Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.48.0-wmf.1 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 963 42716163 42715866 2026-11-03T23:46:39Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Slovenski komunisti|Slovenski komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716163 wikitext text/x-wiki {{politički vođa |ime = Ivan Janša |datum rođenja = {{Birth date and age|1958|09|17|df=y}} |mjesto rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Grosuplje]] |datum smrti = |mjesto smrti = |malaslika = |opis male slike= |slika = Janez Janša 2005.jpg |veličina = |opis slike = |stranka = {{flagicon|SFRJ}} [[Savez komunista Slovenije|SKS]] {{small|(1975-1983)}}<br/>{{flagicon|Slovenija}} [[Slovenski demokratski savez|SDZ]] {{small|(1989–1991)}}<br/>{{flagicon|Slovenija}} [[Slovenska demokratska stranka|SDS]] {{small|(od 1992.)}} |potpis = Lisbon Treaty FA Slovenia.png |supruga = Silva Predalič<br/>Urška Bačovnik |obrazovanje = [[Univerzitet u Ljubljani]] |zanimanje = |fusnote = |položaj = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start = [[13. marta]] [[2020.]] |mandat_kraj = [[1. juna]] [[2022.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Marjan Šarec]] |nasljednik = [[Robert Golob]] |čin2 = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start2 = [[10. februara]] [[2012.]] |mandat_kraj2 = [[20. marta]] [[2013.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = [[Borut Pahor]] |nasljednik2 = [[Alenka Bratušek]] |čin3 = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start3 = [[3. decembra]] [[2004.]] |mandat_kraj3 = [[21. novembra]] [[2008.]] |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = [[Anton Rop]] |nasljednik3 = [[Borut Pahor]] |čin4 = [[Ministarstvo obrane Republike Slovenije|Ministar obrane Republike Slovenije]] |mandat_start4 = [[7. juna]] [[2000.]] |mandat_kraj4 = [[30. novembra]] [[2000.]] |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = [[Anton Grizold]] |prethodnik4 = [[Franci Demšar]] |čin5 = [[Slovenska demokratska stranka|Predsjednik Slovenske demokratske stranke]] |mandat_start5 = [[maj]] [[1993.]] |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |nasljednik5 = – |prethodnik5 = [[Jože Pučnik]] |čin6 = [[Ministarstvo obrane Republike Slovenije|Ministar obrane Republike Slovenije]] |mandat_start6 = [[16. maja]] [[1990.]] |mandat_kraj6 = [[29. marta]] [[1994.]] |podpredsjednik6 = |podpremijer6 = |zamjenik6 = |premijer6 = |predsjednik6 = |nasljednik6 = [[Jelko Kacin]] |prethodnik6 = – |vjera = }} '''Janez Janša''' ([[Grosuplje]], [[1958.]]), [[Slovenci|slovenački]] [[Politika|političar]], ključna osoba u procesu [[Rat u Sloveniji|osamostaljenja Slovenije]], postao je jedna od najrelevantnijih figura na političkoj sceni [[Slovenija|nove Slovenije]], obnašajući brojne visoke državne dužnosti. Pridonio je formiranju države, iako nije nedostajalo teških kritika na njegov rad. Bio je jedan od najdugovječniji [[Vlada Republike Slovenije|premijera Slovenije]], vladao je preko sedam godina (2.663 dana). Od [[1993.]] godine je predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]] (SDS). == Biografija == [[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|thumb|left|200px|[[Igor Bavčar]] i Janez Janša]] Janez Janša{{efn|Ime pri rođenju mu je Ivan Janša.<ref name="volitve2008">{{sl}} {{cite web |url= http://volitve.gov.si/dz2008/kandidati/lista_10.html |title= Volitve v državni zbor 2008 |last= |first= |date= 21. septembar 2008 |website= |publisher= volitve.gov.si |accessdate= 7. 5. 2024 |quote= |archive-date= 2012-07-16 |archive-url= https://archive.today/20120716151600/volitve.gov.si/dz2008/kandidati/lista_10.html }}</ref>}} je rođen [[17. 9.]] [[1958.]] u [[Grosuplje|Grosuplju]] u rimokatoličkoj radničkoj porodici. Otac mu je bio [[Slovensko domobranstvo|slovenski domobran]] iz [[Dobrova, Dobrova|Dobrove]] kod Ljubljane koji je zbog svoje mladosti izbjegao komunističku odmazdu.<ref name="Okopi">{{Cite book | ref = harv | last=Janša |first=Janez |title=Okopi : pot slovenske države, 1991-1994 | year=1994 |location=Ljubljana|publisher=Mladinska knjiga}}</ref> Godine [[1975.]], sa sedamnaest godina, pridružio je se [[Savez komunista Slovenije|Savezu komunista]] i postao jedan od vođa njegove mladeži. Postao je predsjednik Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu Saveza socijalističke omladine Slovenije (ZSMS).<ref name="Svet24">{{sl}} {{Cite web|title=Svet24.si - Rdeči dosje Janeza Janše: Ko je sovrstnike razganjalo od hormonov, je kot 17-letnik vstopil v partijo|url=https://novice.svet24.si/clanek/novice/slovenija/5eaa8edb730a3/pohod-janse-od-ekstremnega-levicarja-do-ekstremnega-desnicarja|access-date=2020-11-15|website=Svet24.si|publisher=Svet24.si}}</ref> Godine [[1977.]] je kao jedan od najperspektivnijih partijskih kadrova iz svoga kraja predvodio marš prve satnije Omladinske brigade Ivo Lola Ribar na [[Jajce]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni]].<ref name="elsie">{{sl}} {{cite web |url= https://www.mladina.si/178803/jansa-je-bil-zadet-ko-mamba |title= Janša je bil zadet ko mamba |last= Trtorebro |first= Beti |date= 27. 2. 2017|website= |publisher= [[Mladina]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Iz partije je izbačen [[1983.]] nakon što je raskinuo s jugoslavenskom vojnom ortodoksijom kritizirajući sustav narodne samoobrane iz perspektive radikalne lijeve strane.<ref name="Svet24"/> Godine [[1982.]] je diplomirao obrambene studije na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]],<ref name="businessinsider.com">{{Cite web|title=Slovenian lawmakers elect conservative parliament speaker|url=https://www.businessinsider.com/ap-slovenian-lawmakers-elect-conservative-parliament-speaker-2018-6|access-date=15. 11. 2020|website=Business Insider|archive-date=2018-06-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623023046/http://www.businessinsider.com/ap-slovenian-lawmakers-elect-conservative-parliament-speaker-2018-6|url-status=dead}}</ref> i zaposlio se u Sekretarijatu za obranu [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističke Republike Slovenije]].<ref>{{Cite web|title=Nosili so rdeče zvezde|url=https://www.mladina.si/189499/nosili-so-rdece-zvezde/|access-date=7. 9. 2024|website=Mladina.si|publisher= [[Mladina]]}}</ref> Unatoč izbacivanju iz partije, prilikom kandidature za posao novinskog urednika [[1985.]] godine hvalio je svoj rad u stranci.<ref name="Svet24"/> U ''Časopisu za kritiku znanosti'' i u ''[[Mladina|Mladini]]'' objavljivao je članke o nužnoj hitnoj obnovi [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. ''Mladina'' je u to vrijeme bio vrlo praćen [[Satira|satirični]] [[časopis]] u omladinskom pokretu i uključen u slovenskom kulturnom zamahu [[1980-e|1980-ih]]. Široj javnosti Janša je postao poznat kada je [[10. maja]] [[1988.]] povučeno čitavo izdanje ''Mladine'' i zatim [[31. maja]] kada je Služba državne bezbjednosti uhićenjem Janše pokrenula ''aferu JBTZ'' tj. [[Afera JBTZ|Proces protiv četvorke]], u kojem su Janša, [[David Tasić]], [[Franci Zavrl]] i podoficir JNA [[Ivan Borštner]] optuženi pred [[Vojni sud|vojnim sudom]] za odaju vojne tajne i „kontrarevolucionarno djelovanje”, što bi se moglo iščitati kao subverzivno djelovanje na štetu države. U pitanju je bio Janšin tekst za ''Mladinu'' pod naslovom „''Noč dolgih nožev''” u kojemu se prenosi razgovor, pronađen u ukradenom dokumentu [[Savez komunista Slovenije|SKS]]-a, između [[Milan Kučan|Milana Kučana]] i generala JNA [[Svetozar Višnjić|Svetozara Višnjića]] o opasnosti [[vojni udar|vojnog udara]] koji se planirao u [[SFRJ|Jugoslaviji]] i o mogućoj intervenciji JNA u slučaju nemira i demonstracija. Suđenje je održano bez prisustva javnosti, dok je vojska donijela odluku da se proces sprovede na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] mjesto [[Slovenski jezik|slovenskog]]. Slučaj je izazvao javni skandal koji je popraćen prosvjedima u središtu Ljubljane. Janšin prijatelj [[Igor Bavčar]] je tih dana osnovao „Odbor za zaštitu ljudskih prava” ({{jez-sl|Odbor za varstvo človekovih pravic}}) koji se natjecao tko će se četvorici braniti sa slobode i suditi im pred građanskim sudom na slovenskom jeziku.<ref name="Mladina2012">{{sl}} {{cite web |url= http://www.mladina.si/112721/pred-24-leti-se-je-pricela-afera-jbtz |title= Pred 24 leti se je pričela afera JBTZ |last= |first= |date= 1. 6. 2012|website= |publisher= [[Mladina]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Krajem jula Vijeće vojnog suda proglasilo je svu četvoricu krivima i osudilo ih na zatvorske kazne: Borštnera na četiri godine, Janšu i Zavrla na osamnaest mjeseci, Tasića na pet mjeseci. Zbog brojnih prosvjeda Odbora i masovnih demonstracija, Janša je u augustu 1989. pušten na uvjetnu slobodu, a potom i ostala trojica. Bio je to jedan od zadnjih političkih procesa koji su najavili [[raspad Jugoslavije]], cijela afera je izazvala snažan odjek u jugoslavenskoj javnosti, što je dodatno ubrzalo zahtjeve za demokratizacijom društva u Sloveniji. Janša je postao jedan od najpoznatijih slovenskih političkih [[disident|disidenata]]. Nakon neuspjelog [[Četrnaesti kongres SKJ|Četrnaestog kongresa SKJ-a]] {{small|(siječanj 1990.)}} jugoslavenski politički sustav počeo je se definitivno raspadati. Na prvim [[Slovenski parlamentarni izbori (1990)|demokratskim parlamentarnim izborima]] u Sloveniji održanim u travnju [[1990.]] godine Janša je izabran za parlamentarnog zastupnika u listama [[Slovenski demokratski savez|Slovenskog demokratskog saveza]] u okviru široke pobjedničke [[Demokratska opozicija Slovenije|koalicije DEMOS]] (54% glasova), a zatim je 16. svibnja imenovan za Ministra obrane Republike Slovenije. Krajem godine uslijedio je [[Referendum o neovisnosti Slovenije|Plebiscit]] {{small|(23. prosinca 1990.)}} te 25. lipnja 1991. proglašenje samostalnosti [[Slovenija|Slovenije]]. Položaj Ministra obrane Janša će zadržati u tri uzastopne slovenske vlade ([[Alojz Peterle|Peterle]],[[Janez Drnovšek|Drnovšek]]). Pri izbijanju kratkog [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] {{small|(jun/jul 1991.)}} uspješno je koordinirao je slovensku vojnu obranu, nakon čega je pratio slovenske odnose prema obližnjim [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskim ratovima]]. U međuvremenu, postao je jedan od ključnih vođa u novoj slovenskoj državi. Nakon [[Jože Pučnik|Pučnikovog]] napuštanja stranke, [[1993.]] je postao predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]] (''SDS-a''), konzervativne stranke koja će tijekom [[1990-e|1990-ih]] postati jedna od najvažnijih [[Lista političkih stranaka u Sloveniji|političkih snaga]] u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora. [[29. marta]] [[1994.]] je smijenjen s mjesta Ministra obrane povodom ''[[Afera Depala vas|afere Depala vas]]''. Naime, 20. marca 1994. u blizini [[Domžale|Domžala]] djelatnici vojnih sigurnosnih službi su uhitili i pretukli jednog civila, tajnog policijskog agenta Milana Smolnikara, optuženog za špijunažu odnosno za prikupljanje podataka o ilegalnoj trgovini oružjem unutar Ministarstva obrane. [[Janez Drnovšek]] je zato otvorio istražno povjerenstvo, pri čemu će se Janša braniti tvrdeći da se radi o zamci u svrsi njegove smjene, dugo planiranoj i to po nacrtu [[Milan Kučan|Milana Kučana]].<ref name="iusinfo">{{sl}} {{cite web |url= https://www.iusinfo.si/medijsko-sredisce/v-srediscu/238856 |title= Mineva 25 let od afere Depala vas |last= |first= |date= 20. 3. 2019 |website= |publisher= iusinfo.si |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Premijer Drnovšek je potom predstavio parlamentu Janšinu ostavku, koja je usvojena glasovanjem. Slijedili su prosvjedi u podršci Janši te je SDS napustio vladinu koaliciju i prešao u opoziciju. [[Datoteka:8 vlada RS.jpg|thumb|left|250px|8. vlada Republike Slovenije]] Dugo je ostao u oporbi, izuzev jednog kratkog mandata Ministra obrane pod [[Andrej Bajuk|Andrejom Bajukom]] (jun – novembar 2000). Na prvim slovenskim izborima za Europski parlament (13. jun 2004) SDS je osvojio dva zastupnička mjesta i pridružio se [[Evropska narodna partija|Europskoj narodnoj stranci]] u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]], što će prekinuti vezu sa socijaldemokratskim ogrankom bivšeg Pučnikovog SDS-a.<ref name="Delo2011">{{sl}} {{cite web |url= https://old.delo.si/novice/volitve/kratka-zgodovina-stranke-sds.html |title= Kratka zgodovina stranke SDS |last= |first= |date= 4. decembar 2011 |website= |publisher= [[Delo]]|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2004)|Parlamentarnim izborima iz 3. oktober 2004.]] SDS je dobio 29% glasova. Janša je postao slovenski premijer i sastavio Prvi kabinet Janša, čija će legislatura trajati od 3. decembra [[2004.]] do 21. novembra [[2008]]. Vlada je se suočila sa nekoliko delikatnih pitanja, kao što su europska integracija i europsko proširenje, upornost nekih obližnjih sukoba (na Balkanu) i pojava novog žarišta rata, [[Rat u Iraku|u Iraku]], nakon [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|Afganistana]] i već dugotrajnog [[Izraelsko-palestinski sukob|Arapsko-izraelskog sukoba]]. U svibnju [[2004.]] Slovenija je pristupila [[Europska Unija|Europskoj uniji]], 2007. je usvojila [[Euro|jedinstvenu valutu]], u siječnju [[2008.]] preuzela je [[Predsjedništvo Vijeća Evropske unije|šestomjesečno predsjedanje]] [[Vijeće Evropske unije|Vijećem Europske unije]]. Oko [[2007]]/[[2008|08.]] izbila je međunarodna afera koja je se već podzemno razvijala nekoliko godina i kojoj je Janša umiješan u mutnome slučaju korupcije i trgovine oružjem (oklopna vozila [[Patria AMV]]) sa [[Finska|Finskom]] (''[[Afera Patria (Slovenija)|Afera Patria]]'').<ref name="07LJUBLJANA337_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07LJUBLJANA337_a.html |title= U.S. firms struggle to compete as defense acquisitions grow cloudier in Slovenia |last= |first= |date= 25. 5. 2007|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Naime, slovensko Ministarstvo obrane je u lipnju 2004.<ref name="sloveniatimes">{{en}} {{cite web |url= https://sloveniatimes.com/8859/patria-scandal-from-plans-to-equip-army-to-verdicts-and-retrial |title= Patria Scandal: From Plans to Equip Army to Verdicts and Retrial |last= |first= |date= 23. 4. 2015|website= |publisher= sloveniatimes.com|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> bilo otvorilo postupke za kupnju velike serije oklopnih vozila. Da bi dobila posao, finska tvrtka Patria je za vrijeme prve Legislature Janša podmitila nekoliko ključnih ljudi na najvišim slovenskim pozicijama odlučivanja, posebno Janšu zajedno s drugim ministrima. Dogovor bi bio uspješan, ali je s promjenom vlasti u Sloveniji novi tok raspisao međunarodni natječaj i ugovorio s drugim dobavljačima. Odluka je izazvala nezadovoljstvo među mnogim konkurentskim stranama. Dana 7. veljače 2007. Steiermärkischen Bank Sparkasse ušla je u posao i identificirala neke sumnjive transakcije. Slučaj je pokrenuo austrijski ogranak [[Interpol]]a. Na taj poticaj je 13. svibnja 2008. finska policija sa sudskim nalogom ušla u poslovnicu Patrije, izuzela nekoliko dokaznih materijala i uhitila nekoliko djelatnika. Priča o korupciji proizašla je iz ispitivanja. U rujnu [[2011.]] na sudu u Ljubljani započelo je suđenje za podmićivanje.<ref name="sloveniatimes"/> Petorica optuženih u procesu su Jože Zagožen, Tone Krkovič, Janez Janša, Walter Wolf<ref name="theglobeandmail">{{en}} {{cite web |url= https://www.theglobeandmail.com/news/world/walter-wolf-international-man-of-mystery/article12758965 |title= Meet Walter Wolf, international man of mystery wanted for bribery |last= |first= |date= 21. 6. 2013|website= |publisher= The Globe and Mail|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i Ivan Črnkovič.<ref name="irishtimes">{{en}} {{cite web |url= http://www.irishtimes.com/newspaper/world/2011/0906/1224303592541.html |title= Ex-Slovenian PM on trial for bribery |last= |first= |date= 6. 9. 2011|website= |publisher= The Irish Times|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Slovenski ogranak afere će se završiti 5. lipnja [[2013.]] kada je Okružni sud u Ljubljani osudio je bivšeg premijera Janeza Janšu na dvije godine zatvora zbog primanja mita od Patrije dok su suoptuženici, brigadir Tone Krkovič i Ivan Črnkovič, osuđeni su na jednu godinu i deset mjeseci zatvora.<ref name="sloveniatimes"/><ref name="bbc-Patria">{{en}} {{cite web |url= https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22781752 |title= Ex-Slovenian PM Janez Jansa convicted of corruption |last= |first= |date= 5. juna 2013|website= |publisher= |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref><ref name="occrp-Patria">{{en}} {{cite web |url= https://www.occrp.org/en/news/slovenia-higher-court-upholds-ex-pms-prison-sentence-for-bribery |title= Slovenia: Higher Court Upholds Ex-PM’s Prison Sentence for Bribery |last= |first= |date= 30. 4. 2014|website= |publisher= |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref><ref name="rtvslo-patria">{{sl}} {{cite web |url= http://www.rtvslo.si/crna-kronika/jansa-obsojen-odvetnik-matoz-sodbo-bomo-razveljavili/335609 |title= anša obsojen. Odvetnik Matoz: "Sodbo bomo razveljavili." |last= |first= |date= 28. aprila 2014 |website= |publisher= Radiotelevizija Slovenija |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> U međuvremenu, [[2008.]] godine SDS gubi [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2008)|parlamentarne izbore]] (21. 9. 2008), ali kao druga najjača stranka u parlamentu sa 29% glasova, Janša biva neformalni predvodnik oporbe. S [[Američka financijska kriza (2008)|američkom financijskom krizom]], kolapsom banaka i [[Evropska dužnička kriza|krizom državnih dugova]], uslijedio je niz društvenih pobuna koje su u nekim slučajevima doveli do unutarnjih revolucija ([[2011]]/[[2015|15]]). U Sloveniji je želja za raskidom sa starom političkom klasom pogodila Janšin SDS, koji se u mnogim prosvjedima smatrao najjasnijim predstavnikom starog korumpiranog i nepravednog sustava. U martu 2011. je jedan bivši agent slovenske vojnoobavještajne službe optužio Janšu da je tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], kada je vršio dužnost ministra odbrane Slovenije, bio uključen u krijumčarenje oružjem,<ref name="RTRS2011">{{cite web |url= https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=36666 |title= Janša dobijao keš za isporuke oružja |last= |first= |date= 5. 3. 2011 |website= |publisher= [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]] |accessdate= 7. 9 2024 |quote=}}</ref> uzimajući za to proviziju od 250.000 [[Američki dolar|dolara]] po brodu za oružje koje je išlo u [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]].<ref name="Vijesti2011">{{cite web |url= https://en.vijesti.me/world-a/evropa/370518/in-slovenia-renewed-affair-about-sending-weapons-to-bih-and-croatia |title= In Slovenia, the renewed affair about sending weapons to Bosnia and Herzegovina and Croatia |last= |first= |date= 26. 2. 2011 |website= |publisher= [[Vijesti (Crna Gora)|Vijesti]] |accessdate= 7. 9 2024 |quote=}}</ref> Nakon [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2011)|Parlamentarnim izborima]] iz 4. decembra 2011., SDS je ušao u vladajuću koaliciju kao druga najjača stranka, a sam Janša je postao 28. siječnja 2012. godine ponovo premijer (Kabinet Janša II). Tu dužnost je obnašao do 28. veljače [[2013.]] kada mu je parlament – povodom sumnji na korupciju – izglasao nepovjerenje<ref name="Delo2013">{{sl}} {{cite web |url= http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html |title= Alenka Bratušek je nova mandatarka |last= |first= |date= 27. februar 2013 |website= |publisher= [[Delo]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2013-03-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130301153104/http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html |url-status= dead }}</ref> a vodstvo države preuzet će Alenka Bratušek ([[2013]]/[[2014|14]]). Janša je 20. lipnja 2014. godine otišao na odsluženje zatvorske kazne. Do zatvora su ga pratili njegovi prijatelji i političke pristalice, njih približno 1000 – koji smatraju da je suđenje namješteno i politički motivirano.<ref name="dnevnik-zapor">{{sl}} {{cite web |url= http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |title= Janša že v zaporu |last= |first= |date= 21. lipnja 2014 |website= |publisher= Dnevnik |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2014-07-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140702133953/http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |url-status= dead }}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2014)|izborima]] u julu 2014. bit će stjeran u kut od novih struja kao [[Stranka Mira Cerarja|Stranka modernega centra]] [[Miro Cerar|Mire Cerara]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije|DeSUS]] [[Karl Erjavec|Karla Erjavca]]. SDS dobiva ipak 20,7% glasova (druga najjača stranka), a sam Janša – koji je i dalje u zatvoru – biva ponovno izabran u parlament,<ref name="dnevnik-poslanec">{{sl}} {{cite web |url= http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |title= Poslanec naj bo – četudi iz zapora |last= |first= |date= |website= |publisher= Dnevnik |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2014-06-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140620223225/http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |url-status= dead }}</ref> pa na sjednice parlamenta dolazi ravno iz zatvora.<ref name="jutarnji">{{sl}} {{cite web |url= https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/jansa-za-odlazak-iz-zatvora-u-parlament-treba-predloziti-dnevnik-rada-584029 |title= Janša za odlazak iz zatvora u parlament treba predložiti dnevnik rada |last= |first= |date= 26. 11. 2014|website= |publisher= [[Jutarnji list]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> U travnju 2015. godine Ustavni sud Slovenije poništio je presudu Janši i slučaj vratio na ponovno suđenje. Janša pri oslobođenju tvrdi ispred televizijskim kamerama da mu je suđenje namješteno iz krugova „[[Lustracija (politika)|nelustriranih]]” pripadnika slovenske [[Crvena buržoazija|komunističke elite]], da progon orkestrira nekadašnji komunistički čelnik i predsjednik Republike Slovenije [[Milan Kučan]] kojega naziva „sivom emninencijom slovenske [[Titoizam|titoističke]] ljevice” i „vrhom udbaške hobotnice u Sloveniji”, koji da se oslanja na strukture proizlašle iz slovenske [[UDBA|UDBE]] što navodno danas vode glavnu riječ u Sloveniji. Janša je 16. listopada 2015. predstavljao – kao ponovno izabrani predsjednik stranke – [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] na sastanku vodstva [[Evropska narodna partija|Europske narodne stranke]] u [[Bruxelles]]u. Povratkom svog vođe, stranka je doživjela novo rođenje. Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2018)|Parlamentarnim izborima]] u lipnju 2018, SDS je dobio 24,96% glasova što mu je zajamčilo dvadeset pet mjesta u [[Državni zbor (Slovenija)|Državnome zboru]]. Međutim drugoplasirani [[Marjan Šarec]] je okupio ljevičarsku koaliciju i s time sastavio manjinsku vladu. Ipak, [[27. siječnja]] [[2020.]] Šarec je podnio ostavku zbog međusobnog nerazumijevanja s koalicijskim partnerima, a [[3. ožujka]] [[2020.]] Slovenski parlament tajnim glasovanjem je izabrao Janšu za novog premijera. Nastao je tako treći Kabinet Janša, u snazi od 13. ožujka 2020. do 1. lipnja 2022. Vlada će proći zaista kroz razdoblje, obilježeno [[Pandemija COVID-a 19|panemijom Covida]], novim ekonomskim poteškoćama te akutnom političkom krizom na istoku ([[Rusko-ukrajinski rat|rat u Ukrajini]], [[Izraelsko-palestinski sukob|rat u Izraelu]], zabrinutosti na području Anadolskog poluotoka). Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2022)|izborima]] u travnju 2022. uvjerljivo ga je porazio [[Robert Golob]] (34,45%), no ipak je osvojio 24,92% glasova i pozicionirao se kao glavna oporbena politička snaga. == Politički smjer == {{multiple image | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Kdo JJe nor.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Prosvjed protiv Janšine vlade u ožujku 2021. | image2 = 8. feb 3. vseslovenska vstaja.ogv | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Prosvjed protiv Janšine vlade iz 8. veljače 2013. | image3 = Ljubljana - Kolesarski protest 15. maja 2020 07.jpg | alt3 = | link3 = | thumbtime3 = | caption3 = Prosvjedi protiv Janšine vlade u svibnju 2020. }} Politički obrazovan u omladinskom ogranku [[Savez komunista Slovenije|Komunističke partije Slovenije]], sa studijama iz područja obrane i vojne strategije, Janša je aktivno sudjelovao u političko-kulturnom zanosu Slovenije [[1980-e|1980-ih]]. Suprotstavio je se umirućoj i birokratiziranoj [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]], a na [[Slovenski parlamentarni izbori (1990)|Slovenskim parlamentarnim izborima]] u travnju [[1990.]] kandidirao je se sa [[Slovenski demokratski savez|SDZ-om]] u okviru [[Demokratska opozicija Slovenije|koalicije DEMOS]], koja će pobjediti na izborima s ukupno 54% glasova i time odrediti politički zaokret Slovenije u [[Antikomunizam|antikomunističkom]] smjeru. U vrijeme borbe za [[Rat u Sloveniji|slovensku neovisnost]] imao je važnu ulogu u vojnoj koordinaciji.<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> Zatim, bio je u redovima [[Jože Pučnik|Pučnikovog]] i [[France Bučar|Bučarovog]] SDZ-a, no nakon što se stranka raspala na različite frakcije, Janša je se pridružio [[Slovenska demokratska stranka|SDS-u]] čije je vodstvo preuzeo nakon Pučnikova napuštanja [[1993.]] godine. Janševo vodstvo stranke naglašavalo je liberalno-konzervativnu frakciju stranke,<ref name="05LJUBLJANA187_a">{{en}} {{cite web |url= https://www.wikileaks.org/plusd/cables/05LJUBLJANA187_a.html |title= Slovenian president Drnovsek lunches with COM, emphasizes good relationship with PM Jansa |last= |first= |date= 22. 3. 2005|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> čineći je političkom [[Desni centar|snagom desnog centra]], s [[Neoliberalizam|neoliberalnim]] nabojom, geopolitički [[Atlantizam|atlantističkom]]<ref name="05LJUBLJANA611_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05LJUBLJANA611_a.html |title= Slovenia's PM Janez Jansa: Challenge of a cloq us ally with a weak coalition |last= |first= |date= 24. 8. 2005|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i [[Proevropejstvo|proeuropskom]],<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> tako da će unutar slovenskog političkog spektra povući za sobom cijelo [[Konzervativizam|konzervativno]] krilo. Prema nekim kritikama, Janšino bi usmjerenje slovenske desnice tijekom godina poprimilo aspekte [[Populizam|neopopulizma]] i [[Demokratura|ograničene demokracije]], sa svim nedostacima mnogih sličnih suvremenih sustava (kontrola medija, [[korupcija]], centralistička kontrola stranke, nemar prema društvenim pitanjima u korist brzog ekonomskog rasta<ref name="05LJUBLJANA611_a"/><ref name="05LJUBLJANA187_a"/>). Ulaskom Slovenije u [[Evropska unija|Europsku uniju]] ([[2004.]]), Janšin SDS je se pridružio [[Evropska narodna partija|Europskoj narodnoj stranci]]. {{cquote|Prvi put otkako postoji Slovenija događa se da ćemo svi plaćati niže poreze, ujedno će i poduzeća biti manje opterećena, a ujedno ćemo smanjiti i proračunski deficit, takav odnos nikada nije postojao.{{efn|{{sl}} ''Odkar Slovenija obstaja, se prvič dogaja, da bomo plačevali nižje davke, in to vsi, hkrati bodo tudi podjetja manj obremenjena in hkrati bomo zmanjšali tudi proračunski primanjkljaj, takšnega razmerja nikoli ni bilo.''<ref name="KPVRS">{{sl}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07LJUBLJANA337_a.html |title= Premier Janez Janša: Slovenija dve leti po volitvah dosega najboljše rezultate od osamosvojitve dalje |last= |first= |date= 4. 10. 2006|website= |publisher= Kabinet predsednika Vlade Republike Slovenije |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref>}}}} U cijelom svome političkome putu, na geostrateškoj razini Janša je podržavao snažnu i izravnu vezu između Slovenije i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]].<ref name="08LJUBLJANA482_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/08LJUBLJANA482_a.html |title= PM Jansa gives incoming government the benefit of the doubt, predicts continuity in foreign policy |last= |first= |date= 24. 10. 2008|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Podržao je sudjelovanje slovenskih oružanih snaga u mirovnim misijama [[NATO]]-a u svijetu (Bosna, Kosovo, Afganistan, Irak),<ref name="05LJUBLJANA611_a"/><ref name="05LJUBLJANA187_a"/><ref name="08LJUBLJANA482_a"/> nudeći na primjer bazu za porinuće u [[Koper|koparskoj]] luci. Zagovarao je vodeću ulogu Slovenije u mirovnom procesu [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Europe]], dajući potporu za članstvo [[Hrvatska|Hrvatske]]<ref name="09LJUBLJANA324_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/09LJUBLJANA324_a.html |title= Slovenia-Croatia : PM Pahor frustrated by failed talks in Zagreb, says time running out |last= |first= |date= 9. 10. 2009|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i svih ostalih bivših jugoslavenskih republika u Europsku uniju (2008/09).<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> U tome kontekstu je pratio i napetu situaciju u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] (2008).<ref name="08LJUBLJANA482_a"/> == Privatni život == On je otac četvero djece, dvoje od prve žene, Silve Predalič, i dvoje od druge. U slobodno vrijeme igra [[nogomet]] i [[golf]], uživa u [[skijanje|skijanju]] i [[snowboarding]]u, ali najviše uživa u [[Planinarenje|planinarenju]] u slovenskim planinama,<ref name="CV">{{cite web |url=http://www.kpv.gov.si/en/prime_minister_janez_jansa/curriculom_vitae_complete_version/#c2931 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081120181515/http://www.kpv.gov.si/en/prime_minister_janez_jansa/curriculom_vitae_complete_version/ |url-status=dead |archive-date=20 November 2008 |title=Curriculum Vitae |publisher=Office of the Prime Minister |access-date=7. 9. 2024}}</ref> gdje je također upoznao svoju drugu suprugu, Uršku Bačkovnik, doktorku iz [[Velenje|Velenja]]. == Odlikovanja in priznanja == * {{flagicon|Slovenija}} red generala Maistra 1. razina s mačevima (24. decembra 1991) * {{flagicon|Slovenija}} Spomen znak Republičke koordinacije 1991. * {{flagicon|Poljska}} Ličnost godine srednje i istočne Europe 2020. (Ekonomski forum, 2021.) == Objavljene knjige == * ''Obrambno zaščitna funkcija v načrtih družbenega razvoja republike'', Ljubljana, 1982. Diplomski rad. * ''Podružbljanje varnosti in obrambe'', Ljubljana, Republiška konferenca ZSMS, 1984. * ''[https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-CXY71LM7 Na svoji strani: zbornik]'', Časopis za kritiko znanosti, 1988. * ''Stane Kavčič, Dnevnik in spomini'', koautor sa [[Igor Bavčar|Igorom Bavčarom]], Ljubljana, ČKZ, 1988. * ''[https://archive.org/details/premikinastajanj0000jans Premiki]'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 1992. * ''Okopi : pot slovenske države, 1991-1994'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 1994. * ''Sedem let pozneje'', Ljubljana, Založba Karantanija, 1994. * ''Osem let pozneje'', koautor s Ivanom Borštnerom i Davidom Tasićem, Ljubljana, Založba Karantanija, 1995. * ''Za kulturo življenja'', Ljubljana, Nova obzorja, 2013. * ''Dvajset let pozneje, Okopi II'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 2014. * ''Prvorazredni - sistem za lažno elito'', Ljubljana, Nova obzorja, 2020. == Galerija == <gallery> Jj partija.jpg|Janšin zahtjev za članstvo u Komunističkoj partiji Slovenije. Pristava display.jpg|7. septembar 1990.: [[Jože Kolenc]], [[Anton Krkovič]], Janša, [[Vinko Beznik]], [[Igor Bavčar]]. Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|[[François Fillon|Fillon]], [[Wilhelm Molterer|Molterer]] i Janša 2008. godine Angela Merkel in Slovenia 2011 (17).jpg|Susret s [[Angela Merkel|Angelom Merkel]] (2011.) </gallery> == Povezano == * [[Afera JBTZ]] * [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] * [[Vlada Republike Slovenije]] * [[Predsednici Vlade Slovenije]] * [[Janšizam]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |last1=Štefančič |first1=Marcel | last2= Rauch |first2= Peter |date= 2008 | title= Janez Janša |url= |publisher= Mladina |location= |isbn=9619116852|pages= |ref = }} * {{en}} {{Cite book |last1=Dolar |first1=Dolar |authorlink1 = Mladen Dolar |last2=Krečič |first2=Jela |authorlink2 = Jela Krečič |last3=Pfaller |first3=Robert |last4=Žižek |first4=Slavoj |authorlink4 = Slavoj Žižek | date= 2018 | title= Janez Janša and Beyond |url= http://www.janezjansa.si/janez-jansa-and-beyond |publisher= Aksioma |location= |isbn=9619393031|pages= |ref = }} {{refend}} {{commonscat|Janez Janša}} == Vanjske veze == * [https://www.sds.si/o-stranki/predsednik-janez-jansa Zvanična stranica Predsjednika SDS-a Janeza Janše] {{Predsednici Vlade Republike Slovenije}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1958||Janša, Janez}} [[Kategorija:Slovenski političari]] [[Kategorija:Premijeri Slovenije]] [[Kategorija:Slovenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] ia0bxt6ez0t3bv205yrpgrjhvfgr71q 0 2035 42716161 42715838 2026-11-03T23:41:14Z نوفاك اتشمان 11942 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Srpski komunisti|Srpski komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716161 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=MILOVAN ĐILAS |slika=Milovan Djilas.jpg |opis slike=Milovan Đilas | datum_rođenja =[[4. jun]] [[1911]]. | mesto_rođenja =[[Podbišće]], kod [[Mojkovac|Mojkovca]] | država_rođenja ={{flagicon|Crna Gora|1910}} [[Kraljevina Crna Gora]] | datum_smrti =[[20. april]] [[1995]]. ('''83''' god.) | mesto_smrti =[[Beograd]], [[Srbija]] | država_smrti ={{zastava|SR Jugoslavija}} |supruga=[[Mitra Mitrović]] ([[1936]]—[[1952|52]])<br />[[Štefanija Đilas]] ([[1952]]—[[1993|93]]) |profesija=politički teoretičar, pisac |KPJ=[[1933]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |NOB=član [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] |služba=[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |godine službe=[[1941]] — [[1945]]. |čin = [[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[General-pukovnik]] u rezervi |funkcija='''Predsednik<br />[[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]''' |mandat=[[1953]] — [[1954]]. |prethodnik=[[Vladimir Simić]] |naslednik=[[Moša Pijade]] |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}}{{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}- {{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden partizanske zvezde1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}- {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} * (sva odlikovanja i vojni čin oduzeti su mu 14. X 1957.) }} '''Milovan Đilas Đido''' ([[Podbišće]], [[Mojkovac]], [[Crna Gora]] [[4. 6.|4. jun]] [[1911]] – [[Beograd]], [[20. 4.|20. april]] [[1995]]) je bio [[Crnogorci|crnogorski]] [[komunizam|komunista]], politički zatvorenik u obe Jugoslavije, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], [[politika|politički]] teoretičar i [[pisac]]. Bio je jedan od vođa [[Ustanak u Crnoj Gori 1941.|ustanka u Crnoj Gori]]. Nakon rata general JNA, ministar FNRJ, šef Agitpropa i predsednik Savezne narodne skupštine.<ref name="Milošević"/> Zbog zagovaranja višestranačja 1950-ih završio je u zatvoru, postavši jedan od najpoznatijih [[disident|disidenata]] u svijetu.<ref>[http://www.nytimes.com/1995/04/21/obituaries/milovan-djilas-yugoslav-critic-of-communism-dies-at-83.html Milovan Djilas, Yugoslav Critic of Communism, Dies at 83]</ref><ref>[http://www.thefreelibrary.com/Remembering+Milovan+Djilas.-a056906541 Remembering Milovan Djilas]</ref> Milovan Đilas je dva puta politički robijao, za vreme Kraljevine Jugoslavije od [[1933]]. do [[1936]], a potom za vreme socijalističke Jugoslavije od [[1956]]. do [[1966]]. Đilas je tokom života menjao stavove, pa je od tvrdokornog boljševika, komuniste i revolucionara, nakon rata počeo da se izjašnjava kao [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalista]].<ref>The New Class, Greek Edition (Horizon), Athens, 1957,Prologue(page ιστ)</ref> Takođe je menjao stavove o crnogorskoj samobitnosti – od zastupanja teze da su [[Crnogorci]] zasebna nacija, postala od [[Srbi|Srba]], do tvrdnje da Crnogorci čine sastavni deo srpske nacije.<ref>[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]</ref> Neki autori Đilasa drže odgovornim za streljanja ideoloških protivnika tokom Drugog svetskog rata u Crnoj Gori.<ref>[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]: {{izdvojeni citat|Zadužio je Đido Crnogorce rezultatima svog rada, nema sumnje. I kad je bio boljševički agitpropovac i tvorac brojnih „pasijih grobalja”, projektant, a Boga mi, i izvršilac ubistava nevinih ljudi pod firmom istrebljenja „klasnog neprijatelja“ i slično...}}</ref> Drugi smatraju da je kampanja protiv Đilasa, koja je vođena četiri decenije, zasnovana na dve laži: da je harao po Crnoj Gori skoro sve vreme rata, i da je "izmislio" crnogorsku naciju.<ref name="Milošević2"/> == Biografija == {{izdvojeni citat|Triput sam u životu bio slobodan — veoma blizu nepostojećoj, neostvarivoj apsolutnoj slobodi — dvared u zatvoru, a jedared u ratu.<ref>[http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/794_%C4%90ilas,%20Milovan,%20Tamnica%20i%20ideja,%20Kola%C5%A1inska%20liga%20za%20ljudska%20prava,%201984.pdf Milovan Đilas, Tamnica i ideja]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>}} Milovan Đilas "Đido" je rođen [[4. 6.]] [[1911]]. u selu [[Podbišće]] kod [[Mojkovac|Mojkovca]]. Otac mu je bio granični oficir crnogorske vojske, a majka domaćica.<ref>izvor-autobiografska knjiga "Besudna zemlja"</ref> Školovao se u [[Kolašin]]u i [[Berane|Beranama]], gde završava osnovnu školu i gimnaziju. Za vreme pohađanja gimnazije aktivno se bavio pisanjem poezija i pesama. Stekao je veliku slavu kod učenika i nastavnika. Milovan Đilas se za vreme gimnazijskih dana sve više opredeljivao za radnički pokret u zemlji. === Revolucionarni studentski pokret === {{main|Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu}} [[Datoteka:Milovan Đilas u beogradskom tramvaju.jpg|minijatura|Milovan Đilas u beogradskom tramvaju 1930-ih.]] Posle svršetka gimnazije, odlazi u [[Beograd]] gde počinje da studira [[filozofija|filozofiju]] i [[pravo]] na [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskom univerzitetu]] [[1932]]. godine. Tada se povezuje sa ilegalnom Skojevskom organizacijom i vrlo brzo postaje član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a u [[septembru]] [[1932]]. Za vreme svojih studija, aktivno je radio i kao Skojevski poverenik na štampanju, pisanju i rasturanju propagandnog materijala. Bio je jedan od organizatora [[Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu|revolucionarnog studentskog pokreta na Beogradskom univerzitetu]]. Vršio je propagandni rad po [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu]] i objašnjavao studentima ciljeve i zadatke radničkog pokreta i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Zbog toga je nekoliko puta bezuspešno izbacivan sa studija. Krajem [[1932]]. njegovu aktivnost zapazilo je i članstvo [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], pa je Milovan Đilas od [[april]]a [[1933]]. pristupio KPJ. Iste godine je stekao diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166964/Milovan-Djilas Milovan Đilas (Britannica)]</ref> === Robija u Sremskoj Mitrovici === [[Datoteka:Milovan Đilas Sremska Mitrovica 1933.jpg|thumb|left|Milovan Đilas na robiji u Sremskoj Mitrovici 1933. godine.]] Za vreme velike provale komunista u [[Beograd]]u, policija ga je uhapsila u [[August (mjesec)|avgustu]] [[1933]]. na pijaci. Milovan Đilas je prebačen u [[Glavnjača|Glavnjaču]] gde su ga ispitivali [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]] i [[Svetozar Vujković]]. Nije ništa priznao, pa je bio pretučen i ostavljen celu noć da bez odeće leži u svojoj ćeliji. Sutradan mu je počelo suđenje pred Opštinskim sudom grada [[Beograd]]a koji ga je po [[Zakon o zaštiti države|Zakonu o zaštiti države]] osudio na pet godina zatvora. Islednici su ga nekoliko puta zatvarali u samicu, tražili da otkrije partijsku liniju, ali nisu uspeli. Milovan Đilas je jedne večeri toliko pretučen, da ujutru nije mogao da stoji na nogama. Zato je rešio da započene štrajk glađu. Sva jela koja bi mu se servirala, prosipao bi i vraćao. Krajem [[1934]]. imao je srčanih problema, pa su ga na predlog lekara prebacili u udobniju ćeliju i više nije bio u samicama. Za vreme svog boravljenja u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]], Milovan Đilas je uspeo da prevede tri romana [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]] i deset njegovih pripovedaka, na dva džaka toalet-papira. jer mu nije bilo dozvoljeno korišćenje papira. Takođe je preveo i Miltonov "Izgubljeni raj", za koji je 1989. dobio nagradu “Miloš N. Đurić”. Punu kaznu nije izdržao. Pomilovan je i iz zatvora je izašao početkom [[1936]]. godine. Po izlasku iz zatvora stanovao je kod svog prijatelja sa studija na periferiji [[Beograd]]. Nastavio je da se bavi komunističkom propagandom. === Rad u Partiji do početka rata === [[Datoteka:Protestni-miting-ujedinjene-studentske-omladine-1939.jpg|desno|mini|Protestni miting Ujedinjene studentske omladine [[1939]].]] Za Milovana Đilasa je čuo i generalni sekretar [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] [[Josip Broz Tito|Tito]]. On je tada probao na sve načine da se poveže s njim i da iskoristi njegovu sposobnost na jačanju Partije. [[Josip Broz Tito|Tito]] šalje direktivu da se Milovan Đilas nađe na Partijskom savetovanju u [[Zagreb]]u početkom [[1938]]. godine. Na sastanku u Zagrebu, Milovan Đilas je dobio od Tita zadatak da organizuje slanje srpskih dobrovoljaca za Španiju. Iste godine je bio izabran u Centralni komitet [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. U maju [[1939]]. učestvuje na Zemaljskoj konferenciji u [[Šmartna Gora|Šmartnoj Gori]] kao delegat iz Srbije. Početkom [[1940]]. Milovan Đilas je primljen u Politbiro CK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Radio je u uređivanju članka "Za čistoću i boljševizaciju Partije", koju je u nastavcima pisao [[Josip Broz Tito|Tito]]. Pokretao je niz časopisa koji su favorizovali [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]: "Naša Stvarnost", "Sodobnost" "Književni Savremenik", "Mlada Kultura" itd. Za vreme pristupanja Trojnom paktu i prvih narodnih nezadovoljstava, [[Josip Broz Tito|Tito]] šalje Đilasa u Beogradu da izveštava Partiju o narodnim utiscima. U [[Beograd]] stiže sa svojom ženom [[Mitra Mitrović|Mitrom Mitrović]], sa kojom je zajedno pošao u rat kasnije. U Beogradu mu se pridružio i [[Rade Končar]]. Đilas se uoči demonstracija sastao sa [[Dragoljub Jovanović|Dragoljubom Jovanovićem]], vođom levih zemljoradnika i rekao mu da će se komunisti bez obzira na demonstracije zalagati za borbu. Nakon završetka demonstracija, poslao je svoju ženu da iznese Titu raport. Po dolasku Tita u Beograd, učestvuje na sastanku Politbiroa u Molerovoj ulici. Prvih dana posle napada Nemačke na [[Sovjetski Savez|SSSR]], učestvuje na sastanku Agitpropa CK za [[Srbija|Srbiju]]. === Oslobodilački rat i revolucija === ==== Ustanak u Crnoj Gori 1941. ==== {{main|Ustanak u Crnoj Gori 1941.}} {{izdvojeni citat|Od 13. jula do 9. avgusta oslobođeno 6 srezova: Bijelo Polje, Kolašin, Berane, Andrijevica, Danilovgrad i Šavnik. Bili opsednuti Cetinje, Podgorica i Nikšić. Po 15 dana bili slobodni Petrovac i Vir Pazar. Ustanak organizovali đeneralštabni kapetan [[Arso Jovanović]] i profesor Milovan Đilas.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_219.htm</ref>|Izveštaj britanske misije jugoslovenskoj vladi od septembra 1941.}} Đilas je bio upućen u julu 1941. u Crnu Goru radi pripremanja i pokretanja borbe protiv italijanskih okupatora. Na njega se prenose izvanredna ovlašćenja po partijskoj i vojnoj liniji, s pravom smenjivanja lokalnog rukovodstva i s pravom kažnjavanja. Kao član Politbiroa, automatski je izabran i za člana [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog Štaba NOVJ]]. U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] zajedno sa kapetanom [[Arso Jovanović|Arsom Jovanovićem]] organizuje ustanak koji je bio opštenarodni, veliki delovi Crne Gore su oslobođeni i kod ustanika nije bilo ozbiljnijih podela i sukoba izmedju komunista i nekomunista. Prvo naređenje koje je Đilas izdao 9 dana posle izbijanja ustanka u Crnoj Gori zagarantovalo je ličnu slobodu, nepovredivost stana i vlasništva, slobodu vere i veroispovesti, slobodu misli i govora, slobodu organizovanja, sastajanja i razmene mišljenja.<ref name="ReferenceA">Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda, tom III, knjiga 1, str. 9-12.</ref> Isto naređenje je legalizovalo sve demokratske političke partije, dalo opšte pravo glasa (žene tada prvi put u Crnoj Gori mogu da biraju i budu birane), uvelo obavezno izvođenje optuženih pred sud najdalje 48 časova posle hapšenja i uz obavezno angažovanje advokata.<ref name="ReferenceA"/> Zajedno sa [[Mitar Bakić|Mitrom Bakićem]] dočekao je prvu englesku vojnu misiju koju je predvodio kapetan [[Dvejn Hadson]] u Petrovcu na moru. Zajedno su ga odveli u partizanski Vrhovni Štab u Užicu. ==== Slom ustanka u Srbiji ==== Đilas u novembru 1941. stiže u oslobođeno [[Užice]] i preuzima rad u listu "[[Borba (list)|Borba]]", glavnom partijskom glasilu. Povlačio se zajedno sa Vrhovnim štabom prema [[Zlatibor]]u, pa dalje u [[Sandžak]]. Milovan Đilas se pred kraj 1941. nalazi s Vrhovnim štabom u Sandžaku gde radi na prikupljanju ostalih partizanskih jedinica koje su se povlačile posle pada [[Užička republika|Užičke republike]]. U trenucima malaksavanja partizanskog pokreta posle sloma ustanka u [[Srbija|Srbiji]], Đilas sprovodi mere na održavanju discipline i morala boraca, uključujući i mere streljanja. Posle odstupanja glavnine partizana u Bosnu, Đilas ostaje u [[Nova Varoš|Novoj Varoši]], na granici Srbije i Crne Gore, odakle se usred zime i u teškim okolnostima povlači s jedinicama pod njegovom komandom i pridružuje Vrhovnom štabu. ==== Streljanja u Crnoj Gori 1942. ==== {{main|Četničko-partizanski sukob|Leva skretanja}} {{izdvojeni citat|Streljati nekoga to je tehničko pitanje, kako kaže [[Sreten Žujović|drug Crni]], ali je osnovno ubediti masu u neophodnost toga streljanja.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref>|Pismo Milovana Đilasa CK KPJ od 27. marta 1942.}} Dok je Đilas bio odsutan, u Crnoj Gori je došlo do pojave [[leva skretanja|levih skretanja]] i "pasjih grobalja" za ideološke protivnike.<ref name="Milošević2"/> U martu [[1942]]. godine Đilas se vraća u Crnu Goru, gde se u međuvremenu rasplamsao [[partizansko-četnički sukob]]. Momčilo Cemović smatra da su CK KPJ i Vrhovni štab poslali Đilasa da utvrdi stvarno stanje i smeni odgovorne rukovodioce. Đilas u to vreme piše Centralnom komitetu KPJ kako se „[[kulak|kulački]] elementi" po selima plaše da će komunisti sve komunizirati, da će uskoro kod nas biti sovjeti, da su [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]] škola za [[sovjet]]e, da je objavljen rat londonskoj vladi i da sve to unosi paniku u srednje seljaštvo; da se „tutnjavom o revoluciji" zaboravlja na [[fašizam]] i borbu protiv njega.<ref name="Petranović"/> U aprilu 1942. godine, Milovan Đilas je učestvovao u donošenju presude o streljanju četvoro mladih partizana iz porodice Tadića, braće poznatog filozofa [[Ljubomir Tadić|Ljubomira Tadića]], koji je "jedini izbegao streljanje, jer smo ga smatrali premladim da bismo ga ubili".<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref> Prema Đilasovoj verziji, oni su streljani jer je Tadija Tadić, politički komesar bataljona, upozorio svog strica Spasoja, koji je bio u četnicima, da ga partizani traže da ga ubiju, što je proglašeno izdajom.<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref> Prema verziji Ljube Tadića, njihova krivica je izmišljena, a ubijeni su za odmazdu "posle blamaže i neuspeha", nakon što je partizanska potera nastradala od starog komite Spasoja Tadića. Tadić navodi da su oni streljani jer su odbili da lično likvidiraju svog strica.<ref name="Tadić"/> Hapšenja partizana iz porodice Tadića je izvršeno na prevaru, tako što su pozvani na razgovor o prekomandovanju.<ref name="Tadić"/> Pored braće Tadića, ubijeni su još neki mladići koji su se stavili na njihovu stranu. Neki od streljanih u Gornjem Polju nisu imali više od osamnaest godina.<ref name="Tadić">{{Cite web |title=Tajna prepiska Ljube Tadića i Milovana Đilasa |url=http://www.nedeljnik.co.rs/sr/2013/12/26/dnevni-magazin/tajna-prepiska-ljube-tadi%C4%87a-i-milovana-%C4%90ilasa |access-date=2014-06-18 |archive-date=2014-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140603131005/http://www.nedeljnik.co.rs/sr/2013/12/26/dnevni-magazin/tajna-prepiska-ljube-tadi%C4%87a-i-milovana-%C4%90ilasa |dead-url=yes }}</ref> U posleratnoj prepisci sa profesorom Ljubom Tadićem, Đilas je odgovorio kako bi ponovo učinio isto<ref name="Tadić"/>, odnosno "ne bi drukčije postupio ni s rođenom braćom".<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163525 DOKUMENT: Pismo Milovana Đilasa Ljubomiru Tadiću]</ref> {{izdvojeni citat|Pohapšene Tadiće su sproveli u Gornje Polje. Istragu su vodili Dakić i [[Sava Kovačević]], ali smo i [[Ivan Milutinović|Milutinović]] i ja bili u toku i odobrili presudu.<ref name="Tadić"/>|Milovan Đilas}} Aleksa Đilas, sin Milovana Đilasa, smatra da je profesor Tadić bio obmanut "policijskim dezinformacijama", koje su plasirane protiv Đilasa nakon rata. Prema njegovim rečima, profesor Tadić i Milovan Đilas su nakon prepiske postali prijatelji.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163245 Preminuo akademik Ljubomir Tadić]</ref> ==== Prelazak u Bosnu ==== Radio je na uređivanju partijskog lista "Borba" koja je obnovljena u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]], u selu Drinićima. Radio je i na uređivanju organa CK "Proletera", izrađivao je "biltene Vrhovnog štaba", radio je na radio-stanici "Slobodna Jugoslavija" , na rasturanju članka "Nacionalno pitanje u Jugoslaviji u svjetlosti narodnooslobodilačke borbe" po [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. ==== Bitke na Neretvi i Sutjesci ==== [[Datoteka:Ivo Lola Ribar i Milovan Đilas.jpg|minijatura|Ivo Lola Ribar i Milovan Đilas]] {{izdvojeni citat|Svi italijanski vojnici — ceo treći bataljon 259-te čete Murđe divizije — poslati su u smrt… Mnogi leševi su bačeni u reku Ramu. Nekoliko ih se zakačilo između debla i ja sam zajedno sa našim oficirima zlobno uživao pri pomisli kako italijanski oficiri na mostovima i obalama u Mostaru prestravljeni od užasa posmatraju Neretvu zagušenu leševima njihovih vojnika.<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref>|Milovan Đilas}} Za vreme operacije "[[Bitka na Neretvi|Vajs]]" i "[[Operacija Schwarz|Švarc]]" nastupao je zajedno sa Vrhovnim štabom. Bio je prisutan na [[Martovski pregovori 1943|Martovskim pregovorima]] pod lažnim imenom Miloš Marković. Izgladnio, iznuren, izubijan i pocijepan, Milovan Đilas je u noći nakon neuspješnog proboja Treće udarne divizije preko Sutjeske sanjao [[Isus Hrist|Isusa Hrista]]. Kad se probudio i otvorio oči, nije ga bilo, kad ih zatvori – opet vidi Hrista. Član Politbiroa CK KPJ i Vrhovnog štaba NOVJ, ubijeđeni komunista, Milovan Đilas se pomolio: {{izdvojeni citat|Ako si došao na svet i patio radi dobra i istine – ti moraš videti da je naša stvar pravedna i plemenita. Mi, u stvari, nastavljamo, probamo da nastavimo ono što si ti započeo. I ti nas nisi zaboravio, niti nas možeš napustiti...<ref name="Švarm">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1113628 Filip Švarm, Smrt fašizmu – sloboda narodu]</ref>}} Godine 1943. učestvovao je u pripremi odluka [[Drugo zasedanje AVNOJ-a|Drugog zasedanja AVNOJ-a]], održanog 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu. Ova jugoslovenska skupština, koju je organizovalo vođstvo partizanskog pokreta, zasnovala je posleratnu Jugoslaviju koja je trebalo da bude demokratska i federativna država. Đilas je bio i delegat na zasedanju.<ref>http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html</ref> ==== Misija u SSSR 1944/45. ==== [[Datoteka:Vrhovni štab na Visu.jpg|minijatura|[[Vrhovni štab NOVJ]] u [[Titova špilja na Visu|pećini na Visu]] [[1944]]. godine: Vladimir Bakarić, Ivan Milutinović, Edvard Kardelj, Josip Broz Tito, Aleksandar Ranković, Svetozar Vukmanović Tempo, Milovan Đilas.]] U prvoj polovini 1944. godine Đilas je boravio sa Vrhovnim štabom na otoku [[Vis u Narodnooslobodilačkoj borbi|Visu]]. Polovinom [[1944]]. poslat je na čelu misije Vrhovnog štaba zajedno sa generalom [[Velimir Terzić (general)|Velimirom Terzićem]] u [[Moskva|Moskvu]]. Dobio je čin [[general-lajtnant]]a i imao je zadatak da kao političar prikaže situaciju u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Milovan Đilas se vraća u oslobođeni [[Beograd]] novembra 1944. Aprila [[1945]]. Đilas i [[Josip Broz Tito|Tito]] odlaze u [[Moskva|Moskvu]] na potpisivanje ugovora o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a Đilasova porodica je u ratu teško stradala. Oca Nikolu ubili su 1943. albanski nacionalisti za vreme nemačke okupacije pošto su ga Nedićeve vlasti proterale iz Srbije na Kosovo. Njegova sestra Dobra poginula je u borbi s četnicima u Srbiji 1942. Brata Aleksu ubili su četnici 1941. u Crnoj Gori. Drugog brata Milivoja ubili su Nemci na Banjici 1942.<ref name="Milošević2">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=357926 Zaboravljeni disident]</ref> === Sukob sa Informbiroom === {{main|Informbiro}} Đilas je bio najzapaženiji ideolog u jugoslovenskom sukobu sa Kominformom, čiji je inače suosnivač bio i u kome je pre sukoba učestvovao u osudi skretanja italijanskih i francuskih komunista.<ref name="Milošević"/> Na otvaranju [[Informbiro|Kominforma]] u zapadnoj [[Poljska|Poljskoj]], Milovan Đilas, zajedno sa [[Edvard Kardelj|Edvardom Kardeljom]] je predstavljao [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Početkom 1948. Đilas dobija poziv iz [[Moskva|Moskve]] da učestvuje u nekim diskusijama oko [[Albanija|Albanije]]. Đilas odlazi iz Beograda za Moskvu vozom preko [[Rumunija|Rumunije]] zajedno sa tadašnjim Načelnikom Političke uprave Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] [[Svetozar Vukmanović-Tempo|Svetozarom Vukmanovićem-Tempom]] i generalom [[Koča Popović|Kočom Popovićem]]. Učestvovao je u razgovorima sa [[Josif Staljin|Staljinom]], [[Bulganjin]]om, [[Vasiljevski]]m i [[Antonov]]om. Misija Đilasa u Moskvi je trajala do [[mart]]a [[1948]]., kada se vratio u [[Beograd]]. Učestvovao je na svim sednicama Politbiroa prilikom objavljivanja kompromitujućih pisama iz [[Moskve]] i radio je na sastavljanju odgovora u ime CK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Po objavljivanju [[Informbiro|Rezolucije Informbiroa]] u [[Bukurešt]]u, pozvan je da dođe u Centralni komitet, jer je Radio Prag tada uveliko prenosio Rezoluciju protiv Kompartije [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Na noćnoj sednici u [[Beli Dvor|Belom Dvoru]] je određen da napiše odgovor CK KPJ na optužbe [[Informbiro]]a. Za vreme borbe sa Informbiroom, Milovan Đilas je bio stalno sa Partijom, učestvovao je na svim Plenumima i sednicama. Radio je na pisanju članaka u "[[Politika (list)|Politici]]" i "[[Borba (list)|Borbi]]". [[Šesti kongres KPJ]] održan u Zagrebu od 2. do 7. novembra [[1952]]. bio je rekapitulacija antistaljinističkog kursa. "''Ništa nije toliko sveto da ne može biti promenjeno!''", piše u tada usvojenom programu [[SKJ]]. Prihvaćene su Đilasove ideje o neophodnosti diskusije i borbe mišljenja, o tome da svi članovi Partije treba da imaju pravo da slobodno raspravljaju javno o stavovima drugih članova Partije, čak i ako nose najviše funkcije.<ref name="Milošević"/> U diskusiji se Đilas založio da se ne sme zabranjivati ljudima različitih shvatanja, čak ni "reakcionarnih i antimaterijalističkih", da objavljuju svoje radove, i da se treba boriti pre svega "političkim i idejnim argumentima", a ne policijskim i sudskim progonima.<ref name="Milošević"/> U međuvremenu se razveo od svoje supruge Mitre Mitrović i oženio po drugi put, sa [[Štefanija Đilas|Štefanijom Đilas]]. Početkom [[1953]]. godine je izabran za predsednika [[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. === Nova misao === Đilas je januara 1953. pokrenuo antidogmatski mesečnik "Nova misao", u čijem su redakcijskom kolegijumu bili [[Dobrica Ćosić]], [[Miroslav Krleža]], [[Skender Kulenović]], [[Oskar Davičo]], [[Mihajlo Lalić]]...<ref name="Milošević"/> Već juna [[1953]], na Drugom plenumu CK, održanom u Titovoj rezidenciji na Brionima, novi kurs se dovodi u pitanje, ali Đilas nastavlja. U "Borbi" od 11. oktobra 1953. do 7. januara [[1954]]. on objavljuje seriju članaka u kojima kritikuje partijsku [[birokratija|birokratiju]]. Članci su izazvali veliko interesovanje, tiraž "Borbe" skočio je na tri stotine hiljada primeraka, a u redakciju je stiglo oko trideset hiljada pisama podrške.<ref name="Milošević"/> Bilo je ukupno 17 ovakvih članaka koji su osim u Borbi izlazili i u listu "[[Nova misao]]". Đilasovi članci su izazvali veliku diskusiju u Savezu komunista Jugoslavije i u najširim masama. Naročito je bio upečatljiv Đilasov članak pod nazivom "Anatomija jednog morala", objavljen u poslednjem broju "Nove misli". Đilas je njime kritikovao neke posleratne pojave jugoslovenskog komunizma, kao i sam život nekih viših funkcionera.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995060 Milovan Đilas: Anatomija jednog morala]</ref> U članku je stao u odbranu glumice [[Milena Dapčević|Milene Dapčević]], žene [[Peko Dapčević|Peka Dapčevića]], izložene izrugivanju žena ostalih partijskih funkcionera.<ref name="Milošević"/> Tri dana posle poslednjeg članka Milovana Đilasa [[7. 1.]] [[1954]], "[[Borba (list)|Borba]]" je objavila ogradu Izvršnog komiteta CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]], od Đilasovog pisanja. Napomenuto je da su Đilasovi članci izazvali zabunu u redovima članova Saveza, da su članci direktno protivni odlukama VI kongresa SKJ i da su ništavni za čitav politički sistem. Đilas je izjavio Izvršnom komitetu da će obustaviti dalje objavljivanje članaka. Međutim, za to je bilo kasno, jer je već bio sazvan Treći (vanredni) plenum CK SKJ da raspravi "slučaj Milovana Đilasa".<ref name="Milošević"/> === Vanredni Plenum CK SKJ protiv Đilasa === U [[Beograd]]u je [[16]]. i [[17. 1.]] [[1954]]. održan Treći vanredni plenum CK SKJ posvećen Milovanu Đilasu, a jedna tačka dnevnog reda je nosila naziv "Slučaj Milovana Đilasa i pitanje sprovođenja odluka VI kongresa SKJ". Đilas je o plenumu obavešten na dan zasedanja – došao je pešice sa suprugom Šteficom i Dedijerom, a u konferencijskoj sali niko mu nije pokazao mesto.<ref name="Milošević"/> Plenum je otvorio [[Josip Broz Tito|Tito]] kritikujući Đilasova pisanja, optuživši ga za "revizionizam", da je napao Savez komunista, da je pokušao da izazove anarhiju. Protiv Đilasa na Plenumu govorilo je čak 39 članova CK, a branio ga je jedino [[Vladimir Dedijer]].<ref name="Milošević"/> Dedijer je i sam iskritikovan, jer je kao urednik "Borbe" radio na uređivanju Đilasovih članaka. Đilas se prvog dana branio, a drugog dana se ponašao pokajnički. Kasnije je pisao da je to bio čist [[staljinistički proces]].<ref name="Milošević"/> Plenum je doneo odluku da su shvatanja Milovana Đilasa u osnovi protivna političkoj liniji usvojenoj na VI kongresu SKJ, pa je tako Đilas izazvao zabunu i konfuziju u celoj Partiji, izolovano delovao protiv Partije i time pokušao da razbije idejno jedinstvo celog Saveza komunista. Zato je Plenum isključio Milovana Đilasa iz CK SKJ, udaljio sa svih funkcija u Partiji i kaznio poslednjom opomenom. Sve to je pomno pratila "zapadna kapitalistička propaganda".<ref name="Milošević"/> Decembra [[1954]]. Đilas daje intervju dopisniku ''[[The New York Times|Njujork Tajmsa]]'' u kome je kritikovao političko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao činioca demokratije.<ref name="Milošević"/> Zbog toga se pokreće tajni sudski postupak u [[Beograd]]u, gde je izveden i [[Vladimir Dedijer]]. Đilas je osuđen na kaznu zatvora od osamnaest meseci, uslovno na tri godine.<ref name="Milošević"/> [[13. 1.]] [[1955]]. Đilas podnosi pismenu ostavku na dužnost predsednika Savezne narodne skupštine, kada je obrazložio da se od tada više ne smatra članom [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] i da po svojoj volji istupa iz članstva. I pored izrečenih opomena, Đilas objavljuje svoje novo delo "Nova klasa i analiza komunističkog sistema". === Ponovo robija u Sremskoj Mitrovici === Milovan Đilas više nije obavljao ni jednu funkciju i bavio se jedino pisanjem. U vreme [[Mađarska revolucija 1956|Mađarske revolucije]], on u intervju od 24. oktobra [[1956]]. kritikuje jugoslovenski stav neutralnosti kao faktičku podršku sovjetskoj vojnoj intervenciji kojom je ugušena revolucija u Mađarskoj. Ponovo je uhapšen 19. novembra 1956. i već 12. decembra, po članu 118, stav 1, Krivičnog zakona o "neprijateljskoj propagandi" osuđen na tri godine strogog zatvora, zbog "antijugoslovenske delatnosti".<ref name="Milošević"/> Kaznu je izdržavao u Sremskoj Mitrovici. Dok je bio u Kazneno-popravnom domu u Sremskoj Mitrovici kao kažnjenik broj 6880, objavljena je u [[SAD]] njegova knjiga ''[[Nova klasa]]''. Uprava kaznionice se uzrujala, jer je u stranoj štampi bilo objavljeno da je knjigu proturio iz zatvora.<ref name="Milošević"/> U Sovjetskom Savezu i zemljama Istočne Evrope Đilas je dobijao nazive "kralj antikomunizma", "potpaljivač Hladnog rata", i "marioneta u rukama američkih imperijalista".<ref name="Milošević"/> Na novo suđenje su ga odvezli rano ujutro 4. oktobra [[1957]]. u Okružni sud u Sremskoj Mitrovici, gde je 5. oktobra osuđen na sedam godina zatvora – u zbiru s ranijom kaznom, na devet godina.<ref name="Milošević"/> Na Sedmom kongresu Saveza komunista Jugoslavije, održanom od 22. do 26. aprila [[1958]]. u Ljubljani, [[Tito]] Đilasa naziva luđakom, izdajnikom, renegatom, čovekom koji pljuje na dostignuća revolucije.<ref name="Milošević"/> Leta 1958. godine ukinut mu je ćelijski režim i u njegovo prizemlje dovedeno je oko trideset zatvorenika. Istovremeno, za Novu klasu dobio je francusku nagradu "''Prix de la Liberte''" za [[1958]]. godinu. Za vreme robije napisao je roman „Knjiga o [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]]“ u Sremskoj Mitrovici od 1957. do 1959. godine.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:453339-Djilasova-studija-o-Njegosu-ponovo-pred-citaocima Đilasova studija o Njegošu ponovo pred čitaocima („Večernje novosti“, 10. septembar 2013)]</ref> Krajem zime 1960. dobio je napad slepog creva i odvezli su ga u bolnicu.<ref name="Milošević"/> Posle toga, došao je [[Slobodan Penezić Krcun]], predsednik Vlade NR Srbije. Podneo mu je da potpiše već otkucanu molbu, koja je sadržala i obećanje da Đilas neće ubuduće štampati "Novu klasu". Nekoliko dana posle Krcunovog dolaska, 20. januara 1961. godine, oslobođen je uslovno. Već krajem februara "Njujork tajms" je najavio novu Đilasovu knjigu "Razgovori sa Staljinom". Nakon toga, Penezić ga je upozorio: {{izdvojeni citat|Opet si počeo, malo ti je bilo što si odležao? Ovog puta nećeš se izvući! Povezao si se sa beogradskom reakcijom i stranim špijunima... Nisam te zvao da se s tobom natežem! Nego da ti povučeš tu knjigu, inače ti ovog puta ne gine desetak, dvadesetak godina robije. Nije ti dosta što si revizionista, no sad izdaješ i državne tajne. Ono o Albaniji je nezgodno, veoma nezgodno...<ref name="Milošević"/>|[[Slobodan Penezić]]}} Đilas je 14. maja [[1961]]. godine osuđen na pet godina zatvora zbog odavanja državne tajne iz perioda kada je bio na funkciji, iznete u knjizi "Razgovori sa Staljinom". Tajna se odnosila na pregovore s Rusima o ujedinjenju Jugoslavije s Albanijom. Član 320. Krivičnog zakonika po kome je Đilasu suđeno za odavanje službenih tajni uveden je inače 17. marta, dve nedelje pre Đilasovog hapšenja i u svetskoj javnosti podrugljivo je nazivan "Lex Djilas". Ova kazna mu je sabrana s prethodnim kaznama, tako da je konačna osuda bila: kazna zatvora od trinaest godina.<ref name="Milošević"/> Amnestiran je [[1966]].<ref name="Britannica"/> Za to vreme u zatvoru je završio svoje delo "Razgovor sa Staljinom" i "Istoriju Crne Gore", opširniju knjigu o Petru Petroviću Njegošu i dr. Iz zatvora je izašao [[31. 12.]] [[1966]]. U martu [[1967]]. godine poslao je privatno pismo Titu u kojem ga ubeđuje da su zemlji neophodne demokratske reforme: {{izdvojeni citat|Pišem ovo pismo jer držim da se naše društvo i naša državna zajednica nalaze u ozbiljnom – da ne kažem: sudbonosnom previranju, a Ti si najodgovornija ličnost u zemlji i još uvek u dovoljnoj moći da bitno, a možda i odlučujuće utičeš na tok događaja. [...] Za svakog iole objektivnog, nezaslepljenog posmatrača očevidno je da Savez komunista više nije, niti može biti partija negdašnjeg tipa — bilo lenjinističkog, bilo staljinističkog. Takozvano idejno jedinstvo i monolitnost su u njoj razorni i ne mogu se uspostaviti nikakvim – ni idejnim ni nasilnim — sredstvima. Naporedo s javnim i zvaničnim, postoje i jačaju polujavna i nezvanična shvatanja i delovanja. Pravovremeno uviđanje ove istine od ogromnog je — rekao bih: presudnog — značaja: time bi bili olakšani mirni i legalni prelazi u nove demokratskije oblike. [...] Odnosi se kreću u tom pravcu da mnogi ljudi već smatraju da treba birati između Jugoslavije i slobode. Bojim se da će se mnogi privoleti isključivo svojoj užoj nacionalnoj zajednici, u nadi, a možda u iluziji, da će tim putem doći do slobode.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995059 Đilasovo pismo Titu iz 1967.]</ref>|Đilasovo pismo Titu iz 1967.}} === Inostranstvo i povratak u domovinu === {{izdvojeni citat|Goli otok je najmračnija i najsramnija pojava u jugoslovenskom komunizmu. Goli otok je i nešto više, nešto gore i užasnije: neslućeno posrtanje i neslućeno ponižavanje.<ref>[http://noviplamen.net/2013/11/25/sve-po-spisku-istina-o-golom-otoku-ekskluzivni-spiskovi-zrtava/ Sve po spisku: O Golom otoku (Ekskluzivni spiskovi žrtava)]</ref>|Milovan Đilas}} Đilas je imao petogodišnju zabranu da daje bilo kakve izjave ili bilo šta objavljuje, ali se toga nije pridržavao. On je javno podržao demokratske reforme i "[[Praško proleće]]" u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], koje su ugušile države članice [[Varšavski pakt|Varšavskog ugovora]], kada su vojno okupirale Čehoslovačku u avgustu 1968. Podržao je studentske proteste u zemlji [[1968]]. Iste godine napušta zemlju. Od 4. do 13. oktobra 1968. boravi u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] – objavljuje dva članka u "Tajmsu" i daje TV intervju o sovjetskom imperijalizmu kao opasnosti za Jugoslaviju, drži predavanja, uključujući i jedno na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu Oksford]]. Zatim putuje u SAD, gde je od 16. oktobra do 20. novembra gostujući profesor na [[Univerzitet Prinston|Univerzitetu Prinston]]. Američki "[[Freedom house]]" 10. novembra [[1969]]. dodeljuje mu Nagradu slobode.<ref name="Milošević"/> Po povratku u zemlju, Đilasu je oduzet pasoš 3. marta [[1970]], a zahtevi da mu se ponovo izda biće nekoliko puta odbijeni – dobio ga je tek 19. januara 1987.<ref name="Milošević"/> Zajedno s Andrejom Saharovim, Aleksandrom Solženjicinom, Eženom Joneskom, Josifom Brodskim, Đilas je [[1974]]. bio jedan od pokretača časopisa "Kontinent", posvećenog književnim, socijalnim, političkim i religijskim temama zemalja Istočne Evrope, koji je izlazio u Zapadnoj Evropi na engleskom, nemačkom, francuskom, ruskom, i još nekim evropskim jezicima. 20. aprila [[1984]]. godine Đilas je ponovo uhapšen, zajedno sa dvadeset sedam slušalaca "Slobodnog univerziteta", koji su se godinama bez tajnosti sastajali u privatnim stanovima. Đilas je trebalo da održi predavanje o predratnom stavu KPJ o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji. Ujutro je pušten kući, ali mu je zaprećeno da mu može biti suđeno. Suđeno je šestorici, a tehničar Radomir Radović, inicijator formiranja nezavisnog radničkog sindikata, nađen je mrtav u vikendici.<ref name="Milošević"/> U starosti je oslepio na jedno oko. Pred kraj života bio je veoma blizak se [[Matija Bećković|Matijom Bećkovićem]].<ref name="Milošević">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995063 Jedini Titov disident]</ref> Iznenada je umro u svome stanu [[20. 4.]] [[1995]]. u [[Beograd]]u. Sahranjen je u porodičnoj grobnici u svome selu [[Podbišće]]. Milovan Đilas iz braka sa prvom suprugom Mitrom imao je ćerku Vukicu (1948–2001), dok je u braku sa drugom suprugom Štefanijom dobio sina [[Aleksa Đilas|Aleksu Đilasa]] (* 1953). == Dela == Đilas je ubrzo nakon rata prestao da se bavi politikom i posvetio se isključivo pisanju knjiga. Najznačajnije su: * ''Zemlja bez pravde'' (1958), ili ''Besudna zemlja''; * ''Nova klasa. Kritika savremenog komunizma'' (London 1961) * ''Razgovori sa Staljinom'' (Beograd 1962) * ''Crna Gora'' (1963) * ''Nesavršeno društvo'' (London 1969) * ''Ispod boja'' (Čikago 1971) * ''Sećanje jednog revolucionara'' (Oksford 1973) * ''Delovi iz životnog vremena'' (Čikago 1975) * ''Revolucionarni rat'' (London 1980) * ''Tito - Priča iznutra'' (London 1980) * ''Ideje iz zatvora'' (London 1986) * ''Uspon i pad'' (Vašington 1986) * ''Njegoš - pjesnik, vladar, vladika'' (1966, obj. 1988) * [[John Milton]], ''Izgubljeni raj'' (prevod, Beograd 1989) * ''Pad nove klase'' (Beograd 1994) * ''Svetovi i mostovi'' (posmr. Novi Sad 1997) * ''Rane pripovetke, 1930-1940'' (posmr. Beograd 2000) * ''Pisma iz zatvora'' (posmr. Beograd 2016) * ''Raspad i rat. Dnevnik 1989-1995'' (posmr. Beograd 2022) Đilasova knjiga "Nova klasa" je od strane Njujork Tajmsa uvršćena u 100 najznačajnijih knjiga u [[20. vek]]u, a tiraž je iznosio 3 miliona primeraka. Đilasove knjige su bile dugo zabranjivane u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], a anatema je skinuta početkom devedesetih. Od 1954. do 1988. Đilas nije mogao da objavi u Jugoslaviji nijedan svoj tekst, pa čak ni prevod engleskog speva iz [[17. vek]]a ''Izgubljeni raj'' Džona Miltona. Rešenjem Saveznog sekretara za unutrašnje poslove od 3. oktobra 1969. zabranjeno je unošenje i rasturanje u zemlji Đilasovog Nesavršenog društva, štampanog u SAD maja 1969, a 29. juna [[1981]]. bilo je zabranjeno unošenje i rasturanje u Jugoslaviji Đilasove memoarske knjige o Titu.<ref name="Milošević"/> == Stavovi == === O crnogorskoj naciji === {{main|O crnogorskom nacionalnom pitanju}} Đilas je [[1. maja]] [[1945.]] u [[Borba (novina)|Borbi]] objavio tekst ''[[O crnogorskom nacionalnom pitanju]]'' kojim je definisao komunističko shvatanje crnogorske samobitnosti. U članku Đilas zaključuje da su "Crnogorci porijeklom [[Srbi]]", ali da su vremenom izrasli u posebnu naciju, odnosno da su postali "posebni, drukčiji 'Srbi' od svih Srba, — Crnogorci". Evo bitnijih stavova Đilasa iz tog članka: {{izdvojeni citat|Crnogorci, nesumnjivo, pripadaju srpskoj grani južnoslovenskih plemena i naroda. U prošlosti, u osamnaestom, pa i na početku devetnaestog vijeka, Srbi u Srbiji bili su raja pod Turcima, Crnogorci — dijelom raja, a dijelom slobodni seljaci u stalnoj borbi protiv Turaka. Jedinstvena religija je bila idejni oblik u kome se odvijala borba jednih i drugih protiv turskog feudalizma (krst protiv polumjeseca). Sasvim je razumljivo da su kod pravoslavne raje, iste po istorijskim tradicijama, i srodne po jeziku i običajima, postojale i iste težnje za oslobođenjem i jedinstvom u borbi. Ali putevi razvitka ka naciji, bili su, kod jedne (u Srbiji) i kod druge (u Crnoj Gori) različiti.}} {{izdvojeni citat|Srbi i Crnogorci su jednog (srpskog) narodnog porijekla, jednog korijena, ali je razvitak u nacije, razvitak nacionalne svijesti, išao različitim putevima. Iz činjenice da su Srbi i Crnogorci jednog porijekla, građanski teoretičari i sitnoburžoaski političari, koji ne shvataju suštinu nacionalnog pitanja i zakone formiranja nacija, izvukli su zaključak o jednoj naciji, zaključak koji je ustvari bio ideološka osnova i opravdanje hegemonizma.}} {{izdvojeni citat|A o budućnosti se može nagađati. Neki vele da će između Crnogoraca i Srba u Srbiji, bez hegemonije i hegemonista, brzo doći do ujedinjenja, do stapanja. Bilo bi, razumije se, smiješno osporavati takvu mogućnost. Ona se teoretski ne može osporiti ni za narode koji su srodni kudikamo manje. Ali ona, tim prije, ne može biti argumenat da se vještački, t.j. silom, briše crnogorska individualnost. [...] Prema tome, borba za slobodu i ravnopravnost crnogorskog naroda, za slobodno, otvoreno isticanje njegove nacionalne individualnosti i za poštovanje njegovih federalnih prava, jedini je put za zbližavanje, sjedinjavanje, za stvarno bratstvo srpske i crnogorske nacije, koje su proizišle iz srpskih plemena.}} {{izdvojeni citat|Mi komunisti nijesmo za federalnu Crnu Goru ni iz kakvih "političkih" razloga (t.j. iz potrebe za privremenim manevrom) niti mi — cijepamo srpstvo. Mi smo za to, jer smo uvjereni, znamo da to hoće crnogorski narod, a on to hoće jer se osjeća, jer jeste nešto posebno, posebni, drukčiji "Srbi" od svih Srba, — Crnogorci.}} U vreme svog disidenstva i boravka u inostranstvu Đilas je svoje stavove znatno izmenio. Dana 30. decembra 1971. u intervjuu, u kojem govori o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji, za pariski list ''Le Monde'' izjavio je: „Crnogorci čine sastavni deo srpske nacije”. Đilas je potom kazao da je Crna Gora tokom Drugog svjetskog rata i po njegovom završetku „kažnjena statusom posebne republike i izmišljanjem posebne crnogorske nacije”.<ref>Vidi inervuju Milovana Đilasa pariskom „Le Monde”: „Naša reč”, London, februar, 1972; Desimir Tošić, „Ko je Milovan Đilas”, str. 125-130: Dr Branislav Kovačević, „Đilas heroj-antiheroj”, Podgorica, 2006. str. 423-427.</ref> Od devedesetih godina 20. veka srpski nacionalistički autori kritikuju Milovana Đilasa tvrdeći da je njegov članak iz 1945. doprineo stvaranju [[Crnogorci|crnogorske nacije]]. == Nasleđe == [[Datoteka:Milovan Đilas tabla.JPG|thumb|desno|400px|''Tabla na zgradi u Palmotićevoj ulici'']] Milovan Đilas je za vreme zatvora lišen ordena [[Orden narodnog heroja|narodnog heroja]], koga je dobio krajem [[1953]]. godine, a Vojni sud mu je oduzeo čin general-pukovnika JNA u rezervi, a Sud časti sva odlikovanja koje je stekao u borbama tokom rata. Ni nakon sloma komunizma nije usledila politička rehabilitacija Milovana Đilasa: {{izdvojeni citat|Đilasa su devedesetih napadali kao komunjaru oni komunisti koji su tek 1990. postali perjanice antikomunističkog pokreta. Morbidno i osvetoljubivo osećanje krivice pretvorilo se u pravu hajku. Nisu mogli da zaborave Đilasu što nije bio podoban u vreme kada su oni vedrili i oblačili.<ref name="Milošević2"/>|[[Desimir Tošić]]}} Na zgradi u Palmotićevoj ulici broj 8, u kojoj je Đilas živeo, je u septembru [[2011]]. godine postavljena spomen-ploča.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Milovan-Dilas-zasluzuje-ulicu-u-Beogradu.sr.html Milovan Đilas zaslužuje ulicu u Beogradu („Politika“, 17. avgust 2013)]</ref> == Literatura == * Dragan Marković i Savo Kržavac, Zašto su smenjivani-Političke krize u Jugoslaviji, Beograd, 1987. * Milovan Đilas, Pad nove klase-Povest o samorazaranju komunizma, Beograd, 1994. * Milovan Đilas, Revolucionarni rat, Beograd, 1990. * Vojna Enciklopedija-Tom 2 (Borda-Enc), Beograd, 1959. == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == {{commonscat}} '''O Milovanu Đilasu''' * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166964/Milovan-Djilas Milovan Đilas (Britannica)] * [http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html Aleksa Đilas, HRONOLOGIJA ŽIVOTA I RADA MILOVANA ĐILASA] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995063 Jedini Titov disident] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=357926 Zaboravljeni disident] * [http://www.politika.rs/rubrike/ostali-komentari/Milovan-Dilas-o-Jovanki-Broz.lt.html Milovan Đilas o Jovanki Broz] '''Dela Milovana Đilasa''' * [http://www.uciteljneznalica.org/list-arhiva-1.htm Dela Milovana Đilasa u Arhivu Yu humanistike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707095535/http://www.uciteljneznalica.org/list-arhiva-1.htm |date=2014-07-07 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995060 Milovan Đilas: Anatomija jednog morala] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995059 Đilasovo pismo Titu iz 1967.] * [http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163525 Pismo Milovana Đilasa Ljubomiru Tadiću] * [http://www.abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-drugom-zasjedanju-avnoj Milovan Đilas: O Drugom zasjedanju AVNOJ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313132705/http://abrasmedia.info/content/milovan-%c4%91ilas-o-drugom-zasjedanju-avnoj |date=2016-03-13 }} * [http://www.abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-savi-kova%C4%8Devi%C4%87u Milovan Đilas o Savi Kovačeviću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141102191018/http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-savi-kova%C4%8Devi%C4%87u |date=2014-11-02 }} * [http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-herojska-smrt-save-kova%C4%8Devi%C4%87-na-sutjesci Milovan Đilas: Herojska smrt Save Kovačevića na Sutjesci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130617092504/http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-herojska-smrt-save-kova%C4%8Devi%C4%87-na-sutjesci |date=2013-06-17 }} * [http://www.nytimes.com/1972/08/01/archives/a-faceless-mass-called-workers.html A Faceless Mass Called Workers]. NY Times Aug. 1, 1972 {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} {{Predsednici skupštine SFRJ}} {{Predsednici vlada SR Crne Gore}} {{Narodni heroji-Žabljak, Mojkovac i Šavnik}} {{Lifetime|1911|1995|Đilas, Milovan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Crnogorski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Članovi Vrhovnog štaba NOVJ]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Crna Gora u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Srpski istoričari]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Premijeri Crne Gore]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Miloš N. Đurić]] [[Kategorija:Ministri Jugoslavije]] [[Kategorija:Crnogorski političari]] [[Kategorija:Biografije, Kolašin]] [[Kategorija:Revolucionarni studentski pokret Jugoslavije]] [[Kategorija:Bitka na Neretvi]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] e8p4ehmqy8nqbp2f50oemk2ndbskqp1 42716164 42716161 2026-11-03T23:48:10Z نوفاك اتشمان 11942 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski komunisti|Jugoslavenski komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716164 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=MILOVAN ĐILAS |slika=Milovan Djilas.jpg |opis slike=Milovan Đilas | datum_rođenja =[[4. jun]] [[1911]]. | mesto_rođenja =[[Podbišće]], kod [[Mojkovac|Mojkovca]] | država_rođenja ={{flagicon|Crna Gora|1910}} [[Kraljevina Crna Gora]] | datum_smrti =[[20. april]] [[1995]]. ('''83''' god.) | mesto_smrti =[[Beograd]], [[Srbija]] | država_smrti ={{zastava|SR Jugoslavija}} |supruga=[[Mitra Mitrović]] ([[1936]]—[[1952|52]])<br />[[Štefanija Đilas]] ([[1952]]—[[1993|93]]) |profesija=politički teoretičar, pisac |KPJ=[[1933]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |NOB=član [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] |služba=[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |godine službe=[[1941]] — [[1945]]. |čin = [[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[General-pukovnik]] u rezervi |funkcija='''Predsednik<br />[[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]''' |mandat=[[1953]] — [[1954]]. |prethodnik=[[Vladimir Simić]] |naslednik=[[Moša Pijade]] |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}}{{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}- {{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden partizanske zvezde1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}- {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} * (sva odlikovanja i vojni čin oduzeti su mu 14. X 1957.) }} '''Milovan Đilas Đido''' ([[Podbišće]], [[Mojkovac]], [[Crna Gora]] [[4. 6.|4. jun]] [[1911]] – [[Beograd]], [[20. 4.|20. april]] [[1995]]) je bio [[Crnogorci|crnogorski]] [[komunizam|komunista]], politički zatvorenik u obe Jugoslavije, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], [[politika|politički]] teoretičar i [[pisac]]. Bio je jedan od vođa [[Ustanak u Crnoj Gori 1941.|ustanka u Crnoj Gori]]. Nakon rata general JNA, ministar FNRJ, šef Agitpropa i predsednik Savezne narodne skupštine.<ref name="Milošević"/> Zbog zagovaranja višestranačja 1950-ih završio je u zatvoru, postavši jedan od najpoznatijih [[disident|disidenata]] u svijetu.<ref>[http://www.nytimes.com/1995/04/21/obituaries/milovan-djilas-yugoslav-critic-of-communism-dies-at-83.html Milovan Djilas, Yugoslav Critic of Communism, Dies at 83]</ref><ref>[http://www.thefreelibrary.com/Remembering+Milovan+Djilas.-a056906541 Remembering Milovan Djilas]</ref> Milovan Đilas je dva puta politički robijao, za vreme Kraljevine Jugoslavije od [[1933]]. do [[1936]], a potom za vreme socijalističke Jugoslavije od [[1956]]. do [[1966]]. Đilas je tokom života menjao stavove, pa je od tvrdokornog boljševika, komuniste i revolucionara, nakon rata počeo da se izjašnjava kao [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalista]].<ref>The New Class, Greek Edition (Horizon), Athens, 1957,Prologue(page ιστ)</ref> Takođe je menjao stavove o crnogorskoj samobitnosti – od zastupanja teze da su [[Crnogorci]] zasebna nacija, postala od [[Srbi|Srba]], do tvrdnje da Crnogorci čine sastavni deo srpske nacije.<ref>[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]</ref> Neki autori Đilasa drže odgovornim za streljanja ideoloških protivnika tokom Drugog svetskog rata u Crnoj Gori.<ref>[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]: {{izdvojeni citat|Zadužio je Đido Crnogorce rezultatima svog rada, nema sumnje. I kad je bio boljševički agitpropovac i tvorac brojnih „pasijih grobalja”, projektant, a Boga mi, i izvršilac ubistava nevinih ljudi pod firmom istrebljenja „klasnog neprijatelja“ i slično...}}</ref> Drugi smatraju da je kampanja protiv Đilasa, koja je vođena četiri decenije, zasnovana na dve laži: da je harao po Crnoj Gori skoro sve vreme rata, i da je "izmislio" crnogorsku naciju.<ref name="Milošević2"/> == Biografija == {{izdvojeni citat|Triput sam u životu bio slobodan — veoma blizu nepostojećoj, neostvarivoj apsolutnoj slobodi — dvared u zatvoru, a jedared u ratu.<ref>[http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/794_%C4%90ilas,%20Milovan,%20Tamnica%20i%20ideja,%20Kola%C5%A1inska%20liga%20za%20ljudska%20prava,%201984.pdf Milovan Đilas, Tamnica i ideja]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>}} Milovan Đilas "Đido" je rođen [[4. 6.]] [[1911]]. u selu [[Podbišće]] kod [[Mojkovac|Mojkovca]]. Otac mu je bio granični oficir crnogorske vojske, a majka domaćica.<ref>izvor-autobiografska knjiga "Besudna zemlja"</ref> Školovao se u [[Kolašin]]u i [[Berane|Beranama]], gde završava osnovnu školu i gimnaziju. Za vreme pohađanja gimnazije aktivno se bavio pisanjem poezija i pesama. Stekao je veliku slavu kod učenika i nastavnika. Milovan Đilas se za vreme gimnazijskih dana sve više opredeljivao za radnički pokret u zemlji. === Revolucionarni studentski pokret === {{main|Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu}} [[Datoteka:Milovan Đilas u beogradskom tramvaju.jpg|minijatura|Milovan Đilas u beogradskom tramvaju 1930-ih.]] Posle svršetka gimnazije, odlazi u [[Beograd]] gde počinje da studira [[filozofija|filozofiju]] i [[pravo]] na [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskom univerzitetu]] [[1932]]. godine. Tada se povezuje sa ilegalnom Skojevskom organizacijom i vrlo brzo postaje član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a u [[septembru]] [[1932]]. Za vreme svojih studija, aktivno je radio i kao Skojevski poverenik na štampanju, pisanju i rasturanju propagandnog materijala. Bio je jedan od organizatora [[Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu|revolucionarnog studentskog pokreta na Beogradskom univerzitetu]]. Vršio je propagandni rad po [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu]] i objašnjavao studentima ciljeve i zadatke radničkog pokreta i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Zbog toga je nekoliko puta bezuspešno izbacivan sa studija. Krajem [[1932]]. njegovu aktivnost zapazilo je i članstvo [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], pa je Milovan Đilas od [[april]]a [[1933]]. pristupio KPJ. Iste godine je stekao diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166964/Milovan-Djilas Milovan Đilas (Britannica)]</ref> === Robija u Sremskoj Mitrovici === [[Datoteka:Milovan Đilas Sremska Mitrovica 1933.jpg|thumb|left|Milovan Đilas na robiji u Sremskoj Mitrovici 1933. godine.]] Za vreme velike provale komunista u [[Beograd]]u, policija ga je uhapsila u [[August (mjesec)|avgustu]] [[1933]]. na pijaci. Milovan Đilas je prebačen u [[Glavnjača|Glavnjaču]] gde su ga ispitivali [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]] i [[Svetozar Vujković]]. Nije ništa priznao, pa je bio pretučen i ostavljen celu noć da bez odeće leži u svojoj ćeliji. Sutradan mu je počelo suđenje pred Opštinskim sudom grada [[Beograd]]a koji ga je po [[Zakon o zaštiti države|Zakonu o zaštiti države]] osudio na pet godina zatvora. Islednici su ga nekoliko puta zatvarali u samicu, tražili da otkrije partijsku liniju, ali nisu uspeli. Milovan Đilas je jedne večeri toliko pretučen, da ujutru nije mogao da stoji na nogama. Zato je rešio da započene štrajk glađu. Sva jela koja bi mu se servirala, prosipao bi i vraćao. Krajem [[1934]]. imao je srčanih problema, pa su ga na predlog lekara prebacili u udobniju ćeliju i više nije bio u samicama. Za vreme svog boravljenja u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]], Milovan Đilas je uspeo da prevede tri romana [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]] i deset njegovih pripovedaka, na dva džaka toalet-papira. jer mu nije bilo dozvoljeno korišćenje papira. Takođe je preveo i Miltonov "Izgubljeni raj", za koji je 1989. dobio nagradu “Miloš N. Đurić”. Punu kaznu nije izdržao. Pomilovan je i iz zatvora je izašao početkom [[1936]]. godine. Po izlasku iz zatvora stanovao je kod svog prijatelja sa studija na periferiji [[Beograd]]. Nastavio je da se bavi komunističkom propagandom. === Rad u Partiji do početka rata === [[Datoteka:Protestni-miting-ujedinjene-studentske-omladine-1939.jpg|desno|mini|Protestni miting Ujedinjene studentske omladine [[1939]].]] Za Milovana Đilasa je čuo i generalni sekretar [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] [[Josip Broz Tito|Tito]]. On je tada probao na sve načine da se poveže s njim i da iskoristi njegovu sposobnost na jačanju Partije. [[Josip Broz Tito|Tito]] šalje direktivu da se Milovan Đilas nađe na Partijskom savetovanju u [[Zagreb]]u početkom [[1938]]. godine. Na sastanku u Zagrebu, Milovan Đilas je dobio od Tita zadatak da organizuje slanje srpskih dobrovoljaca za Španiju. Iste godine je bio izabran u Centralni komitet [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. U maju [[1939]]. učestvuje na Zemaljskoj konferenciji u [[Šmartna Gora|Šmartnoj Gori]] kao delegat iz Srbije. Početkom [[1940]]. Milovan Đilas je primljen u Politbiro CK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Radio je u uređivanju članka "Za čistoću i boljševizaciju Partije", koju je u nastavcima pisao [[Josip Broz Tito|Tito]]. Pokretao je niz časopisa koji su favorizovali [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]: "Naša Stvarnost", "Sodobnost" "Književni Savremenik", "Mlada Kultura" itd. Za vreme pristupanja Trojnom paktu i prvih narodnih nezadovoljstava, [[Josip Broz Tito|Tito]] šalje Đilasa u Beogradu da izveštava Partiju o narodnim utiscima. U [[Beograd]] stiže sa svojom ženom [[Mitra Mitrović|Mitrom Mitrović]], sa kojom je zajedno pošao u rat kasnije. U Beogradu mu se pridružio i [[Rade Končar]]. Đilas se uoči demonstracija sastao sa [[Dragoljub Jovanović|Dragoljubom Jovanovićem]], vođom levih zemljoradnika i rekao mu da će se komunisti bez obzira na demonstracije zalagati za borbu. Nakon završetka demonstracija, poslao je svoju ženu da iznese Titu raport. Po dolasku Tita u Beograd, učestvuje na sastanku Politbiroa u Molerovoj ulici. Prvih dana posle napada Nemačke na [[Sovjetski Savez|SSSR]], učestvuje na sastanku Agitpropa CK za [[Srbija|Srbiju]]. === Oslobodilački rat i revolucija === ==== Ustanak u Crnoj Gori 1941. ==== {{main|Ustanak u Crnoj Gori 1941.}} {{izdvojeni citat|Od 13. jula do 9. avgusta oslobođeno 6 srezova: Bijelo Polje, Kolašin, Berane, Andrijevica, Danilovgrad i Šavnik. Bili opsednuti Cetinje, Podgorica i Nikšić. Po 15 dana bili slobodni Petrovac i Vir Pazar. Ustanak organizovali đeneralštabni kapetan [[Arso Jovanović]] i profesor Milovan Đilas.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_219.htm</ref>|Izveštaj britanske misije jugoslovenskoj vladi od septembra 1941.}} Đilas je bio upućen u julu 1941. u Crnu Goru radi pripremanja i pokretanja borbe protiv italijanskih okupatora. Na njega se prenose izvanredna ovlašćenja po partijskoj i vojnoj liniji, s pravom smenjivanja lokalnog rukovodstva i s pravom kažnjavanja. Kao član Politbiroa, automatski je izabran i za člana [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog Štaba NOVJ]]. U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] zajedno sa kapetanom [[Arso Jovanović|Arsom Jovanovićem]] organizuje ustanak koji je bio opštenarodni, veliki delovi Crne Gore su oslobođeni i kod ustanika nije bilo ozbiljnijih podela i sukoba izmedju komunista i nekomunista. Prvo naređenje koje je Đilas izdao 9 dana posle izbijanja ustanka u Crnoj Gori zagarantovalo je ličnu slobodu, nepovredivost stana i vlasništva, slobodu vere i veroispovesti, slobodu misli i govora, slobodu organizovanja, sastajanja i razmene mišljenja.<ref name="ReferenceA">Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda, tom III, knjiga 1, str. 9-12.</ref> Isto naređenje je legalizovalo sve demokratske političke partije, dalo opšte pravo glasa (žene tada prvi put u Crnoj Gori mogu da biraju i budu birane), uvelo obavezno izvođenje optuženih pred sud najdalje 48 časova posle hapšenja i uz obavezno angažovanje advokata.<ref name="ReferenceA"/> Zajedno sa [[Mitar Bakić|Mitrom Bakićem]] dočekao je prvu englesku vojnu misiju koju je predvodio kapetan [[Dvejn Hadson]] u Petrovcu na moru. Zajedno su ga odveli u partizanski Vrhovni Štab u Užicu. ==== Slom ustanka u Srbiji ==== Đilas u novembru 1941. stiže u oslobođeno [[Užice]] i preuzima rad u listu "[[Borba (list)|Borba]]", glavnom partijskom glasilu. Povlačio se zajedno sa Vrhovnim štabom prema [[Zlatibor]]u, pa dalje u [[Sandžak]]. Milovan Đilas se pred kraj 1941. nalazi s Vrhovnim štabom u Sandžaku gde radi na prikupljanju ostalih partizanskih jedinica koje su se povlačile posle pada [[Užička republika|Užičke republike]]. U trenucima malaksavanja partizanskog pokreta posle sloma ustanka u [[Srbija|Srbiji]], Đilas sprovodi mere na održavanju discipline i morala boraca, uključujući i mere streljanja. Posle odstupanja glavnine partizana u Bosnu, Đilas ostaje u [[Nova Varoš|Novoj Varoši]], na granici Srbije i Crne Gore, odakle se usred zime i u teškim okolnostima povlači s jedinicama pod njegovom komandom i pridružuje Vrhovnom štabu. ==== Streljanja u Crnoj Gori 1942. ==== {{main|Četničko-partizanski sukob|Leva skretanja}} {{izdvojeni citat|Streljati nekoga to je tehničko pitanje, kako kaže [[Sreten Žujović|drug Crni]], ali je osnovno ubediti masu u neophodnost toga streljanja.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref>|Pismo Milovana Đilasa CK KPJ od 27. marta 1942.}} Dok je Đilas bio odsutan, u Crnoj Gori je došlo do pojave [[leva skretanja|levih skretanja]] i "pasjih grobalja" za ideološke protivnike.<ref name="Milošević2"/> U martu [[1942]]. godine Đilas se vraća u Crnu Goru, gde se u međuvremenu rasplamsao [[partizansko-četnički sukob]]. Momčilo Cemović smatra da su CK KPJ i Vrhovni štab poslali Đilasa da utvrdi stvarno stanje i smeni odgovorne rukovodioce. Đilas u to vreme piše Centralnom komitetu KPJ kako se „[[kulak|kulački]] elementi" po selima plaše da će komunisti sve komunizirati, da će uskoro kod nas biti sovjeti, da su [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]] škola za [[sovjet]]e, da je objavljen rat londonskoj vladi i da sve to unosi paniku u srednje seljaštvo; da se „tutnjavom o revoluciji" zaboravlja na [[fašizam]] i borbu protiv njega.<ref name="Petranović"/> U aprilu 1942. godine, Milovan Đilas je učestvovao u donošenju presude o streljanju četvoro mladih partizana iz porodice Tadića, braće poznatog filozofa [[Ljubomir Tadić|Ljubomira Tadića]], koji je "jedini izbegao streljanje, jer smo ga smatrali premladim da bismo ga ubili".<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref> Prema Đilasovoj verziji, oni su streljani jer je Tadija Tadić, politički komesar bataljona, upozorio svog strica Spasoja, koji je bio u četnicima, da ga partizani traže da ga ubiju, što je proglašeno izdajom.<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref> Prema verziji Ljube Tadića, njihova krivica je izmišljena, a ubijeni su za odmazdu "posle blamaže i neuspeha", nakon što je partizanska potera nastradala od starog komite Spasoja Tadića. Tadić navodi da su oni streljani jer su odbili da lično likvidiraju svog strica.<ref name="Tadić"/> Hapšenja partizana iz porodice Tadića je izvršeno na prevaru, tako što su pozvani na razgovor o prekomandovanju.<ref name="Tadić"/> Pored braće Tadića, ubijeni su još neki mladići koji su se stavili na njihovu stranu. Neki od streljanih u Gornjem Polju nisu imali više od osamnaest godina.<ref name="Tadić">{{Cite web |title=Tajna prepiska Ljube Tadića i Milovana Đilasa |url=http://www.nedeljnik.co.rs/sr/2013/12/26/dnevni-magazin/tajna-prepiska-ljube-tadi%C4%87a-i-milovana-%C4%90ilasa |access-date=2014-06-18 |archive-date=2014-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140603131005/http://www.nedeljnik.co.rs/sr/2013/12/26/dnevni-magazin/tajna-prepiska-ljube-tadi%C4%87a-i-milovana-%C4%90ilasa |dead-url=yes }}</ref> U posleratnoj prepisci sa profesorom Ljubom Tadićem, Đilas je odgovorio kako bi ponovo učinio isto<ref name="Tadić"/>, odnosno "ne bi drukčije postupio ni s rođenom braćom".<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163525 DOKUMENT: Pismo Milovana Đilasa Ljubomiru Tadiću]</ref> {{izdvojeni citat|Pohapšene Tadiće su sproveli u Gornje Polje. Istragu su vodili Dakić i [[Sava Kovačević]], ali smo i [[Ivan Milutinović|Milutinović]] i ja bili u toku i odobrili presudu.<ref name="Tadić"/>|Milovan Đilas}} Aleksa Đilas, sin Milovana Đilasa, smatra da je profesor Tadić bio obmanut "policijskim dezinformacijama", koje su plasirane protiv Đilasa nakon rata. Prema njegovim rečima, profesor Tadić i Milovan Đilas su nakon prepiske postali prijatelji.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163245 Preminuo akademik Ljubomir Tadić]</ref> ==== Prelazak u Bosnu ==== Radio je na uređivanju partijskog lista "Borba" koja je obnovljena u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]], u selu Drinićima. Radio je i na uređivanju organa CK "Proletera", izrađivao je "biltene Vrhovnog štaba", radio je na radio-stanici "Slobodna Jugoslavija" , na rasturanju članka "Nacionalno pitanje u Jugoslaviji u svjetlosti narodnooslobodilačke borbe" po [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. ==== Bitke na Neretvi i Sutjesci ==== [[Datoteka:Ivo Lola Ribar i Milovan Đilas.jpg|minijatura|Ivo Lola Ribar i Milovan Đilas]] {{izdvojeni citat|Svi italijanski vojnici — ceo treći bataljon 259-te čete Murđe divizije — poslati su u smrt… Mnogi leševi su bačeni u reku Ramu. Nekoliko ih se zakačilo između debla i ja sam zajedno sa našim oficirima zlobno uživao pri pomisli kako italijanski oficiri na mostovima i obalama u Mostaru prestravljeni od užasa posmatraju Neretvu zagušenu leševima njihovih vojnika.<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref>|Milovan Đilas}} Za vreme operacije "[[Bitka na Neretvi|Vajs]]" i "[[Operacija Schwarz|Švarc]]" nastupao je zajedno sa Vrhovnim štabom. Bio je prisutan na [[Martovski pregovori 1943|Martovskim pregovorima]] pod lažnim imenom Miloš Marković. Izgladnio, iznuren, izubijan i pocijepan, Milovan Đilas je u noći nakon neuspješnog proboja Treće udarne divizije preko Sutjeske sanjao [[Isus Hrist|Isusa Hrista]]. Kad se probudio i otvorio oči, nije ga bilo, kad ih zatvori – opet vidi Hrista. Član Politbiroa CK KPJ i Vrhovnog štaba NOVJ, ubijeđeni komunista, Milovan Đilas se pomolio: {{izdvojeni citat|Ako si došao na svet i patio radi dobra i istine – ti moraš videti da je naša stvar pravedna i plemenita. Mi, u stvari, nastavljamo, probamo da nastavimo ono što si ti započeo. I ti nas nisi zaboravio, niti nas možeš napustiti...<ref name="Švarm">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1113628 Filip Švarm, Smrt fašizmu – sloboda narodu]</ref>}} Godine 1943. učestvovao je u pripremi odluka [[Drugo zasedanje AVNOJ-a|Drugog zasedanja AVNOJ-a]], održanog 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu. Ova jugoslovenska skupština, koju je organizovalo vođstvo partizanskog pokreta, zasnovala je posleratnu Jugoslaviju koja je trebalo da bude demokratska i federativna država. Đilas je bio i delegat na zasedanju.<ref>http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html</ref> ==== Misija u SSSR 1944/45. ==== [[Datoteka:Vrhovni štab na Visu.jpg|minijatura|[[Vrhovni štab NOVJ]] u [[Titova špilja na Visu|pećini na Visu]] [[1944]]. godine: Vladimir Bakarić, Ivan Milutinović, Edvard Kardelj, Josip Broz Tito, Aleksandar Ranković, Svetozar Vukmanović Tempo, Milovan Đilas.]] U prvoj polovini 1944. godine Đilas je boravio sa Vrhovnim štabom na otoku [[Vis u Narodnooslobodilačkoj borbi|Visu]]. Polovinom [[1944]]. poslat je na čelu misije Vrhovnog štaba zajedno sa generalom [[Velimir Terzić (general)|Velimirom Terzićem]] u [[Moskva|Moskvu]]. Dobio je čin [[general-lajtnant]]a i imao je zadatak da kao političar prikaže situaciju u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Milovan Đilas se vraća u oslobođeni [[Beograd]] novembra 1944. Aprila [[1945]]. Đilas i [[Josip Broz Tito|Tito]] odlaze u [[Moskva|Moskvu]] na potpisivanje ugovora o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a Đilasova porodica je u ratu teško stradala. Oca Nikolu ubili su 1943. albanski nacionalisti za vreme nemačke okupacije pošto su ga Nedićeve vlasti proterale iz Srbije na Kosovo. Njegova sestra Dobra poginula je u borbi s četnicima u Srbiji 1942. Brata Aleksu ubili su četnici 1941. u Crnoj Gori. Drugog brata Milivoja ubili su Nemci na Banjici 1942.<ref name="Milošević2">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=357926 Zaboravljeni disident]</ref> === Sukob sa Informbiroom === {{main|Informbiro}} Đilas je bio najzapaženiji ideolog u jugoslovenskom sukobu sa Kominformom, čiji je inače suosnivač bio i u kome je pre sukoba učestvovao u osudi skretanja italijanskih i francuskih komunista.<ref name="Milošević"/> Na otvaranju [[Informbiro|Kominforma]] u zapadnoj [[Poljska|Poljskoj]], Milovan Đilas, zajedno sa [[Edvard Kardelj|Edvardom Kardeljom]] je predstavljao [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Početkom 1948. Đilas dobija poziv iz [[Moskva|Moskve]] da učestvuje u nekim diskusijama oko [[Albanija|Albanije]]. Đilas odlazi iz Beograda za Moskvu vozom preko [[Rumunija|Rumunije]] zajedno sa tadašnjim Načelnikom Političke uprave Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] [[Svetozar Vukmanović-Tempo|Svetozarom Vukmanovićem-Tempom]] i generalom [[Koča Popović|Kočom Popovićem]]. Učestvovao je u razgovorima sa [[Josif Staljin|Staljinom]], [[Bulganjin]]om, [[Vasiljevski]]m i [[Antonov]]om. Misija Đilasa u Moskvi je trajala do [[mart]]a [[1948]]., kada se vratio u [[Beograd]]. Učestvovao je na svim sednicama Politbiroa prilikom objavljivanja kompromitujućih pisama iz [[Moskve]] i radio je na sastavljanju odgovora u ime CK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Po objavljivanju [[Informbiro|Rezolucije Informbiroa]] u [[Bukurešt]]u, pozvan je da dođe u Centralni komitet, jer je Radio Prag tada uveliko prenosio Rezoluciju protiv Kompartije [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Na noćnoj sednici u [[Beli Dvor|Belom Dvoru]] je određen da napiše odgovor CK KPJ na optužbe [[Informbiro]]a. Za vreme borbe sa Informbiroom, Milovan Đilas je bio stalno sa Partijom, učestvovao je na svim Plenumima i sednicama. Radio je na pisanju članaka u "[[Politika (list)|Politici]]" i "[[Borba (list)|Borbi]]". [[Šesti kongres KPJ]] održan u Zagrebu od 2. do 7. novembra [[1952]]. bio je rekapitulacija antistaljinističkog kursa. "''Ništa nije toliko sveto da ne može biti promenjeno!''", piše u tada usvojenom programu [[SKJ]]. Prihvaćene su Đilasove ideje o neophodnosti diskusije i borbe mišljenja, o tome da svi članovi Partije treba da imaju pravo da slobodno raspravljaju javno o stavovima drugih članova Partije, čak i ako nose najviše funkcije.<ref name="Milošević"/> U diskusiji se Đilas založio da se ne sme zabranjivati ljudima različitih shvatanja, čak ni "reakcionarnih i antimaterijalističkih", da objavljuju svoje radove, i da se treba boriti pre svega "političkim i idejnim argumentima", a ne policijskim i sudskim progonima.<ref name="Milošević"/> U međuvremenu se razveo od svoje supruge Mitre Mitrović i oženio po drugi put, sa [[Štefanija Đilas|Štefanijom Đilas]]. Početkom [[1953]]. godine je izabran za predsednika [[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. === Nova misao === Đilas je januara 1953. pokrenuo antidogmatski mesečnik "Nova misao", u čijem su redakcijskom kolegijumu bili [[Dobrica Ćosić]], [[Miroslav Krleža]], [[Skender Kulenović]], [[Oskar Davičo]], [[Mihajlo Lalić]]...<ref name="Milošević"/> Već juna [[1953]], na Drugom plenumu CK, održanom u Titovoj rezidenciji na Brionima, novi kurs se dovodi u pitanje, ali Đilas nastavlja. U "Borbi" od 11. oktobra 1953. do 7. januara [[1954]]. on objavljuje seriju članaka u kojima kritikuje partijsku [[birokratija|birokratiju]]. Članci su izazvali veliko interesovanje, tiraž "Borbe" skočio je na tri stotine hiljada primeraka, a u redakciju je stiglo oko trideset hiljada pisama podrške.<ref name="Milošević"/> Bilo je ukupno 17 ovakvih članaka koji su osim u Borbi izlazili i u listu "[[Nova misao]]". Đilasovi članci su izazvali veliku diskusiju u Savezu komunista Jugoslavije i u najširim masama. Naročito je bio upečatljiv Đilasov članak pod nazivom "Anatomija jednog morala", objavljen u poslednjem broju "Nove misli". Đilas je njime kritikovao neke posleratne pojave jugoslovenskog komunizma, kao i sam život nekih viših funkcionera.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995060 Milovan Đilas: Anatomija jednog morala]</ref> U članku je stao u odbranu glumice [[Milena Dapčević|Milene Dapčević]], žene [[Peko Dapčević|Peka Dapčevića]], izložene izrugivanju žena ostalih partijskih funkcionera.<ref name="Milošević"/> Tri dana posle poslednjeg članka Milovana Đilasa [[7. 1.]] [[1954]], "[[Borba (list)|Borba]]" je objavila ogradu Izvršnog komiteta CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]], od Đilasovog pisanja. Napomenuto je da su Đilasovi članci izazvali zabunu u redovima članova Saveza, da su članci direktno protivni odlukama VI kongresa SKJ i da su ništavni za čitav politički sistem. Đilas je izjavio Izvršnom komitetu da će obustaviti dalje objavljivanje članaka. Međutim, za to je bilo kasno, jer je već bio sazvan Treći (vanredni) plenum CK SKJ da raspravi "slučaj Milovana Đilasa".<ref name="Milošević"/> === Vanredni Plenum CK SKJ protiv Đilasa === U [[Beograd]]u je [[16]]. i [[17. 1.]] [[1954]]. održan Treći vanredni plenum CK SKJ posvećen Milovanu Đilasu, a jedna tačka dnevnog reda je nosila naziv "Slučaj Milovana Đilasa i pitanje sprovođenja odluka VI kongresa SKJ". Đilas je o plenumu obavešten na dan zasedanja – došao je pešice sa suprugom Šteficom i Dedijerom, a u konferencijskoj sali niko mu nije pokazao mesto.<ref name="Milošević"/> Plenum je otvorio [[Josip Broz Tito|Tito]] kritikujući Đilasova pisanja, optuživši ga za "revizionizam", da je napao Savez komunista, da je pokušao da izazove anarhiju. Protiv Đilasa na Plenumu govorilo je čak 39 članova CK, a branio ga je jedino [[Vladimir Dedijer]].<ref name="Milošević"/> Dedijer je i sam iskritikovan, jer je kao urednik "Borbe" radio na uređivanju Đilasovih članaka. Đilas se prvog dana branio, a drugog dana se ponašao pokajnički. Kasnije je pisao da je to bio čist [[staljinistički proces]].<ref name="Milošević"/> Plenum je doneo odluku da su shvatanja Milovana Đilasa u osnovi protivna političkoj liniji usvojenoj na VI kongresu SKJ, pa je tako Đilas izazvao zabunu i konfuziju u celoj Partiji, izolovano delovao protiv Partije i time pokušao da razbije idejno jedinstvo celog Saveza komunista. Zato je Plenum isključio Milovana Đilasa iz CK SKJ, udaljio sa svih funkcija u Partiji i kaznio poslednjom opomenom. Sve to je pomno pratila "zapadna kapitalistička propaganda".<ref name="Milošević"/> Decembra [[1954]]. Đilas daje intervju dopisniku ''[[The New York Times|Njujork Tajmsa]]'' u kome je kritikovao političko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao činioca demokratije.<ref name="Milošević"/> Zbog toga se pokreće tajni sudski postupak u [[Beograd]]u, gde je izveden i [[Vladimir Dedijer]]. Đilas je osuđen na kaznu zatvora od osamnaest meseci, uslovno na tri godine.<ref name="Milošević"/> [[13. 1.]] [[1955]]. Đilas podnosi pismenu ostavku na dužnost predsednika Savezne narodne skupštine, kada je obrazložio da se od tada više ne smatra članom [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] i da po svojoj volji istupa iz članstva. I pored izrečenih opomena, Đilas objavljuje svoje novo delo "Nova klasa i analiza komunističkog sistema". === Ponovo robija u Sremskoj Mitrovici === Milovan Đilas više nije obavljao ni jednu funkciju i bavio se jedino pisanjem. U vreme [[Mađarska revolucija 1956|Mađarske revolucije]], on u intervju od 24. oktobra [[1956]]. kritikuje jugoslovenski stav neutralnosti kao faktičku podršku sovjetskoj vojnoj intervenciji kojom je ugušena revolucija u Mađarskoj. Ponovo je uhapšen 19. novembra 1956. i već 12. decembra, po članu 118, stav 1, Krivičnog zakona o "neprijateljskoj propagandi" osuđen na tri godine strogog zatvora, zbog "antijugoslovenske delatnosti".<ref name="Milošević"/> Kaznu je izdržavao u Sremskoj Mitrovici. Dok je bio u Kazneno-popravnom domu u Sremskoj Mitrovici kao kažnjenik broj 6880, objavljena je u [[SAD]] njegova knjiga ''[[Nova klasa]]''. Uprava kaznionice se uzrujala, jer je u stranoj štampi bilo objavljeno da je knjigu proturio iz zatvora.<ref name="Milošević"/> U Sovjetskom Savezu i zemljama Istočne Evrope Đilas je dobijao nazive "kralj antikomunizma", "potpaljivač Hladnog rata", i "marioneta u rukama američkih imperijalista".<ref name="Milošević"/> Na novo suđenje su ga odvezli rano ujutro 4. oktobra [[1957]]. u Okružni sud u Sremskoj Mitrovici, gde je 5. oktobra osuđen na sedam godina zatvora – u zbiru s ranijom kaznom, na devet godina.<ref name="Milošević"/> Na Sedmom kongresu Saveza komunista Jugoslavije, održanom od 22. do 26. aprila [[1958]]. u Ljubljani, [[Tito]] Đilasa naziva luđakom, izdajnikom, renegatom, čovekom koji pljuje na dostignuća revolucije.<ref name="Milošević"/> Leta 1958. godine ukinut mu je ćelijski režim i u njegovo prizemlje dovedeno je oko trideset zatvorenika. Istovremeno, za Novu klasu dobio je francusku nagradu "''Prix de la Liberte''" za [[1958]]. godinu. Za vreme robije napisao je roman „Knjiga o [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]]“ u Sremskoj Mitrovici od 1957. do 1959. godine.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:453339-Djilasova-studija-o-Njegosu-ponovo-pred-citaocima Đilasova studija o Njegošu ponovo pred čitaocima („Večernje novosti“, 10. septembar 2013)]</ref> Krajem zime 1960. dobio je napad slepog creva i odvezli su ga u bolnicu.<ref name="Milošević"/> Posle toga, došao je [[Slobodan Penezić Krcun]], predsednik Vlade NR Srbije. Podneo mu je da potpiše već otkucanu molbu, koja je sadržala i obećanje da Đilas neće ubuduće štampati "Novu klasu". Nekoliko dana posle Krcunovog dolaska, 20. januara 1961. godine, oslobođen je uslovno. Već krajem februara "Njujork tajms" je najavio novu Đilasovu knjigu "Razgovori sa Staljinom". Nakon toga, Penezić ga je upozorio: {{izdvojeni citat|Opet si počeo, malo ti je bilo što si odležao? Ovog puta nećeš se izvući! Povezao si se sa beogradskom reakcijom i stranim špijunima... Nisam te zvao da se s tobom natežem! Nego da ti povučeš tu knjigu, inače ti ovog puta ne gine desetak, dvadesetak godina robije. Nije ti dosta što si revizionista, no sad izdaješ i državne tajne. Ono o Albaniji je nezgodno, veoma nezgodno...<ref name="Milošević"/>|[[Slobodan Penezić]]}} Đilas je 14. maja [[1961]]. godine osuđen na pet godina zatvora zbog odavanja državne tajne iz perioda kada je bio na funkciji, iznete u knjizi "Razgovori sa Staljinom". Tajna se odnosila na pregovore s Rusima o ujedinjenju Jugoslavije s Albanijom. Član 320. Krivičnog zakonika po kome je Đilasu suđeno za odavanje službenih tajni uveden je inače 17. marta, dve nedelje pre Đilasovog hapšenja i u svetskoj javnosti podrugljivo je nazivan "Lex Djilas". Ova kazna mu je sabrana s prethodnim kaznama, tako da je konačna osuda bila: kazna zatvora od trinaest godina.<ref name="Milošević"/> Amnestiran je [[1966]].<ref name="Britannica"/> Za to vreme u zatvoru je završio svoje delo "Razgovor sa Staljinom" i "Istoriju Crne Gore", opširniju knjigu o Petru Petroviću Njegošu i dr. Iz zatvora je izašao [[31. 12.]] [[1966]]. U martu [[1967]]. godine poslao je privatno pismo Titu u kojem ga ubeđuje da su zemlji neophodne demokratske reforme: {{izdvojeni citat|Pišem ovo pismo jer držim da se naše društvo i naša državna zajednica nalaze u ozbiljnom – da ne kažem: sudbonosnom previranju, a Ti si najodgovornija ličnost u zemlji i još uvek u dovoljnoj moći da bitno, a možda i odlučujuće utičeš na tok događaja. [...] Za svakog iole objektivnog, nezaslepljenog posmatrača očevidno je da Savez komunista više nije, niti može biti partija negdašnjeg tipa — bilo lenjinističkog, bilo staljinističkog. Takozvano idejno jedinstvo i monolitnost su u njoj razorni i ne mogu se uspostaviti nikakvim – ni idejnim ni nasilnim — sredstvima. Naporedo s javnim i zvaničnim, postoje i jačaju polujavna i nezvanična shvatanja i delovanja. Pravovremeno uviđanje ove istine od ogromnog je — rekao bih: presudnog — značaja: time bi bili olakšani mirni i legalni prelazi u nove demokratskije oblike. [...] Odnosi se kreću u tom pravcu da mnogi ljudi već smatraju da treba birati između Jugoslavije i slobode. Bojim se da će se mnogi privoleti isključivo svojoj užoj nacionalnoj zajednici, u nadi, a možda u iluziji, da će tim putem doći do slobode.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995059 Đilasovo pismo Titu iz 1967.]</ref>|Đilasovo pismo Titu iz 1967.}} === Inostranstvo i povratak u domovinu === {{izdvojeni citat|Goli otok je najmračnija i najsramnija pojava u jugoslovenskom komunizmu. Goli otok je i nešto više, nešto gore i užasnije: neslućeno posrtanje i neslućeno ponižavanje.<ref>[http://noviplamen.net/2013/11/25/sve-po-spisku-istina-o-golom-otoku-ekskluzivni-spiskovi-zrtava/ Sve po spisku: O Golom otoku (Ekskluzivni spiskovi žrtava)]</ref>|Milovan Đilas}} Đilas je imao petogodišnju zabranu da daje bilo kakve izjave ili bilo šta objavljuje, ali se toga nije pridržavao. On je javno podržao demokratske reforme i "[[Praško proleće]]" u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], koje su ugušile države članice [[Varšavski pakt|Varšavskog ugovora]], kada su vojno okupirale Čehoslovačku u avgustu 1968. Podržao je studentske proteste u zemlji [[1968]]. Iste godine napušta zemlju. Od 4. do 13. oktobra 1968. boravi u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] – objavljuje dva članka u "Tajmsu" i daje TV intervju o sovjetskom imperijalizmu kao opasnosti za Jugoslaviju, drži predavanja, uključujući i jedno na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu Oksford]]. Zatim putuje u SAD, gde je od 16. oktobra do 20. novembra gostujući profesor na [[Univerzitet Prinston|Univerzitetu Prinston]]. Američki "[[Freedom house]]" 10. novembra [[1969]]. dodeljuje mu Nagradu slobode.<ref name="Milošević"/> Po povratku u zemlju, Đilasu je oduzet pasoš 3. marta [[1970]], a zahtevi da mu se ponovo izda biće nekoliko puta odbijeni – dobio ga je tek 19. januara 1987.<ref name="Milošević"/> Zajedno s Andrejom Saharovim, Aleksandrom Solženjicinom, Eženom Joneskom, Josifom Brodskim, Đilas je [[1974]]. bio jedan od pokretača časopisa "Kontinent", posvećenog književnim, socijalnim, političkim i religijskim temama zemalja Istočne Evrope, koji je izlazio u Zapadnoj Evropi na engleskom, nemačkom, francuskom, ruskom, i još nekim evropskim jezicima. 20. aprila [[1984]]. godine Đilas je ponovo uhapšen, zajedno sa dvadeset sedam slušalaca "Slobodnog univerziteta", koji su se godinama bez tajnosti sastajali u privatnim stanovima. Đilas je trebalo da održi predavanje o predratnom stavu KPJ o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji. Ujutro je pušten kući, ali mu je zaprećeno da mu može biti suđeno. Suđeno je šestorici, a tehničar Radomir Radović, inicijator formiranja nezavisnog radničkog sindikata, nađen je mrtav u vikendici.<ref name="Milošević"/> U starosti je oslepio na jedno oko. Pred kraj života bio je veoma blizak se [[Matija Bećković|Matijom Bećkovićem]].<ref name="Milošević">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995063 Jedini Titov disident]</ref> Iznenada je umro u svome stanu [[20. 4.]] [[1995]]. u [[Beograd]]u. Sahranjen je u porodičnoj grobnici u svome selu [[Podbišće]]. Milovan Đilas iz braka sa prvom suprugom Mitrom imao je ćerku Vukicu (1948–2001), dok je u braku sa drugom suprugom Štefanijom dobio sina [[Aleksa Đilas|Aleksu Đilasa]] (* 1953). == Dela == Đilas je ubrzo nakon rata prestao da se bavi politikom i posvetio se isključivo pisanju knjiga. Najznačajnije su: * ''Zemlja bez pravde'' (1958), ili ''Besudna zemlja''; * ''Nova klasa. Kritika savremenog komunizma'' (London 1961) * ''Razgovori sa Staljinom'' (Beograd 1962) * ''Crna Gora'' (1963) * ''Nesavršeno društvo'' (London 1969) * ''Ispod boja'' (Čikago 1971) * ''Sećanje jednog revolucionara'' (Oksford 1973) * ''Delovi iz životnog vremena'' (Čikago 1975) * ''Revolucionarni rat'' (London 1980) * ''Tito - Priča iznutra'' (London 1980) * ''Ideje iz zatvora'' (London 1986) * ''Uspon i pad'' (Vašington 1986) * ''Njegoš - pjesnik, vladar, vladika'' (1966, obj. 1988) * [[John Milton]], ''Izgubljeni raj'' (prevod, Beograd 1989) * ''Pad nove klase'' (Beograd 1994) * ''Svetovi i mostovi'' (posmr. Novi Sad 1997) * ''Rane pripovetke, 1930-1940'' (posmr. Beograd 2000) * ''Pisma iz zatvora'' (posmr. Beograd 2016) * ''Raspad i rat. Dnevnik 1989-1995'' (posmr. Beograd 2022) Đilasova knjiga "Nova klasa" je od strane Njujork Tajmsa uvršćena u 100 najznačajnijih knjiga u [[20. vek]]u, a tiraž je iznosio 3 miliona primeraka. Đilasove knjige su bile dugo zabranjivane u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], a anatema je skinuta početkom devedesetih. Od 1954. do 1988. Đilas nije mogao da objavi u Jugoslaviji nijedan svoj tekst, pa čak ni prevod engleskog speva iz [[17. vek]]a ''Izgubljeni raj'' Džona Miltona. Rešenjem Saveznog sekretara za unutrašnje poslove od 3. oktobra 1969. zabranjeno je unošenje i rasturanje u zemlji Đilasovog Nesavršenog društva, štampanog u SAD maja 1969, a 29. juna [[1981]]. bilo je zabranjeno unošenje i rasturanje u Jugoslaviji Đilasove memoarske knjige o Titu.<ref name="Milošević"/> == Stavovi == === O crnogorskoj naciji === {{main|O crnogorskom nacionalnom pitanju}} Đilas je [[1. maja]] [[1945.]] u [[Borba (novina)|Borbi]] objavio tekst ''[[O crnogorskom nacionalnom pitanju]]'' kojim je definisao komunističko shvatanje crnogorske samobitnosti. U članku Đilas zaključuje da su "Crnogorci porijeklom [[Srbi]]", ali da su vremenom izrasli u posebnu naciju, odnosno da su postali "posebni, drukčiji 'Srbi' od svih Srba, — Crnogorci". Evo bitnijih stavova Đilasa iz tog članka: {{izdvojeni citat|Crnogorci, nesumnjivo, pripadaju srpskoj grani južnoslovenskih plemena i naroda. U prošlosti, u osamnaestom, pa i na početku devetnaestog vijeka, Srbi u Srbiji bili su raja pod Turcima, Crnogorci — dijelom raja, a dijelom slobodni seljaci u stalnoj borbi protiv Turaka. Jedinstvena religija je bila idejni oblik u kome se odvijala borba jednih i drugih protiv turskog feudalizma (krst protiv polumjeseca). Sasvim je razumljivo da su kod pravoslavne raje, iste po istorijskim tradicijama, i srodne po jeziku i običajima, postojale i iste težnje za oslobođenjem i jedinstvom u borbi. Ali putevi razvitka ka naciji, bili su, kod jedne (u Srbiji) i kod druge (u Crnoj Gori) različiti.}} {{izdvojeni citat|Srbi i Crnogorci su jednog (srpskog) narodnog porijekla, jednog korijena, ali je razvitak u nacije, razvitak nacionalne svijesti, išao različitim putevima. Iz činjenice da su Srbi i Crnogorci jednog porijekla, građanski teoretičari i sitnoburžoaski političari, koji ne shvataju suštinu nacionalnog pitanja i zakone formiranja nacija, izvukli su zaključak o jednoj naciji, zaključak koji je ustvari bio ideološka osnova i opravdanje hegemonizma.}} {{izdvojeni citat|A o budućnosti se može nagađati. Neki vele da će između Crnogoraca i Srba u Srbiji, bez hegemonije i hegemonista, brzo doći do ujedinjenja, do stapanja. Bilo bi, razumije se, smiješno osporavati takvu mogućnost. Ona se teoretski ne može osporiti ni za narode koji su srodni kudikamo manje. Ali ona, tim prije, ne može biti argumenat da se vještački, t.j. silom, briše crnogorska individualnost. [...] Prema tome, borba za slobodu i ravnopravnost crnogorskog naroda, za slobodno, otvoreno isticanje njegove nacionalne individualnosti i za poštovanje njegovih federalnih prava, jedini je put za zbližavanje, sjedinjavanje, za stvarno bratstvo srpske i crnogorske nacije, koje su proizišle iz srpskih plemena.}} {{izdvojeni citat|Mi komunisti nijesmo za federalnu Crnu Goru ni iz kakvih "političkih" razloga (t.j. iz potrebe za privremenim manevrom) niti mi — cijepamo srpstvo. Mi smo za to, jer smo uvjereni, znamo da to hoće crnogorski narod, a on to hoće jer se osjeća, jer jeste nešto posebno, posebni, drukčiji "Srbi" od svih Srba, — Crnogorci.}} U vreme svog disidenstva i boravka u inostranstvu Đilas je svoje stavove znatno izmenio. Dana 30. decembra 1971. u intervjuu, u kojem govori o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji, za pariski list ''Le Monde'' izjavio je: „Crnogorci čine sastavni deo srpske nacije”. Đilas je potom kazao da je Crna Gora tokom Drugog svjetskog rata i po njegovom završetku „kažnjena statusom posebne republike i izmišljanjem posebne crnogorske nacije”.<ref>Vidi inervuju Milovana Đilasa pariskom „Le Monde”: „Naša reč”, London, februar, 1972; Desimir Tošić, „Ko je Milovan Đilas”, str. 125-130: Dr Branislav Kovačević, „Đilas heroj-antiheroj”, Podgorica, 2006. str. 423-427.</ref> Od devedesetih godina 20. veka srpski nacionalistički autori kritikuju Milovana Đilasa tvrdeći da je njegov članak iz 1945. doprineo stvaranju [[Crnogorci|crnogorske nacije]]. == Nasleđe == [[Datoteka:Milovan Đilas tabla.JPG|thumb|desno|400px|''Tabla na zgradi u Palmotićevoj ulici'']] Milovan Đilas je za vreme zatvora lišen ordena [[Orden narodnog heroja|narodnog heroja]], koga je dobio krajem [[1953]]. godine, a Vojni sud mu je oduzeo čin general-pukovnika JNA u rezervi, a Sud časti sva odlikovanja koje je stekao u borbama tokom rata. Ni nakon sloma komunizma nije usledila politička rehabilitacija Milovana Đilasa: {{izdvojeni citat|Đilasa su devedesetih napadali kao komunjaru oni komunisti koji su tek 1990. postali perjanice antikomunističkog pokreta. Morbidno i osvetoljubivo osećanje krivice pretvorilo se u pravu hajku. Nisu mogli da zaborave Đilasu što nije bio podoban u vreme kada su oni vedrili i oblačili.<ref name="Milošević2"/>|[[Desimir Tošić]]}} Na zgradi u Palmotićevoj ulici broj 8, u kojoj je Đilas živeo, je u septembru [[2011]]. godine postavljena spomen-ploča.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Milovan-Dilas-zasluzuje-ulicu-u-Beogradu.sr.html Milovan Đilas zaslužuje ulicu u Beogradu („Politika“, 17. avgust 2013)]</ref> == Literatura == * Dragan Marković i Savo Kržavac, Zašto su smenjivani-Političke krize u Jugoslaviji, Beograd, 1987. * Milovan Đilas, Pad nove klase-Povest o samorazaranju komunizma, Beograd, 1994. * Milovan Đilas, Revolucionarni rat, Beograd, 1990. * Vojna Enciklopedija-Tom 2 (Borda-Enc), Beograd, 1959. == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == {{commonscat}} '''O Milovanu Đilasu''' * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166964/Milovan-Djilas Milovan Đilas (Britannica)] * [http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html Aleksa Đilas, HRONOLOGIJA ŽIVOTA I RADA MILOVANA ĐILASA] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995063 Jedini Titov disident] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=357926 Zaboravljeni disident] * [http://www.politika.rs/rubrike/ostali-komentari/Milovan-Dilas-o-Jovanki-Broz.lt.html Milovan Đilas o Jovanki Broz] '''Dela Milovana Đilasa''' * [http://www.uciteljneznalica.org/list-arhiva-1.htm Dela Milovana Đilasa u Arhivu Yu humanistike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707095535/http://www.uciteljneznalica.org/list-arhiva-1.htm |date=2014-07-07 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995060 Milovan Đilas: Anatomija jednog morala] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995059 Đilasovo pismo Titu iz 1967.] * [http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163525 Pismo Milovana Đilasa Ljubomiru Tadiću] * [http://www.abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-drugom-zasjedanju-avnoj Milovan Đilas: O Drugom zasjedanju AVNOJ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313132705/http://abrasmedia.info/content/milovan-%c4%91ilas-o-drugom-zasjedanju-avnoj |date=2016-03-13 }} * [http://www.abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-savi-kova%C4%8Devi%C4%87u Milovan Đilas o Savi Kovačeviću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141102191018/http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-savi-kova%C4%8Devi%C4%87u |date=2014-11-02 }} * [http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-herojska-smrt-save-kova%C4%8Devi%C4%87-na-sutjesci Milovan Đilas: Herojska smrt Save Kovačevića na Sutjesci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130617092504/http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-herojska-smrt-save-kova%C4%8Devi%C4%87-na-sutjesci |date=2013-06-17 }} * [http://www.nytimes.com/1972/08/01/archives/a-faceless-mass-called-workers.html A Faceless Mass Called Workers]. NY Times Aug. 1, 1972 {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} {{Predsednici skupštine SFRJ}} {{Predsednici vlada SR Crne Gore}} {{Narodni heroji-Žabljak, Mojkovac i Šavnik}} {{Lifetime|1911|1995|Đilas, Milovan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Crnogorski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Članovi Vrhovnog štaba NOVJ]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Crna Gora u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Srpski istoričari]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Premijeri Crne Gore]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Miloš N. Đurić]] [[Kategorija:Ministri Jugoslavije]] [[Kategorija:Crnogorski političari]] [[Kategorija:Biografije, Kolašin]] [[Kategorija:Revolucionarni studentski pokret Jugoslavije]] [[Kategorija:Bitka na Neretvi]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] 0bxcstc8nng8g5gzw5z518ot2wsh83a 0 2885 42716145 42391325 2026-11-03T21:49:37Z ~2026-58435-26 408241 /* Transport */ 42716145 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kairo | ime_genitiv =Kaira | izvorno_ime =بورسعيد | slika_panorama =Cairo_Montage.png | opis_slike =[[Fotografija|Foto]] montaža atrakcija grada | slika_lokacijska_karta_država =Egipat | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Kaira u Egiptu | nadimak = | širina-stupnjevi =30 | širina-minute =2 | širina-oznaka=N | dužina-stupnjevi =31 | dužina-minute =14 | dužina-oznaka=E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Egipat}} | lokacija1_ime =[[Egipatske muhafaze|Muhafaza]] | lokacija1_info = [[Kairo (muhafaza)|Kairo]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe=[[guverner|Muhafiz]] | ime_vođe =Atef Abd El Hamid | površina_bilješke = | površina_ukupna =606 [[km²]]<ref name=city/> | visina =23<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2018]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =9,293,612<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća=15,333 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =(+20) 2 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Kairo''' ([[arapski jezik|arap.]] '''<span lang="ar" xml:lang="ar">القاهرة</span>''' [[međunarodni fonetski alfabet|[alˈqaːhira]]]) je [[glavni grad|glavni]] i sa svojih 9,293,612 [[Stanovništvo|stanovnika]] najveći grad [[Egipat|Egipta]].<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/en/egypt/cities/ | title =''Egypt, Arab Republic of Egypt'' | accessdate =18.7. 2020. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>. On je i [[glavni grad|administrativni centar]] [[Kairo (muhafaza)|Muhafaze Kairo]].<ref name=city/> Kairo je zapravo samo dio [[konurbacija|konurbacije]] '''Metropolitanski Kairo''' u kojoj živi 20,440,000 stanovnika.<ref name=con>{{cite web |url=http://www.citymayors.com/statistics/largest-cities-mayors-1.html |title = ''Largest cities in the world and their mayors'' |publisher = City Mayors |language =engleski |accessdate = 18.7. 2020.}}</ref> Dok je Kairo službeno ime grada, u lokalnom govoru on se obično naziva imenom same države ''Miṣr'' ({{jez-ar|مصر}}), dok se na lokalnom dijalektu izgovara ''Maṣr'' ([[Egipatski arapski|egip. arap.]] مَصر). Toponim Kairo znači "onaj koji potčinjava" (ili savladava), a ime je dato zbog toga što su mnoge vojske kroz historiju pokušale osvojiti grad i bile uništene od strane njegovih branilaca, ili su strane vojske bile uništene od boraca poslanih iz grada. Kairo je smješten na obalama i ostrvima Nila u sjevernom Egiptu, malo južnije od mjesta gdje rijeka napušta svoju pustinjom okruženu dolinu i gdje se grana u tri rukavca započinjući deltu Nila. Najstariji dio grada je na istočnoj strani rijeke. Moderni dio se postepeno širi zapadno okružujući zelene površine doline [[Nil]]a. Zapadni dijelovi su sagrađeni po uzoru na [[Pariz]] u doba Ismaila Veličanstvenog, sa širokim bulevarima, parkovima i otvorenim prostorima. Najstariji dio na istoku je potpuna suprotnost. Rastao je nasumično kroz vjekove i pun uskih zakrčenih staza. Dok zapadnim Kairom dominiraju zgrade vlade i državne zgrade u modernom stilu, istočni dio je ispunjen stotinama starih džamija koje služe kao orjentiri. Obilno upotrebljavanje vode iz Nila omogućilo je gradu da se širi ka istoku, dalje u pustinju. Mostovi povezuju Kairo s otocima Gezira i Roda na kojima su smještene mnogi vladini uredi i mnoge kuće vladinih službenika. Mostovi se takođe pružaju preko Nila povezujući grad s predgrađima Giza i Imbabah. Zapadno od Gize, u pustinji, je dio drevne nekropole [[Memfis (Egipat)|Memfis]], na platou Gize, sa svoje tri velike piramide, od kojih je jedna [[Keopsova piramida]] (jedina ostala od drevnih [[sedam svjetskih čuda]]). Oko 18 kilometara južno od Kaira je smješten stari grad [[Memfis (Egipat)|Memfis]] koji graniči s nekropolom [[Sakara|Sakarom]]. Ovi gradovi su drevne prethodnice Kaira. == Historija == === Osnivanje i rani period === Trenutna lokacija grada je ranije bila nepogodna zbog udaljenosti [[Nil]]a jer grad s te daljine nije mogao dobivati opskrbu s rijeke. Nešto južnije nalaze se ruševine [[Memfis (Egipat)|Memfisa]] koji je osnovan [[3100. pne.]] i bio je glavni grad [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]]. Osnovao ga je [[Menes]] od Tanisa nakon što je ujedinio kraljevstva [[Gornji Egipat|Gornjeg]] i [[Donji Egipat|Donjeg Egipta]]. Glavnim gradom je kasnije postao [[Heliopolis (drevni)|Heliopolis]], zatim [[Teba (Egipat)|Teba]] na jugu, a na kraju pod [[Ptolemeidi|ptolemeidskom]] dinastijom [[Aleksandrija]] dobiva status glavnog grada. Prvo naselje na lokaciji današnjeg Kaira bila je [[Stari Rim|rimska]] tvrđava zvana Babilon, sagrađena oko [[150. pne.]] blizu istoimenog naselja koje je ležalo na starom egipatskom kanalu koji je povezivao Nil s [[Crveno more|Crvenim morem]]. Mali grad, sastavljen pretežno od [[Kopti|Kopta]], rastao je oko tvrđave. [[Muslimansko osvajanje Egipta|Arapski osvajači]] predvođeni vođom [[Amr ibn al-As|Amrom ibn al-Asom]] zauzimaju tvrđavu [[642]]. godine i postavljaju tu svoje snage. Arapsko šatorsko naselje oko tvrđave poznato kao al-Fustat postaje vremenom stalna baza arapskih snaga u Egiptu, pod dinastijama [[Omejadski Kalifat|Omejada]] i [[Abasidski Kalifat|Abasida]], a u njemu je sagrađena prva džamija u Africi. Naselje je polako prerastalo u pravi grad. Sjevernoafrička [[Šijitizam|šijitska]] dinastija [[Fatimidi|Fatimida]] zauzima Egipat [[972]]. godine i gradi novi grad, al-Mansuriju, sjeverno od starog naselja. Njihov vođa [[al-Muizz]] mijenja ime grada u Kairo. [[Džamija Al-Azhar]] je sagrađena iste godine, zajedno s pratećim univerzitetom koji je napravio Kairo centrom učenja i filozofije onoga doba. Škola i danas predstavlja jedan od najvećih centara studija [[islam]]a u svijetu. [[Seldžuci]] su osvojili Kairo sredinom [[1100-ih]] godina, a njihov vođa [[Saladin]] širi grad dalje, uključujući i gradnju njegove masivne tvrđave. Pustošenje [[Bagdad]]a [[1258]]. godine povećalo je značaj Kaira i on postaje vodeći intelektualni i umjetnički centar [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], samim tim vjerovatno i svijeta kroz narednih 250 godina. Međutim snaga i značaj se postepeno premještaju iz arapskih zemalja na sjever prema Turcima i Evropljanima. Grad je [[1517]]. zauzelo [[Osmansko Carstvo]] pod [[Selim I|Selimom]], ali za vladare su postavili vazalnu dinastiju [[Mameluci|Mameluka]]. === Era modernizacije === [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je osvojio [[Egipat]] [[1797]]. godine, a mamelučki vladari su mu predali Kairo. Nakon što je njegova flota bila uništena [[1798]]. godine u zaljevu Aboukir Napoleon je napustio zemlju i kao zapovjednika ostavio generala Kléber-a. Kléber je ubijen [[1800]]. godine, a trogodišnja francuska okupacija nije ostavila trajnijih posljedica niti dovela do značajnijih promjena. Prvi nagovještaji modernizacije desili su se pod vladarom Mehmetom Alijem koji je željeznicom povezao Kairo i Aleksandriju godine [[1851]]. Značajnije promjene se, međutim, nisu desile do režima Ismail-paše kada je, 1863. godine, pravljenje [[Sueski kanal|Sueckog kanala]] dovelo izvjestan broj zapadnjaka u zemlju. U to vrijeme mreža gasnih svjetiljki je postavljena od strane Francuza, a željeznica se sve više širila. [[1867]]. Ismail je posjetio [[Pariz]] zbog Svjetske izložbe. Tu je vidio nove arhitektonske oblike, i odlučio da ponovo sagradi Kairo po evropskom principu. Gradnju je financirao iz fonda u koji se slijevao novac od povećane trgovine [[pamuk]]om. Nadao se da će ponovnu izgradnju završiti do [[1869]]. godine, kada su zbog otvaranja Sueckog kanala u [[Egipat]] trebali doći brojni ugledni gosti sa Zapada. Ipak, umjesto da obnovi stariji Kairo, Ismail je odlučio da sagradi potpuno novi dio grada, dalje niz obalu, u zapadnjačkom stilu. Projekt je povjeren [[Ali-paša Mubarak|Ali-paši Mubaraku]], a osmislio ga je francuski planer [[Pierre Grand]]. Nova oblast luksuznih vila i stanova je bila sagrađena. Veliki bulevari su smješteni u stari grad, a tramvajske linije su uslijedile iza toga. Kolonizatorsko doba od [[1882]]. godine donijelo je nastavak izgradnje grada. Postavljen je moderni sistem kanala, a nova predgrađa, kao što je [[Heliopolis (drevni)|Heliopolis]], su nicala u pustinji. Populacija se znatno povećala, od 374.000 stanovnika u 1882. do 1,312.000 stanovnika [[1937]]. godine. Gradom su upravljali zapadnjaci, i planeri su nastojali da katoličke crkve nadvise minarete [[džamija]]. === Moderni Kairo === [[Datoteka:Museu do Cairo.jpg|thumb|right|250px|[[Egipatski muzej]]]] Kairo je ostao najvažniji egipatski grad za vrijeme britanske vladavine a i poslije. U 20-tom vijeku je viđen veliki razvoj i rast grada, kako su seljaci napuštali farme i dolazili u grad u potrazi za poslom u fabrikama i firmama metropole. Poseban teret za grad su činile izbjeglice iz ratova s [[Izrael]]om; veliki dio populacije sa [[Sinaj]]a i gradova oko [[Sueski kanal|Sueckog kanala]], došao je u Kairo između 1967. i 1978. godine. Danas je Kairo najnaseljeniji afrički grad, i kulturni centar arapskog svijeta. Još od [[19. vijek]]a Kairo je postao turistički centar, i ljudi iz cijelog svijeta dolazili su da vide spomenike i artefakte drevnog Egipta, naročito piramide. Zbog zakona kojim se zabranjuje izvoz ovih blaga, Egipatski muzej u Kairu uživa reputaciju jednog od rijetkih mjesta gdje mnogi predmeti mogu biti viđeni. == Znamenitosti i obrazovanje== {{main|Islamski Kairo}} [[Historija|Historijski]] [[Islamski Kairo|Islamski centar grada]] je [[1979]] uvršten na [[UNESCO]]-v [[Popis mjesta svjetske baštine u Africi]].<ref name=unesco>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/89 |title = ''Historic Cairo'' |publisher= UNESCO |language=engleski |accessdate = 18.7. 2020.}}</ref> Kairo je od [[10. vijek]]a, kad je osnovan [[Univerzitet Al-Azhar|Al-Azhar]] velik [[obrazovanje|obrazovni]] centar.<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Cairo/People#ref275569 |title = ''People'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language =engleski |accessdate = 18.7. 2020.}}</ref> == Transport == === Željeznica === Kairo je čvorište 5000&nbsp;km duge egipatske željeznice. Ramzes stanica u centralnom Kairu povezuje glavnu liniju južnog dijela željeznice koja ide dolinom Nila i pokriva [[Asjut]], [[Luksor]] i [[Asvan]], s različitim linijama koje se lepezasto šire područjem Donjeg Egipta i pokrivaju glavne gradove regiona delte uključujući Aleksandriju, Ismailiju i Port Said. Druga glavna stanica smještena je 10&nbsp;km južnije, u Gizi. === Putevi === Kairski putevi su jedni od najopasnijih na svijetu. Prosječan broj smrtnih slučajeva po pređenom kilometru je četrdeset puta veći od evropskog prosjeka, i dva puta veći od prosjeka susjednih bliskoistočnih zemalja. === Metro === Kairski metro sistem je moderan i efikasan. Kairski metro je jedini potpuno dovršeni i funkcionalni metro u Africi. Dvije linije pokrivaju 62 kilometra, a planiraju se još četiri nove linije. === Tramvaj === Prva tramvajska linija u Kairu izgrađena je 1898. godine. To je bila prva linija gradskog javnog transporta i išla je pravcem sjever-jug. Išla je preko Halidž-Misra, drevnog kanala koji vodi do Crvenog mora. Tramvajska mreža je zadnjih godina većim dijelom razmontirana, a par linija je ostalo operativno izvan sjevernih predgrađa, oko Heliopolisa. {{Panoramica|Cairo_skyline_panorama.jpg|1600px|Panorama grada}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Cairo}} * [https://www.britannica.com/place/Cairo ''Cairo, national capital, Egypt''] {{en icon}} {{Glavni gradovi afričkih država}} [[Kategorija:Kairo| ]] [[Kategorija:Gradovi u Egiptu]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Egiptu]] lv7dou0qaq603b1dqtqubtqsf80r2zo 42716148 42716145 2026-11-03T21:51:49Z ~2026-58435-26 408241 /* Reference */ 42716148 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kairo | ime_genitiv =Kaira | izvorno_ime =بورسعيد | slika_panorama =Cairo_Montage.png | opis_slike =[[Fotografija|Foto]] montaža atrakcija grada | slika_lokacijska_karta_država =Egipat | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Kaira u Egiptu | nadimak = | širina-stupnjevi =30 | širina-minute =2 | širina-oznaka=N | dužina-stupnjevi =31 | dužina-minute =14 | dužina-oznaka=E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Egipat}} | lokacija1_ime =[[Egipatske muhafaze|Muhafaza]] | lokacija1_info = [[Kairo (muhafaza)|Kairo]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe=[[guverner|Muhafiz]] | ime_vođe =Atef Abd El Hamid | površina_bilješke = | površina_ukupna =606 [[km²]]<ref name=city/> | visina =23<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2018]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =9,293,612<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća=15,333 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =(+20) 2 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Kairo''' ([[arapski jezik|arap.]] '''<span lang="ar" xml:lang="ar">القاهرة</span>''' [[međunarodni fonetski alfabet|[alˈqaːhira]]]) je [[glavni grad|glavni]] i sa svojih 9,293,612 [[Stanovništvo|stanovnika]] najveći grad [[Egipat|Egipta]].<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/en/egypt/cities/ | title =''Egypt, Arab Republic of Egypt'' | accessdate =18.7. 2020. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>. On je i [[glavni grad|administrativni centar]] [[Kairo (muhafaza)|Muhafaze Kairo]].<ref name=city/> Kairo je zapravo samo dio [[konurbacija|konurbacije]] '''Metropolitanski Kairo''' u kojoj živi 20,440,000 stanovnika.<ref name=con>{{cite web |url=http://www.citymayors.com/statistics/largest-cities-mayors-1.html |title = ''Largest cities in the world and their mayors'' |publisher = City Mayors |language =engleski |accessdate = 18.7. 2020.}}</ref> Dok je Kairo službeno ime grada, u lokalnom govoru on se obično naziva imenom same države ''Miṣr'' ({{jez-ar|مصر}}), dok se na lokalnom dijalektu izgovara ''Maṣr'' ([[Egipatski arapski|egip. arap.]] مَصر). Toponim Kairo znači "onaj koji potčinjava" (ili savladava), a ime je dato zbog toga što su mnoge vojske kroz historiju pokušale osvojiti grad i bile uništene od strane njegovih branilaca, ili su strane vojske bile uništene od boraca poslanih iz grada. Kairo je smješten na obalama i ostrvima Nila u sjevernom Egiptu, malo južnije od mjesta gdje rijeka napušta svoju pustinjom okruženu dolinu i gdje se grana u tri rukavca započinjući deltu Nila. Najstariji dio grada je na istočnoj strani rijeke. Moderni dio se postepeno širi zapadno okružujući zelene površine doline [[Nil]]a. Zapadni dijelovi su sagrađeni po uzoru na [[Pariz]] u doba Ismaila Veličanstvenog, sa širokim bulevarima, parkovima i otvorenim prostorima. Najstariji dio na istoku je potpuna suprotnost. Rastao je nasumično kroz vjekove i pun uskih zakrčenih staza. Dok zapadnim Kairom dominiraju zgrade vlade i državne zgrade u modernom stilu, istočni dio je ispunjen stotinama starih džamija koje služe kao orjentiri. Obilno upotrebljavanje vode iz Nila omogućilo je gradu da se širi ka istoku, dalje u pustinju. Mostovi povezuju Kairo s otocima Gezira i Roda na kojima su smještene mnogi vladini uredi i mnoge kuće vladinih službenika. Mostovi se takođe pružaju preko Nila povezujući grad s predgrađima Giza i Imbabah. Zapadno od Gize, u pustinji, je dio drevne nekropole [[Memfis (Egipat)|Memfis]], na platou Gize, sa svoje tri velike piramide, od kojih je jedna [[Keopsova piramida]] (jedina ostala od drevnih [[sedam svjetskih čuda]]). Oko 18 kilometara južno od Kaira je smješten stari grad [[Memfis (Egipat)|Memfis]] koji graniči s nekropolom [[Sakara|Sakarom]]. Ovi gradovi su drevne prethodnice Kaira. == Historija == === Osnivanje i rani period === Trenutna lokacija grada je ranije bila nepogodna zbog udaljenosti [[Nil]]a jer grad s te daljine nije mogao dobivati opskrbu s rijeke. Nešto južnije nalaze se ruševine [[Memfis (Egipat)|Memfisa]] koji je osnovan [[3100. pne.]] i bio je glavni grad [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]]. Osnovao ga je [[Menes]] od Tanisa nakon što je ujedinio kraljevstva [[Gornji Egipat|Gornjeg]] i [[Donji Egipat|Donjeg Egipta]]. Glavnim gradom je kasnije postao [[Heliopolis (drevni)|Heliopolis]], zatim [[Teba (Egipat)|Teba]] na jugu, a na kraju pod [[Ptolemeidi|ptolemeidskom]] dinastijom [[Aleksandrija]] dobiva status glavnog grada. Prvo naselje na lokaciji današnjeg Kaira bila je [[Stari Rim|rimska]] tvrđava zvana Babilon, sagrađena oko [[150. pne.]] blizu istoimenog naselja koje je ležalo na starom egipatskom kanalu koji je povezivao Nil s [[Crveno more|Crvenim morem]]. Mali grad, sastavljen pretežno od [[Kopti|Kopta]], rastao je oko tvrđave. [[Muslimansko osvajanje Egipta|Arapski osvajači]] predvođeni vođom [[Amr ibn al-As|Amrom ibn al-Asom]] zauzimaju tvrđavu [[642]]. godine i postavljaju tu svoje snage. Arapsko šatorsko naselje oko tvrđave poznato kao al-Fustat postaje vremenom stalna baza arapskih snaga u Egiptu, pod dinastijama [[Omejadski Kalifat|Omejada]] i [[Abasidski Kalifat|Abasida]], a u njemu je sagrađena prva džamija u Africi. Naselje je polako prerastalo u pravi grad. Sjevernoafrička [[Šijitizam|šijitska]] dinastija [[Fatimidi|Fatimida]] zauzima Egipat [[972]]. godine i gradi novi grad, al-Mansuriju, sjeverno od starog naselja. Njihov vođa [[al-Muizz]] mijenja ime grada u Kairo. [[Džamija Al-Azhar]] je sagrađena iste godine, zajedno s pratećim univerzitetom koji je napravio Kairo centrom učenja i filozofije onoga doba. Škola i danas predstavlja jedan od najvećih centara studija [[islam]]a u svijetu. [[Seldžuci]] su osvojili Kairo sredinom [[1100-ih]] godina, a njihov vođa [[Saladin]] širi grad dalje, uključujući i gradnju njegove masivne tvrđave. Pustošenje [[Bagdad]]a [[1258]]. godine povećalo je značaj Kaira i on postaje vodeći intelektualni i umjetnički centar [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], samim tim vjerovatno i svijeta kroz narednih 250 godina. Međutim snaga i značaj se postepeno premještaju iz arapskih zemalja na sjever prema Turcima i Evropljanima. Grad je [[1517]]. zauzelo [[Osmansko Carstvo]] pod [[Selim I|Selimom]], ali za vladare su postavili vazalnu dinastiju [[Mameluci|Mameluka]]. === Era modernizacije === [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je osvojio [[Egipat]] [[1797]]. godine, a mamelučki vladari su mu predali Kairo. Nakon što je njegova flota bila uništena [[1798]]. godine u zaljevu Aboukir Napoleon je napustio zemlju i kao zapovjednika ostavio generala Kléber-a. Kléber je ubijen [[1800]]. godine, a trogodišnja francuska okupacija nije ostavila trajnijih posljedica niti dovela do značajnijih promjena. Prvi nagovještaji modernizacije desili su se pod vladarom Mehmetom Alijem koji je željeznicom povezao Kairo i Aleksandriju godine [[1851]]. Značajnije promjene se, međutim, nisu desile do režima Ismail-paše kada je, 1863. godine, pravljenje [[Sueski kanal|Sueckog kanala]] dovelo izvjestan broj zapadnjaka u zemlju. U to vrijeme mreža gasnih svjetiljki je postavljena od strane Francuza, a željeznica se sve više širila. [[1867]]. Ismail je posjetio [[Pariz]] zbog Svjetske izložbe. Tu je vidio nove arhitektonske oblike, i odlučio da ponovo sagradi Kairo po evropskom principu. Gradnju je financirao iz fonda u koji se slijevao novac od povećane trgovine [[pamuk]]om. Nadao se da će ponovnu izgradnju završiti do [[1869]]. godine, kada su zbog otvaranja Sueckog kanala u [[Egipat]] trebali doći brojni ugledni gosti sa Zapada. Ipak, umjesto da obnovi stariji Kairo, Ismail je odlučio da sagradi potpuno novi dio grada, dalje niz obalu, u zapadnjačkom stilu. Projekt je povjeren [[Ali-paša Mubarak|Ali-paši Mubaraku]], a osmislio ga je francuski planer [[Pierre Grand]]. Nova oblast luksuznih vila i stanova je bila sagrađena. Veliki bulevari su smješteni u stari grad, a tramvajske linije su uslijedile iza toga. Kolonizatorsko doba od [[1882]]. godine donijelo je nastavak izgradnje grada. Postavljen je moderni sistem kanala, a nova predgrađa, kao što je [[Heliopolis (drevni)|Heliopolis]], su nicala u pustinji. Populacija se znatno povećala, od 374.000 stanovnika u 1882. do 1,312.000 stanovnika [[1937]]. godine. Gradom su upravljali zapadnjaci, i planeri su nastojali da katoličke crkve nadvise minarete [[džamija]]. === Moderni Kairo === [[Datoteka:Museu do Cairo.jpg|thumb|right|250px|[[Egipatski muzej]]]] Kairo je ostao najvažniji egipatski grad za vrijeme britanske vladavine a i poslije. U 20-tom vijeku je viđen veliki razvoj i rast grada, kako su seljaci napuštali farme i dolazili u grad u potrazi za poslom u fabrikama i firmama metropole. Poseban teret za grad su činile izbjeglice iz ratova s [[Izrael]]om; veliki dio populacije sa [[Sinaj]]a i gradova oko [[Sueski kanal|Sueckog kanala]], došao je u Kairo između 1967. i 1978. godine. Danas je Kairo najnaseljeniji afrički grad, i kulturni centar arapskog svijeta. Još od [[19. vijek]]a Kairo je postao turistički centar, i ljudi iz cijelog svijeta dolazili su da vide spomenike i artefakte drevnog Egipta, naročito piramide. Zbog zakona kojim se zabranjuje izvoz ovih blaga, Egipatski muzej u Kairu uživa reputaciju jednog od rijetkih mjesta gdje mnogi predmeti mogu biti viđeni. == Znamenitosti i obrazovanje== {{main|Islamski Kairo}} [[Historija|Historijski]] [[Islamski Kairo|Islamski centar grada]] je [[1979]] uvršten na [[UNESCO]]-v [[Popis mjesta svjetske baštine u Africi]].<ref name=unesco>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/89 |title = ''Historic Cairo'' |publisher= UNESCO |language=engleski |accessdate = 18.7. 2020.}}</ref> Kairo je od [[10. vijek]]a, kad je osnovan [[Univerzitet Al-Azhar|Al-Azhar]] velik [[obrazovanje|obrazovni]] centar.<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Cairo/People#ref275569 |title = ''People'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language =engleski |accessdate = 18.7. 2020.}}</ref> == Transport == === Željeznica === Kairo je čvorište 5000&nbsp;km duge egipatske željeznice. Ramzes stanica u centralnom Kairu povezuje glavnu liniju južnog dijela željeznice koja ide dolinom Nila i pokriva [[Asjut]], [[Luksor]] i [[Asvan]], s različitim linijama koje se lepezasto šire područjem Donjeg Egipta i pokrivaju glavne gradove regiona delte uključujući Aleksandriju, Ismailiju i Port Said. Druga glavna stanica smještena je 10&nbsp;km južnije, u Gizi. === Putevi === Kairski putevi su jedni od najopasnijih na svijetu. Prosječan broj smrtnih slučajeva po pređenom kilometru je četrdeset puta veći od evropskog prosjeka, i dva puta veći od prosjeka susjednih bliskoistočnih zemalja. === Metro === Kairski metro sistem je moderan i efikasan. Kairski metro je jedini potpuno dovršeni i funkcionalni metro u Africi. Dvije linije pokrivaju 62 kilometra, a planiraju se još četiri nove linije. === Tramvaj === Prva tramvajska linija u Kairu izgrađena je 1898. godine. To je bila prva linija gradskog javnog transporta i išla je pravcem sjever-jug. Išla je preko Halidž-Misra, drevnog kanala koji vodi do Crvenog mora. Tramvajska mreža je zadnjih godina većim dijelom razmontirana, a par linija je ostalo operativno izvan sjevernih predgrađa, oko Heliopolisa. {{Panoramica|Cairo_skyline_panorama.jpg|1600px|Panorama grada}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Cairo}} * [https://www.britannica.com/place/Cairo ''Cairo, national capital, Egypt''] {{en icon}} {{Glavni gradovi afričkih država}} [[Kategorija:Kairo| ]] [[Kategorija:Gradovi u Egiptu]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Egiptu]] f9qcqzyhjy723pdnixpze810q1ue4wg 0 2887 42716136 42670604 2026-11-03T20:27:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716136 wikitext text/x-wiki {{V. također|Bizantijum|Carigrad|Konstantinopolj}} {{Naselje | ime =Istanbul | ime_genitiv =Istanbula | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama =Istanbul2010.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Pogled na grad | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Turska | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Istanbul na karti Turske | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =41 | širina-minute =01 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =28 | dužina-minute =58 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Turska}} | lokacija1_ime =Regija | lokacija1_info =Marmara | lokacija2_ime =[[Turske provincije|Provincija]] | lokacija2_info =[[Istanbul (provincija)|Istanbul]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =660. pne. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Ekrem İmamoğlu | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 5 343 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2000]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =13 483 052 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =13 624 240 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =34000 - 34850 | pozivni_broj =(+90) 212 (evropski dio)<br /> (+90) 216 (azijski dio) | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.ibb.gov.tr/en-US/Pages/Home.aspx Istanbul Metropolitan Municipality] | bilješke = }} '''Istanbul''' ([[bizantski grčki]]: εἰς τὴν πόλıν [[međunarodni fonetski alfabet|[is tim ˈbolin]]]: u grad; [[turski]]: İstanbul [[međunarodni fonetski alfabet|[isˈtɑnbuɫ]]]; [[arhaizam|arhaično]] [[srpskohrvatski]] i [[slavenski jezici|općeslavenski]]: '''[[Carigrad]]''', prethodno: Konstantinopol ili '''[[Konstantinopolj]]''' te '''Stambol'''), grad smješten na [[Bosfor|Bosforskom tjesnacu]], nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – [[Rimski imperij|rimskog]] (330-395), [[bizant]]inskog (395-1453) i [[Otomansko carstvo|osmanskog]] (1453-1923). Nakon osnivanja moderne [[Turska|Republike Turske]] pod [[Mustafa Kemal Atatürk|Kemalom Atatürkom]], [[Ankara]] je proglašena njenim glavnim gradom. Istambul je najveći grad u Turskoj i njeno kulturno i gospodarsko središte, te je geografski najveći i najnaseljeniji grad na europskom kontinentu, ispred [[Moskva|Moskve]], [[London]]a i [[Pariz]]a. Grad je izabran za [[Evropski glavni grad kulture]] za [[2010.]] godinu, zajedno sa [[Pečuh]]om u Mađarskoj i [[Essen]]om u Njemačkoj. == Imena grada == :''Vidi još: [[Bizantijum]], [[Carigrad]] i [[Konstantinopolj]]'' Najstarije ime za ovaj grad, ono koje su mu dodijelili grčki kolonisti iz [[Megara|Megare]] je '''Bizantion''' ([[grčki]]: ''Βυζάντιον'', [[latinica|latinično]]: ''Byzantion'', [[latinski jezik|latinski naziv]]: ''Byzantium''). Jedno kratko vrijeme u 3. stoljeću, grad je nosio ime '''Augusta Antonina''' koje mu je dao car [[Septimije Sever]] u čast svoga sina. Kad je [[Konstantin Veliki]] grad učinio istočnom prijestolnicom Carstva, grad se nazivao '''Drugi Rim''' ([[latinski]]: ''Secunda Roma'', [[grčki]]: ''Δευτέρα Ρώμη''). Od 5. stoljeća se koristi i naziv '''Novi Rim''' (latinski: ''Nova Roma'', grčki: ''Νέα Ρώμη''). Umjesto naziva ''Novi Rim'' uskoro se češće počeo koristiti naziv '''Konstantinopol''' ili '''Konstantinopolis''' (grčki: ''Κωνσταντινούπολις'', latinično: ''Kōnstantinoupolis'', latinski naziv: ''Constantinopolis'') što znači „Konstantinov grad”. Osim ovog naziva, u Bizantu se često grad oslovljavao kao „Kraljica gradova” (Βασιλίς τῶν πόλεων), a u kolokvijalnom govoru se obično koristio samo naziv „Grad” ([[starogrčki]]: ἡ Πόλις, latinično: ''hē Polis'', [[novogrčki]]: η Πόλη, ''i Poli''). U islamskom svijetu je grad bio poznat pod nazivima - [[arapski]]: القسطنطينية, latinično: ''al-Qusṭanṭiniyah'', [[osmanski turski jezik|osmanski turski]]: '''قسطنطينيه''', latinično: ''Kostantiniyye''. Nakon osvajanja Carigrada 1453. godine, ovo je bilo službeno ime u osmanskom turskom jeziku, te se je koristilo do pada Carstva 1923. godine. U perzijskom i arapskom jeziku su se također prije koristili i nazivi kao ''Rūmiyet al-kubra'' (Veliki grad Rimljana) ili ''Taht-i Rūm'' (Prijestolnica Rimljana) i sl. Naziv '''İstanbul''' se prvi put spominje u 10. stoljeću u armenskim i arapskim, pa onda turskim izvorima. Ime dolazi od grčkog izraza "εἰς τὴν Πόλιν" ili "στην Πόλη", što znači "prema gradu" ili "u gradu". Ovaj se naziv koristio u govornom jeziku i prije osmanskog osvajanja grada, te se tako koristio i za vrijeme osmanske vladavine, premda je službeni naziv bio قسطنطينيه, (''Kostantiniyye''). Nakon stvaranja Turske Republike 1923. godine, ovaj je naziv proglašen jedinim službenim nazivom grada, te su turske vlasti od stranaca zahtjevale korištenje ovog naziva umjesto neturskih naziva kao ''Konstantinopol'' ili ''Carigrad''. Također se ponekad koristio i naziv '''[[Stambul]]''', što je ukinuto proglašenjem novog službenog naziva. U 17. i 18. stoljeću se neko vrijeme paralelno uz službeni osmanski naziv ''Kostantiniyye'', koristio i naziv '''İslambol''' ili '''İslambul''' u nekim djelima i dokumentima. Kao i Bizantinci, i Turci su u otomansko vrijeme dodavali gradu neka počasna imena, kao: ''Dersaadet'' (در سعادت 'Vrata blagostanja'), ''Derâliye'' (در عاليه) ili (''Bâb-ı Âlî'' باب عالی '[[Visoka Porta|Visoka ili uzvišena porta]]'), ili ''Pâyitaht'' (پایتخت, 'Stolica prijestolja'), koja su obično označavala vlast. U [[slavenski jezici|istočnim i južnim slavenskim jezicima]], pa tako i u [[srpskohrvatski|sprpskohrvatskom]] se prije koristio ili se još koristi naziv '''Carigrad''' ([[staroslavenski jezik]]: ''Цѣсарьградъ'', [[crkvenoslavenski]]: ''Царьгра̀дъ'', [[ruski jezik]]: ''Царьгра́д'', [[bugarski jezik]]: ''Ца̀риград'', [[ukrajinski jezik]]: ''Царгород'', zapadni [[južnoslavenski jezici]]: ''Цариград'', tj. latinično: ''Carigrad''. Ovaj naziv je spoj slavenskih riječi „car” i „grad”, te vjerojatno dolazi od grčkog izraza Βασιλέως Πόλις (latinično: ''Basileus Polis''), što znači „grad cara” (ili kralja). Također, ovo ime je prešlo i u [[rumunjski jezik]] u obliku ''Ţarigrad''. Srednjovjekovni [[Vikinzi]], točnije [[Varjazi]] su, za ovaj grad, koristili [[staronordijski jezik|staronordijsko]] ime '''Miklagarðr''' (od ''mikill'' 'veliko' i ''garðr'' 'grad'). Ovo ime se koristi i danas u [[islandski jezik|islandskom jeziku]] u obliku ''Mikligarður''. Iako turska vlada nameće u svim jezicima službeni naziv „İstanbul”, mnogi jezici još uvijek koriste tradicionalna imena za taj grad. Tako se na modernom grčkom jeziku, grad još uvijek naziva Κωνσταντινούπολη (''Konstantinupoli''), na [[armenski jezik|armenskom]] ''Bolis'', na [[hebrejski|hebrejskom]] קושטא (''Kušta'') itd. Tako se i u srpskohrvatskom može koristiti naziv „Carigrad”. ''Stambol'' je stari naziv za Istanbul u [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] jeziku. Korišćen u [[Sloveni|slovenskim]] teritorijama pod [[Osmansko carstvo|osmanskom]] upravom (današnje [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Srbija]], [[Republika Makedonija|Makedonija]] i [[Bugarska]]). Etimologija je očigledno od izmenjenog izgovora naziva Istanbul. Naziv Stambol sreće se u staroj srpskoj narodnoj poeziji i folkloru, kao na primer u pesmama o [[Kraljević Marko|Kraljeviću Marku]]. == Historija == === Bizantion === ''Glavni članak: [[Bizantion]]'' Bizantion ([[starogrčki]]: ''Βυζάντιον'', [[latinski]]: ''Byzantium'', [[novogrčki]]: ''Βυζάντιο'') je bilo kolonijalno naselje Grka iz [[Megara|Megare]] iz [[667. pne.]], koje je dobilo ime po njihovom kralju [[Biza|Bizi]] (grčki: Βύζας, Βύζαντας). Nakon svrstavanja sa [[Pescenije Niger|Pescenijem Nigerom]], protiv [[Septimije Sever|Septimija Severa]], grad je bio pod rimskom opsadom, te je pretrpio znatnu štetu [[196]]. godine. Septimije Sever je obnovio grad, koji je ubrzo opet bio u usponu. === Bizantsko Carstvo === ''Glavni članak: [[Bizantski Carigrad]]'' [[Datoteka:Bizansist touchup.jpg|right|thumb|300px|Umjetnikov doživljaj Carigrada]] Položaj Bizantiona je motivirao [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] na utemeljenje Novog Rima (latinski: ''Nova Roma'') tj. Konstantinopola (grčki: ''Κωνσταντινούπολις'', latinično: ''Kōnstantinoupolis'', latinski: ''Constantinopolis''). Po legendi, proročanski san mu je pokazao položaj grada. Konstantinopol je postao i ostao prijestolnica [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] ili Bizantskog Carstva, sve do njegovog [[Pad Carigrada|pada 1453. godine]]. Povoljan položaj grada između Europe i Azije, je bio vrlo važan za razvoj trgovine i kulture. Zbog važnog strateškog položaja, Carigrad je kontrolirao putove između Azije i Europe, kao i prolaz iz Sredozemnog mora u [[Crno more]]. Carigrad je kao glavni grad Bizanta, bio najveći grad u Europi, te su ga Grci zvali ''i Poli'' („Grad”), budući da je bio središte helenskog svijeta. 1204. godine, grad su osvojili i opljačkali križari u [[Četvrti križarski rat|Četvrtom križarskom ratu]], a ponovno su ga osvojili [[Nicejsko Carstvo|Nicejanci]] 1261. godine, pod vodstvom [[Mihajlo VIII. Paleolog|Mihajla VIII. Paleologa]]. Padom [[Rim]]a i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], grad je postao jedini glavni grad onoga što danas povijesničari zovu Bizant ili Bizantsko Carstvo (ovaj termin je uveden tek u 18. stoljeću). Ovo carstvo je imalo grčku kulturu, te je postalo središte pravoslavlja, nakon odjeljenja sa rimskom Crkvom. U ovom carstvu se nalazilo mnoštvo crkvi, uključujući Aju Sofiju, najveću svjetsku katedralu. Grad je još uvijek sjedište carigradskog patrijarha, duhovnog vođe [[Pravoslavlje|Pravoslavne crkve]]. === Osmansko Carstvo === ''Glavni članci: [[Osmansko Carstvo]] i [[Pad Carigrada]]'' Nakon opsade duge 53 dana, [[29. svibnja]] [[1453]]. godine, sultan [[Mehmed II.|Mehmed II. Osvajač]] je ušao u Carigrad kroz veliku rupu u Teodezijevim zidovima koju je napravio njegov [[top]]. Carigrad je, 1453. godine, postao treća prijestolnica Osmanskog Carstva. Veliki bazar i Palača Topkapı su podignuti nekoliko godina nakon turskog osvajanja. U gradu su podignute džamije, kao džamija Fatih, zajedno sa pripadajućim školama i kupalištima. U grad je naseljeno novo stanovništvo koje se sastojalo od Židova, kršćana i muslimana, koji su doseljeni iz svih dijelova Carstva. Za vladavine [[Sulejman I.|Sulejmana]] država doživljava veliki umjetnički i arhitektonski razvitak. Arhitekt [[Sinan]] je u gradu napravio mnoge džamije i druge zgrade, a osmanska keramička umjetnost i kaligrafija također doživljava procvat. [[Datoteka:Tophane Place Istanbul.jpg|thumb|right|300px|Trg Tophane u 1890-ima]] [[Sufizam|Sufisti]], koji su u to vrijeme bili vrlo rašireni po islamskom svijetu i koji su imali veliki broj slijedbenika, te sudjelovali u osvajanju grada, su se doselili u grad. U osmansko vrijeme u gradu je bilo aktivno preko 100 [[tekija]]. Veliki broj ovih tekija postoji i dan danas, neke u obliku džamija, a neke kao muzeji, npr. Cerrahilik (''Cerrahiyye'', [[osmanski turski]]: ﻰﺣﺍﺮﺟ), tekija u [[Fatih]]u, džamije i turbe Sünbül Efendi i Ramazan Effendi, također u Fatihu, Galata Mevlevihane u [[Beyoğlu]]u, Yahya Effendi tekija u [[Beşiktaş]]u, te [[Bektaši]] (''Bektaşi'') tekija u [[Kadıköy]]u, koja alevijskim muslimanima služi kao [[cemevi]] (okupljalište). === Republika Turska === ''Glavni članak: [[Turska]]'' Nakon osnivanja Republike Turske 1923. godine, glavni grad je premješten iz Carigrada u Ankaru. Službeno ime grada je promjenjeno iz ''Konstantiniyye'' u ''Istanbul''. U ranim godinama nove države, Istanbul je često zanemarivan u korist novog glavnog grada, ali u 1950-ima i 1960-ima grad doživljava veliki arhitektonski procvat. Grad sa nekad brojnom grčkom zajednicom, se je pokušao odreći svog grčkog porijekla u [[Istanbulski pogrom|Istanbulskom pogromu]] [[1955]]. godine, kada je veliki broj Grka napustio Tursku i odselio se u [[Grčka|Grčku]]. U 1950-ima, vlada [[Adnan Menderes|Adnana Menderesa]] je pokrenula projekte gradnje novih cesta i tvornica diljem zemlje. U Istanbulu su izgrađene široke moderne ulice, ali nažalost zbog njih su srušene mnoge povijesne zgrade unutar grada. Tijekom 1970-ih, gradsko stanovništvo se počelo naglo povećavati, zbog migranata iz Anatolije koji su došli tražiti posao u mnogim novim tvornicama izgrađenim u gradskim periferijama. Ovaj nagli rast stanovništva je povećao gradnju kuća i stambenih zgrada, od kojih su mnoge nekvalitetno izgrađene, te su uzrok velike smrtnosti u čestim potresima koji pogađaju grad. Veliki broj sela u okolici grada se znatno proširio i postao gradska periferija. == Geografija == [[Datoteka:Istambul and Bosporus big.jpg|thumb|right|275px|Satelitska slika grada na Bosporu]] === Položaj === Istanbul se nalazi na južnom [[Bospor]]u, na dva kontinenta - zapadni dio je u Europi, dok je istočni u Aziji. Rukavac [[Zlatni rog]], dijeli europski dio na dva dijela. Između [[Mramorno more|Mramornog mora]] i Zlatnog roga, nalazi se [[poluotok]] sa najstarijim dijelom Istanbula. Na jugoistoku u Mramornom moru se nalaze [[Prinčevi otoci]] (''Kızıl Adalar''). Grad ima ukupnu površinu od 1.538,77 [[km²]]. Šire područje grada, tj. provincija Istanbul se prostire na 5.220&nbsp;km². === Geologija === Istanbul se nalazi blizu sjevernoanatolijskog geološkog razloma, gdje se dodiruju afrička i euroazijska [[tektonska ploča]]. Ovaj razlom je odgovoran za mnoge katastrofalne potrese u ovom području. [[1509]]. potres je uzrokovao cunami, koji je prešao gradske zidine te ubio više od 10 000 ljudi i uništio više od 100 džamija. [[1766]]. godine, u potresu je uništena džamija Eyüp. [[1894]]. godine, u potresu su uništeni mnogi dijelovi Velikog bazara. Katastrofalni potres je u kolovozu [[1999]]. godine, ubio oko 18 000 ljudi u [[İzmit]]u, a u zimi 2001. godine, u pokrajini [[Afyon]] poginuo je 41 čovjek. Najveći uzrok katastrofalnih posljedica u ovim potresima je nedovoljno čvrsta i prebliza gradnja. Geolozi prognoziraju vrlo jaki potres prije 2025. godine, koji bi mogao biti jak oko 7.0 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. === Klima === Gradska [[klima]] je umjerena kontinentalna. Ljeta u gradu su vruća i vlažna, dok su zime kišovite, te ponekad sniježne. Godišnja prosječna količina padalina je 870 [[mm]]. Zbog vrlo visoke vlažnosti, temperature su puno izraženije. Prosječna maksimalna temperatura u zimskim mjesecima je između 7[[°C]] i 9[[°C]]. Tijekom zime, snijeg pada prosječno tjedan ili dva. Prosječna temperatura u ljetnim mjesecima je 28&nbsp;°C. Najtopliji mjesec u godini je [[srpanj]] sa prosječnom temperaturom od 23.2&nbsp;°C, a najhladniji je [[siječanj]] sa 5.4&nbsp;°C. Najviša zabilježena temperatura u gradu je 40.5&nbsp;°C u kolovozu 2000. godine, a najniža –16.1&nbsp;°C u veljači 1927. godine. Vrijeme je obično osjetno hladnije u istočnom Istanbulu. Grad je poprilično vjetrovit, sa prosječnom brzinom vjetra od 17 kilometara na sat. Ljeto je najsuši dio godine, ali se ne događaju velike suše kao na zapadu, te se klima zato ne može smatrati sredozemnom. {{Weather box | location = Istanbul ([[Sarıyer]]), 1954–2013 | metric first = yes | single line = yes | Jan record high C= 22.0 | Feb record high C= 23.2 | Mar record high C= 29.3 | Apr record high C= 33.6 | May record high C= 34.5 | Jun record high C= 40.5 | Jul record high C= 41.5 | Aug record high C= 39.6 | Sep record high C= 36.6 | Oct record high C= 34.0 | Nov record high C= 26.5 | Dec record high C= 25.8 | Jan high C = 8.5 | Feb high C = 9.0 | Mar high C = 10.8 | Apr high C = 15.4 | May high C = 20.0 | Jun high C = 24.5 | Jul high C = 26.5 | Aug high C = 26.7 | Sep high C = 23.6 | Oct high C = 19.1 | Nov high C = 14.7 | Dec high C = 10.8 | Jan mean C= 5.6 | Feb mean C= 5.7 | Mar mean C= 7.0 | Apr mean C= 11.1 | May mean C= 15.7 | Jun mean C= 20.4 | Jul mean C= 22.8 | Aug mean C= 23.0 | Sep mean C= 19.7 | Oct mean C= 15.6 | Nov mean C= 11.4 | Dec mean C= 8.0 | Jan low C = 3.2 | Feb low C = 3.1 | Mar low C = 4.2 | Apr low C = 7.7 | May low C = 12.1 | Jun low C = 16.5 | Jul low C = 19.5 | Aug low C = 20.0 | Sep low C = 16.8 | Oct low C = 13.0 | Nov low C = 8.9 | Dec low C = 5.5 | Jan record low C= -11.0 | Feb record low C= -8.4 | Mar record low C= -5.8 | Apr record low C= -1.4 | May record low C= 3.0 | Jun record low C= 8.5 | Jul record low C= 12.0 | Aug record low C= 12.3 | Sep record low C= 7.1 | Oct record low C= 0.6 | Nov record low C= -2.2 | Dec record low C= -7.0 | Jan precipitation mm = 105.3 | Feb precipitation mm = 77.3 | Mar precipitation mm = 71.8 | Apr precipitation mm = 44.9 | May precipitation mm = 34.1 | Jun precipitation mm = 34.0 | Jul precipitation mm = 31.6 | Aug precipitation mm = 39.8 | Sep precipitation mm = 57.9 | Oct precipitation mm = 87.7 | Nov precipitation mm = 101.3 | Dec precipitation mm = 122.6 | Jan precipitation days = 17.5 | Feb precipitation days = 15.2 | Mar precipitation days = 13.8 | Apr precipitation days = 10.4 | May precipitation days = 8.1 | Jun precipitation days = 6.0 | Jul precipitation days = 4.2 | Aug precipitation days = 4.9 | Sep precipitation days = 7.3 | Oct precipitation days = 11.2 | Nov precipitation days = 13.3 | Dec precipitation days = 17.3 | unit precipitation days = 0.1 mm | Jan sun = 71.3 | Feb sun = 87.6 | Mar sun = 133.3 | Apr sun = 180.0 | May sun = 251.1 | Jun sun = 300.0 | Jul sun = 322.4 | Aug sun = 294.5 | Sep sun = 243.0 | Oct sun = 164.3 | Nov sun = 102.0 | Dec sun = 68.2 | source 1 = Turska državna meteorološka služba (1960–2012)<ref name="tsms-sun">{{cite web | url = http://www.dmi.gov.tr/veridegerlendirme/il-ve-ilceler-istatistik.aspx?m=ISTANBUL | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131103153244/http://www.dmi.gov.tr/veridegerlendirme/il-ve-ilceler-istatistik.aspx?m=ISTANBUL | archivedate = 3. 11. 2013 | title = Resmi İstatistikler (İl ve İlçelerimize Ait İstatistiki Veriler) | trans-title = Official Statistics (Statistical Data of Provinces and Districts) - Istanbul | publisher = Turkish State Meteorological Service | accessdate = 3. 12. 2014}}</ref>}} === Raspored grada === [[Datoteka:Bosphorus.jpg|thumb|right|280px|Panorama Istanbula]] Istanbulski okruzi su podjeljeni u tri glavna područja: * ''Povijesni poluotok'' na kojem se nalazi stari Carigrad se sastoji od dva okruga: [[Eminönü]] i [[Fatih]]. Ovo područje koje se naziva Stambul u kasnijem osmanskom razdoblju se nalazi na južnim obalama Zlatnog roga, koji odvaja stari grad od sjevernog dijela na europskoj strani koje se nazivalo Pera (što znači „druga strana”) u srednjevjekovnom razdoblju, a danas nosi naziv [[Beyoğlu]]. ''Povijesni poluotok'' završava sa [[Teodezijeve zidine|Teodezijevim zidinama]] na zapadu, gdje se nalaze Zlatna vrata, zajedno sa tvrđavom Yedikule. Poluotok opasuje Mramorno more na jugu i Bospor na istoku. * Sjeverno od Zlatnog roga je povijesni [[Beyoğlu]] (srednjevjekovna tvrđava Galata) i okrug [[Beşiktaş]] gdje se nalazi posljednja sultanova palača, uz koju su brojna bivša sela, kao [[Ortaköy]] i [[Bebek]] na obalama Bospora. I na europskoj i na azijskoj strani Bospora, nalaze se ljetnikovci (''Yalı'') koje su gradili bogati stanovnici. * Četvrti [[Üsküdar]] (bivši ''Chrysopolis'', kasnije ''Scutari'') i [[Kadıköy]] (bivši ''Chalcedon'') se nalaze na azijskoj strani, te su prije bili odvojeni gradovi, kao i Pera. Danas se u njima nalaze stambene i poslovne zone, te u njima živi oko trećina istanbulskog stanovništva. Poslovni i stambeni [[neboder]]i se većinom nalaze u sjevernim područjima europske strane grada, pogotovo u poslovnim okruzima, kao [[Levent]], [[Maslak]] i [[Etiler]], koji se nalaze između [[Bosporski most|Bosporskog mosta]] i [[Fatih Sultan Mehmet most]]a. Zbog ubrzanog rasta stanovništva grada u drugoj polovici 20. stoljeća, na gradskoj periferiji su se počeli stvarati [[gecekondu]]i (turska riječ za „preizgrađeno” kojom se opisuju naselja ilegalno napravljenih građevina koja se javljaju u predgrađima velikih turskih gradova, kao Istanbul, [[Ankara]], [[İzmir]], i [[Bursa]]). Danas se ova naselja ruše i na njihovom mjestu se grade nove stambene zone. == Stanovništvo == === Religije === ==== Kratki osvrt ==== [[Datoteka:Nowy Meczet Istambuł RB1.jpg|thumb|300px|right|Džamija u Istanbulu]] Gradska slika Istanbula je oblikovana mnogim kršćanskim i islamskim sakralnim građevinama. U nekim četvrtima, primjerice u Kuzguncuku, sakralne građevine različitih religija se nalaze jedna do druge. Daleko najveći dio stanovnika se izjašnjavaju pripadnicima [[islam]]ske vjeroispovijesti. Važne religijske manjine su [[Grčka Pravoslavna Crkva|grčki pravoslavci]], [[Armenska apostolska crkva|armenski kršćani]] i [[Sefardi|sefardski]] [[Židovi]]. U gradu se nalazi središte Carigradskog patrijarhata, kojem i danas pripadaju mnoge [[Pravoslavlje|pravoslavne crkve]] u Turskoj i kome je priznato počasno prvenstvo u pravoslavlju. Ovdje djeluju i [[nadbiskup]] turske pravoslavne općine, armenski nadbiskup kao i turski nad[[rabin]]. Prijedlog nekih [[fundamentalizam|fundamentalista]] o ponovnom uspostavljanju džamije u [[Aja Sofija|Aji Sofiji]] - danas muzeju, najvjerojatnije se neće ostvariti u današnjoj [[sekularizam|sekularnoj]] Turskoj. ==== Islam ==== [[Datoteka:Whirling Dervishes.jpg|thumb|[[Mevlevije]] derviši u Istanbulu kao turistička atrakcija, travanj 2006.]] Muslimani su najbrojnija religijska skupina u Istanbulu, koja je podijeljena u više vjerskih smjerova. Najveći broj muslimana su [[Suniti]]. Oko 15% do 30% muslimana se izjašnjavaju kao [[Aleviti]] i [[Alaviti]] (govornici arapskog). [[2. rujna]] [[1925]]. godine, [[Kemal Atatürk]], osnivač moderne Turske je zabranio tad vrlo brojni [[derviš]]ki red ([[tarikat]]). Veliki broj sljedbenika [[sufizam|sufizma]], islamskog [[misticizam|misticizma]], od tad djeluje u tajnosti, te i danas imaju svojih sljedbenika. Budući da njihova zabrana vrijedi još i dan danas, većina djeluje u obliku "kulturnih udruga". ==== Kršćanstvo ==== Grad je sjedište [[Carigradski patrijarhat|ekumenskog patrijarhata]], kome pripadaju neke pravoslavne crkve, te sjedište armenskog nadbiskupa, kao i nadbiskupa sriske pravoslavne ([[Arameji|aramejske]]) općine. Svakodnevni život [[Armenci|Armenaca]], [[Grci|Grka]] i aramejskih manjina koji žive u Istanbulu, je oblikovan poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], diskriminacijom i odmazdom. 1942. godine, uveden je porez na bogatstvo (''varlık vergisi'') za sve nemuslimane, a u rujnu [[1955]]. godine izveden je teški pogrom pod korumpiranom vladom premijera [[Adnan Menderes|Adnana Menderesa]] ([[Istanbulski pogrom|Istanbulski ili Rujanski pogrom]]). Danas u Istanbulu živi oko 45 000 Armenaca i 2 000 Grka, također postoji i manji broj [[Bosporski Nijemci|Bosporskih Nijemaca]]. ==== Judaizam ==== Sefardski Židovi žive u gradu već preko 500 godina. Oni su [[1492]]. godine pobjegli sa [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]], od kud su ih protjerali kršćani nakon pada [[Mauri|maurskog]] carstva. Tada moćan sultan [[Bajazid II.]] (1481. - 1512.), je poslao veći dio osmanske flote u [[Španjolska|Španjolsku]], kako bi spasio Sefardske Židove. Više od 200.000 Židova, koji nisu željeli preći na kršćanstvo su pobjegli u [[Tanger]], [[Alžir (grad)|Alžir]], [[Genova|Genovu]], [[Marseille]], te poslije u [[Solun]] i na kraju u Istanbul. Sultan je dopustio naseljavanje 50.000 španjolskih Židova u Osmanskom Carstvu, te su u Istanbulu još i danas opstali Sefardski Židovi, čiji se broj procjenjuje na oko 20.000. Danas u Istanbulu možemo naći 20 [[sinagoga]], od kojih je najvažnija [[Neve Şalom Sinagogu]] u četvrti [[Beyoğlu]], koja je izgrađena [[1951]]. godine. U Istanbulu je središte turskog nadrabina. === Razvoj stanovništva === U novije vrijeme u Istanbul su se doselile mnoge nove etničke skupine, te tako u gradu postoje naselja kao: [[Arnavutköy]] (Albansko selo), [[Polonezköy]] (Poljsko selo) i [[Yeni Bosna]] (Nova Bosna). Broj stanovnika Istanbula je narastao od 680.000, 1927. godine, na 1,3 milijuna, 1955. godine. 1975. godine, u gradu je živjelo 2,5 milijuna ljudi. Danas grad ima skoro 10 milijuna ljudi, što znači da se broj stanovnika u 30 godina povećao za četiri puta. Od 9 797 536 stanovnika, 6 486 993 živi u europskom dijelu, a 3 310 543 u azijskom dijelu grada (stanje 1. siječnja 2005.). Zbog velike [[nezaposlenost]]i u jugoistočnoj Turskoj, mnogo ljudi se je preselilo iz tih područja u Istanbul, gdje živi većinom na gradskim periferijama ([[Gaziosmanpaşa]], [[Ziya Gökalp]]). Migranti, većinom iz istočne Anatolije, su stigli u grad u potrazi za kvalitetnijim životom i zaposlenjem, što u većini slučajeva nisu našli. Ovo rezultira novim [[gecekondu]]om na gradskoj periferiji gotovo svake godine. Ta područja se kasnije razvijaju u naselja koja se kasnije integriraju u šire gradsko područje. {| class="wikitable" | valign="top" | {| ! style="background:#efefef;" | Godina ! style="background:#efefef;" | Stanovništvo |- | [[330]] || align="right" | 40,000 |- | [[400]] || align="right" | 400,000 |- | [[530]] || align="right" | 550,000 |- | [[545]] || align="right" | 350,000 |- | [[715]] || align="right" | 300,000 |- | [[950]] || align="right" | 400,000 |- | [[1200]] || align="right" | 150,000 |- | [[1453]] || align="right" | 36,000 |- | [[1477]] || align="right" | 75,000 |- | [[1566]] || align="right" | 600,000 |- | [[1817]] || align="right" | 500,000 |- | [[1860]] || align="right" | 715,000 |- | [[1885]] || align="right" | 873,570 |- | [[1890]] || align="right" | 874,000 |- | [[1897]] || align="right" | 1,059,000 |- | [[1901]] || align="right" | 942,900 |- | [[1914]] || align="right" | 909,978 |- |} | valign="top" | {| ! style="background:#efefef;" | Godina ! style="background:#efefef;" | Stanovništvo |- | listopad [[1927]] || align="right" | 680,857 |- | listopad [[1935]] || align="right" | 741,148 |- | listopad [[1940]] || align="right" | 793,949 |- | listopad [[1945]] || align="right" | 860,558 |- | listopad [[1950]] || align="right" | 983,041 |- | listopad [[1955]] || align="right" | 1,268,771 |- | listopad [[1960]] || align="right" | 1,466,535 |- | listopad [[1965]] || align="right" | 1,742,978 |- | listopad [[1970]] || align="right" | 2,132,407 |- | listopad [[1975]] || align="right" | 2,547,364 |- | listopad [[1980]] || align="right" | 2,772,708 |- | listopad [[1985]] || align="right" | 5,475,982 |- | listopad [[1990]] || align="right" | 6,620,241 |- | studeni [[1997]] || align="right" | 8,260,438 |- | listopad [[2000]] || align="right" | 8,803,468 |- | siječanj [[2005]] || align="right" | 9,797,536 |- | siječanj [[2006]] || align="right" | 10,034,830 |} |} <small> Napomena: Broj stanovnika do 1914. je procijenjen i varira oko 50% ovisno o istraživanju. Brojevi od 1927. do 2000. su dobiveni popisima stanovništva. Brojevi za 2005. i 2006. su predviđanja. </small> == Gospodarstvo == Istanbul je središte turskog gospodarstva, čemu doprinosi povoljan geografski položaj. Grad pridonosi sa oko 21.2% u turskom [[BDP]]-u. U Istanbulu se skuplja oko 40% ukupnih turskih poreza, te grad zapošljava petinu turskih industrijskih radnika. Od 1980. godine, rast istanbulskog BDP-a je oko 5% godišnje. U 1990-im godinama, tursko gospodarstvo, a pogotovo Istanbul, pogodile su dvije velike gospodarske krize. Prva je bila [[azijska financijska kriza]], koja je trajala od srpnja 1997. godine do početka 1998. Druga je bila ruska kriza od kolovoza 1998. pa do sredine 1999. koja se vrlo negativno odrazila na istanbulski izvoz, koji čini veći dio turskog izvoza. Nakon ovih kriznih razdoblja, uslijedila je postupna reorganizacija istanbulskog gospodarstva. [[Potres]] koji se dogodio [[17. kolovoza]] [[1999]]. godine, te čiji je epicentar bio u [[İzmit]]u, je također prouzročio ekonomski šok u gradu. Osim materijalnih i ljudskih gubitaka, katastrofa je prouzročila pad BDP-a od 2%. Unatoč velikim ekonomskim šokovima, istanbulsko gospodarstvo je vrlo napredno, te je grad tursko industrijsko središte i u njemu se nalaze neke od najvećih turskih tvornica. Grad, zajedno sa [[Istanbul (pokrajina)|svojom pokrajinom]] proizvodi: [[pamuk]], [[voće]], [[maslinovo ulje]], [[svila|svilu]] i [[duhan]]. Među najznačajnije industrijske proizvode spadaju: [[tekstil]], [[guma]], [[hrana]], metali, koža, kemikalije, elektronika, [[papir]], alkoholna pića i dr. U gradu se također nalaze i postrojenja za sastavljanje automobila i kamiona. Važan dio gradskog gospodarstva čini [[turizam]]. Grad godišnje posjeti oko 3 milijuna turista, te grad ima vrlo velike prihvatne kapacitete, što se tiče smještaja i ugostiteljske ponude. == Kultura == Istanbul je mjesto mješanja raznih kultura i religija. Kao rezultat toga, u gradu možemo vidjeti mnoštvo povijesnih džamija, crkava, sinagoga i palača. Također se u gradu mogu vidjeti mnoge moderne zgrade, neboderi, trgovački centri i dr. === Muzeji === [[Datoteka:Istanbul asv2020-02 img45 Hagia Sophia.jpg|thumb|200px|Aja Sofija]] Najpoznatiji muzeji u Istanbulu su [[Topkapı Sarayı]] (bivša Sultanova palača ili Carigradski dvor), [[Aja Sofija]], [[Crkva Hora]], Arheološki muzej, [[Muzej turske i islamske umjetnosti]], [[Istanbulski muzej moderne umjetnosti]] i [[Dolmabahçe Sarayı]]. Mnoge pomoćne zgrade raznih džamija su pretvorene u muzeje, te pružaju impresivan dojam osmanskog razdoblja. === Građevine === ==== Bizantski i kršćanski Carigrad do 1453. godine ==== [[Datoteka:Yerebatan.jpg|thumb|200px|right|Yerebatan Sarnıcı]] U današnjem Istanbulu se još mogu naći mnoge povijesne građevine. Mnoge građevine su danas ruševine, te postoji mali broj njih koje su izdržale stoljeća. * [[Hipodrom]] (''At Meydanı''), sagrađen 203. godine * Konstantinski forum (''Çemberli Taş''), sagrađen 328. godine * [[Valensov akvadukt]] (''Bozdoğan Kemeri''), završen 368. godine * [[Teodezijevi bedemi]], završeni 424. godine * [[Morski bedemi]], završeni 439. godine * razni povijesni spomenici, kao npr. 20 m visok obelisk [[Tuthmosis III.|Tuthmosisa III.]] donesen iz Egipta * [[Cisterna Bazilika]] (''Yerebatan Sarnıcı'') iz 6. stoljeća Neke crkve su skoro netaknute, preživjele prvo kao džamije, a onda kao muzeji: * [[Aja Sofija]] (''Ayasofya Camii'', Crkva sv. Mudrosti), završena 537. godine * [[Crkva Pammakaristós]] (''Fethiye Camii''), sagrađena u 11. ili 12. stoljeću * kasnobizantska [[Crkva Hora]] (''Kariye Camii''), sadašnjeg izgleda od 14. stoljeća * [[Aja Irena]] ili Crkva „sv. Irena” (''Aya İrini''), koja je izbjegla preobrazbu u džamiju, te je služila kao oružarnica ==== Osmanski Carigrad ==== Osmanski [[sultan]] i njegovi dužnosnici, su odmah nakon osvajanja grad, željeli promijeniti njegov izgled, kako bi demonstrirali svoju moć i vjeru. Budući da su se divili grčkoj arhitekturi grad, za preobrazbu grada su zadužili [[Sinan]]a (''Mimar Sinan''), porijeklom najvjerojatnije [[Grk]] ili [[Armenac]], koji je razvio poseban osmanski stil gradnje. Od 18. stoljeća, u gradnji se osjeća utjecaj zapadnjačkih stilova, kao [[barok]] (Lâleli Camii), [[klasicizam|klasični stil]] i [[secesija]] ([[Kamondo Merdivenleri]], [[Beyoğlu]]). Za vrijeme Turske Republike, javlja se „Prvi nacionalni arhitektonski pokret”. Osmanska arhitektura se najviše opaža u: * palačama i rezidencijama * džamijama i njihovim dodatnim zgradama * velikim dućanima, trgovinama i konačištima * [[bazar]]ima * namjenskim i ukrasnim zgradama ===== Rezidencije ===== [[Datoteka:Dolmabahce.jpg|thumb|200px|right|Dolmabahçe Sarayı]] * [[Topkapı Sarayı]] (''Palača Topkapi'') je do [[1856]]. bila dom sultanove obitelji ([[harem]]), te sjedište vladara ([[divan]]), te stoga i središte osmanske vlasti i moći. Ova, više puta izmijenjena palača, se nalazi na vrhu poluotoka između [[Zlatni rog|Zlatnog roga]], [[Bospor]]a i [[Mramorno more|Mramornog mora]]. Danas je jedna od najvažnijih istanbulskih turističkih atrakcija. * [[Dolmabahçe Sarayı]] (''Palača Dolmabahçe''), koja je od [[1856]]. bila upravno središte Osmanskog Carstva, sagrađena je na europskoj strani grada, čime se pokazivala sultanova privežnost Europi. Palača je građena od 1842. do 1853. godine. ===== Džamije ===== [[Datoteka:Istanbul new mosque.jpg|thumb|200px|Yeni Cami]] [[Datoteka:Eminonu Yeni Cami 01.jpg|thumb|Yeni Cami, pogled straga]] Kao iskaz vjere, sultani, [[vezir]]i i mnogi drugi osmanski moćnici, su obično bogato financirali izgradnju džamija. Veliki broj đžamija su građene po uzoru na Aju Sofiju. Oko prostorije za molitvu je obično izgrađen kružni dvorišni prostor ([[srpskohrvatski]] [[turcizam]]: ''avlija'', [[turski]]: ''avlu''), te je obično izgrađen i [[külliye]] zajedno sa [[Medresa|medresom]], koja je npr. korištena kao osnovna škola (''mektep''), teološka ili liječnička škola sa prostorom za stanovanje (''hücre''), [[bolnica]] (''dar-üş-şifa''), [[hospicij]] (''tabhane''), [[pučka kuhinja]] (''imaret''), [[knjižnica]] (''kütüphane''), prenoćište ([[srpskohrvatski]] [[turcizam]]: ''karavansaraj'', [[turski]]: ''kervansaray''), kupelji (''hamam''), grobnice (''türbe''), a ponekad je građen i obzervatorij za kalendarske izračune, vezane uz religiju (''muvakkithane''). Tipične džamije ovog razdoblja su: * iz ranog osmanskog razdoblja ** [[Mahmut Paşa Camii]], najstarija primljena velika džamija iz 1462. ** [[Sultan Beyazıt Camii]] - najstarija primljena sultanova džamija iz 1506. * džamije arhitekta [[Sinan]]a ** [[İskele Camii]] u Üsküdaru - prva Sinanova džamija iz 1548. ** [[Şehzade Camii]] - Sinanov početnički rad iz 1548. ** [[Sultan Süleyman Camii]] - Sinanovo djelo iz 1557. ** [[Rüstem Paşa Camii]] - dar velikih vezira iz 1561. ** [[Piyale Paşa Camii]] - Sinanovo djelo iz 1578. * kasnije razdoblje ** [[Yeni Camii]] - građena od 1597. do 1663. ** [[Sultan Ahmet Camii]] - slavna „plava džamija” iz 1617. ** [[Sultan Mehmet Fatih Camii]] - nova zgrada nakon potresa, 1766. godine ** [[Eyüp Sultan Camii]] - džamija utemeljena 1458., te izgrađena u novom stilu između 1798. i 1800. * osmanski barok ** [[Nuru Osmaniye Camii]] - kupolasta struktura, izvorno od bijelog mramora sa polukružnim dvorištem iz 1755. ** [[Lâleli Camii]] - završena 1763. godine, te nakon potresa obnovljena 1783. godine, barokna džamija sa malim bazarom u podrumu ** [[Nusretiye Camii]] - džamija za vojnike, građena uz nekadašnju vojarnu, iz 1826. ** [[Dolmabahçe Camii]] - uz obalu Bospora, građena uz istoimenu palaču, iz 1853. <small>Napomena: [[turski jezik|turska]] riječ "camii" znači "džamija".</small> ===== Bazari ===== * veliki Prekriveni bazar ([[Kapalı Çarşı]]), Egipatski bazar ([[Mısır Çarşısı]]) i Knjiški bazar ([[Sahaflar Çarşısı]]) * Valide Hanı i Rüstem Paşa Hanı. <small>Napomena: [[perzijski jezik|perzijska]] riječ "bazar" (بازار‎) znači "tržnica".</small> ===== Namjenske i ukrasne zgrade ===== [[Datoteka:Twierdza Rumeli Istambuł RB1.jpg|thumb|right|200px|Rumeli Hisarı]] * turske kupelji (''[[hamam]]'') ** Çemberlitaş-Hamam u Starom Stambulu ** Galatasaray-Hamam u [[Beyoğlu]]u * bunari ** Čisti bunar (''şadırvan''), unutar džamijskog dvorišta (''avsu''), npr. osmokutni bunar u Yeni Cami ** Bunarska kuća (''sebil''), npr. ''Valide Sultan Turhan Hadice Sebili'' kod Yeni Cami ** Česme (''çeşme''), npr. bunar iz 1906. kod njemačkog vrhovnog konzulata ** zanimljivost je i bunar kod Hipodroma, kojeg je donirao njemački car [[Vilim II.]] * [[turbe]] (''grobnice'') ** mauzoleji raznih članova sultanove obitelji i visokih dužnosniga i plemića unutar [[Süleymaniye Camii]], Aje Sofije i [[Eyüp Camii]] * vojarne ** Selimiye-Kaserne u Üsküdaru * utvrde ** [[Yedikule]] („dvorac sa sedam tornjeva“) na južnom kraju Teodezijevih zidina ** [[Rumeli Hisarı]] i [[Anadolu Hisarı]] na [[Bospor]]u * tornjevi ** [[Toranj Galata]] ** [[Toranj Beyazıt]] ** [[Leandorv toranj]] (''Kız kulesi'') na bosporskom otoku, kod [[Üsküdar]]a * mostovi ** stari [[most Galata]], nekoliko puta mijenjan između 1845. i 1912. * kolodvori ** [[Sirkeci Garı]], europski glavni kolodovor ** [[Haydarpaşa Garı]], azijski glavni kolodvor * stambene zgrade ** drvene zgrade koje se mogu naći u Fatihu i Üsküdaru ** drveni ljetnikovci ([[Yali]]) koje se mogu naći na objee strane Bospora, u novije vrijeme su renovirane ** boravišne zgrade sa podrumskim radnjama, koje su se otvarale u 19. stoljeću. Danas se mogu naći u Beyoğluu * Zgrade veleposlanstava u Beyoğluu, danas većinom konzulati * crkve i sinagoge ==== Istanbul od pada Osmanskog Carstva do 1950-ih ==== ===== Prvi nacionalni arhitektonski pokret (1912. - 1929.) ===== Do kraja 20-ih godina u državi je trajao arhitekturalni pokret znan kao "Prvi nacionalni arhitektonski pokret". Primjeri su: * Beşiktaş İskelesi, 1913. godine, arhitekt Ali Talat * Haydarpaşa İskelesi, 1915. godine, arhitekt Vedat Tek * Vakıf Hanı u Eminönüu, 1912.-1926. godine, arhitekt Kemalettin Bey * Hotel Merit Antique u Lâleli, 1912.-1922. godine, arhitekt Kemalettin Bey Od 30-ih godina, često su za javne zgrade zapošljavani strani arhitekti, koji su u turski ukrasni stil, dodali i međunarodni element, te su djelovali na lokalne, turske arhitekte. ===== Drugi nacionalni arhitektonski pokret (1940. - 1950.) ===== Kao začetnika Drugog nacionalnog arhitektonskog pokreta, smatra se [[Bruno Taut]] (1880. - 1938.). On je napravio točnu analizu osmanskog stila, kao pročelnik katedre na Akademiji lijepih umjetnosti u Istanbulu i kao šef građevnog odjela u Ministarstvu obrazovanja u Ankari. Time je stvoren posebni turski građevni stil. Primjer: * İstanbul Ünivertesisi, Fen Fakültesi, 1942. ==== Višestruki građevni stilovi od 1960-ih ==== Istanbulsku arhitekturu zadnjih desetljeća obilježavaju višestruki stilovi u kojima se mogu naći svi elementi od sinanskog razdoblja, pa do najnovijih trendova u gradnji. Zbog velikog broja stilova, grad je postao pokusna zona moderne arhitekture. * građevine arhitekta [[Sedad Hakkı Eldem|Sedada Hakkıja Eldema]] u "turskom" stilu: ** Sosyal Sigortalar Külliyesi (1970.), ** Atatürk Kütüphanesi (1976.) ** Koç Holding A.S. Nakkaştepe Tesisleri (1986.) * neboderi: * Hotel InterContinental u Beyoğluu, visina 87 m, završen 1968. * Barbaros Plaza u Leventu, dvije zgrade, visina 80 m, završeno 1987. * Yapı ve Kredi Bankası u Levent, visina 120 m, završeno 1995. * Işbank Tower 1 u Beşiktaşu, visina 181 m, završeno 2000. * Sun Plaza in Şişli, visina 147 m, završeno 2005. * mostovi: ** [[Boğaziçi Köprüsü]], prvi bosporski most, otvoren 1973. ** [[Haliç Köprüsü]] (Fatih Köprüsü), most autoceste iznad Zlatnog roga, otvoren 1974. ** [[Fatih Sultan Mehmet Köprüsü]], drugi bosporski most, otvoren 1988. ** [[Galata Köprüsü]], novi most od 1992. * televizijski tornjevi: ** Camlica-TV toranj ** Endem-TV toranj ==== Zaštita kulturnih spomenika ==== Prvu sistematsku zaštutu gradskih spomenika, je pokrenula gradska vlast, krajem Prvog svjetskog rata, koji je ostavio mnoge spomenike opljačkana i oštećene. Ovaj projekt je od 1917. do 1918. vodio njemačko-turski povjesničar umjetnosti i pisac [[Friedrich Schrader]]. U 60-ima je u zaštiti spomenika posebno bio aktivan [[Çelik Gülersoy]]. {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Istorijsko područje Istanbula |image = 2019-07-26 Hagia Sophia.jpg |godina = 1985. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/356 |država = <center>{{flag|Turska}} }} == Svjetska baština == Istorijsko područje Istanbula je 1985. godine uvršteno na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name=turska>{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/tr |title= Turska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 1. 2023}}</ref> Područje svjetske baštine sastoji se od četiri cjeline, ilustrujući glavne faze istorije grada koristeći njegove najprestižnije spomenike: * Arheološki park, koji je 1953. i 1956. godine definisan na vrhu poluostrva, ID 356-001 * Sulejmanija džamija i pripadajući objekti, zaštićeni 1980 i 1981. god, ID 356-002 * Zeyrek džamija (Pantocrator crkva) i pripadajuće komponente, zaštićeno 1979. god, ID 356-003 * Područje istanbulskih bedema, ID 356-003<ref name="istanbul">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1387 |title= Afrodizija - br.1519 |work=UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 9. 4. 2023}}{{en}}</ref> == Obrazovanje == U Istanbulu se nalaze neke od najpriznatijih i kvalitetnijih ustanova visokog obrazovanja u Turskoj. Većina ovih sveučilišta su javna, ali se proteklih godine naglo povećao i broj privatnih sveučilišta. === Sveučilišta === Neke od najpoznatijih obrazovnih institucija u Istanbulu su. Istanbulsko tehničko sveučilište ([[Istanbul Teknik Üniversitesi]] (İTÜ)), Bosporsko Sveučilište ([[Boğaziçi Üniversitesi]]), Sveučilište Galatasaray, Istanbulsko sveučilište ([[İstanbul Üniversitesi]] (İÜ)), Sveučilište Marmara ([[Marmara Üniversitesi]]), Yildiz tehničko sveučilište ([[Yıldız Teknik Üniversitesi]]) i Sveučilište lijepih umjetnosti Mimar Sinan ([[Mimar Sinan Güzel Sanatlar Üniversitesi]]). Privatne obrazovne institucije su: Istanbulsko trgovačko sveučilište ([[İstanbul Ticaret Üniversitesi]]), Sveučilište Bahçeşehir ([[Bahçeşehir Üniversitesi]]), Sveučilište Koç ([[Koç Üniversitesi]]), Sveučilište Sabanci (Sabancı Üniversitesi), Sveučilište Bilgi (İstanbul Bilgi Üniversitesi), Istanbulsko kulturno sveučilište, Sveučilište Isik ([[Işık Üniversitesi]]), Sveučilište Yeditepe (Yeditepe Üniversitesi), Sveučilište Fatih ([[Fatih Üniversitesi]]), Sveučilište Maltepe ([[Maltepe Üniversitesi]]), Sveučilište Kadir Has (Kadir Has Üniversitesi), Sveučilište Haliç ([[Haliç Üniversitesi]]), Sveučilište Dogus ([[Doğuş Üniversitesi]]) i Sveučilište Beykent ([[Beykent Üniversitesi]]). === Srednje škole === U gradu postoji veliki broj klasičnih, nacionalnih i privatnih [[gimnazija]] tj. srednjih škola. Zanimljiva je činjenica, da u Istanbulu postoji jako veliki broj francuskih gimnazija. [[francuski|Frankofone]] gimnazije u gradu su: * Lycée Saint-Benoit (1783.) * Lycée Sainte-Pulchérie (1846.) * Lycée Notre-Dame de Sion (1856.) * Lycée Saint-Joseph (1870.) * Lycée Saint-Michel (1886.) * Lycée Pierre Loti (1942.) * Lycée Galatasaray (1868.) Osim francuskih, postoji i nekoliko drugih stranih srednjoškolskih ustanova, kao: Amerikan Robert Lisesi (''Američki Robert koledž''), Uskudar Amerikan Lisesi (''Uskudar američka akademija''), Özel Alman Lisesi (''privatna njemačka škola''), Liceo Italiano (''Talijanska srednja škola''), te mnoge druge turske privatne srednjoškolske ustanove. Anadolu Liseleri (''Anatolijske srednje škol''e) su namjenjene učenicima koji su odrasli u inozemstvu, tako je npr. u Üsküdar Anadolu Lisesi, [[njemački]] nastavni jezik. Posebnost su znanstvene srednje škole, u kojima se ohrabruju znanstvena istraživanja, te se smatraju najkvalitetnijim turskim školama. Također postoji i određeni broj islamskih srednjih škola, kao npr. [[srednja škola]] za imame „Hatip Lisesi”. === Knjižnice === U Istanbulu postoje mnoge knjižnice, od kojih su najvažnije: * Süleymaniye knjižnica (Süleymaniye Kütüphanesi) (Beyazıt) * Istanbul Çelik Gülersoy knjižnica (Çelik Gülersoy Kütüphanesi) (Sultanahmet) * Knjižnica u palači Topkapi (Topkapı Sarayı Kütüphanesi) (Sultanahmet) * Knjižnica Arheološkog muzeja (Arkeoloji Müzesi Kütüphanesi) (Sultanahmet) * Knjižnica ženskih radova (Kadin Eserleri Kütüphanesi) (Haliç) * Atatürkova knjižnica (Taksim) * Knjižnica Goethe Instituta (Beyoğlu) * Američka knjižnica (Amerikan Kütüphanesi) (Tepebaşı) * Knjižnice sveučilišta * Knjižnice muzeja * Knjižnice javnih i privatnih poduzeća * Lokalne okružne knjižnice == Promet == Grad je važno nacionalno i međunarodno prometno križište. === Opći promet === ==== Zračni promet ==== U Istanbulu postoje dvije međunarodne zračne luke. Veća je [[Međunarodna zračna luka Atatür]]k u [[Yeşilköy]]u, 24 [[km]] od gradskog centra u europskom dijelu grada. Druga je, modernija, [[Međunarodna zračna luka Sabiha Gökçen]] na azijskoj strani grada, udaljena 20&nbsp;km od grada, te 45&nbsp;km istočno od europskog centra grada. ==== Željeznički promet ==== [[Datoteka:Istanbul Railway Systems Network Map.svg|thumb|275px|Karta istanbulske željezničke mreže]] Stanica Sirkeci je zadnja stanica za sve željezničke pruge na europskoj strani. Postoji samo jedna svakodnevna ruta i to za [[Bukurešt]]. Između Bospora i stanice Haydarpasa, prometuje se nekoliko puta dnevne prema Ankari i rijeđe prema drugim odredištima u Anatoliji. Ove dvije istanbulske stanice su, preko Bospora, spojene [[trajekt]]om. U bliskoj budućnosti, projektom [[Marmaray]] će se spojiti ove dvije željezničke trase, kao i [[metro]] sustav. ==== Cestovni promet ==== Istanbul je vrlo dobro povezan razvijenom cestovnom mrežom koja se stalno nadograđuje. Sa Europom ga spajaju ceste E5, E90 i prekoeuropska cesta za motorna vozila. Ceste za motorna vozila također spajaju grad sa Ankarom i Edirneom. Grad ima dvije zaobilaznice, starija E5 se koristi većinom za gradski promet, dok se novija koristi za međugradski i međukontinentalni promet. [[Bosporski most]] i [[Fatih Sultan Mehmet most]] povezuju ove autoceste na dva kontinenta, preko Bospora. ==== Pomorski promet ==== Istanbulska luka je najvažnija u zemlji. Stara luka u Zlatnom rogu služi većinom nautičarima. Stalne veze, kao i krstarice povezuju nekoliko europskih luka, kao: [[Pireja]] ([[Grčka]]) i grčki otoci, [[Dubrovnik]] ([[Hrvatska]]), [[Venecija]], [[Napulj]] ([[Italija]]), [[Marseille]] ([[Francuska]]), [[Haifa]] ([[Izrael]]) u [[Sredozemno more|Sredozemlju]], kao i [[Odesa|Odesu]] ([[Ukrajina]]) u [[Crno more|Crnom moru]]. === Javni prijevoz === ==== Autobus ==== Autobusni vozni park se sastoji od 2 571 vozila, čiji su proizvođači: [[MAN]] (767), [[Ikarus]] (1 404), [[Mercedes-Benz]] (354), [[DAF]]/[[Optare]] (39) i [[Berkhof]] (7). Busevi dnevno prijeđu 448,000&nbsp;km na 468 [[autobus]]nih linija sa 7 889 autobusnih stanica. 2003. godine, autobusima je prevezeno 435 milijuna ljudi, što je 14,2% ukupnog javnog prijevoza u Istanbulu. Od [[1985]]. godine, dopušteni su privatni autobusi pod nadzorom javne službe. Trenutno postoji 1 366 privatnih autobusa za javni promet, uključujući 89 autobusa na kat. ==== Uspinjača (Tünel) ==== [[Datoteka:Funikuler kabatas-taksim.jpg|thumb|Uspinjača Kabataş-Taksim]] Ovo je prva podzemna metro linija u kontinentalnoj Europi, te druga u svijetu poslije [[Londonski metro|Londonskog metroa]] (treća, ako se računa newyorški napušteni projekt [[Atlantic Avenue Tunnel]] u [[Brooklyn]]u. [[Tünel]] je dugačak 573 m, sa visinskom razlikom od 60 [[m]], bez ikakvih stanica između Karaköya i trga Tünel, što ga čini prvom podzemnom [[uspinjača|uspinjačom]]. U neprestalnoj je upotrebi od [[1875]]. godine. Dva vozila na jednoj pruzi voze svakih 3.5 minuta, a put traje 1.5 minutu. Svaki dan preveze se oko 15,000 ljudi. Druga, nova moderna uspinjača, sa istim principom rada je otvorena u lipnju 2006. godine, spajajući Kabataş i Taksim. Duga je oko 600 metara sa usponom od 60 metara, što prijeđe u 110 sekundi. ==== Laka željeznica ==== Gradska laka željeznica je otvorena 3. rujna 1989. godine, te je povezivala Aksaray i Kartaltepe. Linija je kasnije dorađena, te je spojena sa zračnom lukom Atatürk, 30. prosinca [[2002]]. Postoji 18 stanica, od kojih su 6 pod zemljom, a 3 su vijaduktne. Linija je duga 19.3&nbsp;km, te je totalno izolirana od ostalog prometa, bez ikakvog međusobnog križanja. Linija pod zemlju ide 4.4&nbsp;km. 37 vozila sa dva vagona dnevno prevezu 200,000 putnika. Ova investicija je stajala oko 550 milijuna [[USD]]. U azijskom dijelu grada još uvijek traje izgradnja lake željeznice od Kadikoya do Kartala. Stanice istanbulske lake željeznice su: Havalimanı (Zračna luka Atatürk), Dünya Ticaret Merkezi, Yenibosna, Ataköy, Bahçelievler, Bakırköy, Zeytinburnu, Merter, Davutpaşa, Terazidere, Otogar/Esenler, Kartaltepe, Sağmalcılar, Bayrampaşa, Ulubatlı, Emniyet, Aksaray. ==== Metro ==== [[Datoteka:Istanbul Metro Gayrettepe Station.jpg|thumb|200px|Stanica Gayrettepe u istanbulskom metrou]] ''Glavni članak: [[Istanbulski metro]]'' Gradnja istanbulske podzemne željeznice je započela [[1992]]. godine. Prva linija između Taksima i Leventa IV je puštena u promet 16. rujna 2000. godine. Linija je duga 8.5&nbsp;km, te ima 6 stanica, u raznim bojama. Trenutno su u službi 8 vlakova sa četiri vagona, francuske proizvodnje, koji voze svakih 5 minuta, te dnevno prevezu oko 130,000 putnika. Putovanje cijelom linijom traje 12 minuta. Cijela podzemna željeznica je izgrađena metodom ''cut-and-cover'', te može izdržati potres do 9.0 richterove ljestvice. Sjeverno proširenje od Leventa IV do Ayazaga će biti završeno 2007. godine. Južno proširenje od Taksima do Yenikapı, mostom preko Zlatnog roga, te podzemno kroz stari grad će najvjerojatnije biti gotovo 2008. godine. Linija će biti dugačka 5.4&nbsp;km, sa četiri stanice.U Yenikapıju će se spajati sa lakom željeznicom i prigradskim vlakom. Na azijskoj strani grada, trenutno je u fazi izgradnje [[metro]] od Kadikoya do Kartala. ==== Nostalgični tramvaj ==== Krajem 1990. godine, povijesni tramvaj je ponovno pušten u promet u aveniji İstiklal (''İstiklal Caddesi''), između trga Taksim (''Taksim Meydanı'') i Tünel. Tramvaj pokriva samo jednu liniji dugu 1.6&nbsp;km. 1. studenog 2003. godine, otvorena je još jedna linija nostalgičnog tramvaja u azijskoj strani grada između četvrti Kadıköy i Moda. Na ovoj ruti dugačkoj 2.6&nbsp;km, postoji 10 stanica, a ukupno putovanje traje 21 minutu. [[2003]]. godine, 641 000 ljudi je prevezeno nostalgičnim tramvajem. ==== Tramvaj ==== [[Datoteka:Istanbul tram RB1.jpg|thumb|250px|Istanbulski tramvaj]] Brzi [[tramvaj]] na standardnim tračnicama sa modernim vozilima, vozi od 1992. godine, spajajući Sirkeci i Topkapi. Linija je u ožujku 1994. godine, proširena od četvrti Topkapi do Zeytinburnu, te od Sirkeci do Eminönü, u travnju 1996. 30. siječnja 2005. godine, pruga je proširena od Sirkeci do Kabataşa, prelazeći preko Zlatnog roga nakon 44 godine. Linija ima 24 stanice na dužini od 14&nbsp;km. Na njoj vozi 55 vozila od ABB-a. Ukupno putovanje traje 42 minute, a dnevno se preveze oko 155,000 putnika. Ova investicija je koštala 110 milijuna USD. Stanice su slijedeće: Zeytinburnu, Mithatpaşa, Akşemsettin, Seyitnizam, Merkezefendi, Cevizlibağ, Topkapı, Pazartekke, Çapa, Fındıkzade, Haseki, Yusufpaşa, Aksaray, Laleli (Üniversite), Beyazıt (Kapalıçarşı), Çemberlitaş, Sultanahmet, Gülhane, Sirkeci, Eminönü (ferryboats), Karaköy, Tophane, Fındıklı, Kabataş. Između Taksima i Kabataşa je u lipnju [[2006]]. otvorena moderna podzemna uspinjača koja povezuje ovu liniju sa metroom u Taksimu. ==== Prigradska željeznica ==== Prigradska [[željeznica]] povezuje glavni kolodvor [[Sirkeci]] na europskoj strani sa 18 stanica, raspoređenih na 30&nbsp;km, od kojih je zadnja kolodvor Halkali. Putovanje ukupno traje 48 minuta. Druga prigradska željeznica povezuje na anatolijskoj strani glavni kolodvor [[Haydarpaşa]] do kolodvora Gebze. Ova linija je duga 44 [[km]] te ima 28 stanica, a ukupno putovanje traje 65 minuta. Na obije linije voze električni [[vlak]]ovi koji na svakoj liniji prevezu po oko 13 000 putnika. ==== Trajekt ==== Trajekti plove na 15 linija, koje spajaju 27 morskih luka na obalama Bospora i Mramornog mora. 20 trajekata godišnje prevezu oko 61 milijun putnika. U 1980-ima, prevezeno je oko 150 milijuna putnika. Zbog modernizacije, ova usluga je 2005. godine prepuštena [[İDO]]-u, koji upravlja morskim autobusima u Istanbulu. ==== Morski autobus ==== 16. travnja [[1987]]. godine, općina Istanbul je osnovala društvo za brzi pomorski prijevoz sa [[katamaran]]ima. Prvih 10 brodova je kupljeno od [[Norveška|Norveške]], te se njima izvela modernizacija pomorskog prijevoza. Danas društvo İDO opslužuje 29 terminala sa flotom od 28 katamarana, uključujući šest brzih trajekata za automobile. ==== Žičara ==== Kratka [[žičara]] u dolini iznad parka Demokracije povezuje Taksim i Maçku od 1993. godine. Povezuje hotele Istanbul Hilton sa jedne strane sa Parksa Hilton i Swissotel The Bosphorus sa druge. Šovezna žica je duga 333 m, te prevozi u dvije šestosjedalne kabine oko 1 000 putnika dnevno. Putovanje traje 3 minute. Druga linija žičare je otvorena 2005. godine, između povijesnog okruga Eyüp i [[Pierre Loti]] caféa na vrhu brda. === Marmaray === Marmaray je projekt kojim će se spojiti europska i azijska strana Istanbula, podvodnim tunelom ispod Bosporskog tjesnaca. Ime projekta dolazi od spoja riječi ''Marma'' (Mramorno more) i ''ray'' (željeznica). Projekt je počeo sa izgradnjom u svibnju 2004. godine, a njegov završetak se očekuje 2009. godine. Završetak će možda biti i odgođen, budući da su na mjestu iskapanja tunela, pronađeni arheološki ostaci iz bizantskog razdoblja. == Sport == === Nogomet === Istanbul je dom mnogih nogometnih momčadi, od kojih su prvoligaši: [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]], [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] i [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]. * [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] je najstarija turska sportska udruga iz 1903. godine. Ovaj klub je bio [[Süper Lig (Turska)|državni prvak]] 16 puta, a igra domaće utakmice na stadionu [[BJK İnönü Stadı|İnönü]] u okrugu Beşiktaş. Stadion može primiti 32.000 ljudi. * [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]], osnovan [[1905]]. godine, je bio [[Süper Lig (Turska)|turski prvak]] 26 puta, te je [[1959]]. osvojio [[Kup UEFA]]-e i UEFA-in Superkup 2000. godine. Domaći stadion je [[Ali Sami Yen Stadyumu]], kapaciteta 22.500 mjesta, a uskoro se planira i novi, veći stadion. * [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]], osnovan [[1907]]. godine, je bio [[Süper Lig (Turska)|turski prvak]] 19 puta. Klupski stadion je [[Şükrü Saracoğlu Stadyumu]] u četvrti Kadiköy, te prima 52.500 ljudi. * [[İstanbulspor AŞ|İstanbulspor]], osnovan [[1926]]. godine, je četvrti po veličini istanbulski klub, te trenutno igra u drugoj ligi. Za razliko od ostala tri kluba, ovaj nema veliki broj navijača. Klupski stadion je [[Güngören M.Yahya Baş Stadyumu]], koji prima 10.500 gledatelja. * [[Kasımpaşa SK|Kasımpaşa]]; * [[Fatih Karagümrük SK|Fatih Karagümrük]]; * [[Eyüpspor Kulübü|Eyüpspor]]; * [[Ümraniye SK|Ümraniyespor]]; * [[İstanbul Başakşehir FK|Başakşehir]], osnovan [[1990.]] godine, bio [[Süper Lig (Turska)|državni prvak]] 1 put ([[Süper Lig 2019/20.|2019/20.]]). === Automobilske i motociklističke utrke === Istanbul je domaćin sljedećih natjecanja: [[Formula 1]] [[Velika Nagrada Turske]], [[MotoGP]] [[Velika Nagrada Turske]], [[FIA]] [[World Touring Car Championship]], [[GP2]] i [[Le Mans Series]] utrke od 1000&nbsp;km u [[İstanbul Park]]u. === Zračne utrke === [[29. srpnja]] [[2006]]. godine, İstanbul je bio domaćin četvrtog kola [[Red Bull Air Race World Series]]a iznad [[Zlatni rog|Zlatnog roga]]. == Zbratimljeni gradovi == Istanbul ima 45 zbratimljenih gradova. To su: {| | valign="top" | * [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|20px]] [[Almati]], [[Kazahstan]] * [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|20px]] [[Amman]], [[Jordan]] * [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|20px]] [[Baku]], [[Azerbajdžan]] * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Barcelona]], [[Španjolska]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Berlin]], [[Njemačka]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20px]] [[Budimpešta]], [[Mađarska]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Buenos Aires]], [[Argentina]] * [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|20px]] [[Busan]], [[Južna Koreja]] * [[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|20px]] [[Caracas]], [[Venecuela]] * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px]] [[Constanţa]], [[Rumunjska]] * [[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|20px]] [[Čitagong]], [[Bangladeš]] * [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|20px]] [[Dubai]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|20px]] [[Drač]], [[Albanija]] * [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|20px]] [[Džakarta]], [[Indonezija]] * [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|20px]] [[Džida]], [[Saudijska Arabija]] | valign="top" | * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Firenca]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|20px]] [[Havana]], [[Kuba]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Houston]], [[SAD]] * [[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|20px]] [[Johor Bahru]], [[Malezija]] * [[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|20px]] [[Kabul]], [[Afganistan]] * [[Datoteka:Flag of Egypt.svg|20px]] [[Kairo]], [[Egipat]] * [[Datoteka:Flag of Sudan.svg|20px]] [[Kartum]], [[Sudan]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Köln]], [[Njemačka]] * [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Kazanj]], [[Rusija]] * [[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|20px]] [[Lahor]], [[Pakistan]] * [[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|20px]] [[Mari]], [[Turkmenistan]] * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Odesa]], [[Ukrajina]] * [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|20px]] [[Oš]], [[Kirgistan]] * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px]] [[Plovdiv]], [[Bugarska]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px]] [[Prag]], [[Češka]] | valign="top" | * [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px]] [[Rabat]], [[Maroko]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Sarajevo]], [[BiH]] * [[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|20px]] [[Samarkand]], [[Uzbekistan]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|20px]] [[Skoplje]], [[Makedonija]] * [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Petrograd]], [[Rusija]] * [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20px]] [[Stockholm]], [[Švedska]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Strasbourg]], [[Francuska]] * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Šangaj]], [[Kina]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|20px]] [[Šimonoseki]], [[Japan]] * [[Datoteka:Flag of Georgia.svg|20px]] [[Tbilisi]], [[Gruzija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Venecija]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px]] [[Varšava]], [[Poljska]] * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Xi'an]], [[Kina]] |} == Značajne osobe == {{div col|cols=4}} * [[Abdul Hamid II.]], [[sultan]] Osmanskog Carstva * [[Abdul Medžid II.]], zadnji [[kalif]] Osmanskog Carstva * [[Halide Edip Adıvar]], turski književnik i feminist * [[Aelia Pulcheria]], kćerka [[car]]a [[Arkadije|Arkadija]] * [[Lale Akgün]], njemačka političarka * [[Fatih Akyel]], turski nogometaš * [[Buket Alakuş]], tursko-njemačka režiserka * [[Ferid Alnar]], turski kompozitor * [[Andronik III. Paleolog]], bizantski car * [[Eugène Michel Antoniadi]], grčki astronom * [[Kaan Arslanoğlu]], turski psihijatar, novinar i pisac * [[Duygu Asena]], turska novinarka, književnica i aktivistica za ženska prava * [[Necdet Mahfi Ayral]], turski glumac * [[Ayse Erkmen]], umjetnica * [[Can Bartu]], turski nogometaš * [[Emre Belözoğlu]], turski nogometaš * [[Seyla Benhabib]], profesorica političkih znanosti * [[İdil Biret]], turski pijanist * [[Agnes Bluhm]], njemačka liječnica * [[Cornelius Castoriadis]], grčki filozof i psihoanalitičar * [[Melih Cevdet]], turski pisac * [[Paša Ibrahim Derviš]], general osmanske vojske * [[Bülent Ecevit]], turski političar * [[Ismail Enver]], političar, general i ratni ministar Osmanskog Carstva * [[Sertab Erener]], turska pjevačica * [[Ulvi Cemal Erkin]], turski kompozitor * [[Fatma Pesend]], žena sultana [[Abdul Hamid II.|Abdula Hamida Drugog]] * [[Henri Fayol]], francuski teoretičar organizacije * [[Füruzan]], turska spisateljica * [[Heinz Grossekettler]], njemački ekonomist * [[Ara Güler]], tursko-armenski fotograf * [[Ebru Gündeş]], turska pjevačica * [[Tunç Hamarat]], austrijsko-turski [[šah]]ist * [[Ahmed Hikmet]], turski pisac * [[Katja Husen]], njemačka političarka * [[Hagop Iskender]], armensko-turski fotograf * [[Hans Lange]], njemačko-američki dirigent * [[Ivan VI. Kantakuzen]], bizantski car * [[Julijan Apostata]], rimski car od 361. do 363. * [[Elia Kazan]], američki filmski režiser * [[Aleksije II. Komnen]], bizantski car * [[Ivan II. Dobri Komnen]], bizantski car * [[Ana Komnina]], bizantska princeza i povjesničarka * [[Konstantin VII. Porfirogenet]], bizantski car * [[Olimpija iz Konstantinopola]], đakonica i opatica * [[Erkin Koray]], turski pjevač * [[Bülent Korkmaz]], turski nogometaš * [[Fahri Korutürk]], turski političar i [[admiral]] * [[Lefter Küçükandonyadis]], tursko-grčki nogometaš * [[Richard von Kühlmann]], njemački diplomat * [[Leon VI. Mudri]], bizantski car * [[Sabri Mahir]], turski boksač * [[Mahmud II.]], sultan Osmanskog Carstva od 1808. do 1839. * [[Julij Martov]], ruski političar * [[Mehmed Emin Ali Paša]], osmanski državnik * [[Mihajlo I. Rangabe]], carigradski patrijarh * [[Mihajlo III. Pijanac]], bizantski car * [[Mihael Pselos]], bizantski filozof, političar i povjesničar * [[Murat V.]], sultan Osmanskog Carstva * [[Mustafa Reşit Paşa]], osmanski državnik i diplomat * [[Aziz Nesin]], pedagog i pisac * [[Nikefor III. Botanijat]], bizantski car * [[Serdar Ortaç]], turski pjevač * [[Ivan VIII. Paleolog]], bizantski car * [[Orhan Pamuk]], turski pisac * [[Ajda Pekkan]], turska pjevačica i glumica * [[Focije]], carigradski patrijarh * [[Pir Nureddin al-Dscherrahi]], islamski misticist * [[Akif Pirinçci]], njemačko-turski pisac * [[Proklo]], grčki filozof i matematičar * [[Mustafa Sandal]], turski glazbenik * [[Rudolph Schildkraut]], američko-austrijski glumac * [[Sokrat Skolastik]], kršćanski povjesničar * [[Serdar Somuncu]], njemački režiser i glumac * [[Sulejman II.]], sultan Osmanskog Carstva * [[Haldun Taner]], turski pisac * [[Cüneyt Tanman]], turski nogometaš * [[Teodora Komnena]], kraljica Jeruzalema * [[Teofan Ispovjednik]], bizantski redovnik * [[Ivan I. Cimisk]], bizantski car * [[Ali Sami Yen]], turski sportaš * [[Alexandros Ypsilantis]], ruski general i grčki narodni junak * [[Arif Mardin]], tursko-američki glazbeni producent {{div col end}} {{Panoramica|Golden Horn - panoramic view from Eyüp.jpg|1200px|Panorama Istanbulskog Zlatnog rta}} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Istanbul}} * [https://web.archive.org/web/20080516051710/http://www.ibb.gov.tr/ Službena stranica općine İstanbul] * [http://www.istanbul.gov.tr/ Službena stranica grada] * [http://www.planet-turquie-guide.com/istanbul.htm Povijest i vodič kroz İstanbul] * [http://www2.arch.uiuc.edu/research/rgouster/ Bizanski antikviteti u Istanbulu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060915170436/http://www2.arch.uiuc.edu/research/rgouster/ |date=2006-09-15 }} * [http://www.wowturkey.com/forum/viewtopic.php?t=2922 Povijesne slike grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061114182441/http://www.wowturkey.com/forum/viewtopic.php?t=2922 |date=2006-11-14 }} * [http://www.pbase.com/dosseman/archaeological_museum_istanbul Slike iz arheološkog muzeja] * [http://www.istanbultarihi.net Povijest Istanbula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180925194719/http://www.istanbultarihi.net/ |date=2018-09-25 }} * [http://www.virtualtravel.ru/user/3778/index.phtml?wid=1610&tips=12 Stare i novije fotografije grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927190716/http://www.virtualtravel.ru/user/3778/index.phtml?wid=1610&tips=12 |date=2007-09-27 }} * [http://www.ifea-istanbul.net Stranica francuskog instituta u Istanbulu] * [http://www.bosporus-istanbul.de/e107_plugins/content/content.php?content.6 Informacije o gradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206082238/http://www.bosporus-istanbul.de/e107_plugins/content/content.php?content.6 |date=2006-12-06 }} * [http://www.turkcebilgi.com/istanbul Turkcebilgi.com: İstanbul] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060528191744/http://www.turkcebilgi.com/istanbul |date=2006-05-28 }} * [https://lidertravel.rs/istanbul-iskustva-i-utisci-vodic-kroz-istanbul/ Vodič kroz grad] * [http://perso.orange.fr/istanbul/istanbul_presentation.htm Prezentacija grada] * [http://istanbul.start.web.tr İstanbulski portali] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130801032715/http://istanbul.start.web.tr/ |date=2013-08-01 }} *[https://lidertravel.rs/sta-videti-u-istanbulu/ Šta videti u Istanbulu] *[https://lidertravel.rs/aerodromi-u-istanbulu/ Aerodromi u Istanbulu] {{Evropski gradovi kulture}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Istanbul| ]] [[Kategorija:Gradovi u Turskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] 7htduktk258e6ueiu3q3dcrmxdyy1pu 0 3430 42716226 42242623 2026-11-04T10:02:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716226 wikitext text/x-wiki '''Kilogram''' (simbol: '''kg''') јe [[SI osnovna јedinica]] za [[masa|masu]]. [[Gram]] se definiše kao јedna hiljaditnina kilograma. == Umnošci == [[SI prefiks]]i se koriste za nazive umnožaka kilograma. Naјčešće korišćeni su: Kilogram : 1.000 grama i najviše se koristi. ; [[tona]] : 1.000 kilograma (striktno govoreći, treba da bude nazvana ''megagram'', ali to ime se ređe koristi) (ne treba mešati sa ne-metričkom tonom) ; [[gram]] : 1/1.000 kilograma ; [[miligram]] : hiljaditi deo grama = milioniti deo kilograma ; [[microgram]] : milioniti deo grama = 1/10⁻⁹ kilograma == Definiciјa == Kilogram јe јedina SI јedinica koјa se i dalje definiše u vezi sa artefaktom, a ne osnovnim fizičkim osobinama. Takođe јe јedina ''osnovna'' јedinica koјa koristi јedan od prefiksa. Kilogram јe ''prvobitno'' definisan kao masa јednog [[litar|litra]] čiste [[voda|vode]] na [[temperatura|temperaturi]] od 4 stepena [[Celziјus]]a i [[standardni atmosferski pritisak|standardnom atmosferskom pritisku]]. Ovu definiciјu јe bilo teško realizovati sa tačnošću, delom zbog toga što gustina vode blago zavisi od pritiska, a јedinice za pritisak uključuјu masu kao činioca, uvodeći time [[kružna zavisnost|kružnu zavisnost]] u definiciјi kilograma. Kako bi se izbegli ovi problemi, kilogram јe redefinisan kao ''tačno'' masa određene standardne mase napravljene da bude približna originalnoј definiciјi. Od [[1889]], SI sistem definiše јedinicu tako da јe јednaka masi ''međunarodnog prototipa kilograma'', koјi јe sačinjen od [[legura|legure ]] [[platina|platine]] i [[iridiјum]]a visine i prečnika 39&nbsp;mm, koјa јe čuvana u [[Međunarodni biro za težine i mere|Međunarodnom birou za težine i mere]]. Zvanične kopiјe prototipa kilograma su dostupne kao nacionalni prototipovi, koјi se upoređuјu sa pariskim prototipom ("''Le Grand Kilo''") otprilike svakih 10 godina. Međunarodni prototip kilograma јe napravljen 1880ih. Po definiciјi, greška u mogućnosti ponavljanja sadašnje definiciјe јe tačno nula; međutim, u praksi, može da se kaže da јe greška 2 [[mikrogram]]a. Ovo se može videti upoređivanjem zvaničnog standarda sa zvaničnim kopiјama, koјe se prave od otprilike istih materiјala i koјe se drže pod istim uslovima. Nema razloga da se ne veruјe da јe zvanični standard manje ili više stabilniјi od svoјih zvaničnih kopiјa, što daјe način procenjivanja njegove stabilnosti. Ova procedura se izvodi otprilike svake četvrte godine. Međunarodni prototip kilograma izgleda da јe izgubio oko 50 mikrograma u poslednjih 100 godina, a razlog gubitka јe i dalje nepoznat. Posmatrana variјanta prototipa јe pospešila potragu za novom definiciјom kilograma. Tačno јe reći da se bilo koјi predmet u svemiru (osim spomenutog metala u Francuskoј) koјi јe imao masu od 1 kilograma pre 100 godina i koјi se niјe menjao od tada, sada može smatrati da ima masu od 50 mikrograma više od kilograma. Ova perspektiva јe kontraintuitivna i eliminiše svrhu standardne јedinice za masu, pošto standard ni treba da se menja tokom vremena. == Gram == '''Gram''', simbol '''g''', јe јedinica za masu, i definisana јe u [[SI]] sistemu јedinica kao јedan hiljaditi deo '''kilograma''' (t.ј., 1 × 10⁻³ kg). Јedna unca iznosi 28.34952 grama. Iako gram niјe [[SI osnovna јedinica]], ona јe podumnožak kilograma, koјi јeste osnovna јedinica. U SI-јu, ''gram'' јe takođe koren na koјi se dodaјu [[SI prefiks]]i. Međutim, gram јe osnovna јedinica stariјeg [[cgs]] sistema merenja, sistema koјi niјe više u širokoј upotrebi. Gram јe esenciјalna merna јedinica u naučnim naporima širom sveta. Gram јe prvobitno definisan kao težina јednog kubnog centimetra vode na svoјoј naјvećoј gustini. Ovo se dešava na temperaturi od blizu 4 stepeni [[Celziјus]]a. Međutim, definiciјa јe promenjena na masu metalnog artefakta u osamnaestom veku. == Predlagane buduće definiciјe == Trenutno postoјe napori da se uvede nova definiciјa za kilogram preko fundamentalnih ili atomskih konstanti. Predlozi na koјima se radi su: === Prilazi broјanjem atoma === * [[Avogadro]]v prilaz pokušava da definiše kilogram fiksiranim broјem atoma [[siliciјum]]a. Kaol praktična realizaciјa, sfera će biti korišćena tamo gde se veličina meri [[interferometriјa|interferometriјom]]. * Prilaz akumulaciјom [[јon]]a uključuјe akumulaciјu atoma [[zlato|zlata]] i merenje električne struјe koјa јe potrebna da ih neutrališe. === Prilazi osnovnim konstantama === * [[Ravnoteža vata]] koristi [[struјnu ravnotežu]] koјa se pre koristila da definiše [[amper]] kako bi povezala kilogram sa vrednošću [[Plankova konstanta|Plankove konstante]], bazirano na definiciјi [[volt]]a i [[om]]a. * Prilaz podignutim [[superprovodnik]]om povezuјe kilogram sa električnim kvantitetima podižući superprovodničko telo u magnetnom polju, generisanom od strane superprovodnog vrtloga, i merenjem [[električna struјa|električne struјe]] koјa јe potrebna za vrtlog. * Od kako su [[Џozefsonova konstanta|Џozefsonovoј]] (CIPM (1988) Predlog 1, PV 56; 19) i [[fon Klicingova konstanta|fon Klicingovoј]] (CIPM (1988) Predlog 2, PV 56; 20) konstanti date konvencionalne vrednosti, moguće јe kombinovati ove vrednosti (K_J ≡ 4.835 979×10¹⁴ Hz/V i R_K ≡ 2.581 280 7×10⁴ Ω) sa definiciјom ampera da bi se definisao kilogram. Pa tako: :Kilogram јe masa koјa bi se ubrzala na tačno 2×10^-7 m/s² kada bi bila podvrgnuta sili po јednom metru između dva prava paralelna provodnika beskonačne dužine, zanemarljivih kružnih preseka, postavljenih na јedan metar udaljenosti u vakuumu, kroz koјe teče konstantna struјa od tačno 6,241.509.629.152.65 × 10¹⁸ elementarnih naelektrisanja u sekundi. == Veza sa težinom == Kada se težina predmeta da u kilogramima, namenjena osobina јe skoro uvek masa. Povremeno se gravitaciona sila predmeta daјe u "kilogramima", ali јedinica koјa se koristi niјe zapravo pravi kilogram: to јe zastarela kilogram-snaga (kgf), takođe poznata kao [[kilopond]] (kp). Predmet mase 1&nbsp;kg na površini [[Zemlja|Zemlje]] јe podvrgnut gravitacionoј sili od otprilike 9,80665 [[njutn]]a (SI јedinica za silu). Primetite da јe faktor od 980.665&nbsp;cm/s² (kao što ga јe CGPM definisao) samo dogovorena konvencionalna vrednost (3. CGPM (1901), CR 70) čiјa svrha јe bila da definiše gram silu. Lokalno gravitaciono ubrzanje ''g'' varira sa geografskom širinom, nadmorskom visinom i mestom na Zemlji, tako da јe, pre nego što se usaglasila ova vrednost, gram-snaga bila loše definisana јedinica. === Red veličina === * '''Јotagram''' (simbol: Yg) јe 10²⁴ g * '''Zetagram''' (simbol: Zg) јe 10²¹ g. Ovo јe јednako 1000 triliona kilograma * '''Eksagram''' (simbol: Eg) јe јednak sa 10¹⁸ grama * '''Petagram''' (simbol: Pg) јe 10¹⁵ g * '''Teragram''' (simbol: Tg) јe 10¹² g * '''Gigagram''', sa simbolom '''Gg''', јe јednak sa 1.000.000&nbsp;kg, ili 1000 [[tona|t]]. Retko ima praktičnu primenu. * '''Centigram''' (simbol '''cg''') јe 1/100 grama * '''Miligram''' (simbol '''mg''') se definiše kao 10⁻⁶ kg. Koristi se da izrazi mase malih predmeta. Zrno peska јe mase blizu јednog miligrama. Laboratoriјski naučnici često mere mase u miligramima. Supstance nađene u malim količinama, kao što su natriјum u hrani, ili doze lekova, kao što јe aspirin, se generalno mere u miligramima. ** Јedan miligram јe težina 1 [[milimetar|mm]]³ vode (kocke veličine 1&nbsp;mm × 1&nbsp;mm × 1&nbsp;mm) * '''Mikrogram''' (simbol '''µg''', ponekad mcg) se definiše kao 1&nbsp;µg = 10⁻⁹ kg * '''Nanogram''' (simbol '''ng''') se definiše kao 1 × 10⁻¹² kg * '''Pikogram''' (simbol '''pg''') se definiše kao 1 × 10⁻¹⁵ kg * '''Femtogram''' (simbol '''fg''') se definiše kao 1 × 10⁻¹⁸ kg * '''Atogram''' (simbol '''ag''') јe 10⁻¹⁸ [[gram]]a. [[2004]]. godine, istraživački tim iz [[Kornel Univerzitet]]a јe napravio detektor koristeći [[NEMS]] [[podupirač]]e sa osetljivošću ispod јednog atograma. * '''Zeptogram''' (simbol '''zg''') јe 10⁻²⁴ kilograma * '''Јoktogram''' (simbol '''yg''') јe јednak sa 1 × 10⁻²⁴ grama. Može da se koristi za mase [[proton]]a, [[elektron]]a, [[atom]]a i [[molekul]]a. Preveliki јe za lake čestice, ali јokto- јe poslednji zvanični prefiks u nizu. ** Koeficiјent јe blizu recipročne vrednosti [[Avogadrov broј|Avogadrovog broјa]]: 1 [[јedinica atomske mase]] = 1.660 54 yg ** Iako јe јedinica atomske mase često zgodna kao јedinica, mogu da se koriste јoktogrami da bi se lakše povezalo sa ostalim SI vrednostima. ** Masa [[elektron]]a: 0,00091 yg ** Masa [[proton]]a: 1,6726 yg ** Masa [[neutron]]a: 1,6749 yg == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.npl.co.uk/mass/faqs/kilogram.html Nacionalna Fizička Laboratoriјa - NPP o definiciјi kilograma, potrebi za novom definiciјom i ostalim alternativama] * [http://www.ex.ac.uk/trol/scol/index.htm Konverzioni kalkulator za јedinice mase i težine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041031011903/http://www.ex.ac.uk/trol/scol/index.htm |date=2004-10-31 }} * [http://nvl.nist.gov/pub/nistpubs/jres/106/4/j64sčw.pdf Više o NIST-ovoј ravnoteži vata]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.npl.co.uk/mass/avogadro.html Više o Avogadrovom proјektu] * [http://www.ex.ac.uk/trol/scol/ccmass.htm Konverziјe: Јedinice za težinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041010102102/http://www.ex.ac.uk/trol/scol/ccmass.htm |date=2004-10-10 }} * [http://www.bipm.fr BIPM] - Međunarodni biro za težine i mere * [http://www.hgc.cornell.edu/Nems%20Folder/Attogram%20Sensitivity%20Using%20Nanoelectromečanical.html Detekciјa atograma] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7208&feedId=online-news_rss20 ''Naјosetljiviјe svetske vage mere јedan zeptogram'', New Scientist.com] * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/teč/4394947.stm Vage vagaјu naјmanje mase do sada, BBC News Online]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} <!--Kilogram јe masa međunarodnog etalon kilograma. Međunarodni etalon se čuva u Međunarodnom birou za tegove i mere u Sevru.--> [[Kategorija:SI osnovne jedinice]] [[Kategorija:Mjerne jedinice za masu]] pct8i0nsngkfiy1vh4j3qk4ubnm27ls 0 4834 42716160 42686714 2026-11-03T23:39:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716160 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=japanski jezik |izgovor=[nʲihoŋɡo] |izvornoime={{lang|ja|日本語}} • {{lang|ja-Latn|''Nihongo''}} |porodicaboja=Altajski |slika=[[Datoteka:Nihongo.png|centar|50p|日本語 (japanski jezik)]] |caption={{lang|ja-Latn|''Nihongo''}} (''japanski jezik'') napisano [[Japanska pisma|japanskim pismom]] |države={{zastava|Japan}}<br />{{zastava|SAD}} (naročito [[Havaji]])<br />{{zastava|Brazil}}<br />{{zastava|Palau}} |broj=maternji: 130 miliona<ref>{{en}} {{cite web|url=http://www.nvtc.gov/lotw/months/march/Japanese.html|title=Japanski|publisher=Jezici sveta|accessdate=29. 2. 2008.|archive-date=2008-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20080214110213/http://www.nvtc.gov/lotw/months/march/Japanese.html}}</ref> |rang=9. |por1=[[Japanski jezici]] |pismo=[[Japanska pisma]]: [[Kanji]] (kinesko pismo), [[Kana (pismo)|Kana]] ([[Hiragana]], [[Katakana]]), japanska [[brailleovo pismo|brajica]] |reguliše= |službeni={{zastava|Japan}}<br />{{zastava|Palau}} ([[Angaur]]) |iso1=ja|iso2=jpn|iso3=jpn }} [[Datoteka:Japanese_(standard)_vowels.png|frame|right|Japanski samoglasnici]] '''Japanski jezik''' (日本語, ''nihongo'') je službeni jezik [[Japan]]a, a osim toga se govori i u dijelovima [[Narodna Republika Kina|Kine]], [[Koreja|Koreje]] i [[Filipini|Filipina]]<ref>[http://books.google.com/books?id=6mfCzrbOn80C&pg=PA157&lpg=PA157&dq=Japanese+immigrants+to+Davao&source=bl&ots=N7e-pwYl-X&sig=2V4hFvECX8L-l93szb6keD7nq68&hl=en&sa=X&ei=uidpUs_DEYivkAeK34Fo&ved=0CGIQ6AEwBw#v=onepage&q=Japanese%20immigrants%20to%20Davao&f=false The Japanese in Colonial Southeast Asia - Google Books]. Books.google.com. Retrieved on 2014-06-07.</ref> koji su dugo bili pod japanskom vlašću, i raznim Pacifičkim ostrvima,<ref>Japanese is listed as one of the official languages of [[Angaur]] state, [[Palau]] ([http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=PW Ethnologe], [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ps.html CIA World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200501043831/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ps.html |date=2020-05-01 }}). However, very few Japanese speakers were recorded in the [http://www.spc.int/prism/country/pw/stats/PalauStats/Publication/2005CENSUS.pdf 2005 census].</ref> te područjima gdje živi puno japanskih emigranata (SAD<ref>{{cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-geo_id=01000US&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201TPR&-reg=ACS_2005_EST_G00_S0201:041;ACS_2005_EST_G00_S0201PR:041;ACS_2005_EST_G00_S0201T:041;ACS_2005_EST_G00_S0201TPR:041&-ds_name=ACS_2005_EST_G00_&-_lang=en |title=American FactFinder |publisher=Factfinder.census.gov |date= |accessdate=2013-02-01 |archivedate=2020-02-12 |archiveurl=https://archive.today/20200212035921/http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-geo_id=01000US&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201TPR&-reg=ACS_2005_EST_G00_S0201:041;ACS_2005_EST_G00_S0201PR:041;ACS_2005_EST_G00_S0201T:041;ACS_2005_EST_G00_S0201TPR:041&-ds_name=ACS_2005_EST_G00_&-_lang=en |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.mla.org/map_data_results%26mode%3Dlang_tops%26SRVY_YEAR%3D2000%26lang_id%3D723 |title=Japanese – Source Census 2000, Summary File 3, STP 258 |publisher=Mla.org |accessdate=2012-11-20 |archive-date=2012-12-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121221175921/http://www.mla.org/map_data_results%26mode%3Dlang_tops%26SRVY_YEAR%3D2000%26lang_id%3D723 |dead-url=yes }}</ref>, Brazil<ref name="IBGE traça perfil dos imigrantes">{{cite web |url=http://madeinjapan.uol.com.br/2008/06/21/ibge-traca-perfil-dos-imigrantes/ |title=IBGE traça perfil dos imigrantes – Imigração – Made in Japan |publisher=Madeinjapan.uol.com.br |date=2008-06-21 |accessdate=2012-11-20 |archivedate=2012-11-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121119132009/http://madeinjapan.uol.com.br/2008/06/21/ibge-traca-perfil-dos-imigrantes/ |deadurl=yes }}</ref>). Japanski emigranti takođe žive u [[Peru]]i, [[Argentina|Argentini]], [[Australija|Australiji]] (posebno u istorčnim državama) i [[Kanada|Kanadi]] (posebno u [[Vankuver]]u gde je 1,4% populacije japanskog porekla<ref>{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/hlt/97-562/pages/page.cfm?Lang=E&Geo=CMA&Code=933&Data=Count&Table=2&StartRec=1&Sort=3&Display=All&CSDFilter=5000 |title=Ethnocultural Portrait of Canada – Data table |publisher=2.statcan.ca |date=2010-06-10 |accessdate=2012-11-20 |archivedate=2013-12-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203011834/http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/hlt/97-562/pages/page.cfm?Lang=E&Geo=CMA&Code=933&Data=Count&Table=2&StartRec=1&Sort=3&Display=All&CSDFilter=5000 |deadurl=yes }}</ref>). Naziv jezika je nastao je od sledećih reči: * 日 (ni, niči) - dan, sunce * 本 (hon) - izvor, izvori; knjiga, knjige * 語 (go) - reč, jezik, govor Reč ''nihon'' (日本) znači Japan, a ''nihongo'' (日本語) u bukvalnom smislu jezik Japana. Postoji nekoliko teorija o nastanku japanskog jezika, ali znanstvenici se još uvijek razilaze u mišljenjima. Najvjerojatnija teorija povezuje japanski s izumrlim jezicima koji su se u prošlosti upotrebljavali na področju korejskog poluotoka i Mandžurije.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2011/05/04/world/asia/04language.html|title=Finding on Dialects Casts New Light on the Origins of the Japanese People|first=Nicholas|last=Wade|work=[[The New York Times]]|date=May 4, 2011|accessdate=May 7, 2011}}</ref> Zbog razvoja u dugogodišnjoj izolaciji, teško je pronaći bilo kakve veze između japanskog i drugih jezika. Japanski jezik zajedno s Ryukyu jezicima spada u japansku jezičnu porodicu.<ref>Heinrich, Patrick. [http://www.sicri-network.org/ISIC1/j.%20ISIC1P%20Heinrich.pdf "What leaves a mark should no longer stain: Progressive erasure and reversing language shift activities in the Ryukyu Islands,"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516043839/http://www.sicri-network.org/ISIC1/j.%20ISIC1P%20Heinrich.pdf |date=2011-05-16 }} First International Small Island Cultures Conference at Kagoshima University, Centre for the Pacific Islands, February 7–10, 2005; citing Shiro Hattori. (1954) ''Gengo nendaigaku sunawachi goi tokeigaku no hoho ni tsuite'' ("Concerning the Method of Glottochronology and Lexicostatistics"), ''Gengo kenkyu'' (''Journal of the Linguistic Society of Japan''), Vols. 26/27.</ref> Priznavanjem rjukju jezika kao posebnih od strane lingvista, japanski jezik se u naučnoj literaturi sve manje svrstava u [[jezički izolat|izolovane jezike]], a kad uskoro rjukju jezici budu u potpunosti standarizovani, japanski jezik će i zvanično izaći iz klasifikacije koja ga svrstava u izolovane jezike, a u novoj klasifikaciji će se sa pravom pojaviti kategorija „japanska porodica jezika“.<ref>{{cite web|url=http://journals.cambridge.org/production/action/cjoGetFulltext?fulltextid=70352 |author=John R. Bentley |title="The origin of Manyogana", Bulletin of the School of Oriental and African Studies (2001), 64: 59–73 |publisher= Cambridge University Press |accessdate=2012-11-20}}</ref><ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=_MMbNwAACAAJ&dq=%E6%97%A5%E6%9C%AC%E5%81%BD%E5%8F%B2&cd=3|editor=Shunpei Mizuno|title= 韓国人の日本偽史―日本人はビックリ! |language=Japanese |publisher= Shogakukan |year=2002 |isbn=4-09-402716-5}}</ref><ref>{{cite book|url=http://books.google.com/?id=qwBgGQAACAAJ&dq=%E6%97%A5%E6%9C%AC%E5%81%BD%E5%8F%B2&cd=2 |editor=Shunpei Mizuno|title= 韓vs日「偽史ワールド」 |language=Japanese |publisher= Shogakukan |year=2007 |isbn=4-09-387703-3}}</ref> == Pismo == Pismo su Japanci preuzeli od Kineza u 5. stoljeću.<ref>"[http://www.asiasocietymuseum.org/buddhist_trade/koreajapan.html Buddhist Art of Korea & Japan]," Asia Society Museum; "[http://www.japan-guide.com/e/e2046.html Kanji]," JapanGuide.com; "[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761568150_4/Pottery.html Pottery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091029161656/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761568150_4/Pottery.html |date=2009-10-29 }}," MSN Encarta; "[http://www.japanvisitor.com/index.php?cID=359&pID=334&cName=Japanese History of Japan]," JapanVisitor.com. [https://web.archive.org/web/20091029161656/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761568150_4/Pottery.html Archived] 2009-10-31.</ref> Za ideografske kineske znakove zvane kandži (漢字) su razvili vlastiti sistem čitanja i iz njih razvili dva fonemska pisma, [[hiragana|hiraganu]] (ひらがな, ''hiragana'') i [[katakana|katakanu]] (カタカナ, ''katakana''). Svako od tri pisama ima svoje mjesto i način korištenja. Dok se pojedini kandžiji ili skupine kandžija koriste za zapisivanje [[imenica]] i korijena [[glagol]]a, hiragana se koristi u kombinaciji s kandžijima za zapis gramatičkih nastavaka (glagolska vremena, komparacije pridjeva, i sl.), gramatičke riječi (veznici, članovi itd.) i japanskih riječi za koje ne postoje kandžiji. Katakanom se pišu strane riječi i onomatopejski izrazi, a ponekad se koristi i za naglašavanje pojedinih riječi (slično kao podebljana ili ukošena slova u latinici). Osim ta tri pisma, povremeno se koristi i [[latinica]] (ローマ字, ''romadži''), uglavnom za kratice i ponekad za naglašavanje riječi. U japanskom sustavu pisanja moguća su dva smjera pisanja: * okomito (tradicionalan način) - stupci s desna na lijevo, znakovi u stupcu odozgo prema dolje * vodoravno - redovi odozgo prema dolje, znakovi u redu s lijeva na desno == Vokabular == Prvobitni japanski jezik zvao se je Jamatokotoba (jezik [[Jamato period|Jamata]]). Imao je veoma mali broj glasova, ali je zato imao više kombinacija tih glasova nego današnji japanski. U dodiru sa kineskom kulturom i jezikom, došlo je do velikih promjena u jeziku, što za rezultat ima da današnji japanski rječnik sadrži 55% reči kineskog porekla,5% reči koje su sastavljene i od kineskog i japanskog korena, a samo 35% izvornih čistih japanskih reči. == Fonologija i izgovor == Japanski jezik ima pet [[samoglasnik]]a. Prilično su bliski srpskohrvatskim, s iznimkom nezaobljenog [ɯ] umjesto zaobljenog /u/. Taj glas se izgovara slično njemačkom [ü͍]. [[suglasnik|Suglasnici]] koji ne postoje u hrvatskom [[fonologija|fonološkom]] sustavu su [ɕ], bezvučni alveopalatalni frikativ koji se izgovara kao meko /š/, [ɸ], bezvučni dvousneni frikativ koji zvuči kao glas između /f/ i /h/, [ɺ], odnosno [ɾ] najbliži su našem /r/, ali prvi je sličan kombinaciji glasova /r/ i /l/ (/l/ ne postoji kao zaseban fonem u japanskom jeziku), dok je drugi najbliži kombinaciji /r/ i /d/. Oba su klasificirana kao alveolarni dotačnici (''tap'' ili ''flap'' na [[engleski jezik|engleskom]]), a [ɺ] je lateralan, poput glasa /l/. [[hrvatski jezik|Hrvatski]] glas /r/, za razliku od toga, u [[standardni jezik|standardnom jeziku]] spada u drhtajne glasove (trill). Glas /n/ se izgovara kao /m/ ispred dvousnenih suglasnika /b/, /p/ i /m/, a ispred /k/, /g/ i /n/ se izgovara [ŋ] te postaje velarni nazal. Glasovi /y/ i /w/ izgovaraju se slično [[engleski jezik|engleskim]] varijantama, kao u riječima ''you'' odnosno ''we''. U modernom japanskom iza njih ne mogu slijediti samoglasnici /i/ i /e/. Ostali glasovi bliski su hrvatskom [[fonologija|fonološkom]] sustavu. Važno je napomenuti kako se, i u govoru i pismu, japanski [[fonologija|fonološki]] sustav temelji na slogovnom izgovoru, pa se glasovi izgovaraju i ponekad modificiraju ovisno o suglasniku koji slijedi samoglasnik. Tako red slogova koji počinju s /t/ ima iznimku kad nakon njega slijedi glas /i/, pa postaje /chi/ (pisano [[romadzi|romađijem]]), te je isti slučaj sa /s/ gdje dobivamo /shi/. Druga iznimka je [[samoglasnik]] /u/ koji modificira t-red gdje taj slog glasi /tsu/ izgovara se [cu]. Ta pojava naziva se [[alofon]]ijom. == Gramatika == Osnovna značajka japanske gramatike je "subjekt – objekt – predikat" struktura rečenica, za razliku od većine [[indoevropski jezici|indoeuropskih jezika]] koji imaju strukturu "subjekt – predikat – objekt". Osim toga postoje samo dva osnovna glagolska vremena, prošlost i sadašnjost (koja se ponekad naziva i "ne-prošlost", zbog činjenice da se upotrebljava i za izražavanje budućnosti). Imenice nemaju spola niti broja. Pravila za konjugaciju glagola i pridjeva su relativno jednostavna i skoro uopće nemaju iznimki, a deklinacije imenica ne postoje. Iako su osnovna pravila japanskog prilično jasna, problemi pri učenju tog jezika nastaju zbog različitih načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sugovornika na socijalnoj ljestvici. Ovisno o tome da li govorite s nadređenima, nepoznatim osobama, prijateljima ili članovima vlastite obitelji, koriste se različite riječi i različiti glagolski oblici. Osnovna podjela razina "pristojnosti" jezika je na obični oblik (砕けた, ''kudaketa''), jednostavni pristojni oblik (丁寧語, ''teineigo'') i napredni pristojni oblik (敬語, ''keigo''). Japanski spada u [[aglutinativni jezik|aglutinativne jezike]], što znači da gramatički nastavci slijede jedan iza drugog nakon osnove, gdje svaki od njih izražava pojedinačno značenje. Na primjer, poseban nastavak za željni oblik, negaciju i prošlost "sljepljuju" se na osnovni glagolski oblik, kao u 帰りたくなかった (''nisam/nije se želio/la vratiti''). Nepostojanje [[rod (gramatika)|roda]] i [[broj (vrsta riječi)|broja]] uzrokuje [[viseznacnost|višeznačnost]] iskaza ako ga gledamo izvan konteksta. Ipak, [[padež]] ili točnije uloga riječi obilježava se ''gramatičkim česticama''. Razlikujemo '''wa''' koji označava temu, kao na primjer u わたし'''は'''がくせいです (Watashi '''wa''' gakusei desu, ''Ja sam učenik'', doslovno ''U vezi mene, učenik jest''), gdje označava da je ''ja'' tema rečenice. To znači da u idućoj rečenici možemo reći ペット'''が'''あります (Petto '''ga''' imasu, ''Imam kućnog ljubimca'', doslovno ''Ljubimac postoji'') i bit će jasno da može biti riječ samo o govorniku jer se tema nije promijenila. Za razliku od ''wa'', '''ga''' okvirno odgovara padežu [[nominativ]]a te često označava subjekt rečenice, ali ne mora i temu razgovora, osobito ako mu je ''wa'' prethodio u tekstu ili govoru. Još neke učestale gramatičke čestice su: '''wo''' (izgovara se /o/, riječ koja joj prethodi najčešće je objekt rečenice, odnosno ova čestica najbliža je funkciji [[akuzativ]]a), '''ni''' (blizak [[dativ]]u i [[lokativ]]u), '''no''' (izražava posvojnost, blizak [[genitiv]]u) te '''he'''(izgovara se /e/, naznačuje smjer kretanja ili slanja). Sve ove čestice označavaju riječ koja im prethodi. Iako se ne mijenjaju kao u [[fleksija|fleksijski]] bogatim [[jezik|jezicima]], i [[imenica|imenice]] u japanskom podložne su promjenama. Tu je riječ o [[derivacija|derivacijskoj]] promjeni, jer dodavanjem različitih [[afiks|afikasa]] ([[prefiks]]a i [[sufiks]]a) mijenjamo značenje riječi. Na primjer, お金 (''okane'', novac) ili お茶(''ocha'', čaj), sasvim su prihvatljivi bez početnog ''o-'', ali dodavanje tog prefiksa ima socijalnu funkciju - izražava više poštovanja i prihvatljivije je da ih rabe osobe ženskog roda. S druge strane, sufiksi poput ～たち (''tachi'') ili ～的 (''teki'') mogu se dodati određenim [[imenica]]ma da specifično istaknu [[množina|množinu]], odnosno učine imenicu opisnim [[pridjev]]om (kao skupina pridjeva koja u hrvatskom jeziku završava na -an: moderan, renesansan itd..). U japanskom postoje dvije vrste [[pridjev]]a. Jedna od njih se upotrebljava slično [[imenica]]ma (''-na pridjevi''), te im je bliska po gramatičkim pravilima. Oblik im je raznolik, a kad se upotrebljavaju prije imenice završavaju na ''-na''. Druga je sličnija [[glagol]]ima (''-i pridjevi'') te podložna svim gramatičkim nastavcima koji mogu uslijediti nakog glagoskih osnova. Svi završavaju na ''-i'' u neobilježenom obliku. Japanski [[glagol]]i se po japanskoj klasifikaciji dijele u pet skupina, to većina [[gramatika]] pisanih za učenike kojima japanski nije [[materinji jezik|materinski jezik]] upotrebljava osnovnu podjelu na dvije skupine. To su ''-u glagoli'' i ''-ru glagoli''. Razlikuju se po promjenama koje se događaju na glagolskoj osnovi kod tvorbe nekih glagolskih oblika i po nastavcima koji im se dodaju u nekim oblicima. Iako su osnovna pravila japanskog prilično jasna, problemi u učenju tog jezika nastaju zbog različitih načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sugovornika na socijalnoj ljestvici. Ovisno o tome razgovarate li s nadređenima, nepoznatim osobama, prijateljima ili članovima vlastite obitelji, upotrebljavaju se različite riječi i različiti glagolski oblici. Osnovna podjela razina "pristojnosti" jezika je na obični oblik (砕けた, ''kudaketa''), jednostavni pristojni oblik (丁寧語, ''teineigo'') i napredni pristojni oblik (敬語, ''keigo''). == Povezano == * [[Klasični japanski jezik]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Bloch, Bernard (1946). Studies in colloquial Japanese I: Inflection. ''Journal of the American Oriental Society'', ''66'', pp.&nbsp;97–130. * Bloch, Bernard (1946). Studies in colloquial Japanese II: Syntax. ''Language'', ''22'', pp.&nbsp;200–248. * Chafe, William L. (1976). Giveness, contrastiveness, definiteness, subjects, topics, and point of view. In C. Li (Ed.), ''Subject and topic'' (pp.&nbsp;25–56). New York: Academic Press. {{ISBN|0-12-447350-4}}. * Dalby, Andrew. (2004). [http://www.credoreference.com/entry/dictlang/japanese "Japanese,"]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} in ''Dictionary of Languages: the Definitive Reference to More than 400 Languages.'' New York: [[Columbia University Press]]. 10- {{ISBN|0-231-11568-7}}/13-. {{ISBN|978-0-231-11568-1}}.; 10- {{ISBN|0-231-11569-5}}/13-. {{ISBN|978-0-231-11569-8}}.; [http://www.worldcat.org/title/dictionary-of-languages-the-definitive-reference-to-more-than-400-languages/oclc/474656178 OCLC 474656178] * {{Cite book |ref= harv|last= Frellesvig|first= Bjarke|authorlink= |title= A history of the Japanese language|year= 2010|url= |publisher= [[Cambridge University Press]]|location= Cambridge|isbn=978-0-521-65320-6}} * {{Cite book|ref= harv|last= Kuno|first= Susumu|authorlink= |title= The structure of the Japanese language|year= 1973|url= https://archive.org/details/structureofjapan0000kuno|publisher= [[MIT Press]]|location= Cambridge, MA|isbn= 0-262-11049-0}} * Kuno, Susumu. (1976). "Subject, theme, and the speaker's empathy: A re-examination of relativization phenomena," in Charles N. Li (Ed.), ''Subject and topic'' (pp.&nbsp;417–444). New York: Academic Press. {{ISBN|0-12-447350-4}}. * {{Cite book|ref= harv|last= Martin|first= Samuel E.|authorlink= |title= A reference grammar of Japanese|year= 1975|url= https://archive.org/details/referencegrammar0000mart|publisher= [[Yale University Press]]|location= New Haven|isbn= 0-300-01813-4}} * McClain, Yoko Matsuoka. (1981). ''Handbook of modern Japanese grammar:'' {{lang|ja|口語日本文法便覧}} [''Kōgo Nihon bumpō'']. Tokyo: Hokuseido Press. {{ISBN|4-590-00570-0}}; {{ISBN|0-89346-149-0}}. * Miller, Roy (1967). ''The Japanese language''. Chicago: [[University of Chicago Press]]. * {{Cite book |ref= harv|last= Miller|first= Roy|authorlink= |title= Origins of the Japanese language: Lectures in Japan during the academic year, 1977–78|year= 1980|url= |publisher= [[University of Washington Press]]|location= Seattle| isbn = 0-295-95766-2}} * Mizutani, Osamu; & Mizutani, Nobuko (1987). ''How to be polite in Japanese:'' {{lang|ja|日本語の敬語}} [''Nihongo no keigo'']. Tokyo: The Japan Times. {{ISBN|4-7890-0338-8}}. * {{Cite book |ref=harv |last=Shibatani |first=Masayoshi |chapter=Japanese |editor-last=Comrie |editor-first=B. |title=The major languages of east and south-east Asia |url=https://archive.org/details/majorlanguagesof0000unse |publisher=[[Routledge]] |location=London |year=1990 |isbn=0-415-04739-0 }} * {{Cite book|ref= harv|last= Shibatani|first= Masayoshi|authorlink= |title= The languages of Japan|year= 1990|url= https://archive.org/details/languagesofjapan0000shib|publisher= [[Cambridge University Press]]|location= Cambridge|isbn= 0-521-36070-6 (hbk); {{ISBN|0-521-36918-5}} (pbk)}} * Shibamoto, Janet S. (1985). ''Japanese women's language''. New York: Academic Press. {{ISBN|0-12-640030-X}}. Graduate Level * {{Cite book |ref= harv|last=Tsujimura|first=Natsuko|title = An introduction to Japanese linguistics | publisher = Blackwell Publishers |location = Cambridge, MA|year=1996 | isbn = 0-631-19855-5 (hbk); {{ISBN|0-631-19856-3}} (pbk)}} * Tsujimura, Natsuko (Ed.) (1999). ''The handbook of Japanese linguistics''. Malden, MA: Blackwell Publishers. {{ISBN|0-631-20504-7}}. Readings/Anthologies * {{cite book |ref = harv |last = Vovin |first = Alexander |authorlink = |title = Korea-Japonica: A Re-Evaluation of a Common Genetic Origin |url = http://books.google.com/books?id=um8O1bp-86EC |year = 2010 |publisher = University of Hawaii Press |isbn = 978-0-8248-3278-0 }} * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=6SkYAAAAYAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |title=A text-book of colloquial Japanese |volume= |year=1907 |author=Rudolf Lange |editor=Christopher Noss |publisher=Methodist publishing house |edition=revised English |location=TOKYO |isbn= |quote= |page=588 |date= |accessdate=1 March 2012 }}(All rights reserved, copyright 1903 by Christopher Noss; reprinted April 1907 by the Methodist Publishing House, Tokyo, Japan) (Original from the New York Public Library) (Digitized Apr 2, 2008) * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=Q2suAAAAYAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |title=A text-book of colloquial Japanese |volume= |year=1907 |author=Rudolf Lange |editor=Christopher Noss |publisher=Methodist publishing house |edition=revised English |location=TOKYO |isbn= |quote= |page=588 |date= |accessdate=1 March 2012 }}(All rights reserved; copyright 1903 by Christopher Noss; reprinted April 1907 by the Methodist Publishing House, Tokyo, Japan) (Original from Harvard University) (Digitized Oct 10, 2008) * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=BmwwAQAAMAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |title=A Text-book of Colloquial Japanese |volume= |year=1903 |author=Rudolf Lange, Christopher Noss |editor= |publisher=Methodist Publishing House |edition=English |location=The Kaneko Press, North Japan College, Sendai |isbn= |quote= |page=573 |date= |accessdate=1 March 2012 }}(Tokyo Methodist Publishing House 1903) * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=PhVCAAAAIAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |title=A text-book of colloquial Japanese: based on the Lehrbuch der japanischen umgangssprache by Dr. Rudolf Lange |volume= |year=1903 |author=Rudolf Lange |editor=Christopher Noss |publisher=Methodist publishing house |edition=revised English |location=TOKYO |isbn= |quote= |page=588 |date= |accessdate=1 March 2012 }}(All rights reserved; copyright 1903 by Christopher Noss; reprinted April 1907 by the Methodist Publishing House, Tokyo, Japan) (Original from the University of California) (Digitized Oct 10, 2007) * Shibatani, Masayoshi. (1990). ''The languages of Japan''. Cambridge: [[Cambridge University Press]]<!-- p 94 --> * {{cite web|url=http://web.mit.edu/jpnet/articles/JapaneseLanguage.html|title=Japanese Language|publisher=MIT|accessdate=2009-05-13}} * {{lang|ja|大野晋 日本語の起源}} (''Ōno Susumu: Nihongo no kigen'' = Die Entstehung der Japanischen Sprache), Tokyo 1957. * Association for Japanese-Language Teaching: ''Japanisch im Sauseschritt 1'' Universitätsausgabe mit Kana und Kanji. Doitsu Center Ltd., Tokyo 2002, {{ISBN|4-9900384-5-2}}. (offiziell an den deutschen Volkshochschulen verwendetes Lehrbuch) * Jonathan Bunt: ''The Oxford Japanese Grammar and Verbs''. 2003, {{ISBN|0-19-860382-7}}. * Detlef Foljanty, Hiroomi Fukuzawa: ''Japanisch intensiv.'' 3 Bände. 1998, {{ISBN|978-3-87548-137-2}}. * Bruno Lewin: ''Abriß der japanischen Grammatik auf der Grundlage der klassischen Schriftsprache''. Harrassowitz, Wiesbaden 1959. * Christine Liew: Japan 2.0 - Eine Lesetour durch Social Media und andere Welten. [[Buske]], 2012. {{ISBN|978-3-87548-625-4}} * Roy Andrew Miller: ''Die japanische Sprache.'' iudicium, München, {{ISBN|3-89129-484-0}}. (aktuelle Auflage 2000) * Keiichiro Okutsu / Akio Tanaka: ''Japanisch. Eine Einführug in Grammtik und Wortschatz'', Julius Groos Verlag Tübingen 2013. {{ISBN|978-3-87276-883-4}}. * Jens Rickmeyer: 'Japanische Morphosyntax''. Groos, Heidelberg, {{ISBN|3-87276-718-6}}. (Auflage 1995) * Eriko Sato: ''Japanese Demystified'', 2008, {{ISBN|978-0-13-135838-6}}. (gute Einführung in die japanische Sprache und Schrift für Anfänger) * Barbara E. Riley: ''Aspects of the Genetic Relationship of the Korean and Japanese Languages''. Ph.&nbsp;D. Thesis, University of Hawaii, 2003. * Christopher I. Beckwith: ''Koguryo – The Language of Japan's Continental Relatives''. 2. Aufl. Brill, Leiden u. Boston 2007. * Paul K. Benedict: ''Japanese – Austro-Tai''. Karoma, Ann Arbor 1990. * Shichiro Murayama: ''The Malayo-Polynesian component in the Japanese language''. ''Journal of Japanese Studies''. Bd. 2/2, 1976, S. 413–436. * Alexander Vovin: ''Is Japanese related to Austronesian?'' ''Oceanic Linguistics''. Bd. 33/2, 1994, S. 368–390. * {{cite book|author =Сыромятников Н. А. |title =Древнеяпонский язык |publisher =|location = М. |year =1972}} * {{cite book|author =Алпатов В. М.|title =Япония: язык и общество|publisher =Муравей|location =M.|year =2003|url =http://shounen.ru/nihon/lang-soc.shtml}} * [http://dlib.rsl.ru/viewer/01003711395#?page=388 Язык] // В стране восходящего солнца : Очерки и заметки о Японии / [Соч.] Григория де-Воллана. — 2-е испр. и доп. изд. — Санкт-Петербург ; Москва : т-во М. О. Вольф, 1906 (Санкт-Петербург). — [4], 566, V с. : фронт. (портр.), ил.; 22. * {{cite book |title = Японский язык для чайников, 2-е издание |оригинал = Japanese For Dummies, 2nd Edition |author = Эрико Сато |страниц = 384 |isbn = 978-5-8459-1880-2 |year = 2013 |location = М. |publisher = Диалектика» }} * {{cite book |title = Разговорный японский для чайников |оригинал = |author = Эрико Сато |pages = |isbn = 978-5-8459-1884-0 |year = 2014 |location = М. |publisher = Диалектика» }} * {{cite book |author =Лаврентьев Б. П.|title =Самоучитель японского языка|publisher =|location = М. |year =1992}} * {{cite book |author =Akamatsu, Tsutomu.|title =Japanese phonology: A functional approach|publisher =LINCOM EUROPA|location =München|year =2000|isbn =3-89586-544-3}} * {{cite book |author =Фельдман-Конрад Н. И.|title =Японско-русский словарь иероглифов|publisher =|location = M. |year =1977}} * {{cite book |author =Фельдман-Конрад Н. И., Цын М. С.|title =Учебник научно-технического перевода. Японский язык|publisher =|location = М.|year =1979}} * {{cite journal |author =Bloch, Bernard.|title =Studies in colloquial Japanese IV: Phonemics|edition =Language|volume=26|pages=86—125|location =|year =1950|}} * 新日本語の基礎. Association for Overseas Technical Scholarship (AOTS) * {{cite web|url=http://www.alsintl.com/languages/Japanese.shtml|title=Материалы по японскому языку|lang=en|archiveurl=https://www.webcitation.org/68j5rJA7C?url=http://www.alsintl.com/resources/languages/Japanese/|archivedate=2012-06-27|access-date=2015-04-30|deadurl=yes}} * {{cite web|url=http://www.aikidoka.ru/japan_pism/page/17|title=Материалы по японской письменности|lang=ru|archiveurl=https://www.webcitation.org/617o6w549?url=http://www.aikidoka.ru/japan_pism/page/17|archivedate=2011-08-22|access-date=2015-04-30|deadurl=no}} * {{cite web|url=http://japan.msun.ru/japan/ucheba/safina_4.html|title=Материалы по фонетике и грамматике японского языка|lang=ru|archiveurl=https://www.webcitation.org/617o8Vkhm?url=http://japan.msun.ru/japan/ucheba/safina_4.html|archivedate=2011-08-22|access-date=2015-04-30|deadurl=yes}} {{refend}} == Vanjske veze == {{interwiki|code=ja}} {{Commonscat|Japanese language}} {{refbegin|2}} * [http://www.aplo-elearning.com/course/category.php?id=15 Japanski jezik za početnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060212063727/http://www.aplo-elearning.com/course/category.php?id=15 |date=2006-02-12 }} na APLO Learning Center * [http://brng.jp/50renshuu.pdf Kana tetradь ili papka (PDF)] * [http://www.shotokai.com.br/akser-curso-de-japones.html AKSER Brasil - Japanski jezik - Let´s Learn Japanese in Videos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090202181422/http://www.shotokai.com.br/akser-curso-de-japones.html |date=2009-02-02 }} * [http://www.ninjal.ac.jp/english/ National Institute for Japanese Language and Linguistics] * [http://www.worldmentoringacademy.com/index.php?ctg=lesson_info&courses_ID=229#118 Foreign Service Institute Japanese course, audio, assignments, G+ hangouts and media sources ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140917084558/http://worldmentoringacademy.com/index.php?ctg=lesson_info&courses_ID=229#118 |date=2014-09-17 }} * [http://tangorin.com/handbook/ Japanese Language Student's Handbook] * [http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=JPN Ethnologue (14th)] * [http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=jpn Ethnologue (15th)] * [http://brng.jp/50renshuu.pdf Japanski jezik - abeceda (PDF)] * {{dmoz|World/Deutsch/Wissenschaft/Geisteswissenschaften/Linguistik/Sprachen/Nat%c3%bcrliche_Sprachen/Isolierte_Sprachen/Japanisch/|Japanisch}} * [http://www.ruhr-uni-bochum.de/sulj/pdf/JR1989JaAL.pdf Jens Rickmeyer, Japanisch und der altaische Sprachtyp – eine Synopsis struktureller Entsprechungen] (PDF; 553 kB) * [http://www.phil.muni.cz/linguistica/art/blazek/bla-004.pdf Vaclav Blazek, Current Progress in Altaic Etymology] (PDF, englisch; 568 kB) * [http://www.erin.ne.jp/ Umfangreicher Online-Einführungskurs in die Japanische Sprache] * [http://www.warodai.ru/lookup/ Русско-японский, японско-русский словарь онлайн] Электронная версия Большого японско-русского словаря под редакцией академика Н. И. Конрада. * [http://www.yakuru.net Русско-японский, японско-русский словарь онлайн Yakuru] * [http://www.nihongo.aikidoka.ru/ Минна но Нихонго] Уроки японского языка + Японско-русский и русско-японский словарь онлайн * [http://www.yynihongo.jp/ YYNIHONGO.JP] * [http://www.susi.ru/yarxi/ ЯРКСИ — японско-русский словарь иероглифов] * [http://www.yarp-online.ru/ ЯРП — машинный онлайновый японско-русский переводчик] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701105733/http://www.yarp-online.ru/ |date=2014-07-01 }} * [http://czudovo.info/lan.php?ln=jp Японско-русский и русско-японский словарь (кандзи, кана и киридзи)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513145431/http://czudovo.info/lan.php?ln=jp |date=2012-05-13 }} * [http://japanese.clan.su/ Лексика по экономической тематике] * [http://www.yakusu.ru/ Японско-русский и русской-японский он-лайн словарь:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120115024553/http://yakusu.ru/ |date=2012-01-15 }} + программа подстрочного перевода. * [http://yakusite.ru/ Японско-русские словари и глоссарии Yakusite.ru:] + онлайн словари * [http://acm.appmat.ru/cgi-bin/ejlookup EJLookup, Японский словарь онлайн] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210212556/http://acm.appmat.ru/cgi-bin/ejlookup |date=2013-02-10 }} * [http://www.InternetPolyglot.com/lessons-ru-ja Русско-японские уроки на Интернет Полиглоте] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160317140652/http://www.internetpolyglot.com/lessons-ru-ja |date=2016-03-17 }} * [http://www.nhk.or.jp/lesson/russian/index.html Уроки японского языка с NHK World] * [http://brng.jp/50renshuu.pdf Кана Copybook (PDF)] * [http://www.bolden.ru/ Японский язык:] — Технический аспект. * [http://www.mikuru.ru/lessons/anime/sen/about Японский язык по аниме:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120525084601/http://mikuru.ru/lessons/anime/sen/about |date=2012-05-25 }} — Уроки японского языка по аниме, с грамматическими комментариями. * [http://www.lexilogos.com/clavier/kanji.htm# Запись японских иероглифов] * [http://japan.lvoff.com/%D1%81%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA-%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85-%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D0%B8%D0%B9/ Словарь грамматических конструкций Японского языка] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121208141514/http://japan.lvoff.com/%D1%81%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA-%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85-%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D0%B8%D0%B9/ |date=2012-12-08 }} * {{cite web |url = http://honyaku-subs.ru/files/121-japanese-audiolessons.html |title = Японский язык — аудиоуроки |lang = ru |accessdate = 21.11.2010 |description = Лекции 1 (10:20 — 53:07, 1:02:15 — 1:22:21) культурного центра «Сибирь-Хоккайдо» для начинающих |archiveurl = https://www.webcitation.org/617o5PcqF?url=http://honyaku-subs.ru/files/121-japanese-audiolessons.html |archivedate = 2011-08-22 |deadurl = yes }} * [http://www.jpcat.ru/sites.html Подборка полезных ссылок для японистов] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130606024841/http://www.jpcat.ru/sites.html |date=2013-06-06 }} {{refend}} {{Jezičke porodice}} [[Kategorija:Japanski jezik| ]] [[Kategorija:Jezici Japana| ]] [[Kategorija:Altajski jezici]] hfxrzl2yg79hf9u4ifntmt6vdqo5hjg 0 5186 42716114 42645703 2026-11-03T18:09:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716114 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država|ime=Republika Indonezija|izvorno_ime=Republik Indonesia|domen=.id|iso3166kod=ID|HDI=0.718|HDI_godina=2022.|HDI_rang=112|HDI_promjena=increase|glavni_grad=[[Džakarta]]<br/>[[Nusantara]] {{small|(budući)}}|službeni jezik=[[Indonežanski]]|stanovništvo=270.203.917|stanovništvo_popis_godina=2020.|stanovništvo_poredak=4|geslo="[[Bhinneka Tunggal Ika]]" {{small|([[Stari javanski jezik]])}}|geslo_prijevod={{small|"Jedinstvo u različitosti"}}<br />'''[[Ideologija|Nacionalna ideologija]]:''' [[Pankasila (politika)|Pankasila]]<ref>{{cite journal |url=http://countrystudies.us/indonesia/86.htm |publisher=US Library of Congress |title=Indonesia |edition=Country Studies}}</ref><ref name="Vickers">[[#Vickers|Vickers]], p. 117</ref>|državna_himna=[[Indonesia Raya]]|himna=Indonesia Raya|slika_grba=National emblem of Indonesia Garuda Pancasila.svg|slika_zastave=Flag of Indonesia.svg|slika_karte=Indonesia on the globe (Southeast Asia centered).svg|pozivni_broj=+62|površina_km2=1904569|gustoća_stanovništva=141.5|vremenska_zona=+7 do +9|valuta=[[Indonezijska rupija|rupija]]|uspostava_datum1=17. augusta 1945.|uspostava_događaj1=proglašena|uspostava_događaj2=priznata|uspostava_datum2=27. decembra 1949.|suverenitet_tip=Nezavisnost|suverenitet_napomena=od [[Nizozemske]]|postotak_vode=4,85|površina_rang=14}} '''Indonezija''' ({{jez-id|Indonesia}}<ref name = "EcoSeas1">{{cite book | last = Tomascik | first = T | author2=Mah, JA|author3=Nontji, A|author4=Moosa, MK |title = The Ecology of the Indonesian Seas&nbsp;– Part One | url = https://archive.org/details/ecologyofindones0007unse | publisher = Periplus Editions | year = 1996 | location = Hong Kong | isbn = 962-593-078-7}}</ref><ref name = "Kroef">{{cite journal |title = The Term Indonesia: Its Origin and Usage |url = https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-oriental-society_july-september-1951_71_3/page/166 |journal= Journal of the American Oriental Society |author = Justus M van der Kroef | volume = 71 | issue = 3 | pages = 166–71 | year = 1951 | doi =10.2307/595186 |jstor=595186 | issn=0003-0279}}</ref>), ili zvanično '''Republika Indonezija''' ({{jez-id|Republik Indonesia}}<ref name = "indoety">{{cite news | last=Anshory |first=Irfan |title=Asal Usul Nama Indonesia |publisher=Pikiran Rakyat |date= 16 August 2004 | url = http://www.pikiran-rakyat.com/cetak/0804/16/0802.htm |accessdate=5 October 2006|archiveurl = https://web.archive.org/web/20061215190155/http://www.pikiran-rakyat.com/cetak/0804/16/0802.htm |archivedate = 15 December 2006|deadurl=yes|language=id}}</ref>) prostrana [[država]] je u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]] i djelomično u [[Oceanija|Oceaniji]],<ref>{{Cite web |title=United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications |url=http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm |access-date=2015-04-13 |archive-date=2011-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713041240/http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm }}</ref><ref name="JIAEA_1">{{cite journal |last=Earl |first= George SW |title=On The Leading Characteristics of the Papuan, Australian and Malay-Polynesian Nations |journal= Journal of the Indian Archipelago and Eastern Asia (JIAEA) |year=1850 |page = 119}}</ref> čiji je glavni glavni grad [[Džakarta]]. Zauzima veći dio [[Malajski arhipelag|Malajskog arhipelaga]], najvećeg svjetskog arhipelaga. Na otoku [[Borneo]] ima kopnenu granicu s [[Malezija|Malezijom]], na [[Timor]]u s [[Istočni Timor|Istočnim Timorom]] i na [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] s [[Papua Nova Gvineja|Papuom Novom Gvinejom]]. Teritorij Indonezije sastoji se od oko 18.000 otoka od kojih je oko 6.000 naseljenih.<ref>"The Naming Procedures of Indonesia's Islands", ''Tenth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names'', New York, 31 July – 9 August 2012, United Nations Economic and Social Council</ref> Među najvećima su, uz već spomenute Borneo i Novu Gvineju još i [[Java (otok)|Java]] (na kojoj živi više od polovice ukupnog stanovništva), [[Sumatra]], [[Sulavesi|Celebes]] (Sulavesi), [[Borneo]] (Kalimantan) i [[Nova Gvineja]] (zapadni deo). Otok [[Bali]], iako se ne ubraja u najveće, poznat je kao turističko odredište. Stanovništvo Indonezije dijeli se na brojne etničke skupine. [[Indonezijski jezik]] je materinji za relativno mali broj stanovnika, ali je u širokoj upotrebi kao univerzalni drugi jezik. Najzastupljenija religija je [[Islam]] kojem pripada 88% stanovnika (Indonezija je najmnogoljudnija zemlja s muslimanskom većinom). Prisutni su i [[kršćanstvo]], [[hinduizam]] i [[budizam]]. Po broju stanovnika (251.160.124, procena iz 2013), Indonezija je četvrta najveća država na svetu. Članica je: [[Organizacija ujedinjenih nacija|UN]], [[Asocijacija nacija Jugoistočne Azije|Asocijacije nacija Jugoistočne Azije]]. Indonezijsko gospodarstvo se u posljednje vrijeme oporavlja od posljedica azijske financijske krize iz [[1998]]. Država još uvijek igra značajnu, iako sve manju, ulogu u gospodarstvu. BDP po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) iznosi oko 3200 USD, sa stopom rasta od 4,8% godišnje u 2004.<ref name = "imf2">{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=70&pr.y=2&sy=2015&ey=2015&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=536&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a=|title=Indonesia |publisher=International Monetary Fund |accessdate=11 April 2015}}</ref><ref name=economist1>{{cite journal |title=Poverty in Indonesia: Always with them |journal=[[The Economist]] |date=14 September 2006 |accessdate=26 December 2006 |url= http://www.economist.com/node/7925064?story_id=7925064}}; [http://www.economist.com/node/8001604?story_id=8001604 correction].</ref><ref name = "Asia">{{cite journal |last=Guerin |first=G |title=Don't count on a Suharto accounting |journal=Asia Times Online |location=Hong Kong |date=23 May 2006 |url=http://www.atimes.com/atimes/Southeast_Asia/HE23Ae01.html |access-date=2015-04-13 |archive-date=2017-11-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171114103951/http://www.atimes.com/atimes/Southeast_Asia/HE23Ae01.html |dead-url=yes }}</ref> Indonezija je bila jedna od zemalja najteže pogođenih potresom i tsunamijem [[26. prosinca]] [[2004]]. Na sjeveru Sumatre, u pokrajini [[Aceh]] poginulo je najmanje 220.000 ljudi. == Historija == [[File:Borobudur ship.JPG|thumb|right|Smatra se da su indonezijski brodovi provili do istočne obale Afrike još u prvom veku nove ere.<ref>{{cite book |title=A short history of Indonesia: the unlikely nation? |url=https://archive.org/details/shorthistoryofin0000brow |last = Brown | first = Colin |year=2003 |publisher=Allen & Unwin |isbn=1-86508-838-2 |page=[https://archive.org/details/shorthistoryofin0000brow/page/13 13]}}</ref>]] Fosili i ostaci oruđa pokazuju da je Indonezijski archipelag bio naseljen vrstom ''[[Homo erectus]]'', popularno poznatom kao "[[Javanski čovek]]", od oko 1,5 miliona godina, do pre 35,000 godina.<ref>{{cite journal|title=Shell tool use by early members of Homo erectus in Sangiran, central Java, Indonesia: cut mark evidence |doi=10.1016/j.jas.2006.03.013|year=2007|last1=Choi|first1=Kildo|last2=Driwantoro|first2=Dubel|journal=Journal of Archaeological Science|volume=34|page=48}}</ref><ref>[http://www.terradaily.com/reports/Finding_showing_human_ancestor_older_than_previously_thought_offers_new_insights_into_evolution_999.html Finding showing human ancestor older than previously thought offers new insights into evolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171127124833/http://www.terradaily.com/reports/Finding_showing_human_ancestor_older_than_previously_thought_offers_new_insights_into_evolution_999.html |date=2017-11-27 }}. Terradaily.com. 5 July 2011. Retrieved 29 January 2012.</ref><ref>{{Cite journal |last=Pope |title= Recent advances in far eastern paleoanthropology |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-anthropology_1988_17/page/43 | journal = Annual Review of Anthropology | volume = 17 | pages = 43–77 | year =1988 |doi=10.1146/annurev.an.17.100188.000355 |first1= GG}} cited in {{cite book |last=Whitten |first=T |author2=Soeriaatmadja, RE|author3=Suraya AA | title = The Ecology of Java and Bali |publisher=Periplus Editions |year=1996 |location=Hong Kong |pages=309–12}}; {{Cite journal |last = Pope | first = GG | title = Evidence on the age of the Asian Hominidae |url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1983-08_80_16/page/4988 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 80 | issue=16 |pages=4988–92 |year= 1983|pmid = 6410399 | doi = 10.1073/pnas.80.16.4988 | pmc =384173}} cited in {{cite book |last=Whitten |first= T |author2=Soeriaatmadja, RE|author3=Suraya AA | title = The Ecology of Java and Bali | publisher =Periplus Editions |year=1996 |location=Hong Kong |page= 309}}; {{Cite journal | last = de Vos | first = JP |author2=PY Sondaar | title = Dating hominid sites in Indonesia |journal=Science |volume=266 |issue=16 |pages=4988–92 |year=1994 |doi=10.1126/science.7992059}} cited in {{cite book |last=Whitten |first=T | author2=Soeriaatmadja, RE|author3=Suraya AA | title= The Ecology of Java and Bali |publisher=Periplus Editions |year=1996 |location= Hong Kong |page = 309}}</ref> ''[[Homo sapiens]]'' je dosegao do ovog regiona pre oko 45.000 godina.<ref>{{cite journal | publisher = Smithsonian | url = http://www.smithsonianmag.com/history-archaeology/human-migration.html | title = The Great Human Migration |date=July 2008 | page = 2}}</ref> Godine 2011. su otkriveni dokazi u susednom [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]] da su pre oko 42.000 godina ti rani stanovnici hvatali i konzumirali veliki broj riba iz dubokog mora poput tune,<ref>[http://www.pasthorizonspr.com/index.php/archives/11/2011/evidence-of-42000-year-old-deep-sea-fishing-revealed Evidence of 42,000 year old deep sea fishing revealed | Archaeology News from Past Horizons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515133750/http://www.pasthorizonspr.com/index.php/archives/11/2011/evidence-of-42000-year-old-deep-sea-fishing-revealed |date=2013-05-15 }}. Pasthorizonspr.com. 26 November 2011. Retrieved 29 January 2012.</ref> i da su posedovali tehnologiju neophodnu za prelaz preko okeana za dolazak do Australije i drugih ostrva. [[Austronezijski narodi]], koji sačinjavaju većinu današnje populacije, migrirali su do jugoistočne Azije sa [[Tajvan]]a. Oni su stigli do Indonezije oko 2000. p.n.e, i raširili su se duž arhipelaga, potiskujući domorodačke [[Melanezija|Melanezijske narode]] do krajnje istočnih regiona.<ref name="Taylor, pp. 5–7">Taylor, pp. 5–7</ref> Idealni poljoprivredni uslovi, i ovladavanje tehnikom uzgoja pirinča još u osmom veku pre nove ere,<ref>Taylor, pp. 8–9</ref> omogućilo je selima, varošima, i malim kraljevstvima da prosperiraju do prvog veka nove ere. Indonezijska strateška pomorska pozicija pogodovala je razvoju međuostrvske i međunarodne trgovine, uključujući veze sa kraljevsvima Indije i Kine, koje us uspostavljene nekoliko vekova pre nove ere.<ref>Taylor, pp. 15–18</ref> Od tog doba je trgovina fundamentalno oblikovala Indonezijsku istoriju.<ref>Taylor, pp. 3, 9–11, 13–5, 18–20, 22–3</ref><ref>[[#Vickers|Vickers]], pp. 18–20, 60, 133–4</ref> Istorija Indonezije počinje oko [[2500. p. n. e.]] kada na [[Java|Javi]] i [[Sumatra|Sumatri]] nastaje više država podstaknutih trgovinskom razmenom. Od [[1511]]. godine počinje [[Kolonijalizam|kolonijalno]] razdoblje indonezijske istorije kada je zauzimaju [[Portugalci]], a nešto kasnije [[Englezi]] i [[Holanđani]]. Kolonijalno razdoblje prestaje završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] [[1945]]. godine kada su Indonežani proglasili nezavisnost, a [[Sukarno]] postao prvi predsednik. Njegov naslednik, bivši general [[Suharto]], obeležio je noviju istoriju zaustavivši privredno propadanje. == Vlada == [[Datoteka:Soekarno.jpg|thumb|left|250px|Prvi predsednik - Sukarno]] Indonezija je od 2004. višestranačka unitarna predsednička [[republika]]. Predsednik države je vrhovni zapovednik vojske i sam bira savet ministara (vladu). Mandat mu traje 5 godina, a može ga jednom ponoviti. Dvodomni parlament (Narodna konsultativna skupština, ''Majelis Permusyawaratan Rakyat'') sastoji se iz narodne i regionalne skupštine. Narodna skupština ima 550 poslanika i odgovorna je za donošenje zakona. Regionalna skupština sa 128 poslanika bavi su regionalnim pitanjima. == Geografija == Indonezija se nalazi u [[Malajski arhipelag|Malajskom arhipelagu]], najvećem [[arhipelag]]u na svetu, između [[Indokina|Indokine]] i [[Australija|Australije]], i između [[Indijski okean|Indijskog]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]] === Položaj === [[Datoteka:Picking fishes @ Kuta beach, Lombok.jpg|mini|levo|250px|Obala kod Lomboka]] [[Datoteka:Mtbromo.jpg|mini|desno|250px|Vulkan Bromo na istočnoj Javi]] [[Ekvator]]ijalni arhipelag Indonezije je i po površini i po stanovništvu najveća država [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], najveća ostrvska država sveta, i sa oko 225 miliona stanovnika četrvrta najbrojnija nacija sveta. Teritorija Indonezije se sastoji iz 17.508 ostrva, od kojih je 6000 naseljeno. U pravcu sever-jug Indonezija se proteže od 6° sgš do 11° jgš, što je rastojanje od 1875 kilomatara. U pravcu istok-zapad proteže se od 95° do 141° igd, dužinom od preko 5000 kilomatara. Severno od Indonezije nalaze se [[Malezija]], [[Singapur]], [[Filipini]] i [[Palau]], istočno je [[Papua Nova Gvineja]] i [[Istočni Timor]], južno je [[Australija]], dok je [[Indijski okean]] južno i zapadno od Indonezije. Od [[Malajsko poluostrvo|Malajskog poluostrva]] (na kome su zapadni deo Malezije i Singapur) Indoneziju deli [[moreuz Malaka]]. Od Filipina je deli [[Celebesko more]]. [[Javansko more]] je smešteno u sredini arhipelaga, i na jugu je moreuzima [[moreuz Sunda|Sunda]] i [[moreuz Lombok|Lombok]] povezano sa Indijskim okeanom. Druga veća unutrašnja mora Indonezije su [[Floresko more]] i [[Bandsko more|Banda more]]. Indonezijski deo ostrva Nova Gvineja na severu izlazi na Pacifik, dok je na jugu [[Arafursko more]] i [[Timorsko more]] na jugozapadu. Indoneziji pripadaju [[Velika Sundska ostrva|Velika]] (izuzev severnog dela [[Borneo|Bornea]]) i [[Mala Sundska ostrva]] (izuzev Istočnog Timora), kao i [[Molučka ostrva]]. NJoj pripada i zapadna polovina ostrva Nova Gvineja (provincije [[Papua]] i [[Zapadna Papua]] koja je pre imala ime Irijan Džaja). Stoga, Indonezija se ne nalazi samo u Aziji, već i u [[Okeanija|Okeaniji]]. === Geologija === Položaj Indonezije na spojevima pacifičke, evroazijske i australijske tektonske ploče, uzrok je postojanja velikog broja [[vulkan]]a i čestih [[zemljotres]]a. Indonezija ima najmanje 150 aktivnih vulkana, od kojih su [[Krakatau]] i [[Tambora]] čuveni po svojim erupcijama iz 19. veka. Skorašnje prirodne katastrofe koje su zadesile ovaj arhipelag su [[cunami]] iz 2004. koji je usmrtio 167.736 ljudi na severnoj Sumatri, i zemljotres u [[Jogjakarta|Jogjakarti]] 2006. Vulkanski pepeo je veoma plodan, tako da doprinosi gustoj naseljenosti ostrva Jave i Balija. Najviši vrh Indonezije je [[Punčak Džaja]] na Novoj Gvineji (4.884 metara). === Klima === <gallery> Image:Klimadiagramm-deutsch-Medan-Indonesien.png|Klimatski dijagram [[Medan]] (Sumatra) Image:Klimadiagramm-deutsch-Surubaya (Java)-Indonesien.png|Klimatski dijagram [[Surabaja]] (Java) Image:Klimadiagramm-deutsch-Ujung Pandang-Indonesien.png|Klimatski dijagram [[Makasar]] (Celebes) </gallery> Indonezija je jedno od najznačajnijih svetskih područja [[džungla|džungle]]. Na Borneu, Sumatri, Zapadnoj Javi, Papui, Molučkim ostrvima i Celebesu vlada vlažna [[tropska (prašumska) vlažna klima|tropska klima]] bez sušnih razdoblja. Temperature se tokom godine malo menjaju i u proseku su između 25&nbsp;°C i 27&nbsp;°C. Relativna vlažnost vazduha je oko 90 %. Godišnja količina padavina je između 2000&nbsp;mm i 4000&nbsp;mm. U većem delu Jave i na Malim Sundskim ostrvima klima je [[monsunska klima|monsunska]]. Većinom visoke temperature u ovoj zoni mogu u roku od 24 sata da padnu za 6&nbsp;°C do 12&nbsp;°C. Monsun sa severoistoka (zimski monsun, decembar do marta) donosi sa sobom suvo vreme. Jugozapadni monsun (jun do septembra) donosi vlažnost sa mora i dovodi do čestih kiša. Ovakva klima pogoduje takozvanim [[Monsuske šume|monsunskim šumama]]. === Biljni i životinjski svet === [[Datoteka:Orang-utan bukit lawang 2006.jpg|mini|right|220px|Ugrožena vrsta [[orangutan]]a sa [[Sumatra|Sumatre]]]] [[Volasova linija]], koja prolazi između [[Bali]]ja i [[Java|Jave]] ili [[Lombok]]a, a severno između [[Borneo|Bornea]] i [[Sulavesi|Celebesa]], deli floru i faunu na azijske i australijske vrste. Ova linija je dobila ime po engleskom prirodnjaku [[Alfred Volas|Alfredu Volasu]], koji je na svojim putovanjima 1854—1862. utvrdio da se određene azijske životinjske vrste (slonovi, tigrovi, tapiri, orangutani) mogu naći na Sumatri, Javi i Baliju, ali da ih nema na Celebesu, Molučkim ostrvima i Malim Sundskim ostrvima. U priobalnim morima Indonezije, između Malezije, Filipina, Nove Gvineje i severne Australije, živi 75% svetskih vrsta [[koral]]a. Tu je i 3000 vrsta ribe, delfini, raže, kornjače, kitovi itd. == Administrativna podela == {{main|Administrativna podela Indonezije}} Republika Indonezija je podeljena na 33 provincije. Pet provincija imaju poseban status. {{columns-list| '''''Sumatra''''' *[[Aćeh]] *[[Severna Sumatra]] *[[Zapadna Sumatra]] *[[Bengkulu]] *[[Rijau]] *[[Džambi]] *[[Južna Sumatra]] *[[Lampung]] *[[Ostrva Rijau]] * [[Bangka Belitung]] '''''Java''''' *[[Banten]] *[[Džakarta]] *[[Zapadna Java]] *[[Centralna Java]] *[[Jogjakarta (oblast)|Jogjakarta]] *[[Istočna Java]] '''''Mali Sundi''''' *[[Bali]] *[[Zapadna Nusa Tengara]] *[[Istočna Nusa Tengara]] '''''Kalimantan''''' *[[Zapadni Kalimantan]] *[[Centralni Kalimantan]] *[[Južni Kalimantan]] *[[Istočni Kalimantan]] *[[Severni Kalimantan]] '''''Sulavesi''''' *[[Severni Sulavesi]] * [[Gorontalo (provincija)|Gorontalo]] *[[Centralni Sulavesi]] *[[Zapadni Sulavesi]] *[[Južni Sulavesi]] *[[Jugoistočni Sulavesi]] '''''Moluci''''' *[[Severni Moluci]] *[[Moluci]] '''''Nova Gvineja''''' *[[Zapadna Papua]] *[[Papua]] }} [[Datoteka:Indonesia, administrative divisions - de - colored.svg|thumb|770px|Provincije Indonezije]] == Privreda == [[Datoteka:Bali Rice Terrace.JPG|mini|250p|Uzgajanje pirinča na terasama]] Indonezija je druga po veličini zemlja po izvozu zemnog [[gas]]a. Glavne poljoprivredne kulture su [[pirinač]], [[čaj]], [[začini]] itd. Od ukupne površine Indonezije samo je 12% obradivo.<ref>Svet u brojkama 2007, 148. strana. {{ISBN|978-86-7668-055-9}}.</ref> == Stanovništvo == Indonezija je po broju stanovnika 4. zemlja u svetu i najveća [[islam]]ska zemlja. Samo u periodu između 1997 i 2000 broj stanovnika se uvećao za 10 miliona. [[Indonežani]] većinom pripadaju malajskoj grupi naroda i dele se na preko 300 etničkih grupa, koji govore oko 500 različitih jezika, i dijalekata (akcenata). Zbog toga je uveden jedan zvaničan jezik, koji je svima razumljiv ([[Indonežanski jezik]]).<ref name="JIAEA_3">{{cite journal |last=Logan |first= James Richardson | title = The Ethnology of the Indian Archipelago: Embracing Enquiries into the Continental Relations of the Indo-Pacific Islanders |url=https://archive.org/details/ethnologyIndian00Loga | journal = Journal of the Indian Archipelago and Eastern Asia (JIAEA) |year=1850 |pages=4:252–347}}</ref><ref>{{cite journal |last=Earl |first=George SW |title= On The Leading Characteristics of the Papuan, Australian and Malay-Polynesian Nations |journal= Journal of the Indian Archipelago and Eastern Asia (JIAEA) |year=1850 |pages= 254, 277–8}}</ref> Stanovništvo je neravnomerno raspoređeno. Ostrvo [[Java]] zauzima samo 7% površine Indonezije, a na njemu živi preko 60% stanovništva Indonezije, dok na Irijan Džaji živi samo 1% stanovništava Indonezije. Indonezija ima 5 milionskih gradova. Najveći je glavni grad [[Džakarta]], a zatim gradovi: [[Bandung]], [[Surabaja]], [[Medan]], [[Semarang]]. === Religija === Indonežani su uglavnom [[Islam|muslimani]] (88%).<ref>[http://www.auswaertiges-amt.de/diplo/de/Laenderinformationen/01-Laender/Indonesien.html Länderinformationen des Auswärtigen Amtes zu Indonesien], Pristupljeno 8. 4. 2013.</ref> Od njih, najveći deo pripada [[sunizam|sunitskoj]] podgrupi, dok [[šiizam|šiita]] ima oko 100.000. Mnogi Indonežani poštuju [[Sinkretizam (religija)|sinkretističke]] oblike islama. Sa preko 191 milion islamskih vernika, Indonezija je država sa najvećim muslimanskim stanovništvom u svetu. I pored toga islam nije državna religija. Po državnoj ideologiji („pankasila“) svi građani se moraju opredeliti za jednu od pet svetskih vera: islam, [[katolicizam|katoličanstvo]], jevanđelizam ([[protestantizam]]), [[hinduizam]] ili [[budizam]] (priznat je još i [[konfučijanstvo|konfučijanizam]]). Neke etničke grupe u Indoneziji se izjašnjavaju kao muslimani, a u stvarnosti prktikuju [[animizam]]. Dvadesettri miliona Indonežana su hrišćani, što čini 9% stanovništva (6% protestanata i 3% katolika)<ref>[http://www.oecumene.radiovaticana.org/ted/Articolo.asp?c=117154 Schweizer Bundespräsidentin trifft Religionsführer], Pristupljeno 8. 4. 2013.</ref>. Za ove vernike takođe važi da neki od njih praktikuju animizam. Većina katolika živi na Molučkim ostrvima i Malim Sundskim ostrvima ([[Flores]], zapadni [[Timor]]), gde se hrišćanstvo pojavilo u 16. i 17. veku. Protestanti žive na severu [[Sumatra|Sumatre]] i [[Sulavesi|Celebesa]]. Veliki broj hrišćana živi i u velikm gradovima Sumatre i Jave. Sukobi između muslimana i hrišćana 1999. izazvali su više od 10.000 žrtava. Na zapadnoj Novoj Gvineji prisutna su animističko-hrišćanska verovanja. Mnogi Indonežani poštuju kult predaka i veruju u duhove, iako su nominalno muslimani, hrišćani ili budisti. Hinduisti čine 1,8% stanovništva ([[Bali]], [[Lombok]]), a 1% su budisti (najviše ih pripada kineskoj manjini). === Etničke grupe === Po popisu iz 2001. u Indoneziji živi preko 300 etničkih grupa, od kojih su većina [[Malajski narodi|malajskog porekla]]. Najveći narodi među njima su: [[Javanci]] (41,7 %), [[Sundi]] (15,4 %), [[Malajci]] (3,4 %), [[Madurci]] (3,3 %), [[Batak (narod)|Batak]] (3,0 %), [[Minangkabau]] (2,7 %), [[Betavi]] (2,5 %), [[Bugis]] (2,5 %), [[Bantenezi]] (2,1 %), [[Bandžaresi]] (1,7 %), [[Balinežani]] (1,5 %), [[Sasak]] (1,3 %), [[Makasaresi]] (1,0 %) drugi. Narodi malajskog porekla čine većinu na Sumatri, Javi, Celebesu, Baliju, a doseljavanjem su postali većina na Borneu. Na istoku zemlje živi mešavina domorodaca [[Melanezija|Melanežana]] i došljaka Malajaca. Najbrojniji narod Indonezije su Javanci koji dominiraju u njenom političkom životu. Ostrvo Java je prenaseljeno (oko 1.000 stanovnika po kilometru kvadratnom), pa država sprovodi politiku preseljavanja stanovništva na Borneo i Celebes. Ovo je dovelo do sukoba sa domaćim stanovništvom u nekim slučajevima. U Indoneziji živi 7,89 miliona ljudi kineskog porekla, većinom na ostrvu Java. Većina ih je ovamo stigla u vreme holandske kolonijalne vlasti. Oni se tradicionalno bave trgovinom i zanatstvom i predstavljaju bogatiji sloj društva. Posle ostvarenja nezavisnosti Indonezije, prava Kineza su ograničavana, a kasnije se smatralo da su komunisti. Predsednik Suharto je 1967. krenuo u realizaciju politike „rešavanja kineskog pitanja“ (pribumi), kada je zabranio kineske škole, knjige, pismo, imena i većinu oblika kulture. Politika diskriminacije Kineza je zvanično ukinuta ukazom predsednika Jusufa Habibija 1998. === Jezici === Zvanični nacionalni jezik je [[Indonežanski jezik|indonežanski]]. Koristi se u školama, političkom životu, ekonomiji, trgovini, medijima. Skoro svi Indonežani razumeju ovaj jezik. Indonežanski jezik je veoma sličan [[malajski jezik|malajskom jeziku]]. Promovisali su ga nacionalisti 1920ih, a postao je zvaničan sticanjem nezavisnosti 1945. Većina Indonežana govori i neke od stotina lokalnih jezika. Među njima je najznačajniji [[Javanski jezik|javanski]], kao jezik najveće i najuticajnije etničke grupe<ref name="indoCIA">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/id.html Indonesia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210041527/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/id.html |date=2008-12-10 }} - [[The World Factbook]]. Retrieved on 2007-08-14.</ref>. Na zapadnoj Novoj Gvineji, regiji sa svega 2,7 miliona stanovnika, govori se više od 500 domorodačkih [[Papuanski jezici|papuanskih]] i [[austronežanski jezici|austronezijskih jezika]]. === Socijalna struktura === Preko 27 % stanovništva živi u [[Siromaštvo|siromaštvu]], pri čemu postoje velike regionalne razilke. Na Javi, glavnom populacionom središtu, broj siromašnih je 23 %, dok je taj broj u provincijama na istoku do 44 %. Sirotinjska naselja su karakteristična za velike gradove poput Džakarte. Na Javi živi 1,7 miliona dece beskućnika. Rasprostranjeno siromaštvo stvara uslove za pojavu [[Radikalni islam|radikalnih islamističkih]] pokreta. === Gustina stanovništva === Gustina stanovništva na indonezijskim ostrvima je veoma raznolika, pa čak i u okviru istog ostrva. Dok je u Zapadnoj Papui i Molučkim ostrvima gustina stanovništva do 30 osoba po kilometru kvadratnom, na Borneu 10–100, na Sumatri 30–300, na Javi živi i do 1000 stanovnika po kilometru kvadratnom (provincije Džakarta, Jogjakarta). Java je ovako gusto naseljena zbog plodnog zemljišta. Vlada sprovodi politiku planske migracije stanovništva u malo naseljene oblasti. === [[Popis gradova u Indoneziji|Najveći gradovi]] === {{Najveći gradovi u Indoneziji}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book|ref=Friend |last=Friend |first=T. |title=Indonesian Destinies |url=https://archive.org/details/indonesiandestin00theo |publisher=Harvard University Press |year=2003 |isbn=0-674-01137-6}} * {{Cite book|ref=Ricklefs |last=Ricklefs |first=M. C. |title=A History of Modern Indonesia since c.1300, Second Edition |publisher=MacMillan |year=1991 |isbn=0-333-57689-6}} * {{Cite book|ref=Schwarz |last=Schwarz |first=A. |year=1994 |title=A Nation in Waiting: Indonesia in the 1990s |url=https://archive.org/details/nationinwaitingi00schw |publisher=Westview Press |isbn=1-86373-635-2}} * {{Cite book|ref=Taylor |last=Taylor |first=Jean Gelman |title=Indonesia: Peoples and Histories |url=https://archive.org/details/indonesiapeoples0000tayl |publisher=Yale University Press |year=2003 |location= New Haven and London |isbn=0-300-10518-5}} * {{Cite book|ref=Vickers |last=Vickers |first=Adrian |title=A History of Modern Indonesia |url=https://archive.org/details/historyofmoderni00adri |publisher=Cambridge University Press |year=2005 |isbn=0-521-54262-6}} * {{Cite book|author = Ricklefs, Merle Calvin. | title = A History of Modern Indonesia since c. 1200 |url = https://archive.org/details/historyofmoderni0000rick_s3o0 | location = | issue = 3 edition | year = 2001 | allpages = 497 | publisher = Stanford University Press | isbn =0-8047-44793 | ref = Riklefs}} * {{Cite book|author = Lloyd, Grayson J; Smith Shannon L. | title =Indonesia Today: Challenges of History | location = Singapore | issue = | год = 2001 | allpages = 359 | publisher = Institute of Southeast Asian Studies | isbn =0-7425-1761-6 | ref = Lloyd and Smith}} * {{Cite encyclopedia | title = Индонезия | author = | issue = Большая советская энциклопедия | volume = 10 | pages = 539—556 | place = М. | year = 1972 | ref = БСЭ}} * {{Cite book |author = | title = Всемирная история | volume = 2 | pages = 588—590 | place = М. | year = 1956}} * {{Cite book |author = | title = Всемирная история | volume = 3 | pages = 564—566 | place = М. | year = 1957}} * {{Cite book |author = | title = Всемирная история | volume = 4 | pages = 650—658 | place = М. | year = 1958}} * {{Cite book |author = | title = Всемирная история | volume = 5 | pages = 326—345 | place = М. | year = 1958}} * {{Cite book |author = | title = Всемирная история | volume = 7 | pages = 374—380 | place = М. | year = 1960}} * {{Cite book |author = | title = Всемирная история | volume = 8 | pages = 444—448 | place = М. | year = 1961}} * {{Cite book |author = | title = Всемирная история | volume = 9 | pages = 131—135, 261—263, 459—460 | place = М. | year = 1962}} * {{Cite book |author = | title = Всемирная история | volume = 10 | pages = 167—171, 515—519 | place = М. | year = 1965}} * {{Cite book |author = Забродская, Мария Павловна, Шарец Д. С. | title = Природа Индонезии | issue = | location = М. | publisher = | year = 1961 | pages = 76 | ref = }} * {{Cite book |author = Бандиленко, Геннадий Георгиевич, Гневушева, Елизавета Ивановна, Деопик, Дега Витальевич, Цыганов, Владилен Александрович | title = История Индонезии (в трёх частях) | place = М. | year = 1992—1993 | ref = Бандиленко и др.}} * {{Cite book |author = Демин Л. М., Другов А. Ю, Чуфрин Г. И. | title = Индонезия. Закономерности, тенденции, перспективы развития | place = М. | year = 1987}} * ''Другов А. Ю.'' Индонезия: Курс страноведения.— М.: Восточный Университет, 2005. * {{Cite book |author = Погадаев, Виктор |title = Индонезия: Краткий справочник | location = М. |publisher = Ключ-С| year = 2013 | pages = 248 |isbn = 978-5-93136-203-8 | ref. = Виктор Погадаев}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Indonesia}} ; Vlada * [http://www.indonesia.go.id/en/ Government of Indonesia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120217185129/http://www.indonesia.go.id/en/ |date=2012-02-17 }} * [http://www.setneg.go.id/ Minister of The State Secretary] {{id icon}} * [http://www.bps.go.id/ Statistics Center] * [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/ID.html Chief of State and Cabinet Members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012020339/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/ID.html |date=2014-10-12 }} ; Opšte informacije * {{CIA World Factbook link|id|Indonesia}} * [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/indonesia.htm Indonesia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090426085755/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/indonesia.htm |date=2009-04-26 }} from ''UCB Libraries GovPubs'' * {{dmoz|Regional/Asia/Indonesia}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-14921238 Indonesia profile] from the BBC News * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/286480/Indonesia Indonesia] at ''Encyclopædia Britannica'' * {{Wikiatlas|Indonesia}} * [http://www.indonesia.travel/ Official Site of Indonesian Tourism] * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=ID Key Development Forecasts for Indonesia] from International Futures {{Geographic location | Northeast = {{hlist |[[Tihi okean]] |[[Palau]] |[[Filipinsko more]]}} | North = {{hlist |[[Celebesko more]] |[[Malezija]] |[[Filipini]] |[[Singapur]] |[[Južno kinesko more]]}} | Northwest = {{hlist |[[Andamansko more]] |[[Bengalski zaliv]] |[[Indija]]}} | West = [[Indijski okean]] | Centre = Indonezija | East = [[Papua Nova Gvineja]] | Southwest = [[Indijski okean]] | South = {{hlist |[[Australija]] |[[Indijski okean]]}} | Southeast = {{hlist |[[Australija]] |[[Istočni Timor]] |[[Timorsko more]] |[[Torresov prolaz]]}} }} {{Azija}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Indonezija| ]] [[Kategorija:Države u Aziji]] fuaq367j1od6j7ap0lwx6cvh0nsvg9c 0 5959 42716162 42607417 2026-11-03T23:46:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716162 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jarvis Island.svg|thumb|300px|Karta Jarvisa]] '''Otok Jarvis''' je nenastanjen otok površine 4,5 [[km²]] koji se nalazi na {{coor dm|0|22|S|160|03|W|}} u Južnom [[Pacifik]]u, na oko pola puta između [[Havaji|Havaja]] i [[Cookovi Otoci|Cookovih otoka]]. To je neinkorporirana teritorija [[SAD|Sjedinjenih Država]] kojom iz [[Washington D.C.|Washingtona]] upravlja [[Služba za ribarstvo i divljač SAD|Služba za ribarstvo i divljač]] pri [[Sekretarijat unutrašnjih poslova SAD|Sekretarijat unutrašnjih poslova]] u okviru sistema [[Nacionalni prirodni rezervat|Nacionalnih prirodnih rezervata]]. Otok je [[21.8.]] [[1821]]. otkrila posada [[UK|britanskog]] broda ''Eliza Francis'' te ga nazvala po svom zapovjedniku, kapetanu Brownu. Nenastanjeni otok bio je anektiran od strane SAD godine [[1858]], ali i napušten [[1879]]. nakon što su odnešene tone [[guano]]a. Velika Britanija je anektirala otok godine [[1889]]., ali nikada nije provela dalju eksploataciju. Naslage guana su eksploatirane do kasnih [[1800-e|1800-ih]]. SAD su okupirale i ponovno anektirale otok godine [[1935]]. Tada je stvoren '''Millersville''', naselje na zapadnoj strani otoka koje je povremeno korišteno kao meteorološka stanica od [[1935]]. do [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], kada je napušteno; ponovno je naseljen godine [[1957]]. tokom [[Međunarodna geofizička godina|Međunarodne geofizičke godine]] od strane naučnika, ali i napušten [[1958]]. Javnost na Otok Jarvis može doći tek uz posebnu dozvolu [[Služba za ribarstvo i divljač SAD|Službe za ribarstvo i divljač]] koju u pravilu dobijaju tek naučnici i obrazovne ustanove. Otok jednom godišnje posjećuje Služba za ribarstvo i divljač kao i [[Obalna straža SAD|Obalna straža]]. Na otoku nema luka ni pristaništa, ali ima vanjskih sidrišta. Postoji jedno područje za pristajanje čamaca na sredini zapadne obale te još jedno na jugozapadnom dijelu [[otok]]a. Dnevni svjetionik blizu sredine zapadne obale. Klima je tropska, s malo padavina, stalnim vjetrom i snažnim sunčanim svjetkom. Teren, koji se od mora izdiže do najviše 7 metara je uglavnom pješčan, a [[koralj]]ni otok je na rubovima okružen [[greben]]om. Njegova gusta [[svežanjska trava]], [[povijuše]] te nisko grmlje uglavnom služe za gniježđenje te kao [[habitat (ekologija)|habitat]] morskim pticama i ostalom obliku života. Otok nema prirodnih izvora [[pitka voda|pitke vode]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Jarvis Island}} * [https://web.archive.org/web/20081008140305/http://www.jarvisisland.net/ Jarvis Island Home Page] : Website with photos, weather, and more. * [http://users.metro2000.net/~stabbott/RHBJ.htm Republic of Howland, Baker and Jarvis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060102213158/http://users.metro2000.net/~stabbott/RHBJ.htm |date=2006-01-02 }} : A fictional alternative reality [[Micronation]]. {{SAD}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Otočka područja Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Oceaniji]] [[Kategorija:Otoci u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Otoci u Oceaniji]] [[Kategorija:Otoci Tihog oceana]] [[Kategorija:Atoli|Jarvis]] [[Kategorija:Mikronezija]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Prirodni rezervati]] 96kcy3jkdess4kmikmt6olukcrgkmpr 0 6426 42716151 42692589 2026-11-03T22:48:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716151 wikitext text/x-wiki {{redirect|Jadran}} {{Infookvir more | ime = Jadransko more | slika = Adriatic Sea.jpg | veličina_slike = 270px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Jadranskog mora | lokacija = [[Južna Evropa]] | širina-stupnjevi = 43 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 15 | dužina-oznaka = E | granična_mora = [[Jonsko more]] | površina = 138.600 | zapremina = 35.000 | prosječna_dubina = 252,5 | najveća_dubina = 1233 | širina = 200 | duljina = 800 | površina_sliva = 235.000 | širi_sliv = [[Sredozemno more|sredozemni]] | pritoci = [[Adige]], [[Bojana]], [[Cetina]], [[Drim]], [[Krka]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Pad]], [[Zrmanja]] | padaline = | hlapljenje = | akumul_period = 3 – 3,8 | temperatura = 9 – 24 | salinitet = 38 – 39 | otoci = 1246 | duljina_obale = 3739,1 | obalne_države = {{flag|Albanija}}<br />{{flag|Crna Gora}}<br />{{flag|Bosna i Hercegovina}}<br />{{flag|Hrvatska}}<br />{{flag|Slovenija}}<br />{{flag|Italija}} }} '''Jadransko more''' je ogranak [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] koji odvaja [[Apeninski poluotok]] od [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]], te [[Apenini|Apeninskog gorja]] od [[Dinaridi|Dinarskog gorja]]. Jadran je najsjeverniji rukavac Mediterana, koji je s njim spojen preko [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]] ''(morski prolaz između Jadranskog i [[Jonsko more|Jonskog mora]])''. Države na obalama Jadranskog mora su [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Italija]] i [[Slovenija]]. U Jadranu se nalazi preko 1300 otoka, većinom smještenih na istočnoj strani, tj. hrvatskoj obali. Dijeli se na tri bazena, sjeverni koji je najplići i južni koji je najdublji, s najvećom dubinom od 1233 metra. [[Morske struje]] putuju u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, ulazeći kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu mora i vraćajući se uz zapadnu ''(talijansku)'' obalu. [[Morske mijene]] nisu pretjerano izražene, iako se povremeno mogu dogoditi veće razlike u njihovim amplitudama. Slanost Jadrana je manja od Sredozemnog zato što tekućice u Jadranskom slivu čine trećinu pritoka Sredozemnog mora. Površinska temperatura mora varira od 24^o ljeti do 7^o zimi. More leži na Jadranskoj mikroploči, koja se u [[Mezozoik]]u odvojila od [[Afrička ploča|Afričke ploče]]. Kretanje ploče i sudar s [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] je znatno utjecalo na [[Alpska orogeneza|uzdizanje okolnih planinskih lanaca]]. U Jadranu su nađeni svi tipovi [[Sedimenti|sedimenata]] koje je najvećim dijelom donijela rijeka [[Po]], najveća rijeka u [[Jadranski sliv|Jadranskom slivu]]. Zapadna obala je aluvijalna ili terasasta, dok je istočna vrlo [[Razvedena obala|razvedena]] i [[Kras|kraška]]. Na Jadranu je mnogo zaštićenih područja, kako bi se zaštitila bioraznolikost u kršu. More je obilato florom i faunom i u njemu obitava više od 7000 vrsta, od kojih su mnoge rijetke, [[endem]]ske i [[Ugrožene vrste|ugrožene]]. Jadransku obalu nastanjuje preko 3,5 milijuna ljudi. Najveći gradovi su [[Bari]], [[Venecija]], [[Trst]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]] i [[Split]]. Najstariji stanovnici jadranske obale su bili [[Etrušćani]] i ostala [[italska plemena]], [[Iliri]] i [[Grci|Stari Grci]]. Do 2. vijeka pr.n.e. obala je bila pod kontrolom [[Rimska Republika|Rimske Republike]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], Jadranska obala i more su kontrolirale razne države, od kojih su najznačajnije bile [[Bizantsko Carstvo]], [[Mletačka Republika]], [[Habsburška Monarhija]] i [[Osmansko Carstvo]]. Nakon [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]], [[Kraljevina Italija]] je imala velike pretenzije na kontrolu istočne obale, a time ujedno i cijelog Jadrana koje je trajalo cijeli 20. vijek. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i Osmanskog Carstva, na istočnoj obali su nastale dvije nove države: [[Slobodna Država Rijeka]] (1920-24.), [[Kraljevina Jugoslavija]] i [[Albanija]]. Nakon odvajanja jugoslavenskih saveznih republika, pomorske i teritorijalne granice su se prenijele na novoosnovane države. Glavne djelatnosti uz obalu su [[ribarstvo]] i [[turizam]]. Hrvatski i crnogorski turizam je ekonomski najbrže rastući u regiji. Pomorski transport je također vrlo bitna djelatnost, a na obali Jadranskog mora postoji 19 većih pomorskih luka kroz koje godišnje prođe preko milijun tona robe. Najveća Jadranska pomorske luke za teretni transport su [[Venecija]], [[Trst]], [[Kopar (grad)|Kopar]] i [[Rijeka (grad)|Rijeka]], dok se venecijanska i splitska luka najveće putničke luke. == Hidrografija == Jadransko more je poluzatvoreno more<ref>Moranta et al. 2008., str. 3.</ref>, omeđeno s jugozapada s [[Apeninski poluotok|Apeninskim poluotokom]], sa sjeverozapada s talijanskim regijama [[Veneto]] i [[Furlanija-Julijska krajina]], na sjeveru i istoku sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Albanija|Albanijom]], tj. [[Balkanski poluotok|Balkanskim poluotokom]]. Na jugu se spaja s [[Jonsko more|Jonskim morem]], a dijele ih 72&nbsp;km široka [[Otrantska vrata]].<ref name="Cushman-Roisin">Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 1–2.</ref> Međunarodna hidrografska organizacija ''([[Engleski|eng.]] International Hydrographic Organization, IHO)'' definira granicu između Jadranskog i Jonskog mora kao liniju koja spaja ušće rijeke Butrint u Albaniji s rtom Karagol na otoku [[Krf]]u, preko rta Kephali do rta Santa Maria di Leuca na Apeninskom poluotoku.<ref name="IHO-boundary">{{cite web|url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|format=PDF|title=Limits of Oceans and Seas|edition=3|year=1953.|publisher=[[International Hydrographic Organization]]|access-date=2015-07-21|archivedate=2011-10-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|deadurl=yes}}</ref> More se proteže u duljini od oko 800&nbsp;km od sjevera prema jugu, te na oko 200&nbsp;km širine od istoka do zapada. Pokriva površinu od oko 138.600 četvornih kilometara i volumena je 35.000 kubičnih kilometara. Jadran se proteže prema sjeveru od 40° do 45°47' predstavljajući najsjeverniju točku [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]].<ref name="Cushman-Roisin"/> Geografski je podijeljeno na Sjeverni Jadran, Srednji Jadran i Južni Jadran.<ref>Lipej & Dulčić 2004., str. 291.</ref> Sliv Jadranskog mora obuhvaća površinu od 235.000 četvornih kilometara, pri čemu je omjer kopna i mora 1.8. Prosječna nadmorska visina sliva je 782 metra, sa srednjim nagibom od 12,1^o. Glavne rijeke koje se ulijevaju u Jadran su [[Po]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Krka]], [[Drim]], [[Bojana]] i [[Vjosa]].<ref name="Rivers Discharging">{{cite web|publisher=[[United Nations Economic Commission for Europe]]|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/publications/assessment/English/J_PartIV_Chapter6_En.pdf|format=PDF|title=Drainage Basin of the Mediterranean Sea}}</ref> Krajem 19. vijeka, [[Austro-Ugarska]] je osnovala geodetsku mrežu s mjerenjem nadmorske visine koristeći srednju razinu Jadranskog mora u luci Sartorio u [[Trst]]u, [[Julija]]. Mjerenja je zadržala Austrija, koje je kasnije prihvatila Jugoslavija i na posljetku su prenesena na države nastale njezinim raspadom.<ref>{{cite web|publisher=[[International Cartographic Association]]|format=PDF|title=Cartography in Croatia 2007–2011&nbsp;– National Report to the ICA|first1=Dražen|last1=Tutić|first2=Miljenko|last2=Lapaine|url=http://icaci.org/documents/national_reports/2007-2011/Croatia.pdf|year=2011.}}</ref> [[Datoteka:Zatoka Kotorska.jpg|mini|desno|[[Boka kotorska]], [[rijas]] u Južnom Jadranu na obali [[Crna Gora|Crne Gore]]]] {|class="wikitable" ! colspan=5|Duljina Jadranske obale u kilometrima<ref name="Blake">Blake, Topalović & Schofield 1996., str. 1–5.</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|issue=50|title=Territory and climate|chapter=Length of the state border|journal=Statistical Yearbook|page=38|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|authorlink=Statistical Office of the Republic of Slovenia|issn=1318-5403|year=2011.}}</ref> |- ! Država ! Kopno ! Otoci ! Ukupno ! Zračna linija^a |- align=center | Hrvatska || 1777,3 || 4058 || 5835,3 || 526 |- align=center | Italija || 1249 || 23^b || 1272 || 926 |- align=center | Albanija || 396 || 10 || 406 || 265 |- align=center | Crna Gora || 249 || 11 || 260 || 92 |- align=center | Slovenija || 46,6 || 0 || 46,6 || 17 |- align=center | Bosna i Hercegovina || 21,2 || 0 || 21,2 || 10,5 |- ! Ukupno ! 3739,1 ! 4102 ! 7841,1 ! 1836,5 |- | colspan=5|<small>Napomene: ^a Udaljenost između najudaljenijih točaka obale svake države, ^b Ne uključuje otoke u obalnim lagunama |- |} {{clear}} U Jadranskom moru leži više od 1300 [[otok]]a i otočića, od kojih se velika većina nalazi na istočnoj obali, osobito na hrvatskom dijelu obale s [[Popis otoka Hrvatske|1246 otoka]],<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"> {{cite paper | url=http://www.academa.si/zff/Duplancic_Cala_Ujevic_9_1-1.pdf | title=Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000 | journal=Geoadria | location=[[Zadar]] | volume=9 | issue=1 | pages=5–32 |date=June 2004. | last1=Duplančić Leder | first1=Tea | last2=Ujević | first2=Tin | last3=Čala | first3=Mendi | format=PDF }}</ref> čime je ona jedna od najrazvedenijih obala na svijetu. Broj uključuje otoke, otočiće, stijene i hridi svih veličina, ubrajajući i one koji se vide samo u vrijeme trajanja oseke.<ref>{{cite journal|publisher=[[Svezčilište u Zadaru]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84063|first1=Josip|last1=Faričić|first2=Vera|last2=Graovac|first3=Anica |last3=Čuka|pages=145.–185.|title=Croatian small islands&nbsp;– residential and/or leisure area|journal=Geoadria|volume=15|issue=1|year=2010.}}</ref> Među hrvatskim otocima su i najveći u Jadranskom moru, [[Krk]] i [[Cres]], od kojih oba pokrivaju područje od oko 405,78 četvornih kilometara i najviši otok u Jadranu, [[Brač]], čiji najviši vrh doseže 780 metara nadmorske visine. Otoci [[Cres]] i [[Lošinj]] su odvojeni samo uskim plovnim kanalom iskopanim u [[Antika|antičko dobu]].<ref>{{cite web|publisher=Luka Lošinj Authority|url=http://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnici/osor-pravilnik.html|title=Pravilnik za luku Osor|date=23. 12. 2005.|access-date=2015-07-21|archivedate=2012-02-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120212195936/http://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnici/osor-pravilnik.html|deadurl=yes}}</ref> Originalni cijeli otok je kod [[Grci|Starih Grka]] bio znan kao "Apsyrtides".<ref>{{cite journal|journal=Građevinar|issn=0350-2465|publisher=Croatian association of civil engineers|year=2010.|volume=62|issue=2|first1=Krešimir|last1=Regan|first2=Branko|last2=Nadilo|url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201002/6.pdf|format=PDF|title=Stare crkve na Cresu i Lošinju te okolnim otocima|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120715120841/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201002/6.pdf|dead-url=yes}}</ref> Od mnogo hrvatskih otoka, 48 je stalno [[Popis naseljenih otoka u Hrvatskoj|naseljenih]], a najviše stanovnika imaju [[Krk]] i [[Korčula]].<ref>{{cite journal|publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]|format=PDF|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Croatia|issn=1333-3305|year=2011.|volume=43|title=Geographical and Meteorological Data|page=41|first1=Ksenija|last1=Bašić|first2=Ivica|last2=Sović|first3=Zvonimir|last3=Katušin|first4=Ksenija|last4=Cesarec|editor-first=Ljiljana|editor-last=Ostroški|access-date=2015-07-21|archive-date=2019-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190802044851/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf}}</ref> Za razliku od vrlo razvedene istočne, otoci uz zapadnu obalu su brojčano i veličinom manji. Najpoznatije je 117 otoka na kojima leži grad [[Venecija]].<ref>Garwood 2009., str. 481.</ref> Sjeverna obala grčkog otoka [[Krf]]a prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|IHO-u]] također leži u Jadranskom moru.<ref>Hughes et al. 2010., str. 58.</ref> IHO-ove granice su u Jadran smjestile i par manjih grčkih otoka koji se nalaze sjevernije od Krfa.<ref name="IHO-boundary"/> {{široka slika|Adriatic_Sea_islands.jpg|1200px|Hrvatski otoci na obali Jadranskog mora|100%|center}} === Batimetrija === [[Datoteka:Adriatic Sea Bathymetry.svg|mini|desno|Dubina Jadranskog mora prikazana [[Izobate|izobatama]]]] Prosječna dubina Jadrana je 252,5 metara, a njegova maksimalna dubina je 1233 metra. Međutim, Sjeverni Jadran je rijetko dublji od 100 metara.<ref name="Blake"/> Sjeverni Jadran, koji se prostire između [[Venecija|Venecije]] i [[Trst]]a do linije koja povezuje [[Ancona|Anconu]] i [[Zadar]], je na svom najsjevernijem dijelu dubok samo 15 metara, dok se postepeno prema jugu ta dubina povećava.<ref name="Cushman">Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 122.</ref> Srednji Jadran se prostire južnije od linije Ancona-Zadar, s 270 metara dubokom Srednje Jadranskom jamom. Na jugu Srednjeg Jadrana se nalazi 170 metara duboki Palagruški prag, koji odvaja Srednji od 1200 metara duboke depresije u Južnom Jadranu. Dalje prema jugu, morsko dno se uzdiže do 780 metara dubokog Otrantskog praga na granici Jadranskog i [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Južni Jadran je po mnogočemu sličan sjevernom dijelu Jonskog mora.<ref>Bombace 1992., str. 379.-382.</ref> Poprečno, Jadransko more je asimetrično kao i Jonsko. Obala [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]] je relativno slabo razvedena s vrlo malo otoka. Kao kontrast, obala [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] je vrlo razvedena s mnogo otoka, osobito u Hrvatskoj. Na razvedenost obale su utjecali [[Dinaridi]] koji su vrlo blizu obale, dok su Apenini mnogo dalje od obalne crte.<ref name="Cushman"/> === Hidrologija === [[Datoteka:Adriatic Sea Currents 2.svg|mini|lijevo|250px|Shematski prikaz morstkih struja u Jadranu<br> <font color="red">Crvena</font> - površinske struje<br> <font color="blue">Plava</font> - dubinske struje]] Dinamiku priobalnih voda najviše određuje asimetrična obala i protok vode iz Mediterana kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu.<ref name="Adriamed">{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone|unused_data=last3Milone}}</ref> "Glatka" talijanska obala (s vrlo malo izbočenja i otoka) omogućava miran protok Zapadne jadranske struje, koja se sastoji od površinske relativno svježe vodene mase i dublje hladne i guste vodene mase.<ref>Del Negro 2001., str. 478.</ref> Obalne struje na suprotnoj obali su mnogo kompleksnije, zbog krševite obale, mnogo otoka i blizine [[Dinaridi|Dinarida]]. Blizina Dinarida je uzrok značajnih temperaturnih varijacija između mora i zaleđa, što dovodi do pojave [[Bura|Bure]]. Razlike između morskih mijena su blage, najčešće manje od 30 centimetara.<ref>Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 218.</ref> Normalne visine [[Plima|plime]] i [[Oseka|oseke]] se mogu značajno povećati, što dovodi do poplavljanja obale; ovaj fenomen je najpoznatiji u [[Italija|Italiji]], osobito gradu [[Venecija|Veneciji]]. Takve varijacije mogu povećati normalne razine za više od 140&nbsp;cm<ref>Valiela 2006., str. 49–56.</ref>, a najviša visine plime od 194&nbsp;cm je izmjerena [[4. studenog]] [[1966.]] godine.<ref>Gower 2010., str. 11.</ref> Takvo drastično povećanje amplitude plime uzrokuje kombinacije nekoliko faktora, uključujući položaj [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, meteorološke faktore kao olujni udari [[Jugo|Juga]] i geometrijski oblik uvale ''(koji smanjuje ili povećava astronomski faktor)''.<ref>Camuffo 2001., str. 107.–108.</ref> Nadalje, oblik Jadranskog mora koje je izduženo i usko je uzrok oscilacija u kretanju vode uz glavne osi bazena.<ref>Ferla 2005, str. 101.</ref> Na posljetku, Venecija je najugroženija takvim poplavama zbog slijeganja obalnog tla čime ona "tone" sve niže.<ref>Standish 2011., str. 5–6.</ref> Neobično visoke plime su zabilježene i drugdje na Jadranu, primjerice u [[Kopar|Kopru]], [[Zadar|Zadru]] i [[Šibenik]]u.<ref>{{cite news|work=[[Nova TV]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/u-zasnijezenoj-sloveniji-raste-vodostaj-rijeka-more-poplavilo-obalu.html|title=U Sloveniji more poplavilo obalu|date=9. 11. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|work=[[Nova TV]]|title=Zadar: Zbog velike plime more poplavilo obalu|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zadar-zbog-plime-more-poplavilo-rivu.html|date=25. 12. 2009.}}</ref><ref>{{cite news|work=[[Vijesti]]|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/jugo-i-niski-tlak-more-poplavilo-sibensku-rivu/526311.aspx|title=Jugo i niski tlak: More poplavilo šibensku rivu|date=1. 12. 2010.}}</ref> [[Datoteka:Vrulja kod Omiša.jpg|mini|desno|Podvodni izvor (vrulja) kraj [[Omiš]]a. Primjećuje se mreškanje vode]] Procjenjuje se da se cijeli volumen Jadrana izmjeni kroz Otrantska vrata za 3,4±0,4 godina, što je vrlo kratko razdoblje (za usporedbu, oko 500 godina je potrebno da se izmjeni sva voda u [[Crno more|Crnom moru]]). Ovako kratko razdoblje je iznimno važno zbog isteka rijeka u Jadransko more koji iznosi do 5700 m³/s. Ova brzina isteka iznosi 0.5% ukupnog volumena Jadrana, ili sloj od 1,3 metra slatke vode svake godine. Najveći doprinos pritoka ima rijeka Po (28%)<ref>{{cite journal|publisher=Institute for Medical Research and Occupational Health|issn=0004-1254|journal=Archives of Industrial Hygiene and Toxicology|title=Marine Radioecology and Waste Management in the Adriatic|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=7507&lang=en|first1=Zdenko|last1=Franić|first2=Branko |last2=Petrinec|volume=57|issue=3|year=2006.|pages=347–352|pmid=17121008}}</ref>, s prosječnim istjekom od 1569 m³/s. Ako gledamo najveće pritoke u Mediteranu, rijeka Po je na drugom mjestu, a prate ju [[Neretva]] i [[Drin]] koje su na trećem i četvrtom. Značaje pritoke slatke vode čine i podzemne tekućice koje izviru pod vodom - vrulje.<ref>{{cite journal|url=http://www.clas.ufl.edu/users/jbmartin/website/Classes/Surface_Groundwater/Class%206/Taniguchi%20et%20al.%202002%20Hydrological%20processes%20review.pdf|format=PDF|title=Investigation of submarine groundwater discharge|journal=Hydrological Processes|issn=1099-1085|publisher=[[John Wiley & Sons]]|year=2002.|pages=2115–2159|volume=16|first1=Makoto |last1=Taniguchi|doi=10.1002/hyp.1145|last2=Burnett|first2=William C|last3=Cable|first3=Jaye E|last4=Turner|first4=Jeffrey V|issue=11}}</ref> Procjenjuje se da se kroz podzemne vode slije više od 29% ukupnog pritoka slatke vode u Jadranu. Podzemni izvodi uključuju i termalne izvore, koji su otkriveni blizu grada [[Izola]]. Termalna voda je bogata [[sumporovodik]]om, temperature od 22 od 29,6 ^oC i omogućava razvoj specifičnog ekosustava.<ref>{{cite journal|url=http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Geografski_obzornik/go_2004_2.pdf|journal=Geografski obzornik|year=2004.|volume=51|issue=2|issn=0016-7274|publisher=Association of the Geographical Societies of Slovenia|language=Slovenski|first=Jože|last=Žumer|title=Odkritje podmorskih termalnih izvirov|pages=11–17}} {{sl icon}}</ref> [[Jadranski sliv]] čini trećinu ukupnog volumena dotoka slatke vode u Sredozemnom moru.<ref>Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 145.</ref> === Temperatura i slanost === Temperature na površini Jadrana su ljeti od 22 do 24^oC ili 12 do 14^oC zimi ako izuzmemo sjeverni dio Jadrana u kojem se temperatura zimi spušta do 9^oC. Sezonske temperaturne razlike se javljaju kao longitudinalni gradijent u Sjevernom Jadranu i transverzalni gradijent u Srednjem i Južnom Jadranu<ref name="Artegiani">{{cite journal|journal=[[Journal of Physical Oceanography]]|issn=0022-3670|publisher=[[American Meteorological Society]]|title=The Adriatic Sea General Circulation. Part I: Air–Sea Interactions and Water Mass Structure|volume=27|year=1997.|pages=1492.–1514.|last1=Artegiani|first1=A|first2=E|last2=Paschini | first3 = A|last3=Russo|first4=D|last4=Bregant|first5=F|last5=Raicich|first6=N|last6=Pinardi|doi=10.1175/1520-0485(1997)027<1492:TASGCP>2.0.CO;2|issue=8|format=PDF|url=http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0485(1997)027%3C1492%3ATASGCP%3E2.0.CO%3B2}}</ref> zbog geografskih karakteristika mora; pliće je i bliže obali (izduženog oblika).<ref>Zore-Armanda 1979., str. 43.</ref> Tokom posebno hladnih zima, more se na nekim plićim mjestima može zalediti, osobito u [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]], ali bilo je takvih slučajeva i mnogo južnije kod grada [[Tisno]].<ref>Loinello, Malanotte-Rizzoli & Boscolo 2006., str. 47–53.</ref><ref>{{cite news|work=[[RTL Televizija]]|url=http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/24169/led-okovao-svjetionik-u-tisnom-smrznulo-more/|title=Led okovao svjetionik, u Tisnom smrznulo more|date=16. 12. 2010.|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-07-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731011818/http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/24169/led-okovao-svjetionik-u-tisnom-smrznulo-more/|dead-url=yes}}</ref> Južni Jadran je zimi topliji 8^o do 10^oC od sjevernijih područja.<ref name="Lipej & Dulčić 2004, str. 293">Lipej & Dulčić 2004, str. 293.</ref> Razlike u [[Salinitet|slanosti]] mora su također prisutne i variraju između 38 i 39 promila.<ref name="Artegiani" /> Južni Jadran je nešto slaniji zbog dotoka slanije vode iz istočnog Sredozemlja.<ref name="Lipej & Dulčić 2004, str. 293"/> === Klima === Kao i kod većine područja na Sredozemlju, Jadransko more i kopnene mase koje ga okružuju imaju Mediteransku klimu, vrstu suptropske klime. Pošto se more nalazi na srednjim geografskim dužinama ima promjenjivu sezonsku klimu. Ljeta su topla do vruća i suha, a zime su blage do hladne i kišovite. Godišnja prosječna temperatura zraka se mijenja u opsegu od oko 20^oC.<ref name="Artegiani"/> Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] Južni i Srednji Jadran je klasificiran da ima [[Sredozemna klima|mediteransku klimu s vrućim ljetima]] (Csa), a sjeverni dio Jadrana da ima [[Suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] (Cfa).<ref>{{cite web|publisher=[[University of Salento]]|format=PDF|first=Piero|last=Lionello|url=http://www.dsm.unisalento.it/webutenti/piero.lionello/public/book/mb_0_PL/chapter0_V6.pdf|title=Mediterranean climate: Background information|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-07-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20130730201419/http://www.dsm.unisalento.it/webutenti/piero.lionello/public/book/mb_0_PL/chapter0_V6.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite journal|publisher=[[University of Zadar]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14843|first1=Tomislav |last1=Šegota|first2=Anita|last2=Filipčić|pages=17–37|title=Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje|journal=Geoadria|volume=8|issue=1|year=2003.}}</ref> Dominantni vjetrovi zimi su [[Jugo]] i [[Bura]]. Bura puše kroz klance i prevoje na Dinaridima i donosi hladan i suh zrak s kontinenta. Najveće brzine dostiže u područjima Trsta, Senja i Splita, s naletima vjetra koji dostižu brzine do 180&nbsp;km/h. Jugo donosi vlažan i topao zrak i često sa sobom nosi pijesak iz Sahare čime uzrokuje prljave kiše. {|class="wikitable" |- ! colspan=7|Klimatske karakteristike nekih većih gradova na Jadranu |- ! rowspan=3|Grad ! colspan=2|Srednja temperatura (dnevni maksimum) ! colspan=4|Srednja količina padalina (kišni dani) |- ! colspan=1| siječanj ! colspan=1| srpanj ! colspan=2| siječanj ! colspan=2| srpanj |- ! °C ! °C ! mm ! dana ! mm ! dana |- align=center | [[Bari]] | 12,1 | 28,4 | 50,8 | 7,3 | 27,0 | 2,6 |- align=center | [[Dubrovnik]] | 12,2 | 28,3 | 95,2 | 11,2 | 24,1 | 4,4 |- align=center | [[Rijeka (grad)|Rijeka]] | 8,7 | 27,7 | 134,9 | 11,0 | 82,0 | 9,1 |- align=center | Split | 10,2 | 29,8 | 77,9 | 11,1 | 27,6 | 5,6 |- align=center | Venecija | 5,8 | 27,5 | 58,1 | 6,7 | 63,1 | 5,7 |- | colspan=7|<small>Izvor: [[Svjetska meteorološka organizacija]]<ref>{{cite web|publisher=[[World Meteorological Organization]]|url=http://www.worldweather.org/europe.htm|title=World Weather Information Service}}</ref></small> |} === Naseljenost === {|class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%" |- ! style="text-align:center;" colspan="11"|Najveći gradovi na Jadranskoj obali |- !rowspan=23 width:150|<br> [[File:Bari02.jpg|135px|Bari]]<br>Bari<br> [[File:Venezia veduta aerea.jpg|border|135px|Venecija]]<br>Venecija<br> ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|broj ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|grad ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|država ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|regija/županija ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|stanovništvo (gradsko) !rowspan=23 width:150| [[File:Trieste-IMG 3064.JPG|135px|Trst]]<br>Trst<br> [[File:City-of-Split.jpg|135px|Split]]<br>Split<br> |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|1||align=left|'''[[Bari]]'''||Italija||[[Apulija]]||320.475 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|2||align=left|'''[[Venecija]]'''||Italija||[[Veneto]]||270.884 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|3||align=left|'''[[Trst]]'''||Italija||[[Furlanija-Julijska krajina]]||205.535 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|4||align=left|'''[[Split]]'''||Hrvatska||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-Dalmatinska]]||165.893 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|5||align=left|'''[[Ravenna]]'''||Italija||[[Emilia-Romagna]]||159.497 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|6||align=left|'''[[Rimini]]'''||Italija||Emilia-Romagna||142.579 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|7||align=left|'''[[Rijeka (grad)|Rijeka]]'''||Hrvatska||[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-Goranska]]||127,498 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|8||align=left|'''[[Pescara]]'''||Italija||[[Abruzzo]]||123.103 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|9||align=left|'''[[Drač]]'''||Albanija||[[Okrug Drač|Drač]]||115.550 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|10||align=left|'''[[Ancona]]'''||Italija||[[Marke]]||101.210 |- | colspan="5" style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|<small>Izvori: Hrvatski popis stanovništva 2011.,<ref name="Croatian Census 2011">{{Cite journal | journal=Statistical Reports | title=Census of Population, Households and Dwellings 2011, First Results by Settlements {{#if:{{{title|}}}| - {{{title}}} }} | url={{{url|http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf}}} | date=June 2011 | format={{{format|PDF}}} | language=Croatian and English | issn=1332-0297 | issue=1441 | publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]] | location=Zagreb | page={{{page|}}} | accessdate={{{accessdate|30 June 2011}}} }}</ref> Talijanski nacionalni statistički institut (2011.),<ref name="Italian Census 2011">{{cite web|publisher=[[National Institute of Statistics (Italy)]]|language=Italian|url=http://demo.istat.it/pop2011/index.html|title=Vista per singola area|trans-title=Individual area review|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20110925105754/http://demo.istat.it/pop2011/index.html|dead-url=yes}}</ref> Albanski popis stanovništva 2011.<ref name="Albanian Census 2011">{{cite web|url=http://census.al/Resources/Data/Census2011/Instat_print%20.pdf|title=Population and Housing Census in Albania|year=2011|publisher=Institute of Statistics of Albania|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112022139/http://census.al/Resources/Data/Census2011/Instat_print%20.pdf}}</ref></small> |} {{clear}} Na obalama i otocima Jadranskog mora nalazi se mnogo manjih naselja i samo nekoliko većih gradova. Među najvećima su talijanski Bari, Venecija, Trst, Ravenna i Rimini, hrvatski Split, Rijeka i Zadar, albanski Drač i Valona i slovenski Kopar. Ukupno na Jadranskim obalama živi oko 3,5 milijuna ljudi.<ref>{{cite journal|publisher=Croatian Geographic Society|issn=1331-5854|journal=Hrvatski geografski glasnik|first1=Bogdan |last1=Sekulić|first2=Ivan|last2=Sondi|volume=59|issue=1|year=1997.|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95871|title=Koliko je Jadran doista opterećen antropogenim i prirodnim unosom tvari?}}</ref> == Upravljanje obalom == [[Datoteka:MOSE Project Venice from the air.jpg|mini|desno|[[Projekt MOSE (Venecija)|Projekt MOSE]] sjeverno od otoka [[Lido di Venezia]]]] Grad [[Venecija]] je sagrađen na skupini otoka koji se nalaze uz obalu i u opasnosti je zbog slijeganja sedimenta, a ista opasnost je prisutna u delti rijeke [[Pad|Po]]. Slijeganje uzrokuje voda koje odnosi sa sobom sedimentno tlo, a efekt se pojačava iskopavanjem pijeska za industriju, korištenjem vode za agrikulturu i crpljenjem podzemnih izvora vode.<ref name=WW>{{cite web|title=Facing Water Challenges in the [[Po (river)|Po]] River Basin, Italy: A WWDR3 Case Study|url=http://waterwiki.net/index.php/Facing_Water_Challenges_in_the_Po_River_Basin,_Italy:A_WWDR3_Case_Study|publisher=waterwiki.net|year=2009|access-date=2015-07-21|archivedate=2009-08-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801063518/http://waterwiki.net/index.php/Facing_Water_Challenges_in_the_Po_River_Basin%2C_Italy:A_WWDR3_Case_Study|deadurl=yes}}</ref><ref name=AM>{{cite web|title=Po Basin Case study status report|first1=Meri|last1=Raggi|first2=Davide|last2=Ronchi|first3=Laura|last3=Sardonini|first4=Davide|last4=Viaggi|publisher=AquaMoney|date=4. 4. 2006.|format=PDF|url=http://aquamoney.org/sites/download/poit.pdf|access-date=2015-07-21|archive-date=2020-06-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20200614004339/http://aquamoney.org/sites/download/poit.pdf|dead-url=yes}}</ref> Potapanje Venecije je usporeno nakon odluke donesene [[1960-ih]] da se zabrane [[arteški bunar]]i, ali je grad i dalje bio u opasnosti od potopa za vrijeme većih [[Morske mijene|plima]]. Nedavne provedene studije pokazuju da grad više ne tone,<ref>{{cite news |title = Technology: Venetians put barrage to the test against the Adriatic |issue = 1660 |work = [[New Scientist]] magazine |date = 15. 4. 1989. |url = http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archiveurl = https://web.archive.org/web/20071011072114/http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archivedate = 2007-10-11 |access-date = 2015-07-21 |deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite news |title = Venice's 1,500-year battle with the waves |work=[[BBC Online News]] |date = 17. 7. 2003. |url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3069305.stm}}</ref> ali unatoć tome je i dalje spreman za hitne obrane od poplava. Bivši talijanski premijer [[Silvio Berlusconi]] je u svibnju [[2003.]] predstavio [[Projekt MOSE (Venecija)|projekt MOSE]] ([[Talijanski|tal.]] Modulo Sperimentale Elettromeccanico, u prijevodu eksperimentalni elektromehanički modul) koji bi trebao u budućnosti čuvati grad od poplava. Prijedlog projekta je da se položi 79 pokretnih pontona duž morskog dna na trima ulazima u Venecijansku lagunu. Kada razina plime prijeđe 110&nbsp;cm, pontoni bi se napunili zrakom tvoreći [[Brana|branu]] i blokirali nadolazeći plimni val s Jadranskog mora. Predviđeno je da će projekt biti dovršen do [[2014.]] godine.<ref>{{cite news |title = 'Moses project' to secure future of [[Venice]] |work= Telegraph News |date = 11. 1. 2012. |url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/3629387/Moses-project-to-secure-future-of-Venice.html}}</ref> == Geologija == [[File:Adriatic Plate.jpg|mini|lijevo|Granice [[Jadranska mikroploča|Jadranske mikroploče]]]] [[Geofizika|Geofizičke]] i [[Geologija|geološke]] informacije pokazuju da su Jadransko more i dolina rijeke [[Pad|Po]] dio [[litosferne ploče]] nazvane [[Jadranska mikroploča]]. Pretpostavlja se da se ta ploča odvojila od [[Afrička ploča|Afičke ploče]] u [[Mezozoik]]u. Odvajanje je počelo tokom srednjeg i kasnijeg [[trijas]]a, kada je i počelo taloženje [[Vapnenac|vapnenca]]. Između stadija [[Norik]] i [[Gornja kreda|Gornje krede]] stvorio se debeli niz karbonatnih sedimenata ([[dolomit]]a i [[vapnenac|vapnenca]]) dubok gotovo 8 kilometara i tvorili takozvanu Jadransku karbonatnu platformu.<ref name="Surić">{{cite journal|publisher=[[Sveučilište u Zadaru]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14808|journal=Geoadria|title=Submerged Karst&nbsp;– Dead or Alive? Examples from the eastern Adriatic Coast (Croatia)|first=Maša |last=Surić|pages=5–19|volume=10|issue=1|year=2005.}}</ref> Ostaci te platforme se mogu naći u Jadranskom moru i okolnom mladom nabranom gorju (Južne [[Alpe]] i [[Dinaridi]]). Tokom [[Eocen]]a i ranog [[Oligocen]]a, ploča se pomaknula na sjever i sjeveroistok i zajedno s [[Afrička ploča|Afričkom]] i [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] imala je utjecaja na [[Alpska orogeneza|Alpsku orogenezu]] tokom koje su uzdignuti Dinaridi i Alpe. U kasnije [[Oligocen]]u, kretanje ploče se okrenulo i zajedno s Euroazijskom pločom sudjelovalo u [[Apeninska orogeneza|Apeninskoj oregenezi]] tokom koje je uzdignut [[Apeninski poluotok]] i gorski masiv [[Apenini]].<ref name="Juračić">{{cite web|publisher=[[Sveučilište u Zagrebu]], Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek|language=Croatian|title=Mladen Juračić|trans-title=Geologija mora, Mediteran i Jadran|url=http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geologija.mora/Geol.mora.13.Med.Jadran.pdf|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2014-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812205949/http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geologija.mora/Geol.mora.13.Med.Jadran.pdf|dead-url=yes}}</ref> Neprekinuti obruč povećane seizmičke aktivnosti u Jadranu, zajedno s obručem [[navlaka]] (rasjed), orijentiranog sjeveroistok-jugozapad i identičnom orijentacijom Apenina i Dinarida pokazuje da se ploča okreće suprotno od kazaljke sata.{{sfn|Muço|2006|p=352}} Aktivni rasjed dužine 200&nbsp;km se nalazi sjeverozapadno od [[Dubrovnik]]a, uzdižući Dalmatinske otoke kako Jadranska mikroploča podvlači pod Euroazijsku. Nadalje, rasjed izaziva primicanje južnog vrha Apeninskog poluotoka prema [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] za oko 0,4&nbsp;cm godišnje. Ako se ovakvo kretanje nastavi, Jadransko more će se zatvoriti za otprilike 50 do 70 milijuna godina.<ref>{{cite news|work=[[National Geographic (magazine)|National Geographic]]|publisher=[[National Geographic Society]]|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2008/01/080125-europe-fault.html|title=New Fault Found in Europe; May "Close Up" Adriatic Sea|first=Sara|last=Goudarzi|date=25. 1. 2008.|archive-date=2008-01-28|access-date=2015-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20080128113313/http://news.nationalgeographic.com/news/2008/01/080125-europe-fault.html|url-status=dead}}</ref> U Sjevernom Jadranu, obala zapadne [[Istra|Istre]] i [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] konstantno tone. U zadnjih dvijesto godina je potonula oko 1,5 metara.<ref>{{cite journal|journal=Quaternary Science Reviews|issn=0277-3791|publisher=[[Elsevier]]|url=http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/265.pdf|format=PDF|title=Sea-level change during the Holocene in Sardinia and in the northeastern Adriatic (central Mediterranean Sea) from archaeological and geomorphological data|first1=F|last1=Antonioli|pages=2463–2486|year=2007.|doi=10.1016/j.quascirev.2007.06.022|first2=M|last2=Anzideib|first3=K|last3=Lambeckc|first4=R|last4=Auriemmad|first5=D|last5=Gaddie|first6=S|last6=Furlanif|first7=P|last7=Orrug|first8=E|last8=Solinash|first9=A|last9=Gasparii|volume=26|issue=19–21|access-date=2015-07-21|archive-date=2019-03-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20190306190419/http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/265.pdf}}</ref> U srednjem Jadranskom bazenu, postoje dokazi o vulkanskoj aktivnosti tokom razdoblja [[Perm (geološko razdoblje)|Perma]] oko [[Komiža|Komiže]] na otoku [[Vis]]u i vulkanskih otoka [[Jabuka (otok)|Jabuke]] i [[Brusnik]]a.<ref>{{cite news|newspaper=[[Zadarski list]]|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/30042011/ostaci-prastarog-vulkana-u-jadranu|language=Croatian|title=Ostaci prastarog vulkana u Jadranu|first=Branimir|last=Vukosav|date=30. 4. 2011.}}</ref> [[Potresi]] se u ovoj regiji bilježe od davnina.{{sfn|Muço|2006|p=351}} Nedavni jači potres jačine 7 po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]] je pogodio [[Potres u Crnoj Gori 1979.|Crnu Goru 1979. godine]].<ref>{{cite web|publisher=Montenegro seismological observatory|url=http://www.seismo.co.me/Historical.htm|title=Historical Seismicity of Montenegro}}</ref> Od ostalih većih potresa, u historiji su zapamćeni 1627. na poluotoku Gargano i [[Potres u Dubrovniku 1667.|1667. veliki potresu u Dubrovniku]], oba popraćena jakim [[cunami]]jem.{{sfn|Soloviev et al.|2000|pp=47–52}} U posljednjih 600 godina, cunamiji su se u Jadranu pojavili petnaestak puta.<ref>{{cite journal|journal=Natural Hazards|url=http://www.springerlink.com/content/5140744064371566/|doi=10.1007/s11069-011-9916-3|volume=61|issue=2|title=Historical tsunamis in the Adriatic Sea|year=2012.|issn=1573-0840|publisher=International Society for the Prevention and Mitigation of Natural Hazards|first1=Mira|last1=Pasarić|first2=B|last2=Brizuela|first3=L|last3=Graziani|first4=A|last4=Maramai|first5=M|last5=Orlić|page=281}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Naslage na morskom dnu === [[Datoteka:Spring Runoff in the Adriatic Sea.jpg|mini|desno|Talog uz talijansku obalu u Jadranskom moru]] U Jadranu su pronađeni razni tipovi morskog taloga (sedimenta). Sjeverni Jadran je pretežito plitak i karakterističan je po pijesku iz vremena kada je razine vode bila niža i to područje bilo [[obala]]. U predjelima dubljim od 100 metara, tipično je [[mulj]]evito [[korito]].<ref name="Adriamed"/>{{sfn|Schwartz|2005|p=575}} Jadran je [[Geomorfologija|geomorfološki]] podijeljen na pet jedinica. "Sjeverni Jadran" (do dubine od 100 metara), "Sjeverni Jadran otočno područje" (veliki Kvarnerski otoci) je zaštićeno od taloženja sedimenata s vanjskim otocima, "Srednji Jadran otočno područje" (veliki Dalmatinski otoci), "Srednji Jadran" (karakterizira ga srednjo-jadranska depresija) i "Južni Jadran" koji se sastoji od obalnog spruda i južno-jadranske depresije. Sedimenti nataloženi u Jadranu danas pretežito dolaze sa sjeverozapadne obale, a nanose ih rijeke [[Pad|Po]], [[Reno (rijeka)|Reno]], [[Adige]], [[Brenta]], [[Tagliamento]], [[Piave]] i [[Soča]]. Količina sedimenata koje nose rijeke istočne obale, [[Rječina]], [[Zrmanja]], [[Krka]], [[Cetina]], [[Ombla]], [[Dragonja (rijeka)|Dragonja]], [[Mirna (Jadransko more)|Mirna]], [[Raša (rijeka)|Raša]] i [[Neretva]] je zanemariva, jer se ti sedimenti većinom talože na ušćima tih rijeka. Jadranska zapadna obala je [[aluvij]]alna i terasasta, dok je istočna obala većinom kamenita uz izuzetak najjužnijeg dijela u [[Albanija|Albaniji]] koja ima pješčane uvale i stjenovite [[rt]]ove.<ref name="Juračić"/> === Obala === Istočna obala, osobito hrvatski dio je pored grčke obale najrazvedenija obalna linija na Sredozemlju.{{sfn|Randić|2002|pp=155–156}} Većina istočne obale karakterizira kraška topografija, razvijena vremenskim utjecajem na Jadransku karbonatnu platformu. [[Karstifikacija]] je započela nakon zadnjem uzdizanja Dinarida u [[Oligocen]]u i u [[Miocen]]u tokom kojeg su [[karbonatne stijene]] izložene atmosferskim prilikama. Vremenskom utjecaju je bilo izloženo i 120 metara obale koja se trenutno nalazi ispod površine mora, a bila je obala tokom zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Procjenjuje se da su neke krške formacije iz ranijih razdoblja niske razine mora, najviše tokom [[Mesinska kriza saliniteta|Mesinske krize slaniteta]].<ref name="Surić"/> Krš se razvio i u [[Apulija|Apuliji]] iz Apulijanske karbonatne platforme.<ref>{{cite journal|format=PDF|url=http://carsologica.zrc-sazu.si/downloads/401/Parise.pdf|journal=Acta Carsologica|volume=40|issue=1|pages=73–93|year=2011.|first=Mario|last=Parise|title=Surface and subsurface karst geomorphology in the Murge (Apulia, Southern Italy)|issn=0583-6050|publisher=[[Slovenian Academy of Sciences and Arts]]|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813054209/http://carsologica.zrc-sazu.si/downloads/401/Parise.pdf|dead-url=yes}}</ref> Najveći dio istočne obale se sastoji od karbonatnih stijena, dok je [[fliš]] uvelike prisutan u Tršćanskom zaljevu, osobito uz slovensku [[Istra|Istru]] gdje je 80 metara visoka [[Strunjan|Strunjansk klif]] najviša stijena na cijelom Jadranu i jedina takvog tipa na istočnom Jadranu.<ref>{{cite web |url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2008/strunjan_cela_1009.pdf |format=PDF |title=Zavarovano območje narave: Krajinski park Strunjan / Area prottetta: Parco naturale di Strugnano |trans-title=Protected Area of Nature: Strunjan Landscape Park |publisher=Institute of the Republic of Slovenia for Nature Conservation |year=2008. |access-date=2015-07-21 |archive-date=2017-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331064341/http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2008/strunjan_cela_1009.pdf |dead-url=yes }}</ref> Fliš je prisutan i na [[Biokovo|Biokovu]], a može se vidjeti i u Albaniji te na zapadnoj Jadranskoj obali.{{sfn|Beccaluva|Shallo|Coltorti|Premti|1997|pp=7–16}}{{sfn|Vezzani|Festa|Ghisetti|2010|pp=6–56}} Postoje izmjene pomorskog i [[aluvij]]alnog sedimenta u delti rijeke Po, na Jadranskoj sjeverozapadnoj obali i prema zapadu do [[Piacenza|Piacenze]], koje datira iz razdoblja [[Pleistocen]]a kada je razina mora rasla i potopila udolinu. Rast razine mora je nastupio nakon zadnjeg ledenog doba, koje je uzdignulo Jadransko more prije otprilike 5500 godina.{{sfn|McKinney|2007|pp=123–132}} Od tada se delta rijeke Po širi. Od 1000 godine pr.n.e. do 1200 godine nove ere prosječno se širila oko 4 metra godišnje.<ref>{{cite journal|title=Distributary channels and their impact on sediment dispersal|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0025322705001945|first1=James P M|last1=Syvitski|journal=Marine Geology|volume=222–223|issue=15|pages=75–94|doi=10.1016/j.margeo.2005.06.030 |year=2005.|publisher=[[Elsevier]]|last2=Kettner|first2=Albert J|last3=Correggiari|first3=Anna|last4=Nelson|first4=Bruce W|issn=0025-3227}} {{subscription required}}</ref> U XII. vijeku, delta se širila oko 25 metara godišnje. U XVII. vijeku, delta je postala okoliš kojim upravlja čovjek jer je počeo iskop umjetnih kanala. Od tada se kanalima i novim [[Rukavac|rukavcima]] delta rijeke širi po godišnjoj stopi od 50 metara.<ref>{{cite web|publisher=Theseus Project|url=http://www.theseusproject.eu/wiki/Geological_processes_in_the_Anthropocene:_the_Po_River_Delta|title=Geological processes in the [[Anthropocene]]: the [[Po (river)|Po]] [[River Delta]]|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20120722144435/http://www.theseusproject.eu/wiki/Geological_processes_in_the_Anthropocene:_the_Po_River_Delta|url-status=dead}}</ref> Osim već nabrojanih rijeka, u Jadran se samo iz Italije ulijeva više od 20 drugih rijeka, koje također tvore aluvijalnu obalu,{{sfn|Barrocu|2003|p=210}} uključujući lagune Venecije, [[Grado, Friuli-Venezia Giulia|Grado]] i [[Caorle]].<ref>{{cite web|url=http://www.dsa.unipr.it/lagunet/med03/abstracts_Conference.pdf|format=PDF|title=Ecological indicators of estuarine features on hard substrata in the large North Adriatic lagoons|author=Renato Sconfietti|publisher=Institute for Environment and Sustainability Inland and Marine Waters Unit|work=Proceedings of the International Conference on Southern European Coastal Lagoons: The Influence of River Basin-Coastal Zone interactions|year=2003.|access-date=2015-07-21|archive-date=2004-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20040710004856/http://www.dsa.unipr.it/lagunet/med03/abstracts_Conference.pdf}}</ref> Na istočnoj obali postoje manje aluvijalne ravnice u deltama rijeka Dragonje, [[Bojana (rijeka)|Bojane]] i Neretve.<ref>{{cite web|publisher=EURONATUR|url=http://www.euronatur.org/uploads/media/Chapt_1-3_Rapid_assessment_of_the_Ecological_Value_of_the_Bojana-Buna_Delta_01.pdf|format=PDF|title=Rapid assessment of the Ecological Value of the Bojana-Buna Delta|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202160923/http://www.euronatur.org/uploads/media/Chapt_1-3_Rapid_assessment_of_the_Ecological_Value_of_the_Bojana-Buna_Delta_01.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite journal|journal=Croatian Medical Journal|publisher=Medicinska Naklada|title=The Neretva Delta: Green Pearl of Coastal Croatia|first=Jasmina|last=Mužinić|pmc=2121601|date=2007.|volume=48|issue=2}}</ref> == Biogeografija i ekologija == Jadransko more ima jedinstveno vodno tijelo u odnosu na cijelokupnu biokemijsku fizionomiju. Proizvodi anorganske hranjive tvari, a uvozi čestice organskog ugljika i nitrogena kroz Otrantska vrata koja djeluju kao mjesto mineralizacije. Izmjena tvari je mnogo kompleksnija zbog batimetrije mora; 75% vode protjeće kroz tjesnac i kruži oko Palagruškog praga i Sjeverni Jadran utjeće tek na 3-4% vode u Južnom Jadranu.{{sfn|Gačić|Civitarese|Ursella|1999|p=356}} To se reflektira na biogeografiju i ekologiju mora, osobitno na sastav i osobine njegovog ekosustava.{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|pp=291-300}} Glavne biogeografske jedinice su Sjeverni Jadran, Središnji Jadran i Južni Jadran.{{sfn|Bianchi|2007|p=10}} === Flora i fauna === Jedinstvena priroda Jadrana je bogata endemima. U Jadranu je indentificirano više od 7000 životinjskih i biljnih vrsta. Srednji Jadran je nabogatiji endemskim vrstama, s 535 indentificiranih vrsta [[Zelena alga|zelene]], [[Smeđa alga|smeđe]] i [[Crvena alga|crvene alge]].<ref name="USAID-Bio">{{cite web|publisher=Natural Resources Management & Development Portal|url=http://rmportal.net/library/content/118_croatia/view?searchterm=en|title=Biodiversity assessment for Croatia|date=31 December 2000|author=Chemonics International Inc|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202161413/http://rmportal.net/library/content/118_croatia/view?searchterm=en|dead-url=yes}}</ref> Četiri od pet vrsta mediteranske morske trave su pronađene u Jadranu. Najčešće vrste su ''Cymodocea nodosa'' i ''Zostera noltii'', dok su ''Zostera marina'' i ''[[Posidonija|Posidonia oceanica]]'' mnogo rijeđe.<ref>{{cite journal|journal=[[Aquatic Botany]]|volume=77|year=2003|pages=17–25|title=Genome size of Adriatic seagrasses|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/57225.pdf|format=PDF|issn=0304-3770|first1=Jasna Dolenc|last1=Koce|first2=Barbara|last2=Vilhar|first3=Borut|last3=Bohanec |first4=Marina|last4=Dermastia|doi=10.1016/S0304-3770(03)00072-X}}</ref> Uzduž istočne obale su pronađene mnoge rijetke i zaštićene vrste. Razlog tome je čista i manje zagađena voda od one na zapadnoj obali, za što su zaslužne morske struje koje cirkuliraju u smjeru obrnutom od kazaljke sata. Takav protok vode značajno doprinosi bioraznolikosti država na istočnoj obali. Dobri dupin je često viđen na istočnom akvatoriju, a nekad je hrvatska obala pružala utočište kritično ugoroženoj [[Sredozemna medjvedica|sredozemnoj medvjedici]] i morskim kornjačama.<ref name="USAID-Bio"/> Sjeverni Jadran je osobito bogat ribljim endemskim vrstama.{{sfn|Bombace|1992|pp=379-382}} Oko trideset endemskih vrsta riba je nađenu u samo jednoj ili dvije države čije granice izlaze na Jadran. Razlog tome je krška morfologija obalne i podmorske topografije, uključujući nastanjena podvodna staništa, krških rijeka i područja oko [[vrulja]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Culture (Croatia)]]|first=Ivna|last=Vukšić|format=PDF|url=http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/priroda/4th_NR%20to%20CBD.pdf|title=Fourth national report of the Republic of Croatia to the Convention on Biological Diversity|date=18 May 2009}}</ref> Poznato je 45 podvrsta, endema Jadranske obale i otoka. U Jadranu obitava oko 410 vrsta i podvrsta riba, predstavljajući približno 70% mediteranske riblje svojte, s barem 7 vrsta koje žive samo u Jadranu. Zbog pretjeranog izlova ribe, oko 64 poznatih vrsta je pred izumiranjem.<ref name="USAID-Bio"/> Samo mali djelić ribe nađene u Jadranu je došao procesom lesepsijske migracije (eng. Lessepsian migration) i bijegom iz [[marikultura]].{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|p=300}} === Zaštićena područja === [[Datoteka:Tremiti 00.jpg|mini|lijevo|otočje [[Tremiti]], zaštićeno područje]] Bioraznolikost u Jadranu je velika i duž obale postoji nekoliko zaštićenih područja. U Italiji su to [[Miramare]] u Tršćanskom zaljevu (Sjeverni Jadran), [[Torre del Cerrano]] i otočje [[Tremiti]] u srednjo-jadranskom bazenu i [[Torre Guaceto]] u južnoj [[Apulia|Apuliji]].<ref name="EU-Casestudy">{{cite web|publisher=[[European Union]]|url=http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/documentation/studies/documents/case_study_adriatic_sea_en.pdf|format=PDF|title=The potential of Maritime Spatial Planning in the Mediterranean Sea&nbsp;– Case study report: The Adriatic Sea|date=5 January 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.torredelcerrano.it/dove-siamo.html|language=Italian|work=Torre del Cerrano|title=Dove Siamo|trans-title=Where We Are|year=2010|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-02-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110210110437/http://www.torredelcerrano.it/dove-siamo.html}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Miramare je uspostavljeno 1986. godine i pokriva oko 30 hektara obale i 90 hektara mora. Područje obuhvaća 1,8 kilometara oblane linije blizu rta Miramare.<ref>{{cite web|publisher=La Riserva Marina di Miramare|url=http://www.riservamarinamiramare.it/riserva/index.htm|title=La Riserva|trans-title=The reserve|language=Italian|access-date=2015-07-21|archive-date=2004-09-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20040918143056/http://www.riservamarinamiramare.it/riserva/index.htm|dead-url=yes}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Torre del Cerrano je osnovano 2009., a prostire se 5,7&nbsp;km (3 nautičke milje) od obale prema pučini uz 7&nbsp;km dugu obalnu crtu. Različite zone zaštićenog područja pokrivaju područje od 37&nbsp;km² površine mora.<ref>{{cite web|publisher=Marine Protected Area Torre Cerrano|url=http://www.torredelcerrano.it/en/the-marine-protected-area.html|title=The Marine Protected Area|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514071109/http://www.torredelcerrano.it/en/the-marine-protected-area.html|dead-url=yes}}</ref> Otočje Tremiti je zaštićeno od 1989., dok su sami otoci dio Nacionalnog parka Gargano.<ref>{{cite web|publisher=tremiti.eu|url=http://www.tremiti.eu/isole/riserva_marina/parco.aspx|language=Italian|title=Riserva Marina delle Isole Tremiti|trans-title=Tremiti Islands Marine Reserve}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Torre Guaceto, koje se nalzi blizu Brindisi i Carovingo, pokriva područje od 2227 hektara i u blizini Državni rezervat Torre Guaceto koji pokriva 1114 hektara obale i dijeli 8 kilometara obalne linije s zaštićenim područjem mora.<ref>{{cite web|publisher=Consorzio di Gestione di Torre Guaceto|url=http://www.parks.it/riserva.marina.torre.guaceto/Epar.php|title=Protected Area}}</ref> Nadalje na talijanskoj Jadranskoj obali se nalazi 10 međunarodno važnih močvarnih područja zaštićenih [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-italy/main/ramsar/1-30-168%5E16565_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Italy}}</ref> [[Datoteka:Brijuni, swamp.jpg|mini|[[Brijuni|Nacionalni park Brioni]]]] [[Istra]]. Nacionalni park Brioni obuhvaća 743,3 hektara arhipelaga i 2651,7 hektara okolnog mora.<ref>{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/general_info|title=General Info|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20120114031922/http://www.brijuni.hr/en/general_info|dead-url=yes}}</ref> Proglašen je nacionalnim parkom 1999. godine.<ref>{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/about_us/documents_and_reports|title=Documents and reports}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Limski kanal]] je 10 kilometarski rijas rijeke Pazinčice.<ref>{{cite web|publisher=City of [[Rovinj]]|url=http://www.rovinj.hr/rovinj/rovinj/priroda/limski-kanal|title=Limski kanal|trans-title=Lim Canal|language=Croatian}} {{hr icon}}</ref> U slovenskom dijelu Istre, morska i obalna zaštićena prirodna područja su Park prirode Sečovlje Salina, Park prirode Strunjan, Prirodni rezervat Škocjan Inlet i spomenici prirode [[Debeli Rtič]], [[Cape Madona]] i [[Jezera Fiesa]].<ref name="SI-PAs">{{cite journal|last1=Vidmar|first1=Barbara|last2=Turk|first2=Robert|year=2011|title=Marine protected areas in Slovenia: How far are we from the 2012/2020 target?|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Vidmar_Turk_2538.pdf|format=PDF|journal=Varstvo narave|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|volume=Suppl.|issue=1|pages=159–170|issn=0506-4252|access-date=2015-07-21|archive-date=2017-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20170331065317/http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Vidmar_Turk_2538.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zrsvn.si/sl/informacija.asp?id_meta_type=63&id_informacija=651|title=Naravni spomenik Jezeri v Fiesi|language=Slovene|trans-title=The Fiesa Lakes Natural Monument|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|access-date=2015-07-21|archive-date=2007-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310223411/http://www.zrsvn.si/sl/informacija.asp?id_meta_type=63&id_informacija=651|dead-url=yes}} {{sl icon}}</ref> Park prirode Sečovlje Salina je osnovan 1990. i pokriva 721 hektar, te obuhvaća četiri prirodna rezervata.<ref name="SORSYB11-40">{{cite journal|author=[[Statistical Office of the Republic of Slovenia]]|date=30 June 2011|title=Territory and climate|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|journal=Statistical Yearbook|chapter=Enlarged protected areas of nature&nbsp;– natural parks|issue=50|page=38|issn=1318-5403}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|url=http://www.dedi.si/dediscina/430-secoveljske-soline|editor4-last=Podjed|editor8-first=Ines|editor8-last=Jerele|editor7-first=Primož|editor7-last=Pavlin|editor6-first=Bojan|editor6-last=Erhartič|editor5-first=Drago|editor5-last=Kladnik|editor4-first=Dan|editor3-first=Mateja|title=Sečoveljske soline|editor3-last=Golež|editor2-first=Gregor|editor2-last=Torkar|editor1-first=Mateja|editor1-last=Šmid Hribar|last=Pipan|first=Primož|encyclopedia=Enciklopedija naravne in kulturne dediščine na Slovenskem&nbsp;– DEDI|trans-title=Sečovlje Saltworks|language=Slovene}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120715105338/http://www.dedi.si/dediscina/430-secoveljske-soline |date=2012-07-15 }} {{sl icon}}</ref> Godine 1993., područje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom i od međunarodnog je značaja za vrste ptica močvarica.<ref>{{cite web|url=http://www.unep-aewa.org/meetings/en/mop/mop4_docs/national_reports/pdf/slovenia2008.pdf|title=Report of the Republic of Slovenia on the implementation of the Agreement in the period 2005–2007|publisher=[[Agreement on the Conservation of African-Eurasian Migratory Waterbirds]]|year=2008|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20121120102824/http://www.unep-aewa.org/meetings/en/mop/mop4_docs/national_reports/pdf/slovenia2008.pdf|dead-url=yes}}</ref> Park prirode Strunjan je osnovan 2004., pokriva 429 hektara i sadrži dva prirodna rezervata.<ref name="SI-PAs" /><ref name="SORSYB11-40" /> U sastavu parka se nalazi i 4&nbsp;km dugi klif, najsjeverniju mediteranstku solanu i jedini slovenski sustava laguna.<ref>{{cite web|url=http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Synthesis_Report_web.pdf|chapter=Saltpans of Strunjan, Slovenia&nbsp;– proposal|title=Landscape Management Methodologies: Synthesis report of thematic studies|pages=286–291|first=Nataša|last=Bratina Jurkovič|publisher=[[United Nations Environment Programme]]|year=2011|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2015-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924063931/http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Synthesis_Report_web.pdf|dead-url=yes}}</ref> Ujedno je i najsjevernija točka na kojoj se uzgajaju neke mediteranske biljke.<ref>{{cite journal|last=Putrle|first=Dejan|year=2011|title=Landscape Park Strunjan|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Putrle_2532.pdf|format=PDF|journal=Varstvo narave|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|volume=Suppl.|issue=1|page=187|issn=0506-4252|access-date=2015-07-21|archive-date=2017-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20170331064311/http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Putrle_2532.pdf|dead-url=yes}}</ref> Prirodni rezervat Škocjan Inlet je osnovan 1998. i pokriva 122 hektara.<ref>{{cite web|url=http://skocjanski-zatok.org/rezervat/osebna-izkaznica/|title=Osebna izkaznica|language=Slovene|trans-title=Identity Card|publisher=Bird Watching and Bird Study Society of Slovenia}} {{sl icon}}</ref> Spomenik prirode Debeli Rtič obuhvaća 24 hektara,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-BDG">{{cite web|url=http://www.geopedia.si/?params=L11499#T105_L11499_F364_x399238_y50410_s16_b4|title=Zavarovana območja: Debeli rtič|language=Slovene|trans-title=Protected Areas: Debeli Rtič|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-07-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731001301/http://www.geopedia.si/?params=L11499#T105_L11499_F364_x399238_y50410_s16_b4}}</ref> Spomenik prirode Cape Madona 12 hektara,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-RM">{{cite web|url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en&params=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F12_x388259_y43840_s17_b4|title=Zavarovana območja: Rt Madona v Piranu|language=Slovene|trans-title=Protected Areas: Cape Madona in Piran|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}</ref> i Spomenik prirode Jezera Fiesa 2,1 hektar,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-LF">{{cite web|url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en&params=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F29_x389600_y43143_s17_b4|title=Zavarovana območja: Jezeri v Fiesi|language=Slovene|trans-title=Protected Areas: Lakes in Fiesa|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}</ref> kao jedino obalno boćato jezero u Sloveniji.<ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/file/20762|journal=Natura Croatica|publisher=Croatian Natural History Museum|volume=16|issue=1|archive-date=2020-08-06|access-date=2015-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200806013713/https://hrcak.srce.hr/file/20762|url-status=dead}}</ref> U Hrvatskoj je sedam zaštićenih podučja: pored navedenog [[Brijuni|Brioni]] i [[Limski kanal]] u hrvatskom dijelu Istre, u Dalmaciji su: [[Kornati]] i [[Telašćica]] u srednjo-jadranskom bazenu, blizu Šibenika; i Lastovsko otočje, Malostonski zaljev i otok [[Mljet]] u južnoj Dalmaciji.<ref name="EU-Casestudy" /> [[Dalmacija]]. Nacionalni park Kornati je utemeljen 1980. i prostire se na 220&nbsp;km², uključujući 89 otoka i hridi. Morski okoliš [[Datoteka:Kornati islands.jpg|mini|desno|[[Nacionalni park Kornati]]]] obuhvaća tri četvrtine ukupne površine parka, dok ukupna duljina obale iznosi 238&nbsp;km.<ref>{{cite web|publisher=[[Kornati]] national park|url=http://www.kornati.hr/eng/index.asp#|title=Welcome back to the National Park Kornati}}</ref> Nacionalni park Telašćica se nalazi na Dugom otoku i osnovan je 1998. godine. Park pokriva 69&nbsp;km oblane linije, 22,95&nbsp;km² kopna i 44,55&nbsp;km² mora.<ref>{{cite web|publisher=Telašćica nature park|url=http://www.telascica.hr/opci-podaci.php?lang=en|title=Nature Park Telašćica|access-date=2015-07-21|archive-date=2009-07-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090723164440/http://www.telascica.hr/opci-podaci.php?lang=en|dead-url=yes}}</ref> Malostonski zaljev je na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sjevernije od poluotoka Pelješac i obuhvaća 48&nbsp;km² morskog područja.<ref name="EU-Casestudy"/> Park prirode Lastovsko otočje je utemeljn 2006. i sadrži 44 otoka i hridi, 55&nbsp;km² kopna i 143&nbsp;km² mora.<ref>{{cite web|publisher=Lastovo nature park|url=http://www.pp-lastovo.hr/en/lastovo/about-us/nature-park|title=About Us|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202162625/http://www.pp-lastovo.hr/en/lastovo/about-us/nature-park|dead-url=yes}}</ref> Nacionalni park Mljet je utemeljen 1960., pokriva površinu od 24&nbsp;km². Ramsarskom konvencijom je zaštićena delta Neretve kao značajno međunarodno močvarno područje.<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-croatia/main/ramsar/1-30-168%5E16461_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Croatia}}</ref> [[Datoteka:Karavasta.jpg|mini|lijevo|[[Laguna Kravasta]] u Albaniji]] Albanija je 2010. osnovala svoje prvo zaštićeno morsko područje, Nacionalni park Karaburun-Sazan na poluotoku Karaburun, gdje se spajaju Jadransko i Jonsko more. Park pokriva ukupno 12570 hektara površine.<ref>{{cite web|publisher=shqiperia.com|url=http://lajme.shqiperia.com/lajme/artikull/iden/1046857853/titulli/VENDIM-PER-SHPALLJEN-PARK-KOMBETAR-TE-EKOSISTEMIT-NATYROR-DETAR-PRANE-GADISHULLIT-TE--KARABURUNIT-DHE-ISHULLIT-TE-SAZANIT#minimize|title=Vendim për shpalljen "Park Kombëtar" të ekosistemit natyror detar pranë gadishullit të Karaburunit dhe ishullit të Sazanit|language=Albanian|trans-title=Decision to declare as a "National Park" the maritime natural ecosystem of Karaburun Peninsula and Sazan Island}} {{sq icon}}</ref> Planirana su još dva zaštićena morska područja, Rt Rodon i Porto Palermo.<ref name="EU-Casestudy" /> U Albaniji su i dva močvarna rezervata zaštićena Ramsarskom konvencijom: [[laguna Karavasta]] i [[Butrint]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-annotated-ramsar-17050/main/ramsar/1-30-168%5E17050_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Albania}}</ref> Ni Bosna i Hercegovina ni Crna Gora nemaju planove za uspostavom ikakvih zaštićenih područja.<ref name="EU-Casestudy" /> === Zagađenje === Ekosustav Jadranskog mora je pod stalnom prijetnjom prekomjernog unosa hranjivih tvari preko drenaža s poljoprivrednih zemljišta i otpadnih voda iz gradova na obali, ali i iz rijeka, osobito Po.{{sfn|Chin|2006|pp=5–6}} Venedija je najčešći primjer zagađenja obalnih voda gdje brodovi, polja, tvornice i otpadne vode pridonose zagađenju mora.<ref>{{cite news|work=[[CNN]]|url=http://articles.cnn.com/1999-09-23/nature/9909_23_venice.enn_1_greenpeace-activists-pollution-mussels?_s=PM:NATURE|title=Woes of Venice Lagoon tackled in U.S.|date=23 September 1999|access-date=2015-07-21|archive-date=2010-11-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20101102140506/http://articles.cnn.com/1999-09-23/nature/9909_23_venice.enn_1_greenpeace-activists-pollution-mussels?_s=PM:NATURE|dead-url=yes}}</ref> Rizik predstavljaju i balasne vode koje ispuštaju brodovi, osobito tankeri. No, s obzirom da većina tereta i gotovo svi tankeri dolaze s teretom, a ne da odlazi s teretom, rizik od balastnih voda ostaje minimalan. Međutim, predloženi terminali za izvoz nafte su kritizirani prvenstveno zbog toga. Glavnu prijetnju predstavlja izlijevanje nafte u more koje bi ozbiljno ugrožilo okoliš i nanjelo štetu turizmu i ribarstvu.<ref>{{cite web|publisher=[[University of Zagreb]]|url=http://www.fsb.unizg.hr/sorta2004/abstract/t11-3-jelavic.pdf|format=PDF|title=Ecologic risks from crude oil tankers in Croatian part of Adriatic Sea|first1=Vedran|last1=Jelavić|first2=Damir|last2=Radan|year=2004|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202164124/http://www.fsb.unizg.hr/sorta2004/abstract/t11-3-jelavic.pdf|dead-url=yes}}</ref> Procjenjeno je da ako se dogodi veći izlijev nafte, samo u Hrvatskoj bi gotovo milijun ljudi ostalo bez prihoda.<ref>{{cite news|newspaper=[[Jutarnji list]]|url=http://www.jutarnji.hr/tankerska-havarija-u-jadranu-bez-prihoda-bi-ostavila-milijun-ljudi/770990/|language=Croatian|title=Tankerska havarija u Jadranu bez prihoda bi ostavila milijun ljudi|trans-title=A tanker disaster in the Adriatic would cost a million people their livelihood|date=14 May 2010|first1=Sergej|last1=Trajković|first2=Nevenka|last2=Horvat|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112052759/http://www.jutarnji.hr/tankerska-havarija-u-jadranu-bez-prihoda-bi-ostavila-milijun-ljudi/770990/|dead-url=yes}} {{hr icon}}</ref> Dodatni rizik predstavljaju rafinerije nafte u delti rijeke Po gdje su se izlijevi nafte događali u prošlosti,<ref>{{cite news|newspaper=[[The Guardian]]|title=Environmental disaster warning as oil spill reaches the Po, Italy's biggest river|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/feb/24/oil-spill-po-italy-river|date=24 February 2010}}</ref> srećom bez značajnijih posljedica po okoliš.<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/71121/Default.aspx|title=Havarija tankera na Hvaru: pijani kormilar vozio, kapetan boravio u&nbsp;– zahodu|trans-title=Tanker disaster on Hvar: drunken crewmember at the helm while the captain went to the toilet|language=Croatian|date=22 September 2009|first=M |last=Budimir}} {{hr icon}}</ref> Od 2006. Italija razmatra izgradnju terminala za [[ukapljeni zemni plin]] u Tršćanskom zaljevu, zajedno s plinovodom u neposrednoj blizini granice sa Slovenijom.{{sfn|Malačič|Faganeli|Malej|2008|pp=375–376}} Slovenska vlada, okolne općine i gradovi su izrazili zabrinutost zbog utjecaja tog terminala na okoliš, transport i turizam.<ref>{{cite news |url=http://www.sta.si/vest.php?s=s&id=1659936 |title=Coastal Town Mayors Protest over Italy's Gas Terminal |date=25 July 2011 |work=STA: Slovenian Press Agency |access-date=2015-07-21 |archive-date=2015-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150109002458/http://www.sta.si/vest.php?s=s&id=1659936 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite news|work=[[United Press International]]|url=http://www.upi.com/Business_News/Energy-Resources/2011/08/11/Slovenia-slams-Italys-Trieste-LNG-plans/UPI-33571313057100/|title=Slovenia slams Italy's Trieste LNG plans|date=11 August 2011}}</ref> Još jedan izvor zagađenja u Jadranu je kruti otpad. Jugo i morske struje znaju nositi sa sobom velike količine krutog odpada, najčešće plastike.<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/125165/Default.aspx|title=Nevrijeme i Božićni blagdani: smeće u starom Portu|trans-title=Poor weather and Christmas holidays: waste in the old port|language=Croatian|date=26 December 2011|first=Ahmet|last=Kalajdžić}} {{hr icon}}</ref> Na onečišćenje zraka u Jadranu najviše utječu velika industrijska sjedišta u porječju rijeke Po i velikih industrijskih gradova uz obalu.<ref>{{cite news|newspaper=[[The New York Times]]|url=http://www.nytimes.com/2007/06/11/world/europe/11iht-pollute.4.6099107.html?pagewanted=all|title=Made in Italy: Fashion, food, Fiat, pollution|first=Elisabeth|last=Rosenthal|date=11 June 2007}}</ref><ref>{{cite news|newspaper=[[Novi list]]|language=Croatian|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kvaliteta-zraka-u-Rijeci-Mlaka-Urinj-i-Visevac-crne-tocke-zagadenja|title=Kvaliteta zraka u Rijeci: Mlaka, Urinj i Viševac crne točke zagađenja|trans-title=Quality of air in Rijeka: Mlaka, Urinj and Viševac are black spots of pollution|first=Marinko|last=Glavan|date=12 October 2011}} {{hr icon}}</ref> Italija i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] su 1977. uspostavile zajedničku komisiju za zaštitu od onečišćenja Jadrana. Organizacija je nakon raspada SPFR prenesna na Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru.<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Environment and Nature Protection (Croatia)]]|url=http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=10251|title=The Joint Commission for the protection of the Adriatic Sea and coastal area from pollution|year=2008|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120715111220/http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=10251|dead-url=yes}}</ref> Buduća onečišćenja su predviđena i napravljena je analiza najugoroženijih dijelova koja će se sanirati uz pomoć regionalnih projekata i Svjetske banke. Prepoznato je 27 "vrućih točaka" do 2011. godine, od kojih šest zahtijevaju brzu reakciju.<ref>{{cite web|publisher=Western Balkans Investment Framework|url=http://wbif.eu/lib_documents/0000/0188/WB_Adriatic_Sea_Environment_Program.pdf|format=PDF|year=2011|title=Addressing Adriatic Hot Spots: A Proposed Adriatic Environmental Program|archiveurl=https://www.webcitation.org/66k0DBPiU?url=http://wbif.eu/lib_documents/0000/0188/WB_Adriatic_Sea_Environment_Program.pdf|archivedate=2012-04-07|access-date=2015-07-21|deadurl=no}}</ref> == Etimologija == Porijeklo imena Adriatic je povezano s Etrušćanskim naseljem [[Adria]], koja najvjerojatnije potječe od ilirskog ''adur'' što znači voda ili more.{{sfn|Room|2006|p=20}} U [[Antika|Antici]] je more bilo znano kao ''Mare Adriaticum'' (''Mare Hadriaticum'', katkada pojednostavljeno na ''Adria'') ili rjeđe ''Mare Superum'' (gornje more).<ref>{{cite journal|page=504|publisher=F. and C. Rivington|year=1812|journal=The British Critic|volume=40|first=James|last=Playfair|title=System of Geography|url=http://books.google.com/books?id=EQEwAAAAYAAJ&pg=PA504#v=onepage&q&f=false}}</ref> Ova dva pojma nisu sinonimi. ''Mare Adriaticum'' se odnosi općenito na područje Jadranskog mora i proteže se od Venecijanskog zaljeva do Otrantskih vrata. Granice su malo striktnije definirali Rimski autori. Rani Grčki izvori su postavili granice između Jadranskog i Jonskog mora na više točaka, od Venecijanskog zaljeva do južnog vrha otoka Peleponeza, istočne obale Sicilije i Zapadne obale Krete.{{sfn|Calmet|Taylor|1830|pp=53–54}} ''Mare Superum'' je u definiciji obuvaćalo sadašnje granice Jadrana i more južno od Apeninskog polutoka, sve do Sicilijanskog kanala.{{sfn|Anthon|2005|p=20}} Još jedno ime korišteno u to vrijeme je ''Mare Dalmaticum'', koje se odnosilo na more uz obalu [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]] i [[Ilirik]].{{sfn|Tacitus|1853|p=380}} == Državne granice == [[Italija]] i [[SFRJ]] su 1968. dogovorile granice na Jadranu, s dodatnim sporazumom potpisanim 1975. koji se odnosio na pitanje Trščanskog zaljeva. Granica dogovorena 1968. se proteže na 654 kilometra i sastoji se od 43 točke. Te točke su povezane ravnim linijama ili kružnim segmentima. Granice dogovorene 1975. sadrže dodatnih 5 točaka, koje se nastavljaju na završnu točku određenu 1968. godine. Sve države nastale raspadom SFRJ su prihatile te sporazume. Na najjužnijem dijelu Jadrana granice nisu određene zbog izbjegavanja određivanja točke dodira dviju granica s albanskom. SFRJ, Albanija i Italija su teritorijalnim vodama definirale 15&nbsp;km od kopna, ali je ta razdaljina 1970-ih smanjena na međunarodno standarnih 12&nbsp;km. Italija i Albanija su dogovorile svoje morske granice 1992. po principu ekvidistance.<ref name="Geoadria-Borders">{{cite journal|journal=Geoadria|publisher=[[University of Zadar]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71443|title=The maritime boundaries of the Adriatic Sea|first1=Mladen|last1=Klemenčić|first2=Duško |last2=Topalović|pages=311–324|volume=14|issue=2|year=2009}}</ref> Prema konvenciji UN-a o zakonima na moru Jadransko more je definirano kao zatvoreno ili poluzatvoreno more.{{sfn|Vukas|2006|p=205}} === Jadranska Euroregija === Jadraska Euroregija je uemeljena u puli 2006. kako bi se promovirala regionalna suradnja na obalama Jadranskog mora i služila kao pomoć u rješavanju problema u regiji. Jadranska Euroregija se sastoji od 23 regije: [[Apulia]], [[Molise]], [[Abrauzzo]], [[Marche]], [[Emilia-Romagna]], [[Veneto]] i [[Friuli-Venezia Giulia]] u Italiji; slovenska Istra (obala); [[Istarska županija|Istarska]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska,]] Ličko-senjske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvantske županije u Hrvatskoj; Hercegovačko-neretvanska županija u Bosni i Hercegovini; općine Kotor i Tivati u Crnoj Gori; okruge [[Fierski okrug|Fier]], [[Valonski okrug|Valona]], [[Tiranski okrug|Tiran]], [[Skadarski okrug|Skadar]], [[Drački okrug|Drač]] i [[Lješki okrug|Lješ]] u Albaniji te grčke perfekture [[Prefektura Tesprocija|Tesprocija]] i [[Perfektura Krf|Krf]].<ref>{{cite web|work=[[Adriatic Euroregion]]|url=http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=53&lang=en|title=About the Adriatic Euroregion|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-09-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20120909044610/http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=53&lang=en|url-status=dead}}</ref> === Sporovi === Granice republika unutar bivše SFRJ su određene odlukom [[AVNOJ]]-a 1943. i 1945. godine,<ref name="Kraljević-Razgraničenje-1947">{{cite journal|first=Egon|last=Kraljević|publisher=[[Croatian State Archives]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41791|language=Croatian|title=Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945–1946|trans-title=Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946|year=2007|journal=Arhivski vjesnik|issue=50|format=PDF|issn=0570-9008}}</ref><ref>{{cite journal|journal=Časopis za suvremenu povijest|issn=0590-9597|publisher=Croatian Institute of History|title=Kriza međunarodnih odnosa&nbsp;– studija slučaja: Hrvatska i Slovenija&nbsp;– granica u Istri|language=Croatian|trans-title=International relations crisis&nbsp;– a case study: Croatia and Slovenia&nbsp;– border in Istria|first=Tatjana|last=Tomaić|pages=391–414|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=109846|volume=43|issue=2|year=2011}} {{hr icon}}</ref> ali stroge granice nisu bile dogovorene među novonastalim državama, dok morske granice u SFRJ uopće nisu bile definirane.{{sfn|Vukas|2007|pp=553-566}} Primjerice pomorska granica između Albanije i Crne Gore nije bila dogovorena prije 1990-ih.<ref name="Geoadria-Borders"/> Hrvatska i Slovenija su započele pregovore oko dogovaranja pomorske granice u Piranskom zaljevu 1992., ali dogovor nije postignut. Obje zemlje su proglasile svoje ekonomske zone u tom proručju i one se dijelomično poklapaju.<ref name="Geoadria-Borders"/><ref>{{cite web |url=http://www.ukom.gov.si/fileadmin/ukom.gov.si/pageuploads/dokumenti/dogodki/Kronologije_arhiv/chronology05.pdf |title=Chronology of Events 2005 |publisher=Government Communication Office, Republic of Slovenia |access-date=2015-07-21 |archive-date=2013-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130719011408/http://www.ukom.gov.si/fileadmin/ukom.gov.si/pageuploads/dokumenti/dogodki/Kronologije_arhiv/chronology05.pdf |dead-url=yes }}</ref> Pristupni pregovori Hrvatske za ulazak u EU su bili usporeni zbog spora oko te granice.<ref name="Geoadria-Borders" /> Pomorska granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske je uređena 1999., ali ostalo je još nekoliko pitanja oko polutoka Klek i dva otočića. Granica Hrvatske i Crne Gore je bila sporna kod Kotorskog zaljeva i na polutotku Prevlaka. Spor je nastao zbog Jugoslavenske okupacije poluotoka tokom Domovinskog rata. Poluotok je kasnije predan u nadzor UN-ovim promatračima koji su se tamo zadržali do 2002. godine. Hrvatska je zauzela to područje dogovorom s Crnom Gorom.<ref name="Geoadria-Borders"/> == Ekonomija == === Ribarstvo === U Jadranskom moru je 2000. godine ulov ribe dosegao 110,000 tona žive vage.<ref>{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone}}</ref> Jedan od najvećih problema je pretjeran izlov i čime mnoge vrste su ugrožene (npr. Zubatac, Škarpina, Grdobina mrkulja, Šanpjer (riba Kovač)), Škombri, Kostelj,<ref name="Vjesnik-Fish">{{cite news|newspaper=[[Vjesnik]]|url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=fea1770b-bfb7-4d7b-9e05-ee1a763e174f|archivedate=2012-06-14|archiveurl=https://www.webcitation.org/68PcEvU16?url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=fea1770b-bfb7-4d7b-9e05-ee1a763e174f|title=Talijanski ribari optužuju hrvatsku flotu da im kradu ribu|language=Croatian|trans-title=Italian fishermen accuse Croatian fleet of fish theft|date=29 April 2011|author=Damir Herceg|access-date=2015-07-21|deadurl=no}}</ref> Cipal, Trilja, Škamp,{{sfn|Houde|Jukić-Peladić|Brandt|Leach|1999|p=344}} kao i Oslić<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030826/temedana01.asp|language=Croatian|title=U Jadranu je 40 posto manje ribe|trans-title=Adriatic Sea fish stock drops 40 percent|date=26 August 2003|author=Lola Wright}}</ref> i Sardine.<ref>{{cite web|publisher=[[Nova TV (Croatia)]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prosvjed-zbog-prekomjernog-izlova-srdele.html|language=Croatian|title=Prosvjed zbog prekomjernog izlova srdele|trans-title=Protest over overfishing of sardines|date=30 September 2011}}</ref> Ribarske mreže ubijaju i zapletene kornjače i dobre dupine. Kako bi se očuvala brojnost ribe, 2003. je predstavljen ZERP, ali je njegova primjena za zemlje EU ukinuta 2004. čime je izgubio smisao.<ref name="NCL-Zerp">{{cite web|publisher=[[Nacional]]|url=http://www.nacional.hr/clanak/40630/zerp-je-nepotrebna-avantura|language=Croatian|title=ZERP je nepotrebna avantura|first=Robert|last=Bajruši|date=6 December 2007|archivedate=2012-07-11|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/695AT9JY8?url=http://www.nacional.hr/clanak/40630/zerp-je-nepotrebna-avantura|access-date=2015-07-21}}</ref> Talijanski ribari ulove najveći dio ribe, s ukupnim ulovom 465.637 tona 2007. godine.<ref name="FAO-Stat2009">{{cite journal|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|format=PDF|url=ftp://ftp.fao.org/FI/CDrom/CD_yearbook_2009/booklet/ba0058t.pdf|title=Fishery and Aquaculture Statistics|year=2011|location=Rome|issn=2070-6057|journal=FAO yearbook}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Od ukupnog ulova, tokom 2003. 28,8% je bilo iz Sjevernog i Srednjeg Jadrana i 24,5% iz Južnog Jadrana i Jonskog mora. Talijansko ribarstvo zapošljava 60.700 ljudi u primarnom sektoru, uključujući i one ribare koji djeluju izvan Jadrana. Od ukupnog ulova, 40% dolazi iz akvakulture. Ukupna bruto vrijednost ulovljene ribe 2002. iznosi 2 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=http://www.fao.org/fishery/countrysector/FI-CP_IT/en|title=Fishery and Aquaculture Country Profiles&nbsp;– Italy}}</ref> Hrvatski ulov i proizvodnja je 2007. dosegnula 53,083 tona.<ref name="FAO-Stat2009"/> U 2006. ukupan hrvatski ulov je bio 37.800 tona uz 14,200 tona iz uzgoja. Hrvatsko ribarstvo zapošljava oko 20.000 ljudi. Tokom 2006. morski ulov ribe u hrvatskim vodama se sastojao od sardina (44,8%), inćuna (31,3%), tuna (2,7%), ostale plave ribe (4,8%), oslića (2,4%), cipala (2,1%), ostale pridnene ribe (8,3 %), rakova (ponajviše jastoga i škampa) (0,8%), školjki (0,3%), sipe (0,6%), lignji (0,2%), hobotnica i ostalih glavonošaca (1,6%). Hrvatska morska akvakulturna proizvodnja se sastoji pretežito od tune (47,2%), školjki (28,2%) i Basa i Deverika (zajedno 24,6%).<ref>{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=ftp://ftp.fao.org/FI/DOCUMENT/fcp/en/FI_CP_HR.pdf|format=PDF|title=Fishery Country Profiles&nbsp;– Croatia|access-date=2015-07-21|archive-date=2017-05-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20170518220127/ftp://ftp.fao.org/FI/DOCUMENT/fcp/en/FI_CP_HR.pdf|dead-url=yes}}</ref> Albanski ribari su 2007. godine ulovili 7.505 tona ribe, uljučujući i akvakulturnu proizvodnju, koja je dosegnula 1.970 tona 2006. godine.<ref name="FAO-Stat2009"/> U istom razdoblju, Slovenski ribari su ukovili 2500 tona s 55% proizvodnje u akvakulturama, što predstavlja najviši omjer u Jadranu. Crnogorski ribari su iste godine ulovili 911 tona, sa samo 11 tona uzgojem u akvakulturama.<ref>{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/html/country_p/AllCProfile.html|title=Country Fishery Information}}</ref> Tokom 2007. godine, ribarska proizvodnja u Bosni i Hercegovini je dosegnula 9.625 tona.<ref name="FAO-Stat2009"/> === Turizam === [[Datoteka:Dubrovnik view 01.JPG|mini|desno|[[Dubrovnik]] je glavna turistička destinacija u Hrvatskoj]] [[Datoteka:Neum02451.JPG|mini|desno|[[Neum]] i plaža ''Zenička'' u Bosni i Hercegovini]] [[Datoteka:Rimini Waterfront.jpg|mini|desno|[[Rimini]] je glavno obalno turističko odredište u Italiji]] [[Datoteka:Portoroz-hotel Palace.JPG|mini|desno|[[Portorož]] je najveći obalni turistički centar u dijelu Istre u Sloveniji]] Zemlje koje imaju izlaz na Jadransko more su značajna turistička odredišta. Najveći broj noćenja turista u regiji ima Italija, osobito regija [[Veneto]] (oko Venecije). Slijede ju regija [[Emilia-Romagna]] i hrvatske županije. Hrvatski turističke objekte čini 21.000 morskih luka i pristaništa, a nautičke turiste privlače različiti tipovi zaštićenih morskih i priobalnih područja.<ref name="EU-Casestudy"/> Sve zemlje uz obalu Jadrana, osim Albanije i Bosne i Hercegovine sudjeluju u programu [[Plava zastava]] koji certificira marine i plaže koje zadovoljavaju stroge standarede kvalitete uključujući zaštitu okoliša, kvalitetu vode, sigurnost i razinu turističke usluge.<ref>{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.fee-international.org/en|title=FEE is|access-date=2015-07-21|archive-date=2008-08-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20080815203855/http://www.fee-international.org/en|dead-url=yes}}</ref> Do 30. siječnja 2013, Plavom zastavom su nagrađene 103 talijanske Jadranske plaže i 29 marina, 116 hrvatskih plaža i 19 marina, 7 slovenskih plaža i 2 marine i 16 crnogorskih plaža.<ref>{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.blueflag.org/Menu/Awarded+sites|title=Blue Flag Beaches and Marinas|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20110609190312/http://www.blueflag.org/Menu/Awarded%2Bsites|dead-url=yes}}</ref> Turizam na Jadranu je značajan izvor prihoda zemlje, osobito Hrvatske i Crne Gore.<ref name="MNE-Stat">{{cite web|publisher=Statistical office of Montenegro|url=http://www.monstat.org/eng/page.php?id=43&pageid=43|title=Tourism}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Institute for Tourism (Croatia)|url=http://www.mint.hr/UserDocsImages/Izvj-04_SRTRH.pdf|format=PDF|language=Croatian|editor1-first=Siniša|editor2-last=Horak|first1=Davor|last1=Krasić| first2=Petra|last2=Gatti|first3=Mladen|last3=Gledec|first4=Alen|last4=Jugović|first5=Blanka|last5=Kesić|first6=Zoran|last6=Klarić|first7=Damir|last7=Krešić|first8=Ivo|last8=Kunst|first9=Eduard|last9=Kušen|title=Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske|trans-title=General plan and strategy of development of tourism in the Republic of Croatia|year=2011}} {{hr icon}}</ref> Direktan prihod od troškova putovanja i turizma 2011. u Hrvatskoj iznosi 5,1% BDP-a, s ukupnim industrijskim doprinosom od 12,8% BDP-a.<ref>{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/c/croatia/|title=Croatia&nbsp;– Key Facts at a Glance}}</ref> Za Crnu Goru, izravan prihod od turizma iznosi 8,1% BDP-a, s ukupnim doprinosom ekonomiji od 17,2% crnogorskog BDP-a.<ref>{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/m/montenegro/|title=Montenegro&nbsp;– Key Facts at a Glance}}</ref> Turizam u Hrvatskoj u posljednje vrijeme bilježi veći rast od drugih zemalja na Jadranu.<ref>{{cite web|publisher=The [[Rimini]] Centre for Economic Analysis|url=http://www.rcfea.org/papers/WS1/Quintiliani.pdf|title=International tourism in the coastal regions of five Mediterranean countries|format=PDF|first=Fabio|last=Quintiliani|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-10-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014023720/http://www.rcfea.org/papers/WS1/Quintiliani.pdf}}</ref> {|class="wikitable" ! colspan=5|Turizam na Jadranu<ref name="MNE-Stat"/><ref name="Tourism-Eurostat">{{cite web|publisher=[[Eurostat]]|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/data/main_tables|title=Eurostat&nbsp;– Tourism}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Neum]] municipality|title=Intervju: Načelnik općine [[Neum]] dr. Živko Matuško za BH. Privrednik|trans-title=Interview: Municipal mayor dr. Živko Matuško for BH Privrednik|date=17 October 2011|language=Bosnian|url=http://www.neum.ba/index.php/81-vijesti/126-intervju|access-date=2015-07-21|archive-date=2015-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109004542/http://www.neum.ba/index.php/81-vijesti/126-intervju|dead-url=yes}} {{bs icon}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Chamber of Economy of the Federation of Bosnia and Herzegovina|format=PDF|url=http://kfbih.com/udoc/10102011Izvozna_strategija_za_sektor_turizma.pdf|language=Bosnian|title=Pregled sektora turizma|trans-title=A review of tourism sector|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202171616/http://kfbih.com/udoc/10102011Izvozna_strategija_za_sektor_turizma.pdf|dead-url=yes}} {{bs icon}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Tourism, Cultural Affairs, Youth and Sports (Albania)]]|url=http://www.mtkrs.gov.al/web/Treguesit_statistikore_te_turizmit_30_1.php|language=Albanian|trans-title=Tourism statistical indicators|title=Treguesit statistikorë të turizmit|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119055056/http://www.mtkrs.gov.al/web/Treguesit_statistikore_te_turizmit_30_1.php|dead-url=yes}} {{sq icon}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/25-11.pdf|title=Tourism|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Slovenia|format=PDF|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|issn=1318–5403|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515110656/http://www.stat.si/letopis/2011/25-11.pdf}}</ref><ref>{{Cite journal|url=http://www.stat.si/doc/statinf/21-SI-O16-1101.pdf|issn=1854-1275|title=Tourism&nbsp;– Hotels, Slovenia, 2008–2010&nbsp;– final data|journal=Statistične informacije&nbsp;– Rapid Reports|date=27 September 2011|volume=16|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|page=5|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20120105081017/http://www.stat.si/doc/statinf/21-SI-O16-1101.pdf}}</ref> |- ! Država ! Regija ! CAF kreveti* ! Hotelski kreveti ! Prenoćišta |- align=center | [[Albanija]] || - || - || - || 2,302,899 |- align=center | [[Bosna i Hercegovina]] || općina [[Neum]] || {{circa}} 6,000 || 1,810 || 280,000 |- align=center | [[Hrvatska]] || [[NUTS:HR|Jadranska Hrvatska]] || 411,722 || 137,561 || 34,915,552 |- align=center | rowspan=7|[[Italija]] || [[Friuli-Venezia Giulia]] || 152,847 || 40,921 || 8,656,077 |- align=center | [[Veneto]] || 692,987 || 209,700 || 60,820,308 |- align=center | [[Emilia-Romagna]] || 440,999 || 298,332 || 37,477,880 |- align=center | [[Marche]] || 193,965 || 66,921 || 10,728,507 |- align=center | [[Abruzzo]] || 108,747 || 50,987 || 33,716,112 |- align=center | [[Molise]] || 11,711 || 6,383 || 7,306,951 |- align=center | [[Apulia]]** || 238,972 || 90,618 || 12,982,987 |- align=center | [[Crna Gora]] || - || 40,427 || 25,916 || 7,964,893 |- align=center | [[Slovenija]] || obalne općine || 24,080 || 9,330 || 1,981,141 |- | colspan=5|<small>*Kreveti u svim kolektivnim smještajnim objektima; uključuje hotelske krevete za koje postoje odvojene brojke<br>**Uključuje i jadransku i jonsku obalu</small> |} === Transport === [[Datoteka:Triest Port1.JPG|mini|desno|[[Luka Trst]], najveća teretna [[luka]] u Jadranskom moru]] [[Datoteka:Luka brajdica 040408.jpg|mini|desno|[[Rijeka (grad)|Luka Rijeka]], najveća luka u Hrvatskoj]] [[Datoteka:Brosen durres panview.jpg|mini|desno|[[Luka Drač]]]] Na obalama Jadranskog mora nalazi se ukupno 19 [[luka]] u četiri različite države, koje zajedno mogu primiti više od 1,000.000 [[tona]] tereta godišnje. Najveće teretne luke među njima su u talijanskom [[Luka Trst|Trstu]], [[Luka Venecija|Veneciji]], [[Luka Ravenna|Ravenni]], slovenskom [[Luka Koper|Koperu]],<ref>{{cite web|url=http://www.stat.si/letopis/2011/21-11.pdf|format=PDF|title=Transport|publisher=[[Statistical Office of the Republic of Slovenia]]|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515104506/http://www.stat.si/letopis/2011/21-11.pdf}}</ref> te hrvatskoj [[Luka Rijeka|Rijeci]]. Najveće putničke luke u Jadranskom moru nalaze se u hrvatskom [[Luka Split|Splitu]] i talijanskoj [[Luka Ancona|Anconi]].<ref name="IT-Ports"/><ref name="HR-ports"/><ref name="AL-ports"/><ref name="SI-ports">{{cite web|publisher=[[Raiffeisen Zentralbank]]|work=limun.hr|url=http://limun.hr/en/main.aspx?id=779703|title=Slovenia's Luka Koper 2011 Cargo Throughput Up 11%|date=17 January 2012|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202171431/http://limun.hr/en/main.aspx?id=779703}}</ref> U drugim državama, među bitnije luke spadaju [[Luka Bar|Bar]] kao najveća crnogorska,<ref>{{cite news|work=[[B92]]|url=http://www.b92.net/eng/news/business-article.php?yyyy=2009&mm=08&dd=26&nav_id=61375|title=Serbia eyes Montenegro's largest port|date=26 August 2009|access-date=2015-07-21|archive-date=2009-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20090829055017/http://www.b92.net/eng/news/business-article.php?yyyy=2009&mm=08&dd=26&nav_id=61375|dead-url=yes}}</ref> odnosno [[Luka Drač|Drač]] kao najveća albanska luka. Godine [[2010]]. sjevero-jadranske luke u Trstu, Veneciji, Ravenni, Koperu i Rijeci osnovale su [[Udruženje luka sjevernog Jadrana|Udruženje luka Sjevernog Jadrana]] s ciljem ostvarivanja bolje pozicije u transportnom sustavu [[EU]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Maritime Affairs, Transport and Infrastructure (Croatia)]]|url=http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6598|title=Signed the founding of the NAPA in Trieste, Rijeka is expected to join in|date=2 March 2010|work=Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture|location=Zagreb|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-12-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20121215054249/http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6598|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[North Adriatic Ports Association]]|url=http://www.portsofnapa.com/index.php?t=news&id=6|date=29 November 2010|title=Port of Rijeka&nbsp;– Fifth Star of NAPA|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20120331085519/http://www.portsofnapa.com/index.php?t=news&id=6|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable sortable" |- !colspan=4| Glavne jadranske luke* |- !Luka !Država !Tonaža tereta !Broj putnika |- align=center | [[Ancona]]||[[Italija]]||10,573,000||1,483,000 |- align=center | [[Bari]]||Italija||3,197,000||1,392,000 |- align=center | [[Barletta]]||Italija||1,390,000||- |- align=center | [[Brindisi]]||Italija||10,708,000||469,000 |- align=center | [[Chioggia]]||Italija||2,990,000||- |- align=center | [[Luka Drač|Drač]]||[[Albanija]]||3,441,000||770,000 |- align=center | [[Luka Koper|Koper]]||[[Slovenija]]||17,051,000||100,300 |- align=center | [[Manfredonia]]||Italija||1,277,000||- |- align=center | [[Monfalcone]]||Italija||4,544,000||- |- align=center | [[Ortona]]||Italija||1,340,000||- |- align=center | [[Luka Ploče|Ploče]]||[[Hrvatska]]||5,104,000||146,000 |- align=center | [[Porto Nogaro]]||Italija||1,475,000||- |- align=center | [[Rabac]]||Hrvatska||1,090,000||669,000 |- align=center | [[Luka Ravenna|Ravenna]]||Italija||27,008,000||- |- align=center | [[Rijeka 2020 EPK|Rijeka]]||Hrvatska||15,441,000||219,800 |- align=center | [[Luka Split|Split]]||Hrvatska||2,745,000||3,979,000 |- align=center | [[Luka Trst|Trst]]||Italija||39,833,000||- |- align=center | [[Venecija]]||Italija||32,042,000||1,097,000 |- class="sortbottom" |colspan=4| <small>*Uključuje luke s više od milijun tona tereta ili milijun putnika godišnje.<br>Izvori: [[Nacionalni institut za statistiku (Italija)|Nacionalni institut za statistiku]] (podaci iz 2007, talijanske luke, napomena: Luka Ancona uključuje Anconu i [[Falconara Marittima|Falconaru Marittimu]];<ref>{{cite web|publisher=Port of Ancona Authority|url=http://www.autoritaportuale.ancona.it/files/RAPPORTO%20STATISTICO%202011.pdf|format=PDF|language=Italian|title=Rapporto statistico 2011|trans-title=Statistical report 2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2015-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109003921/http://www.autoritaportuale.ancona.it/files/RAPPORTO%20STATISTICO%202011.pdf|url-status=dead}}</ref> putnički promet ispod 200,000<br>nije naveden),<ref name="IT-Ports">{{cite web|title=Trasporti e telecomunicazioni|trans-title=Transport and communications|url=http://www3.istat.it/dati/catalogo/20101119_00/PDF/cap19.pdf|format=PDF|publisher=[[Istituto Nazionale di Statistica]]|language=Italian|access-date=2015-07-21|archivedate=2011-08-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110812170735/http://www.istat.it/dati/catalogo/20101119_00/PDF/cap19.pdf|deadurl=yes}} {{it icon}}</ref> [[Hrvatski zavod za statistiku]] (podaci iz 2008, hrvatske luke, napomena: Luka Rijeka uključuje terminale Rijeku, [[Bakar]], [[Bršica|Bršicu]] i [[Omišalj]];<ref>{{cite web|publisher=[[Port of Rijeka]] Authority|url=http://www.portauthority.hr/en/infrastructure/general_information|title=General information|access-date=2015-07-21|archivedate=2015-01-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150109003843/http://www.portauthority.hr/en/infrastructure/general_information|deadurl=yes}}</ref> Luka Ploče<br>uključuje terminale [[Ploče]] i [[Metković]]),<ref name="HR-ports">{{cite web|publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf|format=PDF|title=Traffic of ships, passengers and goods by harbour master's offices and statistical ports, 2008|access-date=2015-07-21|archive-date=2010-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20101114063139/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Port of Ploče Authority|url=http://www.port-authority-ploce.hr/html/eng/capacities.asp|title=Capacities|access-date=2015-07-21|archivedate=2012-01-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120121044905/http://www.port-authority-ploce.hr/html/eng/capacities.asp|deadurl=yes}}</ref> Dračka komora za trgovinu i industriju&nbsp;– Albanija (podaci iz 2007, Luka Drač),<ref name="AL-ports">{{cite web|publisher=Durrës' Chamber of Commerce and Industry&nbsp;– Albania|url=http://www.ccidr.al/files/durres_a_good_business_choise.pdf|format=PDF|page=14|title=Durrës, a good business choice|access-date=2015-07-21|archivedate=2013-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130513183732/http://www.ccidr.al/files/durres_a_good_business_choise.pdf|deadurl=yes}}</ref> SEOnet (podaci iz 2011, Luka Koper)<ref>{{cite web |url=http://seonet.ljse.si/file.aspx?AttachmentID=26225 |title=Ladijski pretovor v letu 2011 |language=Slovene |trans-title=Ship Transloading in 2011 |publisher=Port of Koper |date=17 January 2012}} {{sl icon}}</ref></small> |} === Ugljikovodici === [[Energetika|Energetske]] tvrtke temeljem podataka koje je prikupila norveška tvrtka [[Spectrum]] i koje je prikupila [[INA]], smatraju da se u jadranskom podmorju nalaze velika ležišta [[ugljikovodici|ugljikovodika]] pogodnih za eksploataciju. 2. travnja 2014. godine Vlada RH otvorila je [[javno nadmetanje]] za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja. Natječaj je zatvoren 3. studenog 2014. Na otvaranju javnog nadmetanja u travnju bilo je predstavnika 40-ak energetskih tvrtki, kao [[Exxon]], [[Gazprom]], [[Lukoil]], [[Total]], Ina, [[RWE]], [[Edison]], [[Turkish Petroleum]], [[Hellenic Petroleum]], [[Petroceltic]], [[Hunt Oil]], [[JP Nippon]] i dr. Natječaj je u djelokrugu ministarstva gospodarstva. Ponuđeno je 29 istražnih polja, površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Osam istražnih polja je na Sjevernom Jadranu, a dvadeset i jedno na Srednjem i Južnom Jadranu. Ministarstvo procjenjuje da bi ovisno o polju istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina u Jadranu trajala od dvije do pet godina.<ref name="poslovni.hr">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/zavrsava-natjecaj-za-istrazivanje-nafte-i-plina-na-jadranu-282720]</ref> Ponude će biti procijenjene prema onome što su ponuđači ponudili o predloženom programu minimalnog ulaganja u seizmička istraživanja, broju predloženih rudarskih radova bušenja i istražnih bušotina te o drugim istraživanjima, kao i naknadi za potpis ugovora. 70-postotni udio u ocjeni ponude odnosi se na inicijalno trogodišnje istražno razdoblje, kad se najviše vrednuje broj bušotina. 20 posto ocjene ponude nose podaci iz ponude za drugo inicijalno istražno razdoblje od dvije godine. U tom razdoblju najvažniji je broj [[naftna bušotina|bušotina]]. S 10 posto u procjeni ponude sudjeluje naknada za potpis ugovora.<ref name="poslovni.hr"/> Projektu eksploatacije su se suprotstavila eko udruženja, [[Oceanografski institut|Oceanografski institu]], Klub nezavisnih vijećnika s Jadrana i dr.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/sincic-projekt-eksploatacije-nafte-iz-jadrana-je-sulud-i-protupravan/ |access-date=2015-07-21 |archivedate=2015-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150222175236/http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/sincic-projekt-eksploatacije-nafte-iz-jadrana-je-sulud-i-protupravan/ |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.24sata.hr/politika/jadran-nije-vladin-privatni-vrt-graani-trebaju-odluciti-408755]</ref> == Povezano == * [[Geografija Albanije]] * [[Geografija Bosne i Hercegovine]] * [[Geografija Hrvatske]] * [[Geografija Italije]] * [[Geografija Crne Gore]] * [[Geografija Slovenije]] * [[Geografija Europe]] * [[Sredozemno more]] * [[Jonsko more]] == Reference == {{izvori|4}} == Literatura == {{div col}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Wn949Sr-POkC|title=A Classical Dictionary: Containing the Principle Proper Names Mentioned in Ancient Authors|authorlink=Charles Anthon|first=Charles|last=Anthon|isbn=978-1-4179-7654-6|publisher=[[Kessinger Publishing]]|year=2005|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=v_45Mb-OJIcC|first=Giovanni|last=Barrocu|chapter=Seawater Intrusion in Coastal Aquifers of Italy|editor-first=Juan Antonio López|editor-last=Geta|publisher=Instituto Geológico y Minero de España|year=2003|isbn=978-84-7840-471-1|accessdate=3 February 2012|title=Coastal Aquifers Intrusion Technology: Mediterranean Countries|ref=harv}} *{{cite encyclopedia|url=http://books.google.hr/books?id=aYRup5mRcGsC|title=Albania|encyclopedia=Encyclopedia of European and Asian regional geology|publisher=Springer|year=1997 | isbn = 978-0-412-74040-4|accessdate=3 February 2012|editor1-first=Eldridge M|editor1-last=Moores|editor2-first=Rhodes Whitmore|editor2-last=Fairbridge|first1=L.|last1=Beccaluva|first2=M.|last2=Shallo|first3=M.|last3=Coltorti|first4=I|last4=Premti|first5=F | last5 = Siena|ref=harv}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=xxWVegnYS-oC|title=Biodiversity in enclosed seas and artificial marine habitats: proceedings of the 39th European Marine Biology Symposium, held in Genoa, Italy, 21–24 July 2004 |editor1-last=Relini|editor1-first=Giulio|editor2-last=Ryland|editor2-first=J|year=2007 |series=Developments in Hydrobiology |volume=193 |isbn=978-1-4020-6155-4|chapter=Biodiversity issues for the forthcoming tropical Mediterranean Sea|first=Carlo Nike|last=Bianchi|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lLVFW0an7NUC|title=The maritime boundaries of the Adriatic Sea|first1=Gerald Henry|last1=Blake|first2=Duško |last2=Topalović|first3=Clive H|last3=Schofield|isbn=978-1-897643-22-8|year=1996|publisher=[[IBRU]]|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vY650GD-OLkC |chapter=Fisheries of the Adriatic Sea |title=Marine Eutrophication and Population Dynamics: With a Special Section on the Adriatic Sea: 25th European Marine Biology Symposium, Institute of Zoology, University of Ferrara |first=Giovanni |last=Bombace|editor-last=Colombo|editor-first=Giuseppe |year=1992 |publisher=Olsen&Olsen |isbn=978-87-85215-19-2|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=xMZI2QEer9QC|title=Civilization and Capitalism, 15th–18th Century|first=Fernand|last=Braudel|authorlink=Fernand Braudel|publisher=University of California Press|year=1992|isbn=978-0-520-08116-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c_Pft6RqfYIC|title=The Norman conquest of Southern Italy and Sicily|first=Gordon S.|last=Brown|publisher=McFarland|year=2003|isbn= 978-0-7864-1472-7|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qp8ocRg7r2sC|title=The Byzantine Empire|first=Robert|last=Browning|isbn= 978-0-8132-0754-4|publisher=CUA Press|year=1992|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=http://books.google.hr/books?id=Y0qn0foDpUMC|title=The Rough Guide to Venice & the Veneto|publisher=[[Rough Guides]]|isbn= 978-1-84353-302-3|year=2004|accessdate=11 August 2012|first1=Jonathan|last1=Buckley|first2=Charles|last2=Hebbert|first3=Kate|last3=Hughes|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PNHxISN-dmQC|title=Italian foreign policy in the interwar period, 1918–1940|first=H. James|last=Burgwyn|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1997|isbn=978-0-275-94877-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=dw3FEpOUrRkC|title=A history of the Ostrogoths|first=Thomas S.|last=Burns|publisher=Indiana University Press|year=1991|isbn=978-0-253-20600-8|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=z3C9b4FvpEwC|title=Greek colonisation|editor-first=Gocha R.|editor-last=Tsetskhladze|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2008|isbn=978-90-04-15576-3|accessdate=31 January 2012|chapter=Greek colonisation in the Adriatic|first=Pierre|last=Cabanes|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=LOhSAAAAYAAJ|title=Calmet's dictionary of the Holy Bible|first1=Antoine Augustin|last1=Calmet|authorlink1=Antoine Augustin Calmet|first2=Charles|last2=Taylor|year=1830|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|page=425|url=https://books.google.com/books?id=uybAm7NaF5YC|title=Searching for the Forgotten War&nbsp;– 1812 Canada|first1=Patrick Richard|last1=Carstens|first2=Timothy L.|last2=Sanford|publisher=Xlibris Corporation|year=2011|isbn=978-1-4535-8890-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Earth-Moon Relationships: Proceedings of the Conference Held in Padova, Italy at the Accademia Galileiana Di Scienze Lettere Ed Arti, November 8–10, 2000|editor=Cesare Barbieri|editor2=Francesca Rampazzi|publisher=Springer|year=2001|isbn=978-0-7923-7089-5|chapter=Lunar influences on climate|first=Dario|last=Camuffo|accessdate=25 March 2012|url=https://books.google.com/books?id=vpVg1hGlVDUC|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4ru_0wmkCkwC|title=Water-quality engineering in natural systems|first=David A.|last=Chin|publisher=John Wiley and Sons|year=2006|isbn=978-0-471-71830-7|accessdate=27 March 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=B7gzrJDlUv8C|title=Venice Triumphant|first1=Elisabeth |last1=Crouzet-Pavan|first2=Lydia G.|last2=Cochrane|publisher=[[JHU Press]]|year=2005|isbn=978-0-8018-8189-3|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Europe Between the Oceans|authorlink=Barry Cunliffe|first=Barry|last=Cunliffe|year=2008|url=https://books.google.com/books?id=nHUEAQAAIAAJ|isbn= 978-0-300-11923-7|publisher=[[Yale University Press]]|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=OFwkVgQNHlsC|title=Physical oceanography of the Adriatic Sea|first1=Benoit|last1=Cushman-Roisin|first2=Miroslav|last2=Gačić|first3=Pierre-Marie |last3=Poulain|isbn=978-1-4020-0225-0|year=2001|publisher=Springer|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=sJJWEnXTHdIC|title=The Serbs|first=Sima M.|last=Ćirković|publisher=John Wiley & Sons|year=2004|isbn=978-0-631-20471-8|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|pages=127–128|title=Rome in America|url=https://books.google.com/books?id=U9wNxgCo7ycC|first=Peter R.|last=D'Agostino|publisher=University of North Carolina Press|year=2004|isbn=978-0-8078-5515-7|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book |editor1-last=Faranda |editor2-first=Letterio |editor2-last=Guglielmo |editor3-first=Giancarlo |editor3-last=Spezie |title=Mediterranean Ecosystems: structures and processes |chapter=Bacterial Abundance in the Adriatic Sea |first=Paola |last=Del Negro|year=2001|publisher=Springer |isbn=978-88-470-0114-5|url=https://books.google.com/books?id=bpGySvuZ6BkC |editor1-first=Francesco|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=8l9dfXu8OgYC|title=Flooding and environmental challenges for Venice and its lagoon: state of knowledge|editor1-first=Caroline|editor1-last=Fletcher|editor2-first=Tom|editor2-last=Spencer|first=Maurizio|last=Ferla|chapter=APAT duties and techno-scientific activities|isbn=978-0-521-84046-0|publisher=Cambridge University Press|year=2005|accessdate=25 March 2012|ref=harv}} *{{cite book|last=Fremont-Barnes|first=Gregory|url=https://books.google.com/?id=6_2wkP4j-EsC|title=Encyclopedia of the Age of Political Revolutions and New Ideologies, 1760–1815: Volume 1|publisher=Greenwood|year=2007|page=495|isbn=978-0-313-33446-7|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C|first=Richard C.|last=Frucht|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn= 978-1-57607-800-6|accessdate=18 October 2011|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=AQCxiXEwxrwC|title=The Eastern Mediterranean As a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems|publisher=Springer|year=1999|isbn=978-0-7923-5586-1|editor=Paola Malanotte-Rizzoli|editor2=Valery N. Eremeev|chapter=Spatial and seasonal variability of water and biogeochemical fluxes in the Adriatic Sea|first1=Miroslav|last1=Gačić|first2=Giuseppe|last2=Civitarese|first3=Laura|last3=Ursella|accessdate=9 May 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Mediterranean Europe|url=https://archive.org/details/mediterraneaneur0000garw|first=Duncan|last=Garwood|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2009|isbn=978-1-74104-856-8|ref=harv}} *{{cite book|title=A history of all nations, from the earliest periods to the present time|first=Samuel Griswold|last=Goodrich|url=https://books.google.com/books?id=YU3TAAAAMAAJ|publisher=Miller, Orton & Mulligan|year=1856|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=hH2NkL_318wC|title=Oceanography from Space: Revisited|editor1-first=Vittorio|editor1-last=Barale|editor2-first=Jim F.R.|editor2-last=Gower|editor3-first=L.|editor3-last=Alberotanza|publisher=Springer|year=2010|isbn=978-90-481-8680-8|first=Jim F.R.|last=Gower|chapter=Oceans from Space, a Once-a-Decade Review of Progress: Satellite Oceanography in a Changing World|accessdate=7 August 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=aW3aMxd5vrkC|title=Napoleon and the transformation of Europe|first=Alexander I.|last=Grab|publisher=Palgrave Macmillan|year=2003|isbn=978-0-333-68274-6|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|authorlink=Michael Grant (author)|title=History of Rome|url=https://archive.org/details/historyofrome00gran|first=Michael|last=Grant|publisher=Schribners|year=1978|isbn=0-684-15986-4|ref=harv}} *{{cite book|title=The Hellenistic world and the coming of Rome|url=https://books.google.com/books?id=EkdCokrrp4gC|first=Erich S. |last=Gruen|publisher=University of California Press|year=1986|isbn=978-0-520-05737-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Etruscan Italy|first=John Franklin|last=Hall|publisher=Indiana University Press|year=1996|isbn=978-0-8425-2334-9|url=https://books.google.com/books?id=bUhT7i7XhOAC|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TH_fAAAAMAAJ|title=The frigates|first=James|last=Henderson|publisher=Leo Cooper|year=1994|isbn= 978-0-85052-432-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=cY1SymrAGeEC|title=The church triumphant|first=E. Glenn|last=Hinson|publisher=Mercer University Press|year=1995|isbn= 978-0-86554-436-9|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=798ifDi9K_8C|title=Ecosystems at the Land-Sea Margin: Drainage Basin to Coastal Sea|isbn=978-0-87590-269-2|publisher=[[American Geophysical Union]]|year=1999|chapter=Fisheries: Trends in Catches, Abundance and Management|first1=E. D.|last1=Houde|first2=S.|last2=Jukić-Peladić|first3=S. B.|last3=Brandt|first4=S. D.|last4=Leach|editor-first=Thomas C.|editor-last=Malone|accessdate=10 May 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ajhU1AAacUsC|title=Frommer's 500 Extraordinary Islands|publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-0-470-50070-5|year=2010|accessdate=29 January 2012|first1=Holly|last1=Hughes|first2=Alexis Lipsitz|last2=Flippin|first3=Sylvie|last3=Murphy|first4=Julie|last4=Duchaine|ref=harv}} *{{cite book|year=2011|url=https://books.google.com/books?id=T3Sg_1wR4poC|title=The Peace of Passarowitz, 1718|editor1-first=Charles|editor1-last=Ingrao|editor2-first=Nikola|editor2-last=Samardžić|editor3-first=Jovan|editor3-last=Pesalj|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-594-8|accessdate=1 February 2012|first=Egidio|last=Ivetic|chapter=The Peace of Passarowitz in Venice's Balkan Policy|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=BH1nAAAAMAAJ|title=The Naval History of Great Britain, Volume 6, 1811–1827|first1=William M.|last1=James|first2=Andrew D.|last2=Lambert|publisher=Conway Maritime|year=2002|isbn=978-0-85177-910-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=irQ5DKF69HwC|title=The Renaissance in Europe|first=Margaret L.|last=King|publisher=Laurence King Publishing|year=2003|isbn=978-1-85669-374-5|accessdate=31 January 2011|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC|title=The former Yugoslavia's diverse peoples|first1=Matjaž|last1=Klemenčič|first2=Mitja |last2=Žagar|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WBBJsPJ6C6QC|title=The Adria microplate: GPS geodesy, tectonics and hazards|publisher=Springer|year=2006|isbn=978-1-4020-4234-8|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Nicholas|editor1-last=Pinter|editor2-first=Gyula|editor2-last=Grenerczy|editor3-first=John|editor3-last=Weber|editor4-first=Seth|editor4-last=Stein|editor5-first=Damir|editor5-last=Medak|chapter=Historic measurements of leveling networks in Slovenia|first=Božo|last=Koler|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Fln44TTgDLIC|title=Europe, 1890–1945|first=Stephen J.|last=Lee|publisher=Routledge|year=2003|accessdate=1 February 2012|isbn=978-0-415-25455-7|ref=harv}} *{{cite book|page=1103|url=https://books.google.com/books?id=7VDcmDeLuV4C|title=The Papacy: Gaius-Proxies|editor-first=Philippe|editor-last=Levillain|publisher=[[Routledge]]|year=2002|isbn=978-0-415-92230-2|accessdate=1 February 2012|ref={{harvid|Levillain|2002}}}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=JD8CqjuA4SAC|title=Mediterranean climate variability|publisher=Elsevier|year=2006|isbn=978-0-444-52170-5|accessdate=2 February 2012|first1=Piero|last1=Lionello|first2=Paola |last2=Malanotte-Rizzoli|first3=Roberta|last3=Boscolo|ref=harv}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=0YbtOyL_XNUC |chapter=Fish Biodiversity in the Adriatic Sea |title=Balkan Biodiversity: Pattern and Process in the European Hotspot |first1=Lovrenc |last1=Lipej |first2=Jakov |last2=Dulčić |editor1-last=Griffiths|editor1-first=Huw I|editor2-last=Kryštufek|editor2-first=Boris|editor3-last=Reed|editor3-first=Jane M|publisher=Springer |year=2004 |isbn=978-1-4020-2853-3|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book |url=http://www.zrs.upr.si/media/uploads/files/Vojna_in_mir_na_Primorskem.pdf |chapter="You Will Not Be Robbed": Slovenes and Great Powers from the Treaty of London in 1915 to the Memorandum of London In 1954 |first=Uroš |last=Lipušček |page=446 |title=War and Peace: From the Capitulation of Italy in 1943 Until the Memorandum of London in 1954 |editor-last=Pirjevec|editor-first=Jože |publisher=[[University of Primorska]]; Annales Publishing House; Scientific and Research Institute Koper; The Historical Society for the Southern Littoral|isbn=961-6033-67-0|accessdate=21 June 2012|ref=harv|year=2005}} *{{cite conference |url=http://www.mbss.org/staff/doc/V_Malacic/MalacicFaganeliMalej_EnvironmImpactOfLNGterminalsGulfTS_InCoscunHG_IntegrationInformationEnvironmSecuritySpringer2008sm.pdf|title=Environmental Impact of LNG Terminals in the Gulf of Trieste (Northern Adriatic)|first1=V.|last1=Malačič|first2=J.|last2=Faganeli|first3=A.|last3=Malej|publisher=Springer|isbn=978-1-4020-6575-0|accessdate=21 June 2012|year=2008|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PJEhbcRSELwC|title=Venice reconsidered|first1=John Jeffries |last1=Martin|first2=Dennis|last2=Romano|publisher=[[JHU Press]]|year=2002|isbn=978-0-8018-7308-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|chapter=Chapter 6: Pleistocene and Holocene Sediments|title=The northern Adriatic ecosystem: Deep time in a shallow sea|first=Frank Kenneth|last=McKinney|edition=illustrated|publisher=Columbia University Press|url=http://books.google.hr/books?id=TuxEf_Yn4YkC|year=2007|isbn=978-0-231-13242-8|accessdate=3 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/?id=BAsy2dy75PMC|title=Advances in Environmental Research|editor1-last=Rades|editor1-first=Charles V.|editor2-first=Evan B.|editor2-last=Tilesman|publisher=Nova Publishers|year=2008|isbn=978-1-60456-413-6|chapter=Research trends on demersal fisheries oceanography in the Mediterranean|first1=Joan|last1=Moranta|first2=Antoni|last2=Quetglas|first3=Enric|last3=Massutí|first4=Beatriz|last4=Guijarro|first5=Francesc|last5=Ordines|first6=María|last6=Valls|accessdate=22 May 2012|ref={{harvid|Moranta et al.|2008}}}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kMXURN7sxh4C|title=The Italians of Dalmatia|first=Luciano|last=Monzali|publisher=University of Toronto Press|year=2009|isbn=978-0-8020-9621-0|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=DAiFM3lQm58C|title=The Adria microplate: GPS geodesy, tectonics and hazards|publisher=Springer|year=2006|isbn=978-1-4020-4234-8|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Nicholas|editor1-last=Pinter|editor2-first=Gyula|editor2-last=Grenerczy|editor3-first=John|editor3-last=Weber|editor4-first=Seth|editor4-last=Stein|editor5-first=Damir|editor5-last=Medak|chapter=Seismicity of the Adriatic microplate and a possible triggering: geodynamic implication|first=Betim|last=Muço|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=M1JIPAN-eJ4C|title=Placenames of the world|first=Adrian|last=Room|publisher=[[McFarland & Company]]|isbn=978-0-7864-2248-7|year=2006|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC|title=African Foreign Policy and Diplomacy|first=Daniel Don|last=Nanjira|publisher=ABC-CLIO|year=2010|isbn= 978-0-313-37982-6|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TznfHevgsEcC|title=The land and the spirit of Italy|first=John J.|last=Navone|publisher=Legas / Gaetano Cipolla|year=1996|isbn=978-1-881901-12-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C|title=The Congress of Vienna|first=Harold|last=Nicolson|publisher=Grove Press|year=2000|isbn=978-0-8021-3744-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Western Civilization: Beyond Boundaries|url=https://books.google.com/books?id=e5b57HtZH0kC|publisher=Cengage Learning|year=2010|isbn=978-1-4240-6962-0|accessdate=1 February 2012|first1=Thomas F. X.|last1=Noble|first2=Barry S.|last2=Strauss|first3=Duane J.|last3=Osheim|first4=Kristen B.|last4=Neuschel|first5=Elinor Ann|last5=Accampo|ref=harv}} *{{cite book|title=A short history of Byzantium|url=https://books.google.com/books?id=FkUmAQAAMAAJ|first=John Julius |last=Norwich|publisher=Knopf|year=1997|isbn=978-0-679-77269-9 |accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=KoHQEEDzL5AC|title=The modern Yugoslav conflict 1991–1995|first=Brendan|last=O'Shea|publisher=Routledge|year=2005|isbn=978-0-415-35705-0|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ke3EOOUq3gwC|title=Victory 1918|first=Alan|last=Palmer|publisher=Grove Press|year=2000|isbn=978-0-8021-3787-6|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=zt3jZ69vJKQC|title=History of the Lombards|authorlink=Paul the Deacon|last=Paul the Deacon|publisher=University of Pennsylvania Press|year=1974|isbn=978-0-8122-1079-8|accessdate=31 January 2012|editor-first=Edward|editor-last=Peters|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=E_NBAAAAYAAJ|title=Researches on the Danube and the Adriatic|first=Andrew Archibald|last=Paton|year=1861|publisher=Trübner|accessdate=15 October 2011|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7cDN8q2RHGMC|title=Submarines of the Russian and Soviet navies, 1718–1990|first1=Norman|last1=Polmar|first2=Jurrien |last2=Noot|publisher=Naval Institute Press|year=1991|isbn=978-0-87021-570-4|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=u6w8AAAAIAAJ|title=The Cambridge modern history|publisher=Cambridge University Press Archive|year=1934|accessdate=31 January 2012|first1=George Walter|last1=Prothero|first2=Stanley|last2=Leathes|first3=Adolphus William|last3=Ward|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=UFHNGHADv5IC|title=The Mediterranean Sea|first=Alain |last=Saliot|isbn=978-3-540-25018-0|year=2005|publisher=Birkhäuser|accessdate=27 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kqblCH0ciSQC|title=Sustainable coastal management: a transatlantic and Euro-Mediterranean perspective|publisher=Springer|year=2002|isbn=978-1-4020-0888-7|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Biliana |editor1-last=Cicin-Sain|editor2-first=Igor|editor2-last=Pavlin|editor3-first=Stefano|editor3-last=Belfiore|chapter=Prospects for integrated coastal management development in Croatia|first=Andrija|last=Randić|ref=harv}} *{{cite book|last=Reinert|first=Stephen W.|editor-first=Cyril|editor-last=Mango|title=The Oxford History of Byzantium|url=https://books.google.com/?id=Z6-kHUyyUIsC|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=0-19-814098-3|chapter=Fragmentation (1204–1453|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=xhoLorFC1iwC|title=Italy|first=Roland|last=Sarti|publisher=Infobase Publishing|year=2004|isbn=978-0-8160-4522-8|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=JOTFCTYSjicC|title=Diglossia and power|first=Rosita Rindler|last=Schjerve|publisher=Walter de Gruyter|year=2003|isbn=978-3-11-017654-4|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VWnxpAxp6TMC|title=Encyclopedia of coastal science|editor-first=Maurice L|editor-last=Schwartz|year=2005|publisher=Springer|series=Encyclopedia of earth sciences|volume=24|isbn=978-1-4020-1903-6|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=5M7nwV0DvBYC|title=The souls of Venice|first=Janet |last=Sethre|publisher=McFarland|year=2003|isbn=978-0-7864-1573-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Xd422lS6ezgC|title=History of the Ottoman Empire and Modern Turkey|first=Stanford J.|last=Shaw|publisher=Cambridge University Press|year=1976|isbn=978-0-521-29163-7|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qTLSZ3ucaZMC|title=A short history of the Yugoslav peoples|first=Frederick Bernard|last=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=978-0-521-27485-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/?id=v_a-wtLJ5XIC|title=Tsunamis in the Mediterranean Sea, 2000 B.C.-2000 A.D.|first1=Sergey Leonidovich|last1=Soloviev|first2=Olga N.|last2=Solovieva|first3=Chan N.|last3=Go|first4=Khen S.|last4=Kim|first5=Nikolay A.|last5=Shchetnikov|publisher=Springer|year=2000|isbn=978-0-7923-6548-8|accessdate=6 February 2012|ref={{harvid|Soloviev et al.|2000}}}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=RVEbVtJkjE0C|title=Venice in Environmental Peril?: Myth and Reality|first=Dominic|last=Standish|publisher=University Press of America|year=2011|isbn=978-0-7618-5664-1|accessdate=17 May 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PVh4b1_YmskC|title=Europe|publisher=Forgotten Books|isbn=978-1-4400-6217-9|first=H. Morse|last=Stephens|year=2010|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=NZgMAQAAMAAJ|title=The Germania and Agricola, and also selections from the Annals, of Tacitus|authorlink=Cornelius Tacitus|first=Cornelius|last=Tacitus|editor-first=Charles|editor-last=Anthon|publisher=[[Harper (publisher)|Harper]]|year=1853|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|chapter=1.6 Hydrology and Biogeochemistry|url=https://books.google.com/books?id=GDmX5XKkQCcC|title=Rivers of Europe|publisher=Academic Press|year=2009|isbn=978-0-12-369449-2|accessdate=3 February 2012|first1=Klement|last1=Tockner|first2=Urs|last2=Uehlinger|first3=Christopher T|last3=Robinson|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945|first=Jozo |last=Tomasevich|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=978-0-8047-3615-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Tectonic aspects of the Alpine-Dinaride-Carpathian system|url=https://books.google.com/books?id=864MOs0qeuEC|editor1-first=Siegfried|editor1-last=Siegesmund|editor2-first=Bernhard|editor2-last=Fügenschuh|editor3-first=Niko|editor3-last=Froitzheim|publisher=Geological Society|year=2008|isbn=978-1-86239-252-6|accessdate=3 February 2012|chapter=Tectonic evolution of the northwestern Internal Dinarides as constrained by structures and rotation of Medvednica Mountains, North Croatia|first1=Bruno|last1=Tomljenović|first2=László|last2=Csontos|first3=Emő|last3=Márton|first4=Péter|last4=Márton|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=h5_tSnygvbIC|title=A global chronology of conflict|editor-first=Spencer C.|editor-last=Tucker|publisher=ABC-CLIO|year=2009|isbn=978-1-85109-667-1|accessdate=1 February 2012|ref={{harvid|Tucker|2009}}}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=2YqjfHLyyj8C|title=World War I|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=978-1-85109-420-2|accessdate=1 February 2012|first=Spencer C.|last=Tucker|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=EHI3PCjDtsUC|title=The European powers in the First World War|first=Spencer C.|last=Tucker|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0-8153-0399-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/?id=MTu8034MPWYC|title=Global coastal change|first=Ivan|last=Valiela|publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-1-4051-3685-3|year=2006|accessdate=25 March 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qBNr2kdRbTcC|title=Geology and tectonic evolution of the central-southern Apennines, Italy|publisher=Geological Society of America|year=2010|isbn=978-0-8137-2469-0 | accessdate = 3 February 2012|first1=Livio|last1=Vezzani|first2=Andrea|last2=Festa|first3=Francesca C.|last3=Ghisetti|ref=harv}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XUFGlFDQzsUC|title= Law of the Sea, Environmental Law, and Settlement of Disputes: Liber Amicorum Judge Thomas A. Mensah|chapter=Sea Boundary Delimitation and Internal Waters |last=Vukas |first=Budislav |editor1-last=Mensah|editor1-first=Thomas A|editor2-last=Ndiaye|editor2-first=Malick Tafsir|editor3-last=Wolfrum|editor3-first=Rüdiger |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn= 978-90-04-16156-6 |year=2007 |pages=553–566|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/?id=NpzNoUR5ud4C|title=Maritime Delimitation|editor1-first=Rainer|editor1-last=Lagoni|editor2-first=Daniel|editor2-last=Vignes|publisher=[[Brill Publishers]]|year=2006|isbn=978-90-04-15033-1|chapter=Maritime Delimitation in a Semi-enclosed Sea: The Case of the Adriatic Sea|first=Budislav|last=Vukas|accessdate=22 May 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4Nv6SPRKqs8C|title=The Illyrians|first=John|last=Wilkes|publisher=Wiley-Blackwell|year=1995|isbn=978-0-631-19807-9|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite conference|url=https://books.google.com/books?id=uvlOAAAAMAAJ |booktitle=Bruun memorial lectures: The importance and application of satellite and remotely sensed data to oceanography |publisher=[[UNESCO]] |year=1979 |title=Oceanographic Time Series in the Adriatic Sea|first=Mira|last=Zore-Armanda|isbn=978-92-3-101746-9|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} {{div col end}} == Vanjske veze == * [http://www.geabios.com/html/services/maps/PublicMap.htm?lat=42.465&lon=15.876875&fov=8.66&title=Adriatic%20Sea Satelitske slike i karta Jadranskog mora] iz ''GeaBios GIS Public Service'' * [http://www.geabios.com/services/meteo/wv2.11/wv.htm?picurl=http://www.oc.phys.uoa.gr/waves/med/wavem&picext=.jpg&picset=06;12;18;24;30;36;42;48;54 Vremenska prognoza istočne obale] iz ''GeaBios GIS Public Service'' ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Adriatic Sea |commonssh = Jadransko more |commonscat = Adriatic Sea |commonscatsh = Jadransko more }} {{Mora}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jadransko more| ]] [[Kategorija:Mora u Evropi]] [[Kategorija:Mora Sredozemnog mora]] 6c5ncdtbjilc4ayw3xaj2bc59awxwes 0 8425 42716228 42516470 2026-11-04T10:14:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716228 wikitext text/x-wiki '''Kinezi''' ili Han, najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika. Nastanjeni su najviše u [[Kina|Kini]], ali također imaju mnogo iseljenika u svijetu, osobito u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], nemali broj i u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]], [[Evropa|Evropi]], te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Iseljavanja Kineza počinju [[1276]]., to jest nakon [[Mongoli|mongolske]] invazije. Mnogi sele u predjele [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], i naseljavaju urbana središta gdje se bave [[trgovina|trgovinom]]. Ona ostaje glavna preokupacija njihovih iseljenika sve do današnjih dana. U mnogim zemljama Kinezi postaju biznismeni, neki su obični mali trgovci ali postaju i vlasnici velikih međunarodnih korporacija. Bogati ili siromašni Kinezi ostaju vjerni svojoj tradicionalnoj kulturi, pa im je [[riža]] i danas glavna hrana, a štapići za jelo i dalje su glavni pribor. Posebna se pažnja posvećuje običajima vjenčanja i braka. Tijekom [[japan]]ske okupacije Kine u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], među iseljenim [[Han Kinezi]]ma počinje rasti [[nacionalizam|nacionalistički]] pokret. Članovi pokreta počinju Kini pružati snažnu potporu. Kada su [[Komunizam|komunisti]] [[1949]]. zavladali zemljom, Kinezi i dalje pružaju svesrdnu pomoć domovini, ne zato što vole [[komunizam|komuniste]] i njihovu ideologiju, nego jer je domovina ujedinjena. == Obitelj == Kina ima 340 milijuna [[obitelj]]i, s 3.63 osobe po domaćinstvu. Ona se sastoji od roditelja i djece i često je prisutno 3 ili više generacija. U prošlosti Kineska obitelj živi pod apsolutnim autoritetom muške glave obitelji. Danas u najnovije doba kako je uvedeno 'planiranje obitelji', kod mnogih obitelji muž i žena počeli su zajednički voditi brigu o domaćinstvo, konzultirajući se s ostalim članovima obitelji. Kod njih je veoma važno reći da se s poštovanjem odnose prema starijim članovima zajednice, i da posvećuju mnogo ljubavi prema svojoj djeci. == Jezik i lokalne grupe == Jezici Kineza, koji se često ne mogu međusobno razumjeti, pripadaju velikoj porodici [[kinesko-tibetski jezici|kinesko-tibetskih (sino-tibetskih) jezika]]. Najbrojnija etnička grupa Han Kineza također govori nizom manje ili više razumljivih dijalekata. 1) Veoma brojna grupa Kantonskih Han Kineza (Cantonese) koji govore dijalektom (ili jezikom) yue raširena je u 45 država s ukupno 65,571,000 ljudi. Najviše ih je izvan Kine u [[Malezija|Maleziji]], gdje ih živi 1,297,000. Ovdje treba napomenuti da 20,000 Kineza u [[Gvatemala|Gvatemali]] govori [[španjolski]], a ima ih i 1,100 u Portugalu koji se služe [[portugalski]]m jezikom. Također 21,000 kantonskih Kineza živi na [[Mauricijus]]u, a govore jezikom [[hakka (jezik)|hakka]]. 2) Chaozhou Han Kinezi, nastanjeni u [[Francuska|Francuskoj]], tek 10,000 pripadnika, govore jezikom [[min nan]]. 3) Grupa Dan, koja govori jezikom [[yue]], nastanjena je u zemlji matici, ima 4,414,000 pripadnika. 4) Fukienese (Fukienski) Han Kinezi, ova grupa nastanjena je na Brunejima i ima tek 3,400 članova. Govore jezikom yue. 5) Gan Kinezi (koji također pripadaju pravim Han Kinezima) broje 37,560,000 duša, žive u Kini i govore jezikom [[gan]]. 6) Hainanese (Hainanski) Kinezi šive u 5 država (najviše u Kini), svih skupa ima ih 5,578,000. Ostali žive u Kambodži (14,000), Maleziji (104,000), Singapuru (170,000) i Tajlandu (6,500). Govore jezikom min nan. 7) Etnička zajednica [[Hakka (kinezi)|Hakka]] broji 37,310,000 duša, žive u dvadesetjednoj državi. Van Kine najviše ih je na Tajvanu (2,254,000) i Maleziji (1,764,000), svi govore jezikom hakka. 8) Hui'an Kinezi (160,000) živi u Kini i govore jezikom [[min dong]]. 9) Huizhou Kinezi iz Kine (3,913,000) govore [[Huizhou (jezik)|istoimenim jezikom]]. 10) Jin Kinezi (57,315,000), svi iz Kine, govore [[jinyu]]. 11) Mandarin Kinezi (najveća Han grupa) 816,319,000 pripadnika, govori [[mandarinski]] živi u 94 države. Na [[Tajvan]]u ih ima 4,712,000; u Sjedinjenim Državama (1,483,000; služe se [[engleski]]m). U [[Bangladeš]]u 2,500 ovih Kineza govori [[urdu]] jezikom; 80,000 u [[Francuska|Francuskoj]] govori [[francuski]]m; 11,000 u [[Meksiko|Meksiku]] govori španjolski; 31,000 na [[novi Zeland|Novom Zelandu]] služi se engleskim; 140,000 ih ima u [[Rusija|Rusiji]] i govore [[ruski]]; 694,000 u [[Vijetnam]]u govori [[vijetnamski]]. Ovih Kineza ima čak i po nekim egzotičnim otocima i državicama kao što su: [[Vanuatu]] (400); [[Tuvalu]] (30); [[Niue]] (10) pa i u [[Albanija|Albaniji]] (200), i još cijelom nizu država. 12) Min Bei Kinezi žive u 6 država, najviše u [[Tajland]]u (5,623,000) i u matici (2,632,000). Svi govore [[min bei kineski]]. Ima ih i na [[Bruneji]]ma, [[Singapur]]u, [[Indonezija|Indoneziji]] i [[Malezija|Maleziji]]. 13) Min Dong Kinezi (9,313,000), koji govore [[Min Dong (jezik)|istoimeni jezik]] živi u 6 država, najviše u Kini (9,040,000), te nešto u Indoneziji, Bruneju, Maleziji, Singapuru i Tajlandu. 14) Min Nan Kinezi (39,670,000), uglavnom u Kini (32,601,000) govore min nan. Žive ukupno u 13 država, izvan Kine najviše u Maleziji (2,021,000). Također u Singapuru, [[Tajland]]u, [[Filipini]]ma, Sjedinjenim Državama i drugdje. 15) Min Zhong Kinezi (820,000), govore [[min zhong]], žive u Kini. 16) Pinghu Kinezi iz Kine govore [[sjeverni zhuang]]. Ima ih 2,508,000. 17) Pu-Xian iz Singapura, njih 6,000, govori [[pu-xian (jezik)|pu-xian]]. 18) Puxian Kinezi iz Kine (2,706,000) i nepoznatog broja u Maleziji govore pu-xian. 19) Shaojiang (895,000) iz Kine govore [[južni zhuang]]. 20) Shaozhou, iz Kine (961,000) govore min nan. 21) Taiwanese (Tajvanski Kinezi) 800 u [[Kostarika|Kostariki]] govore [[Jangshung]] i 1,000 u Francuskoj se služi mandarinskim. 22) Teochew žive u Maleziji (891,000), Singapuru (534,000) i [[Kambodža|Kambodži]] (174,000), svi govore min nan. 23) Waxiang iz Kine (328,000) govore [[Waxianghua]]. 24) Wenchow Kinezi u Francuskoj (20,000) govore jezikom [[wu]]. 25) Wu Kinezi u Kini (84,202,000) i još devet država govore wu. 26) Xiang (37,056,000) u Kini koji govore [[xiang]], imaju i nepoznat broj pripadnika u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi. 27) Xunpu Kinezi iz Kine (1,100) govore min nan. == Umjetnost == * ''Kristal''. [[Porculan]] je kod Kineza u upotrijebi preko 4,000 godina. Izrađuje se od posebne bijele gline na temperaturi od 1280 C. * ''[[Svila]]''. Najpoznatiji je kineski proizvod. Po njoj je danas osobito poznata provincija [[Jiangsu]] i grad [[Suzhou]], te dinastije [[Song]], [[Ming]] i [[Qing]]. Ovu elegantnu tkaninu izrađivale su neudane kćeri iz plemićkih obitelji. [[Datoteka:Lacquer in liquid form, mixed with water and turpentine.jpg|thumb|zarezivanje i sakupljane soka lakovog drveta.]] * ''Lak''. U Kini je umjetnost lakiranja poznata negdje od 200. prije Krista. Dobivaju ga od drveta 'lacquer tree' koje raste u južnoj Kini a visoko je oko 10 metara, nalik je na sok američkog javora. * ''[[Žad]]''. To je ekstremno tvrd kamen (6.5 to 7.0). Oblik mu se daje urezivanjem konopcem i [[bambus]]om pomoću zrnaca pijeska. Za obradu jednog kamena potrebno nekoliko mjeseci. Umjetnost u žadu poznata je u Kini od nekih 3500 godina prije Krista. Najpoznatiji majstori u žadu su danas u Suzhou gdje se proizvodi najkvalitetniji žad na svijetu. [[Nefrit]] koji su Kinezi koristili došao je iz istočnog [[Turkistan]]a. * ''[[Bambus]]''. Kina je domovina 1/3 svjetskog bambusa u svijetu, od nekih 1,300 poznatih vrsta. Već nakon četiri godine spreman je za upotrebu. Ima veoma široku primjenu, a koristi se i kao skela. * ''Lončarstvo''. Lončarstvo je poznato iz prastarih vremena. Blizu grada [[Yixing]] nalaze se nalazišta gline koji se crpe nekih 3,000 godina. Ova glina javlja se u pet raznih boja, crvenoj, žutoj, zelenoj, crnoj i purpurnoj i poznata je pod imenom [[zisha]]. Od nje su Kinezi izrađivali posude za pripremanje [[čaj]]a. == Arhitektura == Staru kinesku [[arhitektura|arhitekturu]] karakterizira superiorna arhitektonska tehnika i umjetnički dizajn koju je čini jedinstvenom. Najpoznatije građevinsko čudo <!-- urbana legenda!!!: , jedino koje se može vidjeti s mjeseca, -->svakako je [[Kineski zid|Veliki zid]]. U građevinarstvu se upotrebljava drveni kostur i bojeni dizajn. U feudalno doba boja je u arhitekturi bila točno ograničena na socijalni status. Žuta boja pripadala plemstvu, zelena ostalima. Vrlo česti [[zmaj]] ili [[feniks]] bojan je na zelenoj podlogi zlatnom bojom. Imperijalnu arhitekturu karakteriziraju mauzoleji i palače. Kod [[budizam|budističke]] nailazimo na [[hram]]ove i [[pagoda|pagode]], te na razne strukture (na primjer oltari) u [[taoizam|taoističkoj]]. Kod Kineza stare Kine veoma je značajna vrtna arhitektura, kombinacija struktura i ručno urađenih slika, s prirodnim scenama. Slika, arhitektura i okolina, zajedno s čovjekom u vrtnoj arhitekturi čine punu harmoniju. Carski vrtovi, vrlo često grandiozni, građeni su za kraljevsku obitelj od strane tisuća ljudi. Privatni vrtovi česti su u urbanim sredinama, oni su maleni, lijepog izgleda i mnogostruko funkcionalni. Najpoznatiji privatni vrtovi nalaze se u Suzhou, u provinciji Jiangsu. Postoje i manastirski vrtovi, po manastirima, prirodno lijepi, koji odišu svetom atmosferom i mirnoćom. == Pismo == Ovaj stari kulturni narod u mnogočemu osebujan, ima i svoje posebno [[pismo]] ([[ideografsko pismo|ideografsko]] ) kojim se služi preko milijardu ljudi. Već u periodu Qin (221-206 prije Krista) postojalo je 3,300 znakova. Ono se neprekidno razvija pa se već 100. godine nakon Krista u [[dinastija Istočni Han|dinastiji Istočni Han]] razvilo se 9,535 znakova, slijedi: [[dinastija Liang]] (16,917), [[dinastija Sjeverni Song|Sjeverni Song]] (26,149), [[dinastija Ming|Ming]] (32,200), [[dinastija Qing|Qing]] (47,043), i danas preko 56,000 pisanih znakova. U modernoj Kini u upotrebi je tek nekoliko tisuća znakova. Nekih 40% od 56,000 znakova tek su varijante drugih. * [http://www.logoi.com/notes/chinese_letters.html www.logoi.com/notes/chinese_letters.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513201959/http://www.logoi.com/notes/chinese_letters.html |date=2008-05-13 }} * [http://www.hitchams.suffolk.sch.uk/asia/letters/ www.hitchams.suffolk.sch.uk/asia/letters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060514085951/http://www.hitchams.suffolk.sch.uk/asia/letters/ |date=2006-05-14 }} == Čaj kod Kineza == Čaj je najpoznatiji kineski napitak. Prema legendi (2700 prije Krista) kineski car je sjedio ispod drveta, kada mu je u šalicu vode koju je kuhao palo lišće (čaja). Kada je probao tu tekućinu iznenadio se koliko ga je revitalizirala. Ponovio je eksperiment, i otada je nastao običaj pijenja toga napitka u Kini. == Vanjske veze == {{Commonscat|Chinese people}} * [https://web.archive.org/web/20051125160215/http://www.asianinfo.org/asianinfo/china/people.htm] * Foto album [http://www.greatcommission.com/china/china.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080422092355/http://www.greatcommission.com/china/china.htm |date=2008-04-22 }} [[Kategorija:Kinezi| ]] [[Kategorija:Sinotibetski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Kine]] 95q7r1opezui1skuuicla2hv4qkfk3f 0 11181 42716209 42422799 2026-11-04T08:23:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716209 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:JeffertsSchori.JPG|thumb|Katharine Jefferts Schori]] [[Prečasna]] [[Doktor|Dr.]] '''Katharine Jefferts Schori''' (rođena [[26.3.]] [[1954]]. u [[Pensacola (Florida)|Pensacoli]]) je izabrani [[predsjedajući biskup]] [[Američka episkopalna crkva|Episkopalne crkve u SAD]]. Ona je prva žena izabrana za primasa u [[Anglikanska crkva|anglikanskim crkvama]]. Jefferts Schori se školovala u [[New Jersey]]u, zatim [[diploma (fakultet)|diplomirala]] [[biologija|biologiju]] na [[Univerzitet Stanford|Stanfordu]] [[1974]]., [[magisterij]] iz [[oceanografija|oceanografije]] [[1977]]. i [[doktorat]] [[1983]]. na [[Oregonski državni univertitet|Oregonskom državnom univerzitetu]]. Također je stekla [[magisterij teologije]] [[1994]]. i [[doktorat teologije]] [[2001]]. na [[Crkvena teološka škola Pacifika|Crkvenoj teološkoj školi Pacifika]]. Godine 1979. se udala za Richarda Schorija, profesora [[topologija|topologije]] na Oregonskom državnom univerzitetu. Imaju odraslu kći Katharine, koja služi kao poručnik u [[USAF|američkom ratnom zrakoplovstvu]]. == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20101019214258/http://www.episcopalchurch.org/3577_76174_ENG_HTM.htm Episcopal Church elects first woman Presiding Bishop] – Episcopal News Service * [http://oregonstate.edu/~schorir/mv_religion.html News article on her taking her leave from the Church of the Good Samaritan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311015415/http://oregonstate.edu/~schorir/mv_religion.html |date=2007-03-11 }} * [http://www.livingchurch.org/publishertlc/viewarticle.asp?ID=2007 ''Gifted Service'' by Tom Sramek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061114082930/http://www.livingchurch.org/publishertlc/viewarticle.asp?ID=2007 |date=2006-11-14 }} – The Living Church Foundation * [http://thewitness.org/article.php?id=1034 In Their Own Words: Katharine Jefferts Schori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060627122015/http://www.thewitness.org/article.php?id=1034 |date=2006-06-27 }} – Witness Magazine * [http://www.thewitness.org/article.php?id=1068#JEFFERTS_SCHORI Interview with the Rt. Rev. Katharine Jefferts Schori, Bishop of Nevada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060831223830/http://www.thewitness.org/article.php?id=1068#JEFFERTS_SCHORI |date=2006-08-31 }} – Witness Magazine [[Kategorija:Vjerski vođe|Jefferts Schori, Katharine]] 9vt8y1tcqbsyb2e6jrnsc1a7e1jgef6 0 12121 42716214 42550542 2026-11-04T08:55:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716214 wikitext text/x-wiki {{Grad RH | ime = Kaštela | slika = Kastel stari.jpg | opis_slike = | zastava = | grb = | županija = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] | broj stanovnika = 40.586 | površina = 57,67 | poštanski broj = 21212 | pozivni broj = | registarska oznaka = | gradonačelnik = Ivan Udovičić (HDZ) | z. širina = 43.55 | z. dužina = 16.38 }} '''Kaštela''' su grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] koji se sastoji od 7 naselja: [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurca]], [[Kaštel Kambelovac|Kambelovca]], [[Kaštel Gomilica|Gomilice]], [[Kaštel Lukšić|Lukšića]], [[Kaštel Stari|Starog]], [[Kaštel Novi|Novog]] i [[Kaštel Štafilić|Štafilića]]. S 38.474 stanovnika Kaštela su po veličini drugi grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji i deveti u Hrvatskoj. Ime su dobila po dvorcima (''kaštelima'') podignutim u doba turske opasnosti u Dalmaciji, a oko kojih su se postupno razvila današnja naselja. == Geografija == Kaštela se nalaze u blizini [[Split]]a, [[Trogir]]a i [[Solin]]a. Kaštela su oformljena od sedam manjih spojenih mjesta uz obalu [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskog zaljeva]]. To su: [[Kaštel Štafilić|Štafilić]], [[Kaštel Novi|Novi]], [[Kaštel Stari|Stari]], [[Kaštel Lukšić|Lukšić]], [[Kaštel Kambelovac|Kambelovac]], [[Kaštel Gomilica|Gomilica]] i [[Kaštel Sućurac|Sućurac]]. Kaštela su udaljena desetak kilometara od Trogira na sjeveru i Splita na jugu i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom [[Dalmacija|Dalmacije]], ali i s kontinentalnom Hrvatskom. Iznad Kaštela se u smjeru sjeverozapad-jugoistok proteže planina [[Kozjak]] (780 m), a nešto niže prema jugu i planina [[Mosor]] (1330 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu [[depresija (reljef)|depresiju]] između spomenutih planina na sjeveru i [[poluotok Marjan|poluotoka Marjana]] i otoka [[Čiovo|Čiova]] na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju [[vapnenac]] i [[fliš]]. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca. Izmjena vapnenca i fliša čitljiva je i u [[vegetacija|vegetacijskom pokrovu]], pa su tako vapnenačke površine pretežito gole, dok je fliš prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili [[bijelograb]], [[hrast]] medunac i [[česmina]], a danas su primorska zaravan i blaže padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog širenja stambenih predjela. Mikroklimatske prilike s lokalnim obilježjima u okviru semiaridne mediteranske [[klima|klime]] omogućuju rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze, masline, smokve, badema i dr. Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta dr. Franje Tuđmana, koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala [[Marmont]]a. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova. U ljeto 2005. u promet je puštena i dovršena autocesta Zagreb-Split, čime je put između Zagreba i Splita skraćen na manje od četiri sata. Za privredu je također izuzetno važna i željeznica, koja ovuda prolazi na svojem putu do Splita, ali i putnicima, jer njome vozi Marjan express, udobna linija koja putnike iz Zagreba do Kaštela dovodi za 8-9 sati. Avionom je također moguće putovati između Kaštela i Zagreba, let obično traje oko 35 minuta. == Naseljena mjesta == [[Kaštel Gomilica|Gomilica]], [[Kaštel Kambelovac|Kambelovac]], [[Kozice]], [[Kaštel Lukšić|Lukšić]], [[Mila Gora]], [[Kaštel Novi|Novi]], [[Kaštel Stari|Stari]], [[Kaštel Sućurac|Sućurac]] i [[Kaštel Štafilić|Štafilić]]. == Historija == Kaštela su u prošlosti bila orijentirana na poljoprivredu, a početkom 20. vijeka se javlja i [[turizam]]. Međutim, nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] je nova komunistička vlada [[SFRJ|Jugoslavije]] odlučila industrijalizirati to područje, pa su sagrađene tvornice cementa i plastičnih masa (''Jugovinil''). To je imalo ozbiljne posljedice po Kaštela, u koja se kao radna snaga doselio veliki broj stanovnika iz [[Dalmatinska Zagora|Dalmatinske Zagore]] i [[Zapadna Hercegovina|zapadne Hercegovine]], a turizam je stagnirao zbog velikog zagađenja. Sve do sredine [[1980-e|1980-ih]] Kaštela su administrativno pripadala općini Split, a tada su formirana kao posebna općina i postala dio Gradske zajednice općina Split, koju je uz Split sačinjavao i Solin. Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] područje Kaštela je u septembru [[1991]]. bilo bombardirano od strane zračnih snaga [[JNA]]. Novom administrativnom reorganizacijom Hrvatske [[1992]]. godine Kaštela su dobile status grada, a sjeverni dio bivše općine je postao posebna općina pod nazivom [[Kaštelanska Zagora]]. == Administracija i politika == == Ekonomija == == Demografija == Prema popisu iz 2015.godine grad Kaštela imaju 40.586 stanovnika. == Kultura i sport== == Obrazovanje == === Osnovne škole === === Srednje škole === == Znamenitosti == == Značajne osobe == * Ante Alfirević, isusovac, hrvatski katolički svećenik, kulturni djelatnik, filozof, bogoslov, promicatelj zadrugarstva, katoličkog nakladništva, katolički novinar, pravaš, vođa [[Hrvatski katolički pokret|Hrvatskoga katoličkog pokreta]] u Dalmaciji * Mirko Parčina, hrvatski džudaš i džudaški trener, jedan od pionira džuda u Hrvatskoj, važni športski djelatnik kaštelanskog športa i visoki lokalni športski dužnosnik, hrvatski slikar, kipar i primijenjeni umjetnik * fra Bernardin Sokol, hrvatski skladatelj i franjevac == Vanjske veze == {{Commonscat|Kaštela}} * [http://www.kastela.org Portal Grada Kaštela - kastela.org ] * [http://www.kastela.com/ Kastela.com - stranica o gradu Kaštela] * [http://www.kastela.com.hr/ Kastela.Com.Hr © Otvoreni portal građana Kaštela] * [http://www.dalmacijalink.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=26&Itemid=2 Link na Kaštela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610003309/http://www.dalmacijalink.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=26&Itemid=2 |date=2007-06-10 }} * [https://web.archive.org/web/20070607153301/http://www.kastelahr.com/ KastelaHr.com © IZHR portal Kaštela] * [http://www.kastela.hr Službene stranice Grada Kaštela] {{7 Kaštela}} {{Hrvatski gradovi}} {{Splitsko-dalmatinska županija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kaštela| ]] [[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] ffsqry4s2jjc1tjdsvsdlil1t9gdxml 0 14308 42716097 42715891 2026-11-03T15:57:25Z نوفاك اتشمان 11942 + 42716097 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder |name = Franjo Tuđman |image = FranjoTudman.JPG |office = 1. [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] |primeminister = [[Stjepan Mesić]]<br />[[Josip Manolić]]<br />[[Franjo Gregurić]]<br />[[Hrvoje Šarinić]]<br />[[Nikica Valentić]]<br />[[Zlatko Mateša]] |term_start = 30. 5. 1990. |term_end = 10. 12. 1999. |succeeding = |predecessor = Ured uspostavljen |successor = vd. [[Vlatko Pavletić]]<br /> v.d. [[Zlatko Tomčić]]<br /> [[Stjepan Mesić]] |office2 = |term_start2 = |term_end2 = |birth_date = [[14. 5.|14.5.]][[1922]]. |birth_place = [[Veliko Trgovišće]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] <small>(danas [[Hrvatska]])</small> |death_date = [[10. 12.|10.12.]][[1999]]. |death_place = |party = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <small>(1989-1999)</small> |otherparty = [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] <small>(1941-1967) |spouse = [[Ankica Tuđman]] rođ. Žumbar |alma_mater = Vojna akademija u Beogradu<br /> [[Sveučilište u Zagrebu]] |profession = [[vojnik]]<br />[[historičar]]<br />[[političar]] }} '''Franjo Tuđman''' ([[Veliko Trgovišće]], 14. svibnja 1922. – [[Zagreb]], 10. prosinca 1999.),<ref>{{Cite web |title=Tuđmanov sprovod |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |access-date=2011-06-17 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025713/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> jugoslavenski i hrvatski general, povjesničar i političar. U gotovo 60 godina dugoj karijeri prošao je put od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskog]] [[komesar]]a i najmlađeg [[general]]a [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] do hrvatskog [[Hrvatski nacionalizam|nacionalista]] i prvog predsjednika nezavisne [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Djetinjstvo == [[Datoteka:Rodna kuca Dr-2.JPG|thumb|right|Rodna kuća Franje Tuđmana]] Rodio se u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]], selu u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Nema pouzdanih podataka o podrijetlu prezimena Tuđman. Neki izvori ga opisuju kao mađarsko, drugi kao njemačko.<ref name="Hudelist2004-11">{{Cite book | first=Darko | last=Hudelist | title=Tuđman-biografija | at=Djetinjstvo i školovanje u Velikom Trgovišću | pages=11 | location=Zagreb | publisher=Profil. | year=2004 | isbn= 9531200386 | url= | ref=Hudelist2004 }}</ref> Prva spomenuta osoba sa tima prezimenom jest Michael Tugyman, spomenut u matičnim knjigama iz 17 stoljeća.<ref name="Hudelist2004-11"/> Ne postoje pak nikakvi dokazi koji bi ukazivali na njega kao izravnog pretka Franje Tuđmana.<ref name="Hudelist2004-11"/> Roditelji Franje Tuđmana koji se rodio 14. 5. 1922. su bili Stjepan i Justina Tuđman, a osim njega oni su imali još četvoro djece (Danica, Ana, Ivica i Stjepan). Odrastanje u obitelji s jakim radićevskim anticrkvenim stajalištima rezultira političkim približavanjem djece komunističkoj partiji Jugoslavije bez obzira na očev položaj u komitetu HSS za Veliko Trgovišće <ref name="Hudelist 2004 14">Hudelist,Childhood and education in Veliko Trgovišće,str. 14</ref> i dva izbora za seoskog načelnika Velikog Trgovišća 1936. i 1938. godine <ref name="Hudelist 2004 14"/>. Gotovo istovremeno s polaskom u prvi razred osnovne škole 15. 9. 1929. godine Franji iznenada umire majka Justina pri porodu <ref name=autogenerated3>Hudelist str. 14</ref> nakon čega će mu se otac oženiti za Olgu Milažaru. Po završetku osnovne škole 30.6.1933. dolazi do produžene školske pauze <ref name="Hudelist 2004 23">Hudelist str 23</ref>, koja nigdje nije bila konkretno objašnjena pa se pretpostavlja da zbog ekonomske krize obitelj <ref name=autogenerated2>Hudelist str 2</ref> nije mogla plaćati daljnje školovanje. Do nastavka školovanja koje neće završiti zbog izbijanja rata dolazi tek na jesen 1935. godine === Drugi svjetski rat i JNA === Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] se kao i brat Stjepan priključio [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Titovim partizanima]]. Svoju početnu ulogu u komunističkoj partiji Jugoslavije rukovodioca tehnike Okružnog komiteta Krapina <ref name=autogenerated5>[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/t/tudjman/franjo/ Franjo Tuđman]</ref> će u partizanima unaprediti tako da postaje zamjenik političkog komesara [[Prvi zagorski partizanski odred|Zagorskog partizanskog odreda]] <ref name=autogenerated5 />, nakon čega je unapređen u zamjenika političkog komesara Udarne brigade Braća Radić 19.1.1944 <ref name=autogenerated5 /> gdje se zadržava samo do aprila 1944. kada biva unapređen u 32. zagorsku diviziju NOVJ na položaj vršitelja dužnosti političkog komesara <ref>[http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/jugoslavija/divizija/32/ 32. zagorska divizija NOVJ]</ref>. Ubrzo po dolasku na taj položaj Franjo Tuđman je unapređen tako da počinje raditi u personalnom odsjeku 10. zagrebačkog korpusa gdje ostaje do slanja u Beograd tijekom januara 1945. gdje počinje raditi kao predstavnik [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]] u Vrhovnom štabu JA, a po završetku ratu prelazi na vojno mjesto u glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane.<ref name=autogenerated5 /><ref name="HDZ">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na sajtu HDZa |url=http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |access-date=2011-03-10 |archivedate=2011-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522042736/http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |deadurl=yes }}</ref> Tijekom rata Franji je poginuo brat Stjepan, ali je i upoznao svoju suprugu Ankicu s kojom se ženi u Beogradu [[25. 5.|25.5.]] 1945. godine na prvi [[Dan mladosti]] koji se u socijalističkoj Jugoslaviji slavio kao službeni rođendan njenog osnivača [[Josip Broz Tito|Josipa Broz Tita]]. Nakon ratnih trauma za Franju Tuđmana zadnji, a ujedno i najveći šok postaje vijest o smrti oca i maćehe. Prema policijskom izviješću njeegov otac je ubio maćehu, a potom i sebe 26. 4. 1946. godine. Bez obzira na činjenicu kako je postao oficir tijekom rata pošto nije bio završio srednju školu on i njegova supruga koja je bila u sličnoj školskoj situaciji zajedno završavaju partizansku gimnaziju 1945. godine, a to početno školovanje on nastavlja u višoj vojnoj akademiji koju će uspješno završiti 1957. godine <ref name="moljac">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na moljac.hr |url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |access-date=2011-03-10 |archivedate=2013-05-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |deadurl=yes }}</ref>. Istovremeno s radom u personalnoj upravi ministarstva obrane i školovanjem vojna karijera Franje Tuđmana je cvjetala tako da 1953. godine postaje pukovnik, a 1959. godine i najmlađi general JNA. Kao mladi, sposobni i ambiciozni oficirski kadar 23.5.1954. godine Franjo Tuđman postaje sekretar <ref name="Hudelist 2004 211">Hudelist str 211</ref>, a u svibnju 1958. godine i predsjednik ''[[Sportsko društvo Partizan|JSD Partizan]]''<ref name="Hudelist 2004 211"/>,koji je tijekom cijelog postajanja druge i treće Jugoslavije bio u stvarnosti vojni klub. Bez obzira na sve vojne karijerne uspjehe Franje Tuđmana njega u pedesetim godinama dvadesetog veka počinje zanimati historiografija pa se počinje baviti pisanjem tako da mu 1957. godine izlazi prvo djelo "Rat protiv rata". Četri godine kasnije to jest 1961. godine Franjo Tuđman donosi odluku o prekidu vojne karijere kako bi se mogao baviti historiografijom <ref name="HDZ" />. == Karijera 1960-ih == Godine [[1961]]. na vlastiti zahtjev napušta vojsku te postaje osnivač Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u [[Zagreb]]u čiji postaje direktor. Osnovu za stvaranje novog instituta daruje postaje Historijsko odjeljenje Centralnog komiteta KPH koje ulazi u sastav novoosnovang instituta po odluci Centralnog Komiteta KPJ iz 1961. godine <ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=7931 Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, a sam institut još dobiva, državnu novčanu pomoć i dio konfiscirane jevrejske vile <ref name="moljac" />. Također osim posla na institutu Franjo Tuđman prvo 1962. godine postaje predsjednik Komisije za međunarodne odnose Glavnog odbora Socijalističkog saveza Hrvatske <ref name="moljac" />, a potom 1963. profesor predavač na Zagrebačkom universitetu <ref name="moljac" /> dok vrhunac ove strelovite karijere postaje njegovo biranje u Sabor 1965. godine predsjednik Odbora za znanstveni rad Prosvjetno-kulturnog vijeća Sabora SR Hrvatske <ref name="moljac" />. Istovremeno s ovim uzdizanjem na najviše partijske dužnosti Franjo Tuđman dolazi rano pod utjecaj ideja hrvatskog proljeća tako u ime Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske potpisuje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o hrvatskom jeziku]] iz 1967. godine koja se našla u suprotnosti sa službenom jugoslavenskom politikom koja je podržavala [[Novosadski dogovor]] iz 1954. godine. Ova Tuđmanova odluka ga košta mjesta u institutu pošto je praktički odmah smjenjen <ref name="moljac" />, izbačen iz [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i potom 1969. godine je smjenjen i u Saboru to jest nije mu dan još jedan saborski mandat. To političko kažnjavanje nekad podobnog Franje Tuđmana ga nije sprečilo da 1969. godine izda svoju knjigu ''Velike ideje i mali narodi'' koja se bavi s političkom historijom različitom od onoga što je tada bila historijska dogma prezentirana i štićena od komunističke partije čime definitivno postaje [[disident]]. == Disident == Kraj šezdesetih i početak sedamdesetih godina 20 veka je u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] razdoblje koje će dobiti ime [[Hrvatsko proljeće]] tijekom kojeg tamošnji političari traže promjene unutrašnje organizacije Jugoslavije, osamostaljenje hrvatskog jezika i slično. Ovaj proces koji završava 1971. godine hapšenjem tadašnjih glavnih hrvatskih reformatorski nastrojenih političara ne zaobilazi niti Franju Tuđmana koji tada ipak spada u drugu hrvatsku političku ligu za razliku od na primer [[Miko Tripalo|Mika Tripala]], [[Savka Dabčević-Kučar|Savke Dabčević]] ili [[Dražen Budiša|Dražena Budiše]]. Nakon hapšenja Franjo Tuđman je osuđen na 2 godine robije tijekom koje će uživati posebno povoljan status na zahtjev [[Josip Broz Tito|Tita]], a nakon 9 meseci će i biti pušten na slobodu <ref name="moljac" />. Ostatak sedamdesetih godina Franjo Tuđman ostaje u vezi s proljećarima tako da zajedno s njim daje 1977. godine intervju za [[Švedska|švedsku]] televiziju, a potom i ostale strane medije. Nakon Titove smrti [[1980]]. godine kada ostaje bez zaštite baš zbog tih intervjua Franjo Tuđman će biti ponovno uhapšen jer je u njima vršio "neprijateljsku djelatnost" i "povezivao se s emigracijom". Ovaj put će biti osuđen na 3 godine [[zatvor]]a, ali je sada pušten zbog lošeg zdravlja nakon 13 mjeseci. Daljnjih pet godina potpomognut prijateljima on vodi pravnu bitku da se ne vrati na izdržavanje kazne što 1986. godine završava zakonskom pobjedom pa za razliku od važnijih proljećaraca gotovo odmah dobiva pasoš <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/tudmana-je-posjeta-americi-1987-trebao-ubiti-srpski-vojni-likvidator-clanak-64356 Tuđmana je za posjeta Americi 1987. trebao ubiti srpski vojni likvidator]</ref> i odlazi u posjet američkom kontinentu gdje se između ostalog u [[Kanada|Kanadi]] susreće s Norvalskom skupinom <ref>{{Cite web |title=Uloga Gojka Šuška u stvaranju Hrvatske |url=http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |access-date=2011-03-27 |archive-date=2007-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728072638/http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Vojna policija je izbacivala i obitelji s bebama |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |access-date=2011-03-27 |archivedate=2011-03-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110320033338/http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |deadurl=yes }}</ref> koja se navodno inspirirala na lik i djelo [[Maks Luburić|Maksa Luburića]],a čiji dio članova će potom postati dužnosnici kada Tuđman bude izabran za predsjednika <ref>[http://www.crocc.org/hrvatski/news/article.php?id=11030 Hrvatska: Bedem ili vrata prema Balkanu]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Nakon prvog susreta Franjo Tuđman će redovno dolaziti u kanadske posjete tijekom sljedeće dvije godine kada će se stvoriti njegova vizija buduće samostalne Hrvatske.<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/32263-Hrvatsko-proljee.html Hrvatsko proljeće]</ref> == HDZ == {{Glavni članak|HDZ|Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990}} Praktički istovremeno s ovim Tuđmanovim putovanjima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] se počela politički urušavati pod pritiskom [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] naređenog američkog [[ekonomski rat|ekonomskog rata]] <ref>[https://weblogin.umich.edu/?cosign-www.lib&https://www.lib.umich.edu/cgi/l/login/proxy-session-init?url=http://nsarchive.chadwyck.com/ National Security Decision Directive number 54 from 1982 and NSDD 133 from 1984.]</ref> i porasta [[nacionalizam|nacionalizma]] u Srbiji kao odgovor na albanski nacionalizam na [[Kosovo|Kosovu]]. U tim novim okolnostima 1989. godine [[Socijalistička Republika Hrvatska]] je dopustila osnivanje političkih stranaka pa će nakon [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLSa]], doći do osnivanja [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] na čijoj prvoj sjednici će za [[predsjednik|predsednika]] biti izabran politički spretni Franjo Tuđman koji postaje kao bivši jugoslavenski [[komesar]] i [[general]] podoban dijelu tadašnjih pre svega hrvatskih sigurnosnih dužnosnika predstavljenih u liku [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]], a istovremeno i Hrvatima u inostranstvu predstavljeni u liku [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] <ref name="moljac-šušak">{{Cite web |title=Gojko Šušak |url=http://www.biografije.org/susak.htm |access-date=2011-06-07 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074835/http://www.biografije.org/susak.htm |dead-url=yes }}</ref>. Tijekom izborne kampanje za prve slobodne izbore u atmosferi dubokoj zatrovanoj [[Slobodan Milošević|miloševićevom]] nacionalističkom propagandom u kojoj su i Franjo Tuđman i [[Ivica Račan]] proglašeni [[ustaše|ustašama]] poruka prvog za stvaranje samostalne države, zajedno s financijskom pomoći iz inostranstva <ref name="moljac-šušak"/> i izmišljenim <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/107303/Default.aspx Benkovački atentat na Franju Tuđmana velika je obmana]</ref> [[atentat]]om na Tuđmana u [[Benkovac|Benkovcu]] će mu i njegovoj stranci donesti izbornu pobedu. == Ratni predsednik Hrvatske == {{Glavni članak|Raspad SFRJ|Sastanak u Karađorđevu}} U trenutku kada [[30. 5.|30.5.]][[1990]]. godine [[Hrvatski sabor|Sabor]] izabire Franju Tuđmana za predsednika Hrvatske ona se našla u vrlo teškoj situaciji zbog početaka srpske pobune do koje dolazi radi protivljenja HDZ programu samostalne Hrvatske i razoružane teritorijalne obrane. U tim okolnostima Tuđmanov, hrvatski prioritet postaje naoružavanje što se uspješno provodi tijekom sljedeće godine dana pre svega uz financijsku pomoć Hrvata iz [[inostranstvo|inostranstva]], dok njegovi potom od srpske propagande milion puta ponovljeni "lapsusi" stavljaju pod znak pitanja na Tuđmanov navodni pokušaj mirnog raspada Jugoslavije. Njegova nepromišljena izjava da je "ponosan što mu žena nije niti [[Jevreji|Židovka]] niti [[Srbi|Srpkinja]]" <ref group="notes">zaboravljajući pritom da mu je zet po nacionalnosti Srbin</ref>, uzimanje "šahovnice" za [[grb Hrvatske]] (koju mnogi Srbi poimaju kao "ustašku" iako je njeno podrijetlo puno starije) , ali definitivno ništa u pogledu mira i smirivanja tenzija među hrvatskim Srbima histeriziranim Miloševićevom [[propaganda|propagandom]]. Istovremeno s tim događajima u Zagrebu izabrani srpski zastupnici u Saboru kojeg su napustili nakon izbora Franje Tuđmana za predsednika osnivaju svoju skupštinu u Kninu i [[17. 8.|17.8.]][[1990]] to jest samo 3 dana nakon što je podignuta borbena gotovost JNA "samoinicijativno" se dižu u otvorenu pobunu poznatu pod imenom Balvan revolucija koja je pomognuta pozicijom 9 korpusa [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] i pretnjom vrha armije upućenoj Hrvatskoj:"Ako padne i jedna srpska glava biti će krvi". U ovim prvim napetim danima realno nemoćan Franjo Tuđman šalje protestnu poruku predsedniku predsjedništva SFRJ [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]] da je do pobune hrvatskih Srba došlo tek nakon njihovog sastanka s Jovićem, što ovaj komentira da se treba maknuti s vlasti pošto do pobune dolazi: "kada on postaje predsednik". U takvim uvjetima Franjo Tuđman počinje taktizirati i kupovati vreme s bezbroj sastanaka s Miloševićem od kojih će prvi na vlastiti zahtjev biti na sjednici predsedništva SFRJ tijekom oktobra 1990 <ref>Zaključci sjednice:Hrvatska i Slovenija žele konfederaciju, Makedonija zajedno s Bosnom i Hercegovinom federaciju, ali pod uvjetom da prve dvije ostanu u njoj dok Crna Gora zajedno sa Srbijom dopuštaju raspad SFRJ, ali pod uvjetom da se teritorij onih koji odlazi podijeli po nacionalnom ključu</ref> dok sljedeće godine to postaje ujedno i najkontroverzniji dio njegove politike simboliziran [[Sastanak u Karađorđevu|Sastankom u Karađorđevu]] gdje se po izjavama britanskih i američkih diplomata zajedno s onima [[stjepan Mesić|zamjenika predsjednika]] i [[Ante Marković|premijera]] SFRJ između ostalog vodio razgovor o podjeli [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije. Taj sastanak iz marta 1991 će se ponoviti i sljedeći mjesec, a zavisno od kasnijih interpretacija Tuđmanov cilj je i dalje bio kupovina vremena kako bi što kasnije počela Srpska invazija Hrvatske ili podjela [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Istovremeno s tim neuspješnim pregovorima pobunjeni hrvatski [[Srbi]] naoružani od [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] koja u martu 1991. godine otkazuje poslušnost vladi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], proglašavaju svoju nezavisnost,a vlada Franje Tuđman uz pomoć stotine miliona dolara dobivenih iz inostranstva naoružava uz pre svega dopuštenje [[Mađarska|Mađarske]] organizira svoje prve vojne snage koje su se na početku vodile kao rezervni policijski sastav, a potom predsedničkom uredbom od 20. travnja 1991. godine biva osnovana Hrvatska vojska pod imenom [[Zbog narodne garde]]. === Rat u Hrvatskoj === {{Glavni članak|Rat u Hrvatskoj}} Tehnički Jugoslavija prestaje postojati u martu 1991. godine nakon što je [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] upotrebljena protuustavno u [[Pakrac]]u i protiv civilnih demonstranata u [[Beograd]]u,a njen pokušaj državnog udara je bio zaustavljen nakon čega savezni sekretari za narodnu obranu otkazuju poslušnost vladi. Bez obzira na sada već otvorene ratne igre pregovori Tuđmana i Miloševića se nastavljaju, a tijekom njih po rječima [[Stjepan Mesić|Stipe Mesića]] tadašnji predsjednik Hrvatske je uspio dobiti od predsjednik Srbije 33 bosanskohercegovačke općine na području pre svega [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] s 1.166.577 stanovnika (473.789 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 460.462 [[Hrvati|Hrvata]], 164.549 [[Srbi|Srba]] i 67.777 ostalih). Bez obzira na taj dogovor po rječima [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] predsjednika predsjedništva Jugoslavije [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] [[5.4.[[1991]]. godine donosi odluku o početku rata bez saglasnosti predsjedništva Jugoslavije (koju i tako nikada ne bi dobili) u cilju "zaštite" srpskog naroda u Hrvatskoj to jest zaštite onoga već osvojenog <ref>Borislav Jović:Posljednji dani SFRJ, str 317.</ref>. U skladu s tom naredbom JNA je počela dovoditi nova vojne snage u Hrvatsku što je od nje bilo ignorirano, dopušteno dok tadašnje najvažnije odluke Franje Tuđmana postaju blokiranje odluka vlastitog ministra obrane [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]] o napadu na JNA svim snagama zbog još uvek oružano i organizacijski slabih hrvatskih vojnih snaga i odluka o samostalnosti Republike Hrvatske donesena [[25. 6.|25.6.]][[1991]]. zajedno sa slovenskom identičnom odlukom koja dovodi do "šaljivog" rata u Sloveniji s [[katastrofa]]lnim promenama za Hrvatsku pošto je rat iskorišten da bi JNA "osigurala" [[most]]ove prema Hrvatskoj i smjenu Slovenca generala Kolšeka zapovjednika pete vojne oblasti (u koju spada Hrvatska) s mnogo lojalnijim Srbinom generalom Avramovićem u pripremi za budući rat. Pošto se bez obzira na ranije dogovore s Miloševićem i odgodu odluke o nezavinosti pod pritiskom [[EEZ]]a rat postao neupitna budućnost Franjo Tuđman donosi odluku o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva u cilju ujedinjavanja cjelokupne Hrvatske u njenoj obrani. Tijekom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] koji je uskoro počeo Tuđmanov autokratski način upravljanja uspjeva efikasno upravljati obranom Hrvatske i istovremeno donositi strateški teške odluke kao što su bile osvajanja kasarna [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] u hrvatskim gradovima i žrtvovanje Vukovara.. Jedna od najvećih pohvala Tuđmanovog načina upravlja obranom Hrvatske je došla iz protivničkih redova od strane penzionisanog jugoslavenskog ministra obrane [[Branko Mamula|Branka Mamule]] koji je kasnije izjavio: "Tuđman je zauzeo strateški ispravan stav:Na vanjskom planu insistirati i stvarati vojsku koja bi se istovremeno mogla boriti s JNA i krajiškom paravojskom, a kada Hrvatska bude priznati i JNA se morala povući poraziti krajišku vojsku i na tjerati Srbe na poslušnost. Dok se ne stvore ti drugi uvjeti zauzet je stav da se odugovlači, pregovara, ne izaziva JNA na radikalni razračun,a kada se ocijeni da bi ona to mogla učiniti tražit prekid neprijateljstava, drugim rječima kupovati vreme. Uspjelo mu je ostvariti sva tri cilja, samo što se za pobjedu nad krajiškom vojskom moralo čekati do 1995. godine." === Rat u Bosni i Hercegovini === {{Glavni članak|Rat u Bosni i Hercegovini|Operacija Oluja}} Tuđmanova politika prema susjednoj Bosni i Hercegovini bila je obilježena njegovim vlastitim idejama [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]], konceptima o kojima je javno govorio i pisao još mnogo pre nego što je postao predsjednik. Po tim idejama o kojima pored ostalog piše i u svojoj knjizi ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'' [[Bosna i Hercegovina]] treba biti dio Hrvatske federalne jedinice, a bošnjačko pučanstvo je po njemu u svojoj golemoj većini po svom etničkom sastavu i govoru neprijekorno hrvatskog podrijetla. U skladu s takvim vlastitim razmišljanjima Franjo Tuđman je podesio hrvatsku politiku po pitanju rata u Bosni i Hercegovini gdje će hrvatsku petokolonašku ulogu preuzeti HDZ BiH koji je po vlastitom statutu bio "konstitutivni dio jedinstvene HDZ organizacije sa sjedištem u Zagrebu". Nakon što predsednik HDZ BiH [[Stjepan Kljuić]] odbije program razbijanja Bosne i Hercegovine on će prvo biti ignoriran, a potom i zamjenjen osuđenim kriminalcem <ref>[http://www.bratovstina.com/content/view/215/53/ Mate Boban životopis]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Mate Boban|Matom Bobanom]]. O svojoj namjeri aneksije [[Cazin]]ske Krajine i zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]] Franjo Tuđman nakon sklapanja ratnog primirja u Hrvatskoj 1992. potpuno opušteno kaže:"sadašnji Hrvatski perec je neprirodan" i "među građanstvom tih krajeva postoji veliki interes u priključenju Hrvatskoj". U skladu s takvim razmišljanjem nakon početka srpskog napada na Bosnu i Hercegovinu od Tuđmana postavljeni predsednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Republike Herceg-Bosne]] i od [[Slobodan Milošević|Miloševića]] postavljen predsednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]] postižu mirovni dogovor. Taj sporazum je imao i stavke o podjeli Bosne i Hercegovine pa će od strane njihovih kritičara biti opisivan kao dogovor razbojničkih država sličan s dogovorom [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Hitler-Staljin]] o podjeli [[Poljska|Poljske]] 1939. godine.<ref>[http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/74018005.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=May+10%2C+1992&author=&desc=Carving+Up+Bosnia Carving Up Bosnia]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Dok cijela 1992. godina rata prolazi u pre svega srpskim napadima na područja pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] pod direktnim nadzorom Tuđmanovog predstavnika u liku zamjenika ministra obrane [[Slobodan Praljak|generala Praljka]] postepeno proširuje teritorij pod svojom kontrolom u centralnoj Bosni, a u skladu s dogovorom o podjeli države između Tuđmana i Miloševića prvi prepušta drugome kontrolu nad [[Bosanska Posavina|bosanskom Posavinom]],a zauzvrat po dogovoru dobiva samo [[Kupres]]. Otvoreni [[hrvatsko-bošnjački rat]] počinje 1993. kada po podacima bosanskohercegovačke vlade, [[UNPROFOR]]a i stranih medija dijelovi [[Hrvatska Vojska|Hrvatske vojske]] ulaze u u Bosnu i Hercegovinu <ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=8&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref> kako bi pomogli Herceg-Bosni u njenom napadu na centralnu Bosnu, dok istovremeno Franjo Tuđman propagandno objašnjava agresiju pokušajem "Bošnjaka" da osvoji teritorij naseljen Hrvatima do [[Neum]]a ?! Totalni debakl ove agresije rezultira Tuđmanovim histeričnim zahtjevima, pretnjama da se završi [[hrvatsko-bošnjački rat]] ili će [[Hrvatska]] početi rat svom snagom <ref>[http://www.nytimes.com/1993/11/04/world/bosnians-storm-area-sending-thousands-of-croats-fleeing.html?scp=9&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Bosnians Storm Area, Sending Thousands of Croats Fleeing]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=5&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref>. Posledica ovog Tuđmanovog [[rat]]a omraženog u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj gdje gotovo dovodi do raspada [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] postaje diplomatski snalažljiv [[Washingtonski sporazum|mirovni sporazum]] kojim nastaje 1994. godine [[Federacija Bosne i Hercegovine]] koja potom treba ući u slabu uniju, [[konfederacija|konfederaciju]] s Hrvatskom <ref>[http://www.nytimes.com/1994/03/05/world/croatian-leader-backs-pact-by-bosnia-s-muslims-and-croats.html?scp=2&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Croatian Leader Backs Pact by Bosnia's Muslims and Croats]</ref> što se nikada neće dogoditi, ali čime je zadovoljena Tuđmanova fiksacija. Tijekom mjeseci nakon ovog dogovora [[Hrvatska]] dobiva američke vojne savjetnike za organiziranje Hrvatske vojske koja sljedeću godinu u dogovoru s bosanskohercegovačkom vlada pokreće vojne akcije što rezultiraju prvo ukidanjem [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], a potom i zajedničkom ofenzivom u Bosni i Hercegovini čime završava tamošnji rat. U tom razdoblju tijekom druge polovice 1995. godine Franjo Tuđman bivši [[predsjednik|predsednik]] naroda koji se bori za slobodu (1991.), a potom predsednik razbojničke države (1993) postaje trijumfalni pobjednik u ratu čije akcije [[Operacija Oluja|oslobađaju Hrvatsku]] i završavaju [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Račun za hrvatsko-bošnjački sukob na kraju zbog Tuđmanove, [[Gojko Šušak|Šuškove]] i [[Mate Boban|Bobanove]] smrti će osim [[Stanovništvo Hrvatske|stanovnika Hrvatske]] koje ga je financiralo više od deset godina kasnije platiti preživjelo rukovodstvo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] na čelu s tadašnjim hrvatskim pomoćnikom ministra obrane [[Slobodan Praljak|Slobodanom Praljkom]]. == Unutrašnji poslovi == === Ekonomija === Tuđmanova mnogo puta ponovljena državnička vizija [[privatizacija|privatizacije]] postaje stvaranje hrvatskog elitnog sloja od 200 obitelji <ref name=autogenerated1>[http://www.vecernji.hr/vijesti/mesic-tudman-je-precijenjen-svatko-je-mogao-biti-predsjednik-clanak-303335 Mesić: Tuđman je precijenjen, svatko je mogao biti predsjednik]</ref> , a početnu smjernicu, zeleno svetlo u tom smjeru mu daruju [[Svjetska banka|Svetska banka]] i [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] zahtevima da se pokrene praktički odmah divlja privatizacija, teoretski prodaja, a u stvarnosti poklanjanje državnih poduzeća u privatne ruke na području cele istočne Evrope. Pokušaj premijera [[Franjo Gregurić|Franje Gregurića]] 1992. godine da se pokrene pitanje darovanja dionica radnicima kao u praktički svim drugim bivšim socijalističkim državama od [[Slovenija|Slovenije]] pa sve do [[Rusija|Rusije]] i [[Srbija|Srbije]] (u 21. veku) Franjo Tuđman je odbio rečima:''Pa nećemo mi ponovno stvarati socijalizam'' <ref>Novi List 14.1.2012</ref> Kako je za razliku od država istočnog bloka u Jugoslaviji postojalo društveno, a ne državno vlasništvo prvi korak prema toj transformaciji postaje potrebe te promjene vlasništva i u skladu s tim sabor pod kontrolom Franje Tuđmana u doba izbijanja prvih ratnih operacija donosi 22.4.1991. Zakon o pretvorbi državnih poduzeća <ref>[http://www.poslovniprostor.com/zakoni/ZakonOpretvorbiDrustvenihPoduzeca.htm ZAKON o pretvorbi društvenih poduzeća]</ref> koji ispod lijepe fasade postaje temelj za u hrvatskom narodu popularno nazvanu pljačkašku privatizaciju. Tijekom te i takve privatizacije još uvek uspješne ili ako ništa drugo zbog nekretnina vredne kompanije će biti poklanjane raznim do tada potpuno nepoznatim osobama koje Tuđmanov predsednički nasljednik naziva špekulantima bez poslovnih znanja koji te poklonjene kompanije uništavaju <ref name=autogenerated1 />. U tom po Tuđmanu potrebnoj sječi "komunističkih mastodonata" koji sami ne bi mogli preživjeti tržišnu utakmicu obogatiti će se određen broj obitelji, na znane ili nepoznate načine vezan direktno s Tuđmanom ili samo s njegovom strankom to jest [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZom]] dok će zahvaljujući hrvatskim zakonima donešenim u od predsjednika kontroliranom saboru dio njih ostati zaštićen velom anonimnosti. Neupitno najpoznatiji među novonastalom poznatom Hrvatskom [[elita|elitom]] postaju poslovno uspješni [[Luka Rajić]], koji napreduje od pozicije vozača u [[Dukat]]u do njegovog vlasnika, [[Ivica Todorić]] koji u privatizaciji postaje najbogatiji [[Hrvati|Hrvat]] <ref>{{Cite web |title=Ivica Todorić biografija |url=http://www.biografije.org/todoric.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074426/http://www.biografije.org/todoric.htm |dead-url=yes }}</ref>, a čija poslovna aktivnost seže u doba Jugoslavije s početnim kapitalom stečenim kriminalnom radnjom, dok osuđeni kriminalac i HDZ financijer Josip Gucić <ref>{{Cite web |title=KAD GUCIC KUPUJE |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022007/http://aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref>, Tuđmanov teniski sparing partenr [[Bruno Orešar]], a definitivno i [[Miroslav Kutle]] koji postaje jedan od medijski eksponiranih simbola takve privatizacije <ref>{{Cite web |title=Miroslav Kutle biografija |url=http://www.biografije.org/kutle.htm |access-date=2012-05-11 |archive-date=2012-08-01 |archive-url=https://archive.today/20120801063530/http://www.biografije.org/kutle.htm |dead-url=yes }}</ref>. Kako bi se smirile socijalne tenzije to jest pobune radnika tijekom "privatizacijskog procesa" i uništavanja radnih mjesta [[vlada]] donosi zakone kojima se olakšava na razne načine odlazak u [[penzija|penziju]], ali efekat cijelog procesa u kojemu dolazi do ničim legitimiziranog bogaćenja elite koju većina naroda smatra pljačkom i grabežom dovodi do [[moral]]nog uništenja načela zajednice <ref>Josip Županov:"Poslije potopa" izdano 1995. godine</ref>. Kako bi osigurao ovaj proces privatizacije za koji će državna revizija pretvorbe i privatizacije reći da je bio u više od 90 % slučajeva protuzakonit Franjo Tuđman svog ministra privatizacije potom postavlja na poziciju ministra unutrašnjih poslova pa bi on u slučaju policijske istrage morao dati dopuštenje da se njega istražuje. Poslednji dio tako postavljene ekonomije postaje stvaranje precjenjenog tečaja kune sa svojim pogubnim učinkom na još aktivne poslovne subjekte i po završetku rata 1995 kada Hrvatskoj postane dostupno zaduživanje krpanje državnog budžeta na taj način <ref>{{Cite web |title=Javni i inozemni dug RH |url=http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |access-date=2012-05-10 |archivedate=2011-12-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111229041436/http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |deadurl=yes }}</ref>. === Spor oko NK Dinamo === Franjo Tuđman je smatrao ime NK Dinamo previše komunističkim.<ref group="notes">Ime Dinamo su odabrali zagrebački komunisti nakon drugog svjetskog rat po uzoru na [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[Dinamo Moskva]], [[Dinamo Bukurešt]] što navijači suparničkih klubova rado ističu</ref> Zbog toga je ono promijenjeno najprije u HAŠK Građanski a potom u NK Croatia što je izazvalo bijes Dinamovih navijača - [[Bad Blue Boys]]a, ali i ostatka nogometne Hrvatske koja se pobunila zbog favoriziranja ovog kluba <ref name=autogenerated4>{{Cite web |title=Valentinovo je veliki dan za sve navijače Dinama, članak na dalje.com |url=http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |access-date=2012-02-20 |archive-date=2012-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216211555/http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |dead-url=yes }}</ref>. Tuđmanovo navijanje za Croatiju su kritičari smatrali neprimjerenim i nepotrebnim politiziranjem sporta u državi. Kao osvetu pripadnici Torcide su prošetali Splitom magarca s imenom Franjo. Tuđman je imao viziju NK Croatije kao velikog europskog kluba što se nije baš ostvarilo. Sukob je završio kad je krajem 1999. godine Tuđman umro, a HDZ izgubio izbore nakon čega je oko 70 dana nakon njegove smrti klub preimenovan u NK Dinamo što je izazvalo opće oduševljenje među njegovim navijačima <ref name=autogenerated4 />. Zlatko Canjuga, predsjednik NK Croatije iz Tuđmanova doba, izjavio je jednom prigodom da mu je sam Tuđman pred smrt rekao da bi trebalo vratiti ime Dinamo <ref name=autogenerated4 /> ali drugih dokaza za to osim njegove riječi nema. Tuđman se aktivno zanimao i za nacionalnu nogometnu reprezentaciju a njegovi kritičari su mu predbacivali da se (kao i u slučaju NK Dinama) miješao čak i u odabir igrača. Za razliku od njegovih kritičara Miroslav Ćiro Blažević smatra Tuđmana najzaslužnijom osobom za osvajanje bronce na SP u Francuskoj.<ref>Miroslav Ćiro Blažević, trener stoljeća, str. 39, [[Večernji list]], 2012, {{ISBN|978-953-280-125-5}}</ref> == Djela == * "Rat protiv rata", ''(Zagreb, 1957., 2. izd. 1969., slovensko izd. "Vojna proti vojni" Ljubljana, 1961.)'' * "Stvaranje socijalističke Jugoslavije", ''(Zagreb, 1960., slovensko izd. ''Rojstvo socijalističke Jugoslavije'' Ljubljana, 1961.)'' * "NOR u Hrvatskoj", ''(Vojna enciklopedija, III, 1960.)'' * "Okupacija i revolucija", ''(Zagreb, 1963.)'' * "Uvod u historiju socijalističke Jugoslavije", ''(1964.)'' * "Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941.", ''disertacija, knj. I. - II. (Zagreb, 1965.)'' * "Jugoslavenski odbor i stvaranje zajedničke države jugoslavenskih naroda", ''(1966.) '' * "Velike ideje i mali narodi", ''(Zagreb, 1969., 2. izd. 1970., 3. izd. 1996.)'' * "Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi", ''(München-Barcelona, 1981., engl. izd. ''Nationalism in Contemporary Europe'' New York, 1981., 2. izd. 1982., njem. izd. ''Die Nationalitaetenfrage im heutigen Europa'', Lidingo, 1986.)'' * "Croatia on trial: the case of the Croatian historian dr. F. Tudjman", ''(London, 1981.)'' * "Na braniku povijesne istine: dokumenti sa suđenja 17-20. veljače 1981. u Zagrebu", ''(bez godine izdanja)'' * "Na suđenju dr. Tuđmanu sudilo se Hrvatskoj", ''(London, 1981.)'' * "Stirbt Kroatien?", ''(Hamburg, 1981.)'' * "Državnost nacija - ključ mira Europe", ''(Lidingo, 1982.)'' * "O povijesti rješavanja hrvatskog pitanja i samoodređenja naroda u svijetu", ''(Toronto, 1987.)'' * "Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti", ''(Sudbury, 1988.)'' * "[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]", (Zagreb, 1989., 2. izd. 1989., 3. i 4. izd. 1990., njemačko izd. ''Irrwege der Geschichtswirklichkeit'', Zagreb 1993., 5. izd. 1994., englesko izd. ''Horrors of War: Historical Reality and Philosophy'', Washington, 1996. kinesko izd. Peking, 1998.) * "Izabrana djela Franje Tuđmana", (knj. I. - III: ''Velike ideje i mali narodi'', ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', ''Državnost nacija ključ - mira Europe'', ''Bespuća povijesne zbiljnosti''), (Zagreb, 1990.) * "Zna se. HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske", ''knj. I. (Zagreb, 1992.), knj. II. (Zagreb, 1993.), knj III. (Zagreb, 1995.), knj. IV. (Zagreb, 1998.)'' * "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941.", ''knj. I. - II., (Zagreb, 1993.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana od stanju države i nacije" ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, (Sabor, Zagreb, 1994.)'' * "Stanje hrvatske države i nacije" ''(izvješće predsjednika Republike i vrhovnog zapovijednika oružanih snaga Republike Hrvatske Hrvatskom saboru), (Ministarstvo obrane Republike Hrvatske - politička uprava, Zagreb 1995.)'' * "S vjerom u samostalnu Hrvatsku", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Usudbene povjestice", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju Hrvatske države i nacije u 1995. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga sabora, (Zagreb, 1996.)'' * "Vlak slobode", ''(Zagreb, 1996.)'' * "Povijesna sudba naroda, Izabrani tekstovi", ''(Zagreb, 1996., njemačko izd. ''Das historische Schicksal des Volkes'', Bonn, 1997., mađarsko izd. ''Népek történelmi sorsa Velagatott irasok (kézirat gyanánt)'', Budimpešta, 1997., bugarsko izd. ''Istoričeskata s'dba na narodite: Izabrani trudove'', Sofija, 1997., češko izd. ''Dejinny udel národu, Vybrané texty'', Prag, 1997., makedonsko izd. ''Istoriskata sudba na narodite, Izabrani tekstovi'', Skoplje, 1998.)'' * "Misao hrvatske slobode - od nacionalne ugroženosti do državne samostalnosti (fragmenti misli i pogleda)", ''Narodne novine, (Zagreb, 1997.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1998.)'' * "HDZ stožerna stranka demokratske Hrvatske", ''(Zagreb, 1998.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1998. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1999.)'' '' === Posmrtno === * "Petrinjska 18: Zatvorski dnevnik iz 1972.", ''(Zagreb, 2003.)'' * "Franjo Tuđman - Osobni dnevnik", ''knj. 1, 1973.-1978., knj. 2, 1979.-1983., knj. 3, 1984.-1989., (Urednik: [[Zvonimir Despot]], Zagreb, 2011.)'' == Povezano == * [[Zagrebačka kriza]] == Napomene == <references group="notes" /> == Izvori == {{reflist|2}} {{Commonscat|Franjo Tuđman}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{Predsjednici HDZ}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1922|1999|Tuđman, Franjo}} [[Kategorija:Predsjednici Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Jugoslavenski historičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Generali JNA]] [[Kategorija:Hrvatsko proljeće]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] 24wkmaxakfkwdn26llegc7n2403eqjl 42716176 42716097 2026-11-04T01:03:48Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski komunisti|Hrvatski komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716176 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder |name = Franjo Tuđman |image = FranjoTudman.JPG |office = 1. [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] |primeminister = [[Stjepan Mesić]]<br />[[Josip Manolić]]<br />[[Franjo Gregurić]]<br />[[Hrvoje Šarinić]]<br />[[Nikica Valentić]]<br />[[Zlatko Mateša]] |term_start = 30. 5. 1990. |term_end = 10. 12. 1999. |succeeding = |predecessor = Ured uspostavljen |successor = vd. [[Vlatko Pavletić]]<br /> v.d. [[Zlatko Tomčić]]<br /> [[Stjepan Mesić]] |office2 = |term_start2 = |term_end2 = |birth_date = [[14. 5.|14.5.]][[1922]]. |birth_place = [[Veliko Trgovišće]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] <small>(danas [[Hrvatska]])</small> |death_date = [[10. 12.|10.12.]][[1999]]. |death_place = |party = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <small>(1989-1999)</small> |otherparty = [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] <small>(1941-1967) |spouse = [[Ankica Tuđman]] rođ. Žumbar |alma_mater = Vojna akademija u Beogradu<br /> [[Sveučilište u Zagrebu]] |profession = [[vojnik]]<br />[[historičar]]<br />[[političar]] }} '''Franjo Tuđman''' ([[Veliko Trgovišće]], 14. svibnja 1922. – [[Zagreb]], 10. prosinca 1999.),<ref>{{Cite web |title=Tuđmanov sprovod |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |access-date=2011-06-17 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025713/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> jugoslavenski i hrvatski general, povjesničar i političar. U gotovo 60 godina dugoj karijeri prošao je put od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskog]] [[komesar]]a i najmlađeg [[general]]a [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] do hrvatskog [[Hrvatski nacionalizam|nacionalista]] i prvog predsjednika nezavisne [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Djetinjstvo == [[Datoteka:Rodna kuca Dr-2.JPG|thumb|right|Rodna kuća Franje Tuđmana]] Rodio se u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]], selu u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Nema pouzdanih podataka o podrijetlu prezimena Tuđman. Neki izvori ga opisuju kao mađarsko, drugi kao njemačko.<ref name="Hudelist2004-11">{{Cite book | first=Darko | last=Hudelist | title=Tuđman-biografija | at=Djetinjstvo i školovanje u Velikom Trgovišću | pages=11 | location=Zagreb | publisher=Profil. | year=2004 | isbn= 9531200386 | url= | ref=Hudelist2004 }}</ref> Prva spomenuta osoba sa tima prezimenom jest Michael Tugyman, spomenut u matičnim knjigama iz 17 stoljeća.<ref name="Hudelist2004-11"/> Ne postoje pak nikakvi dokazi koji bi ukazivali na njega kao izravnog pretka Franje Tuđmana.<ref name="Hudelist2004-11"/> Roditelji Franje Tuđmana koji se rodio 14. 5. 1922. su bili Stjepan i Justina Tuđman, a osim njega oni su imali još četvoro djece (Danica, Ana, Ivica i Stjepan). Odrastanje u obitelji s jakim radićevskim anticrkvenim stajalištima rezultira političkim približavanjem djece komunističkoj partiji Jugoslavije bez obzira na očev položaj u komitetu HSS za Veliko Trgovišće <ref name="Hudelist 2004 14">Hudelist,Childhood and education in Veliko Trgovišće,str. 14</ref> i dva izbora za seoskog načelnika Velikog Trgovišća 1936. i 1938. godine <ref name="Hudelist 2004 14"/>. Gotovo istovremeno s polaskom u prvi razred osnovne škole 15. 9. 1929. godine Franji iznenada umire majka Justina pri porodu <ref name=autogenerated3>Hudelist str. 14</ref> nakon čega će mu se otac oženiti za Olgu Milažaru. Po završetku osnovne škole 30.6.1933. dolazi do produžene školske pauze <ref name="Hudelist 2004 23">Hudelist str 23</ref>, koja nigdje nije bila konkretno objašnjena pa se pretpostavlja da zbog ekonomske krize obitelj <ref name=autogenerated2>Hudelist str 2</ref> nije mogla plaćati daljnje školovanje. Do nastavka školovanja koje neće završiti zbog izbijanja rata dolazi tek na jesen 1935. godine === Drugi svjetski rat i JNA === Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] se kao i brat Stjepan priključio [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Titovim partizanima]]. Svoju početnu ulogu u komunističkoj partiji Jugoslavije rukovodioca tehnike Okružnog komiteta Krapina <ref name=autogenerated5>[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/t/tudjman/franjo/ Franjo Tuđman]</ref> će u partizanima unaprediti tako da postaje zamjenik političkog komesara [[Prvi zagorski partizanski odred|Zagorskog partizanskog odreda]] <ref name=autogenerated5 />, nakon čega je unapređen u zamjenika političkog komesara Udarne brigade Braća Radić 19.1.1944 <ref name=autogenerated5 /> gdje se zadržava samo do aprila 1944. kada biva unapređen u 32. zagorsku diviziju NOVJ na položaj vršitelja dužnosti političkog komesara <ref>[http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/jugoslavija/divizija/32/ 32. zagorska divizija NOVJ]</ref>. Ubrzo po dolasku na taj položaj Franjo Tuđman je unapređen tako da počinje raditi u personalnom odsjeku 10. zagrebačkog korpusa gdje ostaje do slanja u Beograd tijekom januara 1945. gdje počinje raditi kao predstavnik [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]] u Vrhovnom štabu JA, a po završetku ratu prelazi na vojno mjesto u glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane.<ref name=autogenerated5 /><ref name="HDZ">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na sajtu HDZa |url=http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |access-date=2011-03-10 |archivedate=2011-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522042736/http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |deadurl=yes }}</ref> Tijekom rata Franji je poginuo brat Stjepan, ali je i upoznao svoju suprugu Ankicu s kojom se ženi u Beogradu [[25. 5.|25.5.]] 1945. godine na prvi [[Dan mladosti]] koji se u socijalističkoj Jugoslaviji slavio kao službeni rođendan njenog osnivača [[Josip Broz Tito|Josipa Broz Tita]]. Nakon ratnih trauma za Franju Tuđmana zadnji, a ujedno i najveći šok postaje vijest o smrti oca i maćehe. Prema policijskom izviješću njeegov otac je ubio maćehu, a potom i sebe 26. 4. 1946. godine. Bez obzira na činjenicu kako je postao oficir tijekom rata pošto nije bio završio srednju školu on i njegova supruga koja je bila u sličnoj školskoj situaciji zajedno završavaju partizansku gimnaziju 1945. godine, a to početno školovanje on nastavlja u višoj vojnoj akademiji koju će uspješno završiti 1957. godine <ref name="moljac">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na moljac.hr |url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |access-date=2011-03-10 |archivedate=2013-05-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |deadurl=yes }}</ref>. Istovremeno s radom u personalnoj upravi ministarstva obrane i školovanjem vojna karijera Franje Tuđmana je cvjetala tako da 1953. godine postaje pukovnik, a 1959. godine i najmlađi general JNA. Kao mladi, sposobni i ambiciozni oficirski kadar 23.5.1954. godine Franjo Tuđman postaje sekretar <ref name="Hudelist 2004 211">Hudelist str 211</ref>, a u svibnju 1958. godine i predsjednik ''[[Sportsko društvo Partizan|JSD Partizan]]''<ref name="Hudelist 2004 211"/>,koji je tijekom cijelog postajanja druge i treće Jugoslavije bio u stvarnosti vojni klub. Bez obzira na sve vojne karijerne uspjehe Franje Tuđmana njega u pedesetim godinama dvadesetog veka počinje zanimati historiografija pa se počinje baviti pisanjem tako da mu 1957. godine izlazi prvo djelo "Rat protiv rata". Četri godine kasnije to jest 1961. godine Franjo Tuđman donosi odluku o prekidu vojne karijere kako bi se mogao baviti historiografijom <ref name="HDZ" />. == Karijera 1960-ih == Godine [[1961]]. na vlastiti zahtjev napušta vojsku te postaje osnivač Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u [[Zagreb]]u čiji postaje direktor. Osnovu za stvaranje novog instituta daruje postaje Historijsko odjeljenje Centralnog komiteta KPH koje ulazi u sastav novoosnovang instituta po odluci Centralnog Komiteta KPJ iz 1961. godine <ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=7931 Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, a sam institut još dobiva, državnu novčanu pomoć i dio konfiscirane jevrejske vile <ref name="moljac" />. Također osim posla na institutu Franjo Tuđman prvo 1962. godine postaje predsjednik Komisije za međunarodne odnose Glavnog odbora Socijalističkog saveza Hrvatske <ref name="moljac" />, a potom 1963. profesor predavač na Zagrebačkom universitetu <ref name="moljac" /> dok vrhunac ove strelovite karijere postaje njegovo biranje u Sabor 1965. godine predsjednik Odbora za znanstveni rad Prosvjetno-kulturnog vijeća Sabora SR Hrvatske <ref name="moljac" />. Istovremeno s ovim uzdizanjem na najviše partijske dužnosti Franjo Tuđman dolazi rano pod utjecaj ideja hrvatskog proljeća tako u ime Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske potpisuje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o hrvatskom jeziku]] iz 1967. godine koja se našla u suprotnosti sa službenom jugoslavenskom politikom koja je podržavala [[Novosadski dogovor]] iz 1954. godine. Ova Tuđmanova odluka ga košta mjesta u institutu pošto je praktički odmah smjenjen <ref name="moljac" />, izbačen iz [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i potom 1969. godine je smjenjen i u Saboru to jest nije mu dan još jedan saborski mandat. To političko kažnjavanje nekad podobnog Franje Tuđmana ga nije sprečilo da 1969. godine izda svoju knjigu ''Velike ideje i mali narodi'' koja se bavi s političkom historijom različitom od onoga što je tada bila historijska dogma prezentirana i štićena od komunističke partije čime definitivno postaje [[disident]]. == Disident == Kraj šezdesetih i početak sedamdesetih godina 20 veka je u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] razdoblje koje će dobiti ime [[Hrvatsko proljeće]] tijekom kojeg tamošnji političari traže promjene unutrašnje organizacije Jugoslavije, osamostaljenje hrvatskog jezika i slično. Ovaj proces koji završava 1971. godine hapšenjem tadašnjih glavnih hrvatskih reformatorski nastrojenih političara ne zaobilazi niti Franju Tuđmana koji tada ipak spada u drugu hrvatsku političku ligu za razliku od na primer [[Miko Tripalo|Mika Tripala]], [[Savka Dabčević-Kučar|Savke Dabčević]] ili [[Dražen Budiša|Dražena Budiše]]. Nakon hapšenja Franjo Tuđman je osuđen na 2 godine robije tijekom koje će uživati posebno povoljan status na zahtjev [[Josip Broz Tito|Tita]], a nakon 9 meseci će i biti pušten na slobodu <ref name="moljac" />. Ostatak sedamdesetih godina Franjo Tuđman ostaje u vezi s proljećarima tako da zajedno s njim daje 1977. godine intervju za [[Švedska|švedsku]] televiziju, a potom i ostale strane medije. Nakon Titove smrti [[1980]]. godine kada ostaje bez zaštite baš zbog tih intervjua Franjo Tuđman će biti ponovno uhapšen jer je u njima vršio "neprijateljsku djelatnost" i "povezivao se s emigracijom". Ovaj put će biti osuđen na 3 godine [[zatvor]]a, ali je sada pušten zbog lošeg zdravlja nakon 13 mjeseci. Daljnjih pet godina potpomognut prijateljima on vodi pravnu bitku da se ne vrati na izdržavanje kazne što 1986. godine završava zakonskom pobjedom pa za razliku od važnijih proljećaraca gotovo odmah dobiva pasoš <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/tudmana-je-posjeta-americi-1987-trebao-ubiti-srpski-vojni-likvidator-clanak-64356 Tuđmana je za posjeta Americi 1987. trebao ubiti srpski vojni likvidator]</ref> i odlazi u posjet američkom kontinentu gdje se između ostalog u [[Kanada|Kanadi]] susreće s Norvalskom skupinom <ref>{{Cite web |title=Uloga Gojka Šuška u stvaranju Hrvatske |url=http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |access-date=2011-03-27 |archive-date=2007-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728072638/http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Vojna policija je izbacivala i obitelji s bebama |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |access-date=2011-03-27 |archivedate=2011-03-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110320033338/http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |deadurl=yes }}</ref> koja se navodno inspirirala na lik i djelo [[Maks Luburić|Maksa Luburića]],a čiji dio članova će potom postati dužnosnici kada Tuđman bude izabran za predsjednika <ref>[http://www.crocc.org/hrvatski/news/article.php?id=11030 Hrvatska: Bedem ili vrata prema Balkanu]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Nakon prvog susreta Franjo Tuđman će redovno dolaziti u kanadske posjete tijekom sljedeće dvije godine kada će se stvoriti njegova vizija buduće samostalne Hrvatske.<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/32263-Hrvatsko-proljee.html Hrvatsko proljeće]</ref> == HDZ == {{Glavni članak|HDZ|Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990}} Praktički istovremeno s ovim Tuđmanovim putovanjima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] se počela politički urušavati pod pritiskom [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] naređenog američkog [[ekonomski rat|ekonomskog rata]] <ref>[https://weblogin.umich.edu/?cosign-www.lib&https://www.lib.umich.edu/cgi/l/login/proxy-session-init?url=http://nsarchive.chadwyck.com/ National Security Decision Directive number 54 from 1982 and NSDD 133 from 1984.]</ref> i porasta [[nacionalizam|nacionalizma]] u Srbiji kao odgovor na albanski nacionalizam na [[Kosovo|Kosovu]]. U tim novim okolnostima 1989. godine [[Socijalistička Republika Hrvatska]] je dopustila osnivanje političkih stranaka pa će nakon [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLSa]], doći do osnivanja [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] na čijoj prvoj sjednici će za [[predsjednik|predsednika]] biti izabran politički spretni Franjo Tuđman koji postaje kao bivši jugoslavenski [[komesar]] i [[general]] podoban dijelu tadašnjih pre svega hrvatskih sigurnosnih dužnosnika predstavljenih u liku [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]], a istovremeno i Hrvatima u inostranstvu predstavljeni u liku [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] <ref name="moljac-šušak">{{Cite web |title=Gojko Šušak |url=http://www.biografije.org/susak.htm |access-date=2011-06-07 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074835/http://www.biografije.org/susak.htm |dead-url=yes }}</ref>. Tijekom izborne kampanje za prve slobodne izbore u atmosferi dubokoj zatrovanoj [[Slobodan Milošević|miloševićevom]] nacionalističkom propagandom u kojoj su i Franjo Tuđman i [[Ivica Račan]] proglašeni [[ustaše|ustašama]] poruka prvog za stvaranje samostalne države, zajedno s financijskom pomoći iz inostranstva <ref name="moljac-šušak"/> i izmišljenim <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/107303/Default.aspx Benkovački atentat na Franju Tuđmana velika je obmana]</ref> [[atentat]]om na Tuđmana u [[Benkovac|Benkovcu]] će mu i njegovoj stranci donesti izbornu pobedu. == Ratni predsednik Hrvatske == {{Glavni članak|Raspad SFRJ|Sastanak u Karađorđevu}} U trenutku kada [[30. 5.|30.5.]][[1990]]. godine [[Hrvatski sabor|Sabor]] izabire Franju Tuđmana za predsednika Hrvatske ona se našla u vrlo teškoj situaciji zbog početaka srpske pobune do koje dolazi radi protivljenja HDZ programu samostalne Hrvatske i razoružane teritorijalne obrane. U tim okolnostima Tuđmanov, hrvatski prioritet postaje naoružavanje što se uspješno provodi tijekom sljedeće godine dana pre svega uz financijsku pomoć Hrvata iz [[inostranstvo|inostranstva]], dok njegovi potom od srpske propagande milion puta ponovljeni "lapsusi" stavljaju pod znak pitanja na Tuđmanov navodni pokušaj mirnog raspada Jugoslavije. Njegova nepromišljena izjava da je "ponosan što mu žena nije niti [[Jevreji|Židovka]] niti [[Srbi|Srpkinja]]" <ref group="notes">zaboravljajući pritom da mu je zet po nacionalnosti Srbin</ref>, uzimanje "šahovnice" za [[grb Hrvatske]] (koju mnogi Srbi poimaju kao "ustašku" iako je njeno podrijetlo puno starije) , ali definitivno ništa u pogledu mira i smirivanja tenzija među hrvatskim Srbima histeriziranim Miloševićevom [[propaganda|propagandom]]. Istovremeno s tim događajima u Zagrebu izabrani srpski zastupnici u Saboru kojeg su napustili nakon izbora Franje Tuđmana za predsednika osnivaju svoju skupštinu u Kninu i [[17. 8.|17.8.]][[1990]] to jest samo 3 dana nakon što je podignuta borbena gotovost JNA "samoinicijativno" se dižu u otvorenu pobunu poznatu pod imenom Balvan revolucija koja je pomognuta pozicijom 9 korpusa [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] i pretnjom vrha armije upućenoj Hrvatskoj:"Ako padne i jedna srpska glava biti će krvi". U ovim prvim napetim danima realno nemoćan Franjo Tuđman šalje protestnu poruku predsedniku predsjedništva SFRJ [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]] da je do pobune hrvatskih Srba došlo tek nakon njihovog sastanka s Jovićem, što ovaj komentira da se treba maknuti s vlasti pošto do pobune dolazi: "kada on postaje predsednik". U takvim uvjetima Franjo Tuđman počinje taktizirati i kupovati vreme s bezbroj sastanaka s Miloševićem od kojih će prvi na vlastiti zahtjev biti na sjednici predsedništva SFRJ tijekom oktobra 1990 <ref>Zaključci sjednice:Hrvatska i Slovenija žele konfederaciju, Makedonija zajedno s Bosnom i Hercegovinom federaciju, ali pod uvjetom da prve dvije ostanu u njoj dok Crna Gora zajedno sa Srbijom dopuštaju raspad SFRJ, ali pod uvjetom da se teritorij onih koji odlazi podijeli po nacionalnom ključu</ref> dok sljedeće godine to postaje ujedno i najkontroverzniji dio njegove politike simboliziran [[Sastanak u Karađorđevu|Sastankom u Karađorđevu]] gdje se po izjavama britanskih i američkih diplomata zajedno s onima [[stjepan Mesić|zamjenika predsjednika]] i [[Ante Marković|premijera]] SFRJ između ostalog vodio razgovor o podjeli [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije. Taj sastanak iz marta 1991 će se ponoviti i sljedeći mjesec, a zavisno od kasnijih interpretacija Tuđmanov cilj je i dalje bio kupovina vremena kako bi što kasnije počela Srpska invazija Hrvatske ili podjela [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Istovremeno s tim neuspješnim pregovorima pobunjeni hrvatski [[Srbi]] naoružani od [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] koja u martu 1991. godine otkazuje poslušnost vladi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], proglašavaju svoju nezavisnost,a vlada Franje Tuđman uz pomoć stotine miliona dolara dobivenih iz inostranstva naoružava uz pre svega dopuštenje [[Mađarska|Mađarske]] organizira svoje prve vojne snage koje su se na početku vodile kao rezervni policijski sastav, a potom predsedničkom uredbom od 20. travnja 1991. godine biva osnovana Hrvatska vojska pod imenom [[Zbog narodne garde]]. === Rat u Hrvatskoj === {{Glavni članak|Rat u Hrvatskoj}} Tehnički Jugoslavija prestaje postojati u martu 1991. godine nakon što je [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] upotrebljena protuustavno u [[Pakrac]]u i protiv civilnih demonstranata u [[Beograd]]u,a njen pokušaj državnog udara je bio zaustavljen nakon čega savezni sekretari za narodnu obranu otkazuju poslušnost vladi. Bez obzira na sada već otvorene ratne igre pregovori Tuđmana i Miloševića se nastavljaju, a tijekom njih po rječima [[Stjepan Mesić|Stipe Mesića]] tadašnji predsjednik Hrvatske je uspio dobiti od predsjednik Srbije 33 bosanskohercegovačke općine na području pre svega [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] s 1.166.577 stanovnika (473.789 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 460.462 [[Hrvati|Hrvata]], 164.549 [[Srbi|Srba]] i 67.777 ostalih). Bez obzira na taj dogovor po rječima [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] predsjednika predsjedništva Jugoslavije [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] [[5.4.[[1991]]. godine donosi odluku o početku rata bez saglasnosti predsjedništva Jugoslavije (koju i tako nikada ne bi dobili) u cilju "zaštite" srpskog naroda u Hrvatskoj to jest zaštite onoga već osvojenog <ref>Borislav Jović:Posljednji dani SFRJ, str 317.</ref>. U skladu s tom naredbom JNA je počela dovoditi nova vojne snage u Hrvatsku što je od nje bilo ignorirano, dopušteno dok tadašnje najvažnije odluke Franje Tuđmana postaju blokiranje odluka vlastitog ministra obrane [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]] o napadu na JNA svim snagama zbog još uvek oružano i organizacijski slabih hrvatskih vojnih snaga i odluka o samostalnosti Republike Hrvatske donesena [[25. 6.|25.6.]][[1991]]. zajedno sa slovenskom identičnom odlukom koja dovodi do "šaljivog" rata u Sloveniji s [[katastrofa]]lnim promenama za Hrvatsku pošto je rat iskorišten da bi JNA "osigurala" [[most]]ove prema Hrvatskoj i smjenu Slovenca generala Kolšeka zapovjednika pete vojne oblasti (u koju spada Hrvatska) s mnogo lojalnijim Srbinom generalom Avramovićem u pripremi za budući rat. Pošto se bez obzira na ranije dogovore s Miloševićem i odgodu odluke o nezavinosti pod pritiskom [[EEZ]]a rat postao neupitna budućnost Franjo Tuđman donosi odluku o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva u cilju ujedinjavanja cjelokupne Hrvatske u njenoj obrani. Tijekom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] koji je uskoro počeo Tuđmanov autokratski način upravljanja uspjeva efikasno upravljati obranom Hrvatske i istovremeno donositi strateški teške odluke kao što su bile osvajanja kasarna [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] u hrvatskim gradovima i žrtvovanje Vukovara.. Jedna od najvećih pohvala Tuđmanovog načina upravlja obranom Hrvatske je došla iz protivničkih redova od strane penzionisanog jugoslavenskog ministra obrane [[Branko Mamula|Branka Mamule]] koji je kasnije izjavio: "Tuđman je zauzeo strateški ispravan stav:Na vanjskom planu insistirati i stvarati vojsku koja bi se istovremeno mogla boriti s JNA i krajiškom paravojskom, a kada Hrvatska bude priznati i JNA se morala povući poraziti krajišku vojsku i na tjerati Srbe na poslušnost. Dok se ne stvore ti drugi uvjeti zauzet je stav da se odugovlači, pregovara, ne izaziva JNA na radikalni razračun,a kada se ocijeni da bi ona to mogla učiniti tražit prekid neprijateljstava, drugim rječima kupovati vreme. Uspjelo mu je ostvariti sva tri cilja, samo što se za pobjedu nad krajiškom vojskom moralo čekati do 1995. godine." === Rat u Bosni i Hercegovini === {{Glavni članak|Rat u Bosni i Hercegovini|Operacija Oluja}} Tuđmanova politika prema susjednoj Bosni i Hercegovini bila je obilježena njegovim vlastitim idejama [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]], konceptima o kojima je javno govorio i pisao još mnogo pre nego što je postao predsjednik. Po tim idejama o kojima pored ostalog piše i u svojoj knjizi ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'' [[Bosna i Hercegovina]] treba biti dio Hrvatske federalne jedinice, a bošnjačko pučanstvo je po njemu u svojoj golemoj većini po svom etničkom sastavu i govoru neprijekorno hrvatskog podrijetla. U skladu s takvim vlastitim razmišljanjima Franjo Tuđman je podesio hrvatsku politiku po pitanju rata u Bosni i Hercegovini gdje će hrvatsku petokolonašku ulogu preuzeti HDZ BiH koji je po vlastitom statutu bio "konstitutivni dio jedinstvene HDZ organizacije sa sjedištem u Zagrebu". Nakon što predsednik HDZ BiH [[Stjepan Kljuić]] odbije program razbijanja Bosne i Hercegovine on će prvo biti ignoriran, a potom i zamjenjen osuđenim kriminalcem <ref>[http://www.bratovstina.com/content/view/215/53/ Mate Boban životopis]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Mate Boban|Matom Bobanom]]. O svojoj namjeri aneksije [[Cazin]]ske Krajine i zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]] Franjo Tuđman nakon sklapanja ratnog primirja u Hrvatskoj 1992. potpuno opušteno kaže:"sadašnji Hrvatski perec je neprirodan" i "među građanstvom tih krajeva postoji veliki interes u priključenju Hrvatskoj". U skladu s takvim razmišljanjem nakon početka srpskog napada na Bosnu i Hercegovinu od Tuđmana postavljeni predsednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Republike Herceg-Bosne]] i od [[Slobodan Milošević|Miloševića]] postavljen predsednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]] postižu mirovni dogovor. Taj sporazum je imao i stavke o podjeli Bosne i Hercegovine pa će od strane njihovih kritičara biti opisivan kao dogovor razbojničkih država sličan s dogovorom [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Hitler-Staljin]] o podjeli [[Poljska|Poljske]] 1939. godine.<ref>[http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/74018005.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=May+10%2C+1992&author=&desc=Carving+Up+Bosnia Carving Up Bosnia]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Dok cijela 1992. godina rata prolazi u pre svega srpskim napadima na područja pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] pod direktnim nadzorom Tuđmanovog predstavnika u liku zamjenika ministra obrane [[Slobodan Praljak|generala Praljka]] postepeno proširuje teritorij pod svojom kontrolom u centralnoj Bosni, a u skladu s dogovorom o podjeli države između Tuđmana i Miloševića prvi prepušta drugome kontrolu nad [[Bosanska Posavina|bosanskom Posavinom]],a zauzvrat po dogovoru dobiva samo [[Kupres]]. Otvoreni [[hrvatsko-bošnjački rat]] počinje 1993. kada po podacima bosanskohercegovačke vlade, [[UNPROFOR]]a i stranih medija dijelovi [[Hrvatska Vojska|Hrvatske vojske]] ulaze u u Bosnu i Hercegovinu <ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=8&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref> kako bi pomogli Herceg-Bosni u njenom napadu na centralnu Bosnu, dok istovremeno Franjo Tuđman propagandno objašnjava agresiju pokušajem "Bošnjaka" da osvoji teritorij naseljen Hrvatima do [[Neum]]a ?! Totalni debakl ove agresije rezultira Tuđmanovim histeričnim zahtjevima, pretnjama da se završi [[hrvatsko-bošnjački rat]] ili će [[Hrvatska]] početi rat svom snagom <ref>[http://www.nytimes.com/1993/11/04/world/bosnians-storm-area-sending-thousands-of-croats-fleeing.html?scp=9&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Bosnians Storm Area, Sending Thousands of Croats Fleeing]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=5&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref>. Posledica ovog Tuđmanovog [[rat]]a omraženog u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj gdje gotovo dovodi do raspada [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] postaje diplomatski snalažljiv [[Washingtonski sporazum|mirovni sporazum]] kojim nastaje 1994. godine [[Federacija Bosne i Hercegovine]] koja potom treba ući u slabu uniju, [[konfederacija|konfederaciju]] s Hrvatskom <ref>[http://www.nytimes.com/1994/03/05/world/croatian-leader-backs-pact-by-bosnia-s-muslims-and-croats.html?scp=2&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Croatian Leader Backs Pact by Bosnia's Muslims and Croats]</ref> što se nikada neće dogoditi, ali čime je zadovoljena Tuđmanova fiksacija. Tijekom mjeseci nakon ovog dogovora [[Hrvatska]] dobiva američke vojne savjetnike za organiziranje Hrvatske vojske koja sljedeću godinu u dogovoru s bosanskohercegovačkom vlada pokreće vojne akcije što rezultiraju prvo ukidanjem [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], a potom i zajedničkom ofenzivom u Bosni i Hercegovini čime završava tamošnji rat. U tom razdoblju tijekom druge polovice 1995. godine Franjo Tuđman bivši [[predsjednik|predsednik]] naroda koji se bori za slobodu (1991.), a potom predsednik razbojničke države (1993) postaje trijumfalni pobjednik u ratu čije akcije [[Operacija Oluja|oslobađaju Hrvatsku]] i završavaju [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Račun za hrvatsko-bošnjački sukob na kraju zbog Tuđmanove, [[Gojko Šušak|Šuškove]] i [[Mate Boban|Bobanove]] smrti će osim [[Stanovništvo Hrvatske|stanovnika Hrvatske]] koje ga je financiralo više od deset godina kasnije platiti preživjelo rukovodstvo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] na čelu s tadašnjim hrvatskim pomoćnikom ministra obrane [[Slobodan Praljak|Slobodanom Praljkom]]. == Unutrašnji poslovi == === Ekonomija === Tuđmanova mnogo puta ponovljena državnička vizija [[privatizacija|privatizacije]] postaje stvaranje hrvatskog elitnog sloja od 200 obitelji <ref name=autogenerated1>[http://www.vecernji.hr/vijesti/mesic-tudman-je-precijenjen-svatko-je-mogao-biti-predsjednik-clanak-303335 Mesić: Tuđman je precijenjen, svatko je mogao biti predsjednik]</ref> , a početnu smjernicu, zeleno svetlo u tom smjeru mu daruju [[Svjetska banka|Svetska banka]] i [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] zahtevima da se pokrene praktički odmah divlja privatizacija, teoretski prodaja, a u stvarnosti poklanjanje državnih poduzeća u privatne ruke na području cele istočne Evrope. Pokušaj premijera [[Franjo Gregurić|Franje Gregurića]] 1992. godine da se pokrene pitanje darovanja dionica radnicima kao u praktički svim drugim bivšim socijalističkim državama od [[Slovenija|Slovenije]] pa sve do [[Rusija|Rusije]] i [[Srbija|Srbije]] (u 21. veku) Franjo Tuđman je odbio rečima:''Pa nećemo mi ponovno stvarati socijalizam'' <ref>Novi List 14.1.2012</ref> Kako je za razliku od država istočnog bloka u Jugoslaviji postojalo društveno, a ne državno vlasništvo prvi korak prema toj transformaciji postaje potrebe te promjene vlasništva i u skladu s tim sabor pod kontrolom Franje Tuđmana u doba izbijanja prvih ratnih operacija donosi 22.4.1991. Zakon o pretvorbi državnih poduzeća <ref>[http://www.poslovniprostor.com/zakoni/ZakonOpretvorbiDrustvenihPoduzeca.htm ZAKON o pretvorbi društvenih poduzeća]</ref> koji ispod lijepe fasade postaje temelj za u hrvatskom narodu popularno nazvanu pljačkašku privatizaciju. Tijekom te i takve privatizacije još uvek uspješne ili ako ništa drugo zbog nekretnina vredne kompanije će biti poklanjane raznim do tada potpuno nepoznatim osobama koje Tuđmanov predsednički nasljednik naziva špekulantima bez poslovnih znanja koji te poklonjene kompanije uništavaju <ref name=autogenerated1 />. U tom po Tuđmanu potrebnoj sječi "komunističkih mastodonata" koji sami ne bi mogli preživjeti tržišnu utakmicu obogatiti će se određen broj obitelji, na znane ili nepoznate načine vezan direktno s Tuđmanom ili samo s njegovom strankom to jest [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZom]] dok će zahvaljujući hrvatskim zakonima donešenim u od predsjednika kontroliranom saboru dio njih ostati zaštićen velom anonimnosti. Neupitno najpoznatiji među novonastalom poznatom Hrvatskom [[elita|elitom]] postaju poslovno uspješni [[Luka Rajić]], koji napreduje od pozicije vozača u [[Dukat]]u do njegovog vlasnika, [[Ivica Todorić]] koji u privatizaciji postaje najbogatiji [[Hrvati|Hrvat]] <ref>{{Cite web |title=Ivica Todorić biografija |url=http://www.biografije.org/todoric.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074426/http://www.biografije.org/todoric.htm |dead-url=yes }}</ref>, a čija poslovna aktivnost seže u doba Jugoslavije s početnim kapitalom stečenim kriminalnom radnjom, dok osuđeni kriminalac i HDZ financijer Josip Gucić <ref>{{Cite web |title=KAD GUCIC KUPUJE |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022007/http://aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref>, Tuđmanov teniski sparing partenr [[Bruno Orešar]], a definitivno i [[Miroslav Kutle]] koji postaje jedan od medijski eksponiranih simbola takve privatizacije <ref>{{Cite web |title=Miroslav Kutle biografija |url=http://www.biografije.org/kutle.htm |access-date=2012-05-11 |archive-date=2012-08-01 |archive-url=https://archive.today/20120801063530/http://www.biografije.org/kutle.htm |dead-url=yes }}</ref>. Kako bi se smirile socijalne tenzije to jest pobune radnika tijekom "privatizacijskog procesa" i uništavanja radnih mjesta [[vlada]] donosi zakone kojima se olakšava na razne načine odlazak u [[penzija|penziju]], ali efekat cijelog procesa u kojemu dolazi do ničim legitimiziranog bogaćenja elite koju većina naroda smatra pljačkom i grabežom dovodi do [[moral]]nog uništenja načela zajednice <ref>Josip Županov:"Poslije potopa" izdano 1995. godine</ref>. Kako bi osigurao ovaj proces privatizacije za koji će državna revizija pretvorbe i privatizacije reći da je bio u više od 90 % slučajeva protuzakonit Franjo Tuđman svog ministra privatizacije potom postavlja na poziciju ministra unutrašnjih poslova pa bi on u slučaju policijske istrage morao dati dopuštenje da se njega istražuje. Poslednji dio tako postavljene ekonomije postaje stvaranje precjenjenog tečaja kune sa svojim pogubnim učinkom na još aktivne poslovne subjekte i po završetku rata 1995 kada Hrvatskoj postane dostupno zaduživanje krpanje državnog budžeta na taj način <ref>{{Cite web |title=Javni i inozemni dug RH |url=http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |access-date=2012-05-10 |archivedate=2011-12-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111229041436/http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |deadurl=yes }}</ref>. === Spor oko NK Dinamo === Franjo Tuđman je smatrao ime NK Dinamo previše komunističkim.<ref group="notes">Ime Dinamo su odabrali zagrebački komunisti nakon drugog svjetskog rat po uzoru na [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[Dinamo Moskva]], [[Dinamo Bukurešt]] što navijači suparničkih klubova rado ističu</ref> Zbog toga je ono promijenjeno najprije u HAŠK Građanski a potom u NK Croatia što je izazvalo bijes Dinamovih navijača - [[Bad Blue Boys]]a, ali i ostatka nogometne Hrvatske koja se pobunila zbog favoriziranja ovog kluba <ref name=autogenerated4>{{Cite web |title=Valentinovo je veliki dan za sve navijače Dinama, članak na dalje.com |url=http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |access-date=2012-02-20 |archive-date=2012-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216211555/http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |dead-url=yes }}</ref>. Tuđmanovo navijanje za Croatiju su kritičari smatrali neprimjerenim i nepotrebnim politiziranjem sporta u državi. Kao osvetu pripadnici Torcide su prošetali Splitom magarca s imenom Franjo. Tuđman je imao viziju NK Croatije kao velikog europskog kluba što se nije baš ostvarilo. Sukob je završio kad je krajem 1999. godine Tuđman umro, a HDZ izgubio izbore nakon čega je oko 70 dana nakon njegove smrti klub preimenovan u NK Dinamo što je izazvalo opće oduševljenje među njegovim navijačima <ref name=autogenerated4 />. Zlatko Canjuga, predsjednik NK Croatije iz Tuđmanova doba, izjavio je jednom prigodom da mu je sam Tuđman pred smrt rekao da bi trebalo vratiti ime Dinamo <ref name=autogenerated4 /> ali drugih dokaza za to osim njegove riječi nema. Tuđman se aktivno zanimao i za nacionalnu nogometnu reprezentaciju a njegovi kritičari su mu predbacivali da se (kao i u slučaju NK Dinama) miješao čak i u odabir igrača. Za razliku od njegovih kritičara Miroslav Ćiro Blažević smatra Tuđmana najzaslužnijom osobom za osvajanje bronce na SP u Francuskoj.<ref>Miroslav Ćiro Blažević, trener stoljeća, str. 39, [[Večernji list]], 2012, {{ISBN|978-953-280-125-5}}</ref> == Djela == * "Rat protiv rata", ''(Zagreb, 1957., 2. izd. 1969., slovensko izd. "Vojna proti vojni" Ljubljana, 1961.)'' * "Stvaranje socijalističke Jugoslavije", ''(Zagreb, 1960., slovensko izd. ''Rojstvo socijalističke Jugoslavije'' Ljubljana, 1961.)'' * "NOR u Hrvatskoj", ''(Vojna enciklopedija, III, 1960.)'' * "Okupacija i revolucija", ''(Zagreb, 1963.)'' * "Uvod u historiju socijalističke Jugoslavije", ''(1964.)'' * "Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941.", ''disertacija, knj. I. - II. (Zagreb, 1965.)'' * "Jugoslavenski odbor i stvaranje zajedničke države jugoslavenskih naroda", ''(1966.) '' * "Velike ideje i mali narodi", ''(Zagreb, 1969., 2. izd. 1970., 3. izd. 1996.)'' * "Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi", ''(München-Barcelona, 1981., engl. izd. ''Nationalism in Contemporary Europe'' New York, 1981., 2. izd. 1982., njem. izd. ''Die Nationalitaetenfrage im heutigen Europa'', Lidingo, 1986.)'' * "Croatia on trial: the case of the Croatian historian dr. F. Tudjman", ''(London, 1981.)'' * "Na braniku povijesne istine: dokumenti sa suđenja 17-20. veljače 1981. u Zagrebu", ''(bez godine izdanja)'' * "Na suđenju dr. Tuđmanu sudilo se Hrvatskoj", ''(London, 1981.)'' * "Stirbt Kroatien?", ''(Hamburg, 1981.)'' * "Državnost nacija - ključ mira Europe", ''(Lidingo, 1982.)'' * "O povijesti rješavanja hrvatskog pitanja i samoodređenja naroda u svijetu", ''(Toronto, 1987.)'' * "Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti", ''(Sudbury, 1988.)'' * "[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]", (Zagreb, 1989., 2. izd. 1989., 3. i 4. izd. 1990., njemačko izd. ''Irrwege der Geschichtswirklichkeit'', Zagreb 1993., 5. izd. 1994., englesko izd. ''Horrors of War: Historical Reality and Philosophy'', Washington, 1996. kinesko izd. Peking, 1998.) * "Izabrana djela Franje Tuđmana", (knj. I. - III: ''Velike ideje i mali narodi'', ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', ''Državnost nacija ključ - mira Europe'', ''Bespuća povijesne zbiljnosti''), (Zagreb, 1990.) * "Zna se. HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske", ''knj. I. (Zagreb, 1992.), knj. II. (Zagreb, 1993.), knj III. (Zagreb, 1995.), knj. IV. (Zagreb, 1998.)'' * "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941.", ''knj. I. - II., (Zagreb, 1993.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana od stanju države i nacije" ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, (Sabor, Zagreb, 1994.)'' * "Stanje hrvatske države i nacije" ''(izvješće predsjednika Republike i vrhovnog zapovijednika oružanih snaga Republike Hrvatske Hrvatskom saboru), (Ministarstvo obrane Republike Hrvatske - politička uprava, Zagreb 1995.)'' * "S vjerom u samostalnu Hrvatsku", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Usudbene povjestice", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju Hrvatske države i nacije u 1995. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga sabora, (Zagreb, 1996.)'' * "Vlak slobode", ''(Zagreb, 1996.)'' * "Povijesna sudba naroda, Izabrani tekstovi", ''(Zagreb, 1996., njemačko izd. ''Das historische Schicksal des Volkes'', Bonn, 1997., mađarsko izd. ''Népek történelmi sorsa Velagatott irasok (kézirat gyanánt)'', Budimpešta, 1997., bugarsko izd. ''Istoričeskata s'dba na narodite: Izabrani trudove'', Sofija, 1997., češko izd. ''Dejinny udel národu, Vybrané texty'', Prag, 1997., makedonsko izd. ''Istoriskata sudba na narodite, Izabrani tekstovi'', Skoplje, 1998.)'' * "Misao hrvatske slobode - od nacionalne ugroženosti do državne samostalnosti (fragmenti misli i pogleda)", ''Narodne novine, (Zagreb, 1997.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1998.)'' * "HDZ stožerna stranka demokratske Hrvatske", ''(Zagreb, 1998.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1998. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1999.)'' '' === Posmrtno === * "Petrinjska 18: Zatvorski dnevnik iz 1972.", ''(Zagreb, 2003.)'' * "Franjo Tuđman - Osobni dnevnik", ''knj. 1, 1973.-1978., knj. 2, 1979.-1983., knj. 3, 1984.-1989., (Urednik: [[Zvonimir Despot]], Zagreb, 2011.)'' == Povezano == * [[Zagrebačka kriza]] == Napomene == <references group="notes" /> == Izvori == {{reflist|2}} {{Commonscat|Franjo Tuđman}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{Predsjednici HDZ}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1922|1999|Tuđman, Franjo}} [[Kategorija:Predsjednici Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Jugoslavenski historičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Generali JNA]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatsko proljeće]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] t1oal4dm51czpojpr03z9wvitw1eowy 0 17530 42716096 42551449 2026-11-03T15:54:29Z نوفاك اتشمان 11942 +[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]; +[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]; +[[Kategorija:Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716096 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder | name = Stjepan Mesić | image = Stjepan Mesić (2004-02-25) (cropped).jpg | order = 2. | office = predsjednik Republike Hrvatske | primeminister = [[Ivica Račan]]<br />[[Ivo Sanader]]<br />[[Jadranka Kosor]] | term_start = 18. februar 2000. | term_end = 18. februar 2010. | predecessor = [[Zlatko Tomčić]] <small>(v.d.)</small> | successor = [[Ivo Josipović]] | office2 = 13. [[predsjednik SFRJ|predsjednik Predsjedništva SFRJ]] | primeminister2 = [[Ante Marković]] | term_start2 = 30. jun 1991. | term_end2 = 6. decembar 1991. | predecessor2 = [[Borisav Jović]] <small>''prije'' ispražnjenja</small> | successor2 = ''raspad Jugoslavije'' | order3 = 1. | office3 = premijer Hrvatske | president3 = [[Franjo Tuđman]] | term_start3 = 30. maj 1990. | term_end3 = 24. august 1990 | predecessor3 = [[Antun Milović]] <small>(predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske)</small> | successor3 = [[Josip Manolić]] | office4 = 2. [[predsjednika Hrvatskog sabora|predsjednik Zastupničkog doma Sabora]] | term_start4 = 7. septembar 1992. | term_end4 = 24. maj 1994. | predecessor4 = [[Žarko Domljan]] | successor4 = [[Nedjeljko Mihanović]] | order5 = 13. | office5 = generalni sekretar Pokreta nesvrstanih | term_start5 = 30. jun 1991. | term_end5 = 6. decembar 1991. | predecessor5 = [[Borisav Jović]] | successor5 = [[Branko Kostić]] | birth_date = {{bda|1934|12|24|df=y}} | birth_place = [[Orahovica]], [[Kraljevina Jugoslavija]]<br /><small>(sada [[v.d.]])</small> | death_date = | death_place = | party = [[nezavisni političar|nezavisni]] <small>(2000–present)</small><ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html</ref> | otherparty = [[Savez komunista Hrvatske]] ([[SKJ]]) <small>(prije 1990.)</small><br />[[Hrvatska demokratska zajednica]] <small>(1990–1994)</small><br />[[Hrvatski nezavisni demokrati]] <small>(1994–1997)</small><br />[[Hrvatska narodna stranka]] <small>(1997–2000)</small> |spouse = [[Milka Dudundić]] |alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]] |profession = [[sudac]]<br />[[menadžer]] |religion = ''nema'' ([[agnostik]])<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nacional.hr/clanak/55298/zivot-bez-boga-i-vraga-u-katolickoj-hrvatskoj |access-date=2010-02-20 |archive-date=2012-01-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119122456/http://www.nacional.hr/clanak/55298/zivot-bez-boga-i-vraga-u-katolickoj-hrvatskoj |dead-url=yes }}</ref> }} '''Stjepan (Stipe) Mesić''' ([[Orahovica]], 24. prosinca 1934.), [[Hrvatska|hrvatski]] političar. Najpoznatiji je po tome što je bio posljednji predsjednik [[SFRJ]], odnosno [[predsjednik Republike Hrvatske]] od 2000. do 2010. godine. Stipe Mesić je godine [[1990]]. kao član [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] izabran za prvog predsjednika demokratski izabrane hrvatske vlade. Nekoliko mjeseci kasnije je izabran za hrvatskog predstavnika u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]], a [[1991]]. je postao njegov posljednji predsjednik. Godine [[1992]]. je postao predsjednik Zastupničkog doma Sabora, ali je s te dužnosti smijenjen nakon sukoba s predsjednikom Franjom Tuđmanom u proljeće [[1994]]. godine. Tada je osnovao vlastitu stranku [[Hrvatski nezavisni demokrati]], koju je poslije napustio i priključio se [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatskoj narodnoj stranci]]. Kao njen kandidat je izabran za predsjednika godine 2000, a 2005. je na novim izborima obranio svoj mandat koji je istekao [[2010]]. godine. == Rane godine == Mesić je rođen u [[Slavonija|slavonskom]] mjestu [[Orahovica|Orahovici]] gdje je i pohađao gimnaziju, a diplomirao je pravo na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Nakon studija, Mesić je radio u Orahovici i [[Našice|Našicama]]. Odslužio je vojsku, položio pravosudni ispit i radio kao općinski sudac. Oženio se Milkom rođ. Dudunić, i dobili su dvije kćeri. Sa cijelom obitelji preselio je u [[Zagreb]] i godine [[1964]]. postao direktor sektora općih poslova u poduzeću ''Univerzal Corporation''. Godine [[1966]]. izabran je kao neovisan građanin u Općinsko vijeće Orahovice, pobijedivši kandidate iz Saveza komunista te iz Socijalističkog saveza radnog naroda, a sljedeće godine je postao gradonačelnik Orahovice, i član Sabora SR Hrvatske. Pokrenuo je građenje prve privatne tvornice u [[SFRJ|Jugoslaviji]], zbog čega ga [[Josip Broz Tito|Tito]] optužuje da potiho uvodi [[kapitalizam]] (nezakonit po [[Ustav]]nom poretku). Poslije donošenja "[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika|Deklaracije o položaju i imenu hrvatskoga jezika]]" 1967. godine, Mesić ju javno osuđuje u govoru pred Saborom, gdje je njene sastavljače prozvao kao: "političke diverzante koji razaraju temelje Jugoslavije". <ref>{{Cite web |url=http://www.vjesnik.com/html/2004/11/30/Clanak.asp?r=kom&c=1 |title=Archive copy |access-date=2010-07-14 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://archive.today/20070927003229/http://www.vjesnik.com/html/2004/11/30/Clanak.asp?r=kom&c=1 |url-status=dead }}</ref> Ipak, u 1970-ima Mesić je podržao [[Hrvatsko proljeće]], pa je optužen zbog "neprijateljske propagande" i osuđen na godinu dana zatvora nakon suđenja koje je trajalo 3 dana. Pokušavajući da poništi presude Mesić je bio dao žalbu pa se proces odužio do [[1975.]], kada je odslužio godinu dana u zatvoru u [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]]. == Prvi višestranački izbori i [[raspad SFRJ]] == Izabran je [[1990.]] kao kandidat [[HDZ]]-a na prvim višestranačkim izborima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nakon [[Drugi svjetski rat|2. svj. rata]]. Postao je [[premijer Hrvatske]], i na toj je funkciji bio u leto 1990.-e. Ipak, ubrzo je dao ostavku kako bi bio izabran u federativno predsjedništvo, gdje postaje potpredsjednik na mestu [[Stipe Šuvar]]a kojeg je HDZ opozvao. Predsjednici su se godišnje automatski izmjenjivali po ključu republika/pokrajina. Kad je bio red da Mesić bude predsjednik, srpski član predsjedništva [[Borisav Jović]] tražio je glasovanje. 4 člana ([[SR Srbija]], [[SR Crna Gora]], [[SAP Vojvodina]], [[SAP Kosovo]]) bili su protiv njega, a 4 člana ([[SR Hrvatska]], [[SR Slovenija]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SR Makedonija]]) bili su za. Posredovanjem Europske zajednice Mesić je na kraju ipak postao predsjednik. Nakon što je [[Hrvatska]] definitivno proglasila neovisnost, Mesić je podnio ostavku na mesto predsjednika [[SFRJ]] i vratio se u [[Zagreb]], gdje će po sklapanju primirja [[1992.]] godine biti izabran u Sabor i potom postati njegov predsjednik. Godine [[1994.]] istupio je iz [[HDZ]]-a i osnovao novu stranku, [[Hrvatski nezavisni demokrati|Hrvatske nezavisne demokrate]]. Kao razlog za istup navodio je protivljenje vladinoj politici prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], optužujući [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] da želi podijeliti BiH s [[Slobodan Milošević|Miloševićem]]. Osim politike prema Bosni i Hercegovini Mesić je također bio kritizirao privatizaciju zbog pljačke i profiterstva kojom se ostvarivala Tuđmanova ideja o 100 obitelji. Godine [[1995.]] je sudjelovao na 2. saboru [[HSP]]-a, tj. [[HSP 1861|frakcije HSP-a]] odane [[Dobroslav Paraga|Dobroslavu Paragi]], na [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom velesajmu]]. Mesić je [[1997.]] zajedno s većim dijelom svoje stranke prešao u [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatsku narodnu stranku]] (HNS) gdje je postao izvršni potpredsjednik stranke. == Predsjednički mandat == === Prvi predsjednički mandat === [[Datoteka:Vladimir Putin 16 April 2002-1.jpg|thumb|thumb|300px|Stjepan Mesić i [[Vladimir Putin]] na sastanku u [[Kremalj|Kremlju]] 16.4. 2002.]] Potpuno neočekivan Mesić je bio izabran za [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] [[2000]]. godine nakon što je pobijedio u prvom krugu izbora, te u drugom krugu porazio kandidata [[Hrvatska socijalno liberalna stranka|HSLS-a]] i [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP-a]] [[Dražen Budiša|Dražena Budišu]]. Mesić je nastupio kao kandidat stranaka HNS, [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Liberalna stranka|LS]] te [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Nakon što je preuzimanja dužnosti predsjednika, Mesić je istupio iz [[HNS]] zbog vlastite političke teorije da će on biti predsjednik svih građana. Kritizirao je politiku pokojnog predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] kao nacionalističku, autokratsku, bez slobode medija i s rođačkom privatizacijom. Na početku svoga prvog mandata odmah se zalagao se za liberalniji pristup kako bi se Hrvatska otvorila stranim investitorima, s manje više uspjeha. Kao predsjednik tijekom svog prvog mandata, umirovio je 7 hrvatskih generala koji su dvaput pisali otvorena pisma javnosti s kojima su protuzakonito kritizirali državnu politiku (vojnim osobama je zabranjeno javno kritiziranje državne politike u svim demokratskim državama) po pitanju suradnje s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haškim sudom]]. [[HDZ]] i Đapičev [[HSP]] su žestoko kritizirali tu odluku predsjednika kao opasan potez za nacionalnu sigurnost Hrvatske iako će 2003. godine po preuzimanju vlasti nastaviti s onom istom politikom koji su oficiri kritizirali. Tijekom ostatka prvog i cijelog drugog mandata Stjepan Mesić će povremeno biti izložen medijskim napadima napadima hrvatske ekstremne desnice i onih koje se kao Vojni ordinarij [[Juraj Jezerinac]] zalažu za izjednačavanje [[Ustaše|Ustaša]] i [[Partizani|Partizana]]. Tokom svoga predsjednikovanja u vanjskoj politici predsjednik Mesić se zalagao da Hrvatska postane članica [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO]]-a, ali i da se obnove ekonomski odnosi s nesvrstanima i [[Rusija|Rusijom]]. Također je pokrenuo obostrane isprike za moguće ratne zločine s predsjednikom [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], što je dio hrvatske javnosti loše primio. Posebno pozitivno je bio primitak u [[Izrael|izraelskom]] parlamentu (Knesset), koji je bio prvijenac za Hrvatsku. Ondje se ispričao za istrebljenje Židova u [[NDH]] tijekom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]], te se nakon njegovog govora počinju otvarati izravni diplomatski kanali s Izraelom. Bez obzira na sve kontroverze s crkvom, generalima, HDZom ili svoje greške Stjepan Mesić je tokom svojih predsjedničkih mandata uvijek bio najpopularniji političar u Hrvatskoj.<ref>{{Cite web |title=Stjepan Mesić i dalje najpopularniji političar |url=http://www.nacional.hr/clanak/10805/stjepan-mesic-i-dalje-najpopularniji-politicar |access-date=2010-07-14 |archive-date=2012-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120717003846/http://www.nacional.hr/clanak/10805/stjepan-mesic-i-dalje-najpopularniji-politicar |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mesic-najpopularniji-sanader-najnegativniji-politicar.html Dva rivala u mrtvoj utrci]</ref><ref>{{Cite web |title=Stipe Mesić: Branio partizane, odrekao se generala, napadao Crkvu, a Hrvati su ga ipak voljeli |url=http://vijesti-dana.info/2010/02/stipe-mesic-branio-partizane-odrekao-se-generala-napadao-crkvu-a-hrvati-su-ga-ipak-voljeli/ |access-date=2010-07-14 |archive-date=2010-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100218123403/http://vijesti-dana.info/2010/02/stipe-mesic-branio-partizane-odrekao-se-generala-napadao-crkvu-a-hrvati-su-ga-ipak-voljeli/ |dead-url=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Stjepan Mesić}} {{Premijeri Hrvatske}} {{Predsjednici SFRJ}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{Lifetime|1934| |Mesić, Stjepan}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Hrvatske]] [[Kategorija:Biografije, Orahovica]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Hrvatsko proljeće]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] l8ydim3k75dcsfz09xnwwdldogo9tam 42716166 42716096 2026-11-04T00:16:16Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski komunisti|Hrvatski komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716166 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder | name = Stjepan Mesić | image = Stjepan Mesić (2004-02-25) (cropped).jpg | order = 2. | office = predsjednik Republike Hrvatske | primeminister = [[Ivica Račan]]<br />[[Ivo Sanader]]<br />[[Jadranka Kosor]] | term_start = 18. februar 2000. | term_end = 18. februar 2010. | predecessor = [[Zlatko Tomčić]] <small>(v.d.)</small> | successor = [[Ivo Josipović]] | office2 = 13. [[predsjednik SFRJ|predsjednik Predsjedništva SFRJ]] | primeminister2 = [[Ante Marković]] | term_start2 = 30. jun 1991. | term_end2 = 6. decembar 1991. | predecessor2 = [[Borisav Jović]] <small>''prije'' ispražnjenja</small> | successor2 = ''raspad Jugoslavije'' | order3 = 1. | office3 = premijer Hrvatske | president3 = [[Franjo Tuđman]] | term_start3 = 30. maj 1990. | term_end3 = 24. august 1990 | predecessor3 = [[Antun Milović]] <small>(predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske)</small> | successor3 = [[Josip Manolić]] | office4 = 2. [[predsjednika Hrvatskog sabora|predsjednik Zastupničkog doma Sabora]] | term_start4 = 7. septembar 1992. | term_end4 = 24. maj 1994. | predecessor4 = [[Žarko Domljan]] | successor4 = [[Nedjeljko Mihanović]] | order5 = 13. | office5 = generalni sekretar Pokreta nesvrstanih | term_start5 = 30. jun 1991. | term_end5 = 6. decembar 1991. | predecessor5 = [[Borisav Jović]] | successor5 = [[Branko Kostić]] | birth_date = {{bda|1934|12|24|df=y}} | birth_place = [[Orahovica]], [[Kraljevina Jugoslavija]]<br /><small>(sada [[v.d.]])</small> | death_date = | death_place = | party = [[nezavisni političar|nezavisni]] <small>(2000–present)</small><ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html</ref> | otherparty = [[Savez komunista Hrvatske]] ([[SKJ]]) <small>(prije 1990.)</small><br />[[Hrvatska demokratska zajednica]] <small>(1990–1994)</small><br />[[Hrvatski nezavisni demokrati]] <small>(1994–1997)</small><br />[[Hrvatska narodna stranka]] <small>(1997–2000)</small> |spouse = [[Milka Dudundić]] |alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]] |profession = [[sudac]]<br />[[menadžer]] |religion = ''nema'' ([[agnostik]])<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nacional.hr/clanak/55298/zivot-bez-boga-i-vraga-u-katolickoj-hrvatskoj |access-date=2010-02-20 |archive-date=2012-01-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119122456/http://www.nacional.hr/clanak/55298/zivot-bez-boga-i-vraga-u-katolickoj-hrvatskoj |dead-url=yes }}</ref> }} '''Stjepan (Stipe) Mesić''' ([[Orahovica]], 24. prosinca 1934.), [[Hrvatska|hrvatski]] političar. Najpoznatiji je po tome što je bio posljednji predsjednik [[SFRJ]], odnosno [[predsjednik Republike Hrvatske]] od 2000. do 2010. godine. Stipe Mesić je godine [[1990]]. kao član [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] izabran za prvog predsjednika demokratski izabrane hrvatske vlade. Nekoliko mjeseci kasnije je izabran za hrvatskog predstavnika u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]], a [[1991]]. je postao njegov posljednji predsjednik. Godine [[1992]]. je postao predsjednik Zastupničkog doma Sabora, ali je s te dužnosti smijenjen nakon sukoba s predsjednikom Franjom Tuđmanom u proljeće [[1994]]. godine. Tada je osnovao vlastitu stranku [[Hrvatski nezavisni demokrati]], koju je poslije napustio i priključio se [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatskoj narodnoj stranci]]. Kao njen kandidat je izabran za predsjednika godine 2000, a 2005. je na novim izborima obranio svoj mandat koji je istekao [[2010]]. godine. == Rane godine == Mesić je rođen u [[Slavonija|slavonskom]] mjestu [[Orahovica|Orahovici]] gdje je i pohađao gimnaziju, a diplomirao je pravo na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Nakon studija, Mesić je radio u Orahovici i [[Našice|Našicama]]. Odslužio je vojsku, položio pravosudni ispit i radio kao općinski sudac. Oženio se Milkom rođ. Dudunić, i dobili su dvije kćeri. Sa cijelom obitelji preselio je u [[Zagreb]] i godine [[1964]]. postao direktor sektora općih poslova u poduzeću ''Univerzal Corporation''. Godine [[1966]]. izabran je kao neovisan građanin u Općinsko vijeće Orahovice, pobijedivši kandidate iz Saveza komunista te iz Socijalističkog saveza radnog naroda, a sljedeće godine je postao gradonačelnik Orahovice, i član Sabora SR Hrvatske. Pokrenuo je građenje prve privatne tvornice u [[SFRJ|Jugoslaviji]], zbog čega ga [[Josip Broz Tito|Tito]] optužuje da potiho uvodi [[kapitalizam]] (nezakonit po [[Ustav]]nom poretku). Poslije donošenja "[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika|Deklaracije o položaju i imenu hrvatskoga jezika]]" 1967. godine, Mesić ju javno osuđuje u govoru pred Saborom, gdje je njene sastavljače prozvao kao: "političke diverzante koji razaraju temelje Jugoslavije". <ref>{{Cite web |url=http://www.vjesnik.com/html/2004/11/30/Clanak.asp?r=kom&c=1 |title=Archive copy |access-date=2010-07-14 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://archive.today/20070927003229/http://www.vjesnik.com/html/2004/11/30/Clanak.asp?r=kom&c=1 |url-status=dead }}</ref> Ipak, u 1970-ima Mesić je podržao [[Hrvatsko proljeće]], pa je optužen zbog "neprijateljske propagande" i osuđen na godinu dana zatvora nakon suđenja koje je trajalo 3 dana. Pokušavajući da poništi presude Mesić je bio dao žalbu pa se proces odužio do [[1975.]], kada je odslužio godinu dana u zatvoru u [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]]. == Prvi višestranački izbori i [[raspad SFRJ]] == Izabran je [[1990.]] kao kandidat [[HDZ]]-a na prvim višestranačkim izborima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nakon [[Drugi svjetski rat|2. svj. rata]]. Postao je [[premijer Hrvatske]], i na toj je funkciji bio u leto 1990.-e. Ipak, ubrzo je dao ostavku kako bi bio izabran u federativno predsjedništvo, gdje postaje potpredsjednik na mestu [[Stipe Šuvar]]a kojeg je HDZ opozvao. Predsjednici su se godišnje automatski izmjenjivali po ključu republika/pokrajina. Kad je bio red da Mesić bude predsjednik, srpski član predsjedništva [[Borisav Jović]] tražio je glasovanje. 4 člana ([[SR Srbija]], [[SR Crna Gora]], [[SAP Vojvodina]], [[SAP Kosovo]]) bili su protiv njega, a 4 člana ([[SR Hrvatska]], [[SR Slovenija]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SR Makedonija]]) bili su za. Posredovanjem Europske zajednice Mesić je na kraju ipak postao predsjednik. Nakon što je [[Hrvatska]] definitivno proglasila neovisnost, Mesić je podnio ostavku na mesto predsjednika [[SFRJ]] i vratio se u [[Zagreb]], gdje će po sklapanju primirja [[1992.]] godine biti izabran u Sabor i potom postati njegov predsjednik. Godine [[1994.]] istupio je iz [[HDZ]]-a i osnovao novu stranku, [[Hrvatski nezavisni demokrati|Hrvatske nezavisne demokrate]]. Kao razlog za istup navodio je protivljenje vladinoj politici prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], optužujući [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] da želi podijeliti BiH s [[Slobodan Milošević|Miloševićem]]. Osim politike prema Bosni i Hercegovini Mesić je također bio kritizirao privatizaciju zbog pljačke i profiterstva kojom se ostvarivala Tuđmanova ideja o 100 obitelji. Godine [[1995.]] je sudjelovao na 2. saboru [[HSP]]-a, tj. [[HSP 1861|frakcije HSP-a]] odane [[Dobroslav Paraga|Dobroslavu Paragi]], na [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom velesajmu]]. Mesić je [[1997.]] zajedno s većim dijelom svoje stranke prešao u [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatsku narodnu stranku]] (HNS) gdje je postao izvršni potpredsjednik stranke. == Predsjednički mandat == === Prvi predsjednički mandat === [[Datoteka:Vladimir Putin 16 April 2002-1.jpg|thumb|thumb|300px|Stjepan Mesić i [[Vladimir Putin]] na sastanku u [[Kremalj|Kremlju]] 16.4. 2002.]] Potpuno neočekivan Mesić je bio izabran za [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] [[2000]]. godine nakon što je pobijedio u prvom krugu izbora, te u drugom krugu porazio kandidata [[Hrvatska socijalno liberalna stranka|HSLS-a]] i [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP-a]] [[Dražen Budiša|Dražena Budišu]]. Mesić je nastupio kao kandidat stranaka HNS, [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Liberalna stranka|LS]] te [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Nakon što je preuzimanja dužnosti predsjednika, Mesić je istupio iz [[HNS]] zbog vlastite političke teorije da će on biti predsjednik svih građana. Kritizirao je politiku pokojnog predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] kao nacionalističku, autokratsku, bez slobode medija i s rođačkom privatizacijom. Na početku svoga prvog mandata odmah se zalagao se za liberalniji pristup kako bi se Hrvatska otvorila stranim investitorima, s manje više uspjeha. Kao predsjednik tijekom svog prvog mandata, umirovio je 7 hrvatskih generala koji su dvaput pisali otvorena pisma javnosti s kojima su protuzakonito kritizirali državnu politiku (vojnim osobama je zabranjeno javno kritiziranje državne politike u svim demokratskim državama) po pitanju suradnje s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haškim sudom]]. [[HDZ]] i Đapičev [[HSP]] su žestoko kritizirali tu odluku predsjednika kao opasan potez za nacionalnu sigurnost Hrvatske iako će 2003. godine po preuzimanju vlasti nastaviti s onom istom politikom koji su oficiri kritizirali. Tijekom ostatka prvog i cijelog drugog mandata Stjepan Mesić će povremeno biti izložen medijskim napadima napadima hrvatske ekstremne desnice i onih koje se kao Vojni ordinarij [[Juraj Jezerinac]] zalažu za izjednačavanje [[Ustaše|Ustaša]] i [[Partizani|Partizana]]. Tokom svoga predsjednikovanja u vanjskoj politici predsjednik Mesić se zalagao da Hrvatska postane članica [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO]]-a, ali i da se obnove ekonomski odnosi s nesvrstanima i [[Rusija|Rusijom]]. Također je pokrenuo obostrane isprike za moguće ratne zločine s predsjednikom [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], što je dio hrvatske javnosti loše primio. Posebno pozitivno je bio primitak u [[Izrael|izraelskom]] parlamentu (Knesset), koji je bio prvijenac za Hrvatsku. Ondje se ispričao za istrebljenje Židova u [[NDH]] tijekom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]], te se nakon njegovog govora počinju otvarati izravni diplomatski kanali s Izraelom. Bez obzira na sve kontroverze s crkvom, generalima, HDZom ili svoje greške Stjepan Mesić je tokom svojih predsjedničkih mandata uvijek bio najpopularniji političar u Hrvatskoj.<ref>{{Cite web |title=Stjepan Mesić i dalje najpopularniji političar |url=http://www.nacional.hr/clanak/10805/stjepan-mesic-i-dalje-najpopularniji-politicar |access-date=2010-07-14 |archive-date=2012-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120717003846/http://www.nacional.hr/clanak/10805/stjepan-mesic-i-dalje-najpopularniji-politicar |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mesic-najpopularniji-sanader-najnegativniji-politicar.html Dva rivala u mrtvoj utrci]</ref><ref>{{Cite web |title=Stipe Mesić: Branio partizane, odrekao se generala, napadao Crkvu, a Hrvati su ga ipak voljeli |url=http://vijesti-dana.info/2010/02/stipe-mesic-branio-partizane-odrekao-se-generala-napadao-crkvu-a-hrvati-su-ga-ipak-voljeli/ |access-date=2010-07-14 |archive-date=2010-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100218123403/http://vijesti-dana.info/2010/02/stipe-mesic-branio-partizane-odrekao-se-generala-napadao-crkvu-a-hrvati-su-ga-ipak-voljeli/ |dead-url=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Stjepan Mesić}} {{Premijeri Hrvatske}} {{Predsjednici SFRJ}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{Lifetime|1934| |Mesić, Stjepan}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Hrvatske]] [[Kategorija:Biografije, Orahovica]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatsko proljeće]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] 93u2mh5rvx4ugsov25htfy21t1cofy1 0 18299 42716183 42692709 2026-11-04T02:06:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716183 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jimmy Wales accessing Wikipedia.jpg|thumb|desno|250px|Džimi Vels novembra 2004.]] '''Džimi Donal „Džimbo“ Vejls''' ({{jez-en|Jimmy Donal „Jimbo“ Wales}}), rođen [[7. 8.|7. avgusta]] [[1966]], je osnivač i predsjednik [[Wikimedia|Fondacije Vikimedije]], [[neprofitna organizacija|neprofitabilne]] korporacije koja rukovodi [[Wikipedia|Vikipedijom]] i nekolicinom drugih [[viki]] projekata. Vels je takođe osnivač profitabilne kompanije [[Vikija|Vikije]] (''Wikia''), nepovezane sa Vikimedijom, u okviru koje je sudjelovao u osnivanju projekta [[Vikigradovi]] (''Wikicities''). == Život prije Vikipedije == Vels je rođen u [[Hantsvil]]u, u [[sjedinjene Američke Države|američkoj]] državi [[Alabama|Alabami]]. Njegov otac, koji je danas penzioner, bio je rukovodilac [[supermarket|piljarnice]] dok je Vels rastao. Velsova majka Doris i baka Irma vodile su malu privatnu školu, "u tradiciji jednosobne školske ustanove," gdje je i Vels stekao svoje prvo obrazovanje. U njegovom razredu najveći dio vremena bilo je samo četvoro djece, pa su često bili zajedno prvi, drugi, treći i četvrti razred i peti, šesti, sedmi i osmi. Članak magazina ''[[Time (časopis)|Tajm]]'' od maja [[2005]]. netačno je izvijestio da se Vels [[kućno obrazovanje|obrazovao kod kuće]] [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1066904-3,00.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130308125500/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1066904-3,00.html |date=2013-03-08 }}. Strogo govoreći, to nije tačno, ali Vels jeste naznačio da je njegovo obrazovanje bilo "u neku ruku slično tome", pošto su njegova majka i baka bile njegovi glavni nastavnici. Učenici su imali veliku slobodu da uče šta su htjeli; školska filozofija obrazovanja je primjetno bila pod uticajem [[Montesorijev metod|Montesorija]]. Vels je proveo mnoge sate svog vremena razmišljajući nad ''Svjetskom enciklopedijom''. Nakon osmog razreda, Vels je otišao u ''Randolfljevu školu'', predfakultetsku školu, koja je rano prihvatila kompjuterske laboratorije i drugu tehnologiju za korišćenje od strane studenata. Ova škola je bila skupa za Velsovu porodicu, jer su imali malo novčanih prihoda, ali Vels kaže da je obrazovanje za njegovu porodicu bilo prilično važno: "Obrazovanju se uvijek pristupalo strastveno u mojoj kući ... znate već, veoma tradicionalno se prilazilo k znanju i učenju i uspostavljanju toga kao osnove budućeg života." Postigao je preddiplomski stepen na Obrn univerzitetu i državnom Univerzitetu Alabame. Kasnije je pohađao kurseve za [[doktor nauka|doktora]] [[finansije|finansijskih]] programa ponuđene na Univerzitetima država Alabame i Indijane. Predavao je na oba ta univerziteta tokom postdiplomskih studija, ali nije odbranio [[doktorska disertacija|doktorsku disertaciju]] potrebnu za dobijanje postdiplomskog stepena u ovim institucijama, već je počeo da radi na savjetovanju u trgovini dionicama u [[Chicago|Čikagu]], i za nekoliko godina zaradio je dovoljno da "sam prehranjuje sebe i svoju ženu do kraja njihovih života." [https://web.archive.org/web/20090624191327/http://www.wired.com/wired/archive/13.03/wiki.html?pg=3&topic=wiki&topic_set= (magazin ''Vajerd'', mart 2005.)] [[1996]]. godine, Vels je osnovao portal za pretraživanje zvan [[Bomis]], koji je takođe prodavao slabije pornografske [[fotografija|fotografije]] do sredine 2005. godine. Zbog svoje pređašnje situacije sa Bomisom, Velsa su u septembru 2005. pitali u ''C-SPAN'' intervjuu o njegovoj umiješanosti sa tim što je intervjuista, [[Brajan Lemb]], nazvao "prljavim slikama." Kao odgovor, Vels je opisao Bomis kao "muško-orijentisani stroj za pretraživanje." [http://www.qanda.org/Transcript/?ProgramID=1042] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060220041930/http://www.qanda.org/Transcript/?ProgramID=1042 |date=2006-02-20 }} U intervjuu sa magazinom ''Vajerd'', takođe je objasnio da ne podržava karakterizovanje sadržaja Bomisa kao "sadržaj slabije pornografije": "Ako su filmovi sa stepenom R [[pornografija|pornografski]], onda je i Bomis pornografski. Drugim riječima, ne, nije." (po časopisu Vajerd). Vels više nije aktivno uključen u tu kompaniju. Marta [[2000]], počeo je projekat provjeravane enciklopedije slobodnog sadržaja, [[Nupedija|Nupedije]] ("Nupedija, slobodna enciklopedija"), i uposlio je [[Leri Senger|Lerija Sengera]] da mu bude glavni urednik. Dok je Vels njime upravljao, Bomis je donirao preko 100.000 dolara (prvenstveno kroz zaradu i besplatan pristup Internetu) Nupediji i Vikipediji, i nastavio je da ih podržava do 2002. godine. == Rad na Vikipediji == [[Datoteka:Jimbo with United Daily News 20060409.jpg|thumb|desno|250px|Jimmy Wales pozira s tajvanskim novinama]] {{poseban članak|Istorija Vikipedije}} Korišćenje vikija za stvaranje enciklopedijskog sadržaja prvi je predložio [[Leri Senger]] [[10. 1.|10. januara]] [[2001]]. Vels je postavio viki i sa radom se otpočelo [[15. 1.|15. januara]] [[2001]]. Tad je Vikipedija bila sajt zasnovan na vikiju zamišljen za saradnju na prvobitnom enciklopedijskom sadržaju pre nego što se on pošalje na Nupediju na provjeru. Vikipedijin ekstremno brzi rast je ubrzo od nje napravio dominantni projekt i Nupedija je napuštena. Vels se ponekad u štampi prikazuje kao isključivo jedini "osnivač" Vikipedije, uključujući i članak ''[[Njuzvik|časopisa Njuzvik]]'' iz 2004. godine [https://web.archive.org/web/20050714021725/http://www.msnbc.msn.com/id/6298340/site/newsweek/]. Senger se žestoko usprotivio ovome, smatrajući sebe za osnivača zajedno sa Velsom i kritikujući izvještaje koji su govorili drugačije. Ipak, Senger je takođe izjavio: "Da budemo načisto, ideju o enciklopediji koja bi bila slobodan izvor i na kojoj bi se sarađivalo i koja bi bila slobodna za doprinose običnih ljudi bila je u potpunosti Džimijeva, a ne moja, a potpomogao ju je u potpunosti Bomis. (...) Zapravo, razvoj te enciklopedije je bio zadatak koji mi je on povjerio." [http://features.slashdot.org/article.pl?sid=05/04/18/164213] Vels je [[Džeremi Rozenfeld|Džeremiju Rozenfeldu]] pripisao ideju o enciklopediji na viki modelu ([http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Jimmy_Wales&diff=next&oldid=29849184]), iako su pravi detalji ovoga predmet kontroverzije između Velsa i Sengera. [http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikipedia-l/2005-April/039102.html]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Kasnije je Senger napustio projekat, ostavljajući odluku o povlačenju na svojoj [http://en.wikipedia.org/wiki/User:Larry_Sanger korisničkoj stranici] na engleskoj Vikipediji. Od tad je kritikovao Velsov pristup projektu [http://www.kuro5hin.org/story/2004/12/30/142458/25], opisujući Velsa kao "po svojoj odluci protivnika jedne povlašćene grupe ljudi" na svom projektu. Vels je o ovome raspravljao u gore pomenutom C-SPAN intervjuu, ne opisujući sebe kao protivnika povlašćenih, već "možda protiv onih koji žele prednost u odnosu na ostale. Za mene ključna stvar je postaviti svaku stvar na svoje mjesto. Ako je neka osoba stvarno pametna i radi jedan fantastičan posao, uopšte me ne interesuje da li je ta osoba srednjoškolac ili profesor na Harvardu; sam doprinos je ono što je bitno.... Ne možete računati na neka posebna punomoćja na Vikipediji.... Treba da otvorite pijacu ideja i da sarađujete sa drugim ljudima." [http://www.qanda.org/Transcript/?ProgramID=1042] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060220041930/http://www.qanda.org/Transcript/?ProgramID=1042 |date=2006-02-20 }} Sredinom 2003, Vels je uspostavio [[Wikimedia|Fondaciju Vikimediju]], sa sedištem na [[Florida|Floridi]], neprofitabilnu organizaciju za podršku Vikipediji i njenim mlađim bratskim projektima. Uključio je sebe i dva svoja poslovna prijatelja koji nisu Vikipedijanci u petočlani Savjet; preostala dva člana su izabrana od strane zajednice. Od tad, Vels je počeo da radi na promovisanju projekata i počeo je da drži govore o radu Fondacije. Mnogo je putovao svijetom, što i dalje čini, na konferencije i sastanke Fondacije (kao što su "Vikisusreti" i [[Vikimanija]]). Često je na njima pozivan da bude govornik. 2004. godine, Velsa su citirali da je rekao kako je potrošio 500.000 američkih dolara na uspostavljanju i radu na viki projektima. Krajem donatorskih akcija Fondaciji, februara 2005, Fondacija Vikimedija je potpuno podržana prilozima. Možda inspirisan uspjehom Vikipedije, Vels je osnovao profitabilnu organizaciju ''[[Vikija]]'' (nepovezanu sa Vikimedijom), koja održava razne vikije, među kojima je i projekat ''[[Vikigradovi]]''. Vels je proglašen za prijatelja Berkmanovog centra za Internet i društvo na Harvardskom pravnom fakultetu 2005. Kasnije te godine, 3. oktobra, prema izjavi štampe [http://home.businesswire.com/portal/site/google/index.jsp?ndmViewId=news_view&newsId=20051003006052&newsLang=en] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927193318/http://home.businesswire.com/portal/site/google/index.jsp?ndmViewId=news_view&newsId=20051003006052&newsLang=en |date=2007-09-27 }}, Vels se priključio Savjetu direktora [[Socijaltekst]]a, provajdera [[viki]] tehnologije za biznis. Krajem 2005. pojavila se kontroverzija o Velsu i članku o njemu na Vikipediji. Kako je ''Vajrd'' magazin pokupio na poslu od [[Rodžers Kadenhed|Rodžersa Kadenheda]], Vels je potvrdio da je (viđen, pod svojim imenom) uređivao sopstvenu biografiju na Vikipediji, što je praksa koju je politika vikipedijanske zajednice, čak i sam Vels, odbacila [http://marc.theaimsgroup.com/?l=wikien-l&m=105999934110753&w=2]. Velsove izmjene ([http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Jimmy_Wales&diff=next&oldid=26700530], [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Jimmy_Wales&diff=27799694&oldid=27799660] i [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Jimmy_Wales&diff=29882276&oldid=29772366]) ticale su se toga da bivši saradnik na projektu Lari Sanger ne treba da se predstavi kao jedan od osnivača Vikipedije. Kad su neki drugi korisnici obrisali Velsove izmjene, on ih je ponovio još dvaput. Promijenio je neke informacije o počecima rada na Vikipediji i Bomisu. Kasnije je rekao u intervjuu: "Ljudi ne bi trebalo to da rade, uključujući i mene. Želio bih da to nikad nisam radio." == Vels o Vikipediji == ''“(…)pri razvoju softvera za socijalnu interakciju, softvera koji povezuje ljude s ciljem da nešto naprave zajedno, ne treba razmišljati samo o lošim stvarima koje oni mogu napraviti u tom procesu, već umesto toga možemo verovati ljudima. Možemo verovati da će nivo društvenih normi, navika i kulture ophođenja rešiti većinu tih problema.'' ''Često koristim ovaj primer: kako bi izgledalo uređenje restorana kada bi bilo vođeno logikom nepoverenja? Mogli bi izgraditi čelične kaveze oko svakoga stola da se ljudi slučajno ne počnu bosti noževima i to bi rešenje verovatno potpuno smanjilo mogućnost napada nožem u restoranu, ali to bi definitivno bilo užasno loše rešenje u kontekstu civilizovanog društva. Saznanje da živimo u društvu u kom se ne treba bojati ljudi koji neposredno iza nas jedu svoje obroke noževima i viljuškama nešto je što vas makar na trenutak može učiniti srećnijim i zadovoljnijim.'' ''Nepoverenje u ljude i njihove namere posebno je izraženo na internetu i deo problema leži i u dizajnu softvera i veb aplikacija koje na internetu koristimo.”'' == Druge aktivnosti == [[Datoteka:WikiPoland-5years-2006-JimmyWales-01.jpg|thumb|desno|250px|Jimmy Wales na proslavi petog rođendana Wikipedije na poljskom jeziku]] Vels je bio strastveni sljedbenik [[objektivizam|objektivizma]], filozofskog sistema koji je razvila [[Ayn Rand|Ajn Rand]]. Od 1992. do 1996. vodio je elektronsku mejling listu "umjerena diskusija o objektivizmu" [http://groups.google.com/group/talk.philosophy.misc/msg/8c5e626c70a213f8?dmode=source], a 2002, počeo je sa uređivanjem ''Atlantisa'', mejling liste vezane za objektivizam na mrežnom mestu objektivističke zajednice ''Mi živući''. [https://web.archive.org/web/20050207071329/http://www.wetheliving.com/mailman/listinfo/atlantis] Vels živi u gradiću [[Sent Pitersburg]]u na [[Florida|Floridi]], sa ženom Kristinom i ćerkom Kirom. Putovao je u mnogo zemalja, među kojima su [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Belgija]], [[Francuska]], ali i [[Srbija]]. Zatvoren je kad se radi o njegovom privatnom životu, i njegovi interesi i hobiji van Vikipedije i Fondacije Vikimedija su uglavnom nepoznati javnoj publici. == Objavljeni radovi == * Robert Bruks, Džon Korzon i DŽ. Donal Vejls, "The Pricing of Index Options When the Underlying Assets All Follow a Lognormal Diffusion," u ''Advances in Futures and Options Research'', tom 7, 1994. [http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=5735] [http://papers.ssrn.com/abstract=5735]. == Povezano == * [[Wikipedia:Džimbo u Beogradu|Džimbo u posjeti Beogradu i srpskoj vikipedijanskoj zajednici]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Jimmy Wales|Džimbo Vejls}} * [http://www.jimmywales.com/ Džimbova lična stranica] * [http://blog.jimmywales.com/ Džimbov blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041011192814/http://blog.jimmywales.com/ |date=2004-10-11 }} * [http://en.wikipedia.org/wiki/User:Jimbo_Wales Džimbova korisnička stranica na Vikipediji] * [https://www.clubture.org/system/publication/pdf/17/04_7.compressed.pdf Velsov intervju za megazin 04] === Zvuk i video === * [http://www.radioopensource.org/pilot-3-the-wikipedia/ Open Source - The Wikipedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120531154524/http://www.radioopensource.org/pilot-3-the-wikipedia/ |date=2012-05-31 }} [[19. 5.|19. maj]] 2005. * [http://webcast.oii.ox.ac.uk/?view=Webcast&ID=20050711_76 “The Intelligence of Wikipedia" Talk] snimak Džimbovog govora na Oksfordskom institutu za Internet - snimljeno [[11. 7.|11. jula]] [[2005]]. * [http://www.prodigem.com/torrents/details.php?id=296 Video of Jimmy Wales discussing Wikipedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060219014752/http://www.prodigem.com/torrents/details.php?id=296 |date=2006-02-19 }} 40 minuta od govora koji je Džimbo držao u Stenfordu [[2. 9.|2. septembra]] [[2005]]. (Quicktime: [http://www.archive.org/download/HowardRheingoldIFTFStanfordHumanitiesLabJimmyWales/wales.mov 200 MB], [http://www.archive.org/download/IFTFJimmyWalesLecturesmallversion/walessmall.mov 70 MB]) * [http://www.itconversations.com/shows/detail443.html IT Conversations interview with Jimbo] - snimljeno [[3. 9.|3. septembra]] [[2005]]. * [http://www.qanda.org/Program/index.asp?ProgramID=1042 "Q and A" interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060112230250/http://www.qanda.org/Program/index.asp?ProgramID=1042 |date=2006-01-12 }} [[25. 9.|25. septembar]] [[2005]]. * [http://www.ibiblio.org/speakers/wales/ Govor] od [[5. 10.|5. oktobra]] [[2005]]. * [http://www.nooneslistening.org/mm.php?sl=v3 Video of Jimmy Wales interview by Irene McGee of NoOne's Listening] 9 minuta; San Francisko, [[10. 10.|10. oktobar]] [[2005]]. * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4986453&ft=1&f=1019 Talk of the Nation - Wikipedia, Open Source and the Future of the Web], [[2. 11.|2. novembar]] [[2005]]. * [http://writingshow.com/?p=88 Jimmy Wales Talks Wikipedia on The Writing Show]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113102523/http://writingshow.com/?p=88 |date=2006-11-13 }} snimljeno [[5. 12.|5. decembra]] [[2005]] {{Wikimedia Foundation}} {{Lifetime|1966||Wales, Jimmy}} [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Američki poslovni ljudi]] [[Kategorija:Američki ateisti]] [[Kategorija:Kritičari alternativne medicine]] [[Kategorija:Wikipedisti]] oy16pfhjm5hdr4m5i4rhixuhui1mp3x 0 19200 42716193 42686812 2026-11-04T05:32:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716193 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za države | ime države = Republika Južni Sudan | izgovor izvornog imena države = Republic of South Sudan <br /> جنوب السودان | položaj = South Sudan in its region (undisputed).svg | ime genitiv = Južnog Sudana | zastava = Flag of the SPLAM.svg | grb = Coat of Arms of South Sudan.svg| moto = Pravda, sloboda, prosperitet | službeni jezik = [[engleski jezik|engleski]] (''[[arapski jezik|arapski]]'', ''[[zande jezik|zande]]'', ''[[čolo jezik|čolo]]'', ''[[dinka jezik|dinka]]'', ''[[nuerski jezik|nuerski]]'') | glavni grad = [[Džuba]] | latd=04|latm=51|latNS=N|longd=031|longm=36|longEW=E| tip vladavine = Savezna predsednička demokratska republika | nezavisnost tip = Otcepljenje | nezavisnost komentar = [[9. 7.|9. jul]] [[2011]]. | pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] | pristupnica datum1 = od [[Sudan]]a | titula vladara1 = [[Predsednici Južnog Sudana|Predsednik]] | titula vladara2 = [[Predsednici Južnog Sudana|Potpreds.]] | ime vladara1 = [[Salva Kir Majardit]] | ime vladara2 = [[Rik Mačar]] | površina poredak = 45 | površina = 619.745 | vode = 0 | stanovništvo poredak = 89 | stanovništvo = 7,5 — 9,7 miliona | godina popisa = 2005 | gustina stanovništva = 12.9 st. | nezavisnost = | valuta = [[sudanska funta]] | stoti deo valute = 100 kirša | kod valute = SDG | vremenska zona = +3| himna = [[Himna Južnog Sudana|Južni Sudan, oje!]] | domen = [[.sd]] | pozivni broj = 249 | komentar = Zvanično proglašenje nezavisnosti bilo je 9. jula 2011. godine| }} '''Republika Južni Sudan''' ({{jez-engl|Republic of South Sudan}} i {{jez-ar|جنوب السودان}}) je kontinentalna [[država]] istočne [[Afrika|Afrike]]. Graniči se sa Sudanom, [[Etiopija|Etiopijom]], [[Uganda|Ugandom]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongom]] i [[Srednjoafrička Republika|Centralnoafričkom Republikom]]. Površina iznosi oko 620.000&nbsp;km², na kojoj živi približno 7-9 miliona stanovnika, pretežno [[hrišćanstvo|hrišćana]] i [[animizam|animista]]. Najveće etničke grupe su [[Dinka (narod)|Dinke]], [[Nuer]]i i [[Zande|Azande]]. Glavni i najveći grad je [[Džuba]], na jugu države. Prethodnih pedesetak godina ove prostore karakterisao je [[Sudanski građanski rat|građanski rat]], koji je odneo oko tri miliona života. Južni Sudan postojao je u dva navrata kao [[Autonomni region Južni Sudan|autonomni region]]. To je jedna od najmlađih nezavisnih država koja je samostalnost stekla [[Referendum o nezavisnosti Južnog Sudana|referendumom]] u [[januar]]u 2011, a zvanično od [[9. 7.|9. jula]] [[2011]]. godine. == Ime == Zvaničan naziv države je Republika Južni Sudan, a proistekao je iz geografskog položaja zemlje<ref>{{Cite web |url=http://www.sudantribune.com/IMG/pdf/The_Draft_Transitional_Constitution_of_the_ROSS2-2.pdf |title=Zvaničan naziv države prema Ustavu |accessdate=25. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629170732/http://www.sudantribune.com/IMG/pdf/The_Draft_Transitional_Constitution_of_the_ROSS2-2.pdf |dead-url=yes }}</ref>. Pre nezavisnosti bilo je još nekoliko predloga za ime, kao na primer ''Azanija'', ''Republika [[Nil]]'', zatim ''Republika [[Kuš]]'' (prema antičkom kraljevstvu) i ''Džuvama'', prema početnim slovima tri najveća grada – [[Džuba]], [[Vav]], [[Malakal]]. == Položaj == Južni Sudan se nalazi u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] između država [[Sudan]] na severu, [[Etiopija]] na istoku, [[Kenija]], [[Uganda]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] na jugu i [[Srednjoafrička Republika|Centralnoafrička Republika]] na zapadu. Smešten je na prelazu između [[Sudan (regija)|regije Sudan]] u [[ekvator]]sku Afriku. U fizičko-geografskom smislu Južni Sudan je centralnoafrička, ekvatorijalna zemlja u dolini [[Bijeli Nil|Belog Nila]]. Prostire se između 10° i 4° [[sgš]] i 25° i 35° [[igd]]. == Geografija == {{glavni članak|Geografija Južnog Sudana}} === Reljef i geologija === Geološka podloga ovih predela je od kristalastih [[škriljac]]a, koji su na jugu prekrivenim [[vulkan]]skim izlivima [[lava|lave]], dok na severu dominira mezozojski [[peščar]]. Glavna reljefna forma Južnog Sudana je [[basen]] i dolina reke [[Bijeli Nil|Beli Nil]]. Na obodima dominiraju [[Masiv Bongo|Bongo]], [[Azandski prag]], [[Planine Imatong|Imatong]], [[Centralnoafrički prag]] i [[Etiopska visoravan]]. Najviši vrh Južnog Sudana je [[Kinjeti]] u blizini granice sa Ugandom i iznosi 3.187 metara. === Klima === Klima Južnog Sudana je [[subekvatorijalna klima|subekvatorijalna]]-[[savanska klima|savanska]]. Na krajnjem jugu i jugozapadu je izrazitiji uticaj [[ekvator]]a pa se padavine kreću u proseku između 1.000-2.000 milimetara godišnje, dok ostatak države prima 500-1.000&nbsp;mm taloga. Srednja januarska [[temperatura]] je oko 26-{°S}-, a srednja julska 20°-24-{°S}- na jugoistoku, a u ostatku države do 28-{°S}-.. [[Kiša|Kišni]] period traje od [[april]]a do [[septembar|septembra]]. === Hidrografija === [[Datoteka:Nil-boot.jpg|thumb|desno|250px|[[Bijeli Nil|Beli Nil]]]] Osnovicu hidrografske mreže čini reka [[Bijeli Nil|Beli Nil]]. On prima veliki broj pritoka od kojih su najznačajnije [[Bahr el Gazal (reka)|Bahr el Gazal]] sa leve i [[Sobat]] sa desne strane. Bahr el Gazal je dug 716 kilometara i prima nekoliko tokova među kojima se ističu Džur, Gel i [[Bahr el Arab]]. Uliva se u Beli Nil kod [[No (jezero)|jezera No]], nedaleko od grada [[Bentiju]]. Sobat se uliva u Nil blizu grada [[Malakal]]. Tokom kišne sezone u slivu Belog Nila formira se najveća [[močvara|močvarna]] oblast na svetu, poznata pod imenom [[Sud]]. Njena površina u periodu april-novembar dostiže 130.000&nbsp;km², te je praktično jedna petina Južnog Sudana [[poplava|poplavljena]]. === Živi svet === [[Vegetacija]] Južnog Sudana je raznolika. Na severu i severozapadu dominira [[trava|niskotravna]] [[savana]], koja se nastavlja na visokotravnate predele sa galerijskim [[šuma]]ma. Za središte zemlje u oblasti Sud karakteristični su [[bara|barska]] i močvarna vegetacija. Krajnji jug Južnog Sudana odlukuje se [[tropska šuma|topskim kišnim šumama]]. Dominantne vrste su [[akacija]], tvrdolisno [[grm|žbunje]], i razne vrste trava. Fauna Južnog Sudana je tipično savanska. Ističu se [[slonovi]], [[žirafa|žirafe]], [[buffalo|bafalo]], [[lav]]ovi, zatim nekoliko vrsta [[gazela|antilopa]] (oko 1,3 miliona jedinki), [[divlja svinja|divlje svinje]] i dr. Na jugu ima [[šimpanza|šimpanzi]] i drugih planinskih [[primati|majmuna]]. Zbog izuzetnih prirodnih odlika izdvojeno je i zakonom zaštićeno nekoliko oblasti – močvara Sud sa dolinom Belog Nila, [[nacionalni park]] Boma i nacionalni park Bandingilo. == Stanovništvo == [[Datoteka:NSRW Africa Dinka.png|thumb|desno|250px|Pripadnik naroda [[Dinka (narod)|Dinke]]]] [[Datoteka:NuerBoy.jpg|thumb|desno|180px|Pripadnik naroda [[Nuer]]]] {{glavni članak|Stanovništvo Južnog Sudana}} === Razmeštaj === Prema procenama misije [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]] u [[Sudan]]u, Južni Sudan naseljava između 7,5 i 9,7 miliona ljudi<ref>{{Cite web |url=http://sudan.unfpa.org/souther_Sudan/index.htm |title=UN Sudan |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archivedate=2011-01-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110103175900/http://sudan.unfpa.org/souther_Sudan/index.htm |deadurl=yes }}</ref>. Na osnovu zvaničnog popisa na teritoriji Sudana koji je sproveden [[2008]]. godine, komisija je došla do brojke od 8.260.490<ref>{{Cite web |url=http://www.news24.com/World/News/Discontent-over-Sudan-census-20090521 |title=Popis stanovništva u Sudanu 2008. godine |accessdate= 24. 6. 2011.|last= |first= |date= |work= |publisher=}}</ref> stanovnika u Južnom Sudanu, dok su sa druge strane vlasti te zemlje naredne godine došli do brojke od 11-13 miliona<ref>{{Cite web |url=http://www.sudantribune.com/Sudan-census-committee-say,31005 |title=Procena broja stanovnika vlasti Južnog Sudana 2009. godine |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-02-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110215003616/http://www.sudantribune.com/Sudan-census-committee-say,31005 |dead-url=yes }}</ref>. Najgušće naseljen vilajet je [[Centralna Ekvatorija]] sa gradom [[Džuba]], gde živi preko 2,5 miliona ljudi ili preciznije 109 stanovnika po km². Sa druge strane, najređe naseljeni su [[Istočna Ekvatorija]] sa 2,7 st./km² i [[Zapadni Bahr el Gazal]] sa 3,5 st./km². Glavni grad [[Džuba]] je najveći grad Južnog Sudana sa 250.000 stanovnika prema procenama iz [[2008]]. godine<ref>{{Cite web |url=http://www.tripwiser.com/trip_destination-Juba_Sudan?itiNodeId=8a8c80fe18ab78760118ac5f68cd2290&eType=site |title=Stanovništvo Džube 2008. godine |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717105330/http://www.tripwiser.com/trip_destination-Juba_Sudan?itiNodeId=8a8c80fe18ab78760118ac5f68cd2290&eType=site |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}</ref>. Slede [[Malakal]] (165.000), [[Vav]] (137.000) i [[Rumbek]] (100.000). === Narodi === U Južnom Sudanu živi veliki broj [[narod]]a, tačnije oko 200 etničkih grupa. Najbrojniji narod ove zemlje su [[Dinka (narod)|Dinke]], kojih ima između 2,5 i 3 miliona, što čini trećinu ukupnog broja stanovnika<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/DinkaJieng/tabid/189/Default.aspx |title=Narod Dinke u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2013-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621200441/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/DinkaJieng/tabid/189/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>. Druga najvažnija grupa Južnog sudana je [[Nuer]], tradicionalni neprijatelji Dinki, kojih ima oko 2 miliona<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/NuerNaath/tabid/223/Default.aspx |title=Narod Nuer u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102114421/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/NuerNaath/tabid/223/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>. Slede ih [[Zande|Azande]] na jugozapadu zemlje u vilajetu [[Zapadna Ekvatorija]] kojih ima oko jedan milion<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/Azande/tabid/179/Default.aspx |title=Narod Azande u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718104018/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/Azande/tabid/179/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>. Značajan udeo čine i etničke grupe [[Šiluk]] na severoistoku Južnog Sudana (500.000)<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/Shillukchollo/tabid/230/Default.aspx |title=Narod Šiluk u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2020-06-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200613144011/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/Shillukchollo/tabid/230/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>. === Jezici i religija === Zvanični jezik Južnog Sudana je [[engleski jezik|engleski]]. Pre proglašenja [[nezavisnost]]i, u zvaničnoj upotrebi bio je i [[arapski jezik|arapski]]. U upotebi je i veliki broj regionalnih jezika među kojima dominiraju [[dinka jezik|dinka]], (oko 2-3 miliona), sledi ga [[nuerski jezik]] sa približno milion govornika, [[zande jezik|zande]] takođe oko milion, zatim [[bari jezik|bari]] i [[šiluk jezik|šiluk]] sa po 420, odnosno 200 hiljada<ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=sd |title=Jezici Južnog Sudana |accessdate= 24. 6. 2011.|last= |first= |date= |work= |publisher=}}</ref>. Na osnovu nekih izvora u Južnom Sudanu su najzastupljenija tradicionalna afrička verovanja ([[animizam]], [[spiritualizam]], [[totemizam]]), sa izraženom [[hrišćanstvo|hrišćanskom]] manjinom<ref>{{Cite web |url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5424.htm |title=Verovanja u Sudanu |accessdate= 24. 6. 2011.|last= |first= |date= |work= |publisher=}}</ref>. Međutim, prema navodima iz [[2011]]. godine, čak četiri miliona stanovnika Južnog Sudana, tj. približno polovina od ukupnog broja praktikuje hrišćanstvo i pripada [[anglikanska zajednica|anglikanskoj crkvi Sudana]]<ref>{{Cite web |url=http://www.episcopalchurch.org/79425_127406_ENG_HTM.htm |title=Religija u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-07-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726033658/http://www.episcopalchurch.org/79425_127406_ENG_HTM.htm |url-status=dead }}</ref>. Uprkos tome, veliki broj naroda Južnog Sudana zadržao je svoja tradicionalna verovanja i običaje. == Historija == [[Datoteka:Salva Kiir Mayardit.jpg|thumb|desno|200px|Predsednik [[Salva Kir Majardit]]]] {{glavni članak|Istorija Južnog Sudana}} Pre evropske kolonizacije [[Afrika|Afrike]] na području današnjeg Južnog Sudana nisu postojale države<ref name="Istorija Južnog Sudana">{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Istorija Južnog Sudana |accessdate=22. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. Region su naseljavale manje ili veće etničke zajednice koje su međusobno koegzistirale. Prvu stranu invaziju na ovo područje izvršile su 1820-21. godine [[otomansko Carstvo|turske]] trupe [[egipat]]skog paše [[Mohamed Ali (egipatski paša)|Mohameda Alija]]. Tokom čestih upada, [[Turci]] / [[Egipćani]] su brojno stanovništvo sa ovih prostora odveli u [[ropstvo]]. Iako je tursko-egipatska vladavina ovim prostorima trajala preko 60 godina, ona nije uspela da potčini sve stanovnike Južnog Sudana, što nije uspelo ni kasnijem [[mahdisti]]čkom režimu. Ovi režimi su, međutim, pljačkali bogatsva regiona. Područje Južnog Sudana bilo je marginalizovano još tokom kolonijalnog perioda, a posle sticanja nezavisnosti vlast u Sudanu preuzima elita sa severa. S obzirom da su ostali bez političke i ekonomske moći, stanovnici Južnog Sudana podižu 1955. godine pobunu koja prerasta u 17 godina dug građanski rat<ref name="Istorija Južnog Sudana"/>. [[Prvi sudanski građanski rat|Prvi građanski rat]] između Vlade [[Sudan]]a i [[Narodni pokret za oslobođenje Sudana|Narodnog pokreta za oslobođenje Sudana]] vođen je između [[1955]]. i [[1972]]. godine i okončan je [[Sporazum u Adis Abebi|Sporazumom u Adis Abebi]]. Time je Južni Sudan dobio izvestan stepen autonomije, ali su ova autonomna prava kršena od strane vlasti u [[Kartum]]u. Zbog teškog položaja stanovništva južnog dela zemlje, izbijaju nove pobune [[1962]]. i [[1972]]. godine, a potom i novi [[Drugi sudanski građanski rat|građanski rat]] (1983-2005), koji se završava [[Sveobuhvatni mirovni sporazum|mirovnim dogovorom]] prema kojem je Južni Sudan dobio samoupravu i pravo da na referendumu [[2011]]. godine odluči da li želi punu nezavisnost. U međusobnim sukobima zaraćenih strana tokom 50 godina stradalo je oko 3 miliona ljudi<ref name="Istorija Južnog Sudana"/>. [[Referendum]] o [[nezavisnost]]i sprovoden je između 9. i [[15. 1.|15. januara]] [[2011]]. godine sa ciljem da se donese odluka o daljoj sudbini autonomnog regiona Južni Sudan. Konačni rezultati objavljeni su [[7. 2.|7. februara]] i prema njima 98,83% glasača opredelilo se za otcepljenje. Nezavisnost je zvanično proglašena [[9. 7.|9. jula]] [[2011]]. godine. == Politika == {{glavni članak|Politika Južnog Sudana}} Južni Sudan je prema državnom uređenju [[republika]] na čijem čelu je [[predsjednik|predsednik]] [[Salva Kir Majardit]] od [[2005]]. godine. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] predstavlja [[Parlament Južnog Sudana]], koji je sačinjen od 170 članova, a sedište mu je u glavnom gradu [[Džuba|Džubi]]. Trenutno vladajuća partija je [[Narodni pokret za oslobođenje Sudana]] sa 70% u skupštini, tj. 112 poslanika od ukupnog broja. [[Izvršna vlast]] je poverena [[Vlada Južnog Sudana|Vladi Južnog Sudana]], koju čine [[predsjednik|predsednik]], potpredsednik i 31 ministar. Bezbednost, odbrana granica i [[suverenitet]]a države povereni su vojnim snagama Južnog Sudana, koje su zvanično osnovane [[9. 7.|9. jula]] [[2005]]. godine na osnovu [[Sveobuhvatni mirovni sporazum|Sveobuhvatnog mirovnog sporazuma]], koji su potpisale vlade južnog i severnog Sudana. Zvaničan naziv je [[Narodna armija za oslobođenje Sudana]] (NAOS). === Administrativna podela === {{glavni članak|Administrativna podela Južnog Sudana}} {{glavni članak|Gradovi u Južnom Sudanu}} Tradicionalno, Južni Sudan je podeljen u tri istorijske [[regija|regije]] [[Bahr el Gazal (regija)|Bahr el Gazal]], [[Gornji Nil (regija)|Gornji Nil]] i [[Ekvatorija (regija)|Ekvatorija]], koji se sastoje od 10 [[vilajet]]a. Najniža administrativna jedinica je [[okrug]] kojih ima 86 ukupno. Glavni grad je [[Džuba]]. [[Datoteka:Southern Sudan Topography Map-sr.svg|thumb|desno|320px|Mapa Južnog Sudana]] {| class="wikitable" style="margin-top ||0.5em" ! scope="col" | Vilajet !! scope="col" | Glavni<br />grad !! scope="col" | Površina<br />(-{km²}-) !! scope="col" | Broj<br />stanovnika !! scope="col" | Guverner !! scope="col" | Početak<br />mandata |- | [[Zapadni Bahr el Gazal]] || [[Vav]] || 93.900 || 350.000 || Rizik Zakarija Hasan || 18. maj 2010. |- | [[Severni Bahr el Gazal]] ||[[Avejl]] || 33.558 || 826.646 || Pol Malong Avan || 27. mart 2008. |- | [[Varab]] || [[Kvajok]] || 31.027 || 638.002 || Njandeng Malek Delič || 25. maj 2010. |- | [[El Buhajrat]] ||[[Rumbek]] || 40.235 || 567.329 || Čol Tong Majaj Jang || 28. maj 2010. |- | [[Zapadna Ekvatorija]] || [[Jambjo]] || 79.319 || 1.731.341 || Džozef Bakosoro || 26. maj 2010. |- | [[Centralna Ekvatorija]] || '''[[Džuba]]''' || 22.956 || 2.500.626 || Klement Vani Konga || 18. jul 2005. |- | [[Istočna Ekvatorija]] ||[[Torit]] || 82.542 || 225.872 || Luis Lobong || 20. maj 2010. |- | [[Džonglej]] || [[Bor (Južni Sudan)|Bor]] || 122.479 || 1.189.330 || Kuol Manjang Džuk || decembar 2007. |- | [[El Vahda]] || [[Bentiju]] || 35.956 || 144.439 || Taban Deng Gaj || 30. septembar 2005. |- | [[Gornji Nil]] || [[Malakal]] || 77.773 || 1.212.979 || Simon Kung Puoč || 25. maj 2010. |} == Ekonomija == [[Datoteka:Nil-boot.jpg|thumb|desno|250px|Transport na Belom Nilu]] [[Datoteka:Juba Sudan aerial view.jpg|thumb|desno|250px|[[Džuba]], glavni grad]] [[Datoteka:Uganda-Kob.jpg|thumb|desno|250px|[[Kob antilopa]]]] {{glavni članak|Privreda Južnog Sudana}} [[Privreda]] Južnog Sudana zasnovana je na principu slobodnog [[tržište|tržišta]]. To je jedna od najbrže rastućih [[ekonomija]] na [[svijet|svetu]], trenutno<ref name="Ekonomija Južnog Sudana - porast">{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Ekonomija Južnog Sudana - porast |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. Tačnije, nalazi se na 17.<ref name="Ekonomija Južnog Sudana - porast"/> mestu po rastu uprkos aktuelno nestabilnom ekonomskom trendu. Glavni aduti Južnog Sudana su [[nafta]], [[gas]], [[agrumi]] i [[drveće|drvna]] građa. Zvanična [[valuta]] u zemlji je jedna [[sudanska funta]]. Uprkos ovim pokazateljima, stanovništvo Južnog Sudana je većinom izuzetno [[siromaštvo|siromašno]], što je direktna posledica dugog [[sudanski građanski rat|građanskog rata]]<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Ekonomija Južnog Sudana - siromaštvo |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. === Prirodni resursi === Najznačajniji obnovljivi resurs predstavljaju vode reke [[Bijeli Nil|Beli Nil]] sa pritokama [[Bahr el Gazal (reka)|Bahr el Gazalom]], [[Sobat]]om i drugim. Najbitnija mineralna nalazišta razmeštena su po obodu države u pobrđima ([[zlato]], [[srebro]], [[hrom]], [[azbest]], [[mangan]], [[gips]], [[željezo|gvožđe]], [[cink]])<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Ekonomija Južnog Sudana - mineralni resursi |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. Svakako najperspektivniji prirodni resurs Južnog Sudana su [[nafta]] i [[gas]], čija ležišta su koncentrisana u samo središtu zemlje u dolinama Nila i Bahr el Gazala. Prihod od crnog zlata za Južni Sudan, čak 98% ukupnog [[budžet]]a<ref>{{Cite web |url=http://pulitzercenter.org/articles/southern-sudanese-say-independence-vote-will-improve-life |title=Pulicerov centar - Južni Sudan |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2014-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140425010705/http://pulitzercenter.org/articles/southern-sudanese-say-independence-vote-will-improve-life |dead-url=yes }}</ref>. === Primarni sektor === [[Poljoprivreda]] je razvijena u dolinama. Najznačajnija kultura Suda je [[papirus]], a najviše se gaje [[sirak]], [[kukuruz]], [[proso]], [[kikiriki]], slatki [[krumpir|krompir]] i dr. Najznačajnije vrste voća karakteristične za Južni Sudan su: [[mango]], [[papaja]] i [[banana]]. [[Stočarstvo]] se bazira na gajenju [[domaća koza|koza]], [[ovca|ovaca]] i [[domaće govedo|goveda]]. Šumarstvo je razvijeno na krajnjem jugu Južnog Sudana u zoni tropskih šuma gde se eksploatiše kvalitetno [[tikovina|tikovo drvo]]. === Industrija, saobraćaj i trgovina === Glavne grane su [[energetika]] i [[naftna industrija]]. Slede ih [[drvna industrija]] na jugu zemlje u zoni kišnih [[šuma]], zatim [[prehrambena industrija|prehrambena]] za proizvodnju i preradu [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]] i [[građevinska industrija|građevinska]] na bazi mineralnih sirovina. Važnu ulogu zauzima i [[rudarstvo]] zahvaljujući bogatim ležištima<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Industrija Južnog Sudana |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. [[Infrastruktura]] Južnog Sudana je značajno narušena nakon višegodišnji razaranja tokom građanskog rata. Svi najvažniji [[grad]]ovi povezani su [[put]]evima<ref>{{Cite web |url=http://onewithus-helpduk.org/Images/MapSouthernSudanTrimmed.jpg |title=Mapa puteva Južnog Sudana |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Glavni grad [[Džuba]] povezani je regionalnim putem A-34 sa [[Avejl]]om, [[Rumbek]]om, [[Vav]]om, i dalje na jugoistoku sa [[Kenija|Kenijom]] i [[Uganda|Ugandom]]. Ka zapadu se nastavlja magistrala do grada [[Jambjo]] i dalje u [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]. Na sever od Džube prolazi put preko [[Bor (Južni Sudan)|Bora]], pa sve do [[Malakal]]a na severoistoku zemlje. Vazdušni međunarodni transport vrši se preko internacionalnog [[aerodrom]]a u [[Aerodrom Džuba|Džubi]], a jednim delom i preko vazdušne luke u [[Aerodrom Malakal|Malakalu]]. Osim pomenutih u Južnom Sudanu postoji još 20-ak manjih aerodroma koji se koriste za lokalni saobraćaj. Glavni prevoznici su [[Sadern Sudan erlajns]] i [[Fider erlajns]]. Osnovu [[trgovina|trgovinske]] delatnosti Južnog Sudana predstavlja proizvodnja i izvoz [[nafta|nafte]] i [[gas]]a. Oko 98% javnih prihoda koji iznose osam milijardi [[dolar]]a, dolaze od „crnog zlata“. Glavni trgovinski partneri Južnog Sudana su [[Egipat]], neke zemlje [[Evropa|Evrope]] i države [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. Na strano tržiše izvoze se i [[zlato]], [[srebro]] i [[dijamant]]i. U poljoprivrednoj razmeni glavni aduti su [[meso]], [[vuna]] i [[pamuk]], pristupljeno dana 23. juna 2011. godine<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Trgovina Južnog Sudana |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. === Turizam === [[Savana|Savanska]] prostranstva središnjeg i severnog dela zemlje naseljena su velikim brojem jedinki [[gazela]], [[slonovi|slonova]], [[žirafa]], [[zebra|zebri]] i drugih vrsta što omogućuje razvoj foto-[[safari]]ja. Na jugu su bogate tropske šume gde žive [[šimpanza|šimpanze]] i druge vrste majmuna. Još za vreme nekadašnjeg [[Sudan]]a, zbog svojih izuzetnih odlika zakonom su zaštićene velike površine poput močvare [[Sud (močvara)|Sud]], [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] [[Nacionalni park Boma|Boma]] i [[Nacionalni park Bandingilo|Bandigilo]] i [[rezervat]]a Zeraf<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Turizam Južnog Sudana |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. Sve navedeno predstavlja osnovicu potencijalnog [[turizam|turističkog]] razvoja Južnog Sudana. == Obrazovanje i sport == U Južnom Sudanu postoje tri [[univerzitet]]a, sačinjenih od ukupno 20-ak [[fakultet]]a. Najveći i najstariji je [[Univerzitet u Džubi]], osnovan [[1977]], a osim njega postoje još i [[Univerzitet Bahr el Gazal|Bahr el Gazal]] i [[Univerzitet Gornji Nil|Gornji Nil]] sa sedištima u [[Kartum]]u i [[Malakal]]u. Tradicionalni sport u Južnom Sudanju je [[rvanje]], a popularni su i [[fudbal]] i [[košarka]]. U [[sjedinjene Američke Države|američkom]] klubu [[Čikago bulsi]] nastupa južnosudanski [[košarka]]š [[Luol Deng]], rođen u [[Vav]]u<ref>{{Cite web |url=http://www.nba.com/playerfile/luol_deng/bio.html |title=Biografija Luola Denga |accessdate= 28. 6. 2011.|last= |first= |date= |work= |publisher=}}</ref>. U aprilu 2001. godine oformljen je [[Fudbalski savez Južnog Sudana]], a mesec dana kasnije i [[Fudbalska reprezentacija Južnog Sudana]]<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/ECM/Editorial/tabid/124/ID/5085/Default.aspx |title=Formiran FS Južnog sudana |accessdate=28. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2012-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120313013019/http://www.gurtong.net/ECM/Editorial/tabid/124/ID/5085/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>. Za [[trener|selektora]] je izabran Samjuel Lolako. == Povezano == * [[Sudan]] * [[Sudanski građanski rat]] * [[Autonomni region Južni Sudan]] * [[Istorija Južnog Sudana]] * [[Džuba]] * [[Dinka (narod)|Dinke]] == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * Vujadinović, S. (2009): ''Regionalna geografija Afrike'', Geografski fakultet, Beograd. * Grupa autora (2006): ''Atlas Afrike'', Monde Neuf-Politika, Beograd * Grupa autora (2004): ''Enciklopedijski atlas sveta'', Mono i Manjana, Beograd == Mape == <center> <gallery> Datoteka:Ethnic Groups of Southern Sudan-sr.svg|Narodi Južnog Sudana Datoteka:Southern Sudan Hidrography Map-sr.svg|Hidrografija Južnog Sudana Datoteka:Southern Sudan Topography Map-sr.svg|Reljef Južnog Sudana Datoteka:Southern Sudan Infrastructure Map-sr.svg|Infrastruktura Južnog Sudana Datoteka:Southern Sudan Administrative Map-sr.svg|Podela Južnog Sudana Datoteka:Southern Sudan Geology Map-sr.svg|Geologija Južnog Sudana </gallery> </center> == Vanjske veze == {{Commonscat|South Sudan}} * [http://www.goss.org/ Zvanična prezentacija Vlade Južnog Sudana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |date=2015-12-25 }} {{en}} * [http://www.goss-online.org/magnoliaPublic/en/Parliament.html Parlament Južnog Sudana] {{Webarchive|url=https://swap.stanford.edu/20110628170002/http://www.goss-online.org/magnoliaPublic/en/Parliament.html |date=2011-06-28 }} {{en}} * [http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/tabid/71/Default.aspx Narodi Južnog Sudana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628202209/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/tabid/71/Default.aspx |date=2011-06-28 }} {{en}} * [http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=sd Jezici Južnog Sudana] {{en}} * [http://www.splmtoday.com/ Zvanična prezentacija NPOS-a] {{en}} {{Afrika}} [[Kategorija:Države u Africi]] [[Kategorija:Južni Sudan| ]] j3favnyybsoe8iz56ls22o7zy5vyuif 0 19596 42716154 42637894 2026-11-03T23:07:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716154 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = James Brown | Img = James_Brown_2001.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = James Joseph Brown | Pseudonim = James | Rođenje = [[3. svibnja]] [[1933]].<ref>http://www.britannica.com/facts/2/62412/Where-was-James-Brown-born</ref><br>Barnwell, [[Južna Karolina]],<br /> ([[SAD]]) | Smrt = [[25. prosinca]] [[2006]].<br />[[Atlanta, Georgia]] | prebivalište = SAD | Instrument = [[pjevanje]], [[udaraljke]], [[gitara]], [[harmonika]], [[bas-gitara]]<br />[[klavijature]], [[bubnjevi]] | Žanr = R&B, [[soul]], [[funk]] | Zanimanje = [[glazbenik]], [[skladatelj]],<br /> vođa sastava, [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = 1956. – 2006. | Angažman = The Famous Flames,<br /> The J.B.'s,<br /> The Soul Generals | URL = [http://www.funky-stuff.com/jamesbrown/ Službena stranica] }} '''James Joseph Brown''' ([[3. svibnja]] [[1933]]. – [[25. prosinca]] [[2006]].), bio je [[SAD|američki]] glazbenik i zabavljač prepoznatljiv po svom velikom utjecaju u popularnoj [[glazba|glazbi]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Mnogi ga i danas pamte po glasnom vokalu, grozničavom plesu i jedinstvenom ritmičkom stilu. Kao vrstan [[pjevanje|pjevač]], [[kantautor]], vođa sastava i [[glazbeni producent]], Brown je značajno doprinio razvoju [[gospel]]a i [[Ritam i blues|R&B]]-a, a također i [[soul]]a i [[funk]]a. Ostavio je traga i u mnogim drugim žanrovima, primjerice [[rock]]u, [[jazz]]u, [[disco|disko glazbi]], [[dance]]u i [[Elektronička glazba|elektroničkoj glazbi]], [[reggae]]u i [[hip hop]]u. Svojim je glazbenim stilom i izričajem također utjecao i na [[afrika|afričku]] popularnu glazbu, ''afrobeat, jùjú i mbalax''<ref>[http://www.nytimes.com/2006/12/26/arts/music/26brown.html?_r=1&pagewanted=2&en=aef74e8250526096&ei=5087&ex=1182920400&excamp=GGGNjamesbrown&oref=slogin "Godfather of Soul" str. 73] - ''The New York Times'', od 31. siječnja 2007.</ref> te stvorio uvjete za razvoj go-go glazbe.<ref>[http://crosstownarts.com/wama/hof_1991.html Chuck Brown] - ''Glazbeno područije u Washingtonu'', od 28. siječnja 2007.</ref> Profesionalnu glazbenu karijeru počinje [[1950.]], a slavan postaje već krajem [[1950-ih]] i početkom [[1960-ih]] sa svojim uzbudljivim izvedbama i nizom velikih hitova. Unatoč raznim osobnim problemima i preprekama, Brown neprekidno objavljuje hitove sve do [[1980-ih]]. Uz hvaljeno glazbeno djelovanje, bio je i sudionikom mnogih događaja u američkoj politici, najviše u razdoblju 1960-ih i [[1970-ih]] najčešće aktivizmom u ime svojih [[Afroamerikanci|afroameričkih]] sunarodnjaka i siromašnih slojeva. U ranim [[1980-ih|1980-ima]], Brownova glazba pomogla je u oblikovanju ritma rane hip-hop glazbe, najviše time što su brojni sastavi u svojoj glazbi često upotrebljavali njegove ritmove i samplove, što ih je učinilo hip-hop klasicima i jednim od temelja toga glazbenog žanra. Brown je za života bio poznat po mnogim (najviše samoproglašenim) naslovima, uključujući: ''Soul Brother Number One'', ''Sex Machine'', ''Mr. Dynamite'', ''The Hardest Working Man in Show Business'', ''Minister of The New New Super Heavy Funk'', ''Mr. Please Please Please'', ''The Boss'', i jedan od najpoznatijih: ''the Godfather of Soul''. == Biografija == === Rani život === James Brown jedino je dijete Susie (rođena Behlings) i Josepha ("Joe") Gardnera Browna u malenom gradiću Barnwell u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]] za vrijeme [[Velika depresija|Velike depresije]]. Iako mu je očevo [[prezime]] zaista bilo "Brown" (Smeđa) u principu se to shvaćalo drugačije i aludiralo na boju kože. Unatoč tome roditelji su ga pri registraciji imena nazvali '''James Joseph Brown, Jr.''' Dok je bio dijete, Browna su zvali "Junior" ili "Mali Junior", a to mu je kasnije kad je postao stariji ostao [[nadimak]]. Brown i njegova [[obitelj]] žive u ekstremno teškim uvijetima.<ref>[http://www.rollingstone.com/news/coverstory/james_brown_funks_founding_father Funk's founding father] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080222194308/http://www.rollingstone.com/news/coverstory/james_brown_funks_founding_father |date=2008-02-22 }} - ''Rolling Stone Magazin'', od 27.siječnja 2007.</ref> Kada navršava četiri godine roditelji mu se rastaju jer mu je majka odlučila da će živjeti s drugim čovjekom.<ref>[http://www.newyorker.com/fact/content/articles/020729fa_fact1 Mr. Brown: On the road with his bad self] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130708125024/http://www.newyorker.com/fact/content/articles/020729fa_fact1 |date=2013-07-08 }} - ''The New Yorker'', od 12. siječnja 2007.</ref> Poslije odlaska majke iz obitelji, Brown nastavlja živjeti s ocem i njegovom prijateljicom sve do svoje šeste godine starosti. Nakon toga Brown i njegov otac sele se u [[Augusta|Augustu]], [[Georgia]], gdje ga otac šalje da živi kod tetke u [[Prostitucija|javnoj kući]]<ref>[http://www.newyorkbeacon.com/News/Article/Article.asp?NewsID=74983&sID=4 James Brown, the undeniable Godfather of Soul" dead at 73.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - ''The New York Beacon'', od 10. siječnja2007.</ref>. Brownov život sveo se na ulicu i život bez kontrole roditelja ili nekog staratelja. Slijedom tih događaja pohađa [[škola|školu]] do sedmoga razreda kada biva izbačen iz nje. Dok je bio dječak, Brown je zarađivao skupljajući pamuk i ugljen, radeći kao čistač cipela, čišćenjem vanjskih trgovina, prodajom i razmjenom starih markica, pranjem automobila i posuđa i pjevačkim natjecanjem<ref>[http://www.rollingstone.com/news/coverstory/james_brown_funks_founding_father Funk's founding father] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080222194308/http://www.rollingstone.com/news/coverstory/james_brown_funks_founding_father |date=2008-02-22 }} - ''Rolling Stone Magazine'' od 27. siječnja 2007.</ref>. Između zarađivanja i ostalih avantura, Brown počinje samouko svirati [[harmonika|harmoniku]], koju je dobio od svoga oca<ref>[http://www.newyorker.com/fact/content/articles/020729fa_fact1 Gourevitch, P. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130708125024/http://www.newyorker.com/fact/content/articles/020729fa_fact1 |date=2013-07-08 }} - ''The New Yorker'', od 12. siječnja 2007.</ref>, uči svirati gitaru od Tampa Reda (on je posjećivao jednu "damu" kod Brownove tetke) i dodatno se upoznaje s [[klavir]]om i [[bubnjevi]]ma. Brown je dobio inspiraciju da postane zabavljač nakon što je gledao Louisa Jordana, popularnog [[jazz]] i R&B izvođača u vrijeme [[1940-ih|'40-ih]] i "His Tympany Five" kako izvode "Caldoniju" Kada je odrastao Brown ilegalno mjenja svoje ime iz kojega brise oznaku '''Jr.'''<ref>Brown, J. & Eliot, M. (Uvod). (2005). I Feel Good: A Memoir of a Life Soul. New York: ''Nova američka knjižnica''. {{ISBN|045-121393-9}}.</ref>. Sa šesnaest godina osuđen je zbog oružanog razbojstva i [[1948.]] poslan je u "youth detention center" (zatvor za maloljetnike) koji se nalazi u [[Toccoa|Toccoji]], [[Georgia]]<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_g1epc/is_bio/ai_2419200141 |title=Collins, W. (29. siječnja 2002.) James Brown, ''James Encyclopedia of Popular Culture'', od 12.siječnja 2007. |access-date=2012-07-14 |archive-date=2009-06-28 |archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20090628140121/http://findarticles.com/p/articles/mi_g1epc/is_bio/ai_2419200141 |url-status=dead }}</ref> Browna dobiva nadimak "Music Blox" i osniva jedan gospel kvartet u vrijem dok je bio u [[zatvor]]u. Sastav je imao [[glazbeni instrument|instrument]]e koje su sami napravili koji su uključivali, [[papir]] i češalj kao [[usna harmonika|usnu harmoniku]], set [[bubnjevi|bubnjeva]] s konzervama od masti i [[bas-gitara|bas]] od metli za čišćenje<ref>[http://www.newyorker.com/fact/content/articles/020729fa_fact1 Mr. Brown: On the road with his bad self] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130708125024/http://www.newyorker.com/fact/content/articles/020729fa_fact1 |date=2013-07-08 }} - ''The New Yorker'', od 12. siječnja 2007</ref>. Brownov kvartet nastupao je u svom i u lokalnim zavorima u okolini. Za vrijem dok se školuje u zatvoru, Brown upoznaje Bobbya Byrda, koji ga je obožavao od prvi put kako ga je vidio da svira. Byrdova obitelj pomogla je Brownu da izađe tri godine ranije iz zatvora od kazne na koju je bio osuđen. Prije nego su ga pustili iz zatvora, morao je potpisati izjavu da će prilikom izlaska početi raditi i da se više neće vraćati u Augustu. Jedno kratko vrijeme bavio se [[boks]]om i poluprofesionalnim [[Hrvatski baseball savez|baseballom]]. Brown takav preobraćen, pun energije okreće se glazbi i njezinom stvaranju. == Glazbena karijera == James Brownova karijera traje nekoliko desetljeća i njegov jedinstveni zvuk intenzivno djeluje na novo istraživanje i stvaranje mnogih glazbenih žanrova<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2006/12/26/MNGO7N5RK51.DTL&type=music James Brown: 1933.-2006. - Godfather of soul changed music at frenetic pace] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120517012945/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2006/12/26/MNGO7N5RK51.DTL&type=music |date=2012-05-17 }} - ''The San Francisco Chronicle'', od 10. siječnja 2007.</ref>. Premda svoji radom i mnogim donacijama puno pomaže svjetskoj glazbi, Brown redovno objavljuje hit skladbe i singlove koje se nalaze na broju jedan svjetskih Top lista<ref>Whitburn, J. (2000). Top Pop Singles: 1955.-1999., 900. Menomonee Falls, WI: Record Research. {{ISBN|0-89820-140-3}}</ref>. === Početak i The Famous Flames === [[1955.]] Brown i Bobbya Byrdsa sestra Sarah osnivaju sastav koji se zove "The Gospel Starlighters". Na kraju Brown ubacuje i Byrda u sastav na mjesto [[pjevanje|vokala]] i prave promjene u stilu i okreću se vječitom R&B-u. Kasnije sastav mijenja ime u "The Flames" kada potpisuju ugovor s izdavačkom kućom "Federal Records" (ogranak od "King Recordsa"). Sastav snima svoj prvi singl "Please, Please, Please" ([[1956]]). Skladba dospijeva na #5 Top liste i postaje veliki R&B hit koji se prodaje u više milijuna kopija. James Brown je s tim nastupnim singlom započeo vrlo bogatu i utjecajnu, no i kontroverznu glazbenu karijeru s mnogo nenadanih obrata. Devet sljedećih singlova koje objavljuje sa "The Flamesima" bili su neuspješni i sastavu je prijetila opasnost od razlaza sa "King Recordsom". Brown je u svom ranom djelovanju bio inspiriran gospelom i R&B-om, pod velikim utjecajem tadašnjih glazbenika [[Ray Charles]]a i [[Little Richard]]a. Druženje s Richardom uveliko je djelovalo na Brownov glazbeni rad i njega kao zabavljača. Brown je jednom i rekao kako je Richard njegov idol i da je sredinom [[1950-ih]] s uličnim sastavom "The Upsetters" i [[saksofon]]om svirao [[funk]] i [[rock|rock and roll]]<ref>[http://www.rockhall.com/inductee/little-richard 1986 Inductees: Little Richard, performer] - ''The Rock and Roll Hall of Fame and Museum, Inc'', od 28. listopada 2006.</ref>. Kada je Richard odlučio da se prestane baviti s [[pop glazba|pop glazbom]] i da se vrati propovijedi, Brown ga moli da ostane s njim na turneji do datuma kada budu u njegovom gradu. Nekoliko bivših članova i Little Richard vraćaju se u sastav s Brownom i nakon toga Richard odlazi s glazbene scene. Brown se na Top listu vraća [[1958.]] i to na prvo mjesto R&B-a s hit skladbom "Try Me". Skladba je objavljena u pravo vrijeme jer su u diskografskoj kući "King Records" već razmišljali o raskidu ugovora s Brownom, međutim "Try Me" mu je vratio uspjeh i najavio mnoge buduće hitove. "Try Me" bilježi i najbolju prodaju R&B skladbe te godine, nalazeći se na 17 Top lista R&B singlova puna dva desetljeća.<ref>[http://www.rockhall.com/inductee/james-brown 1986 Inductees: James Brown, performer.] - ''The Rock and Roll Hall of Fame and Museum, Inc'', od 9. siječnja 2007.</ref>. Brown je izradio vlastiti stil s kombinacijom latinskih i [[jazz]] [[ritam (glazba)|ritmova]] kao i R&B-ja. [[1959.]] Brown i "The Famous Flames" prelaze u diskografsku kuću "Federal Records", koja je jedan ogranak "King Recordsa". Počeli su se ponavljati konflikti između Browna i [[predsjednik]]a "King Recordsa" Syda Nathana oko popisa repertoara i ostalih stvari oko izdavanja i snimanja skladbi. === 1960. === Vrhunac Brownove rane karijere zabilježen je na iznimnom koncertu ''[[Live at the Apollo (album 1963)|Live at the Apollo]]'' iz [[1963.]], koji je odmah po objavljivanju dospio na drugo mjesto [[SAD|američke]] Top liste. Izdavanju albuma protivila se diskografska kuća "King Records", zahtijevajući od Browna da sufinancira dio troškova, pa je zbog toga troškove snimanja preuzeo na sebe. Na albumu, koji je jedan od najboljih uživo albuma, nalazi se materijal zabilježen s Brownovog spektakularnog koncerta iz [[1962.]]<ref>Zlatko Gall, "Velika svjetska rock enciklopedija", Split, 2005. godine. {{ISBN|953-7088-35-9}}. str. 112</ref>. Album je dosljedno prikazao Brownov izvođački profil i njegovu povezanost soula, R&B-a i gospela. Usprkos očekivanju Syda Nathana, Brown je s albumom dospio na visoko mjesto Top lista i prodao ga u više milijuna primjeraka i tako postao jedan od najprodavanijih albuma crnačke glazbe ranih šezdesetih. Sredinom [[1960-ih]] dolazi Brownovo zlatno doba, kada izdaje dva hit singla "Papa's Got a Brand New Bag" i "I Got You (I Feel Good)" iz [[1965.]], koji postaju jedni od najutjecajnijih skladbi u povijesti plesne glazbe. To su njegovi prvi hitovi koji se nalaze na Top 10 [[pop glazba|pop glazbe]], a na R&B-oj Top listi hitova zauzimaju #1 na kojem se zadržavaju više mjeseci. U to vrijeme teško je bilo zamisliti zvukove soula, [[funk]]a, [[hip hop]]a, rapa, house glazbe ili plesnu glazbu bez Jamesa Browna. [[1966.]] njegova skladba "Papa's Got a Brand New Bag" dobiva nagradu [[Grammy Award|Grammy]] za najbolju R&B skladbu (nagradu je dobio [[1968.]]). Krajem '60-ih, Brown se prikazuje u novom prerađenom funki stilu. Brown se [[1967.]] nalazi na broju jedan Top liste s hitom "Cold Sweat", koja mu je ujedno i prva funki skladba na Top listi. Aranžira i obrađuje skladbe "Give It Up Or Turnit A Loose", "Licking Stick-Licking Stick" i "Funky Drummer" u koje ubacuje sekcije [[rog]]a, [[gitara|gitare]], [[bas-gitara|basa]] i [[bubnjevi|bubnjeva]]. Ovim skladbama Brown daje važan poticaj funk produkciji, ritmovima postaju globalna glazbena baština nalazeći se na brojnim skladbama plesne glazbe u osamdesetima i devedesetima. Skladba "Say It Loud - I'm Black and I'm Proud" koja je objavljena 1968., izravno utječe na svijest američkih crnaca, kao i na njihovo promicanje pop [[kultura|kuture]]. === 1970. i "The J.B.'s" === Početkom [[1970-ih]] Brown i Byrd angažiraju novi sastav s kojim će izvoditi funki glazbu. Sastav su činili članovi, Bootsy Collins na bas-gitari, njegov brat Phelps "Catfish" Collins na gitari i glazbeni direktor Fred Wesley na [[trombon]]u. Taj novi prateći sastav zvao se "The J.B.'s" i debitirali su na Brownovom singlu iz [[1970.]] "Get Up (I Feel Like Being A) Sex Machine". Brown i "The J.B.'s" obradili su nove obrasce žestokog funka i nametnuli nove standarde u stvaranju glazbe. [[1971.]] Brown potpisuje za "Polydor Records". Iste godine Bootsy Collins napušta "The J.B.'s", a Brown angažira nove članove pa sastav tada čine Fred Wesley, Bobby Byrd, Lyn Collins, Vicki Anderson i Hank Ballard. Do [[1974.]] snimili su niz eksplozivnih funki skladbi od kojih su neke; "I Know You Got Soul" od Bobbya Byrda, "Think (About It)" od Lyna Collinsa,"Doing It to Death" od Freda Wesleya, "The Payback", "Papa Don't Take No Mess", "Stoned to the Bone", "Funky President (People It's Bad)" i "Get Up Offa That Thing". Ipak sredinom desetljeća nije se uspio nametnuti singl hitovima na tržište na kojemu je dominirala produkcija disco glazbe. === 1980. === Brown [[1981.]] obnavlja i dorađuje [[ugovor]] sa "Polydor Recordsom" i dogovara nove stavke oko snimanja i održavanja turneja. Također se pojavljuje u filmovima ''[[Braća Blues|The Blues Brothers]], Doctor Detroit i Rocky IV.'', a gostuje u serijalu ''[[Poroci Miamija|Miami Vice]]'' u epizodi "Missing Hours" ([[1988.]]) Godine [[1985.]] objavljuje hit singl "Living in America", koji završava na Top 10 hit singlova, a [[1987.]] dobiva nagradu Grammy za najbolju mušku R&B izvedbu. Uzletom [[hip hop]]a u osamdesetima i njegovom potvrdom kod publike, Brownov eksperimentalni zvuk ponovno je u planu. Ostvaruje suradnju s Afrika Bambaataauom i izdaje singl "Unity". Ovim singlom Brown pokazuje svoju estetiku koja se temelji na ritmu i njegovom jednostavnom ponavljanju koje je ujedno bio temelj za daljnje poetike hip hopa. [[1985.]] godine objavljuje svoj sljedeći veliki hit "Living in America", koju je [[skladatelj|skladao]] Dan Hartman, a izvodio ju je Brown (Hartman izvodi prateće vokale). Skladba je napravljena za poznati film ''Rocky IV.'' i nalazila se na #4 "Billboardovoj Hot 100" Top listi. Također se našla i na broju pet britanske Top List hit singlova i pojavljuje se sljedeće godine na albumu ''Rocky IV'' s filmskom glazbom. Brown 1988. radi na produkciji sa sastavom "Full Force" koji izdaju hip hop album ''I'm Real'', koji sa singlom "Static" zauzima peto mjesto na Top listama. U međuvremenu dodaje verziju bubnjarskog prijelaza u stilu hip hopa na skladbu "Give It Up Or Turnit A Loose" koja je u originalnom izdanju izašla 1969. i uključena je na kompilacijski album iz [[1986.]] ''[[In the Jungle Groove]]'', na kojem se nalaze skladbe iz kasnih '70-ih i ranih '80-ih, a koje su popularizirale hip hop<ref>[http://www.rhino.com/Features/liners/72851lin.html Kurtis Blow presents: The History of Rap, Vol. 1.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202220420/http://www.rhino.com/features/liners/72851lin.html |date=2007-02-02 }} - ''Rhino Records'', od 9. siječnja 2007.</ref>. === 2000. === [[Datoteka:Jamesbrown4.jpg|mini|desno|250px|James Brown za vrijeme [[NBA]] All Star igre([[2001.]])]] Supruga ga [[1988.]] optužuje za zlostavljanje i prijetnje smrću i tada počinju njegovi osobni problemi i sukobi sa [[zakon]]om, koji kulminiraju s pucnjavom i bijegom pred policijom. [[Policija]] ga uhićuje i sud ga osuđuje na šest godina [[zatvor]]a. Nakon dvije godine je pomilovan kada izlazi iz zatvora i nastavlja sa svojom glazbeni radom<ref>Zlatko Gall, "Velika svjetska rock enciklopedija", Split, 2005. godine. {{ISBN|953-7088-35-9}}. str. 113</ref>. U devedesetima James Brown je koncertno aktivan, a diskografske kuće učestalo objavljuju njegove kompilacije. Jedna od najboljih kompilacija je "Polydorov" box set od četiri [[CD]]-a na kojim se nalazi njegova diskografija iz čitavog vremena. [[1993.]] Brown objavljuje album ''Universal James'' koji je dao mnoge hitove, "Can't Get Any Harder," "How Long" i "Georgia-Lina", a [[1995.]] izlazi uživo album ''Live At The Apollo 1995'' na kojemu se nalazi i jedna nova skladba "Respect Me" koja iste godine izlazi kao singl. Brown sudjeluje na finalnom koncertu "Live 8" od projekta "Edinburgh 50,000 - The Final Push", gdje izvodi skladbu "Papa's Got A Brand New Bag" u duetu s popularnom britanskom zvijezdom Willom Youngom. Također izvodi duet s još jednom popularnom britanskom zvijezdom Jossom Stoneom u skladbi "Friday Night with Jonathan Ross". Prije svoje smrti, Brown je planirao duet s [[Annie Lennox]], s kojom bi izveo skladbu "Vengeance", koja se nalazi na njegovom novom albumu ''Venus''. == Osobni život == James Brown prije svoje smrti živio je u kuće na Beech Islandu, [[Južna Karolina]], neposredno kraj rijeke [[Savannah]]. Brownu je jednom bio [[Medicinske klasifikacije|dijagnostician]] [[rak prostate]], koji je kirurškim zahvatom uspješno uklonjen<ref>[http://www.medicalnewstoday.com/articles/17912.php James Brownova uspješna operacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101227143520/http://www.medicalnewstoday.com/articles/17912.php |date=2010-12-27 }} - ''Medical News Today'', od 10. siječnja 2007.</ref> . Bez obzira na njegovo liječenje, Brown je zadržao reputaciju "najvrednijeg radnika u glazbenom svijetu", aludirajući pri tom na njegove naporne izvedbe tijekom nastupa. Međutim James Brownov život se dijelio na njegove nastupe i glazbeni rad i na njegov privatni život gdje se ženio više puta. === Brak i djeca === James Brown ženio se četiri puta, Velma Warren (1953.–1969., razveden), Deidre "Deedee" Jenkins (1970.–1981., razveden), Adrienne Lois Rodriguez (1984.–1996., žena umrla) i Tomi Rae Hynie (2001.–2006., do njegove smrti). Kroz sve te njegove brakove rodilo mu se pet sinova, Teddy Brown, Terry Brown, Larry Brown, Daryl Brown (članovi Brownovog pratećeg sastava) i James Joseph Brown III, kao i četiri kćeri, Lisa Brown, Dr. Yamma Noyola Brown Lumar, Deanna Brown Thomas i Venisha Brown<ref>[http://soulfulsynergy.com/images/brownfridaysprogram.pdf James Brown i njegova obitelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090925094046/http://soulfulsynergy.com/images/brownfridaysprogram.pdf |date=2009-09-25 }} - ''Carpentersville Baptist Church, North Augusta, SC'', (pregled u Adobe Acrobat Readeru) od 10. siječnja 2007.</ref>. Također ima osam unučadi i četiri unuke. Brownov najstariji sin Teddy, poginuo je [[1973.]] u automobilskoj nesreći. [[22. kolovoza]] [[2007.]]g. u [[engleska|britanskim]] novinama ''The Telegraph'', objavljeno je kako je [[DNK]] analizom utvrđeno da je Brown otac još troje djece koja su se rodila vanbračno. Samo je jedno ime izašlo u javnost LaRhonda Pettit (rođen [[1962.]]) u mirovini je i živi u [[Houston]]u<ref>{{Cite web |title=Telgraph report |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F08%2F22%2Fwbrown122.xml |access-date=2021-08-29 |archivedate=2007-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071014224327/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F08%2F22%2Fwbrown122.xml |deadurl=yes }}</ref>. === Bračne nesuglasice Browna i Hynie === Bilo je mnogo nesuglasica u braku Hynie i Jamesa Browna, a pojavljuju se u [[prosinac|prosincu]] [[2001.]]g. za vrijeme služenja [[misa|mise]]<ref>[http://www.wrdw.com/news/headlines/5091311.html Tomi Rae Hynie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160327051721/http://www.wrdw.com/news/headlines/5091311.html |date=2016-03-27 }} - ''WRDW-TV (Augusta, Georgia)'', od 9. siječnja 2007.</ref>. Brownov dugogodišnji odvjetnik Albert "Buddy" Dallas da brak između Hynie i Browna nije važeći iz razloga što je Hynie bila udana u [[Pakistan]]u za Javeda Ahmeda iz razloga dobivanja zelene karte za ulazak u [[SAD]], a brak kasnije nije bio poništen. Brak između Hynie i Ahmeda poništen je tek u [[travanj|travnju]] [[2004.]]<ref>[http://www.wrdw.com/news/headlines/5018766.html Tomi Rae Hynie] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160523133917/http://www.wrdw.com/news/headlines/5018766.html |date=2016-05-23 }} - ''WRDW-TV (Augusta, Georgia)'', od 8. siječnja 2007.</ref>. U razgovoru s Larryem Kingom za [[CNN]], Hynie je izjavila da ima vjenčani list s Jamesom Brownom iz [[2001.]]g., ali tada nije izjavila da se još nije službeno rastala od Ahmeda<ref>[http://www.ajc.com/living/content/living/stories/2007/01/04/0105hynie.html Službena potvrda vjenčanog lista] - 5. siječnja 2007</ref>. Prema riječima Dallasa, Brown je bio jako ljut i povrijeđen zbog ranije Hyniene udaje i ganut time zatražio je rastavu braka s njom. Dallas dodaje da unatoč Hynienoj udaji s Javedom Ahmedom i kasnije s Jamesom Brownom, brak Brown-Hynie nije bio pravovaljani u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]] jer su sklopili brak prije njezine službene rastave s Ahmedom. U [[kolovoz]]u [[2003.]] Brown na čitavoj stranici [[Novine|dnevnih novina]] opisuje stanje koje ga je snašlo s Hynie i Jamesom II, a nakon toga odlazi na godišnji odmor sam što najavljuje njihov razdvojeni život<ref>[http://www.thesmokinggun.com/archive/jabrown1.html ''Variety Magazine.''] - ''The Smoking Gun'', od 8. siječnja 2007.</ref><ref>[http://marriage.about.com/od/entertainmen1/a/jamesbrown_3.htm James Brown i Tomi Rae Hynie vrijeme.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070316074820/http://marriage.about.com/od/entertainmen1/a/jamesbrown_3.htm |date=2007-03-16 }} - ''About.com: Marriage'', od 14. siječnja 2007</ref>. === Očinstvo nad Jamesom Brownom II. === U posebnom razgovoru za CNN, [[odvjetnik|odvjetnica]] Jamesa Browna, Debra Opri u emisiji Larrya Kinga, otkrila je da je Brown prije svoje smrti tražio da se napravi [[DNK]] analiza s kojom bi se utvrdilo njegovo očinstvo i njegovo priznanje nad ostalim članovima obitelji<ref>[http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,21026466-5006024,00.html Brown DNK analiza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311045740/http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,21026466-5006024,00.html |date=2008-03-11 }} - ''The Herald Sun (Australia)'', od 8. siječnja 2007.</ref>. U [[travanj|travnju]] [[2007.]] Hynie dobiva legalno skrbništvo koje je tražila kako bi mogla zastupati svoga sina Jamesa Browna II. u sudskoj parnici<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/04/04/AR2007040400490.html James Brown's partner selects guardian.] - ''The Washington Post'', od 11. travnja 2007.</ref>. === Zakonski problemi === Brownov osobni život obilježilo je nekoliko propalih brakova i problemi sa [[zakon]]om. Sa 16 godina osuđen je na tri godine [[zatvor]]a. [[1988.]] je ponovno uhićen zbog navodne brze vožnje [[automobil]]om na [[Autocesta|međudržavnoj autocesti]] blizu granice države [[Georgia|Georgije]] i [[Južna Karolina|Južne Karoline]]. Osuđen je za nedozvoljeno nošenje [[oružje|oružja]] i vrijeđanje [[Policija|službene osobe]], što je bilo povezano s drogom i neopreznom vožnjom. Iako je osuđen na šest godina zatvora, izlazi [[1991.]], tri godine ranije. Od 1990. do 2000. Brown je u više navrata bio uhićivan zbog kućnog nasilja. Njegova treća žena Adrienne Rodriguez prijavljivala ga je i u vremenu od 1980. do sredine 1990 pritvaran je četiri puta. U [[siječanj|siječnju]] [[2004.]], Brown je uhićen zbog kućnog nasilja nad Tomi Rae Hynie koja ga optužuje da ju je gurnuo na pod tijekom svađe zbog čega je zadobila ogrebotine i masnice na desnoj ruci u kuku. Kasnije u mjesecu [[lipanj|lipnju]] 2004. godine Brown se ne izjašnjava o krivnji, i usprkos tome nije bio zatvoren, nego je kažnjen otpisivanjem obveznice u vrijednosti od 1087 američkih dolara.<ref>[http://www.thesmokinggun.com/archive/jbrownass1.html James Brown pleads to domestic violence.] - ''The Smoking Gun'', od 8. siječnja 2007.</ref> == Smrt == [[Datoteka:James Brown Memorial 1.JPG|mini|desno|250px|Memorijal Jamesa Browna, Augusta, [[Georgia]], ([[prosinac]] [[2006.]])]] Jamesu Brownu je pozlilo [[23. prosinca]] [[2006.]]g., u ordinaciji kod njegovog [[Stomatologija|stomatologa]] kada mu je ugrađivao zubne implatante. Dok mu je pregledavao zube Brown se osjećao jako loše i zubar umjesto da nastavi sa svojim poslom izašao je van tražiti liječničku pomoć. Ubrzo je prevezen u privatni institut "Emory" koji se nalazi u [[Atlanta, Georgia|Atlanti, Georgia]] gdje [[24. prosinca]] procjenjuju da mu je stanje vrlo teško i stavljaju ga na cjelodnevno promatranje. Prema tvrdnjama njegovog dugogodišnjeg menadžera i prijatelja Charlesa Bobbita, Brown je već duže vrijeme bio bolestan i patio je od jakoga kašljanja, koje je kulminiralo poslije povratka iz [[Eurpa|Europe]] u mjesecu [[studeni|studenome]] [[2006.]] [[25. prosinca]] [[2006.]]g. James Brown umire od [[Infarkt miokarda|srčanog udara]]. Tu vijest su objavili njegov agent Frank Copsidas i njegov prijatelj Charles Bobbit. Prema riječima Bobbita, Brownove zadnje riječi su bile "Ja odlazim noćas" i tri puta ga je još malo duže pogledao, izdahnuo i zatvorio oči. == Diskografija == {{glavni|Diskografija Jamesa Browna}} === Kompilacije i uživo albumi === * ''[[Live at the Apollo (album Jamesa Browna)|Live at the Apollo]]'' (1963.) (#24) * ''[[In the Jungle Groove]]'' (1986.) (#330) * ''[[Star Time]]'' (1991.) (#79) * ''[[20 All-Time Greatest Hits!]]'' (1991.) (#414) * ''[[Get On the Good Foot (album)|Get On the Good Foot]]'' (1972.) * ''[[The Payback]]'' (1974.) * ''[[Hell (album)|Hell]]'' (1974.) === Singlovi === * "Papa's Got a Brand New Bag" (1965.) (#72) * "I Got You (I Feel Good)" (1965.) (#78) * "It's a Man's Man's Man's World" (1966.) (#123) * "Please, Please, Please" (1956.) (#142) * "Say It Loud - I'm Black and I'm Proud" (1968.) (#305) * "Get Up (I Feel Like Being A) Sex Machine" (1970.) (#326) == Filmografija == * ''The T.A.M.I. Show'' (1964.) (dokumentarni) * ''Ski Party'' (1965.) * ''The Phynx'' (1970.) * ''Black Caesar (1973.) (filmska skladba) * ''Slaughter's Big Ripoff'' (1974.) (filmska skladba) * ''The Blues Brothers'' (1980.) * ''Doctor Detroit'' (1983.) * ''Rocky IV'' (1985.) * ''When We Were Kings'' (1996.) (dokumentarni) * ''Soulmates'' (1997.) * ''Blues Brothers 2000'' (1998.) * ''Holy Man'' (1998.) * ''Undercover Brother'' (2002.) * ''The Tuxedo]]'' (2002.) * ''The Hire: Beat The Devil'' (2002.) (short subject) * ''Paper Chasers'' (2003.) (dokumentarni) * ''Sid Bernstein Presents...'' (2005.) (documentary) * ''Glastonbury]]'' (2006.) (dokumentarni) * ''Life on the Road with Mr. and Mrs. Brown'' (2007.) (dokumentarno izdanje) == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == * Brown, James, and Tucker, Bruce. (1986). ''James Brown: The Godfather of Soul''. New York: Thunder's Mouth Press. * George, Nelson, and Leeds, Alan (editors). (2008). ''The James Brown Reader: 50 Years of Writing about the Godfather of Soul''. New York: Plume. * McBride, James (2016) ''Kill 'Em and Leave: Searching for James Brown and the American Soul''. New York: Spiegel & Grau * Smith, R.J. (2011). ''The One: The Life and Music of James Brown''. New York: Gotham Books. * Sullivan, James. (2008). ''The Hardest Working Man: How James Brown Saved The Soul Of America''. New York: Gotham Books. {{ISBN|9781592403905}} * Wesley, Fred. (2002). ''Hit Me, Fred: Recollections of a Sideman''. Durham: Duke University Press. * Whitney, Marva and Waring, Charles. (2013) ''God, The Devil & James Brown: Memoirs of a Funky Diva''. New Romney: Bank House Books == Vanjske veze == {{Commonscat|James Brown}} * {{Find a Grave|17147643}} * [https://web.archive.org/web/20070328192950/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_2_111/ai_n17134370 Celebrities share memories of James Brown] * [https://web.archive.org/web/20081229191604/http://www.soulevolution.co.uk/Legendoftheweek.html Profile of James Brown at Soul Evolution] * [http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article1061658.ece ''The Times'' Obituary for James Brown] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429054352/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article1061658.ece |date=2011-04-29 }} * {{IMDb name|id=0113768|name=James Brown}} * {{MusicBrainz artist|id=20ff3303-4fe2-4a47-a1b6-291e26aa3438|name=James Brown}} * {{Allmusic|class=artist|id=p3779}} * {{dmoz|Arts/Music/Styles/R/Rhythm_and_Blues/Funk/Bands_and_Artists/Brown,_James/}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1933|2006|Brown, James}} [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki kompozitori]] [[Kategorija:Američki plesači]] [[Kategorija:Američki muzički producenti]] [[Kategorija:Američki gitaristi]] [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki kriminalci]] [[Kategorija:Soul-muzičari]] [[Kategorija:Ritam i blues muzičari]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] lhergvvrwrjtkgb55cj2blvb5a1zgvb 0 23445 42716134 42557190 2026-11-03T20:16:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716134 wikitext text/x-wiki {{Islam}} {{Kalendari}} '''Islamski kalendar''' ili '''Muslimanski kalendar''' ([[arapski jezik|arapski]]: التقويم الهجري; ''at-taqwīm al-hijrī''; [[perzijski jezik|persijski]]: تقویم هجري قمری ''taqwīm-e hejri-ye qamari''; poznat i kao '''Hidžri(jski) kalendar''') je [[kalendar]] koji se koristi za datiranje događaja u mnogim muslimanskim zemljama i univerzalno za određivanje islamskih svetih dana. U daljem tekstu konkretno se opisuje praktikovanje Islamskog kalendara kod Bošnjaka. To je [[lunarni kalendar]] sa 12 lunarnih meseci u svakoj godini, koja traje oko 354 dana. Pošto je ovakva godina oko 11 dana kraća od solarne godine, islamski značajni dani su, mada fiksni po svom kalendaru, svake solarne godine oko 11 dana ranije, npr. u odnosu na [[gregorijanski kalendar]]. Islamske godine se takođe nazivaju ''godine Hidžre'', pošto je [[epoha (referentni datum)|prva godina]] bila ona tokom koje se dogodila [[Hidžra]] — seoba [[islamski poslanika|poslanika]] [[Muhamed]]a iz [[Meka|Meke]] u [[Medina|Medinu]]. Zato je svaka numerisana godina označena sa ''H'' ili ''AH'', ovo drugo je od [[latinski jezik|latinskog]] ''Anno Hegirae'' ("u godini Hidžre").<ref name="WH">{{cite encyclopedia | author = Watt, W. Montgomery | editor = P.J. Bearman, Th. Bianquis, [[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]], E. van Donzel and W.P. Heinrichs | encyclopedia =[[Encyclopaedia of Islam]] Online| title = Hidjra| publisher = Brill Academic Publishers | id = ISSN 1573-3912}}</ref> U islamu se godina islamskog kalendara naziva ''hidžretska godina'' (skr.: ''h. g.''). Islamski kalendar je [[Lunarni kalendar|lunarni]] ([[mjesec|mjesečev]]) [[kalendar]]. On se za protok [[vrijeme|vremena]] ravna prema [[lunarni ciklus|mjesečevim mjenama]]. Jedna puna mjesečeva mjena (transformacija od mjeseca mlađaka na nebu do punog mjeseca i potom opet do mlađaka) označava protok jednog mjeseca po kalendaru. Za početak [[islam]]skog kalendara uzima se [[Hidžra]], preseljenje [[Muhamed|Muhammeda]] iz [[Meka|Meke]] u [[Medina|Medinu]] usljed progona i pritisaka koje su nad njim vršili idolopoklonici iz njegovog rodnog grada. 2015. godine (kat.) je počela ''1437.'' godina (isl.). /2022. godine (kat.) {{#ifexpr:({{CURRENTYEAR}}{{CURRENTMONTH}}{{CURRENTDAY}}+00000001)>20220730|je počela|će početi}} ''1444.'' godina (isl.)./ == Mjeseci == Nazivi meseci u islamskom kalendaru na [[arapski jezik|arapskom]]:<ref>{{cite encyclopedia | author =B. van Dalen |coauthors = R.S. Humphreys; A.K.S Lambton, ''et al.'' | editor = P.J. Bearman, Th. Bianquis, [[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]], E. van Donzel and W.P. Heinrichs | encyclopedia =[[Encyclopaedia of Islam]] Online| title = Tarikh| publisher = Brill Academic Publishers | id = ISSN 1573-3912}}</ref> # [[Muharrem|Muharram]] — محرّم (duži oblik: Mu{{unicode|ḥ}}arram ul {{unicode|Ḥ}}aram), "zabranjeni", jer je bilo nedozvoljeno (''haram'') boriti se tokom ovog meseca; ovo je drugi najsvetiji mesec. # [[Safer|Safar]] — صفر ({{unicode|Ṣ}}afar ul Muzaffar), "prazni", navodno zato što su paganski Arapi pljačkali tokom ovog meseca i ostavljali kuće prazne. # [[Rebi-ul-evvel|Rabi' al-awwal]] (Rabī' I) — ربيع الأول, "prvo proleće". # [[Rebi-ul-ahir|Rabi' al-thani]] (ili Rabī' al Thānī, ili Rabī' al-Akhir) (Rabī' II) — ربيع الآخر أو ربيع,الثاني "drugo (poslednje) proleće". # [[Džumade-l-ula|Jumada al-awwal]] (Jumādā I) — جمادى الأول, "prvi mesec isušene zemlje"; često se smatra islamskim "letom". # [[Džumade-l-uhra|Jumada al-thani]] (ili Jumādā al-akhir) (Jumādā II) — جمادى الآخر أو جمادى الثاني, "drugi (poslednji) mesec isušene zemlje". # [[Redžeb|Rajab]] — رجب (Rajab al Murajab), "poštovanje" ili "počast"; radžab je još jedan sveti mesec u kome je ratovanje bilo tradicionalno zabranjeno. # [[Ša'ban|Sha'aban]] — شعبان (Sha'abān ul Moazam), "rasuti", označava doba godine kada su arapska plemena rasuta kako bi našla vodu. # [[Ramazan|Ramadan]] — رمضان (ili Ramzān, duži oblik: Rama{{unicode|ḍ}}ān ul Mubarak), "sprženi"; ovo je mesec [[post u Islamu|posta]], najpoštovaniji u kalendaru. # [[Ševval|Shawwal]] — شوّال (Shawwal ul Mukarram), "uzdignuti", jer [[deva|kamile]] počinju da dižu svoje repove u ovo doba godine, nakon kamiljenja. # [[Zu-l-ka'de|Dhu al-Qi'dah]] — ذو القعدة, "[mesec] primirja" - rat je i u ovom mesecu bio zabranjen. # [[Zu-l-hidždže|Dhu al-Hijjah]] — ذو الحجة, "[mesec] hodočašća", tj. [[hadždž]]-a, godišnjeg muslimanskog hodočašća u Meku. Uobičajeniji izgovor na našim prostorima: :''Muharrem ul Haram'' (ili skraćeno ''Muharrem'') - '''محرّم''' :''Safer'' - '''صفر''' :''Rebi-ul-evvel'' (''Rebi' I'') - '''ربيع الأول''' :''Rebi-ul-ahir'' (''Rebi' II'') - '''ربيع الآخر أو ربيع الثاني''' :''Džumade-l-ula'' (''Džumade I'') - '''جمادى الأول''' :''Džumade-l-uhra'' (''Džumade II'') - '''جمادى الآخر أو جمادى الثاني''' :''Redžeb'' - '''رجب''' :''Ša'ban'' - '''شعبان''' :''Ramazan'' - '''رمضان''' :''Ševval'' - '''شوّال''' :''Zu-l-ka'de'' - '''ذو القعدة''' :''Zu-l-hidždže'' - '''ذو الحجة''' Najpoštovaniji mesec je Ramadan (Ramazan). U danima ovog meseca, od muslimana se očekuje uzdržavanje od hrane, pića i spolnih odnosa tokom časova obdanice. == Dani == Islamska sedmica je slična jevrejskoj/židovskoj, kao i srednjovekovnoj hrišćanskoj, sve su na isti način nabrajale sedmične dane. "Prvi dan" islamske sedmice odgovara nedelji iz planetarnog tjedna (čiji su dani u antici nazvani po tada poznatim planetama, plus Sunce i Mesec). Islamski i jevrejski dani počinju zalaskom Sunca, a srednjovekovni i planetarni dani sledeće ponoći.{{sfn|Trawicky|2000|pp=232}} Muslimani se sastaju u [[džamija|džamiji]] radi bogosluženja, u podne "dana okupljanja", koji odgovara šestom danu jevrejske i srednjovekovne hrišćanske sedmice, odn. ''petku'' planetarne nedelje. U sledećem popisu "yaum يوم" znači "dan". :Nedelja: ''yaum al-ahad'' ''' يوم الأحد''' (Prvi dan) :Ponedeljak: ''yaum al-ithnayn'' ''' يوم الإثنين''' (Drugi dan) :Utorak: ''yaum ath-thalatha' '' ''' يوم الثُّلَاثاء''' (Treći dan) :Srijeda: ''yaum al-arba`a' '' ''' يوم الأَرْبعاء''' (Četvrti dan) :Četvrtak: ''yaum al-khamis'' ''' يوم الخَمِيس''' (Peti dan) :Petak: ''yaum al-jum`a'' ''' يوم الجُمْعَة''' ([[Džuma]]) :Subota: ''yaum as-sabt'' ''' يوم السَّبْت''' == Brojanje godina == Prema islamskoj tradiciji, [[Abraha]], guverner [[Jemen]]a, tada provincije hrišćanske [[kraljevina Aksum|kraljevine Aksum]] ([[Etiopija]]), pokušao je da vojskom, u kojoj se nalazilo i nekoliko slonova, uništi [[Kaba|Kabu]]. Napad je bio neuspešan, ali je po tadašnjem običaju, ta godina nazvana [[Godina Slona]]. Te godine je rođen Muhamed (videti [[sura|suru]] 105, Al-Fil - "Slon"). Većina tu godinu poistovećuje sa zapadnom godinom 570. a manjina sa 571. Kasnije godine su numerisane od ''Godine Slona''. Omar, drugi kalif, je 17. AH (638. n.e.) počeo da broji godine islamskog kalendara od godine Hidžre, koja je postdatirana AH 1. Prvi dan prvog meseca (1 Muharram) te proleptičke islamske godine, tj. nakon uklanjanja svih prestupnih meseci između Hidžre i Muhamedove zabrane istih devet godina kasnije, odgovara [[16. 7.|16. julu/srpnja]] [[622]] (sama seoba se dogodila u septembru/rujnu).<ref name="WH"/> Najstariji sačuvani primer upotrebe Hidžrijskog kalendara je na jednom [[papirus]]u iz [[Egipat|Egipta]] iz godine 22 AH (642/43.). Približna formula za konverziju jedne ere u drugu: <math>C \approx \frac{32H}{33} + 622</math> <math>H \approx \frac{33(C - 622)}{32}</math> C ''(Gregorijanski kalendar)'', H ''(Islamski kalendar)'' == Osmatranje Hilala, izračunavanje datuma i njihova nejednakost == Najmanje jednom se dogodilo u prvom islamskom stoleću<ref>[[Sunan al-Tirmidhi]]</ref> da su muslimani u Medini i Šamu (Damasku) postili nezavisno jedni od drugih nakon sopstvenih opažanja srpa mladog Meseca (''Hilâl'' na arapskom). Svaki [[mjesec|mesec]] ima 29 ili 30 dana, ali obično ne u prepoznatljivom redosledu. Tradicionalno, prvi dan meseca (dan počinje zalaskom Sunca) je onaj na koji prvi put ugledamo srp mladog Meseca, malo nakon zalaska Sunca. Ako hilal nije opažen odmah nakon 29. dana meseca, bilo zbog oblačnosti ili zbog prevelike osvetljenosti zapadnog neba, onda tim zalaskom Sunca počinje 30. dan meseca. Hilal mora videti jedan ili više verodostojnih ljudi, koji zatim o tome svedoče pred verskim vođama. Islam će nekoliko vekova biti na čelu [[astronomija|astronomske]] nauke zahvaljujući potrebi da se odredi dan kada će biti najverovatnije opažanje hilala. Ova tradicionalna praksa se i dalje sledi u nekim delovima sveta (npr. [[Indija]], [[Pakistan]] i [[Jordan]]). U većini muslimanskih zemalja slede se astronomska pravila koja omogućavaju da se kalendar odredi unapred, što u tradicionalnom metodu nije slučaj. [[Malezija]], [[Indonezija]] i još neke počinju mesec zalaskom Sunca prvog dana kada Mesec zalazi posle Sunca. U [[Egipat|Egiptu]] je to specifikovano na pet minuta između ta dva događaja. Mesec zalazi sve kasnije kako idemo na zapad, što znači da je za zapadnije muslimanske zemlje verovatnije da će slaviti neke praznike dan ranije nego istočne. == Značajni dani == {{main|Islamski praznici}} Dole su navedeni važni datumi u islamskoj (hidžrijskoj ili hidžretskoj) godini za '''AH 1438''', po ''Umm al-Qura'' kalendaru<!-- korigovanom prema kalendaru Rijaseta IZ BiH<ref name="IZBH"> Takvim za 201x, rijaset.ba (vidi Spoljne veze)</ref> -->. Po raznim zemljama konkretan datum se može razlikovati za dan-dva. Za početak dana se smatra prethodni zalazak Sunca, to znači da navedeni dani zapravo počinju prethodnog gregorijanskog datuma, uveče. * Svaki '''[[petak]]''' - dan kada je stvoren [[Adam]]. Tada se održava posebna molitva ([[Džuma]]) i [[imam]]ova propoved. Posebno je značajan poslednji petak u Ramadanu {| class="wikitable" |- ! Islamski !! Dan !! Gregorijanski |- | 1. [[Muharrem]] || [[Islamska nova godina]] <br /> 1438 AH || [[2. 10.]] [[2016]]. |- | 10. Muharrem || Jevmi [[Ašura]] <ref group=Pr name=Pr01/> || [[11. 10.]] 2016. |- | <small>1. [[Safer]]</small> || || [[1. 11.]] 2016. |- | <small>1. [[Rebi-ul-evvel]]</small> || || [[30. 11.]] 2016. |- | 12. Rebi-ul-evvel || [[Mevlud]] <ref group=Pr name=Pr02/> || [[11. 12.]] 2016. |- | <small>1. [[Rebi-ul-ahir]]</small> || || [[30. 12.]] 2016. |- | <small>1. [[Džumade-l-ula]]</small> || || [[29. 1.]] [[2017]]. |- | <small>1. [[Džumade-l-uhra]]</small> || || [[28. 2.]] 2017. |- | <small>1. [[Redžeb]]</small> || Lejletul regaib <ref group=Pr name=Pr03/> || [[29. 3.]] 2017. |- | 3. Redžeb || Lejletul regaib <ref group=Pr name=Pr03/> || [[31. 3.]] 2017. |- | 27. Redžeb || [[Isra i Mi'radž]] || [[24. 4.]] 2017. |- | <small>1. [[Ša'ban]]</small> || || [[27. 4.]] 2017. |- | 14. Ša'ban || [[Lejletul berat]] || [[10. 5.]] 2017. |- | '''1. [[Ramazan]]''' || Početak posta || [[27. 5.]] 2017. |- | 17. Ramazan || Dan [[Bitka na Bedru|pobjede na Bedru]] || [[12. 6.]] 2017. |- | 27. Ramazan || [[Lejletul kadr]] <ref group=Pr name=Pr04/> || [[22. 6.]] 2017. |- | 1. [[Ševval]] || '''[[Ramazanski bajram]]''' || [[25. 6.]] 2017. |- | <small>1. [[Zu-l-ka'de]]</small> || || [[24. 7.]] 2017. |- | <small>1. [[Zu-l-hidždže]]</small> || || [[23. 8.]] 2017. |- | 9. Zu-l-hidždže || [[Dan Arafata]] || [[31. 8.]] 2017. |- | 10. Zu-l-hidždže || '''[[Kurban-bajram]]''' || [[1. 9.]] 2017. |- | 1 Muharrem || [[Islamska nova godina]] <br /> 1439 AH || [[21. 9.]] 2017. |} ;Primjedbe {{reflist|group=Pr|refs= <ref name=Pr01>Godišnjica mučeništva imama [[Husayn ibn Ali|Huseina]] (sina imama Alija i Muhamedovog unuka) i njegovih sledbenika, naročito važna za [[šijitizam|šiite]] (obeležava se, izuzetno, i u hadži Sinanovoj tekiji u Sarajevu).</ref> <ref name=Pr02>''Milad un Nabi'' ili Mevlud za [[sunizam|sunitske]] muslimane (rođenje Muhameda a. s.); za šiitske muslimane je pet dana kasnije.</ref> <ref name=Pr03>"Noć želja" prvog petka u Redžebu (počevši od večeri u četvrtak), majka Amina zanijela B. p. Muhammeda, smatra se početkom tri sveta mjeseca.</ref> <ref name=Pr04>"Noć Sudbine", Noć objave [[Kuran|Kur'ana]] (Nuzul Al-Qur'an), jedna od neparnih noći u posljednjoj trećini ramazana, obično 27.</ref> }} <!-- :'''AH 1433''' (2011 - 2012): * 13 Redžeb — Rođendan imama [[Ali ibn Abi Talib|Alija]], Muhamedovog rođaka i zeta — [[3. 6.]] 2012. * 26 Redžeb — Lejletu-l-Mi'radž – Dan Vakifa — [[16. 6.]] 2012. * 14 Sha'aban - Lejletu-l-berat — [[4. 7.]] 2012. - "Noć slobode od vatre", noć božanskog blagoslova za muslimane * 29 Sha'aban - Uoči ramazana, I. teravija - [[19. 7.]] * 16 Ramazan — Noć Bedra ([[Bitka na Bedru]]) - prva Muhamedova i muslimanska vojna pobeda (u martu/ožujku [[624]].) i Dan Dijaspore — [[4. 8.]] 2012. * 20 Ramazan - Ulazak u i'tikaf * 21 Ramadan (Smrt imama [[Ali ibn Abi Talib|Alija]]) — [[9. 8.]] 2012. * 8-10 Dhu al-Hijjah — [[Hadžiluk]] u [[Meka|Meki]] * 9. Dhu al-Hijjah — Jevmi Arefe - Dan stajanja na Arafatu - [[24. 10.]] 2012. --> === Značajni datumi u tradiciji Bošnjaka === Značajniji datumi za [[Bošnjaci|Bošnjake]] u 2015<ref name="Znacd">Značajni datumi - kalendar za 2014 (vidi spoljne veze)</ref><ref name="kimv">Kalendar i mjesečne vaktije za 2014. (vidi spoljne veze)</ref> ("Dani bolnog prisjećanja" označeni sa *): * [[11. 4.]] - Dan bošnjačke dijaspore. * [[7. 5.]] - Dan džamija (odlukom Rijaseta IZ u BiH, godišnjica rušenja [[Ferhadija|Ferhadije]] u Banjoj Luci [[1993]]) * [[9. 5.]] - Mevlud na [[Buna (Mostar)|Buni]] * [[12. 5.]] - Dovište Dobre vode kod [[Foča|Foče]] * [[15. 5.]] - Dan [[vakif]]a * [[31. 5.]] - Dovište [[Ključ]] * [[2. 6.]] - Dan brige IZ-e za slijepe i slabovidne osobe * [[14. 6.]] - [[Ajvatovica]] u [[Prusac|Pruscu]] kod [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] * [[4. 7.]] - Dan povratničkih džemata * [[11. 7.]] - Dan [[Masakr u Srebrenici|Srebrenice]]* * [[18. 7.]] (drugi dan ramazanskog bajrama) - Dan [[šehid]]a (odlukom RIZuBiH)* * [[20. 7.]] - Godišnjica masovnog pogubljenja Bošnjaka [[Prijedor]]a i [[Kozarac (Prijedor)|Kozarca]]* * [[24. 7.]] - Fatihska džuma na musalli u Kamengradu ([[Sanski Most]]) * [[25. 7.|25]] - [[26. 7.]] - Dovište u Karićima kod [[Vareš]]a * [[2. 8.]] - Dovište na Lastavici kod [[Zenica|Zenice]] * [[5. 8.]] - Tevhid (sjećanje na heroje) - Ćorkovača, [[Bužim]]* * [[7. 8.]] - Mevlud i tevhid šehidima BiH, Džamija [[Igman]]* * [[20. 8.]] - Šehidska dova u Solunu kod [[Olovo (BiH)|Olova]]* * [[28. 8.]] (posl. petak u augustu) - Mevlud u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] kod Kaknja * [[30. 8.]] - Dovište u [[Kladanj|Kladnju]] (Brateljevići) * [[28. 9.]] - Dan Udruženja ilmije (imami, hatibi, muallimi...) * [[17. 12.]] - Šebi Arus ("Nevjestina noć") - godišnjica smrti [[Dželaludin Rumi|Rumija]], obilježava se u tekijama == Historija == === Predislamski kalendar === Postoje različita mišljenja o prirodi predislamskog kalendara. Neki proučavaoci (neki muslimanski<ref>{{en}}Mahmud Effendi (1858), as discussed by Burnaby, pages 460–470.</ref><ref>{{en}}According to "Tradition", repeatedly cited by F.C. De Blois.</ref> i zapadni<ref>{{en}}F.C. De Blois, "TA'RIKH": I.1.iv. "Pre-Islamic and agricultural calendars of the Arabian peninsula", ''The Encyclopaedia of Islam'' '''X''':260.</ref>) smatraju da je kalendar i u [[predislamska Arabija|predislamskoj Arabiji]] bio čisto lunarni kalendar, kao i današnji islamski, s tom razlikom što je svetost četiri sveta meseca bila odlagana za jedan mesec, s vremena na vreme. Drugi proučavaoci (opet muslimanski<ref>{{en}}[[abu-Rajhan Biruni|al-Biruni]], [http://books.google.com/books?id=kUpmAAAAMAAJ&printsec=frontcover#PPA73,M1 "Intercalation of the Ancient Arabs", ''The Chronology of Ancient Nations''], tr. [[Eduard Sachau|C. Edward Sachau]], (London: William H. Allen, 1000/1879) 13–14, 73–74.</ref><ref>{{en}}[[Abu Mašar|Abu Ma'shar al-Balkhi]] (787–886), ''[http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k93171b.image.f166.langFR Kitab al-Uluf]'', ''Journal Asiatique'', series 5, '''xi''' (1858) 168+. {{fr icon}} {{ar icon}}</ref> i zapadni<ref>{{en}}A. Moberg, "NASI'", ''The Encyclopaedia of Islam'' VII:977.</ref><ref>A. Moberg, "[http://books.google.com/books?id=9JQ3AAAAIAAJ&printsec=frontcover#PPA856,M1 NASI']", ''E.J. Brill's first encyclopaedia of Islam''</ref>) slažu se da je kalendar u početku bio lunarni, ali da je oko 200 godina pre Hidžre pretvoren u [[lunisolarni kalendar]], u koji je povremeno ubacivan [[Interkalacija|interkalarni]] mesec, kako bi se hodočašće održalo u godišnjem dobu kada je trgovačka roba bila najobilnija za [[Beduini|beduinske]] kupce. "Enciklopedija Islama" smatra da je "ovaj arapski sistem mogao biti zamišljen samo da pomera Hadždž i s njim povezane sajmove u okolini Meke u pogodno doba godine. Namera nije bila da se ustanovi fiksni kalendar za opštu upotrebu"<ref>The Encyclopedia of Islam, 2nd edition, Index, pp. 441</ref>. Da li je interkalarni mesec (''nasi'' - "odlaganje") umetan u proleće, kao što je slučaj kod [[hebrejski kalendar|hebrejskog kalendara]], ili u jesen, stvar je debate. Jedna pretpostavka je da je interkalarni mesec dodavan između 12-tog meseca (meseca predislamskog Hadžiluka i prvog meseca (''[[Muharrem|Muharram]]'') ove predislamske godine. Ili su na svake tri godine mogli biti redom udvajani svi meseci kalendara. Dva ''Rabi' '' ("prolećna") meseca ukazuju na ispašu a ''današnja'' kišna sezona u [[Meka|Meki]] (samo malo manje sušna od ostatka godine), koja bi podstakla rast trave za ispašu, je tokom jeseni (78,1 od 110,1&nbsp;mm prosečnih godišnjih padavina u Meki padne od oktobra do januara). Ovo bi impliciralo da je predislamska godina počinjala blizu jesenje [[ekvinocij|ravnodnevice]]. Međutim, kišna sezona je mogla biti drugačija u vreme kada su imena nastala (pre Muhamedovog vremena) ili je kalendar mogao biti uvezen iz drugog regiona koji je imao takvu kišnu sezonu. Na arapskom jeziku naziv meseca ''Ramadan'' znači "onaj koji prži", što znači da je padao u vreme letnjih vrućina,<ref>''Microsoft Encarta Encyclopedia Deluxe 2004'', članak ''Ramadan''</ref> što takođe sugeriše početak predislamske godine u jesen (nalik hebrejskoj ''građanskoj'' [[hebrejski kalendar|godini]], čiji deveti mesec, Sivan, pada u periodu maj-jun). [[Arapi]] su imali mesece u kojima je ratovanje bilo zabranjeno. Umetanjem prestupnog meseca se moglo manipulisati vremenom nastupanja ovih meseci. Zabranom prestupnog meseca, [[Kuran]] sprečava takve manipulacije. Ali, time je kalendar odvojen od godišnjih doba. === Hidžra === Nakon Muhamedovog dolaska ([[Hidžra|Hidžre]]) u grad Medinu, njegovi pratioci su tu godinu nazvali svojom prvom godinom. U to vreme je bio običaj da se kalendar počinje nekim događajem. Npr. kada je vojska vladara [[Abraha|Abrahe]] umarširala u Meku sa slonovima, da bi uništila [[Kaba|Kabu]], a zatim tu vojsku navodno uništio [[Allah|Alah]], Arapi su tu godinu nazvali [[Godina slona|Godinom slona]], u skladu s tim događajem. Muhamedov dolazak u Medinu je bila prva pobeda za [[Muslimani|muslimane]]. Oni su prvi put dobili pravo da vode zemlju na osnovu islamskih učenja, predvođeni samim Muhamedom. Muslimanima je bilo prirodno da godinu Muhamedovog dolaska u Medinu nazovu prvom godinom. Ni Muhamed ovo nije zabranio, pa su od tada računali svoje godine po Hidžri. Sledeći raniji običaj, godine nisu bile brojane, već imenovane po događajima iz Muhamedovog života, prema [[Abu-Rajhan Biruni|Al-Biruniju]]: {| class="wikitable" |- ! AH !! Godina... !! [[nova era|n. e.]] !! Važni događaji |- | 1 || Dozvole || [[622]]-3. || [[Hidžra]] |- | 2 || Borbenog poretka || [[623]]-4. || [[Bitka na Bedru]] |- | 3 || Iskušenja || [[624]]-5. || [[Bitka kod Uhuda]] |- | 4 || Čestitanja na braku || [[625]]-6. || [[Zejneb bint Huzejme]]? |- | 5 || Zemljotresa || [[626]]-7. || [[Bitka na Hendeku]] |- | 6 || Ispitivanja || [[627]]-8. || [[Ugovor iz Hudejbije]] |- | 7 || Odnošenja pobede || [[628]]-9. || [[Prvo hodočašće]] |- | 8 || Jednakosti || [[629]]-30. || [[Osvajanje Meke]] |- | 9 || Izuzeća || [[630]]-1. || [[Džizija]], [[Bitka kod Tabuka]] |- | 10 || Oproštaja || [[631]]-2. || [[Oproštajno hodočašće]] |} [[Abu-Musa al-Ašari|Abu-Musa al-Asha'ari]], jedan od zvaničnika drugog [[kalif]]a, [[Omar|Umara]] (ili Omara) u [[Basra|Basri]], izvestio je '''21. AH''' da je od Omara stiglo pismo bez naznačenog datuma. Ovo je Omara navelo da uvede kalendarski sistem za muslimane. Sazvao je čuvene Muhamedove pratioce, poput [[Alija]], na sastanak, kako bi dobio njihova mišljenja o pogodnom kalendaru. Neki su predložili Mesijin kalendar, kojeg su već mnogi sledili. Neki drugi su sugerisali da kalendar otpočne Muhamedovim rođendanom. Ovo je odbačeno, jer su početne tačke ta dva kalendarska sistema bile nejasne. Došlo se do toga da islamski kalendar treba početi na nedvojben datum i to onaj kojeg mnogo ljudi poznaje. Pominjani su datum Muhamedove smrti i dolazak Muhameda u Medinu. Omar se odlučio za ovo drugo rešenje, ne samo zato što je to bio izuzetno značajan događaj za koji su znali skoro svi muslimani, već i zato što su Muhamedovi pratioci već iz navike počinjali kalendar od tog datuma. Drugo pitanje je bilo koji će mesec biti prvi u godini. Neki su predložili [[Ramazan|Ramadan]] a drugi [[Redžeb|Rajab]], jer su Arapi slavili taj mesec pre Islama. [[Osman ibn Affan|Uthman Ibn Affan]] je sugerisao da se kalendar počne mesecom [[Muharrem|Muharram]]-om, jer je već bio običaj da se godina počinje tim mesecom, nakon povratka hodočasnika sa hadžiluka. S ovim su se svi složili. Time su ozvaničene već ustaljene prakse. Prvi dan islamskog kalendara je 1. Muharem (16. jul/srpnja 622 n.e.) u godini Muhamedovog dolaska u Medinu, poznatom kao Hidžra, po čemu se i kalendar naziva Hidžretski kalendar. === Ukidanje interkalacije === U devetoj godini posle Hidžre, kako je dokumentovano u Kuranu, sura 9:36-37, [[Allah]] je otkrio zabranu prestupnog meseca (prevod Tomislava Dretara [http://hr.wikisource.org/wiki/Sura_9.]): <blockquote> Da, broj mjeseci, za Boga, jest dvanaest mjeseci upisanih u Knjigu Božju, na dan kad on stvori nebesa i zemlju. Četiri od njih su sveti. Takva je nepromjenjiva vjeroispovijed. Ne činite nažao sami sebi tijekom tog vremena. Potucite potpuno mnogobožce, kao što oni vas tuku potpuno, I znajte da je Bog s onima koji se njega boje. </blockquote> <blockquote> Umetnuti mjesec samo je suvišak nevjernosti; nevjernici se zabluđuju ovako: oni ga proglašavaju ne-svetim, jedne godine, potom, slijedeće godine, oni ga proglašavaju svetim, da bi se uskladili s brojem mjeseci koje je Bog proglasio svetim. Oni tako proglašavaju ne-svetim Ono što je Bog proglasio svetim. Njihova loša djela im se čine lijepim, ali Bog ne usmjerava nevjerne ljude. </blockquote> Muhamed je ponovio zabranu tokom Oproštajne propovedi na [[Planina Arafat|planini Arafat]], tokom Oproštajnog hodočašća u Meku, 9. ''Dhu al-Hijja''-e 10 AH. U njoj takođe pominje da se "vreme okrenulo onako kako je bilo na dan kada je Bog stvarao Nebo i Zemlju". Pošto je sledeća godina počela prvim mladim mesecom posle prolećne ravnodnevice, možda je i predislamski kalendar počinjao oko te tačke (i [[babilonski kalendar|babilonska]] nova godina i početak [[hebrejski kalendar|hebrejske]] ''verske'' godine su takođe oko prolećne ravnodnevice; ali pogledaj gornje argumente za jesenji početak). Muhamed u Propovedi pominje i zabranjene mesece; tri su uzastopna: [[Zu-l-ka'de|Dhu al-Qi'dah]], [[Zu-l-hidždže|Dhu al-Hijjah]] i [[Muharrem|Muharram]], čime je isključen interkalarni mesec pre Muharema. Preostali, usamljeni, zabranjeni mesec je [[Redžeb|Rajab]]. Ovi meseci su se smatrali zabranjenim i u novom islamskom kalendaru, kao i u starom paganskom kalendaru Meke, mada se islamski učenjaci spore da li su zadržali "zabranjen" status i posle osvajanja Meke. Pošto je broj i položaj prestupnih meseci između 1. i 10. AH (622-632 n.e.) neizvestan, datume po zapadnom kalendaru za događaje u tom periodu treba gledati s oprezom, jer mogu biti pogrešni za jedan, dva ili čak tri lunarna meseca. == Današnje varijacije == === Kalendar Umm al-Qura === Zvanični [[Umm al-Qura]] kalendar [[Saudijska Arabija|Saudi Arabije]] je donedavno koristio značajno drugačiji astronomski metod [http://www.jas.org.jo/sau.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219231549/http://www.jas.org.jo/sau.html |date=2008-02-19 }}. Pre 1420. AH (tj. pre 18. aprila 1999.), ako je starost Meseca o zalasku Sunca u [[Rijad]]u bila najmanje 12 sati, onda je dan koji se ''završavao'' tim zalaskom bio prvi dan meseca. Zbog ovoga su Saudijci često slavili svete dane jedan pa i dva dana pre ostalih muslimanskih država, uključujući i dan Hadžiluka, koji se mogao datirati samo po saudijskom načinu, jer je Meka u Saudi Arabiji. Tokom jedne godine 1970-tih, različite muslimanske zemlje su okončale ramazan na četiri uzastopna dana. Počevši od 1420. AH (1999-2000.) proslave su postale jednolikije. Tokom 1420-22. AH, ako je Mesec zašao posle Sunca u Meki, onda je dan koji je ''počinjao'' tim zalaskom Sunca bio prvi dan saudijskog meseca, što je u suštini isti princip koji se koristi u Maleziji, Indoneziji i drugde (s izuzetkom mesta osmatranja). Od početka 1423. AH ([[16. 3.]] [[2002]].), pravilo je pojašnjeno zahtevom da se pre zalaska Sunca dogodi još i geocentrična [[konjunkcija (astronomija)|konjunkcija]] Sunca i Meseca. Ovim se osigurava da je Mesec prošao pored Sunca u trenutku zalaska, mada nebo još može biti prejako osvetljeno da bi se zaista video srp Meseca. Strogo uzevši, kalendar ''Umm al-Qura'' je zamišljen samo za građanske svrhe. Njegovi tvorci su svesni činjenice da se prvo vizuelno opažanje Mesečevog srpa (hilala) može dogoditi i dva dana nakon onog izračunatog po ovom kalendaru. Od 1419. AH, saudijska vlada je uspostavila nekoliko zvaničnih komiteta za opažanje hilala. Ipak, verske vlasti iste zemlje takođe dozvoljavaju svedočanstvo manje iskusnih posmatrača, tako da često objavljuju viđenje Mesečevog srpa na dan kada niko od zvaničnih komiteta ne može videti srp. Ovo naročito važi za najvažnie datume islamskog kalendara - početak i kraj Ramadana (meseca posta) i početak ''Dhu al-Hijja''-e (meseca godišnjeg hodočašća u Meku). Ako muslimanski muški stanovnik (dvojica u slučaju kraja Ramadana) vidi mladinu 29. dana prethodnog meseca i ako verske vlasti prihvate ovo opažanje, onda se presuđuje da je stigao novi mesec, iako zvanični ''Umm al-Qura'' kalendar ukazuje da je to 30. dan starog meseca. Ovo može promeniti konkretni početak i/ili kraj posta ili vreme hodočašća. Ovo se događa povremeno, npr. 1428 AH (2007-08), kada su meseci ''Shawwal'' i ''Dhu al-Hijja'' počeli dan ranije nego što je to predvideo ''Umm al-Qura'' kalendar. Nedavno<ref>[http://www.isna.com/index.php?id=35&backPID=1&tt_news=893 Ramadan and Eid announcement by the Fiqh Council of North America (revised)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> su i neka severnoamerička i evropska muslimanska tela objavila da će u budućnosti slediti kalendar ''Umm al-Qura'' za regulisanje islamskih dana. === Tabularni islamski kalendar === Postoji varijacija islamskog kalendara, poznata kao [[tabularni islamski kalendar]] u kojem su meseci određeni aritmetičkim pravilima umesto osmatranjem ili astronomskim proračunima. On ima 30-godišnji ciklus sa 11 prestupnih godina od 355 dana i 19 godina od 354 dana. Dugoročno je tačan do jednog dana u oko 2500 godina. Kratkoročno, odstupa oko dan ili dva. === Kuvajtski algoritam === [[Microsoft]] koristi [[Kuvajtski algoritam]] za pretvaranje gregorijanskih datuma/nadnevaka u islamske. Majkrosoft tvrdi da se radi o statističkoj analizi istorijskih podataka iz [[Kuvajt]]a<ref>[http://www.microsoft.com/globaldev/DrIntl/columns/002/default.mspx#EAD Hijri Dates in SQL Server 2000]</ref>, ali zapravo se radi o varijanti tabularnog kalendara.<ref>[http://www.phys.uu.nl/~vgent/islam/islam_tabcal.htm#kuwait The "Kuwaiti Algorithm"] (Robert van Gent)</ref> == Korelacije == Vrlo približna konverzija između hidžretske i naše ere je data gore. Unutar gregorijanske godine 2008. se u potpunosti nalazi hidžretska 1429. Da islamska godina bude potpuno obuhvaćena gregorijanskom, dešava se svakih 33 ili 34 islamske godine (32 ili 33 gregorijanske godine). U tabeli su dati primeri takvih godina. Obratite pažnju da opada brojčana razlika između gregorijanske i hidžretske godine, tako da će 20874. gregorijanska godina u potpunosti obuhvatiti istobrojnu islamsku godinu. {| border="1" style="text-align: center" cellpadding="2" class="wikitable" |colspan="3"|'''Islamska godina unutar gregorijanske godine''' |- |''Islamska'' || ''Gregorijanska'' || ''Razlika'' |- |1127 || 1715 || 588 |- |1161 || 1748 || 587 |- |1194 || 1780 || 586 |- |1228 || 1813 || 585 |- |1261 || 1845 || 584 |- |1295 || 1878 || 583 |- |1329 || 1911 || 582 |- |1362 || 1943 || 581 |- |1396 || 1976 || 580 |- |1429 || 2008 || 579 |- |1463 || 2041 || 578 |- |1496 || 2073 || 577 |- |1530 || 2106 || 576 |- |1564 || 2139 || 575 |} == Upotreba == Islamski kalendar je pre svega korišćen u verske svrhe a ponekad i u zvanične. Međutim, zbog čisto lunarne prirode kalendara, on ne može biti korišćen u poljoprivredne svrhe, pa su tokom istorije islamske zajednice za to koristile druge kalendare: [[egipatski kalendar]] je bio dosta raširen u islamskim zemljama, a u različitim zemljama [[iranski kalendar]], [[rumi kalendar|otomanski kalendar]] iz 1789. (modifikovani [[julijanski kalendar]]) ili [[bengalski kalendar]] u današnjem Bangladešu i okolini. Ovim lokalnim solarnim kalendarima je opao značaj nakon skoro univerzalnog usvajanja gregorijanskog kalendara za građanske svrhe. Sada je Saudi Arabija jedina muslimanska zemlja koja koristi islamski kalendar u svakodnevne službene svrhe.<ref>Glassé, Cyril (2001). ''The New Encyclopedia of Islam'', pp. 98-99. Rowman Altamira. {{ISBN|978-0-7591-0190-6}}.</ref> == Povezano == * [[Iranski kalendar]] * [[Rumi kalendar]] * [[Bengalski kalendar]] * [[Javanski kalendar]] == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Islamic calendars}} * [http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=265&Itemid=244 Vaktija/Kalendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823060820/http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=265&Itemid=244 |date=2011-08-23 }}, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini - Značajni datumi odn. Kalendar i mjesečne vaktije (PDF format) * [http://www.astronomija.co.rs/kalendar/knjiga/kalendari/islamski.htm Islamski kalendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250224095908/http://www.astronomija.co.rs/kalendar/knjiga/kalendari/islamski.htm |date=2025-02-24 }}, static.astronomija.co.rs (na engleskom:) * [http://www.staff.science.uu.nl/~gent0113/islam/ummalqura.htm The Umm al-Qura Calendar of Saudi Arabia] * [http://www.makkahcalendar.org Islamic Calendar for Makkah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181231113207/http://makkahcalendar.org/ |date=2018-12-31 }} * [http://www.mahdavia.com/Calendar.htm Mahdavia Calendar for North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514070718/http://www.mahdavia.com/Calendar.htm |date=2008-05-14 }} * [https://web.archive.org/web/20080422184425/http://www.alsadiqin.org/history/The%20Islamic%20Jewish%20Calendar.pdf Correspondence between Hebrew and Islamic calendars, months and holidays (pdf)] * [http://www.islamic-calendar.blogspot.com/ Khalid Chraibi : 1st muharram : Lunar or islamic calendar ?] * [http://www.linkislam.net/calendar.htm Remotely hosted Gregorian-Hijri calendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080505210437/http://www.linkislam.net/calendar.htm |date=2008-05-05 }} * [http://abdurrahman.org/hajj/index.html#islamicmonths Islamic Months - Significance and Blessed Months] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080415044117/http://abdurrahman.org/hajj/index.html#islamicmonths |date=2008-04-15 }} * [http://www.staff.science.uu.nl/~gent0113/islam/islam_lunvis.htm Predicting the First Visibility of the Lunar Crescent] * [http://www.moonsighting.com Moon sighting] * [http://www.alavibohra.org./calendar.htm Hijri Calendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509200123/http://www.alavibohra.org/calendar.htm |date=2008-05-09 }} ;Konverteri * [http://www.islamicfinder.org/dateConversion.php Gregorian-Hijri Dates Converter (and vice-versa)] * [http://www.staff.science.uu.nl/~gent0113/islam/islam_tabcal.htm Islamic-Western Calendar Converter (Based on the Arithmetical or Tabular Calendar)] * [http://prayer.al-islam.com/convert.asp?l=eng al-Islam.com date converter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219084908/http://prayer.al-islam.com/convert.asp?l=eng |date=2008-12-19 }} {{Islamski mjeseci}} [[Kategorija:Islamski kalendar| ]] [[Kategorija:Posebni kalendari]] [[Kategorija:Islam|Kalendar]] 4jxleurnlmchzobt8rvxzp921bq3pl7 0 23788 42716106 42715922 2026-11-03T16:59:57Z Alekol 2231 /* Jun/Juni/Lipanj */ 42716106 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1927}} Godina '''1927''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1927''': <br /> [[1927#Januar/Siječanj|1]] • [[1927#Februar/Veljača|2]] • [[1927#Mart/Ožujak|3]] • [[1927#April/Travanj|4]] • [[1927#Maj/Svibanj|5]] • [[1927#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1927#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1927#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1927#Septembar/Rujan|9]] • [[1927#Oktobar/Listopad|10]] • [[1927#Novembar/Studeni|11]] • [[1927#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1927#Rođenja|Rođenja]] • [[1927#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Kraljevskom poveljom osnovan [[BBC]] (''British Broadcasting Corporation'') kao javno finansirana korporacija (umesto komercijalne ''British Broadcasting Company'' osnovane 1922.). * 1. 1. - U [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] uvedena nova valuta [[penge]] ili pengov (''pengő '' - "zvonki", kao što srebro zvoni) - traje do hiperinflacije 1945-46. * 1. 1. - [[Wang Jingwei]] u saradnji sa komunistima uspostavio vladu u [[Wuhan]]u - Wangova frakcija [[Kuomintang]]a je u rivalitetu sa [[Chiang Kai-shek]]ovom. * 1. 1. - Kod [[Kadrifakovo|Kadrifakova]] streljana dvojica komita, osuđena za masakr iz 1923. Jedan od njih uspeo da prethodno izbode zatvorskog čuvara.<ref>"Streljanje bugarskih komita", Politika 2. jan. 1927, str. 5</ref> * 1. 1. - U [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]] smrtno ranjen Valentin Žic, čelnik splitske [[ORJUNA]]-e, od strane oca mladića ubijenog prošlog avgusta u Kaštel Lukšiću.<ref>"Krvavi sukobi u Kastel Novom", Politika 3. jan. 1927, str. 3</ref> * [[2. 1.]] - U Meksiku formalno počinje [[Kristeroski rat]]: katolici digli pobunu u [[Jalisco|Jaliscu]] protiv izrazito antiklerikalne [[Plutarco Elías Calles|Callesove]] vlade (do 1929). * 3 -6. 1. - Kineski nacionalisti zauzimaju britanske koncesije [[Hankou]] i [[Jiujiang]] (ili u februaru?). * [[4. 1.]] - Odlučeno je da se i formalno ukine obznana protiv [[Hrvatska seljačka stranka (1904-1941)|HSS]] iz decembra 1924. * [[7. 1.]] - Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv Njujork-London, putem radio talasa. * [[9. 1.]] - [[Požar u Lauriel Palaceu]]: 78-oro dece stradalo u montrealskom bioskopu. * [[10. 1.]] - Premijera filma "[[Metropolis (film)|Metropolis]]" u Berlinu. * [[23. 1.]] - Oblasni izbori u Kraljevini SHS<ref>"Politika" od 3. dec 1926 i kasnije je davala neke izborne okruge</ref>, radikali ometaju HSS, naročito u Vojvodini i Bosni. * [[25. 1.]] - Fuzijom firmi ''Remington Typewriter Company'' i ''Rand Kardex Bureau'' nastaje proizvođač poslovnih mašina [[Remington Rand]] (Sperry Rand 1955, [[Unisys]] 1986). * [[28. 1.]] - [[HSS]]-ovci govore o izbornom teroru, na osnovu dobrih rezultata traže peto ministarstvo, glasaju sa opozicijom. Ostavka pete vlade [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]]. * [[29. 1.]] - [[Ibn Saud]] uzdigao svoj stari [[Sultanat Nadžd]] u kraljevinu (pošto je već kralj [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je osvojio 1925). * [[30. 1.]] - Austrija: sukob desničarskih veterana i socijaldemokratskog [[Republikanischer Schutzbund|Schutzbunda]] sa dvoje mrtvih u [[Schattendorf]]u. * [[31. 1.]] - Zatvorena [[Međusaveznička vojna kontrolna komisija]] u Berlinu (u različite datume za razne zemlje tokom godine). === Februar/Veljača === [[Datoteka:Sava Šumanović - Luncheon on the Grass.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Doručak na travi"]] [[Datoteka:Sava Šumanović - Pijana lađa.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Pijana lađa"]] * [[1. 2.]] - Šesta vlada [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]] - koalicija dve struje [[narodna radikalna stranka|radikala]] i [[Slovenska ljudska stranka (1892)|klerikalaca]] (bez [[Hrvatska pučka seljačka stranka|radićevaca]]). * [[3. 2.]] - Pobuna protiv portugalske vlade u Portu, traje šest dana, stradalo je 120 ljudi. * [[6. 2.|6]] - [[18. 2.]] - [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]]: Bitka za Chinandegu je najkrvaviji okršaj rata, stotine mrtvih i razrušena [[Chinandega]]. Kasnije tokom meseca se povećava broj američkih trupa u zemlji. * [[8. 2.]] - Sahranjen japanski [[Joshihito, car Taishō]] (umro u decembru). * [[10. 2.]] - Antiimperijalistički kongres u Briselu, osnovana [[Liga protiv imperijalizma]] s jakim uticajem Kominterne. * [[12. 2.]] - Britanski vojnici se iskrcavaju u [[Šangaj]]u (Kinezi štrajkuju zbog toga nedelju dana kasnije). * [[14. 2.]] - Jak zemljotres kod [[Ljubinje|Ljubinja]] u Hercegovini ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.0, int. VIII) - 100 mrtvih. * februar - ''[[Tenentismo]]'': posle skoro dve i po godine okončana lutanja [[Luís Carlos Prestes|Prestesove]] kolone po unutrašnjosti Brazila (levičarski mlađi oficiri pobunjeni protiv vlade). * [[18. 2.]] - [[Kanada]] uspostavila diplomatske odnose sa [[SAD]] (ranije preko Londona). * [[19. 2.]] - Film ''[[It (film, 1927)|It]]'' ulazi u masovno prikazivanje u SAD, [[Clara Bow]] postaje zvezda. * 19. 2. - Radio stanica [[CFRB]] u Torontu je prva na svetu koja radi na naizmeničnu struju, umesto jednosmernu iz baterije. * [[23. 2.]] - [[Werner Heisenberg]] formulisao [[Relacije neodređenosti|princip neodređenosti]]. * 23. 2. - Sastaju se oblasne skupštine u KSHS i biraju svoje organe. * [[24. 2.]] - Tokom odgovora ministra unutrašnjih poslova [[Božidar Maksimović|Bože Maksimovića]] (zvani "Boža Kundak") na optužbe za policijsku brutalnost, opozicija uvela u skupštinu i ogolela pretučenog čoveka<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/25?pageIndex=00002 Politika, 25. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[26. 2.]] - [[Đuro Basariček]] tvrdi da Maksimović nije kriv za krizu već "tajne sile" protivne parlamentarizmu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/27?pageIndex=00002 Politika, 27. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref> (pretpostavlja se Kralj i [[Bela ruka|belorukaški]] oficiri<ref>East Central Europe between the two World Wars, By Joseph Rothschild, page 227</ref>) - Radić se ograđuje. * [[27. 2.]] - U Šangaj stižu i američki marinci iz 4. regimente (ostaju do 1941). === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Rešen granični spor između [[Kvebek]]a i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlanda]] na [[Labrador (poluotok)|Labradoru]] (tj. između dominionâ Kanada i Newfoundland). * [[3. 3.]] - Ciklon pogodio [[Madagaskar]], stotine mrtvih. * [[4. 3.]] - Zagrepčanka [[Štefica Vidačić]] u Berlinu izabrana za mis Evrope; doček u [[Zagreb]]u [[6. 3.]]<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/3/8?pageIndex=00003 Politika, 8. mart 1927. str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[5. 3.]] - U SAD objavljena poslednja kratka priča sa [[Sherlock Holmes|Sherlockom Holmesom]]: ''[[The Adventure of Shoscombe Old Place]]''. * [[7. 3.]] - Zemljotres pogađa zapadni [[Honšu]] u Japanu - blizu 3.000 mrtvih. * [[9. 3.]] - Na snazi je međunarodna Konvencija za suzbijanje trgovine robljem i ropstva. * [[10. 3.]] - Mobilizacija u Albaniji usled zategnutosti sa Kraljevinom SHS. * 10. 3. - Italija ratifikovala Pariski ugovor iz 1920, kojim je Besarabija priznata kao deo Rumunije (pošto ga Japan nije ratifikovao, nije stupio na snagu)<ref>{{cite book|title=Multinational Operations, Alliances, and International Military Cooperation Past and Future|url=https://books.google.com/books?id=I6n97Zl9tqsC&pg=PA66|publisher=Government Printing Office|isbn=978-0-16-087242-6|pages=66–}}</ref>. * [[11. 3.]] - U Njujorku je otvoren ''Roxy Theatre'', filmska palata sa 5.920 mesta (radi do 1960). * 11. 3. - [[Philips]]ove laboratorije pokreću prvu kratkotalasnu stanicu, ''PCJJ''. * [[15. 3.]] - Finansijska kriza Shōwa u Japanu, krah više banaka. * [[19. 3.]] - Italijanska vlada tvrdi da Jugoslavija namerava da upadne u Albaniju, što ona, zbog ugovora sa Tiranom, "ne može trpeti" - kriza sa Italijom. * [[21. 3.]] - Komunisti na čelu sa [[Zhou Enlai]]em i [[Chen Duxiu]]om digli ustanak u [[Šangaj]]u, podržavajući napredovanje [[Chiang Kai-shek]]a. * [[24. 3.]] - [[Nankinški incident]]: Kuomintangove trupe ulaze u [[Nanking]], u kome su neredi i napadi na zapadnjake - dva američka i britanski brod odgovaraju bombardovanjem grada. * [[26. 3.]] - Chiang Kai-shek stigao u Šangaj. === April/Travanj === [[Datoteka:Velimir vukicevic.jpg|mini|150px|[[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], premijer KSHS 1927-28]] * [[5. 4.]] - Italija i Mađarska potpisale Ugovor o prijateljstvu, pomirenju i arbitraciji. * [[7. 4.]] - Bell System preneo živu TV sliku sekretara trgovine SAD [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]] iz Washingtona na Manhattan - prva javna demonstracija dalekometne televizije (elektromehanički sistem, neonska lampa kao "ekran")<ref>[http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html 1927: Long Distance TV Transmission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629100508/http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html |date=2015-06-29 }}. corp.att.com (pristup. 20.9.2015.)</ref>. * 7. 4. - U Parizu prikazan ''[[Napoléon (1927 film)|Napoléon]]'', film [[Abel Gance|Abela Ganca]] sa mnogim inovativnim tehnikama. * [[9. 4.]] - [[Sacco i Vanzetti]] osuđeni na smrt na drugom suđenju za dva ubistva tokom pljačke 1920. - protesti širom sveta. * 9. 4. - U Pekingu, u raciji na sovjetsku ambasadu, uhapšen suosnivač KPK [[Li Dazhao]] – pogubljen 28. 4. sa još 19 ljudi. * [[11. 4.]] - Počeo [[Vizantologija|vizantološki]] kongres u Beogradu. * [[12. 4.]] - [[Šangajski masakr 1927.]]: [[Kuomintang]] se okrenuo protiv dojučerašnjih saveznika [[Komunistička partija Kine|komunista]] - raskid KMT sa KPK i Sovjetskim Savezom, ali i između levog i desnog krila KMT. [[Kineski građanski rat]] traje s prekidima do 1949-50. * 12. 4. - Zakon o kraljevskoj i parlamentarnoj titulaturi menja ime [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]] u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske. * [[14. 4.]] - Zvanični datum prvog proizvedenog švedskog automobila [[Volvo]]. * [[16. 4.]] - [[5. 5.]] - [[Velika poplava Misisipija (1927)|Velika poplava Misisipija]], najrazornija rečna poplava u istoriji SAD. * [[16. 4.]] - Ostavka Uzunovićeve vlade. * [[17. 4.]] - Novi premijer KSHS je [[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], vlada je koalicija radikala, [[Vojislav Marinković|Marinkovićeve]] struje [[demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrata]] i [[Mehmed Spaho|Spahovih]] [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|muslimana]]. * [[18. 4.]] - [[Chiang Kai-shek]] proglasio nacionalističku vladu u Nankingu, nasuprot Wuhanskoj vladi [[Wang Jingwei]]a, iz levog krila KMT. * [[19. 4.]] - [[Mae West]] osuđena na deset dana zatvora zbog "opscenosti" u komadu ''Sex''. * [[20. 4.]] - [[Giichi Tanaka]] je japanski premijer (do 1929), pošto je [[Reijirō Wakatsuki]] prinuđen na ostavku zbog finansijske krize. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Volvo ÖV4 1927.jpg|mini|200px|[[Volvo ÖV 4]], prvi model firme]] * [[2. 5.]] - ''Buck v. Bell'': Vrhovni sud SAD presuđuje da državni statuti obavezne sterilizacije nesposobnih nisu neustavni - faktički poništeno kasnijim odlukama i zakonima. * [[4. 5.]] - Mir iz Tipitape (Espino Negro) uz američko posredovanje okončava građanski rat u Nikaragvi, ali neki liberali, naročito [[Augusto César Sandino]] ga ne priznaju. * [[6. 5.]] - Prikazan film ''[[7th Heaven (film, 1927)|7th Heaven]]''. * [[8. 5.]] - Avijatičari [[Tadija Sondermajer]] i [[Leonid Bajdak]] svečano dočekani u Beogradu nakon etapno preletenog puta Pariz - Bombaj - Beograd (podsticaj za novo preduzeće u osnivanju, [[Aeroput]]). * 8. 5. - [[Charles Nungesser]] i [[François Coli]] poleteli sa "Belom pticom" (''[[L'Oiseau Blanc]]'') iz Pariza prema Njujorku, moguće da su se srušili na američko kopno. * [[9. 5.]] - Australski parlament prvi put zaseda u [[Canberra|Canberri]] (ranije u [[Melbourne|Melbournu]]). Parlament je otvorio [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|vojvoda od Yorka]], budući kralj George VI, kome je to bila prva veća proba posle terapije govora sa [[Lionel Logue|Lionelom Logueom]]. Premijer [[Stanley Bruce]] je prešao u grad nekoliko dana ranije. * 9. 5. - Tornado je uglavnom uništio [[Poplar Bluff, Missouri]]; prethodnih dana u SAD je u nizu tornada stradalo najmanje 217 ljudi. * [[10. 5.]] - [[Konkordat]] između Kraljevine Rumunije i Svete stolice. * [[11. 5.]] - U Los Angelesu osnovana [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (AMPAS), prvi predsjednik je [[Douglas Fairbanks]]. * [[12. 5.]] - Racija na sovjetsko trgovačko poslanstvo u Londonu, pronađeni dokazi o špijunaži. * [[15. 5.]] - Katastrofalni "[[Rudnik|Rudnički]] zemljotres" u Šumadiji ([[Magnituda zemljotresa|M]] 5.9, int. IX). * [[16. 5.]] - Bitka u La Paz Centru, okršaj otpadničkih liberala i američkih marinaca u Nikaragvi. * maj? - Ida Kravanja, najlepša Slovenka i buduća glumica [[Ita Rina]], otišla krišom od majke u Berlin, ubrzo snima prvi film<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1927/05/30?pageIndex=00007 ''"Kako deca varaju svoje roditelje"''. Politika, 30. 5. 1927, str 7]. digitalna.nb.rs</ref>. * [[18. 5.]] - Katastrofa u školi u [[Bath, Michigan]] - član školskog odbora, pritisnut porezima i hipotekom, digao školu u vazduh - poginulo ukupno 45 osoba, od toga 38 dece. * 18. 5. - U [[Hollywood]]u je otvorena filmska palata [[TCL Chinese Theatre|Graumanov kineski teatar]]. * [[20. 5.]] - Ugovorom iz Džede Velika Britanija priznaje [[Ibn Saud]]ov suverenitet nad [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevinom Hidžaz i Nadžd]] (od 1932. [[Saudi Arabija]]). [[Datoteka:Lindbergh takes off from Roosevelt Field.jpg|mini|280px|[[Charles Lindbergh|Lindberghov]] ''[[Spirit of St. Louis]]'' uzleće]] * [[20.5.|20]]-[[21. 5.]] - '''[[Charles Lindbergh]]''' sam preleteo preko Atlantika, od Njujorka do Pariza, čime je osvojio [[Orteigova nagrada|Orteigovu nagradu]]. * [[22. 5.]] - Od zemljotresa kod grada [[Xining]] u centralnoj Kini stradalo 200.000 ljudi. * 22. 5. - [[Carlos Ibáñez del Campo]] dobija sumnjivih 98% glasova na [[čile]]anskim predsedničkim izborima - diktatorska vlast s velikim javnim radovima i potrošnjom na osnovu zajmova (predsednik 1927-31. i 1952-58). * [[25. 5.]] - [[Clärenore Stinnes]] krenula iz Berlina sa [[Carl-Axel Söderström|Carl-Axelom Söderströmom]] na putovanje oko sveta automobilom (do juna 1929). * [[27. 5.]] - V. Britanija prekinula diplomatske odnose sa SSSR zbog špijunaže i podzemne agitacije. * [[31. 5.]] - Proizveden poslednji [[Ford Model T]] (15.007.033 komada za 19 godina). === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - KSHS prekinula diplomatske odnose sa Albanijom nakon što je uhapšen jedan službenik poslanstva u Tirani i zbog prošlomesečnih graničnih incidenata; odnosi obnovljeni sledećeg meseca uz posredovanje evropskih sila<ref name="Indi"/> * 4. 6. - [[Kraljevina Rumunija|Rumunski]] premijer gen. [[Alexandru Averescu]] gubi podršku liberala nakon što je otkriveno da je razgovarao o povratku sa princom Karolom (kralj Ferdinand je smrtno bolestan). Na čelo vlade nacionalnog jedinstva dolazi [[Barbu Știrbey]], koji već 21. 6. ustupa zetu [[Ion I. C. Brătianu|Ionu I. C. Brătianuu]] (koji umire u novembru). * 4 - 6. 6. - Clarence Chamberlin i, prvi putnik, Charles A. Levine, preleteli od New Yorka do blizu [[Eisleben]]a u Nemačkoj, sutradan stižu u Berlin. * [[7. 6.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] na snazi je član 58 kaznenog zakona, protiv osumnjičenih za "kontrarevolucionarnu aktivnost" (proširen 1934). * [[7. 6.]] - Ruski emigrant u Varšavi ubio sovjetskog ambasadora [[Pjotr Vojkov|Pjotra Vojkova]]. Dva dana kasnije, u SSSR pogubljeno 20 "monarhista" zbog navodnih ubistava, zavere i špijunaže. * [[12. 6.]] - Sastanak inostranih ministara Društva naroda u Ženevi povodom zategnutosti između Albanije i Kraljevine SHS. * [[13. 6.]] - Možda 4,5 miliona ljudi na ''ticker-tape'' paradi za Lindbergha u Newyorku, uživo prenošenoj na radiju. * [[14. 6.]] - Kralj potpisao ukaz o [[veliki župan|velikim županima]] (poglavari oblasti u KSHS). * [[15. 6.]] - Raspuštena Skupština KSHS, izbori u septembru; rekonstrukcija vlade. * [[17. 6.]] - Osnovano preduzeće "[[Aeroput]]", prva jugoslovenska avio-kompanija, preteča [[JAT]]-a (prva linija otvorena [[14. 2.]] [[1928]]). * [[18. 6.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zavladao [[Beiyanška vlada|pekinškom (beiyanškom) vladom]], protiv kuomintangovaca i komunista (nepunih godinu dana). * [[19. 6.]] - Makedonci iz Bugarske nastavili upade<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1927.htm Chronology 1927] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102174021/http://www.indiana.edu/~league/1927.htm |date=2010-01-02 }}, Univ. of Indiana</ref>. * [[24. 6.]] - [[Corneliu Zelea Codreanu]] osnovao u Rumuniji Legiju arhanđela Mihajla, kasnije poznatu kao [[Željezna garda]]. * [[28. 6.]] - [[Tragedija u Steglitzu]]: dvojica srednjoškolaca osnovala klub samoubojica, jedan od njih počinio ubojstvo treće osobe i samoubojstvo. * [[29. 6.]] - Totalno pomračenje Sunca, u KSHS pokriveno 60 - 80% diska, više na severozapadu. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Sacvan.jpg|mini|210px|[[Sacco i Vanzetti]]]] * [[1. 7.]] - [[Richard E. Byrd]] sa posadom leti od Njujorka do Pariza, ali se zbog magle vraća na obalu Normandije gde se prinudno spuštaju. * [[4. 7.]] - Mladi inženjer [[Sukarno]] osnovao [[Indonežanska nacionalna partija|Indonežansku nacionalnu partiju]] u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]]. * 4. 7. - Prvi put poletela [[Lockheed Vega]], prvi [[Lockheed]]ov avion. * [[9. 7.]] - Poplava Elbe u Nemačkoj, stradalo mesto [[Bad Gottleuba-Berggießhübel|Berggießhübel]]. * [[10. 7.]] - Sporazum [[Anton Korošec|Korošca]] i premijera Vukićevića na Bledu - [[Slovenska ljudska vlada (1892)|SLS]] bi ušla u vladu, ali posle izbora. * 10. 7. - [[IRA]] ubila [[Kevin O'Higgins|Kevina O'Higginsa]], potpredsednika Izvršnog veća [[Irska Slobodna Država|Irske Slobodne Države]]. * [[11. 7.]] - [[Jerihonski zemljotres (1927)|Jerihonski zemljotres]] u [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatnoj Palestini]] i [[Emirat Transjordanija|Transjordaniji]], velika razaranja u Nablusu i Jerusalimu, najmanje 500 mrtvih. * [[15. 7.]] - [[Julska pobuna 1927.|Julska pobuna]] ili Bečka paljevina Palate pravde - u sukobu levičarskih demonstranata i policije gine 85 demonstranata i pet policajaca. * 15. 7. - U Grčkoj zabranjen makedonski jezik. * jul - Uhapšen [[Radomir Vujović]], član Politbiroa KPJ (u zatvoru do 1932). * [[17. 7.]] - [[Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj]]/Jugoslaviji - Vilim Brkić prenosio utakmicu [[Građanski]] - [[HAŠK Zagreb]]. * [[20. 7.]] - Umro rumunski kralj [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], nasleđuje ga petogodišnji unuk [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (1927-30. i 1940-47; dečakov otac [[Carol II (Rumunija)|Carol II]] se vratio u zemlju 1930-40). * [[26. 7.]] - Nakon što je ranije tokom meseca osudio liberalnog vođu [[José María Moncada|Moncadu]] kao izdajnika i objavio rat SAD, [[Augusto César Sandino]] neuspešno [[Bitka za Ocotal|napada Ocotal]] (Amerikanci su upotrebili avione dvokrilce) - počinje šestogodišnja pobuna. * 26. 7. - Osnovana [[Iberijska anarhistička federacija]] (FAI). * [[29. 7.]] - [[Patrijarh moskovski Sergije]] objavio apsolutnu lojalnost Crkve sovjetskoj državi - mnogi jerarsi se odvajaju. * 29. 7. - ''Trade Disputes and Trade Unions Act'' u Ujedinjenom Kraljevstvu: zabranjeni solidarni štrajkovi i oni koji bi vršili pritisak na vladu, učešće u nezakonitom štrajku je krivično delo (zakon povučen 1946, solidarni štrajkovi opet zabranjeni 1990). === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:中國工農紅軍軍旗.svg|mini|150px|Zastava kineske Radničke i seljačke crvene armije]] * [[1. 8.]] - [[Ustanak u Nančangu]] u jugoistočnoj Kini - prvi veći sukob Kuomintanga i [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] nakon raskida u aprilu. Ovo se smatra datumom osnivanja [[Narodnooslobodilačka armija (Kina)|Narodnooslobodilačke armije]]. * [[2. 8.]] - [[Harold Stephen Black]] izmislio [[pojačavač sa negativnom povratnom spregom]] (patent dobio tek 1937.). * 2. 8. - Predsednik SAD [[Calvin Coolidge]] objavio da neće tražiti drugi puni mandat 1928. * [[9. 8.]] - [[Sisowath Monivong]] je novi kralj [[Francuski protektorat u Kambodži|francuskog protektorata Kambodže]] (do 1941). * [[12. 8.]] - Prikazan američki film ''[[Wings (film)|Wings]]'', neke kopije imaju sinhronizovane zvučne efekte i muziku. * 14 - 28. 8. - Prvo izdanje fudbalskog [[Mitropa kup 1927.|Mitropa kupa]]: u četvrtfinalu ubedljivo poraženi jugoslovenski učesnici, Hajduk i BSK. * [[17. 8.]] - Trgovački sporazum između Francuske i Nemačke. * 19 - 21. 8. - [[Nirnberški miting]]: 3. partijski kongres [[NSDAP]] pod sloganom "Dan buđenja", snimljen prvi dokumentarac ''Eine Symphonie des Kampfwillens''. * [[23. 8.]] - [[Sako i Vanceti]] pogubljeni u SAD, uprkos međunarodnim protestima. * [[24. 8.]] - Uragan pogodio atlantske provincije Kanade, naročito Novu Skotiju - 184 mrtvih, uglavnom na moru. * [[27. 8.]] - Jugoslovenski avijatičari potpukovnik Petrović i poručnik Pajević stradali na glečeru u Tirolu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Vreme/1927/09/04?pageIndex=00003 "Vreme", 4. septembar 1927, str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - Tokom zbora na sarajevskom Vratniku pucano u pravcu [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] (musliman SRNAO-vac?). * [[7. 9.]] - [[Philo Farnsworth]] preneo u svojoj laboratoriji prvu TV sliku elektronskog tipa. * 7. 9. - Komunisti na čelu sa [[Mao Ze Dong|Mao Zedongom]] dižu neuspešni [[Ustanak jesenje žetve]] u provincijama [[Hunan]] i [[Jiangxi]]. * [[8. 9.]] - [[Clyde Cessna]] i Victor Roos osnovali proizvođača aviona [[Cessna]]. * [[11. 9.]] - [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|Parlamentarni izbori]]: [[Narodna radikalna stranka]] 112 mesta (-30), [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Narodna seljačka stranka]] (Radić) 61 (-6), [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] 61 mesto (+25) itd. * 11. 9. - [[Krimski zemljotresi (1927)|Krimski zemljotresi]]: jak potres pogađa Krim, sutradan ujutru opaženi veliki plamenovi na moru. * [[16. 9.]] - [[Niels Bohr]] izneo [[princip komplementarnosti]] na kongresu u Italiji. * [[18. 9.]] - Osnovana mreža radio-stanica Columbia Phonographic Broadcasting System - kasniji [[CBS]]. * [[22. 9.]] - "Meč dugog odbrojavanja": bivši šampion [[Jack Dempsey]] je oborio [[Gene Tunney|Genea Tunneya]], ali pošto nije odmah otišao u neutralni kut, Tunneyu je duže odbrojavano, na kraju je i pobedio. * [[23. 9.]] - Prikazan nagrađivani film ''[[Sunrise: A Song of Two Humans]]'', prvi dugometražni sa sistemom ''[[Movietone]]'' (muzika i zvučni efekti). * jesen - Seljaci u SSSR počinju smanjivati prodaju žita državi. === Oktobar/Listopad === * [[2. 10.]] - Na beogradskom Jevrejskom groblju otkriven spomenik palim ratnicima 1912-18. * 2. 10. - Ženska stranka održala prvi zbor u Beogradu - traže žensko pravo glasa. * [[4. 10.]] - Počinje rad na kolosalnim likovima američkih predsednika na [[Maunt Rašmor]]u (do [[1941]]). * [[5. 10.]] - U [[Štip]]u ubijen gen. [[Mihailo Kovačević]] - počinioci iz [[VMRO]]-a. * [[6. 10.]] - Kasno uveče komitski napad na selo Klisuru kod [[Bosilegrad]]a. [[Datoteka:Al Jolson Jazz Singer.JPG|mini|220px|''[[The Jazz Singer]]'']] * 6. 10. - Premijera filma "[[The Jazz Singer|Džez pevač]]", prvog (delimično) ton-filma sa [[Al Jolson]]om - postiže veliki uspeh. * [[10. 10.]] - Španski diktator [[Miguel Primo de Rivera]] otvorio Nacionalnu skupštinu - ima samo savetodavnu ulogu, zadatak joj je da napravi novi ustav. * [[14. 10.]] - U Pragu ubijen albanski poslanik Cena-beg ([[Ceno Bey Kryeziu]]), pretpostavlja se po nalogu [[Ahmed Zogu|Ahmeda Zogua]]. * [[15. 10.]] - Pronađena nafta u [[Baba Gurgur]]u na severu Iraka. * oktobar - Peta [[Solvayska konferencija]] o [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (→ [[Debate Bohr–Einstein]], [[Kopenhagenska interpretacija]]). * [[19. 10.]] - Prvi let kompanije ''[[Pan American World Airways]]'' (bakrotirala [[1991]]). * [[20. 10.]] - Početak proizvodnje [[Ford Model A (1927–31)|Forda Model A]], zamene za [[Ford Model T|Model T]], (u prodaji od decembra) - do marta 1932. proizvedeno 4.858.644 komada u različitim stilovima. * [[22. 10.]] - HSS, [[Samostalna demokratska stranka|samostalci]] i [[Zemljoradnička stranka (Jugoslavija)|zemljoradnici]] pozvali [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrate]] i [[JMO]] u blok (Seljačko-demokratski savez), ali oni zasad ostaju u vladi. * [[23. 10.]] - Poslednji članovi [[Leva opozicija|Leve opozicije]], [[Lav Trocki]] i [[Grigorij Zinovjev]] izbačeni iz Centralnog komiteta [[SKP(b)]]. * [[25. 10.]] - Italijanski putnički brod ''[[SS Principessa Mafalda]]'' potonuo pored Brazila, 314 mrtvih. * [[26. 10.]] - HSS pred Skupštinom optužuje vladu za izborni teror u septembru. * [[28. 10.]] - [[Datoteka:Kurdish flag (1932).png|25px]] Na istoku [[Turska|Turske]] proglašena [[Kurdska Republika Ararat]] (Turci je povratili [[1930]]). * [[30. 10.]] - Grčki predsednik [[Pavlos Kunduriotis]] preživeo atentat. * [[31. 10.]] - Japanski ribarski brod ''Ryo Yei Maru'' pronađen pored države Washington sa 12 tela - brod je plutao od prošlog decembra, poslednji član posade je umro u maju. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Radic govori na skupstini.jpg|mini|240px|[[Seljačko-demokratska koalicija]]]] * [[5. 11.]] - U Arabiji počinje [[Ikhwanska pobuna]]: prkoseći [[Ibn Saud]]u, elementi verske milicije [[Ikhwan]] upadaju u [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|mandatni Irak]]. * [[6. 11.]] - Osvećenje temelja [[Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"|umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić"]] u Beogradu. * [[7. 11.]] - Desetogodišnjica [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]: unutarpartijska opozicija je u Moskvi pokušala organizovati nezavisne demonstracije ali su rasterani silom. * [[8. 11.]] - Imenovana Simonova komisija za ispitivanje ustavne reforme u Britanskoj Indiji. * [[10. 11.]] - Osnovana [[Seljačko-demokratska koalicija]] ([[Stjepan Radić]] iz HSS i [[Svetozar Pribićević]] iz [[Samostalna demokratska stranka|samostalaca]]). * [[11. 11.]] - U [[Parizu]] potpisan ugovor između Francuske i Kraljevine SHS ("Pariski pakt"), kao protivteža italijanskom napredovanju na Balkanu. * [[14. 11.]] - Trocki i Zinovjev izbačeni iz partije. * [[17. 11.]] - Novi sultan [[Maroko|Maroka]] je [[Muhamed V (Maroko)|Muhamed V]] (vl. 1927-53 i 1955-61, od 1957. kao kralj). * [[22. 11.]] - Drugi Tiranski ugovor - praktično italijanski protektorat nad [[Albanija|Albanijom]]. * [[27. 11.]] - ''Columbine Mine massacre'': policija pucala na štrajkujuće rudare u [[Lafayette, Colorado]], petorica ubijena. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Ford A dutch licence registration EE-94-90-.JPG|mini|180px|[[Ford Model A (1927–31)]]]] * [[2. 12.|2]] - [[19. 12.]] - [[XV kongres SKP(b)]]: izbačeni pripadnici Leve opozicije i trockisti tj. 75 aktivnih članova "trockističko-zinovjevskog bloka" (npr. [[Lev Kamenjev]], [[Hristijan Rakovski]], [[Karl Radek]]) i 23 iz grupe [[Timofej Sapronov|Timofeja Sapronova]]; ojačana [[Staljin]]ova vlast. Direktiva za Petogodišnji plan ekonomskog razvoja i plan za dobrovoljnu kolektivizaciju. * [[3. 12.]] - ''Putting Pants on Philip'' je zvanično prvi film sa dvojcem [[Stanlio i Olio]]. * [[5. 12.]] - U Skoplju počinje suđenje dvadesetorici studenata iz omladinske VMRO, savetnik odbrane je advokat i poslanik [[Ante Pavelić]]. * [[11. 12.]] - [[Kantonski ustanak (1927)|Kantonski ustanak]]: komunisti stavili Kanton ([[Guangzhou]]) pod kontrolu, ali ustanak ugušen u roku od dva dana, uz pogibiju hiljada komunista. * [[15. 12.]] - U Los Angelesu oteta 12-godišnja devojčica Marion Parker - raskomadano telo je pronađeno 19. 12. a osumnjičeni je uhvaćen tri dana kasnije. * [[17. 12.]] - Američka podmornica [[USS S-4 (SS-109)]] potonula nakon sudara kod obale Masačusetsa, stradalo svih 40 članova posade, uprkos operaciji spasavanja. * [[30. 12.]] - Otvorena prva linija [[Tokijski metro|Tokijskog metroa]] (Ginza), najstarija u Aziji. === Kroz godinu === * [[Svjetsko stanovništvo]] dostiže 2 milijarde. * Nastali domaći filmovi "[[Kralj Čarlstona]]" i "[[Grešnica bez greha]]". * Na univerzitetu u [[Brisbane|Brisbanu]] započeo [[eksperiment s kapi katrana]] - potrebno je desetak godina da iz levka kapne jedna kap. * Početak [[Kvantna hemija|kvantne hemije]]: Walter Heitler i Fritz London objavili rad o vezi u molekulu vodonika. * [[Davisson–Germerov eksperiment]]: dokazana talasna svojstva elektrona i de Brogliejeva hipoteza. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[2. 1.]] - [[Rejhan Demirdžić]], glumac († [[1988]]) * [[6. 1.]] - [[Aleksandar Despić]], fizikohemičar, predsednik SANU († [[2005]]) * [[9. 1.]] - [[Nada Mamula]], pevačica († [[2001]]) * [[11. 1.]] - [[Mato Ergović]], glumac († [[2013]]) * 11. 1. - [[Bogumil Hrabak]], istoričar († [[2010]]) * [[17. 1.]] - [[Slavko Vukosavljević]], književnik i novinar († [[2004]]) * 17. 1. - [[Eartha Kitt]], pevačica, glumica († [[2008]]) * [[18. 1.]] - [[Lea Deutsch]], glumica, žrtva Holokausta († [[1943]]) * [[30. 1.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske († [[1986]]) * [[6. 2.]] - Kosta Carina, književnik, filmski radnik, prevodilac († [[2007]]) * [[7. 2.]] - [[Juliette Gréco]], francuska šansonijerka i glumica († [[2020]]) * 7. 2. - [[Dušan Vukotić]], animator, oskarovac († [[1998]]) * [[10. 2.]] - [[Konstantin Babić]], srpski kompozitor († [[2009]]) * 10. 2. - [[Pero Gotovac]], skladatelj, dirigent († [[2017]]) * [[14. 2.]] - [[Lois Maxwell]], glumica († [[2007]]) * [[15. 2.]] - [[Harvey Korman]], glumac († [[2008]]) * [[19. 2.]] - [[Zvonimir Golob]], hrvatski pjesnik († [[1997]].) * [[20. 2.]] - [[Sidney Poitier]], glumac († [[2022]]) * 20. 2. - [[Hubert de Givenchy]], modni kreator († [[2018]]) * 20. 2. - [[Roy Cohn]], saradnik senatora McCarthyja († [[1986]]) * [[24. 2.]] - [[Emmanuelle Riva]], glumica († [[2017]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Harry Belafonte]], kantautor, glumac († [[2023]]) * [[2. 3.]] - [[Adem Čejvan]], glumac († [[1989]]) * [[4. 3.]] - [[Pero Kvrgić]], glumac († [[2020]]) * [[6. 3.]] - [[Gordon Cooper]], astronaut († [[2004]]) * 6. 3. - [[Gabriel García Márquez]], književnik, nobelovac († [[2014]]) * [[11. 3.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač († [[1986]]) * [[12. 3.]] - [[Raúl Alfonsín]], predsednik Argentine († [[2009]]) * 12. 3. - [[Gajo Petrović]], filozof praxisovac († [[1993]]) * [[15. 3.]] - [[Iljaz Kurteši]], predsednik Narodne skupštine SAP Kosovo († [[2016]]) * [[16. 3.]] - [[Vladimir Komarov]], kosmonaut († [[1967]]) * [[21. 3.]] - [[Hans-Dietrich Genscher]], nemački političar († [[2016]]) * [[23. 3.]] - [[Mato Damjanović]], šahovski velemajstor († [[2011]]) * 23. 3. - [[Sonja Hlebš]], glumica († [[2005]]) * [[27. 3.]] - [[Mstislav Rostropovič]], čelista († [[2007]]) * [[31. 3.]] - [[Cesar Chavez]], radnički lider u SAD († [[1993]]) * [[2. 4.]] - [[Ferenc Puskás]], fudbaler († [[2006]]) * [[16. 4.]] - [[Benedikt XVI|Joseph Aloisius Ratzinger]], papa Benedikt XVI. († [[2022]]) * [[18. 4.]] - [[Samuel P. Huntington]], američki politikolog († [[2008]]) * 18. 4. - [[Tadeusz Mazowiecki]], autor, premijer Poljske, izvestilac o ljudskim pravima u ex Yu († [[2013]]) * [[25. 4.]] - [[Albert Uderzo]], kokreator Asteriksa († [[2020]]) * [[27. 4.]] - [[Drago Tršar]], vajar († [[2023]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 5.]] - [[Bernard Vukas]], hrvatski nogometaš († [[1983]]) * [[13. 5.]] - [[Danilo Krstić]], episkop budimski († [[2002]]) * [[25. 5.]] - [[Robert Ludlum]], pisac trilera († [[2001]]) * [[4. 6.]] - [[Geoffrey Palmer]], glumac († [[2020]]) * [[5. 6.]] - [[Dušan Jakšić]], glumac i pevač († [[2009]]) * [[8. 6.]] - [[Jerry Stiller]], glumac, komičar († [[2020]]) * [[10. 6.]] - [[Vidoje Žarković]], član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Predsjedništva CK SKJ († [[2000]]) * [[15. 6.]] - [[Hugo Pratt]], crtač stripa ''Corto Maltese'' († [[1995]]) * [[18. 6.]] - [[Paul Eddington]], glumac († [[1995]]) * [[29. 6.]] - [[Slavoljub Stefanović Ravasi]], TV i pozorišni reditelj († [[1996]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Ken Russell]], britanski filmski režiser († [[2011]]) * [[4. 7.]] - [[Gina Lollobrigida]], glumica († [[2023]]) * [[5. 7.]] - [[Pero Pirker]], gradonačelnik Zagreba († [[1972]]) * [[6. 7.]] - [[Janet Leigh]], glumica († [[2004]]) * [[7. 7.]] - [[Enzo Bettiza]], novinar, književnik, političar († [[2017]]) * [[14. 7.]] - [[Petar Otoranov]], fotoreporter († [[1997]]) * [[28. 7.]] - [[Dalibor Brozović]], lingvist i političar († [[2009]]) * [[29. 7.]] - [[Harry Mulisch]], nizozemski pisac († [[2010]]) * [[30. 7.]] - [[Miodrag Zdravković]], spiker RTV Beograd († [[2017]]) * 30. 7. - [[Victor Wong]], glumac († [[2001]]) * [[7. 8.]] - [[Miroslav Belović]], pozorišni reditelj i književnik († [[2005]]) * 7. 8. - [[Dušan Čkrebić]], predsednik Predsedništva SR Srbije († [[2022]]) * [[9. 8.]] - [[Marvin Minsky]], istraživač veštačke inteligencije († [[2016]]) * [[18. 8.]] - [[Rosalynn Carter]], Prva dama SAD († [[2023]]) * [[22. 8.]] - [[Aleksandar Obradović (kompozitor)|Aleksandar Obradović]], kompozitor († [[2001]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[15. 9.]] - [[Margaret Keane]], slikarka († [[2022]]) * [[16. 9.]] - [[Peter Falk]], američki glumac († [[2011]]) * 16. 9. - [[Sadako Ogata]], šefica UNHCR († [[2019]]) * [[27. 9.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], filmski reditelj († [[1989]]) * [[1. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac († [[2010]]) * [[6. 10.]] - [[Ante Babaja]], filmski režiser i scenarista († [[2010]]) * [[13. 10.]] - [[Turgut Özal]], premijer, predsednik Turske († [[1993]]) * [[14. 10.]] - [[Roger Moore]], glumac († [[2017]]) * [[16. 10.]] - [[Günter Grass]], njemački književnik, nobelovac († [[2015]]) * [[18. 10.]] - [[George C. Scott]], glumac († [[1999]]) * [[23. 10.]] - [[Leszek Kołakowski]], filozof, istoričar ideja († [[2009]]) * [[24. 10.]] - [[Gilbert Bécaud]], pevač, glumac († [[2001]]) * [[27. 10.]] - [[Stevan Mirković]], general-pukovnik JNA, načelnik Generalštaba († [[2015]]) * [[31. 10.]] - [[Branko Petranović]], istoričar, pravnik († [[1994]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 11.]] - [[Steve Ditko]], kokreator ''Spider-Man''-a († [[2018]]) * [[8. 11.]] - [[Mitar Pešikan]], lingvista, akademik († [[1996]]) * 8. 11. - [[Patti Page]], pevačica († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Martin Špegelj]], general JNA i HV, ministar obrane RH († [[2014]]) * [[30. 11.]] - [[Nikola Majdak]], filmski reditelj i scenarista, prof. FDU u Bg. († [[2013]]) * [[3. 12.]] - [[Andy Williams]], pevač († [[2012]]) * [[5. 12.]] - [[Bhumibol Adulyadej]], kralj Tajlanda († [[2016]]) * [[7. 12.]] - [[Vlastimir Peričić]], kompozitor i muzikolog († [[2000]]) * [[18. 12.]] - [[Nikola Pantić]], geolog († [[2002]]) * [[25. 12.]] - [[Ram Narayan]], indijski glazbenik * [[26. 12.]] - [[Ognjenka Milićević]], pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog, pedagog... († [[2008]]) * [[27. 12.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar, ekonomist († [[2007]]) === Kroz godinu === * [[Vladimir Delač]], karikaturist, crtač stripova († [[1968]]) * [[Ibe Palikuća]], učesnica NOB, narodni heroj († [[1944]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Danilo Pantelić]], episkop dalmatinski (* [[1865]]) * [[3. 1.]] - [[Carl Runge]], matematičar (* [[1856]]) * [[9. 1.]] - [[Houston Stewart Chamberlain]], rasistički autor, mentor nacizma (* [[1855]]) * [[16. 1.]] - [[Jovan Cvijić]], srpski geograf (* [[1865]]) * [[19. 1.]] - [[Carlota od Meksika]], bivša carica (* [[1840]]) * [[21. 1.]] - [[Charles Warren]], britanski vojnik i arheolog (* [[1840]]) * [[3. 2.]] - [[Isidor Kršnjavi]], hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik (* [[1845]].) * [[4. 2.]] - [[Janko Vukotić]], vojskovođa crnogorske i SHS vojske (* [[1866]]) * [[13. 2.]] - [[Brooks Adams]], američki istoričar (* [[1848]]) * febr. - [[Krste Ljondev]] (Кръсте Льондев), atentator iz VMRO * [[27. 2.]] - [[Stjepan Bojničić]], glumac (* [[1884]]) * [[4. 3.]] - [[Ira Remsen]], hemičar, pronalazač saharina (* [[1846]]) * 4. 3. - [[Max Théon]], kabalista, okultista (* [[1848]]) * [[5. 3.]] - [[Kosta Hristić]], srpski diplomata, prevodilac (* [[1852]]) * [[14. 3.]] - [[Jānis Čakste]], prvi predsednik Latvije (* [[1859]]) * [[15. 3.]] - [[Gligorije Jeftanović]], trgovac i političar (* [[1840]]) * [[17. 3.]] - [[Charles Emmett Mack]], glumac (* [[1900]]) * [[21. 3.]] - [[Gajo Bulat (prevoditelj)|Gajo Bulat]], bivši načelnik splitske općine, prevoditelj (* [[1867]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[15. 4.]] - [[Gaston Leroux]], pisac, novinar (* [[1868]]) * [[20. 4.]] - [[Enrique Simonet]], slikar (* [[1866]]) * [[25. 4.]] - [[Earle Williams]], glumac (* [[1880]]) * {{circa}} [[8. 5.]] - [[Charles Nungesser]], avijatičar, avanturista (* [[1892]]) * [[11. 5.]] - [[Juan Gris]], slikar (* [[1887]]) * [[22. 5.]] - [[Nikola Kašiković]], publicista (* [[1861]]) * [[1. 6.]] - [[Lizzie Borden]], osumnjičena za ubistvo roditelja (* [[1860]]) * 1. 6. - [[J. B. Bury]], istoričar (* [[1861]]) * [[4. 6.]] - [[Robert McKim]], glumac (* [[1886]]) * [[9. 6.]] - [[Victoria Woodhull]], sifražetkinja, spiritualistkinja (* [[1838]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[5. 7.]] - [[Albrecht Kossel]], pionir genetike, nobelovac (* [[1853]]) * [[8. 7.]] - [[Max Hoffmann]], nemački general (* [[1869]]) * [[10. 7.]] - [[Louise Abbéma]], francuska slikarka (* [[1853]].) * [[20. 7.]] - [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], kralj Rumunije (* [[1865]]) * [[26. 7.]] - [[June Mathis]], scenaristkinja (* [[1889]]) * [[23. 8.]] - [[Sacco i Vanzetti]], italijanski anarhisti, centar pravne kontroverze (* [[1891]] odn. [[1888]]) * 23. 8. - [[Saad Zaghloul]], bivši premijer Egipta (* 1859) * [[31. 8.]] - [[Andranik Ozanijan]], jermenski vojnik i državnik (* [[1865]]) * [[1. 9.]] - [[Ferdo Kovačević]], hrvatski slikar (* [[1870]].) * [[5. 9.]] - [[Marcus Loew]], pionir filmske industrije, osnivač MGM (* [[1870]]) * [[14. 9.]] - [[Isadora Duncan]], američka plesačica (* [[1878]].) * 14. 9. - [[Hugo Ball]], književnik, dadaista (* [[1886]]) * [[15. 9.]] - [[Ljubomir Jezdić]], bivši četnički vojvoda (* [[1884]]) * [[29. 9.]] - [[Willem Einthoven]], pronalazač praktičnog EKG, nobelovac (* [[1860]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 10.]] - [[Svante Arrhenius]], hemičar, nobelovac (* [[1859]]) * [[5. 10.]] - [[Sam Warner]], suosnivač ''Warner Bros.'' (* [[1887]]) * oktobar - [[Milan Ciganović]], jedan od učesnika Sarajevskog atentata (* [[1888]]) * [[22. 10.]] - [[Borisav Stanković|Bora Stanković]], književnik (* [[1876]].) * [[31. 10.]] - [[Vjera Petrović Njegoš]], kćerka kralja Nikole (* [[1887]]) * [[1. 11.]] - [[Florence Mills]], pevačica, igračica, komičarka (* [[1895]]) * [[4. 11.]] - [[Valli Valli]], englesko-nemačka glumica (* [[1882]]) * [[17. 11.]] - [[Adolf Jofe]], sovjetski političar i diplomata (* [[1883]]) * [[23. 11.]] - [[Alfred III. zu Windisch-Grätz]], bivši premijer Austrije (Cislajtanije) (* [[1851]]) * [[13. 12.]] - [[Ellen Stone]], misionarka (* [[1846]]) * [[27. 12.]] - [[Sulejman Šarac]], bivši reis-ul-ulema (* 1850) * [[31. 12.]] - [[Josip Papić]], glumac (* [[1881]]) === Kroz godinu === * [[Šota Galica]], kačakinja (* [[1895]]) == Nobelova nagrada za 1927. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Arthur Holly Compton]] (otkriće [[Komptonov efekat|efekta nazvanog po njemu]]) i [[Charles Thomson Rees Wilson]] (metod vizuelizacije putanja naelektrisanih čestica putem kondenzacije pare, → [[maglena komora]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Heinrich Otto Wieland]] (ispitivanje sastava [[Žučne kiseline|žučnih kiselina]] i povezanih supstanci) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Julius Wagner-Jauregg]] (otkriće terapeutske vrednosti cepljenja protiv malarije u lečenju ''dementia paralytica'') * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Henri Bergson]] (bogate i životvorne ideje i briljantne veštine s kojima su predstavljene) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ferdinand Buisson]] (zalaganje za pomirenje Francuske i Nemačke) i [[Ludwig Quidde]] (mirovni pokret) == Reference == {{reference}} <!-- internacionalni linkovi --> {{commonscat|1927}} [[Kategorija:1920-e]] [[Kategorija:20. vijek|27]] [[Kategorija:Godine]] [[nv:1901 – 1950]] qn9f5vdkfx33oc5apptyy57nccgy09j 42716155 42716106 2026-11-03T23:10:25Z Alekol 2231 /* Jun/Juni/Lipanj */ 42716155 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1927}} Godina '''1927''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1927''': <br /> [[1927#Januar/Siječanj|1]] • [[1927#Februar/Veljača|2]] • [[1927#Mart/Ožujak|3]] • [[1927#April/Travanj|4]] • [[1927#Maj/Svibanj|5]] • [[1927#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1927#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1927#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1927#Septembar/Rujan|9]] • [[1927#Oktobar/Listopad|10]] • [[1927#Novembar/Studeni|11]] • [[1927#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1927#Rođenja|Rođenja]] • [[1927#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Kraljevskom poveljom osnovan [[BBC]] (''British Broadcasting Corporation'') kao javno finansirana korporacija (umesto komercijalne ''British Broadcasting Company'' osnovane 1922.). * 1. 1. - U [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] uvedena nova valuta [[penge]] ili pengov (''pengő '' - "zvonki", kao što srebro zvoni) - traje do hiperinflacije 1945-46. * 1. 1. - [[Wang Jingwei]] u saradnji sa komunistima uspostavio vladu u [[Wuhan]]u - Wangova frakcija [[Kuomintang]]a je u rivalitetu sa [[Chiang Kai-shek]]ovom. * 1. 1. - Kod [[Kadrifakovo|Kadrifakova]] streljana dvojica komita, osuđena za masakr iz 1923. Jedan od njih uspeo da prethodno izbode zatvorskog čuvara.<ref>"Streljanje bugarskih komita", Politika 2. jan. 1927, str. 5</ref> * 1. 1. - U [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]] smrtno ranjen Valentin Žic, čelnik splitske [[ORJUNA]]-e, od strane oca mladića ubijenog prošlog avgusta u Kaštel Lukšiću.<ref>"Krvavi sukobi u Kastel Novom", Politika 3. jan. 1927, str. 3</ref> * [[2. 1.]] - U Meksiku formalno počinje [[Kristeroski rat]]: katolici digli pobunu u [[Jalisco|Jaliscu]] protiv izrazito antiklerikalne [[Plutarco Elías Calles|Callesove]] vlade (do 1929). * 3 -6. 1. - Kineski nacionalisti zauzimaju britanske koncesije [[Hankou]] i [[Jiujiang]] (ili u februaru?). * [[4. 1.]] - Odlučeno je da se i formalno ukine obznana protiv [[Hrvatska seljačka stranka (1904-1941)|HSS]] iz decembra 1924. * [[7. 1.]] - Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv Njujork-London, putem radio talasa. * [[9. 1.]] - [[Požar u Lauriel Palaceu]]: 78-oro dece stradalo u montrealskom bioskopu. * [[10. 1.]] - Premijera filma "[[Metropolis (film)|Metropolis]]" u Berlinu. * [[23. 1.]] - Oblasni izbori u Kraljevini SHS<ref>"Politika" od 3. dec 1926 i kasnije je davala neke izborne okruge</ref>, radikali ometaju HSS, naročito u Vojvodini i Bosni. * [[25. 1.]] - Fuzijom firmi ''Remington Typewriter Company'' i ''Rand Kardex Bureau'' nastaje proizvođač poslovnih mašina [[Remington Rand]] (Sperry Rand 1955, [[Unisys]] 1986). * [[28. 1.]] - [[HSS]]-ovci govore o izbornom teroru, na osnovu dobrih rezultata traže peto ministarstvo, glasaju sa opozicijom. Ostavka pete vlade [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]]. * [[29. 1.]] - [[Ibn Saud]] uzdigao svoj stari [[Sultanat Nadžd]] u kraljevinu (pošto je već kralj [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je osvojio 1925). * [[30. 1.]] - Austrija: sukob desničarskih veterana i socijaldemokratskog [[Republikanischer Schutzbund|Schutzbunda]] sa dvoje mrtvih u [[Schattendorf]]u. * [[31. 1.]] - Zatvorena [[Međusaveznička vojna kontrolna komisija]] u Berlinu (u različite datume za razne zemlje tokom godine). === Februar/Veljača === [[Datoteka:Sava Šumanović - Luncheon on the Grass.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Doručak na travi"]] [[Datoteka:Sava Šumanović - Pijana lađa.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Pijana lađa"]] * [[1. 2.]] - Šesta vlada [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]] - koalicija dve struje [[narodna radikalna stranka|radikala]] i [[Slovenska ljudska stranka (1892)|klerikalaca]] (bez [[Hrvatska pučka seljačka stranka|radićevaca]]). * [[3. 2.]] - Pobuna protiv portugalske vlade u Portu, traje šest dana, stradalo je 120 ljudi. * [[6. 2.|6]] - [[18. 2.]] - [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]]: Bitka za Chinandegu je najkrvaviji okršaj rata, stotine mrtvih i razrušena [[Chinandega]]. Kasnije tokom meseca se povećava broj američkih trupa u zemlji. * [[8. 2.]] - Sahranjen japanski [[Joshihito, car Taishō]] (umro u decembru). * [[10. 2.]] - Antiimperijalistički kongres u Briselu, osnovana [[Liga protiv imperijalizma]] s jakim uticajem Kominterne. * [[12. 2.]] - Britanski vojnici se iskrcavaju u [[Šangaj]]u (Kinezi štrajkuju zbog toga nedelju dana kasnije). * [[14. 2.]] - Jak zemljotres kod [[Ljubinje|Ljubinja]] u Hercegovini ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.0, int. VIII) - 100 mrtvih. * februar - ''[[Tenentismo]]'': posle skoro dve i po godine okončana lutanja [[Luís Carlos Prestes|Prestesove]] kolone po unutrašnjosti Brazila (levičarski mlađi oficiri pobunjeni protiv vlade). * [[18. 2.]] - [[Kanada]] uspostavila diplomatske odnose sa [[SAD]] (ranije preko Londona). * [[19. 2.]] - Film ''[[It (film, 1927)|It]]'' ulazi u masovno prikazivanje u SAD, [[Clara Bow]] postaje zvezda. * 19. 2. - Radio stanica [[CFRB]] u Torontu je prva na svetu koja radi na naizmeničnu struju, umesto jednosmernu iz baterije. * [[23. 2.]] - [[Werner Heisenberg]] formulisao [[Relacije neodređenosti|princip neodređenosti]]. * 23. 2. - Sastaju se oblasne skupštine u KSHS i biraju svoje organe. * [[24. 2.]] - Tokom odgovora ministra unutrašnjih poslova [[Božidar Maksimović|Bože Maksimovića]] (zvani "Boža Kundak") na optužbe za policijsku brutalnost, opozicija uvela u skupštinu i ogolela pretučenog čoveka<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/25?pageIndex=00002 Politika, 25. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[26. 2.]] - [[Đuro Basariček]] tvrdi da Maksimović nije kriv za krizu već "tajne sile" protivne parlamentarizmu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/27?pageIndex=00002 Politika, 27. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref> (pretpostavlja se Kralj i [[Bela ruka|belorukaški]] oficiri<ref>East Central Europe between the two World Wars, By Joseph Rothschild, page 227</ref>) - Radić se ograđuje. * [[27. 2.]] - U Šangaj stižu i američki marinci iz 4. regimente (ostaju do 1941). === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Rešen granični spor između [[Kvebek]]a i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlanda]] na [[Labrador (poluotok)|Labradoru]] (tj. između dominionâ Kanada i Newfoundland). * [[3. 3.]] - Ciklon pogodio [[Madagaskar]], stotine mrtvih. * [[4. 3.]] - Zagrepčanka [[Štefica Vidačić]] u Berlinu izabrana za mis Evrope; doček u [[Zagreb]]u [[6. 3.]]<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/3/8?pageIndex=00003 Politika, 8. mart 1927. str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[5. 3.]] - U SAD objavljena poslednja kratka priča sa [[Sherlock Holmes|Sherlockom Holmesom]]: ''[[The Adventure of Shoscombe Old Place]]''. * [[7. 3.]] - Zemljotres pogađa zapadni [[Honšu]] u Japanu - blizu 3.000 mrtvih. * [[9. 3.]] - Na snazi je međunarodna Konvencija za suzbijanje trgovine robljem i ropstva. * [[10. 3.]] - Mobilizacija u Albaniji usled zategnutosti sa Kraljevinom SHS. * 10. 3. - Italija ratifikovala Pariski ugovor iz 1920, kojim je Besarabija priznata kao deo Rumunije (pošto ga Japan nije ratifikovao, nije stupio na snagu)<ref>{{cite book|title=Multinational Operations, Alliances, and International Military Cooperation Past and Future|url=https://books.google.com/books?id=I6n97Zl9tqsC&pg=PA66|publisher=Government Printing Office|isbn=978-0-16-087242-6|pages=66–}}</ref>. * [[11. 3.]] - U Njujorku je otvoren ''Roxy Theatre'', filmska palata sa 5.920 mesta (radi do 1960). * 11. 3. - [[Philips]]ove laboratorije pokreću prvu kratkotalasnu stanicu, ''PCJJ''. * [[15. 3.]] - Finansijska kriza Shōwa u Japanu, krah više banaka. * [[19. 3.]] - Italijanska vlada tvrdi da Jugoslavija namerava da upadne u Albaniju, što ona, zbog ugovora sa Tiranom, "ne može trpeti" - kriza sa Italijom. * [[21. 3.]] - Komunisti na čelu sa [[Zhou Enlai]]em i [[Chen Duxiu]]om digli ustanak u [[Šangaj]]u, podržavajući napredovanje [[Chiang Kai-shek]]a. * [[24. 3.]] - [[Nankinški incident]]: Kuomintangove trupe ulaze u [[Nanking]], u kome su neredi i napadi na zapadnjake - dva američka i britanski brod odgovaraju bombardovanjem grada. * [[26. 3.]] - Chiang Kai-shek stigao u Šangaj. === April/Travanj === [[Datoteka:Velimir vukicevic.jpg|mini|150px|[[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], premijer KSHS 1927-28]] * [[5. 4.]] - Italija i Mađarska potpisale Ugovor o prijateljstvu, pomirenju i arbitraciji. * [[7. 4.]] - Bell System preneo živu TV sliku sekretara trgovine SAD [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]] iz Washingtona na Manhattan - prva javna demonstracija dalekometne televizije (elektromehanički sistem, neonska lampa kao "ekran")<ref>[http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html 1927: Long Distance TV Transmission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629100508/http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html |date=2015-06-29 }}. corp.att.com (pristup. 20.9.2015.)</ref>. * 7. 4. - U Parizu prikazan ''[[Napoléon (1927 film)|Napoléon]]'', film [[Abel Gance|Abela Ganca]] sa mnogim inovativnim tehnikama. * [[9. 4.]] - [[Sacco i Vanzetti]] osuđeni na smrt na drugom suđenju za dva ubistva tokom pljačke 1920. - protesti širom sveta. * 9. 4. - U Pekingu, u raciji na sovjetsku ambasadu, uhapšen suosnivač KPK [[Li Dazhao]] – pogubljen 28. 4. sa još 19 ljudi. * [[11. 4.]] - Počeo [[Vizantologija|vizantološki]] kongres u Beogradu. * [[12. 4.]] - [[Šangajski masakr 1927.]]: [[Kuomintang]] se okrenuo protiv dojučerašnjih saveznika [[Komunistička partija Kine|komunista]] - raskid KMT sa KPK i Sovjetskim Savezom, ali i između levog i desnog krila KMT. [[Kineski građanski rat]] traje s prekidima do 1949-50. * 12. 4. - Zakon o kraljevskoj i parlamentarnoj titulaturi menja ime [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]] u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske. * [[14. 4.]] - Zvanični datum prvog proizvedenog švedskog automobila [[Volvo]]. * [[16. 4.]] - [[5. 5.]] - [[Velika poplava Misisipija (1927)|Velika poplava Misisipija]], najrazornija rečna poplava u istoriji SAD. * [[16. 4.]] - Ostavka Uzunovićeve vlade. * [[17. 4.]] - Novi premijer KSHS je [[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], vlada je koalicija radikala, [[Vojislav Marinković|Marinkovićeve]] struje [[demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrata]] i [[Mehmed Spaho|Spahovih]] [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|muslimana]]. * [[18. 4.]] - [[Chiang Kai-shek]] proglasio nacionalističku vladu u Nankingu, nasuprot Wuhanskoj vladi [[Wang Jingwei]]a, iz levog krila KMT. * [[19. 4.]] - [[Mae West]] osuđena na deset dana zatvora zbog "opscenosti" u komadu ''Sex''. * [[20. 4.]] - [[Giichi Tanaka]] je japanski premijer (do 1929), pošto je [[Reijirō Wakatsuki]] prinuđen na ostavku zbog finansijske krize. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Volvo ÖV4 1927.jpg|mini|200px|[[Volvo ÖV 4]], prvi model firme]] * [[2. 5.]] - ''Buck v. Bell'': Vrhovni sud SAD presuđuje da državni statuti obavezne sterilizacije nesposobnih nisu neustavni - faktički poništeno kasnijim odlukama i zakonima. * [[4. 5.]] - Mir iz Tipitape (Espino Negro) uz američko posredovanje okončava građanski rat u Nikaragvi, ali neki liberali, naročito [[Augusto César Sandino]] ga ne priznaju. * [[6. 5.]] - Prikazan film ''[[7th Heaven (film, 1927)|7th Heaven]]''. * [[8. 5.]] - Avijatičari [[Tadija Sondermajer]] i [[Leonid Bajdak]] svečano dočekani u Beogradu nakon etapno preletenog puta Pariz - Bombaj - Beograd (podsticaj za novo preduzeće u osnivanju, [[Aeroput]]). * 8. 5. - [[Charles Nungesser]] i [[François Coli]] poleteli sa "Belom pticom" (''[[L'Oiseau Blanc]]'') iz Pariza prema Njujorku, moguće da su se srušili na američko kopno. * [[9. 5.]] - Australski parlament prvi put zaseda u [[Canberra|Canberri]] (ranije u [[Melbourne|Melbournu]]). Parlament je otvorio [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|vojvoda od Yorka]], budući kralj George VI, kome je to bila prva veća proba posle terapije govora sa [[Lionel Logue|Lionelom Logueom]]. Premijer [[Stanley Bruce]] je prešao u grad nekoliko dana ranije. * 9. 5. - Tornado je uglavnom uništio [[Poplar Bluff, Missouri]]; prethodnih dana u SAD je u nizu tornada stradalo najmanje 217 ljudi. * [[10. 5.]] - [[Konkordat]] između Kraljevine Rumunije i Svete stolice. * [[11. 5.]] - U Los Angelesu osnovana [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (AMPAS), prvi predsjednik je [[Douglas Fairbanks]]. * [[12. 5.]] - Racija na sovjetsko trgovačko poslanstvo u Londonu, pronađeni dokazi o špijunaži. * [[15. 5.]] - Katastrofalni "[[Rudnik|Rudnički]] zemljotres" u Šumadiji ([[Magnituda zemljotresa|M]] 5.9, int. IX). * [[16. 5.]] - Bitka u La Paz Centru, okršaj otpadničkih liberala i američkih marinaca u Nikaragvi. * maj? - Ida Kravanja, najlepša Slovenka i buduća glumica [[Ita Rina]], otišla krišom od majke u Berlin, ubrzo snima prvi film<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1927/05/30?pageIndex=00007 ''"Kako deca varaju svoje roditelje"''. Politika, 30. 5. 1927, str 7]. digitalna.nb.rs</ref>. * [[18. 5.]] - Katastrofa u školi u [[Bath, Michigan]] - član školskog odbora, pritisnut porezima i hipotekom, digao školu u vazduh - poginulo ukupno 45 osoba, od toga 38 dece. * 18. 5. - U [[Hollywood]]u je otvorena filmska palata [[TCL Chinese Theatre|Graumanov kineski teatar]]. * [[20. 5.]] - Ugovorom iz Džede Velika Britanija priznaje [[Ibn Saud]]ov suverenitet nad [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevinom Hidžaz i Nadžd]] (od 1932. [[Saudi Arabija]]). [[Datoteka:Lindbergh takes off from Roosevelt Field.jpg|mini|280px|[[Charles Lindbergh|Lindberghov]] ''[[Spirit of St. Louis]]'' uzleće]] * [[20.5.|20]]-[[21. 5.]] - '''[[Charles Lindbergh]]''' sam preleteo preko Atlantika, od Njujorka do Pariza, čime je osvojio [[Orteigova nagrada|Orteigovu nagradu]]. * [[22. 5.]] - Od zemljotresa kod grada [[Xining]] u centralnoj Kini stradalo 200.000 ljudi. * 22. 5. - [[Carlos Ibáñez del Campo]] dobija sumnjivih 98% glasova na [[čile]]anskim predsedničkim izborima - diktatorska vlast s velikim javnim radovima i potrošnjom na osnovu zajmova (predsednik 1927-31. i 1952-58). * [[25. 5.]] - [[Clärenore Stinnes]] krenula iz Berlina sa [[Carl-Axel Söderström|Carl-Axelom Söderströmom]] na putovanje oko sveta automobilom (do juna 1929). * [[27. 5.]] - V. Britanija prekinula diplomatske odnose sa SSSR zbog špijunaže i podzemne agitacije. * [[31. 5.]] - Proizveden poslednji [[Ford Model T]] (15.007.033 komada za 19 godina). === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - KSHS prekinula diplomatske odnose sa Albanijom nakon što je uhapšen jedan službenik poslanstva u Tirani i zbog prošlomesečnih graničnih incidenata; odnosi obnovljeni sledećeg meseca uz posredovanje evropskih sila<ref name="Indi"/> * 4. 6. - [[Kraljevina Rumunija|Rumunski]] premijer gen. [[Alexandru Averescu]] gubi podršku liberala nakon što je otkriveno da je razgovarao o povratku sa princom Karolom (kralj Ferdinand je smrtno bolestan). Na čelo vlade nacionalnog jedinstva dolazi [[Barbu Știrbey]], koji već 21. 6. ustupa zetu [[Ion I. C. Brătianu|Ionu I. C. Brătianuu]] (koji umire u novembru). * 4 - 6. 6. - Clarence Chamberlin i, prvi putnik, Charles A. Levine, preleteli od New Yorka do blizu [[Eisleben]]a u Nemačkoj, sutradan stižu u Berlin. * [[7. 6.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] na snazi je član 58 kaznenog zakona, protiv osumnjičenih za "kontrarevolucionarnu aktivnost" (proširen 1934). * [[7. 6.]] - Ruski emigrant u Varšavi ubio sovjetskog ambasadora [[Pjotr Vojkov|Pjotra Vojkova]]. Dva dana kasnije, u SSSR pogubljeno 20 "monarhista" zbog navodnih ubistava, zavere i špijunaže. * [[12. 6.]] - Sastanak inostranih ministara Društva naroda u Ženevi povodom zategnutosti između Albanije i Kraljevine SHS. * [[13. 6.]] - Možda 4,5 miliona ljudi na ''ticker-tape'' paradi za Lindbergha u Newyorku, uživo prenošenoj na radiju. * [[14. 6.]] - Kralj potpisao ukaz o [[veliki župan|velikim županima]] (poglavari oblasti u KSHS). * [[15. 6.]] - Raspuštena Skupština KSHS, izbori u septembru; rekonstrukcija vlade. * [[17. 6.]] - Osnovano preduzeće "[[Aeroput]]", prva jugoslovenska avio-kompanija, preteča [[JAT]]-a (prva linija otvorena [[14. 2.]] [[1928]]). * [[18. 6.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zavladao [[Beiyanška vlada|pekinškom (beiyanškom) vladom]], protiv kuomintangovaca i komunista (nepunih godinu dana). * 18. 6. - Prva trka na [[Nürburgring]]u. * [[19. 6.]] - Makedonci iz Bugarske nastavili upade<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1927.htm Chronology 1927] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102174021/http://www.indiana.edu/~league/1927.htm |date=2010-01-02 }}, Univ. of Indiana</ref>. * [[24. 6.]] - [[Corneliu Zelea Codreanu]] osnovao u Rumuniji Legiju arhanđela Mihajla, poznatu po paravojnom krilu [[Željezna garda]]. * [[28. 6.]] - [[Tragedija u Steglitzu]]: dvojica srednjoškolaca osnovala klub samoubojica, jedan od njih počinio ubojstvo treće osobe i samoubojstvo. * [[29. 6.]] - Totalno pomračenje Sunca na severu Evrope, u KSHS pokriveno 60 - 80% diska. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Sacvan.jpg|mini|210px|[[Sacco i Vanzetti]]]] * [[1. 7.]] - [[Richard E. Byrd]] sa posadom leti od Njujorka do Pariza, ali se zbog magle vraća na obalu Normandije gde se prinudno spuštaju. * [[4. 7.]] - Mladi inženjer [[Sukarno]] osnovao [[Indonežanska nacionalna partija|Indonežansku nacionalnu partiju]] u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]]. * 4. 7. - Prvi put poletela [[Lockheed Vega]], prvi [[Lockheed]]ov avion. * [[9. 7.]] - Poplava Elbe u Nemačkoj, stradalo mesto [[Bad Gottleuba-Berggießhübel|Berggießhübel]]. * [[10. 7.]] - Sporazum [[Anton Korošec|Korošca]] i premijera Vukićevića na Bledu - [[Slovenska ljudska vlada (1892)|SLS]] bi ušla u vladu, ali posle izbora. * 10. 7. - [[IRA]] ubila [[Kevin O'Higgins|Kevina O'Higginsa]], potpredsednika Izvršnog veća [[Irska Slobodna Država|Irske Slobodne Države]]. * [[11. 7.]] - [[Jerihonski zemljotres (1927)|Jerihonski zemljotres]] u [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatnoj Palestini]] i [[Emirat Transjordanija|Transjordaniji]], velika razaranja u Nablusu i Jerusalimu, najmanje 500 mrtvih. * [[15. 7.]] - [[Julska pobuna 1927.|Julska pobuna]] ili Bečka paljevina Palate pravde - u sukobu levičarskih demonstranata i policije gine 85 demonstranata i pet policajaca. * 15. 7. - U Grčkoj zabranjen makedonski jezik. * jul - Uhapšen [[Radomir Vujović]], član Politbiroa KPJ (u zatvoru do 1932). * [[17. 7.]] - [[Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj]]/Jugoslaviji - Vilim Brkić prenosio utakmicu [[Građanski]] - [[HAŠK Zagreb]]. * [[20. 7.]] - Umro rumunski kralj [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], nasleđuje ga petogodišnji unuk [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (1927-30. i 1940-47; dečakov otac [[Carol II (Rumunija)|Carol II]] se vratio u zemlju 1930-40). * [[26. 7.]] - Nakon što je ranije tokom meseca osudio liberalnog vođu [[José María Moncada|Moncadu]] kao izdajnika i objavio rat SAD, [[Augusto César Sandino]] neuspešno [[Bitka za Ocotal|napada Ocotal]] (Amerikanci su upotrebili avione dvokrilce) - počinje šestogodišnja pobuna. * 26. 7. - Osnovana [[Iberijska anarhistička federacija]] (FAI). * [[29. 7.]] - [[Patrijarh moskovski Sergije]] objavio apsolutnu lojalnost Crkve sovjetskoj državi - mnogi jerarsi se odvajaju. * 29. 7. - ''Trade Disputes and Trade Unions Act'' u Ujedinjenom Kraljevstvu: zabranjeni solidarni štrajkovi i oni koji bi vršili pritisak na vladu, učešće u nezakonitom štrajku je krivično delo (zakon povučen 1946, solidarni štrajkovi opet zabranjeni 1990). === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:中國工農紅軍軍旗.svg|mini|150px|Zastava kineske Radničke i seljačke crvene armije]] * [[1. 8.]] - [[Ustanak u Nančangu]] u jugoistočnoj Kini - prvi veći sukob Kuomintanga i [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] nakon raskida u aprilu. Ovo se smatra datumom osnivanja [[Narodnooslobodilačka armija (Kina)|Narodnooslobodilačke armije]]. * [[2. 8.]] - [[Harold Stephen Black]] izmislio [[pojačavač sa negativnom povratnom spregom]] (patent dobio tek 1937.). * 2. 8. - Predsednik SAD [[Calvin Coolidge]] objavio da neće tražiti drugi puni mandat 1928. * [[9. 8.]] - [[Sisowath Monivong]] je novi kralj [[Francuski protektorat u Kambodži|francuskog protektorata Kambodže]] (do 1941). * [[12. 8.]] - Prikazan američki film ''[[Wings (film)|Wings]]'', neke kopije imaju sinhronizovane zvučne efekte i muziku. * 14 - 28. 8. - Prvo izdanje fudbalskog [[Mitropa kup 1927.|Mitropa kupa]]: u četvrtfinalu ubedljivo poraženi jugoslovenski učesnici, Hajduk i BSK. * [[17. 8.]] - Trgovački sporazum između Francuske i Nemačke. * 19 - 21. 8. - [[Nirnberški miting]]: 3. partijski kongres [[NSDAP]] pod sloganom "Dan buđenja", snimljen prvi dokumentarac ''Eine Symphonie des Kampfwillens''. * [[23. 8.]] - [[Sako i Vanceti]] pogubljeni u SAD, uprkos međunarodnim protestima. * [[24. 8.]] - Uragan pogodio atlantske provincije Kanade, naročito Novu Skotiju - 184 mrtvih, uglavnom na moru. * [[27. 8.]] - Jugoslovenski avijatičari potpukovnik Petrović i poručnik Pajević stradali na glečeru u Tirolu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Vreme/1927/09/04?pageIndex=00003 "Vreme", 4. septembar 1927, str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - Tokom zbora na sarajevskom Vratniku pucano u pravcu [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] (musliman SRNAO-vac?). * [[7. 9.]] - [[Philo Farnsworth]] preneo u svojoj laboratoriji prvu TV sliku elektronskog tipa. * 7. 9. - Komunisti na čelu sa [[Mao Ze Dong|Mao Zedongom]] dižu neuspešni [[Ustanak jesenje žetve]] u provincijama [[Hunan]] i [[Jiangxi]]. * [[8. 9.]] - [[Clyde Cessna]] i Victor Roos osnovali proizvođača aviona [[Cessna]]. * [[11. 9.]] - [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|Parlamentarni izbori]]: [[Narodna radikalna stranka]] 112 mesta (-30), [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Narodna seljačka stranka]] (Radić) 61 (-6), [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] 61 mesto (+25) itd. * 11. 9. - [[Krimski zemljotresi (1927)|Krimski zemljotresi]]: jak potres pogađa Krim, sutradan ujutru opaženi veliki plamenovi na moru. * [[16. 9.]] - [[Niels Bohr]] izneo [[princip komplementarnosti]] na kongresu u Italiji. * [[18. 9.]] - Osnovana mreža radio-stanica Columbia Phonographic Broadcasting System - kasniji [[CBS]]. * [[22. 9.]] - "Meč dugog odbrojavanja": bivši šampion [[Jack Dempsey]] je oborio [[Gene Tunney|Genea Tunneya]], ali pošto nije odmah otišao u neutralni kut, Tunneyu je duže odbrojavano, na kraju je i pobedio. * [[23. 9.]] - Prikazan nagrađivani film ''[[Sunrise: A Song of Two Humans]]'', prvi dugometražni sa sistemom ''[[Movietone]]'' (muzika i zvučni efekti). * jesen - Seljaci u SSSR počinju smanjivati prodaju žita državi. === Oktobar/Listopad === * [[2. 10.]] - Na beogradskom Jevrejskom groblju otkriven spomenik palim ratnicima 1912-18. * 2. 10. - Ženska stranka održala prvi zbor u Beogradu - traže žensko pravo glasa. * [[4. 10.]] - Počinje rad na kolosalnim likovima američkih predsednika na [[Maunt Rašmor]]u (do [[1941]]). * [[5. 10.]] - U [[Štip]]u ubijen gen. [[Mihailo Kovačević]] - počinioci iz [[VMRO]]-a. * [[6. 10.]] - Kasno uveče komitski napad na selo Klisuru kod [[Bosilegrad]]a. [[Datoteka:Al Jolson Jazz Singer.JPG|mini|220px|''[[The Jazz Singer]]'']] * 6. 10. - Premijera filma "[[The Jazz Singer|Džez pevač]]", prvog (delimično) ton-filma sa [[Al Jolson]]om - postiže veliki uspeh. * [[10. 10.]] - Španski diktator [[Miguel Primo de Rivera]] otvorio Nacionalnu skupštinu - ima samo savetodavnu ulogu, zadatak joj je da napravi novi ustav. * [[14. 10.]] - U Pragu ubijen albanski poslanik Cena-beg ([[Ceno Bey Kryeziu]]), pretpostavlja se po nalogu [[Ahmed Zogu|Ahmeda Zogua]]. * [[15. 10.]] - Pronađena nafta u [[Baba Gurgur]]u na severu Iraka. * oktobar - Peta [[Solvayska konferencija]] o [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (→ [[Debate Bohr–Einstein]], [[Kopenhagenska interpretacija]]). * [[19. 10.]] - Prvi let kompanije ''[[Pan American World Airways]]'' (bakrotirala [[1991]]). * [[20. 10.]] - Početak proizvodnje [[Ford Model A (1927–31)|Forda Model A]], zamene za [[Ford Model T|Model T]], (u prodaji od decembra) - do marta 1932. proizvedeno 4.858.644 komada u različitim stilovima. * [[22. 10.]] - HSS, [[Samostalna demokratska stranka|samostalci]] i [[Zemljoradnička stranka (Jugoslavija)|zemljoradnici]] pozvali [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrate]] i [[JMO]] u blok (Seljačko-demokratski savez), ali oni zasad ostaju u vladi. * [[23. 10.]] - Poslednji članovi [[Leva opozicija|Leve opozicije]], [[Lav Trocki]] i [[Grigorij Zinovjev]] izbačeni iz Centralnog komiteta [[SKP(b)]]. * [[25. 10.]] - Italijanski putnički brod ''[[SS Principessa Mafalda]]'' potonuo pored Brazila, 314 mrtvih. * [[26. 10.]] - HSS pred Skupštinom optužuje vladu za izborni teror u septembru. * [[28. 10.]] - [[Datoteka:Kurdish flag (1932).png|25px]] Na istoku [[Turska|Turske]] proglašena [[Kurdska Republika Ararat]] (Turci je povratili [[1930]]). * [[30. 10.]] - Grčki predsednik [[Pavlos Kunduriotis]] preživeo atentat. * [[31. 10.]] - Japanski ribarski brod ''Ryo Yei Maru'' pronađen pored države Washington sa 12 tela - brod je plutao od prošlog decembra, poslednji član posade je umro u maju. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Radic govori na skupstini.jpg|mini|240px|[[Seljačko-demokratska koalicija]]]] * [[5. 11.]] - U Arabiji počinje [[Ikhwanska pobuna]]: prkoseći [[Ibn Saud]]u, elementi verske milicije [[Ikhwan]] upadaju u [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|mandatni Irak]]. * [[6. 11.]] - Osvećenje temelja [[Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"|umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić"]] u Beogradu. * [[7. 11.]] - Desetogodišnjica [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]: unutarpartijska opozicija je u Moskvi pokušala organizovati nezavisne demonstracije ali su rasterani silom. * [[8. 11.]] - Imenovana Simonova komisija za ispitivanje ustavne reforme u Britanskoj Indiji. * [[10. 11.]] - Osnovana [[Seljačko-demokratska koalicija]] ([[Stjepan Radić]] iz HSS i [[Svetozar Pribićević]] iz [[Samostalna demokratska stranka|samostalaca]]). * [[11. 11.]] - U [[Parizu]] potpisan ugovor između Francuske i Kraljevine SHS ("Pariski pakt"), kao protivteža italijanskom napredovanju na Balkanu. * [[14. 11.]] - Trocki i Zinovjev izbačeni iz partije. * [[17. 11.]] - Novi sultan [[Maroko|Maroka]] je [[Muhamed V (Maroko)|Muhamed V]] (vl. 1927-53 i 1955-61, od 1957. kao kralj). * [[22. 11.]] - Drugi Tiranski ugovor - praktično italijanski protektorat nad [[Albanija|Albanijom]]. * [[27. 11.]] - ''Columbine Mine massacre'': policija pucala na štrajkujuće rudare u [[Lafayette, Colorado]], petorica ubijena. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Ford A dutch licence registration EE-94-90-.JPG|mini|180px|[[Ford Model A (1927–31)]]]] * [[2. 12.|2]] - [[19. 12.]] - [[XV kongres SKP(b)]]: izbačeni pripadnici Leve opozicije i trockisti tj. 75 aktivnih članova "trockističko-zinovjevskog bloka" (npr. [[Lev Kamenjev]], [[Hristijan Rakovski]], [[Karl Radek]]) i 23 iz grupe [[Timofej Sapronov|Timofeja Sapronova]]; ojačana [[Staljin]]ova vlast. Direktiva za Petogodišnji plan ekonomskog razvoja i plan za dobrovoljnu kolektivizaciju. * [[3. 12.]] - ''Putting Pants on Philip'' je zvanično prvi film sa dvojcem [[Stanlio i Olio]]. * [[5. 12.]] - U Skoplju počinje suđenje dvadesetorici studenata iz omladinske VMRO, savetnik odbrane je advokat i poslanik [[Ante Pavelić]]. * [[11. 12.]] - [[Kantonski ustanak (1927)|Kantonski ustanak]]: komunisti stavili Kanton ([[Guangzhou]]) pod kontrolu, ali ustanak ugušen u roku od dva dana, uz pogibiju hiljada komunista. * [[15. 12.]] - U Los Angelesu oteta 12-godišnja devojčica Marion Parker - raskomadano telo je pronađeno 19. 12. a osumnjičeni je uhvaćen tri dana kasnije. * [[17. 12.]] - Američka podmornica [[USS S-4 (SS-109)]] potonula nakon sudara kod obale Masačusetsa, stradalo svih 40 članova posade, uprkos operaciji spasavanja. * [[30. 12.]] - Otvorena prva linija [[Tokijski metro|Tokijskog metroa]] (Ginza), najstarija u Aziji. === Kroz godinu === * [[Svjetsko stanovništvo]] dostiže 2 milijarde. * Nastali domaći filmovi "[[Kralj Čarlstona]]" i "[[Grešnica bez greha]]". * Na univerzitetu u [[Brisbane|Brisbanu]] započeo [[eksperiment s kapi katrana]] - potrebno je desetak godina da iz levka kapne jedna kap. * Početak [[Kvantna hemija|kvantne hemije]]: Walter Heitler i Fritz London objavili rad o vezi u molekulu vodonika. * [[Davisson–Germerov eksperiment]]: dokazana talasna svojstva elektrona i de Brogliejeva hipoteza. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[2. 1.]] - [[Rejhan Demirdžić]], glumac († [[1988]]) * [[6. 1.]] - [[Aleksandar Despić]], fizikohemičar, predsednik SANU († [[2005]]) * [[9. 1.]] - [[Nada Mamula]], pevačica († [[2001]]) * [[11. 1.]] - [[Mato Ergović]], glumac († [[2013]]) * 11. 1. - [[Bogumil Hrabak]], istoričar († [[2010]]) * [[17. 1.]] - [[Slavko Vukosavljević]], književnik i novinar († [[2004]]) * 17. 1. - [[Eartha Kitt]], pevačica, glumica († [[2008]]) * [[18. 1.]] - [[Lea Deutsch]], glumica, žrtva Holokausta († [[1943]]) * [[30. 1.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske († [[1986]]) * [[6. 2.]] - Kosta Carina, književnik, filmski radnik, prevodilac († [[2007]]) * [[7. 2.]] - [[Juliette Gréco]], francuska šansonijerka i glumica († [[2020]]) * 7. 2. - [[Dušan Vukotić]], animator, oskarovac († [[1998]]) * [[10. 2.]] - [[Konstantin Babić]], srpski kompozitor († [[2009]]) * 10. 2. - [[Pero Gotovac]], skladatelj, dirigent († [[2017]]) * [[14. 2.]] - [[Lois Maxwell]], glumica († [[2007]]) * [[15. 2.]] - [[Harvey Korman]], glumac († [[2008]]) * [[19. 2.]] - [[Zvonimir Golob]], hrvatski pjesnik († [[1997]].) * [[20. 2.]] - [[Sidney Poitier]], glumac († [[2022]]) * 20. 2. - [[Hubert de Givenchy]], modni kreator († [[2018]]) * 20. 2. - [[Roy Cohn]], saradnik senatora McCarthyja († [[1986]]) * [[24. 2.]] - [[Emmanuelle Riva]], glumica († [[2017]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Harry Belafonte]], kantautor, glumac († [[2023]]) * [[2. 3.]] - [[Adem Čejvan]], glumac († [[1989]]) * [[4. 3.]] - [[Pero Kvrgić]], glumac († [[2020]]) * [[6. 3.]] - [[Gordon Cooper]], astronaut († [[2004]]) * 6. 3. - [[Gabriel García Márquez]], književnik, nobelovac († [[2014]]) * [[11. 3.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač († [[1986]]) * [[12. 3.]] - [[Raúl Alfonsín]], predsednik Argentine († [[2009]]) * 12. 3. - [[Gajo Petrović]], filozof praxisovac († [[1993]]) * [[15. 3.]] - [[Iljaz Kurteši]], predsednik Narodne skupštine SAP Kosovo († [[2016]]) * [[16. 3.]] - [[Vladimir Komarov]], kosmonaut († [[1967]]) * [[21. 3.]] - [[Hans-Dietrich Genscher]], nemački političar († [[2016]]) * [[23. 3.]] - [[Mato Damjanović]], šahovski velemajstor († [[2011]]) * 23. 3. - [[Sonja Hlebš]], glumica († [[2005]]) * [[27. 3.]] - [[Mstislav Rostropovič]], čelista († [[2007]]) * [[31. 3.]] - [[Cesar Chavez]], radnički lider u SAD († [[1993]]) * [[2. 4.]] - [[Ferenc Puskás]], fudbaler († [[2006]]) * [[16. 4.]] - [[Benedikt XVI|Joseph Aloisius Ratzinger]], papa Benedikt XVI. († [[2022]]) * [[18. 4.]] - [[Samuel P. Huntington]], američki politikolog († [[2008]]) * 18. 4. - [[Tadeusz Mazowiecki]], autor, premijer Poljske, izvestilac o ljudskim pravima u ex Yu († [[2013]]) * [[25. 4.]] - [[Albert Uderzo]], kokreator Asteriksa († [[2020]]) * [[27. 4.]] - [[Drago Tršar]], vajar († [[2023]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 5.]] - [[Bernard Vukas]], hrvatski nogometaš († [[1983]]) * [[13. 5.]] - [[Danilo Krstić]], episkop budimski († [[2002]]) * [[25. 5.]] - [[Robert Ludlum]], pisac trilera († [[2001]]) * [[4. 6.]] - [[Geoffrey Palmer]], glumac († [[2020]]) * [[5. 6.]] - [[Dušan Jakšić]], glumac i pevač († [[2009]]) * [[8. 6.]] - [[Jerry Stiller]], glumac, komičar († [[2020]]) * [[10. 6.]] - [[Vidoje Žarković]], član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Predsjedništva CK SKJ († [[2000]]) * [[15. 6.]] - [[Hugo Pratt]], crtač stripa ''Corto Maltese'' († [[1995]]) * [[18. 6.]] - [[Paul Eddington]], glumac († [[1995]]) * [[29. 6.]] - [[Slavoljub Stefanović Ravasi]], TV i pozorišni reditelj († [[1996]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Ken Russell]], britanski filmski režiser († [[2011]]) * [[4. 7.]] - [[Gina Lollobrigida]], glumica († [[2023]]) * [[5. 7.]] - [[Pero Pirker]], gradonačelnik Zagreba († [[1972]]) * [[6. 7.]] - [[Janet Leigh]], glumica († [[2004]]) * [[7. 7.]] - [[Enzo Bettiza]], novinar, književnik, političar († [[2017]]) * [[14. 7.]] - [[Petar Otoranov]], fotoreporter († [[1997]]) * [[28. 7.]] - [[Dalibor Brozović]], lingvist i političar († [[2009]]) * [[29. 7.]] - [[Harry Mulisch]], nizozemski pisac († [[2010]]) * [[30. 7.]] - [[Miodrag Zdravković]], spiker RTV Beograd († [[2017]]) * 30. 7. - [[Victor Wong]], glumac († [[2001]]) * [[7. 8.]] - [[Miroslav Belović]], pozorišni reditelj i književnik († [[2005]]) * 7. 8. - [[Dušan Čkrebić]], predsednik Predsedništva SR Srbije († [[2022]]) * [[9. 8.]] - [[Marvin Minsky]], istraživač veštačke inteligencije († [[2016]]) * [[18. 8.]] - [[Rosalynn Carter]], Prva dama SAD († [[2023]]) * [[22. 8.]] - [[Aleksandar Obradović (kompozitor)|Aleksandar Obradović]], kompozitor († [[2001]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[15. 9.]] - [[Margaret Keane]], slikarka († [[2022]]) * [[16. 9.]] - [[Peter Falk]], američki glumac († [[2011]]) * 16. 9. - [[Sadako Ogata]], šefica UNHCR († [[2019]]) * [[27. 9.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], filmski reditelj († [[1989]]) * [[1. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac († [[2010]]) * [[6. 10.]] - [[Ante Babaja]], filmski režiser i scenarista († [[2010]]) * [[13. 10.]] - [[Turgut Özal]], premijer, predsednik Turske († [[1993]]) * [[14. 10.]] - [[Roger Moore]], glumac († [[2017]]) * [[16. 10.]] - [[Günter Grass]], njemački književnik, nobelovac († [[2015]]) * [[18. 10.]] - [[George C. Scott]], glumac († [[1999]]) * [[23. 10.]] - [[Leszek Kołakowski]], filozof, istoričar ideja († [[2009]]) * [[24. 10.]] - [[Gilbert Bécaud]], pevač, glumac († [[2001]]) * [[27. 10.]] - [[Stevan Mirković]], general-pukovnik JNA, načelnik Generalštaba († [[2015]]) * [[31. 10.]] - [[Branko Petranović]], istoričar, pravnik († [[1994]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 11.]] - [[Steve Ditko]], kokreator ''Spider-Man''-a († [[2018]]) * [[8. 11.]] - [[Mitar Pešikan]], lingvista, akademik († [[1996]]) * 8. 11. - [[Patti Page]], pevačica († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Martin Špegelj]], general JNA i HV, ministar obrane RH († [[2014]]) * [[30. 11.]] - [[Nikola Majdak]], filmski reditelj i scenarista, prof. FDU u Bg. († [[2013]]) * [[3. 12.]] - [[Andy Williams]], pevač († [[2012]]) * [[5. 12.]] - [[Bhumibol Adulyadej]], kralj Tajlanda († [[2016]]) * [[7. 12.]] - [[Vlastimir Peričić]], kompozitor i muzikolog († [[2000]]) * [[18. 12.]] - [[Nikola Pantić]], geolog († [[2002]]) * [[25. 12.]] - [[Ram Narayan]], indijski glazbenik * [[26. 12.]] - [[Ognjenka Milićević]], pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog, pedagog... († [[2008]]) * [[27. 12.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar, ekonomist († [[2007]]) === Kroz godinu === * [[Vladimir Delač]], karikaturist, crtač stripova († [[1968]]) * [[Ibe Palikuća]], učesnica NOB, narodni heroj († [[1944]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Danilo Pantelić]], episkop dalmatinski (* [[1865]]) * [[3. 1.]] - [[Carl Runge]], matematičar (* [[1856]]) * [[9. 1.]] - [[Houston Stewart Chamberlain]], rasistički autor, mentor nacizma (* [[1855]]) * [[16. 1.]] - [[Jovan Cvijić]], srpski geograf (* [[1865]]) * [[19. 1.]] - [[Carlota od Meksika]], bivša carica (* [[1840]]) * [[21. 1.]] - [[Charles Warren]], britanski vojnik i arheolog (* [[1840]]) * [[3. 2.]] - [[Isidor Kršnjavi]], hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik (* [[1845]].) * [[4. 2.]] - [[Janko Vukotić]], vojskovođa crnogorske i SHS vojske (* [[1866]]) * [[13. 2.]] - [[Brooks Adams]], američki istoričar (* [[1848]]) * febr. - [[Krste Ljondev]] (Кръсте Льондев), atentator iz VMRO * [[27. 2.]] - [[Stjepan Bojničić]], glumac (* [[1884]]) * [[4. 3.]] - [[Ira Remsen]], hemičar, pronalazač saharina (* [[1846]]) * 4. 3. - [[Max Théon]], kabalista, okultista (* [[1848]]) * [[5. 3.]] - [[Kosta Hristić]], srpski diplomata, prevodilac (* [[1852]]) * [[14. 3.]] - [[Jānis Čakste]], prvi predsednik Latvije (* [[1859]]) * [[15. 3.]] - [[Gligorije Jeftanović]], trgovac i političar (* [[1840]]) * [[17. 3.]] - [[Charles Emmett Mack]], glumac (* [[1900]]) * [[21. 3.]] - [[Gajo Bulat (prevoditelj)|Gajo Bulat]], bivši načelnik splitske općine, prevoditelj (* [[1867]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[15. 4.]] - [[Gaston Leroux]], pisac, novinar (* [[1868]]) * [[20. 4.]] - [[Enrique Simonet]], slikar (* [[1866]]) * [[25. 4.]] - [[Earle Williams]], glumac (* [[1880]]) * {{circa}} [[8. 5.]] - [[Charles Nungesser]], avijatičar, avanturista (* [[1892]]) * [[11. 5.]] - [[Juan Gris]], slikar (* [[1887]]) * [[22. 5.]] - [[Nikola Kašiković]], publicista (* [[1861]]) * [[1. 6.]] - [[Lizzie Borden]], osumnjičena za ubistvo roditelja (* [[1860]]) * 1. 6. - [[J. B. Bury]], istoričar (* [[1861]]) * [[4. 6.]] - [[Robert McKim]], glumac (* [[1886]]) * [[9. 6.]] - [[Victoria Woodhull]], sifražetkinja, spiritualistkinja (* [[1838]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[5. 7.]] - [[Albrecht Kossel]], pionir genetike, nobelovac (* [[1853]]) * [[8. 7.]] - [[Max Hoffmann]], nemački general (* [[1869]]) * [[10. 7.]] - [[Louise Abbéma]], francuska slikarka (* [[1853]].) * [[20. 7.]] - [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], kralj Rumunije (* [[1865]]) * [[26. 7.]] - [[June Mathis]], scenaristkinja (* [[1889]]) * [[23. 8.]] - [[Sacco i Vanzetti]], italijanski anarhisti, centar pravne kontroverze (* [[1891]] odn. [[1888]]) * 23. 8. - [[Saad Zaghloul]], bivši premijer Egipta (* 1859) * [[31. 8.]] - [[Andranik Ozanijan]], jermenski vojnik i državnik (* [[1865]]) * [[1. 9.]] - [[Ferdo Kovačević]], hrvatski slikar (* [[1870]].) * [[5. 9.]] - [[Marcus Loew]], pionir filmske industrije, osnivač MGM (* [[1870]]) * [[14. 9.]] - [[Isadora Duncan]], američka plesačica (* [[1878]].) * 14. 9. - [[Hugo Ball]], književnik, dadaista (* [[1886]]) * [[15. 9.]] - [[Ljubomir Jezdić]], bivši četnički vojvoda (* [[1884]]) * [[29. 9.]] - [[Willem Einthoven]], pronalazač praktičnog EKG, nobelovac (* [[1860]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 10.]] - [[Svante Arrhenius]], hemičar, nobelovac (* [[1859]]) * [[5. 10.]] - [[Sam Warner]], suosnivač ''Warner Bros.'' (* [[1887]]) * oktobar - [[Milan Ciganović]], jedan od učesnika Sarajevskog atentata (* [[1888]]) * [[22. 10.]] - [[Borisav Stanković|Bora Stanković]], književnik (* [[1876]].) * [[31. 10.]] - [[Vjera Petrović Njegoš]], kćerka kralja Nikole (* [[1887]]) * [[1. 11.]] - [[Florence Mills]], pevačica, igračica, komičarka (* [[1895]]) * [[4. 11.]] - [[Valli Valli]], englesko-nemačka glumica (* [[1882]]) * [[17. 11.]] - [[Adolf Jofe]], sovjetski političar i diplomata (* [[1883]]) * [[23. 11.]] - [[Alfred III. zu Windisch-Grätz]], bivši premijer Austrije (Cislajtanije) (* [[1851]]) * [[13. 12.]] - [[Ellen Stone]], misionarka (* [[1846]]) * [[27. 12.]] - [[Sulejman Šarac]], bivši reis-ul-ulema (* 1850) * [[31. 12.]] - [[Josip Papić]], glumac (* [[1881]]) === Kroz godinu === * [[Šota Galica]], kačakinja (* [[1895]]) == Nobelova nagrada za 1927. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Arthur Holly Compton]] (otkriće [[Komptonov efekat|efekta nazvanog po njemu]]) i [[Charles Thomson Rees Wilson]] (metod vizuelizacije putanja naelektrisanih čestica putem kondenzacije pare, → [[maglena komora]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Heinrich Otto Wieland]] (ispitivanje sastava [[Žučne kiseline|žučnih kiselina]] i povezanih supstanci) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Julius Wagner-Jauregg]] (otkriće terapeutske vrednosti cepljenja protiv malarije u lečenju ''dementia paralytica'') * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Henri Bergson]] (bogate i životvorne ideje i briljantne veštine s kojima su predstavljene) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ferdinand Buisson]] (zalaganje za pomirenje Francuske i Nemačke) i [[Ludwig Quidde]] (mirovni pokret) == Reference == {{reference}} <!-- internacionalni linkovi --> {{commonscat|1927}} [[Kategorija:1920-e]] [[Kategorija:20. vijek|27]] [[Kategorija:Godine]] [[nv:1901 – 1950]] 3m5buzvjp1i8re1m6whpium24dfl2sg 0 25788 42716216 42250338 2026-11-04T09:05:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716216 wikitext text/x-wiki '''Kekavmen''' ([[Grčki jezik|grč]]. Κεκαυμένος) bio je [[Vizantija|vizantijski]] [[Aristokratija|aristokrata]] iz [[Tesalija (oblast)|Tesalije]], pod čijim su imenom sačuvana dva spisa koja datiraju iz druge polovine [[11. vek]]a. U spisu ''Strategikon'' (Στρατηγικόν) autor daje svom sinu savete za [[Vojska|vojničku]] i civilnu karijeru, kao i za život uopšte. U spisu ''Opomena caru'' (Λόγος νουθετητικός) Kekavmen ne iznosi nikakav sistematski opis dužnosti vladara, nego ukazuje na otvorene probleme vremena. Ti su spisi stilski često rogobatni, ali su istiniti i živi. Posebno su dragoceni po tome što se iz njih saznaje kako je živela i mislila vizantijska provincija. Približavaju nam svet onih malih ljudi koji su daleko od brušene istančanosti prestonog [[Carigrad]]a davali carstvu njegovu životnu snagu i obavljali njegove poslove. Kekavmenovi saveti su od velike važnosti za istoriju, jer on svaki savet propraća i ilustruje konkretnim istorijskim događajima. U ''Strategikonu'' je reč o mnoštvu saveta napisanih jednostavnim jezikom i upućenih piščevom sinu – gotovo jedini izvor prvoga reda za naše poznavanje onoga o čemu na zalasku života razmišlja jedan plemić na selu, bivši guverner ili bivši vojni zapovednik i pored toga što nije čovek od pera i što, kako sam kaže, nije okusio ništa od klasičnog grčkog obrazovanja. Kekavmen ne nastupa sa žestinom kritičara već prosto beleži. Suma njegove mudrosti je, gotovo bi se mogli reći, nepoverenje i samo nepoverenje: niko ne treba da ima poverenja ni u sudbinu niti u [[žene]], a još manje u [[Medicina|lekare]], niti u [[Popis bizantskih careva|cara]], pa ni u najboljeg prijatelja. On je [[Pesimizam|pesimista]] kao i pisci ''Mudrosti Solomonove'' i ''Mudrosti Sirahove'', knjiga ''[[Stari zavet|Starog zaveta]]'', iz kojih rado uzima citate. Njegov [[bog]] nije nikakav vizantijski pantokrator već pre bog [[moral]]ista, pravičnog poravnjanja u svim okolnostima kada svako radi ono za šta je zadužen; istovremeno i bog s kojim se noću može zapodenuti razgovor; ni u kom slučaju bog moćnih bataljona, nego pre bog opreznih i mudrih zapovednika. Na Kekavmena ne ostavljaju nikakav utisak hiperbole carske ideologije: i car je samo čovek. On može znati mnogi, ali postoji još više toga što ne zna i bilo bi nerazmno da se neko pokorava bilo kojoj njegovoj naredbi. Kekavmen ne skriva svoje ogorčenje zbog ponašanja careva prema [[toparsi]]ma koji služe na granicama carstva, a još manje kada je u pitanju odnos careva prema dvoranima kojima je dopušteno da utiču na njih. Zna da prestonica živi od provincije, te smatra da je zanemarivanje provincije jedna od najvećih nesreća vizantijske [[Politika|politike]]. Impresivna je oštrica zapažanja; jer upravo su iz tog razloga, odmah zatim, za tren oka, izgubljene istočne provincije na koje se uglavnom usredsređivao pogled Kekavmenov. "Velika je letargija ovladala ljudima" – to su njegove reči. "Idi u provincije", opominje cara, "i pogledaj nepravde koje moraju da trpe tvoji podanici". [[Konstantin IX Monomah]] je za njega tipičan primer "carske usedelice". I "od tada [[Romeji|romejsko]] carstvo nije videlo ničeg dobrog". == Vanjske veze == * [http://www.deremilitari.org/RESOURCES/pdfs/mcgeer.pdf "Byzantine Siege Warfare in Theory and Practice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040726002032/http://www.deremilitari.org/RESOURCES/pdfs/mcgeer.pdf |date=2004-07-26 }} by Eric McGeer from ''The Medieval City under Siege'' * [https://web.archive.org/web/20160303203151/http://www.acad.carleton.edu/curricular/MARS/Kekaumenos.pdf ''Logos Nouthetetikos, or Oration of Admonition to an Emperor''] by William North {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Istočnorimski pisci]] rivqrcmz6eeidi25zj6tbu2rns9q1df 0 32295 42716159 42715873 2026-11-03T23:28:39Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Srpski komunisti|Srpski komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716159 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |honorific-prefix = |name = Vuk Drašković |honorific-suffix = |image = Vuk Drašković.jpg |office = zamijenika [[premijer Jugoslavije|premijera SR Jugoslavije]] |term_start = 18. januar 1999 |term_end = 28. april 1999 |primeminister=[[Momir Bulatović]] |office2 = [[Ministarstvo spoljnih poslova Srbije|Ministar spoljnih poslova Srbije i Crne Gore]] |term_start2 = 3. mart 2004 |term_end2 = 15. maj 2007 |predecessor2=[[Goran Svilanović]] |successor2=[[Vuk Jeremić]] (kao ministar spoljnih poslova Srbije) |president2=[[Svetozar Marović]] |primeminister2=[[Vojislav Koštunica]] |birth_date = {{Birth date and age|1946|11|29|df=y}} |birth_place = [[Međa (Žitište)|Međa]], [[Žitište]], [[NR Srbija]], [[FNRJ]] |death_date = |death_place = |nationality = [[Srbi]]n |spouse = Danica Drašković |party = [[Srpski pokret obnove]] |relations = |children = |alma_mater = [[Diplomirani pravnik|dipl. iur.]] [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta u Beogradu]] |occupation = |profession = pisac, političar |religion = [[Srpska pravoslavna crkva]] }} '''Vuk Drašković''' (29. novembar 1946) je [[Srbija|srpski]] pisac i političar, poznat po izuzetnoj burnoj i kontroverznoj karijeri. Rodio se u porodici [[Hercegovina|hercegovačkih]] [[Srbi|Srba]] [[kolonizacija Vojvodine|doseljenih]] u Vojvodinu posle Drugog svetskog rata. Za vreme studija prava u Beogradu je postao član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i saradnik hrvatskog komunističkog čelnika [[Mika Špiljak|Mike Špiljka]] kome je pisao govore. Posle je našao posao u novinskoj agenciji [[TANJUG]]. Od režima se počeo distancirati kada je počeo pisati romane koji opisuju [[Zločini nad Srbima u Drugom svetskom ratu|stradanja Srba u Drugom svetskom ratu]] na prostoru [[NDH]], a za koje je autor optužio njihove [[Hrvati|hrvatske]] i [[Bošnjaci|bošnjačke]] komšije. Ta su dela doživela uspeh među srpskom publiku, ali je zbog njih Drašković optužen da potkopava [[bratstvo i jedinstvo]] te dobio reputaciju srpskog nacionalista. Tu je reputaciju Drašković potvrdio kada se krajem 1980-ih stekao reputaciju jednog od najistaknutijih srpskih [[antikomunizam|antikomunista]] i [[monarhizam|monarhista]], te počeo otvoreno zalagati za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] te postao bliski saradnik i kum [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]]. Njihova saradnja je, međutim, ubrzo prestala, te je Drašković osnovao stranku [[Srpski pokret obnove]], koja je na prvim [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2000|višestranačkim izborima u Srbiji]] postala vodeća stranka opozicije prema tadašnjem vlastodršcu [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. U martu 1991. je Drašković vodio [[Demonstracije 9. marta 1991.|velike demonstracije]] s ciljem rušenja Miloševićevog režima, koje je zaustavila intervencija [[JNA]]. U sledećih nekoliko meseci, kada je [[Raspad SFRJ|ustavna kriza u SFRJ]] eskalirala u [[Jugoslavenski ratovi|oružani sukob]], Drašković je od pristaša svoje stranke organizovao [[paravojna formacija|paravojnu formaciju]] zvanu [[Srpska garda]], koja se [[Rat u Hrvatskoj|borila u Hrvatskoj]], ali prestala delovati 1992. Posle izbijanja [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] je Drašković postao jednim od najvećih kritičara Miloševićeve [[Srbija u jugoslovenskim ratovima|politke sukoba sa drugim bivšim jugoslovenskim republikama]], zalažući se za kompromis sa "separatističkim" republikama. Godine 1996. je Drašković zajedno sa svojom strankom sudelovao u Zajedno, koaliciji srpskih opozicijskih stranaka koja je odnela pobedu na lokalnim izborima, a potom i [[Demonstracije u Srbiji 1996 - 1997|demonstracijama]] koje su prisilile Miloševića da prvi put prizna izborni poraz. Nakon toga, partneri odlučuju da bojkotuju izbore i napuštaju koaliciju Zajedno, pa SPO na narednim izborima nastupa samostalno i ne uspeva da zbaci Miloševićev režim. U predvečerje rata na Kosovu ulazi u nacionalnu vladu kako bi pokušao da spreči [[Operacija Saveznička sila|NATO-vo bombardovanje SRJ]], međutim kako nije uspeo, a sve vreme se javno bunio protiv Miloševića, ubrzo je smenjen. Nekoliko meseci kasnije je Miloševićeva policijska jedinica [[JSO]] na Draškovića pokušala izvesti [[Atentat na Ibarskoj magistrali|atentat]] koji je Drašković preživeo, a u kome je stradalo nekoliko njegovih bliskih saradnika. Iako su mu ti događaji, slično kao i ranija premlaćivanja i zlostavljanja od strane Miloševićeve tajne policije, donele status [[mučenik]]a kod dela srpske javnosti, 2000. godine se smatrao marginalizovanom i "potrošenom" ličnošću, a čemu je doprinela odluka da se ne pridruži [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratskoj opoziciji Srbije]] na izborima koji će [[Buldožer revolucija|konačno srušiti Miloševića]]. Njegova stranka je izgubila [[Narodna skupština Republike Srbije|parlamentarni]] status, a vratila ga je tek 2003. godine kada je uspela preći [[izborni cenzus]] u koaliciji sa [[Nova Srbija|Novom Srbijom]], te sudelovala u koaliciji premijera [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]]. Drašković je od 2003. do 2007. bio ministar spoljnih poslova. Godine 2008. je sa svojom strankom bio na listi [[Boris Tadić|Tadićeve]] koalicije [[Za evropsku Srbiju]]. U leto 2010. je postao prvi vodeći srpski političar nakon [[Čedomir Jovanović|Čedomira Jovanovića]] koji se založio da Srbija [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|prizna nezavisnost Kosova]], obrazloživši da je to jedini način da se stekne naklonost [[zapadni svet|Zapada]], i time obezbedi članstvo u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]]. Te je stavove njegov dotadašnji partner Tadić kritikovao. Pred [[Parlamentarni izbori u Srbiji|izbore 2012]]. godine Drašković je sa svojom strankom ušao u koaliciju sa Jovanovićevim [[Liberalno demokratska partija (Srbija)|LDP]]-om, poznat kao [[Koalicija Preokret]]. == Bibliografija == Novinarstvo je napustio 1980. godine i posvetio se književnosti. Njegovi romani bili su jugoslovenski i balkanski bestseleri. Neki od njih prevedeni su na engleski, francuski, ruski, grčki, rumunski i češki jezik. * ''Ja, malograđanin'' (1981) * ''Sudija'' (1981) * ''Nož'' (1982) * ''Molitva'' (1985) * ''Molitva 2'' (1986) * ''Odgovori'' (1986) * ''Ruski konzul'' (1988) * ''Koekuda Srbijo'' (1989) * ''Noć đenerala'' (1994) * ''Podsećanja'' (2001) * ''Meta'' (2007) * ''Doktor Aron'' (2009) * ''Via Romana'' (2012) * ''Tamo daleko'' (2013) * ''Isusovi memoari'' (2015) * ''Priče o Kosovu'' (2016) * ''Isečci vremena'' (2016) * ''Ko je ubio Katarinu?'' (2017) * ''Aleksandar od Jugoslavije'' (2018) * ''Ožiljci života'' (2022) * ''Monah Hokaj'' (2023) * ''Suđenje'' (2025) == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.spo.org.yu/action.php?objekat=Ljudi&akcija=Procitaj&id=1 Party biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080624052823/http://www.spo.org.yu/action.php?objekat=Ljudi&akcija=Procitaj&id=1 |date=2008-06-24 }} * [https://web.archive.org/web/20120617084617/http://www.mfa.gov.rs/Officials/draskovic_e.html Official biography as a Minister of Foreign Affairs] {{S-start}} {{s-gov}} {{Succession box | before = [[Goran Svilanović]] | title = ministar spoljnih poslova | years = 2004 &ndash; 2007 | after = [[Vuk Jeremić]] }} {{s-end}} {{Lifetime|1946||Drašković, Vuk}} {{Commonscat|Vuk Drašković}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] p9v4hu0myfdgq5eaj1tkluotjooi1lk 0 34748 42716147 42391241 2026-11-03T21:51:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716147 wikitext text/x-wiki '''Isidor Seviljski''' ({{jez-es|San Isidro ili San Isidoro de Sevilla}}; {{jez-lat|Isidorus Hispalensis}}) je bio seviljski nadbiskup tokom više od tri decenije i smatra se jednim od najučenijih ljudi [[Srednji vijek|srednjeg veka]]. Rođen je [[560]]. godine, a umro je [[4. 4.|4. aprila]] [[636]]. Svi kasniji srednjovekovni istorijski spisi o [[Hispanija|Hispaniji]] bazirani su na njegovim delima. U vreme desintegracije klasične kulture, aristokratskog nasilja i nepismenosti, učestvovao je u konverziji vizigotskih kraljeva arijanaca u ortodoksno hrišćanstvo<ref>Ovde se ne misli na "[[pravoslavlje]]" u današnjem smislu reči, zapravo do [[1054]]. i [[Velika Šizma|Velike šizme]] termini "katoličanstvo", "ortodoksija", "pravoverje", "pravoslavlje" su sinonimi i odnose se na izvorno hrišćanstvo, za razliku od mnogobrojnih učenja koja su se pojavljivala u to doba i bila proglašena [[hereza|jeresima]].</ref>, prvo zajedno sa svojim bratom, [[Leandar Seviljski|Leandrom Seviljskim]], a nakon bratovljeve smrti, i sam. Kao i Leandar, imao je veoma važnu ulogu u Saborima u Toledu i Sevilji. Može se reći da zahvaljujući radu ova dva prosvetitelja, moderni istoričari danas smatraju da je vizigotsko zakonodavstvo, rezultat tih sabora, izvršilo veliki uticaj na začetke parlamentarne države. == Život == === Detinjstvo i obrazovanje === Isidor je rođen u [[Cartagena|Kartaheni]], u [[Hispanija|Hispaniji]]. Otac mu se zvao Severijan, a majka Teodora. Pripadao je porodici čiji su mnogi članovi učestvovali aktivno u konverziji vizigotskih kraljeva iz [[arijanstvo|arijanizma]] u [[hrišćanstvo|katolicizam]], i svi su bili proglašeni svecima: * [[Leandar Seviljski|Leandar]], Isidrov stariji brat, bio je njegov direktni prethodnik na funkciji seviljskog nadbiskupa, protivnik vizigotskog kralja, [[Leovigild]]a. * '''Fulgencije''', Isidrov mlađi brat, dobio je na upravu biskupiju u Esihi ({{jez-es|Écija}}; {{jez-lat|Astigi}}) na samom početku vladavine pokatoličenog [[Rekared I|Rekareda]]. * '''Florentina''', Isidrova mlađa sestra, kaluđerica, kaže se da je vodila preko 40 manastira. Kao veoma mlad, Isidor je ostao bez roditelja, te je brigu o njemu preuzeo njegov stariji brat, Leandar. Osnovno obrazovanje Isidor je primio u školi katedrale u [[Sevilla|Sevilji]]<ref name="Britanica">[http://www.1911encyclopedia.org/Isidore_Of_Seville Enciklopedija Britanika, izdanje iz 1911. Onlajn]</ref>. U ovoj instituciji, koja je bila prva svoje vrste u [[Hispanija|Hispaniji]], [[trivijum]] i [[kvadrivijum]] su predavali visokoučeni ljudi među kojima se nalazio i Isidrov stariji brat, nadbiskup Leandar. Isidor je bio napredan učenik i za vrlo kratko vreme ovladao je latinskim, grčkim i hebrejskim jezicima. Da li je Isidor ikada prihvatio monaški život ili nije, još uvek je otvoreno pitanje, ali iako on sam nikada nije pripadao ni jednom religioznom redu, imao je veoma visoko mišljenje o njima i veoma ih je cenio. Nakon smrti svog brata, Leandra ([[600]]), postao je seviljski nadbiskup. === Seviljski nadbiskup === [[Datoteka:Biblioteca Madrid.jpg|thumb|150px|Spomenik Isidoru Seviljskom ispred Narodne biblioteke u Madridu]] Nakon Leandrove smrti, Isidor ga je nasledio na mestu nadbiskupa Sevilje. Vreme u kom je Isidor bio nadbiskup bilo je vreme desintegracije i tranzicije. Stare institucije klasičnog obrazovanja [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] brzo su nestajale. Shvativši da i duhovna i materijalna dobrobit jednog naroda zavisi od potpune asimilacije stranih elemenata, Isidor je započeo rad na što većem približavanju raznih naroda koji su tad živeli u Hispaniji. Radio je na zadobijanju arijanskih kraljeva i njihovom preobraćenju u ortodoksno hrišćanstvo, međutim takođe je radio i na poboljšanju obrazovanja. Osnovao je školu u Sevilji u kojoj je on sam predavao. Na provincijalnim i narodnim saborima je igrao značajnu ulogu, pogotovu u Toledu (589), Sevilji (619) i opet u Toledu (633), saborima koji su doprineli korenitim promenama u organizaciji crkve u Hispaniji. Izuzetno obrazovan, sa savršenim poznavanjem latinskog, Isidorova intelektualna radoznalost ga je navela na sažimanje svojih ogromnih znanja u enciklopedijsku formu. === Sabori u Toledu i Sevilji === Veliki posao u preobraćenju Vizigota započeo je Isidorov brat Leandar na ''Trećem saboru u Toledu'' [[589]]. godine. Kralj [[Rekared I|Rekared]] je na tom saboru zvanično prihvatio hrišćansku ortodoksiju, i anatemisao [[Arije|Arija]] i njegovu doktrinu. Mada je kraljevo odbacivanje arijanstva u početku bilo praćeno pobunama u Septimaniji i Luzitaniji, ubrzo su mnogi arijanski biskupi i plemići su sledili Rekaredov primer. Sam Isidor je predsedavao ''Drugom saboru u Sevilji'' (619) u vreme kada se na vizigotskom prestolu nalazio [[Sisebut]]. Ovom saboru nisu prisustvovali samo hispanski prelati, već i prelati iz [[Narbon]]a i [[Galija|Galije]]. Akti ovog sabora su potvrdili ortodoksnu koncepciju Hristovog odnosa prema Ocu nasuprot arijanstvu. ''Četvrti sabor u Toledu'' održan je [[633]]. godine, u prisustvu kralja [[Sisenand]]a i Isidor, iako već u poodmaklim godinama, je ponovo lično presedavao. Značaj ovog sabora je u tome što su se na njemu donele važne odluke koje će doprineti korenitoj promeni organizacije crkve na tlu današnje Španije. Po zaključcima sabora crkva je bila slobodna i nezavisna ali je ipak polagala zakletvu vernosti vladajućem kralju vizigota. Podčinjenost rimskom episkopu tj. papi se nigde ne spominje. Izglasano je 29 novih kanona u vezi sa disciplinom i administracijom Crkve, osam ih se odnosilo na monahe i pokajnike, deset na Jevreje, i osam na robove kojima je Crkva dala slobodu. Ipak, najznačajnije odluke se odnose na rešavanje pitanja organizacije škola koje je sada svaki biskup morao da otvori pri svom episkopskom sedištu. Za obavezne predmete su smatrani grčki, hebrejski i sedam slobodnih veština. Takođe, ohrabreno je i izučavanje prava i medicine. == Dela == [[File:Isidori Hispalensis Opera Omnia.tif|thumb|Opera omnia, 1797]] Isidor Seviljski je bio jedan od najznačajnijih i najučenijih ljudi na tlu Španije onog doba. Govorio je tečno grčki, latinski i hebrejski. Njegova dela otkrivaju svestranog i elokventnog autora koji je u svom liku predstavljao skup svih nauka tog vremena. Njegova dela, koja su mnogobrojna i uključuju veoma veliki broj tema - nauka, pravo, istorija ili teologija - prilično su nesistematična i nekritična, i svode se na prepričavanje i opisivanje primarnih izvora koji su u to doba bili pristupačni. Ipak, delo Isidora Seviljskog je poslužilo da se antička misao na kakav takav način sačuvaju antička znanja kroz Srednji vek<ref name="Britanica" />. Jezik kojim se koristi je latinski sa velikim uticajima narodnog jezika, začetka današnjeg španskog. Pisao je mnogo, bio je odličan poznavalac Biblije što je u svojim delima više puta dokazao, međutim, bio je više reproduktivan nego originalan pisac. Njegova najvažnija dela su<ref name="Ist.Hriš.">[http://www.ccel.org/ccel/wace/biodict.html?term=Isidorus,%20archbp.%20of%20Seville Rečnik hrišćanske biografije i književnosti do kraja 6. veka i osvrt na najvažnije sekte i jeresi]</ref>: '''Etimologije''' ({{jez-lat|Etymologiae}}) ili '''Porekla''' ({{jez-lat|Orgines}})je prema Brauliju i Ildefonsu, njegovo poslednje delo. Sastoji se od 448 poglavlja razvrstanih u 20 knjiga, i obrađuje široku lepezu nauka na veoma sažet, metodičan i pristupačan način. Isidor je u stvari, kroz objašnjenje porekla i korena reči, pokušao da sastavi kratak presek univerzalnih znanja, u stvari prvu srednjevekovnu enciklopediju. Za doba u kom je živeo, ovo delo je bilo od neprocenjive vrednosti. Teme obrađene u knjigama su sledeće: # Gramatika u 44 poglavlja koja sadrža ogromnu količinu informacija opisanu na pristupačan način. # Retorika i dijalektika, u 31 poglavlju. # Četiri matematičke nauke:aritmetika (9 poglavlja), geometrija (5 poglavlja), muzika (9 poglavlja) i astronomija (48 poglavlja). # Medicina u 13 poglavlja. # Pravo u 27 poglavlja. Vreme u 12 poglavlja. # Crkvene knjige i pozivi, 19 poglavlja. # O Bogu, anđelima i drugim zapovedima za vernike, 14 poglavlja. # O Crkvi i raznim sektama, 11 poglavlja. # Jezici, narodi, kraljevstva, ratovi, građani i odnosi, 7 poglavlja. # Sadržaj po alafabetskom redu i objašnjenje etimologije nekih reči. S današnje tačke gledišta, mnoga etimološka objašnjenja koja je Isidor dao su naivna i naučno nezasnovana. # O ljudima i predosećajima u 4 poglavlja. # O životinjama u 8 poglavlja. # O Univerzumu (setu) u 22 poglavlja. # O Zemlji i njenim delovima u 9 poglavlja. # Građevine, pregled zemljišta, puteva itd. u 16 poglavlja. # Mineralogija, stene, težine, mere i metali u 27 poglavlja. # Poljoprivreda u 11 poglavlja. # Rat i ratne igre u 69 poglavlja. # Brodovi, arhitektura, razne vrste odeće, u 34 poglavlja. # Hrana, oruđa za domaćinstvo i poljoprivredu, kočije, uzde, itd. u 16 poglavlja '''Istorija Gota, Vandala i Sveva''' ({{jez-lat|Historia de regibus Gothorum, Vandalorum et Suevorum}}). Od svih Isidorovih dela, istoriografska dela imaju najveću praktičnu vrednost<ref name="Ist.Hriš." />. Ovo delo je jedan od glavnih izvora o životu Vizigota. Na osnovu njegove Istorije baziralo se svo kasnije pisanje istorijskih dela u srednjovekovnoj Španiji<ref name="Ist.Hriš." />. Iako prema dr Hugu Hercbergu ({{jez-nem|Hugo Hertzberg}}) Isidor nije ni posedovao veliki materijal, niti ono što je imao, koristio na pravilan način jer je njegov izbor i raspored podataka često loš, a hronološki red događaja često zanemarivan. Međutim, i pored svih ovih zamerki, pojedini delovi istorije Gota su od neprocenjive vrednosti. Počev od [[Eurih]]ove vladavine pa tokom prilično dugog perioda, Isidor je jedini izvor o životu Vizigota. Samo zahvaljujući njemu, danas znamo za Eurihov zakonik, kao i o vladavini [[Gesalek|Gesaliha]], [[Teudis]]a, [[Teudigisil]]a, [[Agila I|Agile]] i [[Atanagild]]a. I vladavini [[Leovigild]]a i [[Rekared I|Rekareda]] imamo i druge izvore, ali određene informacije koje dodaje Isidor su veoma vredne. Od Rekareda do [[Svintila|Svintile]], Isidor je opet najbolji, a ponekad i jedini izvor.S druge strane, što se tiče istorije Vandala i Sveva, njegovi spisi su gotovo bez istorijske vrednosti, jer postoje drugi, verniji izvori<ref name="Ist.Hriš." />. === Druga dela === Slede neka od ostalih Isidrovih dela: * '''Hronika''' ({{jez-lat|Chronicon}}) je kratak pregled istorije od nastanka sveta do vladavine cara [[Heraklije|Iraklija]] i kralja Sisebuta<ref name="Ist.Hriš." />. * '''O prirodi stvari''' ({{jez-lat|De Natura Rerum Liber}}) je jedan od najpoznatjih Isidorovih traktata, posvećen vizigotskom kralju Sisebutu<ref name="Ist.Hriš." />. Ovde Isidor raspravlja o prirodi — suncu, mesecu, zvezdama, godišnjim dobima, ravnodnevnici, planetama, vodi i dr. * '''O crkvenim dužnostima''' ({{jez-lat|De Ecclesiasticis Officiis}}) govori o dužnostima crkvenih lica i crkve, o crkvenim pravilima, zaređenju, dužnostima vikara, prezbitera, vratara, isterivača đavola, devica, udovica, udatih i oženjenih, krđtenju, veri, pričešću i dr<ref name="Ist.Hriš." />. * '''O znamenitim ljudima''' ({{jez-lat|De Viris Illustribus liber}}) je traktat o crkvenim piscima koje je Isidor smatrao bitnima. Traktat obrađuje 46 ličnosti, a Brulije je dodao i samog Isidora u izdanju koje je on pripremao ({{jez-lat|Praenotatio librorum S. Isidori a Braulione edita}}). Među 46 ličnosti su i papa Grgur, Isidorov brat, Leandar, đakon Makrobije, Ilarion iz Arla, Maksim iz Saragose. Ovo delo predstavlja vredan sažetak važnih događaja iz crkvene istorije<ref name="Ist.Hriš." />. * '''Monaška pravila''' ({{jez-lat|Regula Monachorum}}), ovaj traktat je neke naveo da pomisle da je Isidor pripadao benediktinskom monaškom redu, međutim, ne postoji dovoljno dokaza za takvu tvrdnju<ref name="Ist.Hriš." />. * '''Sinonim lamenta duše grešnika''' ({{jez-lat|Synonyma de lamentatione animae peccatricis}}), jedno od najčudnijih Isidorovih dela napisanih u ovliku monologa<ref name="Ist.Hriš." />. * '''O katoličkoj veri i Novom Zavetu protiv Jevreja''' ({{jez-lat|De Fide Catholica ex Veteri et Novo Testamento contra Judaeos}}), traktat o Hristu, upućen njegovoj sestri, Florentini, očigledno napisan na njen zahtev<ref name="Ist.Hriš." />. == Značaj == Isidor je bio među poslednjim hrišćanskim učenjacima latinskog Zapada koji je poznavao antičku filozofiju. Njegove Etimologije su sačuvale brojne reference i izvode iz raznih danas izgubljenih antičkih dela. Sa druge strane, popularnost i ugled Isidorove enciklopedije su bili toliki da su neka dela, upravo zbog dostupnosti ''Etimologija'', verovatno zanemarena i zaboravljena. Njegov savremenik i prijatelj, [[Braulion Saragoski]] smatrao ga je za čoveka koga je Bog poslao kako bi sačuvao iberijske narode od varvarskih plima koje su pretile da izbrišu ostatke antičke učenosti. Osmi sabor u Toledu ([[653]]) je Isidora opisao ovim rečima: "''Taj neverovatni doktor, poslednji ukras Pravoverne crkve, najučeniji čovek nedavne prošlosti, uvek neka se oslovljava sa poštovanjem.''" Isidorove Etimologije bile su najpopularnija srednjovekovna kompilacija i do [[12. vijek|12. veka]] i pojave prevoda klasičnih dela sa arapskog praktično jedini izvor preko koga je latinska Evropa poznavala [[Aristotel]]a i druge helenske klasike. U vreme [[Renesansa|renesanse]], ''Etimologije'' su i dalje bile popularne tako da se između [[1470]]. i [[1530]]. pojavilo najmanje deset štampanih izdanja. Rimokatolička crkva je [[1598]]. kanonizovala Isidora, a [[1722]]. ga uvrstila na listu doktora tj. [[Veliki učitelji crkve|velikih učitelja crkve]] na kojoj su pre njega upisani [[Jeronim]], [[Augustin|Avgustin]], [[Ambrozije Milanski]], [[Grgur Veliki]], [[Atanazije Aleksandrijski|Atanasije Aleksandrijski]], [[Vasilije iz Cezareje|Vasilije Cezarejski]], [[Grigorije Niski]], [[Jovan Hrizostom|Jovan Zlatousti]], [[Bonaventura]] i [[Toma Akvinski]]. == Povezano == * [[Arijanstvo|Arijanizam]] * [[Zapadni Goti|Vizigoti]] * [[Hrišćanstvo]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Isidore of Seville}} * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Isidore/home.html Etimologije, kompletan tekst na latinskom] * [http://www.forumromanum.org/literature/isidorus_hispalensis/historia.html Istorija Gota, Vandala i Sveva, na latinskom] [http://www.cesg.unifr.ch/cesg-cgi/kleioc/g0010/exec/pagesmaframe/%22csg-0228_001.jpg%22/segment/%22body%22 Kodeks Sangalenses. Stranica knjige ''Sententiae libri tres'' iz 9. veka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215151608/http://www.cesg.unifr.ch/cesg-cgi/kleioc/g0010/exec/pagesmaframe/%22csg-0228_001.jpg%22/segment/%22body%22 |date=2007-12-15 }} * [http://www.st-isidore.org Red sv. Isidra Seviljskog] * Jones, Peter. [http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2006/08/27/bobar20.xml "Patron saint of the internet"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080501023956/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2006%2F08%2F27%2Fbobar20.xml |date=2008-05-01 }}.[[27. 8.|27. avgust]], [[2006]] * Shachtman, Noah. [https://web.archive.org/web/20061109203008/http://wired.com/news/culture/1,49995-0.html "Searchin' for the Surfer's Saint"].[[25. 1.|25. januar]], [[2002]] {{DEFAULTSORT:Seviljski, Isidor}} [[Kategorija:Historičari]] [[Kategorija:Sveci]] [[Kategorija:Historija Španije]] [[Kategorija:Rođeni 560.]] [[Kategorija:Umrli 636.]] lt9976xqm8lh72r9je75kwasl29tphv 0 37210 42716174 42242406 2026-11-04T00:51:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716174 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | ime = Jenny Agutter | ime_po_rođenju = Jennifer Ann Agutter | slika = Jenny Agutter (2).jpg | datum_rođenja = {{birth date and age|1952|12|20|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|Engleska}} [[Taunton]], [[Somerset]], [[Engleska]] | supružnik = [[Johan Tham ]](1990-) | nagrade = {{awd|award=[[BAFTA nagrada za najbolju glumicu u sporednoj ulozi|Nagrada BAFTA za sporednu glumica]]'''|year=1977|title=[[Equus (film)|Equus]]}}<br />{{awd|award=[[Primetime Emmy Award za najbolju sporednu glumicu u dramskoj seriji|Emmy za sporednu glumica u dramskoj seriji]]|year=1972|title=[[The Snow Goose]]}} | zanimanje = glumica | znamenite_uloge = Djevojka u ''[[Walkabout (film)|Walkabout]]''<br>Jessica 6 u [[Logan's Run (film)|''Logan's Run'']] | period = 1964– | supružnik = {{marriage|Johan Tham|4. august 1990}} | djeca = Jonathan (r. 1990) | website = {{URL|http://www.jennyagutter.net}} }} '''Jennifer Ann Agutter''' ([[20. 12.|20.12.]] [[1952]].-) je [[engleska]] [[glumci|glumica]]. == Biografija == Jenny Agutter je odrasla u britanskoj vojničkoj porodici, a u djetinjstvu je učila [[balet]]. Još kao 12-godišnja djevojčica je izazvala zanimanje filmskih producenata. Prvi zapažen nastup joj je bio u BBC-voj TV-drami ''[[The Railway Children]]'', a 1970. godine ga je ponovila u istoimenom igranom filmu [[Lionel Jeffries|Lionela Jeffriesa]]. Godinu dana prije je nastupila u kultnom hororu ''[[I Start Counting]]'', a 1971. dobila Emmy za TV-adaptaciju pripovjetke The Snow Goose. Iste je godine odigrala svoju najkontroverzniju ulogu u filmu ''[[Walkabout (film)|Walkabout]]'' [[Nicolas Roeg|Nicolasa Roega]]. Originalno ga je trebala snimati 1969. godine, ali su financijski problemi odgodili produkciju. U međuvremenu je navršila 18 godina što je Roeg iskoristio kako bi mogao snimati scene u kojima se pojavljuje [[Filmska golotinja|gola]]. Godine 1975. Agutter, već poznata glumica, preselila se iz Britanije u Hollywood i nastupila u nekoliko zapaženih ostvarenja 1970-ih kao što su ''[[Logan's Run (film)|Logan's Run]]'', ''[[Eagle Has Landed]]'', ''[[Equus (film)|Equus]]'' i ''[[An American Werewolf in London]]''. Ta se ostvarenja pamte kako zbog njenog glumačkog talenta tako i spremnosti da pred kamerama koristi seksepil. Od 1980-ih se počela manje pojavljivati pred kamerama, a i njen privatni život je bio lišen bilo kakvih ljubavnih veza sve do 1989. godine kada nije upoznala švedskog hotelijera Johana Thama. Za njega se vjenčala i rodila mu sina Jonathana. S vremenom se Agutter ponovno počela pojavljivati u kazalištu i na malim ekranima, uglavnom tumačeći uloge u britanskim TV-serijama i dramama. Od toga je najpoznatiji nastup u špijunskoj TV-seriji ''[[Spooks]]''. == Filmografija == * ''[[The Railway Children (film)|The Railway Children]]'' ([[1970]]) * ''[[Walkabout (film)|Walkabout]]'' ([[1971]]) * ''Shelley'' (BBC, [[1972]]) * ''[[Logan's Run (1976 film)|Logan's Run]]'' ([[1976]]) * ''[[The Eagle Has Landed]]'' ([[1976]]) * ''[[Equus (film)|Equus]]'' (1977) * ''[[Amore, piombo e furore|China 9, Liberty 37]]'' (1978) * ''[[The Riddle of the Sands]]'' (1978) * ''[[Sweet William (film)|Sweet William]]'' (1980) * ''Othello'' (1981) * ''[[An American Werewolf in London]]'' ([[1981]]) * ''Love's Labour's Lost'' (BBC, [[1985]]) * ''[[Child's Play 2]]'' ([[1990]]) * ''[[Darkman]]'' ([[1990]]) cameo van špice * ''[[Red Dwarf]]'' (BBC, [[1993]]) * ''[[The Railway Children]]'' (ITV, [[2000]]) * ''[[The Parole Officer]]'' ([[2001]]) * ''[[At Dawning]]'' ([[2002]]) * ''[[Spooks]]'' (BBC, [[2002]]) * ''[[Number One Longing, Number Two Regret]]'' ([[2004]]) * ''[[Diamond Geezer]]'' (ITV [[2007]]) * ''[[Irina Palm]]'' ([[2007]]) == Vanjske veze == * [http://www.bbc.co.uk/drama/spooks/personnel_ja.shtml BBC - Spooks - Jenny Agutter Biography] * {{imdb ime|id=0000256|ime=Jenny Agutter}} * {{tvtome person|id=44819|ime=Jenny Agutter}} * [http://www.bbc.co.uk/drama/faces/jenny_agutter.shtml BBC Drama Faces - Jenny Agutter] * [https://web.archive.org/web/20130511024328/http://www.screenonline.org.uk/people/id/564158/ Jenny Agutter biography and credits at BFI Screenonline] {{BAFTA za najbolju sporednu glumicu}} {{Emmy za sporednu glumicu u dramskoj seriji}} {{Lifetime|1952||Agutter, Jenny}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Engleske filmske glumice]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]] [[Kategorija:Engleske televizijske glumice]] p1udqa2fi2he407toqtry06wljji9cq 0 39063 42716171 42715841 2026-11-04T00:45:38Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42716171 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Vojislav Šešelj | slika = Vojislav Šešelj.jpg | širina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja i dob|1954|10|11}} | mesto_rođenja = [[Sarajevo]] | država_rođenja = {{zastava|SFRJ}} | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = {{zastava|Srbija}},<br />{{zastava|Bosna i Hercegovina}}. | narodnost = [[Srbi]]n | veroispovest = [[hrišćanstvo|hrišćanin]] ([[pravoslavlje|pravoslavac]]) | partija = [[Srpska radikalna stranka]] <br />Ranije:<small><br />[[Srpski četnički pokret (1990—1991)|Srpski četnički pokret]]<br />(1990—1991)<br />[[Srpski pokret obnove]]<br />([[1990]])<br />[[Srpski slobodarski pokret]]<br />([[1990]])<br />[[Savez komunista Jugoslavije]]<br />(1971—1981)</small> | supružnik = [[Jadranka Šešelj]] | deca = Nikola (1984). <br />Aleksandar (1993).<br /> Mihailo (1996).<br /> Vladimir (1998). | univerzitet = Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu<br />[[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]] | profesija = [[Doktor nauka|doktor pravnih nauka]] | funkcija 1 = Potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] | izbori 1 = | početak funkcije 1 = [[1998]] | kraj funkcije 1 = [[2000]]. | prethodnik 1 = | naslednik 1 = | funkcija 2 = Predsednik [[gradska opština Zemun|opštine Zemun]] | izbori 2 = | početak funkcije 2 = [[1996]] | kraj funkcije 2 = [[1998]]. | prethodnik 2 = | naslednik 2 = | potpis = Vojislav Šešelj - signature.png | veb=[http://www.vseselj.com/ http://www.vseselj.com/ Official website] }} '''Vojislav Šešelj''' ([[Sarajevo]], [[11. oktobar]] [[1954]].) srpski je političar i predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]]. Vojislav Šešelj je jedan od osnivača i predsednik Srpske radikalne stranke od njenog osnivanja, [[1991]]. godine. Više od deset godina biran je za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]] i Skupštini [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Četiri puta je bio kandidat za [[Predsednik Republike Srbije|predsednika Republike Srbije]]. Obavljao je dužnost potpredsednika [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] ([[1998]]—[[2000]]), a u periodu 1996—1998. bio je predsednik opštine [[Zemun]]. Šešelj se od [[24. februar]]a [[2003]]. godine nalazio u pritvoru [[Haški tribunal|Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju]] u [[Hag]]u, gde mu se sudi po optužbama za [[Ubistvo|ubistva]], nehumana dela, [[progon]]e na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, istrebljenje i napade na civile na teritorijama [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Pušten je na privremenu slobodu zbog pogoršanog zdravstvenog stanja [[12. novembar|12. novembra]] [[2014]]. godine.<ref>{{Cite web |title=Šešelj pušten iz pritvora Haškog Tribunala<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2015-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150427174949/http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |dead-url=yes }}</ref> 31. marta 2016. je u prvostepenoj presudi oslobođen svih optužbi. Nakon razdoblja žalbe, osuđen je na 10 godina zatvora zbog [[Deportacija|deportacije]], [[Progoni|progona]], i drugih zločina koji se smatraju zločinima protiv čovječnosti zbog njegovog govora [[6. 5.|6. maja]] [[1992]]. u [[Hrtkovci]]ma u [[Vojvodina|Vojvodini]], u kojima je pozivao na progon [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata iz Vojvodine]]. == Mladost == === Rane godine === Porodica Šešelj potiče iz [[Južna Hercegovina|Donje Hercegovine]], iz sela [[Mareva Ljut]] u [[Popovo polje|Popovom Polju]], nadomak sela [[Zavala (Ravno)|Zavala]]. Otac mu se zvao Nikola a majka Danica (devojačko Misita), dok sam Vojislav nosi ime po dedi. Kršten je [[25. novembar|25. novembra]] [[1955]]. u [[Manastir Zavala|manastiru Zavala]]. Krsne knjige porodice Šešelj su tokom rata prebačene u [[manastir Tvrdoš]]. Vojislav Šešelj je rođen [[1954]]. godine, u siromašnoj porodici, u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Porodica je živela u sklopu stare železničke stanice jer je Nikola Šešelj bio kondukter u ŽTP-u Sarajevo, a majka je brinula o Vojislavu i njegovoj sestri Dragici. Osnovnu školu je završio u eksperimentalnom odeljenju, posle čega upisuje gimnaziju.<ref name="profil_bbc">[http://www.vseselj.com/index.php?a=100 Detinjstvo], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> === Studije === Diplomirao je na [[Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] za dve godine i osam meseci [[1976]], a zatim i magistrirao [[1977]]. godine („''Marksistički koncept naoružanog naroda''“). Doktorirao je u [[Beograd]]u [[26. novembar|26. novembra]] [[1979]]. godine, disertacijom na temu „''Politička suština militarizma i fašizma''“. Najmlađi je [[doktor nauka]]<ref name=autogenerated1>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2317765.stm Šešeljev profil na BiBiSiju], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Od [[1981]]. do [[1984]]. radio je kao asistent profesora, predmet Teorija o ratu, na [[Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu|Političkim naukama na Sarajevskom univerzitetu]]. === Porodica === Prva žena mu je bila Vesna Tunić (devojačko Mudreša) sa kojom je dobio sina Nikolu (1984), dok je bio u zatvoru. Ubrzo posle razvoda se oženio sadašnjom suprugom [[Jadranka Šešelj|Jadrankom]], sa kojom ima tri sina: Aleksandra (1993), Mihaila (1996) i Vladimira (1998). Od sina Nikole ima unuke Vojislava (2002) i Ljubomira (2004). Nikoli je kum na krštenju bio [[Vuk Drašković]] dok je Nikolinim sinovima kumovao [[Tomislav Nikolić]].<ref name="alo">[http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka Dva kuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101203010854/http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka |date=2010-12-03 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Najstariji sin Nikola se prvobitno pojavio u medijima [[2010]]. godine, kada ga je pet policajaca pretuklo, zbog organizovanog turnira u pokeru ({{Jez-eng|Texas hold 'em}}). Lekari su konstatovali teške telesne povrede a policajci su privremeno udaljeni iz službe.<ref name="blic">[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/213996/Policajci-pretukli-Seseljevog-sina Pretukli Šešeljevog sina], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Nikola Šešelj u stranci postaje aktivan krajem 2010. godine, kada stupa na dužnost glavnog i odgovornog urednika sajta ''„Srpske radikalne stranke“'' i sajta o ''„Vojislavu Šešelju“''.<ref name="vseselj">[http://www.vseselj.com/index.php?c=39 Najstariji sin glavni urednik], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Haški tribunal|Tribunal za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji]] uputio je tri pisma Nikoli Šešelju u kojima mu je zaprećeno kaznom od sedam godina zatvora i novčanom kaznom do 100.000 evra ukoliko ne skine knjige ''"Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić"'' i ''"Glupson iz Manitobe Brus Mek Farlen"'' sa sajta o Vojislavu Šešelju.<ref name="vesti">[http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print Hag preti Nikoli Šešelju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121222230736/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print |date=2012-12-22 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> == Politička karijera == U [[Savez komunista Jugoslavije]] primljen je sa 17 godina, kao priznanje za izuzetno zalaganje na radnoj akciji posle [[Zemljotres u Banjaluci 1969.|zemljotresa u Banjaluci]]<ref>Intervju, Alternativna televizija Banja Luka, 7. februar 2003.</ref>. Kasnije je odbacio komunističku ideologiju, postao disident i kritičar komunističkog režima. Početkom osamdesetih godina je uspostavio veze sa grupom srpskih intelektualaca nacionalne opcije u [[Beograd]]u. Došao je u sukob sa komunističkom vlasti tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], naročito sa vodećim ljudima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]], [[Branko Mikulić|Brankom Mikulićem]] i [[Hamdija Pozderac|Hamdijom Pozdercem]]. Do ovog sukoba došlo je kada je Šešelj u direktnoj borbi za asistentsko mesto protestovao protiv plagijata u doktorskoj tezi Branka Miljuša<ref name="Vreme_23_05_1994">[http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm Članak Miloša Vasića u Vremenu, 23. maja 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509021913/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm |date=2008-05-09 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>, drugog istaknutog mladog političara i štićenika ove dvojice. Šešeljeve disidentske pozicije i beskompromisnost su pretvorile ovaj politički sukob u krivični i ishodile njegovim izbacivanjem sa Fakulteta, praćenjem od strane [[Služba državne bezbednosti|UDBE]] i konačno, zatvorskom kaznom u trajanju od 8 godina. Osuđen je [[9. jul]]a [[1984]]. godine, zbog delovanja sa, kako je navedeno u presudi sudije Milorada Potparića, „[[liberalizam|anarholiberalističkih]] i [[nacionalizam|nacionalističkih]] pozicija“ čime je počinio „krivično delo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja“. Kao dokazni materijal u sudskom procesu korišćeni su iskazi svedoka o privatnim razgovorima i neobjavljeni tekst odgovora na anketu-intervju pod naslovom „Šta da se radi?“. Odlukom [[Vrhovni sud SFRJ|Vrhovnog Suda SFRJ]], kazna mu je smanjena na 6, potom na 4, pa na 2 godine. U [[Zatvor u Zenici|zatvoru u Zenici]] proveo je 22 meseca, od čega više od 6 meseci u [[samica|samici]]. Na ranije puštanje iz zatvora [[1986]]. uticali su brojni protesti i [[peticije]] intelektualaca iz svih krajeva [[Jugoslavija|Jugoslavije]]<ref name="Vreme_23_05_1994" /> (među kojima i puno njegovih kasnijih oštrih političkih protivnika), njegov [[štrajk glađu]], a verovatno i interesovanje strane štampe za njegov slučaj. Potpisivale su se peticije, protestna pisma.<ref>Jedno od tih protestnih pisama napisao je i [[Vuk Drašković]].</ref> Izbačen je iz [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Po izlasku iz zatvora, preselio se u Beograd gde se izdržavao pisanjem i samostalnim izdavanjem knjiga. Tako je postao član [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]]. Zbližio se sa [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]], koji mu je krstio sina. Kasnije su se razišli zbog različitih političkih uverenja, ali i oko novca koji je donirala dijaspora<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Tokom [[1989]]. godine, Vojislav Šešelj je održao ukupno 97 predavanja [[Srpska dijaspora|Srbima u dijaspori]], od kojih je većina održana u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]] i [[Kanada|Kanadi]], a manji deo u zemljama [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] i [[Australija|Australiji]]. [[1990]]. godine, za [[Vidovdan]], ga je [[Momčilo Đujić]] zbog „naročitih zasluga u borbi za srpski nacionalni interes“ proizveo u čin srpskog [[četnici|četničkog]] vojvode. U položenoj zakletvi Šešelj je rekao je da će služiti [[Dinastija Karađorđevića|kralju]] i otadžbini. Đujić je ovu odluku povukao [[1998]], kada je Šešelj formirao vladu sa [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]], i nakon što je javno rekao da [[monarhizam]] sam po sebi nije [[demokratija|demokratski]] sistem, te da je on [[republikanizam|republikanac]]. Šešelj je nakon [[1998]]. godine [[Kralj Aleksandar Karađorđević|Kralja Aleksandra Karađođevića]] nazvao iditom, zato što nije stvori [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] nakon [[Prvi svetski rat|prvog svetskog rata]], zbog svega toga vojvoda [[Momčilo Đujić]] mu je 1998. godine oduzeo titulu četničkog [[vojvoda|vojvode]].<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=R_APR9UEfJ8 Izjava Momčila Đujića]</ref> [[Datoteka:SKIDANJE TITA.jpg|mini|left|Skidanje [[Josip Broz Tito|Titove]] slike u Domu inženjera i tehničara u Beogradu 15. marta 1990. godine, tokom prvog okupljanja do tada osnovanih političkih stranaka i njihovih pristalica. Od četvorice aktera jedino se vidi lice predstavnika Narodne radikalne stranke [[Milan Mladenović od Lužice|Milana Mladenovića od Lužice]]. S leve strane je Vojislav Šešelj, a u sredini Vuk Drašković.]] Po povratku iz Sjedinjenih Američkih Država, [[23. januar]]a [[1990]]. godine, osnovao je [[Srpski slobodarski pokret]], koji se [[14. mart]]a iste godine ujedinio sa otcepljenim krilom [[Srpska narodna obnova|Srpske narodne obnove]] (stranke osnovane u [[Nova Pazova|Novoj Pazovi]], a nastale od prvog [[antikomunizam|antikomunističkog]] udruženja [[Društvo Sava]]) koje je predvodio Vuk Drašković. Ujedinjena politička stranka je dobila novo ime - [[Srpski pokret obnove]]. Nakon pomenutog razlaza sa Vukom Draškovićem u maju 1990, Šešelj je pokušao osnovati [[Srpska radikalna stranka|Srpski četnički pokret]], čija je registracija odbijena sa obrazloženjem da „svojim imenom vređa javni moral“{{činjenica}}. Na kaznu zatvora po drugi put je osuđen [[2. oktobar|2. oktobra]] 1990. godine, zbog pokušaja rušenja „[[Kuća cveća|Kuće cveća]]“ i prikupljanja dobrovoljaca za odlazak u odbranu [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].{{sfn|Sell|2002|pp=327}} Po izdržanoj kazni ponovo je uhapšen [[23. oktobar|23. oktobra]] iste godine i osuđen na 45 dana zatvora. Pušten je nešto ranije, [[15. novembar|15. novembra]], a tom prilikom odbio je da potpiše rešenje o uslovnom puštanju. Praktično iz zatvora, [[14. novembar|14. novembra]] 1990. godine, prvi put se kandiduje za [[predsednik Republike Srbije|predsednika Srbije]], ispred [[grupa građana|grupe građana]]. Šešelj je na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1990.|izborima]] 1990. godine osvojio peto mesto sa 96.277 glasova, iza [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]], [[Ivan Đurić|Ivana Đurića]] i [[Sulejman Ugljanin|Sulejmana Ugljanina]]. === Predsednik Srpske radikalne stranke === {{Poseban članak|Srpska radikalna stranka}} Predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] Vojislav Šešelj postaje u [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[23. februar]]a [[1991]]. godine, kada je stranka i osnovana, ujedinjenjem neregistrovanog Srpskog četničkog pokreta i većine mesnih odbora [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]]. Februara [[1991]]. godine, Šešelj osniva Srpsku radikalnu stranku. Nekoliko meseci kasnije, prvi put je izabran za poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Srbije]]. 31.3. 1991. Šešelj je posetio Vukovar. Idućeg dana, 1.4. 1991., šešeljevci su se smestili u susednom [[Borovo|Borovu]]. 21.4. Šešelj je održao govor mržnje u selu [[Jagodnjak]].<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - Annex III.A Special forces] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110319013625/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 |date=2011-03-19 }} UN, 1994.</ref> U intervjuju za [[Večernje novosti]] od 19. novembra [[1991]] Šešelj je podržao, u ime Srpske radikalne stranke, „odluku naroda [[Dubrovnik]]a, [[Cavtat]]a i [[Konavle|Konavla]] o ponovnom uspostavljanju [[dubrovačka Republika|dubrovačke republike]] i njihovu želju da ostanu u Jugoslaviji”, čime je pravdao [[Opsada Dubrovnika]] koja je bila tu toku. On je istakao da SRS nema ništa protiv razmeštanja plavih šlemova, ali samo na zapadnim granicama srpskim, na liniji [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlobag–Karlovac–Ogulin–Virovitica]], a nikako na granicama "Titove Jugoslavije". Šešelj je takođe upozorio pripadnike "[[šiptar]]ske nacionalne manjine" i Hrvate čiji su članovi porodica bili dobrovoljci u zengama "da im ni porodicama nije mesto na [[Kosovo|Kosmetu]]".<ref name="Olovka">{{Cite web |title=Olovka piše mržnjom |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |access-date=2010-03-30 |archivedate=2015-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610204336/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |deadurl=yes }}</ref> Takođe je osudio [[izbjeglice|izbeglice]] koje se ne odazivaju pozivu na front: {{izdvojeni citat|Naša stranka osuđuje sve takozvane izbeglice od 18 do 56 godina starosti, kojih je oko pet hiljada, što se ne odazivaju pozivu na front. Tražimo od kolektiva u Srbiji koji su ih primili da im daju otkaze i prijave najbližim vojnim vlastima radi odlaska na front.<ref name="Olovka"/>}} U jesen 1991, Šešelj boravi na [[vukovar]]skom ratištu. Šešelj je nakon zauzeća Vukovara novembra [[1991]]. rekao da "nijedan ustaša ne sme da živ napusti grad".<ref name="optužnica"/> Ubrzo zatim, izvršen je [[ovčara|masakr na Ovčari]], kada je streljano približno 255 zarobljenika iz vukovarske bolnice, što mu tužilaštvo stavlja na teret.<ref name="optužnica"/> Šešeljevi dobrovoljci su učestvovali u [[masakr u Voćinu|masakru civila u Voćinu]] u decembru 1991.<ref name="optužnica"/><ref>Jerry Blaskovich, Anatomy of Deceit: An American Physician's First-hand Encounter With The Realities Of The War In Croatia</ref> Početkom [[1992]] Šešelj se javno zalagao za zamenu stanovništva tako što bi Srbi ušli u napuštene hrvatske domove i obrnuto, Hrvati bi naselili napuštena srpska sela. Najveća selidba bi, po Šešelju, trebalo da se obavi između [[Gorski kotar|Gorskog Kotara]] i Kosova, tako što bi sva srpska sela Kotara bila "preseljena" na [[Kosovo]].<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (2) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |access-date=2010-03-29 |archivedate=2013-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130606110330/http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |deadurl=yes }}</ref> Šešelj se posebno zalagao za proterivanje [[Hrvati|Hrvata]] iz Srbije. On je tvrdio da se taj metod "primenjivan već u svetu" pokazao kao dobar u situaciji gde narodi ne mogu da podnesu zajednički život. Početkom [[april]]a 1992. Šešelj je u [[Apatin]]u ([[Vojvodina]]) izjavio: {{izdvojeni citat|Tuđman je iz Hrvatske proterao nekoliko stotina hiljada Srba i mi treba da proteramo sve Hrvate iz Srbije. Nemaju Hrvati šta da traže u Srbiji. Onaj ko se poziva na ljudska prava i građanske slobode, neka ih traži u Zagrebu, i neka tamo traži uzroke, a posle razmišlja o posledicama. Hrvati, zna se, potpomažu upade Tuđmanovih gerilaca na srpsku teritoriju i pomažu bekstva ustaša iz Vukovara u Mađarsku.<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref>}} Kao odgovor na kritike da to nije u skladu sa poštovanjem građanskih prava, Šešelj je odgovorio: "I mi ćemo ih poštovati. Nikoga nećemo ubiti, jednostavno ćemo ih potrpati u autobuse i ispratiti do granice".<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref> Uoči [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (marta [[1992]]) Šešelj je poručivao da se "nijedan srpski predeo" neće se naći pod supremacijom bosanskih Muslimana, čije je rukovodstvo islamski orijentisano i fanatizovano do kraja. On je najavljivao da "predstoji podela BiH na doslednom etničkom, geografskom, strateškom i istorijskom principu" i da srpski deo mora obuhvatiti SAO Hercegovinu, čije su severne granice na Neretvi, zatim Bosansku Krajinu, povezati je sa Semberijom, gde spadaju [[Ozren]] i [[Romanija]], i [[dubrovačko primorje]], od ušća Neretve do Crne Gore.<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (3) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |access-date=2010-04-03 |archivedate=2019-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190411132146/http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |deadurl=yes }}</ref> U proleće i leto 1992 godine "[[Beli orlovi|šešeljevci]]" su, zajedno sa "[[srpska dobrovoljačka garda|arkanovcima]]" učestvovali u zauzimanu [[Zvornik]]a i ubistvu više od 300 zvorničkih Muslimana. Tužilaštvo tvrdi da su ova ubistva bila podstaknuta Šešeljevim govorom.<ref name="optužnica"/> Prikupljao je dobrovoljce i slao ih na ratište pod komandu [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Obilazio je razna žarišta sukoba: [[Plitvička jezera|Plitvice]], [[Vukovar]], [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Semberija|Semberiju]]. U Vukovaru je umalo poginuo od dva projektila JNA koji su promašili metu<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Vojislav Šešelj je zahtevao da umesto slanja trupa na [[Slovenija|Sloveniju]], [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] treba da povuče sve svoje trupe na granicu [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlovac-Karlobag-Virovitica]], a ukoliko vojska bude ugrožena, smatrao je da ima pravo da se brani svime što joj je na raspolaganju, uključujući i [[napalm-bomba|napalm-bombe]] <ref>{{cite web|author=&ldquo;&rdquo; |url=http://www.youtube.com/watch?v=PEc-YazxvmE |title=Vojislav Seselj: Kavlobag - Kavlovac - Vivovitica |publisher=YouTube |date=02. 12. 2006. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>. Navodno je pretio nelojalnim [[Albanci]]ma<ref name="profil_bbc" /> i onima čije su se porodice naselile nakon Drugog svetskog rata <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2006-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061007124121/http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |dead-url=yes }}</ref> proterivanjem sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], a [[Slobodan Milošević|Miloševiću]] hapšenjem<ref name="vreme_476">[http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html „Šešelj: Karijera pretnji i uvreda“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100124092805/http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html |date=2010-01-24 }} Nedeljnik „Vreme“, broj 476, 19. februar 2000.</ref>. Takođe je poznata i epizoda potezanja pištolja na taksiste i studente u toku demonstracija 1992. godine<ref name="vreme_476" />. Njegovim zalaganjem izglasano je u [[Narodna skupština Republike Srbije|Saveznoj Skupštini]] nepoverenje prvoj Saveznoj Vladi SRJ [[Milan Panić|Milana Panića]], decembra 1992, a nedugo zatim i prvom Predsedniku [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], književniku [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]], juna 1993. takođe nekadašnjem Šešeljevom prijatelju iz [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], koji je bio jedan od najzaslužnijih za njegovo oslobađanje iz zatvora, koji mu je potom i materijalno pomagao<ref name="Vreme_23_05_1994" />; kome, konačno, duguje i dobar deo svojih nacionalističkih pozicija<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Nakon kratke [[monarhija|monarhističke]] faze na početku devedesetih, kada je zagovarao izvesnu [[Španija|špansku]] porodicu [[Dolgorukov]] kao naslednike loze [[Nemanjići|Nemanjića]] <ref>{{cite web|url=http://www.xs4all.nl/~freeserb/politics/e-srs.html |title=Free Serbia - Other voices from Serbia - Politics |publisher=Xs4all.nl |date=03. 10. 1999. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, Šešelj staje iza republikanskog uređenja. Posmatrači su opisivali kako vispreno prilagođava svoju poziciju kontekstu, „galami, viče, upada u reč, pritiska protivnika tako da ovaj ne može da dođe do daha“ <ref>{{cite web|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Dec97/0212/0212_6.HTM |title="Nasa Borba" - Dr Slobodan Antonic o TV duelu Draskovic - Seselj |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> i ne preza od uvreda<ref name="vreme_476" /> i obično matira protivnika. Šešelj je učestvovao u tučama sa skupštinskim obezbeđenjem <ref>{{cite web|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=333476 |title=Vreme 633 - Granice Vojislava Seselja: Virovitica, Karlovac, Karlobag – Hag |publisher=Vreme.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, a u raspravi u Saveznoj Skupštini povodom njegovog proterivanja iz [[Crna Gora|Crne Gore]] od strane tadašnjeg režima [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] (posle mitinga u [[Herceg Novi|Herceg-Novom]]) je pljunuo predsedavajućeg Skupštine dr. Radomana Božovića <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |access-date=2015-03-06 |archivedate=2008-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014192201/http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |deadurl=yes }}</ref>. Kasnije je proteran i iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Posle oštrog televizijskog duela na BK televiziji <ref>{{cite news|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul97/1807/1807_6.HTM |title="Nasa Borba" - Kako je došlo do sukoba Seselja i Barovica |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešeljev telohranitelj nanosi teške povrede advokatu Nikoli Baroviću što se kasnije objašnjava time da se ovaj okliznuo na bananu.<ref>{{cite news|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=364165 |title=Vreme 680 - Podsecanje - radikali na vlasti: Oni se nisu promenili |publisher=Vreme.com |date=07. 12. 1998. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešelj je optužio [[Dragoljub Mićunović|Dragoljuba Mićunovića]] da je „jahao popa“<ref name="vreme_476" />, a akt Prestolonaslednika [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandra II]] kada se ovaj sagao i poljubio zemlju pri povratku u Srbiju posle pedesetogodišnjeg izgnanstva svoje porodice opisao je kao „pašu trave“<ref name="vreme_476" />. === Politički angažman === Politički angažman Šešelja tokom devedesetih godina odlikuje niz naizmeničnih perioda saradnje i razlaza sa režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Nekoliko puta su njihove stranke formirale takozvane „vlade narodnog jedinstva“ i vodile veoma složnu politiku u odnosu na konflikt u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sam Milošević nazvao je Šešelja kako svojim „omiljenim opozicionarom“ tako i „oličenjem nasilja i primitivizma“. Razilazili su se raznim povodima, ali uglavnom kada bi Šešeljeva stranka dovoljno ojačala, a Milošević popuštao pred zahtevima međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa fijaskom Vens-Ovenovog plana [[1993]]. (i potonjom blokadom [[Republika Srpska|Republike Srpske]] od strane beogradskog režima) i [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskim sporazumom]] [[1999]]. Po potpisivanju [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] [[1995]], Slobodana Miloševića je nazvao „najvećim izdajnikom srpskog naroda“<ref name="vreme_476" />. U periodima razilaženja, Šešeljeva SRS bi oštro kritikovala vladajući režim, sam Šešelj bi publikovao dela pod pitoresknim nazivima poput „Tiranin sa Dedinja“ (odnosi se na Slobodana Miloševića) ili „Narkomanija Vuka Manitoga“ (u vreme kada je SPS u Saveznoj vladi sarađivao sa SPO Vuka Draškovića umesto sa njegovom SRS), za Miloševiću suprugu [[Mirjana Marković|prof. Mirjanu Marković]] govorio da je „crvena veštica sa Dedinja, nova [[Jerina Branković|prokleta Jerina]] i najveće zlo srpskog naroda“ <ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=03&dd=18&nav_id=191949&nav_category=11 |title=Vesti - Vučelić, čuvar lika i dela - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije |publisher=B92 |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, njegova partija bila izložena jednakom progonu državnih medija kao i ostale opozicione partije, pa bi čak dolazilo i do pokušaja saradnje među njima kao na primer pri konstituisanju Narodne Skupštine posle izbora 1993. U zatvoru po treći put boravi od [[29. septembar|29. septembra]] [[1994]]. godine do 29. septembra 1995. godine. Iste godine, takođe zbog suprotstavljanja politici aktuelnog režima, boravi još 60 dana u zatvoru. Nakon izlaska iz zatvora, Šešelj je napravio „tehničku koaliciju“ sa [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratskom strankom]] i [[Demokratska stranka Srbije|Demokratskom strankom Srbije]]. Članice koalicije su se obavezale da će napraviti zajedničku listu nad predstojećim lokalnim izborima i da će koordinisano delovati u skupštini. Šešelj je opet uhapšen u [[Gnjilane|Gnjilanu]] 1995. zbog oranizovanja skupa bez odobrenja policije. Do kraja 1995. kolacija sa DS i DSS se praktično ugasila. Početkom 1996. SRS i SPO su obnovili svoj rat optužbama.{{sfn|Ramet|1999|pp=208}} Pobedom SRS na lokalnim izborima [[1996]]. u [[Zemun]]u (sam Šešelj živeo je u [[Batajnica|Batajnici]]), postaje predsednik Skupštine Opštine Zemun. U posetu Srbiji dovodi [[Žan-Mari le Pen|Žan-Mari Le Pena]] i [[Vladimir Žirinovski|Vladimira Žirinovskog]]. Na [[Neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|izborima za predsednika Srbije]] održanim [[21. septembar|21. septembra]] [[1997]]. godine, Vojislav Šešelj osvojio je 1.125.140 glasova i ušao u drugi izborni krug. Sa 50,61% važećih glasačkih listića pobedio je protivkandidata SPS-a [[Zoran Lilić|Zorana Lilića]], [[5. oktobar|5. oktobra]] iste godine, ali su izbori ponovljeni nakon što je Republička izborna komisija objavila da je izlaznost bila 48,88%. Na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|ponovljenim izborima koji su održani 7. decembra]] SPS kandiduje [[Milan Milutinović|Milana Milutinovića]], tadašnjeg ministra inostranih poslova SRJ, koji Šešelja pobeđuje u drugom krugu. Kao i većina ostalih zvaničnih rezultata izbora iz ovog perioda, i ovi ostaju kontroverzni, uz široko verovanje da su falsifikovani na Šešeljevu štetu{{činjenica}}.<!--barem jedan link ka nečijem mišljenju je potreban--> Na primer, u Drenici na Kosovu i Metohiji, utvrđenju [[Albanci|albanskih]] separatista, zvanični rezultati pokazuju 90% upisanih birača za Milutinovića. Na oba ova izbora za predsednika Srbije učestvuje kao trećeplasirani u prvom krugu i [[Vuk Drašković]]; ostale opozicione stranke su ih, uglavnom neuspešno, bojkotovale. Šešelj postaje zatim potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] u kabinetu [[Mirko Marjanović|Mirka Marjanovića]], [[24. mart]]a [[1998]]. Pozicija Srbije na početku mandata ove Vlade bila je teška, a na njenom isteku i neuporedivo gora. Odnosi sa Vladom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] su krajnje zaoštreni što je u krajnjem rezultovalo ukidanjem SRJ [[2003]], a oružana pobuna na Kosovu i Metohiji eskalirala je u oštar rat koji se, nakon [[Referendum o učešću stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji 1998.|referenduma]] na kojem je odbijeno učešće međunarodnih pregovarača, snažnih spoljnih pritisaka, i kraha pregovora u Rambujeu, završio [[NATO bombardovanje SRJ|agresijom NATO pakta]] u proleće 1999. Agresija je zaustavljena potpisivanjem [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskog sporazuma]] koji je uspostavio protektorat [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] i ''[[de facto]]'' suspendovao svaki suverenitet Srbije u toj pokrajini; Šešelj i ostali članovi Vlade iz redova Srpske radikalne stranke su se usprotivili potpisivanju ovog sporazuma i podneli ostavke na članstvo u Vladi ali su potom nastavili da obavljaju svoje dužnosti, obrazlažući to nacionalnim interesima. Na unutrašnje-političkom planu ova Vlada u kojoj je Šešelj igrao važnu ulogu ostala je zapamćena pre svega po donošenju kontroverznih zakona o informisanju i o univerzitetima. Primena zakona o informisanju rezultovala je neviđenim pritiskom na novinare čije se izveštavanje nije uklapalo u okvire koje je propisala Vlada (tzv. „nezavisni novinari“); sudskim procesima po tužbama uglavnom nepoznatih građana i organizacija (npr. „Patriotskog saveza Jugoslavije“) koji su rešavani u roku od 24 časa izuzetno visokim novčnim kaznama; zabranama i zatvaranjem nekoliko dnevnika, nedeljnih novina i [[radio]]-stanica; te progonima pa i ubistvima nekoliko novinara. Zakon o univerzitetu suspendovao je autonomiju („samoupravljanje“ kako je to objašnjavala Vlada) visokog školstva i omogućio Vladi postavljenje dekana i rektora i gotovo potpunu kontrolu nad zbivanjima na Univerzitetima čiji je osnivač; što je dovelo do revolta i ostavki od strane određenog broja univerzitetskih profesora. U ovom periodu Šešelj bio je izabran i za redovnog profesora na [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnom Fakultetu u Beogradu]]. Srpska radikalna stranka beleži izuzetno loš rezultat najpre na saveznim izborima [[24. septembar|24. septembra]] [[2000]]. godine, a potom i na republičkim izborima [[23. decembar|23. decembra]] iste godine. Šešelj gubi poziciju potpredsednika republičke Vlade izborom prelazne Vlade, [[25. oktobar|25. oktobra]] 2000. Šešelj učestvuje na [[Prvi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|predsedničkim izborima]] u septembru [[2002]]. i završava treći, a na [[Drugi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|ponovljenim izborima]] u [[decembar|decembru]] 2002. godine, dobija iz [[Hag]]a podršku Slobodana Miloševića, koji biračima poručuje da će Šešelj „svrgnuti spolja nametnuti režim u [[Beograd]]u“ — i osvaja 37% glasova. == Suđenje u Haškom tribunalu == {{Poseban članak|Suđenje Vojislavu Šešelju u Hagu}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ([[Haški tribunal|Haški Tribunal]]) optužio je u [[januar]]u [[2003]]. Vojislava Šešelja da je podsticao zločine protiv čovečnosti i za kršenje zakona i običaja ratovanja na području [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Vojvodina|Vojvodine]]. Optužen je da je „''govorima i izjavama doprineo da se kod izvršilaca stvori odluka da počine navedene zločine''“. Šešelj se dobrovoljno predao Tribunalu [[24. februar]]a 2003, gde je u pritvoru četiri i po godine čekao početak suđenja, do novembra [[2007]]. U međuvremenu je, u jesen [[2005]]. godine, svedočio na suđenju [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. Srpska radikalna stranka, čiji je i dalje predsednik, najpre je na parlamentarnim izborima u [[decembar|decembru]] 2003. dokazala da je pojedinačno najjača, osvojivši 28% glasova i 82 od ukupno 250 mandata u Narodnoj Skupštini, ali ipak ostaje u opoziciji. Kandidat partije, zamenik predsednika SRS [[Tomislav Nikolić]], uz Miloševićevu i Šešeljevu podršku iz Haga, osvaja najveći broj glasova u prvom krugu [[13. jun]]a [[2004]]. godine, ali u drugom krugu ([[27. jun]]) gubi od lidera [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]]. U narednom periodu, SRS je bila opozicija Vladi Srbije koju je vodio [[Vojislav Koštunica]], a koju su činili [[Demokratska stranka Srbije]], [[G17 plus|G 17 plus]], i koalicija [[Srpski pokret obnove]]-[[Nova Srbija|Nova Srbije]], uz manjinsku podršku SPS-a u parlamentu. U jesen [[2006]]. godine, SRS je podržala donošenje novog Ustava Srbije, koji su građani izglasali na referendumu [[28. oktobar|28.]] i [[29. oktobar|29. oktobra]] te godine, a koji je proglašen [[8. novembar|8. novembra]] 2006. Po proglašenju Ustava, raspisani su vanredni skupštinski izbori, koji su održani [[21. januar]]a 2007. godine. I na ovim izborima, SRS je osvojila prvo mesto, sa osvojenim 81 mandatom. Pregovori o formiranju nove Vlade potrajali su sve do sredine maja, a u međuvremenu je, zahvaljujući podršci DSS-a, Tomislav Nikolić [[8. maj]]a 2007. postao predsednik Skupštine Srbije. No, pošto su stranke „demokratskog bloka“ ipak uspele da postignu sporazum o formiranju zajedničke Vlade, DSS je uskratio podršku Tomislavu Nikoliću i on je [[13. maj]]a podneo ostavku. U narednom periodu, SRS je predstavljala opoziciju novoj Vladi Srbije koju je ponovo formirao Vojislav Koštunica, a koju su činili DS, DSS, i G 17 plus. Početkom novembra 2007. godine, konačno je počelo suđenje Vojislavu Šešelju. A u decembru mesecu raspisani su vanredni izbori za predsednika Srbije, koji su morali da se održe, saglasno novom Ustavu. Srpska radikalna stranka ponovo je kandidovala Tomislava Nikolića, koji je u prvom krugu, [[20. januar]]a [[2008]]. godine, osvojio prvo mesto sa 40% glasova. Dve nedelje kasnije, [[3. februar]]a, Tomislav Nikolić je (sa vrlo malom razlikom) izgubio ponovo od Borisa Tadića, lidera DS i predsednika Srbije. U februaru 2008. došlo je i do proglašenja nezavisnosti [[Kosovo i Metohija|Kosova]] od strane tamošnjih privremenih vlasti u Prištini. Srpska Vlada je energično reagovala protiv te odluke, poništavajući akte o nezavisnosti kao nelegalne i pozivajući građane na veliki protestni miting, u čijem organizovanju je učestvovala i Srpska radikalna stranka. Miting je održan [[21. februar]]a, a ispred SRS govorio je Tomislav Nikolić. Kasnije, nakon mitinga, došlo je do paljenja američke ambasade u centru [[Beograd]]a. Kosovska kriza je uticala i na pad druge Vlade Vojislava Koštunice. Najpre je, [[5. mart]]a, Srpska radikalna stranka predložila parlamentu Rezoluciju o odnosima Srbije i EU, koju je podržao DSS a usprotivio se DS. Tri dana kasnije, Vojislav Koštunica predlaže raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih skupštinskih izbora koji su zakazani za [[11. maj]] te godine. Na tim izborima, Srpska radikalna stranka osvaja drugo mesto sa 78 mandata, i ponovo ostaje u opoziciji pošto je novu Vladu Srbije formirala koalicija okupljena oko DS-a sa koalicijom okupljenom oko Socijalističke partije Srbije (jul 2008). Srpska radikalna stranka je krajem jula 2008. organizovala protestni miting zbog hapšenja [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], bivšeg predsednika [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koji je pred Haškim tribunalom optužen za ratne zločine. Miting je održan [[29. jul]]a u Beogradu, a nakon mitinga je došlo do sukoba demonstranata i policije, i tom prilikom je teško povređen jedan demonstrant, koji je kasnije podlegao povredama. Zbog toga je SRS u Skupštini Srbije tražila odgovor od nadležnih organa na pitanje ko je odgovoran za nerede na mitingu, i to je rezultovalo blokadom rada parlamenta, početkom avgusta meseca. Početkom septembra 2008. Tomislav Nikolić je najavio da će SRS podržati [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] u parlamentu, ukoliko Vlada Srbije prihvati amandman SRS. No, [[5. septembar|5. septembra]], Predsednički kolegijum SRS je većinom glasova odlučio da SRS ne podrži Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, po nalogu Vojislava Šešelja. Tomislav Nikolić je tada podneo ostavku na sve stranačke dužnosti, a [[8. septembar|8. septembra]] formirao posebnu poslaničku grupu pod nazivom „Napred Srbijo“. Toj poslaničkoj grupi prišlo je više od deset poslanika SRS-a. Zbog toga se saziva Centralna otadžbinska uprava SRS-a ([[12. septembar]]), koja je jednoglasno isključila Nikolića i one koji su mu prišli iz stranke. Nikolić je kasnije osnovao svoju stranku ([[Srpska napredna stranka]]) i zadržao poslaničke mandate. Vojislav Šešelj je u Hagu optužio Nikolića da su ga "''zavrbovale strane obaveštajne službe''". Vojislav Šešelj objavio je veliki broj knjiga i pamfleta, stručnih i političkih tekstova, uključujući i udžbenik iz predmeta Politički sistem koji je [[2000]]—[[2001]]. predavao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nakon akcije Srpske radikalne stranke u kojoj je skupila više od milion potpisa građana Republike Srbije da se suđenje dr Vojislavu Šešelju prenosi na RTS, građani Srbije mogu da gledaju suđenje Šešelju. ==== Pogrešno prevođenje ==== Vojislav Šešelj podneo je zahteve pretresnom veću da naloži sekretaru da ispravi pogrešan prevod sa srpskog na engleski, kao i pogrešan prevod sa srpskog jezika na francuski u transkriptima suđenja od 8. novembra 2007. godine. Tom prilikom je Zoran Krasić, jedan od Šešeljevih pravnih savetnika, utvrdio kako prevodioci „namerno greše“ u prevođenju, navodeći uz to niz primera gde je u prevodu izmenjen smisao onoga što je izgovoreno.<ref>[http://www.glas-javnosti.co.rs/clanak/glas-javnosti-11-01-2008/od-nisam-prave-jesam Glas javnosti: Od „nisam“ prave „jesam“]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Srpska radikalna stranka]] je [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]] dostavila i CD za koji tvrde da sadrži deo suđenja u kom se prevodioci glasno smeju na reči Vojislava Šešelja. === Puštanje na privremenu slobodu === Odlukom Sudskog veća Haškog tribunala [[6. novembar|6. novembra]] [[2014.]], Vojislav Šešelj je pušten na privremenu slobodu do izricanja presude, kako je navedeno, iz humanitarnih razloga. Šešelju se zdravstveno stanje pogoršalo nekoliko nedelja ranije, kada su mu dijagnostikovane metastaze raka na jetri. Ovo je potvrdio i srpski lekarski tim koji je u pritvoru Haškog tribunala pregledao Šešelja. Šef lekarskog tima Prof. Dr Milovan Bojić naveo je da je Šešeljevo zdravstveno stanje ozbiljno i da postoje elementi "životne ugroženosti". Sudsko veće najpre nije otkrivalo javnosti uslove pod kojima je Šešelj pušten iz pritvora ali su kasnije objavili da mu nisu postavljeni nikakvi posebni uslovi, osim da ne napušta [[Srbija|Srbiju]], nema kontakte sa žrtvama i svedocima i da se vrati u pritvor Haškog tribunala kada ga pozovu. Vojislav Šešelj se nakon skoro dvanaest godina provedenih u pritvoru Haškog tribunala, vratio u [[Srbija|Srbiju]] [[12. novembar|12. novembra]] [[2014.]] Na beogradskom aerodromu ga je, pored članova porodice i stranačkih kolega dočekalo i više stotina simpatizera. Puštanje Šešelja na slobodu je imalo određene političke posledice u susednoj Hrvatskoj, s obzirom da se upravo tada održavala kampanja za [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014|predsedničke izbore]]. Šešelj se u nju aktivno uključio sudelujući u talk-show emisiju TV-voditelja [[Velimir Bujanec|Velimira Bujanca]] i izjavio da podržava tadašnjeg predsednika i levičarskog kandidata [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] <ref>{{Cite web|url=http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|title=ŠEŠELJEVO GOSTOVANJE U 'BUJICI': 'Čuo sam se s Josipovićevim ljudima...'(VIDEO)|publisher=Portal Oko|date=26. 11. 2014|access-date=2015-08-16|archive-date=2021-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303021306/http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|dead-url=yes}}</ref>; posle te geste, koju su mnogi u hrvatskoj javnosti shvatili kao ironičnu provokaciju, je na izborima tesno pobedila desničarska protivkandidatkinja [[Kolinda Grabar-Kitarović]]. == Ordenje == * [[Orden Republike Srpske]] * [[Karađorđeva zvijezda|Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena sa lentom]] == Bibliografija == Bibliografija dela Vojislava Šešelja je sastavljena prema spisku sa veb-stranice Srpske radikalne stranke <ref>[http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php Dr. Vojislav Šešelj - izdanja Srpske radikalne stranke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080307192609/http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php |date=2008-03-07 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> i elektronskom katalogu [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]] <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |access-date=2015-03-06 |archive-date=2007-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011011955/http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |dead-url=yes }}</ref>. Prva godina je prvo izdanje, a navedena godina u zagradi je godina ponovljenog izdanja te knjige. Spisak dela nije kompletan. Trenutno je izašla 152. knjiga. {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga koji ne ulaze u kolekciju po numeričkom redosledu''' * ''Marksistički koncept naoružanog naroda'', Književne novine, Beograd, 1983. * ''Vrijeme preispitivanja'', 1986. * ''Hajka na jeretika'', autorovo izdanje, 2. izmenjeno i dopunjeno izdanje, 1988. * ''Optužnica protiv Josipa Broza Tita'', 1990. * ''Knjige za lomaču'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Demokratija i dogma'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Sumrak iluzija'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pledoaje za demokratski ustav'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Osvajanje slobode'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pravo na istinu'', 1991. * ''Suočavanja sa samoupravljanjem'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Veleizdajnički proces'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Bal vampira'', 1992. * ''Debrozovizacija društvene svesti'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Fenomenologija balkanskog despotizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Horvatove ustaške fantazmagorije i druge političke rasprave'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Politička suština militarizma i fašizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Policijski dosije'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Vladaćemo sto godina'', 1994. * ''Milošević hapsi radikale'', 1994. * ''Miloševićev zajam za preporod Kipra'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Preti li nam slobotomija?'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Načelnik generalštaba na kolenima: (konferencija za štampu 1993. godine)'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Guja u nedrima: Vojislav Šešelj u kandžama Mirjane Bobić-Mojsilović'', SRS, 1994. | * ''Branković je ustao iz groba'', 1994. * ''Okrugli stolovi'', 1994. * ''Pada vlada kao klada'', 1994. * ''Šta reče, Slobo slobodo?'', 1994. * ''Što opljačka levica da ne zna desnica'', SRS, 1995. * ''Podgorički atentat'', 1995. * ''Srpski bračni par „Čaušesku“'', ABC Glas, Beograd, 1995. * ''Veštica iz Tolstojeve ulice'', 1995. * ''Emigrantski opus profesora Laze M. Kostića'', 1999. * ''Dani pretnji i ucena'', ZEPS, 1999. * ''Srpski narod i novi svetski poredak'', 1999. * ''Na međunarodnoj sceni'', SRS, 2000. * ''Otvoreni dijalog'', SRS, 2001. * ''Buldožer kao sudbina'', 2002. * ''Hladnoća u kostima'', SRS, 2002. * ''Sadam Husein protiv agresivnog globalizma'', SRS, 2003. * ''Laufer me nije zaboravio'', SRS, 2003. * ''Ili Karlin svedok ili smrt'', SRS, 2007. * ''Rasturanje Haškog tribunala'', Pravda, 2008. * ''Glupson iz Mantobe Brus Mek Farlen'', SRS, 2010.[http://www.vseselj.com/files/books/Glupson.pdf] |} {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga u izdanju Srpske radikalne stranke po numeričkom redosledu''' # ''Vreme preispitivanja'' # ''Hajka na jeretika'' # ''Fenomenologija balkanskog despotizma'' # ''Veleizdajnički proces'', 1991. (2001.) [http://www.vseselj.com/files/books/Veleizdajnicki%20proces.pdf] # ''Narkomanija Vuka manitoga'', (2000.) [http://www.vseselj.com/files/books/Narkomanija%20Vuka%20manitoga.pdf] # ''Politika kao izazov savesti'', 2000. # ''Milan Panić mora pasti'', 1993. (2001.) # ''Na međunarodnoj sceni'' # ''Sučeljavanje sa sedmom silom'', (2000.) # ''Narodni tribun'', (1999.) # ''Poslaničke besede'', 1993. # ''Filipinke četničkog vojvode'', 1994. # ''Pali, žari, dedinjski dizdare'', 1994. (2002.) # ''Crveni tiranin sa Dedinja'', 1995. # ''Da sve srpsko bude kao zemunsko'', 1998. # ''Promene po volji naroda'', 1998. # ''Bez dlake na jeziku'', 2001. # ''Moć argumenata'', 2000. # ''Falsifikovana volja naroda'', (2005.) # ''Vlada nacionalnog jedinstva'', (2001.) # ''Srbija pod američkim bombama'', (2005.) # ''Dok patriote obnavljaju izdajnici razaraju'', (2002.) # ''Radikali se nisu obrukali'', 2002. # ''Pakleni planovi Zapada'', 2001. # ''Kontrarevolucionar u buldožer revoluciji'', 2001. # ''Dosmanlijski zulum nad Srbijom'', 2002. # ''Kontinuitet radikalske doslednosti'', 2002. # ''Glavni Miloševićev politički robijaš'', 2002. # ''Ubistvo ministra odbrane Pavla Bulatovića'', 2002. # ''Dosmanlijski sejmeni na Pravnom fakultetu'', 2002. # ''Glogov kolac u dosovskom srcu'', 2003. # ''Dosmanlije kao novi janjičari'', 2003. # ''Četnička sablja nad dosmanlijskom glavom'', 2004. # ''Na junačkim rukama kroz srpsku Boku'', 2003. # ''Kora od banane'' # ''Srpski četnički pokret'', 1994. (2003.) # ''Srpska radikalna stranka'', (1995.) # ''Peti otadžbinski kongres'', (2005.) # ''Sudanije nepokornog vojvode'', (2003.) # ''Ideologija srpskog nacionalizma'', (2002.) [http://www.vseselj.com/files/books/Ideologija%20srpskog%20nacionalizma.pdf] # ''Afirmacija parlamentarizma'', 2003. # ''Slom savezne države'', 2003. # ''Žigosanje dosmanlijskog beščašća'', 2003. # ''Čelični vojvoda'', 2003. # ''Stazom slave, u službi otadžbine'', 2005. # ''Hrabrost i savesnost u istorijskim lomovima'', 2005. # ''Uporna odbrana srpstva'', 2006. # ''Stanko Subotić - Cane Žabac, kralj duvanske mafije'', 2006. # ''Mafijaška pudlica Nebojša Čović'', 2005. # ''Cijin major Grujica Spasović'', 2003. # ''Četnički vojvoda pred Haškim tribunalom'', 2003. # ''Suočavanje sa haškim inkvizitorima'', 2003. # ''Haški dosije nabeđenog ratnog zločinca'', 2004. # ''Pocepana haška inkvizitorska odežda'', 2004. # ''U čeljustima kurve Del Ponte'', 2004. # ''Genocidni izraelski diplomata Teodor Meron'', 2004. # ''Đavolov šegrt zločinački rimski papa Jovan Pavle Drugi'', 2005. # ''Vašingtonski seksualni manijak Bil Klinton'', 2005. # ''Haško bajramsko prase'', Srpska radikalna stranka, 2005. # ''Lažljiva haška pederčina Džefri Najs'', 2005. # ''Svedok odbrane Slobodana Miloševića u haškom procesu'', 2005.[http://www.vseselj.com/files/books/Svedok%20odbrane%20Slobodana%20Milosevica%20u%20haskom%20procesu.pdf] # ''Engleski pederski isprdak Toni Bler'', 2005. # ''Kriminalac i ratni zločinac Havijer Solana'', 2006. # ''Podmukli galski picopevac Žak Širak'', 2006. # ''Hitlerovi najverniji sledbenici Helmut Kol i Hans Genšer'', 2006. # ''Krvave ručerde Madlen Olbrajt'', 2006. # ''Pontifeks maksimus satanističke crkve Jovan Pavle Drugi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Pontifeks%20maksimus%20satanisticke%20crkve%20Jovan%20Pavle%20Drugi.pdf] # ''Antihristov namesnik zlikovački rimski papa Benedikt Šesnaesti'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Antihristov%20namesnik%20zlikovacki%20rimski%20papa%20Benedikt%20Sesnaesti.pdf] # ''Najveći izdajnik Rusije Boris Jeljcin'' # ''Milo Đukanović novi Skenderbeg Crnojević'' # ''Boris Tadić novi Sinan Paša Kodža'' # ''Izdajnički akreditivi ustaškog konzula Vuka Draškovića'' # ''Politički ortakluk Kurve del Ponte i Kurve del Koštunice'' # ''Vatikan glavno Satanino gnezdo'', 2003. [http://www.vseselj.com/files/books/Vatikan%20glavno%20satanino%20gnezdo.pdf] # ''Rimska kurija večito žedna srpske krvi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Rimska%20kurija%20vecito%20zedna%20srpske%20krvi.pdf] # ''Evropska unija satanistička tvorevina'', 2006. # ''Vatikanski antisrpski instrument Franjo Tuđman'' # ''Američki antisrpski instrument Alija Izetbegović'' # ''Holandski kurvin sin Alfons Ori'' # ''Ubica Slobodana Miloševića Patrik Robinson'' # ''Korumpirani predsednik nelegalnog Haškog suda Fausto Pokar'' # ''Pitomac minhenske pivnice Volfgang Šomburg'' # ''Haški štrajk glađu'' # ''Varvarska gozba'' # ''Kad bitange marširaju'' # ''Siktanje crvene zmije'' # ''Skalpiranje kao smisao informisanja'' # ''Ko poseče bega Gutenberga'' # ''Robija kao sudbina'' # ''Politička partija Prodanovića'' # ''Pokvareni malteški pacov Karmel Agijus'' # ''Smrdljiva gvajanska svinja Mohamed Šahabudin'' # ''Pljačkaš novca Ujedinjenih nacija Hans Holtajus'' # ''Degenerisani majmun Bakone Džastis Moloto'', 2010. # ''Retardirana haška tužiteljka Hildegard Uerc-Reclaf'' # ''Ljubavnik Džefrija Najsa Danijel Sakson'' # ''Jedna banana za Kofi Anana'' # ''Očerupana Haška ćurka Kristina Dal'' # ''Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić'' [http://www.vseselj.com/files/books/Afera%20Hrtkovci%20i%20ustaska%20kurva%20Natasa%20Kandic.pdf] # ''Haška instrumentalizacija lažnih svedoka'', 2009. [http://www.vseselj.com/files/books/Haska%20instrumentalizacija%20laznih%20svedoka.pdf] # ''[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]'', 2007. [http://www.vseselj.com/files/books/Rimokatolicki%20zlocinacki%20projekat%20vestacke%20hrvatske%20nacije%20CIRILICA.pdf] # '' Ubistvo mafijaškog premijera Zorana Đinđića [http://www.vseselj.com/files/books/102%20Ubistvo%20mafijaskog%20premijera.pdf]'' # '' Mafija ubila svog lidera [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # '' Propali puč Tomislava Nikolića [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # ''Haški denuncijant Tomislav Nikolić'' # ''Portparol lopovske stranke Aleksandar Vučić'' # ''Srpski Baron Minhauzen Aleksandar Vučić'' # ''Sanaderova mačkica Aleksandar Vučić'' # ''Narogušeno škotsko govno Jan Bonomi'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/109%20Bonomi.pdf] # ''Smežurano kengurovo mudo Kevin Parker'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/110%20Parker.pdf] # ''Južnokorejska gnjida O-Gon Kvon'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/111%20Kvon.pdf] # ''Prisluškivani telefonski razgovori'' # ''Policijski dosije, prvi deo'' # ''Policijski dosije, drugi deo'' # ''Policijski dosije, treći deo'' # ''Policijski dosije, četvrti deo'' # <li value="131"> ''Vikiliks mi javlja, prvi deo'', 2012.[http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/vikiliks%20mi%20javlja.pdf]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} # <li value="140"> ''Pretpretresna faza haškog procesa, prvi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, drugi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, treći deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, četvrti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, peti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, šesti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, sedmi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, osmi deo'' # <li value="152">''Haški globalistički obrazac totalitarnog pravosuđa'', 2012. # <li value="154">''Sistematsko kršenje procesnih prava Slobodana Miloševića tokom haškog suđenja'' # ''Haška antisrpska giljotina'' | '''Naslovi knjiga o Šešelju''' * ''Ko ste vi Vojislave Šešelju?'', Nada Bojić, Dereta, 1992. * ''Vojvodin Haški trijumf'', Marina Toman, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Vojvodin%20haski%20trijumf.pdf] * ''Povratak srpskog junaka'', Marina Raguš, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Povratak%20srpskog%20junaka.pdf] * ''Dvostruki standardi u zaštiti ljudskih prava: Slučaj Vojislava Šešelja'', Fond istorijske perspektive, [[Moskva]] ([[Rusija]]), 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Ruska%20knjiga%20-%20Seselj%20-%20tekst.pdf] * ''Luča Vojvode Šešelja'', Duško Sekulić, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Luca%20vojvode%20Seselja.pdf] * ''Vojislav Šešelj najbolji advokat na svetu'', Vesl Usthejzen, [[Johanezburg]] ([[Južnoafrička Republika]]), 2013. |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Sell|first=Louis|title=Slobodan Milosevic and the Destruction of Yugoslavia|url=http://books.google.com/books?id=Bd8q0wBuRLcC&pg=PA327|year=2002|publisher=Duke University Press|isbn=978-0-8223-8525-7|pages=327-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Radical Right in Central and Eastern Europe Since 1989|url=http://books.google.com/books?id=QZr1vsDIvlUC&pg=PA208|year=1999|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04379-1|pages=208-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Hockenos|first=Paul|title=Homeland Calling: Exile Patriotism & the Balkan Wars|url=http://books.google.com/books?id=e4pAs4JYSAMC&pg=PA119|year=2003|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-4158-5|pages=119-}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Vojislav Šešelj | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = Vojislav Šešelj | wikinews = Vojislav Šešelj }} * [http://www.vseselj.com/ Sloboda Šešelju!] * [http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/ Prezentacija Srpske radikalne stranke] * [http://www.vseselj.com/index.php?c=10] {{Authority control}} {{Lifetime|1954||Šešelj, Vojislav}} [[Kategorija:Srpski pravnici]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Četničke vojvode]] [[Kategorija:Srpska radikalna stranka]] [[Kategorija:Srpski publicisti]] [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Članovi Udruženja književnika Srbije]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] 4hbyf3q9be7n03v7sz0vsppabkdmu75 42716172 42716171 2026-11-04T00:49:49Z نوفاك اتشمان 11942 sitno 42716172 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Vojislav Šešelj | slika = Vojislav Šešelj.jpg | širina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja i dob|1954|10|11}} | mesto_rođenja = [[Sarajevo]] | država_rođenja = {{zastava|SFRJ}} | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = {{zastava|Srbija}},<br />{{zastava|Bosna i Hercegovina}}. | narodnost = [[Srbi]]n | veroispovest = [[hrišćanstvo|hrišćanin]] ([[pravoslavlje|pravoslavac]]) | partija = [[Srpska radikalna stranka]] <br />Ranije:<small><br />[[Srpski četnički pokret (1990—1991)|Srpski četnički pokret]]<br />(1990—1991)<br />[[Srpski pokret obnove]]<br />([[1990]])<br />[[Srpski slobodarski pokret]]<br />([[1990]])<br />[[Savez komunista Jugoslavije]]<br />(1971—1981)</small> | supružnik = [[Jadranka Šešelj]] | deca = Nikola (1984). <br />Aleksandar (1993).<br /> Mihailo (1996).<br /> Vladimir (1998). | univerzitet = Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu<br />[[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]] | profesija = [[Doktor nauka|doktor pravnih nauka]] | funkcija 1 = Potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] | izbori 1 = | početak funkcije 1 = [[1998]] | kraj funkcije 1 = [[2000]]. | prethodnik 1 = | naslednik 1 = | funkcija 2 = Predsednik [[gradska opština Zemun|opštine Zemun]] | izbori 2 = | početak funkcije 2 = [[1996]] | kraj funkcije 2 = [[1998]]. | prethodnik 2 = | naslednik 2 = | potpis = Vojislav Šešelj - signature.png | veb=[http://www.vseselj.com/ http://www.vseselj.com/ Official website] }} '''Vojislav Šešelj''' ([[Sarajevo]], [[11. oktobar]] [[1954]].) srpski je političar i predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]]. Vojislav Šešelj je jedan od osnivača i predsednik Srpske radikalne stranke od njenog osnivanja, [[1991]]. godine. Više od deset godina biran je za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]] i Skupštini [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Četiri puta je bio kandidat za [[Predsednik Republike Srbije|predsednika Republike Srbije]]. Obavljao je dužnost potpredsednika [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] ([[1998]]—[[2000]]), a u periodu 1996—1998. bio je predsednik opštine [[Zemun]]. Šešelj se od [[24. februar]]a [[2003]]. godine nalazio u pritvoru [[Haški tribunal|Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju]] u [[Hag]]u, gde mu se sudi po optužbama za [[Ubistvo|ubistva]], nehumana dela, [[progon]]e na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, istrebljenje i napade na civile na teritorijama [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Pušten je na privremenu slobodu zbog pogoršanog zdravstvenog stanja [[12. novembar|12. novembra]] [[2014]]. godine.<ref>{{Cite web |title=Šešelj pušten iz pritvora Haškog Tribunala<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2015-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150427174949/http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |dead-url=yes }}</ref> 31. marta 2016. je u prvostepenoj presudi oslobođen svih optužbi. Nakon razdoblja žalbe, osuđen je na 10 godina zatvora zbog [[Deportacija|deportacije]], [[Progoni|progona]], i drugih zločina koji se smatraju zločinima protiv čovječnosti zbog njegovog govora [[6. 5.|6. maja]] [[1992]]. u [[Hrtkovci]]ma u [[Vojvodina|Vojvodini]], u kojima je pozivao na progon [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata iz Vojvodine]]. == Mladost == === Rane godine === Porodica Šešelj potiče iz [[Južna Hercegovina|Donje Hercegovine]], iz sela [[Mareva Ljut]] u [[Popovo polje|Popovom Polju]], nadomak sela [[Zavala (Ravno)|Zavala]]. Otac mu se zvao Nikola a majka Danica (devojačko Misita), dok sam Vojislav nosi ime po dedi. Kršten je [[25. novembar|25. novembra]] [[1955]]. u [[Manastir Zavala|manastiru Zavala]]. Krsne knjige porodice Šešelj su tokom rata prebačene u [[manastir Tvrdoš]]. Vojislav Šešelj je rođen [[1954]]. godine, u siromašnoj porodici, u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Porodica je živela u sklopu stare železničke stanice jer je Nikola Šešelj bio kondukter u ŽTP-u Sarajevo, a majka je brinula o Vojislavu i njegovoj sestri Dragici. Osnovnu školu je završio u eksperimentalnom odeljenju, posle čega upisuje gimnaziju.<ref name="profil_bbc">[http://www.vseselj.com/index.php?a=100 Detinjstvo], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> === Studije === Diplomirao je na [[Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] za dve godine i osam meseci [[1976]], a zatim i magistrirao [[1977]]. godine („''Marksistički koncept naoružanog naroda''“). Doktorirao je u [[Beograd]]u [[26. novembar|26. novembra]] [[1979]]. godine, disertacijom na temu „''Politička suština militarizma i fašizma''“. Najmlađi je [[doktor nauka]]<ref name=autogenerated1>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2317765.stm Šešeljev profil na BiBiSiju], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Od [[1981]]. do [[1984]]. radio je kao asistent profesora, predmet Teorija o ratu, na [[Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu|Političkim naukama na Sarajevskom univerzitetu]]. === Porodica === Prva žena mu je bila Vesna Tunić (devojačko Mudreša) sa kojom je dobio sina Nikolu (1984), dok je bio u zatvoru. Ubrzo posle razvoda se oženio sadašnjom suprugom [[Jadranka Šešelj|Jadrankom]], sa kojom ima tri sina: Aleksandra (1993), Mihaila (1996) i Vladimira (1998). Od sina Nikole ima unuke Vojislava (2002) i Ljubomira (2004). Nikoli je kum na krštenju bio [[Vuk Drašković]] dok je Nikolinim sinovima kumovao [[Tomislav Nikolić]].<ref name="alo">[http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka Dva kuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101203010854/http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka |date=2010-12-03 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Najstariji sin Nikola se prvobitno pojavio u medijima [[2010]]. godine, kada ga je pet policajaca pretuklo, zbog organizovanog turnira u pokeru ({{Jez-eng|Texas hold 'em}}). Lekari su konstatovali teške telesne povrede a policajci su privremeno udaljeni iz službe.<ref name="blic">[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/213996/Policajci-pretukli-Seseljevog-sina Pretukli Šešeljevog sina], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Nikola Šešelj u stranci postaje aktivan krajem 2010. godine, kada stupa na dužnost glavnog i odgovornog urednika sajta ''„Srpske radikalne stranke“'' i sajta o ''„Vojislavu Šešelju“''.<ref name="vseselj">[http://www.vseselj.com/index.php?c=39 Najstariji sin glavni urednik], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Haški tribunal|Tribunal za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji]] uputio je tri pisma Nikoli Šešelju u kojima mu je zaprećeno kaznom od sedam godina zatvora i novčanom kaznom do 100.000 evra ukoliko ne skine knjige ''"Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić"'' i ''"Glupson iz Manitobe Brus Mek Farlen"'' sa sajta o Vojislavu Šešelju.<ref name="vesti">[http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print Hag preti Nikoli Šešelju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121222230736/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print |date=2012-12-22 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> == Politička karijera == U [[Savez komunista Jugoslavije]] primljen je sa 17 godina, kao priznanje za izuzetno zalaganje na radnoj akciji posle [[Zemljotres u Banjaluci 1969.|zemljotresa u Banjaluci]]<ref>Intervju, Alternativna televizija Banja Luka, 7. februar 2003.</ref>. Kasnije je odbacio komunističku ideologiju, postao disident i kritičar komunističkog režima. Početkom osamdesetih godina je uspostavio veze sa grupom srpskih intelektualaca nacionalne opcije u [[Beograd]]u. Došao je u sukob sa komunističkom vlasti tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], naročito sa vodećim ljudima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]], [[Branko Mikulić|Brankom Mikulićem]] i [[Hamdija Pozderac|Hamdijom Pozdercem]]. Do ovog sukoba došlo je kada je Šešelj u direktnoj borbi za asistentsko mesto protestovao protiv plagijata u doktorskoj tezi Branka Miljuša<ref name="Vreme_23_05_1994">[http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm Članak Miloša Vasića u Vremenu, 23. maja 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509021913/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm |date=2008-05-09 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>, drugog istaknutog mladog političara i štićenika ove dvojice. Šešeljeve disidentske pozicije i beskompromisnost su pretvorile ovaj politički sukob u krivični i ishodile njegovim izbacivanjem sa Fakulteta, praćenjem od strane [[Služba državne bezbednosti|UDBE]] i konačno, zatvorskom kaznom u trajanju od 8 godina. Osuđen je [[9. jul]]a [[1984]]. godine, zbog delovanja sa, kako je navedeno u presudi sudije Milorada Potparića, „[[liberalizam|anarholiberalističkih]] i [[nacionalizam|nacionalističkih]] pozicija“ čime je počinio „krivično delo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja“. Kao dokazni materijal u sudskom procesu korišćeni su iskazi svedoka o privatnim razgovorima i neobjavljeni tekst odgovora na anketu-intervju pod naslovom „Šta da se radi?“. Odlukom [[Vrhovni sud SFRJ|Vrhovnog suda SFRJ]], kazna mu je smanjena na 6, potom na 4, pa na 2 godine. U [[Zatvor u Zenici|zatvoru u Zenici]] proveo je 22 meseca, od čega više od 6 meseci u [[samica|samici]]. Na ranije puštanje iz zatvora [[1986]]. uticali su brojni protesti i [[peticije]] intelektualaca iz svih krajeva [[Jugoslavija|Jugoslavije]]<ref name="Vreme_23_05_1994" /> (među kojima i puno njegovih kasnijih oštrih političkih protivnika), njegov [[štrajk glađu]], a verovatno i interesovanje strane štampe za njegov slučaj. Potpisivale su se peticije, protestna pisma.<ref>Jedno od tih protestnih pisama napisao je i [[Vuk Drašković]].</ref> Izbačen je iz [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Po izlasku iz zatvora, preselio se u Beograd gde se izdržavao pisanjem i samostalnim izdavanjem knjiga. Tako je postao član [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]]. Zbližio se sa [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]], koji mu je krstio sina. Kasnije su se razišli zbog različitih političkih uverenja, ali i oko novca koji je donirala dijaspora<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Tokom [[1989]]. godine, Vojislav Šešelj je održao ukupno 97 predavanja [[Srpska dijaspora|Srbima u dijaspori]], od kojih je većina održana u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]] i [[Kanada|Kanadi]], a manji deo u zemljama [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] i [[Australija|Australiji]]. [[1990]]. godine, za [[Vidovdan]], ga je [[Momčilo Đujić]] zbog „naročitih zasluga u borbi za srpski nacionalni interes“ proizveo u čin srpskog [[četnici|četničkog]] vojvode. U položenoj zakletvi Šešelj je rekao je da će služiti [[Dinastija Karađorđevića|kralju]] i otadžbini. Đujić je ovu odluku povukao [[1998]], kada je Šešelj formirao vladu sa [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]], i nakon što je javno rekao da [[monarhizam]] sam po sebi nije [[demokratija|demokratski]] sistem, te da je on [[republikanizam|republikanac]]. Šešelj je nakon [[1998]]. godine [[Kralj Aleksandar Karađorđević|Kralja Aleksandra Karađođevića]] nazvao iditom, zato što nije stvori [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] nakon [[Prvi svetski rat|prvog svetskog rata]], zbog svega toga vojvoda [[Momčilo Đujić]] mu je 1998. godine oduzeo titulu četničkog [[vojvoda|vojvode]].<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=R_APR9UEfJ8 Izjava Momčila Đujića]</ref> [[Datoteka:SKIDANJE TITA.jpg|mini|left|Skidanje [[Josip Broz Tito|Titove]] slike u Domu inženjera i tehničara u Beogradu 15. marta 1990. godine, tokom prvog okupljanja do tada osnovanih političkih stranaka i njihovih pristalica. Od četvorice aktera jedino se vidi lice predstavnika Narodne radikalne stranke [[Milan Mladenović od Lužice|Milana Mladenovića od Lužice]]. S leve strane je Vojislav Šešelj, a u sredini Vuk Drašković.]] Po povratku iz Sjedinjenih Američkih Država, [[23. januar]]a [[1990]]. godine, osnovao je [[Srpski slobodarski pokret]], koji se [[14. mart]]a iste godine ujedinio sa otcepljenim krilom [[Srpska narodna obnova|Srpske narodne obnove]] (stranke osnovane u [[Nova Pazova|Novoj Pazovi]], a nastale od prvog [[antikomunizam|antikomunističkog]] udruženja [[Društvo Sava]]) koje je predvodio Vuk Drašković. Ujedinjena politička stranka je dobila novo ime - [[Srpski pokret obnove]]. Nakon pomenutog razlaza sa Vukom Draškovićem u maju 1990, Šešelj je pokušao osnovati [[Srpska radikalna stranka|Srpski četnički pokret]], čija je registracija odbijena sa obrazloženjem da „svojim imenom vređa javni moral“{{činjenica}}. Na kaznu zatvora po drugi put je osuđen [[2. oktobar|2. oktobra]] 1990. godine, zbog pokušaja rušenja „[[Kuća cveća|Kuće cveća]]“ i prikupljanja dobrovoljaca za odlazak u odbranu [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].{{sfn|Sell|2002|pp=327}} Po izdržanoj kazni ponovo je uhapšen [[23. oktobar|23. oktobra]] iste godine i osuđen na 45 dana zatvora. Pušten je nešto ranije, [[15. novembar|15. novembra]], a tom prilikom odbio je da potpiše rešenje o uslovnom puštanju. Praktično iz zatvora, [[14. novembar|14. novembra]] 1990. godine, prvi put se kandiduje za [[predsednik Republike Srbije|predsednika Srbije]], ispred [[grupa građana|grupe građana]]. Šešelj je na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1990.|izborima]] 1990. godine osvojio peto mesto sa 96.277 glasova, iza [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]], [[Ivan Đurić|Ivana Đurića]] i [[Sulejman Ugljanin|Sulejmana Ugljanina]]. === Predsednik Srpske radikalne stranke === {{Poseban članak|Srpska radikalna stranka}} Predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] Vojislav Šešelj postaje u [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[23. februar]]a [[1991]]. godine, kada je stranka i osnovana, ujedinjenjem neregistrovanog Srpskog četničkog pokreta i većine mesnih odbora [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]]. Februara [[1991]]. godine, Šešelj osniva Srpsku radikalnu stranku. Nekoliko meseci kasnije, prvi put je izabran za poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Srbije]]. 31.3. 1991. Šešelj je posetio Vukovar. Idućeg dana, 1.4. 1991., šešeljevci su se smestili u susednom [[Borovo|Borovu]]. 21.4. Šešelj je održao govor mržnje u selu [[Jagodnjak]].<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - Annex III.A Special forces] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110319013625/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 |date=2011-03-19 }} UN, 1994.</ref> U intervjuju za [[Večernje novosti]] od 19. novembra [[1991]] Šešelj je podržao, u ime Srpske radikalne stranke, „odluku naroda [[Dubrovnik]]a, [[Cavtat]]a i [[Konavle|Konavla]] o ponovnom uspostavljanju [[dubrovačka Republika|dubrovačke republike]] i njihovu želju da ostanu u Jugoslaviji”, čime je pravdao [[Opsada Dubrovnika]] koja je bila tu toku. On je istakao da SRS nema ništa protiv razmeštanja plavih šlemova, ali samo na zapadnim granicama srpskim, na liniji [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlobag–Karlovac–Ogulin–Virovitica]], a nikako na granicama "Titove Jugoslavije". Šešelj je takođe upozorio pripadnike "[[šiptar]]ske nacionalne manjine" i Hrvate čiji su članovi porodica bili dobrovoljci u zengama "da im ni porodicama nije mesto na [[Kosovo|Kosmetu]]".<ref name="Olovka">{{Cite web |title=Olovka piše mržnjom |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |access-date=2010-03-30 |archivedate=2015-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610204336/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |deadurl=yes }}</ref> Takođe je osudio [[izbjeglice|izbeglice]] koje se ne odazivaju pozivu na front: {{izdvojeni citat|Naša stranka osuđuje sve takozvane izbeglice od 18 do 56 godina starosti, kojih je oko pet hiljada, što se ne odazivaju pozivu na front. Tražimo od kolektiva u Srbiji koji su ih primili da im daju otkaze i prijave najbližim vojnim vlastima radi odlaska na front.<ref name="Olovka"/>}} U jesen 1991, Šešelj boravi na [[vukovar]]skom ratištu. Šešelj je nakon zauzeća Vukovara novembra [[1991]]. rekao da "nijedan ustaša ne sme da živ napusti grad".<ref name="optužnica"/> Ubrzo zatim, izvršen je [[ovčara|masakr na Ovčari]], kada je streljano približno 255 zarobljenika iz vukovarske bolnice, što mu tužilaštvo stavlja na teret.<ref name="optužnica"/> Šešeljevi dobrovoljci su učestvovali u [[masakr u Voćinu|masakru civila u Voćinu]] u decembru 1991.<ref name="optužnica"/><ref>Jerry Blaskovich, Anatomy of Deceit: An American Physician's First-hand Encounter With The Realities Of The War In Croatia</ref> Početkom [[1992]] Šešelj se javno zalagao za zamenu stanovništva tako što bi Srbi ušli u napuštene hrvatske domove i obrnuto, Hrvati bi naselili napuštena srpska sela. Najveća selidba bi, po Šešelju, trebalo da se obavi između [[Gorski kotar|Gorskog Kotara]] i Kosova, tako što bi sva srpska sela Kotara bila "preseljena" na [[Kosovo]].<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (2) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |access-date=2010-03-29 |archivedate=2013-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130606110330/http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |deadurl=yes }}</ref> Šešelj se posebno zalagao za proterivanje [[Hrvati|Hrvata]] iz Srbije. On je tvrdio da se taj metod "primenjivan već u svetu" pokazao kao dobar u situaciji gde narodi ne mogu da podnesu zajednički život. Početkom [[april]]a 1992. Šešelj je u [[Apatin]]u ([[Vojvodina]]) izjavio: {{izdvojeni citat|Tuđman je iz Hrvatske proterao nekoliko stotina hiljada Srba i mi treba da proteramo sve Hrvate iz Srbije. Nemaju Hrvati šta da traže u Srbiji. Onaj ko se poziva na ljudska prava i građanske slobode, neka ih traži u Zagrebu, i neka tamo traži uzroke, a posle razmišlja o posledicama. Hrvati, zna se, potpomažu upade Tuđmanovih gerilaca na srpsku teritoriju i pomažu bekstva ustaša iz Vukovara u Mađarsku.<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref>}} Kao odgovor na kritike da to nije u skladu sa poštovanjem građanskih prava, Šešelj je odgovorio: "I mi ćemo ih poštovati. Nikoga nećemo ubiti, jednostavno ćemo ih potrpati u autobuse i ispratiti do granice".<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref> Uoči [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (marta [[1992]]) Šešelj je poručivao da se "nijedan srpski predeo" neće se naći pod supremacijom bosanskih Muslimana, čije je rukovodstvo islamski orijentisano i fanatizovano do kraja. On je najavljivao da "predstoji podela BiH na doslednom etničkom, geografskom, strateškom i istorijskom principu" i da srpski deo mora obuhvatiti SAO Hercegovinu, čije su severne granice na Neretvi, zatim Bosansku Krajinu, povezati je sa Semberijom, gde spadaju [[Ozren]] i [[Romanija]], i [[dubrovačko primorje]], od ušća Neretve do Crne Gore.<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (3) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |access-date=2010-04-03 |archivedate=2019-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190411132146/http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |deadurl=yes }}</ref> U proleće i leto 1992 godine "[[Beli orlovi|šešeljevci]]" su, zajedno sa "[[srpska dobrovoljačka garda|arkanovcima]]" učestvovali u zauzimanu [[Zvornik]]a i ubistvu više od 300 zvorničkih Muslimana. Tužilaštvo tvrdi da su ova ubistva bila podstaknuta Šešeljevim govorom.<ref name="optužnica"/> Prikupljao je dobrovoljce i slao ih na ratište pod komandu [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Obilazio je razna žarišta sukoba: [[Plitvička jezera|Plitvice]], [[Vukovar]], [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Semberija|Semberiju]]. U Vukovaru je umalo poginuo od dva projektila JNA koji su promašili metu<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Vojislav Šešelj je zahtevao da umesto slanja trupa na [[Slovenija|Sloveniju]], [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] treba da povuče sve svoje trupe na granicu [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlovac-Karlobag-Virovitica]], a ukoliko vojska bude ugrožena, smatrao je da ima pravo da se brani svime što joj je na raspolaganju, uključujući i [[napalm-bomba|napalm-bombe]] <ref>{{cite web|author=&ldquo;&rdquo; |url=http://www.youtube.com/watch?v=PEc-YazxvmE |title=Vojislav Seselj: Kavlobag - Kavlovac - Vivovitica |publisher=YouTube |date=02. 12. 2006. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>. Navodno je pretio nelojalnim [[Albanci]]ma<ref name="profil_bbc" /> i onima čije su se porodice naselile nakon Drugog svetskog rata <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2006-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061007124121/http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |dead-url=yes }}</ref> proterivanjem sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], a [[Slobodan Milošević|Miloševiću]] hapšenjem<ref name="vreme_476">[http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html „Šešelj: Karijera pretnji i uvreda“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100124092805/http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html |date=2010-01-24 }} Nedeljnik „Vreme“, broj 476, 19. februar 2000.</ref>. Takođe je poznata i epizoda potezanja pištolja na taksiste i studente u toku demonstracija 1992. godine<ref name="vreme_476" />. Njegovim zalaganjem izglasano je u [[Narodna skupština Republike Srbije|Saveznoj Skupštini]] nepoverenje prvoj Saveznoj Vladi SRJ [[Milan Panić|Milana Panića]], decembra 1992, a nedugo zatim i prvom Predsedniku [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], književniku [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]], juna 1993. takođe nekadašnjem Šešeljevom prijatelju iz [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], koji je bio jedan od najzaslužnijih za njegovo oslobađanje iz zatvora, koji mu je potom i materijalno pomagao<ref name="Vreme_23_05_1994" />; kome, konačno, duguje i dobar deo svojih nacionalističkih pozicija<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Nakon kratke [[monarhija|monarhističke]] faze na početku devedesetih, kada je zagovarao izvesnu [[Španija|špansku]] porodicu [[Dolgorukov]] kao naslednike loze [[Nemanjići|Nemanjića]] <ref>{{cite web|url=http://www.xs4all.nl/~freeserb/politics/e-srs.html |title=Free Serbia - Other voices from Serbia - Politics |publisher=Xs4all.nl |date=03. 10. 1999. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, Šešelj staje iza republikanskog uređenja. Posmatrači su opisivali kako vispreno prilagođava svoju poziciju kontekstu, „galami, viče, upada u reč, pritiska protivnika tako da ovaj ne može da dođe do daha“ <ref>{{cite web|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Dec97/0212/0212_6.HTM |title="Nasa Borba" - Dr Slobodan Antonic o TV duelu Draskovic - Seselj |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> i ne preza od uvreda<ref name="vreme_476" /> i obično matira protivnika. Šešelj je učestvovao u tučama sa skupštinskim obezbeđenjem <ref>{{cite web|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=333476 |title=Vreme 633 - Granice Vojislava Seselja: Virovitica, Karlovac, Karlobag – Hag |publisher=Vreme.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, a u raspravi u Saveznoj Skupštini povodom njegovog proterivanja iz [[Crna Gora|Crne Gore]] od strane tadašnjeg režima [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] (posle mitinga u [[Herceg Novi|Herceg-Novom]]) je pljunuo predsedavajućeg Skupštine dr. Radomana Božovića <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |access-date=2015-03-06 |archivedate=2008-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014192201/http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |deadurl=yes }}</ref>. Kasnije je proteran i iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Posle oštrog televizijskog duela na BK televiziji <ref>{{cite news|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul97/1807/1807_6.HTM |title="Nasa Borba" - Kako je došlo do sukoba Seselja i Barovica |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešeljev telohranitelj nanosi teške povrede advokatu Nikoli Baroviću što se kasnije objašnjava time da se ovaj okliznuo na bananu.<ref>{{cite news|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=364165 |title=Vreme 680 - Podsecanje - radikali na vlasti: Oni se nisu promenili |publisher=Vreme.com |date=07. 12. 1998. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešelj je optužio [[Dragoljub Mićunović|Dragoljuba Mićunovića]] da je „jahao popa“<ref name="vreme_476" />, a akt Prestolonaslednika [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandra II]] kada se ovaj sagao i poljubio zemlju pri povratku u Srbiju posle pedesetogodišnjeg izgnanstva svoje porodice opisao je kao „pašu trave“<ref name="vreme_476" />. === Politički angažman === Politički angažman Šešelja tokom devedesetih godina odlikuje niz naizmeničnih perioda saradnje i razlaza sa režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Nekoliko puta su njihove stranke formirale takozvane „vlade narodnog jedinstva“ i vodile veoma složnu politiku u odnosu na konflikt u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sam Milošević nazvao je Šešelja kako svojim „omiljenim opozicionarom“ tako i „oličenjem nasilja i primitivizma“. Razilazili su se raznim povodima, ali uglavnom kada bi Šešeljeva stranka dovoljno ojačala, a Milošević popuštao pred zahtevima međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa fijaskom Vens-Ovenovog plana [[1993]]. (i potonjom blokadom [[Republika Srpska|Republike Srpske]] od strane beogradskog režima) i [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskim sporazumom]] [[1999]]. Po potpisivanju [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] [[1995]], Slobodana Miloševića je nazvao „najvećim izdajnikom srpskog naroda“<ref name="vreme_476" />. U periodima razilaženja, Šešeljeva SRS bi oštro kritikovala vladajući režim, sam Šešelj bi publikovao dela pod pitoresknim nazivima poput „Tiranin sa Dedinja“ (odnosi se na Slobodana Miloševića) ili „Narkomanija Vuka Manitoga“ (u vreme kada je SPS u Saveznoj vladi sarađivao sa SPO Vuka Draškovića umesto sa njegovom SRS), za Miloševiću suprugu [[Mirjana Marković|prof. Mirjanu Marković]] govorio da je „crvena veštica sa Dedinja, nova [[Jerina Branković|prokleta Jerina]] i najveće zlo srpskog naroda“ <ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=03&dd=18&nav_id=191949&nav_category=11 |title=Vesti - Vučelić, čuvar lika i dela - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije |publisher=B92 |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, njegova partija bila izložena jednakom progonu državnih medija kao i ostale opozicione partije, pa bi čak dolazilo i do pokušaja saradnje među njima kao na primer pri konstituisanju Narodne Skupštine posle izbora 1993. U zatvoru po treći put boravi od [[29. septembar|29. septembra]] [[1994]]. godine do 29. septembra 1995. godine. Iste godine, takođe zbog suprotstavljanja politici aktuelnog režima, boravi još 60 dana u zatvoru. Nakon izlaska iz zatvora, Šešelj je napravio „tehničku koaliciju“ sa [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratskom strankom]] i [[Demokratska stranka Srbije|Demokratskom strankom Srbije]]. Članice koalicije su se obavezale da će napraviti zajedničku listu nad predstojećim lokalnim izborima i da će koordinisano delovati u skupštini. Šešelj je opet uhapšen u [[Gnjilane|Gnjilanu]] 1995. zbog oranizovanja skupa bez odobrenja policije. Do kraja 1995. kolacija sa DS i DSS se praktično ugasila. Početkom 1996. SRS i SPO su obnovili svoj rat optužbama.{{sfn|Ramet|1999|pp=208}} Pobedom SRS na lokalnim izborima [[1996]]. u [[Zemun]]u (sam Šešelj živeo je u [[Batajnica|Batajnici]]), postaje predsednik Skupštine Opštine Zemun. U posetu Srbiji dovodi [[Žan-Mari le Pen|Žan-Mari Le Pena]] i [[Vladimir Žirinovski|Vladimira Žirinovskog]]. Na [[Neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|izborima za predsednika Srbije]] održanim [[21. septembar|21. septembra]] [[1997]]. godine, Vojislav Šešelj osvojio je 1.125.140 glasova i ušao u drugi izborni krug. Sa 50,61% važećih glasačkih listića pobedio je protivkandidata SPS-a [[Zoran Lilić|Zorana Lilića]], [[5. oktobar|5. oktobra]] iste godine, ali su izbori ponovljeni nakon što je Republička izborna komisija objavila da je izlaznost bila 48,88%. Na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|ponovljenim izborima koji su održani 7. decembra]] SPS kandiduje [[Milan Milutinović|Milana Milutinovića]], tadašnjeg ministra inostranih poslova SRJ, koji Šešelja pobeđuje u drugom krugu. Kao i većina ostalih zvaničnih rezultata izbora iz ovog perioda, i ovi ostaju kontroverzni, uz široko verovanje da su falsifikovani na Šešeljevu štetu{{činjenica}}.<!--barem jedan link ka nečijem mišljenju je potreban--> Na primer, u Drenici na Kosovu i Metohiji, utvrđenju [[Albanci|albanskih]] separatista, zvanični rezultati pokazuju 90% upisanih birača za Milutinovića. Na oba ova izbora za predsednika Srbije učestvuje kao trećeplasirani u prvom krugu i [[Vuk Drašković]]; ostale opozicione stranke su ih, uglavnom neuspešno, bojkotovale. Šešelj postaje zatim potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] u kabinetu [[Mirko Marjanović|Mirka Marjanovića]], [[24. mart]]a [[1998]]. Pozicija Srbije na početku mandata ove Vlade bila je teška, a na njenom isteku i neuporedivo gora. Odnosi sa Vladom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] su krajnje zaoštreni što je u krajnjem rezultovalo ukidanjem SRJ [[2003]], a oružana pobuna na Kosovu i Metohiji eskalirala je u oštar rat koji se, nakon [[Referendum o učešću stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji 1998.|referenduma]] na kojem je odbijeno učešće međunarodnih pregovarača, snažnih spoljnih pritisaka, i kraha pregovora u Rambujeu, završio [[NATO bombardovanje SRJ|agresijom NATO pakta]] u proleće 1999. Agresija je zaustavljena potpisivanjem [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskog sporazuma]] koji je uspostavio protektorat [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] i ''[[de facto]]'' suspendovao svaki suverenitet Srbije u toj pokrajini; Šešelj i ostali članovi Vlade iz redova Srpske radikalne stranke su se usprotivili potpisivanju ovog sporazuma i podneli ostavke na članstvo u Vladi ali su potom nastavili da obavljaju svoje dužnosti, obrazlažući to nacionalnim interesima. Na unutrašnje-političkom planu ova Vlada u kojoj je Šešelj igrao važnu ulogu ostala je zapamćena pre svega po donošenju kontroverznih zakona o informisanju i o univerzitetima. Primena zakona o informisanju rezultovala je neviđenim pritiskom na novinare čije se izveštavanje nije uklapalo u okvire koje je propisala Vlada (tzv. „nezavisni novinari“); sudskim procesima po tužbama uglavnom nepoznatih građana i organizacija (npr. „Patriotskog saveza Jugoslavije“) koji su rešavani u roku od 24 časa izuzetno visokim novčnim kaznama; zabranama i zatvaranjem nekoliko dnevnika, nedeljnih novina i [[radio]]-stanica; te progonima pa i ubistvima nekoliko novinara. Zakon o univerzitetu suspendovao je autonomiju („samoupravljanje“ kako je to objašnjavala Vlada) visokog školstva i omogućio Vladi postavljenje dekana i rektora i gotovo potpunu kontrolu nad zbivanjima na Univerzitetima čiji je osnivač; što je dovelo do revolta i ostavki od strane određenog broja univerzitetskih profesora. U ovom periodu Šešelj bio je izabran i za redovnog profesora na [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnom Fakultetu u Beogradu]]. Srpska radikalna stranka beleži izuzetno loš rezultat najpre na saveznim izborima [[24. septembar|24. septembra]] [[2000]]. godine, a potom i na republičkim izborima [[23. decembar|23. decembra]] iste godine. Šešelj gubi poziciju potpredsednika republičke Vlade izborom prelazne Vlade, [[25. oktobar|25. oktobra]] 2000. Šešelj učestvuje na [[Prvi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|predsedničkim izborima]] u septembru [[2002]]. i završava treći, a na [[Drugi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|ponovljenim izborima]] u [[decembar|decembru]] 2002. godine, dobija iz [[Hag]]a podršku Slobodana Miloševića, koji biračima poručuje da će Šešelj „svrgnuti spolja nametnuti režim u [[Beograd]]u“ — i osvaja 37% glasova. == Suđenje u Haškom tribunalu == {{Poseban članak|Suđenje Vojislavu Šešelju u Hagu}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ([[Haški tribunal|Haški Tribunal]]) optužio je u [[januar]]u [[2003]]. Vojislava Šešelja da je podsticao zločine protiv čovečnosti i za kršenje zakona i običaja ratovanja na području [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Vojvodina|Vojvodine]]. Optužen je da je „''govorima i izjavama doprineo da se kod izvršilaca stvori odluka da počine navedene zločine''“. Šešelj se dobrovoljno predao Tribunalu [[24. februar]]a 2003, gde je u pritvoru četiri i po godine čekao početak suđenja, do novembra [[2007]]. U međuvremenu je, u jesen [[2005]]. godine, svedočio na suđenju [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. Srpska radikalna stranka, čiji je i dalje predsednik, najpre je na parlamentarnim izborima u [[decembar|decembru]] 2003. dokazala da je pojedinačno najjača, osvojivši 28% glasova i 82 od ukupno 250 mandata u Narodnoj Skupštini, ali ipak ostaje u opoziciji. Kandidat partije, zamenik predsednika SRS [[Tomislav Nikolić]], uz Miloševićevu i Šešeljevu podršku iz Haga, osvaja najveći broj glasova u prvom krugu [[13. jun]]a [[2004]]. godine, ali u drugom krugu ([[27. jun]]) gubi od lidera [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]]. U narednom periodu, SRS je bila opozicija Vladi Srbije koju je vodio [[Vojislav Koštunica]], a koju su činili [[Demokratska stranka Srbije]], [[G17 plus|G 17 plus]], i koalicija [[Srpski pokret obnove]]-[[Nova Srbija|Nova Srbije]], uz manjinsku podršku SPS-a u parlamentu. U jesen [[2006]]. godine, SRS je podržala donošenje novog Ustava Srbije, koji su građani izglasali na referendumu [[28. oktobar|28.]] i [[29. oktobar|29. oktobra]] te godine, a koji je proglašen [[8. novembar|8. novembra]] 2006. Po proglašenju Ustava, raspisani su vanredni skupštinski izbori, koji su održani [[21. januar]]a 2007. godine. I na ovim izborima, SRS je osvojila prvo mesto, sa osvojenim 81 mandatom. Pregovori o formiranju nove Vlade potrajali su sve do sredine maja, a u međuvremenu je, zahvaljujući podršci DSS-a, Tomislav Nikolić [[8. maj]]a 2007. postao predsednik Skupštine Srbije. No, pošto su stranke „demokratskog bloka“ ipak uspele da postignu sporazum o formiranju zajedničke Vlade, DSS je uskratio podršku Tomislavu Nikoliću i on je [[13. maj]]a podneo ostavku. U narednom periodu, SRS je predstavljala opoziciju novoj Vladi Srbije koju je ponovo formirao Vojislav Koštunica, a koju su činili DS, DSS, i G 17 plus. Početkom novembra 2007. godine, konačno je počelo suđenje Vojislavu Šešelju. A u decembru mesecu raspisani su vanredni izbori za predsednika Srbije, koji su morali da se održe, saglasno novom Ustavu. Srpska radikalna stranka ponovo je kandidovala Tomislava Nikolića, koji je u prvom krugu, [[20. januar]]a [[2008]]. godine, osvojio prvo mesto sa 40% glasova. Dve nedelje kasnije, [[3. februar]]a, Tomislav Nikolić je (sa vrlo malom razlikom) izgubio ponovo od Borisa Tadića, lidera DS i predsednika Srbije. U februaru 2008. došlo je i do proglašenja nezavisnosti [[Kosovo i Metohija|Kosova]] od strane tamošnjih privremenih vlasti u Prištini. Srpska Vlada je energično reagovala protiv te odluke, poništavajući akte o nezavisnosti kao nelegalne i pozivajući građane na veliki protestni miting, u čijem organizovanju je učestvovala i Srpska radikalna stranka. Miting je održan [[21. februar]]a, a ispred SRS govorio je Tomislav Nikolić. Kasnije, nakon mitinga, došlo je do paljenja američke ambasade u centru [[Beograd]]a. Kosovska kriza je uticala i na pad druge Vlade Vojislava Koštunice. Najpre je, [[5. mart]]a, Srpska radikalna stranka predložila parlamentu Rezoluciju o odnosima Srbije i EU, koju je podržao DSS a usprotivio se DS. Tri dana kasnije, Vojislav Koštunica predlaže raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih skupštinskih izbora koji su zakazani za [[11. maj]] te godine. Na tim izborima, Srpska radikalna stranka osvaja drugo mesto sa 78 mandata, i ponovo ostaje u opoziciji pošto je novu Vladu Srbije formirala koalicija okupljena oko DS-a sa koalicijom okupljenom oko Socijalističke partije Srbije (jul 2008). Srpska radikalna stranka je krajem jula 2008. organizovala protestni miting zbog hapšenja [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], bivšeg predsednika [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koji je pred Haškim tribunalom optužen za ratne zločine. Miting je održan [[29. jul]]a u Beogradu, a nakon mitinga je došlo do sukoba demonstranata i policije, i tom prilikom je teško povređen jedan demonstrant, koji je kasnije podlegao povredama. Zbog toga je SRS u Skupštini Srbije tražila odgovor od nadležnih organa na pitanje ko je odgovoran za nerede na mitingu, i to je rezultovalo blokadom rada parlamenta, početkom avgusta meseca. Početkom septembra 2008. Tomislav Nikolić je najavio da će SRS podržati [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] u parlamentu, ukoliko Vlada Srbije prihvati amandman SRS. No, [[5. septembar|5. septembra]], Predsednički kolegijum SRS je većinom glasova odlučio da SRS ne podrži Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, po nalogu Vojislava Šešelja. Tomislav Nikolić je tada podneo ostavku na sve stranačke dužnosti, a [[8. septembar|8. septembra]] formirao posebnu poslaničku grupu pod nazivom „Napred Srbijo“. Toj poslaničkoj grupi prišlo je više od deset poslanika SRS-a. Zbog toga se saziva Centralna otadžbinska uprava SRS-a ([[12. septembar]]), koja je jednoglasno isključila Nikolića i one koji su mu prišli iz stranke. Nikolić je kasnije osnovao svoju stranku ([[Srpska napredna stranka]]) i zadržao poslaničke mandate. Vojislav Šešelj je u Hagu optužio Nikolića da su ga "''zavrbovale strane obaveštajne službe''". Vojislav Šešelj objavio je veliki broj knjiga i pamfleta, stručnih i političkih tekstova, uključujući i udžbenik iz predmeta Politički sistem koji je [[2000]]—[[2001]]. predavao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nakon akcije Srpske radikalne stranke u kojoj je skupila više od milion potpisa građana Republike Srbije da se suđenje dr Vojislavu Šešelju prenosi na RTS, građani Srbije mogu da gledaju suđenje Šešelju. ==== Pogrešno prevođenje ==== Vojislav Šešelj podneo je zahteve pretresnom veću da naloži sekretaru da ispravi pogrešan prevod sa srpskog na engleski, kao i pogrešan prevod sa srpskog jezika na francuski u transkriptima suđenja od 8. novembra 2007. godine. Tom prilikom je Zoran Krasić, jedan od Šešeljevih pravnih savetnika, utvrdio kako prevodioci „namerno greše“ u prevođenju, navodeći uz to niz primera gde je u prevodu izmenjen smisao onoga što je izgovoreno.<ref>[http://www.glas-javnosti.co.rs/clanak/glas-javnosti-11-01-2008/od-nisam-prave-jesam Glas javnosti: Od „nisam“ prave „jesam“]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Srpska radikalna stranka]] je [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]] dostavila i CD za koji tvrde da sadrži deo suđenja u kom se prevodioci glasno smeju na reči Vojislava Šešelja. === Puštanje na privremenu slobodu === Odlukom Sudskog veća Haškog tribunala [[6. novembar|6. novembra]] [[2014.]], Vojislav Šešelj je pušten na privremenu slobodu do izricanja presude, kako je navedeno, iz humanitarnih razloga. Šešelju se zdravstveno stanje pogoršalo nekoliko nedelja ranije, kada su mu dijagnostikovane metastaze raka na jetri. Ovo je potvrdio i srpski lekarski tim koji je u pritvoru Haškog tribunala pregledao Šešelja. Šef lekarskog tima Prof. Dr Milovan Bojić naveo je da je Šešeljevo zdravstveno stanje ozbiljno i da postoje elementi "životne ugroženosti". Sudsko veće najpre nije otkrivalo javnosti uslove pod kojima je Šešelj pušten iz pritvora ali su kasnije objavili da mu nisu postavljeni nikakvi posebni uslovi, osim da ne napušta [[Srbija|Srbiju]], nema kontakte sa žrtvama i svedocima i da se vrati u pritvor Haškog tribunala kada ga pozovu. Vojislav Šešelj se nakon skoro dvanaest godina provedenih u pritvoru Haškog tribunala, vratio u [[Srbija|Srbiju]] [[12. novembar|12. novembra]] [[2014.]] Na beogradskom aerodromu ga je, pored članova porodice i stranačkih kolega dočekalo i više stotina simpatizera. Puštanje Šešelja na slobodu je imalo određene političke posledice u susednoj Hrvatskoj, s obzirom da se upravo tada održavala kampanja za [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014|predsedničke izbore]]. Šešelj se u nju aktivno uključio sudelujući u talk-show emisiju TV-voditelja [[Velimir Bujanec|Velimira Bujanca]] i izjavio da podržava tadašnjeg predsednika i levičarskog kandidata [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] <ref>{{Cite web|url=http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|title=ŠEŠELJEVO GOSTOVANJE U 'BUJICI': 'Čuo sam se s Josipovićevim ljudima...'(VIDEO)|publisher=Portal Oko|date=26. 11. 2014|access-date=2015-08-16|archive-date=2021-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303021306/http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|dead-url=yes}}</ref>; posle te geste, koju su mnogi u hrvatskoj javnosti shvatili kao ironičnu provokaciju, je na izborima tesno pobedila desničarska protivkandidatkinja [[Kolinda Grabar-Kitarović]]. == Ordenje == * [[Orden Republike Srpske]] * [[Karađorđeva zvijezda|Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena sa lentom]] == Bibliografija == Bibliografija dela Vojislava Šešelja je sastavljena prema spisku sa veb-stranice Srpske radikalne stranke <ref>[http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php Dr. Vojislav Šešelj - izdanja Srpske radikalne stranke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080307192609/http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php |date=2008-03-07 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> i elektronskom katalogu [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]] <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |access-date=2015-03-06 |archive-date=2007-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011011955/http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |dead-url=yes }}</ref>. Prva godina je prvo izdanje, a navedena godina u zagradi je godina ponovljenog izdanja te knjige. Spisak dela nije kompletan. Trenutno je izašla 152. knjiga. {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga koji ne ulaze u kolekciju po numeričkom redosledu''' * ''Marksistički koncept naoružanog naroda'', Književne novine, Beograd, 1983. * ''Vrijeme preispitivanja'', 1986. * ''Hajka na jeretika'', autorovo izdanje, 2. izmenjeno i dopunjeno izdanje, 1988. * ''Optužnica protiv Josipa Broza Tita'', 1990. * ''Knjige za lomaču'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Demokratija i dogma'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Sumrak iluzija'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pledoaje za demokratski ustav'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Osvajanje slobode'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pravo na istinu'', 1991. * ''Suočavanja sa samoupravljanjem'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Veleizdajnički proces'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Bal vampira'', 1992. * ''Debrozovizacija društvene svesti'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Fenomenologija balkanskog despotizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Horvatove ustaške fantazmagorije i druge političke rasprave'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Politička suština militarizma i fašizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Policijski dosije'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Vladaćemo sto godina'', 1994. * ''Milošević hapsi radikale'', 1994. * ''Miloševićev zajam za preporod Kipra'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Preti li nam slobotomija?'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Načelnik generalštaba na kolenima: (konferencija za štampu 1993. godine)'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Guja u nedrima: Vojislav Šešelj u kandžama Mirjane Bobić-Mojsilović'', SRS, 1994. | * ''Branković je ustao iz groba'', 1994. * ''Okrugli stolovi'', 1994. * ''Pada vlada kao klada'', 1994. * ''Šta reče, Slobo slobodo?'', 1994. * ''Što opljačka levica da ne zna desnica'', SRS, 1995. * ''Podgorički atentat'', 1995. * ''Srpski bračni par „Čaušesku“'', ABC Glas, Beograd, 1995. * ''Veštica iz Tolstojeve ulice'', 1995. * ''Emigrantski opus profesora Laze M. Kostića'', 1999. * ''Dani pretnji i ucena'', ZEPS, 1999. * ''Srpski narod i novi svetski poredak'', 1999. * ''Na međunarodnoj sceni'', SRS, 2000. * ''Otvoreni dijalog'', SRS, 2001. * ''Buldožer kao sudbina'', 2002. * ''Hladnoća u kostima'', SRS, 2002. * ''Sadam Husein protiv agresivnog globalizma'', SRS, 2003. * ''Laufer me nije zaboravio'', SRS, 2003. * ''Ili Karlin svedok ili smrt'', SRS, 2007. * ''Rasturanje Haškog tribunala'', Pravda, 2008. * ''Glupson iz Mantobe Brus Mek Farlen'', SRS, 2010.[http://www.vseselj.com/files/books/Glupson.pdf] |} {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga u izdanju Srpske radikalne stranke po numeričkom redosledu''' # ''Vreme preispitivanja'' # ''Hajka na jeretika'' # ''Fenomenologija balkanskog despotizma'' # ''Veleizdajnički proces'', 1991. (2001.) [http://www.vseselj.com/files/books/Veleizdajnicki%20proces.pdf] # ''Narkomanija Vuka manitoga'', (2000.) [http://www.vseselj.com/files/books/Narkomanija%20Vuka%20manitoga.pdf] # ''Politika kao izazov savesti'', 2000. # ''Milan Panić mora pasti'', 1993. (2001.) # ''Na međunarodnoj sceni'' # ''Sučeljavanje sa sedmom silom'', (2000.) # ''Narodni tribun'', (1999.) # ''Poslaničke besede'', 1993. # ''Filipinke četničkog vojvode'', 1994. # ''Pali, žari, dedinjski dizdare'', 1994. (2002.) # ''Crveni tiranin sa Dedinja'', 1995. # ''Da sve srpsko bude kao zemunsko'', 1998. # ''Promene po volji naroda'', 1998. # ''Bez dlake na jeziku'', 2001. # ''Moć argumenata'', 2000. # ''Falsifikovana volja naroda'', (2005.) # ''Vlada nacionalnog jedinstva'', (2001.) # ''Srbija pod američkim bombama'', (2005.) # ''Dok patriote obnavljaju izdajnici razaraju'', (2002.) # ''Radikali se nisu obrukali'', 2002. # ''Pakleni planovi Zapada'', 2001. # ''Kontrarevolucionar u buldožer revoluciji'', 2001. # ''Dosmanlijski zulum nad Srbijom'', 2002. # ''Kontinuitet radikalske doslednosti'', 2002. # ''Glavni Miloševićev politički robijaš'', 2002. # ''Ubistvo ministra odbrane Pavla Bulatovića'', 2002. # ''Dosmanlijski sejmeni na Pravnom fakultetu'', 2002. # ''Glogov kolac u dosovskom srcu'', 2003. # ''Dosmanlije kao novi janjičari'', 2003. # ''Četnička sablja nad dosmanlijskom glavom'', 2004. # ''Na junačkim rukama kroz srpsku Boku'', 2003. # ''Kora od banane'' # ''Srpski četnički pokret'', 1994. (2003.) # ''Srpska radikalna stranka'', (1995.) # ''Peti otadžbinski kongres'', (2005.) # ''Sudanije nepokornog vojvode'', (2003.) # ''Ideologija srpskog nacionalizma'', (2002.) [http://www.vseselj.com/files/books/Ideologija%20srpskog%20nacionalizma.pdf] # ''Afirmacija parlamentarizma'', 2003. # ''Slom savezne države'', 2003. # ''Žigosanje dosmanlijskog beščašća'', 2003. # ''Čelični vojvoda'', 2003. # ''Stazom slave, u službi otadžbine'', 2005. # ''Hrabrost i savesnost u istorijskim lomovima'', 2005. # ''Uporna odbrana srpstva'', 2006. # ''Stanko Subotić - Cane Žabac, kralj duvanske mafije'', 2006. # ''Mafijaška pudlica Nebojša Čović'', 2005. # ''Cijin major Grujica Spasović'', 2003. # ''Četnički vojvoda pred Haškim tribunalom'', 2003. # ''Suočavanje sa haškim inkvizitorima'', 2003. # ''Haški dosije nabeđenog ratnog zločinca'', 2004. # ''Pocepana haška inkvizitorska odežda'', 2004. # ''U čeljustima kurve Del Ponte'', 2004. # ''Genocidni izraelski diplomata Teodor Meron'', 2004. # ''Đavolov šegrt zločinački rimski papa Jovan Pavle Drugi'', 2005. # ''Vašingtonski seksualni manijak Bil Klinton'', 2005. # ''Haško bajramsko prase'', Srpska radikalna stranka, 2005. # ''Lažljiva haška pederčina Džefri Najs'', 2005. # ''Svedok odbrane Slobodana Miloševića u haškom procesu'', 2005.[http://www.vseselj.com/files/books/Svedok%20odbrane%20Slobodana%20Milosevica%20u%20haskom%20procesu.pdf] # ''Engleski pederski isprdak Toni Bler'', 2005. # ''Kriminalac i ratni zločinac Havijer Solana'', 2006. # ''Podmukli galski picopevac Žak Širak'', 2006. # ''Hitlerovi najverniji sledbenici Helmut Kol i Hans Genšer'', 2006. # ''Krvave ručerde Madlen Olbrajt'', 2006. # ''Pontifeks maksimus satanističke crkve Jovan Pavle Drugi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Pontifeks%20maksimus%20satanisticke%20crkve%20Jovan%20Pavle%20Drugi.pdf] # ''Antihristov namesnik zlikovački rimski papa Benedikt Šesnaesti'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Antihristov%20namesnik%20zlikovacki%20rimski%20papa%20Benedikt%20Sesnaesti.pdf] # ''Najveći izdajnik Rusije Boris Jeljcin'' # ''Milo Đukanović novi Skenderbeg Crnojević'' # ''Boris Tadić novi Sinan Paša Kodža'' # ''Izdajnički akreditivi ustaškog konzula Vuka Draškovića'' # ''Politički ortakluk Kurve del Ponte i Kurve del Koštunice'' # ''Vatikan glavno Satanino gnezdo'', 2003. [http://www.vseselj.com/files/books/Vatikan%20glavno%20satanino%20gnezdo.pdf] # ''Rimska kurija večito žedna srpske krvi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Rimska%20kurija%20vecito%20zedna%20srpske%20krvi.pdf] # ''Evropska unija satanistička tvorevina'', 2006. # ''Vatikanski antisrpski instrument Franjo Tuđman'' # ''Američki antisrpski instrument Alija Izetbegović'' # ''Holandski kurvin sin Alfons Ori'' # ''Ubica Slobodana Miloševića Patrik Robinson'' # ''Korumpirani predsednik nelegalnog Haškog suda Fausto Pokar'' # ''Pitomac minhenske pivnice Volfgang Šomburg'' # ''Haški štrajk glađu'' # ''Varvarska gozba'' # ''Kad bitange marširaju'' # ''Siktanje crvene zmije'' # ''Skalpiranje kao smisao informisanja'' # ''Ko poseče bega Gutenberga'' # ''Robija kao sudbina'' # ''Politička partija Prodanovića'' # ''Pokvareni malteški pacov Karmel Agijus'' # ''Smrdljiva gvajanska svinja Mohamed Šahabudin'' # ''Pljačkaš novca Ujedinjenih nacija Hans Holtajus'' # ''Degenerisani majmun Bakone Džastis Moloto'', 2010. # ''Retardirana haška tužiteljka Hildegard Uerc-Reclaf'' # ''Ljubavnik Džefrija Najsa Danijel Sakson'' # ''Jedna banana za Kofi Anana'' # ''Očerupana Haška ćurka Kristina Dal'' # ''Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić'' [http://www.vseselj.com/files/books/Afera%20Hrtkovci%20i%20ustaska%20kurva%20Natasa%20Kandic.pdf] # ''Haška instrumentalizacija lažnih svedoka'', 2009. [http://www.vseselj.com/files/books/Haska%20instrumentalizacija%20laznih%20svedoka.pdf] # ''[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]'', 2007. [http://www.vseselj.com/files/books/Rimokatolicki%20zlocinacki%20projekat%20vestacke%20hrvatske%20nacije%20CIRILICA.pdf] # '' Ubistvo mafijaškog premijera Zorana Đinđića [http://www.vseselj.com/files/books/102%20Ubistvo%20mafijaskog%20premijera.pdf]'' # '' Mafija ubila svog lidera [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # '' Propali puč Tomislava Nikolića [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # ''Haški denuncijant Tomislav Nikolić'' # ''Portparol lopovske stranke Aleksandar Vučić'' # ''Srpski Baron Minhauzen Aleksandar Vučić'' # ''Sanaderova mačkica Aleksandar Vučić'' # ''Narogušeno škotsko govno Jan Bonomi'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/109%20Bonomi.pdf] # ''Smežurano kengurovo mudo Kevin Parker'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/110%20Parker.pdf] # ''Južnokorejska gnjida O-Gon Kvon'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/111%20Kvon.pdf] # ''Prisluškivani telefonski razgovori'' # ''Policijski dosije, prvi deo'' # ''Policijski dosije, drugi deo'' # ''Policijski dosije, treći deo'' # ''Policijski dosije, četvrti deo'' # <li value="131"> ''Vikiliks mi javlja, prvi deo'', 2012.[http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/vikiliks%20mi%20javlja.pdf]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} # <li value="140"> ''Pretpretresna faza haškog procesa, prvi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, drugi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, treći deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, četvrti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, peti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, šesti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, sedmi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, osmi deo'' # <li value="152">''Haški globalistički obrazac totalitarnog pravosuđa'', 2012. # <li value="154">''Sistematsko kršenje procesnih prava Slobodana Miloševića tokom haškog suđenja'' # ''Haška antisrpska giljotina'' | '''Naslovi knjiga o Šešelju''' * ''Ko ste vi Vojislave Šešelju?'', Nada Bojić, Dereta, 1992. * ''Vojvodin Haški trijumf'', Marina Toman, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Vojvodin%20haski%20trijumf.pdf] * ''Povratak srpskog junaka'', Marina Raguš, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Povratak%20srpskog%20junaka.pdf] * ''Dvostruki standardi u zaštiti ljudskih prava: Slučaj Vojislava Šešelja'', Fond istorijske perspektive, [[Moskva]] ([[Rusija]]), 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Ruska%20knjiga%20-%20Seselj%20-%20tekst.pdf] * ''Luča Vojvode Šešelja'', Duško Sekulić, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Luca%20vojvode%20Seselja.pdf] * ''Vojislav Šešelj najbolji advokat na svetu'', Vesl Usthejzen, [[Johanezburg]] ([[Južnoafrička Republika]]), 2013. |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Sell|first=Louis|title=Slobodan Milosevic and the Destruction of Yugoslavia|url=http://books.google.com/books?id=Bd8q0wBuRLcC&pg=PA327|year=2002|publisher=Duke University Press|isbn=978-0-8223-8525-7|pages=327-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Radical Right in Central and Eastern Europe Since 1989|url=http://books.google.com/books?id=QZr1vsDIvlUC&pg=PA208|year=1999|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04379-1|pages=208-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Hockenos|first=Paul|title=Homeland Calling: Exile Patriotism & the Balkan Wars|url=http://books.google.com/books?id=e4pAs4JYSAMC&pg=PA119|year=2003|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-4158-5|pages=119-}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Vojislav Šešelj | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = Vojislav Šešelj | wikinews = Vojislav Šešelj }} * [http://www.vseselj.com/ Sloboda Šešelju!] * [http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/ Prezentacija Srpske radikalne stranke] * [http://www.vseselj.com/index.php?c=10] {{Authority control}} {{Lifetime|1954||Šešelj, Vojislav}} [[Kategorija:Srpski pravnici]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Četničke vojvode]] [[Kategorija:Srpska radikalna stranka]] [[Kategorija:Srpski publicisti]] [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Članovi Udruženja književnika Srbije]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] rdavs33ifu1dg1uff9ic4ltug3ar5ko 42716173 42716172 2026-11-04T00:51:04Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti|Bosanskohercegovački komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716173 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Vojislav Šešelj | slika = Vojislav Šešelj.jpg | širina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja i dob|1954|10|11}} | mesto_rođenja = [[Sarajevo]] | država_rođenja = {{zastava|SFRJ}} | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = {{zastava|Srbija}},<br />{{zastava|Bosna i Hercegovina}}. | narodnost = [[Srbi]]n | veroispovest = [[hrišćanstvo|hrišćanin]] ([[pravoslavlje|pravoslavac]]) | partija = [[Srpska radikalna stranka]] <br />Ranije:<small><br />[[Srpski četnički pokret (1990—1991)|Srpski četnički pokret]]<br />(1990—1991)<br />[[Srpski pokret obnove]]<br />([[1990]])<br />[[Srpski slobodarski pokret]]<br />([[1990]])<br />[[Savez komunista Jugoslavije]]<br />(1971—1981)</small> | supružnik = [[Jadranka Šešelj]] | deca = Nikola (1984). <br />Aleksandar (1993).<br /> Mihailo (1996).<br /> Vladimir (1998). | univerzitet = Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu<br />[[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]] | profesija = [[Doktor nauka|doktor pravnih nauka]] | funkcija 1 = Potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] | izbori 1 = | početak funkcije 1 = [[1998]] | kraj funkcije 1 = [[2000]]. | prethodnik 1 = | naslednik 1 = | funkcija 2 = Predsednik [[gradska opština Zemun|opštine Zemun]] | izbori 2 = | početak funkcije 2 = [[1996]] | kraj funkcije 2 = [[1998]]. | prethodnik 2 = | naslednik 2 = | potpis = Vojislav Šešelj - signature.png | veb=[http://www.vseselj.com/ http://www.vseselj.com/ Official website] }} '''Vojislav Šešelj''' ([[Sarajevo]], [[11. oktobar]] [[1954]].) srpski je političar i predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]]. Vojislav Šešelj je jedan od osnivača i predsednik Srpske radikalne stranke od njenog osnivanja, [[1991]]. godine. Više od deset godina biran je za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]] i Skupštini [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Četiri puta je bio kandidat za [[Predsednik Republike Srbije|predsednika Republike Srbije]]. Obavljao je dužnost potpredsednika [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] ([[1998]]—[[2000]]), a u periodu 1996—1998. bio je predsednik opštine [[Zemun]]. Šešelj se od [[24. februar]]a [[2003]]. godine nalazio u pritvoru [[Haški tribunal|Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju]] u [[Hag]]u, gde mu se sudi po optužbama za [[Ubistvo|ubistva]], nehumana dela, [[progon]]e na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, istrebljenje i napade na civile na teritorijama [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Pušten je na privremenu slobodu zbog pogoršanog zdravstvenog stanja [[12. novembar|12. novembra]] [[2014]]. godine.<ref>{{Cite web |title=Šešelj pušten iz pritvora Haškog Tribunala<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2015-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150427174949/http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |dead-url=yes }}</ref> 31. marta 2016. je u prvostepenoj presudi oslobođen svih optužbi. Nakon razdoblja žalbe, osuđen je na 10 godina zatvora zbog [[Deportacija|deportacije]], [[Progoni|progona]], i drugih zločina koji se smatraju zločinima protiv čovječnosti zbog njegovog govora [[6. 5.|6. maja]] [[1992]]. u [[Hrtkovci]]ma u [[Vojvodina|Vojvodini]], u kojima je pozivao na progon [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata iz Vojvodine]]. == Mladost == === Rane godine === Porodica Šešelj potiče iz [[Južna Hercegovina|Donje Hercegovine]], iz sela [[Mareva Ljut]] u [[Popovo polje|Popovom Polju]], nadomak sela [[Zavala (Ravno)|Zavala]]. Otac mu se zvao Nikola a majka Danica (devojačko Misita), dok sam Vojislav nosi ime po dedi. Kršten je [[25. novembar|25. novembra]] [[1955]]. u [[Manastir Zavala|manastiru Zavala]]. Krsne knjige porodice Šešelj su tokom rata prebačene u [[manastir Tvrdoš]]. Vojislav Šešelj je rođen [[1954]]. godine, u siromašnoj porodici, u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Porodica je živela u sklopu stare železničke stanice jer je Nikola Šešelj bio kondukter u ŽTP-u Sarajevo, a majka je brinula o Vojislavu i njegovoj sestri Dragici. Osnovnu školu je završio u eksperimentalnom odeljenju, posle čega upisuje gimnaziju.<ref name="profil_bbc">[http://www.vseselj.com/index.php?a=100 Detinjstvo], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> === Studije === Diplomirao je na [[Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] za dve godine i osam meseci [[1976]], a zatim i magistrirao [[1977]]. godine („''Marksistički koncept naoružanog naroda''“). Doktorirao je u [[Beograd]]u [[26. novembar|26. novembra]] [[1979]]. godine, disertacijom na temu „''Politička suština militarizma i fašizma''“. Najmlađi je [[doktor nauka]]<ref name=autogenerated1>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2317765.stm Šešeljev profil na BiBiSiju], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Od [[1981]]. do [[1984]]. radio je kao asistent profesora, predmet Teorija o ratu, na [[Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu|Političkim naukama na Sarajevskom univerzitetu]]. === Porodica === Prva žena mu je bila Vesna Tunić (devojačko Mudreša) sa kojom je dobio sina Nikolu (1984), dok je bio u zatvoru. Ubrzo posle razvoda se oženio sadašnjom suprugom [[Jadranka Šešelj|Jadrankom]], sa kojom ima tri sina: Aleksandra (1993), Mihaila (1996) i Vladimira (1998). Od sina Nikole ima unuke Vojislava (2002) i Ljubomira (2004). Nikoli je kum na krštenju bio [[Vuk Drašković]] dok je Nikolinim sinovima kumovao [[Tomislav Nikolić]].<ref name="alo">[http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka Dva kuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101203010854/http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka |date=2010-12-03 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Najstariji sin Nikola se prvobitno pojavio u medijima [[2010]]. godine, kada ga je pet policajaca pretuklo, zbog organizovanog turnira u pokeru ({{Jez-eng|Texas hold 'em}}). Lekari su konstatovali teške telesne povrede a policajci su privremeno udaljeni iz službe.<ref name="blic">[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/213996/Policajci-pretukli-Seseljevog-sina Pretukli Šešeljevog sina], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Nikola Šešelj u stranci postaje aktivan krajem 2010. godine, kada stupa na dužnost glavnog i odgovornog urednika sajta ''„Srpske radikalne stranke“'' i sajta o ''„Vojislavu Šešelju“''.<ref name="vseselj">[http://www.vseselj.com/index.php?c=39 Najstariji sin glavni urednik], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Haški tribunal|Tribunal za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji]] uputio je tri pisma Nikoli Šešelju u kojima mu je zaprećeno kaznom od sedam godina zatvora i novčanom kaznom do 100.000 evra ukoliko ne skine knjige ''"Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić"'' i ''"Glupson iz Manitobe Brus Mek Farlen"'' sa sajta o Vojislavu Šešelju.<ref name="vesti">[http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print Hag preti Nikoli Šešelju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121222230736/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print |date=2012-12-22 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> == Politička karijera == U [[Savez komunista Jugoslavije]] primljen je sa 17 godina, kao priznanje za izuzetno zalaganje na radnoj akciji posle [[Zemljotres u Banjaluci 1969.|zemljotresa u Banjaluci]]<ref>Intervju, Alternativna televizija Banja Luka, 7. februar 2003.</ref>. Kasnije je odbacio komunističku ideologiju, postao disident i kritičar komunističkog režima. Početkom osamdesetih godina je uspostavio veze sa grupom srpskih intelektualaca nacionalne opcije u [[Beograd]]u. Došao je u sukob sa komunističkom vlasti tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], naročito sa vodećim ljudima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]], [[Branko Mikulić|Brankom Mikulićem]] i [[Hamdija Pozderac|Hamdijom Pozdercem]]. Do ovog sukoba došlo je kada je Šešelj u direktnoj borbi za asistentsko mesto protestovao protiv plagijata u doktorskoj tezi Branka Miljuša<ref name="Vreme_23_05_1994">[http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm Članak Miloša Vasića u Vremenu, 23. maja 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509021913/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm |date=2008-05-09 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>, drugog istaknutog mladog političara i štićenika ove dvojice. Šešeljeve disidentske pozicije i beskompromisnost su pretvorile ovaj politički sukob u krivični i ishodile njegovim izbacivanjem sa Fakulteta, praćenjem od strane [[Služba državne bezbednosti|UDBE]] i konačno, zatvorskom kaznom u trajanju od 8 godina. Osuđen je [[9. jul]]a [[1984]]. godine, zbog delovanja sa, kako je navedeno u presudi sudije Milorada Potparića, „[[liberalizam|anarholiberalističkih]] i [[nacionalizam|nacionalističkih]] pozicija“ čime je počinio „krivično delo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja“. Kao dokazni materijal u sudskom procesu korišćeni su iskazi svedoka o privatnim razgovorima i neobjavljeni tekst odgovora na anketu-intervju pod naslovom „Šta da se radi?“. Odlukom [[Vrhovni sud SFRJ|Vrhovnog suda SFRJ]], kazna mu je smanjena na 6, potom na 4, pa na 2 godine. U [[Zatvor u Zenici|zatvoru u Zenici]] proveo je 22 meseca, od čega više od 6 meseci u [[samica|samici]]. Na ranije puštanje iz zatvora [[1986]]. uticali su brojni protesti i [[peticije]] intelektualaca iz svih krajeva [[Jugoslavija|Jugoslavije]]<ref name="Vreme_23_05_1994" /> (među kojima i puno njegovih kasnijih oštrih političkih protivnika), njegov [[štrajk glađu]], a verovatno i interesovanje strane štampe za njegov slučaj. Potpisivale su se peticije, protestna pisma.<ref>Jedno od tih protestnih pisama napisao je i [[Vuk Drašković]].</ref> Izbačen je iz [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Po izlasku iz zatvora, preselio se u Beograd gde se izdržavao pisanjem i samostalnim izdavanjem knjiga. Tako je postao član [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]]. Zbližio se sa [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]], koji mu je krstio sina. Kasnije su se razišli zbog različitih političkih uverenja, ali i oko novca koji je donirala dijaspora<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Tokom [[1989]]. godine, Vojislav Šešelj je održao ukupno 97 predavanja [[Srpska dijaspora|Srbima u dijaspori]], od kojih je većina održana u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]] i [[Kanada|Kanadi]], a manji deo u zemljama [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] i [[Australija|Australiji]]. [[1990]]. godine, za [[Vidovdan]], ga je [[Momčilo Đujić]] zbog „naročitih zasluga u borbi za srpski nacionalni interes“ proizveo u čin srpskog [[četnici|četničkog]] vojvode. U položenoj zakletvi Šešelj je rekao je da će služiti [[Dinastija Karađorđevića|kralju]] i otadžbini. Đujić je ovu odluku povukao [[1998]], kada je Šešelj formirao vladu sa [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]], i nakon što je javno rekao da [[monarhizam]] sam po sebi nije [[demokratija|demokratski]] sistem, te da je on [[republikanizam|republikanac]]. Šešelj je nakon [[1998]]. godine [[Kralj Aleksandar Karađorđević|Kralja Aleksandra Karađođevića]] nazvao iditom, zato što nije stvori [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] nakon [[Prvi svetski rat|prvog svetskog rata]], zbog svega toga vojvoda [[Momčilo Đujić]] mu je 1998. godine oduzeo titulu četničkog [[vojvoda|vojvode]].<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=R_APR9UEfJ8 Izjava Momčila Đujića]</ref> [[Datoteka:SKIDANJE TITA.jpg|mini|left|Skidanje [[Josip Broz Tito|Titove]] slike u Domu inženjera i tehničara u Beogradu 15. marta 1990. godine, tokom prvog okupljanja do tada osnovanih političkih stranaka i njihovih pristalica. Od četvorice aktera jedino se vidi lice predstavnika Narodne radikalne stranke [[Milan Mladenović od Lužice|Milana Mladenovića od Lužice]]. S leve strane je Vojislav Šešelj, a u sredini Vuk Drašković.]] Po povratku iz Sjedinjenih Američkih Država, [[23. januar]]a [[1990]]. godine, osnovao je [[Srpski slobodarski pokret]], koji se [[14. mart]]a iste godine ujedinio sa otcepljenim krilom [[Srpska narodna obnova|Srpske narodne obnove]] (stranke osnovane u [[Nova Pazova|Novoj Pazovi]], a nastale od prvog [[antikomunizam|antikomunističkog]] udruženja [[Društvo Sava]]) koje je predvodio Vuk Drašković. Ujedinjena politička stranka je dobila novo ime - [[Srpski pokret obnove]]. Nakon pomenutog razlaza sa Vukom Draškovićem u maju 1990, Šešelj je pokušao osnovati [[Srpska radikalna stranka|Srpski četnički pokret]], čija je registracija odbijena sa obrazloženjem da „svojim imenom vređa javni moral“{{činjenica}}. Na kaznu zatvora po drugi put je osuđen [[2. oktobar|2. oktobra]] 1990. godine, zbog pokušaja rušenja „[[Kuća cveća|Kuće cveća]]“ i prikupljanja dobrovoljaca za odlazak u odbranu [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].{{sfn|Sell|2002|pp=327}} Po izdržanoj kazni ponovo je uhapšen [[23. oktobar|23. oktobra]] iste godine i osuđen na 45 dana zatvora. Pušten je nešto ranije, [[15. novembar|15. novembra]], a tom prilikom odbio je da potpiše rešenje o uslovnom puštanju. Praktično iz zatvora, [[14. novembar|14. novembra]] 1990. godine, prvi put se kandiduje za [[predsednik Republike Srbije|predsednika Srbije]], ispred [[grupa građana|grupe građana]]. Šešelj je na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1990.|izborima]] 1990. godine osvojio peto mesto sa 96.277 glasova, iza [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]], [[Ivan Đurić|Ivana Đurića]] i [[Sulejman Ugljanin|Sulejmana Ugljanina]]. === Predsednik Srpske radikalne stranke === {{Poseban članak|Srpska radikalna stranka}} Predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] Vojislav Šešelj postaje u [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[23. februar]]a [[1991]]. godine, kada je stranka i osnovana, ujedinjenjem neregistrovanog Srpskog četničkog pokreta i većine mesnih odbora [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]]. Februara [[1991]]. godine, Šešelj osniva Srpsku radikalnu stranku. Nekoliko meseci kasnije, prvi put je izabran za poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Srbije]]. 31.3. 1991. Šešelj je posetio Vukovar. Idućeg dana, 1.4. 1991., šešeljevci su se smestili u susednom [[Borovo|Borovu]]. 21.4. Šešelj je održao govor mržnje u selu [[Jagodnjak]].<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - Annex III.A Special forces] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110319013625/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 |date=2011-03-19 }} UN, 1994.</ref> U intervjuju za [[Večernje novosti]] od 19. novembra [[1991]] Šešelj je podržao, u ime Srpske radikalne stranke, „odluku naroda [[Dubrovnik]]a, [[Cavtat]]a i [[Konavle|Konavla]] o ponovnom uspostavljanju [[dubrovačka Republika|dubrovačke republike]] i njihovu želju da ostanu u Jugoslaviji”, čime je pravdao [[Opsada Dubrovnika]] koja je bila tu toku. On je istakao da SRS nema ništa protiv razmeštanja plavih šlemova, ali samo na zapadnim granicama srpskim, na liniji [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlobag–Karlovac–Ogulin–Virovitica]], a nikako na granicama "Titove Jugoslavije". Šešelj je takođe upozorio pripadnike "[[šiptar]]ske nacionalne manjine" i Hrvate čiji su članovi porodica bili dobrovoljci u zengama "da im ni porodicama nije mesto na [[Kosovo|Kosmetu]]".<ref name="Olovka">{{Cite web |title=Olovka piše mržnjom |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |access-date=2010-03-30 |archivedate=2015-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610204336/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |deadurl=yes }}</ref> Takođe je osudio [[izbjeglice|izbeglice]] koje se ne odazivaju pozivu na front: {{izdvojeni citat|Naša stranka osuđuje sve takozvane izbeglice od 18 do 56 godina starosti, kojih je oko pet hiljada, što se ne odazivaju pozivu na front. Tražimo od kolektiva u Srbiji koji su ih primili da im daju otkaze i prijave najbližim vojnim vlastima radi odlaska na front.<ref name="Olovka"/>}} U jesen 1991, Šešelj boravi na [[vukovar]]skom ratištu. Šešelj je nakon zauzeća Vukovara novembra [[1991]]. rekao da "nijedan ustaša ne sme da živ napusti grad".<ref name="optužnica"/> Ubrzo zatim, izvršen je [[ovčara|masakr na Ovčari]], kada je streljano približno 255 zarobljenika iz vukovarske bolnice, što mu tužilaštvo stavlja na teret.<ref name="optužnica"/> Šešeljevi dobrovoljci su učestvovali u [[masakr u Voćinu|masakru civila u Voćinu]] u decembru 1991.<ref name="optužnica"/><ref>Jerry Blaskovich, Anatomy of Deceit: An American Physician's First-hand Encounter With The Realities Of The War In Croatia</ref> Početkom [[1992]] Šešelj se javno zalagao za zamenu stanovništva tako što bi Srbi ušli u napuštene hrvatske domove i obrnuto, Hrvati bi naselili napuštena srpska sela. Najveća selidba bi, po Šešelju, trebalo da se obavi između [[Gorski kotar|Gorskog Kotara]] i Kosova, tako što bi sva srpska sela Kotara bila "preseljena" na [[Kosovo]].<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (2) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |access-date=2010-03-29 |archivedate=2013-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130606110330/http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |deadurl=yes }}</ref> Šešelj se posebno zalagao za proterivanje [[Hrvati|Hrvata]] iz Srbije. On je tvrdio da se taj metod "primenjivan već u svetu" pokazao kao dobar u situaciji gde narodi ne mogu da podnesu zajednički život. Početkom [[april]]a 1992. Šešelj je u [[Apatin]]u ([[Vojvodina]]) izjavio: {{izdvojeni citat|Tuđman je iz Hrvatske proterao nekoliko stotina hiljada Srba i mi treba da proteramo sve Hrvate iz Srbije. Nemaju Hrvati šta da traže u Srbiji. Onaj ko se poziva na ljudska prava i građanske slobode, neka ih traži u Zagrebu, i neka tamo traži uzroke, a posle razmišlja o posledicama. Hrvati, zna se, potpomažu upade Tuđmanovih gerilaca na srpsku teritoriju i pomažu bekstva ustaša iz Vukovara u Mađarsku.<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref>}} Kao odgovor na kritike da to nije u skladu sa poštovanjem građanskih prava, Šešelj je odgovorio: "I mi ćemo ih poštovati. Nikoga nećemo ubiti, jednostavno ćemo ih potrpati u autobuse i ispratiti do granice".<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref> Uoči [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (marta [[1992]]) Šešelj je poručivao da se "nijedan srpski predeo" neće se naći pod supremacijom bosanskih Muslimana, čije je rukovodstvo islamski orijentisano i fanatizovano do kraja. On je najavljivao da "predstoji podela BiH na doslednom etničkom, geografskom, strateškom i istorijskom principu" i da srpski deo mora obuhvatiti SAO Hercegovinu, čije su severne granice na Neretvi, zatim Bosansku Krajinu, povezati je sa Semberijom, gde spadaju [[Ozren]] i [[Romanija]], i [[dubrovačko primorje]], od ušća Neretve do Crne Gore.<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (3) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |access-date=2010-04-03 |archivedate=2019-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190411132146/http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |deadurl=yes }}</ref> U proleće i leto 1992 godine "[[Beli orlovi|šešeljevci]]" su, zajedno sa "[[srpska dobrovoljačka garda|arkanovcima]]" učestvovali u zauzimanu [[Zvornik]]a i ubistvu više od 300 zvorničkih Muslimana. Tužilaštvo tvrdi da su ova ubistva bila podstaknuta Šešeljevim govorom.<ref name="optužnica"/> Prikupljao je dobrovoljce i slao ih na ratište pod komandu [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Obilazio je razna žarišta sukoba: [[Plitvička jezera|Plitvice]], [[Vukovar]], [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Semberija|Semberiju]]. U Vukovaru je umalo poginuo od dva projektila JNA koji su promašili metu<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Vojislav Šešelj je zahtevao da umesto slanja trupa na [[Slovenija|Sloveniju]], [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] treba da povuče sve svoje trupe na granicu [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlovac-Karlobag-Virovitica]], a ukoliko vojska bude ugrožena, smatrao je da ima pravo da se brani svime što joj je na raspolaganju, uključujući i [[napalm-bomba|napalm-bombe]] <ref>{{cite web|author=&ldquo;&rdquo; |url=http://www.youtube.com/watch?v=PEc-YazxvmE |title=Vojislav Seselj: Kavlobag - Kavlovac - Vivovitica |publisher=YouTube |date=02. 12. 2006. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>. Navodno je pretio nelojalnim [[Albanci]]ma<ref name="profil_bbc" /> i onima čije su se porodice naselile nakon Drugog svetskog rata <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2006-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061007124121/http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |dead-url=yes }}</ref> proterivanjem sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], a [[Slobodan Milošević|Miloševiću]] hapšenjem<ref name="vreme_476">[http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html „Šešelj: Karijera pretnji i uvreda“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100124092805/http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html |date=2010-01-24 }} Nedeljnik „Vreme“, broj 476, 19. februar 2000.</ref>. Takođe je poznata i epizoda potezanja pištolja na taksiste i studente u toku demonstracija 1992. godine<ref name="vreme_476" />. Njegovim zalaganjem izglasano je u [[Narodna skupština Republike Srbije|Saveznoj Skupštini]] nepoverenje prvoj Saveznoj Vladi SRJ [[Milan Panić|Milana Panića]], decembra 1992, a nedugo zatim i prvom Predsedniku [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], književniku [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]], juna 1993. takođe nekadašnjem Šešeljevom prijatelju iz [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], koji je bio jedan od najzaslužnijih za njegovo oslobađanje iz zatvora, koji mu je potom i materijalno pomagao<ref name="Vreme_23_05_1994" />; kome, konačno, duguje i dobar deo svojih nacionalističkih pozicija<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Nakon kratke [[monarhija|monarhističke]] faze na početku devedesetih, kada je zagovarao izvesnu [[Španija|špansku]] porodicu [[Dolgorukov]] kao naslednike loze [[Nemanjići|Nemanjića]] <ref>{{cite web|url=http://www.xs4all.nl/~freeserb/politics/e-srs.html |title=Free Serbia - Other voices from Serbia - Politics |publisher=Xs4all.nl |date=03. 10. 1999. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, Šešelj staje iza republikanskog uređenja. Posmatrači su opisivali kako vispreno prilagođava svoju poziciju kontekstu, „galami, viče, upada u reč, pritiska protivnika tako da ovaj ne može da dođe do daha“ <ref>{{cite web|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Dec97/0212/0212_6.HTM |title="Nasa Borba" - Dr Slobodan Antonic o TV duelu Draskovic - Seselj |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> i ne preza od uvreda<ref name="vreme_476" /> i obično matira protivnika. Šešelj je učestvovao u tučama sa skupštinskim obezbeđenjem <ref>{{cite web|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=333476 |title=Vreme 633 - Granice Vojislava Seselja: Virovitica, Karlovac, Karlobag – Hag |publisher=Vreme.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, a u raspravi u Saveznoj Skupštini povodom njegovog proterivanja iz [[Crna Gora|Crne Gore]] od strane tadašnjeg režima [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] (posle mitinga u [[Herceg Novi|Herceg-Novom]]) je pljunuo predsedavajućeg Skupštine dr. Radomana Božovića <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |access-date=2015-03-06 |archivedate=2008-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014192201/http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |deadurl=yes }}</ref>. Kasnije je proteran i iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Posle oštrog televizijskog duela na BK televiziji <ref>{{cite news|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul97/1807/1807_6.HTM |title="Nasa Borba" - Kako je došlo do sukoba Seselja i Barovica |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešeljev telohranitelj nanosi teške povrede advokatu Nikoli Baroviću što se kasnije objašnjava time da se ovaj okliznuo na bananu.<ref>{{cite news|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=364165 |title=Vreme 680 - Podsecanje - radikali na vlasti: Oni se nisu promenili |publisher=Vreme.com |date=07. 12. 1998. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešelj je optužio [[Dragoljub Mićunović|Dragoljuba Mićunovića]] da je „jahao popa“<ref name="vreme_476" />, a akt Prestolonaslednika [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandra II]] kada se ovaj sagao i poljubio zemlju pri povratku u Srbiju posle pedesetogodišnjeg izgnanstva svoje porodice opisao je kao „pašu trave“<ref name="vreme_476" />. === Politički angažman === Politički angažman Šešelja tokom devedesetih godina odlikuje niz naizmeničnih perioda saradnje i razlaza sa režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Nekoliko puta su njihove stranke formirale takozvane „vlade narodnog jedinstva“ i vodile veoma složnu politiku u odnosu na konflikt u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sam Milošević nazvao je Šešelja kako svojim „omiljenim opozicionarom“ tako i „oličenjem nasilja i primitivizma“. Razilazili su se raznim povodima, ali uglavnom kada bi Šešeljeva stranka dovoljno ojačala, a Milošević popuštao pred zahtevima međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa fijaskom Vens-Ovenovog plana [[1993]]. (i potonjom blokadom [[Republika Srpska|Republike Srpske]] od strane beogradskog režima) i [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskim sporazumom]] [[1999]]. Po potpisivanju [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] [[1995]], Slobodana Miloševića je nazvao „najvećim izdajnikom srpskog naroda“<ref name="vreme_476" />. U periodima razilaženja, Šešeljeva SRS bi oštro kritikovala vladajući režim, sam Šešelj bi publikovao dela pod pitoresknim nazivima poput „Tiranin sa Dedinja“ (odnosi se na Slobodana Miloševića) ili „Narkomanija Vuka Manitoga“ (u vreme kada je SPS u Saveznoj vladi sarađivao sa SPO Vuka Draškovića umesto sa njegovom SRS), za Miloševiću suprugu [[Mirjana Marković|prof. Mirjanu Marković]] govorio da je „crvena veštica sa Dedinja, nova [[Jerina Branković|prokleta Jerina]] i najveće zlo srpskog naroda“ <ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=03&dd=18&nav_id=191949&nav_category=11 |title=Vesti - Vučelić, čuvar lika i dela - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije |publisher=B92 |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, njegova partija bila izložena jednakom progonu državnih medija kao i ostale opozicione partije, pa bi čak dolazilo i do pokušaja saradnje među njima kao na primer pri konstituisanju Narodne Skupštine posle izbora 1993. U zatvoru po treći put boravi od [[29. septembar|29. septembra]] [[1994]]. godine do 29. septembra 1995. godine. Iste godine, takođe zbog suprotstavljanja politici aktuelnog režima, boravi još 60 dana u zatvoru. Nakon izlaska iz zatvora, Šešelj je napravio „tehničku koaliciju“ sa [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratskom strankom]] i [[Demokratska stranka Srbije|Demokratskom strankom Srbije]]. Članice koalicije su se obavezale da će napraviti zajedničku listu nad predstojećim lokalnim izborima i da će koordinisano delovati u skupštini. Šešelj je opet uhapšen u [[Gnjilane|Gnjilanu]] 1995. zbog oranizovanja skupa bez odobrenja policije. Do kraja 1995. kolacija sa DS i DSS se praktično ugasila. Početkom 1996. SRS i SPO su obnovili svoj rat optužbama.{{sfn|Ramet|1999|pp=208}} Pobedom SRS na lokalnim izborima [[1996]]. u [[Zemun]]u (sam Šešelj živeo je u [[Batajnica|Batajnici]]), postaje predsednik Skupštine Opštine Zemun. U posetu Srbiji dovodi [[Žan-Mari le Pen|Žan-Mari Le Pena]] i [[Vladimir Žirinovski|Vladimira Žirinovskog]]. Na [[Neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|izborima za predsednika Srbije]] održanim [[21. septembar|21. septembra]] [[1997]]. godine, Vojislav Šešelj osvojio je 1.125.140 glasova i ušao u drugi izborni krug. Sa 50,61% važećih glasačkih listića pobedio je protivkandidata SPS-a [[Zoran Lilić|Zorana Lilića]], [[5. oktobar|5. oktobra]] iste godine, ali su izbori ponovljeni nakon što je Republička izborna komisija objavila da je izlaznost bila 48,88%. Na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|ponovljenim izborima koji su održani 7. decembra]] SPS kandiduje [[Milan Milutinović|Milana Milutinovića]], tadašnjeg ministra inostranih poslova SRJ, koji Šešelja pobeđuje u drugom krugu. Kao i većina ostalih zvaničnih rezultata izbora iz ovog perioda, i ovi ostaju kontroverzni, uz široko verovanje da su falsifikovani na Šešeljevu štetu{{činjenica}}.<!--barem jedan link ka nečijem mišljenju je potreban--> Na primer, u Drenici na Kosovu i Metohiji, utvrđenju [[Albanci|albanskih]] separatista, zvanični rezultati pokazuju 90% upisanih birača za Milutinovića. Na oba ova izbora za predsednika Srbije učestvuje kao trećeplasirani u prvom krugu i [[Vuk Drašković]]; ostale opozicione stranke su ih, uglavnom neuspešno, bojkotovale. Šešelj postaje zatim potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] u kabinetu [[Mirko Marjanović|Mirka Marjanovića]], [[24. mart]]a [[1998]]. Pozicija Srbije na početku mandata ove Vlade bila je teška, a na njenom isteku i neuporedivo gora. Odnosi sa Vladom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] su krajnje zaoštreni što je u krajnjem rezultovalo ukidanjem SRJ [[2003]], a oružana pobuna na Kosovu i Metohiji eskalirala je u oštar rat koji se, nakon [[Referendum o učešću stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji 1998.|referenduma]] na kojem je odbijeno učešće međunarodnih pregovarača, snažnih spoljnih pritisaka, i kraha pregovora u Rambujeu, završio [[NATO bombardovanje SRJ|agresijom NATO pakta]] u proleće 1999. Agresija je zaustavljena potpisivanjem [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskog sporazuma]] koji je uspostavio protektorat [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] i ''[[de facto]]'' suspendovao svaki suverenitet Srbije u toj pokrajini; Šešelj i ostali članovi Vlade iz redova Srpske radikalne stranke su se usprotivili potpisivanju ovog sporazuma i podneli ostavke na članstvo u Vladi ali su potom nastavili da obavljaju svoje dužnosti, obrazlažući to nacionalnim interesima. Na unutrašnje-političkom planu ova Vlada u kojoj je Šešelj igrao važnu ulogu ostala je zapamćena pre svega po donošenju kontroverznih zakona o informisanju i o univerzitetima. Primena zakona o informisanju rezultovala je neviđenim pritiskom na novinare čije se izveštavanje nije uklapalo u okvire koje je propisala Vlada (tzv. „nezavisni novinari“); sudskim procesima po tužbama uglavnom nepoznatih građana i organizacija (npr. „Patriotskog saveza Jugoslavije“) koji su rešavani u roku od 24 časa izuzetno visokim novčnim kaznama; zabranama i zatvaranjem nekoliko dnevnika, nedeljnih novina i [[radio]]-stanica; te progonima pa i ubistvima nekoliko novinara. Zakon o univerzitetu suspendovao je autonomiju („samoupravljanje“ kako je to objašnjavala Vlada) visokog školstva i omogućio Vladi postavljenje dekana i rektora i gotovo potpunu kontrolu nad zbivanjima na Univerzitetima čiji je osnivač; što je dovelo do revolta i ostavki od strane određenog broja univerzitetskih profesora. U ovom periodu Šešelj bio je izabran i za redovnog profesora na [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnom Fakultetu u Beogradu]]. Srpska radikalna stranka beleži izuzetno loš rezultat najpre na saveznim izborima [[24. septembar|24. septembra]] [[2000]]. godine, a potom i na republičkim izborima [[23. decembar|23. decembra]] iste godine. Šešelj gubi poziciju potpredsednika republičke Vlade izborom prelazne Vlade, [[25. oktobar|25. oktobra]] 2000. Šešelj učestvuje na [[Prvi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|predsedničkim izborima]] u septembru [[2002]]. i završava treći, a na [[Drugi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|ponovljenim izborima]] u [[decembar|decembru]] 2002. godine, dobija iz [[Hag]]a podršku Slobodana Miloševića, koji biračima poručuje da će Šešelj „svrgnuti spolja nametnuti režim u [[Beograd]]u“ — i osvaja 37% glasova. == Suđenje u Haškom tribunalu == {{Poseban članak|Suđenje Vojislavu Šešelju u Hagu}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ([[Haški tribunal|Haški Tribunal]]) optužio je u [[januar]]u [[2003]]. Vojislava Šešelja da je podsticao zločine protiv čovečnosti i za kršenje zakona i običaja ratovanja na području [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Vojvodina|Vojvodine]]. Optužen je da je „''govorima i izjavama doprineo da se kod izvršilaca stvori odluka da počine navedene zločine''“. Šešelj se dobrovoljno predao Tribunalu [[24. februar]]a 2003, gde je u pritvoru četiri i po godine čekao početak suđenja, do novembra [[2007]]. U međuvremenu je, u jesen [[2005]]. godine, svedočio na suđenju [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. Srpska radikalna stranka, čiji je i dalje predsednik, najpre je na parlamentarnim izborima u [[decembar|decembru]] 2003. dokazala da je pojedinačno najjača, osvojivši 28% glasova i 82 od ukupno 250 mandata u Narodnoj Skupštini, ali ipak ostaje u opoziciji. Kandidat partije, zamenik predsednika SRS [[Tomislav Nikolić]], uz Miloševićevu i Šešeljevu podršku iz Haga, osvaja najveći broj glasova u prvom krugu [[13. jun]]a [[2004]]. godine, ali u drugom krugu ([[27. jun]]) gubi od lidera [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]]. U narednom periodu, SRS je bila opozicija Vladi Srbije koju je vodio [[Vojislav Koštunica]], a koju su činili [[Demokratska stranka Srbije]], [[G17 plus|G 17 plus]], i koalicija [[Srpski pokret obnove]]-[[Nova Srbija|Nova Srbije]], uz manjinsku podršku SPS-a u parlamentu. U jesen [[2006]]. godine, SRS je podržala donošenje novog Ustava Srbije, koji su građani izglasali na referendumu [[28. oktobar|28.]] i [[29. oktobar|29. oktobra]] te godine, a koji je proglašen [[8. novembar|8. novembra]] 2006. Po proglašenju Ustava, raspisani su vanredni skupštinski izbori, koji su održani [[21. januar]]a 2007. godine. I na ovim izborima, SRS je osvojila prvo mesto, sa osvojenim 81 mandatom. Pregovori o formiranju nove Vlade potrajali su sve do sredine maja, a u međuvremenu je, zahvaljujući podršci DSS-a, Tomislav Nikolić [[8. maj]]a 2007. postao predsednik Skupštine Srbije. No, pošto su stranke „demokratskog bloka“ ipak uspele da postignu sporazum o formiranju zajedničke Vlade, DSS je uskratio podršku Tomislavu Nikoliću i on je [[13. maj]]a podneo ostavku. U narednom periodu, SRS je predstavljala opoziciju novoj Vladi Srbije koju je ponovo formirao Vojislav Koštunica, a koju su činili DS, DSS, i G 17 plus. Početkom novembra 2007. godine, konačno je počelo suđenje Vojislavu Šešelju. A u decembru mesecu raspisani su vanredni izbori za predsednika Srbije, koji su morali da se održe, saglasno novom Ustavu. Srpska radikalna stranka ponovo je kandidovala Tomislava Nikolića, koji je u prvom krugu, [[20. januar]]a [[2008]]. godine, osvojio prvo mesto sa 40% glasova. Dve nedelje kasnije, [[3. februar]]a, Tomislav Nikolić je (sa vrlo malom razlikom) izgubio ponovo od Borisa Tadića, lidera DS i predsednika Srbije. U februaru 2008. došlo je i do proglašenja nezavisnosti [[Kosovo i Metohija|Kosova]] od strane tamošnjih privremenih vlasti u Prištini. Srpska Vlada je energično reagovala protiv te odluke, poništavajući akte o nezavisnosti kao nelegalne i pozivajući građane na veliki protestni miting, u čijem organizovanju je učestvovala i Srpska radikalna stranka. Miting je održan [[21. februar]]a, a ispred SRS govorio je Tomislav Nikolić. Kasnije, nakon mitinga, došlo je do paljenja američke ambasade u centru [[Beograd]]a. Kosovska kriza je uticala i na pad druge Vlade Vojislava Koštunice. Najpre je, [[5. mart]]a, Srpska radikalna stranka predložila parlamentu Rezoluciju o odnosima Srbije i EU, koju je podržao DSS a usprotivio se DS. Tri dana kasnije, Vojislav Koštunica predlaže raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih skupštinskih izbora koji su zakazani za [[11. maj]] te godine. Na tim izborima, Srpska radikalna stranka osvaja drugo mesto sa 78 mandata, i ponovo ostaje u opoziciji pošto je novu Vladu Srbije formirala koalicija okupljena oko DS-a sa koalicijom okupljenom oko Socijalističke partije Srbije (jul 2008). Srpska radikalna stranka je krajem jula 2008. organizovala protestni miting zbog hapšenja [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], bivšeg predsednika [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koji je pred Haškim tribunalom optužen za ratne zločine. Miting je održan [[29. jul]]a u Beogradu, a nakon mitinga je došlo do sukoba demonstranata i policije, i tom prilikom je teško povređen jedan demonstrant, koji je kasnije podlegao povredama. Zbog toga je SRS u Skupštini Srbije tražila odgovor od nadležnih organa na pitanje ko je odgovoran za nerede na mitingu, i to je rezultovalo blokadom rada parlamenta, početkom avgusta meseca. Početkom septembra 2008. Tomislav Nikolić je najavio da će SRS podržati [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] u parlamentu, ukoliko Vlada Srbije prihvati amandman SRS. No, [[5. septembar|5. septembra]], Predsednički kolegijum SRS je većinom glasova odlučio da SRS ne podrži Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, po nalogu Vojislava Šešelja. Tomislav Nikolić je tada podneo ostavku na sve stranačke dužnosti, a [[8. septembar|8. septembra]] formirao posebnu poslaničku grupu pod nazivom „Napred Srbijo“. Toj poslaničkoj grupi prišlo je više od deset poslanika SRS-a. Zbog toga se saziva Centralna otadžbinska uprava SRS-a ([[12. septembar]]), koja je jednoglasno isključila Nikolića i one koji su mu prišli iz stranke. Nikolić je kasnije osnovao svoju stranku ([[Srpska napredna stranka]]) i zadržao poslaničke mandate. Vojislav Šešelj je u Hagu optužio Nikolića da su ga "''zavrbovale strane obaveštajne službe''". Vojislav Šešelj objavio je veliki broj knjiga i pamfleta, stručnih i političkih tekstova, uključujući i udžbenik iz predmeta Politički sistem koji je [[2000]]—[[2001]]. predavao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nakon akcije Srpske radikalne stranke u kojoj je skupila više od milion potpisa građana Republike Srbije da se suđenje dr Vojislavu Šešelju prenosi na RTS, građani Srbije mogu da gledaju suđenje Šešelju. ==== Pogrešno prevođenje ==== Vojislav Šešelj podneo je zahteve pretresnom veću da naloži sekretaru da ispravi pogrešan prevod sa srpskog na engleski, kao i pogrešan prevod sa srpskog jezika na francuski u transkriptima suđenja od 8. novembra 2007. godine. Tom prilikom je Zoran Krasić, jedan od Šešeljevih pravnih savetnika, utvrdio kako prevodioci „namerno greše“ u prevođenju, navodeći uz to niz primera gde je u prevodu izmenjen smisao onoga što je izgovoreno.<ref>[http://www.glas-javnosti.co.rs/clanak/glas-javnosti-11-01-2008/od-nisam-prave-jesam Glas javnosti: Od „nisam“ prave „jesam“]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Srpska radikalna stranka]] je [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]] dostavila i CD za koji tvrde da sadrži deo suđenja u kom se prevodioci glasno smeju na reči Vojislava Šešelja. === Puštanje na privremenu slobodu === Odlukom Sudskog veća Haškog tribunala [[6. novembar|6. novembra]] [[2014.]], Vojislav Šešelj je pušten na privremenu slobodu do izricanja presude, kako je navedeno, iz humanitarnih razloga. Šešelju se zdravstveno stanje pogoršalo nekoliko nedelja ranije, kada su mu dijagnostikovane metastaze raka na jetri. Ovo je potvrdio i srpski lekarski tim koji je u pritvoru Haškog tribunala pregledao Šešelja. Šef lekarskog tima Prof. Dr Milovan Bojić naveo je da je Šešeljevo zdravstveno stanje ozbiljno i da postoje elementi "životne ugroženosti". Sudsko veće najpre nije otkrivalo javnosti uslove pod kojima je Šešelj pušten iz pritvora ali su kasnije objavili da mu nisu postavljeni nikakvi posebni uslovi, osim da ne napušta [[Srbija|Srbiju]], nema kontakte sa žrtvama i svedocima i da se vrati u pritvor Haškog tribunala kada ga pozovu. Vojislav Šešelj se nakon skoro dvanaest godina provedenih u pritvoru Haškog tribunala, vratio u [[Srbija|Srbiju]] [[12. novembar|12. novembra]] [[2014.]] Na beogradskom aerodromu ga je, pored članova porodice i stranačkih kolega dočekalo i više stotina simpatizera. Puštanje Šešelja na slobodu je imalo određene političke posledice u susednoj Hrvatskoj, s obzirom da se upravo tada održavala kampanja za [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014|predsedničke izbore]]. Šešelj se u nju aktivno uključio sudelujući u talk-show emisiju TV-voditelja [[Velimir Bujanec|Velimira Bujanca]] i izjavio da podržava tadašnjeg predsednika i levičarskog kandidata [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] <ref>{{Cite web|url=http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|title=ŠEŠELJEVO GOSTOVANJE U 'BUJICI': 'Čuo sam se s Josipovićevim ljudima...'(VIDEO)|publisher=Portal Oko|date=26. 11. 2014|access-date=2015-08-16|archive-date=2021-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303021306/http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|dead-url=yes}}</ref>; posle te geste, koju su mnogi u hrvatskoj javnosti shvatili kao ironičnu provokaciju, je na izborima tesno pobedila desničarska protivkandidatkinja [[Kolinda Grabar-Kitarović]]. == Ordenje == * [[Orden Republike Srpske]] * [[Karađorđeva zvijezda|Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena sa lentom]] == Bibliografija == Bibliografija dela Vojislava Šešelja je sastavljena prema spisku sa veb-stranice Srpske radikalne stranke <ref>[http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php Dr. Vojislav Šešelj - izdanja Srpske radikalne stranke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080307192609/http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php |date=2008-03-07 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> i elektronskom katalogu [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]] <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |access-date=2015-03-06 |archive-date=2007-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011011955/http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |dead-url=yes }}</ref>. Prva godina je prvo izdanje, a navedena godina u zagradi je godina ponovljenog izdanja te knjige. Spisak dela nije kompletan. Trenutno je izašla 152. knjiga. {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga koji ne ulaze u kolekciju po numeričkom redosledu''' * ''Marksistički koncept naoružanog naroda'', Književne novine, Beograd, 1983. * ''Vrijeme preispitivanja'', 1986. * ''Hajka na jeretika'', autorovo izdanje, 2. izmenjeno i dopunjeno izdanje, 1988. * ''Optužnica protiv Josipa Broza Tita'', 1990. * ''Knjige za lomaču'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Demokratija i dogma'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Sumrak iluzija'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pledoaje za demokratski ustav'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Osvajanje slobode'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pravo na istinu'', 1991. * ''Suočavanja sa samoupravljanjem'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Veleizdajnički proces'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Bal vampira'', 1992. * ''Debrozovizacija društvene svesti'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Fenomenologija balkanskog despotizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Horvatove ustaške fantazmagorije i druge političke rasprave'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Politička suština militarizma i fašizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Policijski dosije'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Vladaćemo sto godina'', 1994. * ''Milošević hapsi radikale'', 1994. * ''Miloševićev zajam za preporod Kipra'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Preti li nam slobotomija?'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Načelnik generalštaba na kolenima: (konferencija za štampu 1993. godine)'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Guja u nedrima: Vojislav Šešelj u kandžama Mirjane Bobić-Mojsilović'', SRS, 1994. | * ''Branković je ustao iz groba'', 1994. * ''Okrugli stolovi'', 1994. * ''Pada vlada kao klada'', 1994. * ''Šta reče, Slobo slobodo?'', 1994. * ''Što opljačka levica da ne zna desnica'', SRS, 1995. * ''Podgorički atentat'', 1995. * ''Srpski bračni par „Čaušesku“'', ABC Glas, Beograd, 1995. * ''Veštica iz Tolstojeve ulice'', 1995. * ''Emigrantski opus profesora Laze M. Kostića'', 1999. * ''Dani pretnji i ucena'', ZEPS, 1999. * ''Srpski narod i novi svetski poredak'', 1999. * ''Na međunarodnoj sceni'', SRS, 2000. * ''Otvoreni dijalog'', SRS, 2001. * ''Buldožer kao sudbina'', 2002. * ''Hladnoća u kostima'', SRS, 2002. * ''Sadam Husein protiv agresivnog globalizma'', SRS, 2003. * ''Laufer me nije zaboravio'', SRS, 2003. * ''Ili Karlin svedok ili smrt'', SRS, 2007. * ''Rasturanje Haškog tribunala'', Pravda, 2008. * ''Glupson iz Mantobe Brus Mek Farlen'', SRS, 2010.[http://www.vseselj.com/files/books/Glupson.pdf] |} {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga u izdanju Srpske radikalne stranke po numeričkom redosledu''' # ''Vreme preispitivanja'' # ''Hajka na jeretika'' # ''Fenomenologija balkanskog despotizma'' # ''Veleizdajnički proces'', 1991. (2001.) [http://www.vseselj.com/files/books/Veleizdajnicki%20proces.pdf] # ''Narkomanija Vuka manitoga'', (2000.) [http://www.vseselj.com/files/books/Narkomanija%20Vuka%20manitoga.pdf] # ''Politika kao izazov savesti'', 2000. # ''Milan Panić mora pasti'', 1993. (2001.) # ''Na međunarodnoj sceni'' # ''Sučeljavanje sa sedmom silom'', (2000.) # ''Narodni tribun'', (1999.) # ''Poslaničke besede'', 1993. # ''Filipinke četničkog vojvode'', 1994. # ''Pali, žari, dedinjski dizdare'', 1994. (2002.) # ''Crveni tiranin sa Dedinja'', 1995. # ''Da sve srpsko bude kao zemunsko'', 1998. # ''Promene po volji naroda'', 1998. # ''Bez dlake na jeziku'', 2001. # ''Moć argumenata'', 2000. # ''Falsifikovana volja naroda'', (2005.) # ''Vlada nacionalnog jedinstva'', (2001.) # ''Srbija pod američkim bombama'', (2005.) # ''Dok patriote obnavljaju izdajnici razaraju'', (2002.) # ''Radikali se nisu obrukali'', 2002. # ''Pakleni planovi Zapada'', 2001. # ''Kontrarevolucionar u buldožer revoluciji'', 2001. # ''Dosmanlijski zulum nad Srbijom'', 2002. # ''Kontinuitet radikalske doslednosti'', 2002. # ''Glavni Miloševićev politički robijaš'', 2002. # ''Ubistvo ministra odbrane Pavla Bulatovića'', 2002. # ''Dosmanlijski sejmeni na Pravnom fakultetu'', 2002. # ''Glogov kolac u dosovskom srcu'', 2003. # ''Dosmanlije kao novi janjičari'', 2003. # ''Četnička sablja nad dosmanlijskom glavom'', 2004. # ''Na junačkim rukama kroz srpsku Boku'', 2003. # ''Kora od banane'' # ''Srpski četnički pokret'', 1994. (2003.) # ''Srpska radikalna stranka'', (1995.) # ''Peti otadžbinski kongres'', (2005.) # ''Sudanije nepokornog vojvode'', (2003.) # ''Ideologija srpskog nacionalizma'', (2002.) [http://www.vseselj.com/files/books/Ideologija%20srpskog%20nacionalizma.pdf] # ''Afirmacija parlamentarizma'', 2003. # ''Slom savezne države'', 2003. # ''Žigosanje dosmanlijskog beščašća'', 2003. # ''Čelični vojvoda'', 2003. # ''Stazom slave, u službi otadžbine'', 2005. # ''Hrabrost i savesnost u istorijskim lomovima'', 2005. # ''Uporna odbrana srpstva'', 2006. # ''Stanko Subotić - Cane Žabac, kralj duvanske mafije'', 2006. # ''Mafijaška pudlica Nebojša Čović'', 2005. # ''Cijin major Grujica Spasović'', 2003. # ''Četnički vojvoda pred Haškim tribunalom'', 2003. # ''Suočavanje sa haškim inkvizitorima'', 2003. # ''Haški dosije nabeđenog ratnog zločinca'', 2004. # ''Pocepana haška inkvizitorska odežda'', 2004. # ''U čeljustima kurve Del Ponte'', 2004. # ''Genocidni izraelski diplomata Teodor Meron'', 2004. # ''Đavolov šegrt zločinački rimski papa Jovan Pavle Drugi'', 2005. # ''Vašingtonski seksualni manijak Bil Klinton'', 2005. # ''Haško bajramsko prase'', Srpska radikalna stranka, 2005. # ''Lažljiva haška pederčina Džefri Najs'', 2005. # ''Svedok odbrane Slobodana Miloševića u haškom procesu'', 2005.[http://www.vseselj.com/files/books/Svedok%20odbrane%20Slobodana%20Milosevica%20u%20haskom%20procesu.pdf] # ''Engleski pederski isprdak Toni Bler'', 2005. # ''Kriminalac i ratni zločinac Havijer Solana'', 2006. # ''Podmukli galski picopevac Žak Širak'', 2006. # ''Hitlerovi najverniji sledbenici Helmut Kol i Hans Genšer'', 2006. # ''Krvave ručerde Madlen Olbrajt'', 2006. # ''Pontifeks maksimus satanističke crkve Jovan Pavle Drugi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Pontifeks%20maksimus%20satanisticke%20crkve%20Jovan%20Pavle%20Drugi.pdf] # ''Antihristov namesnik zlikovački rimski papa Benedikt Šesnaesti'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Antihristov%20namesnik%20zlikovacki%20rimski%20papa%20Benedikt%20Sesnaesti.pdf] # ''Najveći izdajnik Rusije Boris Jeljcin'' # ''Milo Đukanović novi Skenderbeg Crnojević'' # ''Boris Tadić novi Sinan Paša Kodža'' # ''Izdajnički akreditivi ustaškog konzula Vuka Draškovića'' # ''Politički ortakluk Kurve del Ponte i Kurve del Koštunice'' # ''Vatikan glavno Satanino gnezdo'', 2003. [http://www.vseselj.com/files/books/Vatikan%20glavno%20satanino%20gnezdo.pdf] # ''Rimska kurija večito žedna srpske krvi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Rimska%20kurija%20vecito%20zedna%20srpske%20krvi.pdf] # ''Evropska unija satanistička tvorevina'', 2006. # ''Vatikanski antisrpski instrument Franjo Tuđman'' # ''Američki antisrpski instrument Alija Izetbegović'' # ''Holandski kurvin sin Alfons Ori'' # ''Ubica Slobodana Miloševića Patrik Robinson'' # ''Korumpirani predsednik nelegalnog Haškog suda Fausto Pokar'' # ''Pitomac minhenske pivnice Volfgang Šomburg'' # ''Haški štrajk glađu'' # ''Varvarska gozba'' # ''Kad bitange marširaju'' # ''Siktanje crvene zmije'' # ''Skalpiranje kao smisao informisanja'' # ''Ko poseče bega Gutenberga'' # ''Robija kao sudbina'' # ''Politička partija Prodanovića'' # ''Pokvareni malteški pacov Karmel Agijus'' # ''Smrdljiva gvajanska svinja Mohamed Šahabudin'' # ''Pljačkaš novca Ujedinjenih nacija Hans Holtajus'' # ''Degenerisani majmun Bakone Džastis Moloto'', 2010. # ''Retardirana haška tužiteljka Hildegard Uerc-Reclaf'' # ''Ljubavnik Džefrija Najsa Danijel Sakson'' # ''Jedna banana za Kofi Anana'' # ''Očerupana Haška ćurka Kristina Dal'' # ''Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić'' [http://www.vseselj.com/files/books/Afera%20Hrtkovci%20i%20ustaska%20kurva%20Natasa%20Kandic.pdf] # ''Haška instrumentalizacija lažnih svedoka'', 2009. [http://www.vseselj.com/files/books/Haska%20instrumentalizacija%20laznih%20svedoka.pdf] # ''[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]'', 2007. [http://www.vseselj.com/files/books/Rimokatolicki%20zlocinacki%20projekat%20vestacke%20hrvatske%20nacije%20CIRILICA.pdf] # '' Ubistvo mafijaškog premijera Zorana Đinđića [http://www.vseselj.com/files/books/102%20Ubistvo%20mafijaskog%20premijera.pdf]'' # '' Mafija ubila svog lidera [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # '' Propali puč Tomislava Nikolića [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # ''Haški denuncijant Tomislav Nikolić'' # ''Portparol lopovske stranke Aleksandar Vučić'' # ''Srpski Baron Minhauzen Aleksandar Vučić'' # ''Sanaderova mačkica Aleksandar Vučić'' # ''Narogušeno škotsko govno Jan Bonomi'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/109%20Bonomi.pdf] # ''Smežurano kengurovo mudo Kevin Parker'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/110%20Parker.pdf] # ''Južnokorejska gnjida O-Gon Kvon'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/111%20Kvon.pdf] # ''Prisluškivani telefonski razgovori'' # ''Policijski dosije, prvi deo'' # ''Policijski dosije, drugi deo'' # ''Policijski dosije, treći deo'' # ''Policijski dosije, četvrti deo'' # <li value="131"> ''Vikiliks mi javlja, prvi deo'', 2012.[http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/vikiliks%20mi%20javlja.pdf]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} # <li value="140"> ''Pretpretresna faza haškog procesa, prvi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, drugi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, treći deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, četvrti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, peti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, šesti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, sedmi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, osmi deo'' # <li value="152">''Haški globalistički obrazac totalitarnog pravosuđa'', 2012. # <li value="154">''Sistematsko kršenje procesnih prava Slobodana Miloševića tokom haškog suđenja'' # ''Haška antisrpska giljotina'' | '''Naslovi knjiga o Šešelju''' * ''Ko ste vi Vojislave Šešelju?'', Nada Bojić, Dereta, 1992. * ''Vojvodin Haški trijumf'', Marina Toman, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Vojvodin%20haski%20trijumf.pdf] * ''Povratak srpskog junaka'', Marina Raguš, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Povratak%20srpskog%20junaka.pdf] * ''Dvostruki standardi u zaštiti ljudskih prava: Slučaj Vojislava Šešelja'', Fond istorijske perspektive, [[Moskva]] ([[Rusija]]), 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Ruska%20knjiga%20-%20Seselj%20-%20tekst.pdf] * ''Luča Vojvode Šešelja'', Duško Sekulić, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Luca%20vojvode%20Seselja.pdf] * ''Vojislav Šešelj najbolji advokat na svetu'', Vesl Usthejzen, [[Johanezburg]] ([[Južnoafrička Republika]]), 2013. |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Sell|first=Louis|title=Slobodan Milosevic and the Destruction of Yugoslavia|url=http://books.google.com/books?id=Bd8q0wBuRLcC&pg=PA327|year=2002|publisher=Duke University Press|isbn=978-0-8223-8525-7|pages=327-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Radical Right in Central and Eastern Europe Since 1989|url=http://books.google.com/books?id=QZr1vsDIvlUC&pg=PA208|year=1999|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04379-1|pages=208-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Hockenos|first=Paul|title=Homeland Calling: Exile Patriotism & the Balkan Wars|url=http://books.google.com/books?id=e4pAs4JYSAMC&pg=PA119|year=2003|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-4158-5|pages=119-}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Vojislav Šešelj | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = Vojislav Šešelj | wikinews = Vojislav Šešelj }} * [http://www.vseselj.com/ Sloboda Šešelju!] * [http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/ Prezentacija Srpske radikalne stranke] * [http://www.vseselj.com/index.php?c=10] {{Authority control}} {{Lifetime|1954||Šešelj, Vojislav}} [[Kategorija:Srpski pravnici]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Četničke vojvode]] [[Kategorija:Srpska radikalna stranka]] [[Kategorija:Srpski publicisti]] [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Članovi Udruženja književnika Srbije]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] n40vqjc0nmnd7d7czdbj2a8tptn5k7d 0 39614 42716170 42715828 2026-11-04T00:35:59Z نوفاك اتشمان 11942 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski komunisti|Jugoslavenski komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716170 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=ALEKSANDAR RANKOVIĆ |slika=Aleksandar Ranković (1).jpg|250px]] |opis_slike=Aleksandar Ranković Marko |datum_rođenja=[[28. novembar]] [[1909]]. |mesto_rođenja=[[Draževac]], kod [[Obrenovac|Obrenovca]] |država_rođenja={{zas|Srbija|1882}} [[Kraljevina Srbija]] |datum_smrti=[[19. avgust]] [[1983]]. ('''73''' god.) |mesto_smrti=[[Dubrovnik]], [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|22px|]] [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]] |država_smrti={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |profesija=društveno-politički radnik |supruga=[[Anđa Ranković]]; <br /> [[Slavka Ranković]] |KPJ=[[1928]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |NOB=član [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] |služba=[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]<br />[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]] |čin=[[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[General-pukovnik]] u rezervi |funkcija='''Ministar <br />unutrašnjih poslova FNRJ''' |mandat=[[1946]] — [[1953]]. |prethodnik=[[Vladimir Zečević]] |naslednik=[[Svetislav Stefanović]] |funkcija2='''Predsednik [[SUBNOR]] Jugoslavije''' |mandat2=[[1951]] — [[1963]]. |prethodnik2=[[Josip Broz Tito]] |naslednik2=[[Đuro Pucar Stari]] |funkcija3='''[[Potpredsednik Jugoslavije|Potpredsednik SFRJ]]''' |mandat3=[[1963]] — [[1966]]. |prethodnik3=''funkcija uspostavljena'' |naslednik3=[[Koča Popović]] |narodni heroj=[[4. jul]]a [[1945]]. |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}- {{!}} {{Orden partizanske zvezde1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}- {{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} }} '''Aleksandar Leka Ranković''' ([[Draževac]] kraj [[Obrenovac|Obrenovca]], [[28. 11.]] [[1909]]. – [[Dubrovnik]], [[19. 8.]] [[1983]].) bio je [[potpredsednik Jugoslavije]], učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], društveno-politički radnik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]], [[junak socijalističkog rada]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. Najpoznatiji kao osnivač i šef [[OZNA]]-e, a kasnije [[UDBA]]-e. Smijenjen je na [[Brionski plenum|Brionskom plenumu]] [[1966]]. i izbačen iz SKJ. == Biografija == Rođen je [[28. novembar|28. novembra]] [[1909]]. godine u selu [[Draževac|Draževcu]], kod [[Obrenovac|Obrenovca]]. Potiče iz siromašne porodice. Rano je ostao bez oca. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu. Kao i mnogi drugi siromašni dečaci iz njegovog kraja, pošao je i on [[1922]]. u [[Beograd]] na zanat. Teški životni uslovi pod kojima je živeo umnogome su uticali da vrlo mlad stupi u redove radničkog pokreta. Tome su doprineli i neki radnici koji su radili u istoj radionici s njim, a koji su, u vreme kada je [[KPJ|Komunistička partija]] bila ilegalna, donosili i skrivali u radnji političku literaturu i publikacije koje je Ranković krišom čitao. Kao petnaestogodišnji mladić upisao se [[1924]]. godine u članstvo [[sindikat]]a. Početkom [[1925]]. godine, kada je postao [[kalfa]], aktivno je sarađivao u upravi sekcije [[abadžija|abadžijskih]] radnika. Dve godine kasnije, [[1927]], bio je član podružnice svih krojačkih i tekstilnih radnika. Tu je upoznao svoju buduću suprugu, [[Anđa Ranković|Anđu]], koja je takođe bila aktivna u radničkom pokretu. Iste godine, Aleksandar Ranković je primljen u članstvo [[SKOJ|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ), a ubrzo posle toga je postao sekretar Mesnog komiteta SKOJ-a za Beograd. === Rad u Partiji === Godine [[1928]], kada je primljen u [[KPJ]], Ranković je postao sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju. [[Šestojanuarska diktatura]] nije zaustavila njegovu revolucionarnu delatnost. Kao rukovodilac PK SKOJ-a izdao je letak koji je rasturan po [[Beograd]]u i [[Zemun]]u. U vreme kada su leci štampani, uhvaćen je jedan od saradnika, koji je pod batinama priznao policiji i odao aktiviste, među njima i Rankovića. Tada je policija počela da ga traži. Uhvaćen je u [[Beograd]]u, u jednom ilegalnom stanu. To je bilo njegovo prvo hapšenje. === Robija === [[Datoteka:Aleksandar Ranković na robiji.jpg|thumb|Policijski snimak Aleksandra Rankovića u sremsko-mitrovačkoj kaznionici 1929. godine.]] Proces Rankoviću bio je jedan od prvih procesa protiv političkih neistomišljenika za vreme [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]]. Kažu da je u [[Glavnjača|Glavnjači]], u koju je odveden, batinan i mučen najsvirepijim metodama. Prema predanju, njegovo držanje pred policijom je sačuvalo skojevsku organizaciju u Srbiji od daljih provala. [[Sud za zaštitu države]] ga je osudio na 6 godina robije koju je izdržavao u zatvorima u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]] i [[Lepoglava|Lepoglavi]]. U [[Sremska Mitrovica|Mitrovačkoj]] tamnici i [[Lepoglava|Lepoglavi]] Ranković je radio na obrazovanju mladih komunista i na širenju revolucionarnih ideja. Učestvovao je u organizovanju borbe političkih osuđenika protiv policijskog režima u zatvoru. === Sindikat === Sa robije se vratio početkom [[1935]]. godine. Iste godine otišao je na odsluženje vojnog roka. Potom je došao u [[Beograd]] i radio u radničkom pokretu [[Srbija|Srbije]]. Preko sindikalnih organizacija oživeo je rad partije u preduzećima. Godine [[1936]]. postao je član Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju, a [[1937]]. član Politbiroa CK KPJ. Stalno pod prismotrom policije, januara [[1939]]. godine prelazi u ilegalnost. U ilegalnosti je radio pod imenom „Marko“. Maja iste godine Ranković je učestvovao na Zemaljskom savetovanju komunista Jugoslavije u [[Slovenija|Sloveniji]] ispod Šmartne Gore, a nešto kasnije učestvovao je i na [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Zagreb]]u. Tada je izabran u Politbiro [[CK KPJ|Centralnog komiteta KPJ]]. === Drugi svetski rat === [[Datoteka:Tabla na očnoj bolnici Ranković.JPG|mini|desno|''Tabla na očnoj bolnici, Beograd'']] Za vreme napada [[Treći rajh|Nemačke]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], Ranković se nalazio u [[Zagreb]]u. Posle plenuma CK KPJ došao je u [[Beograd]] i tu mu je poveren rad na organizaciji ustanka. Krajem jula [[1941]]. godine, u času kada je organizovao dizanje beogradske radio-stanice u vazduh, pao je u ruke policiji. Posle hapšenja, Ranković je odveden u [[Gestapo]] i tu je mučen. Agenti su uspeli da mu pronađu koncepte proglasa CK i Mesnog komiteta. Posle batina, onesvešćen, prenet je u bolnicu. [[Spašavanje Aleksandra Rankovića iz zatvora 1941.|Spasavanje iz bolnice]] su organizovali [[Spasenija Cana Babović]] i [[Đuro Strugar]], [[30. jula]]. Posle kratke pucnjave, drugovi su Rankovića u pidžami izveli iz bolnice. Akciju evakuacije su potpomagali [[Beograd od 1941. do 1944. godine|beogradski ilegalci]] koji su štitili odstupnicu. Po oslobađanju iz bolnice, Ranković je još neko vreme ostao u [[Beograd]]u. Posle [[Savetovanje u Stolicama|vojno-političkog savetovanja u Stolicama]] prešao je na oslobođenu teritoriju i sa [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnim štabom]] u [[Užice]] i kretao se dalje sa štabom sve do kraja rata. U [[Bihać]]u je dobio vest da mu je supruga poginula kod Gackog. [[Anđa Ranković]] je posthumno proglašena za narodnog heroja. U toku narodnooslobodilačke borbe, kao član [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] i kao organizacioni sekretar [[KPJ]], Aleksandar Ranković je bio jedan od najbližih [[Tito]]vih saradnika. Neiscrpna radna energija, visoke organizatorske sposobnosti, iskustvo starog revolucionara i beskompromisnost izdigli su ga do visokog rukovodioca Narodnooslobodilačkog rata. Učestvovao je u donošenju svih najvažnijih odluka o vođenju rata i Revolucije. Bio je član najvažnijih vojnih i političkih organa jugoslovenskog oslobodilačkog pokreta; član [[AVNOJ]]-a, potpredsednik [[ASNOS]]-a, poslanik Privremene i Ustavotvorne skupštine Demokratske Federativne Jugoslavije. === Formiranje OZNE === Po formiranju Odseka za zaštitu naroda ([[OZNA]]) na [[Vis (ostrvo)|Visu]], [[13. maja]] [[1944]]. godine, postavljen je za načelnika OZNE za Jugoslaviju. Na zasedanju Velike antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije, novembra [[1944]]. godine u [[Beograd]]u, izabran je za narodnog poslanika i za prvog potpredsednika Narodne skupštine [[SR Srbija|NR Srbije]] prvog i drugog saziva. Kao prvi zamenik [[Josip Broz Tito|maršala Tita]], u njegovom odsustvu izdao je naređenje za proboj [[Sremski front|Sremskog fronta]] [[1945]]. godine. Posle donošenja ustava početkom [[1946]]. godine, postao je ministar unutrašnjih poslova [[FNRJ]]. Ovu dužnost je vršio do januara [[1953]]. godine, kada ga je zamenio Svetislav Stefanović Ćeća. Kao ministar unutrašnjih poslova, u svom ekspozeu o radu Odeljenja za zaštitu naroda, pred Narodnom skupštinom [[24. marta]] [[1946]]. godine, obznanio je da je uhvaćen [[Draža Mihailović]]. Aleksandar Ranković je bitno doprineo na jačanju bezbednosti posleratne [[SFRJ|Jugoslavije]]. Veoma mnogo je doprineo jačanju i razvijanju organa državne represije, koji su uspešno i brzo likvidirali preostale političke neprijatelje (četnike, ustaše, rupnikovce...). === Informbiro i Goli otok === Za vreme početka borbe sa [[Informbiro]]om, Ranković ostaje veran svojoj [[KPJ|Partiji]] i [[Tito|Titu]]. Na [[Peti kongres KPJ|Petom kongresu KPJ]], Aleksandar Ranković je podneo „Izveštaj o organizacionom radu“ gde je najvažniji deo Rankovićevog izlaganja bio vezan za rad partijske organizacije u [[JNA|Jugoslovenskoj armiji]]. Pre nego što je završio svoje izlaganje, Ranković se osvrnuo na antipartijski rad [[Sreten Žujović|Sretena Žujovića Crnog]] i [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]]. Napomenuo je da su obojica pokušala da razbiju [[KPJ]], pa su zato isključeni iz [[KPJ|Partije]] i protiv njih je povedena istraga. Aleksandar Ranković i službe kojima je rukovodio su imale pune ruke posla u vreme borbe sa [[Informbiro]]om. U borbi za izolaciju simpatizera [[Informbiro]]a učinjene su velike greške, jer su hapšenja bila masovna, bez kriterijuma, dokaza, suda. Dovoljno je bilo pokazati prstom. Na glasine da se u zatvorima postupa zverski, Ranković je krenuo u obilazak zatvora da se uveri kakvo stanje vlada u zatvorima za političke zatvorenike. Prethodno je Rankoviću stigao izveštaj [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] o [[Goli otok|Golom otoku]]. Ranković je posetio [[Goli otok]] avgusta [[1951]]. godine gde su ga Golootočani sačekali sa povicima „Marko-Tito“. Naravno, ovo nije bilo spontano. Posle Rankovićeve posete stanje se donekle poboljšalo. Kasnije je bio potpredsednik Savezne vlade. Na svim izborima za saveznu Narodnu skupštinu biran je za narodnog poslanika. Na partijskim kongresima, Petom ([[1948]]) i Šestom ([[1952]]), ponovo je biran za člana Politbiroa, odnosno člana Izvršnog komiteta CK Saveza komunista Jugoslavije. Od [[1956]]. godine postaje potpredsednik [[Savezno izvršno veće|Saveznog izvršnog veća]] i predsednik Odbora za unutrašnju politiku, član Sekretarijata Izvršnog komiteta [[Centralni komitet|CK]] [[SKJ]], član [[Centralni komitet|CK]] [[SK Srbije|Saveza komunista Srbije]], član Predsedništva Saveznog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije. Sve vreme do [[1966]]. godine bio je šef svih policijskih i tajnih službi, zadužen za borbu protiv svih koji su smatrani protivnicima režima i države [[SFRJ|Jugoslavije]]. === Kumstvo s Titom === Kada se [[Josip Broz Tito|Tito]] venčao sa [[Jovanka Budisavljević Broz|Jovankom]], [[1952]]. godine, Aleksandar Ranković je bio [[Josip Broz Tito|Titov]] kum, a general [[Ivan Gošnjak]] [[Jovanka Budisavljević Broz|Jovankin]]. === Auto-put === Godine [[1963]]. je pustio u rad auto-put „Bratstvo-Jedinstvo" (auto-put E-75) koji je vodio od [[Slovenija|Slovenije]] preko [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]] do [[Makedonija|Makedonije]]. Iako se zvao auto-put, dobrim delom taj put nije ispunjavao kriterijume za auto-put. No, u to vreme to je bio veliki napredak. Auto-put su gradile [[radna brigada|omladinske radne brigade]] iz cele [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. === Brionski plenum === Njegova uspešna aktivnost je tekla sve do [[1966]]. godine. Navodno je [[Tito]] otkrio uređaje za prisluškivanje u svojoj rezidenciji u Užičkoj br. 15 u [[Beograd]]u, i to u svom radnom kabinetu i u sobi svoje supruge. Ko je tačno pronašao te uređaje i na koji način, takođe nikada nije obelodanjeno. [[Tito]] je odmah izvestio politički i vojni vrh da je on prisluškivan i da je za to kriva Služba državne bezbednosti ([[UDBA]]) i njen prvi čovek Aleksandar Ranković. Napravljena je odmah komisija koja će ispitati slučaj. Tako se u zemlji stvorila poznata „afera Ranković“, ili „afera prisluškivanja“. Predsednik komisije Izvršnog komiteta CK SKJ [[Krste Crvenkovski]] je saopštio da je zaista prisluškivanja maršalovog kabineta bilo. [[Tito]] je zakazao sednicu Izvršnog komiteta koja je održana [[16. jun]]a [[1966]]. godine. [[Tito]] je na kraju sednice zakazao Brionski plenum gde će se razmrsiti „afera Ranković“. Atmosfera uoči početka [[Brionski plenum CK SKJ|Četvrtog brionskog plenuma]] bila je mučna i napeta. Plenum je imao zadatak da raspravlja o ozvučavanju i prisluškivanju funkcionera, zloupotrebama i deformacijama [[UDBA|UDB-e]]. Članovi CK doputovali su na [[Brioni|Brione]] [[30. jun]]a, da bi se plenum održao već sutradan. Okrivljeni Aleksandar Ranković se pojavio na [[Brioni]]ma. Pod velikim pritiskom Rankoviću je naglo pozlilo, a lekar je ustanovio blagi [[infarkt]]. Sednica Četvrtog brionskog plenuma je počela [[1. jul]]a [[1966]]. godine u hotelu „Istra“ na [[Brioni]]ma. Aleksandar Ranković je već ranije podneo ostavku na funkciju člana CK SKJ i Izvršnog komiteta. Sednicu je otvorio [[Tito]], da bi se posle pročitao zvanični izveštaj Istražne komisije u slučaju Rankovića. Ranković je govorio vrlo malo. Delovao je konfuzno, zbunjeno i nije se branio. Ostao je veran svojoj [[KPJ|Partiji]], i pored toga što je izdavala njegove ideale. Posle iscrpne rasprave, plenum je doneo odluku „da se odmah priđe reorganizaciji organa državne bezbednosti kako bi se ona prilagodila nastalim promenama u celokupnom društvu i sistemu samoupravljanja, da se [[Svetislav Stefanović Ćeća]], ministar unutrašnjih poslova [[SR Srbija|SR Srbije]], isključi iz CK SKJ i da se razreši dužnosti člana Saveznog izvršnog veća, da se prihvati ostavka Aleksandra Rankovića na funkciju člana CK SKJ i Izvršnog komiteta CK i prihvati da podnese ostavku Saveznoj skupštini na funkciju potpredsednika Republike, jer je njegova politička odgovornost za rad organa državne bezbednosti takva da na ovim funkcijama više ne može ostati“. Nešto kasnije, na sednici [[Centralni komitet|CK]] [[SK Srbije]] [[15. septembra]] [[1966]]. godine, na predlog [[Spasenija Cana Babović|Spasenije Cane Babović]], iste one koja ga je [[1941]]. spašavala iz bolnice, plenum je odlučio da predloži Centralnom komitetu SKJ da Aleksandra Rankovića isključi iz [[SKJ|Saveza komunista]]. Aleksandar Ranković je početkom oktobra [[1966]]. godine isključen i iz [[SKJ|Saveza komunista Jugoslavije]]. === Čistka === [[Datoteka:Grob Aleksandra Rankovića.jpg|desno|mini|Grob Aleksandra Rankovića u Aleji narodnih heroja na Novom groblju]] Posle Brionskog plenuma nastupila je "[[čistka]]" (smena, prevremeno penzionisanje, pa i hapšenje) ljudi za koje se sumnjalo da su simpatizeri Rankovića. Tako su u istoriju otišli: [[:sr:Светислав Стефановић Ћећа|Svetislav Stefanović Ćeća]], [[:sr:Војин Лукић|Vojin Lukić]], [[Slobodan Krstić]], general [[Milan Žeželj]], general [[Miloje Milojević (narodni heroj)|Miloje Milojević]] i mnogi drugi simpatizeri Rankovića. Najviše se "[[čistka]]" odnosila na službenike srpske nacionalnosti, te se razne službe bezbednosti, koje je objedinjavao Ranković, godinama nisu povratile od te akcije. === Penzionerski dani === Posle Brionskog plenuma Aleksandar Ranković se definitivno povukao iz javnog života. Živeći daleko od nekadašnjih drugova u svojoj vili u [[Dubrovnik]]u, posvetio se svojim „dnevničkim zabeleškama“, koje su posle njegove smrti bile objavljene. Zbog lošeg zdravstvenog stanja Rankoviću je preporučen oporavak na moru. U noći između [[18. avgust|18]] i [[19. avgusta]] [[1983]]. godine, Rankoviću je naglo pozlilo. Nalazio se na hotelskoj terasi kada je imao novi srčani udar. Kada je doktor stigao posle ponoći, konstatovao je trenutnu smrt. Kada se dočulo za Lekinu smrt, mnoštvo naroda je počeo da se okuplja oko njegove rodne kuće u [[Draževac|Draževcima]]. Prvobitno je bilo planirano da se sahrana obavi na ovom mestu po prenosu kovčega iz [[Dubrovnik]]a u [[Beograd]]. Tome se energično suprotstavio general [[Sreten Kostić]] i rekao je da je Rankoviću mesto u "[[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji velikana]]" na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u [[Beograd]]u. Na sahrani Aleksandra Rankovića spontano je prisustvovalo oko 100.000 ljudi, što govori o njegovom ugledu i popularnosti. Posle tragične smrti svoje prve žene [[Anđa Ranković|Anđe Ranković]] (1909–1942), sa kojom je dobio sina Miroslava-Miću, oženio se sa [[Slavka Ranković|Vladislavom Slavkom Ranković]] (1920–2008), i sa njom dobio još jednog sina, Slobodana. Njegova unuka [[Anja Ranković]] je ugledni [[novinar]] i voditelj na televiziji. == Odlikovanja == Aleksandar Ranković je odlikovan [[ordeni i medalje SFRJ|ordenima]]: * [[Orden junaka socijalističkog rada|Junaka socijalističkog rada]]., * Narodnog oslobođenja, * Partizanske zvezde, * Zasluga za narod, * Bratstva i jedinstva I reda, * Ordenom za hrabrost, Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] godine. [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovan je [[4. jula]] [[1945]]. godine. == Povezano == * [[Predsednik SFRJ]] * [[Potpredsednik SFRJ]] == Literatura == {{Portal NOB}} * '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]'''. „Mladost“, Beograd 1975. godina. * Vojin Lukić '''Sećanja i Saznanja - Aleksandar Ranković i brionski plenum'''. Titograd 1989. godina == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Aleksandar Ranković}} {{Narodni heroji-Beograd}} {{Lifetime|1909|1983|Rankovicć, Aleksandar}} [[Kategorija:Biografije, Obrenovac]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Članovi Vrhovnog štaba NOVJ]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Poslanici Skupštine SR Srbije‎]] [[Kategorija:Poslanici Skupštine SFRJ]] [[Kategorija:Sahranjeni na Novom groblju u Beogradu]] [[Kategorija:Obavještajci]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] gir9s99l3ef01j9svyj1evpvqcvo831 0 43198 42716168 42715870 2026-11-04T00:29:14Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Srpski komunisti|Srpski komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716168 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Dragoljub Mićunović | slika = Dragoljub Micunovic.jpg | širina_slike = 250px | opis = Dragoljub Mićunović u Narodnoj skupštini | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 14. jul 1930. | mjesto_rođenja = | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''Dragoljub Mićunović''' (Merdare kraj [[Kuršumlija|Kuršumlije]], [[14. 7.]] [[1930]].- [[26. maja|26. 5.]] [[2026.|2026]].) bio je [[Srbija|srpski]] političar. Mićunović je rođen u porodici činovnika [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] koju je [[aprilski rat]] [[1941]]. zatekao u [[Skoplje|Skoplju]]. Zbog toga se kao dijete morao preseliti u Srbiju. Nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] je dvije godine proveo na [[Goli otok|Golom otoku]] kao politički zatvorenik. Nakon izlaska je dovršio obrazovanje i postao asistent na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]]. Tamo se priključio [[Praxisova škola|Praxisovoj školi]]. Sa Univerziteta je izbačen godine [[1975]]. U jesen [[1989]]. godine, u predvečerje prvih višestranačkih izbora je, kao jedan od najuglednijih antikomunističkih disidenata, postao članom [[Osnivački odbor Demokratske stranke|Osnivačkog odbora Demokratske stranke]] iz koga je proizašla [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] osnovana [[1990]]. godine. Mićunović je postao prvi vođa te stranke, a na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 1990|izborima 1990]]. je izabran u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnu skupštinu]]. Kao član [[socijalistička Republika Srbija|srpske]] delegacije je ušao u posljednji saziv [[Vijeće republika i pokrajina SFRJ|Vijeća republika i pokrajina]] [[Skupština SFRJ|jugoslavenske savezne skupštine]]. Mićunović je nakon toga izabiran na svim izborima za Vijeće građana [[Savezna skupština SRJ|Savezne skupštine SRJ]]. Godine [[1994]]. su ga pristaše [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] smijenile s mjesta čelnika stranke. Ispočetka se povukao u sektor [[nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] da bi [[1996]]. osnovao stranku [[Demokratski centar (Srbija)|Demokratski centar]]. Mićunović je sve vrijeme vladavine [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] surađivao s drugim strankama opozicije, a nakon [[Demonstracije 5. oktobra 2000.|petooktobarskih promjena]] je postao predsjednik Vijeća građana Skupštine SRJ. Godine 2003. je, prestankom postojanja SRJ, postao predsjednik Skupštine kratkotrajne [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice Srbije i Crne Gore]]. Iste se godine ponovno priključio Demokratskoj stranci i bio poražen na predsjedničkim izborima od [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]] (koji su poništeni zbog nedovoljnog odziva). == Vanjske veze == {{Commonscat|Dragoljub Mićunović}} {{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1930|2026|Mićunović, Dragoljub}} [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Biografije, Kuršumlija]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] ti7jcke1l8n5tpyycbey1iaf7kforrh 0 45497 42716072 42715591 2026-11-03T13:09:51Z Edgar Allan Poe 29250 42716072 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Infokutija muzičar | ekavica = <!-- uneti „da” ako je članak na ekavici --> | tip = solist | ime = Mišo Kovač | puno_ime = Mate Kovač | prethodno_poznat_kao = <!-- ili |prethodno_poznata_kao, |prethodno_poznati_kao (za parametar Ranije poznat/a/i kao); ili |bivše_ime, |bivša_imena (za parametar Bivše ime (ili Bivša imena)) --> | nadimak = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1941|7|16|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|HRV}} [[Šibenik]], | država_rođenja = [[Hrvatska]]<br>{{nowrap|{{small|(tada {{flagicon|Kraljevina Italija}} [[Šibenik|Sebenico]], [[Kraljevina Italija]])}}}} | datum_smrti = {{nowrap|{{datum smrti i dob|2026|10|31|1941|7|16|hr=da}}}} | mjesto_smrti = {{flagicon|HRV}} [[Podstrana]], | država_smrti = [[Hrvatska]] | uzrok_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | nacionalnost = | porijeklo = | alma_mater = <!-- ili |univerzitet, |fakultet --> | zanimanje = pjevač | period_aktivnosti = 1969. – 2026. | žanr = [[pop muzika|pop]] | instrumenti = | diskografske_kuće = {{hlist|[[Jugoton]]|[[Croatia Records]]}} | povezani_izvođači = | sajt = | album1 = | godina1 = }} '''Mate Mišo Kovač''' ([[Šibenik]], [[16. 7.|16. srpnja]] [[1941]]. – [[Split]], [[31. listopada]] [[2026.]]), [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač zabavne glazbe. == Biografija == {{ažuriranje}} Rođen u Šibeniku kao dijete Zrinke i Jakova Kovača. Mišo je rastao u obitelji sa bratom Ratkom i sestrom Blankom. Zanat tapetara trebao je obilježiti životni put Miše Kovača, ali je, na jednom natjecanju talenata u [[Karlovac|Karlovcu]], s pjesmom "I can't stop loving you" [[Ray Charles|Raya Charlesa]], doživio je veliki uspjeh, te je tako određen životni, a i estradni put ovog karizmatičnog pjevača. Hit kojim je trasirao put ka najuspješnijem pjevaču zabavne glazbe, ikada viđenim na svim prostorima bivše Jugoslavije, bila je "Više se nećeš vratiti", pobjednička pjesma s nekad popularnog sarajevskog festiva "Vaš šlager sezone" (1969.), djelo tada mladog skladatelja i tekstopisca [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]]. Taj je singl prodan je u pola milijuna primjeraka. A suradnja s Novkovićem obilježila je gotovo čitav Kovačev opus, te se nastavila i dalje, sve do iznenadne Novkovićeve smrti, 2007. godine. Godine [[1971]]. osvojio je festival u [[Split]]u s pjesmom [[Stjepan Mihaljinec|Stjepana Mihaljinca]] "Proplakat će zora", koji je također prodan u pola milijuna kopija, i definitivno se učvrstio na tronu najpopularnijeg pjevača u bivšoj Jugoslaviji, a, usprkos godinama, njegova karizma ni do danas nije izblijedila.Nakon 1980. i pobjede u Splitu sa pjesmom "Dobra ti večer mati moja" dugi niz godina nije nastupao na festivalu. Pjevač je s daleko najviše prodanih ploča (i ostalih nosača zvuka) zabavne glazbe u bivšoj SFRJ, a u Hrvatskoj da i ne govorimo. Okušao se i glumačkim vodama glumeći s [[Rade Šerbedžija|Radom Šerbedžijom]] u filmu "Poslijepodne jednog fazana". Glazbena karijera i dalje je cvala, pet puta je proglašavan pjevačem godine, a [[1989]]. godine proglašen je za osobu godine u bivšoj Jugoslaviji. Od supruge Ljubice razveo se nakon četiri godine braka, te godine [[1973]]. vjenčao se sa splićankom Anitom Baturinom, Miss Jugoslavije, sa kojom je [[1975]]. godine dobio sina Edija, a dvije godine kasnije i kćerku Ivanu.Na turnejama po Kanadi i Australiji 80-tih odbija pjevati pod Pavelićevom slikom čime stječe reputaciju "komunjare" među ekstremnom emigracijom koja mu to nije oprostila.Prije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj u velikom intervjuu danom u Nedjeljnoj Dalmaciji pod naslovom "Dalmacija u mom oku" izjavljuje:"''Ako ovi dođu na vlast, za mene ovdje više nema mjesta''",misleći ma HDZ. Godine [[1992]]., došlo je do velike tragedije. Njegov sin, Edi, koji se pridružio specijalnoj postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] zvanoj "Škorpioni" tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], biva ubijen u Zagrebu pod sumnjivim okolnostima. Mišo tu vijest nikada nije potpuno prebolio. Nakon Edijeve smrti, javno je obznanio da više neće nastupati.Nakon toga pristupa kratkotrajno Paraginom HOS-u slikajući se za novine u crnoj odori. U depresiji, 14. [[januar|siječnja]] [[1999]]., u zagrebačkom stanu u ulici Maksimirska 69, Mišo Kovač pucao je sebi u prsa neprijavljenim pištoljem "Beretta", ali taj neuspjeli pokušaj samoubojstva donio mu je saznanje da život mora ići dalje. U tim 90-im godinama, osim sina Edija, izgubio je majku, kao i mlađeg brata Ratka. Prije Kovačevog pucnja u prsa, brak sa Anitom se raspao, te je pokušao ostvariti ljubavnu vezu sa 30 godina mlađom astrologinjom Silvijom Conte Calvi Marković. Nakon još jednog ljubavnog brodoloma, nova Kovačeva životna pratilja postala je Lidija Pintarić. Nakon oporavka od pucnja u prsa, u Splitu je održao oproštajni koncert pred oko 50.000 ljudi. To je ponovio u zagrebačkom Domu sportova, a nakon toga uslijedila je cijela serija oproštajnih koncerata. Ipak, to nije bio kraj Kovačeve karijere. Uslijedili su i novi albumi. Godine 1999., Mišo je snimio album "Budi čovjek dobre volje", kako sam kaže zahvaljujući kćerki Ivani. Smatra da je to njegov najbolji album ikad. == Diskografija == * Mišo Kovač ([[1972]].) * Portret ([[1973]].) * Mi smo se voljeli ([[1974]].) * Oj ti dušo duše moje ([[1974]].) * Ovo je naša noć ([[1977]].) * Uvijek ima nešto dalje (1979.) * Čovjek bez adrese ([[1980]].) * Jači od vjetra ([[1981]].) * Dalmacija u mom oku ([[1982]].) * Osjećam te ([[1983]].) * Zajedno smo ([[1984]].) * Potraži me u pjesmi ([[1984]].) * Ostala si uvijek ista ([[1985]].) * Ti si pjesma moje duše ([[1986]].) * Malo mi je jedan život s tobom ([[1987]].) * La paloma - koncert ([[1988]].) * Sačuvali smo od zaborava ([[1988]].) * Samo nas nebo rastavit može ([[1988]].) * Suza nebeska ([[1989]].) * Za kim zvono plače ([[1990]].) * Grobovi mi nikad oprostiti neće ([[1991]].) * Pjesma za Edija ([[1993]].) * Stari portret ([[1993]].) * Mate Mišo Kovač ([[1994]].) * Mojoj vjernoj publici ([[1995]].) * Al je ljubav bolest teška ([[1996]].) * Osjećam se jači ([[1997]].) * Budi čovjek dobre volje ([[1999]].) * Pjevaj, legendo ([[1999]].) * Rane godine 1964-69 ([[1999]].) * Dalmatino ([[2001]].) * Zabavni megamix ([[2002]].) * Mir u srce ([[2004]].) * Mišo u Šibeniku ([[2005]].) * Ja sam kovač svoje sreće ([[2006]].) * The platinum collection ([[2006]].) {{Authority control}} {{Lifetime|1941|2026|Kovač, Mišo}} [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] k4erfirn4z7p4augrf9zgct4748xh8f 42716073 42716072 2026-11-03T13:10:04Z Edgar Allan Poe 29250 42716073 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Infokutija muzičar | ekavica = <!-- uneti „da” ako je članak na ekavici --> | tip = solist | ime = Mišo Kovač | puno_ime = Mate Kovač | prethodno_poznat_kao = <!-- ili |prethodno_poznata_kao, |prethodno_poznati_kao (za parametar Ranije poznat/a/i kao); ili |bivše_ime, |bivša_imena (za parametar Bivše ime (ili Bivša imena)) --> | nadimak = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1941|7|16|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|HRV}} [[Šibenik]], | država_rođenja = [[Hrvatska]]<br>{{nowrap|{{small|(tada {{flagicon|Kraljevina Italija}} [[Šibenik|Sebenico]], [[Kraljevina Italija]])}}}} | datum_smrti = {{nowrap|{{datum smrti i dob|2026|10|31|1941|7|16|hr=da}}}} | mjesto_smrti = {{flagicon|HRV}} [[Podstrana]], | država_smrti = [[Hrvatska]] | uzrok_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | nacionalnost = | porijeklo = | alma_mater = <!-- ili |univerzitet, |fakultet --> | zanimanje = pjevač | period_aktivnosti = 1969. – 2026. | žanr = [[pop muzika|pop]] | instrumenti = | diskografske_kuće = {{hlist|[[Jugoton]]|[[Croatia Records]]}} | povezani_izvođači = | sajt = | album1 = | godina1 = }} '''Mate Mišo Kovač''' ([[Šibenik]], [[16. 7.|16. srpnja]] [[1941]]. – [[Podstrana]], [[31. listopada]] [[2026.]]), [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač zabavne glazbe. == Biografija == {{ažuriranje}} Rođen u Šibeniku kao dijete Zrinke i Jakova Kovača. Mišo je rastao u obitelji sa bratom Ratkom i sestrom Blankom. Zanat tapetara trebao je obilježiti životni put Miše Kovača, ali je, na jednom natjecanju talenata u [[Karlovac|Karlovcu]], s pjesmom "I can't stop loving you" [[Ray Charles|Raya Charlesa]], doživio je veliki uspjeh, te je tako određen životni, a i estradni put ovog karizmatičnog pjevača. Hit kojim je trasirao put ka najuspješnijem pjevaču zabavne glazbe, ikada viđenim na svim prostorima bivše Jugoslavije, bila je "Više se nećeš vratiti", pobjednička pjesma s nekad popularnog sarajevskog festiva "Vaš šlager sezone" (1969.), djelo tada mladog skladatelja i tekstopisca [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]]. Taj je singl prodan je u pola milijuna primjeraka. A suradnja s Novkovićem obilježila je gotovo čitav Kovačev opus, te se nastavila i dalje, sve do iznenadne Novkovićeve smrti, 2007. godine. Godine [[1971]]. osvojio je festival u [[Split]]u s pjesmom [[Stjepan Mihaljinec|Stjepana Mihaljinca]] "Proplakat će zora", koji je također prodan u pola milijuna kopija, i definitivno se učvrstio na tronu najpopularnijeg pjevača u bivšoj Jugoslaviji, a, usprkos godinama, njegova karizma ni do danas nije izblijedila.Nakon 1980. i pobjede u Splitu sa pjesmom "Dobra ti večer mati moja" dugi niz godina nije nastupao na festivalu. Pjevač je s daleko najviše prodanih ploča (i ostalih nosača zvuka) zabavne glazbe u bivšoj SFRJ, a u Hrvatskoj da i ne govorimo. Okušao se i glumačkim vodama glumeći s [[Rade Šerbedžija|Radom Šerbedžijom]] u filmu "Poslijepodne jednog fazana". Glazbena karijera i dalje je cvala, pet puta je proglašavan pjevačem godine, a [[1989]]. godine proglašen je za osobu godine u bivšoj Jugoslaviji. Od supruge Ljubice razveo se nakon četiri godine braka, te godine [[1973]]. vjenčao se sa splićankom Anitom Baturinom, Miss Jugoslavije, sa kojom je [[1975]]. godine dobio sina Edija, a dvije godine kasnije i kćerku Ivanu.Na turnejama po Kanadi i Australiji 80-tih odbija pjevati pod Pavelićevom slikom čime stječe reputaciju "komunjare" među ekstremnom emigracijom koja mu to nije oprostila.Prije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj u velikom intervjuu danom u Nedjeljnoj Dalmaciji pod naslovom "Dalmacija u mom oku" izjavljuje:"''Ako ovi dođu na vlast, za mene ovdje više nema mjesta''",misleći ma HDZ. Godine [[1992]]., došlo je do velike tragedije. Njegov sin, Edi, koji se pridružio specijalnoj postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] zvanoj "Škorpioni" tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], biva ubijen u Zagrebu pod sumnjivim okolnostima. Mišo tu vijest nikada nije potpuno prebolio. Nakon Edijeve smrti, javno je obznanio da više neće nastupati.Nakon toga pristupa kratkotrajno Paraginom HOS-u slikajući se za novine u crnoj odori. U depresiji, 14. [[januar|siječnja]] [[1999]]., u zagrebačkom stanu u ulici Maksimirska 69, Mišo Kovač pucao je sebi u prsa neprijavljenim pištoljem "Beretta", ali taj neuspjeli pokušaj samoubojstva donio mu je saznanje da život mora ići dalje. U tim 90-im godinama, osim sina Edija, izgubio je majku, kao i mlađeg brata Ratka. Prije Kovačevog pucnja u prsa, brak sa Anitom se raspao, te je pokušao ostvariti ljubavnu vezu sa 30 godina mlađom astrologinjom Silvijom Conte Calvi Marković. Nakon još jednog ljubavnog brodoloma, nova Kovačeva životna pratilja postala je Lidija Pintarić. Nakon oporavka od pucnja u prsa, u Splitu je održao oproštajni koncert pred oko 50.000 ljudi. To je ponovio u zagrebačkom Domu sportova, a nakon toga uslijedila je cijela serija oproštajnih koncerata. Ipak, to nije bio kraj Kovačeve karijere. Uslijedili su i novi albumi. Godine 1999., Mišo je snimio album "Budi čovjek dobre volje", kako sam kaže zahvaljujući kćerki Ivani. Smatra da je to njegov najbolji album ikad. == Diskografija == * Mišo Kovač ([[1972]].) * Portret ([[1973]].) * Mi smo se voljeli ([[1974]].) * Oj ti dušo duše moje ([[1974]].) * Ovo je naša noć ([[1977]].) * Uvijek ima nešto dalje (1979.) * Čovjek bez adrese ([[1980]].) * Jači od vjetra ([[1981]].) * Dalmacija u mom oku ([[1982]].) * Osjećam te ([[1983]].) * Zajedno smo ([[1984]].) * Potraži me u pjesmi ([[1984]].) * Ostala si uvijek ista ([[1985]].) * Ti si pjesma moje duše ([[1986]].) * Malo mi je jedan život s tobom ([[1987]].) * La paloma - koncert ([[1988]].) * Sačuvali smo od zaborava ([[1988]].) * Samo nas nebo rastavit može ([[1988]].) * Suza nebeska ([[1989]].) * Za kim zvono plače ([[1990]].) * Grobovi mi nikad oprostiti neće ([[1991]].) * Pjesma za Edija ([[1993]].) * Stari portret ([[1993]].) * Mate Mišo Kovač ([[1994]].) * Mojoj vjernoj publici ([[1995]].) * Al je ljubav bolest teška ([[1996]].) * Osjećam se jači ([[1997]].) * Budi čovjek dobre volje ([[1999]].) * Pjevaj, legendo ([[1999]].) * Rane godine 1964-69 ([[1999]].) * Dalmatino ([[2001]].) * Zabavni megamix ([[2002]].) * Mir u srce ([[2004]].) * Mišo u Šibeniku ([[2005]].) * Ja sam kovač svoje sreće ([[2006]].) * The platinum collection ([[2006]].) {{Authority control}} {{Lifetime|1941|2026|Kovač, Mišo}} [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] tplubojhyg8g5t2sllqvpudbaqln98w 0 47800 42716229 42680728 2026-11-04T10:30:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716229 wikitext text/x-wiki {{otherpeople|Kir}} {{Monarh | ime = Kir Veliki | titula = [[Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]] | slika = [[Datoteka:Great Men and Famous Women Volume 1 - Cyrus the Great.png|225px]] Ilustracija Kira Velikog | opis slike = Ilustracija Kira Velikog | vladavina = [[559. pne.|559.]] - [[530. pne.]] (30 godina) | krunidba = [[546. pne.]] (Kralj Perzije i Medije) | ostale titule = [[Veliki kralj]] [[Perzija|Perzije]], [[kralj]] [[Anšan]]a, kralj [[Medija|Medije]], kralj [[Sumer]]a i [[Akad]]a, kralj četiriju strana svijeta<ref>{{Cite web |url=http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php |title=The Cyrus the Great Cylinder (Iran Chamber) |access-date=2013-06-15 |archive-date=2011-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514025037/http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php |url-status=dead }}</ref> | puno ime = Kir II. Veliki od Perzije | datum rođenja = [[600. pne.|600.]] ili [[576. pne.]] | mjesto rođenja = [[Anšan]], [[Fars]] | datum smrti = kolovoz [[530. pne.]] | mjesto smrti = [[Skiti]]ja (prema [[Herodot]]u) ili [[Pasargad]] (prema [[Ksenofont]]u) | mjesto pokopa = [[Pasargad]] | datum pokopa = | prethodnik = [[Kambiz I.]] | nasljednik = [[Kambiz II.]] | način nasljeđivanja = prema obiteljskoj lozi | prijestolonasljednik = | suprug = | supruga = [[Kasandana]]<br />[[Amitis od Medije|Amitis]] | djeca = [[Kambiz II.]],<br /> [[Smerdis]],<br /> [[Artistona]],<br /> [[Atosa]],<br /> ostali nepoznati | obitelj = | dinastija = [[Ahemenidi]] | vladarska himna = | otac = [[Kambiz I.]] | majka = [[Mandana]] od Medije }} '''Kir Veliki''', (rođen [[600. pne.]] ili [[576. pne.]], umro u augustu [[530. pne.|530.]] ili [[529. pne.]]), poznat i kao '''Kir II Perzijski''' ili '''Kir Stariji''', perzijski je [[veliki kralj]] iz [[Iran|iranske]] dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]], vojskovođa, zakonodavac i osnivač [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Perzijske Monarhije]]. Za vrijeme vladavine proširio je državu na veći dio [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]] i [[Centralna Azija|Centralne]] [[Azija|Azije]], od [[Egipat|Egipta]] i [[Bospor]]a na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku, te stvorio prvi i [[Najveća carstva svijeta|najveći imperij]] [[Stari vijek|starog vijeka]]. U ovoj državi će pola vijeka nakon njegove smrti živjeti će 50 % stanovnika naše planete. Tokom 30 godina vladavine, Kir je pobijedio i pokorio neke najveće monarhije tog doba, uključujući [[Medijska Monarhija|Mediju]], [[Lidija|Lidiju]] i [[Babilonija|Babiloniju]], a vodio je vojne ekspedicije i u Centralnu Aziju gdje je pokorio sve narode. Ipak, nije išao u pohode na [[Afrika|afrički]] Egipat ili [[Evropa|evropsku]] Grčku kao kasnije [[Kambiz II.]] i [[Darije I. Veliki]]. Prema [[Herodot]]u, poginuo je u bitci protiv [[Skiti|Skita]] u ljeto [[530. pne.|530.]] ili [[529. pne.]] Naslijedio ga je sin Kambiz II. koji je osvojio [[Egipat]] tokom kratke vladavine. Kir je najvjerojatnije bio sljedbenik [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]]<ref>[http://www.iranicaonline.org/articles/achaemenid-religion Achaemenid religion (enciklopedija Iranica)]</ref>. Osim jakog utjecaja na [[Historija Irana|iransku historiju]], Kir je snažno utjecao i na [[judaizam]], [[ljudska prava]], [[politika|politiku]], [[Strategija|vojnu strategiju]] te općenito na [[Orijent|istočnu]] i [[Zapadni svijet|zapadnu civilizaciju]]. == Uvod == === Etimologija === Riječ Kir je [[latinski|latinska]] odnosno [[grčki|grčka]] izvedenica [[perzijski|staroperzijskog]] imena ''Kuruš''. Antički historičari [[Ktezije]] i [[Plutarh]] navode kako je Kir dobio ime od riječi ''Kuros'' što znači [[sunce]] odnosno „poput sunca“, spominjući poveznicu s perzijskom imenicom za sunce (''Kor/Hor'') uz koji stoji sufiks ''-vaš'' što znači ''sličnost''<ref>{{Cite web |title=Photius' excerpt of Ctesias' Persica (3), Livius.org |url=http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html |access-date=2010-07-13 |archivedate=2010-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101016000029/http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html |deadurl=yes }}</ref>. Ipak, neki moderni historičari poput Karla Hoffmanna i Rüdigera Schmitta u ''[[Encyclopædia Iranica|Iranici]]'' navode kako ime znači ''verbalni pobjednik''. U modernom [[Iran]]u, Kir je uvijek oslovljavan kao Kurošé Kabir ili Kurošé Bozorg što je perzijska izvedenica od imena Kir Veliki. U [[Biblija|Bibliji]], poznat je pod jednostavnim imenom ''Koreš'', dok je moguće da se i u [[Kuran]]u spominje kao ''Zul-Karnain'' koji je pokorio istočne i zapadne zemlje. === Dinastijska historija === {{glavni|Ahemenidi}} [[Datoteka:Sebastiano Ricci 018.jpg|mini|250px|''Djetinstvo Kira Velikog'', [[Sebastiano Ricci]] ([[1706.]] – [[1708.]])]] Sukladno s [[heroj]]ima drugih kultura i osnivačima [[Najveća carstva svijeta|velikih monarhija]], tradicionalna predaja o Kirovoj porodici je vrlo bogata. Prema [[Herodot]]u, Kir je bio unuk [[Medijska Monarhija|medijskog]] kralja [[Astijag]]a odgojen u skromnoj [[Stočarstvo|pastirskoj]] obitelji. U drugoj verziji priče, bio je sin siromašnih roditelja i radio je medijskom dvoru. Te priče su kontradiktorne Kirovnim osobnim svjedočenjima prema kojima je naslijedio tron od svoga oca, djeda i pradjeda. Od 10 do 15 [[Perzijanci|perzijskih]] plemena, Kir potječe iz okolice grada [[Pasargad]]a, iz porodice [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Prije nego što je ujedinio [[Perzijanci|Perzijance]] i [[Medijci|Medijce]] unutar jedne monarhije, bio je vladar Perzije te je prema kraljevskoj lozi polagao pravo na tron [[Anšan]]a, koje je bio vazalno kraljevstvo unutar [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]], a prostiralo se u pokrajini [[Fars]] na jugozapadu [[Iran]]a. Na tom području Kir će kasnije osnovati [[Pasargad]], budući glavni grad [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]]. Dinastiju je najvjerojatnije osnovao [[Ahemen]] oko [[700. pne.]], kojeg je naslijedio sin [[Teisp]]<ref>{{Cite web |url=http://www.achemenet.com/ |title=Achemenet.com |access-date=2010-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000816172215/http://www.achemenet.com/ |archive-date=2000-08-16 |url-status=dead}}</ref>. Prema natpisima, poslije Ahemenove smrti na tron su došla dva njegova sina, [[Kir I.]] od Anšana i [[Arijaramn]] od Perzije. Njih su pak naslijedili njihovi sinovi [[Kambiz I.]] od Anšana odnosno [[Arsam]] od Perzije. Ipak, autentičnost tih starovjekovnih natpisa se dovodi u pitanje s obzirom na kompleksnost i nepouzdanost izvora o Kirovim precima. [[Kambiz I.]] se prema Herodotu smatra plemićem a ne kraljem<ref>[http://www.iranicaonline.org/articles/cambyses-opers Kambiz I. (enciklopedija Iranica)]</ref>, a izvori govore kako se oženio princezom [[Mandana|Mandanom]], kćeri [[Lidija|lidijske]] princeze [[Arijena|Arijene]] i [[Astijag]]a, vladara [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]]. Iz navedenog braka rođen je samo jedan sin, Kir II., poznat kao Kir Veliki, koji je dobio ime prema djedu. Prema [[Ktezije|Kteziju]], Kir Veliki oženio je [[Astijag]]ovu kćer po imenu [[Amitis od Medije|Amitis]], što se čini nelogičnim jer bi tada ona bila i njegova žena i ujna. Vjerojatno objašnjenje jest da se Astijag prethodno oženio još jednom ženom koja mu je rodila [[Mandana|Mandanu]]<ref>{{Cite web |title=Astijag, Livius.org |url=http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |access-date=2010-07-13 |archive-date=2011-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514015539/http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |dead-url=yes }}</ref>, dok je Amitis bila kćer [[Kijaksar]]a, odnosno Astijagova sestra. Kirova prva žena [[Kasandana]], je jednako zagonetna. Prema [[Herodot]]u i [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]], rodila je Kiru najmanje dva sina, [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Smerdis]]a<ref>{{Cite web |title=Kir, Livius.org |url=http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus.html |access-date=2010-07-13 |archivedate=2014-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141007160002/http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus.html |deadurl=yes }}</ref>. Oba sina kasnije su zasebno vladala Perzijom na kratko vrijeme. Kir je imao i kćeri [[Artistona|Artistonu]]<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/artystone/artystone.html Atosa, Livius.org]</ref> i [[Atosa|Atosu]] koja će se kasnije udati za [[Darije Veliki|Darija Velikog]]. Ovo će poslije biti značajno jer će [[Atosa]] roditi [[Kserkso I.|Kserksa I]], Darijevog nasljednika<ref>{{Cite web |title=Parmys, Livius.org |url=http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html |access-date=2010-07-13 |archive-date=2009-05-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090524011542/http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html |dead-url=yes }}</ref>. === Rani život === Najpoznatiji datumi Kirova rođenja su [[600. pne.|600.]]/[[599. pne.]] prema [[Tora|Tori]] ili [[576. pne.|576.]]/[[575. pne.]] prema modernim procjenama. Malo je toga poznato o njegovom djetinjstvu i ranom životu s obzirom na nedostatak izvora odnosno na njihovo oštećenje ili gubitak. [[Herodot]]ova priča o Kirovom ranom životu pripada žanru [[Legenda|legendi]] o napuštenoj djeci poput [[Edip]]a, [[Mojsije|Mojsija]] ili [[Romul]]a i [[Rem]]a koja se kasnije bore za vladarski tron. Kirov nadređeni bio je njegov djed [[Astijag]], vladar moćne [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]]. Poslije Kirovog rođenja, [[Astijag]] je imao san koji je njegov [[Magi|mag]] protumačio kao znak da će ga njegov unuk zbaciti s trona. Svojim naredniku [[Harpag]]u naredio je da ubije dijete. [[Harpag]], kojem moral nije dopustio da ubije novorođenče, pozvao je kraljevskog pastira Mitradata iz planinske regije pokraj granice s Saspirom, i naredio mu da ostavi dijete da umre u planinama. Srećom, pastir i njegova žena Cina su se sažalili nad njime pa su ga prisvojili i odgojili kao svoje dijete, dok su svoje mrtvorođenče pokazali Harpagu kao Kira<ref>{{Cite web |title=Harpag, Livius.org |url=http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |access-date=2010-07-13 |archive-date=2005-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051103080139/http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=''The birth and bringing up of Cyrus'' |url=http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=birth |access-date=2010-07-13 |archive-date=2007-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070713004107/http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=birth }}</ref>. Kad je Kir imao deset godina, [[Herodot]] tvrdi da je bilo očito da Kir nije bio pastirev sin jer se ponašao previše gospodski. Nakon što je Kir u dječjoj igri dao bičevati sina [[Medijci|medijskog]] plemića [[Artembar]]a<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.114.1 Herodot, I. 114.]</ref>, kralj Astijag ispitao je dječaka<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.115.1 Herodot, I. 115.]</ref> i otkrio kako vrlo sliče jedan drugom<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.116.1 Herodot, I. 116.]</ref>. [[Astijag]] je tada zatražio od [[Harpag]]a da objasni što je učinio s dijetetom, i nakon što mu je ovaj priznao kako nije ubio novorođenče, kralj ga je prevario pozivom na [[banket]] gdje mu je poslužio vlastita sina. Astijag je bio popustljiv prema Kiru, pa je dozvolio da se vrati svojim biološkim roditeljima, [[Kambiz I.|Kambizu]] i [[Mandana|Mandani]]<ref>{{Cite web |title=''Cyrus overthroweth Astyages and taketh the kingdom to himself'' |url=http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth |access-date=2010-07-13 |archive-date=2007-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012152911/http://mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth }}</ref>. Iako se smatra kako je Herodotova priča samo [[legenda]], ona ipak daje uvid u likove iz Kirovog ranog života. == Uspon i vojni pohodi == === Medija === {{glavni|Perzijski ustanak}} [[Datoteka:Median Empire.jpg|mini|350px|[[Medijska Monarhija|Medijska]], [[Lidija|lidijska]] i [[Babilonija|babilonijska]] monarhija uoči Kirovih osvajanja]] Nakon što mu je umro otac [[552. pne.]] Kir je naslijedio oca na mjestu kralja [[Anšan]]a. Ipak, Kir time nije još postao nezavisni vladar. Kao i njegovi prethodnici, Kir je morao priznati vrhovnu vlast Medije. U doba Astijagove vladavine, [[Medijska Monarhija]] uključivala je veće dijelove [[Stari Istok|Starog Istoka]], od [[Mala Azija|maloazijske]] Lidije na zapadu do plemena [[Parti|Parta]] i Perzijanaca na istoku. U Herodotovoj verziji, ponukan osvetom Harpag je uvjerio Kira da pobuni Perzijance protiv njihovih nadređenih, Medijaca. Doduše, vrlo je vjerojatno da su se [[Harpag]] i Kir zajedno pobunili zbog neslaganja s Astijagovom politikom<ref>{{Cite web |title=Harpag, Livius.org |url=http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |access-date=2010-07-13 |archive-date=2005-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051103080139/http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |dead-url=yes }}</ref>. Od početka [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]] u ljeto 553. ili 552. pne i prvih bitaka u [[552. pne.]] Kir je uz Harpagovu pomoć vodio svoju vojsku protiv Medijaca sve dok [[549. pne.]] nije pao glavni grad [[Ekbatana]], čime je i sama [[Medijska Monarhija]] konačno bila osvojena. Iako se čini kako je Kir prihvatio medijsku krunu, godine [[546. pne.]] službeno je zamijenio titulu proglasivši se vladarem Perzije. [[Arsam]], koji je bio vladar Perzije pod Medijcima, zbog Kirovog je čina morao odstupiti. Njegov sin [[Histasp]], inače Kirov drugi rođak, proglašen je [[satrap]]om [[Parti]]je i [[Frigija|Frigije]]. [[Arsam]] će poživjeti još dovoljno dugo da na prijestolju vidi svog unuka [[Darije Veliki|Darija I. Velikog]], koji je postao [[Šah (vladar)|šah]] ([[veliki kralj]]) nakon smrti obaju Kirovih sinova. Kirovo pokoravanje Medije pokrenulo je niz njegovih ratova. Astijag je bio saveznik s šurjakom [[Krez]]om od [[Lidija|Lidije]], [[Nabonid]]om od [[Babilonija|Babilona]] i [[Amazis II.|Amazisom II.]] od [[Drevni Egipat|Egipta]], koji su namjeravali udružiti snage protiv Kira. === Lidija === [[Datoteka:Map of Lydia ancient times.jpg|mini|300px|[[Lidija|Lidijska Monarhija]] na zapadu [[Mala Azija|Male Azije]]]] Precizni datumi osvajanja [[Lidija|Lidije]] su nepoznati, no pretpostavlja se da su se dogodili između Kirovog pokoravanja Medijske Monarhije (550. pne.) i osvajanja [[Babilon]]a ([[539. pne.]]). U prošlosti je bilo uobičajeno uzimanje [[547. pne.]] kao godine pada Lidije prema citatima iz [[Nabonid]]ovih kronika, no nije pouzdano<ref>{{Cite web |url=http://www.achemenet.com/ressources/souspresse/annonces/Rollinger-Iran.pdf |title=The Median "Empire", the End of Urartu and Cyrus' Campaign in 547 B.C. (Nabonidus Chronicle II 16) by Robert Rollinger (Innsbruck) |access-date=2010-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120204223422/http://www.achemenet.com/ressources/souspresse/annonces/Rollinger-Iran.pdf |archive-date=2012-02-04 |url-status=dead}}</ref>. Lidijci su prvi napali perzijski grad [[Pterija|Pteriju]] u [[Kapadokija|Kapadokiji]]. Krez je postavio opsadu oko grada, i potom odveo stanovnike u [[Ropstvo|roblje]]. U međuvremenu, Perzijanci su pozvali stanovništvo [[Jonija|Jonije]] koji su pripadali Lidijskoj Monarhiji da se pobune protiv njihovog vladara. Ponuda je odbačena, zbog čega je Kir okupio vojsku i krenuo u vojni pohod u Lidiju prilikom kojeg su mu se putem pridruživali mnogi narodi. [[Bitka kod Pterije]] završila je nerješenim ishodom pri čemu su obje strane prije sutona doživjele velike gubitke. Lidijski kralj Krez povukao se u [[Sard]] sljedećeg jutra<ref>{{Cite web |title=''History of Herodotus'', prijevod Georgea Rawlinsona |url=http://classics.mit.edu/Herodotus/history.mb.txt |access-date=2010-07-13 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629060743/http://classics.mit.edu/Herodotus/history.mb.txt |dead-url=yes }}</ref>. [[Datoteka:Claude Vignon - Parable of the Unforgiving Servant (detail).jpg|mini|desno|[[Lidija|Lidijski]] kralj [[Krez]] na slici ''Krezov danak'' od [[Claude Vignon]]a iz [[1629.]]]] Za vrijeme boravka u Sardu, Krez je poslao apel svojim saveznicima da pošalju pomoć Lidiji. Ipak, pred kraj zime prije nego što su se Krezovi saveznici mogli okupiti, Kir je ušao duboko u Lidiju i opkolio Kreza u glavnom gradu [[Sard]]u. Nedugo prije konačne [[Bitka kod Timbre|bitke kod Timbre]] između Kira i Kreza, Harpag je savjetovao Kira da postavi svoje [[deve]] ispred vojnika, što je trebalo uplaštiti lidijske konje koji nisu navikli na miris deva. Strategija je uspjela i lidijsko konjaništvo se razbježalo, a Kir je porazio i zarobio Kreza nakon [[Opsada Sarda (547. pne.)|opsade Sarda]]. Glavni lidijski grad bio je u Kirovim rukama, što je podrazumijavalo konačan pad Lidijske Monarhije. Prema Herodotu, Kir je poštedio Krezov život i uzeo ga kao savjetnika. Krajem 20. vijeka smatralo se da ovim tvdnjama proturječe [[Nabonid]]ove kronike u kojima se navodi kralj monarhije ''Lu...'' bio pogubljen, ali danas se generalno prihvaćeno da se ne radi o Lidiji već nekoj drugoj, nepoznatoj monarhiji<ref>{{Cite web |title=Krez, Livius.org |url=http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm |access-date=2010-07-13 |archivedate=2011-06-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629171925/http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm |deadurl=yes }}</ref>. Prije nego što se vratio u glavni grad, Kir je [[Lidija|Lidijcu]] po imenu Paktije povjerio da prenese Krezovo blago u [[Fars|Perziju]]. No, ubrzo nakon Kirovog odlaska Paktije je unajmio plaćenike i izazvao pobunu u [[Sard]]u protiv perzijskog satrapa (lidijskog namjesnika) [[Tabal]]a. Kir je tada poslao [[Mazar]]a, jednog od svojih vojskovođa, da uguši pobunu ali da dovode Paktija živog. Prilikom dolaska Mazara u Lidiju, Paktije je pobjegao u [[Jonija|Joniju]] gdje je unajmio plaćenike s kojima je napao grčke gradove [[Magnezija|Magneziju]] i [[Prijena|Prijenu]], gdje je uhvaćen i poslan natrag u [[Ahemenidska Monarhija|Perziju]] da ga se kazni. [[Mazar]] je nastavio s osvajanjem [[Mala Azija|Male Azije]], no umro je zbog nepoznatih razloga prilikom ekspedicije u [[Jonija|Joniji]]. Kir je tada poslao Harpaga da dovrši Mazarevo osvajanje Male Azije, a on je osvojio [[Likija|Likiju]], [[Kilikija (satrapija)|Kilikiju]] i [[Fenikija|Fenikiju]], koristeći posebne opsadne tehnike za probijanje gradskih zidova koje su bile nepoznate [[Grci]]ma. S osvajanjima je završio oko [[542. pne.]] i vratio se u Perziju. === Babilonija === [[Datoteka:Neo-Babylonian Empire.png|mini|300px|Novobabilonska Monarhija oko [[540. pne.]], uoči Kirovog osvajanja]] Godine [[539. pne.]] Kir je osvojio [[Elam]] i glavni grad kraljevstva [[Suza (Iran)|Suzu]]<ref>{{Cite web |url=http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2004.003-Tavernier.pdf |title=''Some Thoughts on Neo-Elamite Chronology'', Jan Tavernier |access-date=2010-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730072907/http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2004.003-Tavernier.pdf |archive-date=2013-07-30 |url-status=dead}}</ref>. Pred kraj rujna iste godine, Kirova vojska pod zapovjedništvom [[Gobrias I.|Gubarua]], guvernera Guteje, [[Bitka kod Opisa|napala je Opis]] na rijeci [[Tigris]] i porazila [[Babilonija|babilonske]] snage<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org">{{Cite web |title=ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org |url=http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html |access-date=2010-07-13 |archivedate=2012-02-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120211040755/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html |deadurl=yes }}</ref>. Do [[10. 10.]], grad [[Sipar]] je pokoren bez borbe jer njegovi stanovnici gotovo nisu pružali otpor<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/>. Vjerojatno je da se Kir upustio u pregovore s [[babilon]]skim generalima i tako dogovorom izbjegao oružani sukob. Babilonski kralj [[Nabonid]] je boravio u gradu u to vrijeme, no ubrzo je pobjegao u glavni grad [[Babilon]] kojeg nije godinama posjećivao. Dva dana poslije, [[12. 10.]] prema [[Julijanski kalendar|julijanskom]], odnosno [[7. 10.]] prema [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], Gubarove trupe ušle su u Babilon u kojem nije zabilježen otpor<ref>{{Cite web |url=http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.003-Tolini.pdf |title=''Quelques éléments concernant la prise de Babylone par Cyrus'', Gauthier Tolini |access-date=2010-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708103932/http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.003-Tolini.pdf |archive-date=2018-07-08 |url-status=dead}}</ref>. Herodot objašnjava da su Perzijanci nasamarili Babilonce time što su preusmjerili tok [[Eufrat]]a u susjedni kanal zbog čega je vodostaj rijeke opao na dovoljnu razinu da se perzijski vojnici koritom rijeke provuku ispod barijera u centar grada<ref>{{Cite web |title=Pad Babilona |url=http://www.pre-trib.org/pdf/Missler-TheFallofBabylonVers.pdf |access-date=2010-07-13 |archivedate=2007-09-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070926175902/http://www.pre-trib.org/pdf/Missler-TheFallofBabylonVers.pdf |deadurl=yes }}</ref>. Nedugo poslije, [[29. listopada]] Kir je osobno ušao u grad [[Babilon]] i zarobio [[Nabonid]]a<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/>. Prije Kirove invazije na Babilon, Novobabilonska Monarhija osvojila je mnoga susjedna kraljevstva. Sva podređena kraljevstva sada su pripala Kiru Velikom, uključujući [[Sirija|Siriju]] i [[Judeja|Judeju]]. Poslije pada Babilona, Kir se proglasio „kraljem Babilona, kraljem [[Sumer]]a i [[Akad]]a, kraljem četiriju krajeva svijeta“; zabilježenim na famoznom Kirovom cilindru, valjkastom natpisu položenim u temelje [[Esagila|esagilskog]] hrama posvećenom glavnom babilonskom bogu [[Marduk]]u. Tekst cilindra opisuje Nabonida kao bezbožnog, dok pobjednika Kira spominje kao prijatnog Marduku. U nastavku se spominje kako je Kir unaprijedio životni standard stanovnika Babilona, te da je pomagao izbjeglicama i obnavljao [[hram]]ove, zbog čega se [[Kirov cilindar]] smatraju prvim pisanim dokumentom o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u historiji. Prema [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]] [[Darije Veliki|Darija Velikog]], Kirova vlast obuhvaćala je [[Najveća carstva svijeta|najveći imperij]] dotad u historiji. Na koncu Kirove vladavine, [[Ahemenidska Monarhija]] protezala se od [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Judeja|Judeje]] na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku. == Smrt == [[Datoteka:Persia-Cyrus2-World3.png|350px|mini|Preslikano preko modernih državnih granica, [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidska Perzijska Monarhija]] pod Kirom Velikim protezaloa se od [[Turska|Turske]], [[Palestina|Palestine]] i [[Armenija|Armenije]] na zapadu, do [[Kazahstan]]a, [[Kirgistan]]a i rijeke [[Ind]] na istoku. Perzija je postala [[Najveća carstva svijeta|najveći imperij]] starog vijeka]] Detalji o Kirovoj smrti se razlikuju prema zapisima. [[Herodot]] navodi kako je Kir Veliki poginuo u vatrenoj bitci protiv [[Masageti|Masageta]], plemena iz južnih pustinja [[Horezm]]a i [[Kizilkum]]a na najjužnijem dijelu [[stepa]] u današnjem [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u, gdje je išao na nagovor [[Krez]]a da se obračuna s njima na njihovom tlu<ref name="Tomyris (Herodot)">{{Cite web |title=''Queen Tomyris of the Massagetai and the Defeat of the Persians under Cyrus'' (Herodot) |url=http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html |access-date=2010-07-13 |archive-date=2011-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628220048/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html }}</ref>. Plemena [[Masageti|Masageta]] bila su u srodstvu s [[Skiti]]ma sudeći prema odijevanju i načinu života; bili su vrsni [[Konjica|konjanici]]. U cilju da osigura monarhiju, Kir je prvo poslao bračnu ponudu kraljici [[Tomiris]], što je ona odbila. Zatim je odlučio teritorij plemena Masageta zauzeti silom, pa je krenuo s gradnjom mostova i brodova uzduž rijeke Jaksart ([[Sir-Darja]]) koja ih je razdvajala. Kraljica Tomiris pozvala je Kira da obustavi napad, i da se njihove snage obračunaju na dostojanstven način, na unaprijed dogovorenoj lokaciji, oko dan hoda od rijeke. Kir Veliki je prihvatio ponudu, ali je odlučio pripremiti im lukavu zamku. Naime, pleme Masageti nije bilo upoznato s [[vino]]m i njegovim učincima. Postavio je logor na dogovorenom mjestu i u njemu ostavio mnogo hrane i [[Vino|vina]], te ga je ostavio na čuvanje najslabijim vojnicima, dok je one najsposobnije vojnike poveo sa sobom van logora. General Tomirisine vojske (ujedno i njen sin) Spargapis i njegova vojska napali su Kirov logor i porazili onaj slabiji dio perzijske vojske što ga je ostao čuvati, nakon čega su počeli trošiti perzijske zalihe hrane i vina, i tako se nesvjesno napili što je znatno smanjilo njihove obrambene sposobnosti. Tada ih je napao Kir s glavninom svoje vojske i s lakoćom ih porazio, a Spargapis iako pošteđen i zarobljen, kad je došao svijesti počinio je [[samoubojstvo]]. Kada je čula za Kirovu pobjedu ostvarenu lukavstvom, Tomiris se zaklela na osvetu i povela u borbu drugi val vojnika koje je osobno predvodila. Kir je bio ubijen a njegove snage pretrpjele su velike gubitke u bitci koju je Herodot opisao kao najžešćom i najkrvavijom u karijeri Kira Velikog i u generalno dotad u [[Stari vijek|starom vijeku]]. Kad je bitka završila, Tomiris je naredila da se Kirovo tijelo dovede pred nju, da mu se odsiječe glava i baci u posudu s krvlju, kao simbolični čin osvete za ubojstvo njena sina<ref>{{Cite web |title=''Tomyris, Queen of the Massagetae, Defeats Cyrus the Great in Battle'' |url=http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris |access-date=2010-07-13 |archivedate=2014-12-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141229200608/http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris |deadurl=yes }}</ref><ref name="Tomyris (Herodot)"/>. Ipak, mnogi historičari smatraju tu verziju priče upitnom, jer i sam Herodot je priznao kako je to ipak samo jedna od verzija o smrti Kira Velikog koja mu je ispričana. Međutim, drugi tvrde kako su perzijski vojnici uspijeli vratiti tijelo Kira Velikog, ili da je Tomiris pronašla i razapela negog drugog a ne samog Kira, ili pak Kirovog dvojnika. [[Ktezije]] u svojoj ''Persici'' navodi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s Derbicovim pješaštvom potpomognutim [[Skiti|skitskim]] [[Strijelac (vojnik)|strijelcima]] i [[Konjica|konjanicima]], te [[Indija|Indijcima]] sa [[slon]]ovima. Prema njegovom izvoru, ovaj događaj dogodio se sjeveroistočno od [[Sir-Darja|Sir-Darje]]. Alternativna verzija iz [[Ksenofont]]ove ''Kirupedije'' je proturječna ostalima jer tvrdi kako je Kir Veliki mirno umro u glavnom gradu Perzije<ref>[http://www.iranicaonline.org/articles/cyropaedia-gr Kirupedija, enciklopedija Iranica]</ref>. Konačna verzija o Kirovoj smrti dolazi od [[Beros]]a , koji pak tvrdi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s [[Dahi|dahijskim]] strijelcima sjeveroistočno od [[Sir-Darja|Sir-Darje]]. === Grobnica === [[Datoteka:Pasargadae 2.jpg|mini|350px|Grobnica Kira Velikog leži u [[Pasargad]]u u [[Iran]]u, i [[UNESCO]]-ov je spomenik [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] od [[2004.]]]] Posmrtni ostaci Kira Velikog navodno su u gradu [[Pasargad]]u, gdje grobnica postoji i dan danas za koju su mnogi sigurni da se radi o grobnici samog Kira. [[Strabon]] i [[Arijan]] jednako su opisali njegov grob, prema viđenjima [[Aristobul]]a od Kasandrije, koji je u doba [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] dvaput posjetio grobnicu. Iako je [[Stari vijek|drevni]] grad u ruševinama, grobnica Kira Velikog je gotovo neoštećena; no grobnica je zadnjih godina parcijalno restaurirana. Prema [[Plutarh]]u, epitaf na grobnici kaže: <blockquote> „''Oj čovječe, tko god da jesi i otkud god dolazio, ja sam Kir koji je stvorio Perzijski Imperij. Ne sudi mi prema ovom komadiću zemlje koji skriva moje tijelo.''“ </blockquote> Historijski nalazi iz Babilona upućuju na to da je Kir Veliki umro u kolovozu [[530. pne.]], i da ga je naslijedio njegov sin [[Kambiz II.]] Njegov mlađi sin [[Smerdis]] je umro prije nego je Kambiz krenuo u osvajanje istočnog fronta. Prema Herodotu, Kambiz je ubio brata da izbjegne svađe oko naslijeđivanja vladarskog trona tokom njegove odsutnosti. [[Kambiz II.]] je nastavio očevu politiku [[Geografija Irana|geografskog]] širenja i uspio je pokoriti [[Drevni Egipat|Egipat]] koji je dodao Perzijskoj Monarhiji, no umro je nakon samo sedam godina vladavine. Nakon njegove smrti monarhijom je sedam mjeseci vladao uzrupator [[Gaumata]] koji se prozvao Smerdisom, no s trona ga je uklonio [[Darije Veliki]]. Kir Veliki se slavi u [[Tanah]]u (Izaija 45:1-6), no također je kritiziran zbog vjerovanja u navodno lažna izvješća Kuthita, koji su željeli spriječiti gradnju [[Jeruzalemski hram|Drugog hrama]] u [[Jeruzalem]]u. Naime, oni su optužili [[Židovi|Židove]] da spremaju pobunu pa je Kir odučio prekinuti gradnju hrama koji neće biti završen sve do [[516. pne.]]. u vrijeme vladavine Darija Velikog. == Ostavština == [[Datoteka:Cyrus II le Grand et les Hébreux.jpg|mini|250px|Kir Veliki je oslobodio [[Židovi|Židove]] iz [[Babilonsko ropstvo|babilonskog ropstva]], vratio ih u [[Palestina|Palestinu]] i sagradio im [[Jeruzalemski hram|Drugi hram]] u [[Jeruzalem]]u, čime je osigurao počasno mjesto u [[Judaizam|judaizmu]]]] Citat knjige Charles Freemana, ''The Greek Achievement'': <blockquote> „''U domeni opsega dostignuća nalazi se daleko iznad makedonskog kralja Aleksandra („Velikog“) koji je devastirao imperij 320. pne. no nije osigurao nikakvu stabilnu alternativu.''“ </blockquote> Kir Veliki je jednako prepoznatljiv i kao državnik i kao vojnik. Provodeći politiku velikodušnosti umjesto represije i poštivanja drugih lokalnih religija, bio je u stanju pretvoriti pokorene narode u svoje gorljive sljedbenike<ref>[http://www.ccel.org/s/schaff/encyc/encyc03/htm/ii.11.xix.htm Kir Veliki, Walter Goetz]</ref>. Zbog političke infrastrukture koju je postavio, [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidska Perzijska Monarhija]] zadržala se još dugo nakon Kirove smrti. Uspon Perzije tokom Kirove vladavine ostavilo je snažan pečat na tok svjetske historije. Iranska filozofija, književnost i religija imali su dominantnu ulogu u svjetskim razmjerima idućih tisuću godina. Unatoč [[Muslimansko osvajanje Perzije|muslimanskom osvajanju Perzije]] u [[7. vijek]]u i stvaranja islamskih [[kalifat]]a, Perzija je zadržala svoj dominantni utjecaj i na islamsku kulturu tokom [[Zlatno doba islama|Zlatnog doba islama]], što je jedan od glavnih razloga uspješne islamske ekspanzije. Mnoge post-ahemenidske dinastije ([[Seleukidi]], [[Sasanidi]], [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]]) tvrdili su kako su nasljednici Kira Velikog. [[Muhamed-Reza Pahlavi]] je slavio 2500. obljetnicu [[iran]]ske monarhije [[1971]]. godine (iako se njen nastanak datira ranije). Kira su hvalili i drugi moderni političari dijametralno suprotnih političkih svjetonazora poput [[David Ben-Gurion|Davida Ben-Guriona]] i [[Mahmud Ahmadinežad|Mahmuda Ahmadinežada]]. Mnogi učenjaci s obzirom na dostignuća danas smatraju Kira Velikog jednakim ili većim od [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Prema profesoru Richardu Fryeu:<ref>{{Cite web |title=Britannica enciklopedija, Richard Frye |url=http://original.britannica.com/eb/article-1685 |access-date=2010-07-13 |archive-date=2013-08-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130813133030/http://original.britannica.com/eb/article-1685 }}</ref> <blockquote> „''Dokaz sposobnosti osnivača Ahemedindske Perzijske Monarhije jest to da se imperij nastavio širiti i poslije Kirove smrti i da je bilo cjelovit iduća dva vijeka. No Kir nije bio samo veliki osvajač i administrator; u mislima perzijskog pučanstva on ima sličnu ulogu kao i Romul i Rem za Rimljane ili Mojsije za Židove. Predaja o njemu u mnogim detaljima podsjeća na priče o drugim herojima i osvajačima starog vijeka. Fabula u kojoj se novorođenče Kir daje pastiru na odgoj podsjeća na priču o Mojsiju u Egiptu, a njegovo svrgavanje tiranskog djeda ima odjeka u drugim mitovima i legendama. Nema sumnje da je predaja o Kiru rasla među Perzijancima i da je bila poznata i Grcima. Osjećaji poštovanja ili čak strahopoštovanja u kojima je predaja prepričana Grcima pokazuju kako nije slučajnost da je Ksenofont odabrao Kira Velikog kao model vladara kojeg bi preporučio svojim Grcima.''“ </blockquote> Ukratko, lik Kira je preživio kroz historiju kao mnogo nešto mnogo veće od čovjeka koji je osnovao imperij. On je postao epitom za visoke kvalitete koje su se očekivale od drevnih vladara, što je uključivalo herojske osobine poput osvajača koji je bio tolerantan i velikodušan jednako koliko hrabar i odvažan. Njegova osobnost utjecala je na Grke i na samog Aleksandra Makedonskog, te naknadnim prenošenjem tradicije i na [[Rimsko Carstvo|Rimljane]] i Evropljane. === Religija === [[Datoteka:Yazd fire temple.jpg|mini|300px|[[Zoroastrizam|Zoroastrijski]] hram vatre u [[Jazd]]u ([[Iran]], [[2004.]])]] Jedini poznati primjer njegove religijske politike je njegov odnos prema [[Židovi]]ma u [[Babilon]]u. Biblija tvrdi kako je ostatak židovske populacije vraćen iz Babilona u [[Obećana zemlja|Obećanu zemlju]], te kako je Kirov edikt naložio obnovu [[Jeruzalemski hram|hrama]] u [[Jeruzalem]]u. Ovaj edikt je u potpunosti objavljen u Knjizi Ezre. Kao rezultat Kirove politike, [[Židovi]] su ga slavili kao dostojanstvenog i legitimnog kralja. Kir je jedini nežidov opisan kao mesija ili božanski kralj u [[Tanah]]u (Izaija 45:1-6). Međutim, istovremeno su postojale i židovske kritike na njegov račun nekon što je slagan od strane Kuthita, koji su željeli spriječiti gradnju Drugog hrama. Optužili su Židove da spremaju pobunu, pa je Kir obustavio gradnju hrama koji će neće biti završen sve do [[516. pne.]], u doba vladavine Darija Velikog. Pojedini moderni [[musliman]]ski učenjaci smatraju kako je lik iz [[Kuran]]a ''Zul-Karnain'' zapravo Kir Veliki. Ova teorija je postavljena od strane [[Suniti|sunitskog]] učenjaka Abula Kalama Azada i potvrđena od strane [[Šijiti|šijitskog]] učenjaka Allameha Tabatabaeija u njegovom djelu ''Tafsir al-Mizan''. === Politika i filozofija === Za vrijeme vladavine, Kir je ostvario kontrolu nad golemim teritorijem osvojenih kraljevstva, postignutim zadržavanjem i širenjem medijskih [[satrapija]] (pokrajina). Daljna organizacija osvojenih teritorija u pokrajine kojima vladaju lokalni kraljevi zvani satrapi nastavljena je i u doba Darija Velikog. Kirov imperij zahtjevao je samo [[porez]] i regrute iz svih krajeva države. Kirovo osvajanje započelo je novo doba u stvaranju monarhije, gdje se golema superdržava sastoji od desetaka manjih država, rasa, religija i jezika, koje objedinjuje centralna vlast koju moć projicira preko lokalne administracije. Ovaj politički sustav održao se stoljećima, i trajao je i u doba invazijske dinastije [[Seleukidi|Seleukida]] za vrijeme njihove vladavine Perzijom, i u doba kasnijih [[iran]]skih dinastija [[Partska Monarhija|Parta]] i [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]]. Godine [[1992.]] Kir je uvršten u listu 100 najutjecanijih ljudi u historiji, prema Michaelu H. Hartu. U prosincu [[2003.]] tokom prihvaćanja Nobelove nagrade za mir, [[Širin Ebadi]] se pozvala na Kira kazavši: <blockquote> „''Ja sam Iranka, potomak Kira Velikog. Taj vladar je na vrhuncu moći prije 2500 godina proglasio kako ne želi vladati onima koji to ne žele. Obećao je da neće prisiljavati nikoga da promijeni svoju religiju ili vjeru i da će poštivati sve manjine. Dokument Kira Velikog bi se trebao proučavati u historiji ljudskih prava.''“<ref>{{Cite web |title=Dobitnici Nobela - Shirin Ebadi |url=http://www.nobel.no/eng_lect_2003b.html |access-date=2010-07-13 |archivedate=2006-09-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060907061116/http://www.nobel.no/eng_lect_2003b.html |deadurl=yes }}</ref> </blockquote> Kirova ostavština se osjeća čak do dalekog [[Island]]a i kolonijalne [[Amerika|Amerike]]. Mnogi tvorci [[SAD|Sjedinjenih Država]] tražili su inspiraciju od Kira Velikog kroz radove poput ''Kirupedije''. Primjerice, [[Thomas Jefferson]] je imao dva primjerka te knjige, koje je obavezno štivo za državnika jednako kao i [[Niccolò Machiavelli|Machiavellijev]] ''[[Vladar (Machiavelli)|Vladar]]''<ref>[http://www.spentaproductions.com/Cyrus-the-Great-English/cyruspreview_english.htm Preview Cyrus The Great (Spenta Productions)]</ref>. ==== Kirov cilindar ==== {{glavni|Kirov cilindar}} [[Datoteka:Cyrus Cylinder.jpg|mini|300px|Kirov cilindar, ondašnji dokument koji proglašava Kira Velikog legitimnim kraljem [[Babilon]]a]] Jedan od rijetkih preživjelih izvora informacija iz njegova doba je Kirov cilindar, dokument koji je izdao sam Kir na [[Glina (tlo)|glinenom]] valjku. Cilindar je napravljen povodom perzijskog osvajanja [[Babilonija|Babilona]] [[539. pne.]] Tekst cilindra opisuje babilonskog kralja [[Nabonid]]a kao bezbožnog, dok pobjednika Kira spominje kao heroja prijatnog bogu [[Marduk]]u. U nastavku se spominje kako je Kir poboljšao život stanovnika [[Babilon]]a, da je izbjeglicama obnavljao domove i gradio [[hram]]ove. Cilindar je bio postavljen unutar babilonskih zidina kao kamen temeljac. Godine [[1879.]] pronašao ga je asirsko-britanski arheolog Hormuzd Rassam u temeljima Esagile (babilonskog hrama bogu Marduku) a danas se čuva u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]] u [[London]]u. Godine [[2010.]] direktori Britanskog muzeja i Iranskog nacionalnog muzeja u [[Teheran]]u dogovorili su privremeno premještanje Kirovog cilindra u [[iran]]ski [[Teheran]] za posebnu izložbu<ref>[[PressTV]]: [http://edition.presstv.ir/detail/142251.html ''Ahmadinejad hails Cyrus Cylinder''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122171600/http://edition.presstv.ir/detail/142251.html |date=2015-01-22 }}</ref>. Prema Britanskom muzeju, cilindar predstavlja dugu tradiciju [[Mezopotamija|mezopotamskih]] vladara u kojima svoje vladavine obilježavaju deklaracijama o političkim reformama<ref name="''Cyrus Cylinder'' (British Museum)">[http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/me/c/cyrus_cylinder.aspx ''Cyrus Cylinder'' (British Museum)]</ref>. Cilindar je sastavljen u formi dugotrajnih babilonskih stilova, a s političke strane predstavlja Kirovu poruku babilonskom narodu u kojoj se proglašava legitimnim kraljem, i u kojoj obećava poštivanje vjerskih i političkih babilonskih tradicija. Dokument se gotovo punih stotinu godina smatrao instrumentom karakteristične mezopotamske političke propagande. Početkom 1970-ih godina [[20. vijek]]a, iranski šah prihvatio je Kirov cilindar kao simbol 2500. obljetnice iranske monarhije, navodeći kako je to prvi pisani spomenik o ljudskim pravima u historiji. Neki stručnjaci i ustanove ga danas smatraju prvim službenim dokumentom o ljudskim pravima <ref>{{Cite book|last=Forsythe|first=David P.|title=Encyclopedia of Human Rights|volume=I|publisher=Oxford University Press|location=Oxford; New York|year=2009|page=396|isbn=978-0-19-533402-9|oclc=252584097}}</ref><ref>{{Cite web|ref=UN-HumanRightsDay|url=http://www.un.org/events/humanrights/2008/history.shtml|title=The First Global Statement of the Inherent Dignity and Equality|publisher=United Nations|accessdate = 13. 09. 2010.}}</ref><ref>{{Cite book|ref=Robertson-Merrills|author1=Robertson, Arthur Henry|author2=Merrills, J. G.|title=Human rights in the world : an introduction to the study of the international protection of human rights|url=https://archive.org/details/humanrightsinwor0000robe|publisher=Manchester University Press|location=Manchester|year=1996|isbn=978-0-7190-4923-1}}</ref> dok se određeni eminentni historičari ahemenidskog perioda protive takvoj interpretaciji<ref>{{Cite book|last=Briant|first=Briant|title=From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire|url=https://archive.org/details/fromcyrustoalexa0000bria|publisher=Eisenbrauns|location=Winona Lake, Indiana|year=2002|page=[https://archive.org/details/fromcyrustoalexa0000bria/page/47 47]|isbn=1-57506-031-0|oclc=48474121}}</ref><ref>{{cite book|title=|author1=Silverman, Helaine|author2=Ruggles, D. Fairchild|title=Cultural Heritage and Human Rights|page=11|publisher=Springer|year=2008|isbn=978-0-387-76579-2}}</ref><ref>Llewellyn-Jones, Lloyd (2009). "The First Persian Empire 550–330BC". In Harrison, Thomas. The Great Empires of the Ancient World. Getty Publications. p. 104.</ref>. Bez obzira na kontroverzu njegova kopija se danas nalazi u sjedištu [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]] kao simbol bezvremenskih ljudskih prava. Cilindar je također privukao pozornost podacima o povratku [[Židovi|Židova]] u [[Palestina|Palestinu]] nakon babilonskog ropstva<ref name="''Cyrus Cylinder'' (British Museum)"/>, a također se smatra i potvrdom [[Biblija|biblijskih tekstova]] iz [[Ezra (knjiga)|Knjige o Ezri]] ([[Ezra]] 1.1-6, 6.1-5; [[Izaija]] 44.23-45.8; 2 Kronike 36.22-23). === Vojna strategija === Kira Velikog smatra se jednim od najvećih vojskovođa [[Stari vijek|starog vijeka]], kojeg je kasnije oponašao i [[Aleksandar Makedonski]]. Njegova [[Vojna strategija|strategija]], hrabrost i lukavost doprinijeli su pokoravanju najvećih tadašnjih vojnih sila poput [[Medijska Monarhija|Medije]], [[Babilonija|Babilonije]] i [[Lidija|Lidije]], te stvaranju [[Najveća carstva svijeta|najvećeg imperija]]. ==== Opsada Pasargadskog brda ==== {{glavni|Opsada pasargadskog brda}} U proljeće 551. pne. medijski kralj [[Astijag]] sakupio je golemu vojsku od 150.000 ljudi i krenuo ugušiti perzijsku pobunu predvođenu Kirom. Perzijski vladar zapovjedao je mnogo manjom vojskom od 10.000 ljudi, uglavnom [[Perzijski besmrtnici|Perzijskih besmrtnika]] (elitno teško [[pješaštvo]]). Uz brojčanu inferiornost, perzijski problem bio je i taj što su sa sobom vodili cijele obitelji, uključujući žene i djecu, te starce. Kako bi neutralizirao medijsku brojčanu prednost, Kir Veliki stacionirao je svoju vojsku skupa s narodom na vrh strmog brda u blizini [[Pasargad]]a. Medijci su pokušali iznenaditi Perzijance napadajuću istovremeno planinske prolaze i penjući se uz planinu, no Perzijanci su ih odbacili. Idućeg jutra Astijag je odlučio napasti s glavninom vojske, dok je dio Perzijanaca vidjevši golemu vojsku pobjegao na vrh brda gdje su bili njihovi civili. Nakon što su ih navodno izvrijeđale perzijske žene nazvavši ih kukavicama, Perzijanci se vraćaju na bojište i koristeći povoljan teren uništavaju medijsku vojsku koja je brojila gubitke od oko 60.000 vojnika<ref>Max Duncker, ''History of Antiquity book'', 7. v., str. 352.</ref>. ==== Bitka kod Timbre ==== {{glavni|Bitka kod Timbre}} Kir je iznenadio [[Lidija|lidijskog]] kralja [[Krez]]a samim početkom invazije na [[Lidija|Lidiju]] za vrijeme zime odnosno velikih hladnoća u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], na što lidijska vojska nije bila pripremljena, a njihovi saveznici poput [[Babilonija|Babilonaca]], [[Arapi|Arapa]] i [[Grci|Grka]] nisu stigli prikupiti trupe za vojnu pomoć Lidiji. Ipak, lidijska je vojska svejedno brojala tri do četiri puta veći broj trupa od perzijske, a okosnicu lidijske vojske činila je golema [[konjica]]. Na samom putu prema Lidiji, Kir Veliki primjetio je kako se konji iz njegove vojske plaše [[deva]] koje su im služile za opskrbu, jer konji nisu navikli na njihov miris. Neposredno prije bitke, Kir je osnovao prvu vojnu jedinicu sastavljenu od deva koje je stavio na čelo svoje vojske. Strategija je uspjela i na samom početku [[Bitka kod Timbre|bitke kod Timbre]] veliko lidijsko konjaništvo se razbježalo, a Kir je porazio [[Krez]]ovu vojsku. Sam Krez je zarobljen nakon opsade Sarda iste godine, gdje su se prema [[Ktezije|Kteziju]] Perzijanci opet poslužili lukavstom; general [[Oebar]] savjetovao je Kira Velikog da perzijski vojnici hodaju na motkama tako da izgledaju kao gigantski ratnici, što je navodno prestrašilo građane [[Sard]]a i dovelo do samog pada grada<ref>{{Cite web |title=Oebar (''Oebares''), AncientLibrary.com |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |access-date=2010-07-13 |archivedate=2012-10-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121019040425/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |deadurl=yes }}</ref>, odnosno zarobljavanja samog Kreza. ==== Pobjeda nad Skitima ==== Prilikom vojnih ekspedicija protiv polunomadskih plemena [[Skiti|Skita]] u [[Srednja Azija|srednjoj Aziji]], Kir je dogovorio bitku protiv vojske plemena [[Masageti|Masageta]]. Uoči bitke, na dogovorenom mjestu odlučio im je pripremiti lukavu zamku. Vojsku je podijelio na dva dijela; slabiji dio trupa postavio je slabo zaštićenom logoru prepunom hrane i [[Vino|vina]], dok je snažniji dio vojske sakrio u neposrednoj blizini. Pleme Masageta nije bilo upoznato sa vinom, niti sa učincima [[alkohol]]a. General skitske vojske (ujedno i plemenski princ) napao je Kirov logor i porazio slabiji dio perzijske vojske, nakon čega je njegova vojska počega konzumirati pronađenu hranu i vino, nesvjesno se napivši što je znatno smanjilo njihove obrambene sposobnosti. U mamurluku ih napada Kir s glavninom svoje vojske i s lakoćom poražava. ==== Opsada Babilona ==== Perzijska opsada Babilona, u to vrijeme najvećeg i najbogatijeg grada na svijetu, primjer je jedne od najlukavijih opsada ikada, usporediva s legendarnom pričom [[Trojanski rat|opsade Troje]]. Za opsadu grada Babilona, Perzijancima je poslužila rijeka [[Eufrat]] koja je prolazila kroz samo središte grada. [[Perzija]]nci su nasamarili [[Babilon]]ce time što su preusmjerili gornji rijeke u susjedni kanal, zbog čega je [[vodostaj]] rijeke opao ispod razine barijera, odnosno na dovoljnu razinu da se perzijski vojnici prikriveni provuku koritom u sam grad. Nakon infiltracije perzijske vojske poslije čega se babilonska vojska predala gotovo bez otpora, Kir je osobno ušao u grad i zarobio babilonskog kralja [[Nabonid]]a<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/>, čime je [[Babilonija]] konačno bila pokorena. === Graditeljski projekti === [[Datoteka:Pasargad audience hall.jpg|thumb|350px|thumb|Dvorana za prijem ([[Apadana]]) u '''[[Pasargad]]u''']] [[Datoteka:Cyrus made me, I stand to testify!.jpg|thumb|200px|thumb|[[Stup]] apadane u [[Pasargad]]u]] Najznačajniji Kirov graditeljski projekt svakako je gradnja [[Pasargad]]a, novog [[Glavni grad|glavnog grada]] Perzije. Historičar [[Strabon]] tvrdi kako je Kir odabrao tu lokaciju zbog političkih razloga jer je tu pobijedio [[Medijci|Medijce]], dok se kao odabir lokacije navode i estetski razlozi jer radi se o povišenju doline okruženoj planinama sa svih strana<ref>{{Cite web |title=Pasargad, Livius.org |url=http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html |access-date=2010-07-13 |archivedate=2016-03-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303180708/http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html |deadurl=yes }}</ref>. Gradnja je počela 546. pne. ili kasnije, i ubrzo je postao središtem političke moći [[Najveća carstva svijeta|golemog imperija]]. Osim kao administrativno središte, Pasargad je služio i kao odmorište perzijskom vladaru pa su u njemu izgrađeni brojni [[Perzijski vrtovi|vrtovi]], te sofisticiran sustav navodnjavanja pomoću [[Kanat|kanata]]. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sustavu i umijećem kontroliranja tlaka, u pasargadskom vrtu izgrađen je pravocrtni kanal dužine gotovo 1000 m uzduž kojeg su se nalazile malene [[Fontana|fontane]]. Srce kompleksa u Pasargadu čini tvrđava ''Tal-e Taht'' („Prijestolni brežuljak“) koja se nalazi na povišenju u odnosu na okolinu<ref>[http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=1&z=18&ll=30.207992,53.185136&spn=0.002638,0.004334&t=k Pasargad, Google Maps]</ref>, te koja gleda na okolne „rajske“ [[Perzijski vrtovi|vrtove]] sa južne strane. Tvrđava se sastoji od dva manja dijela; rezidencijalne palače i dvorane za prijem („Apadana“), karakteristične za [[Iranska arhitektura|perzijsku arhitekturu]]. [[Apadana]] ili dvorana za prijem sastoji se od brojnih stupova i ima pristup s jugoistoka, gdje posjetitelj prvo mora proći kroz vrata a potom prijeći most preko rijeke Pulvar<ref>[http://www.iranchamber.com/history/pasargadae/pasargadae.php Pasargad (Iran Chamber)]</ref>. Smještaj i oblikovanje kompleksa indiciraju kako je prema kompleksu u Pasargadu oblikovana i kasnije sagrađena [[Akropola (Atena)|atenska Akropola]]. Općenito, umjetnost i arhitektura u Pasargadu prestavljaju perzijsko miješanje različitih tradicija koje objedinjuje umjetničke elemente [[Elam]]a, [[Babilonija|Babilonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], te [[Anatolija|Anatolije]]. Pasargad se smatra kolijevkom popularnih [[Perzijski vrtovi|perzijskih vrtova]], koji su uzori modernim [[park]]ovima u zadnjih 2500 godina. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]], dok šetnice imaju hlad od visokog raslinja. Pasargadski vrt ima kolosalne dimenzije od 2 x 3 km<ref>{{Cite web |title=''Restoration of Cyrus' Tomb to be Resumed'' (Payvand) |url=http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html |access-date=2010-07-13 |archive-date=2019-05-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501211055/http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html |dead-url=yes }}</ref>, a kanali s vodom protezali su se gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara. Novija istraživanja strukturalne tehnologije u Pasargadu pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[inženjer]]i sagradili grad koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stupnja prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]]<ref>{{Cite web |title=''Pasargadae Can Withstand Earthquakes'' (Payvand) |url=http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |access-date=2010-07-13 |archive-date=2011-06-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624113347/http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |dead-url=yes }}</ref>. Temelji graditeljskih zdanja u Pasargadu građeni su tehnologijom izolirane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmički val|seizmičkih]] aktivnosti. Značajan doprinos graditeljstvu prestavlja i uporaba konstruktivnih spona (kopči) između kamenih blokova, koje su izgrađene od [[metal]]a. Takav konstruktivni sustav zajedno s izoliranom bazom temelja stvorili su preduvjete za gradnju mnogo većih odnosno viših i tankijih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u [[Perzepolis]]u. Legenda kaže kako je u doba [[islam]]skog osvajanja [[Iran]]a [[Arapi|arapska]] vojska htjela razoriti grobnicu, no kako je tamošnje stanovništvo uvjerilo arapske zapovjednike kako se ne radi o grobnici Kira Velikog, već o grobnici majke kralja [[Salomon]]a, što je poštedjelo njeno rušenje. Kao rezultat, natpis na grobnici zamijenjen je citatom iz [[Kuran]]a i grobnica je postala poznata kao ''Kabr-e Madar-e Sulajman'', odnosno „grobnica [[Salomon]]ove majke“. U današnje vrijeme postoje samo ruševine nekoć veličanstvenog kompleksa u Pasargadu i njegovih vrtova, koje su uništili vrijeme, [[Potresi u Iranu|brojni potresi]] i osvajačka razaranja [[Antička Makedonija|Makedonaca]], [[Arapi|Arapa]] te posebno [[Mongoli|Mongola]]. Osim arheološkog značaja, Pasargad danas je i popularno [[Turizam|turističko]] odredište u [[Iran]]u. {{Redoslijed| |prethodnik = [[Kambiz I.]]<br />([[580. pne.|580.]] - [[559. pne.]])<br />____________________ <br />[[Astijag]]<br />([[585. pne.|585.]] - [[550. pne.]]) |gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]]<br />([[559. pne.|559.]] - [[530. pne.]])<br />____________________ <br />[[Kralj]] [[Medija|Medije]]<br />([[550. pne.|550.]] - [[530. pne.]]) |nasljednik=[[Kambiz II.]]<br />([[530. pne.|530.]] - [[522. pne.]]) }} == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cyrus the Great}} * [http://www.farsmovie.com/eng/index.htm Iran, Zaboravljena slava - Dokumentarni film o antičkoj Perziji (Ahemenidi i Sasanidi)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428091251/http://farsmovie.com/eng/index.htm |date=2010-04-28 }} * Kratki dokumentarni film „''U potrazi za Kirom Velikim''“ redatelja Cyrusa Kara, na stranicama [http://www.savepasargad.com/audio-visual2/Kurosh-Englisg.htm International Committee to Save the Archaeological Sites of Pasargadae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304095326/http://www.savepasargad.com/audio-visual2/Kurosh-Englisg.htm |date=2010-03-04 }} (9 min. i 58 sek.) * Ksenofont, ''Kirupedija: nauka o Kiru'', preveo Henry Graham Dakyns, pregledao F.M. Stawell, [http://www.gutenberg.org/etext/2085 Project Gutenberg] '''Iran Chamber Society:''' * [http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus.php Historijske osobe - Kir Veliki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120218101721/http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus.php |date=2012-02-18 }} * [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book1.php Kenofontova Kirupedija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220110527/http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book1.php |date=2010-02-20 }} '''Ostalo:''' * [http://www.persiandna.com/his_cyrus.htm Perzijski DNA] Kir Veliki - ''Perzijska Monarhija i najveći vladar u historiji'' * [http://www.irantooth.com/iranpics/cyrus_the_great.htm Fotografije grobnice Kira Velikog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317124618/http://www.irantooth.com/iranpics/cyrus_the_great.htm |date=2010-03-17 }} * [http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus_cylinder.html Kirov cilindar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224215254/http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus_cylinder.html |date=2007-02-24 }} Puni babilonski tekst na Kirovom cilindru poznat u 2001. godini; prijevod i kratki uvod * [http://www.ghiasabadi.com/manshur.html Kir Veliki, [[perzijski]] tekst منشور کوروش هخامنشی] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100706163150/http://www.ghiasabadi.com/manshur.html |date=2010-07-06 }} * [http://www.understanding-islam.com/rq/q-028.htm Tko je bio Zulqarnain?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927212947/http://www.understanding-islam.com/rq/q-028.htm |date=2007-09-27 }} * [http://www.cyrusgreat.com Kir Veliki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190829082803/http://www.cyrusgreat.com/ |date=2019-08-29 }} * [http://www.persiandna.com/images/tomb.jpg Fotografije Kirove grobnice] * ''Kirov cilindar se vraća u Iran'', Cultural Heritage News Agency, [[Teheran]], 25. 6. 2008., [http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 Link na članak]. {{Iranski vladari}} [[Kategorija:Ahemenidski vladari]] ozku6g6d1pbs1zjqfhv8kpilnto40t6 0 47923 42716129 42330559 2026-11-03T19:40:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716129 wikitext text/x-wiki {{ireligija bočna traka}} '''Ireligija''' ([[latinski jezik|lat]]. ''irreligio, -onis, f.'' prema ''in-'', ne + ''religio'', religija), '''ireligioznost''', '''nereligioznost''', pojam je koji označava odsustvo [[religija|religije]], ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.<ref>* {{cite web |url=http://onelook.com/?w=irreligion&ls=a |title=''Ireligija'' kako je prikazana u 26 referentnih djela }} <!-- Editors: SEE http://en.wikipedia.org/wiki/Talk:Irreligion/Archive_1#Summary_from_http:.2F.2Fwww.onelook.com.2F.3Fw.3Dirreligion.26ls.3Da--> * {{cite web |url=http://oxforddictionaries.com/definition/irreligious?view=uk |title=definicija koja uključuje ''neprijateljstvo'' i ''indiferenciju'' |work=Compact Oxford Dictionary |access-date=2013-02-20 |archive-date=2012-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120426174112/http://oxforddictionaries.com/definition/irreligious?view=uk |dead-url=yes }} * {{cite web |url=http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/irreligion |title=definicija koja uključuje ''izostanak'' i ''indiferenciju'' |work=Collins Dictionary }} * {{cite web |url=http://hirr.hartsem.edu/ency/irreligion.htm |work=Encyclopedia of Religion and Society |title=Ireligija |accessdate=18. veljače 2012 |archive-date=2017-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170525143631/http://hirr.hartsem.edu/ency/irreligion.htm }} Uključuje ''odbacivanje''. <!-- uses C. Campbell, Toward a Sociology of Irreligion (London: Macmillan, 1971)--> * {{cite web |url=http://books.google.ca/books?id=6TMFoMFe-D8C&pg=PA239&lpg=PA239&dq=Active+rejection+religion&source=bl&ots=TrBEswcqH4&sig=mDW9ShJZLLUHXd8Fz3wJl0iQdHo&hl=en&sa=X&ei=vExAT7O-EoiviQKM2qi3AQ&redir_esc=y#v=onepage&q=Active%20rejection%20religion&f=false |author=Colin Campbell |work=Encyclopedia of Religion and Society |title=Ireligija |accessdate=18. veljače 2012 }}</ref> Kad označava odbijanje ili odbacivanje religijskog vjerovanja, onda ireligija obuhvaća [[ateizam]] i [[sekularni humanizam]]. Kada označava neprijateljstvo prema religiji, onda obuhvaća [[antiteizam]], [[antiklerikalizam]] i [[antireligija|antireligiju]]. Kada označava ravnodušnost i nezainteresiranost za religiju, onda obuhvaća [[apateizam]]. Kada označava odsustvo religijskog vjerovanja, onda može obuhvaćati [[agnosticizam]], [[ignosticizam]], [[neteizam]], [[religijski skepticizam]] i [[slobodoumlje]]. Ireligija čak može obuhvaćati oblike teizma, što ovisi o religijskom kontekstu nasuprot kojeg se definira, pa je tako u Europi u 18. stoljeću epitoma ireligije bio [[deizam]].<ref>Campbell, Colin. 1971. ''Towards a Sociology of Irreligion''. London:McMillan str. 31.</ref> Neki dokazi predlažu da [[tvrdnje o najbrže rastućoj religiji|status najbrže rastuće religije]] u Sjedinjenim Državama ima "nereligija",<ref name="aris">{{cite web|url=http://www.americanreligionsurvey-aris.org/reports/NONES_08.pdf|title=American Nones: The Profile of the No Religion Population|year=2008|publisher=American Religious Identification Survey|accessdate=19. listopada 2012|archivedate=2009-10-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091007012422/http://www.americanreligionsurvey-aris.org/reports/NONES_08.pdf|deadurl=yes}}</ref> obuhvaćajući gotovo 20% odrasle javnosti prema podacima iz 2012.<ref name="pew">{{cite web|url=http://www.pewforum.org/Unaffiliated/nones-on-the-rise.aspx|title='Nones' on the Rise: One-in-Five Adults Have No Religious Affiliation|date=9. 10. 2012.|publisher=[[Pew Research Center|Pew Forum on Religion & Public Life]]|accessdate=19. 10. 2012.|archive-date=2018-12-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225135016/http://www.pewforum.org/2012/10/09/nones-on-the-rise/}}</ref> Prema izvješću Pewova istraživačkog centra osobe koje su se izjašnjavale kao "ateisti" ili "agnostici" činile su 6% ukupnog stanovništva u SAD-u, dok su u religijski neizjašnjenom (ili "nereligioznom") stanovništvu ateisti činili 12%, a agnostici 17%.<ref name="pew 2012">{{cite web|last=Cary Funk|first=Greg Smith|title=Nones" on the Rise: One-in-Five Adults Have No Religious Affiliation|url=http://www.pewforum.org/uploadedFiles/Topics/Religious_Affiliation/Unaffiliated/NonesOnTheRise-full.pdf|publisher=Pew Research Center|pages=9, 42|access-date=2013-02-22|archive-date=2013-03-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20130309232405/http://www.pewforum.org/uploadedFiles/Topics/Religious_Affiliation/Unaffiliated/NonesOnTheRise-full.pdf|dead-url=yes}}</ref> Osobe koje ne navode nikakvu religijsku pripadnost obično se označavaju kao "neizjašnjeni".<ref name="aris" /><ref name="pew" /><ref>{{cite web|last=Hunter|first=Jeannine|title=Who are the ‘Nones’?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/under-god/post/who-are-the-nones/2012/10/09/e3669952-1238-11e2-ba83-a7a396e6b2a7_blog.html|work=Washington Post|accessdate=6. studenoga 2012|archivedate=2012-11-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121108120814/http://www.washingtonpost.com/blogs/under-god/post/who-are-the-nones/2012/10/09/e3669952-1238-11e2-ba83-a7a396e6b2a7_blog.html|deadurl=yes}}</ref> Procjenjuje se da je 16% svjetskog stanovništva (1,1 milijarda ljudi) "nereligiozno" obuhvaćajući pod tim pojmom agnostike, ateiste, sekularne humaniste i ljude koji se "ne izjašnjavaju" ili ne navode "nikakvu religijsku sklonost" pri odgovaranju na otvoreno pitanje o tome koja je njihova religijska sklonost.<ref>{{Cite web |title=Globalni religijski krajolik |url=http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-exec.aspx |access-date=2013-02-20 |archive-date=2019-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190106140355/http://www.pewforum.org/2012/12/18/global-religious-landscape-exec/ }}</ref> U istom Pewovu izvješću bilježi se da mnogi religijski neizjašnjeni imaju nekakva religijska vjerovanja, a većina religijski neizjašnjenih dolazi iz Azije i Pacifika. Prema jednom izvoru procjenjuje se da 40-50% nereligioznih osoba vjeruje u barem jedno božanstavo ili neki oblik više sile.<ref name="adherents">{{cite web|url=http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html|title=Major Religions of the World Ranked by Number of Adherents|year=2007|publisher=Adherents.com|accessdate=19. listopada 2012|archivedate=2018-12-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224211318/http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html%20|deadurl=yes}}</ref> == Demografija == [[Datoteka:Gallup Religiosity Index 2009.png|thumb|left|500px|Gallupov indeks religioznosti iz 2009. (svijetla boja označava religiozne, tamna nereligiozne)<ref>Indeks religioznosti mjera je važnosti religije koju iskazuju ispitanici te njihovo samoizjašnjavanje u pohađanju religijskih služba. U religijama u kojima je pohađanje službe ograničeno moraju se pažljivo tumačiti prikazani podaci. ([https://worldview.gallup.com/signin/login.aspx Gallup WorldView])</ref>]] :''Glavni članak: [[ireligija po zemljama]]'' Prikazane tablice navode postotke nereligioznog stanovništva po pojedinim državama od najvećeg k najmanjem. {{-}} {{Multicol}} {| class="wikitable" cellpadding="0" |- | style="width:10em;"|'''Zemlja''' |'''Postotak nereligioznog stanovništva (2006.)''' |'''Izvor''' |- | |{{flagcountry|EST}} |'''75,7''' |<ref name="dentsu">[http://www2.ttcn.ne.jp/~honkawa/9460.html Dentsu Communication Institute Inc., Research Centre for Japan (2006.)]{{jpn icon}}</ref> |- | |{{flagcountry|ŠVE}} |'''46-85 (prosječno 65,5)''' |<ref name="zuckerman">{{Cite web |title=Zuckerman, Phil. "Atheism: Contemporary Rates and Patterns", iz ''Cambridge Companion to Atheism'', urednik Michael Martin, University of Cambridge Press, 2007. |url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf |access-date=2013-02-20 |archivedate=2009-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090612114443/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf |deadurl=yes }}</ref> |- | |{{flagcountry|ČEŠ}} |'''64,3''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|VIJ}} |'''46,1-81 (prosječno 63,55)''' |<ref name="dentsu"/><ref name="zuckerman"/> |- | |{{flagcountry|DAN}} |'''43-80 (prosječno 61,5)''' |<ref name="zuckerman"/> |- | |{{flagcountry|ALB}} |'''60''' |<ref>{{cite web|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71364.htm |title=Albania |publisher=State.gov |date=15. rujna 2006 |accessdate=4. veljače 2011}} US Department of State - International religious freedom report 2006</ref><ref>{{Cite web |title=L'Albanie en 2005 |url=http://www.membres.lycos.fr/instantanesdalbanie/image/dossierdepresse.pdf |access-date=2013-02-20 |archivedate=2009-03-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090303221342/http://www.membres.lycos.fr/instantanesdalbanie/image/dossierdepresse.pdf |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.adherents.com/Na/Na_472.html |title=Adherents.com |publisher=Adherents.com |date= |accessdate=4. veljače 2011 |archivedate=2018-12-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181226031151/http://www.adherents.com/Na/Na_472.html%20 |deadurl=yes }} Neke publikacije</ref> |- | |{{flagcountry|DEU}} |'''59''' |<ref>[https://washingtonpost.com/news/worldviews/wp/2015/04/14/map-these-are-the-worlds-least-religious-countries]</ref> |- | |{{nowrap|{{flagcountry|UK}}}} |'''39-65 (prosječno 52)''' <br /> |<ref>[http://www.humanism.org.uk/campaigns/religion-and-belief-surveys-statistics UK National Statistics Bureau (2011 census)]</ref> |- | |{{flagcountry|JAP}} |'''51,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|AZE}} |'''51''' |<ref>{{cite web |url=http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |title=Global Index Of Religion and Atheism |publisher=Redcresearch.ie |date= |accessdate=1. studenoga 2011 |archivedate=2012-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121016062403/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |deadurl=yes }} Publikacije su preuzete od Gallupa</ref> |- | |{{flagcountry|KIN}} |'''8-93 (prosječno 50,5)''' |<ref name="dentsu"/><ref name="zuckerman"/><ref>{{cite web |url=http://www.adherents.com/Na/Na_473.html |title=Adherents.com |publisher=Adherents.com |date= |accessdate=4. veljače 2011 |archivedate=2018-12-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181226031146/http://www.adherents.com/Na/Na_473.html%20 |deadurl=yes }} Neke publikacije</ref> |- | |{{flagcountry|FRA}} |'''43-54 (prosječno 48,5)''' |<ref name="zuckerman"/> |- | |{{flagcountry|RUS}} |'''48,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|BJE}} |'''47,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|MAĐ}} |'''42,6''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|UKR}} |'''42,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|NIZ}} |'''39-44 (prosječno 41,5)''' |<ref name="zuckerman"/><ref>[http://statline.cbs.nl/StatWeb/publication/?DM=SLEN&PA=60027eng&D1=66,91-101&D2=0-2&D3=a&LA=EN&VW=T CBS StatLine, [[Centraal Bureau voor de Statistiek]], preuzeto 25. lipnja 2012.]</ref> |- | |{{flagcountry|LAT}} |'''40,6''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|JKO}} | '''36,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|BEL}} | '''35,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flag|Novi Zeland}} |'''34,7''' <br /><small>(od 87,3% koji su odgovorili na neobavezno pitanje)</small> |<ref>{{Cite web |title=&#91;&#91;Statistics New Zealand&#93;&#93; (2006 census) |url=http://www.stats.govt.nz/census/2006-census-data/quickstats-about-culture-identity/quickstats-about-culture-and-identity.htm?page=para012Master |access-date=2013-02-20 |archivedate=2009-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090611115200/http://www.stats.govt.nz/census/2006-census-data/quickstats-about-culture-identity/quickstats-about-culture-and-identity.htm?page=para012Master |deadurl=yes }}</ref> |- | |{{flagcountry|ČIL}} | '''33,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|LUX}} | '''29,9''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|SLO}} | '''29,9''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|VEN}} | '''27,0''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flag|Španjolska}} |'''23,3''' |<ref>[http://datos.cis.es/pdf/Es2927mar_A.pdf] Socialogical Research Centre, siječanj 2012.</ref> |- | |{{flagcountry|SLK}} | '''23,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|AUS}} |'''22,3''' <br /> |<ref>[http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/jump-in-people-identifying-as-indigenous/story-fn59niix-1226404041200 "Census shows result of mining boom, with increased cost of housing and higher wages"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131218172129/http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/jump-in-people-identifying-as-indigenous/story-fn59niix-1226404041200 |date=2013-12-18 }}, PIA AKERMAN, The Australian, 21. lipnja 2012.</ref> |} {{Multicol-break}} {| class="wikitable" cellpadding="0" |- | style="width:10em;"|'''Zemlja''' |'''Postotak nereligioznog stanovništva (2006.)''' |'''Izvor''' |- | |{{flagcountry|MEX}} | '''20,5''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} |'''19,6''' |<ref>{{Cite web |title=“Nones” on the Rise |url=http://www.pewforum.org/Unaffiliated/nones-on-the-rise.aspx |access-date=2013-02-20 |archive-date=2018-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225135016/http://www.pewforum.org/2012/10/09/nones-on-the-rise/ }}</ref> |- | |{{flagcountry|LIT}} | '''19,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|ITA}} | '''17,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|KAN}} |'''16,2''' |<ref>{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/english/census01/products/analytic/companion/rel/contents.cfm |title=96F0030XIE2001015 - Religions in Canada |publisher=2.statcan.ca |date= |accessdate=4. veljače 2011 |archivedate=2018-12-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181226031155/https://www12.statcan.gc.ca/english/census01/products/analytic/companion/rel/contents.cfm |deadurl=yes }} Canada 2001 census</ref> |- | |{{flagcountry|ARG}} |'''16,0''' |<ref>{{cite web|url=http://www.prolades.com/amertbl06.htm |title=Table Of Statistics On Religion In The Americas |publisher=Prolades.com |date= |accessdate=4. veljače 2011}} Gallup-Argentina survey, travanj 2001</ref> |- | |{{flagcountry|JAR}} |'''15,1''' |<ref>[http://www.statssa.gov.za/census01/Census/Database/Census%202001/Census%202001.asp ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050411233106/http://www.statssa.gov.za/census01/Census/Database/Census%202001/Census%202001.asp |date=2005-04-11 }} Güney Afrika 2001 census</ref> |- | |{{flagcountry|HRV}} | '''13,2''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|AUT}} | '''12,2''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|FIN}} | '''11,7''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|POR}} | '''11,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|PUE}} | '''11,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|BUG}} | '''11,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|FIL}} | '''10,9''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|BRA}} | '''8,0''' |<ref>{{cite web|url=http://www.sidra.ibge.gov.br/bda/tabela/listabl.asp?z=cd&o=13&i=P&c=2094 |title= Census 2010; Sistema IBGE de Recuperação Automática SIDRA |accessdate=rujan 2012}}</ref> |- | |{{flagcountry|IRS}} |'''7,0''' |<ref>{{cite web|url=http://www.cso.ie/en/media/csoie/census/documents/census2011pdr/Census%202011%20Highlights%20Part%201%20web%2072dpi.pdf |title=This is Ireland. Highlights from Census 2011, Part 1 |format=PDF |date=ožujak 2012 |accessdate=travanj 2012}} * {{cite web|url=http://www.atheist.ie/2012/04/secular-sunday-14/#more-2957|title=Secular Sunday #14 – Census Special|date=travanj 2012}}</ref> |- | |{{flagcountry|IND}} |'''6,6''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|SRB}} |'''5,8''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|PER}} |'''4,7''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|POLJ}} |'''4,6''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|ISL}} |'''4,3''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|GRČ}} |'''4,0''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|TUR}} |'''2,5''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|RUM}} |'''2,4''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|TAN}} |'''1,7''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|MLT}} |'''1,3''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|IRN}} |'''1,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|UGA}} |'''1,1''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|NGR}} |'''0,7''' |<ref name="dentsu"/> |- | |{{flagcountry|BAN}} |'''0,1''' |<ref name="dentsu"/> |} {{Multicol-end}} Iako 10 zemalja popisanih iznad imaju nereligiozne većine, to ne znači da većina stanovništva tih zemalja ne pripada nijednoj religijskoj skupini. Primjerice, 70% švedskog stanovništva pripada luteranskoj kršćanskoj crkvi dok se 56,7% [[Albanci|Albanaca]] izjašnjava muslimanima unatoč takvoj ireligioznosti. == Povezano == * [[humanizam]] * [[važnost religije po zemljama]] * [[ireligija po zemljama]] * [[neteističke religije]] * [[panteizam]] * [[postteizam]] * [[skepticizam]] * [[duhovan ali ne religiozan]] * [[transteizam]] == Reference == {{Reflist|2}} == Dodatni izvori == {{Commonscat|Irreligion maps|ireligiju}} * {{Cite book|author=John Allen Paulos|title=Irreligion: A Mathematician Explains Why the Arguments for God Just Don't Add Up|url=http://books.google.com/books?id=1piKjiQR9ZAC&pg=PP1|date=9. lipnja 2009.|publisher=Macmillan|isbn=978-0-8090-5918-8|ref=harv}} * {{Cite book|author1=Richard Henry Popkin|author2=Arie Johan Vanderjagt|title=Scepticism and irreligion in the seventeenth and eighteenth centuries|url=http://books.google.com/books?id=D0XL3vwPX0kC&pg=PP1|year=1993|publisher=BRILL|isbn=978-90-04-09596-0|ref=harv}} * {{Cite book|author=Eric Wright|title=Irreligion: Thought, Rationale, History|date=listopad 2010.|publisher=BiblioBazaar|isbn=978-1-171-06863-1|ref=harv}} [[Kategorija:Ireligija| ]] [[Kategorija:Filozofija]] mih8x15ew35f55whzwrx4fp09b344mh 0 52434 42716070 42714549 2026-11-03T12:38:31Z -wuppertaler 176393 /* Galerija */ changed one image (better quality and light, less shadow) 42716070 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Erdély_Hargita_megye005.JPG|thumb|310px|Slika iz Erdelja]] '''Transilvanija''', '''Erdelj''' ({{Jez-rum|Ardeal, Transilvania}}; {{Jez-alb|Transilvanisë}}; {{Jez-češ|Sedmihradsko, Transylvánie}}; {{Jez-gr|Τρανσυλβανία}}; {{Jez-ita|Transilvania}}; [[Jidiš|jid.]] ''זיבנבערגן'' ; {{Jez-lat|Transsilvania}}; {{Jez-mađ|Erdély}}; {{Jez-mk|Трансилванија}}; {{Jez-nem|Siebenbürgen, Transsilvanien}}; [[Romski jezik|rom.]] ''Ardyalo, Transilvaniya''; {{Jez-sl|Sedmograška}}; {{Jez-tur|Erdel, Transilvanya, Urdul}}) je geografsko istorijski kraj koji se prostire u [[Karpati|karpatskom]] basenu današnje [[Rumunija|Rumunije]]. == Poreklo imena == '' Opširnije u člancima: '''[[Transilvanija, poreklo imena]]''' '' Prvi dokumenat koji se može pronaći je iz [[1075]]. i poziva se na Ultra Silvam ({{Jez-lat|Ultra silvam}}) ili u prevodu preko šuma, kako nazivaju tu teritoriju. Takođe u istom stoleću za tu teritoriju su koristili i Partes Transilvana ({{Jez-lat|Partes Transsylvana}}), početkom 12. veka u Legenda Sankti Gerhardi (''Legenda Sancti Gerhardi'') se pozivaju na isti naziv koji znači krajevi preko šume, tako da se u tadašnjoj Kraljevini Mađarskoj to i odomaćilo kao službeni naziv. Međutim u svakodnevnom govoru se i dalje koristio Erdelj kao odrednica, prvi dokumenat koji je to zabeležio je hronika iz [[XII vek]]a [[Delo Mađara|Gesta Hungarorum]] (''Gesta Hungarorum'') koja je spominje kao Erdeelv (''Erdőelv''). Prevod mađarskog naziva su koristili i [[Nemci]] Ibervald (''Über Walt'') u XIII i XIV veku u dokumentima, a u kasnijem periodu su prešli na naziv Zibenbirgen („''Siebenbürgen''”), što znači sedam gradova. Današnja imena tih sedam gradova, tadašnjih utvrđenja, su: [[Brašov]] (''Braşov''), [[Sigišoara]] (''Sighişoara''), [[Medijaš]] (''Mediaş''), [[Sibinj]] (''Sibiu''), [[Sebeš]] (''Sebeş''), [[Bistrica (Rumunija)|Bistrica]] (''Bistriţa'') i [[Kluž-Napoka]] (''Cluj-Napoca''). Prvi rumunski dokument koji beleži ime Erdelja je iz [[1432]]. godine i Ardeal („''Ardeal''”) se javlja kao Ardeliu („''Ardeliu''”). == Geografija == [[Datoteka:Physical_map_of_Romania.jpg|thumb|300px|right|Geografija Erdelja]] Istorijski Erdelj zauzima površinu od 57.000 [[Kvadratni kilometar|km²]] i prosečna nadmorska visina je između 300 do 500 metara. Nalazi se na istočnom delu karpatskog bacena i oivičen je na [[jug]]u sa Snežnikom (''Havasalföld'') i južnim Karpatima, na [[istok]]u sa [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Bukovina|Bukovinom]] . Dok [[sever]]ne i [[zapad]]ne granice su Maramaroš, Satmar, Silađšag i takozvani Alfeld (''Alföld''). Od planinskih delova Karpata najpoznatija je Hargita, a od reka kroz Erdelj protiču Maroš, Samoš i [[Olt (reka)|Olt]] koji i izvire u Erdelju. ==== Veći gradovi ==== Najvažniji gradovi u istorijskom Erdelju su: * Alba Julija ({{Jez-mađ|Gyulafehérvár}}), {{Jez-rum|Alba Iulia}}) nekadašnja prestonica; * Kluž ({{Jez-mađ|Kolozsvár}}, {{Jez-rum|Cluj}}), današnja prestonica; * [[Brašov]] ({{Jez-mađ|Brassó}}, {{Jez-rum|Braşov}}); * Bistrica ({{Jez-mađ|Beszterce}}, {{Jez-rum|Bistriţiu}}); * Sibiu ({{Jez-mađ|Nagyszeben}}, {{Jez-rum|Sibiu}}), prestonica nekadašnje Kraljevske zemlje ({{Jez-mađ|Királyföld}}); * Tirgu Mureš ({{Jez-mađ|Marosvásárhely}}, {{Jez-rum|Târgu Mureş}}), prestonica nekadašnje Mađarske Autonomne Oblasti ({{Jez-mađ|Magyar Autonóm Tartomány}}); * Odorei Sekues ({{Jez-mađ|Székelyudvarhely}}, {{Jez-rum|Odorheiu Secuiesc}}), grad Sekelja; * [[Mijerkurija Čuk]] ({{Jez-mađ|Csíkszereda}}, {{Jez-rum|Miercurea Ciuc}}); * Santu Đorđ ({{Jez-mađ|Sepsiszentgyörgy}}, {{Jez-rum|Sfântu Gheorghe}}). ==== Oblasti i istorijska podela ==== Transilvanija danas nema poseban politički status u okviru Rumunije nego je podeljena u 16 županija {| class="wikitable" |- |colspan="4" bgcolor="green" align="center"| |- ! colspan="4" | Današnja Transilvanija |- | rowspan="2" align="center" | Istočni [[Banat]] | rowspan="2" align="center" | Partium ! colspan="2" | Stari Erdelj |- | | align="center" bgcolor="yellow"| '''Zemlja Sekelja''' |- | valign="top" | * Karaš-Severin(''Judeţul Caraş-Severin'') * [[Temišvar|Timiš]] (''Judeţul Timiş'') | valign="top" | * [[Arad]] (''Judeţul Arad'') * Bihor (''Judeţul Bihor'') * Maramureš (''Judeţul Maramureş'') * Satu Mare (''Judeţul Satu Mare'') * Salaj (''Judeţul Sălaj'') | valign="top" | * Bistrica-Nasaud (''Judeţul Bistriţa-Năsăud'') * [[Brašov]] (''Judeţul Braşov'') * Alba (''Judeţul Alba'') * Hunedoara (''Judeţul Hunedoara'') * Kluž (''Judeţul Cluj'') * Sibiu (''Judeţul Sibiu'') | valign="top" | * Hargita (''Judeţul Harghita'') * Kovasna (''Judeţul Covasna'') * Mureš (''Judeţul Mureş'') |- |colspan="4" bgcolor="green" align="center"| |- |} == Historija == ==== Od VI veka pne. do IX veka n.e. ==== * Prvi podaci potiču iz VI veka pne, kada se pominju Agatursi, da su živeli na tom području. Posle toga između III i II veka pne. se pominju Kelti, a Dačani se pominju između II i I veka, kada na scenu stupaju Rimljani (106. godina pne.) i veći deo Erdelja dopada rimskom carstvu i nastaje provincija pod nazivom [[Dakija]]. * Zbog sve većeg upada Gota u ovu provinciju stanovništvo se većinom iseljava i Erdelj na neki način postaje prolazna stanica za različite nomadske narode i osvajače kao što su [[Zapadni Goti|Vizigoti]], [[Taifali]], [[Huni]], [[Avari]], [[Slaveni|Sloveni]], [[Bugari]] i tako dalje. Po podacima iz ranih srednjevekovnih hronika i nekim iskopinama u području Bodrog-Alšobu, prilikom prolaska Mađara i njihovog dolaska u današnje predele [[Mađarska|Mađarske]] [[895]]. godine, oni nailaze na područje gde jedan narod govori mađarski. Po tim podacima to su bili preci [[Sekelji|Sekelja]] koji i danas žive na tim prostorima jugoistočnog Erdelja. U pričama naroda iz tog kraja i dalje živi uverenje da oni potiču od Huna koji su se povukli u te krajeve posle raspada Atilinog carstva i nestali sa istorijske scene. ==== Od IX veka do 1526. godine ==== * Od [[1001]]. godine i Erdelj potpada pod mađarsku kraljevinu i njome upravlja kraljevski namesnik. U [[XIII vek]]u se nailazi u spisima na prvo razdvajanje stanovništva na nacije i to su pominju Mađari, Sekelji, Sasi i Rumuni (ili Vlasi kako su ih tada nazivali) koji su se tada u većem broju, po nekim podacima, doselili u te krajeve. [[Datoteka:Iancu Hunedoara.jpg|thumb|right|130px|[[Janoš Hunjadi|Sibinjanin Janko]](''Hunyady János'')]] * Posle Budai Nađ Antalove bune [[1437]]. godine politički sistem se bazirao na vladavini privilegovanih iz zajednice triju naroda: Mađara, Sekelja i Saksonaca. * Ključnu ulogu u uzdizanju Erdelja u prvoj polovini [[XV vek]]a je imao [[Janoš Hunjadi|Sibinjanin Janko]] (''Hunyady János''). NJegovi uspešni pohodi protiv Turaka doneli su mu [[1446]]. godine status guvernera u Mađarskoj i [[1448]]. godine papsko priznavanje za princa Transilvanije. Janoš Hunjadi je inače bio i otac poznatog [[Matija Korvin|Matije Korvina]] (Matthias Corvinus of Hungary) * U [[XVI vek]]u, tačnije [[1526]]. godine, posle [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]], Erdelj potpada pod vladavinu Osmanlijskog carstva, ali i dalje zadržava svoju teritorijalnu nepodeljenost. ==== Erdelj kao polunezavisna kneževina ==== * Prvi polunezavisni vladar i knez u Erdelju je bio Janoš Žigmond (János Zsigmond) i to od [[1540]]. godine. On je [[1568]]. godine na skupštini u Tordi izdao garanciju za slobodu vere. To je u ondašnje doba jedan od prvih zakonskih akata koji je davao tu slobodu. Četiri zvanične vere su dobile ovu privilegiju od Turaka: rimokatolička, evangelistička (luterani), reformati (kalvinisti) i unitaristi (Mađarska Unitaristička crkva). Rumunska Pravoslavna crkva nije zvanično priznata zbog svoje tadašnje neorganizovanosti, ali je bila tolerisana. Većina Sekelja je tada pripadala reformatskoj crkvi i reformisti su tada veoma mnogo uticali na razvoj književnosti i kulture kod Sekelja. * U Erdelju, kao polunezavisnoj kneževini, i Turci i Austrijanci su se trudili da pojačaju svoj uticaj. Tako da je teritorija pod nazivom Partium pripojena Erdelju i to [[1571]]. godine po sporazumu između Janoša Žigmonda i Habsburgovaca. * Između [[1. 11.|1. novembra]] [[1599]]. godine i [[5. 8.|5. avgusta]] [[1601]]. godine, Erdelj biva osvojen od strane Mihaela Hrabrog, prvog rumunskog ujedinitelja, ali i dalje ima svoju samoupravu. * U [[17. vijek|XVII veku]] Erdelj doživljava svoj procvat. Gabor Betlen (Bethlen Gábor), protestant, uzdiže kulturu i postaje mecena umetnosti i nauke tadašnjeg Erdelja. Takođe se uspešno ubacuje u takozvani tridesetogodišnji rat na stranu pobednika i pridobija veliki ugled za Erdelj. Dve najjače plemićke familije tog doba su bile [[Báthory]] (''Báthori-család'') i [[Rákóczi]] (''Rákóczi-család'') koje su dali po nekoliko erdeljskih vladara. * [[1699]]. godine sporazumom, [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]], sklopljenim između [[Turska|Turske]] i [[Austrija|Austrije]], Erdelj potpada pod upravu Habzburga. [[1704]]. godine [[Ferenc II Rákóczi]] diže bunu protiv Habsburške vlasti, ali ona biva ugušena i vlast Habsburgovaca učvršćena. Ipak Erdelj je opet zadržao teritorijalnu i kulturnu nezavisnost. [[Datoteka:Coa-transylvania-history-big.svg|thumb|150px|right|Grb Erdelja]] ==== Između [[1711]]. i [[1918]]. godine ==== * Po popisu stanovništva iz [[1712]]. - [[1713]]. godine Erdelj je imao 47% Mađara-Sekelja, 34% Rumuna i 19% Nemaca (Švabe i Sasi). * U [[18. vijek|XVIII veku]] je priliv Rumuna veoma osetan, po različitim izvorima, brojke se kreću od 300.000 do 500.000, tako da se demografija stanovništva osetno menja. * Za vreme vladavine Habzburgovaca deo koji se zove Partium se vraća Mađarskoj, međutim [[1733]]. godine Karolj III ponovo pripaja deo te teritorije Erdelju. [[Datoteka:Flag of Transylvania before 1918.svg|thumb|200px|rught|Zastava Transilvanije od pre [[1918]].]] * Austrijski general Bukov (Buccow) je po naredbi Marije Terezije provodio nasilnu mobilizaciju, protiv koje su se pobunili Sekelji, i [[7. 1.|7. januara]] [[1764]]. godine u mestu [[Sikuleni|Madefalva]] je na taj dan je ubijeno nekoliko stotina Sekelja od strane austrijske vojske. Taj događaj je poznat u istoriji Sekelja kao Madefalska tragedija (''Madéfalvi veszedelem''). Posle toga događaja na hiljade Sekelja se odselilo iz matice za Moldaviju, a u kasnijem periodu i u Bukovinu gde su osnovali nova naselja, tačnije pet sela, gde su živeli do [[1940]]. godine kada su i poslednji Sekelji napustili ta sela. * Za vreme revolucionarne [[1848]]. godine glavno obeležje je bilo neslaganje Mađara, Rumuna i Habzburške Monarhije. Rat se razbuktao u [[novembar|novembru]] te godine između rumunskih i saksonskih trupa pod Austrijskom komandom i mađarskih trupa pod komandom [[Poljska|poljskog]] generala Jožefa Bema. Posle početnih uspeha mađarskih trupa i poraza austrijskih, došlo je do intervencije armije ruskog Cara Nikole I, i mađarske snage su poražene u bici kod [[Temišvar]]a [[9. 8.|9. avgusta]] [[1849]]. godine. * Ugušivši pobunu uz pomoć [[Rusija|Carske Rusije]], Austrija je preduzela nekoliko mera da ponovo učvrsti svoju moć, između ostalog uspostavila je represivni režim u Mađarskoj i vladala Transilvanijom preko vojnog guvernera i dala državljanstvo Rumunima. Ali ipak ubrzo posle toga Kompromisom iz [[1867]]. koji je ustoličio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku Monarhiju]] specijalni status Erdelja se ukinuo i Erdelj biva pripojen [[Velika Mađarska|Mađarskoj Kraljevini]]. * Po popisu stanovništva iz [[1910]]. godine Erdelj je imao 34.2% Mađara-Sekelja, 55.1% Rumuna i 8.7% Nemaca ([[Podunavski Nemci|Dunavske Švabe]] i [[Sasi]]) i ostalih 2%. ==== Transilvanija kao deo Rumunije ==== * Raspadom Austro-Ugarske početkom [[1918]]., narodi koji su živeli u okviru na tom tlu, počeli su da traže nezavisnost od bivše Monarhije. Prve su vođe Transilvanijske Rumunske Nacionalne Partije pozvale na ujedinjenje svih Rumuna u jednu državu, na mitingu u Alba Juliji od [[1. 12.|1. decembra]] [[1918]]. To je potvrđeno i od strane Nacionalnog saveta Transilvanijskih Nemaca i Saveta Dunavskih Nemaca [[Banat]]a. Kao odgovor Mađari su u Klužu [[22. 12.|22. decembra]] [[1918]]. potvrdili lojalnost Transilvanijskih Mađara matici. * Versajskim ugovorom Transilvanija je kompletno stavljena pod upravu Rumunije, teritorijalno i ekonomski. Posle pobune Mađara i poraza Kun Beline mađarske sovjetske republike od strane rumunske armije, Sent Žermenskim ugovorom iz [[1919]]. i Trianonskim ugovorom (Potpisanim [[jun]]a [[1920]].) gde su određene nove granice između Mađarske i Rumunije i status Transilvanije a samim tim i status starog Erdelja. * Kralj Ferdinand I od Rumunije i kraljica Marija od Rumunije su krunisani u Alba Juliji 1922. kao kralj i kraljica cele Rumunije. * U [[august|avgustu]] [[1940]]. na drugom zasedanju u Beču je dodeljen severni deo Transilvanije Mađarskoj, ali posle ugovora u Parizu [[1947]]. na kraju Drugog svetskog rata, teritorija je vraćena Rumuniji tako da su granice Mađarske vraćene na one iz Trianonskog ugovora iz [[1920]]. godine. == Demografija == U današnjoj Transilvaniji živi populacija od 7.5 miliona stanovnika. Najveći udeo čine Rumuni pa slede Mađari. Ove dve grupe se razlikuju, osim po poreklu, po tradiciji, kulturi i veri. [[Rumuni]] čine većinsko stanovništvo u 14 okruga, dok [[Mađari]] u dva okruga i to u Hargiti 84% i u Kovasni 73%. Demografija se u zadnjih stotinu godina promenila. U nekada najvažnijem kulturnom centru Erdelja, Klužu, sada živi 20% Mađara. A od 500.000 erdeljskih [[Sasi|Sasa]] i Švaba skoro da nije ostalo ništa. Jedino se, od većih gradova, u Temišvaru i Nađsebenu mogu naći ostaci ovih naroda. Pored nabrojanih u današnju strukturu stanovništva ulaze [[Romi]], [[Rusini]], [[Slovaci]], [[Srbi]], [[Bugari]], [[Česi]], [[Jevreji]] i tako dalje. {| style="margin: 0.5em 0 1em 1em; background: #ffffff;"| | align="center" |<big>'''Broj stanovnika i procenat po većinskim grupama<br /> po popisu iz [[1992]]. godine'''</big> {| class="wikitable" |- |colspan="3" bgcolor="green" align="center"| |- ! align="center"| Nacionalnost ! align="center"| Broj stanovnika ! align="center"| Procentualni odnos (%) |- |[[Rumuni]] | align="center"| 5 684 142 | align="center"| 73,6 |- | [[Mađari]] | align="center"| 1 603 926 | align="center"| 20,8 |- | [[Romi]] | align="center"| 202 665 | align="center"| 2,6 |- | [[Nemci]] | align="center"| 109 017 | align="center"| 1,4 |- | Ostali ([[Ukrajinci]], [[Srbi]], [[Slovaci]], [[Bugari]], [[Hrvati]], [[Česi]], [[Jevreji]], itd.) | align="center"| 123 563 | align="center"| 1,6 |- |'''Ukupno''' | align="center"| 7 723 313 | align="center"| 100 |- |colspan="3" bgcolor="green" align="center"| |- |} |} {| class="wikitable" border=1 cellspacing=0 cellpadding=2 style="border-collapse:collapse;" !Godina||Ukupno||Rumuni||Mađari||Nemci |- |[[1713]]|| 860 000 ||34%||47%||10% |- |[[1869]]|| 4,224,436 ||59%||25%||9.5% |- |[[1880]]||4,032,851||57%||26%||9.0% |- |[[1890]]||4,429,564||56%||27.1%||12.5% |- |[[1900]]||4,840,722||55%||29.5%||11.9% |- |[[1910]]||5,262,495||55.1%||34.2%||8.7% |- |[[1919]]||5,259,918||57.1%||26.5%||9.8% |- |[[1920]]||5,208,345||57.3%||25.5%||10.6% |- |[[1930]]||5,114,214||58.3%||26.7%||9.7% |- |[[1941]]||5,548,363||55.9%||29.5%||9% |- |[[1948]]||5,761,127||65.1%||25.7%||5.8% |- |[[1956]]||6,232,312||65.5%||25.9%||6% |- |[[1966]]||6,736,046||68%||24.2%||5.6% |- |[[1977]]||7,500,229||69.4%||22.6%||4.6% |- |[[1992]]||7,723,313||73.6%||20.8%||1.4% |} ==== Emigracija ==== Od [[1945]]. Erdelj je, otprilike, napustilo 300.000 Mađara, 400.00 Nemaca i 50.000 Jevreja a takođe i veliki broj Rumuna je emigrirao u zapadne zemlje. Sva ova emigracija je zauvek napustila Erdelj iz različitih razloga, od kojih su najvažniji ekonomski, politički i nacionalni razlozi. == Grb Transilvanije == {{glavni članak|Grb Transilvanije}} Grb Transilvanije iz [[1659]]. godine predstavlja privilegovane narode tog doba: * crna ptica predstavlja plemiće i povezanost sa kraljevskom lozom (većinu plemića su činili Mađari); * sunce i polumesec predstavlja Sekelje, i * sedam crvenih kula predstavlja sedam saksonskih utvrđenja. <gallery> Datoteka:Coat of arms of Transylvania.svg|Grb iz 1659. godine. Datoteka:Austria-Hungary coa 1915 edit.png|Grb Austro−Ugarske gde je uključen i grb Erdelja. Datoteka:Coat of arms of Romania.svg|Sadašnji grb Rumunije gde je uključen i grb Transilvanije. </gallery> == Galerija == <center> {| class="wikitable" | bgcolor="grey" align="center"| <gallery> Datoteka:Erdély Hargita megye001.JPG|Erdelj Datoteka:Transylvania.JPG|Erdelj - Hargita Datoteka:Erdély Hargita megye002.JPG|Erdelj - Hargita Datoteka:Erdély Hargita megye003.JPG|Erdelj - Hargita | Selo Sekelja Datoteka:Nyergestető.jpg|Sedlasti vrh Datoteka:Sibiu - Pasajul Scarilor.jpg|Nađsebenska crkva Datoteka:Arad cultural center.jpg|Arad - kulturni centar Datoteka:Arad evangelic church.jpg|Arad - Evangelistička crkva Datoteka:Bran Castle TB1.jpg|Dvorac Bran Datoteka:CJROcatholic.jpg|Kluž - Katolička katedrala Datoteka:Oradea theatre.jpg|Oradea - Pozorište Datoteka:OradeaTownHall.jpg|Oradea - Opštinska kuća Datoteka:ROM Sibiu Strada Cetatii 06.jpg|Sibiu - tvrđava Datoteka:Sibiu.jpg|Sibiu - Detalj Datoteka:Sighişoara clock tower.jpg|Sigišoara - Toranj sa satom Datoteka:Sighisoara IMG 5624.jpg|Sigišoara - Detalj Datoteka:Korond.jpg|Korondska grnčarija </gallery> |} </center> == Povezano == * [[Banat]] * [[Dobrudža]] * [[Moldavija]] * [[Rumunija]] * [[Vlaška]] {{Commonscat|Transylvania}} [[Kategorija:Transilvanija| ]] [[Kategorija:Geografija Rumunije]] [[Kategorija:Historija Mađarske]] [[Kategorija:Historija Sekelja]] [[Kategorija:Historijske regije Rumunije]] h5m7lb46zlz7b0yvloow4s3hyeg3vc5 42716131 42716070 2026-11-03T19:50:42Z -wuppertaler 176393 /* Galerija */ changed one image (better quality and resolution) 42716131 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Erdély_Hargita_megye005.JPG|thumb|310px|Slika iz Erdelja]] '''Transilvanija''', '''Erdelj''' ({{Jez-rum|Ardeal, Transilvania}}; {{Jez-alb|Transilvanisë}}; {{Jez-češ|Sedmihradsko, Transylvánie}}; {{Jez-gr|Τρανσυλβανία}}; {{Jez-ita|Transilvania}}; [[Jidiš|jid.]] ''זיבנבערגן'' ; {{Jez-lat|Transsilvania}}; {{Jez-mađ|Erdély}}; {{Jez-mk|Трансилванија}}; {{Jez-nem|Siebenbürgen, Transsilvanien}}; [[Romski jezik|rom.]] ''Ardyalo, Transilvaniya''; {{Jez-sl|Sedmograška}}; {{Jez-tur|Erdel, Transilvanya, Urdul}}) je geografsko istorijski kraj koji se prostire u [[Karpati|karpatskom]] basenu današnje [[Rumunija|Rumunije]]. == Poreklo imena == '' Opširnije u člancima: '''[[Transilvanija, poreklo imena]]''' '' Prvi dokumenat koji se može pronaći je iz [[1075]]. i poziva se na Ultra Silvam ({{Jez-lat|Ultra silvam}}) ili u prevodu preko šuma, kako nazivaju tu teritoriju. Takođe u istom stoleću za tu teritoriju su koristili i Partes Transilvana ({{Jez-lat|Partes Transsylvana}}), početkom 12. veka u Legenda Sankti Gerhardi (''Legenda Sancti Gerhardi'') se pozivaju na isti naziv koji znači krajevi preko šume, tako da se u tadašnjoj Kraljevini Mađarskoj to i odomaćilo kao službeni naziv. Međutim u svakodnevnom govoru se i dalje koristio Erdelj kao odrednica, prvi dokumenat koji je to zabeležio je hronika iz [[XII vek]]a [[Delo Mađara|Gesta Hungarorum]] (''Gesta Hungarorum'') koja je spominje kao Erdeelv (''Erdőelv''). Prevod mađarskog naziva su koristili i [[Nemci]] Ibervald (''Über Walt'') u XIII i XIV veku u dokumentima, a u kasnijem periodu su prešli na naziv Zibenbirgen („''Siebenbürgen''”), što znači sedam gradova. Današnja imena tih sedam gradova, tadašnjih utvrđenja, su: [[Brašov]] (''Braşov''), [[Sigišoara]] (''Sighişoara''), [[Medijaš]] (''Mediaş''), [[Sibinj]] (''Sibiu''), [[Sebeš]] (''Sebeş''), [[Bistrica (Rumunija)|Bistrica]] (''Bistriţa'') i [[Kluž-Napoka]] (''Cluj-Napoca''). Prvi rumunski dokument koji beleži ime Erdelja je iz [[1432]]. godine i Ardeal („''Ardeal''”) se javlja kao Ardeliu („''Ardeliu''”). == Geografija == [[Datoteka:Physical_map_of_Romania.jpg|thumb|300px|right|Geografija Erdelja]] Istorijski Erdelj zauzima površinu od 57.000 [[Kvadratni kilometar|km²]] i prosečna nadmorska visina je između 300 do 500 metara. Nalazi se na istočnom delu karpatskog bacena i oivičen je na [[jug]]u sa Snežnikom (''Havasalföld'') i južnim Karpatima, na [[istok]]u sa [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Bukovina|Bukovinom]] . Dok [[sever]]ne i [[zapad]]ne granice su Maramaroš, Satmar, Silađšag i takozvani Alfeld (''Alföld''). Od planinskih delova Karpata najpoznatija je Hargita, a od reka kroz Erdelj protiču Maroš, Samoš i [[Olt (reka)|Olt]] koji i izvire u Erdelju. ==== Veći gradovi ==== Najvažniji gradovi u istorijskom Erdelju su: * Alba Julija ({{Jez-mađ|Gyulafehérvár}}), {{Jez-rum|Alba Iulia}}) nekadašnja prestonica; * Kluž ({{Jez-mađ|Kolozsvár}}, {{Jez-rum|Cluj}}), današnja prestonica; * [[Brašov]] ({{Jez-mađ|Brassó}}, {{Jez-rum|Braşov}}); * Bistrica ({{Jez-mađ|Beszterce}}, {{Jez-rum|Bistriţiu}}); * Sibiu ({{Jez-mađ|Nagyszeben}}, {{Jez-rum|Sibiu}}), prestonica nekadašnje Kraljevske zemlje ({{Jez-mađ|Királyföld}}); * Tirgu Mureš ({{Jez-mađ|Marosvásárhely}}, {{Jez-rum|Târgu Mureş}}), prestonica nekadašnje Mađarske Autonomne Oblasti ({{Jez-mađ|Magyar Autonóm Tartomány}}); * Odorei Sekues ({{Jez-mađ|Székelyudvarhely}}, {{Jez-rum|Odorheiu Secuiesc}}), grad Sekelja; * [[Mijerkurija Čuk]] ({{Jez-mađ|Csíkszereda}}, {{Jez-rum|Miercurea Ciuc}}); * Santu Đorđ ({{Jez-mađ|Sepsiszentgyörgy}}, {{Jez-rum|Sfântu Gheorghe}}). ==== Oblasti i istorijska podela ==== Transilvanija danas nema poseban politički status u okviru Rumunije nego je podeljena u 16 županija {| class="wikitable" |- |colspan="4" bgcolor="green" align="center"| |- ! colspan="4" | Današnja Transilvanija |- | rowspan="2" align="center" | Istočni [[Banat]] | rowspan="2" align="center" | Partium ! colspan="2" | Stari Erdelj |- | | align="center" bgcolor="yellow"| '''Zemlja Sekelja''' |- | valign="top" | * Karaš-Severin(''Judeţul Caraş-Severin'') * [[Temišvar|Timiš]] (''Judeţul Timiş'') | valign="top" | * [[Arad]] (''Judeţul Arad'') * Bihor (''Judeţul Bihor'') * Maramureš (''Judeţul Maramureş'') * Satu Mare (''Judeţul Satu Mare'') * Salaj (''Judeţul Sălaj'') | valign="top" | * Bistrica-Nasaud (''Judeţul Bistriţa-Năsăud'') * [[Brašov]] (''Judeţul Braşov'') * Alba (''Judeţul Alba'') * Hunedoara (''Judeţul Hunedoara'') * Kluž (''Judeţul Cluj'') * Sibiu (''Judeţul Sibiu'') | valign="top" | * Hargita (''Judeţul Harghita'') * Kovasna (''Judeţul Covasna'') * Mureš (''Judeţul Mureş'') |- |colspan="4" bgcolor="green" align="center"| |- |} == Historija == ==== Od VI veka pne. do IX veka n.e. ==== * Prvi podaci potiču iz VI veka pne, kada se pominju Agatursi, da su živeli na tom području. Posle toga između III i II veka pne. se pominju Kelti, a Dačani se pominju između II i I veka, kada na scenu stupaju Rimljani (106. godina pne.) i veći deo Erdelja dopada rimskom carstvu i nastaje provincija pod nazivom [[Dakija]]. * Zbog sve većeg upada Gota u ovu provinciju stanovništvo se većinom iseljava i Erdelj na neki način postaje prolazna stanica za različite nomadske narode i osvajače kao što su [[Zapadni Goti|Vizigoti]], [[Taifali]], [[Huni]], [[Avari]], [[Slaveni|Sloveni]], [[Bugari]] i tako dalje. Po podacima iz ranih srednjevekovnih hronika i nekim iskopinama u području Bodrog-Alšobu, prilikom prolaska Mađara i njihovog dolaska u današnje predele [[Mađarska|Mađarske]] [[895]]. godine, oni nailaze na područje gde jedan narod govori mađarski. Po tim podacima to su bili preci [[Sekelji|Sekelja]] koji i danas žive na tim prostorima jugoistočnog Erdelja. U pričama naroda iz tog kraja i dalje živi uverenje da oni potiču od Huna koji su se povukli u te krajeve posle raspada Atilinog carstva i nestali sa istorijske scene. ==== Od IX veka do 1526. godine ==== * Od [[1001]]. godine i Erdelj potpada pod mađarsku kraljevinu i njome upravlja kraljevski namesnik. U [[XIII vek]]u se nailazi u spisima na prvo razdvajanje stanovništva na nacije i to su pominju Mađari, Sekelji, Sasi i Rumuni (ili Vlasi kako su ih tada nazivali) koji su se tada u većem broju, po nekim podacima, doselili u te krajeve. [[Datoteka:Iancu Hunedoara.jpg|thumb|right|130px|[[Janoš Hunjadi|Sibinjanin Janko]](''Hunyady János'')]] * Posle Budai Nađ Antalove bune [[1437]]. godine politički sistem se bazirao na vladavini privilegovanih iz zajednice triju naroda: Mađara, Sekelja i Saksonaca. * Ključnu ulogu u uzdizanju Erdelja u prvoj polovini [[XV vek]]a je imao [[Janoš Hunjadi|Sibinjanin Janko]] (''Hunyady János''). NJegovi uspešni pohodi protiv Turaka doneli su mu [[1446]]. godine status guvernera u Mađarskoj i [[1448]]. godine papsko priznavanje za princa Transilvanije. Janoš Hunjadi je inače bio i otac poznatog [[Matija Korvin|Matije Korvina]] (Matthias Corvinus of Hungary) * U [[XVI vek]]u, tačnije [[1526]]. godine, posle [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]], Erdelj potpada pod vladavinu Osmanlijskog carstva, ali i dalje zadržava svoju teritorijalnu nepodeljenost. ==== Erdelj kao polunezavisna kneževina ==== * Prvi polunezavisni vladar i knez u Erdelju je bio Janoš Žigmond (János Zsigmond) i to od [[1540]]. godine. On je [[1568]]. godine na skupštini u Tordi izdao garanciju za slobodu vere. To je u ondašnje doba jedan od prvih zakonskih akata koji je davao tu slobodu. Četiri zvanične vere su dobile ovu privilegiju od Turaka: rimokatolička, evangelistička (luterani), reformati (kalvinisti) i unitaristi (Mađarska Unitaristička crkva). Rumunska Pravoslavna crkva nije zvanično priznata zbog svoje tadašnje neorganizovanosti, ali je bila tolerisana. Većina Sekelja je tada pripadala reformatskoj crkvi i reformisti su tada veoma mnogo uticali na razvoj književnosti i kulture kod Sekelja. * U Erdelju, kao polunezavisnoj kneževini, i Turci i Austrijanci su se trudili da pojačaju svoj uticaj. Tako da je teritorija pod nazivom Partium pripojena Erdelju i to [[1571]]. godine po sporazumu između Janoša Žigmonda i Habsburgovaca. * Između [[1. 11.|1. novembra]] [[1599]]. godine i [[5. 8.|5. avgusta]] [[1601]]. godine, Erdelj biva osvojen od strane Mihaela Hrabrog, prvog rumunskog ujedinitelja, ali i dalje ima svoju samoupravu. * U [[17. vijek|XVII veku]] Erdelj doživljava svoj procvat. Gabor Betlen (Bethlen Gábor), protestant, uzdiže kulturu i postaje mecena umetnosti i nauke tadašnjeg Erdelja. Takođe se uspešno ubacuje u takozvani tridesetogodišnji rat na stranu pobednika i pridobija veliki ugled za Erdelj. Dve najjače plemićke familije tog doba su bile [[Báthory]] (''Báthori-család'') i [[Rákóczi]] (''Rákóczi-család'') koje su dali po nekoliko erdeljskih vladara. * [[1699]]. godine sporazumom, [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]], sklopljenim između [[Turska|Turske]] i [[Austrija|Austrije]], Erdelj potpada pod upravu Habzburga. [[1704]]. godine [[Ferenc II Rákóczi]] diže bunu protiv Habsburške vlasti, ali ona biva ugušena i vlast Habsburgovaca učvršćena. Ipak Erdelj je opet zadržao teritorijalnu i kulturnu nezavisnost. [[Datoteka:Coa-transylvania-history-big.svg|thumb|150px|right|Grb Erdelja]] ==== Između [[1711]]. i [[1918]]. godine ==== * Po popisu stanovništva iz [[1712]]. - [[1713]]. godine Erdelj je imao 47% Mađara-Sekelja, 34% Rumuna i 19% Nemaca (Švabe i Sasi). * U [[18. vijek|XVIII veku]] je priliv Rumuna veoma osetan, po različitim izvorima, brojke se kreću od 300.000 do 500.000, tako da se demografija stanovništva osetno menja. * Za vreme vladavine Habzburgovaca deo koji se zove Partium se vraća Mađarskoj, međutim [[1733]]. godine Karolj III ponovo pripaja deo te teritorije Erdelju. [[Datoteka:Flag of Transylvania before 1918.svg|thumb|200px|rught|Zastava Transilvanije od pre [[1918]].]] * Austrijski general Bukov (Buccow) je po naredbi Marije Terezije provodio nasilnu mobilizaciju, protiv koje su se pobunili Sekelji, i [[7. 1.|7. januara]] [[1764]]. godine u mestu [[Sikuleni|Madefalva]] je na taj dan je ubijeno nekoliko stotina Sekelja od strane austrijske vojske. Taj događaj je poznat u istoriji Sekelja kao Madefalska tragedija (''Madéfalvi veszedelem''). Posle toga događaja na hiljade Sekelja se odselilo iz matice za Moldaviju, a u kasnijem periodu i u Bukovinu gde su osnovali nova naselja, tačnije pet sela, gde su živeli do [[1940]]. godine kada su i poslednji Sekelji napustili ta sela. * Za vreme revolucionarne [[1848]]. godine glavno obeležje je bilo neslaganje Mađara, Rumuna i Habzburške Monarhije. Rat se razbuktao u [[novembar|novembru]] te godine između rumunskih i saksonskih trupa pod Austrijskom komandom i mađarskih trupa pod komandom [[Poljska|poljskog]] generala Jožefa Bema. Posle početnih uspeha mađarskih trupa i poraza austrijskih, došlo je do intervencije armije ruskog Cara Nikole I, i mađarske snage su poražene u bici kod [[Temišvar]]a [[9. 8.|9. avgusta]] [[1849]]. godine. * Ugušivši pobunu uz pomoć [[Rusija|Carske Rusije]], Austrija je preduzela nekoliko mera da ponovo učvrsti svoju moć, između ostalog uspostavila je represivni režim u Mađarskoj i vladala Transilvanijom preko vojnog guvernera i dala državljanstvo Rumunima. Ali ipak ubrzo posle toga Kompromisom iz [[1867]]. koji je ustoličio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku Monarhiju]] specijalni status Erdelja se ukinuo i Erdelj biva pripojen [[Velika Mađarska|Mađarskoj Kraljevini]]. * Po popisu stanovništva iz [[1910]]. godine Erdelj je imao 34.2% Mađara-Sekelja, 55.1% Rumuna i 8.7% Nemaca ([[Podunavski Nemci|Dunavske Švabe]] i [[Sasi]]) i ostalih 2%. ==== Transilvanija kao deo Rumunije ==== * Raspadom Austro-Ugarske početkom [[1918]]., narodi koji su živeli u okviru na tom tlu, počeli su da traže nezavisnost od bivše Monarhije. Prve su vođe Transilvanijske Rumunske Nacionalne Partije pozvale na ujedinjenje svih Rumuna u jednu državu, na mitingu u Alba Juliji od [[1. 12.|1. decembra]] [[1918]]. To je potvrđeno i od strane Nacionalnog saveta Transilvanijskih Nemaca i Saveta Dunavskih Nemaca [[Banat]]a. Kao odgovor Mađari su u Klužu [[22. 12.|22. decembra]] [[1918]]. potvrdili lojalnost Transilvanijskih Mađara matici. * Versajskim ugovorom Transilvanija je kompletno stavljena pod upravu Rumunije, teritorijalno i ekonomski. Posle pobune Mađara i poraza Kun Beline mađarske sovjetske republike od strane rumunske armije, Sent Žermenskim ugovorom iz [[1919]]. i Trianonskim ugovorom (Potpisanim [[jun]]a [[1920]].) gde su određene nove granice između Mađarske i Rumunije i status Transilvanije a samim tim i status starog Erdelja. * Kralj Ferdinand I od Rumunije i kraljica Marija od Rumunije su krunisani u Alba Juliji 1922. kao kralj i kraljica cele Rumunije. * U [[august|avgustu]] [[1940]]. na drugom zasedanju u Beču je dodeljen severni deo Transilvanije Mađarskoj, ali posle ugovora u Parizu [[1947]]. na kraju Drugog svetskog rata, teritorija je vraćena Rumuniji tako da su granice Mađarske vraćene na one iz Trianonskog ugovora iz [[1920]]. godine. == Demografija == U današnjoj Transilvaniji živi populacija od 7.5 miliona stanovnika. Najveći udeo čine Rumuni pa slede Mađari. Ove dve grupe se razlikuju, osim po poreklu, po tradiciji, kulturi i veri. [[Rumuni]] čine većinsko stanovništvo u 14 okruga, dok [[Mađari]] u dva okruga i to u Hargiti 84% i u Kovasni 73%. Demografija se u zadnjih stotinu godina promenila. U nekada najvažnijem kulturnom centru Erdelja, Klužu, sada živi 20% Mađara. A od 500.000 erdeljskih [[Sasi|Sasa]] i Švaba skoro da nije ostalo ništa. Jedino se, od većih gradova, u Temišvaru i Nađsebenu mogu naći ostaci ovih naroda. Pored nabrojanih u današnju strukturu stanovništva ulaze [[Romi]], [[Rusini]], [[Slovaci]], [[Srbi]], [[Bugari]], [[Česi]], [[Jevreji]] i tako dalje. {| style="margin: 0.5em 0 1em 1em; background: #ffffff;"| | align="center" |<big>'''Broj stanovnika i procenat po većinskim grupama<br /> po popisu iz [[1992]]. godine'''</big> {| class="wikitable" |- |colspan="3" bgcolor="green" align="center"| |- ! align="center"| Nacionalnost ! align="center"| Broj stanovnika ! align="center"| Procentualni odnos (%) |- |[[Rumuni]] | align="center"| 5 684 142 | align="center"| 73,6 |- | [[Mađari]] | align="center"| 1 603 926 | align="center"| 20,8 |- | [[Romi]] | align="center"| 202 665 | align="center"| 2,6 |- | [[Nemci]] | align="center"| 109 017 | align="center"| 1,4 |- | Ostali ([[Ukrajinci]], [[Srbi]], [[Slovaci]], [[Bugari]], [[Hrvati]], [[Česi]], [[Jevreji]], itd.) | align="center"| 123 563 | align="center"| 1,6 |- |'''Ukupno''' | align="center"| 7 723 313 | align="center"| 100 |- |colspan="3" bgcolor="green" align="center"| |- |} |} {| class="wikitable" border=1 cellspacing=0 cellpadding=2 style="border-collapse:collapse;" !Godina||Ukupno||Rumuni||Mađari||Nemci |- |[[1713]]|| 860 000 ||34%||47%||10% |- |[[1869]]|| 4,224,436 ||59%||25%||9.5% |- |[[1880]]||4,032,851||57%||26%||9.0% |- |[[1890]]||4,429,564||56%||27.1%||12.5% |- |[[1900]]||4,840,722||55%||29.5%||11.9% |- |[[1910]]||5,262,495||55.1%||34.2%||8.7% |- |[[1919]]||5,259,918||57.1%||26.5%||9.8% |- |[[1920]]||5,208,345||57.3%||25.5%||10.6% |- |[[1930]]||5,114,214||58.3%||26.7%||9.7% |- |[[1941]]||5,548,363||55.9%||29.5%||9% |- |[[1948]]||5,761,127||65.1%||25.7%||5.8% |- |[[1956]]||6,232,312||65.5%||25.9%||6% |- |[[1966]]||6,736,046||68%||24.2%||5.6% |- |[[1977]]||7,500,229||69.4%||22.6%||4.6% |- |[[1992]]||7,723,313||73.6%||20.8%||1.4% |} ==== Emigracija ==== Od [[1945]]. Erdelj je, otprilike, napustilo 300.000 Mađara, 400.00 Nemaca i 50.000 Jevreja a takođe i veliki broj Rumuna je emigrirao u zapadne zemlje. Sva ova emigracija je zauvek napustila Erdelj iz različitih razloga, od kojih su najvažniji ekonomski, politički i nacionalni razlozi. == Grb Transilvanije == {{glavni članak|Grb Transilvanije}} Grb Transilvanije iz [[1659]]. godine predstavlja privilegovane narode tog doba: * crna ptica predstavlja plemiće i povezanost sa kraljevskom lozom (većinu plemića su činili Mađari); * sunce i polumesec predstavlja Sekelje, i * sedam crvenih kula predstavlja sedam saksonskih utvrđenja. <gallery> Datoteka:Coat of arms of Transylvania.svg|Grb iz 1659. godine. Datoteka:Austria-Hungary coa 1915 edit.png|Grb Austro−Ugarske gde je uključen i grb Erdelja. Datoteka:Coat of arms of Romania.svg|Sadašnji grb Rumunije gde je uključen i grb Transilvanije. </gallery> == Galerija == <center> {| class="wikitable" | bgcolor="grey" align="center"| <gallery> Datoteka:Erdély Hargita megye001.JPG|Erdelj Datoteka:Transylvania.JPG|Erdelj - Hargita Datoteka:Erdély Hargita megye002.JPG|Erdelj - Hargita Datoteka:Erdély Hargita megye003.JPG|Erdelj - Hargita | Selo Sekelja Datoteka:Nyergestető.jpg|Sedlasti vrh Datoteka:Sibiu - Pasajul Scarilor.jpg|Nađsebenska crkva Datoteka:Arad cultural center.jpg|Arad - kulturni centar Datoteka:Arad evangelic church.jpg|Arad - Evangelistička crkva Datoteka:Bran Castle TB1.jpg|Dvorac Bran Datoteka:CJROcatholic.jpg|Kluž - Katolička katedrala Datoteka:Oradea theatre.jpg|Oradea - Pozorište Datoteka:OradeaTownHall.jpg|Oradea - Opštinska kuća Datoteka:ROM Sibiu Strada Cetatii 06.jpg|Sibiu - tvrđava Datoteka:ROM Sibiu, Turnul Sfatului, View 0021.jpg|Sibiu - Detalj Datoteka:Sighişoara clock tower.jpg|Sigišoara - Toranj sa satom Datoteka:Sighisoara IMG 5624.jpg|Sigišoara - Detalj Datoteka:Korond.jpg|Korondska grnčarija </gallery> |} </center> == Povezano == * [[Banat]] * [[Dobrudža]] * [[Moldavija]] * [[Rumunija]] * [[Vlaška]] {{Commonscat|Transylvania}} [[Kategorija:Transilvanija| ]] [[Kategorija:Geografija Rumunije]] [[Kategorija:Historija Mađarske]] [[Kategorija:Historija Sekelja]] [[Kategorija:Historijske regije Rumunije]] 29p79l24z3g2q413qoqksbk68tb783a 0 53799 42716157 42692626 2026-11-03T23:25:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716157 wikitext text/x-wiki {{Infobox actor | image = Ms. magazine Cover - Winter 2006.jpg | caption = godine 2006. | birthdate = {{birth date and age|1937|12|21|df=y}} | birthname = Lady Jayne Seymour Fonda | birthplace = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | yearsactive = 1959- | spouse = [[Roger Vadim]] (1965-1973) <br /> [[Tom Hayden]] (1973-1990) <br /> [[Ted Turner]] (1991-2001) | academyawards = '''[[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Najbolja glumica]]'''<br />1971 ''[[Klute]]''<br />1978 ''[[Coming Home]]'' | baftaawards = '''[[Nagrada BAFTA za najbolju glumicu|Najbolja glumica]]'''<br />1977 ''[[Julia (film)|Julia]]''<br />1979 ''[[The China Syndrome]]'' | emmyawards = '''[[Primetime Emmy Award za najbolju glavnu glumicu u miniseriji ili filmu|Najbolja glavna glumica u miniseriji ili filmu]]'''<br />1984 ''The Dollmaker'' | goldenglobeawards = '''[[Zlatni globus za najbolju novu žensku zvijezdu|Najbolja ženski debitant]]'''<br />1961 ''[[Tall Story]]'' <br /> '''[[Zlatni globus za najbolju glumicu – drama|Najbolja glumica u dramskom filmu]]'''<br />1971 ''Klute''<br />1977 ''Julia''<br />1978 ''Coming Home'' | awards = '''[[Nagrada Golden Boot]]'''<br />1993 životno djelo <br /> '''Nagrada KCFCC za najbolju glumicu'''<br />1970 ''[[They Shoot Horses, Don't They?]]''<br />1971 ''Klute'' <br /> '''[[Nagrada Los Angeles Film Critics Association za najbolju glumicu|Nagrada LAFCA za najbolju glumicu]]'''<br />1978 ''Coming Home'' ; ''[[Comes a Horseman]]'' ; ''[[California Suite]]'' <br /> '''Nagrada [[Nacionalni odbor za recenziju filmova|NBR]] za životno djelo'''<br />2005 životno djelo <br /> '''[[Nagrada National Society of Film Critics za najbolju glumicu|Nagrada NSFC za najbolju glumicu]]'''<br />1971 ''Klute'' <br /> '''[[Nagrada New York Film Critics Circle za najbolju glumicu|Nagrada NYFCC za najbolju glumicu]]'''<br />1969 ''They Shoot Horses, Don't They?''<br />1971 ''Klute'' }} '''Jane Fonda''' (21. decembra 1937 -) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[Oscar]]om nagrađena [[glumci|glumica]], [[pisac|spisateljica]], [[politički aktivizam|politička aktivistica]], bivša [[manekenka]] i [[guru]] [[fitness]]a. Slavu je stekla 1960-ih s filmovima kao što su ''[[Barbarella (film)|Barbarella]]'' i ''[[Cat Ballou]]'', a tokom glumačke karijere osvojila dva [[Oscar]]a i niz drugih prestižnih nagrada. 1970-ih je izazvala velike kontroverze kada je svoje protivljenje [[vijetnamski rat|vijetnamskom ratu]] iskazala posjetom [[Hanoi|Hanoju]], zbog čega su je mnogi Amerikanci držali izdajnicom. Poslije je bila angažirana oko mnogih društvenih pitanja kao što je ekologija i suzbijanje nasilja nad ženama. 1980-ih je stekla novu popularnost video-kazetama tjelesnih vježbi kojima se popularizirao [[aerobik]]. == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin:1em 1em 1em 0; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%;" |- bgcolor="#B0C4DE" align="center" ! Godina ! Film ! Uloga ! Napomene |- | 1960 | ''[[Tall Story]]'' | June Ryder | |- |rowspan="4" | 1962 | ''[[Walk on the Wild Side]]'' | Kitty Twist | |- | ''[[The Chapman Report]]'' | Kathleen Barclay | |- | ''[[Period of Adjustment (film)|Period of Adjustment]]'' | Isabel Haverstick |nominacija - [[Zlatni globus]] |- | | |[[Zlatni globus]] - najbolja debitantica |- |rowspan="2" | 1963 | ''[[In the Cool of the Day]]'' | Christine Bonner | |- | ''[[Sunday in New York]]'' | Eileen Tyler | |- |rowspan="2" | 1964 | ''[[Les Félins]]'' (Joy House, The Love Cage) | Melinda | |- | ''[[La Ronde (1964 film)|La Ronde]] (Circle of Love)'' | Sophie | |- | 1965 | ''[[Cat Ballou]]'' | Catherine 'Cat' Ballou |nominacija - [[Zlatni globus]] |- |rowspan="3" | 1966 | ''[[The Chase]]'' | Anna Reeves | |- | ''[[La Curée (film)|La Curée]]'' (The Game Is Over) | Renee Saccard | |- | ''[[Any Wednesday]]'' | Ellen Gordon |nominacija - [[Zlatni globus]] |- |rowspan="2" | 1967 | ''[[Hurry Sundown]]'' | Julie Ann Warren | |- | ''[[Barefoot in the Park (film)|Barefoot in the Park]]'' | Corie Bratter |nominacija - [[nagrada BAFTA]] |- |rowspan="2" | 1968 | ''[[Spirits of the Dead]]'' | Contessa Frederica | |- | ''[[Barbarella (film)|Barbarella]]'' | Barbarella | |- | 1969 | ''[[They Shoot Horses, Don't They?]]'' | Gloria Beatty |nominacija - [[Nagrada BAFTA]]; nominacija - [[Zlatni globus]];<br />nominacija - [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscar za najbolju glumicu]] |- | 1971 | ''[[Klute]]'' | Bree Daniels |[[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscar za najbolju glumicu]]; [[Zlatni globus]];<br /> nominacija - [[nagrada BAFTA]] |- | 1972 | ''[[Tout va bien]]'' | Suzanne | |- |rowspan="3" | 1973 | ''[[Steelyard Blues]]'' | Iris Caine | |- | ''[[A Doll's House (1973 Losey film)|A Doll's House]]'' | Nora Helmer | |- | | |[[Zlatni globus]] - Nagrada Henrietta, Najpopularnija ženska zvijezda |- | 1976 | ''[[The Blue Bird (1976 film)|The Blue Bird]]'' | The Night | |- |rowspan="2" | 1977 | ''[[Fun with Dick and Jane (1977 film)|Fun with Dick and Jane]]'' | Jane Harper | |- | ''[[Julia (film)|Julia]]'' | Lillian Hellman |[[nagrada BAFTA]]; [[Zlatni globus]];<br />nominacija - [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscar za najbolju glumicu]] |- |rowspan="4" | 1978 | ''[[Coming Home]]'' | Sally Hyde |[[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscar za najbolju glumicu]] |- | ''[[Comes a Horseman]]'' | Ella Connors | |- | ''[[California Suite (film)|California Suite]]'' | Hannah Warren | |- | | |[[Zlatni globus]]: nagrada Henrietta za najpopularniju glumicu na svijetu |- |rowspan="3" | 1979 | ''[[The China Syndrome]]'' | Kimberly Wells |[[nagrada BAFTA]]; nominacija - [[Zlatni globus]];<br />nom - [[Academy Award for Best Actress]] |- | ''[[The Electric Horseman]]'' | Alice 'Hallie' Martin | |- | | |[[Zlatni globus]]: nagrada Henrietta za najpopularniju glumicu na svijetu |- | 1980 | ''[[Nine to Five]]'' | Judy Bernly | |- |rowspan="2" | 1981 | ''[[On Golden Pond (1981 film)|On Golden Pond]]'' | Chelsea Thayer Wayne |nominacija - [[nagrada BAFTA]]; nominacija - [[Zlatni globus]];<br />nominacija - [[Oscar za najbolju sporednu ghlumicu]] |- | ''[[Rollover (film)|Rollover]]'' | Lee Winters | |- |1984 |''[[The Dollmaker]]'' |Gertie Nevels |[[Emmy Award]] |- | 1985 | ''[[Agnes of God]]'' | Dr. Martha Livingston | |- | 1986 | ''[[The Morning After (1986 film)|The Morning After]]'' | Alex Sternbergen |nominacija - [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscar za najbolju glumicu]] |- | 1989 | ''[[Old Gringo]]'' | Harriet Winslow | |- | 1990 | ''[[Stanley and Iris|Stanley & Iris]]'' | Iris Estelle King | |- |2002 |''[[Searching for Debra Winger]]'' |Herself | |- |2003 |''[[V-Day: Until the Violence Stops]]'' |Herself | |- | 2005 | ''[[Monster-in-Law]]'' | Viola Fields | |- | 2007 | ''[[Georgia Rule]]'' | Georgia | |} == Vanjske veze == {{Commonscat|Jane Fonda}} * {{IMDb ime|0000404}} * {{ymovies name|1800011729}} * [https://web.archive.org/web/20090108080634/http://www.tcm.com/thismonth/article/?cid=155234&mainArticleId=161282 Jane Fonda Profile] at [[Turner Classic Movies]] * [http://www.johngilmore.com/Celebrities/jane_fonda.html Spotlight on Jane Fonda] * [http://urbanlegends.about.com/od/janefonda/a/hanoi_jane.htm About.com article about Fonda's Vietnam era activities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080930151638/http://urbanlegends.about.com/od/janefonda/a/hanoi_jane.htm |date=2008-09-30 }} * [http://fora.tv/fora/showthread.php?t=347 Jane Fonda and Gloria Steinem discuss The Women’s Media Center, their non-profit media organization. (video)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212115329/http://fora.tv/fora/showthread.php?t=347 |date=2009-02-12 }} * [[RITA Resistance Inside the Armies|RITA]]: Resistance Inside the Armies * [https://web.archive.org/web/20181007194858/http://www.fonda.org/notables.htm Fonda Family Genealogy] * [http://www.jane-fonda.net/ Jane Fonda's official website with screenshot-galleries of her workout videos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080313081310/http://www.jane-fonda.net/ |date=2008-03-13 }} * [http://www.rjgeib.com/thoughts/fonda/fonda.html Text of Jane Fonda Hanoi Radio Broadcast] {{start box}} {{s-ach}} {{succession box |title=[[Zlatni globus za najbolju glumicu – drama|Zlatni globus za najbolju glumicu u dramskom filmu]] | before=[[Ali MacGraw]]<br />za ''[[Love Story (1970 film)|Love Story]]'' | years=1972<br />'''za ''[[Klute]]'' ''' | after=[[Liv Ullmann]]<br />za ''[[The Emigrants (film)|The Emigrants]]''}} {{succession box |title=Zlatni globus za najbolju glumicu u dramskom filmu | before=[[Faye Dunaway]]<br />za ''[[Network (film)|Network]]'' | years=1978<br />'''za ''[[Julia (film)|Julia]]'' ''' | after=Jane Fonda<br />za ''[[Coming Home]]''}} {{succession box |title=Zlatni globus za najbolju glumicu u dramskom filmu | before=Jane Fonda<br />za ''[[Julia (film)|Julia]]'' | years=1979<br />'''za ''[[Coming Home]]'' ''' | after=[[Sally Field]]<br />za ''[[Norma Rae]]''}} {{succession box | title = [[Nagrada NYFCC za najbolju glumicu]] | years = 1969<br />'''za'' [[They Shoot Horses, Don't They?]]'' ''' | before= [[Joanne Woodward]]<br />za ''[[Rachel, Rachel]] | after = [[Glenda Jackson]]<br />za ''[[Women in Love (film)|Women in Love]]'' }} {{succession box | title = Nagrada NYFCC za najbolju glumicu | years = 1971<br />'''za'' [[Klute]]'' ''' | before= [[Glenda Jackson]]<br />za ''[[Women in Love (film)|Women in Love]] | after = [[Liv Ullmann]]<br />za ''[[Krici i šaputanja]]'' }} {{end box}} {{Oscar za najbolju glumicu}} {{Zlatni globus za najbolju glumicu u drami}} {{BAFTA za najbolju glumicu}} {{Emmy za najbolju glumicu u miniseriji ili TV-filmu}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1937| |Fonda, Jane}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke manekenke]] [[Kategorija:Američki aktivisti]] [[Kategorija:Dobitnice Oscara za najbolju glavnu glumicu]] [[Kategorija:Dobitnice Zlatnog globusa za najbolju glumicu - drama]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] 3hdw7bmoizngvsjbbm3wel8e7xsx87k 0 54135 42716082 42716065 2026-11-03T15:02:38Z Belirac 17 /* Općinska uprava */ Dodan odjeljak o nekadašnjim mjesnim zajednicama 42716082 wikitext text/x-wiki : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/petlovac/ > Petlovac (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps > [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Petlovac/@45.7342992,18.4597013,18146m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d25029a18d4f9:0x7908b94efb2e14c1!8m2!3d45.7218325!4d18.4058472!16s%2Fg%2F119v2sfl4?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D Područje Općine Petlovac] : [https://en.wikipedia.org/wiki/File:Petlovac_Flag.gif ''Zastava Općine Petlovac''] --- [https://en.wikipedia.org/wiki/File:Coat_of_Arms_of_Petlovac.gif ''grb Općine Petlovac''] {{Općina RH |ime = Općina Petlovac |slika = Petlovac_municipality_location.GIF |opis_slike = Općina Petlovac na karti Osječko-baranjske županije |zastava = |grb = |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |broj stanovnika = 2.743 / 2.405 / '''1874''' |površina = 93,31 |naselja = [[Baranjsko Petrovo Selo]], [[Luč]], [[Novi Bezdan]], [[Novo Nevesinje]], [[Petlovac]], [[Sudaraž]], [[Širine]], [[Torjanci]], [[Zeleno Polje]] |načelnik = Milan Knežević ([[HDZ]]; 2015-2017, 2017-2021, 2021-2025, 2025-) |poštanski broj = 31321 Petlovac |pozivni broj = 031 |registarska oznaka = BM |z. širina = 45.756528 |z. dužina = 18.533400 |web-stranica = http://petlovac.hr/ <br>'''FB-profil''':<br> [https://www.facebook.com/profile.php?id=100067073149809 Općina Petlovac] }} '''Općina Petlovac''' je jedinica lokalne samouprave u sjeverozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Petlovac]], po kome je i dobila ime. Općina obuhvata devet naselja: [[Baranjsko Petrovo Selo]], [[Luč]], [[Novi Bezdan]], [[Novo Nevesinje]], [[Petlovac]], [[Sudaraž]], [[Širine]], [[Torjanci]] i [[Zeleno Polje]] i ima '''1.874''' stanovnika (2021). [[Datoteka:Petlovac-opcina-(20110529)-Tabla dobrodoslice kod Luca.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Petlovac iz pravca [[Šumarina|Šumarine]] prema [[Luč (Baranja)|Luču]], na lokalnoj cesti [[L44006]]]] == Geografija == Područje Općine Petlovac pripada široj prirodno-geografskoj cjelini Baranji, smještenoj na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, u trokutu između rijeka [[Drava|Drave]], [[Dunav]]a i državne granice prema Mađarskoj. To je prostor koji ujedno pripada širem nizinskom prostoru prirodno-geografske makromorfološke cjeline [[Panonska nizina|Panonske nizine]], kao dijela geografskog područja Istočne Hrvatske. === Susjedna područja === Područje Općine Petlovac je u okruženju [[Grad Beli Manastir|Grada Belog Manastira]] - na sjeveroistoku, [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] - na jugoistoku, [[Grad Valpovo|Grada Valpova]] - na jugu, [[Grad Belišće|Grada Belišća]] - na jugozapadu i zapadu, dok je sjeverni dio Općine uz državnu granicu prema [[Mađarska|Mađarskoj]]. === Udaljenosti između naselja === Unutar Općine * Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo: 6,7&nbsp;km (cesta [[D517]]) * Petlovac - Luč: 3,8&nbsp;km (cesta [[Ž4034]]) * Petlovac - Novi Bezdan: 9,3&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[Ž4040]]) * Petlovac - Novo Nevesinje: 12,8&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[Ž4033]]) * Petlovac - Sudaraž: 6,1&nbsp;km (ceste [[D517]] + nerazvrstana cesta) * Petlovac - Širine: 3,9&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[L44007]]) * Petlovac - Torjanci: 17,8&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[Ž4033]]) * Petlovac - Zeleno Polje: 3,2&nbsp;km (ceste [[Ž4034]] + [[L44005]]) Do sjedišta susjednih općina * Petlovac - [[Beli Manastir]]: 9,8&nbsp;km (preko Širina) --- 12,2&nbsp;km (preko Luča) * Petlovac - [[Jagodnjak]]: oko 11&nbsp;km <ref>Google maps ne pokazuje dobro relaciju Petlovac - Jagodnjak pa daje i pogrešnu kilometražu: [https://www.google.com/maps/dir/Petlovac/Jagodnjak/@45.7287211,18.4497808,12z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475d2609cb0de871:0x264912066436c07e!2m2!1d18.5280731!2d45.7585163!1m5!1m1!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!2m2!1d18.5802168!2d45.7001607!3e0?entry=ttu ''Petlovac - Jagodnjak (preko Majških Međa?)'']</ref> * Petlovac - [[Belišće]]: 17,3&nbsp;km * Petlovac - [[Beremend]] (Mađarska): 10,9&nbsp;km === Ceste === Područje Općine Petlovac veze s užim i širim okruženjem ostvaruje preko dvije državne ceste: [[D517]] (Beli Manastir - Valpovo - Koška) i [[D211]] (Baranjsko Petrovo Selo - Beremend u Mađarskoj). Puštanjem u promet cestovnog mosta 2001. godine preko Drave kod Belišća <ref>[https://belisce.hr/prometna-infrastruktura/ Grad Belišće: ''"Prometna infrastruktura"''] (posjet: 21. XII. 2022)</ref> značajno je poboljšana prometna prohodnost tog prostora, a otvorenjem (2. XII. 2022. godine) dionice [[Autocesta A5|Autoceste A5]] Beli Manastir - Osijek na [[Koridor 5C|Koridoru 5c]] <ref>[http://lag-baranja.hr/lag/item/1404-u-promet-pustena-autocesta-beli-manastir-osijek LAG Baranja (2. XII. 2022): ''"U promet puštena autocesta Beli Manastir – Osijek"'']</ref> područje Općine Petlovac dobilo je pristup prometnoj mreži evropskih autocesta. == Stanovništvo == === Po mjestima === {{Multicol}} Popis stanovništva [[2001.]] ---- * UKUPNO - '''2.743''' * [[Baranjsko Petrovo Selo]] - 570 * [[Luč]] - 487 * [[Novi Bezdan]] - 329 * [[Novo Nevesinje]] - 73 * [[Petlovac]] - 801 * [[Sudaraž]] - 0 * [[Širine]] - 86 * [[Torjanci]] - 317 * [[Zeleno Polje]] - 80 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2011.]]<ref>[http://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_3255.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Petlovac''']</ref><ref>[[:bs:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Petlovac)|bs-Wikipedia: ''Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. (Petlovac)'']]</ref> ---- * UKUPNO - '''2.405''' * [[Baranjsko Petrovo Selo]] - 525 * [[Luč]] - 435 * [[Novi Bezdan]] - 300 * [[Novo Nevesinje]] - 63 * [[Petlovac]] - 714 * [[Sudaraž]] - 0 * [[Širine]] - 58 * [[Torjanci]] - 267 * [[Zeleno Polje]] - 43 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2021.]]<ref>[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] <br> [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']</ref> ---- * UKUPNO - '''1.874''' * [[Baranjsko Petrovo Selo]] - 434 * [[Luč]] - 322 * [[Novi Bezdan]] - 262 * [[Novo Nevesinje]] - 41 * [[Petlovac]] - 532 * [[Sudaraž]] - 0 * [[Širine]] - 26 * [[Torjanci]] - 244 * [[Zeleno Polje]] - 13 {{Multicol-end}} ---- '''Napomena''': Između popisa 2001. i 2011. godine broj stanovnika Općine Petlovac smanjio se za '''338''' (12,32 %), a između popisa 2011. i 2021. za još '''531''' (28,34 %). U dvadesetogodišnjem razdoblju (2001-2021) broj stanovnika smanjio se za drastičnih '''869''' (31,68 %), dakle gotovo za jednu trećinu. === Po nacionalnosti (2001) === Narodnosni sastav Općine Petlovac prema popisu iz 2001. godine: {{Multicol}} * [[Hrvati]] (71,35 %) * [[Mađari]] (14,4 %) * [[Srbi]] (5,25 %) * [[Romi]] (3,24 %) * [[Slovenci]] (1,28 %) * [[Nijemci]] (0,73 %) {{Multicol-break}} * [[Bošnjaci]] (0,26 %) * [[Albanci]] (0,22 %) * [[Slovaci]] (0,22 %) * [[Crnogorci]] (0,18 %) * [[Rusini]] (0,15 %) * [[Rusi]] (0,11 %) {{Multicol-break}} * [[Makedonci]] (0,04 %) * [[Rumunji]] (0,04 %) * nije se izjasnilo (2,11 %) * nepoznato (0,42 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po nacionalnosti (2011) === Narodnosni sastav Općine Petlovac prema popisu iz 2011. godine: {{Multicol}} * [[Hrvati]] - 1761 (73,22 %) * [[Mađari]] - 330 (13,72 %) * [[Srbi]] - 122 (5,07 %) * [[Romi]] - 109 (4,53 %) * [[Slovenci]] - 16 (0,67 %) * [[Nijemci]] - 9 (0,37 %) {{Multicol-break}} * [[Bošnjaci]] - 1 (0,04 %) * [[Albanci]] - 10 (0,42 %) * [[Slovaci]] - 6 (0,25 %) * [[Crnogorci]] - 6 (0,25 %) * [[Rusini]] - 5 (0,21 %) * [[Rusi]] - 3 (0,12 %) {{Multicol-break}} * [[Talijani]] - 1 (0,04 %) * [[Rumunji]] - 1 (0,04 %) * nije se izjasnilo - 13 (0,54 %) * nepoznato - 4 (0,17 %) * ostali - 2 (0,08 %) {{Multicol-end}} === Po maternjem jeziku (2001) === Stanovništvo Općine Petlovac 2001. prema maternjem jeziku: [[hrvatski jezik|hrvatski]] (81,12 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (12,72 %), [[romski jezik|romski]] (2,11 %), [[srpski jezik|srpski]] govori 2,04 % stanovnika, [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,47 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,29 %)[[albanski]] (0,22 %), [[slovački]] (0,18 %), [[ruski]] (0,11 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,07 %), [[rusinski]] (0,07 %), [[bošnjački]] (0,04 %), [[makedonski]] (0,04 %) i 0,52 % nepoznato. === Po maternjem jeziku (2011) === Stanovništvo Općine Petlovac 2001. prema maternjem jeziku: [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 1.962 (81,58 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 262 (10,89 %), [[romski jezik|romski]] - 71 (2,95 %), [[srpski jezik|srpski]] - 70 (2,91 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 2 (0,08 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 7 (0,29 %)[[albanski]] - 9 (0,37 %), [[slovački]] - 5 (0,21 %), [[ruski]] - 1 (0,04 %), [[njemački jezik|njemački]] - 4 (0,17 %), [[rusinski]] - 3 (0,12 %), [[bosanski]] - 3 (0,12 %), [[crnogorski]] - 1 (0,04 %), [[talijanski]] - 1 (0,04 %), [[srpsko-hrvatski]] - 1 (0,04 %) i nepoznato - 3 (0,12 %). === Po vjeroispovijesti (2001) === Stanovništvo Općine Petlovac 2001. prema vjeroispovijesti: [[katolici]] (89,1 %), [[pravoslavna crkva]] (5,18 %), [[islam]] (0,36 %), evangelistička crkva (0,33 %), [[kalvinistička crkva]] (0,26 %), [[adventistička crkva]] (0,22 %), [[jehovini svjedoci]] (0,15 %), grkokatolici (0,04 %), [[ostali]] (0,62 %), [[agnostici]] (3,06 %), nisu vjernici (0,33 %) i 0,35 % nepoznato. === Po vjeroispovijesti (2011) === Stanovništvo Općine Petlovac 2011. prema vjeroispovijesti: [[katolici]] - 2.134 (88,73 %), [[pravoslavci]] - 130 (5,41 %), [[protestanti]] - 16 (0,67 %), ostali kršćani - 36 (1,50 %), [[muslimani]] - 12 (0,50 %), [[ostali]] - 6 (0,25 %), [[agnostici]] - 1 (0,04 %), nisu vjernici i ateisti - 32 (1,33 %), ne izjašnjavaju se - 34 (1,41 %) i napoznato - 4 (0,17 %). [[Datoteka:Petlovac-(20180515)-Opcina i ulaz u Sportski park.jpg|right|thumb|310px|Zgrada Općine Petlovac (u pozadini), Dom kulture i ulaz u Sportski park (lijevo: Područna škola Petlovac)]] [[Datoteka:Petlovac-(20130130)-Infopano Opcine Petlovac.jpg|mini|desno|310px|Infopano uz zgradu Općine Petlovac s reljefnom kartom Baranje]] == Općinska uprava == === Izborne funkcije === * Načelnik: Milan '''Knežević''' ([[HDZ]]) * Zamjenik načelnika: Dalibor '''Perin''' (HSS) === Ostale funkcije === * Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela: Eugen Tomić === Vijeća nacionalnih manjina === Budući da u Općini Petlovac u znatnijem broju žive pripadnici [[Mađari|mađarske]], [[Romi|romske]] i [[Srbi|srpske]] manjine, u Općini se na manjinskim izborima biraju (ili su se birala) sljedeća vijeća: * [https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/predstavnicko-tijelo-petlovca/vijeca-nacionalnih-manjina-petlovca/vijece-madarske-nacionalne-manjine Vijeće mađarske nacionalne manjine] <br> [https://www.petlovac.hr/component/k2/item/download/619_c22006d9b18384f03b390d21f400ca5b Odluka o konačnim rezultatima (2023)] * [https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/predstavnicko-tijelo-petlovca/vijeca-nacionalnih-manjina-petlovca/vijece-romske-nacionalne-manjine Vijeće romske nacionalne manjine] <br> [https://www.petlovac.hr/component/k2/item/download/620_1796010076243dc3e5c3989d84067d0b Odluka o konačnim rezultatima (2023)] * [https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/predstavnicko-tijelo-petlovca/vijeca-nacionalnih-manjina-petlovca/vijece-srpske-nacionalne-manjine Vijeće srpske nacionalne manjine] <br> [https://www.petlovac.hr/component/k2/item/download/613_afd29754645f312fb0c300f502a5d3db Odluka o neodržavanju izbora (2023)] Izbori za vijeća nacionalnih manjina održani su 7. V. 2023. godine. === Mjesni odbori === Posljednji izbori za vijeća mjesnih odbora u Općini Petlovac održani su 15. III. 2026. godine. Općinsko vijeće raspisalo ih je 5. II., a konačne rezultate izbora za aktivne mjesne odbore Općinsko izborno povjerenstvo utvrdilo je i objavilo 19. III. 2026. godine.<ref>[https://petlovac.hr/obavijesti-opcine-petlovac/item/418-izbori-za-clanove-vijeca-mjesnih-odbora-na-podrucju-opcine-petlovac Općina Petlovac: ''"Izbori za članove vijeća mjesnih odbora na području Općine Petlovac"''] (10. II. 2026)</ref> Ti izbori imali su specifičan karakter jer je u svakom od pet aktivnih mjesnih odbora (Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan i Torjanci) bila kandidirana samo po jedna lista. Iz tog je razloga glasanje bilo formalnog karaktera, a rezultati i budući sastavi vijeća bili su unaprijed poznati. Za Mjesni odbor Novo Nevesinje tada nije formirana niti jedna kandidacijska lista. '''Sastav vijeća mjesnih odbora''' Na području Općine Petlovac, prema Statutu Općine i službenim podacima, nalaze se sljedeći mjesni odbori (s početkom mandata 15. III. 2026):<ref>[https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/mjesna-samouprava/mjesni-odbori Općina Petlovac: ''"Mjesni odbori na području Općine Petlovac"''] (pristup: 19. III. 2026)</ref> ---- * Mjesni odbor '''Petlovac''' (za naselja Petlovac, Zeleno polje, Širine i Sudaraž) Predsjednik: Kristijan Jalšovec (e-mail: vmo.petlovac@petlovac.hr) Članovi vijeća: Tomislav Matulin, Jasenka Vuk, Dalibor Babli, Andrijana Bartolić Baksa, Arijana Pavlic Preksavec, Antonija Jalšovec ---- * Mjesni odbor '''Baranjsko Petrovo Selo''' (za naselje Baranjsko Petrovo Selo) Predsjednik: Zdenko Bognar Članovi vijeća: Berislav Kuna, Damjan Bačić, Marija Babli, Josip Bajkovec ---- * Mjesni odbor '''Luč''' (za naselje Luč) Predsjednik: Kristijan Pavković Članovi vijeća: Ema Perin, Leo Bartolov, Dora Mikec, Mato Balent ---- * Mjesni odbor '''Novi Bezdan''' (za naselje Novi Bezdan) Predsjednik: Tibor Živić Članovi vijeća: Ibojka Horvat, Zoltan Kovač, Tunde Šipoš Živić, Mario Martinčić ---- * Mjesni odbor '''Torjanci''' (za naselje Torjanci) Predsjednik: Marko Šarac Članovi vijeća: Darko Torjanac, Mladen Janjetović, Edvardo Pešut, Mario Čoka ---- * Mjesni odbor '''Novo Nevesinje''' (za naselje Novo Nevesinje) Bez operativnih tijela. '''Obrazloženje za MO Novo Nevesinje''' Novo Nevesinje je jedno od najmanjih naselja u Općini Petlovac s izrazito malim brojem stanovnika (npr. na izborima 2011. godine imalo je svega 67 registriranih birača). Zbog nedostatka kandidata ili nedovoljnog odaziva građana da se formira kandidacijska lista od pet (5) članova, vijeće tog mjesnog odbora na posljednjim lokalnim izborima za mjesnu samoupravu nije formirano. Stoga od 15. III. 2026. godine ne postoji funkcionalno i izabrano Vijeće Mjesnog odbora Novo Nevesinje. Dok se ne provedu novi izbori ili ne podnese inicijativa za spajanje s nekim drugim odborom, to naselje formalno zadržava status zasebnog MO-a, ali bez operativnih tijela. === Nekadašnje mjesne zajednice === U vrijeme [[Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], sustav mjesne samouprave počivao je na konceptu [[mjesna zajednica|mjesnih zajednica]] (MZ). Na području današnje Općine Petlovac tada su funkcionirale zasebne mjesne zajednice: MZ Petlovac, MZ Baranjsko Petrovo Selo, MZ Luč, MZ Novi Bezdan i MZ Torjanci. Manja naselja i pustare (Novo Nevesinje, Sudaraž, Širine, Zeleno Polje) bile su raspoređene unutar tih ili susjednih administrativnih sjedišta: Širine i Sudaraž pripadali su MZ Beli Manastir, Zeleno Polje MZ Petlovac, a Novo Nevesinje MZ Baranjsko Petrovo Selo. == Historija == <!--molim malo pojasniti: Porijeklo imena mjesta dolazi od dvije hrvatske riječi: pet + lovac, iako često dolazi do zabune da se ime mjesta povezuje s pijetlovima--> <!--Petlovac je bio velika [[mađarska]] baza u drugom svjetskom ratu. za vladavine Mađara petlovac je nosio ime Sent Ištvan, a kasnije su ga naselili njemački državljani i dali mu ime Blumendorf (selo cvijeća) što se može vidjeti i danas u nekim od starih dvorišta.Razni parkovi i labirinti od cvijeća i raslinja,a posebno na Petlovačkom groblju koje je gotovo trećina njemačko.--> == Gospodarstvo == [[Datoteka:Petlovac-(20180515)-Osnovna skola.jpg|mini|desno|300px|Područna škola Petlovac Osnovne škole Šećerana]] == Društvo i kultura == === Škole === Na području Općine Petlovac osnovno obrazovanje je organizirano u sklopu matične [http://os-secerana.skole.hr/ Osnovne škole "Šećerana" Šećerana]. Toj školi pripada Područna škola [[Baranjsko Petrovo Selo]], u kojoj se nastava odvija za učenike od I. do VIII. razreda. U područnim školama u Petlovcu, [[Luč]]u i [[Torjanci]]ma nastavu pohađaju učenici I., II., III. i IV. razreda u kombinaciji. U sastavu [http://os-zmajevac.skole.hr/ Osnovne škole Zmajevac] djeluje Područna škola [[Novi Bezdan]] na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]], a nastavu pohađaju učenici do I. do VIII. razreda. == Izvori i vanjske veze == {{Commonscat|Petlovac}} {{Reflist}} * [https://www.petlovac.hr/ Službena web-stranica Općine Petlovac] * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=40 Osječko-baranjska županije: ''Petlovac'']{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20Petlovac Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Petlovac''] * [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Petlovac LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Petlovac''] == Šabloni == {{Petlovac}} {{Baranjske općine}} {{Baranjska naselja}} {{DEFAULTSORT:Petlovac}} [[Kategorija:Općina Petlovac| ]] [[Kategorija:Općine u Baranji]] [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] 9vepfd76i1qaf2l5hfigu1yfz0bky64 42716088 42716082 2026-11-03T15:22:19Z Belirac 17 Dodavanje odjeljka o mađarskim imenima naselja 42716088 wikitext text/x-wiki : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/petlovac/ > Petlovac (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps > [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Petlovac/@45.7342992,18.4597013,18146m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d25029a18d4f9:0x7908b94efb2e14c1!8m2!3d45.7218325!4d18.4058472!16s%2Fg%2F119v2sfl4?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D Područje Općine Petlovac] : [https://en.wikipedia.org/wiki/File:Petlovac_Flag.gif ''Zastava Općine Petlovac''] --- [https://en.wikipedia.org/wiki/File:Coat_of_Arms_of_Petlovac.gif ''grb Općine Petlovac''] {{Općina RH |ime = Općina Petlovac |slika = Petlovac_municipality_location.GIF |opis_slike = Općina Petlovac na karti Osječko-baranjske županije |zastava = |grb = |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |broj stanovnika = 2.743 / 2.405 / '''1874''' |površina = 93,31 |naselja = [[Baranjsko Petrovo Selo]], [[Luč]], [[Novi Bezdan]], [[Novo Nevesinje]], [[Petlovac]], [[Sudaraž]], [[Širine]], [[Torjanci]], [[Zeleno Polje]] |načelnik = Milan Knežević ([[HDZ]]; 2015-2017, 2017-2021, 2021-2025, 2025-) |poštanski broj = 31321 Petlovac |pozivni broj = 031 |registarska oznaka = BM |z. širina = 45.756528 |z. dužina = 18.533400 |web-stranica = http://petlovac.hr/ <br>'''FB-profil''':<br> [https://www.facebook.com/profile.php?id=100067073149809 Općina Petlovac] }} '''Općina Petlovac''' je jedinica lokalne samouprave u sjeverozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Petlovac]], po kome je i dobila ime. Općina obuhvata devet naselja: [[Baranjsko Petrovo Selo]], [[Luč]], [[Novi Bezdan]], [[Novo Nevesinje]], [[Petlovac]], [[Sudaraž]], [[Širine]], [[Torjanci]] i [[Zeleno Polje]] i ima '''1.874''' stanovnika (2021). == Mađarska imena naselja == Prema mađarskoj [[:hu:Baranyaszentistv%C3%A1n|Wikipediji]], naselja u sastavu Općine Petlovac imaju ova mađarska imena: ''Baranyaszentistván'' ('''Petlovac'''; narodski ''Sentivanj''), ''Braidaföld'' ('''Širine'''), ''Harisnyapuszta'' ('''Novo Nevesinje'''), ''Lőcs'' ('''Luč'''), ''Petárda'' ('''Baranjsko Petrovo Selo'''; narodski ''Petarda''), ''Szudarázs'' ('''Sudaraž'''), ''Torjánc'' ('''Torjanci'''), ''Újbezdán'' ('''Novi Bezdan'''), ''Szentistvánpuszta'' ('''Zeleno Polje'''; narodski ''Zelenka''). [[Datoteka:Petlovac-opcina-(20110529)-Tabla dobrodoslice kod Luca.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Petlovac iz pravca [[Šumarina|Šumarine]] prema [[Luč (Baranja)|Luču]], na lokalnoj cesti [[L44006]]]] == Geografija == Područje Općine Petlovac pripada široj prirodno-geografskoj cjelini Baranji, smještenoj na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, u trokutu između rijeka [[Drava|Drave]], [[Dunav]]a i državne granice prema Mađarskoj. To je prostor koji ujedno pripada širem nizinskom prostoru prirodno-geografske makromorfološke cjeline [[Panonska nizina|Panonske nizine]], kao dijela geografskog područja Istočne Hrvatske. === Susjedna područja === Područje Općine Petlovac je u okruženju [[Grad Beli Manastir|Grada Belog Manastira]] - na sjeveroistoku, [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] - na jugoistoku, [[Grad Valpovo|Grada Valpova]] - na jugu, [[Grad Belišće|Grada Belišća]] - na jugozapadu i zapadu, dok je sjeverni dio Općine uz državnu granicu prema [[Mađarska|Mađarskoj]]. === Udaljenosti između naselja === Unutar Općine * Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo: 6,7&nbsp;km (cesta [[D517]]) * Petlovac - Luč: 3,8&nbsp;km (cesta [[Ž4034]]) * Petlovac - Novi Bezdan: 9,3&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[Ž4040]]) * Petlovac - Novo Nevesinje: 12,8&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[Ž4033]]) * Petlovac - Sudaraž: 6,1&nbsp;km (ceste [[D517]] + nerazvrstana cesta) * Petlovac - Širine: 3,9&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[L44007]]) * Petlovac - Torjanci: 17,8&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[Ž4033]]) * Petlovac - Zeleno Polje: 3,2&nbsp;km (ceste [[Ž4034]] + [[L44005]]) Do sjedišta susjednih općina * Petlovac - [[Beli Manastir]]: 9,8&nbsp;km (preko Širina) --- 12,2&nbsp;km (preko Luča) * Petlovac - [[Jagodnjak]]: oko 11&nbsp;km <ref>Google maps ne pokazuje dobro relaciju Petlovac - Jagodnjak pa daje i pogrešnu kilometražu: [https://www.google.com/maps/dir/Petlovac/Jagodnjak/@45.7287211,18.4497808,12z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475d2609cb0de871:0x264912066436c07e!2m2!1d18.5280731!2d45.7585163!1m5!1m1!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!2m2!1d18.5802168!2d45.7001607!3e0?entry=ttu ''Petlovac - Jagodnjak (preko Majških Međa?)'']</ref> * Petlovac - [[Belišće]]: 17,3&nbsp;km * Petlovac - [[Beremend]] (Mađarska): 10,9&nbsp;km === Ceste === Područje Općine Petlovac veze s užim i širim okruženjem ostvaruje preko dvije državne ceste: [[D517]] (Beli Manastir - Valpovo - Koška) i [[D211]] (Baranjsko Petrovo Selo - Beremend u Mađarskoj). Puštanjem u promet cestovnog mosta 2001. godine preko Drave kod Belišća <ref>[https://belisce.hr/prometna-infrastruktura/ Grad Belišće: ''"Prometna infrastruktura"''] (posjet: 21. XII. 2022)</ref> značajno je poboljšana prometna prohodnost tog prostora, a otvorenjem (2. XII. 2022. godine) dionice [[Autocesta A5|Autoceste A5]] Beli Manastir - Osijek na [[Koridor 5C|Koridoru 5c]] <ref>[http://lag-baranja.hr/lag/item/1404-u-promet-pustena-autocesta-beli-manastir-osijek LAG Baranja (2. XII. 2022): ''"U promet puštena autocesta Beli Manastir – Osijek"'']</ref> područje Općine Petlovac dobilo je pristup prometnoj mreži evropskih autocesta. == Stanovništvo == === Po mjestima === {{Multicol}} Popis stanovništva [[2001.]] ---- * UKUPNO - '''2.743''' * [[Baranjsko Petrovo Selo]] - 570 * [[Luč]] - 487 * [[Novi Bezdan]] - 329 * [[Novo Nevesinje]] - 73 * [[Petlovac]] - 801 * [[Sudaraž]] - 0 * [[Širine]] - 86 * [[Torjanci]] - 317 * [[Zeleno Polje]] - 80 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2011.]]<ref>[http://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_3255.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Petlovac''']</ref><ref>[[:bs:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Petlovac)|bs-Wikipedia: ''Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. (Petlovac)'']]</ref> ---- * UKUPNO - '''2.405''' * [[Baranjsko Petrovo Selo]] - 525 * [[Luč]] - 435 * [[Novi Bezdan]] - 300 * [[Novo Nevesinje]] - 63 * [[Petlovac]] - 714 * [[Sudaraž]] - 0 * [[Širine]] - 58 * [[Torjanci]] - 267 * [[Zeleno Polje]] - 43 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2021.]]<ref>[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] <br> [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']</ref> ---- * UKUPNO - '''1.874''' * [[Baranjsko Petrovo Selo]] - 434 * [[Luč]] - 322 * [[Novi Bezdan]] - 262 * [[Novo Nevesinje]] - 41 * [[Petlovac]] - 532 * [[Sudaraž]] - 0 * [[Širine]] - 26 * [[Torjanci]] - 244 * [[Zeleno Polje]] - 13 {{Multicol-end}} ---- '''Napomena''': Između popisa 2001. i 2011. godine broj stanovnika Općine Petlovac smanjio se za '''338''' (12,32 %), a između popisa 2011. i 2021. za još '''531''' (28,34 %). U dvadesetogodišnjem razdoblju (2001-2021) broj stanovnika smanjio se za drastičnih '''869''' (31,68 %), dakle gotovo za jednu trećinu. === Po nacionalnosti (2001) === Narodnosni sastav Općine Petlovac prema popisu iz 2001. godine: {{Multicol}} * [[Hrvati]] (71,35 %) * [[Mađari]] (14,4 %) * [[Srbi]] (5,25 %) * [[Romi]] (3,24 %) * [[Slovenci]] (1,28 %) * [[Nijemci]] (0,73 %) {{Multicol-break}} * [[Bošnjaci]] (0,26 %) * [[Albanci]] (0,22 %) * [[Slovaci]] (0,22 %) * [[Crnogorci]] (0,18 %) * [[Rusini]] (0,15 %) * [[Rusi]] (0,11 %) {{Multicol-break}} * [[Makedonci]] (0,04 %) * [[Rumunji]] (0,04 %) * nije se izjasnilo (2,11 %) * nepoznato (0,42 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po nacionalnosti (2011) === Narodnosni sastav Općine Petlovac prema popisu iz 2011. godine: {{Multicol}} * [[Hrvati]] - 1761 (73,22 %) * [[Mađari]] - 330 (13,72 %) * [[Srbi]] - 122 (5,07 %) * [[Romi]] - 109 (4,53 %) * [[Slovenci]] - 16 (0,67 %) * [[Nijemci]] - 9 (0,37 %) {{Multicol-break}} * [[Bošnjaci]] - 1 (0,04 %) * [[Albanci]] - 10 (0,42 %) * [[Slovaci]] - 6 (0,25 %) * [[Crnogorci]] - 6 (0,25 %) * [[Rusini]] - 5 (0,21 %) * [[Rusi]] - 3 (0,12 %) {{Multicol-break}} * [[Talijani]] - 1 (0,04 %) * [[Rumunji]] - 1 (0,04 %) * nije se izjasnilo - 13 (0,54 %) * nepoznato - 4 (0,17 %) * ostali - 2 (0,08 %) {{Multicol-end}} === Po maternjem jeziku (2001) === Stanovništvo Općine Petlovac 2001. prema maternjem jeziku: [[hrvatski jezik|hrvatski]] (81,12 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (12,72 %), [[romski jezik|romski]] (2,11 %), [[srpski jezik|srpski]] govori 2,04 % stanovnika, [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,47 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,29 %)[[albanski]] (0,22 %), [[slovački]] (0,18 %), [[ruski]] (0,11 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,07 %), [[rusinski]] (0,07 %), [[bošnjački]] (0,04 %), [[makedonski]] (0,04 %) i 0,52 % nepoznato. === Po maternjem jeziku (2011) === Stanovništvo Općine Petlovac 2001. prema maternjem jeziku: [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 1.962 (81,58 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 262 (10,89 %), [[romski jezik|romski]] - 71 (2,95 %), [[srpski jezik|srpski]] - 70 (2,91 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 2 (0,08 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 7 (0,29 %)[[albanski]] - 9 (0,37 %), [[slovački]] - 5 (0,21 %), [[ruski]] - 1 (0,04 %), [[njemački jezik|njemački]] - 4 (0,17 %), [[rusinski]] - 3 (0,12 %), [[bosanski]] - 3 (0,12 %), [[crnogorski]] - 1 (0,04 %), [[talijanski]] - 1 (0,04 %), [[srpsko-hrvatski]] - 1 (0,04 %) i nepoznato - 3 (0,12 %). === Po vjeroispovijesti (2001) === Stanovništvo Općine Petlovac 2001. prema vjeroispovijesti: [[katolici]] (89,1 %), [[pravoslavna crkva]] (5,18 %), [[islam]] (0,36 %), evangelistička crkva (0,33 %), [[kalvinistička crkva]] (0,26 %), [[adventistička crkva]] (0,22 %), [[jehovini svjedoci]] (0,15 %), grkokatolici (0,04 %), [[ostali]] (0,62 %), [[agnostici]] (3,06 %), nisu vjernici (0,33 %) i 0,35 % nepoznato. === Po vjeroispovijesti (2011) === Stanovništvo Općine Petlovac 2011. prema vjeroispovijesti: [[katolici]] - 2.134 (88,73 %), [[pravoslavci]] - 130 (5,41 %), [[protestanti]] - 16 (0,67 %), ostali kršćani - 36 (1,50 %), [[muslimani]] - 12 (0,50 %), [[ostali]] - 6 (0,25 %), [[agnostici]] - 1 (0,04 %), nisu vjernici i ateisti - 32 (1,33 %), ne izjašnjavaju se - 34 (1,41 %) i napoznato - 4 (0,17 %). [[Datoteka:Petlovac-(20180515)-Opcina i ulaz u Sportski park.jpg|right|thumb|310px|Zgrada Općine Petlovac (u pozadini), Dom kulture i ulaz u Sportski park (lijevo: Područna škola Petlovac)]] [[Datoteka:Petlovac-(20130130)-Infopano Opcine Petlovac.jpg|mini|desno|310px|Infopano uz zgradu Općine Petlovac s reljefnom kartom Baranje]] == Općinska uprava == === Izborne funkcije === * Načelnik: Milan '''Knežević''' ([[HDZ]]) * Zamjenik načelnika: Dalibor '''Perin''' (HSS) === Ostale funkcije === * Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela: Eugen Tomić === Vijeća nacionalnih manjina === Budući da u Općini Petlovac u znatnijem broju žive pripadnici [[Mađari|mađarske]], [[Romi|romske]] i [[Srbi|srpske]] manjine, u Općini se na manjinskim izborima biraju (ili su se birala) sljedeća vijeća: * [https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/predstavnicko-tijelo-petlovca/vijeca-nacionalnih-manjina-petlovca/vijece-madarske-nacionalne-manjine Vijeće mađarske nacionalne manjine] <br> [https://www.petlovac.hr/component/k2/item/download/619_c22006d9b18384f03b390d21f400ca5b Odluka o konačnim rezultatima (2023)] * [https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/predstavnicko-tijelo-petlovca/vijeca-nacionalnih-manjina-petlovca/vijece-romske-nacionalne-manjine Vijeće romske nacionalne manjine] <br> [https://www.petlovac.hr/component/k2/item/download/620_1796010076243dc3e5c3989d84067d0b Odluka o konačnim rezultatima (2023)] * [https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/predstavnicko-tijelo-petlovca/vijeca-nacionalnih-manjina-petlovca/vijece-srpske-nacionalne-manjine Vijeće srpske nacionalne manjine] <br> [https://www.petlovac.hr/component/k2/item/download/613_afd29754645f312fb0c300f502a5d3db Odluka o neodržavanju izbora (2023)] Izbori za vijeća nacionalnih manjina održani su 7. V. 2023. godine. === Mjesni odbori === Posljednji izbori za vijeća mjesnih odbora u Općini Petlovac održani su 15. III. 2026. godine. Općinsko vijeće raspisalo ih je 5. II., a konačne rezultate izbora za aktivne mjesne odbore Općinsko izborno povjerenstvo utvrdilo je i objavilo 19. III. 2026. godine.<ref>[https://petlovac.hr/obavijesti-opcine-petlovac/item/418-izbori-za-clanove-vijeca-mjesnih-odbora-na-podrucju-opcine-petlovac Općina Petlovac: ''"Izbori za članove vijeća mjesnih odbora na području Općine Petlovac"''] (10. II. 2026)</ref> Ti izbori imali su specifičan karakter jer je u svakom od pet aktivnih mjesnih odbora (Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan i Torjanci) bila kandidirana samo po jedna lista. Iz tog je razloga glasanje bilo formalnog karaktera, a rezultati i budući sastavi vijeća bili su unaprijed poznati. Za Mjesni odbor Novo Nevesinje tada nije formirana niti jedna kandidacijska lista. '''Sastav vijeća mjesnih odbora''' Na području Općine Petlovac, prema Statutu Općine i službenim podacima, nalaze se sljedeći mjesni odbori (s početkom mandata 15. III. 2026):<ref>[https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/mjesna-samouprava/mjesni-odbori Općina Petlovac: ''"Mjesni odbori na području Općine Petlovac"''] (pristup: 19. III. 2026)</ref> ---- * Mjesni odbor '''Petlovac''' (za naselja Petlovac, Zeleno polje, Širine i Sudaraž) Predsjednik: Kristijan Jalšovec (e-mail: vmo.petlovac@petlovac.hr) Članovi vijeća: Tomislav Matulin, Jasenka Vuk, Dalibor Babli, Andrijana Bartolić Baksa, Arijana Pavlic Preksavec, Antonija Jalšovec ---- * Mjesni odbor '''Baranjsko Petrovo Selo''' (za naselje Baranjsko Petrovo Selo) Predsjednik: Zdenko Bognar Članovi vijeća: Berislav Kuna, Damjan Bačić, Marija Babli, Josip Bajkovec ---- * Mjesni odbor '''Luč''' (za naselje Luč) Predsjednik: Kristijan Pavković Članovi vijeća: Ema Perin, Leo Bartolov, Dora Mikec, Mato Balent ---- * Mjesni odbor '''Novi Bezdan''' (za naselje Novi Bezdan) Predsjednik: Tibor Živić Članovi vijeća: Ibojka Horvat, Zoltan Kovač, Tunde Šipoš Živić, Mario Martinčić ---- * Mjesni odbor '''Torjanci''' (za naselje Torjanci) Predsjednik: Marko Šarac Članovi vijeća: Darko Torjanac, Mladen Janjetović, Edvardo Pešut, Mario Čoka ---- * Mjesni odbor '''Novo Nevesinje''' (za naselje Novo Nevesinje) Bez operativnih tijela. '''Obrazloženje za MO Novo Nevesinje''' Novo Nevesinje je jedno od najmanjih naselja u Općini Petlovac s izrazito malim brojem stanovnika (npr. na izborima 2011. godine imalo je svega 67 registriranih birača). Zbog nedostatka kandidata ili nedovoljnog odaziva građana da se formira kandidacijska lista od pet (5) članova, vijeće tog mjesnog odbora na posljednjim lokalnim izborima za mjesnu samoupravu nije formirano. Stoga od 15. III. 2026. godine ne postoji funkcionalno i izabrano Vijeće Mjesnog odbora Novo Nevesinje. Dok se ne provedu novi izbori ili ne podnese inicijativa za spajanje s nekim drugim odborom, to naselje formalno zadržava status zasebnog MO-a, ali bez operativnih tijela. === Nekadašnje mjesne zajednice === U vrijeme [[Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], sustav mjesne samouprave počivao je na konceptu [[mjesna zajednica|mjesnih zajednica]] (MZ). Na području današnje Općine Petlovac tada su funkcionirale zasebne mjesne zajednice: MZ Petlovac, MZ Baranjsko Petrovo Selo, MZ Luč, MZ Novi Bezdan i MZ Torjanci. Manja naselja i pustare (Novo Nevesinje, Sudaraž, Širine, Zeleno Polje) bile su raspoređene unutar tih ili susjednih administrativnih sjedišta: Širine i Sudaraž pripadali su MZ Beli Manastir, Zeleno Polje MZ Petlovac, a Novo Nevesinje MZ Baranjsko Petrovo Selo. == Historija == <!--molim malo pojasniti: Porijeklo imena mjesta dolazi od dvije hrvatske riječi: pet + lovac, iako često dolazi do zabune da se ime mjesta povezuje s pijetlovima--> <!--Petlovac je bio velika [[mađarska]] baza u drugom svjetskom ratu. za vladavine Mađara petlovac je nosio ime Sent Ištvan, a kasnije su ga naselili njemački državljani i dali mu ime Blumendorf (selo cvijeća) što se može vidjeti i danas u nekim od starih dvorišta.Razni parkovi i labirinti od cvijeća i raslinja,a posebno na Petlovačkom groblju koje je gotovo trećina njemačko.--> == Gospodarstvo == [[Datoteka:Petlovac-(20180515)-Osnovna skola.jpg|mini|desno|300px|Područna škola Petlovac Osnovne škole Šećerana]] == Društvo i kultura == === Škole === Na području Općine Petlovac osnovno obrazovanje je organizirano u sklopu matične [http://os-secerana.skole.hr/ Osnovne škole "Šećerana" Šećerana]. Toj školi pripada Područna škola [[Baranjsko Petrovo Selo]], u kojoj se nastava odvija za učenike od I. do VIII. razreda. U područnim školama u Petlovcu, [[Luč]]u i [[Torjanci]]ma nastavu pohađaju učenici I., II., III. i IV. razreda u kombinaciji. U sastavu [http://os-zmajevac.skole.hr/ Osnovne škole Zmajevac] djeluje Područna škola [[Novi Bezdan]] na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]], a nastavu pohađaju učenici do I. do VIII. razreda. == Izvori i vanjske veze == {{Commonscat|Petlovac}} {{Reflist}} * [https://www.petlovac.hr/ Službena web-stranica Općine Petlovac] * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=40 Osječko-baranjska županije: ''Petlovac'']{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20Petlovac Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Petlovac''] * [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Petlovac LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Petlovac''] == Šabloni == {{Petlovac}} {{Baranjske općine}} {{Baranjska naselja}} {{DEFAULTSORT:Petlovac}} [[Kategorija:Općina Petlovac| ]] [[Kategorija:Općine u Baranji]] [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] 9k4l3bvprjaol2yb14clctl2ctd11j9 0 57715 42716156 42715863 2026-11-03T23:14:15Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Srpski komunisti|Srpski komunisti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42716156 wikitext text/x-wiki {{Infobox_President | image = S.Kragujevic, Dobrica Cosic 1961.JPG | name=Dobrosav Dobrica Ćosić <br /> Добрица Ћосић | nationality=Srbija | order=1. [[Predsednik Savezne Republike Jugoslavije]] | term_start=15. jun 1992. | term_end=1. jun 1993. | primeminister=[[Aleksandar Mitrović]]<br />[[Milan Panić]]<br />[[Radoje Kontić]] | predecessor=položaj ustanovljen | successor=[[Zoran Lilić]] | birth_date={{Birth date|df=yes|1921|12|29}} | birth_place=[[Velika Drenova]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (danas [[Srbija]]) | death_date={{dda|2014|5|18|1921|12|29|df=y}} | death_place= | party= | order2=15. [[Pokret Nesvrstanih#Generalni sekretari|Generalni sekretar Pokreta nesvrstanih]] | term_start2=15. jun 1992. | term_end2=7. septembar 1992. | predecessor2=[[Branko Kostić]] | successor2=[[Suharto]] }} '''Dobrosav - Dobrica Ćosić''' ([[Velika Drenova]], [[29. 12.]] [[1921]]. - Beograd, [[18. 5.]] [[2014]]) bio je [[Srbija|srpski]] književnik, [[srpska akademija nauka i umetnosti|akademik]] i [[nacionalizam|nacionalistički]] političar koji je od [[1992]]. do [[1993]]. godine bio prvi predsjednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]].<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=05&dd=18&nav_category=12&nav_id=849557 "Preminuo Dobrica Ćosić", B92, 18.05.2014.]</ref> U mladosti je bio [[komunizam|komunist]], a u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] se borio u [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]] što je kasnije bila inspiracija za njegov književni opus. Od kraja 1960-ih se počinje suprotstavljati [[Josip Broz Tito|Titovoj]] politici, prije svega nezadovoljan ustavnim preuređenjem [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], te postaje jedan od najpoznatijih političkih [[disident|disidenata]]. Krajem 1980-ih je jedan od predvodnika i ideologa srpskog nacionalističkog pokreta u tadašnjoj Jugoslaviji, te pristaša [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], s kojim se razišao sredinom [[1990-e|1990-ih]]. Ćosić se često navodi kao jedan od zagovornika [[Velika Srbija|Velike Srbije]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/cosiceva_rehabilitacija_ratne_politike_devedesetih/24507663.html "Bosanski rat": Ćosićeva rehabilitacija ratne politike devedesetih]</ref><ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/kazaz_tadiceva_srbija_se_ne_odrice_cosiceve_ideologije/24520137.html Kazaz: Tadićeva Srbija se ne odriče Ćosićeve ideologije]</ref><ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2002/299/299_13.html Stevan Dedijer, Velika Srbija i mali glupi akademici]</ref> Poštovaoci ga nazivaju ''„ocem nacije“''<ref>{{Cite web|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/05/11/srpski/P00051027.shtm|title=Ko je ovaj čovek?: Dobrica Ćosić|author=Zorica Vulić|date=2000-05-11|language=Serbian|publisher=[[Glas Javnosti]]|access-date=2012-03-19|archive-date=2009-03-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20090327232011/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/05/11/srpski/P00051027.shtm}}</ref>, dok protivnici koriste taj izraz u ironičnom smislu.<ref>[http://www.danas.org/content/article/856320.html „Palanačka filozofija“], Radio Slobodna Evropa, 24. avgust 2005</ref><ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/259/259_9.html „Treba li Srbi da se poklone papi“], Republika</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.b92.net/info/emisije/pescanik.php?yyyy=2007&mm=03&nav_id=237772|title=Injekcija za Srbe|author=Svetlana Lukić, Svetlana Vuković|date=2007-03-16|publisher=[[B92]]: Peščanik|access-date=2012-03-19|archive-date=2007-03-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070327212553/http://www.b92.net/info/emisije/pescanik.php?yyyy=2007&mm=03&nav_id=237772|dead-url=yes}}</ref> == Dela == * ''[[Daleko je sunce (roman)|Daleko je sunce]]'', ([[1951]]) * ''Koreni'', ([[1954]]) * ''Deobe'' 1-3, ([[1961]]) * ''Akcija'', ([[1964]]) * ''Bajka'', ([[1965]]) * ''Moć i strepnje'', ([[1971]]) * ''[[Vreme smrti]]'' 1-4, ([[1972]]-[[1979]]) * ''Vreme zla - Grešnik'', ([[1985]]) * ''Vreme zla - Otpadnik'', ([[1986]]) * ''Vreme zla - Vernik'', ([[1990]]) * ''Vreme vlasti'' 1, ([[1996]]) * ''Piščevi zapisi'' 1-4, ([[2001]]-[[2002]]) * ''Srpsko pitanje'' 1-2, ([[2002]]-[[2003]]) * ''Pisci moga veka'', ([[2002]]) * ''Seobe'' ([[2004]]) * ''Prijatelji'', ([[2005]]) * ''Vreme vlasti'' 2, ([[2007]]) * ''Piščevi zapisi 1993—1999'', ([[2008]]) * ''Piščevi zapisi 1999—2000: Vreme zmija'', ([[2009]]) * ''Srpsko pitanje u XX veku'', ([[2009]]) * ''[[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]'' ([[2012]]) == Kontroverze == === Planska preseljenja i etničko čišćenje === Srpski akademik Dobrica Ćosić je često kritikovan zbog zalaganja za planska preseljenja stanovništva početkom jugoslovenskih ratova: {{izdvojeni citat|Moguća su planska preseljenja i razmena stanovništva što je najteže, najbolnije, ali je i to bolje od života u mržnji i međusobnom ubijanju.<ref name="pescanik.net">[http://pescanik.net/wp-content/PDF/upotreba_autoriteta_nauke.pdf Olivera Milosavljević, Upotreba autoriteta nauke: Javna politička delatnost SANU (1986-1992)]</ref>|Ćosić u Politici, 26.07.1991.}} Čuveni francuski filozof i antropolog [[Edgar Morin|Edgar Moren]] je [[1992]]. godine u pariškom [[Le Monde]]-u pisao otvoreno pismo Dobrici Ćosiću, predsedniku SR Jugoslavije, smatrajući ga jednim od najodgovornijih za "osvajanje životnog prostora i etničko čišćenje" tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]: {{izdvojeni citat|Požar koji preti da se proširi izvan Balkana već je doveo u pitanje evropsku građevinu. Ta Evropa koja želi da se gradi jeste Evropa koja otvara granice između naroda – to je Evropa koja bi se stvarala po uzoru na Bosnu i Hercegovinu koju ste uništili. Hoćete li da vas istorija pamti kao predsednika osvajača životnog prostora i etničkog čišćenja?<ref>[http://www.autonomija.info/mirko-dordevic-cosicev-de-bello-bosniaco.html Ćosićev de bello bosniaco]</ref>|[[Edgar Morin|Edgar Moren]]}} Godinama nakon rata, [[2010]]. godine, Ćosić tvrdi da izvršeno [[etničko čišćenje]] „može za budućnost da bude pozitivno“: {{izdvojeni citat|I pored lične tragedije mnogih ljudi, i pored toga što je ljudski razmišljati o multinacionalnim državama u kojima se tolerantno živi i sa više nacionalnih manjina, današnje stanje Srba posle etničkih čišćenja za budućnost može da bude pozitivno, jer je reka Drina prvi put postala srpska reka i što će vremenom deo Bosne možda ipak pripasti Srbiji.<ref>[http://www.e-novine.com/index.php?news=36532 Srpske blagodeti etničkog čišćenja]</ref>|Ćosić u knjizi "Sećanja" Vladete Jerotića, 2010.}} === Stav o Albancima === Ćosić je u javnosti više puta istupao sa diskriminatorskim stavovima prema [[Albanci]]ma. Zbog navednog citata je protiv njega čak podnesena i prijava zbog širenja govora mržnje. {{izdvojeni citat|Taj socijalni, politički i moralni talog tribalnog, varvarskog Balkana, uzima za saveznika Ameriku i Evropsku uniju u borbi protiv najdemokratskijeg, najcivilizovanijeg, najprosvećenijeg balkanskog naroda - srpskog naroda.<ref>[http://www.yucom.org.rs/rest.php?idSek=4&idSubSek=73&tip=galerija&status=prvi 1 godina od podnošenja krivične prijave protiv Dobrice Ćosića]</ref>|Dobrica Ćosić o Albancima}} === Velika Srbija === Ćosića neki optužuju za zagovaranje ideje [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. Ćosić sam tvrdi da nikada nije priznavao [[avnojske granice|avnojevske granice]]<ref>http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Dobrica%20Cosic%2002.doc</ref>, a u razdoblju SFRJ [[1968]]. godine je pisao: {{izdvojeni citat|Svjedoci smo činjenice kako čak i medu srpskim narodom ponovo svijetli stari istorijski cilj i nacionalna ideja - ujedinjenje srpskog naroda u jednu državu.<ref>Tomasevich, "The Serbian Question", str. 39.</ref>}} Zbog te tvrdnje, Ćosic je bio isključen iz [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta]].<ref name="Malcolm">[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U srpnju [[1989]]. godine on je govorio da bi se veliki dijelovi Hrvatske morali "vratiti" Srbiji.<ref>S. Ramet, ''Nationalism and Federalism'', str. 244.</ref> U vreme [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] Ćosić je pisao o istorijskom cilju ujedinjenja svih Srba u jednu državu: {{izdvojeni citat|To je pitanje sloboda i prava bivstvovanja srpskog etnosa u celini svog duhovnog, kulturnog i istorijskog identiteta bez obzira na sadašnje republičke granice i konstituciju Jugoslavije. Ako se ta sloboda i to pravo ne uvažava, onda nije ostvaren istorijski cilj srpskog naroda – ujedinjenje svih Srba u jednoj državi (...).<ref name="pescanik.net">[http://pescanik.net/wp-content/PDF/upotreba_autoriteta_nauke.pdf Olivera Milosavljević, Upotreba autoriteta nauke: Javna politička delatnost SANU (1986-1992)]</ref>}} [[2012]]. godine Ćosić u svojoj knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]] o jedinstvenoj srpskoj državi piše sledeće: {{izdvojeni citat|Ako sam, dakle, do polovine 1991. i ja verovao u mogućnost zasnivanja državnog saveza srpskih zemalja, naime, globalnog referendumskog ujedinjenja teritorija koje naseljava srpska većina, razvoj događaja i naročito politika Evropske zajednice i Amerike prema rešenju "jugoslovenske krize" primorali su me da napustim ideju o državi kao savezu srpskih zemalja.<ref>[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/62558-nam-samo-Markale-fale.html Citati iz Ćosićeve knjige Bosanski rat]</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} === Negiranje zločina i genocida === Ćosić tvrdi da su muslimani ubijali sami sebe prilikom [[Masakr u ulici Vase Miskina|masakra u ulici Vase Miskina]], da bi optužili Srbe pred svetom: {{izdvojeni citat|Zločin u ulici Vase Miskina, kada su pobijeni ljudi i žene koji su čekali u redu za hleb, što je bila muslimanska inscenacija da se prekine Lisabonski sporazum i za to optuže Srbi, da bi se pred svetskom javnošću imao "moralan" i "pravedan" izgovor za vojnu intervenciju NATO-a protiv Srba u Bosni...<ref>Dobrica Ćosić, Bosanski rat (str. 99), Službeni glasnik, Beograd, 2012.</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} Ćosić takođe tvrdi da su muslimani ponovo ubijali sami sebe prilikom [[Masakri na Markalama|masakra na Markalama]], da bi opet "namestili" Srbima pred svetom: {{izdvojeni citat|Grozan događaj! Na sarajevskoj pijaci Markale minama iz minobacača ubijeno je šezdeset osam ljudi i stotinjak ranjeno. Naravno, optuženi su Srbi. Ako bi to bila istina, Karadžić, Mladić, Koljević, Krajišnik treba odmah da podnesu ostavke, Skupština Republike Srpske da osudi taj zločin i sve političke ustanove u SR Jugoslaviji moraju najoštrije da osude taj masakr civila... Moram da proverim ovu užasavajuću vest. Zovem prijatelja Gojka Đoga da čujem njegovo mišljenje jer on je prilično obavešten o zbivanjima u Bosni. "Ni govora o srpskom zločinu. To je muslimanska nameštaljka kao i ona pred pekarom, spremaju nam nešto opasno." Zovem Milorada Ekmečića jer on svaki događaj tumači znanjem i istorijom: "To varvarstvo nikako ne može biti srpsko. To je džihadsko. Samo se u islamskom svetom ratu tako svirepo za Alaha ubijaju i Alahovi vernici." To mi potvrđuje i Nikola Koljević, koji je rekao, čvrsto uveren, da je to muslimanski zločin. "Pred svaki pregovor oni serviraju po neki 'srpski zločin' i idu u Ženevu kao 'srpske žrtve'". General Mladić i svi sarajevski komandanti tvrde da srpski bacači nikako ne mogu da dobace do Markala.<ref>Dobrica Ćosić, Bosanski rat (str. 159-160), Službeni glasnik, Beograd, 2012.</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} Dobrica Ćosić je takođe poznat po negiranju [[masakr u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], utvrđenog sudskim presudama: {{izdvojeni citat|Srbofobski, nesavesni i nekim interesom motivisani političari "međunarodne zajednice" - Amerike, Evropske unije i islamskih zemalja, pomoću svojih medija srpske zločine oko Srebrenice proglasili su genocidom... Međutim, i po mom mišljenju, postoje razlozi da se u džihadsku, hašku i tekuću političko-propagandnu "istinu" o Srebrenici ozbiljno posumnja... u Potočarima i Srebrenici nije izvršen genocid nego težak, bestijalan zločin nad zarobljenim Muslimanima, koji se mora osuditi i krivci biti kažnjeni.<ref>Dobrica Ćosić, Bosanski rat (str. 266-267), Službeni glasnik, Beograd, 2012.</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} Nasuprot masakra u Srebrenici, koji nije bio genocid, Ćosić navodi istinsko "genocidno zatiranje srpskog življa" koje se zbilo pre toga u okolini Srebrenice: {{izdvojeni citat|Pre masakra muslimanskih zarobljenika u Potočarima i okolini, polovinom jula 1995. godine, iz "zaštićene zone" Srebrenice muslimanska vojska pod komandom Nasera Orića ubila je na najsvirepiji način 3.262 srpskih žitelja i popalila i opljačkala više od osamdeset podrinjskih sela. U ovom genocidnom zatiranju srpskog življa učestvovala je i masa muslimanskih civila, seljaka. Bio je to 1992. godine pravi masovni pokret Muslimana za ubijanje Srba... Muslimanski seljaci u većini nisu ubijali Srbe oružjem nego sekirama, vilama, pajserima, motkama...<ref>Dobrica Ćosić, Bosanski rat (str. 268), Službeni glasnik, Beograd, 2012.</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} Mnogi od navedenih Ćosićevih argumenata su inače klasična tačka nacionalističke propagande. == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dobrica Ćosić}} * [http://pescanik.net/2009/04/dobrica-cosic-kobni-otac-nacije/ Dobrica Ćosić, kobni Otac nacije] (kritička biografija) * [http://www.mediaclub.cg.yu/zanimljivi/zanimljivi12-00/12.htm „Ćosićev odbor iz osamdesetih godina zaslužan za pobedu nad Miloševićem“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927044302/http://www.mediaclub.cg.yu/zanimljivi/zanimljivi12-00/12.htm |date=2007-09-27 }} na sajtu „Medija klub“ * [http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/decembar/09/V-02-09122005.shtml Boris Tadić: Ja i Čika Dobrica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418002042/http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/decembar/09/V-02-09122005.shtml |date=2009-04-18 }}, tekst na sajtu „Kurira“ * [http://www.kurir-info.co.rs/clanak/kurir-11-2008/bez-starca-nema-udarca Bez starca nema udarca („Kurir“, 11. maj 2008.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100305142537/http://www.kurir-info.co.rs/clanak/kurir-11-2008/bez-starca-nema-udarca |date=2010-03-05 }} * [http://pescanik.net/2010/04/govor-mrznje-u-srbiji/ Govor mržnje u Srbiji] (YUCOM-ova kolekcija Ćosićevih citata) * [http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/62558-nam-samo-Markale-fale.html Citati iz Ćosićeve knjige Bosanski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120413221221/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/62558-nam-samo-Markale-fale.html |date=2012-04-13 }} {{PredsedniciSRJ}} {{Vođe Pokreta nesvrstanih}} {{Dobitnici NIN-ove nagrade}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1921|2014|Ćosić, Dobrica}} [[Kategorija:Predsednici Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Politički komesari NOVJ]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Srbije]] [[Kategorija:Poslanici Skupštine SR Srbije]] [[Kategorija:Poslanici Skupštine SFRJ]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Srpski esejisti]] [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Srpski romanopisci]] [[Kategorija:Historijski romanopisci]] [[Kategorija:Akademici SANU]] [[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Sedmojulske nagrade]] [[Kategorija:Srpski ateisti]] [[Kategorija:Srpski iredentizam]] [[Kategorija:Biografije, Trstenik]] [[Kategorija:Sahranjeni na Novom groblju u Beogradu]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] q6zor5iac76qa5mw8b2svhaayiwe1ci 0 61010 42716227 42248582 2026-11-04T10:06:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716227 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dunhuang star map.jpg|thumb|200px|[[Dunhuangska karta]] iz perioda [[dinastija Tang|dinastije Tang]] (sjeverna polarna regija). Za ovu kartu se smatra da datira iz perioda [[Car Zhongzong od Tanga|cara Zhongzonga od Tanga]] ([[705]]-[[710]]). Pronađena je u [[Dunhuang]]u u [[Gansu]]u. Sazvježda tri škole su označena s različitim bojama: bijelom, crnom i žutom za zvijezde [[Wu Xian (astronom)|Wu Xiana]], [[Gan De]]a i [[Shi Shen]]a. Cijela zbirka zvjezdanih karata sadrži 1.300 zvijezda.]] '''Astronomija u Kini''' ima dugu historiju, a historičari smatrajui kako su Kinezi bili 'najuporniji i najprecizniji promatrači nebeskih fenomena bilo gdje u svijetu prije Arapa'.<ref>[[Joseph Needham]], with Wang Ling, ''Science and Civilization in China'', Vol.3, Cambridge University Press 1959, p.171</ref> Imena zvijezda kasnije kategoriziranih u [[dvadesetosam dvoraca]] su pronađena na proricateljskim kostima u [[Anyang]]u, a datiraju iz srednjeg perioda [[dinastija Shang|dinastije Shang]] ([[kinesko brončano doba]]), a jezgra sistema 'dvoraca' (xiù:宿) se izgleda stvorila u doba cara [[Wu Ding]]a (1339-1281. pne.).<ref>Needham, ibid. p.242</ref> Detaljno bilježenje astronomskih promatranja je započelo u [[Period zaraćenih država|periodu Zaraćenih država]] (4. vijek pne.) te se nastavilo u [[period Han|periodu Han]] i kasnije. Kineska astronomija je bila 'ekvatorska', usredotočena na blisko opažanje cirkumpolarnih zvijezda, odnosno temeljena na različitim načelima od onih u tradicionalnoj zapadnoj astronomiji, gdje su helijakalni usponi i smještaj zviježda zodijaka temeljili osnovni 'ekliptični' okvir.<ref>Needham and Wang Ling, ibid.pp.172-3</ref> Neki od elemenata [[indijska astronomija|indijske astronomije]] su doprli do Kine prodorom [[budizam|budizma]] za vrijeme [[Kasna dinastija Han (Pet dinastija)|kasne dinastije Han]] (25–220. n.e.), ali najdetaljnije uvođenje indijske astronomske misli se zbilo za vrijeme [[dinastija Tang|dinastije Tang]] (618-907) kada su brojni indijski astronomi došli živjeti u kineskom glavnom gradu, a kineski učenjaci kao veliki [[Tantra|tantrički]] [[budistički redovnik]] i [[matematičar]] [[Yi Xing]] savladali taj sistemn. [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|Islamski astronomi]] su surađivali sa svojim kineskim kolegama u doba [[dinastija Yuan|dinastije Yuan]], a nakon relativnog nazadovanja u doba [[dinastija Ming|dinastije Ming]], astronomija je oživjela pod uticajem zapadne kozmologije i tehnologije koja se širile preko [[jezuiti|jezuita]] i njihovih misija. Teleskop je tako uveden u 17. vijeku. Godine 1669. [[Pekinška drevna opservatorija|Pekinška opservatorija]] je u potpunosti obnovljena i redizajnirana pod nacrtima [[Ferdinand Verbiest|Ferdinanda Verbiesta]]. Danas je Kina aktivna u astronomiji, uz brojne opservatorije i [[kineski svemirski program|vlastiti svemirski program]]. == Napomene == {{reflist|2}} == Reference == * [[Joseph Needham|Needham, Joseph]] (1986). ''Science and Civilization in China: Volume 3''. Taipei: Caves Books, Ltd. == Literatura == * ''Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures'', edited by Helaine Selin. Dordrecht: Kluwer, 1997. S.v. "Astronomy in China," by Ho Peng Yoke. * Sun Xiaochun, "Crossing the Boundaries Between Heaven and Man: Astronomy in Ancient China," in ''Astronomy Across Cultures: The History of Non-Western Astronomy'', edited by H. Selin, pp.&nbsp;423–454. Dordrecht: Kluwer, 2000. * Chan Ki-hung: ''Chinese Ancient Star Map'', Leisure and Cultural Services Department, 2002, {{ISBN|978-962-7054-09-2}} * ''Gems of the ancient Chinese astronomy relics'', {{ISBN|978-962-7797-03-6}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Astronomy in China}} * [http://www.math.nus.edu.sg/aslaksen/calendar/chinese.shtml The Mathematics of the Chinese Calendary] by Helmar Aslaksen * [https://web.archive.org/web/20051102023608/http://ccat.sas.upenn.edu/~nsivin/cop.html Copernicus in China] by Nathan Sivin * [http://www.admin.ias.edu/hssem/pingyi.html Boundaries Crossing: Western Astronomy in Confucian China, 1600-1800] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311000648/http://www.admin.ias.edu/hssem/pingyi.html |date=2007-03-11 }} by Pingyi Chu * [http://www.bao.ac.cn/english/home.asp Homepage of the National Astronomical Observatories, Chinese Academy of Sciences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060715181848/http://www.bao.ac.cn/english/home.asp |date=2006-07-15 }} * [http://www.chnmus.net/Template/home/chnmuse/Exhibition/exhibition_show_astro_excellence.jsp?mid=20060821972450 Chinese Ancient Astronomy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090604101855/http://www.chnmus.net/Template/home/chnmuse/Exhibition/exhibition_show_astro_excellence.jsp?mid=20060821972450 |date=2009-06-04 }} * [http://hk.science.museum/temp-exh/acae/eintro.htm Ancient Chinese Astronomy Exhibition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606052300/http://hk.science.museum/temp-exh/acae/eintro.htm |date=2009-06-06 }} * [http://hua.umf.maine.edu/China/astronomy/index.html#14 Chinese astronomy at the University of Maine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303201227/http://hua.umf.maine.edu/China/astronomy/index.html#14 |date=2016-03-03 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Astronomija u Kini| ]] [[Kategorija:Nauka i tehnologija u Kini|Astronomija]] [[Kategorija:Astronomija po državama]] 1uuvd1nloaqv6cpvtjwi9987at8f52k 0 78333 42716138 41279715 2026-11-03T20:37:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716138 wikitext text/x-wiki {{Istopolna zajednica}} [[Registrovano partnerstvo]] (''staðfest samvist'') za [[gej]] i [[lezbejka|lezbejske]] parove priznato je 1996. godine na [[Island]]u. Zakon daje puna prava, obaveze i beneficije kao i [[brak]]. Partner, odnosno partnerka može usvojiti dete svog partnera, odnosno partnerke, osim ukoliko je dete usvojeno iz inostranstva. Prilikom donošenja zakona sve partije [[Alþingi]]a, islandskog parlamenta, podržale su zakon, a protiv je glasao samo jedan član konzervativne [[Partija nezavisnosti (Island)|Partije nezavisnosti]] (''Sjálfstæðisflokkurinn''). Godine 2006, 2. juna parlament je jednoglasno izglasao potpuno izjednačavanje prava istopolnih registrovanih parova i venčanih parova po pitanjima [[usvajanje dece od strane istopolnih parova|usvajanja]], [[istopolno roditeljstvo|roditeljstva]] i [[medicinski potpomognuta oplodnja|potpomognute oplodnje]]. Zakon je stupio na snagu 27. juna, 2006. 27. juna, 2008. godine počeo je da važi amandman kojim se omogućuje da [[Islandska crkva]] i ostale religijske grupe [[blagosiljanje istopolnih zajednica|daju blagoslov]] istopolnim zajednicama.<ref>{{cite web|url=http://www.icelandreview.com/icelandreview/daily_news/?cat_id=16539&ew_0_a_id=308516|title=First Lesbian Couple in Iceland “Marries” in Church|date=2.7.2008|accessdate=14.4.2010.|publisher=Island Review Online|archive-date=2016-01-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20160128181801/http://www.icelandreview.com/icelandreview/daily_news/?cat_id=16539&ew_0_a_id=308516|dead-url=yes}}</ref> Među poznatim ličnostima koje su sklopile registrovano partnerstvo jesu i premijerka Islanda, [[Jóhanna Sigurðardóttir]] i njena partnerka, [[Jónína Leósdóttir]].<ref>{{cite web|url=http://eng.forsaetisraduneyti.is/minister/cv|title=Prime Minister of Iceland Jóhanna Sigurðardóttir|publisher=Prime Minister's Office|language=engleski|accessdate=14.4.2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20171018051454/http://eng.forsaetisraduneyti.is/minister/cv|archive-date=2017-10-18|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1875032,00.html|accessdate=14.4.2010.|title=Iceland Picks the World's First Openly Gay PM|date=30.1.2010.|archivedate=2010-05-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100519113022/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1875032,00.html|deadurl=yes}}</ref> == Istopolni brak == Vlada je 23. marta, 2010. predstavila tekst novog zakona, kojim bi se ukinulo registrovano partnerstvo, a istopolnim parovima omogućilo da sklapaju brakove. Zakon je usvojen [[11. jun]]a, [[2010]]. godine, a stupa na snagu 27. juna.<ref>{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE65A3V020100611|title=Iceland passes gay marriage law in unanimous vote|date=11.6.2010.|publisher=[[Reuters]]|accessdate=15.6.2010}}</ref> == Povezano == * [[Položaj LGBT osoba na Islandu]] * [[Politika Islanda]] == Izvori == {{LGBT portal}} {{reflist}} [[Kategorija:LGBT prava na Islandu]] [[Kategorija:Istopolni brak po državama|Island]] [[Kategorija:Politika Islanda]] t8mjwd7ug1yf0qbda44wwti5yir5q70 0 79360 42716200 42446399 2026-11-04T07:07:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716200 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:Turpan-karez-museo-d02.jpg|thumb|300px|Kanat u [[Kina|Kini]]]] [[Datoteka:Qanat.jpg|thumb|300px|Osnovna shema kanata]] '''Kanat''' ([[perzijski|perz.]] كاريز, ''karez'' ili ''kahan'', [[arapski|arap.]] قناة‎: ''kariz'') je vrsta [[vodovod]]nog sistema koji služi za dovod svježe [[Voda|vode]] u vrućim i suhim naseljenim područjima. Tehnologiju su razvili stari [[Perzijanci]] koji su je proširili na druge kulture pa se kanati danas mogu naći od [[Kina|Kine]] do [[Maroko|Maroka]], pa čak i [[Meksiko|Meksika]]. == Opće karakteristike == [[Datoteka:Qanat 1.jpg|thumb|300px|Shema presjeka kanata s prikazanim tunelom, vertikalnim oknima, ispustom, podzemnom vodom i navodnjavanim površtinama]] Kanat je sistem koji se sastoji od niza vertikalnih okna nalik bunarima koje povezuje blago nagnuti kanal. Osnovne karakteristike sistema: * Pomoću vertikala učinkovito se crpe velike količine svježe vode iz podzemlja na površinu, bez potrebe za pumpanjem. Protok vode vrši se [[Gravitacija|gravitacijom]] a odredište je niže od izvora, koji je najčešće brdski vodonosnik. * Omogućava protok vode na velikim udaljenostima gdje je klima suha i vruća, bez gubitaka velikog dijela zaliha vode koje nastaju uslijed curenja i evaporacija. Izvedba kanata uobičajena je za područja gdje su izvori vode neposredno podno planina, odnosno tamo gdje je izvor najbliži površini terena. == Građenje == Tradicionalno, kanate su projektirale i gradile grupe kvalificiranih i iskusnih stručnjaka (''muqannis''), uz pomoć običnih radnika. Gradnja sistema se odlično plaćala, a struka se često prenosila obiteljski, s oca na sina<ref name="Kheirabadi">[„Iranski gradovi: Stvaranje i razvoj“ (''Iranian Cities: Formation and Development''), Masoud Kheirabadi (1991.), University of Texas Press]</ref>. === Pripreme === Početni i presudni korak pri gradnji kanata bio je utvrđivanje postojanja izvora vode. Istraživanje je počinjalo na mjestima gdje aluvijalna tla graniče s podnožjem planine koja su često bogata podzemnim vodama, odnosno tamo gdje je kopanje relativno lagano. Stručnjaci ''muqannis'' pratili su tragove pozemne vode prema vegetaciji i drugim pokazateljima. Nakon procijene kopana su pokusna vertikalna okna koja su trebala utvrditi postojanost dovoljne količine vode, odnosno opravdati složenju izgradnju. Ako su svi uvjeti bili zadovoljeni, na površini bi se označila projicirana staza budućeg kanata, te točke na određenim rasponima gdje su kopana vertikalna okna<ref name="Kheirabadi"/><ref name="Anthony Smith">[„Slijepa bijela riba u Perziji“ (Blind White Fish in Persia), Anthony Smith (1953.), London, George Allen & Unwin]</ref>. Gradnja je zahtjevala posebnu vrstu opreme: posude (najčešće kožne torbe), konope i vitla za podizanje iskopa na površinu, osvijetljenje, mjerila, libela, oruđa za kopanje poput lopata, i drugih (u to doba sofisticiranih) graditeljskih pomagala. Graditeljska oprema ovisila je o vrsti tla, terenu i mnogim drugim faktorima<ref name="Kheirabadi"/><ref name="Anthony Smith"/>. Iako je metoda kopanja bila prilično jednostavna, projektiranje kanata zahtijevalo je pomno razumijevanje podzemnih struktura tla te precizno izračunavanje nagiba glavnog tunela, kao i pozicija kopanja vertikalnih okna. Nagib kanata trebao je biti temeljito određen jer premali stupanj pada uzrokovao bi zastoj vode, dok bi preveliki nagib rezultirao prekomjernom erozijom koja može uzrokovati urušavanje kanata. Pogrešne procijene kakvoće tla mogu uzrokovati urušavanje strukture kanata, gubitak dragocijenog vremena i novca, te u najgorem slučaju mogu biti fatalne za graditelje<ref name="Anthony Smith"/>. === Iskopavanje === [[Datoteka:Qanat-3.svg|thumb|450px|Sistem kanata (3D presjek)]] Radove iskopavanja najčešće je izvodila skupina od 3-4 stručnjaka (''muqannis''). Kod plitkih kanata, jedan radnik bi kopao tlo, drugi bi podizao iskop na površinu, dok bi treći raspoređivao iskopani materijal na teren oko okna<ref name="Anthony Smith"/>. Skupina bi najčešće počinjala radove na mjestima gdje će voda prodirati na tlo, što je ujedno bio i prvi pokazatelj hoće li sistem pravilno funkcionirati. Vertikalna okna kopana su kasnije sukladno produljivanju glavnog tunela, a nalazila su se na svakih 25–30 m. Rasponi među vertikalnim oknima ovisili su o količini iskopa, vremenu potrebnom za njihovo iskopavanje, te prema procijeni o naknadnom načinu održavanja. Općenito, ako je kanat plitak, rasponi među vertikalnim oknima su na manjim udaljenostima. Ako je kanat dugačak, kopanje se moglo početi sa oba kraja odjednom. Tuneli za pritok vode ponekad su građeni zbog reguliranja i povećanja protoka vode<ref name="Kheirabadi"/><ref name="Anthony Smith"/>. Duljina većine kanata u [[Iran]]u je manja od 5 kilometara. Ipak, ukupna duljina svih pomoćnih tunela često seže do 16&nbsp;km, dok su u okolici [[Kerman]]a zabilježeni i sistemi dužine 70&nbsp;km. Vertiklana okna obično se kreću od 20 do 200 metara dubine, iako su u iranskoj regiji [[Veliki Horasan|Horasanu]] pronađena okna i po 275 metara dubine. Okna su služila za olakšavanje izgradnje, odnosno za odvod iskopanog materijala, lakši pristup radnicima, te za dovod svježeg zraka i svjetla. Dublja vertikalna okna zahtijevala su izgradnju pomoćnih platformi na određenim visinama, a služila su za jednostavnije i brže uklanjanje iskopa, te za povećanje sigurnosti graditelja<ref name="Kheirabadi"/><ref name="Anthony Smith"/>. Glavni vodoopskrbni tunel kanata je 50–100&nbsp;cm širine, i 90–150&nbsp;cm visine. Kanal mora imati odgovarajući silazni nagib kako bi protok vode bio što jednostavniji. Ipak, nagim ne smije biti prevelik jer će se zbog nesavršenosti tla pojaviti područja na kojima voda teče brže odnosno sporije, što može uzrokovati erozijom, začepljenjem, te potpunim uništavanjem kanata. Kod kraćih kanata nagibi se kreću između 1:1000 i 1:1500, dok duži kanati mogu biti gotovo horizontalni. Ovaj nagib graditelji su utvrđivali za to vrijeme sofisticiranim libelama, a veliku ulogu igralo je i graditeljsko iskustvo. U slučajevima gdje je nagib neophodno strmiji od uobičajenog, podzemni slapovi mogu se neutralizirati odgovarajućim oblogama koje apsorbiraju energiju uz minimalan učinak erozije. Postoje slučajevi gdje se energija protoka vode koristila za podzemne mlinove koji su pokretali užad za transport materijala. Ako vanjsko grlo kanata nije bilo u blizini naselja, bilo je potrebno osigurati prijenos svježe vode pomoću nadzemnih kanala koji su često izbjegavani zbog sprečavanja mogućeg onečišćenja i gubitka vode prilikom isparavanja<ref name="Kheirabadi"/><ref name="Anthony Smith"/>. Brzina izgradnje najviše je ovisila o dubini kanata. Procijenjuje se kako je kod 20 m dubokog kanata skupina od četiri radnika mogla iskopati 40 metara horizontalnog tunela po danu. U slučaju gdje su vertikalna okna duboka po 40 m, njihov radni učinak opada na 20 m po danu, a na 60 m dubokim oknima na svega 5 m po danu. Duboki i dugački kanati često su građeni godinama, pa čak i desetljećima<ref name="Kheirabadi"/><ref name="Anthony Smith"/>. Otkopani materijal obično se transportirao pomoću kožnih torbi koje su izvlačene kroz horizontalna okna na površinu, gdje se iskop raspoređivao oko otvora da spriječi prodor pijeska ili blata u okno, što kvari kvalitetu vode i samu strukturu kanata. Na površini ti iskopi često izgledaju poput minijaturnih [[vulkan]]a ili kratera nastalih eksplozijom [[Bomba|bombi]]<ref name="Anthony Smith"/>. === Održavanje === Vertikalna okna kanata na površini mogu biti zaštićena da spriječe štetne utjecaje izvana, poput nanošenja pijeska. Glavni tunel kanata treba se povremeno provjeravati zbog erozije odnosno nanosa koji mogu usporiti ili onemogućiti protok vode, te zbog stvaranja neželjenog taloga pijeska ili mulja. Također, treba omogućiti protok svježeg zraka jer u protivnom se može ugroziti zdravlje i sigurnost graditelja i održavatelja. === Vrijednost === Kanati se vrednuju prema kvaliteti, količini, te učestalosti protoka vode. Veliki dio [[iran]]skog stanovništva ovisio je kroz povijest na korištenje kanatima, pa su naseljena područja često direktno povezana uz mjesta koja obiluju kvalitetom i kvantitetom tih sistema. Iako su kanati relativno skupi za izgradnju, njihova dugoročna vrijednost za lokalnu zajednicu i investitore bila je itekako isplativa i korisna<ref name="Kheirabadi"/>. == Ostale primjene kanata == === Distribucijski sistemi === Kanati su često ispod zemlje podijeljeni u razdjelne mreže koje se sastoje od manjih kanala („''kariz''“) koji su opskrbljivali svaki veći grad. Poput kanata, karizi su također građeni ispod zemlje zbog sprečavanja mogućeg onečišćenja i zaraze. === Vodospremnici === [[Datoteka:AbAnbarNain2.jpg|thumb|right|300px|[[Ab anbar]] vodospremnici sa dvostrukim [[kupola]]ma u pustinjskom gradu [[Naeen]] pokraj [[Jazd]]a ([[Iran]])]] Tradicionalni [[iran]]ski sistemi vodospremnika su [[ab-anbar]]i. === Hlađenje === [[Datoteka:Wind-Tower-and-Qanat-Cooling-1.jpg|thumb|right|300px|Tradicionalni [[iran]]ski sistem hlađenja prostorije pomoću kanata i [[vjetrohvat]]a]] Osim za vodoopskrbu, kanati su često u kombinaciji s vjetrohvatom korišteni kao sistem za pasivno hlađenje prostorija. Vrući zrak u kanate ulazi kroz brojna vertikalna okna, dok se trenjem kroz hladni tunel i vodu hladi. [[Vjetrohvat]] je konstrukcija u obliku dimnjaka koja je smještena iznad objekta, a ima dva funkcionalna otvora koji služe dovlačenju i odvlačenju zraka. Otvori vjetrohvata smješteni su najčešće na svim fasadama tornja zbog efikasnijeg dovlačenja svježeg zraka. Ulazni zrak dolazi i iz kanatskog tunela, koji prolazi do prostorije kroz vertikalno okno i pritom stvara niski tlak ([[Bernoullijeva jednadžba|Bernoullijev efekt]]), te izvlači hladni zrak iz kanata u prostoriju gdje se miješa za svježim zrakom koji dolazi iz vjetrohvata. U suhim pustinjskim područjima ovaj sistem može smanjiti temperaturu zraka i preko 15&nbsp;°C, a jedan kanat može služiti za hlađenje više vjetrohvata. Ipak, miješani zrak je i dalje relativno suh, ali ugodan za boravak. Sistemi hlađenja pomoći kanata i vjetrotornja rabe se u pustinjskim područjima preko 1000 godina. === Pohrana leda === Već oko [[400. pne.]] [[Perzija|perzijski]] inženjeri svladali su tehnike čuvanja [[led]]a u [[pustinja]]ma u sred [[Ljeto|ljeta]]. [[Led]] su u velikim količinama donosili tijekom [[Zima|zime]] sa obližnjih planina, a pohranjivali su ga u posebno projektirane prirodne hladnjače koje se nazivaju [[jakčal]] ([[perzijski|perz.]] „''spremište leda''“). Jakčal se sastoji od velike i debelim zidovima dobro izolirane prostorije koja je pri dnu spojena na kanat, gdje je koristila hladan podzemni zrak za rasladnjivanje tijekom velikih vrućina. Zahvaljujući tom sistemu led se topio vrlo sporo, i bio je dostupan tijekom cijele godine. [[Datoteka:Qanat technology diffusion.svg|thumb|desno|500px|Širenje tehnologije kanata diljem svijeta]] == Terminologija == Kanat dolazi od [[Perzijski jezik|perzijske]] riječi „''kanat''“ koja je prihvaćena i na [[Arapski jezik|arapskom]] (''kanat''), dok na [[paštunskom jeziku]] ima oblik „''karez''“. Kanat se naziva različitim terminima ovisno o različitim područjima: * „''Kanat''“ - u [[Iran]]u i [[Arapi|arapskim zemljama]] * „''Karez''“ - u [[Afganistan]]u i [[Pakistan]]u * „''Khettara''“ - u [[Maroko|Maroku]] * „''Galeria''“ - u [[Španjolska|Španjolskoj]] * „''Falaj''“ - u [[UAE|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] i [[Oman]]u * „''Kahn ''“ - u [[Baludžistan]]u (pakistanska pokrajina) * „''Foggara''“ ili „''Fughara''“ - koristi se u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], a termin dolazi od [[francuski|francuskog]] oblika arapske inačice Ostali nazivi koji se koriste za kanate u [[Azija|Aziji]] i [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] su ''kakuriz'', ''chin-avulz'' i ''majun'', dok se na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] u prijevodima koriste i termini ''khanat'', ''kunut'', ''kona'', ''konait'', ''ghanat'' i ''ghundat''. Naziv „''karez''“ u pojedinim područjima koristi se kao općeniti naziv za kanat, dok se u drugim koristi za funkcijski tip manjeg kanata. == Korištenje kanata u svijetu == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Perzijski kanat |slika = Qanat Niavaran.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturna |mjerilo = iii,iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1506 |država = {{flag|Iran}} }} === Azija === ==== Iran ==== {{glavni|Šuštarski hidraulički sistem}} [[Iran]] je domovina kanata; smatra se kako su [[Perzijanci]] gradili prve kanate 2000 godina prije negoli [[Rimljani]] [[akvadukt]]e<ref>[http://www.history.com/marquee.do?content_type=Marquee_Generic&content_type_id=51242&display_order=1&marquee_id=51188 ''Engineering an Empire: The Persians'', dokumentarni film „The History Channela“]</ref>. Navodnjavanje u Iranu vrlo je razvijeno iako ne postoje veći riječni sistemi, pa se ta zemlja nalazi na 5. mjestu u svijetu, iza [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[SAD]]-a i [[Pakistan]]a<ref>[http://www.nationmaster.com/graph/geo_irr_lan-geography-irrigated-land Navodnjavanje u svijetu (NationMaster.com)]</ref>. Oko 80% navodnjavanih površina u Iranu vrši se pomoću kanata, no njihova upotreba stagnira s obzirom kako se sve manje ljudi bavi poljoprivredom. Također, izgradnja kanata smatra se vrlo opasnim poslom kojim se malo ljudi želi baviti, a diljem zemlje sve se više koriste motorne Sisaljka|sisaljke koje su brži način za crpljenje vode. Najstariji očuvani kanat u Iranu je onaj pokraj grada [[Gonabad]] koji je i danas u uporabi. Smatra se kako je star 2700 godina, a kao vodovod i za navodnjavanje koristi ga oko 40.000 ljudi koji žive u okolici. Najdublje okno duboko je 360 metara, dok je ukupnja dužina kanata 45 kilometara. Područja oko [[Jazd]]a, [[Veliki Horasan|Horasana]] i [[Kerman]]a poznata su kao po brojnim sistemima kanata koji se koriste za dovod pitke vode i za navodnjavanje. U tradicionalnoj iranskoj arhitekturi, ''kariz'' je manji kanat, koji se najčešće koristi u gradskom području. Karizima se nazivaju i sporedni kanati koji opskrbljavaju glavni kanat koji vodi do konačnog odredišta. Osim po izumu kanata, Iranci su poznati i po izumima antičkih vodospremnika (''[[Ab Anbar]]'') i prvih hladnjača u povijesti (''[[Jakčal]]'')<ref>[http://www.iranian.com/main/2008/legacy-tradition-and-perseverance Baština, tradicija i očuvanje - Iranian.com]</ref> Perzijski kanat proglašen je [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom]] na zasjedanju komiteta [[UNESCO]]-a 2016. god.<ref name="Iran">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ir |title= Iran, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref><ref name="kanat">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1506 |title= Perzijski kanat |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 8. 1. 2025.}}{{en}}</ref> ==== Afganistan ==== Kanati ili ''karizi'' se u [[Afganistan]]u koriste stotinama godina, a najviše ih se može pronaći u južnim provincijama oko [[Kandahar]]a, Uruzgana, Nimroza i Hilmanda. Brojni ratovi u zadnjih tridesetak godina rezultirali su unišenjem velikog broja tih [[Anika|antičkih]] struktura, budući kako je u ratno doba teško održavati se složene sisteme. Probleme su stvorili i skupa radna snaga kojoj se više ne isplati održavati kanate, te nedostatak stručnog kadra za gradnju istih. Danas mnoge afganistanske obitelji napuštaju sisteme kanata kojima su se služili stoljećima, te koriste moderne cijevi i bunare uz upotrebu [[Dizelski motor|dizel]] [[Sisaljka|pumpi]]. Ipak, afganistanska vlada svjesna je važnosti kanata za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] zemlje odnosno kao kulturne baštine, pa ih pokušava popraviti, rekonstruirati i održavati. Ministarstvo za ruralni razvoj kao i međunarodne nevladine organizacije ulažu napore za njihovo očuvanje poticanjem razvojnih programa i donacijama. Godine [[2009.]] funkcionirali su mnogi kanati diljem zemlje. [[Kopnena vojska SAD-a|Američke snage]] izvjestile su kako su nenamjerno uništili ili oštetili neke kanate tijekom proširivanja američke vojne baze, što je stvorilo sukob između okupacijskih snaga i lokalne zajednice. ==== Pakistan ==== U [[Pakistan]]u se kanati (''karez'') mogu pronaći uglavnom na sjeverozapadu pokrajine [[Baludžistan]], koja graniči s [[Afganistan]]om i [[Iran]]om. Najviše kanata nalazi se na potezu od kotara Čaghai do Zhob, dok se ostatak nalazi u kotarima Kila Abdulah i Pišin. Smatra se kako je većina navedenih kanata izgrađeno u [[islam]]sko doba. ==== Indija ==== U [[Indija|indijskoj]] saveznoj državi [[Karnataka]] sistem kanata naziva se ''suranga'', a koristi se za navodnjavanje podzemnih vodospremnika. Ipak, u današnje vrijeme rijetko se koriste. ==== Kina ==== [[Datoteka:Turpan-karez-maqueta-d01.jpg|thumb|300px|desno|Maketa sistema kanata u ''Muzeju vode'' u [[Turfan]]u ([[Kina]])]] Oaza [[Turfan]] u pustinjama sjeverozapadne [[Kina|Kine]] sadrži brojne kanate koje lokalno stanovništvo zove ''karez''. Grad Turfan je dugo vremena bio središte plodne [[Oaza|oaze]] i važan trgovački centar na sjevernom dijelu [[Put Svile|Puta svile]], koji je prolazio uz kraljevstva Korla i Karashahr na jugozapadu. Kanati u Kini datiraju iz doba [[Dinastija Han|dinastije Han]]. U gradu Turfanu nalazi se ''Muzej vode'', koji je zbog svog ogromnog značaja za regiju službeno zaštićen kao kineska povijesna baština. Broj kanata u regiji procijenjuje se na oko 1000, čija je ukupna duljina gotovo 5.000&nbsp;km<ref>[http://www.waterhistory.org/histories/turpan/ Oaza i grad Turpan u sjeverozapadnoj Kini]</ref>. ==== Sirija ==== Kanati se mogu pronaći diljem [[Sirija|Sirije]], jer su građeni od [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog]] i [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] do [[islam]]skog doba. Ipak, postavljanje [[vodovod]]nih pumpi diljem zemlje smanjilo je upotrebu kanata, koji su danas u većini slučajeva uglavnom suhi i napušteni<ref name="Kanati (WaterHistory.org)">[http://www.waterhistory.org/histories/qanats/ Kanati (WaterHistory.org)]</ref>. === Arapski poluotok === ==== Ujedinjeni Arapski Emirati ==== Tehnologija kanata u [[UAE|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] koristi se posebno na području [[oaza]] grada [[Al Ain]]a, a služi uglavnom za navodnjavanje vrtova i nasada [[Palma|palmi]]. Lokalno stanovništvo kanate naziva ''falaj''. ==== Oman ==== Pojas [[oaza]] koje opskrbljava složeni sistem kanata (''falaj'') proteže se oko deset kilometara na ravnici [[Oman]]a. Glavni grad zemlje bio je [[Nizwa]] koji je izgrađen oko tog plodnog područja. U srpnju [[2006.]], pet primjera kanata uvršteni su na popis [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. === Afrika === ==== Egipat ==== Postoje četiri glavne oaze u pustinjama [[Egipat|Egipta]]. Oaza Kharga je dobro proučavana, pa se zna kako su krajem [[5. stoljeće pne.|5. stoljeća pne.]] korišteni kanati za opskrbu. Kanati su kopani kroz vodonosni [[pješčenjak]], a na određenim razmacima nalazili su se maleni vodospremnici. Širina im je oko 60&nbsp;cm, no visina se kreće od 5 do 9 metara. Čini se kako su kanati bili toliko duboki zbog poboljšavanja tečenja vode u sušno doba (kao što je slučaj u [[Iran]]u). Odatle se voda koristila za navodnjavanje polja<ref name="Anthony Smith"/><ref name="Michel Wuttmann">{{Cite web |url=http://www.achemenet.com/pdf/jasr/jasr2000.1.pdf |title=„Kanati u egipatskim oazama 'Ayn-Manâwîr i Kharga“ (''The Qanats of 'Ayn-Manâwîr, Kharga Oasis, Egypt''), Michel Wuttmann 2001. |access-date=2010-04-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120212162212/http://www.achemenet.com/pdf/jasr/jasr2000.1.pdf |archive-date=2012-02-12 |url-status=dead}}</ref>. Postoji još jedna poučna struktura smještena u oazi Kharga, a to je dodavanje pomoćnih okna na postojeća zbog prikupljanja dodatne vode. Također, na mjestima gdje je voda iz stijena curila u kanat izgrađeni su mali vodospremnici koji se nadovezuju na glavni tunel<ref name="Michel Wuttmann"/>. ==== Libija ==== [[Datoteka:Foggara 01.jpg|thumb|desno|300px|Izlazni čvor kanata u [[Libija|Libiji]]]] Prema tvrdnjama Davida Mattingleya, foggara (kanati) se protežu stotinama kilometara na području Garmantes pokraj Jarme u [[Libija|Libiji]]. Kanali su općenito vrlo uski, manje od 60&nbsp;cm širine odnosno 150&nbsp;cm visine, no većina ih je dugačka po nekoliko kilometara, što ukupni broj od 600 kanata čini stotine kilometara dugačkima. Kanale s površinom povezuju brojna vertikalna okna koja se nalaze na svakih desetak metara, a njihov ukupni broj je oko 100.000. Prosječna dubina im je 10 m, no ponekad i do 40 m<ref>David Mattingley, „The 153 Club Newsletter“, str. 14.-19.</ref>. ==== Tunis ==== Sistem ''foggara'' u [[Tunis]]u korišten za stvaranje [[oaza]] vrlo je sličan [[iran]]skim kanatima. Foggare su kopane u podnožjima strmih planina poput gorja [[Atlas (planine)|Atlas]]. Oborine u planinskim područjima pune vodospremnike kanata i opskrbljavaju vodom suha saharska područja na jugu. Kanati su obično od 1 do 3&nbsp;km duljine, a nerijetko se sastoje od velikih vodospremnika. Obitelji koje koriste kanate navodnjavaju svoja polja po preko deset metara širine, dok duljina ovisi o kapacitetu kanata i isparavanju na površini. ==== Alžir ==== [[Datoteka:Foggara 02.jpg|thumb|300px|desno|Mjerenje količine vode pomoću malih brana na kanatu (foggara) u [[Alžir]]u]] Kanati ili ''foggaras'' u [[Alžir]]u se koriste za navodnjavanje velikih [[oaza]] kao što je Gourara. Kanati se također mogu naći u regiji Touat (područje Adrara 20&nbsp;km od Gourare). Ukupna dužina alžirskih kanata procijenjuje se na nekoliko tisuća kilometara. Iako neki izvori tvrde kako su kanati na području Alžira korišteni još oko [[200.]] godine, pouzdani izvori navode [[11. stoljeće]] odnosno [[islam]]sko doba kao početak širenja tehnologije kanata. Količina vode u kanatima mjerila se sistemom malih kaskadnih brana. Vlažnost u [[oaza]]ma također se koristila za opskrbu kanata; temperaturni gradijent u vertikalnim oknima uzrokuje provjetravanje. Vlažan zrak sa poljoprivrednih površina kretao bi se suprotnim smjerom od toka vode, pri čemu bi se stvarala kondezacija vodene pare, odnosno voda za ponovnu upotrebu<ref>{{Cite web |title=UNESCO-ova stranica o podzemnim vodovodnim sistemima; opis i ilustracije |url=http://www.mappeonline.com/unesco/atlas/data/photographical%20inventory/A17photograph.htm |access-date=2010-04-30 |archivedate=2006-11-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061129065203/http://www.mappeonline.com/unesco/atlas/data/photographical%20inventory/A17photograph.htm |deadurl=yes }}</ref>. ==== Maroko ==== [[Datoteka:Khettaras.jpg|thumb|desno|300px|Brežuljkasti iskopani nasipi oko kanatskih vertikalnih okna u [[Maroko|Maroku]]]] [[Datoteka:Khettara.jpg|thumb|desno|300px|Okno marokanskog kanata]] Na jugu [[Maroko|Maroka]] također se rabe kanati, koji se lokalno nazivaju „''khettara''“. Na obodima pustinje [[Sahara|Sahare]] nalaze se izolirane [[oaze]] u dolini rijeke [[Draa]] i Tafilalt, koje ovise o navodnjavanju pomoću kanata koje se vrši od kraja [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Na ravnicama Marrakech i Haouz kanati su napušteni budući kako su presušili ranih [[1970-ih]], dok se u području Tafilalt i danas koristi polovica od 400 kanata. Stručnjaci tvrde kako je izgradnja brane ''Hassan Adahkil'' snažno utjecala na gubitak polovice kanata u regiji. Gradnja kanata tradicija je [[Berberi|Berbera]] koji žive na jugu zemlje, i koji dan danas održavaju kanate u Maroku. Njihov posao smatra se izuzetno opasnim<ref>{{Cite web |title=Članak ''Etymological Conduit to the Land of Qanat'' autora Dr. V. Sankaran Nair, 2004. |url=http://www.boloji.com/environment/24.htm |access-date=2010-04-30 |archivedate=2006-06-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060616215409/http://www.boloji.com/environment/24.htm |deadurl=yes }}</ref>. === Europa === ==== Španjolska ==== Još i danas postoje mnogi primjeri ''galeria'' odnosno sistema kanata u [[Španjolska|Španjolskoj]], uglavnom na južnim područjima [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]] u kojima su vladali [[Mauri]]. Općina [[Turrillas]] u [[Andaluzija|Andaluziji]] na obroncima Sierra de Alhamille sadrži brojne ostatke sistema kanata. [[Granada]] je također područje s opsežnim kanatnim sistemom<ref>{{Cite web |title=Opskrba vodom u Granadi |url=http://www.ucm.es/BUCM/revistas/ghi/02143038/articulos/ELEM8484120249A.PDF |access-date=2010-04-30 |archivedate=2006-11-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061115065719/http://www.ucm.es/BUCM/revistas/ghi/02143038/articulos/ELEM8484120249A.PDF |deadurl=yes }}</ref>. ==== Italija ==== [[Klaudije]]v tunel za odvodnjavanje bivšeg jezera [[Fucine]] izgrađen je tehnologijom kanata. Tunel je dugačak 5.653 metara, sa vertikalnim oknima od 122 m<ref>Klaus Grewe: „Svjetlo na kraju tunela“ (''Licht am Ende des Tunnels. Planung und Trassierung im antiken Tunnelbau''), Mainz (1998.)</ref>. Mnogi drugi kanati građeni su diljem [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], uključujući i [[akvadukt]] Gadara u sjevernom [[Jordan]]u iz [[2. stoljeće|2. stoljeća]], koji je sa 94&nbsp;km dužine vjerojatno najduži kanat ikada izgrađen<ref>[http://www.vmk-verlag.de/data/111_2.pdf Mathias Döring: Vodovod u Gadari - U sjevernom Jordanu otkriven 94 km dugačak drevni tunel (''Wasser für Gadara – 94 km langer antiker Tunnel im Norden Jordaniens entdeckt''), str. 25.-32.]</ref>. Kanat Gadara ostao je u upotrebi sve do [[islam]]skog osvajanja u [[7. stoljeće|7. stoljeću]]. Cijeli [[Antika|antički]] grad [[Palermo]] na [[Sicilija|Siciliji]] izgrađen je preko velikih sistema kanata koji su izgrađeni tokom [[arap]]skog perioda ([[827.]]–[[1072.]]). Mnogi od tih kanata su istraženi i zabilježeni na kartama, dok se neke može i posjetiti. Zanimljiva građevina u gradu je prostorija ''Scirocco'' koja rabi tradicionalni [[iran]]ski sistem za hlađenje zraka pomoću vode iz kanata, odnosno vjetrohvata koji ima svrhu dovoda zraka u prostoriju<ref>[http://proudlyemirati.wikidot.com/wind-towers Vjetrohvat]</ref>. ==== Luksemburg ==== Kanat ''Raschpëtzer'' pokraj grada Helmsange u [[Luksemburg]]u smatra se odlično očuvanim primjerom [[Rimsko carstvo|rimskog]] kanata. To je vjerojatno najveći sistem takve vrste sjeverno od [[Alpe|Alpa]]. Do danas je istraženo oko 330 od 600 m od kanatskog tunela, a otkriveno je 13 od 20-25 vertikalnih okna<ref>{{Cite web |title=Pierre Kayser i Guy Waringo: ''L’aqueduc souterrain des Raschpëtzer, un monument antique de l’art de l’ingénieur au Luxembourg'' |url=http://www.raschpetzer.lu/doc/RaschpVersionDeFr.pdf |access-date=2010-04-30 |archivedate=2009-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090305153936/http://www.raschpetzer.lu/doc/RaschpVersionDeFr.pdf |deadurl=yes }}</ref>. Čini se kako je kanat služio za opskrbu velikih rimskih vila u dolini rijeke [[Alzette]]. Izgrađen je u galsko-rimskom periodu, najvjerojatnije oko [[150.]] godine, a korišten je narednih 120 godina. ==== Armenija ==== Kanati u [[Armenija|Armeniji]] očuvani su pokraj sela Shvanidzor, u južnoj pokrajini Syunik na granici s [[Iran]]om. [[Armenci]] kanate nazivaju ''kahrezes'', a u okolici Shvanidzora pronađeno je pet kanata. Četiri kanata izgrađena su od [[12. stoljeće|12.]] do [[14. stoljeće|14. stoljeća]], prije nego što je selo osnovano. Peti kanat sagrađen je [[2005.]] godine. Danas voda teče kanatima označenim ''I'', ''II'' i ''V'', dok su kanati ''III'' i ''IV'' u lošim uvjetima. Tijekom [[Srpanj|srpnja]] i [[kolovoz]]a količina vode u kanatima dosegne svoj minimum, što uzrokuje kritičnu situaciju za dovod vode u okolici. Ipak, kanati su i dalje glavni izvor za navodnjavanje u zajednici. === Amerika === Oko [[1520.]] godine [[Španjolci]] su prenijeli gradnju kanata u [[Meksiko]]<ref>{{Cite web |title=Libijska web stranica o kanatima |url=http://www.qanat.info/en/colloge.php |access-date=2004-10-16 |archivedate=2004-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041016133645/http://www.qanat.info/en/colloge.php |deadurl=no }}</ref>. U [[Amerika|Americi]] se kanati danas mogu pronaći u regiji [[Atacama]] u [[Peru]]u, odnosno u [[čile]]anskim pokrajinama Nazca i Pica<ref name="Kanati (WaterHistory.org)"/>. == Poveznice == * [[Jakčal]], drevne iranske hladnjače * [[Ab-anbar]], drevni iranski vodospremnici * [[Pasargad]] * [[Perzepolis]] * [[Hidrotehnika u Iranu]] * [[Oaza]] == Vanjske veze == * [http://www.waterhistory.org/histories/qanats/ '''Kanat''' - opis i ilustracije (WaterHistory.org)] * [http://www.waterhistory.org/histories/turpan/ Karezi (kanati) u Turpanu (pokrajina Xinjiang, Kina)] * [http://www.panda.org/news_facts/newsroom/opinions/news.cfm?uNewsID=2637 Kanati u Afganistanu] * [https://web.archive.org/web/20050205102218/http://qanat.info/en/index.php Kanati (Farzad Kohandel)] * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/485439/qanat Britannica enciklopedija: Kanati] * [http://www.livius.org/q/qanat/qanat.html Kanati (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081026084620/http://www.livius.org/q/qanat/qanat.html |date=2008-10-26 }} * [http://www.destinationiran.com/Kariz_(Qanat).htm Opće informacije i fotografije kanata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100326131646/http://www.destinationiran.com/Kariz_(Qanat).htm |date=2010-03-26 }} * [http://www.mondeberbere.com/civilisation/gourara/gourara.htm Libijski kanati (''francuski'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160525162022/http://www.mondeberbere.com/civilisation/gourara/gourara.htm |date=2016-05-25 }} * [http://www.qanat.info Međunarodni centar za kanate i druge vodovodne sisteme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050205102218/http://qanat.info/en/index.php |date=2005-02-05 }} * [http://books.google.com/books?as_brr=1&id=SFkLAAAAIAAJ&vid=ISBN1422371476&dq=achaemenid&jtp=170 Podrijetlo i širenje kanata u Starom svijetu (''Proceedings of the American Philosophical Society'')] * [http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200603/the.art.and.science.of.water.htm Umjetnost i znanost o vodi (Saudi Aramco)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060720133318/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200603/the.art.and.science.of.water.htm |date=2006-07-20 }} * [http://www.waterhistory.org/histories/turpan/ Turpan, Kina] * [http://www.bestofsicily.com/mag/art154.htm Carlo Trabia: „Kanati na Siciliji“] == Izvori == {{Izvori}} {{Iranska arhitektura}} {{Svjetska baština u Iranu}} {{commonscat|Qanat|Kanat}} [[Kategorija:Hidrotehnika u Iranu]] [[Kategorija:Navodnjavanje]] [[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]] bqbov97a1hzpts9bxfcztexnsstv6n1 0 79593 42716186 42248258 2026-11-04T02:53:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716186 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna biografija |ime=John Philip Sousa |rođenje= {{birth date|1854|11|6|df=y}} |smrt= {{death date and age|1932|3|6|1854|11|6}} |mjesto_rođenja=[[Washington D.C.|Washington, D.C.]], |mjesto_smrti=[[Reading (Pennsylvanija)|Reading]], Pensilvanija |mjesto_sahrane= [[Congressional Cemetery|Kongresno groblje]], Washington |placeofburial_label= Place of burial |slika=[[Datoteka:JohnPhilipSousa-Chickering.LOC.jpg|200px]] |opis=Sousa godine 1900. |nadimak=The March King |vjernost= [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |rod= [[Marinski zbor SAD]]<br />[[Ratna mornarica Sjedinjenih Država|Ratna mornarica SAD]] |godineslužbe=Marinci:1868-1875, 1880-1892; Mornarica:1917-1918 |čin=Zastavnik (marinci), poručnik bojnog broda (mornarica) |komande=U.S. Marine Band, U.S. Navy Great Lakes Naval Station Band |unit= |battles= |awards= |laterwork= }} '''John Philip Sousa''' (6. novembar 1854 – 6. mart 1932) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[kompozitor]] i [[dirigent]] kasnog [[romantizam|romantičkog]], period najpoznatiji kao autor brojnih [[Marš (muzika)|vojničkih i patriotskih marševa]]. Zbog njih je stekao nadimak "The March King" (kralj marševa). == Vanjske veze == {{Commonscat|John Philip Sousa}} <div class="infobox sisterproject"> <div style="float: left;">[[Datoteka:Commons-logo.svg|50px|none|Commons logo]]</div> <div style="margin-left: 60px;">U [[:commons:Glavna stranica|Wikimedijinom spremniku]] nalazi se još materijala vezanih uz temu: <div style="margin-left: 10px;">'''''[[Commons:Kategorija:John Philip Souza|John Philip Souza]]'''''</div> </div> </div> * [http://www.library.uiuc.edu/sousa/ The Sousa Archives and Center for American Music] – Provides research-oriented management of band-related collections, including a large portion of Sousa's manuscripts and personal papers, held for use by students, scholars, and performing musicians * [http://www.dws.org/sousa/works.htm The Works of John Philip Sousa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008215050/http://www.dws.org/sousa/works.htm |date=2010-10-08 }} – Marches in [[Musical Instrument Digital Interface|MIDI]] format; from the [http://www.dws.org/sousa The John Philip Sousa Home Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141205182038/http://www.dws.org/sousa/ |date=2014-12-05 }} by David Lovrien, hosted by the [[Dallas Wind Symphony]] * [http://www.angelfire.com/ks/landzastanza MIDI sequences of public domain piano transcriptions of 112 compositions by Sousa] * [http://lcweb2.loc.gov/diglib/ihas/loc.natlib.ihas.200152753/default.html Harris, Neil: "John Philip Sousa and the Culture of Reassurance"] * [http://lcweb2.loc.gov/diglib/ihas/loc.natlib.ihas.200152754/default.html Fennell, Frederick: "The Sousa March: A Personal View"] * {{gutenberg author|id=John+Philip+Sousa |name=John Philip Sousa}} ** ''[http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=2589 The Experiences of a Bandmaster]'' – [[Project Gutenberg]] e-text of book by Sousa ** ''[http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=504 The Fifth String]'' – (ditto) * {{gutenberg author|id=Sousa_Band |name=The Sousa Band}} (audio recordings) * [https://web.archive.org/web/20100425125649/http://www.oldfashionedamericanhumor.com/the-feast-of-the-monkeys.html The Feast of the Monkeys] – the "nonsense verse" that Sousa wrote. * {{findagrave|964}} Retrieved on 2009-5-15 * [http://lcweb2.loc.gov/diglib/ihas/loc.natlib.ihas.200152756/default.html Sousa discography] * [http://victor.library.ucsb.edu/index.php/talent/detail/20973/Sousas_Band_Musical_group Victor Records by Sousa's Band] from the Encyclopedic Discography of Victor Recordings (EDVR) * [http://lcweb2.loc.gov/diglib/ihas/search?query=format:photograph%20+memberOf:sousa&view=thumbnail&sort=titlesort Numerous Sousa photos] * [http://www.scribd.com/doc/25332252/Stars-Stripes-Forever-for-Brass-Band-2010 Free Brass Band version of Stars & Stripes Forever] {{Authority control}} {{Lifetime|1854|1932|Sousa, John Philip}} [[Kategorija:Američki kompozitori]] [[Kategorija:Romantičarski kompozitori]] [[Kategorija:Operski kompozitori]] [[Kategorija:Američki dirigenti]] [[Kategorija:Američki violinisti]] [[Kategorija:Vodviljski zabavljači]] [[Kategorija:Američki vojnici]] 8cb0hp2q1hml8s7f2iau9cw2df1ucn4 0 81152 42716165 42599833 2026-11-03T23:52:44Z Katin pusku 407323 Datoteka 42716165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Karina (Španija) | slika = | širina_slike = 250px | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = <!-- {{Birth date and age|1943|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_rođenja = | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} [[File:Wiki karina.jpg|thumb|Karina (2011)]] '''María Isabel Bárbara Llaudés Santiago''' (Jaen, 4. decembar 1945 - ), poznata pod umjetničkim pseudonimom '''Karina''', je [[Španija|španska]] pjevačica koja je uživala vrhunac popularnosti od kasnih 1960-ih do sredine 1970-ih. Međunarodnoj javnosti je poznata po tome što je s pjesmom ''En un mundo nuevo'' predstavljala Španiju na [[Eurosong 1971|Eurosongu 1971]]. godine. == Vanjske veze == * [http://www.enunmundonuevo.com/ Službena web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100819050900/http://www.enunmundonuevo.com/ |date=2010-08-19 }} {{Authority control}} {{klica-muzičar}} {{Lifetime|1943| |Karina}} [[Kategorija:Španske pjevačice]] [[Kategorija:Predstavnici Španije na Eurosongu]] [[Kategorija:Pseudonimi]] o9aaspk0xgnqlxnu9j6inxzilyf7jgw 0 85081 42716137 42462825 2026-11-03T20:36:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716137 wikitext text/x-wiki {{Istopolna zajednica}} [[Datoteka:Same sex marriage map Europe detailed.svg|300px|thumb|right|Status istopolnih zajednica u Evropi {{legend|#000080|Istopolni brak}} {{legend|#0066FF|Registrovana partnerstva}} {{legend|#AACCFF|Neregistrovane kohabitacije}} {{legend|#FFD42A|Pitanje u razmatranju}} {{legend|#cccccc|Ne priznaju se ili nepoznat status}} {{legend|#D40000|Istopolni brak je zabranjen}}]] [[Hrvatska]] priznaje [[Registrovano partnerstvo|životno partnerstvo]] za istospolne parove kroz Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, čime su istospolni parovi ravnopravni onima u braku u svemu osim u posvajanju djece. Ipak, zakon omogućava skrbništvo nad djetetom partnera u nekim situacijama. Zakon također priznaje i definira neregistrirane istospolne veze kao neformalne životne partnere, čineći ih jednakim registriranim partnerstvima ako su živjeli skupa minimalno 3 godine. Hrvatska je prvi put priznala istospolne parove 2003. godine zakonom o neregistriranim istospolnim zajednicama koji je zamijenjen Zakonom o životnom partnerstvu. Hrvatski sabor donio je novi zakon 15. srpnja/jula 2014., stupajući na snagu u dvije faze (5. kolovoza/augusta i 1. rujna/septembra  2014.) Od [[Hrvatski ustavni referendum 2013.|referenduma]] koji je bio 2013. godine Hrvatski ustav ograničava brak samo na osobe različitog spola. == Historija == === Neregistrirana kohabitacija === 2003., godinu nakon prve [[Zagreb Pride|povorke ponosa]] u Hrvatskoj, tadašnja vladajuća koalicija koja se većinom sastojala od stranaka lijevog centra uspjela se složiti i donijeti zakon o istospolnim zajednicama. U početku je planiran zakon koji bi priznao registrirana partnerstva s većinom prava koja imaju heteroseksualni parovi, ali [[Hrvatska seljačka stranka]] koja je bila jedina desničarska stranka u koaliciji zaprijetila je da će izaći iz vlade ako budu inzistirali na zakonu pa se trebao postići sporazum kako bi se spasila vlada. Zakon je omogućio istospolnim partnerima koji žive skupa minimalno 3 godine slična prava nevjenčanim heteroseksualnim partnerima u pogledu nasljedstva i financijske potpore, ali ne i pravo na posvajanje ili bilo koje drugo pravo iz obiteljskog zakona s tim što ovaj zakon nije bio dio njega nego više poseban zakon. Takve veze nije bilo moguće registrirati niti su imali prava u pogledu poreza, zajedničke imovine, zdravstvenog osiguranja, mirovina itd.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306172.html 116 22.7.2003 Zakon o istospolnim zajednicama] Preuzeto 21.5.2016.</ref> === Registrirano partnerstvo === Početkom 2005. Hrvatski sabor odbio je prijedlog Šime Lučina iz SDP-a i nezavisnog Ive Banca.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20051018/novosti03.asp U Sabor ušao zakon o registriranom partnerstvu] Preuzeto 21.5.2016.</ref> Lucija Čikeš, članica tada vladajućeg HDZ-a, pozvala je da prijedlog bude odbačen zato što je "cijeli svemir heteroseksualan, od atoma i najmanje čestice, od muhe do slona". Drugi sabornik iz HDZ-a prigovorio je na temelju toga da se "85% stanovništva smatra katolicima, a Crkva je protiv heteroseksualne i homoseksualne jednakosti". Lječnička i medicinska profesija i mediji nisu podržali ovakve izjave, upozoravajući da svi sabornici imaju dužnost glasovati prema Ustavu koji zabranjuje diskriminaciju. === Zakon o životnom partnerstvu === 11. svibnja/maja 2012., hrvatski premijer [[Zoran Milanović]] najavio je daljnje proširenje prava za istospolne parove. U to vrijeme se još nije znalo koji će od termina kao što su građanska zajednica ili registrirano partnerstvo biti korišten, ali bilo je sigurno da hrvatski obiteljski zakon neće biti izmijenjen u ovu svrhu nego bi novi zakon bio predstavljen koji bi se bavio predmetom, implicirajući da termin brak neće biti korišten.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/milanovic-gay-parovima-trebamo-dati-prava-kao-u-spanjolskoj-zbog-toga-nitko-nece-nista-izgubiti/1523412/ Milanović: Gay parovima trebamo dati prava kao u Španjolskoj, zbog toga nitko neće ništa izgubiti] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/193116/Gayevi-ne-mogu-imati-ista-prava-jer-mi-smo-deklarirana-katolicka-zemlja.html Gayevi ne mogu imati ista prava jer mi smo deklarirana katolička zemlja!] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Na [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije|Međunarodni dan protiv homofobije i transfobije]] 2012. godine, platforme koje se bave LGBT pravima sastale su se s ministrom uprave Arsenom Baukom gdje je on najavio dodatne promjene postojećih zakona koje će proširiti LGBT prava te novi zakon koji će regulirati istospolna partnerstva. Ime zakona se jos tada nije znalo, ali jedan od predloženih je bio Zakon o životnom partnerstvu. Ministar je također reako da snažno vjeruje u jednakost i da nijedan političar ne bi trebao praviti kompromise u vezi toga, referirajući se izjave nekih političara koji podržavaju potpunu jednakost, ali su spremni činiti ustupke jer društvo možda još nije spremno na određene promjene. Marko Jurčić iz [[Zagreb Pride]]a rekao je da mu se ne sviđa ideja da se partnerstvo zove "istospolno" te da mu se više sviđa termin "životno partnestvo", otvoreno za sve rodove, ali to je odbačeno.<ref>[http://queer.hr/21003/ministarstvo-uprave-izradit-cemo-zakon-za-partnerstva/ Ministarstvo uprave: Izradit ćemo zakon za istospolna partnestva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130812050101/http://queer.hr/21003/ministarstvo-uprave-izradit-cemo-zakon-za-partnerstva/ |date=2013-08-12 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/ljudi/4422-juri-s-vremenom-emo-dobiti-i-branu-jednakost.html Jurčić: S vremenom ćemo dobiti i bračnu jednakost] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Zagreb Pride je, ipak, ostao snažan zagovornik Zakona o životnom partnerstvu, radeći na prijedlogu Zakona s Vladinim radnim skupinama i vodeći kampanju "Vrijeme je za životno partnerstvo".<ref>[http://www.zivotnopartnerstvo.com/hr/ Inicijativa za životno partnerstvo] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/dogaaji/5941-zakon-jest-korak-naprijed-no-nasilje-i-homofobija-ostaju-najvei-problemi-lgbt-graana.html Zakon jest korak naprijed, no nasilje i homofobija ostaju najveći problemi LGBT građana] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/kolumne-i-komentari/5999-misija-hrvatskoga-lgbt-pokreta-mora-biti-potpuni-politiki-ekonomski-i-kulturni-poraz-klerikalne-desnice.html Misija hrvatskog LGBT pokreta mora biti otpuni politički, ekonomski i kulturni poraz klerikalne densice] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Ministarstvo uprave i radne skupine odgovorne za stvaranje zakona sastale su se prvi put 6. rujna/septembra 2012. s očekivanjem da zakon bude izložen Saboru u 2013.<ref>[http://queer.hr/25554/sutra-se-pocinje-izradivati-zakon-o-partnerstvima/ Sutra se počinje izrađivati zakon o partnerstvima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130521045305/http://queer.hr/25554/sutra-se-pocinje-izradivati-zakon-o-partnerstvima/ |date=2013-05-21 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref> 16. studenog/novembra 2012., predsjednica radne skupine Jagoda Botički potvrdila je da će istospolni parovi moći registrirati svoje veze u matičnim uredima kao i heteroseksualni parovi, ali da zakon neće uključivati i heteroseksualne parove. Rekla je da je skupina u procesu sastavljanja liste prava s pomoći još nekoliko ministarstava. LGBT organizacije [[Iskorak (organizacija)|Iskorak]] i [[Kontra (organizacija)|Kontra]] izrazile su svoje zadovoljstvo s činjenicom da će registracije u matičnim uredima biti moguće, ali u isto vrijeme su izrazile i nezadovoljstvo tim što će istospolni parovi biti isključeni iz obiteljskog zakona, tako čineći mogućim da zakon sadrži manje prava no što je to bilo očekivano kao rezultat političke trgovine i ustupaka. To bi pogotovo utjecalo na istospolne obitelji s djecom koje su i najkontroverznija tema protivnika zakona.<ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/dogaaji/4552-novi-zakon-omoguit-e-registraciju-parova-kod-matiara.html Novi zakon omogućit će registraciju parova kod matičara] Preuzeto 22.5.2016.</ref> 2. kolovoza/augusta 2013., ministar uprave Arsen Bauk još jednom je potvrdio da će ime zakon biti Zakon o životnom partnerstvu, da će registracija partnerstva biti identična registraciji braka te da će zakon učiniti istospolne parove ravnopravnima bračnim drugovima osim posvajanja. Ipak, rekao je kako se razmatra posvajanje djeteta životnog partnera. Zastupnici [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]-a podržali su potpuno posvajanje. Javna rasprava o zakonu je bila najavljena za rujan/septembar te godine, a izlaganje zakona u Saboru krajem godine.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/gay-brakovi-sklapat-ce-se-kod-maticara-parovi-u-zivotnom-partnerstvu-nece-moci-posvajati-djecu/1059209/ Gay brakovi sklapat će se kod matičara. Parovi u "životnom partnerstvu" neće moći posvajati djecu] Preuzeto 22.5.2016.</ref> 4. studenog/novembra 2013. objavljen je prvi prijedlog zakona. Prijedlog je činio životne partnere ravnopravne bračnim drugovima u svim područjima osim u posvajanju. Međutim, roditeljev životni partner može dobiti djelomično, a u nekim slučajevima i potpunu roditeljsku skrb nad djetetom. Zakon također omogućava da roditeljev životni partner postane partnerski skrbnik. Partnerska skrb je jednaka posvajanju partnerovog djeteta, iako ne omogućava status roditelja roditelju životnog partnera. Iako ovaj prijedlog nije bio dio Obiteljskog zakona, odnosio se na njega i definirao je istospolne partnere kao obitelj. Prijedlog zakona je također zabranio bilo kakvu tadašnju ili buduću diskiriminaciju te svaka sljedeća izmjena obiteljskog zakona koja se odnosi na brak mora uključivati i Životno partnerstvo također.<ref>[https://uprava.gov.hr/UserDocsImages/Savjetovanja%20sa%20zainteresiranom%20javno%C5%A1%C4%87u/2013/zivotno_partnerstvo/Nacrt%20zakona%20o%20%C5%BEivotnom%20partnerstvu%20-%2017%2010.pdf Nacrt Zakona o životnom partnerstvu] Preuzeto 22.5.2016.</ref> 12. prosinca/decembra 2013., Vlada je usvojila prijedlog zakona.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/vlada-danas-usvaja-prijedlog-zakona-o-zivotnom-partnerstvu-908707 Vlada danas usvaja Prijedlog zakona o životnom partnerstvu] Preuzeto 22.5.2016.</ref> 29. siječnja/januara 2014., saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prihvatio je Zakon o životnom partnerstvu sa 6 glasova za i 2 protiv (koja su ujedno i članovi [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]]). Pet dana prije ove odluke i Odbor za ravnopravnost spolova prihvatio je zakon. Odluka je bila jednoglasna, ali članovi HDZ-a su bili odsutni. Tako su slijedili i ostali saborski odbori koji su prihvatili zakon.<ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/hrvatska/5389-odbor-za-obitelj-mlade-i-sport-podrao-zakon-o-ivotnom-partnerstvu.html Odbor za obitelj, mlade i sport podržao Zakon o životnom partnerstvu] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/hrvatska/5360-samo-dvoje-hdz-ovaca-protiv-zakona-o-ivotnom-partnerstvu.html Samo dvoje HDZ-ovaca protiv Zakona o životnom partnerstvu] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://queer.hr/37957/odbor-za-ravnopravnost-spolova-prihvatio-zakon-o-zivotnom-partnerstvu-hdz-markirao-sa-sjednice/ Odbor za ravnopravnost spolova prihvatio Zakon o životnom partnerstvu. HDZ markirao sa sjednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219005338/http://queer.hr/37957/odbor-za-ravnopravnost-spolova-prihvatio-zakon-o-zivotnom-partnerstvu-hdz-markirao-sa-sjednice/ |date=2014-02-19 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref> Prijedlog je izložen u Saboru 27. veljače/februara 2014. i tijekom javne rasprave davali su se prijedlozi kako poboljšati zakon te su neki od njih bili prihvaćeni. Vlada je usvojila konačni prijedlog zakona 24. lipnja/juna 2014. koje je prošao drugo čitanje 10. srpnja/jula 2014.<ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/hrvatska/5462-holy-zakon-o-ivotnom-partnerstvu-mora-biti-jo-progresivniji.html Saborska rasprava nastavlja se poslijepodne, dio aktivista izbačen zbog transparenta] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Sabor je usvojio Zakon o životnom partnerstvu 15. srpnja 2014. s 89 glasova za i 16 protiv.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/povijesna-odluka-u-saboru-istospolni-ce-parovi-od-rujna-imatiista-prava-kao-i-bracni-partneri/677641/ Istospolni će parovi od rujan imati ista prava kao i bračni partneri] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Objavljen je u [[Narodne novine|Narodnim novinama]] 28. srpnja 2014. i stupio na snagu 8 dana kasnije, 5. kolovoza/augusta, osim dijela o roditeljskoj skrbi koji je stupio na snagu 1. rujna/septembra 2014.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_92_1836.html Zakon o životnom partnerstvu istog spola] Preuzeto 22.5.2016.</ref> ==== Inozemni partneri i partnerstva ==== Prema člancima 73, 74 i 75 Zakona o životnom partnerstvu, istospolni brakovi i partnerstva sklopljeni u inozemstvu (u EU i izvan EU) priznati su u Hrvatskoj kao životna partnerstva. To uključuje i neregistrirane istospolne veze u kojima parovi žive zajedno minimalno 3 godine. Takve veze su priznate kao neformalna životna partnerstva. Osim toga, parovi u kojima je barem jedan od partnera državljanin EU mogu stupiti u Životno partnerstvo u Hrvatskoj čak i ako njihova država ne priznaje istospolne veze. Ako se odluče preseliti u drugu državu članicu EU koja priznaje istospolna partnerstva ili istospolne brakove, njihova će se životna partnerstva gledati po zakonu te zemlje, poštivajući pravo EU građana i njihovih obitelji da se slobodno kreću unutar teritorija zemalja članica. Parovi u kojima nijedan partner nije državljanin zemlje [[Evropska unija|Europske unije]] ili [[Europski gospodarski prostor|Europskog gospodarskog prostora]] (EEA) također mogu sklopiti životno partnerstvo u Hrvatskoj.<ref>[https://www.gov.hr/moja-uprava/obitelj-i-zivot/brak-izvanbracna-zajednica-zivotno-partnerstvo/sklapanje-zivotnog-partnerstva/1737 Sklapanje životnog partnerstva] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Prema pravnim ekspertima ovo čini Zakon o životnom partnerstvu jednim od najliberalnijih istospolnih zakona u Europi.<ref>[http://www.zakon.hr/z/732/Zakon-o-%C5%BEivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola] Preuzeto 22.5.2016. </ref><ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/hrvatska/6009-nakon-prvog-hrvatskog-gej-vjenanja-stiu-li-parovi-iz-regije-.html Nakon prvog hrvatskog gej vjenčanja, stižu li parovi iz regije?] Preuzeto 22.5.2016. </ref> ==== Stanje od 2014. do 2015. ==== Prvo životno partnerstvo sklopljeno je u [[Zagreb]]u, 5. rujna/septembra 2014. Priopćeno je da je bio muški par. Ministar uprave Arsen Bauk bio je također prisutan te im je darovao dvije kravate kao dar Republike Hrvatske.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-je-sklopljen-prvi-gay-brak-ministar-bauk-mladozenjama-darovao-kravate/769716.aspx U Zagrebu sklopljen prvi gay brak: Ministar Bauk mladoženjama darovao kravate] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Drugo životno partnerstvo sklopljeno je u [[Split]]u, 18. rujna 2014.<ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/hrvatska/6109-u-splitu-sklopljeno-prvo-ivotno-partnerstvo-.html U Splitu sklopljeno prvo životno partnerstvo] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Polovicom prosinca/decembra 2014. objavljena je informacija da je od rujna 2014. sklopljeno između 30 i 40 partnerstva. 22 u [[Zagreb]]u, 3 u [[Rijeka (grad)|Rijeci]], 2 u [[Split]]u i 2 u [[Rovinj]]u te ostali u [[Pazin]]u, [[Opatija (Hrvatska)|Opatiji]], [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]] itd. Kod većine partnerstva oba partnera bila su hrvatski državljani, ali bilo je i partnerstva gdje je jedan od partnera iz druge zemlje kao na primjer [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Austrija|Austrije]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Japan]]a, [[Italija|Italije]], [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U vrijeme kad je informacija objavljena nije bilo sklopljeno nijedno partnerstvo gdje su oba partnera strani državljani, ali jedan je par koji je registrirao svoje partnerstvo u inozemstvu podnio je službeni zahtjev u [[Karlovac|Karlovcu]] da njihovo partnerstvo bude priznato u Hvatskoj.<ref>[http://www.forum.tm/vijesti/zbog-straha-istospolna-vjencanja-i-dalje-daleko-od-ociju-javnosti-2632 Zbog straha, istospolna vjenčanja i dalje daleko od očiju javnosti] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/20-8-2014/jos-bez-zahtjeva-za-zivotno-partnerstvo-u-ka Još bez zahtjeva za životno partnerstvo u Karlovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150116092005/http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/20-8-2014/jos-bez-zahtjeva-za-zivotno-partnerstvo-u-ka |date=2015-01-16 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref> 20. veljače/februara 2015. izvješteno je da je prvo partnerstvo u kojem su oba para strani državljani sklopljeno u [[Osijek]]u između dvije žene, [[Republika Makedonija|makedonske]] državljanke. To je bilo prvo partnerstvo u Osijeku i 40. u Hrvatskoj.<ref>[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=55456#ixzz3SIeic7X9 U Osijeku sklopljen prvi istospolni brak] Preuzeto 22.5.2016.</ref> U ožujku/martu 2015. priopćeno je da je 50 životnih partnerstva (27 muška i 23 ženska para) sklopljeno između 5. rujna 2014. i 23. ožujka 2015. 32 u [[Zagreb]]u (18 muških i 14 ženskih parova), 4 u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] (3 ženska i 1 muški par), 3 u [[Split]]u (3 muška para), 2 u [[Rovinj]]u (1 muški i 1 ženski par), 2 u [[Kastav|Kastvu]] (2 muška para), 2 u [[Osijek]]u (2 ženska para) te po 1 u [[Dubrovnik]]u (muški par), [[Koprivnica|Koprivnici]] (ženski par), [[Opatija (Hrvatska)|Opatiji]] (ženski par), [[Pazin]]u (ženski par) i [[Pula|Puli]] (muški par). Kod 26 parova oba para su bila hrvatskog državljanstva, kod 22 samo je jedan bio strani državljanin i kod 2 para su oba bila strani državljani.<ref>[http://www.crol.hr/index.php/vijesti/6538-sklopljeno-prvih-50-zivotnih-partnerstava Sklopljeno prvih 50 životnih partnerstava] Preuzeto 22.5.2016.</ref> U svibnju/maju 2015. službena izvješća potvrdila su 70 sklopljenih životnih partnerstva u Hrvatskoj, 40 muških i 30 ženskih parova. 45 životnih partnerstva sklopljeno je u [[Zagreb]]u, 5 u [[Rijeka (grad)|Rijeci]], po 3 u [[Kastav|Kastvu]], [[Osijek]]u, [[Rovinj]]u i [[Split]]u te po 1 u [[Dubrovnik]]u, [[Koprivnica|Koprivnici]], [[Opatija (Hrvatska)|Opatiji]], [[Pakrac]]u, [[Pazin]]u, [[Vukovar]]u, [[Zadar|Zadru]] i [[Pula|Puli]]. Jedan par se također razveo u Zagrebu.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-zagrebu-se-dogodila-prva-gay-rastava-u-hrvatskoj-pobrojali-smo-najvise-gay-vjencanja-odrzava-se-u-ovim-gradovima/387637/ U Zagrebu se dogodila prva gay rastava] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1622967/prvu-rastavu-zivotnog-partnerstva-obavila-ista-maticarka-koja-je-i-vjencala-prvi-gej-par/ Prvu rastavu životnog partnerstva obavila ista matičarka koja je i vjenčala prvi gej par] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190415221319/https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1622967/prvu-rastavu-zivotnog-partnerstva-obavila-ista-maticarka-koja-je-i-vjencala-prvi-gej-par/ |date=2019-04-15 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref> Do 15. srpnja/jula 2015. točno godinu dana od donošenja zakona, broj je porastao na 80.<ref>[http://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/6845-zivotno-partnerstvo-godinu-dana-poslije-u-emocijama-i-brojkama Životno partnerstvo godinu dana poslije - u emocijama i brojkama] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Prema Ministarstvu uprave 72 partnerstva skloljena su samo u 2015. - 38 muških parova i 34 ženskih parova. 47 od njih je sklopljeno u [[Zagreb]]u, 7 u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]], po 4 u [[Osječko-baranjska županija|Osiječko-baranjskoj]], [[Istarska županija|Istarsko]]<nowiki/>j i [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], 2 u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj]] te po 1 u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj]], [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj]], [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj]] i [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]]. U 47 slučajeva oba partnera su hrvatski državljani, u 23 jedan je bio strani državljanin te u 3 slučaja oba su bili strani državljani.<ref>[http://www.crol.hr/index.php/vijesti/7323-zivotna-partnerstva-sklopljena-u-samo-pola-hrvatskih-zupanija Životna partnerstva sklopljena u samo pola hrvatskih županija] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Od rujna/septembra 2014. pa do kraja 2015. 108 životnih partnerstva je bilo sklopljeno u Hrvatskoj - 57 muških i 51 ženski par.<ref>[http://net.hr/danas/hrvatska/vise-je-muskih-u-hrvatskoj-je-sklopljeno-108-zivotnih-partnerstva/ Više je muških zajednica: U Hrvatskoj je sklopljeno 108 životnih partnerstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190516200548/https://net.hr/danas/hrvatska/vise-je-muskih-u-hrvatskoj-je-sklopljeno-108-zivotnih-partnerstva/ |date=2019-05-16 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref> === Istospolni brak === Mnogo stranaka i političara je izrazilo svoju podršku za istospolni brak u Hrvatskoj. Najpoznatiji su [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Zelena lista]], [[Hrvatski laburisti - Stranka rada|Hrvatski laburisti]], bivši predsjednik [[Ivo Josipović]], [[Vesna Pusić]], [[Mirela Holy]] itd.<ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/hrvatska/2057-sdp-hns-hsls-ljevica-hrvatske-zelena-lista-i-zelena-stranka-obvezali-se-podrati-gej-prava.html SDP, HNS, HSLS, Ljevica Hrvatske, Zelena lista i Zelena stranka obvezali se podržati gej prava] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/150094/Borit-cu-se-za-gej-brakove-i-dekriminalizaciju-marihuane.html Borit ću se za gej brakove i dekriminalizaciju marihuane] Preuzeto 22.5.2016. </ref> U svibnju/maju 2013., konzervativna građanska inicijativa "[[U ime obitelji]]" prikupila je više od 700 000 potpisa za referendum koji bi ustavno definirao brak kao "zajednicu između žene i muškarca". Trebalo im je minimalno 450 000 potpisa odnosno 10% registriranih birača. Vlada se protivila mogućem referendumu optužujući [[Katolička crkva|Crkvu]] kao glavnu snagu iza inicijative. Vlada je također rekla da je takvo referendumsko pitanje u principu neustavno. inicijativa je podijelila hrvatsko društvo i otvorila pitanja koja nisu bila aktualna kao što je i reforma zakona o referendumu. Prema trenutnom zakonu, odaziv nije uvjet za uspješan referendum što omogućava manjini birača da mijenjaju Ustav. Definirajući brak kao zajednicu muškarca i žene ne sprečava Vladu da proširi prva istospolnim zajednicama čineći ih tada ravnopravnima bračnim zajednicama što, dakle, dovodi u pitanje smisao referenduma. Prema ispitivanju na uzorku od 1300 ljudi, 55,3% njih podržalo je inicijativu, a 31,1% nije. Ipak, skoro 40% njih je odlučilo ne izaći na referendum.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/553-posto-hrvata-za-brak-zene-i-muskarca-u-ustavu-565686 55,3 posto Hrvata za brak žene i muškarca u Ustavu!] Preuzeto 22.5.2016. </ref><ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vlada-protiv-referendumaza-zabranu-gay-brakova-trazitce-da-ustavni-sud-definira-brak/1145663/ Vlada protiv referenduma za zabranu gay brakova] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Predsjednik Ivo Josipović osudio je referendum.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/danas-glasovanje-oko-referenduma-inicijative-u-ime-obitelji---308399.html Glasovanje oko referenduma inicijative 'U ime obitelji'] Preuzeto 22.5.2016. </ref><ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/945119/referendum-o-braku-ce-se-odrzati-1-prosinca/ Referendum o braku će se održati 1. prosinca!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307122939/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/945119/referendum-o-braku-ce-se-odrzati-1-prosinca/ |date=2016-03-07 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/odbor-za-ustav-referendum-o-braku-1-prosinca-ove-godine-631966 Odbor za Ustav: Referendum o braku 1. prosinca ove godine] Preuzeto 22.5.2016. </ref> [[Hrvatski sabor|Sabor]] je glasovao za to da referendumsko pitanje ne treba ići na procjenu [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavnom sudu]]. Međutim, nakon što je Sabor odredio datum referenduma, svaki hrvatski državljanin imao je pravo to zatražiti. Tri nevladine organizacije [[Zagreb Pride]], [[Centar za građansku hrabrost]] i [[CroL]], obratile su se Sudu. Ustavni sud nije presudio u njihovu korist tvrdeći da nema zakonskog temelja za zabranu referenduma. Međutim, Sud je jasno izjavio da iako građani prihvate da definicija braka kao zajednica žene i muškarca uđe u Ustav, to ne smije imati nikakve negativne posljedice na buduće zakone o istospolnim parovima ili izvanbračnim heteroseksualnim parovima.<ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/hrvatska/5093-ustavni-sud-odluio-referendum-e-se-odrati-1-prosinca.html Ustavni sud: 'Kad bi se pitanje proglasilo protuustavnim, isto bi vrijedilo i za članak 5. Obiteljskog zakona'] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/politika/5089-uskoro-odluka-ustavnog-suda-o-ustavnosti-referendumskog-pitanja.html Uskoro odluka Ustavnog suda o ustavnosti referendumskog pitanja] Preuzeto 22.5.2016.</ref> Konzervativka, bivša predsjednica Vlade, jednom članica [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a i sada nezavisna zastupnica [[Jadranka Kosor]] glasovala je da pitanje ide na procjenu Ustavnom sudu te je glasovala protiv predložene ustavne promjene na referendumu. Ova izjava nije se podudarala s njezinim prošlim izjavama o homoseksualnosti i istospolnim brakovima. Poznato je da je bila protiv unapređenja prava istospolnim parovima u prošlosti te je izabrana "homofobom godine" u 2010. nakon što je izjavila da homoseksualnost nije prirodna i da istospolni brakovi nikad ne bi trebali biti legalni. Također je i podržala Zakon o životnom partnerstvu.<ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/politika/5071-koalicija-sdp-hdz-izglasala-homofobni-referendum.html Koalicija SDP-HDZ izglasala homofobni referendum] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sabor-vecina-klubova-podrzala-prijedlog-novog-zakona-o-obitelji/114236.aspx Sabor: Većina klubova podržala prijedlog novog Zakona o obitelji] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://ipress.rtl.hr/magazin/jadranka-kosor-trenutno-najveci-homofob-u-rh-slijedi-je-damir-kajin-2215.html?keepThis=true&TB_iframe=true&height=650&width=850&start=40 Jadranka Kosor trenutno najveći homofob u RH, slijedi je Damir Kajin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307163231/http://ipress.rtl.hr/magazin/jadranka-kosor-trenutno-najveci-homofob-u-rh-slijedi-je-damir-kajin-2215.html?keepThis=true&TB_iframe=true&height=650&width=850&start=40 |date=2016-03-07 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref> Bilo je dosta otpora referendumu u Hrvatskoj. Neki od medija, kao na primjer [[Jutarnji list]], donirao je oglasni prostor svim organizacijama i građanima koji su se osjećali ugroženima referendumom. Osim poznatih javnih ličnosti koji su otvoreno bili protiv referenduma, Židovska općina u Zagrebu i Luteranska crkva dvije su vjerske organizacije koje su javno bile protiv referenduma.<ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/dogaaji/5080-sve-vei-otpor-referendumu-ukljuili-se-i-mediji.html Sve veći otpor referendumu, uključili se i mediji] Preuzeto 22.5.2016.</ref><ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/298963/Zidovska-opcina-Zagreb-protiv-referenduma-o-braku.html Židovska općina Zagreb protiv referenduma o braku] Preuzeto 22.5.2016. </ref><ref>[http://www.ecrh.hr/luteranski-odgovor-na-kritike-zbog-podrske-lgbt-zajednici/ Luteranski odgovor na kritike zbog podrške LGBT zajednici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190415202558/http://www.ecrh.hr/luteranski-odgovor-na-kritike-zbog-podrske-lgbt-zajednici/ |date=2019-04-15 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref> Neki od najpoznatijih hrvatskih zabavljača uključujući [[Severina Kojić|Severinu]], [[TBF]] i [[Let 3]] organizirali su koncert okupljajući tisuće ljudi za potporu istospolnom braku na [[Trg bana Jelačića|glavnom zagrebačkom trgu]]. Hrvatski psiholozi i studenti psihologije organizirali su peticiju za podršku istospolnom braku.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/estrada/301603/Na-prepunom-Trgu-orilo-se-Protiv.html?utm_source=facebooktportal&utm_medium=fanpagetportal&utm_campaign=facebookshare Na prepunom Trgu orilo se 'protiv'] Preuzeto 22.5.2016. </ref><ref>[http://www.tportal.hr/scitech/znanost/301631/Kako-ce-i-zasto-na-referendumu-glasati-psiholozi.html Kako će i zašto na referendumu glasati psiholozi?] Preuzeto 22.5.2016. </ref><ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/ljudi/5156-severina-glasajte-protiv-jer-ako-budete-utjeli-sutra-e-doi-po-vas.html Severina: 'Glasajte protiv jer ako budete šutjeli, sutra će doći po vas'] Preuzeto 22.5.2016.</ref> 30. studenog/novembra 2013., jedan dan prije referenduma, tisuću ljudi u [[Zagreb]]u marširalo je u znak podrške istospolnom braku. Stotine ljudi marširalo je i u [[Pula|Puli]], [[Split]]u i [[Rijeka (grad)|Rijeci]].<ref>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/dogaaji/5161-zagreb-rijeka-split-i-pula-glasno-poruili-protiv.html Zagreb, Rijeka, Split i Pula glasno poručili 'protiv'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203030732/http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/dogaaji/5161-zagreb-rijeka-split-i-pula-glasno-poruili-protiv.html |date=2013-12-03 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref> [[Hrvatski ustavni referendum 2013.|Referendum]] se održao 1. prosinca/decembra 2013. 65,87% glasovalo je za ustavnu promjenu, a 33,51% je glasovalo protiv. Odaziv je bio nizak, odnosno 37,9% birača je izašlo na referendum. Ipak, nisu sve županije glasovale u korist amandmana. [[Istarska županija|Istarska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] glasovale su protiv sa 58,23% i 53,30%. Od većih gradova, [[Rijeka (grad)|Rijeka]] je glasovala s 59,27% protiv, a [[Pula]] sa 63,64%. Većina gradova u ovim županijama glasovala je protiv gdje je [[Labin]] bio lider sa 70,97%. Od gradova koji su izvan ove dvije županije, [[Varaždin]] i [[Čakovec]] su glasovali protiv s 56,94% i 58,95%. [[Zagreb]] je glasovao za promjenu s 55,9% i protiv s 43,50% glasova.<ref>[http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/rezultati.html Referendum 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140120154152/http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/rezultati.html |date=2014-01-20 }} Preuzeto 22.5.2016.</ref> Nakon referenduma, Vlada je s nekoliko opozicijskih stranaka počela raditi na promjenama [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]]. Dio koji se odnosi na referendume jasno definira koja pitanja mogu ili ne mogu biti tema referenduma. Osim toga, ako građani žele mijenjati Ustav odaziv mora biti iznad 50%. Ustavne promjene zahtijevaju dvije trećine zastupnika.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/304196/Gdje-je-Josipovic-po-pitanju-Ustava-bio-zadnja-dva-mjeseca.html?utm_source=clanci&utm_medium=cl_najnovije&utm_campaign=clanci_najnovije Tko se za koliko Judinih škuda prodao 2010?] Preuzeto 22.5.2016. </ref> Tadašnji predsjednik Ivo Josipović predložio je da ostali oblici obiteljskog života isto budu zaštićeni Ustavom kako bi se uravnotežila nepravda izazvana referendumom, ali njegov prijedlog je odbačen.<ref>[http://www.crol.hr/portal/vijesti/hrvatska/5208-zatita-drugaijih-ivotnih-zajednica-u-ustavu-i-prije-definicije-braka.html Zaštita drugačijih životnih zajednica u Ustavu i prije definicije braka?] Preuzeto 22.5.2016.</ref> == Roditeljstvo == Potpuno [[Istopolno roditeljstvo|roditeljstvo za LGBT osobe]] nije legalno, ali samci mogu posvojiti dijete bez obzira koje su seksualne orijentacije. Ipak, Zakon o životnom partnerstvu priznaje instituciju sličnu posvajanju partnerova dijeteta nazvanu partnerska skrb. Životni partner koji nije biološki roditelj dijetetu svog partnera može dobiti roditeljsku obavezu privremeno ili trajno. Tijekom životnog partnerstva roditelj ili roditelji djeteta mogu privremeno povjeriti roditeljska prava životnom partneru koji nije biološki roditelj. Ako se takva skrb povjerava na period dulji od deset dana treba se ovjeriti kod javnog bilježnika. U ovoj situaciji, dokle god traju roditeljska prava, roditelj ili roditelji i životni partner moraju se složiti oko odluka važnih za djetetovo dobro. U slučaju poništenja životnog partnerstva, partner koji nije biološki roditelj može održavati odnos s djetetom ako sud odluči da je to u korist djeteta. Partnerska skrb je institucija stvorena Zakonom o životnom partnerstvu koja omogućava životnom partneru koji nije biološki roditelj da dobije trajna roditeljska prava te je slična posvajanju partnerovog djeteta. Takva veza između životnog partnera koji nije biološki roditelj i djeteta može biti ostvarena pod dva uvjeta; ako je djetetov roditelj koji je u životnom partnerstvu umro, pod uvjetom da je i drugi roditelj također umro ili su mu oduzeta roditeljska prava zbog nasilja nad djetetom. Inače, ako je djetetov roditelj koji je u partnerstvu živ, ali mu je drugi roditelj nepoznat, umro ili su mu oduzeta roditeljska prava, životni partner koji nije biološki roditelj može postati partnerski skrbnik ako sud odluči u njegovu korist. I formalni i neformalni životni partneri su kvalificirani za partnersku skrb. Partnerski skrbnik dobiva punu roditeljsku obavezu kao što je slučaj s uobičajenim posvajanjem partnerovog djeteta te je registriran u djetetovom rodnom listu kao njegov partnerski skrbnik. Partnerski skrbnik je trajna najbliža rodbinska veza sa svim pravima, obavezama i zakonskim posljedicama kao i ona imeđu roditelja i djeteta. Pojedinac može posvajati bez obzira na seksualnu orijentaciju.<ref>[https://uprava.gov.hr/UserDocsImages/Savjetovanja%20sa%20zainteresiranom%20javno%C5%A1%C4%87u/2013/zivotno_partnerstvo/Nacrt%20zakona%20o%20%C5%BEivotnom%20partnerstvu%20-%2017%2010.pdf Nacrt prijedloga Zakona o životnom partnerstvu] Preuzeto 23.5.2016.</ref><ref>[http://www.zakon.hr/z/732/Zakon-o-%C5%BEivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola] Preuzeto 23.5.2016.</ref> 13. srpnja/jula 2015. priopćeno je da je dodijeljen prvi slučaj partnerske skrbi.<ref>[http://www.crol.hr/index.php/zivot/6840-u-hrvatskoj-dodijeljena-prva-partnerska-skrb U Hrvatskoj dodijeljena prva partnerska skrb] Preuzeto 23.5.2016.</ref> === Historija === U svibnju/maju 2012., zamjenica predsjednika Vlade i ministrica socijalne politike i mladih [[Kukuriku koalicija|Kukuriku koalicije]] [[Milanka Opačić]] izrazila je svoju podršku LGBT roditeljstvu i rekla da bi Hrvatska trebala napredovati do točke u kojoj je to prihvaćeno i tolerirano, ali ne još jer bi trenutna situacija mogla dovesti do diskriminacije djece iz takvih obitelji i izjavila da je to glavni razlog da se ide korak po korak kada su LGBT prava u pitanju. Ipak, njezine izjave nisu se svidjele nekim nevladinim organizacijama koje su izjavile da u Hrvatskoj već postoje djeca koja žive u istospolnim obiteljima, a te obitelji su očajne za zakonski rješenjima za svakodnevne probleme te da ministrica ne bi trebala odugovlačiti s diskriminatornim politika nego radije stvoriti prihvatljivo rješenje i boriti se protiv diskriminacije. [[Vesna Pusić]] je već dugo zagovornica punopravnog LGBT roditeljstva. U srpnju/julu 2012., ministar branitelja [[Predrag Matić]] također je izrazio podršku LGBT posvajanju i rekao da društvo ne bi trebalo posrnuti u postizanju jednakih prava zbog pritiska koji dolazi iz desničarskih i radikalnih krugova. Ova izjava smatrala se velikim korakom s obzirom da su se braniteljske udruge uvijek asocirale s desničarskim politikama. Ministar gospodarstva [[Ivan Vrdoljak]] također je podržao LGBT posvajanje i izrazio nadu da će ga Vlada uvesti do kraja mandata koji je trajao do 2015.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/vrdoljak-do-kraja-mandata-gay-parovi-posvajat-ce-djecu-433502 Vrdoljak: Do kraja mandata gay parovi posvajat će djecu] Preuzeto 23.5.2016. </ref><ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ministar-branitelja-fred-matic-da-bolje-je-da-djeca-zive-s-gay-parovima-nego-u-domovima/1541310/ Ministar branitelja Fred Matić: Da, bolje je da djeca žive s gay parovima nego u domovima!] Preuzeto 23.5.2016. </ref><ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/185080/Svi-neplodni-imaju-pravo-na-umjetnu-oplodnju.html Svi neplodni imaju pravo na umjetnu oplodnju] Preuzeto 23.5.2016. </ref><ref>[http://arhiva.dalje.com/hr-hrvatska/udruge-napale-opacic--nastavlja-diskriminaciju-gay-osoba/428818 Udruge napale Opačić: Nastavlja diskriminaciju gay osoba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110151611/http://arhiva.dalje.com/hr-hrvatska/udruge-napale-opacic--nastavlja-diskriminaciju-gay-osoba/428818 |date=2016-01-10 }} Preuzeto 23.5.2016.</ref> U srpnju/julu 2014. Vlada je izmijenila i donijela novi obiteljski zakon za kojeg je glasovala većina zastupnika u Saboru. Prvi put u Hrvatskoj ovo je učinilo jednakim izvanbračne heteroseksualne parove onima u braku, uključujući i posvajanje. Neki su ovo vidjeli kao prvi korak prema punopravnom LGBT posvojenju iako Zakon o životnom partnertsvu nije dio Obiteljskog zakona. Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić i profesorica s Pravnog fakulteta [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]] Sanja Barić istaknule su da [[Europski sud za ljudska prava]] ne zahtjeva da istospolni parovi moraju biti jednaki bračnim drugovima, ali da moraju biti jednaki izvanbračnim parovima. Referirale su se na slučaj "X i ostali protiv Austrije" u kojem je sud odlučio da partner u istospolnoj zajednici ima pravo posvojiti biološko dijete svog partnera kao što je to moguće i izvanbračnim heteroseksualnim parovima. Istaknule su, slijedeći ovu odluku i logiku, kako je istospolno posvojenje u Hrvatskoj samo pitanje vremena. Dvije opcije su moguće; ova pitanje može biti upućeno [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavnom sudu]] u Hrvatskoj i ako se to pokaže neuspješnim drugi korak bi bio Europski sud za ljudska prava, odluka koja bi bila obavezna za Hrvatsku. Ministar uprave [[Arsen Bauk]] je rekao da Vlada nema namjeru mijenjati Zakon o životnom partnerstvu u tom trenutku te da bi ostavio to pitanje za buduće saborske rasprave.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kontroverza-novog-obiteljskog-zakona-istospolni-parovi-moci-ce-posvajati-djecu/810226/ Istospolni parovi moći će posvajati djecu] Preuzeto 23.5.2016. </ref> == Povezano == * [[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj]] == Vanjske veze == {{LGBT portal}} * [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306172.html Tekst Zakona o istospolnim zajednicama] == Izvori == {{Izvori|2}} [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:LGBT u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Istopolni brak po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Politika Hrvatske]] fww5l46tnync97knqkqtyh92hxb4od9 0 88251 42716234 42248656 2026-11-04T11:56:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | naslov = Knocked Up | režija= [[Judd Apatow]] | producent= Judd Apatow<br />[[Shauna Robertson]]<br />Seth Rogen<br />[[Evan Goldberg]] | scenario = Judd Apatow | uloge = [[Seth Rogen]]<br />[[Katherine Heigl]]<br />[[Paul Rudd]]<br />[[Leslie Mann]] | muzika = [[Loudon Wainwright III]]<br />[[Joe Henry]] | fotografija = Eric Alan Edward | montaža = Craig Alpert<br />[[Brent White]] | studio = [[Apatow Productions]] | distributer = [[Universal Studios|Universal Pictures]] | premijera = {{Film date|2007|6|1|df=y}} | trajanje = '''Kino-verzija'''<br />128 min.<br />'''Neskraćena verzija'''<br />133 min. | zemlja = SAD | jezik = engleski | budžet = 33 mil. $ | bruto = 219,076.518 $ }} '''Knocked up''' je američka [[filmska komedija]] snimljena [[2007]]. godine, koju je režirao, ko-producirao i napisao [[Judd Apatow]]. Na prostorima bivše Jugoslavije je distribuiran pod naslovom '''Zalomilo se'''. == Kratak sadržaj == U serdištu filmskog zapleta je lijeni Ben i ambiciozna novinarka Elison. Elison i Ben, potpuno pijani, završe u krevetu i nakon toga krene svako svojim putem. Dva mjeseca kasnije, Elison dolazi do Bena i šokira ga izjavom da je trudna. Suočena s odlukom hoće li imati dijete sama ili bolje upoznati oca, Elison odlučuje dati šansu simpatičnom, ali ne posebno odgovornom Benu koji se baš i nije planirao smiriti. Dok se pokušavaju upoznati i ponašati kao par, imaju svojih uspona i padova, ali radosti očinjstva se polako, ali sigurno otvaraju i pred njihovim očima. Benu se s jedne strane nalaze njegovi prijatelji, koji su gotovo beskorisni, ali odani. S druge strane, on i Elison vide kako život u braku, s djecom, utiče na njenu sestru Debi, i njenog muža Pita. Njihov brak je daleko od savršenog, ali njihov pogled na njega je definitivno gorko smiješan. Nakon obećavajućeg početka veze, Elison i Ben shvataju na težak način da baš i nisu srodne duše te prekidaju vezu. Nakon prekida, Pit i Ben odlaze na put u L- Vegas. Pod uticajem psihodeličnih gljiva shvataju šta mogu izgubiti te odluče prihvatiti odgovornost. Tokom porođaja, Elison se izvinjava Benu zbog svojih sumnji. Nakon dočeka djevojčice, par ostaje zajedno. == Glumačka postava == * [[Seth Rogen]] - Benjamin 'Ben' Stone * [[Katherine Heigl]] - Alison Scott * [[Paul Rudd]] - Pete * [[Leslie Mann]] - Debbie * [[Jason Segel]] - Jason * [[Jay Baruchel]] - Jay * [[Jonah Hill]] - Jonah * [[Martin Starr]] - Martin * [[Charlyne Yi]] - Jodi * [[Isis Apatow]] - Charlotte * [[Maude Apatow]] - Sadie * [[Joanna Kerns]] - Mrs. Scott * [[Harold Ramis]] - Harris Stone, Benov otac * [[Alan Tudyk]] - Jack * [[Kristen Wiig]] - Jill * [[Bill Hader]] - Brent * [[Ken Jeong]] - Dr. Kuni * [[J.P. Manoux]] - Dr. Angelo * [[B. J. Novak]] - Ljejakr * [[Mo Collins]] - Ženski ljekar * [[Loudon Wainwright III|Loudon Wainwright]] - Dr. Howard * [[Adam Scott (glumac)|Adam Scott]] - Bolničar == Vanjske veze == * {{Imdb title|0478311}} * [https://web.archive.org/web/20070928120947/http://www.knockedupmovie.com/ Zvanični veb sajt filma] {{Judd Apatow}} {{Tinejdžerski izbor za filmsku komediju}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] p241tfczoe9ywovp7n6se30p6t3nhpx 0 117736 42716199 42386386 2026-11-04T06:50:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716199 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:YuanEmperorAlbumOgedeiPortrait.jpg|thumb|right|250px|[[Ogataj-kan|Ogotaj]], kan [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog carstva]] od [[1229.]] do [[1241.]]]] '''''Kan''''' (ili '''''han''''') je [[Mongolski narodi|mongolski]] i [[turkijski narodi|turkijski]] [[vladar]]ski ili vojni [[titula|naslov]] korišten u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] kod [[nomadi|nomadskih]] mongolskih i turkijskih naroda iz [[Srednja Azija|srednje Azije]]. Ponekad se prevodi kao „gospodar” ili „kralj”. Obično se čita /kɑːn/ a u mnogim zapadnim tekstovima se koristi transliteracija „khān”, gdje digram „kh” označava bezvučni velarni frikativ [x]. Danas se originalni naziv ''han'' prevodi kao „kan”, a njihovo imanje „kanat” ili „hanat”. Naziv „kan” se prvi put susreće kao naslov u savezu plemena [[Xianbei]] i odnosi se na njihove vođe između [[283.]] i [[289.]] godine. U Europi su prvi [[Avari|avarski]] vladari (567–804) pridodavali „kan” svom imenu. Titulu „kana”{{efn|Κανασυβιγι, ''Kana subigi'' ili ''Kana juvigi''. Ime prvih bugarskih paganskih vladara pojavljuje se u takozvanom brevijaru patrijarha [[Nikifor I Carigradski|Nikifora]] kao Καμπαγάνος (Kampaganos).}} nosili su i [[Popis bugarskih monarha|bugarski vladari]] sve do [[864]], kada je [[Boris I]] preuzeo [[hrišćanstvo]] i primio titulu „[[Knez|knjaza]]” ([[Staroslavenski jezik|stsl]]. кънѧѕь). Najpoznatiji hanovi su bili iz mongolske [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], ustanovitelj [[Džingis-kan]] i njegov unuk [[Kublaj-kan]]. '''[[Kagan]]''' ili „Veliki Kan” je naslov carskog ranga na turskom i/ili mongolskom, jednak statusu [[car]]a koji vlada „kaganatom” (carstvom). Danas se titula kana korsti kao pridjevak uz ime ugledne osobe, osobito u zemljama poput [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a, [[Indija|Indije]] i [[Bangladeš]]a. == Povezano == * [[Kagan]] * [[Kavkan]] (Кавхан) == Napomene == {{notelist}} ==Bibliografia== * {{en}} {{Cite book | last1= Atwood | first1= Cristopher | date= 2004 | title= Encyclopedia of Mongolia and the Mongol Empire | url= https://www.sas.upenn.edu/ealc/people/christopher-atwood | publisher= Facts On File | location= Nre York | isbn= | pages= | ref= | archive-url= https://web.archive.org/web/20160929103137/http://www.sas.upenn.edu/ealc/people/christopher-atwood | archive-date= 2016-09-29 | access-date= 2023-11-12 | url-status= dead }} * {{en}} {{Cite book | last1= Buell |first1= Paul D. | date= 2003 | title= Historical Dictionary of the Mongol World Empire | url= | publisher= The Scarecrow Press |location= Lanham, MD/Oxford | isbn= | pages= | ref= }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srednjovjekovne titule]] [[Kategorija:Titule]] [[Kategorija:Nazivi državnih poglavara]] ijpsxeu15cg04fs9i84g12wynwp9kyh 0 120271 42716077 42347454 2026-11-03T13:29:56Z Zavičajac 76707 42716077 wikitext text/x-wiki {{Planina (SR) | ime = Golija | slika = Golija12.jpg | opis_slike = Pogled sa novopazarske strane | oblasti = | regije = | pokrajine = | republike = | države = {{flag|Srbija}} | najviši_vrh = Jankov kamen | nadmorska_visina = 1833 | venac = | grupa = | tip = | starost = | topografska mapa = | jezik = | izgovor = }} '''Golija''' je planina u jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]], zapadno od [[Raška oblast|Raške]], čiji je najviši vrh Jankov Kamen (1.833 [[metar|m]]). Nalazi se 40 [[kilometar|km]] jugozapadno od [[Ivanjica|Ivanjice]] i 32&nbsp;km severno od [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. == Geografija == Golija pripada unutrašnjoj zoni [[Dinaridi|Dinarskog planinskog sistema]]. Pruža se u smeru zapad-istok u dužini oko 32 -{km}-. U zapadnom delu izvijena je prema jugu, a u istočnom prema severu. Dva dominantna vrha su najviši vrh Jankov kamen (1833 -{m}-) i Crni vrh (1795 -{m}-). Na Goliji se nalaze mnogobrojne reke koje su raščlanile njene strane: [[Studenica (reka)|Studenica]], [[Brvenica (reka)|Brvenica]], Moravica itd. Planina Golija je obrasla bukovom šumom na severnim, severoistočnim i istočnim ekspozicijama. Najveća površina pod bukvom nalazi se na Crnom Vrhu (Biser Voda). Visinski interval [[bukva|bukve]] je dosta širok, od 500 do 1000 -{m}- nadmorske visine. Ispod pojasa bukve nalazi se pojas [[hrast]]a. Iznad pojasa bukve nalazi se pojas mešovitih, bukovo–jelovih i bukovo–smrčevih šuma. Iznad 1700 -{m}- zastupljena je samo [[smrča]]. Zanimljivi su varijeteti smrče koji neodoljivo podsećaju na [[omorika|omoriku]], a dva takva primerka rastu pored Golijske reke i zaštićena su. Na Goliji postoje tri rezervata prirode koji su pod zaštitom. Kompleks mešovitih šuma jele, smrče i bukve na lokaciji iznad Ljutih livada je zaštićen na površini od 30 -{ha}- još od [[1950]]. Zaštićen je i rezervat šuma smrče, jele i bukve na prostoru od 8,5 -{ha}- u blizini Jankovog kamena. Ova planina je najverovatnije dobila ime zbog svoje veličine - golema. Ogromna prostranstva, oštra klima i guste šume su razlog da meštani često kažu: „ne zna Golija šta je delija“. Bez terenskog vozila ili konja planinu je teško preći, tako da se i planinari ovde mogu teško sresti. Najviša tačka planine je zaravnjen, neuočljiv Jankov kamen, visok 1833 -{m}-. Prema narodnom predanju, dva pobratima, Rajko i Janko su se kladili ko će pre da iznese oveći kamen na vrh Golije. Rajko je brzo nosio svoj kamen i blizu vrha se spotakao i ispustio ga i kamen je pao u potok. Janko je polako nosio svoj kamen, ali je sigurno stigao do vrha. Otuda se vrh Golije zove Jankov kamen, a potok u koji se otkotrljao Rajkov kamen stanovnici zovu Rajkov potok. Zbog nepropusne geološke podloge i obilja padavina, planina je bogata vodom. Leta su sveža, a zime hladne sa puno snega koji se ovde dugo zadržava. Usled znatnog [[Sredozemno more|mediteranskog]] uticaja klima u dolinama [[Ibar|Ibra]], Studenice i Moravice je znatno prijatnija. Na Goliji uspevaju žitarice, krompir, ima dosta voćaka, a poslednjih godina se povećava i broj malinjaka. Ipak, ovo zemljište najpogodnije je za šume i livade. == Kulturna dobra == [[Manastir Studenica]] je osnovan krajem XII veka, kao glavna zadužbina rodonačelnika dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]], [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]]. Jedan je od najvrijednijih građevina i najznačajnijih središta srednjovekovnih zbivanja u Srbiji. Od 1986. godine nalazi se na [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Listi svetske vredne kulturne i prirodne baštine]]. [[Manastir Gradac]] je podignut 1268. godine i zadužbina je kraljice [[Jelena Anžujska|Jelene Anžujske]], princeze francuskog porijekla i žene kralja [[Stefan Uroš I|Uroša I Nemanjića]]. == Turizam == Turističke vrednosti geomorfoloških osobenosti planine Golije ogledaju se u prostranim proplancima iznad 1200 -{m}- i vrhovima preko 1400 -{m}-. Golija poseduje dobru osnovu za formiranje skijaških staza i za rekreaciju u vidu blagih šetnji i planinarenja u gotovo netaknutoj prirodi. Turizam se na Goliji razvija velikom brzinom; u poslednjih 10 godina Golija je dobila savremene i uređene ski-staze, žičare i prateće ski-sadržaje. Tokom zime dolaze gosti iz cele Srbije i inostranstva. Turisti Goliju posećuju i leti. Na Odvraćenici postoji hotel „Golija“, a sa Ivanjičke strane i hotel „Golijska reka“. [[File:Acer heldreichii IMG 6852^.jpg|mini|levo|[[Javor]] - ''Ace heldreichii'']] [[File:Mlade šumske ševe (Lullula arborea) Woodlarks, juvenile.jpg|mini|levo| Šumska ševa - ''Lullula arborea'']] {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode "Golija" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Golija 0041.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]], [[Ivanjica]], [[Novi Pazar]], [[Raška]] i [[Sjenica]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 751 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2000.<ref name="Golija">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 45/2001 i 47/2009) ) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} == Park prirode == Park prirode "Golija" stavljen je pod zaštitu radi očuvanja: * vrijednosti šumskih ekosistema; * raznovrsnosti predjela i izvanredne ljepote pejzaža; * kulturnih dobara i njihove okoline * trajnosti i kvaliteta osnovnih prirodnih resursa (vode, zemljišta i biljnog pokrivača), * biološke raznovrsnosti: rijetkih, endemičnih i reliktnih vrsta; * geonasleđa, predstavljenog neobičnim i atraktivnim oblicima reljefa i brojnim vodenim objektima i pojavama u vidu izvora planinskih vodotoka i tresavskih jezera.<ref>{{Cite web |title=Park prirode Golija - www.parksdinarides.org |url=https://www.parksdinarides.org/me/park/park_prirode_golija/ |access-date=2022-01-11 |archive-date=2022-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220111100905/https://www.parksdinarides.org/me/park/park_prirode_golija/ |dead-url=yes }}</ref> Ovu planinu karakteriše prisustvo [[javor]]a (''Ace heldreichii'') koji gradi najlepše i najočuvanije lišćarske i lišćarsko-četinarske šume u Srbiji. Tu je još i oko 1.100 biljnih vrsta, od kojih su mnoge reliktnog ili endemičnog karaktera (''Allysum markgrafi, Allysum jancheni, Pancicia serbica, Viola elegantula, Vferbasaim adamovicii, Thymus adamovcii''). Pored brojnih vrsta sisara, kao što su slepo kuče (''Spalax leucodon''), alpska rovčica (''Sorex alpinus''), mrki [[medved]] (''Ursus arctos''), [[vuk]] (''Canis lupus'') i [[lisica]] (''Vulpes vulpes''), Goliju naseljava i gotovo 100 veoma značajnih vrsta ptica: šumska ševa (''Lullula arborea''), kamenjarka (''Alectoris graeca''), crvenonogi prudnik (''Tringa totanus''), crvenrepka (''Phoenicurus phoenicurus'') i dr. [[Vlada Srbije|Vlada Republike Srbije]] je, jula [[2001]]. godine, donela Uredbu kojom se područje planine Golija stavlja pod zaštitu kao kao prirodno dobro izuzetnog značaja i svrstana je u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]].<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> Precizno su definisane granice parka koje obuhvataju područja opština [[opština Ivanjica|Ivanjica]], [[opština Kraljevo|Kraljevo]], [[Opština Raška|Raška]], [[opština Novi Pazar|Novi Pazar]] i [[opština Sjenica|Sjenica]] - ukupne površine 75.183 -{ha}-, a unutar njih područja sa prvim, drugim ili trećim stepenom zaštite. Jedna od stvari koja se obezbeđuje na području Parka prirode Golija je i uređenje i infrasrtukturno opremanje prostora za potrebe turizma i rekreacije. O Parku prirode Golija stara se javno preduzeće „Srbijašume“.<ref name="parkgolija">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/pp-golija/?script=lat |title= Park prirode Golija |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs |accessdate= 10. 10. 2021 |archive-date= 2022-01-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220107095729/https://www.zzps.rs/wp/pp-golija/?script=lat }}</ref> Iste godine je definisan i rezervat biosfere pod imenom Golija-Studenica u granicama neznatno drugačijim od parka prirode, ali sa međunarodno priznatim statusom u okviru Uneskovog [[Čovek i biosfera|programa MAB]]. == Reference == {{reference}} {{Planine Srbije}} {{Commonscat|Gokija}} [[Kategorija:Planine u Srbiji]] [[Kategorija:Dinarske planine]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] hly18101c64ipiu6y4lsy34yx6zwfyo 42716078 42716077 2026-11-03T13:37:28Z Zavičajac 76707 42716078 wikitext text/x-wiki {{Planina (SR) | ime = Golija | slika = Golija12.jpg | opis_slike = Pogled sa novopazarske strane | oblasti = | regije = | pokrajine = | republike = | države = {{flag|Srbija}} | najviši_vrh = Jankov kamen | nadmorska_visina = 1833 | venac = | grupa = | tip = | starost = | topografska mapa = | jezik = | izgovor = }} '''Golija''' je planina u jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]], zapadno od [[Raška oblast|Raške]], čiji je najviši vrh Jankov Kamen (1.833 [[metar|m]]). Nalazi se 40 [[kilometar|km]] jugozapadno od [[Ivanjica|Ivanjice]] i 32&nbsp;km severno od [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. == Geografija == Golija pripada unutrašnjoj zoni [[Dinaridi|Dinarskog planinskog sistema]]. Pruža se u smeru zapad-istok u dužini oko 32 -{km}-. U zapadnom delu izvijena je prema jugu, a u istočnom prema severu. Dva dominantna vrha su najviši vrh Jankov kamen (1833 -{m}-) i Crni vrh (1795 -{m}-). Na Goliji se nalaze mnogobrojne reke koje su raščlanile njene strane: [[Studenica (reka)|Studenica]], [[Brvenica (reka)|Brvenica]], Moravica itd. Planina Golija je obrasla bukovom šumom na severnim, severoistočnim i istočnim ekspozicijama. Najveća površina pod bukvom nalazi se na Crnom Vrhu (Biser Voda). Visinski interval [[bukva|bukve]] je dosta širok, od 500 do 1000 -{m}- nadmorske visine. Ispod pojasa bukve nalazi se pojas [[hrast]]a. Iznad pojasa bukve nalazi se pojas mešovitih, bukovo–jelovih i bukovo–smrčevih šuma. Iznad 1700 -{m}- zastupljena je samo [[smrča]]. Zanimljivi su varijeteti smrče koji neodoljivo podsećaju na [[omorika|omoriku]], a dva takva primerka rastu pored Golijske reke i zaštićena su. Na Goliji postoje tri rezervata prirode koji su pod zaštitom. Kompleks mešovitih šuma jele, smrče i bukve na lokaciji iznad Ljutih livada je zaštićen na površini od 30 -{ha}- još od [[1950]]. Zaštićen je i rezervat šuma smrče, jele i bukve na prostoru od 8,5 -{ha}- u blizini Jankovog kamena. Ova planina je najverovatnije dobila ime zbog svoje veličine - golema. Ogromna prostranstva, oštra klima i guste šume su razlog da meštani često kažu: „ne zna Golija šta je delija“. Bez terenskog vozila ili konja planinu je teško preći, tako da se i planinari ovde mogu teško sresti. Najviša tačka planine je zaravnjen, neuočljiv Jankov kamen, visok 1833 -{m}-. Prema narodnom predanju, dva pobratima, Rajko i Janko su se kladili ko će pre da iznese oveći kamen na vrh Golije. Rajko je brzo nosio svoj kamen i blizu vrha se spotakao i ispustio ga i kamen je pao u potok. Janko je polako nosio svoj kamen, ali je sigurno stigao do vrha. Otuda se vrh Golije zove Jankov kamen, a potok u koji se otkotrljao Rajkov kamen stanovnici zovu Rajkov potok. Zbog nepropusne geološke podloge i obilja padavina, planina je bogata vodom. Leta su sveža, a zime hladne sa puno snega koji se ovde dugo zadržava. Usled znatnog [[Sredozemno more|mediteranskog]] uticaja klima u dolinama [[Ibar|Ibra]], Studenice i Moravice je znatno prijatnija. Na Goliji uspevaju žitarice, krompir, ima dosta voćaka, a poslednjih godina se povećava i broj malinjaka. Ipak, ovo zemljište najpogodnije je za šume i livade. == Kulturna dobra == [[Manastir Studenica]] je osnovan krajem XII veka, kao glavna zadužbina rodonačelnika dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]], [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]]. Jedan je od najvrijednijih građevina i najznačajnijih središta srednjovekovnih zbivanja u Srbiji. Od 1986. godine nalazi se na [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Listi svetske vredne kulturne i prirodne baštine]]. [[Manastir Gradac]] je podignut 1268. godine i zadužbina je kraljice [[Jelena Anžujska|Jelene Anžujske]], princeze francuskog porijekla i žene kralja [[Stefan Uroš I|Uroša I Nemanjića]]. == Turizam == Turističke vrednosti geomorfoloških osobenosti planine Golije ogledaju se u prostranim proplancima iznad 1200 -{m}- i vrhovima preko 1400 -{m}-. Golija poseduje dobru osnovu za formiranje skijaških staza i za rekreaciju u vidu blagih šetnji i planinarenja u gotovo netaknutoj prirodi. Turizam se na Goliji razvija velikom brzinom; u poslednjih 10 godina Golija je dobila savremene i uređene ski-staze, žičare i prateće ski-sadržaje. Tokom zime dolaze gosti iz cele Srbije i inostranstva. Turisti Goliju posećuju i leti. Na Odvraćenici postoji hotel „Golija“, a sa Ivanjičke strane i hotel „Golijska reka“. {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode "Golija" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Golija 0041.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]], [[Ivanjica]], [[Novi Pazar]], [[Raška]] i [[Sjenica]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 751 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2000.<ref name="Golija">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 45/2001 i 47/2009) ) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} == Park prirode == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 45/2001 i 47/2009 Golija je proglašena [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro izuzetnog značaja i svrstana je u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju kategoriju V - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Park prirode "Golija" stavljen je pod zaštitu radi očuvanja: * vrijednosti šumskih ekosistema; * raznovrsnosti predjela i izvanredne ljepote pejzaža; * kulturnih dobara i njihove okoline * trajnosti i kvaliteta osnovnih prirodnih resursa (vode, zemljišta i biljnog pokrivača), * biološke raznovrsnosti: rijetkih, endemičnih i reliktnih vrsta; * geonasleđa, predstavljenog neobičnim i atraktivnim oblicima reljefa i brojnim vodenim objektima i pojavama u vidu izvora planinskih vodotoka i tresavskih jezera.<ref>{{Cite web |title=Park prirode Golija - www.parksdinarides.org |url=https://www.parksdinarides.org/me/park/park_prirode_golija/ |access-date=2022-01-11 |archive-date=2022-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220111100905/https://www.parksdinarides.org/me/park/park_prirode_golija/ |dead-url=yes }}</ref> Ovu planinu karakteriše prisustvo [[javor]]a (''Ace heldreichii'') koji gradi najlepše i najočuvanije lišćarske i lišćarsko-četinarske šume u Srbiji. Tu je još i oko 1.100 biljnih vrsta, od kojih su mnoge reliktnog ili endemičnog karaktera (''Allysum markgrafi, Allysum jancheni, Pancicia serbica, Viola elegantula, Vferbasaim adamovicii, Thymus adamovcii''). Pored brojnih vrsta sisara, kao što su slepo kuče (''Spalax leucodon''), alpska rovčica (''Sorex alpinus''), mrki [[medved]] (''Ursus arctos''), [[vuk]] (''Canis lupus'') i [[lisica]] (''Vulpes vulpes''), Goliju naseljava i gotovo 100 veoma značajnih vrsta ptica: šumska ševa (''Lullula arborea''), kamenjarka (''Alectoris graeca''), crvenonogi prudnik (''Tringa totanus''), crvenrepka (''Phoenicurus phoenicurus'') i dr.<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> Precizno su definisane granice parka koje obuhvataju područja opština [[opština Ivanjica|Ivanjica]], [[opština Kraljevo|Kraljevo]], [[Opština Raška|Raška]], [[opština Novi Pazar|Novi Pazar]] i [[opština Sjenica|Sjenica]] - ukupne površine 75.183 -{ha}-, a unutar njih područja sa prvim, drugim ili trećim stepenom zaštite. Jedna od stvari koja se obezbeđuje na području Parka prirode Golija je i uređenje i infrasrtukturno opremanje prostora za potrebe turizma i rekreacije. O Parku prirode Golija stara se javno preduzeće „Srbijašume“.<ref name="parkgolija">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/pp-golija/?script=lat |title= Park prirode Golija |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs |accessdate= 10. 10. 2021 |archive-date= 2022-01-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220107095729/https://www.zzps.rs/wp/pp-golija/?script=lat }}</ref> Iste godine je definisan i rezervat biosfere pod imenom Golija-Studenica u granicama neznatno drugačijim od parka prirode, ali sa međunarodno priznatim statusom u okviru Uneskovog [[Čovek i biosfera|programa MAB]]. == Galerija == <gallery> File:Jezero Ticar na Goliji.jpg|Jezero Tičar File:Waterfall on the River Izubra.jpg|Vodopad Izubre File:Dom izviđača Kragujevca, Rudno, Golija.jpg|Dom izviđača File:Edu Viki kamp Golija, dan prvi 20.jpg|Kamp File:Acer heldreichii IMG 6852^.jpg|[[Javor]] - ''Ace heldreichii'' File:Mlade šumske ševe (Lullula arborea) Woodlarks, juvenile.jpg| Šumska ševa - ''Lullula arborea'' File:01 - Crkva Svete Trojice - Rudno.jpg|Crkva svete Trojice File:Crkva Svetog Nikole Rudno Golija.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Planine Srbije}} {{Commonscat|Golija}} [[Kategorija:Planine u Srbiji]] [[Kategorija:Dinarske planine]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] ifhfzn5n19v00mx3f6qyrb7f08wpqzn 42716098 42716078 2026-11-03T15:59:06Z Zavičajac 76707 42716098 wikitext text/x-wiki {{Planina (SR) | ime = Golija | slika = Golija12.jpg | opis_slike = Pogled sa novopazarske strane | oblasti = | regije = | pokrajine = | republike = | države = {{flag|Srbija}} | najviši_vrh = Jankov kamen | nadmorska_visina = 1833 | venac = | grupa = | tip = | starost = | topografska mapa = | jezik = | izgovor = }} '''Golija''' je planina u jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]], zapadno od [[Raška oblast|Raške]], čiji je najviši vrh Jankov Kamen (1.833 [[metar|m]]). Nalazi se 40 [[kilometar|km]] jugozapadno od [[Ivanjica|Ivanjice]] i 32&nbsp;km severno od [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. == Geografija == Golija pripada unutrašnjoj zoni [[Dinaridi|Dinarskog planinskog sistema]]. Pruža se u smeru zapad-istok u dužini oko 32 -{km}-. U zapadnom delu izvijena je prema jugu, a u istočnom prema severu. Dva dominantna vrha su najviši vrh Jankov kamen (1833 -{m}-) i Crni vrh (1795 -{m}-). Na Goliji se nalaze mnogobrojne reke koje su raščlanile njene strane: [[Studenica (reka)|Studenica]], [[Brvenica (reka)|Brvenica]], Moravica itd. Planina Golija je obrasla bukovom šumom na severnim, severoistočnim i istočnim ekspozicijama. Najveća površina pod bukvom nalazi se na Crnom Vrhu (Biser Voda). Visinski interval [[bukva|bukve]] je dosta širok, od 500 do 1000 -{m}- nadmorske visine. Ispod pojasa bukve nalazi se pojas [[hrast]]a. Iznad pojasa bukve nalazi se pojas mešovitih, bukovo–jelovih i bukovo–smrčevih šuma. Iznad 1700 -{m}- zastupljena je samo [[smrča]]. Zanimljivi su varijeteti smrče koji neodoljivo podsećaju na [[omorika|omoriku]], a dva takva primerka rastu pored Golijske reke i zaštićena su. Na Goliji postoje tri rezervata prirode koji su pod zaštitom. Kompleks mešovitih šuma jele, smrče i bukve na lokaciji iznad Ljutih livada je zaštićen na površini od 30 -{ha}- još od [[1950]]. Zaštićen je i rezervat šuma smrče, jele i bukve na prostoru od 8,5 -{ha}- u blizini Jankovog kamena. Ova planina je najverovatnije dobila ime zbog svoje veličine - golema. Ogromna prostranstva, oštra klima i guste šume su razlog da meštani često kažu: „ne zna Golija šta je delija“. Bez terenskog vozila ili konja planinu je teško preći, tako da se i planinari ovde mogu teško sresti. Najviša tačka planine je zaravnjen, neuočljiv Jankov kamen, visok 1833 -{m}-. Prema narodnom predanju, dva pobratima, Rajko i Janko su se kladili ko će pre da iznese oveći kamen na vrh Golije. Rajko je brzo nosio svoj kamen i blizu vrha se spotakao i ispustio ga i kamen je pao u potok. Janko je polako nosio svoj kamen, ali je sigurno stigao do vrha. Otuda se vrh Golije zove Jankov kamen, a potok u koji se otkotrljao Rajkov kamen stanovnici zovu Rajkov potok. Zbog nepropusne geološke podloge i obilja padavina, planina je bogata vodom. Leta su sveža, a zime hladne sa puno snega koji se ovde dugo zadržava. Usled znatnog [[Sredozemno more|mediteranskog]] uticaja klima u dolinama [[Ibar|Ibra]], Studenice i Moravice je znatno prijatnija. Na Goliji uspevaju žitarice, krompir, ima dosta voćaka, a poslednjih godina se povećava i broj malinjaka. Ipak, ovo zemljište najpogodnije je za šume i livade. == Kulturna dobra == [[Manastir Studenica]] je osnovan krajem XII veka, kao glavna zadužbina rodonačelnika dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]], [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]]. Jedan je od najvrijednijih građevina i najznačajnijih središta srednjovekovnih zbivanja u Srbiji. Od 1986. godine nalazi se na [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Listi svetske vredne kulturne i prirodne baštine]]. [[Manastir Gradac]] je podignut 1268. godine i zadužbina je kraljice [[Jelena Anžujska|Jelene Anžujske]], princeze francuskog porijekla i žene kralja [[Stefan Uroš I|Uroša I Nemanjića]]. == Turizam == Turističke vrednosti geomorfoloških osobenosti planine Golije ogledaju se u prostranim proplancima iznad 1200 -{m}- i vrhovima preko 1400 -{m}-. Golija poseduje dobru osnovu za formiranje skijaških staza i za rekreaciju u vidu blagih šetnji i planinarenja u gotovo netaknutoj prirodi. Turizam se na Goliji razvija velikom brzinom; u poslednjih 10 godina Golija je dobila savremene i uređene ski-staze, žičare i prateće ski-sadržaje. Tokom zime dolaze gosti iz cele Srbije i inostranstva. Turisti Goliju posećuju i leti. Na Odvraćenici postoji hotel „Golija“, a sa Ivanjičke strane i hotel „Golijska reka“. {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode "Golija" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Golija 0041.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]], [[Ivanjica]], [[Novi Pazar]], [[Raška]] i [[Sjenica]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 751 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (553,80 ha), II (3.883,10 ha) i III (70.746,10 ha) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2000.<ref name="Golija">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 45/2001 i 47/2009) ) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} == Park prirode == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 45/2001 i 47/2009 Golija je proglašena [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro izuzetnog značaja i svrstana je u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju kategoriju V - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Park prirode "Golija" stavljen je pod zaštitu radi očuvanja: * vrijednosti šumskih ekosistema; * raznovrsnosti predjela i izvanredne ljepote pejzaža; * kulturnih dobara i njihove okoline * trajnosti i kvaliteta osnovnih prirodnih resursa (vode, zemljišta i biljnog pokrivača), * biološke raznovrsnosti: rijetkih, endemičnih i reliktnih vrsta; * geonasleđa, predstavljenog neobičnim i atraktivnim oblicima reljefa i brojnim vodenim objektima i pojavama u vidu izvora planinskih vodotoka i tresavskih jezera.<ref>{{Cite web |title=Park prirode Golija - www.parksdinarides.org |url=https://www.parksdinarides.org/me/park/park_prirode_golija/ |access-date=2022-01-11 |archive-date=2022-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220111100905/https://www.parksdinarides.org/me/park/park_prirode_golija/ |dead-url=yes }}</ref> Ovu planinu karakteriše prisustvo [[javor]]a (''Ace heldreichii'') koji gradi najlepše i najočuvanije lišćarske i lišćarsko-četinarske šume u Srbiji. Tu je još i oko 1.100 biljnih vrsta, od kojih su mnoge reliktnog ili endemičnog karaktera (''Allysum markgrafi, Allysum jancheni, Pancicia serbica, Viola elegantula, Vferbasaim adamovicii, Thymus adamovcii''). Pored brojnih vrsta sisara, kao što su slepo kuče (''Spalax leucodon''), alpska rovčica (''Sorex alpinus''), mrki [[medved]] (''Ursus arctos''), [[vuk]] (''Canis lupus'') i [[lisica]] (''Vulpes vulpes''), Goliju naseljava i gotovo 100 veoma značajnih vrsta ptica: [[šumska ševa]] (''Lullula arborea''), [[kamenjarka]] (''Alectoris graeca''), [[crvenonogi prudnik]] (''Tringa totanus''), [[crvenrepka]] (''Phoenicurus phoenicurus'') i dr.<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> Precizno su definisane granice parka koje obuhvataju područja opština [[opština Ivanjica|Ivanjica]], [[opština Kraljevo|Kraljevo]], [[Opština Raška|Raška]], [[opština Novi Pazar|Novi Pazar]] i [[opština Sjenica|Sjenica]] - ukupne površine 75.183 -{ha}-, a unutar njih područja sa prvim, drugim ili trećim stepenom zaštite. Jedna od stvari koja se obezbeđuje na području Parka prirode Golija je i uređenje i infrasrtukturno opremanje prostora za potrebe turizma i rekreacije. O Parku prirode Golija stara se javno preduzeće „Srbijašume“.<ref name="parkgolija">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/pp-golija/?script=lat |title= Park prirode Golija |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs |accessdate= 10. 10. 2021 |archive-date= 2022-01-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220107095729/https://www.zzps.rs/wp/pp-golija/?script=lat }}</ref> Iste godine je definisan i rezervat biosfere pod imenom Golija-Studenica u granicama neznatno drugačijim od parka prirode, ali sa međunarodno priznatim statusom u okviru Uneskovog [[Čovek i biosfera|programa MAB]]. == Galerija == <gallery> File:Jezero Ticar na Goliji.jpg|Jezero Tičar File:Waterfall on the River Izubra.jpg|Vodopad Izubre File:Dom izviđača Kragujevca, Rudno, Golija.jpg|Dom izviđača File:Edu Viki kamp Golija, dan prvi 20.jpg|Kamp File:Acer heldreichii IMG 6852^.jpg|[[Javor]] (''Ace heldreichii'') File:Lullula arborea, Alaudidae.jpg|[[Šumska ševa]] (''Lullula arborea'') File:HD Chukhar Steinhuhn 1.jpg|[[Kamenjarka]] (''Alectoris graeca'') File:Common redshank (Tringa totanus) breeding Marken.jpg|[[Crvenonogi sprudnik]] (''Tringa totanus'') File:Black Redstart Phoenicurus ochruros by Dr. Raju Kasambe DSC 5643-2.jpg|[[Crvenrepka]] (''Phoenicurus phoenicurus'') File:01 - Crkva Svete Trojice - Rudno.jpg|Crkva svete Trojice File:Crkva Svetog Nikole Rudno Golija.jpg|Crkva svetog Nikole </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Planine Srbije}} {{Commonscat|Golija}} [[Kategorija:Planine u Srbiji]] [[Kategorija:Dinarske planine]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] dr6d8u3i0rd09ulq0ilphkannv5j87b 0 130652 42716119 42242328 2026-11-03T18:44:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716119 wikitext text/x-wiki '''Intelektualac''' (od [[Latinski jezik|lat.]] ''intellectus'', um) je izraz koji u prvobitnom smislu označava osobu koja se od ostalih ističe intelektom, [[inteligencija|inteligencijom]] (moć shvaćanja, razumijevanje, poimanje, svijest; misaone, mislilačke sposobnosti) s aktivnim odnosom prema okolini (prvenstveno društvu), a kasnije se taj termin proširio na svu '''inteligenciju''' (osobe s visokim obrazovanjem) koja se bave umnim radom kao dio svoje profesije ili zanimanja. U društvenim je naukama (filozofija, sociologija) ostala ta distinkcija imeđu intelektualaca i inteligencije pa svaki intelektualac spada i u inteligenciju, ali se manji dio inteligencije (npr. profesori, liječnici, tehnička inteligencija i znanstvenici) može okarakterizirati kao intelektualce. Ponekad se pod pojmom "intelektualac" podrazumijeva osoba koja zahvaljujući svojim intelektualnim sposobnostima uživa ugled, odnosno predstavlja [[autoritet]] u određenim oblastima društvenog života, kao što su [[kultura]] ili [[nauka]]. == Povezano == *[[Intelekt]] *[[Inteligencija]] *[[Intelektualizam]] *[[učenjak]] *[[bijeli ovratnik]] == Literatura == [[Herbert Marcuse|Marcuse, Herbert]], Čovjek jedne dimenzije [[Gajo Petrović|Petrović, Gajo]] (1983), Filozofija i revolucija Petrović, Gajo (1990), U potrazi za slobodom == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20110818142753/http://intellectual.it/red_intellectual/intellectuals.htm The Responsibility of Intellectuals] By [[Noam Chomsky]], February 23, 1967 * {{PDFlink|[http://home.uchicago.edu/~rposner/TABLE%20II.pdf Posner's table of 600+ public intellectuals]|105&nbsp;KB}} classified by such variables as sex, professional and disciplinary affiliation, political leaning, media affiliation, Web hits, and scholarly citations. * [http://www.papillonsartpalace.com/whWereare.htm Where are the great women thinkers? Thinking so much about women has shrunk their minds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080117151539/http://www.papillonsartpalace.com/whWereare.htm |date=2008-01-17 }} By Charlotte Allen, February 16, 2005. * [http://www.guardian.co.uk/g2/story/0,3604,1252059,00.html Here's A Few You Missed] By Laura Barton, July 2, 2004. * [http://www.newhavenadvocate.com/arts-literature-articles/the-optimist-s-book-club-040596 The New Haven Advocate] - Discussion of the public intellectual in the 21st century in "The Optimist's Book Club: The New Haven Review and the making of a new generation of public intellectuals" [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Socijalna psihologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] e0miv3pmh46gdda1o1gtpg85ao2z6wh 0 131802 42716150 42671253 2026-11-03T22:29:26Z Zafer 67648 Photo changed 42716150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Dirk Kuijt | slika = Dirk Kuyt Fenerbahçe 20261103 (2).JPG | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[22. 7.|22. srpnja]] [[1980]]. | rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Katwijk aan Zee]] | rodnadržava = [[Holandija|Nizozemska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Nizozemci|Nizozemac]] | državljanstvo = {{flagicon|NIZ}} [[holandija|nizozemsko]] | visina = 1.83m | pozicija = napadač, krilo | trenutniklub = {{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = {{flagicon|NIZ}} [[Quick Boys]] | godine1 = 1998 - 2003 | klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[FC Utrecht]] | nastupi(golovi)1 = 160 (51) | godine2 = 2003 - 2006 | klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord]] | nastupi(golovi)2 = 101 (71) | godine3 = 2006 - 2012 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi)3 = 208 (51) | godine4 = 2012 - 2015 | klubovi4 = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)4 = 100 (26) | godine5 = 2015 - | klubovi5 = {{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord]] | nastupi(golovi)5 = 0 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2004 - 2014 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 104 (24) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 10.6.2015 }} '''Dirk Kuijt''' ([[Katwijk]], [[22. 7.|22. srpnja]] [[1980]].), [[holandija|nizozemski]] nogometni reprezentativac. Igra na poziciji napadača ili desnog krila u Fenerbahçeu. Klubovi za koje je igrao: * [[Quick Boys]] * [[FC Utrecht]] * [[Feyenoord Rotterdam]] * [[Liverpool F.C.]] {{Commonscat|Dirk Kuijt}} {{Stub}} {{Sastav Nizozemska 2006 SP}} {{Sastav Nizozemska 2008 EP}} {{Sastav Nizozemska 2010 SP}} {{Sastav Nizozemska 2012 EP}} {{Sastav Nizozemska 2014 SP}} {{Najbolji strijelci Eredivisie}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1980||Kuijt, Dirk}} [[Kategorija:Nizozemski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Liverpoola]] [[Kategorija:Fudbaleri Feyenoorda]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] [[Kategorija:Biografije, Katwijk]] 0girfkyttw87sqxnn7dgghl3c0ejwbk 0 147266 42716158 42606166 2026-11-03T23:26:15Z ~2026-58547-12 408239 /* 1941—1942. */ 42716158 wikitext text/x-wiki {{Heroj Ž |didaskalija=SPASENIJA CANA BABOVIĆ |slika=[[Datoteka:Spasenija Cana Babović.jpg|270px]] |opis_slike=Spasenija Cana Babović |datum rođenja=[[25. mart]] [[1907]]. |mesto rođenja=[[Lazarevac]] |država rođenja={{zastava|Srbija|1882}} |datum smrti=[[17. decembar]] [[1977]]. ('''70''' god.) |mesto smrti=[[Beograd]], [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg|22px|]] [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] |država smrti={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |profesija=tekstilna radnica |suprug=[[Ibrahim Babović]] |KPJ=[[1928]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |služba=[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |godine službe=[[1941]] — [[1945]]. |čin=[[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|35px]] [[Pukovnik]] u rezervi |narodni heroj=[[5. jul]]a [[1952]]. |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}- {{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden jugoslovenske zvezde2}} {{!}}- {{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}- {{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} }} '''Spasenija Cana Babović''' ([[1907]] — [[1977]]) je bila [[revolucionarka]], učesnica [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], društveno-politička radnica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]], [[junak socijalističkog rada|junakinja socijalističkog rada]] i [[narodni heroj Jugoslavije|narodna heroina Jugoslavije]]. Spasenija se kao osamnaestogodišnja radnica uključila u radnički i sindikalni pokret. Zbog učešća u radničkim štrajkovima 1930-ih je više puta hapšena. [[1937]]. je osuđena po [[Obznana|antikomunističkom zakonu]] na dve godine zatvora. Jedna je od organizatorki [[ustanak u Srbiji|ustanka u Srbiji]] [[1941]]. Bila je zamenik političkog komesara [[II proleterska brigada|II proleterske brigade]]. Radila je na organizovanju [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi|žena u Narodnooslobodilačkom pokretu]]. Bila je članica Predsedništva [[AVNOJ]]-a. Jedna je od najpoznatijih liderki [[AFŽ]]-a.<ref>[http://www.rosalux.rs/en/artikl.php?id=45 Partizanke - Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Nakon oslobođenja je obavljala odgovorne političke dužnosti: bila je ministarka – predsednica Saveta za narodno zdravlje i socijalnu politiku u Vladi Narodne Republike Srbije (1951). Nosilac je više odlikovanja i priznanja. == Biografija == === Detinjstvo i mladost === Rođena je kao Spasenija Ćuković [[25. mart]]a [[1907]]. godine u [[Lazarevac|Lazarevcu]].<ref name="EJ">Enciklopedija Jugoslavije (knjiga prva). „Jugoslovenski leksikografski zavod“, Zagreb 1955. godina.</ref><ref name="VE">Vojna enciklopedija (knjiga prva), Beograd 1970. godina.</ref><ref name="NH">Narodni heroji Jugoslavije (knjiga prva). „Partizanska knjiga“ Ljubljana, „Narodna knjiga“ Beograd, „Pobjeda“ Titograd, 1982. godina</ref> Njeni roditelji Vasa i Stamena Ćuković (rođena Milovanović), pored Spasenije, imali su još troje dece — Životu, Boška i Radmilu.<ref name="SM-SCB">Stanko Mladenović „Spasenija Cana Babović“. „Rad“ Beograd i „Svetlost“, Kragujevac, 1980. godina.</ref> Otac joj je poreklom bio iz sela [[Radoinja|Radoinje]], kod [[Nova Varoš|Nove Varoši]] i u Lazarevac je došao [[1901]]. godine, gde je otvorio pekarsko-mesarsku radnju. Bio je učesnik [[Prvi balkanski rat|Prvog]] i [[Drugi balkanski rat|Drugog balkanskog rata]], [[1912]]—[[1913]]. godine, a u toku [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], je bio borac čuvene Drinske divizije. Iz rata se vratio tek u proleće [[1919]]. godine, posle dužeg lečenja od [[tifus]]a, [[Srpska vojska u Bizerti|u Bizerti]].<ref name="SM-SCB"/> Tokom boravka Spasenijinog oca u ratovima, brigu o porodici je vodila njena majka, sve do [[1915]]. godine, kada se razbolela od tifusa i umrla. Posle njene smrti, Spasenijina braća, Života i Boško, su bila poslata u sirotište u [[Beograd]], a Spasenija i njena mlađa sestra Radmila su prešle kod tetke u selo [[Vreoci|Vreoce]]. Posle očevog povratka, [[1919]]. godine, one su se vratile u Lazarevac, dok su braća otišla na učenje zanata u [[Srbobran]].<ref name="SM-SCB"/> U Lazarevcu je Spasenija, završila osnovnu (''koju je zbog rata, više puta prekidala'') i trogodišnju žensku zanatsko-industrijsku školu.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Posle završetka škole, kratko vreme je radila u Lazarevcu, a onda je [[1926]]. godine otišla u [[Beograd]], gde je počela da radi kao tekstilna radnica. === Članstvo u Komunističkoj partiji === Prva saznanja o [[Radnički pokret Jugoslavije|radničkom pokretu]], Spasenija je dobila kao mlada radnica u [[Lazarevac|Lazarevcu]], zajedno sa starijim bratom Životom, koji je bio član radničkog sportskog kluba „Radnik“. Po dolasku u [[Beograd]], Cana je postala članica [[Kud Abrašević|radničkog kulturno umetničkog društva „Abrašević“]], preko kog je stupila u dodir sa članovima tada ilegalnih komunističkih organizacija — [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine]] (SKOJ) i [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ). Aprila [[1927]]. godine, Milorad Mića Marković, tada član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju, primio je Spaseniju Babović i njenu drugaricu i koleginicu Ružu Rašić, u članstvo Saveza komunističke omladine Jugoslavije.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Zajedno sa njima u istoj skojevskoj ćeliji delovali su [[Pavle Kovačević]], koji je bio sekretar ćelije, [[Josip Cazi]], Ivan Brijaček i drugi. [[Datoteka:Glavnjača.jpg|thumb|Zloglasni istražni zatvor Uprave grada Beograda, [[Glavnjača]].]] Cana je tada stanovala u Braničevskoj ulici (''danas u blizini [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]]''), a u njenom stanu su često sastajali mnogi, tada partijski i skojevski aktivisti, a kasnije poznati revolucionari, kao npr. — [[Aleksandar Ranković]], [[Simo Miljuš]], [[Stevan Čolović]], [[Otokar Keršovani]] i dr. Aktivno je učestvovala u svim akcijama, koje je u to vreme organizovao SKOJ i KPJ. Krajem [[1928]]. godine, bila je prvi put uhapšena i oko mesec dana je provela u pritvoru u [[Uprava grada Beograda|Upravi grada Beograda]] zloglasnoj „[[Glavnjača|Glavnjači]]“.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Posle toga je bila izabrana za člana Rejonskog komiteta SKOJ-a za Vračar i primljena u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Početkom 1929. godine postala je član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju, a avgusta iste godine na Pokrajinskoj konferenciji SKOJ-a za Srbiju, koja je održana na [[Zvezdara (Beograd)|Zvezdari]], izabrana je u Sekretarijat PK SKOJ-a za Srbiju. Tada je veoma aktivno sarađivala sa Aleksandrom Rankovićem, [[Miloš Matijević|Milošem Matijevićem]], Stojanom Slavnićem, Ružicom Rašić i Viktorom Šterkom, koji su takođe bili članovi Sekreterijata. U proleće [[1929]]. godine, Cana se udala za [[Ibrahim Babović|Ibrahima Babovića]], mladog geometra i istaknutog člana požarevačke partijske organizacije, koga je upoznala godinu dana ranije na jednoj zabavi povodom Kongresa prosvetno-umetničkih grupa Nezavisnih sindikata. Posle udaje, Cana i Ibarhim su živeli u [[Požarevac|Požarevcu]], gde je on radio kao službenik u Katastarskoj upravi.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> === Revolucionarni rad === ==== 1929—1934. ==== U prvim mesecima, posle donošenja „[[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]]“, [[1929]]. godine, bile su razbijene mnoge partijske organizacije u čitavoj zemlji, a najteže je prošla partijska organizacija u [[Beograd]]u, gde su uhapšeni i mnogi članovi PK KPJ za Srbiju. Oktobra 1929. godine, po odluci [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta KPJ]], u Beograd je iz [[Požarevac|Požarevca]] upućen [[Ibrahim Babović]] sa zadatkom da pomogne [[Otokar Keršovani|Otokaru Keršovaniju]] u radu na obnavljanju partijske organizacije Beograda. Takođe, njima dvojici je na pomoć bio upućen i specijalni delegat — instruktor CK KPJ [[Alojz Kocmur]]. U novoj policijskog provali, februara 1930. godine, bio je uhapšen i Alojz Kocmur, koji se pred policijski islednicima slabo držao i odao rad ostalih komunista. Tada su bili uhapšeni Cana i Ibrahim, kao i Canina sestra Radmila i brat Života, a nešto kasnije i Otokar Keršovani.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Canin muž Ibarhim tada je strašno mučen u Upravi grada Beograda, a potom je izveden pred [[Državni sud za zaštitu države]] koji ga je u septembru osudio na 12 godina zatvora (''umro je od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] oktobra [[1934]]. godine u [[Sremska Mitrovica|sremskomitrovačkom]] zatvoru'').<ref name="EJ"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Cana, koja se tada nalazila pred porođajem, je zbog nedostataka dokaza, kraće vreme držana u pritvoru, a potom puštena na slobodu. Takođe i Canina sestra i brat su prošli sa manjim kaznama i ubrzo su pušteni. Maja [[1930]]. godine Cana je rodila sina Vladimira (''koga je u jesen [[1933]], poslala u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]], gde je boravio u internacionalnom dečijem domu u blizini [[Moskva|Moskve]], u kom su se nalzila deca istaknutih revolucionara. Tamo je ostao sve do oktobra [[1944]]. godine, kada se vratio u Jugoslaviju'').<ref name="SM-SCB"/> Posle hapšenja supruga, Cana je nastavila sa partijskim radom, a ponovo je uhapšena sredinom [[1932]]. godine, posle hapšenja [[Petko Miletić|Petka Miletića]]. Tada je, ponovo zbog nedostataka dokaza držana neko vreme u pritvoru, a potom puštena. Bila je proterna u rodno mesto, ali se ubrzo vratila u Beograd. U ovom periodu, tokom 1931—1933. godine, partijska organizacija u Beogradu, je bila gotovo cela razbijena, a Cana je tada pripadala grupi komunista, koji su se u najvećoj ilegalnosti samoinicijativno okupljali i razvijali partijski rad. Kada je decembra [[1933]]. godine, [[Blagoje Parović]] dobio zadatak od CK KPJ da obnovi partijsku organizaciju u Beogradu i Srbiji, on se u radu na tom zadatku, najviše oslanjao na Canu Babović, [[Veselin Masleša|Veselina Maslešu]] i još neke [[Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu|komuniste-studente sa Beogradskog univerziteta]].<ref name="SM-SCB"/> Januara [[1934]]. godine obnovljen je rad Mesnog komiteta KPJ za Beograd, a Cana je postala njegov član. Za veoma kratko vreme, Mesni komitet je narastao na 13 partijskih ćelija sa oko 80 članova, a ubrzo je formiran i MK SKOJ-a. Veoma aktivan partijski rad, tada je prekinula nova policijska provala u julu mesecu, u kojoj je uhapšen velik broj članova KPJ i SKOJ-a. Cana je tada izbegla hapšenje i živela je u strogoj ilegalnoti, sve do avgusta kada je po odluci CK KPJ upućena u Sovjetski Savez, na školovanje.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> ==== 1934—1937. ==== Avgusta [[1934]]. godine, odlukom [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta KP Jugoslavije]], Cana je bila određena da ide u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]] na školovanje u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnu lenjinsku školu]]. Ovu odluku, saopštio joj je [[Blagoje Parović]], a pasoš i druge putne isprave joj je nabavio kompozitor [[Vojislav Vučković]]. U [[Moskva|Moskvu]] je stigla u septembru, i šest meseci je pohađala kurs „Lenjinske škole“.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Nalazila se u grupi jugoslovenskih komunista kojoj je glavni predavač bio [[Rodoljub Čolaković]]. Posle završetka škole, kratko vreme se nalazila na praksi na [[Kavkaz]]u. Tokom boravka u Moskvi imala je priliku i da se upozna sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] i da proučavala materijale sa [[Sedmi kongres Kominterne|Sedmog kongresa Kominterne]], održanog jula [[1935]]. godine. Krajem 1935. je napustila SSSR i na putu za [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], kraće vreme je boravila u [[Beč]]u, gde je tada bilo središte CK KPJ.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Decembra 1935. došla je u [[Beograd]], gde se kratko zadržala, zbog bojazni od hapšenja i odmah potom je upućena od strane CK KPJ u unutrašnjost [[Srbija|Srbije]] sa zadatkom da radi na organizovanju i jačanju partijskih organizacija na terenu [[Kruševac|Kruševca]], [[Niš]]a, [[Kragujevac|Kragujevca]], [[Jagodina|Jagodine]], [[Čačak|Čačka]] i [[Užice|Užica]].<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> U Kruševcu, gde se zaposlila kao tekstilna radnica, živela je poluilegalno jer je bila prijavljena na devojačko prezime. Tu je postala član [[Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije|Ujedinjenog radničkog sindikalnog saveza Jugoslavije]] (URSSJ) i ubrzo izabrana za predsednika Sekcije tekstilnih radnika.<ref name="SM-SCB"/> Tokom boravka u Kruševcu, aktivno je radila pri Mesnom komitetu KPJ za Kruševac, kao i pri sindikalnoj organizaciji. Pored toga, zajedno sa [[Sreten Žujović|Sretenom Žujovićem]] i [[Mirko Tomić|Mirkom Tomićem]], radila je i na stvaranju širokog „antifašističkog fronta narodne slobode“. Pod njihovim uticajem, MK KPJ za Kruševac je [[24. maj]]a [[1936]]. organizovao veliki narodni zbor, koji je održan uprkos zabrani policije i na kom je došlo do sukoba učesnik zbora i policije. Posle ovog zbora, Cana je napustila Kruševac i na kratko otišla u Beograd, odakle je prešla u Kragujevac. Politički uticaj na partiju i sindikat u Kruševcu, osetio se naročito tokom juna meseca, kada je organizovan štrajk krojačkih radnika i veliki štrajk radnica u fabrici sapuna „Merima“.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Po dolasku u [[Kragujevac]], aktivno je radila na obnovi Mesnog komiteta KPJ za Kragujevac, čijim je radom privremeno rukovodila sve do decembra 1936. godine. Pored partijske i sindiklne aktivnosti, Cana je u Kragujevcu bila aktivna i u širokom spektru aktivnosti — u organizovanju [[Narodni frot|Narodnog fronta]] i [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|dobrovoljaca za Španiju]], kao i radu kulturno-umetničkog društva „Abrašević“, [[FK Radnički 1923|sportskog društva „Radnički“]], organizacije „[[Crveni krst|Crvenog krsta]]“ i dr. Bila je inicijator velikog „zbora za mir“, održanog [[11. novembar|11. novembra]] [[1936]]. u organizaciji Sekcije žena Kargujevca. Sredinom 1936. godine, u Kragujevac je došao [[Sreten Žujović]] sa zadatkom CK KPJ da formira Oblasni komitet KPJ koji bi, pored Kragujevca, obuhvatao i partijske orgnizacije [[Kraljevo|Kraljeva]], [[Čačak|Čačka]], [[Užice|Užica]], [[Kruševac|Kruševca]], [[Jagodina|Jagodine]], [[Ćuprija|Ćuprije]], [[Paraćin]]a i [[Svilajnac|Svilajnca]]. Prvi članovi koje je uključio u taj komitet bili su Života Đurđević i Cana Babović, a početkom [[1937]]. godine su im se pridružili — [[Moma Marković]], [[Krsto Popivoda]] i [[Grga Jankes]]. U ovom komitetu Cana je bila zadužena za partijske organizacije Kruševca i Kraljeva, gde je često putovala.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Januara 1937. poslata je u [[Niš]], gde je kratko boravila, jer joj je već u februara zapretila opasnost od hapšenja. Prilikom napuštanja Niša, bila je uhapšena, ali je iskoristivši neopreznost agenta, koji ju je uhapsio, uspela je da pobegne i da se ilegano vrati u Kragujevac.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Po povratku nastavila je da ilegalno deluje u Oblasnom komitetu. Pošto je opasnost od Caninog hapšenja bila sve veća, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] ju je u maju, na predlog Sretena Žujovića, uputio u [[Sarajevo]] sa zadatkom da radi na obnovi partijske organizacije. U Sarajevo je stigla juna 1937. sa lažnom legitimacijom na ime Zlate Dosković, tekstilne radnice iz Užica. Pošto nije bila poznata tamošnjoj policiji, mogla je slobodno živeti i raditi, a bila je i politički aktivna.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> ==== Hapšenje i robija ==== Tokom Caninog boravka u [[Sarajevo|Sarajevu]], u [[Kragujevac|Kragujevcu]] je izbila policijska provala u kojoj je bio uhapšen veliki broj članova KPJ. Među uhapšenima, je bio i jedan od članova Okružnog komiteta — Života Đurđević, koji je usled policijske torture islednicima odao imena ostalih članova komiteta. Na taj način policija je saznala da se Cana nalazi u Sarajevu i tamo je otputovao Đorđe Kosmajac, agent beogradske policije, koji je rukovodio njenim hapšenjem [[13. jul]]a [[1937]]. godine.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Posle hapšenja, bila je vozom, u pratnji agenata, prebačena u Kragujevac gde je bila zatočena i saslušavana u zgradi Vojnog zatvora. U dve male specijalne samice, koje su bile bez prozora i svetlosti, nalazili su se [[Krsto Popivoda]] i Cana Babović. I pored teškog mučenja od strane policijskih agenata, iz [[Beograd]]a, [[Novi Sad|Novog Sada]] i Kragujevca, među kojima su bili Nikola Gubarev, Đorđe Kosmajac, [[Svetozar Vujković]] i [[Boško Bećarević]], koji je i vodio njihov slučaj, njih dvoje su uporno odbijali da bilo šta progovore.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Cana je čak bila i suočena sa Životom Đurđevićem, koji ju je pred agentima savetovao da i ona prizna i počne da sarađuje, ali je ona tvrdila da ga nepoznaje (''posle ovog suočenja, Života Đurđević je u svojoj ćeliji izvršio samoubistvo'').<ref name="SM-SCB"/> Policijsko mučenje je nastavljeno i kasnije — Cana i Krsto su još strašnije prebijani i mučeni žeđu, ali i dalje ništa nisu priznali. Cana Babović i Krsto Popović su, zbog ovog „herojskog držanja pred klasnim neprijateljem“, jedini nosioci malo poznatog partijskog priznanja ''„Heroj ćutanja“''.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Iz Kragujevca su prebačeni u Beograd, najpre u zatvor Okružnog suda, a potom u istražni zatvor Državnog suda za zaštitu države na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. Tamo su septembra 1937. učestvovali u štrajku zatvorenika, zbog polcijske torture nad inženjerom Vladimirom Kristnom, koji je od posledica batina oslepeo.<ref name="SM-SCB"/> Tokom boravka u [[Zatvor na Adi Ciganliji|zatvoru na Adi Ciganliji]] bila je zatvorena sa komunistkinjom dr Brainom Fos, sa kojom se sprijateljila. Cana i Krsto Popivoda su pred [[Državni sud za zaštitu države]] izvedeni [[21. januar]]a [[1938]]. godine sa još 29 optuženih, a branio ih je advokat Selimir Jevtić. Presuda je doneta [[9. februar]]a i oni su osuđeni na dve godine zatvora, dok je polovina ostalih optuženih bila oslobođena.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Robiju, u koju joj je bio uračunat i šestomesečni boravak u istražnom zatvoru, izdržala je u ženskom odeljenju zatvora u [[Požarevac|Požarevcu]]. Zajedno sa Canom, u zatvoru sa tada boravile i druge političke zatvorenice-komunistkinje — Slavka Tasić, Jelena Mihailović, Zora Nikolić, Anka Gržetić i dr. Ubrzo po dolasku u zatvor, učestvovala je u uspešnom trodnevnom štrajku zatvorenica, aprila 1938. godine. Iz zatvora je puštena jula [[1939]]. godine.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> ==== 1939—1941. ==== Posle izlaska iz zatvora, Cana je bila proterana u rodni [[Lazarevac]], gde se zadržala kraće vreme, a potom je ilegalno otišla u [[Beograd]]. Tokom njenog boravka u zatvoru, početkom [[1938]]. godine, bio je obnovljen rad Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju, čiji je sekretar bio [[Aleksandar Ranković]]. Odmah po dolasku u Beograd Cana je bila kooptirana u novo članstvo PK KPJ za Srbiju i veoma aktivno nastavila partijsku i revolucionarnu aktivnost.<ref name="EJ"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Zajedno sa [[Milan Mijalković|Milanom Mijalkovićem]], krajem [[1939]]. i početkom [[1940]]. godine, četiri meseca je boravila na području [[Kragujevac|Kragujevca]] i učestvovala u obanavljanju rada Oblasnog komiteta KPJ za Kragujevac. Potom je u periodu do oktobra 1940. učestvovala na više Okružnih partijskih konferencija u [[Čačak|Čačku]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Zaječar]]u i drugim mestima, gde su birana nova rukovodstva. Maja 1940. godine učestvovala je na Petoj pokrajinskoj konferenciji PK KPJ za Srbiju, održanoj u Beogradu, na kojoj je izabrana u članstvo Sekretarijata Pokrajinskog komiteta i delegata za Petoj zemaljskoj konferenciji.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> [[Datoteka:Kuca Pete zemaljske konferencije KPJ.jpg|desno|mini|400p|Kuća u Dubravi u kojoj je održana [[Peta zemaljska konferencija KPJ]].]] Na [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ]], održanoj od [[19. oktobar|19.]] do [[23. oktobar|23. oktobra]] [[1940]]. godine u [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], kod [[Zagreb]]a, bila je birana najpre u Radno predsedništvo, a potom za člana [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta KPJ]] (''Cana Babović i [[Vida Tomšič]] su tada bile jedine žene među 22 člana CK KPJ'').<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Kao član CK, veoma aktivno je radila na sprovođenju odluka donetih na Konferenciji. Februara 1941. godine, u odsustvu Aleksandra Rankovića, koji je bio povučen na partijski rad u Zagreb, bila je izabrana za vršioca dužnosti sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ. Tada je na sednici PK KPJ, održanoj [[21. februar]]a [[1941]]. na [[Gradska opština Čukarica|Čukarici]], kojoj je prisustvovao i generalni sekretar KPJ [[Josip Broz Tito]], podnela referat „O organizacionom stanju KPJ u Srbiji“. U tom periodu Cana je stanovala u Beogradu, u Šumatovačkoj ulici, i veoma aktivno je sarađivala sa članovima Mesnog komiteta KPJ za Beograd. Takođe, njen stan je bio jedan od glavnih punktova PK KPJ za Srbiju i mesto gde su veoma često održavani sastanci. Aktivno je učestvovala u narodnom demonstracijama, [[27. mart]]a [[1941]]. godine u Beogradu, na kojima je osuđeno pristupanje Jugoslavije [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] i pružena podrška [[Vojni puč od 27. marta 1941.|vojnom puču]]. Cana je tada govorila okupljenim radnicima kod Vukovog spomenika i na Akademskom trgu (''danas [[Studentski trg]]''). Dva dana potom, [[29. mart]]a, učestvovala je na sednici PK KPJ za Srbiju, održanoj na [[Banovo brdo|Banovom brdu]], kojoj je prisustvovao i generalni sekretar KPJ, Josip Broz Tito i na kojoj je data ocena stanja u zemlji i plan daljeg delovanja.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> === Narodnooslobodilačka borba === ==== 1941—1942. ==== [[Bombardovanje Beograda (1941)|Šestoaprilsko bombardovanje]] i početak [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], [[1941]]. godine, Canu Babović je zatekao u [[Beograd]]u. Još istog dana održan je sastanak, članova PK KPJ za Srbiju i MK KPJ za Beograd, na kom je odlučeno da se — deo članstva uputi u razne krajeve [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], s ciljem da učestvuje u odbrani zemlje, a da drugi deo članstva ostane u Beogradu, ali da dok traje bombardovanje pređe na periferiju. Cana se tada s grupom članova PK i MK uputila u selo [[Popović (Sopot)|Popović]], ispod [[Kosmaj]]a, gde je nekoliko dana boravila u kući učitelja Milorada Markovića (''otac [[Moma Marković|Mome]] i [[Draža Marković|Draže Markovića]]''), koji se tada nalazio u zarobljeništvu. Za vreme boravka u Popoviću, nekoliko puta je odlazila u Beograd, gde se sastajala s članovima KPJ koji su tamo ostali.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Posle [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi|nemačke okupacije Beograda]], Cana se sa grupom drugova vartila u grad i otpočela sa radom na okupljanju partijskih kadrova i organizovanjem novog načina delovanja pod okupacijom. Polovinom aprila učestvovala je na sastanku PK KPJ za Srbiju, na kom je raspravljano o novonastaloj situaciji i daljem delovanju. Cana je tada uključena u rad [[Agitprop]]a i Vojnog komiteta, koji su bili formirani pri PK KPJ za Srbiju.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Početkom maja, učestvovala je u [[Zagreb]]u na [[Majsko savetovanje CK KPJ|savetovanju članova CK KPJ]], na kom su date smernice za dalji rad na pripremama za oružani otpor neprijatelju. Canina aktivnost, po povratku u okupirani Beograd, bila je veoma živa — kao član Agitpropa brinula je za rad štamparije PK KPJ za Srbiju i radila na organizovanju kurirske mreže kojom su partijski materijali upućivani u unutrašnjost (''Canin lični kurir tada je bila [[Zaga Malivuk]]'');<ref name="SM-SCB"/> održavala je veze sa Okružnim komitetima Čačka i Kragujevca, za čiji je rad bila zadužena pri PK; zajedno sa još nekim članovima PK sastajala se sa liderima opozicionih stranaka oko njihovog uključivanja u [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilački pokret]] (NOP) i dr.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Canina aktivnost je, posle [[Operacija Barbarosa|nemačkog napada na Sovjetski Savez]], [[22. jun]]a, još više bila usmerena na organizovanje oružane borbe. Krajem jula 1941. godine, zajedno sa [[Đuro Strugar|Đurom Strugarom]], [[Miloš Matijević|Milošem Matijevićem]] i [[Nenad Parenta|dr Nenadom Parentom]], organizovala je uspešnu [[Spasavanje Aleksandra Rankovića iz zatvora 1941.|akciju spasavanja Aleksandra Rankovića]] iz bolnice u Vidinskoj ulici (''danas Ulica Džordža Vašingtona'').<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/><ref>Žene Srbije u NOB. „Nolit“, Beograd. 1975. godina.</ref><ref>Dragan Marković „Otpisani“. „Prosveta“ Beograd 1977. godina.</ref> Uporedo sa aktivnošću u gradu, Cana je sarađivala i sa članovima [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] i generalnim sekretarom KPJ [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]], koji su tada boravili u Beogradu, na pripremanju i organizovanju oružanog [[Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi|ustanka u Srbiji]]. Uspela je da preko jedne članice KPJ, stupi u kontakt sa [[Janko Janković|Jankom Jankovićem]], šefom kartoteke [[Specijalna policija Uprave grada Beogrda|Specijalne policije]], preko kog je dobijala značajne informacije.<ref name="SM-SCB"/> To joj je bilo veoma korisno u vreme „septembarske provale“ u partijsku organizaciju Beograda, koja je nastala hapšenjem [[Ratko Mitrović Šilja|Ratka Mitrovića Šilje]] i njegovim slabim držanjem pred policijom.<ref>Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi - Beograd. „Prosveta“, Beograd i „Nolit“, Beograd 1964. godina.</ref> U ovoj policijskoj provali, tokom septembra i oktobra, bio je razbijen čitav Mesni komitet KPJ za Beograd i pohapšen velik broj članova KPJ. Cana se tada nalazila u veoma teškoj situaciji, jer se morala danonoćno kriti od policije. Posle Titove ocene „da se iz Beograda više ne može rukovoditi ustankom“ i poziva članovima PK KPJ za Srbiju da pređu na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|oslobođenu teritoriju]], Cana je, polovinom novembra, s grupom drugova u kojoj su bili [[Milentije Popović]], [[Anđa Ranković]], [[Ljubinka Milosavljević Buba|Buba Milosavljević]], Vera Dimitrijević i Lepa Žujović, napustila Beograd. Preko [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Topola (grad)|Topole]], [[Rudnik (planina)|Rudnika]] i [[Čačak|Čačka]], stigla je do oslobođenog [[Užice|Užica]], u kom se tada nalazio [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]] i koje je tada bilo centar oslobođene teritorije „[[Užička republika|Užičke republike]]“.<ref name="SM-SCB"/> Ubrzo po njenom dolasku, Užice su zauzeli [[Nemci]], a [[Povlačenje partizana u Sandžak 1941.|partizani su se povukli ka Sandžaku]]. U periodu od decembra 1941. do kraja januara [[1942]]. godine Cana je boravila u oslobođenoj [[Nova Varoš|Novoj Varoši]], gde se nalazio i veći broj rukovodećih kadrova KPJ iz Srbije. Tu je radila na reorganizaciji partizanskih jedinica, koje su se povukle iz Srbije, kao i na rešavanju brojnih problema vojnopozadinske prirode. Zbog nove ofanzive, Cana je zajedno sa partizanskim jedinicama prešla u [[Bosna|Bosnu]] i došla u [[Čajniče]], gde je [[1. mart]]a [[1942]]. formirana [[Druga proleterska udarna brigada]]. U ovoj jedinici ona je imala dužnost zamenika [[Politički komesar|političkog komesara]] i partijskog rukovodioca.<ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Sa Drugom proleterskom brigadom, Cana je, do sredine avgusta 1942. godine, prešla borbeni put od Čajniča, preko istočne Bosne, [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] do [[Kupreško polje|Kupreškog polja]]. U toku teških borbi brigade, na sektoru [[Gacko|Gacka]], juna 1942, organizovala je evakuaciju ranjenika iz sela [[Izgori|Izgora]].<ref>[http://dobaheroja.page.tl/Druga-proleterska-I.htm Doba heroja: „Druga proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada“ 1. deo]</ref> Bila je učestnik sastanka Vrhovnog štaba sa Štabovima [[Proleterske brigade|proleterskih brigada]], [[20. jun]]a, na kom je doneta odluka o [[Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu 1942.|pohodu u zapadnu Bosnu]]. Posle [[Bitka za Kupres 1942.|bitke na Kupresu]], u kojoj je i sama učestvovala, avgusta 1942, Cana je povučena iz brigade i prešla na politički rad u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]], gde se bavila radom na organizovanju [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] (AFŽ).<ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> ==== 1943—1945. ==== Kretala se zajedno sa [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnim štabom]] i [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]], boraveći u [[Glamoč]]u, [[Mlinište|Mliništu]], [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelju]], [[Bihać]]u i [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Bila je člnica Inicijativnog odbora AFŽ i inicijator pisma koje je CK KPJ uputio partijskim organizacijama obaveštavajući ih o sazivanju Prve zemaljske konferencije žena. Na ovom radu aktivno je sarađivala sa Mirom Moračom i Vandom Novosel. U [[Bihaćka republika|oslobođenom Bihaću]], [[26. novembar|26.]] i [[27. novembar|27. novembra]], učestvovala je kao delegat na [[Prvo zasedanje AVNOJ-a|Prvom zasedanju AVNO Jugoslavije]]. Ubrzo potom, u oslobođenom Bosanskom Petrovcu organizovala je Prvu zemaljsku konferenciju žena Jugoslavije, koja je održana od [[6. decembar|6.]] do [[8. decembar|8. decembra]]. Na ovoj Konferenciji stvoren je [[Antifašistički front žena]], koji je postao masovna antifašistička organizacija. Cana je na Konferenciji podnela referat „O organizacionim pitanjima AFŽ“ i bila izabrana za sekretara Glavnog odbora AFŽ. U Bosanskom Petrovcu ostala je sve do sredine januara [[1943]], kada je zbog otpočinjanja nove ofanzive morala, zajedno sa Vrhovnim štabom, krenula ka jugu.<ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> [[Datoteka:Druga srpska brigada na Neretvi 1943.jpg|minijatura|Borci [[Druga proleterska udarna brigada|Druge srpske brigade]] tokom marša od Neretve ka prostoru između Prozora i Gornjeg Vakufa, gde su razbili neprijatelja u bici za ranjenike.]] U toku [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]], od januara do marta 1943. godine, Cana se zajedno sa članovima Vrhovnog štaba, CK KPJ i SKOJ-a, Izvršnog odbora [[Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ-a]], Centralnog odbora [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|USAOJ-a]] i Glavnog odbora AFŽ-a, pod teškim borbama kretala od [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] do [[Neretva|Neretve]]. Grupu istaknutih rukovodilaca NOP-a, u kojoj je bila i Cana, tada je predvodio [[Mihailo Švabić]]. Po završetku ofanzive, Cana je upućena u [[Prva proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]], koja je imala zadatak da se probije u [[Srbija|Srbiju]]. Zbog otpočinjanja nove — [[Bitka na Sutjesci|Pete neprijateljske ofanzive]], od ovog plana se odustalo i Cana je sa ovom divizijom prošla kroz najteže borbe na [[Sutjeska (reka)|Sutjesci]]. Avgusta 1943. odlukom Vrhovnog štaba bila je upućena na područije [[Lika|Like]] i [[Dalmatinska Zagora|Dalmatinske Zagore]] da bi tamo politički radila sa ženema. Zajedno sa [[ZAVNOH|većinicima Hrvatske]] i [[SNOS|Slovenije]], krajem novembra [[1943]]. je došla u oslobođeno [[Jajce]], gde je prisustvovala [[Drugo zasedanje AVNOJ-a|Drugom zasedanju AVNOJ-a]], na kom je izabrana za člana [[Predsedništvo AVNOJ-a|Predsedništva AVNOJ-a]].<ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> U Jajcu se zadržala sve do marta [[1944]], kada je upućena u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sa zadatkom da na području [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ|Osmog dalmatinskog korusa]] politički deluje u radu sa narodom, a prvenstveno ženama. Tamo je sa [[Duško Brkić|Duškom Brkićem]] i [[Jakov Blažević|Jakovom Blaževićem]] učestvovala na velikom broju sastanaka i konferencija — partijskih organizacija, Štabova brigada i divizija, [[Narodnooslobodilački odbori|Narodnooslobodilačkih odbora]] i dr. Krajem aprila prešla je u [[Drvar u Narodnooslobodilačkoj borbi|oslobođeni Drvar]], gde je sve do [[Desant na Drvar|nemačkog desanta]], [[25. maj]]a, radila u redakciji lista „Nova Jugoslavija“. Za vreme desanta, nalazila se zajdeno sa članovima Vrhovnog štaba i CK KPJ, s kojima je potom avionom prebačena iz [[Kupreško polje|Kupreškog polja]] za [[Bari]], a odatle na [[Vis (ostrvo)|ostrvo Vis]]. Juna 1944. prisustvovala je sastanku [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] sa članovima PK KPJ i [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Glavnog štaba NOV i PO Srbije]], na kom je odlučeno sa se grupa vojno-političkih rukovodilaca NOP prebaci na [[Južna Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi|oslobođenu teritoriju južne Srbije]] i tamo radi na daljem jačanju oružne borbe.<ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Početkom jula, zajedno s grupom istaknutih rukovodilaca NOP-a iz Srbije, među kojima su bili [[Blagoje Nešković]], [[Moma Marković]], [[Koča Popović]] i dr, Cana je brodom prebačena u Bari, a odakle avionom, u noći [[10. jul|10]]/[[11. jul]]a, u selo [[Kosančić (Bojnik)|Kosančić]], kod [[Bojnik]]a. Na terenu [[Južna Srbija|južne Srbije]], ona je veoma aktivno politički radila na stvaranju i jačanju organizacija Narodnooslobodilačkog pokreta, kao i pripremama za osnivanje [[Antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije|ASNOS-a]]. U avgustu je bila kooptirana u članstvo obnovljenog [[Glavni narodnooslobodilački odbor Srbije|Glavnog NO odbora Srbije]]. Posle prodora jedinica NOVJ u Srbiju i [[Bitka za Srbiju 1944.|borbi za njeno oslobođenje]], članovi vojno-političkog rukovodstva Srbije, među kojima je bila i Cana, stalno su menjali svoje središte — boravili su najpre u [[Niška Banja|Niškoj Banji]], [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], [[Kragujevac|Kragujevcu]] i na kraju u [[Beogradska operacija|oslobođenom Beogradu]]. Tu se Cana ponovo, posle četiri godine, susrela sa braćom, Životom i Boškom i sestrom Radmilom. Ubrzo potom, iz [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR-a]] se vratio njen trinaestogodišnji sin Vladimir.<ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Novembra 1944. učestvovala je u zasedanju [[Antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije|Velike antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije]], održane u slobodnom Beogradu. Potom je učestvovala je u organizovanju Glavnog odbora AFŽ Srbije, na čijem je zasedanju, [[28. januar]]a izabrana za prvu potpredsednicu ove organizacije. Maja [[1945]]. učestvovala je i na [[Prvi kongres KP Srbije|Osnivačkom kongresu]] [[Savez komunista Srbije|Komunističke partije Srbije]], kada je izabrana za člana [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] i predsednicu Kadrovske komisije pri CK.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> === Posleratna karijera === [[Datoteka:Radno Predsednistvo Pete konferencije KPJ 1952 god.jpg|desno|mini|350p|Preživeli članovi Radnog predsedništva [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Pete zemaljske konferencije]], slikani [[1952]]. godine, za vreme održavanja [[Šesti kongres KPJ|Šestog kongresa KPJ]] u [[Zagreb]]u. S leva na desno — [[Đuro Pucar]], [[Moša Pijade]], [[Josip Broz]], Spasenija Babović i [[Edvard Kardelj]].]] Posle oslobođenja [[Jugoslavija|Jugoslavije]], Spasenija Cana Babović je obavljala razne odgovorne društveno-političke funkcije u [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističkoj Republici Srbiji]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]: * ''Državne funkcije'': Od [[1946]]. do [[1963]]. godine bila je ministar u Vladi Narodne Republike Srbije, odnosno Izvršnom veću Socijalističke Republike Srbije. U [[Druga Vlada Blagoja Neškovića|Vladi Blagoja Neškovića]], od 1946. do [[1948]], bila je ministar rada, a u Vladi [[Petar Stambolić|Petra Stambolića]], od 1948. do [[1953]]. ministar zdravlja. U periodu od 1953. do [[1963]]. bila je potpredsednica Izvršnog veća, čiji su predsednici bili [[Jovan Veselinov]], [[Miloš Minić]] i [[Slobodan Penezić Krcun]].<ref>[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/mira_markovic_i_danica_draskovic_kompromitovale_zensko_liderstvo.26.html?news_id=173942 Danas: „Mira Marković i Danica Drašković kompromitovale žensko liderstvo“]; 9.10.2009. Autor: Ana Vuković</ref><ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=878870 Vreme: „Autorke protiv supruga“]; 30.7.2009. Autor: Vladan Stošić</ref> Za narodnog poslanika Republičke i [[Skupština SFRJ|Savezne skupštine]], bila je birana u perodu od 1945. do 1963. godine. Posle odlaska u penziju 1963. godine, nastavila je da bude sve do smrti — član [[Savet federacije SFRJ|Saveta federacije]], od 1963. i član Predsedništva SR Srbije, od [[1974]]. godine.<ref name="EJ"/><ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> * ''Društvene funkcije'': Bila je osnivač i prva potpredsednica Glavnog odbora AFŽ Srbije, predsednica Centralnog odbora [[Antifašistički front žena|AFŽ Jugoslavije]], članica Predsedništva Glavnog odbora SSRN Srbije i Saveznog odbora [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|SSRN Jugoslavije]], članica Saveznog odbora [[SUBNOR|SUBNOR Jugoslavije]], članica Republičkog odbora SUBNOR Srbije i predsednica Fonda „[[Dragojlo Dudić]]“ pri SUBNOR-u Srbije.<ref name="EJ"/><ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> * ''Političke funkcije'': Član [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije]], bila je od [[1940]]. do [[1969]]. godine — birana je na [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petoj zemaljskoj konferenciji]] (1940), [[Peti kongres KPJ|Petom]] ([[1948]]), [[Šesti kongres KPJ|Šestom]] ([[1952]]), [[Sedmi kongres SKJ|Sedmom]] ([[1958]]) i [[Osmi kongres SKJ|Osmom kongresu SKJ]] ([[1964]]). Član [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]], bila je od [[1939]]. do [[1968]]. godine — [[1939]]. je bila kooptirana u članstvo Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju (''od PK KPJ za Srbiju je maja 1945. formirana KP Srbije''), a za člana Centralnog komiteta je bila birana na [[Prvi kongres KP Srbije|Prvom]] (1945), Drugom ([[1949]]), Trećem ([[1954]]), Četvrtom ([[1959]]) i Petom kongresu SKS ([[1965]]). Od 1945. do 1949. je bila predsednica Kadrovske komisije pri CK KP Srbije, a izvesno vreme i član Izvršnog komiteta CK SK Srbije.<ref name="EJ"/><ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> * ''Penzionerski dani'' Iako je [[1963]]. godine otišla u penziju, a potom se povukla iz aktivnog političkog života, kao istknuti „revolucionar i politički radnik“ nastavila je da bude važna ličnost u političkom životu [[Srbija|Srbije]]. Godine [[1966]], posle [[Brionski plenum CK SKJ|Četvrtog plenuma CK SKJ]] i smenjivanja [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] sa svih državnih i partijskih funkcija, Cana Babović je [[16. septembar|16. septembra]] na Šestoj sednici [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] dala predlog da se Aleksandar Ranković isključi iz članstva [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Ovaj predlog je prihvatio [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]] i to je učinjeno oktobra iste godine.<ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Od [[8. oktobar|8.]] do [[12. oktobar|12. oktobra]] [[1972]]. godine bila je učesnica nekoliko sastanaka koje je [[Josip Broz Tito]] održao sa najvšim rukovodstvom Saveza komunista Srbije i [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]]. Na ovim sastancima osuđena je politika koju je vodio deo rukovodstva SK Srbije, a ubrzo potom njegovi čelni ljudi — [[Marko Nikezić]] i [[Latinka Perović]] su podneli ostavke. Kao i 1966. godine i ovaj put Cana Babović je stala na stranu političke linije koju je predvodio Josip Broz Tito.<ref name="SM-SCB"/> === Smrt === {{Wikisource|Saopštenje CK SKS i Predsedništva SRS povodom smrti Cane Babović}} Kao posledica višegodišnjeg napornog ilegalnog partijskog rada, mučenja u policiji [[1937]]. godine, kao i napora tokom [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog rata]], zdravlje Cane Babović je počelo da popušta — [[1969]]. je imala [[infarkt]], a [[1975]]. godine je obolela od [[Rak (bolest)|raka bubrega]].<ref name="SM-SCB"/> Sa ovom opakom bolešću borila se sve do pred kraj [[1977]]. godine. Umrla je [[17. decembra]] [[1977]]. godine na [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinskoj akademiji]] (VMA) u [[Beograd]]u.<ref name="EJ"/><ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/> Povodom njene smrti, najviše društveno-političke organizacije SR Srbije, među kojima — CK SK Srbije, Predsedništvo SR Srbije, Skupština SR Srbije, SSRN Srbije, SUBNOR Srbije dr. — izdale su zajedničko saopštenje. Kovčeg, sa njenim posmrtnim ostacima, bio je izložen u Velikoj sali [[Novi dvor|zgrade Predsedništva SR Srbije]], gde su joj počast odavale brojne delegacije, kao i građani u mimohodu. Dan njene sahrane, [[20. decembar]], [[Vlada Republike Srbije|Izvršno veće SR Srbije]] proglasilo je za [[Dan žalosti]] na teritoriji [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]].<ref name="SM-SCB"/> Uz najviše državne i vojne počasti, sahranjena je u centralnom delu [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleje zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] (''[[2008]]. u isti grob je sahranjen i glumac [[Milenko Zablaćanski]]'').<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/15/srpski/T02061401.shtml Glas javnosti: „Badža i Buha tri groba od Andrića“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220422092555/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/15/srpski/T02061401.shtml |date=2022-04-22 }}; 15.6.2002. Autor: L. Mijić</ref>. O svom revolucionarnom radu objavila je nekoliko članaka, ali nikada nije želela da napiše [[Memoari|memoare]].<ref name="SM-SCB"/> U osmoj knjizi „Godišnjaka grada Beograda“ iz [[1961]]. godine napisala je članak „''Iz prvih dana narodnooslobodilačke borbe u Beogradu''“, a u drugoj knjizi „Priloga za istoriju socijalizma“ iz [[1970]]. godine napisala je članak „''Sećanja na predratne dane''“. Godine [[1977]]. [[Institut za noviju istoriju Srbije|Institut za izučavanje radničkog pokreta Srbije]] iz Beograda, objavio je knjigu „Sećanja drugarice Spasenije Cane Babović na ljude i zbivanja pre i u toku NOB-a“, koja je nastala na osnovu njenih rukopisa.<ref name="SM-SCB"/> == Odlikovanja i priznanja == Za svoj revolucionarni, ratni i društveno-politički rad Spasenija Cana Babović je nagrađena mnogim priznanjima, kao i inostranih i jugoslovenskih odlikovanja. Zbog „herojskog držanja pred klasnim neprijateljem“ ona i [[Krsto Popivoda]], su jedini nosioci, malo poznatog, partijskog priznanja „Heroj ćutanja“, koje su dobili od [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] zbog toga što i bez obzira na okrutna mučenja nisu odavali informacije o ilegalnom partijskom radu. Takođe je bila dobitnik Povelje „Crveni barjak slobode“ [[Grad Kragujevac|Skupština opštine Krgujevac]], „Zlatne plakete“ [[Opština Lazarevac|Skupštine opštine Lazarevac]], Povelje „Protiv nasilja i rata i za mir u svetu“ [[Opština Kraljevo|Skupštine opštine Kraljevo]].<ref name="SM-SCB"/> Bila je nosilac [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] i drugih [[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenskih odlikovanja]], među kojima su [[Orden narodnog oslobođenja]], [[Orden Republike|Orden Republike sa zlatnim vencem]], [[Orden zasluga za narod|Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem]], [[Orden bratstva i jedinstva|Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem]],[[Orden zasluga za narod|Orden zasluga za narod sa srebrnim vencem]] i [[Orden za hrabrost]]. Pored ovih, bila je i nosilac [[Važnosni red odlikovanja SFRJ|tri najviša]] jugoslovenska odlikovanja, kojima ju je odlikovao [[Predsednik Jugoslavije|predsednik SFRJ]] [[Josip Broz Tito]] — [[Orden narodnog heroja|Ordena narodnog heroja]], kojim je odlikovana [[5. jul]]a [[1952]]. za zasluge u toku [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]]; [[Orden junaka socijalističkog rada|Ordena junaka socijalističkog rada]], kojim je odlikovana [[3. jul]]a [[1963]]. za zasluge u izgradnji [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke i samoupravne Jugoslavije]] i [[Orden jugoslovenske zvezde|Ordena jugoslovenske zvezde sa lentom]], kojim je odlikovana [[25. mart]]a [[1977]]. godine povodom 70-og rođendana.<ref name="EJ"/><ref name="VE"/><ref name="NH"/><ref name="SM-SCB"/><ref>Jugoslovenski savremenci: Ko je ko u Jugoslaviji. „Sedma sila“, Beograd 1957. godina.</ref> == Povezano == * [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * '''[[Enciklopedija Jugoslavije]]''' (knjiga prva). „Jugoslovenski leksikografski zavod“, Zagreb 1955. godina. * '''Jugoslovenski savremenci: Ko je ko u Jugoslaviji'''. „Sedma sila“, Beograd 1957. godina. * '''[[Vojna enciklopedija]]''' (knjiga prva), Beograd 1970. godina (''strana 424''). * '''Jugoslovenski savremenici - Ko je ko u Jugoslaviji'''. „Hronometar“, Beograd 1970. godina (''strana 39''). * '''Žene Srbije u NOB'''. „Nolit“, Beograd. 1975. godina. * Stanko Mladenović „'''Spasenija Cana Babović'''“. „Rad“ Beograd i „Svetlost“, Kragujevac, 1980. godina. * '''Heroine Jugoslavije'''. „Spektar“, Zagreb 1980. godina. * '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]''' (knjiga prva). „Partizanska knjiga“ Ljubljana, „Narodna knjiga“ Beograd i „Pobjeda“ Titograd, 1982. godina (''strane 45-46''). {{Narodni heroji-Beograd}} {{Lifetime|1907|1977|Babović, Spasenija Cana}} [[Kategorija:Biografije, Lazarevac]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Borci Druge proleterske brigade]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]] [[Kategorija:Žene narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Junaci socijalističkog rada]] [[Kategorija:Sahranjeni u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] tdgrxzl35v0jpgwx5hu5ufq5hsieaep 0 151789 42716153 42457223 2026-11-03T23:07:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716153 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac |ime = James A. Michener |slika = James Albert Michener · DN-SC-92-05368.JPEG |datum_rođenja = {{birth date|1907|2|3|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Doylestown (Pennsylvania)|Doylestown]], [[Okrug Bucks (Pensilvanija)|Okrug Bucks]], [[Pennsylvania|Pensilvanija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |datum_smrti = {{death date and age|1997|10|16|1907|02|3|df=y}} |mjesto_smrti = [[Austin (Texas)|Austin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |zanimanje = romanopisac<br />novelist |žanr = historijski |jezik = engleski |nagrade ='''1948: '''[[Pulitzerova nagrada za fikciju]]<br />'''1977: '''[[Presidential Medal of Freedom]]<br />'''2008: '''Počasni portret za američkoj poštanskoj marki |znamenita_djela =''[[Tales of the South Pacific]]'' (1946) }} '''James Albert Michener''' (3. oktobar 1907 - 16. oktobar 1997) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] književnik, najpoznatiji po knjigama [[historijski žanr|historijskog]] žanra, čija se radnja obično odvijala preko nekoliko generacija na nekoj, najčešće "egzotičnoj" lokaciji. Michener je također bio poznat po izuzetnom trudu ulaganom u istraživanje lokacija i vremenskih perioda u kojima su se odvijale radnje njegovih djela, nastojeći ih učiniti što autentičnijim. Njegova najpoznatija djela su poluautobigrafska zbirka priča ''[[Tales of the South Pacific]]'' (za koju je nagrađen [[Pulitzerova nagrada za fikcija|Pulitzerovom nagradom za fikciju]] i koja je poslužila kao predložak slavnom mjuziklu ''[[South Pacific (mjuzikl)|South Pacific]]''), te romani ''[[Hawaii (roman)|Hawaii]]'', ''[[The Drifters (roman)|The Drifters]]'', ''[[Centennial (roman)|Centennial]]'', ''[[The Source (roman)|The Source]]'', ''[[The Fires of Spring]]'', ''[[Chesapeake (roman)|Chesapeake]]'', ''[[Caribbean (roman)|Caribbean]]'', ''[[Caravans (roman)|Caravans]]'', ''[[Alaska (roman)|Alaska]]'', ''[[Texas (roman)|Texas]]'' i ''[[Poland (roman)|Poland]]'' == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.randomhouse.com/rhpg/authors/results.pperl?authorid=20535 Published books with covers] * [http://www.unco.edu/library/about/michenerlibrary.htm James A. Michener Library at the University of Northern Colorado] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080430214009/http://www.unco.edu/library/about/michenerlibrary.htm |date=2008-04-30 }} * [http://www.michenersociety.com James A. Michener Society] * [http://www.unco.edu/library/archives/michenercollection.htm James A. Michener Special Collection: David A. Groseclose] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303163230/http://www.unco.edu/library/archives/michenercollection.htm |date=2009-03-03 }} * [http://www.michenerartmuseum.org/ James A. Michener Art Museum, Doylestown, PA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060330003403/http://www.michenerartmuseum.org/ |date=2006-03-30 }} * [http://www.utexas.edu/academic/mcw/ Michener Center for Writers] * [https://web.archive.org/web/20160303171737/http://www.edwardrutherfurd.com/index.php?id=52&i=ngt4638ab6 Michener: His Influence and Ethics by Edward Rutherfurd] * [http://www.erroluys.com/WorkingwithJamesA.MichenerIndex.htm Working with James A. Michener — The Making of ''The Covenant''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070717173512/http://www.erroluys.com/WorkingwithJamesA.MichenerIndex.htm |date=2007-07-17 }} * [http://www.cemetery.state.tx.us/pub/user_form.asp?step=2&pers_id=6230&last_name=Michener&first_name=James Biographical Entry at the Texas State Cemetery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170312043440/http://www.cemetery.state.tx.us/pub/user_form.asp?step=2&pers_id=6230&last_name=Michener&first_name=James |date=2017-03-12 }} * {{Find a Grave|3132}} {{Pulitzerova nagrada za fikciju}} {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1907|1997|Michener, James A.}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Pulitzerove nagrade za fikciju]] [[Kategorija:Sekularni humanisti]] qizylqatj7br6y3iktwjfap3mw8oc6u 0 170209 42716133 42710880 2026-11-03T20:16:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716133 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Islamska zajednica u Srbiji <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Islamska zajednica u Srbiji logo.png|220px|Logo Islamske zajednice u Srbiji]]</td></tr> <tr><th>[[Reis-ul-ulema]]</th><td>[[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]</td></tr> <tr><th>[[Muftija]]</th><td>''Muftija Mešihata Islamske zajednice za Sandžak i Srbiju</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>1868. (''kao Niški muftiluk'')</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Novi Pazar]]</td></tr> <tr><th>Područje djelovanja</th><td>[[Datoteka:Bosniak National Flag in Sandzak.svg|25px]] [[Sandžak]]<br/>[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]] <tr><th>Glasilo</th><td>''Glas islama - glasilo Islamske zajednice''</td></tr> |} '''Islamska zajednica u Srbiji''' (IZS) je vjerska organizacija muslimana u [[Sandžak]]u{{fusg|1}} i [[Srbija|Srbiji]].{{fusg|2}} Duhovno vodstvo [[musliman]]a u Sandžaku i Srbiji zove se ''[[Mešihat]]'', a najviši predstavnik Islamske zajednice u Srbiji je [[muftija]]. Trenutni muftija za Sandžak i Srbiju je [[Mevlud Dudić|Mevlud ef. Dudić]] koji je na ovoj dužnosti od 2014. godine. Islamska zajednica u Srbiji je [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Mešihat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], zbog čega je [[reis-ul-ulema]] vrhovni poglavar muslimana i u Srbiji.<ref>{{cite web|title=O Mešihatu|url=https://mesihat.org/mesihat/o-mesihatu2/|website=mesihat.org|publisher=mesihat.org|accessdate=21. listopada 2019.|archive-date=2021-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203174343/https://mesihat.org/mesihat/o-mesihatu2/|url-status=dead}}</ref> Sjedište Islamske zajednice u Srbiji nalazi se u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]. == Historija == [[Datoteka:Muftijstva i mešihati Islamske zajednice u BiH.png|thumb|350px|lijevo|Položaj Mešihata Islamske zajednice u Srbiji u okviru [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]]] U [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]] rješenjem kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]] od 18. maja 1868. godine islam je priznat kao vjera. Sjedište muftije bilo je u [[Niš]]u do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. Menšurom [[šejh-ul-islam]]a 1909. godine za muftiju u Nišu postavljen je Mehmed Zeki ef. Ćinara sa nadležnošću za raspravljanje šerijatskih poslova na cijeloj teritoriji [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. Poslije Balkanskih ratova Uredbom od 18. avgusta 1913. godine Srbija je još jednom potvrdila slobodu ispovijedanja islama. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] muslimani su ušli s tri odvojene vjerske zajednice: u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Hrvatskoj i Sloveniji s [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemom]] na čelu sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], u Srbiji ([[Sandžak]]u, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji) na čelu s muftijom čije je sjedište premješteno iz Niša u [[Beograd]] i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na čelu s muftijom sa sjedištem u [[Bar]]u. [[Slika:Muamer Zukorlić.jpg|thumb|Muftija [[Muamer Zukorlić|Muamer ef. Zukorlić]] (1993.-2016.)]] Da bi se otklonile razlike u pogledu državnog upravljanja i nadzora 12. septembra 1919. donešena je Privremena uredba o upravi vakufa u Kraljevini SHS, koja 28. februara 1922. zamijenjena zakonom. Muslimani u Srbiji (Sjevernoj Makedoniji, Sandžaku, Kosovu) i Crnoj Gori od tada su činili jednu vjersku zajednicu pod upravom vrhovnog muftije u Beogradu. Muslimani u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji su i dalje živjeli u Islamskoj zajednici na čelu sa reis-ul-ulemom i sjedištem u Sarajevu. Prema navedenoj uredbi i zakonu o upravi vakufa nadzor nad vakufima i upravu Središnjeg vakufskog fonda za teritoriju Srbije (Sjeverne Makedonije, Sandžaka, Kosova) i Crne Gore vodilo je Ministarstvo vjera, a uprava vakufa u Bosni i Hercegovini i dalje je ostavljena u nadležnost vakufsko-merafskih organa koji su tamo prije postojali.<ref name="Enciklopedija živih religija">Islam u Jugoslaviji, Enciklopedija živih religija, Nolit, Beograd, 2004. {{ISBN|86-19-02360-8}}</ref> Na prijedlog resornog ministra pravde i uz saglasnost Ministarskog vijeća donijelo je ukaz kojim je kralj postavljao: reis-ul-ulemu, članove [[Rijaset|Ulema-medžlisa]] i [[muftija|muftije]]. Protiv ovog ukaza ustao je tadašnji reis-ul-ulema [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]], koji je u znak protesta podnio ostavku na dužnost reis-ul-uleme. Svoj protest je opravdao time što je kralj ukazom narušio autonomiji Islamske zajednice u Jugoslaviji. Prvi Ustav [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji]] donijet je 9. jula 1930. godine. [[Hafiz|Hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]] je izabran za novog reis-ul-ulemu u Kraljevini Jugoslaviji. Položio je zakletvu i primio menšuru 19. juna 1930. godine u [[Bajrakli džamija u Beogradu|Bajrakli džamiji]] u Beogradu 31. oktobra 1930. godine. Usvajanjem novog ustava i izborom za reisu-l-ulemu hfz. Ibrahim ef. Maglajlića, Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme preneseno je iz Sarajeva u Beograd. Zakon o Islamskoj zajednici u Jugoslaviji iz 1930. izmijenjen je i dopunjen Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica 28. februara 1936. godine. Ovim propisom ukinuta su muftijstva i sjedište reis-ul-uleme je ponovo vraćeno u Sarajevo. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], formiranjem nove države [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], Islamska zajednica u Srbiji funkcioniše u okviru [[Rijaset|Vrhovnog islamskog starješinstva]] Islamske zajednice u Jugoslaviji kao Starješinstvo Islamske zajednice za Srbiju sa sjedištem u [[Priština|Prištini]]. U ovom periodu dolazi do obnavljanja institucija i vakufa Islamske zajednice u Srbiji preko postavljenja glavnog imama beogradskog, a 1981. i obnavljanjem muftijstva beogradskog sa nadležnošću za Srbiju i [[Vojvodina|Vojvodinu]] bez [[Kosovo|Kosova]] i [[Sandžak]]a. Raspadom SFR Jugoslavije razbija se Islamska zajednica u njoj, Starješinstvo Islamske zajednice za Srbiju prestaje da postoji. Godine 1993. godine na Obnoviteljskom saboru u Sarajevu formira se Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku na čelu sa muftijom, sa sjedištem u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]. Za prvog muftiju je izabran [[Muamer Zukorlić|Muamer ef. Zurkorlić]]. Ovaj Mešihat je 2007. godine prerastao u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, na taj način povezujući muslimane iz Sandžaka sa medžlisima i džematima na području [[Centralna Srbija|centralne Srbije]] i Vojvodine.<ref name="Enciklopedija živih religija"/> == Muftije == {{glavni|Muftija}} {|class="wikitable" |-- |bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''Muftije Mešihata Islamske zajednice u Sandžaku'''</span></center> |-- ! # ! Ime i prezime ! Mandat započeo ! Mandat završio ! Napomena |-- | 1. || [[Muamer Zukorlić|Muamer ef. Zukorlić]] || 1993.|| 2007. || |-- |bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''Muftije Mešihata Islamske zajednice za Sandžak i Srbiju'''</span></center> |-- | 1. || [[Muamer Zukorlić|Muamer ef. Zukorlić]] || 2007.|| 2014. || |-- | 2.|| [[Mevlud Dudić|Mevlud ef. Dudić]] || 2014.|| ''Trenutačno'' || |} == Organizacija == [[Slika:NoviPazarCenter.jpg|thumb|Arab džamija u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]]] [[Slika:Mosque Subotica Serbia from the outside.JPG|thumb|Muhadžir džamija u [[Subotica|Subotici]]]] Mešihat Islamske zajednice Sandžaka osnovan je za područje [[Sandžak]]a na Konstituirajućem Saboru 30. oktobra 1993. godine, a na Objediniteljskom Saboru 27. marta 2007. godine preimenovan je u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji sa četiri muftijstva. Sabor Islamske zajednice u Srbiji je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Islamske zajednice koji u svom radu slijedi princip islamske šure. Mešihat Islamske zajednice u Srbiji je najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice. Predsjednik Mešihata je ujedno i muftija Mešihata Islamske zajednice za Sandžak i Srbiju. Muftiju bira Sabor Islamske zajednice a potvrđuje [[reis-ul-ulema]]. '''Muftijstva''' {|class="wikitable" |-- |bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''Muftijstva'''</span></center> |-- ! # ! Naziv ! Sjedište ! Muftija |-- | 1. || [[Sandžački muftiluk]] || [[Rožaje]] || muftija <br /> hfz. Abdurrahman ef. Kujević |-- | 2.|| Beogradski muftiluk || [[Beograd]] || v.d. muftija <br /> Nedžad ef. Hasanović |-- | 3. || [[Novosadski muftiluk]] ||[[Novi Sad]] || v.d. muftija <br /> Nedžad ef. Hasanović |-- | 4. || [[Preševski muftiluk]] || [[Preševo]] || v.d. muftija <br /> Ragmi ef. Destani |} Muftijstva su podijeljena na medžlise, koji su podijeljeni na [[džemat]]e. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice. Prema procjenama, u Srbiji se nalazi oko 200 vjerskih objekata u kojima muslimani obavljaju svoje vjerske dužnosti. Kada je riječ o džamijama, najveći broj džamija se nalazi Sandžaku i to oko 150, u Preševskoj dolini ([[Bujanovac]], Preševo i [[Medveđa]]) ih je više od 70, dok se u [[Središnja Srbija|Središnjoj Srbiji]] nalaze dvije – po jedna u Beogradu i Nišu, te u [[Vojvodina|Vojvođanskom]] gradu Subotici jedna džamija.<ref>{{cite web|title=Al muhadžira, prva vojvođanska džamija|url=http://www.politika.rs/sr/clanak/6213/%D0%90%D0%BB-%D0%BC%D1%83%D1%85%D0%B0%D1%9F%D0%B8%D1%80%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B0-%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0-%D1%9F%D0%B0%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0|website=mesihat.org|publisher=politika.rs|accessdate=22. listopada 2019.}}</ref> == Ustanove == Ustanove koji djeluje u sklopu Islamske zajednice u Srbiji su: ===Mektebi === * [[Mekteb]]i djeluju na području džemata, u sklopu svakog medžlisa === Medrese === [[Slika:Fakultet za islamske studije Novi Pazar 03.jpg|thumb|Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru]] * Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru, osnovana u 15. stoljeću ** Gazi Isa-begova medresa, Odjel u [[Rožaje|Rožaju]], osnovan 2001. ** Gazi Isa-begova medresa, Odjel u [[Preševo|Preševu]], osnovan 2014. ** Gazi Isa-begova medresa, Odjel u Tutinu, osnovan 2020. === Fakulteti === * Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru, osnovan 2001. === Media centar === * Glas islama - glasilo Islamske zajednice, osnovano u Novom Pazaru 1996. === Organizacije === * Muslimanski omladinski klub, osnovan u Novom Pazaru 1999. * Udruga uleme Islamske zajednice u Srbiji, osnovana u Novom Pazaru 2007. * Udruga žena Merjem, osnovana u Novom Pazaru, 2007. === Druge ustanove === * Nakladnička kuća El-Kelimeh, osnovana u Novom Pazaru 1993. * Agencija za sertificiranje halal kvalitete, osnovana u Novom Pazaru 2007. * Škola Kur'ana Časnog, osnovana u Novom Pazaru 2010. * Vakufska direkcija, osnovana u Novom Pazaru 2014. == Napomene == {{fusg|1}} Sandžak je geografsko područje administrativno podjeljeno između Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Godine 1993. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je na tom području osnovala Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku, da bi 2007. ovaj mešihat prerastao u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji pokrivajući na taj način područje cijele Srbije, a preko [[Sandžački muftiluk|Sandžačkog muftiluka]] ista organizacija je nastavila djelovanje i u crnogorskom dijelu Sandžaka, ostvarajući tako vezu i sa sandžačkim muslimanima u Srbiji ali i Crnoj Gori. Isto tako, paralelno sa ovim organizacijom, na području Crne Gore djeluje i [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]], sa sjedištem u Podgorici, koja je do 2006. bila sastavni dio Mešihata Islamske zajednice u Sandžaku.<br/> {{fusg|2}} Na području Srbije paralalelno sa Islamskom zajednicom u Srbiji djeluje i [[Islamska zajednica Srbije]] (osnovana 2007.), sa sjedištem u Beogradu, koju Islamska zajednica u Srbiji do danas ne priznaje. == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20260817151345/https://mesihat.org/ Islamska zajednica u Srbiji] {{Muftijstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Islam u Srbiji]] [[Kategorija:Islamska zajednica u Srbiji]] 2bq7ms70e808wjaxwa0lhlwpebwumve 10 185806 42716104 41357882 2026-11-03T16:38:01Z Edgar Allan Poe 29250 42716104 wikitext text/x-wiki <includeonly>|- ! colspan="2" style="background: #ccf; text-align: center;" | [[Manga]]</th></tr>{{ #if: {{{naslov|}}} | <tr><td colspan="2" style="background: #eef; text-align: center;">''{{{naslov}}}''</td></tr> }}{{ #if: {{{autor|}}} | <tr><th style="background: #eef;">Autor</th><td>{{{autor}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{ilustrator|}}} | {{ #ifeq: {{{ilustrator}}} | {{{autor|}}} | | <tr><th style="background: #eef;">Ilustrator</th><td>{{{ilustrator}}}</td></tr> }} }}{{ #if: {{{izdavač|}}} | <tr><th style="background: #eef;">Izdavač</th><td>{{{izdavač}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{izdavač_en|}}} | <tr><th style="background: #eef;">Izdavač na engleskom jeziku</th><td>{{{izdavač_en}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{ostali_izdavači|}}} | <tr><td colspan="2" style="padding: 0;"> <table class="collapsible collapsed" style="background: transparent; width: 100%;" cellspacing="0"> <tr><th style="background: #eef">Ostali izdavači:</th></tr> <tr><td style="background: transparent;">{{{ostali_izdavači}}}</td></tr> </table> </td></tr> }}{{ #if: {{{dob|}}} | <tr><th style="background: #eef;">Dobna skupina</th><td>{{{dob}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{magazin|}}} | <tr><th style="background: #eef;">Magazin</th><td>''{{{magazin}}}''</td></tr> }}{{ #if: {{{izlaženje|}}} | <tr><th style="background: #eef;">Izlaženje</th><td>{{{izlaženje}}} | {{ #if: {{{početak|}}} | <tr><th style="background: #eef;">Datum izlaska</th><td>{{nowrap|{{{početak}}}}} – {{ #if: {{{kraj|}}} | {{nowrap|{{{kraj}}}}} | ''još traje'' }}</td></tr> }} }}{{ #if: {{{broj|}}} | <tr><th style="background: #eef;">Tomovi</th><td>{{ #if: {{{popis_poglavlja|}}}{{{popis_brojeva|}}} | [[{{{popis_brojeva|{{{popis_poglavlja}}}}}}|{{{broj}}}]] | {{{broj}}} }}</td></tr> }}{{ #ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:0}} | }}{{ #if: {{{magazin|}}} | | {{ #if: {{{početak|}}} | {{ #iferror: {{ #ifexpr: {{{broj|0}}} <= 1 | {{ #if: {{{kraj|}}} || }} }} }} }} }}</includeonly><noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> bsbex4926avsurw8mtvuvw7ugfux7iy 0 202812 42716232 42354598 2026-11-04T11:47:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija za nepriznate države | ime države = Kneževina Seborga | izgovor izvornog imena države = ''<small> Principato di Seborga </small>'' | ime genitiv = Seborge | položaj = Seborga Loc.png | zastava = Flag of the Principality of Seborga (current).svg | grb = Coat of Arms of the Principality of Seborga (current).svg | moto = Sub Umbra Sedi|(srp. Mesto ispod grada) | službeni jezik = [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Ligurijski jezik|ligurijski]] | glavni grad = [[Seborga]] | predsednik države množina = Kneževi | predsednik države = Knez | predsednik države osoba = Marselo Menegato | predsednik vlade osoba = Marselo Menegato | površina = 15 | površina poredak = cca | vode = | stanovništvo poredak = | stanovništvo = 312 | godina popisa = 2010 | gustina stanovništva = | države koje su priznale nezavisnost = [[Burkina Faso]] | valuta = [[seborški luiđino]] | pozivni broj = 0184 | vremenska zona = +1 | himna = | komentar = }} '''Kneževina Seborga''' je samozvana i samoproglašena [[mikronacija]] koja se nalazi u severozapadnom delu italijanske provincije [[Ligurija]], nedaleko od francuske granice i [[Monako|Kneževine Monako]].<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Selfprocl.html "Self-Proclaimed Micronations"], WorldStatesmen.org</ref> == Historija == [[Datoteka:Imperia mappa.png|thumb|250p|Mapa Seborge]] [[Datoteka:Seborga-panorama.jpg|thumb|250p|Pogled na Seborgu]] Prvo poznato spominjanje mesta Seborga je bilo oko [[400]]. godine hrišćanske ere. Godine [[954]]. sveštenik iz opatiji u [[Lerins]]u osnovao je crkvu Svetog Mihaila. Dana [[20. avgust]]a [[954]]. godine [[Benediktinci|Benediktanci]] su proglasili kneževinu u ovom naselju. Prvi izabrani guverner bio je iguman Kristofer. Te iste godine podignuta je i tvrđava nadomak grada. Od tada pa dalje kroz istoriju, monasi su sami birali svog upravitelja Seborge, a [[1079]]. godine Seborga dobija i naslednog princa u okviru [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]].<ref name=Telegraph>[http://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/royalty-obituaries/6671765/His-Tremendousness-Giorgio-Carbone.html "His Tremendousness Giorgio Carbone" (Obituary)] ''The Telegraph'', November 27, 2009</ref> Mesto je vremenom postalo okupljalište za vitezove, tako da je [[1128]]. godine pape [[Honorije II]] odobrio Red vitezova Bernardinaca, sa sedištem u Seborgi. Od [[1258]]. do [[1579]]. grad se stavlja pod zaštitu [[Papska država|Papske države]]. Godine [[1625]]. Seborga je pripojena [[Savoja|savojskoj državi]]. Nakon toga vlast nad gradom se više puta menjala, ali se ponovo vratila pod okrilje Sevoje. Konfuzija nacionalnosti Seborge počela je kada je [[20. januar]]a [[1729]]. godine u [[Pariz]]u, ova nezavisna kneževina prodata savojskoj dinastiji u [[Kraljevina Pijemont-Sardinija|Pijemont-Sardiniji]]. Nakon toga, [[1815]]. godine na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] prilikom preraspodele evropskih teritorija posle [[Napoleonovi ratovi|Napoleonovih ratova]], a kasnije i u [[Ujedinjenje Italije|Aktu o ujedinjenju Kraljevinu Italije]] iz [[1861]]. godine, nema pomena Seborge. == Seborga danas == Argument za današnje stanje, Seborge kao nezavisne države, zasniva se na tvrdnji da ova prodaja ''nikad nije bila registrovana na novog vlasnika''. Serboga se smatra nezavisnom nakon održanog neformalnog referenduma [[23. april]]a [[1995]]. godine, kada je 304 Seborganca glasalo - za, a samo 4 - protiv „Ustava Kneževine", a u korist nezavisnosti od Italije.<ref>Caitlin Moran,[http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/columnists/caitlin_moran/article721656.ece "Noel Gallagher is my choice for monarch"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110523094357/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/columnists/caitlin_moran/article721656.ece |date=2011-05-23 }}, ''The Times'', January 30, 2006</ref> Osnivač mikronacije Seborga, ''Đorđo Karboni'', nakon referenduma, stekao je zvanje „princa" i neformalno je vladao do svoje smrti. [[25. novembar|25. novembra]] [[2009]]. godine.<ref name=Telegraph /> Nasledio ga je Marselo Menegato (Marcello Menegatto). Danas, ova mikronacija tvrdi da ima svoju teritoriju, stanovništvo i vladu. Kneževina Seborga je i delimično priznata država, jer je prema njihovim navodima, [[2009]]. godine priznanje dobila od države [[Burkina Faso]].<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/royalty-obituaries/6671765/His-Tremendousness-Giorgio-Carbone.html His Tremendousness Giorgio Carbone // Telegraph], Pristupljeno 25. 4. 2013.</ref> Takođe, vlada Seborge tvrdi da imaju posredno priznanje još najmanje 20 država, a uspostavljene diplomatske odnose sa najmanje 35 suverenih država sveta, spominjući i Rusiju.<ref>[http://seborga.chat.ru/s1_3.htm Nezavisimoe Knяžestvo Seborga Konsulьstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402132132/http://www.seborga.chat.ru/s1_3.htm |date=2012-04-02 }}, Pristupljeno 25. 4. 2013.</ref> Vlasti Seborge i dalje tvrde da, pravno gledano, njihova teritorija nije deo Italije, niti je to ikad bila. Država [[Italija]], ovaj sukob naziva samo deklarativnim, jer sudskog ili političkog spora između ove dve strane nije bilo. Takođe, nije bilo ni ometanja sprovođenja zakona Italije. == Galerija == <gallery>Seborga2.jpg|Stare građevine u Seborgi Seborga scorcio del borgo.png|Ulice u Seborgi Seborga Coin - Arms.JPG|Seborški novčić </gallery> == Povezano == * [[Mikronacije]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Principality of Seborga}} * [http://www.principatodiseborga.com/governo.htm Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130218135219/http://www.principatodiseborga.com/governo.htm |date=2013-02-18 }} (na italijanskom) * [http://seborgatimes.blogspot.com Official English language blog] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mikronacije]] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Seborga]] mp6yl6fxotdm6iipio985b0g0t5hvdz 0 206822 42716208 41240346 2026-11-04T08:17:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716208 wikitext text/x-wiki {{coord|43|55|59.59|N|10|55|4.44|E|source:itwiki_region:IT_type:landmark|display=title}} [[Datoteka:Pistoia0001.jpg|mini|250px|Zapadni dio trga ''Piazza del Duomo'', [[Pistoia]]]] [[Datoteka:Pistoia0002.jpg|mini|250px|Zvonik]] '''Katedrala u Pistoiji''' ({{lang-it|Duomo di Pistoia}}) ili '''Katedrala svetog Zena''' ({{lang-it|Cattedrale di San Zeno}}) je [[Katolička crkva|katolička]] [[katedrala]] smještena u [[italija]]nskom gradu [[Pistoia]] u centralnoj regiji [[Toskana]]. Vjeruje se kako je nastala u 10. vijeku, a ime je dobila po svetom [[Zeno od Verone|Zenu od Verone]]. Nekoliko je puta obnavljana nakon požara, ali se smatra jednim od najboljih primjera [[romanička arhitektura|romaničke arhitekture]] u Italiji. == Vanjske veze == {{Commonscat|Duomo (Pistoia)}} * [http://www.diocesipistoia.it/ Biskupija Pistoia - plan katedralel] {{it icon}} * [https://web.archive.org/web/20130117174204/http://www.pistoia.turismo.toscana.it/ Histoija i opis zgrade] {{it icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Katedrale u Italiji|Zeno]] [[Kategorija:Romaničke katedrale|Zeno]] [[Kategorija:Barokne katedrale|Zeno]] [[Kategorija:Crkve u Pistoji]] eoj5zsjzf5nv824wfh4ixmapnwqng8b 0 206919 42716206 42676343 2026-11-04T07:54:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716206 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Kary Mullis | slika = Kary Mullis.jpg | slika_širina = 200px | naslov = Kary Mullis | datum_rođenja = {{Birth date|1944|12|28}} | mjesto_rođenja = [[Lenoir, North Carolina|Lenoir, Sjeverna Karolina]], SAD | datum_smrti = {{Death date and age|2019|8|7|1944|12|28}} | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Molekularna biologija]] | radna_institucija = | alma_mater = Institut za tehnologiju u Georgiji<br />[[University of California, Berkeley]] | doktorski_mentor = Lee Wittenauer | poznat_po = izumio [[Polimerazna lančana reakcija|Polimeraznu lančanu reakciju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada]] za kemiju i [[Japanska nagrada]] (1993.) | fusnote = }} '''Kary Banks Mullis''' (28. prosinca 1944., - 7. kolovoza 2019) je američki dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] i [[biokemija|biokemičar]], autor i predavač. Zbog toga što je izumio tehniku [[Polimerazna lančana reakcija|Polimerazne lančane reakcije]] (PLR), podijelio je Nobelovu nagradu 1993. sa [[Michael Smith (kemičar)|Michaelom Smithom]] te osvojio i [[Japansku nagradu]] iste godine. Proces je prvi opisao Kjell Kleppe i dobitnik Nobelove nagrade iz 1968., [[Har Gobind Korana|H. Gobind Khorana]], te dozvoljava povećavanje određenih [[DNK]] sekvenci.<ref>{{cite journal|doi=10.1126/science.2448875| url=http://www.sciencemag.org/content/239/4839/487| title=Primer-directed enzymatic amplification of DNA with a thermostable DNA polymerase| date= 1988-01-29| author=RK Saiki, DH Gelfand, S Stoffel, SJ Scharf, R Higuchi, GT Horn, KB Mullis, HA Erlich| publisher=Science Magazine}}</ref><ref name = "biotechnology101" /> PLR je brzo postala središnja tehnika biokemije i [[molekularna biologija|molekularne biologije]], koju je ''[[New York Times]]'' nazvao "vrlo originalnom i značajnom" jer je "gotovo podijelila biologiju na dva razdoblja: onu prije i poslije izuma PLR-a."<ref name = "NYTimes1998" /> Ipak, Mullisa je ''New York Times'' kasnije i kritizirao zbog širenja ideja na područjima kojima nije bio stručnjak.<ref name = NYT /> Optužen je za širenje [[nijekanje AIDS-a|nijekanja AIDS-a]],<ref name = Naked/><ref name = Find/><ref name = Informer /><ref name = Wrong /><ref name = SI/> [[nijekanje globalnog zatopljenja|nijekanja globalnog zaopljenja]]<ref name = Naked/> te zbog vjerovanja u [[astrologija|astrologiju]].<ref name = NYT/><ref name = Naked/> == Rani život i obrazovanje == Mullisov rodni grad je [[Lenoir, North Carolina|Lenoir, Sjeverna Karolina]],<ref name="nobelbio">{{cite web|url= https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/1993/mullis/biographical/ |title= Kary B. Mullis – Biographical |publisher=Nobel Media AB |date=1998-03-21 |accessdate=2020-01-29}}</ref> a rođen je 28. prosinca 1944. Njegovi roditelji su bili farmeri iz ruralnih područja. Kao diejte, bio je fasciniran promatranjem životinja i kukaca u prirodi.<ref name="biotechnology101">{{cite book| url= http://books.google.com/?id=HarCo_xmABIC&pg=PA184&dq=%22kary+mullis%22 | title = Biotechnology 101 | first = Brian Robert | last = Shmaefsky |publisher= Google |year= 2006|accessdate=2010-07-27|isbn=978-0-313-33528-0}}</ref> Odrastao je u [[Columbia, Južna Karolina|Columbiji, Sjeverna karolina]],<ref name="biotechnology101"/> gdje je pohađao srednju školu Dreher. Mullis je postao bakalareus na znanstvenom polju [[kemija|kemije]]<ref name="nobelbio"/> na Institutu tehnologije u Georgiji, [[Atlanta]], 1966., nakon čega se oženio i započeo raditi.<ref name="esquire 1994">{{cite journal | last = Yoffe | first = Emily | publisher = Esquire | title = Is Kary Mullis God? Nobel Prize winner's new life | volume = 122 | number = 1 | date = 1994 | pages = 68–75}}</ref> Stekao je i titulu magistra biokemije na [[University of California, Berkeley]] 1972.; njegovo istraživanje se usredotočilo na sintezu struktura [[protein]]a.<ref name="biotechnology101"/> == Karijera == Mullis se okrenuo pisanje fikcije, ali je odustao te postao biokemičar na medicinskoj školi u [[Kansas City (Missouri)|Kansas Cityju]].<ref name="esquire 1994"/> Nakon toga je radio u pekarnici dvije godine.<ref name="NYTimes1998">{{cite news | url = http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9802E7DD1331F936A2575AC0A96E958260 | title = Scientist at Work/Kary Mullis; After the 'Eureka', a Nobelist Drops Out | first = Nicholas | last = Wade | journal = [[The New York Times]] | date = September 15, 1998}}.</ref> Mullis se ponovno vratio znanosti na nagovor prijatelja Thomasa Whitea, koji mu je našao posao u poduzeću biotehnologije ''Cetus Corporation'' u Emeryvilleu, [[Kalifornija]].<ref name="biotechnology101"/><ref name="NYTimes1998"/> Mullis je radio kao kemičar [[DNK]] sedam godina. U tom razdoblju je 1983. izumio svoju hvaljenu [[Polimerazna lančana reakcija|Polimeraznu lančanu reakciju]] (PLR).<ref>{{cite web|url=http://www.economist.com/science/tq/displayStory.cfm?Story_id=2477036 |title= The Economist | date = 2004 |accessdate=2010-07-27}}</ref> Nakon što je napustio Cetus 1986., Mullis je bio ravnatelj molekularne biologije za Xytronyx, Inc. u [[San Diego|San Diegu]] dvije godine. Mullis je bio konzultant za [[nukleinska kiselina|nukleinsku kiselinu]] za nekoliko korporacija.<ref name="NYTimes1998" /> 1992., Mullis je osnovao poduzeće sa namjerom prodavanja dijelova dragulja koji su sadržavali uvećanu DNK preminulih slavnih ličnosti, kao što su [[Elvis Presley]] i [[Marilyn Monroe]].<ref name="lifeonedge"/><ref>{{cite web |url=http://www.questia.com/googleScholar.qst;jsessionid=HL2GySNR8dj13v4D64WDGhlzhN8Fkspv6nJF6JwngX1NzhyfwZlK!930663388?docId=5002303854 |title=The Hastings Center Report |date=1998 |publisher=Questia |accessdate=2010-07-27 |archive-date=2010-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100720070602/http://www.questia.com/googleScholar.qst;jsessionid=HL2GySNR8dj13v4D64WDGhlzhN8Fkspv6nJF6JwngX1NzhyfwZlK!930663388?docId=5002303854 |dead-url=yes }}</ref> Mullis je također član povjerenstva američkog festivala znanosti i inženjerstva.<ref>{{cite web |url=http://www.usasciencefestival.org/about/advisors |title=Advisors |publisher=USA science festival |date= |accessdate=2010-07-27 |archive-date=2010-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100421005310/http://www.usasciencefestival.org/about/advisors/ |dead-url=yes }}</ref> === PLR i drugi izumi === 1983., Mullis je radio za ''Cetus Corp.'' kao kemičar.<ref name="esquire 1994"/> Mullis navodi da je tog proljeća jednom vozio sa djevojkom po noći, koja je također bila kemičarka u Cetusu, kada je dobio ideju za upotrebu prajmera kako bi odvojio željenu DNK sekvencu te ju kopirao uz pomoć DNK polimeraze, tehnika koja bi dozvolila kopiranje malog dijelića DNK neograničeno puno puta.<ref name="esquire 1994"/> Cetus je odvojio Mullisa od svojih običnih projekata kako bi se koncentrirao na razvoj PLR-a.<ref name="esquire 1994"/> Mullis je uspio u demonstriranju PLR-a 16. prosinca 1983.<ref name="esquire 1994"/> Ipak, usprkos Nobelovoj nagradi, izjavio je da "taj uspjeh nije bila nikakva utjeha jer je njegova djevojka ranije prekinula s njim, Jenny" te da se "osjećao usamljenim".<ref name="esquire 1994"/> Dobio je 10.000 $ nagrade od Cetusa za svoj izum.<ref name="esquire 1994"/> Tadašnja komplikacija je ležala u tome što je DNK polimeraza bila uništena zbog velike temperature prilikom svakog ciklusa repliciranja. 1986., Mullis je počeo koristiti ''[[Thermophilus aquaticus]]'' (Taq) DNK polimerazu kako bi pojačao segmente DNK. Ona je bila otporna na toplinu i bilo je dovoljno dodati ju samo jednom, zbog čega je tehnika postala isplativa i rutinska. [[Biokemija]], [[molekularna biologija]], [[genetika]], [[medicina]] i [[forenzika]] su doživjele revolucije zahvaljujući tom izumu. Mullis je također izumio plastiku osjetljivu na ultraljubičasto zračenje koja mijenja boju prilikom osvjetljavanja, te je radio i na mobiliziranju imunološkog sustava kako bi se neutralizirali patogeni i toksini, što je dovelo do stvaranja Altermunea LLC. M<ref name="nobelbio"/><ref>{{cite web|url=http://www.ted.com/talks/lang/eng/kary_mullis_next_gen_cure_for_killer_infections.html |title=Kary Mullis' next-gen cure for killer infections &#124; Video on |publisher=Ted.com |date= |accessdate=2010-07-27}}</ref> === Priznanje za PLR === [[Har Gobind Korana|H. Gobind Khorana]] i Kjell Kleppe su već ranije opisali sličnu tehniku kao PLR. Uz pomoć popravne replikacije, Kleppe je udvostručio i potom utrostručio malenu sintetičku molekulu uz pomoć dva prajmera i DNK polimeraze. Mullis je pak izumio polimerazu otpornu na toplinu, što je dozvolilo eksponencijalno povećanje velikih količina bilo koje željene DNK sekvence iz iznimno složenog predloška. Mnogi su znanstvenici pisali da "puni potencijal PLR-a nije ostvaren" sve do Mullisa 1983.,<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/?id=dexRnDtLlWUC&pg=PA20&dq=%22kary+mullis%22+%2B+%22kjell+kleppe%22 |title='&#39;Artificial DNA: Methods and Applications'&#39; by Yury E. Khudyakov, Howard A. Fields |publisher=Books.google.com |accessdate=2010-07-27|isbn=978-0-8493-1426-1|year=2003}}</ref> te da njegove kolege nisu shvatile važnost tog istraživanja.<ref name="lifeonedge">{{cite book|url=http://books.google.com/?id=J5IwomfEGiEC&pg=PA103&dq=%22kary+mullis%22 |title='&#39;Life on the Edge: Amazing Creatures Thriving in Extreme Environments'&#39; by Michael Gross |publisher=Books.google.com |year= 2001-01-24|accessdate=2010-07-27|isbn=978-0-7382-0445-1}}</ref> Cetus je za 300 milijuna $ prodao patent [[Hoffmann-La Roche]]u.<ref name="esquire 1994"/> Antropolog Paul Rabinow je priznao da je "PLR klasičan primjer timskog rada među znanstvenicima", te naveo da je Mullis iskoristio potencijale ranije uspostavljenih, ali neiskorištenih koncepata.<ref>{{cite web|author=Richard Bilsker |url=http://www.hyle.org/journal/issues/4/bilsker.htm |title=Ethnography of a Nobel Prize |publisher=Hyle.org |date= |accessdate=2010-07-27}}</ref> == Osobni pogledi == Mullis je izjavio da je neprestana potraga za što više sredstava i ostajanje unutar ustaljenih dogmi štetilo znanosti.<ref name="esquire 1994" /> Vjeruje da "znanost prakticiraju ljudi koji su ovisni o tome da budu plaćeni ''za ono što će tek'' otkriti" a ne za ono što će to istraživanje proizvesti u stvarnosti.<ref name = "esquire 1994"/> Mullisa su opisivali kao "nestrpljivog i impulzivnog istraživača" koji izbjegava laboratorije te umjesto toga radije razmišlja o istraživanju dok vozi i surfa.<ref>{{cite book | last =Fridell | first = R |title=Decoding life: unraveling the mysteries of the genome |publisher= Lerner Publications | location =Minneapolis |year=2005 | url = http://books.google.ca/books?id=_Cpa6lEhiD0C&pg=PA88#v=onepage&q&f=false | page = 88 |isbn = 0-8225-1196-7}}</ref> U svojoj autobiografiji iz 1998., Mullis je izrazio neslaganje sa znanstvenim dokazima koji podupiru [[globalno zatopljenje]] i [[ozonska rupa|ozonske rupe]], u dokaze da HIV uzrokuje [[AIDS]], te je izrazio vjerovanje u [[astrologija|astrologiju]]. Mullis tvrdi da su globalno zatopljenje i HIV/AIDS povezani sa [[teorija zavjere|zavjerama]] ekologista, vladinih agencija i znanstvenika koji pokušavaju sačuvati svoje karijere i zaraditi novac, a ne sa znanstvenim dokazima.<ref name = Naked>{{cite book | title = Dancing Naked in the Mind Field | last = Mullis | first = Kary | year = 1998 | publisher = Vintage Books | url = http://books.google.ca/books?id=MCAqomvRYNMC&pg=PA115#v=onepage&q&f=false | pages = 115–18, 143–53 | isbn = 0-679-44255-3}}</ref> Mullis je izazvao kontroverze zbog surađivanjem sa slavnim osporavateljem AIDS-a, [[Peter Duesberg|Peterom Duesbergom]],<ref name = Find>{{cite news |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_n2_v26/ai_15473457 |title=Reason |date=June 1994 |publisher=Find articles |accessdate=2010-07-27 |first1=Charles A |last1=Thomas |archive-date=2007-12-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071210011205/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_n2_v26/ai_15473457 |url-status=dead }}</ref> zbog tvrdnje da je AIDS samo proizvoljna dijagnoza koja se koristi jedino kada je pronađu antitijela HIV-a u tijelu pacijenta.<ref name = Informer>{{cite web |url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-79665692.html |title=Washington Informer |date=May 31, 2000 |publisher=High beam |accessdate=2010-07-27 |archivedate=2012-11-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121104075451/http://www.highbeam.com/doc/1P1-79665692.html |deadurl=yes }}</ref> Znanstveni konsenzus oko Duesbergove hipoteze je da se radi o pseudoznanosti<ref name= iomreport >{{cite web | url = http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=771&page=2 | title = Confronting AIDS: Update 1988 | publisher = Institute of Medicine of the U.S. National Academy of Sciences | date = 1988 }}</ref> a da je globalno zatopljenje velikim dijelom uzrokovano ljudskim aktivnostima.<ref name = Beyond>{{Cite journal| last = Oreskes| first = Naomi| author-link = Naomi Oreskes | title = Beyond the Ivory Tower: The Scientific Consensus on Climate Change | journal = Science | volume = 306 | page = 1686 | date = December 2004| url = http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/306/5702/1686 doi = 10.1126/science.1103618| pmid = 15576594| issue = 5702 }}</ref><ref name = National>{{cite web | url = http://nationalacademies.org/onpi/06072005.pdf | format = pdf | title = Joint Science Academies' Statement | date = 2005-07-06 | accessdate = 2011-06-09 | publisher = United States National Academies | archive-date = 2013-09-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130909022954/http://www.nationalacademies.org/onpi/06072005.pdf | dead-url = yes }}</ref><ref>{{cite web | url = http://dels-old.nas.edu/dels/rpt_briefs/climate_change_2008_final.pdf | format = pdf | title = Understanding and Responding to Climate Change | year = 2008 | accessdate = 2011-06-09 | publisher = United States National Academies | archive-date = 2013-04-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130423073539/http://dels-old.nas.edu/dels/rpt_briefs/climate_change_2008_final.pdf | dead-url = yes }}</ref> Mullis je napisao predgovor za knjigu ''Što ako je sve što ste mislili da znate o AIDS-u pogrešno?'' (autorica [[Christine Maggiore]]),<ref name = Wrong>{{cite book |author=Maggiore C|title=What If Everything You Thought You Knew About AIDS Was Wrong? |url=https://archive.org/details/whatifeverything0000chri|publisher=American Foundation For AIDS Alternative |location= |year=2006 |pages= |isbn=0-9674153-2-2 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> koja je nijekala postojanje AIDS-a a kasnije i sama umrla od bolesti uzrokovane AIDS-om.<ref name=LATdeath>{{cite news |first= |last= |title= Christine Maggiore, vocal skeptic of AIDS research, dies at 52|publisher= ''Los Angeles Times''|page= |date= 2008-12-30|accessdate=2008-12-30|quote= |url=http://www.latimes.com/news/local/la-me-christine-maggiore30-2008dec30,0,7407966.story}}</ref> ''New York Times'' je u jednom članku naveo Mullisa kao jednog od nekolicine znanstvenika koji, nakon uspjeha na jednom polju istraživanja, su krenuli sa neosnovanim, katkad bizarnim izjavama na drugim područjima.<ref name = NYT>{{cite news | last = Johnson | first = G | title = Bright Scientists, Dim Notions | work = [[The New York Times]] | url = http://www.nytimes.com/2007/10/28/weekinreview/28johnson.html?_r=3&adxnnl=1&oref=slogin&ref=science&adxnnlx=1193583001-IE12EKQeJt1sjwCUOYPVWg&oref=slogin | date = 2007-10-28 | accessdate = 2010-08-06 }}</ref> ''Skeptical Inquirer'' je u jednom članku opisao Mullisa kao "znanstvenu osobu koja niječe AIDS ali nikada nije provela ikakvo znanstveno istraživanje HIV-a ili AIDS-a".<ref name = SI>{{cite journal | url = http://www.csicop.org/si/show/aids_denialism_vs._science/ | title = AIDS Denialism vs. Science | volume = 31 | issue = 5 | last = Nattrass | first = N | year = 2007 | journal = [[Skeptical Inquirer]] }}</ref> == Upotreba LSD-a == Mullis je u intervjuu 1994. izjavio: "U 1960-ima i ranim 1970-ima uzimao sam puno [[LSD]]-a. Puno ljudi iz Berkeleyja ih je uzimalo. Za mene je to bilo iskustvo koje proširuje um. Definitivno je bilo važnije nego ijedan tečaj koji sam pohađao."<ref>{{cite journal | last = Schoch | first = Russell | title = Q&A - A Conversation with Kerry Mullis | journal = California Monthly | volume = 105 | issue = 1 | page = 20 | publisher = California Alumni Association | location = Berkeley, CA | date = September 1994 | url = http://www.alumni.berkeley.edu/Alumni/Cal_Monthly/September_1994/QA_-_A_Conversation_with_Kerry_Mullis.asp | accessdate = 2008-03-11 | archive-date = 2006-09-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060901144701/http://www.alumni.berkeley.edu/Alumni/Cal_Monthly/September_1994/QA_-_A_Conversation_with_Kerry_Mullis.asp | dead-url = yes }}</ref> [[Albert Hofmann]] je rekao da je Mullis izjavio da mu je "LSD pomogao razviti PLR."<ref>{{cite web |url=http://www.wired.com/science/discoveries/news/2006/01/70015 |title=LSD: The Geek's Wonder Drug? |accessdate=2008-03-11 |author=Ann Harrison |date=2006-01-16 |work=Wired |publisher=Wired |archive-url=https://web.archive.org/web/20080505100508/http://www.wired.com/science/discoveries/news/2006/01/70015 |archive-date=2008-05-05 |url-status=dead }}</ref> Mullis je tijekom intervjua za BBC izjavio: "Što da nisam nikada uzeo LSD; bi li svejedno izumio PLR? Ne znam, doista ne znam. Sumnjam."<ref>{{cite web |url=http://www.youtube.com/watch?v=j2WurhYEQyY&feature=related |title=BBC Horizon - Psychedelic Science - DMT, LSD, Ibogaine - Part 5 |accessdate=2009-10-16 |year=1997 |publisher=BBC}}</ref> == Vanzemaljski život == Mullis navodi da je jednom stigao u svoju kolibu u šumi u Sjevernoj Kaliforniji oko ponoći 1985., te je vani primjetio ispod drveta nešto što je svjetlilo, a izgledalo je na rakuna sa crnim očima. Rakun je navodno govorio i rekao "Dobra večer, doktore", a on je odgovorio sa "Bok". Mullis je kasnije razmišljao da je rakun bio neka "vrsta holografske projekcije i da je multidimenzionalna fizika na makroskopskoj razini možda odgovorna". Mullis je osporio da je LSD imao ikakve veze s tim događajem.<ref>{{Citation | url = http://www.lrb.co.uk/v33/n22/jenny-diski/what-might-they-want | type = Review | title = The Myth and Mystery of UFOs | first = Thomas | last = Bullard | journal = LRB | place = UK | number = 22 | volume = 33}}</ref> == Osobni život == Mullis uživa u [[Surfanje|surfanju]] na valovima.<ref>{{cite news |last=Golden |first=Frederic |url=http://www.time.com/time/printout/0,8816,91819,00.html |title='&#39;Time Magazine'&#39;, December 13, 2000 |publisher=Time.com |date=2000-12-13 |accessdate=2010-07-27 |archivedate=2013-02-04 |archiveurl=https://archive.today/20130204105530/http://www.time.com/time/printout/0,8816,91819,00.html |deadurl=yes }}</ref> Bio je tri puta oženjen.<ref name="esquire 1994"/> Ima troje djece od dvije bivše supruge.<ref name="esquire 1994"/> == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.karymullis.com/ Službeni site] * [http://www.nobelprize.org/mediaplayer/index.php?id=428 Intervju] za Nobelovu nagradu * [https://web.archive.org/web/20070210121223/http://old.valleyadvocate.com/hiv-aids/i980714.html Intervju] o viđenju AIDS-a {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{Lifetime|1944|2019|Mullis, Kary}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nobelovci za hemiju]] [[Kategorija:Američki biohemičari]] j8yhya5zkya4zkrg31t0jzeojb2ov0b 0 212240 42716182 42680551 2026-11-04T02:03:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716182 wikitext text/x-wiki {{Infokutija znanstvenik | ime = Džejms Nikolas „Džim“ Grej | slika = Jim Gray Computing in the 21st Century 2006.jpg | širina_slike = 250px | opis_slike = | datum_rođenja = [[12. 1.|12. januar]] [[1944]]. | mesto_rođenja = [[San Francisco|San Francisko]], [[Kalifornija]] | država_rođenja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mesto_smrti = | polje = [[Računarstvo]] | institucija = [[IBM]]<br />[[Microsoft|Majkrosoft]] | škola = | akademija = | studenti = | poznat_po = [[Granularno lokovanje baze podataka]]<br />data cube operator | nagrade = [[Turingova nagrada|Tjuringova nagrada]] | religija = | napomene = }} '''Džejms Nikolas „Džim“ Grej''' ({{jez-engl|James Nicholas "Jim" Gray}}; rođen [[1944]]. godine, nestao na moru [[28. 1.|28. januara]], [[2007]].) je bio [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[informatičar]] koji je [[1998]]. godine dobio [[Turingova nagrada|Tjuringovu nagradu]] „za svoj doprinos istraživanju u oblasti [[baza podataka]] i [[Procesiranje transakcija|procesiranja transakcija]] i tehničko vođstvo u sistemskoj implementaciji“. == Biografija == Grej je studirao na [[Kalifornijski univerzitet|Kalifornijskom univerzitetu Berkli]], gde je i diplomirao [[1966]]. godine na smeru za inženjersku matematiku (matematika i statistika), a tri godine kasnije i doktorirao u oblasti računarstva. Grej je prvi diplomac koji je odbranio doktorat na katedri za računarstvo univerziteta Berkli. Kao briljantan i vanredno pristupačan istraživač, Džim Grej se već na početku svoje karijere istakao kao lider u krugovima koji su se bavili istraživanjima vezanim za oblast [[baza podataka]] i računarskih sistema. Broj njegovih saradnika koji su ga smatrali bliskim prijateljem je impresivan, a sam Grej je doprineo na mnogo različitih načina razvoju više stotina karijera. == Nestanak na moru i potraga == Za vreme kratke samostalne plovidbe do [[ostrva Faralon]] blizu [[San Francisco|San Franciska]], sa ciljem da tamo prospe pepeo svoje majke, njegova jahta pod nazivom ''Tenacious'' (''Tvrdoglava''), prijavljena je kao nestala u nedelju, [[28. 1.|28. januara]], [[2007]]. godine. Obalska straža je pretraživala oblast u kojoj je jahta poslednji put viđena puna četiri dana pomoću aviona C-130 Herkul, helikoptera, i patrolnih čamaca, ali nije naišla ni na kakav trag.<ref name="sfgate">{{cite news | date = [[29. 1.|29. januar]] [[2007]]. | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2007/01/29/BAGB5NR0GL6.DTL | title = Obalska straža u potrazi za nestalim moreplovcem: šezdesettrogodišnji čovek nije se vratio sa plovidbe do ostrva Faralon | work = San Francisko Hronikl | archive-date = 2011-05-25 | access-date = 2013-03-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110525001820/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2007/01/29/BAGB5NR0GL6.DTL | url-status = dead }}</ref><ref name="sfgate2">{{cite news | date = [[30. 1.|30. januar]] [[2007]]. | url = http://sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/30/BAGGTNR93G1.DTL&type=printable | title = Potraga na moru za nestalim Majkrosoftovim naučnikom: nema traga čoveku iz San Franciska koji je sam plovio u svojoj jahti prema ostrvima Faralon | work = San Francisko Hronikl | access-date = 2013-03-19 | archive-date = 2012-06-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120609102308/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/30/BAGGTNR93G1.DTL&type=printable }}</ref><ref name="sfgate4">{{cite news | date = [[31. 1.|31. januar]] [[2007]]. | url = http://sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/31/BAGTONS9084.DTL&type=printable | title = Potraga za nestalim moreplovcem se proširuje na Humboldt | work = San Francisko Hronikl | access-date = 2013-03-19 | archive-date = 2012-06-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120609102346/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/31/BAGTONS9084.DTL&type=printable }}</ref><ref name="sfgate5">{{cite news | date = [[31. 1.|31. januar]] [[2007]]. | url = http://sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/31/MNGPMNRVD137.DTL&type=printable | title = Uzaludna potraga na moru za čarobnjakom podataka | work = San Francisko Hronikl | access-date = 2013-03-19 | archive-date = 2012-06-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120609102422/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/31/MNGPMNRVD137.DTL&type=printable }}</ref> Grejeva jahta je bila opremljena EPIRB (Emergency Position-Indicating Radio Beacon) uređajem koji se automatski aktivira i počinje sa emitovanjem radio-signala u slučaju da jahta potone. Oblast u okolini ostrva Faralon, gde je Grej plovio, je dosta udaljena od istočno-zapadnog kanala koji koriste teretni brodovi koji uplovljavaju i isplovljavaju iz zaliva San Franciska. Vreme je tog dana bilo vedro, i nije bio prijavljen nijedan slučaj da je neki drugi brod udario u Grejevu jahtu. Nije bilo ni primljenih SOS radio-signala. Satelit ''DigitalGlobe'' je [[1. 2.|1. februara]] [[2007]]. godine skenirao čitavu oblast, generišući na hiljade slika.<ref name="nythafner">{{cite news | date = [[3. 2.|3. februar]] [[2007]]. | url = http://www.nytimes.com/2007/02/03/technology/03search.html?ex=1328158800&en=e58764b50c8a4508&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss | title = Haj-Tek potraga Silikonske doline za kolegom | work = Njujork Tajms}}</ref> Slike su objavljene na sajtu ''Amazon Mechanical Turk'' da bi se potraga proširila, a u nadi da će neko ugledati Grejev brod na njima. Prijatelji Džima Greja su [[16. 2.|16. februara]] [[2007]]. godine obustavili svoju potragu,<ref>{{cite news | date = [[16. 2.|16. februar]] [[2007]]. | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/n/a/2007/02/16/state/n181516S21.DTL&hw=jim+gray&sn=001&sc=1000 | title = Prijatelji nestalog informatičara prekinuli potragu | work = San Francisko Hronikl | access-date = 2013-03-19 | archive-date = 2007-03-05 | archive-url = https://archive.today/20070305093740/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/n/a/2007/02/16/state/n181516S21.DTL&hw=jim+gray&sn=001&sc=1000 | dead-url = yes }}</ref> ali su nastavili da proveravaju sve važne tragove. Porodica je obustavila svoju potragu [[31. 5.|31. maja]] [[2007]]. godine. Prema članku u novinama ''Merkuri Njuz'' koje izlaze u San Hozeu jedan od članova Obalske straže opisao je višemesečni trud kao „najveću, strogo civilnu, privatno finansiranu potragu koju sam ikad video“. Nažalost, nije se došlo do novih tragova. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|James N. Gray}} * [http://research.microsoft.com/~Gray/ Grejova strana] na Microsoft Research prezentaciji * [http://www.regdeveloper.co.uk/2006/05/30/jim_gray/ Intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080528122123/http://www.regdeveloper.co.uk/2006/05/30/jim_gray/ |date=2008-05-28 }} koji je napravio Mark Vajthorn za ''The Register'' * [http://www.theregister.co.uk/2007/04/30/jim_gray_tribute/ Sećanje na Džima Greja] koje je objavio Mark Vajthorn za ''The Register'' === Potraga === * [https://web.archive.org/web/20140321113041/http://www.wired.com/techbiz/people/magazine/15-08/ff_jimgray Članak], iz časopisa ''Wired Magazine'' (avgust 2007. godine) * [http://www.openphi.net/tenacious/ Blog za ljude koji pokušavaju da nađu Džima Greja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150703024036/http://www.openphi.net/tenacious/ |date=2015-07-03 }} * [http://www.helpfindjim.com/index.html Pomozite da nađemo Džima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927035110/http://www.helpfindjim.com/index.html |date=2007-09-27 }} Informacije koje mogu biti od pomoći da se locira Džim Grej {{Tjuringova nagrada}} {{Lifetime|1944|NESTALO|Gray, Jim}} [[Kategorija:Američki informatičari]] [[Kategorija:Dobitnici Turingove nagrade]] fal7jj3torxguw83jq6hybi5r8xlpgg 0 219870 42716196 41280397 2026-11-04T05:36:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716196 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Južnosendvički rov | ime_genitiv =Južnosendvičkog rova | izvorno_ime = | slika_panorama =Fossasandwich.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =<center>Satelitska snimka Južnog Atlantika, tamno plavo je pozicija Južnosendvičkog rova | širina-stupnjevi =55 | širina-minute =25 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =26 | dužina-minute =11 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of South Georgia and the South Sandwich Islands.svg|20px]] [[Južnosendvički otoci]] | površina_ukupna = }} '''Južnosendvički rov''' je duboki [[vulkanski luk|lučni]] [[oceanski rov]] u južnom [[Atlantik]]u koji se nelazi 100&nbsp;km istočno od [[Južnosendvički otoci|Južnosendvičkih otoka]]. Rov je stvoren [[subdukcija|subdukcijom]] najjužnijeg dijela [[Južnoamerička ploča|južnoameričke kontinentalne ploče]] ispod male [[Južnosendvička ploča|Južnosendvičke ploče]]. Sami Južnosendvički otoci su [[vulkan]]ski [[otok|otočni]] [[luk]] nastao ovom subdukcijom. Ovo je najdublji [[oceanski rov|rov]] južnog Atlantika, i drugi najdublji u cijelom Atlantiku, posle [[Portorikanski rov|Portorikanskog rova]]. Rov je dugačak 965&nbsp;km a najdublja točka mu je 8 428 metara ispod nivoa mora, na 55°40'S, 025°55'W, 122&nbsp;km severoistočno od otoka [[Zavodovski]]. Najjužniji deo Južnosendvičkog rova nalazi se južnije od 60°J pa prema tome u [[Južni ocean|Južnom oceanu]], tako da sadrži i najdublju tačku tog oceana na 60°00'S, 024°W, sa dubinom od 7235 metara. == Veze == * [[Oceanski rov]] * [[Antarktik]] * [[Skošansko more]] == Vanjske veze == * [http://www.vitiaz.ru/congress/en/thesis/145.html Structural evolution of the Scotia Sea floor during paleogene-quaternary period (West Antarctic)] * [http://volcano.und.edu/vwdocs/volc_images/south_america/south_sandwich_islands.html South Sandwich Islands, southern Atlantic Ocean] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080710085248/http://volcano.und.edu/vwdocs/volc_images/south_america/south_sandwich_islands.html |date=2008-07-10 }} * [https://web.archive.org/web/20131104215044/http://www.higp.hawaii.edu/~wright/bv67.pdf First recorded eruption of Mount Belinda volcano (Montagu Island), South Sandwich Islands (PDF)] [[Kategorija:Geologija Atlantskog oceana]] [[Kategorija:Tektonika ploča]] a0mkxrhwc5al2bp9482yqj6ntkms327 0 221420 42716189 42692770 2026-11-04T05:07:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716189 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Juno | slika= Junoposter2007.jpg | širina_slike = 215px | opis = Kino-poster | režija = [[Jason Reitman]] | producent = [[John Malkovich]]<br />Lianne Halfon<br />[[Mason Novick]]<br />Russell Smith | scenario = [[Diablo Cody]] | uloge= [[Ellen Page]]<br />[[Michael Cera]]<br />[[Jennifer Garner]]<br />[[Jason Bateman]]<br />[[Allison Janney]]<br />[[J. K. Simmons]]<br />[[Olivia Thirlby]] | muzika = [[Mateo Messina]] | fotografija = Eric Steelberg | montaža = [[Dana E. Glauberman]] | studio = [[Mandate Pictures]]<br />[[Mr. Mudd]] | distributer = [[Fox Searchlight Pictures]] | premijera = {{Film date|2007|09|1|[[Telluride Film Festival|Telluride]]|2007|12|5|df=y}} | trajanje = 96 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 6.5<ref name=ew/>–$7 mil. $<ref>{{cite book | publisher=Hollywood Reporter | date= February 2, 2008 | page= O-4}}</ref> | bruto = 231,411.584 $<ref name=bom/> }} '''''Juno''''' je [[sjedinjene Američke Države|američko]] humorna drama iz [[2007]]. godine redatelja [[Jason Reitman|Jasona Reitmana]]. [[Ellen Page]] glumi Juno, samosvjesnu tinejdžericu koja se suočava s neplaniranom trudnoćom i kasnijim događajima koji stvaraju pritisak odraslima koji je okružuju. U filmu glume i [[Michael Cera]], [[Jennifer Garner]] i [[Jason Bateman]]. Snimanje se rasteglo od početka veljače do ožujka 2007., a odvijalo se u [[Vancouver]]u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]]. Film je premijerno prikazan [[8. 9.|8. rujna]] [[2007]]. na Međunarodnom Film Festivalu u Torontu gdje je popraćen burnim ovacijama. Film je osvojio [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oscara za najbolji originalni scenarij]], a bio je nominiran u još tri kategorije, uključujući [[Oscar za najbolji film|najbolji film]] i [[oscar za najbolju glavnu glumicu|najbolju glumicu]] za Page. Soundtrack filma, uz nekoliko pjesama [[Kimya Dawson|Kimyje Dawson]] i njezinih bendova [[Antsy Pants]] i [[The Moldy Peaches]], bio je prvi najprodavaniji soundtrack album od onog za film ''[[Komadi iz snova]]'' i prvi najprodavaniji soundtrack 20th Century Foxa od ''[[Titanic (film iz 1997.)|Titanica]]''. ''Juno'' je u dvadeset dana vratio 6,5 milijuna dolara uloženih u produkciju; tijekom prvih devetnaest dana film je prikazivan u ograničenom broju kina. Na kraju je zaradio 35 puta više od budžeta, postavši najunosniji film u povijesti svoga distributera, Fox Searchlight Picturesa. ''Juno'' je dobio brojne pozitivne kritike, a mnogi kritičari su naveli film na svojim ljestvicama deset najboljih filmova godine. Film je zaradio i mnoge pohvale i kritike od skupina koje se protive pobačaju i onih koje se zalažu za pravo izbora. == Radnja == Šesnaestogodišnja srednjoškolka Juno MacGuff ([[Ellen Page]]) iz Minnesote otkriva da je trudna: otac je njezin prijatelj Paulie Bleeker ([[Michael Cera]]). Iako isprva odluči napraviti pobačaj, predomisli se i odluči smisliti plan za djetetovo posvojenje. Uz pomoć svoje prijateljice Leah ([[Olivia Thirlby]]), Juno počne pretraživati oglase u ''Pennysaveru'' i pronalazi par za koji misli da će djetetu pružiti akedvatnu skrb. Zajedno sa svojim ocem, Macom ([[J. K. Simmons|J.K. Simmons]]), Juno upoznaje par, Marka i Vanessu Loring ([[Jason Bateman]] i [[Jennifer Garner]]), u njihovom otmjenom domu i izrazi želju da njih dvoje posvoje njezino dijete. Vanessa se počne ponašati nervozno što dodatno oteža njezin odnos s Juno. No, Juno i Leah ugledaju Vanessu u trgovačkom centru kako se ne snalazi s djetetom svoje sestre. Juno ohrabri Vanessu da porazgovara s djetetom u svojoj utrobi koje se počelo ritati. S druge strane, Juno se odmah sprijateljuje s Markom, s kojim dijeli ljubav prema [[punk rock]] glazbi i horor filmovima. Mark, koji je zapostavio svoj rock bend iz mladosti (koji živi jedino na slikama u jednoj sobi u kući za koju mu je Vanessa dala dopuštenje), radi kući skladajući džinglove za reklame. Juno nekoliko puta svraća kod Marka, ignorirajući upozorenje njene maćehe Bren ([[Allison Janney]]) da ne bi trebala provoditi toliko vremena s oženjenim čovjekom. Kako trudnoća sve više odmiče, Juno se muči s osjećajima koje gaji prema djetetovu ocu, Paulieju, koji je očito - iako pasivno - zaljubljen u Juno. Juno nastavlja sa svojim naizgled indiferentnim stavom prema Paulieju, ali nakon što je saznala da je on pozvao drugu djevojku na maturalnu večer, ona biva povrijeđena i posvađa se s njim. Paulie podsjeti Juno da je ona sama tražila da ostanu udaljeni i prizna da mu je slomila srce. Natukne i da ona gaji neke osjećaje prema njemu koje nije spremna priznati. Malo prije samog poroda, Juno ponovno posjeti Marka, a njihov odnos postaje izrazito emocionalan. Mark joj kaže da napušta Vanessu. Vanessa stiže kući i, na njezin šok, Mark joj kaže da se ne osjeća spremnim postati ocem te da još postoje stvari koje bi volio ostvariti - snovi koje Vanessa nije spremna dijeliti. Juno gleda kako se brak Loringovih raspada, odlazi autom i rasplače se pokraj ceste prije no što je donijela odluku. Vrativši se Loringovima, ostavlja ceduljicu. Nakon srdačnog razgovora s ocem, Juno shvati da voli Paulieja. Odlazi Paulieju i kaže mu da ga voli, a ovaj joj jasno daje do znanja da su osjećaji obostrani. Na utrci, Paulie primjeti da Juno nije na tribini i shvati da je sigurno na porodu; otrči do bolnice kako bi bio s njom (ona mu nije rekla kako ne propustio utrku). On stiže u bolnicu i shvati da je Juno rodila te je utješi nakon što se ona rasplakala. Vanessa dolazi u bolnicu gdje puna sreće uzima dječaka kao samohrana majka. Na zidu djetetove nove sobe, Vanessa je objesila uokvirenu Junoinu poruku - upućenu samo njoj - na kojoj piše: "Vanessa: Ako si još zainteresirana, i ja sam. - Juno." Film završava s Juno i Pauliejem kako sviraju gitaru i pjevaju zajedno, nakon čega slijedi poljubac. == Teme == {{Quote box|width=40%|align=right|quote="Na film možete gledati na način da slavi život i rođenje djeteta, ili ga možete gledati kao film o slobodoumnoj djevojci koja izabire da nastavi biti slobodumna. Ili na njega možete gledati kao na neku uvijenu ljubavnu priču, znate, meditaciju o zrelosti."|source=Diablo Cody<ref name=presskit>{{cite web| url = http://www.sadibey.com/dosyalar/Basin_Bultenleri/Juno_06.doc| title = Juno Press Kit| accessdate = 2008-04-05| author = Fox Searchlight Pictures| archivedate = 2009-02-05| archiveurl = https://wayback.archive-it.org/all/20090205152212/http://www.sadibey.com/dosyalar/Basin_Bultenleri/Juno_06.doc| deadurl = yes}}</ref>}} Zajedno s još dva filma iz [[2007]]. o ženama koje se suočavaju s neplaniranom trudnoćom, ''[[Knocked Up|Zalomilo se]]'' i ''[[Recept za život]]'', neki su kritičari interpretirali kako se ''Juno'' protivi [[abortus|pobačaju]]. [[Ann Hulbert]] iz časopisa ''[[Slate]]'' smatrala je ''Juno'' "purizmom koji brani obje strane, i one koji se protive pobačaju i one koji se zalažu za mogućnost izbora",<ref>{{cite web| url = http://www.slate.com/id/2180275| title = Juno and the Culture Wars| accessdate = 2008-04-05| author = Hulbert, Ann| date = December 18, 2007| publisher = ''Slate''}}</ref> dok je [[Jeff Dawson]] iz ''[[The Sunsay Times]]a'' napisao kako je film neminovno smješten u "podžanr neželjene trudnoće" zajedno sa ''Zalomilo se'' i ''Receptom za život'' zbog slične teme, ali je dodao kako je konzervativna interpretacija filma ("za život") samo "zamutila vodu".<ref name=times/> [[Hadley Freeman]] iz ''[[The Guardian]]a'' kritizirao je ''Juno'' zbog "kompletiranja hat-tricka američkih komedija u posljednjih 12 mjeseci koje predstavljaju pobačaj nerazumnim, ili čak nezamislivim", iako je naglasila, "Ne vjerujem da je ijedan od ovih filmova svjesno osmišljen kao anti-pobačaj propaganda."<ref>{{cite web| url = http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2008/jan/28/healthandwellbeing.film| title = A choice that films ignore| accessdate = 2008-04-05| author = Hadley Freeman| date = January 28, 2008| publisher = ''The Guardian''}}</ref> [[A.O. Scott]] iz ''[[The New York Times]]a'' složio se kako ''Juno'' ima "podtemu, poruku koja se ne protivi pobačaju nego se više obraća odraslima."<ref>{{cite web| url = http://movies.nytimes.com/2007/12/05/movies/05juno.html| title = Seeking Mr. and Mrs. Right for a Baby on the Way| accessdate = 2008-04-05| author = A. O. Scott| date = December 5, 2007| publisher = ''The New York Times''}}</ref> Ellen Page je komentirala, "Najviše me iritira kad ljudi film nazovu pro-životnim, što je apsurdno... Najvažnija stvar je da postoji izbor, a film to u potpunosti demonstrira."<ref name=thestar>{{cite web| url = http://www.thestar.com/entertainment/article/298588| title = Juno star has a mind of her own| accessdate = 2008-04-05| author = Howell, Peter| date = January 30, 2008| publisher = ''Toronto Star''}}</ref> I Cody i Page su otvoreno izjavile da su za izbor po pitanju pobačaja;<ref name=telegraph/><ref>{{cite web| url = http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=39821| title = The Inimitable Ellen Page on Juno| accessdate = 2008-04-05| author = Douglas, Edward| date = December 3, 2007| publisher = ComingSoon.net| archive-date = 2012-10-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20121018191535/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=39821| dead-url = yes}}</ref> Reitman je rekao kako je "fantastično" da i konzervativnije i liberalnije skupine prihvaćaju film.<ref name=JRsoon/> Rekao je da se "''Juno'' čini kao zrcalo, a ljudi [s obje strane] se gledaju u njemu."<ref>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/article/0,,20172306,00.html| title = 'Juno' Has Moviegoers Bringing Up Babies| accessdate = 2008-05-17| author = Sperling, Nicole| date = January 18, 2008| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2012-10-05| archiveurl = https://web.archive.org/web/20121005235318/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20172306%2C00.html| deadurl = yes}}</ref> Drugi kritičari označili su film feminističkim zbog netipičnog prikaza Juno kao samopouzdane i inteligentne tinejdžerice. Antifeminist Phyllis Schlaffy je napisao da tema filma "nije ljubav, romansa ili poštovanje života, nego trijumf feminističke ideologije, nevažnosti muškaraca, pogotovo očeva."<ref>{{cite web| url = http://www.worldnetdaily.com/index.php?fa=PAGE.view&pageId=58828| title = Message of 'Juno': Fatherlessness rocks| accessdate = 2008-04-05| author = Phyllis Schlafly| date = March 14, 2008| publisher = ''WorldNetDaily''}}</ref> [[Wesley Morris]] iz ''[[The Boston Globe]]a'' je naglasio da "''Juno'' prikazuje opuštene, inteligentne djevojke koje se rijetko mogu vidjeti na filmu."<ref>{{cite web| url = http://www.boston.com/ae/movies/oscars/articles/2008/02/23/juno_reaches_an_underserved_audience_cool_smart_teen_girls/| title = 'Juno' lets smart girls identify with its glib but sweet spin on a teen's life-altering decision| accessdate = 2008-04-05| author = Wesley Morris| date = February 24, 2008| publisher = ''The Boston Globe''| archive-date = 2015-09-24| archive-url = https://web.archive.org/web/20150924003653/http://www.boston.com/ae/movies/oscars/articles/2008/02/23/juno_reaches_an_underserved_audience_cool_smart_teen_girls/| url-status = dead}}</ref> Cody je komentirala pisanje scenarija riječima, "Žene su pametne, žene su duhovite, žene su bistre, a htjela sam pokazati da su ove djevojke od krvi i mesa, a ne sterotipne tinejdžerke koje često viđamo u medijima"<ref name=tcs>{{cite web| url = http://www.tcs.cam.ac.uk/issue/film/labour-day-behind-the-scenes-on-juno/| title = Labour Day: Behind the scenes on Juno| accessdate = 2008-04-05| author = Dibdin, Emma| date = February 7, 2008| publisher = ''The Cambridge Student''| archivedate = 2012-04-27| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120427012752/http://www.tcs.cam.ac.uk/issue/film/labour-day-behind-the-scenes-on-juno/| deadurl = yes}}</ref> i "U prošlosti je nedostajalo autentičnih likova tinejdžerica ... Pisanje ovog scenarija vidjela sam kao priliku da stvorim žensku ikonu."<ref name=ew>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/article/0,,20007870_20164475_20175163,00.html| title = 'Juno': Inside Oscar's 100 Million Dollar Baby| accessdate = 2008-04-05| author = Spines, Christine| date = December 5, 2007| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2012-09-14| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120914160547/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20007870_20164475_20175163%2C00.html| deadurl = yes}}</ref> Page je hvalila film zbog pozitivnog prikaza tinejdžerki, opisujući lik Juno kao "osvježavajuću i otvorenu za nove mogućnosti onoga što mlade žene mogu biti"<ref name=thestar/> i "iskrenu, ali originalnu, potpuno pošteđenu svih stereotipa",<ref name=tcs/> iako je naglasila da "Djevojke prije nisu imale takav tip junakinje. Mi nemamo svog ''[[Lovac u žitu|Lovca u žitu]]''."<ref name=ew/> Kritizirala je medijsku percepciju svog lika kao "snažne žene", naglašavajući da je Juno kojim slučajem muški lik, "snaga" lika ne bi bila toliko upečatljiva.<ref name=pitchfork>{{cite web| url = http://www.pitchforkmedia.com/article/news/47117-ellen-page-talks-ijunoi-soundtrack-kimya-dawson| title = Ellen Page Talks Juno Soundtrack, Kimya Dawson| accessdate = 2008-04-05| author = Maher, Dave| date = November 21, 2007| publisher = ''Pitchfork Media''| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070724132847/http://www.pitchforkmedia.com/article/news/47117-ellen-page-talks-ijunoi-soundtrack-kimya-dawson| archivedate = 2007-07-24| deadurl = no}}</ref> == Produkcija == === Razvoj === [[Datoteka:Diablo Cody2.jpg|mini|desno|[[Diablo Cody]]]] [[Diablo Cody]] je za pisanje scenarija prvo kontaktirao filmski producent [[Mason Novick]], koji je prethodno ponudio Cody ugovor za knjigu za njezine memoare, ''[[Candy Girl: A Year in the Life of an Unlikely Stripper]]'', nakon što je otkrio njezin blog o striptizu.<ref name=EWa-list>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/article/0,,20155516_20155530_20157948,00.html| title = Diablo Cody: From Ex-Stripper to A-Lister| accessdate = 2008-04-16| author = Valby, Karen| date = November 2, 2007| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2013-05-27| archiveurl = https://web.archive.org/web/20130527192850/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20155516_20155530_20157948%2C00.html| deadurl = yes}}</ref> Nagovorio ju je da adaptira knjigu za film, ali i predložio da prvo napiše scenaristički primjer koji bi se pokazao filmskim studijima, a taj primjer je postao ''Juno''.<ref name=EWa-list/> Nakon što je odlučila adaptirati priču, Cody je prikupila priče svojih bioloških roditelja i posvojitelja, uključujući one njenog tadašnjeg muža, svojedobno posvojenog djeteta koji je pronašao svoje biološke roditelje nakon što je ona napisala scenarij.<ref>{{cite web| url = http://www.cbc.ca/arts/film/juno.html| title = Whoa, baby| accessdate = 2008-04-16| author = Giese, Rachel| date = December 10, 2007| publisher = ''CBC News''| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070703045949/http://www.cbc.ca/arts/film/juno.html| archivedate = 2007-07-03| deadurl = no}}</ref> Inspiraciju je pronašla i u priči bliske prijateljice koja je ostala trudna u srednjoj školi, a iskoristila je i neke njene detalje u filmu, kao što je svađa s tehničarkom ultrazvuka.<ref name=times>{{cite web| url = http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article3199604.ece| title = Diablo Cody, lap dancer turned ace screenwriter| accessdate = 2008-04-16| author = Dawson, Jeff| date = January 20, 2008| publisher = ''The Sunday Times''| archive-date = 2008-12-05| archive-url = https://web.archive.org/web/20081205053307/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article3199604.ece}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.theage.com.au/news/in-depth/bfilmb-racy-blogger-gains-oscars-buzz-with-pregnant-teen-film/2008/01/04/1198950056223.html| title = From saucy to sweet| accessdate = 2008-04-16| author = Associated Press| date = January 5, 2008| publisher = ''The Age''}}</ref> Većina filma je, međutim, temeljena na Codynim stvarnim srednjoškolskim iskustvima: hodala je s dečkom koji je volio [[tic-tac]] kao Paulie,<ref>{{cite web| url = http://www.mtv.com/movies/news/articles/1576431/story.jhtml| title = 'Juno' Cast, Director Credit Diablo Cody's Screenplay For Flick's Early Buzz| accessdate = 2008-04-16| author = Carroll, Larry| date = December 13, 2007| publisher = ''MTV News''| archive-date = 2008-05-01| archive-url = https://web.archive.org/web/20080501064115/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1576431/story.jhtml}}</ref> bila je najbolja prijateljica s navijačicom kao što je Leah, a i koristila je hamburger telefon identičan onome koji se pojavljuje u filmu.<ref name=EWa-list/> Nakon što je napisala scenarij u sedam tjedana na odjelu [[Starbucks]]a centra Target u [[Minneapolis]]u u državi [[Minnesota]],<ref name=JRsoon>{{cite web| url = http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=39765| title = Jason Reitman Tackles Teen Pregnancy in Juno| accessdate = 2008-04-16| author = Douglas, Edward| date = December 7, 2007| publisher = ComingSoon.net| archive-date = 2012-03-06| archive-url = https://web.archive.org/web/20120306040840/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=39765| dead-url = yes}}</ref> Cody je usporedila pisanje s disanjem, vidjevši Juno kao produžetak same sebe.<ref name=telegraph>{{cite web| url = http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2008/02/02/bfdiablo102.xml&page=1| title = Diablo Cody:'I feel more naked writing than I did as a stripper'| accessdate = 2008-04-16| author = Hiscock, John| date = February 2, 2008| publisher = ''The Daily Telegraph''| archivedate = 2021-02-20| archiveurl = https://web.archive.org/web/20210220072234/https://www.telegraph.co.uk/culture/?xml=%2Farts%2F2008%2F02%2F02%2Fbfdiablo102.xml&page=1| deadurl = yes}}</ref> Novick je poslao Codyn scenarij svom prijatelju [[Jason Reitman|Jasonu Reitmanu]]; kad je Reitman pročitao tek pola scenarija, pomislio je, da ne režira film, žalio bi tu odluku do kraja života.<ref name=JRsoon/> Reitman isprva nije znao hoće li dobiti posao redatelja, jer njegov prvi film, ''[[Hvala što pušite (2006)|Hvala što pušite]]'', još nije bio objavljen, pa nije imao potpisa na dugometražnom filmu.<ref>{{cite web| url = http://www.movieweb.com/news/NEvGTzyBz0QCzz| title = EXCLUSIVE INTERVIEW: Director Jason Reitman Talks Juno| accessdate = 2008-04-16| date = December 28, 2007| publisher = MovieWeb.com| archive-date = 2021-02-20| archive-url = https://web.archive.org/web/20210220072234/https://movieweb.com/exclusive-director-jason-reitman-talks-juno/| dead-url = yes}}</ref> Drugi redatelji, uključujući [[Brett Simon|Bretta Simona]], također su bili u konkurenciji za redateljsku stolicu,<ref>{{cite web| url = http://archives.paloaltodailynews.com/article/2008-1-25-high-school-assassination| title = Director graduates to big leagues| accessdate = 2008-04-16| author = Newman, Bruce| date = January 25, 2008| publisher = ''Palo Alto Daily News''| archivedate = 2008-02-21| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080221031934/http://www.paloaltodailynews.com/article/2008-1-25-high-school-assassination| deadurl = yes}}</ref> ali je Reitman izabran što je poremetilo rad na njegovom vlastitom scenariju.<ref>{{cite web| url = http://www.variety.com/article/VR1117985689.html?categoryid=13&cs=1| title = Jason Reitman flies 'Up in the Air'| accessdate = 2008-05-17| author = Fleming, Michael; Siegel, Tatiana| date = May 14, 2008| publisher = ''Variety''| archive-date = 2008-05-21| archive-url = https://web.archive.org/web/20080521040953/http://www.variety.com/article/VR1117985689.html?categoryid=13&cs=1| url-status = dead}}</ref> Cody kaže kako je pri pisanju scenarija imala ciničan stav ("Nikad nisam ni pomislila kako bi film mogao biti produciran"),<ref name=ew/> a film je uistinu kasnio zbog financijskih problema.<ref>{{cite web| url = http://au.rottentomatoes.com/m/juno/news/1694026/ellen_page_on_juno_the_rt_interview| title = Ellen Page on Juno: The RT Interview| accessdate = 2008-04-16| author = Yamato, Jen| date = December 6, 2007| publisher = Rotten Tomatoes}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Nakon što je njegova kontroverzna priroda uplašila većinu velikih studija, produkciju je preuzela produkcijska kompanija [[John Malkovich|Johna Malkovicha]], [[Mr. Mudd]].<ref name=ew/> Kasnije ju je preuzela kompanija Mandate Pictures koproducenta Jima Millera.<ref>{{cite web| url = http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i3ed53000aa8dfb5119910c6cb5232a75| title = Bateman, Janney join 'Juno' family| accessdate = 2008-04-16| author = Sperling, Nicole| date = February 22, 2007| publisher = ''The Hollywood Reporter''| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070224141536/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i3ed53000aa8dfb5119910c6cb5232a75| archivedate = 2007-02-24| deadurl = no}}</ref> === Casting === [[Datoteka:Ellen Page.jpg|mini|desno|[[Ellen Page]]]] Nakon što mu se prethodno svidjela njena izvedba u filmu ''[[Gorki slatkiš (2006)|Gorki slatkiš]]'', Reitman je za glavnu ulogu izabrao [[Ellen Page]], rekavši kako ju je još tijekom čitanja scenarija zamišljao u ulozi naslovne junakinje.<ref name=premiere>{{cite web| url = http://www.premiere.com/features/4312/juno-cast-and-crew-on-life-babies-and-drug-habits.html| title = 'Juno' Cast and Crew on Life, Babies, and Drug Habits| accessdate = 2008-04-16| publisher = ''Premiere''| archivedate = 2008-04-03| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080403120525/http://www.premiere.com/features/4312/juno-cast-and-crew-on-life-babies-and-drug-habits.html| deadurl = yes}}</ref> Posjetio ju je na setu filma na kojem je radila i ponudio joj ulogu.<ref>{{cite web| url = http://www.columbusalive.com/live/contentbe/EPIC_shim.php?story=alive%2F2007%2F1220%2Ff-reitman.html| title = To know Juno| accessdate = 2008-04-16| author = Starker, Melissa| date = December 20, 2007| publisher = ''Columbus Alive''| archive-date = 2011-08-13| archive-url = https://web.archive.org/web/20110813195746/http://www.columbusalive.com/live/contentbe/EPIC_shim.php?story=alive%2F2007%2F1220%2Ff-reitman.html| dead-url = yes}}</ref> Odnio je scenarij i [[J. K. Simmons|J.K. Simmonsu]], koji je nastupio i u njegovu prethodnom filmu, ''Hvala što pušite'', ne rekavši mu kako bi trebao glumiti Maca. Simmons je rekao kako je nakon čitanja scenarija bio zadovoljan i ulogom srednjoškolskog profesora koji nije imao govornu ulogu.<ref>{{cite web| url = http://www.flipsidemovies.com/junointerviews3.html| title = The Juno Interviews Part III: Allison Janney & J.K Simmons| accessdate = 2008-04-16| author = Vaux, Rob; Davis, Debbie| date = January 27, 2008| publisher = FlipsideMovies.com| archive-date = 2008-02-28| archive-url = https://web.archive.org/web/20080228171021/http://www.flipsidemovies.com/junointerviews3.html| url-status = dead}}</ref> Drugi glumci koje je Reitman "imao u vidu još od početka" bili su [[Olivia Thirlby]] - koja se originalno neuspješno prijavila za ulogu Juno - i [[Michael Cera]].<ref>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/article/0,,20192175_20192181_20206272,00.html| title = Olivia Thirlby: Life After 'Juno'| accessdate = 2008-06-19| author = Stack, Tim| date = June 13, 2008| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2012-03-10| archiveurl = https://www.webcitation.org/6647tu15e?url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20192175_20192181_20206272,00.html| deadurl = yes}}</ref> Odveo ih je zajedno s Page i Simmonsom u studio Panavision u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i snimio 45 stranica scenarija s kamerom od 35 milimetara na crnoj podlozi. Prezentirao je materijal Fox Searchlightu s prvotnom glumačkom ekipom.<ref name=filmmaker>{{cite web| url = http://www.filmmakermagazine.com/webexclusives/2008/11/my-super-sweet-16-by-lisa-y-garibay.php| title = My Super Sweet 16| accessdate = 2008-04-16| author = Garibay, Lisa Y.| date = January 28, 2008| publisher = ''Filmmaker Magazine''}}</ref> Naglasio je važnost proba umjesto individualnih audicija, rekavši "Ovo je film koji govori o odnosima i ideja audicije glumaca odvojenih jedni od drugih nije imala smisla."<ref name="filmmaker"/> [[Jennifer Garner]], koja je prihvatila manji honorar od običnog kako bi film ostao u okviru zacrtanog budžeta,<ref>{{cite web| url = http://www.cbsnews.com/stories/2008/02/09/sunday/main3812797.shtml| title = "Juno" Director Follows In Dad's Footsteps| accessdate = 2008-04-16| author = Braver, Rita| date = February 10, 2008| publisher = ''CBS News''| archivedate = 2012-03-10| archiveurl = https://www.webcitation.org/6647uV1Do?url=http://www.cbsnews.com/stories/2008/02/09/sunday/main3812797.shtml| deadurl = yes}}</ref> potvrđena je od strane Reitmana kako je potpisala za projekt u siječnju 2007.<ref>{{cite web| url = http://www.vh1.com/movies/news/articles/1550061/20070116/story.jhtml| title = Movie File: 'Departed' Trilogy, Jennifer Garner, Steve Carell & More| accessdate = 2008-04-16| author = Adler, Shawn; Carroll, Larry| date = January 17, 2007| publisher = VH1| archivedate = 2007-01-31| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070131132015/http://www.vh1.com/movies/news/articles/1550061/20070116/story.jhtml| deadurl = yes}}</ref> Nakon što je radila s Batemanom na ''[[Kraljevstvo (2007)|Kraljevstvu]]'', Garner ga je preporučila Reitmanu kad su se prvi put susreli, a Bateman je dobio ulogu Marka,<ref name=JRsoon/> kao zadnji angažirani glumac.<ref>{{cite web| url = http://www.flipsidemovies.com/junointerviews2.html| title = The Juno Interviews Part II: Jason Bateman| accessdate = 2008-04-16| author = Vaux, Rob| date = January 27, 2008| publisher = FlipsideMovies.com| archive-date = 2008-03-02| archive-url = https://web.archive.org/web/20080302011338/http://www.flipsidemovies.com/junointerviews2.html| url-status = dead}}</ref> Lucas McFadden, poznatiji kao [[Cut Chemist]], DJ i glazbeni producent, pojavljuje se u [[cameo]] ulozi profesora kemije Juno i Paulieja. McFadden je radio glazbu za Reitmana kad je dobio scenarij za ''Juno'', a redatelj ga je pozvao da se pojavi u filmu.<ref>{{cite web| url = http://baltimore.metromix.com/music/article/big-screen-chemistry/287031/content| title = Big-screen chemistry| accessdate = 2008-04-16| author = Palmer, Tamara| date = January 17, 2008| publisher = ''Metromix''| archive-date = 2011-07-14| archive-url = https://web.archive.org/web/20110714080554/http://dallas.metromix.com/entertainment/287031| url-status = dead}}</ref> === Snimanje === [[Datoteka:Eric Hamber Secondary School (2006).jpg|mini|Srednja škola Eric Hamber zamijenila je izmišljenu Srednju plesnu školu Elk]] Uz budžet od 6,5 milijuna dolara,<ref name=ew/> ''Juno'' je sniman u i oko [[Vancouver]]a u provinciji [[Britanska Kolumbija]],<ref name=province>{{cite web| url = http://www.canada.com/theprovince/news/etoday/story.html?id=4462e21d-ef83-4405-bc6a-e50cb1a578e5| title = Plenty of fun and games on Juno set| accessdate = 2008-04-16| author = Schaefer, Glen| date = February 24, 2008| publisher = ''The Province''| archive-date = 2012-02-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20120210214029/http://www.canada.com/theprovince/news/etoday/story.html?id=4462e21d-ef83-4405-bc6a-e50cb1a578e5| dead-url = yes}}</ref> iako radnjom smješten u Minnesotu, gdje se produkcija originalno trebala odvijati.<ref>{{cite web| url = http://frozenframes.wordpress.com/2006/11/11/juno-considering-2007-minnesota-location/| title = “Juno” Considering 2007 Minnesota Location| accessdate = 2008-04-16| date = January 2, 2008| publisher = Frozen Frames}}</ref> Iako se filmovi često snimaju na kanadskim lokacijama koje zamjenjuju američke zbog financijskih razloga,<ref>{{cite web| url = http://www.slate.com/id/2136064/| title = Northern Expenditure| accessdate = 2008-04-16| author = Epstein, Edward Jay| date = February 13, 2006| publisher = ''Slate''}}</ref> Reitman je inzistirao da radi u Vancouveru, a studio mu nije ni savjetovao da štedi novac.<ref name=province/> Nakon minimalnih proba,<ref>{{cite web| url = http://www.movieweb.com/news/NE3dp768DPVF66| title = INTERVIEW: Juno's Ellen Page and Michael Cera| accessdate = 2008-04-16| date = December 6, 2007| publisher = MovieWeb.com| archive-date = 2012-04-14| archive-url = https://web.archive.org/web/20120414205247/http://www.movieweb.com/news/junos-ellen-page-and-michael-cera| dead-url = yes}}</ref> produkcija se odvijala od početka veljače i zašla u ožujak 2007.<ref>{{cite web| url = http://www.jeremywalker.com/pages/films/film_juno.htm| title = Production begins on 'Juno,' a comedy directed by Jason Reitman from a screenplay by Diablo Cody| accessdate = 2008-04-16| author = Walker, Jeremy| date = February 14, 2008| publisher = JeremyWalker.com}}</ref> Predviđeni raspored bio je šest tjedana,<ref name=province/> od čega je 30 dana posvećeno snimanju.<ref name=globe-mail>{{cite web| url = http://www.theglobeandmail.com/servlet/story/LAC.20080222.LOCATION22/TPStory/Entertainme%20nt| title = When Oscar comes knocking| accessdate = 2008-04-16| author = Gold, Kerry| date = February 22, 2008| publisher = ''The Globe and Mail''| archiveurl = https://web.archive.org/web/20081013065425/http://www.theglobeandmail.com/servlet/story/LAC.20080222.LOCATION22/TPStory/Entertainme%20nt| archivedate = 2008-10-13| deadurl = no}}</ref><ref name=leader-post>{{cite web| url = http://www.canada.com/reginaleaderpost/news/arts_life/story.html?k=11507&id=388a098f-854a-439f-a0c8-1c90da0eb7b0| title = Vancouverites sharing in success of 'Juno'| accessdate = 2008-04-16| author = Mackie, John| date = January 29, 2008| publisher = ''Regina Leader-Post''| archive-date = 2012-11-05| archive-url = https://web.archive.org/web/20121105202811/http://www.canada.com/reginaleaderpost/news/arts_life/story.html?k=11507&id=388a098f-854a-439f-a0c8-1c90da0eb7b0| dead-url = yes}}</ref> Ekipa je namjeravala uvesti snijeg za zimske događaje,<ref name=leader-post/> ali je sniježilo na samoj lokaciji pa je izmijenjen raspored snimanja.<ref name=province/> Drugi pomoćnik redatelja Josy Capkun je rekao kako je to rezultiralo širim kadrovima od originalno planiranih. Iako je film sniman kadar po kadar,<ref name=province/> snimanje posljednje scene je zakazano za posljednji dan, a nakon dugog kišnog razdoblja, ekipa je namjeravala zaustaviti produkciju i vratiti se nekoliko mjeseci kasnije kako bi snimila scenu, smještenu u ljetni period. No, kiša se zaustavila i scena je snimljena po suncu.<ref name=leader-post/> Posljednja scena prikazuje Juno i Paulieja kako pjevaju "Anyone Else But You" The Moldy Peachesa, a članica benda Kimya Dawson je posjetila set kako bi razgovarala s Ellen Page i Michaelom Cerom kako će izvesti pjesmu.<ref name=pitchfork/> === Muzika === [[Datoteka:Kimya.jpg|mini|[[Kimya Dawson]]]] Film uključuje nekoliko pjesama koje izvode [[Kimya Dawson]] i njezini bendovi [[Antsy Pants]] i [[The Moldy Peaches]], koje su uvrštene na prijedlog Ellen Page. Redatelj Jason Reitman objašnjava: : "U jednom sam trenutku pitao Ellen Page, prije nego što smo počeli snimati, 'Što misliš što Juno sluša?' A ona je rekla 'The Moldy Peaches.' Otišla je do mog računala, pustila pjesme, a meni su se svidjele. Diablo i ja smo razgovarali o uvrštavanju pjesme Moldy Peachesa kako bi je likovi pjevali jedno drugom. Stupio sam u kontakt s Kimyjom Dawson iz The Moldy Peachesa, a ona mi je počela slati svoje materijale, koji su bili predivni, a većina je postala dio soundtracka."<ref>{{cite news |title=Juno Soundtrack: Best Soundtrack of The Year? |last=Lucy |date=2007-09-12 |work=Product-Reviews |publisher=Dansway Communications Ltd |url=http://www.product-reviews.net/2007/09/12/juno-soundtrack-best-soundtrack-of-the-year/ |access-date=2013-05-21 |archivedate=2011-07-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110725153550/http://www.product-reviews.net/2007/09/12/juno-soundtrack-best-soundtrack-of-the-year/ |deadurl=yes }}</ref> Reitman je isprva zamišljao Juno kao obožavateljicu [[glam rock]]a, ali je odbacio tu ideju kao neautentičnu, te rekao kako želi da Juno "bude zainteresirana za realnu i autentičnu glazbu", učinivši je obožavateljicom [[punk rock]]a, uključujući [[The Runaways]], [[Patti Smith]] i [[Iggy Pop|Iggyja Popa]].<ref>{{cite web | last = Celis | first = Barbara | authorlink = | coauthors = | title = Interview: Jason Reitman (Juno) | work = | publisher = IONCINEMA.com | date = December 5, 2007 | url =http://www.ioncinema.com/news.php?nid=2364 | format = | doi = | accessdate =2008-06-26}}</ref> Reitman je kontaktirao Dawson, i, nakon što je pročitala scenarij filma, složila se da se njene pjesme pojave u filmu, poslavši redatelju paket CD-ova s oko 120 pjesama.<ref name=premiere/> Pjesme je uglavnom objavila sama Dawson<ref name=JRsoon/> koja kaže da nije napisala ništa posebno za ''Juno'' te da su sve pjesme bile izvođene i snimljene prije nego što je kontaktirana od strane Reitmana.<ref>{{cite web| url = http://www.slashfilm.com/2007/09/11/juno-movie-sountrack/| title = Juno Movie Sountrack| accessdate = 2008-04-16| author = Sciretta, Peter| date = September 11, 2007| publisher = /Film}}</ref> Redatelj ju je zamolio da dodatno presnimi instrumentale, što je uključivalo zujanje preko stihova nekih njenih pjesama.<ref name=podcast>{{cite web| url = http://rhino.edgeboss.net/download/rhino/juno/juno_audio.mp3| title = Juno Soundtrack Interview (Podcast)| accessdate = 2008-04-16| author = Jason Reitman; Ellen Page; Kimya Dawson| publisher = Rhino Entertainment}}</ref> Kontaktirao je i skladatelja [[Mateo Messina|Matea Messinu]], s kojim je surađivao na ''Hvala što pušite'', da sklada atmosfersku glazbu.<ref name=podcast/> Dao je Messini kolekciju Dawsoninih pjesama i rekao mu da osmisli "zvuk filma" preko instrumentalne glazbe koja prati kvalitetu snimanja, ton, osjećaj i nevinost njene glazbe.<ref name=podcast/> Messina je odlučio implementirati "brenčavu akustičnu gitaru koja zvuči jako labavo, kao Juno."<ref name=seattlest>{{cite web| url = http://seattlest.com/2007/11/02/seattlest_inter_11.php| title = Seattlest Interview: Mateo Messina, Film and Symphony Composer| accessdate = 2008-04-16| date = November 2, 2007| publisher = ''Gothamist''| archivedate = 2012-02-12| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120212232408/http://seattlest.com/2007/11/02/seattlest_inter_11.php| deadurl = yes}}</ref> Eksperimentirajući s raznim gitarama, odlučio je iskoristiti "Stellu", rabljenu gitaru gitarista [[Billy Katz|Billyja Katza]] koju je opisao kao "pomalo limenu, ne savršeno melodičnu, ali posjeduje razne karakteristike". Katz je angažiran da odsvira dionice na akustičnoj i klasičnoj gitari, koristeći pritom "Stellu".<ref name=seattlest/> Page je predložila i obradu "Sea of Love" [[Cat Power|Cata Powera]], koju Reitman isprva nije bio spreman ubaciti u film jer je već bila korištena u filmu ''[[More ljubavi (1989)|More ljubavi]]'' [[1989]]., ali je na kraju odlučio kako će pjesma dodati "novi štih" referiranju na filmove.<ref name=podcast/> Smatrao je kako pjesma "Superstar" [[Sonic Youth]]a definira odnos Juno i Marka - Juno više voli klasičnu verziju [[The Carpenters]]a iz [[1971]]. dok se Marku više sviđa obrada Sonic Youtha iz [[1994]].<ref name=podcast/> "A Well Respected Man" [[The Kinks]]a je bila pjesma koju je Reitman povezivao s likom iz jednog od njegovih prethodnih scenarija, a rekao je kako mu je bilo jako žao kad ju je iskoristio za scenu u kojoj gledatelji upoznaju Paulieja, iako savršeno odgovara sceni.<ref name=podcast/> Surfajući [[iTunes]]om, pronašao je pjesmu "All I Want Is You" dječjeg skladatelja [[Barry Louis Polisar|Barryja Louisa Polisara]], koja je iskorištena za uvodnu špicu.<ref name=podcast/> Autor reklama Chris Corley, s kojim je Reitman prethodno radio na skupini reklama za Wal-Mart, skladao je džingl za "Brunch Bowlz" koji Mark sklada u filmu.<ref>{{cite web| url = http://my.foxsearchlight.com/node/1765| title = Meep Meep| author = Jason Reitman| accessdate = 2008-05-16| date = November 19, 2007| publisher = Fox Searchlight Pictures| archivedate = 2007-12-16| archiveurl = https://web.archive.org/web/20071216181650/http://my.foxsearchlight.com/node/1765| deadurl = yes}}</ref> === Dizajn === Film se odvija u tri godišnja doba, što redatelj Jason Reitman objašnjava riječima, "činilo mi se tako logičnim kad sam pročitao scenarij, jer doba odražavaju tri tromjesečja Junoine trudnoće."<ref name=presskit/> Koristio je različite boje kako bi predstavio likove, kao što su trkačke uniforme i rana scena s Juno u crvenoj jakni s kapuljačom.<ref name=presskit/> Scenaristica Cody bila je impresionirana scenografijom koja je nastala na temelju samo nekoliko njenih rečenica u scenariju. Za Junoinu spavaću sobu je rekla kako je bila "veoma emocionalan set za mene jer me podsjećala na moju malu postojbinu iz vremena kad sam bila tinejdžer."<ref name=DCsoon>{{cite web| url = http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=40048| title = Juno Screenwriter Diablo Cody| accessdate = 2008-04-16| author = Douglas, Edward| date = December 13, 2007| publisher = ComingSoon.net| archive-date = 2013-09-29| archive-url = https://web.archive.org/web/20130929190201/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=40048| dead-url = yes}}</ref> Scenograf [[Steve Saklad]] je dizajnirao Markovu i Vanessinu kuću uz pretpostavku da je "Vanessa vjerojatno pročitala svaki kućanski časopis i pokušala kopirati ono što se u njima nalazi najbolje što zna."<ref name=presskit/> Kostimografkinja [[Monique Prudhomme]] je bila nominirana za svoj rad na filmu od strane Ceha kostimografa.<ref>{{cite web| url = http://goldderby.latimes.com/awards_goldderby/2008/01/costume-guild-n.html| title = Costume guild nominees: 'Atonement,' 'La Vie en Rose'| accessdate = 2008-04-16| author = O'Neil, Tom| date = January 16, 2008| publisher = ''Los Angeles Times''| archivedate = 2012-02-14| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120214171642/http://goldderby.latimes.com/awards_goldderby/2008/01/costume-guild-n.html| deadurl = yes}}</ref> Vanessu je odjenula u odjeću koja je bila "jednostavna i vrlo ukusna", a Marka u konzervativnu odjeću koja se nadopunjuje s Vanessinim ukusom.<ref name=presskit/> Pageina je sugestija bila da Juno nosi flanelne majice i veste.<ref name=ew/> Page je usto morala nositi dvije veličine lažnog trbuha koji s leđa izgleda kao korzet, te treći "pravi" trbuh koji se može vidjeti u sceni na ultrazvuku,<ref>{{cite web| url = http://www.alternativepress.com/screening/67.htm| title = Close Up: Ellen Page| accessdate = 2008-04-16| author = Lux, Rachel| date = March 10, 2008| publisher = ''Alternative Press''| archivedate = 2009-08-21| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090821064513/http://www.alternativepress.com/screening/67.htm| deadurl = yes}}</ref> kao i razne veličine lažnih grudiju.<ref>{{cite web| url = http://www.marieclaire.co.uk/celebrity/interviews/177659/ellen-page-interview.html| title = Ellen Page interview| accessdate = 2008-04-16| author = Wharton, Kate| date = February 5, 2008| publisher = ''Marie Claire''| archive-date = 2012-08-30| archive-url = https://web.archive.org/web/20120830023927/http://www.marieclaire.co.uk/celebrity/interviews/177659/ellen-page-interview.html| dead-url = yes}}</ref> Snimka prikazana na monitoru ultrazvuka bila je sina tehničara zvuka Scotta Sandersa, Matthewa, a dodana je u scenu tijekom post-produkcije.<ref name=presskit/><ref>{{cite web| url = http://my.foxsearchlight.com/node/353| title = Minority Report| accessdate = 2008-05-16| author = Jason Reitman| date = August 24, 2007| publisher = Fox Searchlight Pictures| archivedate = 2009-01-14| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090114174638/http://my.foxsearchlight.com/node/353| deadurl = yes}}</ref> == Distribucija == === Prikazivanje u kinima === Uz dobro ocijenjenu pretpremijeru od [[1. 9.|1. rujna]] [[2007]]. na Telluride Film Festivalu,<ref>{{cite web| url = http://www.variety.com/blog/1390000339/post/1290013929.html| title = Telluride abuzz with “Juno”| accessdate = 2008-04-18| author = Jones, Michael| date = September 1, 2007| publisher = ''Variety''| archiveurl = https://archive.today/20120917123909/http://www.variety.com/blog/1390000339/post/1290013929.html| archivedate = 2012-09-17| dead-url = no}}</ref><ref>{{cite web| url = http://popwatch.ew.com/popwatch/2007/09/telluride-day-4.html| title = Telluride Day 4: ‘Juno,’ ‘Margot at the Wedding’| accessdate = 2008-04-18| author = Willman, Chris| date = September 3, 2007| publisher = ''Entertainment Weekly''| archive-date = 2008-01-30| archive-url = https://web.archive.org/web/20080130182151/http://popwatch.ew.com/popwatch/2007/09/telluride-day-4.html| dead-url = yes}}</ref> ''Juno'' je premijerno prikazan [[8. 9.|8. rujna]] [[2007]]. na [[Međunarodni Film Festival u Torontu|Međunarodnom Film Festivalu u Torontu]], a popraćen je burnim ovacijama, što je nagnalo kritičara [[Roger Ebert|Rogera Eberta]] da kaže "Ne znam kad sam čuo ovako duge, glasne i tople ovacije."<ref>{{cite web| url = http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20070909/FILMFESTIVALS03/70909002/-1/FILMFESTIVALS| title = Toronto #5: Great performances, strong stories| accessdate = 2008-04-18| author = Roger Ebert| date = September 9, 2007| publisher = ''Chicago Sun-Times''| archivedate = 2013-02-12| archiveurl = https://web.archive.org/web/20130212160017/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20070909%2FFILMFESTIVALS03%2F70909002%2F-1%2FFILMFESTIVALS| deadurl = yes}}</ref> Film je prikazan na Austin Film Festivalu, Rimskom Film Feastu, London Film Festivalu, Međunarodnom Film Festivalu na Bahamima, Međunarodnom Film Festivalu u St. Louisu, Međunarodnom Film Festivalu u Stockholmu, Međunarodnom Film Festivalu u Thessalonikiju, Međunarodnom Film Festivalu u Gijonu, Međunarodnom Film Festivalu u Palm Springsu i Međunarodnom Film Festivalu u Rotterdamu, zaradivši pritom nekoliko nagrada i nominacija.<ref name=rome>{{cite web| url = http://www.variety.com/blog/1390000339/post/900016490.html| title = "Juno" wins in Rome| accessdate = 2008-04-18| author = Morfoot, Addie| date = October 28, 2007| publisher = ''Variety''| archiveurl = https://archive.today/20121210061424/http://www.variety.com/blog/1390000339/post/900016490.html| archivedate = 2012-12-10| dead-url = no}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.cinemastlouis.org/fest.html| title = 16th Annual AT&T St. Louis International Film Festival: Festival Highlights| accessdate = 2008-04-18| date = November 22, 2007| publisher = Cinema St Louis| archive-date = 2008-03-03| archive-url = https://web.archive.org/web/20080303042041/http://www.cinemastlouis.org/fest.html}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.stockholmfilmfestival.se/en/festival/2007/vinnare/| title = Stockholm Festival Winners 2007| accessdate = 2008-04-18| publisher = Stockholm International Film Festival| archive-date = 2012-02-16| archive-url = https://web.archive.org/web/20120216171342/http://www.stockholmfilmfestival.se/en/festival/2007/vinnare/| dead-url = yes}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.gijonfilmfestival.com/historia.asp?idmenu=1&idioma=3&idsub=1&varsub=1&idpalmares=14| title = Gijon International Film Festival Award List 45th Edition| language = Italian| accessdate = 2008-04-18| publisher = Gijón International Film Festival}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.psfilmfest.org/news/detail.aspx?NID=119&year=2007| title = Juno To Receive Chairman’s Vanguard Award at 19th Annual Palm Springs International Film Festival Awards Gala| accessdate = 2008-04-18| date = November 8, 2007| publisher = Palm Springs International Film Festival| archivedate = 2012-02-15| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120215082939/http://www.psfilmfest.org/news/detail.aspx?NID=119&year=2007| deadurl = yes}}</ref> Iako je ''Juno'' kino-premijeru trebao doživjeti [[15. 12.|15. prosinca]] [[2007]]., pomaknuta je za ranije kako bi se iskoristile dobre recenzije i veliko očekivanje prije premijere,<ref>{{cite web| url = http://www.slashfilm.com/2007/10/25/junos-due-date-sooner-than-expected/| title = Juno’s “Due Date” Sooner Than Expected| accessdate = 2008-04-18| author = Sciretta, Peter| date = October 25, 2007| publisher = /Film}}</ref> pa se film u manjem broju kina u [[Los Angeles]]u i [[New York]]u počeo prikazivati već 5. prosinca.<ref name=box>{{cite web| url = http://www.variety.com/article/VR1117977409.html?categoryid=13&cs=1| title = 'Juno' jolts specialty box office| accessdate = 2008-04-18| author = McClintock, Pamela| date = December 9, 2007| publisher = ''Variety''| archive-date = 2008-06-30| archive-url = https://web.archive.org/web/20080630100435/http://www.variety.com/article/VR1117977409.html?categoryid=13&cs=1| url-status = dead}}</ref> 14. prosinca je prikazan u još trinaest gradova u oko 25 kina, dok je 25. prosinca počela opća distribucija.<ref name=box/> === Promocija === [[Anthony Breznican]] iz ''[[USA Today]]'' rekao je 2008. da je ''Juno'' jedan od onih filmova koji su "orkestrirani da se glas o njima proširi kao favorit od usta do usta među filmoljupcima."<ref>Breznican, Anthony. [http://www.usatoday.com/life/movies/movieawards/oscars/2008-02-21-oscar-box-office_N.htm Box office: Modest films, niche marketing change landscape]." ''USA Today''. February 22, 2008.</ref> Nakon prmijere filma, Fox Searchlight je novinarima i kritičarima poslao hamburger-telefone slične onom koji je Juno koristila u filmu kako bi ih potaknuo da recenziraju film.<ref>{{cite web| url = http://www.socialmediaready.com/2008/01/27/great-movie-marketing-and-a-hamburger-phone-from-juno/| title = Great Movie Marketing and a Hamburger Phone From Juno| accessdate = 2008-10-02| author = Barefoot, Darren; Szabo, Julie| date = January 27, 2008| publisher = SocialMediaReady.com| archivedate = 2009-02-09| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090209153352/http://socialmediaready.com/2008/01/27/great-movie-marketing-and-a-hamburger-phone-from-juno| deadurl = yes}}</ref> Iako su telefoni originalno trebali biti distribuirani u manjem broju primjeraka gledateljima na promocijama, tvrtke nepovezane s Fox Searchlightom su počele proizvoditi i prodavati telefone na [[eBay]]u i drugim internetskim prodajnim stranicama.<ref>{{cite web| url = http://www.theage.com.au/news/technology/junos-hamburger-phone-sparks-online-sales/2008/02/06/1202233932553.html| title = Juno's hamburger phone sparks online sales| accessdate = 2008-10-02| author = Moses, Asher| date = February 7, 2008| publisher = ''The Age''}}</ref><ref name=theprovince>{{cite web| url = http://www.canada.com/theprovince/news/etoday/story.html?id=9d359a06-5dda-4898-9f84-c98f5dfc8d49| title = Hamburger the new accessory| accessdate = 2008-10-02| author = Harris, Misty| date = January 29, 2008| publisher = ''The Province''| archive-date = 2012-11-05| archive-url = https://web.archive.org/web/20121105034428/http://www.canada.com/theprovince/news/etoday/story.html?id=9d359a06-5dda-4898-9f84-c98f5dfc8d49| dead-url = yes}}</ref> U mjesecu nakon premijere telefona, prodaja telefona na eBayu je skočila za 759 posto,<ref name=theprovince/> a ''Entertainment Weekly'' ga je proglasio jednim od "10 cool darova za obožavatelje filmova".<ref>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/gallery/0,,20165615,00.html| title = 10 Cool Gifts for Film Buffs| accessdate = 2008-10-02| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2013-10-21| archiveurl = https://web.archive.org/web/20131021204012/http://www.ew.com/ew/gallery/0%2C%2C20165615%2C00.html| deadurl = yes}}</ref> === Kućna izdanja === Film je [[15. 4.|15. travnja]] [[2008]]. objavljen na [[DVD]]-u i [[Blu-ray]] disku. Dostupan je i u izdanju s jednim DVD-om koji uključuje film s audio komentarom redatelja Reitmana i scenaristice Cody, jedanaest izbačenih scena i raznim dodacima. Dvostruko DVD izdanje uključuje iste dodatke i četiri dodatna kratka filma ("Way Beyond 'Our' Maturity Level: Juno – Leah – Bleeker", "Diablo Cody Is Totally Boss", "Jason Reitman For Shizz" i "Honest To Blog! Creating Juno"). Blu-ray izdanje izdanje uključuje sve dodatke s dva DVD diska i dva dodatna kratka filma: "Fox Movie Channel Presents: Juno World Premiere" i "Fox Movie Channel Presents: Casting Session".<ref>{{cite web | url=http://www.slashfilm.com/2008/02/19/honest-to-blog-juno-is-the-most-successful-indie-in-six-years-dvd-details/ | title=Honest To Blog: Juno is the Most Successful Indie Film in Six Years; DVD Details | accessdate=2008-02-20 | publisher=SlashFilms | archive-date=2008-05-08 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080508182013/http://www.slashfilm.com/2008/02/19/honest-to-blog-juno-is-the-most-successful-indie-in-six-years-dvd-details/ }}</ref> == Reakcije == === Zarada === Objavljen u ograničenom izdanju u samo sedam kina u [[Los Angeles]]u i [[New York]]u, ''Juno'' je tijekom prvog vikenda zaradio 420,113 dolara, odnosno 60,016 dolara po prikazivanju.<ref name =box/> Kad je ''Juno'' postao prvi film Fox Searchlighta koji je zaradio više od 100 milijuna dolara na box officeu, predsjednik kompanije [[Peter Rice]] je objavio izjavu: "Ovo je nevjerojatno ostvarenje za nas i film koji je nadmašio sva naša očekivanja. Bili smo svjesni potencijala filma, a on je odjeknuo među publikom diljem zemlje."<ref>{{cite web| url = http://www.observer.com/2008/i-juno-i-crosses-100-million-mark-becomes-too-cool| title = Juno Crosses the $100 Million Mark, Becomes 'Too Cool'| accessdate = 2008-04-06| author = Pompeo, Joe| date = January 31, 2008| publisher = ''The New York Observer''| archivedate = 2008-08-31| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080831034437/http://www.observer.com/2008/i-juno-i-crosses-100-million-mark-becomes-too-cool| deadurl = yes}}</ref> Film je u Sjedinjenim Državama zaradio 143,479,191 dolara te 84,578,385 dolara u ostalim teritorijima, odnosno ukupno 228,057,576 dolara.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=Juno.htm |title=Juno |accessdate=2008-06-07 |publisher=Box Office Mojo}}</ref> Bio je najunosniji film od njih pet nominiranih za [[Oscar za najbolji film]].<ref>{{cite web| url = http://www.slate.com/id/2183937| title = Hating Juno| accessdate = 2008-04-06| author = Stevens, Dana| date = February 8, 2008| publisher = ''Slate''}}</ref> === Kritike === Film veliki svog uspjeha duguje pozitivnim recenzijama; prema podacima od [[15. 3.|15. ožujka]] [[2008]]. na [[Rotten Tomatoes]]u, 93 posto kritičara od njih 183 je pozitivno ocijenilo film,<ref>{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/juno/ |title=Juno (2007) |accessdate=2008-06-12 |publisher=Rotten Tomatoes}}</ref> a bila je i najbolje ocijenjena komedija 2007.<ref>{{cite web| url=http://www.rottentomatoes.com/features/rtawards/?category=comedy&rank=1 |title=1 — Juno |accessdate=2008-06-12 |publisher=Rotten Tomatoes}}</ref> Na [[Metacritic]]u je prikupljeno 37 recenzija, a postotak onih pozitivnih je 81 posto.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/juno |title=Juno (2007): Reviews |accessdate=2007-12-28 |publisher=Metacritic |archive-date=2008-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081105130833/http://www.metacritic.com/film/titles/juno }}</ref> [[Roger Ebert]] iz ''[[Chicago Sun-Times]]a'' dao je filmu četiri zvjezdice i nazvao ga "najboljim filmom godine. (...) Je li ove godine bilo bolje izvedbe od one Ellen Page u ulozi Juno? Mislim da nije."<ref>{{cite web |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20071213/REVIEWS/712130303 |title=Juno |accessdate=2007-12-17 |author=Roger Ebert |date=December 14, 2007 |publisher=''Chicago Sun-Times'' |archivedate=2013-02-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130220195432/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20071213%2FREVIEWS%2F712130303 |deadurl=yes }}</ref> Ebert je ''Juno'' proglasio najboljim filmom godine. No, nisu svi kritičari imali takvo mišljenje. [[David Edelstein]] iz časopisa ''[[New York (časopis)|New York]]'' smatrao je kako se film očajno trudi utjecati na tinejdžere, kako želi da klinci koriste isti sleng i razgrabe soundtrack".<ref>{{cite web|url=http://nymag.com/movies/reviews/41541/index1.html |title=Melodrama in Distress |accessdate=2008-06-10 |author=David Edelstein |date=2007-11-30 |publisher=''New York''}}</ref> ==== "''Juno'' efekt" ==== 2008., nakon što je 17 učenica mlađih od šesnaest godina u Gloucesteru u [[Massachusetts]]u zatrudnjelo, časopis ''Time'' je to nazvao "''Juno'' efektom".<ref>Kingsbury, Kathleen (June 18, 2008) [http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1815845,00.html “Pregnancy Boom at Gloucester High.”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090417223157/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1815845,00.html |date=2009-04-17 }} ''Time''.</ref> ''Time'' je ustvrdio kako su neki odrasli odbacili statistiku dok su drugi optužili filmove kao što su ''Juno'' i ''Zalomilo se'' da glorificiraju tinejdžersku trudnoću. Kristelle Miller, profesorica adolescentske psihologije na Sveučilištu Minnesota-Duluth izjavila je da je "'''Juno'' efekt' način na koji mediji glorificiraju trudnoću i kako ... trudnoća amortizira sve probleme iz prošlosti." U rujnu 2008., nakon što je senator [[John McCain]] imenovao guvernerku [[Aljaska|Aljaske]] [[Sarah Palin]] kao svoju kandidatkinju za potpredsjednicu SAD-a, otkriveno je kako je njezina kćer, 17-godišnja Bristol, trudna s drugim tinejdžerom. Novinski izvještaji i i uvodnici su pisali kako je trudnoća Bristol Palin samo najnovija epizoda u slijedu događaja čiji je dio i ''Juno''<ref>{{cite news |first=Michael |last=Kranish |title=Palin's daughter, 17, is pregnant |url=http://www.boston.com/news/nation/articles/2008/09/02/palins_daughter_17_is_pregnant/?p1=Well_MostPop_Emailed5 |publisher=Boston Globe |date=September 2, 2008 |accessdate=2008-09-19 |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022062116/http://www.boston.com/news/nation/articles/2008/09/02/palins_daughter_17_is_pregnant/?p1=Well_MostPop_Emailed5 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Unplanned |url=http://www.chron.com/disp/story.mpl/editorial/5980101.html |publisher=Houston Chronicle|date=September 2, 2008 |accessdate=2008-09-19}}</ref> dok su komentatori<ref name = "Leon"/><ref name = "Roger"/> radili usporedbe između trudnoće Bristol Palin i filma. Poznati urednik ''[[New Republic]]a'' [[Leon Wieseltier]] je napisao: "Republikanci su htjeli novi dijalog, a i dobili su ga. ''Juno'' je [[Juneau, Aljaska|Juneau]]".<ref name = "Leon">{{cite news |first=Leon |last=Wieseltier |title=Washington Diarist |url=http://www.tnr.com/politics/story.html?id=98095efe-b735-456b-a729-cda0285f5269 |publisher=New Republic |date=September 2, 2008 |accessdate=2008-09-19 |archivedate=2008-09-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080913023758/http://www.tnr.com/politics/story.html?id=98095efe-b735-456b-a729-cda0285f5269 |deadurl=yes }}</ref> [[Roger Friedman]] iz [[Foxnews]]a se čudio, "''Juno'' je narušio i osvijetlio konzervativne vrijednosti. Pitanje je, hoće li se okolina oko Bristol Palin ponašati kao prema Juno? Ili će je odbaciti jer se dovela u tu situaciju?"<ref name = "Roger">{{cite news |first=Roger |last=Friedman |title=The 'Juno' effect strikes again |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,414824,00.html |publisher=Foxnews |date=September 2, 2008 |accessdate=2008-09-19 |archive-date=2008-09-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080912091718/http://www.foxnews.com/story/0,2933,414824,00.html |url-status=dead}}</ref> Glumac [[Jason Bateman]] je branio film. "Na žalost", rekao je, "imali smo takve pojave kad su razni tipovi ubijali ljude zbog nečeg što su čuli u rock and roll pjesmama ili sličnom smeću. Gledajte, ako krivite film ili pjesmu za svoje postupke, bili oni dobri ili loši, mislim da tražite pogrešne utjecaje. Mislim da bi ljudi trebali pogledati na druga područja svoga života kako bi našli lekcije i smjernice, uglavnom roditelje, ili profesore, ili prijatelje, ili bilo što drugo. Na te stvari bi trebali usmjeriti svoje oči i uši."<ref>{{cite news |title=Jason Bateman Defends ‘Juno’ In Wake Of Massachusetts Teen Pregnancies |url=http://www.accesshollywood.com/jason-bateman-defends-juno-in-wake-of-massachusetts-teen-pregnancies_article_10054? |publisher=Access Hollywood |date=September 13, 2008 |accessdate=2008-09-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120217105613/http://www.accesshollywood.com/jason-bateman-defends-juno-in-wake-of-massachusetts-teen-pregnancies_article_10054 |archive-date=2012-02-17 |url-status=dead}}</ref> === Top deset ljestvice === Film se pojavio na mnogim top deset ljestvicama najboljih filmova 2007.: {{col-begin}} {{col-2}} * 1. – [[Roger Ebert]], ''[[Chicago Sun-Times]]''<ref>{{cite web |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20071220%2FCOMMENTARY%2F176124809 |title=The year's ten best films and other shenanigans |accessdate=2008-01-05 |author=[[Roger Ebert]] |date=2007-12-20 |work=Chicago Sun-Times |archive-date=2007-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071224083858/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20071220%2FCOMMENTARY%2F176124809 |dead-url=yes }}</ref> * 1. – ''Paste'' (uredništvo časopisa)<ref>{{cite web | url=http://www.pastemagazine.com/articles/2007/11/signs-of-life-2007-best-films.html | title=Signs of Life 2007: Best Films | publisher=''Paste'' | accessdate=2008-06-12 | date=November 28, 2007 | archive-date=2012-10-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121020041214/http://www.pastemagazine.com/articles/2007/11/signs-of-life-2007-best-films.html | dead-url=yes }}</ref> * 1. - Dan Plazarin, ''[[The Cincinnati Enquirer|Cincinnati Enquirer]]'' * 2. - Ured Američke katoličke biskupske konferencije za film i televiziju (zajedno s filmom ''[[Bella (2007)|Bella]]'')<ref>{{cite web | url=http://www.usccb.org/movies/topten/topten2007.shtml | title=Ten Best List for the Year 2007 | publisher=USCCB | accessdate=2008-10-20 | archivedate=2011-08-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110808200501/http://www.usccb.org/movies/topten/topten2007.shtml | deadurl=yes }}</ref> * 3. – David Germain, [[Associated Press]]<ref>{{cite web |url=http://www.columbiatribune.com/2007/Dec/20071227Go!013.asp |title='No Country for Old Men' earns nod from AP critics |accessdate=2007-12-31 |author=Germain, David |coauthors=Lemire, Christy |date=December 27, 2007 |publisher=''Columbia Daily Tribune'' |archive-date=2008-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080103000750/http://www.columbiatribune.com/2007/Dec/20071227Go%21013.asp |dead-url=yes }}</ref> * 4. – [[James Berardinelli]], ReelViews<ref>{{cite web | url = http://www.reelviews.net/movies/SPECIAL/2007list.html | title = List: 2007 Films, Descending Order by Rating | author = James Berardinelli | work = ReelViews.net | accessdate = 2008-02-22}}</ref> * 4. – Lou Lumenick, ''[[New York Post]]''<ref name="Meta10">{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/awards/2007/toptens.shtml |title=Metacritic: 2007 Film Critic Top Ten Lists |accessdate=2008-01-05 |publisher=Metacritic |archive-date=2008-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080102102034/http://www.metacritic.com/film/awards/2007/toptens.shtml |dead-url=yes }}</ref> * 4. - Steve Persall, ''[[St. Petersburg Times]]'' * 4. – [[Richard Roeper]], ''[[Chicago Sun-Times]]''<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficepsychics.com/?p=958 |title=Richard Roeper's 10 Best Films of 2007 |accessdate=2008-01-06 |date=December 29, 2007 |publisher=BoxOfficePsychics.com |archivedate=2008-03-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080319092831/http://www.boxofficepsychics.com/?p=958 |deadurl=yes }}</ref> * 6. – Claudia Puig, ''[[USA Today]]''<ref name="Meta10" /> * 6. – [[Desson Thomson]], ''[[The Washington Post]]''<ref name="Meta10" /> {{col-break}} * 6. – [[Joe Morgenstern]], ''[[The Wall Street Journal]]''<ref name="Meta10" /> * 6. – Liam Lacey and Rick Groen, ''[[The Globe and Mail]]''<ref name="Meta10" /> * 6. – Marc Savlov, ''[[The Austin Chronicle]]''<ref name="Meta10" /> * 7. – Corina Chocano, ''[[Los Angeles Times]]''<ref name="Meta10" /> * 7. – Carrie Rickey, ''[[The Philadelphia Inquirer]]''<ref name="Meta10" /> * 10. – [[A. O. Scott]], ''[[The New York Times]]'' (zajedno s filmovima ''[[Knocked Up|Zalomilo se]]'' i ''[[Superbad (2007)|Superbad]]'')<ref name="Meta10" /> * 10. – [[Peter Travers]], ''[[Rolling Stone]]'' (zajedno s filmom ''[[Knocked Up|Zalomilo se]]'')<ref>{{cite web| url = http://www.rollingstone.com/news/story/17686508/peter_travers_best_and_worst_movies_of_2007/10| title = Peter Travers' Best and Worst Movies of 2007| accessdate = 2008-06-12| author = Peter Travers| publisher = ''Rolling Stone''| date = December 27, 2007| archivedate = 2009-05-03| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090503113711/http://www.rollingstone.com/news/story/17686508/peter_travers_best_and_worst_movies_of_2007/10| deadurl = yes}}</ref> * 10. – [[Stephen Holden]], ''[[The New York Times]]''<ref name="Meta10" /> {{col-end}} === Nagrade i nominacije === Film je bio nominiran za četiri [[Oscar]]a: [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji originalni scenarij]] (kojeg je odnijela Diablo Cody), [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[oscar za režiju|najboljeg redatelja]] i [[oscar za najbolju glavnu glumicu|najbolju glumicu]] za Ellen Page.<ref name=nom80aa>{{cite web |url=http://www.oscars.org/80academyawards/nominees/index.html |title=80th Academy Awards |accessdate=2008-06-12 |publisher=Academy of Motion Picture Arts and Sciences |archive-date=2008-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080327230458/http://www.oscars.org/80academyawards/nominees/index.html |dead-url=yes }}</ref> Reitman je izrazio razočaranje što ''Juno'' nije bio nominiran za kanadske Genie nagrade: "Redatelj je kanadski, zvijezde su kanadske, glumci su kanadski, ekipa je kanadska, sniman je u Kanadi - kako nismo podesni za Genie nagrade kad su [[Ruska obećanja]] [[David Cronenberg|Davida Cronenberga]] o Rusima koji žive u [[London]]u sniman u [[Engleska|Engleskoj]] s britanskom ekipom i glumcima podesan? Žao mi je, ali mi to netko mora objasniti, nije mi jasno." Sara Morton, predsjednica Kanadske akademije filma i televizije, objavila je izjavu s objašnjenjem da studio nije prijavio film za nagrade.<ref name="van sun">{{cite web | last = Andrews | first = Marke | title = No Genie nominations for Vancouver's ''Juno'' | publisher = ''The Vancouver Sun'' | date = 2008-02-29 | url = http://www.canada.com/vancouversun/news/business/story.html?id=fd0f69cc-a564-413f-9535-d25f0546d1c2 | accessdate = 2008-04-11 | archive-date = 2012-11-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121104062418/http://www.canada.com/vancouversun/news/business/story.html?id=fd0f69cc-a564-413f-9535-d25f0546d1c2 | dead-url = yes }}</ref> ''The Hollywood Reporter'' je objasnio da pravila Genieja definiraju kanadske filmove kao one koji su barem dijelom financirani iz kanadskih izvora, a budući da su američke tvrtke Mandate Pictures i Fox Searchlight bile jedini financijeri filma, ''Juno'' nije mogao biti nominiran.<ref name="van sun" /> Bez obzira na to, glasnogovornik Genie nagrada Chris McDowall je rekao kako film nije ni uzet u razmatranje za nominacije jer nije bio ni prijavljen: "Financiranje je samo jedan od kriterija, ali ne i svi."<ref name="van sun" /> Unatoč tome, film se 2008. natjecao za Kanadske komičarske nagrade, ostvarivši dvije pobjede od tri nominacije. {| class="collapsible collapsed" style="width:100%; border:1px solid gray; background:transparent" |- ! align="left" | Popis nagrada i nominacija |- | {| class="wikitable" ! Udruženje/nagrada ! Kategorija ! Pobjednik/Nominirani ! Rezultat |- |rowspan="2"|[[BAFTA|BAFTA nagrade]]<ref name=Var>{{cite web | url = http://www.variety.com/VR1117980629.html | title = 'Atonement' tops BAFTA Awards; Cotillard, Day-Lewis take best acting honors | author = Dawtrey, Adam | date = 10. veljače 2008. | publisher = ''Variety'' | accessdate = 2008-06-12}}</ref> |Najbolja glumica |[[Ellen Page]] |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- |Najbolji originalni scenarij |[[Diablo Cody]] |bgcolor="#ddffdd"|Da |- |[[Ceh američkih glumaca]] |Najbolja glumica |Ellen Page |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- |[[Ceh američkih scenarista]]<ref>{{Cite web | url = http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117980615.html | title = Cody, Coen bros. top WGA Awards; '30 Rock,' 'Wire,' 'Men' win TV honors | author = Thielman, Sam; McNary, Dave | publisher = ''Variety'' | date = 9. veljače 2008. | accessdate = 2008-12-06 | archiveurl = https://archive.today/20120525191713/http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117980615.html | archivedate = 2012-05-25 | dead-url = no }}</ref> |Najbolji originalni scenarij |Diablo Cody |bgcolor="#ddffdd"|Da |- |rowspan="3"|[[Kanadske komičarske nagrade]] |Najbolja glumica |Ellen Page |bgcolor="#ddffdd"|Da |- |Najbolji glumac |[[Michael Cera]] |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- |Najbolji redatelj |Jason Reitman |bgcolor="#ddffdd"|Da |- |rowspan="2"|[[Nacionalni ured za kritiku]]<ref name=HR-NBR>{{Cite web | url = http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3id3ba7d7be3800dce8988e7caf525a965 | publisher = ''The Hollywood Reporter'' | author = Goldstein, Greg | title = NBR goes wild for 'No Country' | 5 = date 6. prosinca 2007. | accessdate = 2008-12-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080719104419/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3id3ba7d7be3800dce8988e7caf525a965 | archivedate = 2008-07-19 | deadurl = no }}</ref> |Najbolja nova glumica |Ellen Page |rowspan="2" bgcolor="#ddffdd"|Da |- |Najbolji originalni scenarij |Diablo Cody |- |rowspan="4"|[[Nagrada Independent Spirit]]<ref>{{Cite web | url = http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117981367.html | title = 'Juno' tops Spirit Awards; Indie comedy/drama wins best feature, actress | author = Siegel, Tatiana | date = 23. veljače 2008. | publisher = ''Variety'' | accessdate = 2008-06-12 | archiveurl = https://archive.today/20120525191714/http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117981367.html | archivedate = 2012-05-25 | dead-url = no }}</ref> |Najbolja glavna glumica |Ellen Page |rowspan="3" bgcolor="#ddffdd"|Da |- |colspan="2"|Najbolji film |- |Najbolji prvi scenarij |Diablo Cody |- |Najbolji redatelj |[[Jason Reitman]] |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- |rowspan="2"|[[Nagrada Satellite]]<ref>{{Cite web | title = Satellites fall for 'Juno'; Indie wins prizes for comedy, actress, writing | author = Maxwell, Erin | date = 17. prosinca 2007. | publisher = ''Variety'' | url = http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117977837.html?nav=news&categoryid=1983&cs=1 | accessdate = 2008-12-06 | archiveurl = https://archive.today/20120525191713/http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117977837.html?nav=news&categoryid=1983&cs=1 | archivedate = 2012-05-25 | dead-url = no }}</ref> |Najbolja glumica - komedija ili mjuzikl |Ellen Page |rowspan="2" bgcolor="#ddffdd"|Da |- |colspan="2"|Najbolji film - mjuzikl ili komedija |- |[[Nagrade National Movie]] |colspan="2"|Najbolja komedija |bgcolor="#ddffdd"|Da |- |[[Nagrade Rome Film Feasta]]<ref name=rome/> |colspan="2"|Najbolji film |bgcolor="#ddffdd"|Da |- |rowspan="4"|[[Oscar]]i<ref name=nom80aa /> |[[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Najbolja glumica]] |Ellen Page |rowspan="2" bgcolor="#ffdddd"|Ne |- |colspan="2"|[[Oscar za najbolji film|Najbolji film]] |- |[[Oscar za najbolji originalni scenarij|Najbolji originalni scenarij]] |Diablo Cody |bgcolor="#ddffdd"|Da |- |[[Oscar za režiju|Najbolji redatelj]] |Jason Reitman |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- |rowspan="3"|[[Udruženje televizijskih, radijskih i internetskih filmskih kritičara]]<ref name=USAT>{{Cite web | url = http://www.usatoday.com/life/movies/movieawards/2008-01-07-critics-choice-awards_N.htm | title = Critics' Choice Awards: Dark, violent 'No Country' and 'Blood' on top | publisher = ''USA Today'' | date = 7. siječnja 2008. | author = Cheng, Jim | accessdate = 2008-06-12}}</ref> |Najbolja glumica |Ellen Page |rowspan="2" bgcolor="#ffdddd"|Ne |- |Najbolja glumačka postava |Ellen Page, Michael Cera, [[J. K. Simmons|J.K. Simmons]], [[Olivia Thirlby]], [[Allison Janney]], [[Jennifer Garner]] i [[Jason Bateman]] |- |colspan="2"|Najbolja komedija |bgcolor="#ddffdd"|Da |- |rowspan="4"|[[Zlatni globus]]i<ref name=65gg>{{cite web |url=http://www.goldenglobes.org/news/id/81 |title=HOLLYWOOD FOREIGN PRESS ASSOCIATION 2008 GOLDEN GLOBE AWARDS FOR THE YEAR ENDED DECEMBER 31, 2007 |accessdate=2007-12-17 |date=13. prosinca 2007. |publisher=goldenglobes.org |archive-date=2007-12-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071215072618/http://www.goldenglobes.org/news/id/81 |dead-url=yes }}</ref> |- |[[Zlatni globus za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl|Najbolja glumica - komedija ili mjuzikl]] |Ellen Page |rowspan="3" bgcolor="#ffdddd"|Ne |- |colspan="2"|[[Zlatni globus za najbolji igrani film – mjuzikl ili komedija|Najbolji film - komedija ili mjuzikl]] |- |[[Zlatni globus za najbolji scenario|Najbolji scenarij]] |Diablo Cody |- |} |- |} == Soundtrack == [[Soundtrack]] za ''Juno'', ''[[Music from the Motion Picture Juno]]'', uključuje devetnaest pjesama [[Barry Louis Polisar|Barryja Louisa Polisara]], [[Belle & Sebastian]]a, [[Buddy Holly|Buddyja Hollyja]], [[Cat Power|Cata Powera]], [[The Kinks]]a, [[Mott the Hoople]]a, [[Sonic Youth]]a i [[The Velvet Underground]]a, te [[Kimya Dawson|Kimyje Dawson]] i njenih bivših bendova [[The Moldy Peaches]] i [[Antsy Pants]]. Pod etiketom [[Rhino Entertainment]]a, album je postao prvi najprodavaniji soundtrack poslije soundtracka za ''[[Komadi iz snova|Komade iz snova]]'', prvi najprodavaniji Foxov soundtrack poslije ''[[Titanic (film iz 1997.)|Titanica]]'', te prvi Rhinov američki album broj jedan.<ref>{{cite web| url = http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003703770| title = 'Juno' Unseats Keys From Atop Album Chart| accessdate = 2008-04-16| author = Hasty, Katie| date = January 30, 2008| publisher = ''Billboard''| archive-date = 2012-10-14| archive-url = https://web.archive.org/web/20121014125359/http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003703770| url-status = dead}}</ref> Rhino je u ožujku 2008. objavio kako će ''[[Juno B-Sides: Almost Adopted Songs]]'' (album s pjesmama koje su bile u konkurenciji, ali nisu uvrštene na soundtrack) biti dostupan samo u digitalnom izdanju. Petnaest brojeva uključuje pjesme ranije spomenutih glazbenika, Kimyje Dawson, Barryja Louisa Polisar, Belle & Sebastiana i Buddyja Hollyja, kao i [[Astrud Gilberto]], [[The Bristols]]a, [[Jr. James & The Late Guitar]], [[Trio Los Panchos]], [[Yo La Tengo]] i Ellen Page koja pjeva "Zub, Zub", pjesmu Diablo Cody u dijelu scenarija koji je kasnije postao izbačena scena.<ref>{{cite web| url = http://www.pastemagazine.com/articles/2008/04/rhino-to-release-juno-bsides-exclusively-on-itunes.html| title = Rhino to release Juno B-Sides exclusively on iTunes| accessdate = 2008-04-30| author = Hansen, Christina| date = April 1, 2008| publisher = ''Paste''| archive-date = 2012-10-20| archive-url = https://web.archive.org/web/20121020041313/http://www.pastemagazine.com/articles/2008/04/rhino-to-release-juno-bsides-exclusively-on-itunes.html| dead-url = yes}}</ref> Album je objavljen [[13. 5.|13. svibnja]] [[2008]]. === Popis pjesama === # "All I Want is You" - Barry Louis Polisar # "My Rollercoaster" - Kimya Dawson # "A Well Respected Man" - [[The Kinks]] # "Dearest" - [[Buddy Holly]] # "Up the Spout" - Mateo Messina # "Tire Swing" - Kimya Dawson # "Piazza, New York Catcher" - Belle and Sebastian # "Loose Lips" - Kimya Dawson # "Superstar" - [[Sonic Youth]] # "Sleep" - Kimya Dawson # "Expectations" - Belle and Sebastian # "All the Young Dudes" - Mott the Hoople # "So Nice So Smart" - Kimya Dawson # "Sea of Love" - Cat Power # "Tree Hugger" - Kimya Dawson and Antsy Pants # "I'm Sticking with You" - [[The Velvet Underground]] # "Anyone Else But You" - The Moldy Peaches # "Vampire" - Antsy Pants # "Anyone Else But You" - Ellen Page i Michael Cera == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.juno-themovie.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090416092854/http://juno-themovie.com/ |date=2009-04-16 }} * {{imdb naslov|id=0467406|naslov=Juno}} * {{mojo title|id=juno|title=Juno}} * {{rotten-tomatoes|id=juno|title=Juno}} * [http://movies.yahoo.com/movie/1809834191/info ''Juno''] na Yahoo! Movies {{Diablo Cody}} {{Tinejdžerski izbor za filmsku komediju}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e za najbolji scenarij]] [[Kategorija:Filmovi čiji su scenaristi osvojili Oscar za najbolji originalni scenarij]] [[Kategorija:Filmovi o odrastanju]] [[Kategorija:Filmske dramedije]] 4ky7mo31pxr88fyvgyqut9aiv1gdj13 0 226153 42716127 42692497 2026-11-03T19:36:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716127 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Iran (orthographic projection).svg|mini|desno|300px|'''[[Iran]]''']] Ovaj članak pruža uvid u kotiranje '''[[Iran]]a''' na [[Popis država|međunarodnim]] [[Statistika|statističkim]] ljestvicama{{fusg|a}}: == Područje == === Geografija === {{Glavni|Iran|Geografija Irana}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |[[Država|Države]] po [[Površina|površini]] |align="right"|'''17.''' |align="center"|''196'' |[[Dodatak:Popis država po površini|Popis država po površini]] |<small>Površina iznosi 1,648.195&nbsp;km²; ~1.1% površine Zemlje.</small> |align="center"|2011. |- |Postotak [[Voda|vodenih]] [[površina]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''139'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140131115000/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html |date=2014-01-31 }} |<small>Vodene površine zauzimaju 116.600&nbsp;km² odnosno oko 7.07% ukupne površine.</small> |align="center"|2011. |- |Broj [[Državna granica|državnih granica]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Sedmo mjesto dijeli s [[Turska|Turskom]] i [[Venecuela|Venecuelom]], a graniči sa 13 država (šest morskih, tri kopnene i četiri mješovite granice).</small> |align="center"|2011. |- |Dužina [[Državna granica|državnih granica]] |align="right"|'''12.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181001204523/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html |date=2018-10-01 }} |<small>Ukupno 8731&nbsp;km od čega 5440&nbsp;km kopnenih i 3191&nbsp;km morskih granica.</small> |align="center"|2011. |- |Dužina [[Obala|obale]] |align="right"|'''50.''' |align="center"|''196'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170716042040/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html |date=2017-07-16 }} |<small>Ukupna dužina [[More|morske]] obale je 2440&nbsp;km, ne računajući 740&nbsp;km [[Kaspijsko jezero|kaspijske]] obale.</small> |align="center"|2011. |- |Najveći [[otok]] svijeta |align="right"|'''46.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.worldislandinfo.com/ ''World Island Info''] |<small>[[Kešm]] površinom od 1336&nbsp;km² čini 272. najveći otok svijeta.</small> |align="center"|2011. |- |[[Nadmorska visina|Najviša]] točka |align="right"|'''22.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2020.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123022934/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2020.html |date=2018-11-23 }} |<small>[[Damavand]] nadmorskom visinom od 5610 m čini 22. najvišu državnu točku svijeta.</small> |align="center"|2011. |- |[[Geološka depresija|Najniža]] točka |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2020.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123022934/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2020.html |date=2018-11-23 }} |<small>Kaspijsko jezero nadmorskom visinom od -28 m čini 17. najnižu prirodnu točku svijeta.</small> |align="center"|2011. |- |[[Sjever|Najsjevernija]] točka |align="right"|'''60.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Najsjevernija točka (39°46’38"N) nalazi se u pokrajini [[Zapadni Azarbajdžan]].</small> |align="center"|2011. |- |[[Jug|Najjužnija]] točka |align="right"|'''127.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Najjužnija točka (25°03’35"N) nalazi se u pokrajini [[Sistan i Balučistan]].</small> |align="center"|2011. |- |[[Istok|Najistočnija]] točka |align="right"|'''44.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Najistočnija točka (63°18’03"E) nalazi se u pokrajini [[Sistan i Balučistan]].</small> |align="center"|2011. |- |[[Zapad|Najzapadnija]] točka |align="right"|'''146.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Najzapadnija točka (44°02’50"E) nalazi se u pokrajini [[Zapadni Azarbajdžan]].</small> |align="center"|2011. |- |Najviša zabilježena [[temperatura]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=7149 NASA] |<small>U pustinji [[Dašt-e Lut]] zabilježena je rekordno visoka temperatura od 70.7&nbsp;°C (159&nbsp;°F).</small> |align="center"|2005. |} ==== Okoliš i ekologija ==== {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Obnovljivi [[izvor]]i [[Pitka voda|pitke vode]] |align="right"|'''58.''' |align="center"|''151'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2201.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170118204917/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2201.html |date=2017-01-18 }} |<small>Oko 137,5&nbsp;km³ pitke vode.</small> |align="center"|1997. |- |Dostupnost [[Pitka voda|pitke vode]] per capita |align="right"|'''116.''' |align="center"|''141'' |[http://www.nationmaster.com/graph/env_wat_ava-environment-water-availability UN] |<small>Godišnje je dostupno 630 m³ pitke vode po stanovniku.</small> |align="center"|2001. |- |Potrošnja [[Pitka voda|pitke vode]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2202.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611084843/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2202.html |date=2008-06-11 }} |<small>Ukupna godišnja potrošnja je 72.88&nbsp;km³ pitke vode od čega 91% otpada na poljoprivredu, 7% na kućanstva, te 2% na industriju.</small> |align="center"|2000. |- |Potrošnja [[Pitka voda|pitke vode]] per capita |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2202.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611084843/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2202.html |date=2008-06-11 }} |<small>Ukupna godišnja potrošnja po stanovniku iznosi 1048 m³ pitke vode.</small> |align="center"|2000. |- |Najveća [[pustinja]] svijeta |align="right"|'''23.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Pustinja#Popis pustinja|Popis pustinja]] |<small>[[Dašt-e Kavir]] se sa 77.000&nbsp;km² nalazi na 23. mjestu najvećih pustinja svijeta, a [[Dašt-e Lut]] sa 52.000&nbsp;km² na 25. mjestu.</small> |align="center"|2011. |- |Stopa [[bioraznolikost]]i |align="right"|'''13.''' |align="center"|''53'' |[http://www.nationmaster.com/graph/env_bio_ric-environment-biodiversity-richness World Conservation Monitoring Centre] |<small>Stopa=2</small> |align="center"|1994. |- |[[Šuma|Šumske]] površine |align="right"|'''48.''' |align="center"|''221'' |[http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm FAO] |<small>110.750&nbsp;km² šumskih površina.</small> |align="center"|2010. |- |Postotak [[Šuma|šumskih]] površina |align="right"|'''176.''' |align="center"|''221'' |[http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm FAO] |<small>7% šumskih površina u odnosu na ukupnu površinu države.</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[endem]]skih [[Biljka|biljnih]] [[vrsta]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''58'' |[http://www.science-fair.ws/earth-science/flora/plant-species-by-country.html ''Science Fair''] |<small>Oko 1500 [[endem]]skih [[Biljka|biljnih]] [[vrsta]].</small> |align="center"|2011. |- |Najstarije [[stablo]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Stablo#Najstarija stabla|Najstarija stabla]] |<small>Tzv. „[[Zarathuštra|Zarathuštrin]] [[čempres]]” star je više od 4000 godina što ga čini drugim najstarijim stablom na svijetu.</small> |align="center"|2011. |- |Površina [[Koralji|koraljnih]] [[Koraljni greben|grebena]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/env_cor_ree_are-environment-coral-reefs-area UN] |<small>Oko 700&nbsp;km² koraljnih grebena u [[Omanski zaljev|Omanskom]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]].</small> |align="center"|2005. |- |Broj [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] |align="right"|'''37.''' |align="center"|''158'' |[http://www.nationmaster.com/graph/env_thr_spe-environment-threatened-species UN] |<small>Ukupno se 54 [[Vrsta|vrste]] nalaze na [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ovom crvenom popisu]].</small> |align="center"|1999. |- |Zaštićenost [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] |align="right"|'''71.''' |align="center"|''141'' |[http://www.nationmaster.com/graph/env_end_spe_pro-environment-endangered-species-protection CITES] |<small>69.6% od ukupnog broja ugroženih vrsta je zaštićeno.</small> |align="center"|2000. |- |Mjesto najvišeg stupnja prirodnog [[Radioaktivnost|zračenja]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.sciencemag.org/content/309/5736/883.1.full ''Science Magazine''] |<small>Grad [[Ramsar]] u pokrajini [[Mazandaran]] mjesto je s najvećim stupnjem prirodnog zračenja: oko 260 mSv godišnje.</small> |align="center"|2011. |- |[[Staklenički plinovi]] per capita |align="right"|'''74.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.wri.org/ ''World Resources Institute''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210329053430/http://www.wri.org/ |date=2021-03-29 }} |<small>Godišnje oko 7,6 tona [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] po stanovniku.</small> |align="center"|2000. |- |Ispuštanje [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] po [[BDP]]-u |align="right"|'''28.''' |align="center"|''141'' |[http://www.nationmaster.com/graph/env_car_eff-environment-carbon-efficiency CDIAC] |<small>Godišnje oko 2.36 tone CO₂ po [[USD|dolaru]] BDP-a.</small> |align="center"|2005. |- |Ispuštanje [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] per capita |align="right"|'''70.''' |align="center"|''210'' |CDIAC |<small>Godišnje oko 5,8 tona CO₂ po stanovniku.</small> |align="center"|2003. |- |Ispuštanje [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[[UN]] |<small>Godišnje 466,976.000 tona odnosno ~1.6% ukupnog ispuštanja u svijetu.</small> |align="center"|2006. |- |Stopa „najzelenije države” |align="right"|'''83.''' |align="center"|''141'' |[http://www.photius.com/rankings/greenest_countries_2008.html ''Reader's Digest''] |<small>Stopa mjeri omjer [[HDI]]-a i [[ESI]]-a.</small> |align="center"|2008. |- |Stopa HPI |align="right"|'''81.''' |align="center"|''178'' |[http://www.happyplanetindex.org/ ''New Economics Foundation''] |<small>Stopa „planeta sreće” ([[Engleski jezik|eng.]] ''Happy Planet Index'') iznosi 47.23, a njom se mjeri utjecaj stanovništva na [[okoliš]].</small> |align="center"|2009. |- |Stopa EPI |align="right"|'''78.''' |align="center"|''153'' |[http://epi.yale.edu/Countries ''Yale University''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100413233353/http://epi.yale.edu/Countries/ |date=2010-04-13 }} |<small>Stopa EPI-a iznosi 60,0, a njom se mjeri stupanj državne zaštite okoliša.</small> |align="center"|2010. |} ==== Prirodne katastrofe ==== {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Najsmrtonosnija [[Snijeg|sniježna]] [[oluja]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s334b.htm NOAA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111019080450/http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s334b.htm |date=2011-10-19 }} |<small>Sniježna oluja iz 1972. godine odnijela je između četiri i šest tisuća života.</small> |align="center"|1999. |- |Najsmrtonosniji [[potres]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama#Najgori potresi|Popis najgorih potresa]] |<small>Potres u [[Damgan]]u 22. 12. 856. godine odnio je više od 200.000 života.</small> |align="center"|2011. |- |Broj najsmrtonosnijih [[potres]]a |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama#Najgori potresi|Popis najgorih potresa]] |<small>Iran i [[Kina]] s devet najsmrtonosnijih potresa ikad zabilježenih dijele prvo mjesto.</small> |align="center"|2011. |- |Najveća ugroženost [[Prirodna katastrofa|prirodnim katastrofama]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://web.unfpa.org/countryfocus/iran/disaster.htm UNFPA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121230015701/http://web.unfpa.org/countryfocus/iran/disaster.htm |date=2012-12-30 }} |<small>Zahvaljujući učestalim potresima zemlja se nalazi na drugom mjestu najveće opasnosti od prirodnih katastrofa.</small> |align="center"|2011. |- |Broj žrtava od [[potres]]a |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.undp.org/cpr/disred/documents/press/rdr/161104_iranpopli.pdf UNFPA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110622072036/http://www.undp.org/cpr/disred/documents/press/rdr/161104_iranpopli.pdf |date=2011-06-22 }} |<small>Najviše zbrojenih žrtava potresa nakon [[Kina|Kine]].</small> |align="center"|2011. |- |Najveće kopneno izlijevanje [[Nafta|nafte]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Guinnessova knjiga rekorda]] |<small>26. 8. 1956. na ilegalnoj bušotini izlilo se 120.000 barela nafte koja je 90 dana šikljala 52 m u vis.</small> |align="center"|1997. |} === Historija === {{Glavni|Historija Irana}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Najstarija [[Popis država|država]] svijeta |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |>>>>> |<small>[[Nacija|Nacionalno]] ujedinjenje pod današnjim imenom „Iran” nastupilo je [[625. pne.]] u vrijeme [[Medijska Monarhija|medijske dinastije]]<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{Cite book|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Geography|chapter=iii. Political Geography|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-iii|date=15. 12. 2000.}} <br />• {{eng icon}} {{cite web|title=Media|work=Encyclopedia Britannica|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media|year=2013.|accessdate=4. 6. 2013}}</ref>.</small> |align="center"|2011. |- |Najstariji [[službeni jezik]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |>>>>> |<small>[[Perzijski jezik]] je s približno 2600 godina kontinuiranog korištenja najstariji [[službeni jezik]] svijeta.</small> |align="center"|2011. |- |Najviše bivših [[Glavni grad|glavnih gradova]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.ghalibaf.ir/LinkClick.aspx?fileticket=hi5HeWCUU0k%3D&tabid=79&language=fa-IR Ghalibaf.ir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090629152156/http://www.ghalibaf.ir/LinkClick.aspx?fileticket=hi5HeWCUU0k%3D&tabid=79&language=fa-IR |date=2009-06-29 }} |<small>Iran je prije [[Teheran]]a kroz [[Historija Irana|historiju]] imao [[Popis historijskih iranskih glavnih gradova|37 različitih glavnih gradova]].</small> |align="center"|2011. |- |Najstariji [[kalendar]] u upotrebi |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Kalendar]]i |<small>[[Iranski kalendar]] datira iz [[2. milenijum pne.|2. milenijuma pne.]] i danas predstavlja najstariji kalendar u upotrebi.</small> |align="center"|2011. |- |Najprecizniji [[kalendar]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Kalendar]]i |<small>[[Iranski kalendar]] posljednji je put reformiran u [[11. vijek]]u od strane [[Omar Hajam|Omara Hajama]], a odstupa jedan dan na 3,8 milijuna godina.</small> |align="center"|2011. |- |Najveći [[imperij]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Najveća carstva svijeta#Sva carstva|Popis najvećih imperija]] |<small>[[Ahemenidska Monarhija]] je sa 10,7 milijuna [[km²]] sedmi je najveći [[imperij]] svih vremena.</small> |align="center"|2011. |- |Najveći [[Stari vijek|starovjekovni]] [[imperij]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Najveća carstva svijeta#Starovjekovna carstva|Popis najvećih starovjekovnih imperija]] |<small>[[Ahemenidska Monarhija]] sa 10,7 milijuna km² (oko [[480. pne.]]) bila je najveći imperij u [[Stari vijek|starom vijeku]].</small> |align="center"|2011. |- |Najveći [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[imperij]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Najveća carstva svijeta#Srednjovjekovna carstva|Popis najvećih srednjovjekovnih imperija]] |<small>[[Sasanidska Monarhija]] sa 7,4 milijuna km² ([[620-ih]] godina) bila je šesti najveći imperij u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].</small> |align="center"|2011. |- |Najveći [[Novi vijek|novovjekovni]] [[imperij]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Najveća carstva svijeta#Novovjekovna carstva|Popis najvećih novovjekovnih imperija]] |<small>[[Afšaridska Monarhija]] sa 4,0 milijuna km² ([[1740-ih]] godina) bila je trinaesta najveća u [[Novi vijek|novom vijeku]].</small> |align="center"|2011. |- |Najveći cjeloviti [[imperij]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Najveća carstva svijeta#Cjelovita carstva|Popis najvećih cjelovitih imperija]] |<small>[[Ahemenidska Monarhija]] sa 10,7 milijuna [[km²]] bila je četvrti najveći cjeloviti [[imperij]] svih vremena.</small> |align="center"|2011. |- |Najmnogoljudniji [[imperij]] |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Najveća carstva svijeta#Broj stanovnika|Popis najmnogoljudnijih imperija]] |<small>[[Ahemenidska Monarhija]] sa 70-80 milijuna stanovnika bila je peti najmnogoljudniji [[imperij]] svih vremena.</small> |align="center"|2011. |- |Postotak ukupnog [[Svijet|svjetskog]] [[Stanovništvo|stanovništva]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog broja stanovnika|Popis najmnogoljudnijih država prema %]] |<small>[[Ahemenidska Monarhija]] sa 70-80 milijuna stanovnika sačinjavala je oko 50% ukupnog [[Svijet|svjetskog]] [[Stanovništvo|stanovništva]] što je najveći postotak svih vremena, dok se [[Sasanidska Monarhija]] sa 38% nalazi na drugom mjestu.</small> |align="center"|2011. |- |Imperiji s najvećim [[BDP]]-om |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Najveća carstva svijeta#Prema BDP-u|Popis imperija prema najvećem BDP-u]] |<small>[[Afšaridska Monarhija]] sa 229,85 milijarde dolara [[USD]] ([[1747.]] godine) bila je osmi najveći imperij u historiji prema [[BDP]]-u (današnja protuvrijednost).</small> |align="center"|2011. |- |Imperiji prema postotku svjetskog [[BDP]]-a |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog BDP-a|Popis država prema % svjetskog BDP-a]] |<small>Ekonomija [[Afšaridska Monarhija|Afšaridske Monarhije]] je [[1747.]] godine sačinjavala 33,1% ukupnog svjetskog [[BDP]]-a što je najveći postotak zabilježen u historiji.</small> |align="center"|2011. |- |Najduži imperijalni status |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Perzijsko Carstvo|Popis iranskih imperija]] |<small>[[Iran]] ima najduži imperijalni status (od [[625. pne.]] do danas približno 2000 godina).</small> |align="center"|2011. |} ==== Kultura ==== {{Glavni|Iranska kultura}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Broj spomenika [[UNESCO]]-ve [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''239'' |[http://whc.unesco.org/en/list UNESCO] |<small>Ukupno se 15 (grupiranih) [[Spomenik kulture|spomenika kulture]] nalazi se na [[UNESCO]]-voj listi [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].</small> |align="center"|2011. |- |Međunarodni [[Turizam|turistički]] posjeti |align="right"|'''58.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf UNWTO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150903225411/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf |date=2015-09-03 }} |<small>U 2007. godini zemlju je posjetilo oko 2,219.000 stranih turista kojima je na raspolaganju 641 [[hotel]] s ukupno 63.000 [[krevet]]a.</small> |align="center"|2007. |- |Zarada od [[Turizam|turizma]] |align="right"|'''28.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_1_en.pdf UNWTO]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Godišnja zarada od [[Turizam|turizma]] iznosi 8,7 milijardi [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Međunarodna [[Turizam|turistička]] potrošnja |align="right"|'''28.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/eco_int_tou_exp_cur_us-international-tourism-expenditures-current-us Svjetska banka] |<small>Iranski [[turist]]i godišnje potroše oko 4,4 milijardi [[USD]] na posjete stranim zemljama.</small> |align="center"|2004. |- |Najduži [[Fortifikacija|obrambeni zid]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Fortifikacija]] |<small>[[Veliki gorganski zid]] drugi je najveći [[Fortifikacija|fortifikacijski]] sustav (nakon [[Kineski zid|Kineskog zida]]).</small> |align="center"|2011. |- |Najstariji [[Voda|vodospremnik]] u upotrebi |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Kanat#Iran|Kanat]] |<small>Vodospremnik u [[Gonabad]]u (pokrajina [[Razavi Horasan]]) star je 2700 godina i dan danas je u upotrebi, a opskrbljuje ga najstariji i najveći svjetski [[kanat]].</small> |align="center"|2011. |- |Najveća [[struktura]] od [[Opeka|opeke]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://whc.unesco.org/en/list/1208 UNESCO] |<small>[[Citadela]] [[Arg-e Bam]] čija se gradnja datira u [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidski period]] najveća je struktura od [[Adobe|nepečene opeke]] u svijetu. Građevina je pretrpjela znatna oštećenja u [[Potres u Bamu 2003.|potresu 2003.]] godine i danas je u fazi rekonstrukcije.</small> |align="center"|2011. |- |Najviši [[toranj]] od [[Opeka|opeke]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://skyscraperpage.com/cities/?buildingID=45705 ''Skyscraper Page''] |<small>[[Gonbad-e Kabus (toranj)|Gonbad-e Kabus]] u pokrajini [[Golestan]] izgrađen oko 1000. godine u vrijeme vladavine [[Zijaridi|zijaridske]] dinastije je visinom od 72 metra najviši [[toranj]] od [[Opeka|opeke]] u svijetu.</small> |align="center"|2011. |- |Najviši samostojeći [[toranj]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Toranj]] |<small>[[Toranj Milad]] sa 435 m šesti je najviši samostojeći [[toranj]] svijeta i najviša [[građevina]] u zemlji.</small> |align="center"|2011. |- |Najveći [[nogomet]]ni [[stadion]] |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.worldstadiums.com/stadium_menu/stadium_list/100000.shtml World Stadiums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061023205044/http://www.worldstadiums.com/stadium_menu/stadium_list/100000.shtml |date=2006-10-23 }} |<small>[[Stadion Azadi]] sa 100.000 sjedećih mjesta peti je najveći nogometni stadion na svijetu.</small> |align="center"|2011. |- |Najveća [[sport]]ska dvorana |align="right"|'''29.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.worldstadiums.com/ World Stadiums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060316095418/http://www.worldstadiums.com/ |date=2006-03-16 }} |<small>[[Dvorana Azadi]] sa 40.000 sjedećih mjesta 29. je najveća sportska dvorana svijeta.</small> |align="center"|2011. |- |Najveća zbirka [[dragulj]]a |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.cbi.ir/Page/AboutTreasuryNationalJewels_en.aspx Iranska središnja banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210926233157/https://www.cbi.ir/Page/AboutTreasuryNationalJewels_en.aspx |date=2021-09-26 }} |<small>Najveća zbirka [[dragulj]]a nalazi se u Iranskoj centralnoj banci.</small> |align="center"|2011. |- |Najveći proizvođač [[sag]]ova |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.erug.com/learnrugs/learn_detail/make/lrn_make_iran.htm E-Rug] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060902125320/http://www.erug.com/learnrugs/learn_detail/make/lrn_make_iran.htm |date=2006-09-02 }} |<small>U zemlji se proizvede 3/4 ručno izrađenih [[Perzijski sag|sagova]] odnosno 30% udjela u svjetskom izvozu.</small> |align="center"|2011. |- |Najveći ručno proizvedeni [[sag]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://web.archive.org/web/20071213143256/http://news.nationalgeographic.com/news/2007/08/070801-iran-picture.html National Geographic] |<small>Godine 2010. proizveden je najveći [[Perzijski tepih|tepih]] površine od 5625 m².</small> |align="center"|2011. |- |Posjećenost [[Kinematografija|kinodvoranama]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_cin_att-media-cinema-attendance UN] |<small>Godišnja posjećenost [[Kinematografija|kinodvoranama]] je 26,000.000.</small> |align="center"|2003. |- |Broj mjesta u [[Kinematografija|kinodvoranama]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_cin_sea-media-cinemas-seats UN] |<small>Oko 173.000 mjesta u [[Kinematografija|kinodvoranama]].</small> |align="center"|1995. |} === Društvo === {{Glavni|Iran}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Stopa zadovoljstva [[život]]om |align="right"|'''96.''' |align="center"|''178'' |[http://www.worldlingo.com/ma/enwiki/en/Satisfaction_with_Life_Index ''University of Leicester''] |<small>Mjerenje obuhvaća zdravlje, zdravstvo i pristup primarnom obrazovanju.</small> |align="center"|2006. |- |Stopa nelinearne kvalitete [[život]]a |align="right"|'''67.''' |align="center"|''171'' |[http://arxiv.org/PS_cache/arxiv/pdf/1008/1008.4063v2.pdf ''University of Leicester''] |<small>Mjerenje kvalitete života se zasniva na nelinearnoj metodi.</small> |align="center"|2005. |- |Stopa [[zatvor]]enika |align="right"|'''57.''' |align="center"|''217'' |[http://www.edutube.org/interactive/prison-population-capita ''International Centre for Prison Studies''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130317141508/http://edutube.org/interactive/prison-population-capita |date=2013-03-17 }} |<small>222 zatvorenika na 100.000 stanovnika.</small> |align="center"|2009. |- |Postotak ženskih [[zatvor]]enika |align="right"|'''81.''' |align="center"|''134'' |[http://www.nationmaster.com/graph/cri_pri_fem-crime-prisoners-female ''International Centre for Prison Studies''] |<small>3.5% ženskih od ukupnog broja zatvorenika.</small> |align="center"|2003. |- |Postotak neosuđenih [[zatvor]]enika |align="right"|'''89.''' |align="center"|''143'' |[http://www.nationmaster.com/graph/cri_pri_pre_tri_det-crime-prisoners-pre-trial-detainees ''International Centre for Prison Studies''] |<small>24.8% neosuđenih od ukupnog broja zatvorenika.</small> |align="center"|2003. |- |Stopa [[Ubojstvo|ubojstava]] s namjerom |align="right"|'''66.''' |align="center"|''144'' |[[UN]] |<small>Stopa ubojstava s namjerom iznosi 2,93 na 100.000 stanovnika.</small> |align="center"|2009. |- |Stopa emancipacije [[Majka|majki]] u društvu |align="right"|'''49.''' |align="center"|''158'' |''Save the Children'' |<small>Mjerenje uključuje zastupljenost majki u zdravstvu, obrazovanju, ekonomskim i političkim slobodama.</small> |align="center"|2009. |- |Stopa emancipacije [[žena]] u društvu |align="right"|'''45.''' |align="center"|''158'' |''Save the Children'' |<small>Mjerenje uključuje zastupljenost žena u zdravstvu, obrazovanju, ekonomskim i političkim slobodama.</small> |align="center"|2009. |- |Stopa [[Djeca|dječjih]] prava |align="right"|'''45.''' |align="center"|''158'' |''Save the Children'' |<small>Mjerenje obuhvaća prava djece na zdravstvenu srb, obrazovanje i druge slobode.</small> |align="center"|2009. |- |Stopa [[Djeca|dječjeg]] razvoja |align="right"|'''68.''' |align="center"|''143'' |[https://web.archive.org/web/20090219105344/http://www.savethechildren.org.uk/en/docs/child-development-index.pdf ''Save the Children''] |<small>Mjerenje obuhvaća dječje obrazovanje, zdravstvenu srb i prehranu.</small> |align="center"|2006. |- |Sen stopa društvene skrbi |align="right"|'''49.''' |align="center"|''131'' |''Handbook of social choice and welfare'' |<small>Stopa se mjeri umnoškom BDP-a po glavi i razlike između broja 1 i drušvenog ginijevog koeficijenta.</small> |align="center"|2009. |- |Stopa razvoja [[spol]]ne jednakosti |align="right"|'''76.''' |align="center"|''155'' |[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2009_EN_Complete.pdf UN] |<small>Stopa pokazuje spolnu nejednakost glede dužine i kvalitete života, obrazovanja i životnog standarda.</small> |align="center"|2009. |- |Najniža stopa [[Rastava braka|razvoda]] |align="right"|'''25.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table25.pdf UN] |<small>Stopa je 2004. iznosila 0.94 na 1000 stanovnika, a 2009. godine povećala se na 1,7 na 1000 stanovnika.<ref>{{fas icon}}{{cite web|last=Mehr News|url=http://www.mehrnews.com/fa/newsdetail.aspx?NewsID=1179586|title=رشد 6.5 برابری نرخ طلاق/ ناکارآمدی سیاستهای تحکیم خانواده|publisher=MehrNews.com|year=2010.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2012-10-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013044249/http://www.mehrnews.com/fa/newsdetail.aspx?NewsID=1179586|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|2004. |- |Najviša prosječna dob pri stupanju u [[brak]] |align="right"|'''25. (49.)''' |align="center"|''73'' |[[UN]] |<small>Za muškarce 29,7 godina, a za žene 23,9 godina.</small> |align="center"|2004. |} ==== Stanovništvo ==== {{Glavni|Stanovništvo Irana}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Broj [[Etnička skupina|etničkih skupina]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.joshuaproject.net/ Joshua Project] |<small>U zemlji žive 103 [[Etničke grupe Irana|etničke skupine]].</small> |align="center"|2011. |- |Broj [[Stanovništvo|stanovnika]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Dodatak:Popis država po stanovništvu|Popis država po stanovništvu]] |<small>Prema posljednjem službenom popisu iz 2006. godine zemlja je imala 70,495.782 stanovnika.<ref name="IranPop2006">{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=2.6. Settled and unsettled population and households of ostans, 1385 census|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98492&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2011. |- |[[Gustoća stanovništva]] |align="right"|'''163.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|Popis država po gustoći stanovništva]] |<small>Prema posljednjem službenom popisu iz 2006. godine gustoća naseljenosti bila je 43,3 stan./km².</small> |align="center"|2011. |- |Rast [[Stanovništvo|stanovništva]] |align="right"|'''96.''' |align="center"|''230'' |[http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/WPP2006_Highlights_rev.pdf UN] |<small>Prema podacima UN-a rast stanovništva iznosi 1.35%, a prema najnovijim službenim iranskim izvorima 1.6%.<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=2.1. Population and average annual growth|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98487&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. 3. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref></small> |align="center"|2010. |- |[[Stopa rodnosti]] |align="right"|'''96.''' |align="center"|''195'' |[http://esa.un.org/unpp/index.asp?panel=2 UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090215000125/http://esa.un.org/unpp/index.asp?panel=2 |date=2009-02-15 }} |<small>Godišnje 20,3 rođenja na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2010. |- |[[Stopa plodnosti]] |align="right"|'''129.''' |align="center"|''195'' |[http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/WPP2006_Highlights_rev.pdf UN] |<small>Stopa plodnosti prema podacima [[UN]]-a iznosi 2.04 djece po ženi u 2010. godini. Zahvaljujući općem obiteljskom programu stopa se smanjila od 6,6 djece po ženi u 1970. na približno dvoje djece u 2005. godini što je jedan od najvećih ikad zabilježenih padova stope plodnosti.<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Larsen|first=Janet|title=Iran's Model Fertility Program|work=Minnesotans For Sustainability|publisher=Mnforsustain.org|location=Minnesota|url=http://www.mnforsustain.org/iran_model_of_reducing_fertility.htm|date=28. 12. 2001.|accessdate=18. 3. 2011|archivedate=2017-04-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170425044122/http://www.mnforsustain.org/iran_model_of_reducing_fertility.htm|deadurl=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Farrokhi|first=Farid|coauthors=Nili, Farhad|title=Impact of Subsidies on Evolution of Fertility and Human Capital in the Iranian Economy|publisher=University of Illinois|location=Chicago|url=http://www.mnforsustain.org/iran_model_of_reducing_fertility.htm|year=2010.|accessdate=18. 3. 2011|archivedate=2017-04-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170425044122/http://www.mnforsustain.org/iran_model_of_reducing_fertility.htm|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Stopa [[Adolescencija|adolescentske]] plodnosti |align="right"|'''139.''' |align="center"|''185'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_ado_fer_rat_bir_per_1000_wom_age_1519-000-women-ages-15-19 Svjetska banka] |<small>Na 1000 žene između 15 i 19 godina starosti godišnje se rodi 19.14 djece.</small> |align="center"|2005. |- |[[Stopa smrtnosti]] |align="right"|'''165.''' |align="center"|''195'' |[http://esa.un.org/unpp/index.asp?panel=2 UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090215000125/http://esa.un.org/unpp/index.asp?panel=2 |date=2009-02-15 }} |<small>Godišnje 5,4 smrti na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2010. |- |Stopa [[Migracija|migracije]] |align="right"|'''123.''' |align="center"|''154'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2112rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181224210148/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2112rank.html |date=2018-12-24 }} |<small>-0.13 migranata na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2011. |- |Broj [[Imigracija|useljenika]] |align="right"|'''21.''' |align="center"|''192'' |[[UN]] |<small>U zemlji se nalazi oko 1,959.000 useljenika odnosno 1.05% svjetskog broja useljenika ili 2.86% ukupnog iranskog stanovništva.</small> |align="center"|2005. |- |Broj stranih [[izbjeglica]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/imm_ref-immigration-refugees UN] |<small>U zemlji prebiva najveći broj stranih izbjeglica u svijetu<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|url=http://www.nationsencyclopedia.com/economies/Asia-and-the-Pacific/Iran.html|title=Iran - Location and size, Population, Infrastructure, power, and communications, Transportation|publisher=Nationsencyclopedia.com|date=6. 1. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|url=http://www.iranreview.org/content/view/5985/37/|title=Islamic Republic of Iran and the Issue of Refugees|publisher=Iran Review|date=19. 8. 2010.|accessdate=18. 3. 2011|archivedate=2020-04-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200403200305/http://www.iranreview.org/content/view/5985/37/|deadurl=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Payvand Iran News|url=http://payvand.com/news/04/jul/1018.html|title=Iran: Iraqi refugees use new border crossing|publisher=Payvand.com|date=5. 7. 2004.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2018-12-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226073405/http://payvand.com/news/04/jul/1018.html%20|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Vafa|first=Omid|url=http://www.allacademic.com/meta/p_mla_apa_research_citation/0/9/8/4/2/p98424_index.html|title=Refugees in Iran and International Security|publisher=Allacademic.com|location=San Diego, California|date=22. 3. 2006.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2018-12-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226073527/http://www.allacademic.com/meta/p_mla_apa_research_citation/0/9/8/4/2/p98424_index.html%20|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Bahmani|first=Atousa|url=http://www.icri-ir.com/factsheet.htm|title=International Consortium for Refugees in Iran|publisher=Icri-ir.com|year=2003.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2008-07-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724003707/http://www.icri-ir.com/factsheet.htm}}</ref>, uglavnom [[Irak|iračkih]] i [[afganistan]]skih<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Strand|first=Arne|coauthors=Suhrke, Astri; Harpviken, Kristian Berg|url=http://www.cmi.no/afghanistan/peacebuilding/docs/CMI-PRIO-AfghanRefugeesInIran.pdf|title=Afghan Refugees in Iran: From Refugee Emergency to Migration Management|publisher=CMI & PRIO|location=Oslo|date=16. 6. 2004.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref>. Godine 2010. u zemlji je boravilo oko tri milijuna afganistanskih izbjeglica, a tokom zadnja tri desetljeća prosječan broj stranih izbjeglica bio je iznad pet milijuna.<ref>{{fas icon}} {{cite web|url=http://www.tabnak.ir/fa/news/133751/%D8%A2%D9%85%D8%A7%D8%B1%DB%8C-%D8%A7%D8%B2-%D8%AA%D8%B9%D8%AF%D8%A7%D8%AF-%D9%BE%D9%86%D8%A7%D9%87%D9%86%D8%AF%DA%AF%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D9%81%D8%BA%D8%A7%D9%86%DB%8C-%D8%AF%D8%B1-%D8%A7%DB%8C%D8%B1%D8%A7%D9%86 |title=آماری از تعداد پناهندگان افغانی در ایران|publisher=Tabnak.ir|year=2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|1999. |- |Procjene broja stanovnika za [[2015.]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/peo_pop_in_201-people-population-in-2015 UN] |<small>Prema sadašnjim procjenama godine 2015. zemlja će imati 79,917.000 stanovnika, a njihov će broj 2020. porasti na 83,7 milijuna<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UNDP|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2009_EN_Complete.pdf|title=Overcoming barriers: Human mobility and development|publisher=United Nations Development Programme|year=2009.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref>. Broj od 100 milijuna stanovnika zemlja će doseći oko 2025. godine.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Earth Trends|url=http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/pop_cou_364.pdf|title=Islamic Republic of Iran: Population, Health, and Human Well-Being|publisher=Earth Trends World Resources Institute|year=2009.|accessdate=18. 3. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20041026013244/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/pop_cou_364.pdf|archivedate=2004-10-26|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2004. |- |Omjer [[Muškarac|M]]/[[Žena|Ž]] stanovništva |align="right"|'''47.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2018.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016065003/https://www.cia.gov/library//publications/the-world-factbook/fields/2018.html |date=2013-10-16 }} |<small>Omjer za sveukupno stanovništvo iznosi 1.02, prilikom rođenja je 1.05, do 15 godina 1.05, od 15-64 godina 1.02, iznad 65 godina 0.91.</small> |align="center"|2011. |- |Prosječna starost stanovništva |align="right"|'''120.''' |align="center"|''230'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2177.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180114011747/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2177.html |date=2018-01-14 }} |<small>Prosječna starost stanovništva je 26,8 godina; 26,6 za muškarce odnosno 27,1 za žene.</small> |align="center"|2011. |- |Najmnogoljudniji [[grad]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''61'' |[http://www.ssb.no/en/yearbook/tab/tab-055.html SSB] |<small>Glavni grad [[Teheran]] sa 7,873.000 stanovnika 16. je najmnogoljudniji grad svijeta. Upravna gradska površina iznosi 760&nbsp;km², a gustoća 10.359 st./km².</small> |align="center"|2011. |- |Najmnogoljudnija [[Grad|urbana]] područja |align="right"|'''33.''' |align="center"|''188'' |[[UN]] |<small>[[Teheran]] (8,170.000) nalazi se na 32., a [[Mašhad]] (2,585.000) na 139. mjestu.</small> |align="center"|2007. |- |Najmnogoljudnija [[Grad|urbana]] [[aglomeracija]] |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[[UN]] |<small>[[Teheran]]ska aglomeracija broji 13,413,348 stanovnika i 10. je najveća na svijetu.</small> |align="center"|2010. |- |Postotak [[Grad|urbanog]] stanovništva |align="right"|'''72.''' |align="center"|''210'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2212.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122160008/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2212.html |date=2019-01-22 }} |<small>Prema američkim podacima 2010. godine 71% iranskog stanovništva živjelo u gradovima, a prema službenim iranskim izvorima iz 2006. postotak je iznosio 68.46% odnosno 48,259.964 od 70,495.782 stanovnika.<ref name="IranPop2006"/></small> |align="center"|2010. |- |Stopa [[Urbanizacija|urbanizacije]] |align="right"|'''99.''' |align="center"|''210'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2212.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122160008/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2212.html |date=2019-01-22 }} |<small>Procjenjena stopa urbanizacije za period između 2010. i 2015. godine iznosi 1,9%.</small> |align="center"|2010. |} ==== Religija ==== {{Glavni|Religija u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Najveći broj [[musliman]]a |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_num_of_mus-religion-islam-number-of-muslim ''Nation Master''] |<small>Prema službenom popisu u državi živi 70,097.741 muslimana.<ref name="IranRel2006">{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=2.6. Population by Sex and Religion, 1385 census|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-08-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20110809181642/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2005. |- |Postotak [[musliman]]a |align="right"|'''6.''' |align="center"|''168'' |[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_per_mus-religion-islam-percentage-muslim IRF] |<small>Prema američkim procjenama muslimani čine 98% ukupnog stanovništva, a prema službenim iranskim izvorima 99,4%.<ref name="IranRel2006"/></small> |align="center"|2004. |- |Najveći broj [[Šijiti|šijita]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''67'' |[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_shi-religion-islam-shia ''Nation Master''] |<small>U državi živi 61,924,500 [[Šijiti|šijita]], a iza [[Iran]]a slijede [[Pakistan]], [[Indija]], [[Irak]] i [[Turska]].</small> |align="center"|2005. |- |Postotak [[Šijiti|šijita]] među [[musliman]]ima |align="right"|'''1.''' |align="center"|''67'' |[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_shi_to_mus-religion-islam-shia-to-muslim ''Nation Master''] |<small>89% muslimana u državi su [[šijiti]].</small> |align="center"|2005. |- |Postotak [[Suniti|sunita]] među [[musliman]]ima |align="right"|'''67.''' |align="center"|''67'' |[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_sun_to_mus-religion-islam-sunni-to-muslim ''Nation Master''] |<small>9% muslimana u državi su [[suniti]].</small> |align="center"|2005. |- |Najveća [[džamija]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Džamija]] |<small>Džamija [[Goharšad (džamija)|Goharšad]] u [[Mašhad]]u prima 700.000 ljudi što je čini drugom najvećom na svijetu.</small> |align="center"|2011. |- |Broj [[Kršćanstvo|kršćana]] |align="right"|'''143.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.joshuaproject.net/countries.php?rog3=IR ''Joshua Project''] |<small>Broj [[Kršćanstvo|kršćana]] kreće se od 109.415.<ref name="IranRel2006"/> do 300.000.</small> |align="center"|2011. |- |Broj [[Katoličanstvo|katolika]] |align="right"|'''149.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/rel_rom_cat_by_cou_rom_cat_cat_tot-roman-catholicism-country-catholic-total ''Nation Master''] |<small>Broj [[Katoličanstvo|katolika]] u zemlji je 13.603.</small> |align="center"|2004. |- |Broj [[Crkva|crkava]] u [[islam]]skom svijetu |align="right"|'''1.''' |align="center"|''56'' |>>>>> |<small>U zemlji je aktivno oko 600 [[Crkva|crkava]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Ahmadinejad: Religious minorities live freely in Iran|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/107018.html|date=24. 9. 2009.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2013-01-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130101153754/http://edition.presstv.ir/detail/107018.html}}</ref>, više nego u bilo kojoj većinski muslimanskoj državi. Druga je [[Turska]] sa 236 crkava.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Go Turkey|title=Turkey - Religion|publisher=Turkey Ministry of Culture and Tourism|location=Ankara|url=http://www.goturkey.com/content.php?cid=51538&typ=c&lng=en|year=2007.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2011. |- |Najstarija [[Crkva|crkava]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.tebyan.net/Events_History/2005/12/25/27455.html ''Tebyan'']{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Crkva sv. Marije na sjeverozapadu zemlje druga je najstarija na svijetu.</small> |align="center"|2011. |- |Broj [[Židovi|Židova]] |align="right"|'''24.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/rel_jew-religion-jews ''World Jewish Congress''] |<small>U Iranu prema raznim procjenama živi između 10.000<ref name="IranRel2006"/> i 25.000 [[Židovi|Židova]].<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Harrison|first=Frances|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5367892.stm|title=Iran's proud but discreet Jews|publisher=BBC News|date=22. 9. 2006.|accessdate=18. 3. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Cohen|first=Roger|url=http://www.bibijon.org/iranimage/|title=Iran's Image|publisher=BiBiJon|date=30. 12. 2009.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-11-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20111124033119/http://www.bibijon.org/iranimage/|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|1998. |- |Broj [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Zoroastrizam]] |<small>U državi živi 19.823 [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]], a najviše ih živi u [[Indija|Indiji]] (oko 60.000).</small> |align="center"|2005. |} ==== Zdravstvo ==== {{Glavni|Zdravstvo u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Očekivana [[život]]na dob |align="right"|'''108.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/WPP2006_Highlights_rev.pdf UN] |<small>Sveukupna očekivana životna dob je 71 godina (69,4 za muškarce i 72,6 za žene).</small> |align="center"|2010. |- |Postotak pokrivenosti [[Zdravstvo|zdravstvenom]] skrbi |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://web.archive.org/web/20090514035736/http://apps.who.int/globalatlas/predefinedReports/TB/PDF_Files/irn.pdf WHO] |<small>100% stanovništva pokriveno je [[Zdravstvo|zdravstvenom]] skrbi.</small> |align="center"|2007. |- |Izdvajanja za [[zdravstvo]] prema postotku [[BDP]]-a |align="right"|'''53.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.who.int/whosis/whostat/2009/en/index.html WHO] |<small>Ukupna izdvajanja za [[zdravstvo]] čine 6,8% [[BDP]]-a po kupovnoj moći.</small> |align="center"|2006. |- |Izdvajanja za [[zdravstvo]] per capita |align="right"|'''69.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.who.int/whosis/whostat/2009/en/index.html WHO] |<small>Za [[zdravstvo]] se izdvaja 678 [[USD]] po stanovniku, a ukupna izdvajanja čine 6,8% [[BDP]]-a po kupovnoj moći.</small> |align="center"|2006. |- |Kvaliteta [[Zdravstvo|zdravstvene]] skrbi |align="right"|'''93.''' |align="center"|''190'' |[http://www.photius.com/rankings/healthranks.html WHO] |<small>Države su kotirane od najkvalitetnije zdravstvene skrbi do najlošije.</small> |align="center"|2000. |- |Učinkovitost [[Zdravstvo|zdravstvene]] skrbi |align="right"|'''58.''' |align="center"|''191'' |[http://www.photius.com/rankings/world_health_performance_ranks.html WHO] |<small>Mjerenje obuhvaća cjelokupni zdravstveni sustav uključujući njegovu raspodjelu, odgovornost i financijsku ravnopravnost.</small> |align="center"|1997. |- |Broj [[liječnik]]a na 10.000 stanovnika |align="right"|'''95.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Complete_reprint.pdf UN] |<small>9 [[liječnik]]a na 10.000 stanovnika odnosno 29.937 [[liječnik]]a opće [[Medicina|medicine]], 173.076 pomoćnog medicinskog osoblja i 118.531 ostalih (ukupno 321.544 zaposlenika).<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=16.1. Employed Population in the Ministry of Health and Medical Education by Ocupation Group|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98910&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305225909/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98910&S=TP|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2004. |- |Broj [[Bolnica|bolničkih]] [[krevet]]a na 1000 stanovnika |align="right"|'''133.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_hos_bed_per_1000_peo-beds-per-1-000-people Svjetska banka] |<small>1,6 [[Bolnica|bolničkih]] [[krevet]]a na 1000 stanovnika odnosno 116.474 prema službenim izvorima (79.772 državnih, 12.594 privatnih i 24.108 ostalih).<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=16.4. Number of Beds Operating Medical Establishments by Legal Status|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98913&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305225913/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98913&S=TP|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2001. |- |Postotak domaće proizvodnje [[lijek]]ova |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.presstv.ir/detail/144089.html ''PressTV''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100929072124/http://www.presstv.ir/detail/144089.html |date=2010-09-29 }} |<small>Oko 96% potrebnih [[lijek]]ova proizvedu tuzemne [[Farmacija|farmaceutske]] tvrtke.</small> |align="center"|2010. |- |Zarada od izvoza [[lijek]]a per capita |align="right"|'''25.''' |align="center"|''Svijet'' |[[WHO]] |<small>Godišnja zarada od izvoza [[lijek]]a iznosi oko 35 milijuna dolara odnosno oko 0,5 [[USD]] po stanovniku.</small> |align="center"|2008. |- |Dostupnost osnovnim [[lijek]]ovima |align="right"|'''54.''' |align="center"|''163'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_dru_acc-health-drug-access WHO] |<small>Prosječna dostupnost osnovnim lijekovima u zemlji je 80%.</small> |align="center"|2000. |- |Dostupnost [[Sanitarno inženjerstvo|sanitarijama]] |align="right"|'''22.''' |align="center"|''129'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_acc_to_san-health-access-to-sanitation ''The World Factbook''] |<small>99% stanovništva ima pristup osnovnim sanitarijama.</small> |align="center"|2003. |- |Postotak izravnih privatnih izdataka za [[zdravstvo]] |align="right"|'''64.''' |align="center"|''187'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_out_hea_exp_of_pri_exp_on_hea-health-out-pocket-expenditure-private Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310100057/http://www.nationmaster.com/graph/hea_out_hea_exp_of_pri_exp_on_hea-health-out-pocket-expenditure-private |date=2012-03-10 }} |<small>Postotak iznosi 94,8%.</small> |align="center"|2004. |- |Postotak pretplate privatnih [[Zdravstvo|zdravstvenih]] izdataka |align="right"|'''75.''' |align="center"|''187'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_pre_pla_as_of_pri_exp_on_hea-health-prepaid-plans-private-expenditure WHO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310102939/http://www.nationmaster.com/graph/hea_pre_pla_as_of_pri_exp_on_hea-health-prepaid-plans-private-expenditure |date=2012-03-10 }} |<small>Postotak iznosi 2,9%.</small> |align="center"|2002. |- |Postotak [[Glad|pothranjenosti]] |align="right"|'''76.''' |align="center"|''76'' |[http://www.fao.org/docrep/012/i0876e/i0876e00.htm FAO] |<small>Manje od 5% stanovništva je [[Glad|pothranjeno]] ([[:Datoteka:Percentage population undernourished world map.PNG|UN-ov statistička karta]]).</small> |align="center"|2009. |- |Korištenje [[Kontracepcija|kontracepcije]] kod žena |align="right"|'''25.''' |align="center"|''176'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_con_pre_of_wom_age_1549-prevalence-women-ages-15-49 Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120102042832/http://www.nationmaster.com/graph/hea_con_pre_of_wom_age_1549-prevalence-women-ages-15-49 |date=2012-01-02 }} |<small>74% žena između 15 i 49 godina koristi [[Kontracepcija|kontracepcijska sredstva]].</small> |align="center"|2000. |- |Najviša stopa smrtnosti [[Novorođenče|novorođenčadi]] |align="right"|'''119.''' |align="center"|''195'' |[http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/WPP2006_Highlights_rev.pdf UN] |<small>Stopa iznosi 30,6 na 1000 [[Novorođenče|novorođenčadi]].</small> |align="center"|2006. |- |Najviša stopa [[Majka|materinske]] smrtnosti |align="right"|'''92.''' |align="center"|''136'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_mat_mor-health-maternal-mortality UN] |<small>Stopa [[Majka|materinske]] smrtnosti 1999. godine bila je 37 na 100.000 [[porođaj]]a, odnosno 2008. godine 27,8 na 100.000 porođaja.<ref>{{eng icon}}{{cite web|last=Rogers|first=Simon|url=http://www.guardian.co.uk/news/datablog/2010/apr/12/maternal-mortality-rates-millennium-development-goals |title=Maternal mortality: how many women die in childbirth in your country?|publisher=Guardian|location=London|date=12. 4. 2010.|accessdate=19. 2. 2011}}</ref></small> |align="center"|1999. |- |Postotak [[novorođenčad]]i sa smanjenom [[Tijelo (biologija)|tjelesnom]] težinom |align="right"|'''63.''' |align="center"|''95'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_chi_und_rat-health-children-underweight-rate UN] |<small>Popis je rangiran od najvećeg postotka ka najnižem; u zemlji se rodi oko 2% [[novorođenčad]]i sa smanjenom [[Tijelo (biologija)|tjelesnom]] težinom.</small> |align="center"|2005. |- |Postotak zbrinute [[Djeca|djece]] sa simptomima ARI-a |align="right"|'''3.''' |align="center"|''80'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_und_fiv_wit_ari_tak_to_hea_pro-under-fives-ari-taken-provider UN] |<small>Klinički je zbrinuto 93% [[Djeca|djece]] do pet godina starosti koji boluju od akutne respiratorne infekcije.</small> |align="center"|2002. |- |Postotak prisutnosti stručnog osoblja pri [[porođaj]]u |align="right"|'''35.''' |align="center"|''158'' |[https://web.archive.org/web/20100715200621/http://www.savethechildren.org/jump.jsp?path=%2Fpublications%2Fstate-of-the-worlds-mothers-report%2Fstate-worlds-mothers-report-2009.pdf%3FWT.mc_id%3D0509_sowm_b_fullr ''Save the Children''] |<small>97% [[porođaj]]a izvršeno je uz prisutnost stručnog medicinskog osoblja.</small> |align="center"|2009. |- |Postotak [[Sisanje|dojene]] [[Novorođenče|novorođenčadi]] u prvom šestomjesečju |align="right"|'''30.''' |align="center"|''125'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_nut_of_chi_who_are_exc_bre_6_mon-who-exclusively-breastfed-6-months UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310110534/http://www.nationmaster.com/graph/hea_nut_of_chi_who_are_exc_bre_6_mon-who-exclusively-breastfed-6-months |date=2012-03-10 }} |<small>44% [[Novorođenče|novorođenčadi]] isključivo je [[Sisanje|dojeno]] tokom prvih šest mjeseci života.</small> |align="center"|2002. |- |Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Difterija|difterije]], [[Hripavac|hripavca]] i [[tetanus]]a |align="right"|'''1.''' |align="center"|''187'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_dpt-1-year-old-children-dpt3 UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111201171847/http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_dpt-1-year-old-children-dpt3 |date=2011-12-01 }} |<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Difterija|difterije]], [[Hripavac|hripavca]] i [[tetanus]]a.</small> |align="center"|2002. |- |Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Hepatitis#Hepatitis B|hepatitisa B]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''114'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_hep-1-year-old-children-hepb3 UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310110423/http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_hep-1-year-old-children-hepb3 |date=2012-03-10 }} |<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Hepatitis#Hepatitis B|hepatitisa B]].</small> |align="center"|2002. |- |Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Ospice|ospica]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''186'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_mea-1-year-old-children-measles UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309121319/http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_mea-1-year-old-children-measles |date=2012-03-09 }} |<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Ospice|ospica]].</small> |align="center"|2002. |- |Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Dječja paraliza|dječje paralize]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''187'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_pol-1-year-old-children-polio3 UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310111812/http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_pol-1-year-old-children-polio3 |date=2012-03-10 }} |<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Dječja paraliza|dječje paralize]].</small> |align="center"|2002. |- |Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''153'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_tb-1-year-old-children-tb UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310112245/http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_tb-1-year-old-children-tb |date=2012-03-10 }} |<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].</small> |align="center"|2002. |- |Postotak osnovnih [[Cijepljenje|cjepiva]] financiranih od vlade |align="right"|'''1.''' |align="center"|''133'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_of_rou_epi_vac_fin_by_gov_tot-epi-vaccines-financed-government-total % of routine EPI vaccination financed by government] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310104252/http://www.nationmaster.com/graph/hea_of_rou_epi_vac_fin_by_gov_tot-epi-vaccines-financed-government-total |date=2012-03-10 }} |<small>Vlada financira 100% osnovnih [[Cijepljenje|cjepiva]].</small> |align="center"|2002. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} |align="right"|'''110.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a iznosi 175,2 godine na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Tuberkuloza|tuberkulozu]] |align="right"|'''118.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Tuberkuloza|tuberkulozu]] iznosi 0.78 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[spolno prenosive bolesti]] (bez [[HIV]]-a) |align="right"|'''100.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[spolno prenosive bolesti]] (bez [[HIV]]-a) iznosi 1,1 godinu na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[HIV]]/[[AIDS]] |align="right"|'''102.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[HIV]]/[[AIDS]] iznosi 0.83 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[proljev]] |align="right"|'''89.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[proljev]] iznosi 4,4 godine na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[meningitis]] |align="right"|'''122.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[meningitis]] iznosi 0,5 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Hepatitis#Hepatitis B|hepatitis B]] |align="right"|'''88.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Hepatitis#Hepatitis B|hepatitis B]] iznosi 0.14 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[hepatitis C]] |align="right"|'''89.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[hepatitis C]] iznosi 0.07 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za infekcije [[Dišni sustav|dišnog sustava]] |align="right"|'''105.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za infekcije [[Dišni sustav|dišnog sustava]] iznosi 4.62 godine na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[bolesti dišnog sustava]] |align="right"|'''134.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[bolesti dišnog sustava]] iznosi 6.18 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Majka|materinsku]] skrb |align="right"|'''76.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Majka|materinsku]] skrb iznosi 5.49 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Trudnoća|perinatilnu]] skrb |align="right"|'''77.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Trudnoća|perinatilnu]] skrb iznosi 15.97 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Malnutricija|malnutriciju]] |align="right"|'''93.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Malnutricija|malnutriciju]] iznosi 4.24 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Rak (bolest)|rak]] |align="right"|'''148.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Rak (bolest)|rak]] iznosi 7.63 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Šećerna bolest|šećernu bolest]] |align="right"|'''121.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Šećerna bolest|šećernu bolest]] iznosi 2.77 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za bolesti [[Živčani sustav|živčanog sustava]] |align="right"|'''46.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za bolesti [[Živčani sustav|živčanog sustava]] iznosi 34.41 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za bolesti [[Osjeti|osjetnih organa]] |align="right"|'''49.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za bolesti [[Osjeti|osjetnih organa]] iznosi 12.84 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za bolesti [[Krvožilni sustav|krvožilnog sustava]] |align="right"|'''80.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za bolesti [[Krvožilni sustav|krvožilnog sustava]] iznosi 21.63 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[bolesti probavnoga sustava]] |align="right"|'''169.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[bolesti probavnoga sustava]] iznosi 3.44 godine na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za bolesti genitourinarnog sustava |align="right"|'''123.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za bolesti genitourinarnog sustava iznosi 1.86 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Koža|kožne]] bolesti |align="right"|'''145.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Koža|kožne]] bolesti iznosi 0.42 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Ljudski mišići|mišićne]] bolesti |align="right"|'''130.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Ljudski mišići|mišićne]] bolesti iznosi 3.83 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Malformacija|malformaciju]] |align="right"|'''82.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Malformacija|malformaciju]] iznosi 4.41 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Usta|oralne]] bolesti |align="right"|'''37.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za [[Usta|oralne]] bolesti iznosi 2.13 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za sve nezgode |align="right"|'''29.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za sve nezgode iznosi 29,7 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za namjerno ozljeđivanje |align="right"|'''138.''' |align="center"|''194'' |[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO] |<small>Stopa DALY-a za namjerno ozljeđivanje iznosi 3,2 godina na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2004. |- |Stopa [[Samoubojstvo|samoubojstava]] |align="right"|'''96.''' |align="center"|''103'' |[http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide/country_reports/en/index.html WHO] |<small>Stopa [[Samoubojstvo|samoubojstava]] iznosi 0.3 po 100.000 stanovnika za muškerce, 0.1 po 100.000 stanovnika za žene: ukupno 0.2 po 100.000 stanovnika.</small> |align="center"|2008. |- |Najveća stopa oboljenja od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] |align="right"|'''144.''' |align="center"|''200'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_inc_of_tub_per_100_peo-tuberculosis-per-100-000-people Svjetska banka] |<small>Od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] godišnje oboljeva 23.48 osoba na 100.000 stanovnika.</small> |align="center"|2005. |- |Najveća stopa oboljenja od [[Malarija|malarije]] |align="right"|'''72.''' |align="center"|''94'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_mal_cas_per_100-malaria-cases-per-100-000 UN] |<small>U 2001. godini zabilježeno je 27 slučajeva [[Malarija|malarije]] na 100.000 stanovnika. Godine 2003. oko 90% slučajeva<ref name="RBM">{{eng icon}} {{cite web|last=RBM|title=Country Profile: Iran|publisher=Roll Back Malaria Partnership|location=Geneva, Switzerland|url=http://www.rollbackmalaria.org/wmr2005/profiles/iran.pdf|date=27. 4. 2005.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2008-11-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20081121041317/http://www.rollbackmalaria.org/wmr2005/profiles/iran.pdf|url-status=dead}}</ref> zabilježeno je u jugoistočnim pokrajinama [[Sistan i Balučistan|Sistanu i Balučistanu]], [[Hormuzgan]]u i [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]], od čega približno trećinu čine strane izbjeglice.<ref name="RBM"/></small> |align="center"|2001. |- |Najviši postotak rasprostranjenosti virusa [[HIV]]/[[AIDS]] |align="right"|'''102.''' |align="center"|''171'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2155rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141221190412/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2155rank.html |date=2014-12-21 }} |<small>Oko 0,2% stanovništva zaraženo je virusom [[HIV]]/[[AIDS]].</small> |align="center"|2001. |- |Najviši postotak rasprostranjenosti virusa [[HIV]]/[[AIDS]] (15-49 g.) |align="right"|'''104.''' |align="center"|''148'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_pre_of_hiv_tot_of_pop_age_1549-total-population-ages-15-49 Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111101223442/http://www.nationmaster.com/graph/hea_pre_of_hiv_tot_of_pop_age_1549-total-population-ages-15-49 |date=2011-11-01 }} |<small>Oko 0.15% stanovništva od 15 do 49 godina starosti pozitivno je na virus [[HIV]]/[[AIDS]].</small> |align="center"|2005. |- |Broj smrtnih slućajeva uzrokovanih virusom [[HIV]]/[[AIDS]] |align="right"|'''47.''' |align="center"|''153'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2156rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180723212541/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2156rank.html |date=2018-07-23 }} |<small>Oko 4300 ljudi godišnje umre zbog zaraze virusom [[HIV]]/[[AIDS]].</small> |align="center"|2007. |- |Udjel [[žena]] među zaraženima [[HIV]]-om |align="right"|'''107.''' |align="center"|''112'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_fem_adu_wit_hiv_of_pop_age_15_wit_hiv-adults-hiv-population-ages-15 Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114064152/http://www.nationmaster.com/graph/hea_fem_adu_wit_hiv_of_pop_age_15_wit_hiv-adults-hiv-population-ages-15 |date=2012-01-14 }} |<small>16.67% [[HIV]] pozitivnog stanovništva iznad 15 godina čine žene.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[cigareta]] per capita |align="right"|'''67.''' |align="center"|''121'' |[https://web.archive.org/web/20110728113521/http://www.tobaccoatlas.org/downloads/xls/TA3-07-Cigarette-Consumption2.xls WHO] |<small>764 cigareta po stanovniku godišnje. [[Pušenje]] je rasprostranjeno kod 29,6% muškaraca odnosno 5,5% žena starijih od 15 godina.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web|last=WHO|title=Core Health Indicators - Iran|publisher=World Health Organization|url=http://apps.who.int/whosis/database/core/core_select_process.cfm?countries=irn&indicators=AlcoholConsumption&indicators=TobaccoUseAdultMale&indicators=TobaccoUseAdultFemale|year=2005.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2007. |- |Najniža potrošnja [[alkohol]]a per capita |align="right"|'''27.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.who.int/substance_abuse/publications/global_alcohol_report/msbgsruprofiles.pdf WHO] |<small>Godišnja potrošnja [[Alkoholno piće|alkoholnih pića]] iznosi 1.02 litre po stanovniku.</small> |align="center"|2005. |- |Postotak uživanja [[Marihuana|marihuane]] |align="right"|'''31.''' |align="center"|''67'' |[http://www.unodc.org/pdf/WDR_2006/wdr2006_chap6_consumption.pdf UN] |<small>Oko 4,2% stanovništva.</small> |align="center"|1999. |- |Najveće zaplijene [[heroin]]a |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.unodc.org/documents/wdr/WDR_2009/WDR2009_eng_web.pdf UN] |<small>84% svjetskih zaplijena [[heroin]]a koji golemom većinom dolazi iz [[Afganistan]]a.</small> |align="center"|2009. |- |Potrošnja [[Kava|kave]] per capita |align="right"|'''132.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://earthtrends.wri.org/searchable_db/results.php?years=-1&variable_ID=294&theme=6&cID=1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,18,19,20,21,23,24,25,26,210,27,28,29,30,31,32,33,34,211,35,36,37,38,39,40,41,42,213,43,45,46,47,48,44,50,51,52,53,54,55,56,57,59,60,61,62,63,66,67,68,70,72,218,73,74,76,77,78,79,80,81,82,83,84,85,86,87,88,89,90,91,92,93,94,95,96,97,98,99,100,102,103,104,105,106,107,108,111,112,113,114,116,117,120,121,122,124,125,126,127,128,129,130,131,132,134,135,136,137,138,139,140,141,142,143,144,145,146,147,148,149,151,152,153,229,154,155,156,157,202,158,159,160,161,162,163,164,165,166,167,168,169,170,171,172,173,174,175,178,179,180,181,182,183,184,186,187,189,190,191,193,194,195,199,204,205&ccID=0 ''World Resources Institute''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120221221908/http://earthtrends.wri.org/searchable_db/results.php?years=-1&variable_ID=294&theme=6&cID=1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,18,19,20,21,23,24,25,26,210,27,28,29,30,31,32,33,34,211,35,36,37,38,39,40,41,42,213,43,45,46,47,48,44,50,51,52,53,54,55,56,57,59,60,61,62,63,66,67,68,70,72,218,73,74,76,77,78,79,80,81,82,83,84,85,86,87,88,89,90,91,92,93,94,95,96,97,98,99,100,102,103,104,105,106,107,108,111,112,113,114,116,117,120,121,122,124,125,126,127,128,129,130,131,132,134,135,136,137,138,139,140,141,142,143,144,145,146,147,148,149,151,152,153,229,154,155,156,157,202,158,159,160,161,162,163,164,165,166,167,168,169,170,171,172,173,174,175,178,179,180,181,182,183,184,186,187,189,190,191,193,194,195,199,204,205&ccID=0 |date=2012-02-21 }} |<small>Godišnje se po stanovniku potroši oko 0,1&nbsp;kg [[Kava|kave]].</small> |align="center"|2006. |- |Potrošnja [[čaj]]a per capita |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.mapsofworld.com/world-top-ten/world-top-ten-tea-consumer-countries.html ''Maps of World''] |<small>Godišnje se po stanovniku potroši oko 1.43&nbsp;kg [[čaj]]a.</small> |align="center"|2006. |- |Postotak potrošnje [[jod]]irane [[sol]]i |align="right"|'''15.''' |align="center"|''112'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_nut_of_hou_con_iod_sal-nutrition-households-consuming-iodized-salt UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310110350/http://www.nationmaster.com/graph/hea_nut_of_hou_con_iod_sal-nutrition-households-consuming-iodized-salt |date=2012-03-10 }} |<small>94% kućanstava koristi [[jod]]iranu [[sol]].</small> |align="center"|2002. |- |Potrošnja [[Pšenica|pšenice]] per capita |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/agr_gra_whe_con_percap-grains-wheat-consumption-per-capita Američka vlada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100324144415/http://www.nationmaster.com/graph/agr_gra_whe_con_percap-grains-wheat-consumption-per-capita |date=2010-03-24 }} |<small>Godišnje se po stanovniku potroši oko 195&nbsp;kg [[Pšenica|pšenice]].</small> |align="center"|2004. |- |Broj [[Plastična kirurgija|plastičnih operacija]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.artipot.com/articles/663566/nose-plastic-surgery-in-iran.htm ''Artipot''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304234324/http://www.artipot.com/articles/663566/nose-plastic-surgery-in-iran.htm |date=2016-03-04 }} |<small>Oko 100.000 plastičnih operacija godišnje.</small> |align="center"|2010. |- |Broj presađivanja [[bubreg]]a |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://edition.presstv.ir/detail/31609.html ''PressTV'']{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Godišnje se presadi oko 2000 [[bubreg]]a.</small> |align="center"|2007. |- |Broj presađivanja [[bubreg]]a per capita |align="right"|'''35.''' |align="center"|''47'' |[http://www.nationmaster.com/graph/hea_tra_kid_percap-health-transplants-kidney-per-capita ''Worldwide Transplant Center Directory''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100302143040/http://www.nationmaster.com/graph/hea_tra_kid_percap-health-transplants-kidney-per-capita |date=2010-03-02 }} |<small>U 2002. godini presađeno je 3.35205 [[bubreg]]a na milijun stanovnika.</small> |align="center"|2002. |} ==== Obrazovanje ==== {{Glavni|Obrazovanje u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Postotak izdvajanja na [[obrazovanje]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''161'' |[http://www.nationmaster.com/graph/edu_pub_spe_on_edu_tot_of_gov_exp-public-spending-total-government-expenditure Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111122220816/http://www.nationmaster.com/graph/edu_pub_spe_on_edu_tot_of_gov_exp-public-spending-total-government-expenditure |date=2011-11-22 }} |<small>Na [[obrazovanje]] se izdvaja 22.85% od ukupnog državnog [[budžet]]a odnosno oko 110 milijardi [[USD]] godišnje (2011.).</small> |align="center"|2005. |- |Stopa [[pismenost]]i |align="right"|'''86.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu IKC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717053316/http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu |date=2011-07-17 }} |<small>Prema službenim izvorima iz 2006. godine stopa [[pismenost]]i iznad 15 godina iznosi 92,7%, a iznad šest godina 84,6% (54,082.000 od 63,920.000 stanovnika).<ref name="IranLit2006">{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=15.3. Literate Population Aged Six and Over in Urban and Rural Areas by Sex and Ostan, 1385 census|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98862&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. 3. 2011}}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Stopa [[nepismenost]]i smanjena je sa 52,5% u 1976. na 7,3% u 2006. godini. Dodatak: [http://iran.unfpa.org/Documents/SCI%20Charts/Literacy.jpg Statistička karta pismenosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140610203645/http://iran.unfpa.org/Documents/SCI%20Charts/Literacy.jpg |date=2014-06-10 }}</small> |align="center"|2006. |- |Stopa [[pismenost]]i kod [[muškarac]]a (>6 g.) |align="right"|'''114.''' |align="center"|''Svijet'' |[[UN]] |<small>Stopa [[pismenost]]i kod [[muškarac]]a iznad šest godina starosti iznosi 88.74% odnosno 28,835.000 od 32,494.000 muškaraca.<ref name="IranLit2006"/> Dodatak: [http://iran.unfpa.org/Documents/SCI%20Charts/Literacy%20for%20Men.jpg Statistička karta pismenosti muškaraca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140610203559/http://iran.unfpa.org/Documents/SCI%20Charts/Literacy%20for%20Men.jpg |date=2014-06-10 }}</small> |align="center"|2006. |- |Stopa [[pismenost]]i kod [[muškarac]]a (15-24 g.) |align="right"|'''54.''' |align="center"|''155'' |[http://www.nationmaster.com/graph/edu_lit_rat_age_1524_men-rates-aged-15-24-men UN] |<small>98.1% muškog stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno.</small> |align="center"|2005. |- |Stopa [[pismenost]]i kod [[žena]] (>6 g.) |align="right"|'''115.''' |align="center"|''Svijet'' |[[UN]] |<small>Stopa [[pismenost]]i kod [[žena]] iznad šest godina starosti iznosi 80.25% odnosno 25,247.000 od 31,426.000 žena.<ref name="IranLit2006"/> Stopa je 1976. godine iznosila 25,5%. Dodatak: [http://iran.unfpa.org/Documents/SCI%20Charts/Literacy%20for%20Women.jpg Statistička karta pismenosti žena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140610203612/http://iran.unfpa.org/Documents/SCI%20Charts/Literacy%20for%20Women.jpg |date=2014-06-10 }}</small> |align="center"|2006. |- |Stopa [[pismenost]]i kod [[žena]] (15-24 g.) |align="right"|'''54.''' |align="center"|''155'' |[http://www.nationmaster.com/graph/edu_lit_rat_you_fem_of_fem_age_1524-female-females-ages-15-24 UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130508150959/http://www.nationmaster.com/graph/edu_lit_rat_you_fem_of_fem_age_1524-female-females-ages-15-24 |date=2013-05-08 }} |<small>80.82% žena stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno.</small> |align="center"|1990. |- |Omjer [[pismenost]]i [[Žena|Ž]]/[[Muškarac|M]] stanovništva (15-24 g.) |align="right"|'''87.''' |align="center"|''155'' |[http://www.nationmaster.com/graph/edu_wom_to_men_par_ind_as_rat_of_lit_rat_age_1524-literacy-rates-aged-15-24 UN] |<small>Omjer pismenosti između [[žena]] i [[muškarac]]a od 15 do 24 godine starosti iznosi 0.99.</small> |align="center"|2005. |- |Broj objavljenih [[knjiga]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[[UNESCO]] |<small>Godišnje se objavi oko 65.000 novih naslova.<ref>Vidi:<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=Raja News|url=http://www.rajanews.com/detail.asp?id=68753|title=انتشار 65 هزار عنوان کتاب تا پایان سال|publisher=Rajanews.com|year=2010.|accessdate=18. 3. 2011}}<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=Dolat|url=http://www.dolat.ir/NSite/FullStory/?id=197373|title= هزار عنوان کتاب تا پایان امسال منتشر مى شود 65|publisher=Dolat.ir|year=2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Broj objavljenih [[knjiga]] o [[:Kategorija:Primijenjene znanosti|primijenjenim znanostima]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''99'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_app_sci-universal-decimal-classification-applied-sciences UN] |<small>Godišnje se objavi 2426 [[knjiga]] o [[:Kategorija:Primijenjene znanosti|primijenjenim znanostima]].</small> |align="center"|1999. |- |Broj objavljenih [[knjiga]] o [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''94'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_pur_sci-universal-decimal-classification-pure-sciences UN] |<small>Godišnje se objavi 1844 [[knjiga]] o [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]].</small> |align="center"|1999. |- |Broj objavljenih [[knjiga]] o [[Društvene znanosti|društvenim znanostima]] |align="right"|'''30.''' |align="center"|''99'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_soc_sci-universal-decimal-classification-social-sciences UN] |<small>Godišnje se objavi 1319 [[knjiga]] o [[Društvene znanosti|društvenim znanostima]].</small> |align="center"|1999. |- |Broj objavljenih [[Filologija|filoloških]] [[knjiga]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''91'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_phi-titles-universal-decimal-classification-philology UN] |<small>Godišnje se objavi 1486 [[Filologija|filoloških]] [[knjiga]].</small> |align="center"|1999. |- |Broj objavljenih [[knjiga]] o [[Teologija|teologiji]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''96'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_rel_the-universal-decimal-classification-religion-theology UN] |<small>Godišnje se objavi 4504 [[knjiga]] o [[Teologija|teologiji]].</small> |align="center"|1999. |- |Broj objavljenih [[knjiga]] o [[Filozofija|filozofiji]] i [[Psihologija|psihologiji]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''83'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_phi_psy-universal-decimal-classification-philosophy-psychology UN] |<small>Godišnje se objavi 706 [[knjiga]] o [[Filozofija|filozofiji]] i [[Psihologija|psihologiji]].</small> |align="center"|1999. |- |Broj objavljenih [[knjiga]] o [[umjetnost]]i i [[Rekreacija|rekreaciji]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''93'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_art_and_rec-universal-decimal-classification-arts-recreation UN] |<small>Godišnje se objavi 733 [[knjiga]] o [[umjetnost]]i i [[Rekreacija|rekreaciji]].</small> |align="center"|1999. |- |Broj objavljenih [[knjiga]] neodređenih tema |align="right"|'''12.''' |align="center"|''88'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_gen-titles-universal-decimal-classification-generalities UN] |<small>Godišnje se objavi 612 [[knjiga]] neodređenih tema.</small> |align="center"|1999. |- |Broj objavljenih [[Književnost|književnih]] djela |align="right"|'''54.''' |align="center"|''98'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_lit-titles-universal-decimal-classification-literature UN] |<small>Godišnje se objavi 247 [[Književnost|književnih]] djela.</small> |align="center"|1999. |- |Broj [[učenik]]a u [[Osnovna škola|osnovnim školama]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=177 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Osnovna škola|Osnovne škole]] pohađa 5,725.620 [[učenik]]a.</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[učenik]]a u [[Srednja škola|srednjim školama]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=179 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Srednja škola|Srednje škole]] pohađa 7,348.681 [[učenik]]a.</small> |align="center"|2008. |- |Prosječno trajanje [[Obrazovanje|školovanja]] |align="right"|'''49.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Complete_reprint.pdf UN] |<small>Prosječno trajanje školovanja iznosi 14 godina (Napomena: osnovna i srednja škola zajedno traju 11 godina).</small> |align="center"|2010. |- |Stopa uspješnosti [[Škola|školovanja]] |align="right"|'''29.''' |align="center"|''158'' |[https://web.archive.org/web/20100715200621/http://www.savethechildren.org/jump.jsp?path=%2Fpublications%2Fstate-of-the-worlds-mothers-report%2Fstate-worlds-mothers-report-2009.pdf%3FWT.mc_id%3D0509_sowm_b_fullr ''Save the Children''] |<small>Stopa je složeno uvjetovana zdravstvenim, demografskim i školskim čimbenicima.</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Student|studenata]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Sa 3,391.852 [[Student|studenata]] Iran se nalazi na osmom mjestu iza [[Kina|Kine]] (26,691.696), [[SAD|Sjedinjenih Država]] (18,248.124), [[Indija|Indije]] (14,862.962), [[Rusija|Rusije]] (9,446.408), [[Brazil]]a (5,958.135), [[Indonezija|Indonezije]] (4,419.577) i [[Japan]]a (3,938.632).</small> |align="center"|2008. |- |Stopa broja [[Student|studenata]] |align="right"|'''25.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=167 UNESCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140411145622/http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=167 |date=2014-04-11 }} |<small>4716 [[Student|studenata]] na 100.000 stanovnika.</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Sa 1,795.929 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] Iran se nalazi na osmom mjestu iza [[Kina|Kine]] (13,024.326), [[SAD|Sjedinjenih Država]] (10,432.214), [[Indija|Indije]] (5,815.521), [[Rusija|Rusije]] (5,325.544), [[Brazil]]a (3,322.910), [[Indonezija|Indonezije]] (2,096.556) i [[Japan]]a (1,801.673). Žene čine 52.95% udjela u ukupnom broju iranskih studenata.</small> |align="center"|2008. |- |Stopa broja [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] |align="right"|'''22.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=167 UNESCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140411145622/http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=167 |date=2014-04-11 }} |<small>4362 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na 100.000 stanovnika.</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Student|studenata]] na [[Obrazovanje|obrazovnim]] područjima |align="right"|'''17.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Obrazovanje|Obrazovna]] područja pohađa 187.654 iranskih [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Obrazovanje|obrazovnim]] područjima |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Obrazovanje|Obrazovna]] područja pohađa 132.034 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]]. Žene čine 70.36% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Student|studenata]] na [[Humanističke znanosti|humanističkim]] i [[Umjetnost|umjetničkim]] područjima |align="right"|'''8.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Humanističke znanosti|Humanistička]] i [[Umjetnost|umjetnička]] područja pohađa 348.467 iranskih [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Humanističke znanosti|humanističkim]] i [[Umjetnost|umjetničkim]] područjima |align="right"|'''7.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226115641/http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 |date=2014-02-26 }} |<small>[[Humanističke znanosti|Humanistička]] i [[Umjetnost|umjetnička]] područja pohađa 246.481 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]]. Žene čine 70.73% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Student|studenata]] na [[Društvene znanosti|drušvenim znanostima]] (uključujući [[pravo]] i [[Ekonomija|ekonomiju]]) |align="right"|'''9.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226115641/http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 |date=2014-02-26 }} |<small>[[Društvene znanosti]] (uključujući [[pravo]] i [[Ekonomija|ekonomiju]]) pohađa 1,058.191 iranskih [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Društvene znanosti|drušvenim znanostima]] (uključujući [[pravo]] i [[Ekonomija|ekonomiju]]) |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Društvene znanosti]] (uključujući [[pravo]] i [[Ekonomija|ekonomiju]]) pohađa 599.850 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]]. Žene čine 56.69% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Student|studenata]] na [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]] |align="right"|'''6.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Prirodne znanosti]] pohađa 366.850 iranskih [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]] |align="right"|'''4.''' <!-- Rusija i Kina nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226115641/http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 |date=2014-02-26 }} |<small>[[Prirodne znanosti]] pohađa 250.089 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2008. |- |Najveći omjer [[Žena|Ž]]/[[Muškarac|M]] [[Student|studenata]] na [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226115641/http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 |date=2014-02-26 }} |<small>[[Žena|Žene]] čine 68.17% ukupnog broja iranskih [[Student|studenata]] na [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]] što je najveći udjel na svijetu.</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Student|studenata]] na [[Znanost#Tehničke znanosti i tehnologija|tehničkim znanostima]] |align="right"|'''5.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Znanost#Tehničke znanosti i tehnologija|Tehničke znanosti]] pohađa 1,078.822 iranskih [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Znanost#Tehničke znanosti i tehnologija|tehničkim znanostima]] |align="right"|'''1.''' <!-- Napomena: za Rusiju i Kinu nema podataka. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Znanost#Tehničke znanosti i tehnologija|Tehničke znanosti]] pohađa 332.433 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga [[Sjedinjene Države]] sa 235.312 studentica.</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Student|studenata]] na [[Znanost#Poljoprivredne znanosti|poljoprivrednim znanostima]] |align="right"|'''1.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Znanost#Poljoprivredne znanosti|Poljoprivredne znanosti]] pohađa 149.356 iranskih [[Student|studenata]] što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga [[Sjedinjene Države]] sa 127.290 studenata.</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Znanost#Poljoprivredne znanosti|poljoprivrednim znanostima]] |align="right"|'''1.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226115641/http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 |date=2014-02-26 }} |<small>[[Znanost#Poljoprivredne znanosti|Poljoprivredne znanosti]] pohađa 68.328 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga [[Sjedinjene Države]] sa 62.209 studentica.</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Student|studenata]] na [[Znanost#Medicinske znanosti|medicinskim znanostima]] |align="right"|'''10.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226115641/http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 |date=2014-02-26 }} |<small>[[Znanost#Medicinske znanosti|Medicinske znanosti]] pohađa 217.355 iranskih [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Znanost#Medicinske znanosti|medicinskim znanostima]] |align="right"|'''9.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Znanost#Medicinske znanosti|Medicinske znanosti]] pohađa 110.732 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Student|studenata]] na [[Usluga|uslužnim]] područjima |align="right"|'''13.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226115641/http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 |date=2014-02-26 }} |<small>[[Usluga|Uslužna]] područja pohađa 65.912 iranskih [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Usluga|uslužnim]] područjima |align="right"|'''8.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. --> |align="center"|''Svijet'' |[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>[[Usluga|Uslužna]] područja pohađa 36.857 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]].</small> |align="center"|2008. |- |[[Sveučilište]] s najviše [[Student|studenata]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.worldbreakingrecord.com/2010/09/top-10-largest-universities-in-world.html WBR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120514163254/http://www.worldbreakingrecord.com/2010/09/top-10-largest-universities-in-world.html |date=2012-05-14 }} |<small>Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz [[Teheran]]a sa 1,5 milijuna [[Student|studenata]] treće je najveće na svijetu.</small> |align="center"|2010. |- |Privatno [[sveučilište]] s najviše [[Student|studenata]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jul10.pdf ''Turquoise Partners''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205173835/http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jul10.pdf |date=2016-02-05 }} |<small>Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz [[Teheran]]a sa 1,5 milijuna [[Student|studenata]] najveće je privatno sveučilište na svijetu.</small> |align="center"|2010. |- |Stopa obrazovno-ekonomske uspješnosti [[Sveučilište|sveučilišta]] |align="right"|'''34.''' |align="center"|''Svijet'' ||[http://www.educationcounts.govt.nz/__data/assets/pdf_file/0006/73491/Rankings-report-final.pdf Ministry of Education (NZ)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Stopa obuhvaća omjer financijskih izdataka za obrazovanje i uspješnosti [[Sveučilište|sveučilišta]].</small> |align="center"|2009. |- |Najviše osvojeno mjesto na [[Matematika|matematičkoj]] olimpijadi |align="right"|'''1.''' |align="center"|''76'' |[http://www.imo-official.org/results.aspx IMO] |<small>Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1998. godine na [[Tajvan]]u. Od prvog natjecanja 1985. do danas pojedinačno je osvojeno 31 zlatnih, 71 srebrnih i 30 brončanih medalja.<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IMO|title=Countries: Iran|publisher=International Mathematical Olympiad|location=Ljubljana|url=http://www.imo-official.org/country_info.aspx?code=IRN|year=2011.|accessdate=18. 3. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IMO|title=Iran - Team Results|publisher=International Mathematical Olympiad|location=Ljubljana|url=http://www.imo-official.org/country_team_r.aspx?code=IRN|year=2011.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2011. |- |Najviše osvojeno mjesto na [[Fizika|fizičkoj]] olimpijadi |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.jyu.fi/tdk/kastdk/olympiads/history.pdf PAS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303231205/http://www.jyu.fi/tdk/kastdk/olympiads/history.pdf |date=2016-03-03 }} |<small>Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1997. godine. Od prvog natjecanja 1989. do danas pojedinačno je osvojeno 25 zlatnih, 28 srebrnih i 17 brončanih medalja.</small> |align="center"|2011. |- |Najviše osvojeno mjesto na [[Kemija|kemijskoj]] olimpijadi |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://olympiads.ijs.si/icho/database/olimpiads/Icho/Icho28/results.html IJS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100811000518/http://olympiads.ijs.si/icho/database/olimpiads/Icho/icho28/results.html |date=2010-08-11 }} |<small>Najbolje skupno mjesto (3.) osvojeno je 1996. godine u [[Moskva|Moskvi]].</small> |align="center"|2011. |} ===== Znanost i tehnologija ===== {{Glavni|Znanost i tehnologija u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Najveći [[Znanost|znanstveno]]-[[Tehnologija|tehnološki]] rast |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |<small>• [http://www.science-metrix.com/30years-Paper.pdf ''Science Metrix'' (izvještaj)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226073333/http://www.science-metrix.com/30years-Paper.pdf%20 |date=2018-12-26 }}<br />• [http://www.science-metrix.com/30years/index.html# ''Science Metrix'' (grafikon)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220211919/http://www.science-metrix.com/30years/index.html |date=2010-02-20 }}<br />• [https://web.archive.org/web/20080229132616/http://www.berr.gov.uk/files/file27330.pdf Britanska vlada]</small> |<small>Najveći [[Znanost|znanstveno]]-[[Tehnologija|tehnološki]] rast u svijetu. Rast iznosi 1000% u devetogodišnjem periodu između 1995. i 2004. godine; povećanje u svjetskom udjelu izdavanja znanstvenih radova od 0.0003% u 1970. do 0.29% u 2004. (porast od ~100.000% u 33 godine)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Moin|first=Mostafa|coauthors=Mahmoudi, Maryam; Rezaei, Nima|title=Scientific output of Iran at the threshold of the 21st century|publisher=Akadémiai Kiadû & Springer|location=Budapest & Dordrecht|url=http://www.springerlink.com/content/j3w865q255vgr260/fulltext.pdf?page=1|year=2005.|accessdate=18. 3. 2011|archivedate=2020-04-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200423235041/http://www.springerlink.com/content/j3w865q255vgr260/fulltext.pdf?page=1|deadurl=yes}}</ref> odnosno do 1.02% u 2008. godini (porast od 340.000% u 37 godina)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Times HE|title=Field rankings for Iran|publisher=Times Higher Education|location=London|url=http://www.timeshighereducation.co.uk/story.asp?storyCode=410623&sectioncode=26|date=4. 3. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref>. U 2009. godini rast objave bio je 11 puta veći od svjetskog prosjeka, dok se iranski rast udvostručuje svake tri godine.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Côté|first=Grégoire|coauthors=Archambault, Éric|title=Scientific Collaboration between Canada and Developing Countries, 1992-2003|publisher=Science Metrix|location=Montréal, Québec|url=http://www.science-metrix.com/pdf/SM_2005_002_CNS_Collaboration_Canada-Developing_Countries.pdf|date=3. 2005.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2011. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova |align="right"|'''20.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=0&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 25.880 [[Znanost|znanstvenih]] radova (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] citata |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=0&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini objavljeno je 24.587 [[Znanost|znanstvenih]] citata (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Biologija|biologiji]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 2373 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Biologija|biologiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Agronomija|agronomiji]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1102&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdana su 550 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Agronomija|agronomiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Zoologija|zoologiji]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1103&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdana su 348 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Zoologija|zoologiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Prehrana|prehrani]] |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1106&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 526 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Prehrana|prehrani]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Hortikultura|hortikulturi]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1108&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdana su 183 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Hortikultura|hortikulturi]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Botanika|botanici]] |align="right"|'''20.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1110&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 436 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Botanika|botanici]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Tlo|tlu]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1111&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdana su 172 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Tlo|tlu]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Biokemija|biokemiji]] |align="right"|'''21.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1303&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdana su 582 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Biokemija|biokemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Rak (bolest)|zloćudnim novotvorinama]] |align="right"|'''27.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1306&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdana su 159 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Rak (bolest)|zloćudnim novotvorinama]] (7. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Klinika|kliničkoj]] [[Biokemija|biokemiji]] |align="right"|'''23.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1308&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 159 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Klinika|kliničkoj]] [[Biokemija|biokemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Endokrinologija|endokrinologiji]] |align="right"|'''28.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1310&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 144 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Endokrinologija|endokrinologiji]] (7. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Genetika|genetici]] |align="right"|'''32.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1311&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 218 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Genetika|genetici]] (8. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[molekula]]rnoj [[Medicina|medicini]] |align="right"|'''20.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1313&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 113 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[molekula]]rnoj [[Medicina|medicini]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Strukturalizam|strukturalnoj]] [[Biologija|biologiji]] |align="right"|'''12.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1315&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 205 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Strukturalizam|strukturalnoj]] [[Biologija|biologiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdana su 1388 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Kemija|kemijskom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[katalizator]]ima |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1503&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdana su 133 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[katalizator]]ima (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Zaštita na radu|zaštiti]] |align="right"|'''12.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1504&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 80 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Zaštita na radu|zaštiti]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Filtracija|filtraciji]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1506&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 126 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Filtracija|filtraciji]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskim]] [[fluid]]ima |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1507&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdan je 241 [[Znanost|znanstveni]] rad o [[Kemija|kemijskim]] [[fluid]]ima (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Tehnologija|tehnologiji]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1508&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 206 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Tehnologija|tehnologiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemiji]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 2835 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Analitička kemija|analitičkoj kemiji]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1602&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 427 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Analitička kemija|analitičkoj kemiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Elektrokemija|elektrokemiji]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1603&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 263 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Elektrokemija|elektrokemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Anorganska kemija|anorganskoj kemiji]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1604&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 286 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Anorganska kemija|anorganskoj kemiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Organska kemija|organskoj kemiji]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1605&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 480 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Organska kemija|organskoj kemiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o teoretskoj i [[Fizikalna kemija|fizikalnoj kemiji]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1606&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 548 [[Znanost|znanstvenih]] radova o teoretskoj i [[Fizikalna kemija|fizikalnoj kemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Spektroskopija|spektroskopiji]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1607&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 136 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Spektroskopija|spektroskopiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalstvo|računalstvu]] |align="right"|'''22.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 1300 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalstvo|računalstvu]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1702&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdana su 242 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalne mreže|računalnim mrežama]] i [[Komunikacijske znanosti|komunikacijama]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1705&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 168 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalne mreže|računalnim mrežama]] i [[Komunikacijske znanosti|komunikacijama]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o računalnim [[aplikacija]]ma |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1706&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 325 [[Znanost|znanstvenih]] radova o računalnim [[aplikacija]]ma (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Ljudi|ljudsko]]-[[Računalo|računalnoj]] interakciji |align="right"|'''23.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1709&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 20 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Ljudi|ljudsko]]-[[Računalo|računalnoj]] interakciji (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Informacijski sustav|informacijskim sustavima]] |align="right"|'''21.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1710&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 117 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Informacijski sustav|informacijskim sustavima]] (8. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o prijenosu računalnog [[signal]]a |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1711&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 111 [[Znanost|znanstvenih]] radova o prijenosu računalnog [[signal]]a (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[softver]]u |align="right"|'''26.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1712&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2010. godini izdano je 118 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[softver]]u (8. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[menadžment]]u [[Informacijski sustav|informacijskih sustava]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1800&category=1802&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 98 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[menadžment]]u [[Informacijski sustav|informacijskih sustava]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[menadžment]]u [[znanost]]i |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1800&category=1803&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 107 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[menadžment]]u [[znanost]]i (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Stomatologija|stomatologiji]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3500&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 123 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Stomatologija|stomatologiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o oralnoj [[Kirurgija|kirurgiji]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3500&category=3504&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je šest [[Znanost|znanstvenih]] radova o oralnoj [[Kirurgija|kirurgiji]] (2. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[geoznanosti]]ma |align="right"|'''34.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1900&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 528 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[geoznanosti]]ma (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Ekonomska geologija|ekonomskoj geologiji]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1900&category=1905&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 14 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Ekonomska geologija|ekonomskoj geologiji]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Geotehnika|geotehničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1900&category=1909&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 124 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Geotehnika|geotehničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[:Kategorija:Energetika|energetici]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdan je 381 [[Znanost|znanstveni]] rad o [[:Kategorija:Energetika|energetici]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[:Kategorija:Energetika|energetskoj]] tehnologiji |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=2102&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdan je 201 [[Znanost|znanstveni]] rad o [[:Kategorija:Energetika|energetskoj]] tehnologiji (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o tehnologiji [[goriva]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=2103&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 104 [[Znanost|znanstvena]] rada o tehnologiji [[goriva]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Nuklearna energija|nuklearnoj energiji]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=2104&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 136 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Nuklearna energija|nuklearnoj energiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivim izvorima energije]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=2105&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 109 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivim izvorima energije]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 2983 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[zrakoplov]]nom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2202&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 39 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[zrakoplov]]nom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Arhitektura|arhitekturi]] |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2216&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdan je 21 [[Znanost|znanstveni]] rad o [[Arhitektura|arhitekturi]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] |align="right"|'''20.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2215&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 50 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Strukturalizam|strukturalnom]] [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2205&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 245 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Strukturalizam|strukturalnom]] [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalstvo|računalnoj]] [[Mehanika|mehanici]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2206&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 153 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Računalstvo|računalnoj]] [[Mehanika|mehanici]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o nadzornom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2207&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 380 [[Znanost|znanstvenih]] radova o nadzornom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Elektronika|elektroničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2208&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 934 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Elektronika|elektroničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Industrija|industrijskom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2209&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 322 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Industrija|industrijskom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Mehanika|mehaničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2210&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 444 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Mehanika|mehaničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Mehanika|mehanici]] materijala |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2211&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 152 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Mehanika|mehanici]] materijala (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[ocean]]skom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2212&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 55 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[ocean]]skom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o biomedicinskom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2204&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 103 [[Znanost|znanstvena]] rada o biomedicinskom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerskoj]] [[Zaštita na radu|zaštiti]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2213&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 229 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerskoj]] [[Zaštita na radu|zaštiti]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]] |align="right"|'''21.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 986 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] u [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2305&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 218 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] u [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[planet]]arnim promjenama |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2306&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 29 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[planet]]arnim promjenama (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Otrov|toksikologiji]] i mutagenosti |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2307&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 94 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Otrov|toksikologiji]] i mutagenosti (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Gospodarenje otpadom|gospodarenju otpadom]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2311&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 74 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Gospodarenje otpadom|gospodarenju otpadom]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o upravljanju [[Voda|vodom]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2312&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 225 [[Znanost|znanstvenih]] radova o upravljanju [[Voda|vodom]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Znanost materijala|znanosti materijala]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2500&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 1938 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Znanost materijala|znanosti materijala]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemiji]] materijala |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2500&category=2505&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 299 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemiji]] materijala (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[polimer]]ima i [[Plastika|plastici]] |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2500&category=2507&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 358 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[polimer]]ima i [[Plastika|plastici]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematika|matematici]] |align="right"|'''20.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 1.253 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematika|matematici]] (7. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Algebra|algebri]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2602&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 88 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Algebra|algebri]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2603&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 106 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o primijenjenoj [[Matematika|matematici]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2604&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 523 [[Znanost|znanstvena]] rada o primijenjenoj [[Matematika|matematici]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o računarskoj [[Matematika|matematici]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2605&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 156 [[Znanost|znanstvenih]] radova o računarskoj [[Matematika|matematici]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Optimizacija (matematika)|matematičkoj optimizaciji]] |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2606&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 52 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Optimizacija (matematika)|matematičkoj optimizaciji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematika|matematičkom]] modeliranju |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2611&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 145 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematika|matematičkom]] modeliranju (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Numerička analiza|numeričkoj analizi]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2612&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 62 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Numerička analiza|numeričkoj analizi]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Medicina|medicini]] |align="right"|'''23.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 4368 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Medicina|medicini]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Medicina|medicinskoj]] [[Biokemija|biokemiji]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2704&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 45 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Medicina|medicinskoj]] [[Biokemija|biokemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Endokrinologija|endokrinologiji]] |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2712&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 135 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Endokrinologija|endokrinologiji]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Epidemiologija|epidemiologiji]] |align="right"|'''22.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2713&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 35 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Epidemiologija|epidemiologiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Reprodukcija|reproduktivnoj]] [[Medicina|medicini]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2743&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 62 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Reprodukcija|reproduktivnoj]] [[Medicina|medicini]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[kirurgija]] |align="right"|'''23.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2746&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 222 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[kirurgija]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Doniranje organa#Presađivanje organa|transplantaciji]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2747&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 76 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Doniranje organa#Presađivanje organa|transplantaciji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Radiologija|radiologiji]] i nuklearnoj medicini |align="right"|'''22.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2741&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 136 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Radiologija|radiologiji]] i nuklearnoj medicini (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Farmakologija|farmakologiji]] |align="right"|'''21.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2736&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 86 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Farmakologija|farmakologiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Oftalmologija|oftalmologiji]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2731&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 127 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Oftalmologija|oftalmologiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Interna medicina|internoj medicini]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2724&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 86 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Interna medicina|internoj medicini]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Veterina|veterini]] |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3400&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 303 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Veterina|veterini]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj multidisciplinarnih [[Znanost|znanstvenih]] radova |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1000&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 578 multidisciplinarnih [[Znanost|znanstvenih]] radova (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Akustika|akustici]] |align="right"|'''25.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3100&category=3102&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 36 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Akustika|akustici]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o molekularnoj i [[Atomska fizika|atomskoj fizici]] |align="right"|'''23.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3100&category=3107&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdan je 201 [[Znanost|znanstveni]] rad o molekularnoj i [[Atomska fizika|atomskoj fizici]] (8. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Radijacija|radijaciji]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3100&category=3108&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdana su 43 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Radijacija|radijaciji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o statističkoj [[Fizika|fizici]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3100&category=3109&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR] |<small>U 2009. godini izdano je 218 [[Znanost|znanstvenih]] radova o statističkoj [[Fizika|fizici]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://web.archive.org/web/20100201193406/http://en.nano.ir/files/inicquarterly_oct2009.pdf ''Nano.ir''] |<small>912 izdanih članaka o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]); godišnji rast od oko 12,2%.</small> |align="center"|2009. |- |Istraživanje [[Matične stanice|matičnih stanica]] |align="right"|'''Top-10''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.washingtontimes.com/news/2009/apr/15/iran-at-forefront-of-stem-cell-research/?page=2 ''Washington Times''] |<small>Među prvih deset najuspješnijih zemalja u istraživanju [[Matične stanice|matičnih stanica]] spadaju još Kina, Švedska, Japan, SAD, Australija, UK, Indija, Južna Koreja i Singapur.</small> |align="center"|2009. |- |Prva [[Kloniranje|klonirana]] [[životinja]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://edition.presstv.ir/detail/119220.html ''PressTV''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305175712/http://edition.presstv.ir/detail/119220.html |date=2016-03-05 }} |<small>Ovca „Rojana”, klonirana je 2006. godine u [[Isfahan]]u, prva je klonirana životinja u zemlji. Ranije su u kloniranju životinja uspjeli [[SAD]], [[Rusija]], [[Kina]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Nizozemska]], [[Danska]], [[Japan]] i [[Argentina]].</small> |align="center"|2011. |- |Prva [[Kloniranje|klonirana]] [[ovca]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://edition.presstv.ir/detail/119220.html ''PressTV''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305175712/http://edition.presstv.ir/detail/119220.html |date=2016-03-05 }} |<small>Ovca „Rojana” klonirana je 2006. godine u [[Isfahan]]u i preživjela je tri godine. Ranije je u tome uspjelo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].</small> |align="center"|2011. |- |Prvo [[Kloniranje|klonirano]] [[govedo]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.iranreview.org/content/view/5303/39/ ''Iran Review''] |<small>Ranije su u tome uspjele [[Sjedinjene Države]] i [[Argentina]].</small> |align="center"|2011. |- |Prvo lansiranje [[satelit]]a u [[Zemlja|zemljinu]] [[Orbita|orbitu]] |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.aerospaceguide.net/worldspace/iranianspaceprogram.html ''Aerospace Guide''] |<small>Satelit [[Omid]] lansiran je raketom [[Safir (raketa)|Safir]] 2. 2. 2009. godine čime je Iran postao deveta zemlja svijeta koja posjeduje mogućnost slanja umjetnih satelita u [[svemir]].</small> |align="center"|2011. |- |Prvo lansiranje [[životinja]] u [[Zemlja|zemljinu]] [[Orbita|orbitu]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.aerospaceguide.net/worldspace/iranianspaceprogram.html ''Aerospace Guide''] |<small>Životinje su 3. 2. 2010. godine lansirane svemirskom letjelicom Kavošgar-3 i uspješno vraćene na Zemlju čime je Iran postao šesta zemlja svijeta (nakon [[Rusija|Rusije]], [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[Francuska|Francuske]], [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a) koja ima mogućnost slanja biološkog tereta u svemir.</small> |align="center"|2011. |- |Prvo lansiranje [[astronaut]]a u [[Zemlja|zemljinu]] [[Orbita|orbitu]] |align="right"|'''''4.-7.''''' |align="center"|''Svijet'' |>>>>> |<small>Iran trenutno ne posjeduje mogućnost slanja [[astronaut]]a u svemir (kao [[Rusija]], [[SAD]] i [[Kina]]), no program je u razvojnoj fazi i prvi let planira se između 2017.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to put astronaut in space in 2017|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/137553.html|date=5. 8. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref> i 2019.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BBC|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-10747390|title=Iran aims to send man into space by 2019|publisher=BBC News|location=London|date=23. 7. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref> godine. Za četvrto mjesto natječu se još [[Indija]], [[Europa]] i [[Japan]].</small> |align="center"|2011. |- |Najveći [[budžet]] nacionalne [[svemir]]ske agencije |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.aftab.ir/news/view/2008/feb/20/c2c1203499802_economy_marketing_business_information_technology_mobile.php/%D8%A7%D8%AE%D8%AA%D8%B5%D8%A7%D8%B5-%DB%B3-%D9%87%D8%B2%D8%A7%D8%B1-%D9%88-%DB%B9%DB%B6%DB%B0-%D9%85%DB%8C%D9%84%DB%8C%D8%A7%D8%B1%D8%AF-%D8%AA%D9%88%D9%85%D8%A7%D9%86-%D8%A8%D8%B1%D8%A7%DB%8C-%D8%B3%D8%A7%D8%B2%D9%85%D8%A7%D9%86 ''Aftab.ir''] |<small>Iranska svemirska agencija ([[Iranska svemirska agencija|ISA]]) ima godišnji [[budžet]] od 3.96 milijardi [[USD]] (najviše nakon [[NASA]]-e i [[ESA]]-e).</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja obogaćenog [[uranij]]a |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.world-nuclear.org/info/inf28.html ''World Nuclear''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130212223923/http://www.world-nuclear.org/info/inf28.html |date=2013-02-12 }} |<small>Oko 100&nbsp;kg obogaćenog [[uranij]]a u 2006. godini; zalihe u septembru 2010. godine bile su oko 2,8 tone.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Khan|first=Asif|title=Iran has 2.8 tons of low-enriched uranium, claims IAEA report|publisher=Global Energy Magazine|location=Delaware, USA|url=http://www.globalenergymagazine.com/?p=1638|date=6. 9. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Nuklearna fuzija|fuzijskih]] [[Nuklearni reaktor|reaktora]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://presstvmobile.com/blog/2011/02/10/iran-builds-nuclear-fusion-reactor/ ''PressTV'']{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Prvi pokusni [[Nuklearna fuzija|fuzijski]] [[Nuklearni reaktor|reaktor]] proizveden je u februaru 2011. godine čime se Iran svrstao u društvo [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[Japan]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Australija|Australije]] i [[Francuska|Francuske]].</small> |align="center"|2011. |} === Politika === {{Glavni|Politika Irana}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Najveći broj [[Izbori|glasača]] |align="right"|'''10.''' |align="center"|''91'' |[http://www.nationmaster.com/graph/dem_pre_ele_vot_age_pop-presidential-elections-voting-age-population IDEA] |<small>Ukupno 32,585.700 [[Izbori|glasača]].</small> |align="center"|2003. |- |Najviše poklonika ekstremne [[Politička ljevica|političke ljevice]] |align="right"|'''9.''' |align="center"|''61'' |[http://www.nationmaster.com/graph/lif_pol_ori_far_lef-lifestyle-political-orientation-far-left ''World Values Survey''] |<small>Oko 7,3% stanovništva poklonici su ekstremne [[Politička ljevica|političke ljevice]].</small> |align="center"|2005. |- |Najviše poklonika ekstremne [[Politička desnica|političke desnice]] |align="right"|'''40.''' |align="center"|''61'' |[http://www.nationmaster.com/graph/lif_pol_ori_far_rig-lifestyle-political-orientation-far-right ''World Values Survey''] |<small>Oko 3,9% stanovništva poklonici su ekstremne [[Politička desnica|političke desnice]].</small> |align="center"|2005. |- |Postotak [[žena]] u [[ministar]]stvima |align="right"|'''23.''' |align="center"|''125'' |[http://www.nationmaster.com/graph/dem_fem_min-democracy-female-ministers ''Inter-Parliamentary Union''] |<small>Oko 27,1% [[žena]] je u u [[ministar]]stvima.</small> |align="center"|2000. |} ==== Vojska ==== {{Glavni|Oružane snage Irana}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |[[Budžet]] za [[oružane snage]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm ''Global Security''] |<small>[[Budžet]] za [[Oružane snage Irana|oružane snage]] iznosi 20.65 milijardi [[USD]], dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi [[USD]].<ref>{{fas icon}} {{cite web|last=IranianUK|title=اطلاعات جالبي از بودجه دستگاه‌هاي امنيتي در سال آينده|publisher=IranianUK.com|location=UK|url=http://www.iranianuk.com/article.php?id=46184|year=2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2011. |- |[[Budžet]] za [[oružane snage]] per capita |align="right"|'''62.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/mil_exp_dol_fig_percap-expenditures-dollar-figure-per-capita ''The World Factbook''] |<small>Oko 64.77 [[USD]] izdvaja se po glavi stanovnika.</small> |align="center"|2008. |- |Postotak izdvajanja za [[oružane snage]] od ukupnog [[BDP]]-a |align="right"|'''60.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm ''Global Security''] |<small>Oko 2,5% izdvajanja za [[oružane snage]] od ukupnog [[BDP]]-a.</small> |align="center"|2011. |- |Stopa nacionalne sposobnosti (CINC) |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://correlatesofwar.org/COW2%20Data/Capabilities/nmc3-02.htm ''Correlates of War''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615013710/http://correlatesofwar.org/COW2%20Data/Capabilities/nmc3-02.htm |date=2011-06-15 }} |<small>Stopa CINC-a ([[Engleski jezik|eng.]] ''Composite Index of National Capability'') obuhvaća demografske, ekonomske i vojne faktore. Za Iran je 2007. godine iznosila 0.01345 (Svijet=1).</small> |align="center"|2007. |- |Broj [[vojnik]]a svih [[Grane oružanih snaga|oružanih grana]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Ukupno oko 2,833.000 [[vojnik]]a svih [[Grane oružanih snaga|oružanih grana]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Stopa broja [[vojnik]]a svih [[Grane oružanih snaga|oružanih grana]] na 1000 stanovnika |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Oko 42,6 [[vojnik]]a svih [[Grane oružanih snaga|oružanih grana]] na 1000 stanovnika (8. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj stalnih [[vojnik]]a |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Oko 523.000 stalnih [[vojnik]]a (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Stopa broja stalnih [[vojnik]]a na 1000 stanovnika |align="right"|'''26.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Oko 7.9 stalnih [[vojnik]]a na 1000 stanovnika (10. u [[Azija|Aziji]], 11. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj pričuvnih [[vojnik]]a |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Oko 1,800.000 pričuvnih [[vojnik]]a (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj pripadnika državnih [[Paravojna postrojba|paravojnih postrojbi]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Oko 510.000 pripadnika državnih [[Paravojna postrojba|paravojnih postrojbi]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Vojska|vojno]] raspoloživog stanovništva |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2105.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130429120704/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2105.html |date=2013-04-29 }} |<small>46,247.556 [[Vojska|vojno]] raspoloživog stanovništva (od 16 do 49 godina starosti).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Vojska|vojno]] sposobnog stanovništva |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2025.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090513123709/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2025.html |date=2009-05-13 }} |<small>39,566.497 [[Vojska|vojno]] sposobnog stanovništva (od 16 do 49 godina starosti).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Vojska|vojno]] raspoloživih [[muškarac]]a |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2105.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130429120704/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2105.html |date=2013-04-29 }} |<small>23,619.215 [[Vojska|vojno]] raspoloživih [[muškarac]]a (od 16 do 49 godina starosti).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Vojska|vojno]] sposobnih [[muškarac]]a |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2025.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090513123709/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2025.html |date=2009-05-13 }} |<small>20,149.222 [[Vojska|vojno]] sposobnih [[muškarac]]a (od 16 do 49 godina starosti).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Vojska|vojno]] raspoloživih [[žena]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2105.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130429120704/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2105.html |date=2013-04-29 }} |<small>22,628.341 [[Vojska|vojno]] raspoloživih [[žena]] (od 16 do 49 godina starosti).</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Vojska|vojno]] sposobnih [[žena]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2025.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090513123709/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2025.html |date=2009-05-13 }} |<small>19,417.275 [[Vojska|vojno]] sposobnih [[žena]] (od 16 do 49 godina starosti).</small> |align="center"|2010. |- |Rast [[Vojska|vojno]] raspoloživog stanovništva |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2026.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130429124904/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2026.html |date=2013-04-29 }} |<small>Godišnje 715.111 muškaraca i 677.372 doseže 16 godina starosti što je međunarodno prihvaćena granica za [[Vojska|vojno]] raspoloživo stanovništvo.</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[policajac]]a |align="right"|'''29.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://csis.org/files/media/csis/pubs/060728_gulf_iran.pdf CSIS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150921205449/http://csis.org/files/media/csis/pubs/060728_gulf_iran.pdf |date=2015-09-21 }} |<small>U službi je oko 40.000 [[policajac]]a.</small> |align="center"|2006. |- |Broj [[UN]]-ovih mirovnjaka |align="right"|'''107.''' |align="center"|''116'' |[http://www.un.org/en/peacekeeping/contributors/2010/sept10_2.pdf UN] |<small>U 2010. godini dva Iranca služila su kao [[UN]]-ovi mirovnjaci.</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[tenk]]ova |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Najmanje procjene govore o 1500, a najviše o 5000 [[tenk]]ova.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Cole|last=Juan|title=Iran’s Armed Forces|publisher=University of Michigan|location=Ann Arbor, Michigan, USA|url=http://www.juancole.com/2007/10/irans-armed-forces.html|date=4. 10. 2007.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Broj konvencionalnih [[podmornica]] |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>U službi iranske mornarice trenutno se nalazi 20 [[podmornica]], uz nepoznat broj istih u izgradnji.</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Lovački zrakoplovi|lovačkih zrakoplova]] |align="right"|'''12.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Oko 350 [[Lovački zrakoplovi|lovačkih zrakoplova]], uz nepoznat broj istih u izgradnji.</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[helikopter]]a |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Najveći broj [[helikopter]]a nakon [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Rusija|Rusije]].</small> |align="center"|2010. |- |Arsenal [[:Kategorija:Raketno oružje|balističkih raketa]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[[#IISS2010|IISS]] |<small>Prema američkim procjenama Iran posjeduje najveći arsenal [[:Kategorija:Raketno oružje|balističkih raketa]] nakon [[Rusija|Rusije]] i [[Kina|Kine]] (uz [[SAD]]).</small> |align="center"|2010. |- |Stopa [[Vatreno oružje|vatrenog oružja]] u osobnom vlasništvu |align="right"|'''79.''' |align="center"|''178'' |[http://www.smallarmssurvey.org ''Small Arms Survey''] |<small>Oko 7,3 komada [[Vatreno oružje|vatrenog oružja]] na 100 civila, odnosno oko 3,5 milijuna komada ukupno.</small> |align="center"|2007. |- |[[Izvoz]] [[Oružje|oružja]] |align="right"|'''37.''' |align="center"|''40'' |[http://www.nationmaster.com/graph/mil_con_arm_exp-military-conventional-arms-exports SIPRI] |<small>Vrijednost [[izvoz]]nog [[Oružje|oružja]] bila je oko milijun [[USD]] 2005. odnosno dva milijuna [[USD]] 2008. godine zbog sankcija [[Vijeće sigurnosti]] [[UN]]-a.</small> |align="center"|2005. |- |Uvoz [[Oružje|oružja]] |align="right"|'''17.''' |align="center"|''169'' |[http://www.nationmaster.com/graph/mil_arm_imp_con_1990_us-arms-imports-constant-1990-us Svjetska banka] |<small>Vrijednost uvoznog [[Oružje|oružja]] bila je oko 403 milijuna [[USD]] 2005. odnosno 91 milijun [[USD]] 2008. godine. Od 2010. godine Iranu je zabranjen uvoz oružja od strane [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a.<ref>{{cite web|last=ACA|url=http://www.armscontrol.org/issuebriefs/iransanctionseffectonmilitary|title=The UN Sanctions' Impact on Iran's Military |publisher=Arms Control Association|location=Washington DC|date=11. 6. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2005. |- |Uvoz [[Oružje|oružja]] per capita |align="right"|'''60.''' |align="center"|''169'' |[http://www.nationmaster.com/graph/mil_arm_imp_con_1990_us_percap-constant-1990-us-per-capita Svjetska banka] |<small>Oko šest [[USD]] po stanovniku godišnje.</small> |align="center"|2005. |- |Broj žrtava [[Oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Iransko-irački rat#Kemijsko oružje|Iransko-irački rat]] |<small>Iran je tokom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] (1980.-1988.) pretrpio najviše žrtava [[Oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]] nakon [[Japan]]a u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]]</small> |align="center"|2011. |- |Broj žrtava [[Kemijsko oružje|kemijskog]] i [[Biološko oružje|biološkog oružja]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Iransko-irački rat#Kemijsko oružje|Iransko-irački rat]] |<small>Iran je tokom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] (1980.-1988.) pretrpio najviše žrtava [[Kemijsko oružje|kemijskog]] i [[Biološko oružje|biološkog oružja]] (oko 100.000 ubijenih i isto toliko ozlijeđenih).</small> |align="center"|2011. |- |Najsmrtnonosniji [[rat]] |align="right"|'''21.''' |align="center"|''Svijet'' |[[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama#Ratovi i oružani sukobi|Popis smrtnosti po ratovima]] |<small>[[Iransko-irački rat]] (1980–1988) bio je 21. najsmrtonosniji [[rat]] u povijesti. Iran nije sudjelovao u ofenzivnom ratu od [[Bitka kod Karnala|bitke kod Karnala]] iz 1739. godine.</small> |align="center"|2011. |} === Ekonomija === {{Glavni|Ekonomija Irana}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |[[Bruto domaći proizvod]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |<small>• [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7 Međunarodni monetarni fond]<br />• [http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf Svjetska banka]<br />• [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html |date=2011-06-04 }}</small> |<small>Iranski [[BDP]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] iznosi 830.72 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u, 843.86 milijardi [[USD]] prema [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] (2009.), odnosno 863,5 milijardi [[USD]] prema [[CIA]]-i.</small> |align="center"|2010. |- |[[BDP]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] per capita |align="right"|'''61.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://databank.worldbank.org/ddp/home.do?Step=12&id=4&CNO=2 Svjetska banka] |<small>[[BDP]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] po glavi stanovnika iznosi 11.575 [[USD]].</small> |align="center"|2009. |- |[[BDP]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] po zaposlenom stanovniku |align="right"|'''36.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/ ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510200259/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/ |date=2013-05-10 }} |<small>39.696 međunarodnih [[USD]] (tečaj iz 1990.) po zaposlenom stanovniku.</small> |align="center"|2010. |- |Nominalni [[bruto domaći proizvod]] |align="right"|'''26.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP.pdf Svjetska banka] |<small>331.02 milijardi [[USD]] prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz 2009. godine; 337,9 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u (2010.)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=5. Report for Selected Countries and Subjects|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=35&pr.y=12&sy=2010&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512,941,914,446,612,666,614,668,311,672,213,946,911,137,193,962,122,674,912,676,313,548,419,556,513,678,316,181,913,682,124,684,339,273,638,921,514,948,218,943,963,686,616,688,223,518,516,728,918,558,748,138,618,196,522,278,622,692,156,694,624,142,626,449,628,564,228,283,924,853,233,288,632,293,636,566,634,964,238,182,662,453,960,968,423,922,935,714,128,862,611,716,321,456,243,722,248,942,469,718,253,724,642,576,643,936,939,961,644,813,819,199,172,184,132,524,646,361,648,362,915,364,134,732,652,366,174,734,328,144,258,146,656,463,654,528,336,923,263,738,268,578,532,537,944,742,176,866,534,369,536,744,429,186,433,925,178,746,436,926,136,466,343,112,158,111,439,298,916,927,664,846,826,299,542,582,967,474,443,754,917,698,544&s=NGDPD&grp=0&a=|date=10. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref>; 484 milijarde [[USD]] prema iranskim procjenama za 2011. godinu.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran GDP exceeds $484bn per annum|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167500.html|date=28. 2. 2011.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20110303125406/http://www.presstv.ir/detail/167500.html|dead-url=yes}}</ref> Prema podacima EIU-a očekuje se porast od 472 milijardi USD u 2011., 545 milijardi USD u 2012., 626 milijardi USD u 2013., 705 milijardi USD u 2014., te 804 milijarde USD u 2015. godini.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013|title=Iran’s GDP up $44b: Economist|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=28. 11. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2009. |- |Nominalni [[BDP]] per capita |align="right"|'''74.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://databank.worldbank.org/ddp/home.do?Step=12&id=4&CNO=2 Svjetska banka] |<small>Nominalni [[BDP]] po glavni stanovnika iznosi 4540 [[USD]].</small> |align="center"|2009. |- |[[Bruto nacionalni dohodak]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] per capita |align="right"|'''57.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://data.worldbank.org/data-catalog Svjetska banka] |<small>[[Bruto nacionalni dohodak]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] po glavi stanovnika iznosi 11.490 [[USD]].</small> |align="center"|2009. |- |Nominalni [[bruto nacionalni dohodak]] per capita |align="right"|'''93.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GNIPC.pdf Svjetska banka] |<small>Nominalni [[bruto nacionalni dohodak]] po glavi stanovnika iznosi 4530 [[USD]].<br />Dodatak: [[Media:Ira world GNI percapita.PNG|Usporedna karta Irana i ostatka svijeta prema BND-u per capita]]</small> |align="center"|2009. |- |Rast [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] (neusklađeni) |align="right"|'''68.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2008&sic=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=69&pr1.y=6&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C443%2C474%2C917%2C754%2C544%2C698&s=NGDPD&grp=0&a= MMF] |<small>Rast (neusklađenog) [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] iznosi 20,6%.</small> |align="center"|2009. |- |Rast [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] (stvarni) |align="right"|'''77.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=31&pr.y=11&sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=NGDP_RPCH&grp=0&a= MMF] |<small>U [[Recesija|recesijskoj]] 2009. godini rast stvarnog [[BDP]]-a iznosio je oko 1.054%, a sredinom 2000-ih između 5-7%.</small> |align="center"|2009. |- |Rast [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] per capita |align="right"|'''99.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://earthtrends.wri.org/searchable_db/index.php?theme=5&variable_ID=641&action=select_countries WRI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071015170400/http://earthtrends.wri.org/searchable_db/index.php?theme=5&variable_ID=641&action=select_countries |date=2007-10-15 }} |<small>Rast stvarnog [[BDP]]-a per capita je 2006. godine iznosio 3,1%.</small> |align="center"|2006. |- |Najveće [[potrošač]]ko [[tržište]] |align="right"|'''26.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://unstats.un.org/unsd/snaama/selbasicFast.asp UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205025204/http://unstats.un.org/unsd/snaama/selbasicFast.asp |date=2016-02-05 }} |<small>Iransko [[potrošač]]ko [[tržište]] je 2009. godine iznosilo oko 196 milijardi [[USD]].</small> |align="center"|2009. |- |Stopa jednostavnosti pokretanja [[Poduzeće|poduzeća]] |align="right"|'''42.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.doingbusiness.org/rankings Svjetska banka] |<small>Stopom se mjeri jednostavnost pokretanja vlastitog [[Poduzeće|poduzeća]].</small> |align="center"|2011. |- |Stopa jednostavnosti [[Poduzeće|poslovanja]] |align="right"|'''129.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.doingbusiness.org/rankings Svjetska banka] |<small>Mjerenje stope jednostavnosti [[Poduzeće|poslovanja]] izvršeno je neizravno i(li) procjenom.</small> |align="center"|2011. |- |Primarna [[Kamatna stopa|stopa]] |align="right"|'''73.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2208rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190101055703/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2208rank.html |date=2019-01-01 }} |<small>Primarna [[Kamatna stopa|stopa]] iznosi 12%.</small> |align="center"|2008. |- |[[HDI|Indeks ljudskog razvoja]] |align="right"|'''70.''' |align="center"|''182'' |[http://hdr.undp.org/en/statistics/ UN] |<small>[[HDI]] iznosi 0.702 što ga svrstava u drugu kategoriju tj. visokorazvijene zemlje (prva kategorija su vrlo visokorazvijene zemlje).</small> |align="center"|2010. |- |Najveći godišnji pomak na popisu [[HDI]]-a |align="right"|'''4.''' |align="center"|''182'' |[http://hdr.undp.org/en/statistics/ UN] |<small>S godišnjim pomakom od 18 mjesta Iran bilježi četvrti najveći skok na popisu država prema [[HDI]]-u. Također, Iran bilježi i treći najveći rast [[HDI]]-a u posljednja tri desetljeća.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran Ranks 3rd in UN Index of Progress and Development|publisher=[[Islamic Republic of Iran Broadcasting]]|location=Iran|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/57997-iran-ranks-3rd-in-un-index-of-progress-and-development|date=10. 2. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Najniži indeks [[Siromaštvo|siromaštva]] |align="right"|'''59.''' |align="center"|''135'' |[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2009_EN_Complete.pdf UN] |<small>Indeksom [[Siromaštvo|siromaštva]] (HPI) mjere se dugovječnost života, obrazovanje i ekonomski standard.</small> |align="center"|2009. |- |Postotak [[Siromaštvo|siromaštva]] |align="right"|'''117.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2046.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151130070751/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2046.html |date=2015-11-30 }} |<small>Prema američkim izvorima postotak [[Siromaštvo|siromašnog]] stanovništva je 18%.</small> |align="center"|2007. |- |Najniži indeks nejednakosti [[prihod]]a (Ginijev koeficijent) |align="right"|'''84.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Complete_reprint.pdf UN] |<small>Ginijev koeficijent za nejednakost [[prihod]]a iznosi 38,3.</small> |align="center"|2010. |- |Najniža stopa [[Inflacija|inflacije]] |align="right"|'''83.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf MMF] |<small>Stopa [[Inflacija|inflacije]] iznosi 8%.</small> |align="center"|2010. |- |Državni [[budžet]] |align="right"|'''28.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180706234818/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html |date=2018-07-06 }} |<small>Prema procjenama [[CIA]]-e državni budžet u 2010. iznosio je 105,7 milijardi [[USD]], a prema neovisnim izvorima 347 milijardi [[USD]].<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Dareini|first=Ali Akbar|title=Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts|publisher=Bloomberg Businessweek|location=New York City|url=http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D9EBMT480.htm|date=10. 3. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Najveći [[Bilanca plaćanja|suficit]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180706234818/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html |date=2018-07-06 }} |<small>Prema procjenama [[CIA]]-e [[Bilanca plaćanja|suficit]] je 2010. godine iznosio 6.87 milijardi [[USD]].</small> |align="center"|2010. |- |Vrijednost izravnih stranih [[Investicija|ulaganja]] u zemlju |align="right"|'''72.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2198rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211224222/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2198rank.html |date=2007-12-11 }} |<small>Izravna strana [[Investicija|ulaganja]] prema američkim podacima iznose 16.82 milijardi [[USD]]; Iran je 2010. godine prema podacima UNCTAD-a kotirao na šestom mjestu.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran ranks 6th in attracting foreign investments|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=233417|date=3. 1. 2011.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref> Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se kapital procjenjuje na više od 1000 milijardi [[USD]].<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to start bank for expat-investors|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/123686.html|date=18. 4. 2010.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-08-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805101221/http://edition.presstv.ir/detail/123686.html|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Vrijednost izravnih iranskih stranih [[Investicija|ulaganja]] |align="right"|'''67.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2199rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211224610/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2199rank.html |date=2007-12-11 }} |<small>Izravna iranska [[Investicija|ulaganja]] u druge zemlje iznosila su 2.075 milijardi [[USD]].</small> |align="center"|2010. |- |Vrijednost državnog stabilizacijskog fonda |align="right"|'''20.''' |align="center"|''36'' |[http://www.swfinstitute.org/fund-rankings/ ''SWF Institute''] |<small>Vrijednost državnog stabilizacijskog fonda osnovanog 1999. godine je 23 milijarde dolara i zasniva se na [[Nafta|nafti]].</small> |align="center"|2009. |- |Postotak bruto fiksnih [[Investicija|ulaganja]] u odnosu na [[BDP]] |align="right"|'''28.''' |align="center"|''151'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2185rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120129053313/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2185rank.html |date=2012-01-29 }} |<small>Postotak bruto fiksnih [[Investicija|ulaganja]] u odnosu na [[BDP]] iznosi 27,6%.</small> |align="center"|2010. |- |[[Izvoz]] |align="right"|'''37.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2078rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190427111612/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2078rank.html |date=2019-04-27 }} |<small>Prema američkim izvorima iranski [[izvoz]] iznosi oko 78.69 milijardi [[USD]], a prema iranskim 94,6 milijarde [[USD]] od čega 66,2 milijardi (70%) otpada na naftu i plin odnosno 28,4 milijarde (30%) na ostale proizvode<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. 3. 2011.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110512021151/http://www.presstv.ir/detail/167914.html|dead-url=yes}}</ref>. Procjenjuje se da će izvoz potonjih proizvoda premašiti 60 milijardi USD godišnje između 2011. i 2016. godine.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran non-oil export to hit $301bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/168091.html|date=4. 3. 2011.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728112750/http://www.presstv.ir/detail/168091.html|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |[[Izvoz]] per capita |align="right"|'''71.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Prema američkim izvorima iranski [[izvoz]] po glavi stanovnika iznosi 1010.26 [[USD]].</small> |align="center"|2010. |- |[[Uvoz]] |align="right"|'''43.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2087rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081004070323/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//rankorder/2087rank.html |date=2008-10-04 }} |<small>Prema američkim izvorima iranski [[uvoz]] iznosi oko 58.97 milijardi [[USD]], a prema iranskim izvorima 55 milijardi [[USD]].<ref name="PressTV02032011"/></small> |align="center"|2010. |- |[[Uvoz]] per capita |align="right"|'''178.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Prema američkim izvorima iranski [[uvoz]] po glavi stanovnika iznosi 757.08 [[USD]].</small> |align="center"|2010. |- |[[Trgovina|Trgovinski]] suficit |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Prema američkim izvorima [[Trgovina|trgovinski]] suficit iznosi 19.72 milijardi [[USD]].</small> |align="center"|2010. |- |[[Bilanca]] tekućeg računa |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.imf.org/external/index.htm MMF] |<small>[[Bilanca]] tekućeg računa iznosi 70.797 milijardi [[USD]] (suficit).</small> |align="center"|2009. |- |Postotak [[Bilanca|bilance]] tekućeg računa u odnosu na [[BDP]] |align="right"|'''38.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.imf.org/external/index.htm MMF] |<small>Postotak [[Bilanca|bilance]] tekućeg računa u odnosu na [[BDP]] iznosi +4,05% (trgovinski suficit).</small> |align="center"|2008. |- |Postotak [[porez]]nih prihoda u odnosu na [[BDP]] |align="right"|'''163.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.heritage.org/index/Ranking.aspx ''Heritage Foundation''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181224215130/https://www.heritage.org/index/ranking.aspx%20 |date=2018-12-24 }} |<small>Postotak [[porez]]nih prihoda u odnosu na [[BDP]] iznosi 7,3%.</small> |align="center"|2008. |- |Devizne pričuve |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613005020/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html |date=2007-06-13 }} |<small>Prema američkim izvorima vrijednost iranskih deviznih pričuva je 75.06 milijardi [[USD]], a prema domaćim izvorima iznad 100 milijardi [[USD]].<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nasseri|first=Ladane|title=Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says|publisher=Bloomberg|location=USA|url=http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html|date=30. 10. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Najučinkovitija [[burza]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html ''BusinessWeek''] |<small>Teheranska [[burza]] je 2010. godine prema učinkovitosti zauzimala drugo mjesto u svijetu; vrijednost tržišnog kapitala bila je oko 84 milijarde [[USD]].<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Tehran capital market value hits $84b|publisher=Zawya.com|location=UAE|url=http://www.zawya.com/story.cfm/sidZAWYA20101228053843/Tehran%20capital%20market%20value%20hits%20$84b/|date=28. 12. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Najniža stopa [[nezaposlenost]]i |align="right"|'''146.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2129rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200609013048/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2129rank.html |date=2020-06-09 }} |<small>Stopa [[nezaposlenost]]i iznosi 14,6%.</small> |align="center"|2010. |- |Postotak [[Naknada|naknade]] zaposlenicima u odnosu na iznos plaće |align="right"|'''14.''' |align="center"|''135'' |[http://www.nationmaster.com/graph/lab_com_of_emp_of_exp-labor-compensation-of-employees-expense Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113134625/http://www.nationmaster.com/graph/lab_com_of_emp_of_exp-labor-compensation-of-employees-expense |date=2011-11-13 }} |<small>Postotak [[Naknada|naknade]] zaposlenicima iznosi 47.14% (u odnosu na plaću).</small> |align="center"|2005. |- |Udjel [[Primarne djelatnosti|primarnih djelatnosti]] u [[BDP]]-u |align="right"|'''90.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140522215220/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html |date=2014-05-22 }} |<small>[[Primarne djelatnosti]] čine 11% udjela u [[BDP]]-u.</small> |align="center"|2010. |- |Udjel [[Sekundarne djelatnosti|sekundarnih djelatnosti]] u [[BDP]]-u |align="right"|'''24.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140522215220/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html |date=2014-05-22 }} |<small>[[Sekundarne djelatnosti]] čine 45.9% udjela u [[BDP]]-u. Udjel [[Nafta|nafte]] i naftnih prerađevina u [[BDP]]-u manji je od 10%.<ref>{{eng icon}} {{cite web|author=IMF|authorlink=MMF|title=Regional economic outlook: Middle East and Central Asia|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|date=10. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Udjel [[Usluga|tercijalnih djelatnosti]] u [[BDP]]-u |align="right"|'''179.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140522215220/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html |date=2014-05-22 }} |<small>[[Usluga|Tercijalne djelatnosti]] čine 43.1% udjela u [[BDP]]-u.</small> |align="center"|2010. |- |Količina radne snage |align="right"|'''22.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2095rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160530152006/https://www.cia.gov/library/publications//the-world-factbook/rankorder/2095rank.html |date=2016-05-30 }} |<small>Radna snaga broji oko 25,7 milijuna ljudi.</small> |align="center"|2010. |- |Udjel radne snage zaposlene u [[Primarne djelatnosti|primarnim djelatnostima]] |align="right"|'''47.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2048.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905114307/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2048.html |date=2015-09-05 }} |<small>Oko 25% radne snage odnosno približno 6.43 milijuna ljudi zaposleno je u [[Primarne djelatnosti|primarnim djelatnostima]].</small> |align="center"|2007. |- |Udjel radne snage zaposlene u [[Sekundarne djelatnosti|sekundarnim djelatnostima]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2048.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905114307/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2048.html |date=2015-09-05 }} |<small>Oko 31% radne snage odnosno približno 7.98 milijuna ljudi zaposleno je u [[Sekundarne djelatnosti|sekundarnim djelatnostima]].</small> |align="center"|2007. |- |Udjel radne snage zaposlene u [[Usluga|tercijalnim djelatnostima]] |align="right"|'''113.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2048.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905114307/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2048.html |date=2015-09-05 }} |<small>Oko 45% radne snage odnosno približno 11.57 milijuna ljudi zaposleno je u [[Usluga|tercijalnim djelatnostima]].</small> |align="center"|2007. |- |Postotak [[žena]] zaposlenih u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] |align="right"|'''29.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_agr_fem_of_fem_emp-labor-employees-agriculture-female-employment Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309061411/http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_agr_fem_of_fem_emp-labor-employees-agriculture-female-employment |date=2012-03-09 }} |<small>Oko 34,2% zaposlenih u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] čine žene.</small> |align="center"|2005. |- |Postotak [[žena]] zaposlenih u [[Industrija|industriji]] |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111121122121/http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment |date=2011-11-21 }} |<small>Oko 28,4% zaposlenih u [[Industrija|industriji]] čine žene.</small> |align="center"|2005. |- |Porast [[Ekonomija|ekonomske]] aktivnosti [[žena]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/lab_fem_eco_act_gro-labor-female-economic-activity-growth ILO] |<small>Između 1990. i 2000. godine zabilježen je porast [[Ekonomija|ekonomske]] aktivnosti [[žena]] od 34%.</small> |align="center"|2000. |- |Stvarni rast ukupne [[Trgovina|trgovine]] |align="right"|'''73.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://info.worldbank.org/etools/wti2008/1a.asp Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310082550/http://info.worldbank.org/etools/wti2008/1a.asp |date=2009-03-10 }} |<small>Mjerenje uključuje rast razlike izvoza i uvoza.</small> |align="center"|2008. |- |[[Državni dug]] (postotak [[BDP]]-a) |align="right"|'''118.''' |align="center"|''131'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2186rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613005546/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2186rank.html |date=2007-06-13 }} |<small>[[Državni dug]] iznosi 16,2% [[BDP]]-a.</small> |align="center"|2010. |- |[[Vanjski dug]] |align="right"|'''83.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190317104350/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html |date=2019-03-17 }} |<small>Vanjski dug iznosi 12.84 milijardi [[USD]].</small> |align="center"|2010. |- |Najmanji vanjski dug (postotak [[BDP]]-a) |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Vanjski dug kao postotak [[BDP]]-a iznosi 3,7%.</small> |align="center"|2010. |- |Najmanji vanjski dug per capita |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Vanjski dug po glavi stanovnika iznosi 166 [[USD]].</small> |align="center"|2010. |- |Godišnja otplata vanjskog duga |align="right"|'''33.''' |align="center"|''135'' |[http://www.nationmaster.com/graph/eco_tot_deb_ser_tds_cur_us-debt-service-tds-current-us Svjetska banka] |<small>Godišnja otplata vanjskog duga je 2005. godine iznosila 2.52 milijarde [[USD]].</small> |align="center"|2005. |- |Minimalni prihod |align="right"|'''39.''' |align="center"|''Svijet'' |>>>>> |<small>Minimalna zakonski propisana plaća iznosi 3,030.480 [[Iranski rijal|rijala]]<ref>Vidi:<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=Hesabdary|url=http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402|title=حداقل دستمزد سال 1389|publisher=Hesabdary.com|location=Iran|year=2009.|accessdate=18. 3. 2011|archivedate=2017-12-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201131459/http://www.hesabdary.com/news/detail.asp/?id=1402|deadurl=yes}}<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=FarsNews|url=http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177|title=حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد|publisher=FarsNews.com|year=2009|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2014-04-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405000545/http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177|dead-url=yes}}</ref> (oko 303 [[USD]]) mjesečno odnosno 6700 [[USD]] godišnje (približno 60% [[BDP]]-a po glavi stanovnika).</small> |align="center"|2009. |- |Isplata [[mirovina]] (postotak [[BDP]]-a) |align="right"|'''56.''' |align="center"|''58'' |[http://www.bbc.co.uk/persian/business/2010/09/100914_pensions_table.shtml UN/MMF] |<small>Oko 1,1% [[BDP]]-a troši se na isplatu [[mirovina]]: 5% stanovništva starije je od 65 godina i odnos umirovljenika i aktivnih radnika je 1:15.</small> |align="center"|2009. |- |Površina [[Eksluzivna ekonomska zona|eksluzivne ekonomske zone]] |align="right"|'''80.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.seaaroundus.org/eez/eez.aspx ''Sea Around Us''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061229231026/http://seaaroundus.org/eez/eez.aspx |date=2006-12-29 }} |<small>Površina [[Eksluzivna ekonomska zona|eksluzivne ekonomske zone]] je 168.718 [[km²]].</small> |align="center"|2011. |- |Bruto nacionalna [[štednja]] po postotku [[Bruto nacionalni dohodak|BND]]-a |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/eco_gro_sav_of_gni-economy-gross-savings-of-gni Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310104418/http://www.nationmaster.com/graph/eco_gro_sav_of_gni-economy-gross-savings-of-gni |date=2012-03-10 }} |<small>Bruto nacionalna [[štednja]] iznosi 41.57% [[Bruto nacionalni dohodak|BND]]-a.</small> |align="center"|2005. |- |Najveća granična [[porezna stopa]] na visoku dobit |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/tax_hig_mar_tax_rat_ind_on_inc_exc_us-rate-individual-income-exceeding-us Svjetska banka] |<small>Marginalna [[porez]]na stopa na visoku dobit iznosi 114.101,4 [[USD]].</small> |align="center"|2006. |- |[[Porez na dobit]] i [[Porez na dohodak|dohodak]] u udjelu ukupnih [[porez]]a |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/tax_tax_on_inc_pro_and_cap_gai_of_tot_tax-income-profits-capital-gains-total Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111105143348/http://www.nationmaster.com/graph/tax_tax_on_inc_pro_and_cap_gai_of_tot_tax-income-profits-capital-gains-total |date=2011-11-05 }} |<small>[[Porez na dobit]] i [[Porez na dohodak|dohodak]] čine 58.84% ukupnih [[porez]]a.</small> |align="center"|2005. |- |Broj [[Poduzeće|poduzeća]] |align="right"|'''21.''' |align="center"|''115'' |[http://www.nationmaster.com/graph/eco_mic_sma_and_med_ent_num-micro-small-medium-enterprises-number Svjetska banka] |<small>Godine 1997. postojalo je 1,255.382 [[Poduzeće|poduzeća]].</small> |align="center"|1997. |- |Broj [[Poduzeće|poduzeća]] na 1000 stanovnika |align="right"|'''68.''' |align="center"|''113'' |[http://www.nationmaster.com/graph/eco_mic_sma_and_med_ent_per_1000_peo-enterprises-per-1-000-people Svjetska banka] |<small>Godine 1997. postojalo je 20.62 [[Poduzeće|poduzeća]] na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|1997. |- |Primljena međunarodna pomoć (postotak [[BDP]]-a) |align="right"|'''120.''' |align="center"|''129'' |[http://www.nationmaster.com/graph/eco_aid_as_of_gdp-economy-aid-as-of-gdp OECD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104133304/http://www.nationmaster.com/graph/eco_aid_as_of_gdp-economy-aid-as-of-gdp |date=2011-11-04 }} |<small>U 2002. godini Iran je primio 100 milijuna [[USD]] međunarodne pomoći što čini manje od 0,1% [[BDP]]-a.</small> |align="center"|2002. |- |Najveća [[banka]] u [[islam]]skom svijetu |align="right"|'''1.''' |align="center"|''56'' |[http://edition.presstv.ir/detail/117077.html ''PressTV'']{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Banka Melli (BMI) je s [[kapital]]om od 54 milijarde [[USD]] najveća u [[islam]]skom svijetu.</small> |align="center"|2010. |- |Najniža vrijednost osnovne jedinice nacionalne [[Valuta|valute]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[[MMF]] |<small>[[Iranski rijal]] ima četvrtu najnižu vrijednost osnovne jedinice među svim svjetskim nacionalnim [[valuta]]ma.</small> |align="center"|2010. |- |Najjeftiniji [[glavni grad]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm CNN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605084312/http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm |date=2011-06-05 }} |<small>[[Teheran]] je prema tržišnim cijenama najjeftiniji [[glavni grad]] svijeta.</small> |align="center"|2007. |- |Broj milijardera |align="right"|'''12.''' |align="center"|''58'' |[http://www.forbes.com/lists/2009/54/rich-list-09_Pierre-Omidyar_KQM6.html ''Forbes''] |<small>Pet Iranaca posjeduje [[bogatstvo]] koje premašuje vrijednost milijarde [[USD]].</small> |align="center"|2009. |} ==== Promet ==== {{Glavni|Promet u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Kapacitet [[Trgovačka mornarica|trgovačke mornarice]] |align="right"|'''57.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2108rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201106232829/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2108rank.html |date=2020-11-06 }} |<small>Iran posjeduje 74 [[Trgovački brod|trgovačkih brodova]] (ne računajući dodatnih 78 brodova registriranih u stranim zemljama).</small> |align="center"|2010. |- |[[Tvrtka]] s najviše [[tanker]]a |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bloomberg.com/news/2011-01-23/iran-s-nitc-plans-to-add-22-vlccs-to-tanker-fleet-by-2013.html ''Bloomberg''] |<small>Iranska tvrtka NITC je sa 43 [[tanker]]a peta najveća na svijetu, a do 2013. godine planira se povećanje kapaciteta za 72% čime će postati 2. ili 3. u svijetu.</small> |align="center"|2011. |- |Dužina plovnih puteva |align="right"|'''70.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2093rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181004132905/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2093rank.html |date=2018-10-04 }} |<small>Oko 850&nbsp;km plovnih puteva ([[Rijeka (vodotok)|rijeke]], [[kanal]]i, itd.).</small> |align="center"|2009. |- |Dužina svih [[cesta]] |align="right"|'''29.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170702023929/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html |date=2017-07-02 }} |<small>Ukupna dužina [[cesta]] je 172.927&nbsp;km.</small> |align="center"|2006. |- |Dužina [[asfalt]]iranih [[cesta]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2085.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181105214809/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2085.html |date=2018-11-05 }} |<small>Ukupna dužina [[asfalt]]iranih [[cesta]] je 125.908&nbsp;km (73% svih cesta).</small> |align="center"|2006. |- |Dužina [[autocesta]] |align="right"|'''24.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2085.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181105214809/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2085.html |date=2018-11-05 }} |<small>Ukupna dužina [[autocesta]] je 1429&nbsp;km.</small> |align="center"|2006. |- |Dužina [[Zemljana cesta|zemljanih cesta]] |align="right"|'''33.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2085.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181105214809/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2085.html |date=2018-11-05 }} |<small>Ukupna dužina [[Zemljana cesta|zemljanih cesta]] je 47.019&nbsp;km.</small> |align="center"|2006. |- |Broj [[Motorno vozilo|motornih vozila]] na 1000 stanovnika |align="right"|'''69.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Automotive%20Forecast EIU] |<small>146 [[Motorno vozilo|motornih vozila]] na 1000 stanovnika, uz godišnji porast od 9%.</small> |align="center"|2011. |- |Dužina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] |align="right"|'''27.''' |align="center"|''133'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2121rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181124012056/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2121rank.html |date=2018-11-24 }} |<small>Ukupna dužina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] je 8442&nbsp;km.</small> |align="center"|2008. |- |Broj putnik-kilometara u [[Željeznica|željezničkom]] prometu |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.uic.asso.fr/railisa UIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050109171536/http://www2.uic.asso.fr/railisa/ |date=2005-01-09 }} |<small>Oko 15.31 milijardi putnik-kilometara u [[Željeznica|željezničkom]] prometu godišnje.</small> |align="center"|2008. |- |Kilometraža u [[Željeznica|željezničkom]] prometu po putniku |align="right"|'''26.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.uic.asso.fr/railisa UIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050109171536/http://www2.uic.asso.fr/railisa/ |date=2005-01-09 }} |<small>Prosječni korisnik [[Željeznica|željezničkog]] prometa prijeđe kilometražu od 180&nbsp;km godišnje.</small> |align="center"|2008. |- |Tonaža u [[Željeznica|željezničkom]] prometu |align="right"|'''20.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.uic.asso.fr/railisa UIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050109171536/http://www2.uic.asso.fr/railisa/ |date=2005-01-09 }} |<small>Godišnje se u [[Željeznica|željezničkom]] prometu prenese 20.5 milijuna tona robe.</small> |align="center"|2008. |- |Dužina linija [[Podzemna željeznica|podzemnih željeznica]] |align="right"|'''20.''' |align="center"|''53'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Ukupna dužina linija [[Podzemna željeznica|podzemnih željeznica]] 2007. godine bila je 120,1&nbsp;km (sa 64 stanice); do 2012. godine planira se proširenje teheranske podzemne željeznice za dodatna 172&nbsp;km, a u izgradnji je i 380&nbsp;km podzemnih željeznica u ostalim gradovima.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=MEED: Tehran metro funding admirable|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|date=10. 11. 2008.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2016-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310131900/http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|2007. |- |Broj putnika u [[Podzemna željeznica|podzemnim željeznicama]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.tehranmetro.com/News.aspx?pid=26&cid=46&iid=401 ''Tehran Metro''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716204421/http://www.tehranmetro.com/News.aspx?pid=26&cid=46&iid=401 |date=2011-07-16 }} |<small>Sa 622,2 milijuna putnika [[podzemna željeznica]] u Teheranu (trenutno jedina u zemlji) 18. je najprometnija u svijetu, a prva u [[Južna Azija|Južnoj Aziji]].</small> |align="center"|2010. |- |Broj helidroma |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2019.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604005151/http://www.forbes.com/feeds/afx/2007/06/12/afx3810988.html |date=2011-06-04 }} |<small>U zemlji je aktivno 19 helidroma.</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Zračna luka|zračnih luka]] |align="right"|'''24.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2053rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160530055415/https://www.cia.gov/library/Publications/the-world-factbook/rankorder/2053rank.html |date=2016-05-30 }} |<small>U zemlji je aktivno 319 [[Zračna luka|zračnih luka]].</small> |align="center"|2010. |- |Broj asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406133103/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html |date=2015-04-06 }} |<small>U zemlji je aktivno 133 asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]].</small> |align="center"|2010. |- |Broj asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]] (dužine 2438–3047 m) |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406133103/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html |date=2015-04-06 }} |<small>U zemlji je aktivno 27 asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]] dužine od 2438 do 3047 m.</small> |align="center"|2010. |- |Broj asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]] (dužine >3047 m) |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406133103/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html |date=2015-04-06 }} |<small>U zemlji su aktivne 42 asfaltirane [[Zračna luka|zračnih luka]] dužine iznad 3047 m (10.000 [[stopa]]).</small> |align="center"|2010. |- |Broj putnika u [[Zračni promet|zračnom prometu]] |align="right"|'''26.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/tra_air_tra_pas_car-transportation-air-transport-passengers-carried Svjetska banka] |<small>Broj putnika u [[Zračni promet|zračnom prometu]] je 12,708.350 na godinu.</small> |align="center"|2005. |- |Tonaža robe po kilometru [[Zračni promet|zračnog prometa]] |align="right"|'''59.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/tra_air_tra_fre_mil_ton_per_km-freight-million-tons-per-km Svjetska banka] |<small>Godišnja tonaža dobara po kilometru [[Zračni promet|zračnog prometa]] iznosi 98.22 milijuna tona.</small> |align="center"|2005. |- |Kapacitet spremnika [[kerozin]]a |align="right"|'''21.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_jet_fue_bun-energy-jet-fuel-bunkers UN] |<small>Državni kapacitet spremnika [[kerozin]]a je oko 850.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[benzin]]a u [[promet]]u |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_mot_gas_con_in_roa_tra-motor-gasoline-consumption-road-transport UN] |<small>Godišnje se u [[promet]]u potroši 17,854.000 tona [[benzin]]a.</small> |align="center"|2005. |- |Broj [[Motorno vozilo|vozila]] na [[prirodni plin]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.iangv.org/tools-resources/statistics.html ''Worldwide NGV''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100110101111/http://www.iangv.org/tools-resources/statistics.html |date=2010-01-10 }} |<small>Godine 2009. Iran je sa 1.67 milijuna [[Motorno vozilo|vozila]] na [[prirodni plin]] i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto, a krajem 2010. godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Kurczewski|first=Nick|url=http://wheels.blogs.nytimes.com/2009/03/05/iranian-automaker-bets-on-natural-gas/|title=Iranian Automaker Bets on Natural Gas|publisher=New York Times|location=New York|date=5. 3. 2009.|accessdate=18. 3. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Jarman|first=Brett|url=http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805|title=Iranian CNG Revolution Continues – 1.5 Million NGVs and Growing|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=5. 8. 2009.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2009-08-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20090811034706/http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805|dead-url=yes}}</ref> pa se 2012. godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin<ref>{{eng icon}} {{cite web|author=Dow Jones Newswires|url=http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729|title=Iran’s Push for Fuel Self-Sufficiency Drives NGV Growth|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=29. 7. 2010.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-10-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20111004201248/http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729|dead-url=yes}}</ref> odnosno 2500 stanica za punjenje.</small> |align="center"|2009. |- |Stopa smrtnosti u [[Prometna nesreća|prometnim nesrećama]] |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://whqlibdoc.who.int/publications/2009/9789241563840_eng.pdf WHO] |<small>Godišnje u [[Prometna nesreća|prometnim nesrećama]] strada 35,8 ljudi na 100.000 stanovnika odnosno sveukupno oko 25.000 ljudi. Omjer smrtnosti između muškaraca i žena je 5:1.</small> |align="center"|2009. |- |Dužina [[cjevovod]]a |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821003050/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html |date=2016-08-21 }} |<small>Ukupna dužina [[cjevovod]]a je 34.789&nbsp;km, od čega 7&nbsp;km kondenzacijskih, 397&nbsp;km za kondenzirani prirodni plin, 19.161&nbsp;km za prirodni plin (4. u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Shana|url=http://www.shana.ir/142918-en.html|title=Iran Ranks 4th in Gas Pipeline Scope|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=15. 6. 2009.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref>), 570&nbsp;km za ukapljeni naftni plin, 7018&nbsp;km za naftu, te 7936&nbsp;km za ostale rafinirane proizvode. Do 2025. planira se proširenje mreže cjevovoda za prirodni plin na 70.000&nbsp;km.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=GasAndOil|url=http://www.gasandoil.com/goc/company/cnm93321.htm|title=Alexander's Gas & Oil Connections - Iran plans 40,000 km gas pipeline network by 2025|publisher=GasAndOil.com|location=Limbach, Germany|date=20. 8. 2009.|accessdate=18. 3. 2011}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref></small> |align="center"|2009. |- |Dužina cjevovoda za [[ukapljeni naftni plin]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821003050/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html |date=2016-08-21 }} |<small>Ukupna dužina cjevovoda za [[ukapljeni naftni plin]] je 570&nbsp;km.</small> |align="center"|2009. |- |Dužina cjevovoda za [[Nafta|naftu]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821003050/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html |date=2016-08-21 }} |<small>Ukupna dužina cjevovoda za [[Nafta|naftu]] je 7018&nbsp;km.</small> |align="center"|2009. |- |Dužina cjevovoda za [[Rafinerija nafte|rafiniranu]] [[Nafta|naftu]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821003050/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html |date=2016-08-21 }} |<small>Ukupna dužina cjevovoda za [[Rafinerija nafte|rafiniranu]] [[Nafta|naftu]] je 7936&nbsp;km.</small> |align="center"|2009. |} ==== Komunikacije ==== {{Glavni|Komunikacije u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Broj korisnika [[internet]]a |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.internetworldstats.com/top20.htm ''Internet World Stats''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041230124838/http://www.internetworldstats.com/top20.htm |date=2004-12-30 }} |<small>[[Internet]]om se služi 33,200.000 stanovnika (oko 50% ukupnog stanovništva).</small> |align="center"|2010. |- |Broj korisnika broadband [[internet]]a |align="right"|'''51.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.itu.int/ITU-D/icteye/Reporting/ShowReportFrame.aspx?ReportName=/WTI/InformationTechnologyPublic&RP_intYear=2008&RP_intLanguageID=1 ITU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130126005716/http://www.itu.int/ITU-D/icteye/Reporting/ShowReportFrame.aspx?ReportName=%2FWTI%2FInformationTechnologyPublic&RP_intYear=2008&RP_intLanguageID=1 |date=2013-01-26 }} |<small>Broadband [[internet]]om služi se oko 300.000 stanovnika.</small> |align="center"|2008. |- |Stupanj razvijenosti „e-vlade” |align="right"|'''102.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://unpan1.un.org/intradoc/groups/public/documents/un/unpan038851.pdf UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111124235909/http://unpan1.un.org/intradoc/groups/public/documents/un/unpan038851.pdf |date=2011-11-24 }} |<small>Stupnjem se mjeri elektroničke učinkovitost [[Vlada|vlade]].</small> |align="center"|2010. |- |Stupanj raširenosti „e-vlade” |align="right"|'''117.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://unpan1.un.org/intradoc/groups/public/documents/un/unpan038851.pdf UN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111124235909/http://unpan1.un.org/intradoc/groups/public/documents/un/unpan038851.pdf |date=2011-11-24 }} |<small>Stupnjem se mjeri sudjelovanje stanovništva u „e-vladi”.</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Pružatelj internetskih usluga|pružatelja internetskih usluga]] |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/int_isp-internet-isp ''The World Factbook''] |<small>Godine 2002. postojalo je oko 100 [[Pružatelj internetskih usluga|pružatelja internetskih usluga]].</small> |align="center"|2002. |- |Broj internet [[host]]ova |align="right"|'''75.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2184rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170713172440/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2184rank.html |date=2017-07-13 }} |<small>U zemlji postoji 119.947 internet [[host]]ova.</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[Web stranice|internetskih stranica]] na [[Vrhovne internetske domene država|nacionalnoj domeni]] ([[.ir]]) |align="right"|'''58.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.webometrics.info/Number_National_Domains_World.asp?offset=50 ''Webometrics''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110118035300/http://www.webometrics.info/Number_National_Domains_World.asp?offset=50 |date=2011-01-18 }} |<small>U zemlji postoji oko 310.000 [[Web stranice|internetskih stranica]] na [[Vrhovne internetske domene država|nacionalnoj domeni]] ([[.ir]]).</small> |align="center"|2009. |- |Broj pružatelja slobodne [[Elektronička pošta|elektroničke pošte]] |align="right"|'''56.''' |align="center"|''86'' |[http://www.fepg.net/foreign.html FEPG] |<small>U zemlji postoje četiri pružatelja slobodne [[Elektronička pošta|elektroničke pošte]].</small> |align="center"|2008. |- |Broj [[blog]]ova |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963 JP] |<small>Oko 700.000 aktivnih [[blog]]ova.</small> |align="center"|2010. |- |Broj [[telefon]]skih linija |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2150rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613003948/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2150rank.html |date=2007-06-13 }} |<small>U zemlji je aktivno 25,804.000 [[telefon]]skih linija. Godine 2004. bilo je [[Digitalizacija|digitalizirano]] oko 80% telefonske mreže.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UNESCO|url=http://www.science-arts.org%2Fsrc%2Fstory%2Fpresentations%2Fmarch02.ppt&rct=j&q=iran+ranks&ei=zXa2S5eII86-rAe1wJS3DQ&usg=AFQjCNGbRWkiazKicDwiiSHcCDe22YJuXQ|title=UNESCO Presentation|publisher=Google.com|year=2004.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2009. |- |Broj [[Mobitel|mobilnih]] linija |align="right"|'''21.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2151rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226072144/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2151rank.html%20 |date=2018-12-26 }} |<small>U zemlji je aktivno 52,555.000 mobilnih linija; [[mobitel]]e koristi približno 70% stanovništva.</small> |align="center"|2009. |- |Omjer [[Telekomunikacija|telekomunikacijskih]] ulaganja i prihoda |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_tel_inv_of_rev-media-telecommunications-investment-of-revenue Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111126072000/http://www.nationmaster.com/graph/med_tel_inv_of_rev-media-telecommunications-investment-of-revenue |date=2011-11-26 }} |<small>Oko 73.68% prihoda od [[telekomunikacija]] ulaže se za proširenje iste.</small> |align="center"|2005. |- |Broj [[TV|televizijskih]] stanica |align="right"|'''67.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2015.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613003149/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2015.html |date=2007-06-13 }} |<small>Godine 1997. u zemlji je djelovalo 28 [[TV|televizijskih]] stanica, dok su 2010. godine djelovale 74 [[TV]]-stanice.</small> |align="center"|1997. |- |Broj dnevnih [[Novine|novina]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_new_and_per_num_of_tit_dai-newspapers-periodicals-number-titles-daily UN] |<small>U zemlji se tiska 112 dnevnih [[Novine|novina]].</small> |align="center"|2000. |- |Broj ostalih [[Novine|novina]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/med_new_and_per_num_of_tit_non-periodicals-number-titles-non-daily UN] |<small>U zemlji se tiska 906 [[Novine|novina]] koje nisu dnevnog karaktera.</small> |align="center"|2000. |} ==== Poljoprivreda ==== {{Glavni|Poljoprivreda u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107142508/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |date=2017-11-07 }} |<small>Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] iznosi oko 221.400&nbsp;km² (13.43% od ukupne površine).</small> |align="center"|2005. |- |Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog]] tla |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090513123739/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html |date=2009-05-13 }} |<small>Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog]] tla prema američkim izvorima iznosi 76.500&nbsp;km², a prema službenim iranskim izvorima 82.970&nbsp;km².<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2016-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311155350/http://amar.sci.org.ir/detail.aspx?ln=e&no=98547&s=tp|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2003. |- |Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog]] tla per capita |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/geo_irr_lan_percap-geography-irrigated-land-per-capita ''The World Factbook''] |<small>Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog]] tla na milijun stanovnika je 1153&nbsp;km².</small> |align="center"|2003. |- |Površina [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] zemljišta |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/agr_agr_lan_sq_km-agriculture-agricultural-land-sq-km Svjetska banka] |<small>Površina [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] zemljišta iznosi 616.000&nbsp;km².</small> |align="center"|2005. |- |Površina [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] zemljišta per capita |align="right"|'''57.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/agr_agr_lan_sq_km_percap-land-sq-km-per-capita Svjetska banka] |<small>Oko 9&nbsp;km² [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] zemljišta na 1000 stanovnika.</small> |align="center"|2005. |- |Površina stalnih [[usjev]]a |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/agr_per_cro-agriculture-permanent-crops FAO] |<small>Površina stalnih [[usjev]]a 2000. godine bila je oko 20.020&nbsp;km² prema podacima [[FAO]]-a, odnosno 116.470&nbsp;km² prema službenim iranskim podacima iz 2004. godine.<ref name="IranUsjevi2004">{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=4.6. Agricultural Lands Area on Holdings with Cropland by Size: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98545&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2016-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20160308214905/http://amar.sci.org.ir/detail.aspx?ln=e&no=98545&s=tp|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2000. |- |Omjer površine stalnih [[usjev]]a i ukupne površine |align="right"|'''98.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2097.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140326095031/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2097.html |date=2014-03-26 }} |<small>Prema američkim izvorima stalni [[usjev]]i zauzimaju 1.29% ukupne površine zemlje, a prema iranskim izvorima 7,1%.<ref name="IranUsjevi2004"/></small> |align="center"|2005. |- |Rast [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/agr_agr_gro-agriculture-agricultural-growth FAO] |<small>Indeks [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje je 141 što podrazumijeva 41% više od svjetskog prosjeka; od 1980. do 2004. godine zabilježeno je utrostručenje proizvodnje.<ref>{{eng icon}} {{cite book|last=UN|title=Table 9. Aricultural production index|url=http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf|location=New York City|publisher=United Nations|year=2005.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2007-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20070609232059/http://unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2001. |- |Potrošnja [[diesel]]a u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_con_in_agr-gas-diesel-oils-consumption-agriculture UN] |<small>Godišnja potrošnja [[diesel]]a u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] je oko 3,314.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Broj [[traktor]]a |align="right"|'''22.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/agr_agr_mac_tra-agriculture-agricultural-machinery-tractors Svjetska banka] |<small>Godine 2003. bilo je operativno 258.000 [[traktor]]a; godišnje se u zemlji proizvede više od 30.000 komada.<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=ITM|title=About ITM|url=http://www.itm.co.ir/ERP/ERP_Systems/Site/UserFiles/file/6081/en/01016081about-en1.aspx|location=Tabriz, Iran|publisher=Iran Tractor Manufacturing Company|year=2009.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2012-06-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20120626081341/http://www.itm.co.ir/ERP/ERP_Systems/Site/UserFiles/file/6081/en/01016081about-en1.aspx|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2003. |- |Potrošnja [[Električna energija|električne energije]] u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] per capita |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_con_in_agr_percap-electricity-consumption-agriculture-per-capita UN] |<small>Godišnja potrošnja [[Električna energija|električne energije]] u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] je 241.3 kWh po glavi stanovnika.</small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[Voće|voća]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Voće|voća]] iznosi 1,400.000 tona čija je vrijednost 223.31 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Agrumi|agruma]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Agrumi|agruma]] iznosi 80.000 tona čija je vrijednost 28.74 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[badem]]a |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[badem]]a iznosi 126.679 tona čija je vrijednost 132.33 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[bobica]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[bobica]] iznosi 175.000 tona čija je vrijednost 120.21 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Breskva|breskava]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Breskva|breskava]] iznosi 574.958 tona čija je vrijednost 205.25 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[datulja]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[datulja]] iznosi 1,006.406 tona čija je vrijednost 315.48 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[dinja]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[dinja]] iznosi 500 tona čija je vrijednost 187 tisuća [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[dinja]] kantalupa |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[dinja]] kantalupa iznosi 1,230.000 tona čija je vrijednost 218.09 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[grejp]]a |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[grejp]]a iznosi 45.933 tona čija je vrijednost 7.83 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Grožđe|grožđa]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Grožđe|grožđa]] iznosi 1,739.503 tona čija je vrijednost 806.96 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[jabuka]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[jabuka]] iznosi 2,718.775 tona čija je vrijednost 780.89 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Kaki jabuka|kaki jabuke]] |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Kaki jabuka|kaki jabuke]] iznosi 1000 tona čija je vrijednost 298 tisuća [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Aktinidija|kivija]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Aktinidija|kivija]] iznosi 30.000 tona čija je vrijednost 16.36 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Kruške|krušaka]] |align="right"|'''20.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Kruške|krušaka]] iznosi 115.812 tona čija je vrijednost 32.98 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Obična lijeska|lijeske]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Obična lijeska|obične lijeske]] iznosi 18.000 tona čija je vrijednost 17.58 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[limun]]a |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[limun]]a iznosi 694.854 tona čija je vrijednost 181.56 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[mandarina]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[mandarina]] iznosi 581.734 tona čija je vrijednost 131.72 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[marelica]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[marelica]] iznosi 487.333 tona čija je vrijednost 177.34 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Naranča|naranača]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Naranča|naranača]] iznosi 2,619.735 tona čija je vrijednost 460.39 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Pistacija|pistacije]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Pistacija|pistacije]] iznosi 192.269 tona čija je vrijednost 635.48 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Smokve|smokava]] |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Smokve|smokava]] iznosi 57.057 tona čija je vrijednost 25.49 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[šljiva]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[šljiva]] iznosi 190.621 tona čija je vrijednost 46.11 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Trešnja|trešanja]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Trešnja|trešanja]] iznosi 198.768 tona čija je vrijednost 173.43 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Višnja|višanja]] |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Višnja|višanja]] iznosi 106.461 tona čija je vrijednost 53.69 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Povrće|povrća]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Povrće|povrća]] iznosi 1,750.000 tona čija je vrijednost 328.39 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Artičoka|artičoki]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Artičoka|artičoki]] iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 5,1 milijun [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Gljive|gljiva]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Gljive|gljiva]] iznosi 28.000 tona čija je vrijednost 46.41 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[grah]]a |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[grah]]a iznosi 183.073 tona čija je vrijednost 75.87 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[krastavac]]a |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[krastavac]]a iznosi 1,459.201 tona čija je vrijednost 246.15 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[krumpir]]a |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[krumpir]]a iznosi 4,706.722 tona čija je vrijednost 660.37 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Leća|leće]] |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Leća|leće]] iznosi 56.099 tona čija je vrijednost 10.03 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[lubenica]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[lubenica]] iznosi 2,566.660 tona čija je vrijednost 267.63 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Luk (biljka)|luka]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Luk (biljka)|luka]] iznosi 1,849.275 tona čija je vrijednost 340,8 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja suhih [[Mahunarke|mahunarki]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja suhih [[Mahunarke|mahunarki]] iznosi 35.594 tona čija je vrijednost 9.11 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[patlidžan]]a |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[patlidžan]]a iznosi 125.000 tona čija je vrijednost 20.11 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[poriluk]]a |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[poriluk]]a iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 3.81 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[rajčica]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[rajčica]] iznosi 4,826.396 tona čija je vrijednost 1.14 milijardi [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Šparoga|šparogi]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Šparoga|šparogi]] iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 15.93 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Tikva|tikava]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Tikva|tikava]] iznosi 505.000 tona čija je vrijednost 88.99 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Uljana repica|uljane repice]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Uljana repica|uljane repice]] iznosi 390.000 tona čija je vrijednost 110.75 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Zelena salata|zelene salate]] |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Zelena salata|zelene salate]] iznosi 90.000 tona čija je vrijednost 30,6 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[anis]]a |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[anis]]a iznosi 30.000 tona čija je vrijednost 16.19 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[čaj]]a |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[čaj]]a iznosi 42.348 tona čija je vrijednost 45.84 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Dudov svilac|dudovog svilca]] |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Dudov svilac|dudovog svilca]] iznosi 6000 tona čija je vrijednost 20.23 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Orasi|oraha]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Orasi|oraha]] iznosi 170.000 tona čija je vrijednost 208.51 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[pamuk]]a |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[pamuk]]a iznosi 153.000 tona čija je vrijednost 25.12 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Pšenica|pšenice]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Pšenica|pšenice]] iznosi 7,956.647 tona čija je vrijednost 800.55 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[sezam]]a |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[sezam]]a iznosi 28.000 tona čija je vrijednost 24.41 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Slanutak|slanutka]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Slanutak|slanutka]] iznosi 113.349 tona čija je vrijednost 23.42 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Soja|soje]] |align="right"|'''20.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Soja|soje]] iznosi 197.246 tona čija je vrijednost 41,7 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[šafran]]a |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.idosi.org/wasj/wasj4(4)/7.pdf WASJ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226073535/http://www.idosi.org/wasj/wasj4(4)/7.pdf%20 |date=2018-12-26 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[šafran]]a iznosi 230 tona (93,7% svjetske proizvodnje) čija je izvozna vrijednost oko 100 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Šafranika|šafranike]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Šafranika|šafranike]] iznosi 500 tona čija je vrijednost 101 tisuća [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Vuna|vune]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Vuna|vune]] iznosi 75.000 tona čija je vrijednost 126.33 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[začin]]a |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[začin]]a iznosi 8000 tona čija je vrijednost 10.37 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Meso|mesa]] |align="right"|'''22.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://earthtrends.wri.org/searchable_db/results.php?years=2006-2006&variable_ID=190&theme=8&cID=1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30,31,32,33,34,35,36,37,38,39,40,41,42,43,44,45,46,47,48,49,50,51,52,53,54,55,56,57,58,59,60,61,62,63,64,65,66,67,68,70,72,73,74,75,76,77,78,79,80,81,83,84,85,86,87,88,89,90,91,92,93,94,95,96,97,98,99,100,101,102,103,104,105,106,107,108,109,111,112,113,114,116,117,119,120,121,122,123,124,125,126,127,128,129,130,131,132,133,134,135,136,137,138,139,140,141,142,143,144,145,146,147,148,149,150,151,152,153,154,155,156,157,158,159,160,161,162,163,164,165,166,167,168,169,170,171,172,173,174,175,177,178,179,180,181,182,183,184,185,186,187,188,189,190,191,192,193,194,195,198,199,202,203,204,205,207,208,210,213,214,215,216,217,219,220,224,225,229,230,237,238&ccID=0 FAO] |<small>Godišnja proizvodnja [[Meso|mesa]] iznosi 2,039.830 tona.</small> |align="center"|2006. |- |Proizvodnja [[Govedo|bivolskog]] [[Meso|mesa]] |align="right"|'''12.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Govedo|bivolskog]] [[Meso|mesa]] iznosi 14.900 tona čija je vrijednost 24.09 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Govedo|bivolskog]] [[Mlijeko|mlijeka]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Govedo|kravljeg]] [[Mlijeko|mlijeka]] iznosi 245.000 tona čija je vrijednost 122.38 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Deve|devinog]] [[Meso|mesa]] |align="right"|'''20.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Deve|devinog]] [[Meso|mesa]] iznosi 1680 tona čija je vrijednost 2.35 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Guske|guščjeg]] [[Meso|mesa]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Guske|guščjeg]] [[Meso|mesa]] iznosi 2500 tona čija je vrijednost 4.77 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[kokoš]]jeg [[Meso|mesa]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[kokoš]]jeg [[Meso|mesa]] iznosi 1,569.276 tona čija je vrijednost 1.83 milijarde [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[kokoš]]jih [[Jaje|jaja]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[kokoš]]jih [[Jaje|jaja]] iznosi 727.000 tona čija je vrijednost 557.44 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[koza|kozjeg]] [[Meso|mesa]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[koza|kozjeg]] [[Meso|mesa]] iznosi 110.495 tona čija je vrijednost 168.24 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[koza|kozjeg]] [[Mlijeko|mlijeka]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[koza|kozjeg]] [[Mlijeko|mlijeka]] iznosi 410.000 tona čija je vrijednost 123.59 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Ovce|ovčjeg]] [[Meso|mesa]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Ovce|ovčjeg]] [[Meso|mesa]] iznosi 390.547 tona čija je vrijednost 772.61 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Ovce|ovčjeg]] [[Mlijeko|mlijeka]] |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Ovce|ovčjeg]] [[Mlijeko|mlijeka]] iznosi 534.000 tona čija je vrijednost 181.22 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[med]]a |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713020710/http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx |date=2011-07-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[med]]a iznosi 36.000 tona čija je vrijednost 62.74 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Riba|ribe]] |align="right"|'''36.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.fao.org/fishery/statistics/programme/3,1,1/en FAO] |<small>Godišnje se sveukupno [[Ribolov|ulovi]] i [[Ribogojstvo|uzgoji]] 562.821 tona [[Riba|ribe]].</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[kavijar]]a |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1394717.stm BBC] |<small>Godišnja proizvodnja [[kavijar]]a iznosi oko 300 tona čija je vrijednost 22 milijuna [[USD]].</small> |align="center"|2001. |} ==== Industrija ==== {{Glavni|Industrija u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Vrijednost proizvedene [[Roba|robe]] |align="right"|'''29.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ind_man_val_add_con_2000_us-value-added-constant-2000-us Svjetska banka] |<small>Vrijednost proizvedene [[Roba|robe]] u 2005. bila je 21.22 milijarde [[USD]] (prema tečaju iz 2000. godine).</small> |align="center"|2005. |- |Rast [[Industrija|industrijske]] proizvodnje |align="right"|'''80. (19.)''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2089rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226073556/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2089rank.html%20 |date=2018-12-26 }} |<small>Rast [[Industrija|industrijske]] proizvodnje prema američkim izvorima je 4,3% odnosno prema iranskim izvorima >10% (rast rudarske proizvodnje je 19%).<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=Ecasb|title=Iran's Industrial Growth over 10%|publisher=Ecasb.com|location=Tehran|url=http://www.ecasb.com/newsdetail-1182-en.html|date=5. 7. 2009.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2012-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20120109151304/http://ecasb.com/newsdetail-1182-en.html|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Minister: Iran’s industrial growth over 10 percent|publisher=[[Islamic Republic of Iran Broadcasting]]|location=Tehran|url=http://english.irib.ir/news/political/item/46112-minister-iran%E2%80%99s-industrial-growth-over-10-percent?tmpl=component&print=1|date=4. 7. 2009.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Državno [[Industrija|industrijsko]] [[poduzeće]] po [[prihod]]ima |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.ft.com/cms/s/2/5de6ef96-8b95-11db-a61f-0000779e2340.html#axzz1GjyUBk6D ''Financial Times''] |<small>Iransko nacionalno naftno poduzeće ([[Nacionalno Iransko Naftno Poduzeće|NIOC]]) je prema prihodima od 220 milijardi [[USD]] sedmo najveće u svijetu.</small> |align="center"|2006. |- |[[Rudarstvo|Rudarsko]] [[poduzeće]] po [[prihod]]ima |align="right"|'''23.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://siteresources.worldbank.org/INTOGMC/Resources/336099-1236292308783/humphreys_Emerging_players_%2897v%29.pdf Svjetska banka] |<small>Iranska nacionalna rudarska korporacija ([[IMIDRO]]) je prema prihodima 23. poduzeće svijeta, a ukupan udjel u svjetskoj [[Rudarstvo|rudarskoj]] proizvodnji iznosi 0,6%.</small> |align="center"|2007. |- |[[Nafta|Naftno]] [[poduzeće]] po [[prihod]]ima |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.energyintel.com/documentdetail.asp?document_id=245527 ''Energy Intelligence''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100529032149/http://www.energyintel.com/documentdetail.asp?document_id=245527 |date=2010-05-29 }} |<small>Iransko nacionalno naftno poduzeće ([[Nacionalno Iransko Naftno Poduzeće|NIOC]]) je drugo najveće u svijetu (nakon saudijskog Aramcoa).</small> |align="center"|2008. |- |Stopa [[trademark]]ova |align="right"|'''33.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/gov_tra_res_percap-government-trademarks-residents-per-capita Svjetska banka] |<small>Oko 153 [[trademark]]a na milijun stanovnika.</small> |align="center"|2001. |- |Uvoz [[Industrija|industrijskih]] [[stroj]]eva |align="right"|'''28.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://goliath.ecnext.com/coms2/gi_0199-3521704/IRAN-IRAN-RANKS-28TH-AMONG.html WTO] |<small>Iran po uvozu [[Industrija|industrijskih]] [[stroj]]eva kotira na 28. mjestu u svijetu.</small> |align="center"|2004. |- |[[Rafinerija nafte|Petrokemijska]] proizvodnja po [[prihod]]ima |align="right"|'''45.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://pubs.acs.org/cen/_img/87/i31/8731cov1_global700.gif C&EN] |<small>Prihodi od [[Rafinerija nafte|Petrokemijske]] proizvodnje su oko 7,8 milijardi [[USD]] u 2008. godini. Do 2015. godine procjenjuje izbijanje na drugo mjesto u svijetu po proizvodnji petrokemijskih proizvoda<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=All Business|url=http://www.allbusiness.com/finance-insurance/credit-intermediation-related-activities/4022282-1.html|title=NPC Iran will be second largest commodity chemical producer in the world by 2015.|publisher=Dun & Bradstreet|location=New York City|date=1. 6. 2006.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref> i [[polimer]]a.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran International|url=http://www.iraninternationalmagazine.com/issue_27/text/44%25%20boost.htm|title=44% Boost in Polymer Production|publisher=Iran International Magazine|location=Iran|year=2004.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2016-01-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20160123043336/http://www.iraninternationalmagazine.com/issue_27/text/44%25%20boost.htm}}</ref></small> |align="center"|2008. |- |Potrošnja [[ugljen]]a u [[Industrija|industriji]] |align="right"|'''42.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.nationmaster.com/country-info/stats/Energy/Coal/Consumption-by-industry-and-construction UN] |<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši oko 330.000 tona [[ugljen]]a.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[diesel]]a u [[Industrija|industriji]] |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.nationmaster.com/country-info/stats/Energy/Gas--diesel-oils/Consumption-by-industry-and-construction UN] |<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši oko 1,798.000 tona [[diesel]]a.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u kemijskoj [[Industrija|industriji]] |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_inc_lng_con_by_che_ind-including-lng-consumption-chemical-industry UN] |<small>U kemijskoj [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši [[Prirodni plin|prirodnog plina]] ekvivalenta od 138.966 tera-[[džul]]a.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja visokopećnog [[plin]]a u [[Industrija|industriji]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.nationmaster.com/country-info/stats/Energy/Blast-Furnace-Gas/Consumption-by-industry-and-construction UN] |<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši visokopećnog [[plin]]a ekvivalenta od 10.102 tera-[[džul]]a.</small> |align="center"|2005. |- |Neenergetska potrošnja [[asfalt]]a |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_bit_asp_con_for_non_use-bitumen-asphalt-consumption-non-uses UN] |<small>Godišnja neenergetska potrošnja [[asfalt]]a iznosi 3,496.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[Nafta|nafte]] u [[Industrija|industriji]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.nationmaster.com/country-info/stats/Energy/Naphtha/Consumption-by-industry-and-construction UN] |<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši 2,492.000 tona [[Nafta|nafte]].</small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[maziva]] |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_lub_tot_pro-energy-lubricants-total-production UN] |<small>Godišnja proizvodnja maziva iznosi 955.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Neenergetska potrošnja [[maziva]] |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_lub_con_for_non_use-energy-lubricants-consumption-non-uses UN] |<small>Godišnja neenergetska potrošnja maziva iznosi 770.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[mazut]]a u [[Industrija|industriji]] |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.nationmaster.com/country-info/stats/Energy/Residual-fuel-oil/Consumption-by-industry-and-construction UN] |<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši 6,869.000 tona [[mazut]]a.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[biomasa]] u [[Industrija|industriji]] |align="right"|'''27.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.nationmaster.com/country-info/stats/Energy/Biogas/Consumption-by-industry-and-construction UN] |<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši 1,206.000 tona [[biomasa]].</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[Električna energija|električne energije]] u [[Industrija|industriji]] per capita |align="right"|'''73.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.nationmaster.com/country-info/stats/Energy/Electricity/Consumption-by-industry-and-construction-per-capita UN] |<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje po glavi stanovnika potroši oko 692 kWh [[Električna energija|električne energije]].</small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[cement]]a |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://edition.presstv.ir/detail/133493.html ''PressTV''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140308002940/http://edition.presstv.ir/detail/133493.html |date=2014-03-08 }} |<small>Godišnje se proizvede 65 milijuna tona [[cement]]a; uz godišnji porast proizvodnje od 16%.<ref name="PressTV139606">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran exports $637mn of cement|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/139606.html|date=22. 8. 2010.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110729080933/http://www.presstv.ir/detail/139606.html|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[portland cement]]a |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.indexmundi.com/minerals/?product=cement&graph=production ''US Geological Survey''] |<small>Godišnja proizvodnja [[portland cement]]a bila je 32,7 milijuna tona u 2006. godini.</small> |align="center"|2006. |- |Izvoz [[cement]]a |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://web.archive.org/web/20121217134951/http://www.iran-daily.com/1388/12/26/MainPaper/3642/Page/4/Index.htm ''Iran Daily''] |<small>Godišnje se izvozi oko 5,5 milijuna tona [[cement]]a u vrijednosti od 637 milijuna [[USD]].<ref name="PressTV139606"/></small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[Motorno vozilo|motornih vozila]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://oica.net/category/production-statistics/ OICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131106174001/http://www.oica.net/category/production-statistics/ |date=2013-11-06 }} |<small>Godišnje se proizvede 1,599.454 [[Motorno vozilo|motornih vozila]].</small> |align="center"|2010. |- |Najveći rast u proizvodnji [[Motorno vozilo|motornih vozila]] |align="right"|'''26.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://oica.net/category/production-statistics/ OICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131106174001/http://www.oica.net/category/production-statistics/ |date=2013-11-06 }} |<small>Godišnji rast iznosi 14,7%; tokom [[2000-ih]] zabilježen je najveći rast proizvodnje nakon [[Kina|Kine]].</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[automobil]]a |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://oica.net/category/production-statistics/ OICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131106174001/http://www.oica.net/category/production-statistics/ |date=2013-11-06 }} |<small>Godišnje se proizvede 1,367.014 [[automobil]]a.</small> |align="center"|2010. |} ===== Rudarstvo ===== {{Glavni|Rudarstvo u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Proizvodnja [[Željezo|željezne]] rudače <!-- Početak metala --> |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Željezo|željezne]] rudače iznosi 38,200.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja sirovog [[Željezo|željeza]] |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja sirovog [[Željezo|željeza]] iznosi 10,760.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Zalihe [[Željezo|željeza]] |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.iranmining.com/News/eShow.asp?Id=9953&Dir=434 ''Iran Mining'']{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Iran posjeduje devete najveće zalihe [[Željezo|željeza]].</small> |align="center"|2011. |- |Proizvodnja [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]] |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://web.archive.org/web/20111114000409/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/iron_oxide/myb1-2009-fepig.pdf ''US Geological Survey''] |<small>Godišnja proizvodnja [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]] iznosi 2600 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[čelik]]a |align="right"|'''16.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>U 2009. godini proizvedeno je 10,873.000 tona [[čelik]]a, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 <br />milijuna tona<ref>• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167245.html|date=27. 2. 2011.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-05-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110513043724/http://www.presstv.ir/detail/167245.html|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Minister: Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=[[Islamic Republic of Iran Broadcasting]]|location=Tehran|url=http://english.irib.ir/news/economy/item/71645-minister-irans-steel-output-to-hit-20mn-tons|date=27. 2. 2011.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref>. Službene procjene rasta proizvodnje su 17,6 milijuna tona u 2013., 23 milijuna tona u 2014. i 29,8 milijuna <br />tona u 2015. godini<ref name="IMIDRO01022010">{{eng icon}} {{cite web|last=IMIDRO|title=Iran’s Steel Production Capacity to Hit 35 mt in 5 Years|publisher=Iranian Mines and Mining Industries Development and Renovation Organization|location=Tehran|url=http://news.imidro.org/en/magazines=no.30/categories=2/news=578/show.aspx|date=1. 2. 2010.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823052213/http://news.imidro.org/en/magazines%3Dno.30/categories%3D2/news%3D578/show.aspx|dead-url=yes}}</ref>, a procjene rasta kapaciteta su 25,1 milijuna tona u 2013., 34,7 milijuna tona u 2014., 35,5 milijuna <br />tona u 2015.<ref name="IMIDRO01022010"/>, te konačno 55 milijuna tona 2020. godine čime bi postali četvrti proizvođač čelika u svijetu.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Refractories|title=Steel Production Capacity at 20 Mt|publisher=Refractories World Forum|location=Germany|url=http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|year=2010.|accessdate=18. 3. 2011|archivedate=2011-07-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110715170434/http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[aluminij]]a |align="right"|'''23.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[aluminij]]a iznosi 281.300 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[Aluminijev oksid|aluminijevog oksida]] |align="right"|'''21.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Aluminijev oksid|aluminijevog oksida]] iznosi 200.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[Bakar (element)|bakra]] |align="right"|'''12.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Bakar (element)|bakra]] iznosi 262.500 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Zalihe [[Bakar (element)|bakra]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.etdb.org/StrategiesAndResearch/Countries/CSPReports/ReportsLibrary/IRAN.pdf ETDB]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Iran posjeduje druge najveće zalihe [[Bakar (element)|bakra]] u svijetu.</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[cink]]a |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[cink]]a iznosi 115.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Zalihe [[cink]]a |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.etdb.org/StrategiesAndResearch/Countries/CSPReports/ReportsLibrary/IRAN.pdf ETDB]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Iran posjeduje najveće zalihe [[cink]]a u svijetu.</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[ferokrom]]a |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/chromium/myb1-2008-chrom.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120819105050/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/chromium/myb1-2008-chrom.pdf |date=2012-08-19 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[ferokrom]]a iznosi 8000 tona.</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[krom]]a |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[krom]]a iznosi 255.129 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[magnezij]]a |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/magnesium/myb1-2009-mgcom.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120612063506/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/magnesium/myb1-2009-mgcom.pdf |date=2012-06-12 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[magnezij]]a iznosi 90.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[molibden]]a |align="right"|'''7.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[molibden]]a iznosi 6600 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[Olovo (element)|olova]] |align="right"|'''17.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Olovo (element)|olova]] iznosi 27.000 tona, a pročišćenog olova 76.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[stroncij]]a |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/strontium/mcs-2011-stron.pdf ''US Geological Survey'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Godišnja proizvodnja [[stroncij]]a iznosi 2000 tona.</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[Srebro|srebra]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.silverinstitute.org/production.php ''Silver Institute''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219161548/http://www.silverinstitute.org/production.php |date=2008-12-19 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Srebro|srebra]] iznosi 3,500.000 [[unca]].</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[Zlato|zlata]] |align="right"|'''65.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Zlato|zlata]] iznosi 850 kilograma.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[arsen]]a <!-- Početak polumetala --> |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/arsenic/myb1-2009-arsen.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130316055641/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/arsenic/myb1-2009-arsen.pdf |date=2013-03-16 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[arsen]]a iznosi 100 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[Bor (element)|bora]] |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/boron/mcs-2011-boron.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120707191659/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/boron/mcs-2011-boron.pdf |date=2012-07-07 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Bor (element)|bora]] iznosi 2000 tona.</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[silicij]]a |align="right"|'''13.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/silica/myb1-2008-silic.pdf ''US Geological Survey'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |<small>Godišnja proizvodnja [[silicij]]a iznosi 2.000.000 tona.</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[amonijak]]a <!-- Početak nemetala --> |align="right"|'''12.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.indexmundi.com/minerals/?product=ammonia&graph=production ''US Geological Survey''] |<small>Godišnja proizvodnja [[amonijak]]a iznosi 2,000.000 tona.</small> |align="center"|2007. |- |Proizvodnja [[azbest]]a |align="right"|'''9.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/asbestos/myb1-2009-asbes.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120917020607/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/asbestos/myb1-2009-asbes.pdf |date=2012-09-17 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[azbest]]a iznosi 1300 tona.</small> |align="center"|2006. |- |Proizvodnja [[barit]]a |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/barite/mcs-2011-barit.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708115252/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/barite/mcs-2011-barit.pdf |date=2012-07-08 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[barit]]a iznosi 250.000 tona odnosno 3.62% ukupne svjetske proizvodnje.</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[bentonit]]a |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[bentonit]]a iznosi 376.000 tona odnosno 2.65% ukupne svjetske proizvodnje.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[boksit]]a |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/bauxite/myb1-2009-bauxi.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120728111535/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/bauxite/myb1-2009-bauxi.pdf |date=2012-07-28 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[boksit]]a iznosi 500.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[celestit]]a |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/strontium/mcs-2011-stron.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120914170110/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/strontium/mcs-2011-stron.pdf |date=2012-09-14 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[celestit]]a iznosi 2000 tona.</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[dijatomit]]a |align="right"|'''15.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/diatomite/myb1-2009-diato.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708083435/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/diatomite/myb1-2009-diato.pdf |date=2012-07-08 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[dijatomit]]a iznosi 7000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[feldspat]]a |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[feldspat]]a iznosi 502.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[gips]]a |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[gips]]a iznosi 11,250.000 tona odnosno 8,5% udjela u svjetskoj proizvodnji; najveći proizvođač u svijetu nakon [[Kina|Kine]].</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[kaolin]]a |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[kaolin]]a iznosi 1,274.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[magnezit]]a |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[magnezit]]a iznosi 116.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[Natrijev karbonat|natrijevog karbonata]] |align="right"|'''25.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/soda_ash/myb1-2008-sodaa.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120707234301/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/soda_ash/myb1-2008-sodaa.pdf |date=2012-07-07 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Natrijev karbonat|natrijevog karbonata]] iznosi 140.000 tona.</small> |align="center"|2008. |- |Proizvodnja [[Natrijev klorid|natrijevog klorida]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Natrijev klorid|natrijevog klorida]] iznosi 2,200.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[perlit]]a |align="right"|'''10.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213004838/https://www2.bgs.ac.uk/downloads/start.cfmid=1987 |date=2021-02-13 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[perlit]]a iznosi 47.000 tona.</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[Tinjci|tinjaca]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.indexmundi.com/minerals/?product=mica&graph=production ''US Geological Survey''] |<small>Godišnja proizvodnja [[Tinjci|tinjaca]] iznosi 7000 tona.</small> |align="center"|2006. |- |Proizvodnja [[tirkiz]]a |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |<small>• [http://www.wisegeek.com/what-is-turquoise.htm ''Wise Geek'']<br />• [http://www.thebeadinghut.com/Turquoise_Jewellery.html ''Beading Hut''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091213042657/http://www.thebeadinghut.com/Turquoise_Jewellery.html |date=2009-12-13 }}</small> |<small>Iran je najveći, najstariji i najkvalitetniji proizvođač [[tirkiz]]a u svijetu.</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[Vapno|vapna]] |align="right"|'''12.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/lime/mcs-2011-lime.pdf ''US Geological Survey''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120708143552/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/lime/mcs-2011-lime.pdf |date=2012-07-08 }} |<small>Godišnja proizvodnja [[Vapno|vapna]] iznosi 2,800.000 tona.</small> |align="center"|2010. |} ===== Energetika ===== {{Glavni|Energetika u Iranu}} {| class="wikitable sortable" !Statistika !Kotiranje<br />Irana !Broj<br />zemalja !Izvor !Opis !Godina |- |Proizvodnja [[Energija|energije]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.eia.doe.gov/countries/ ''International Energy Agency''] |<small>12.993,7 trilijuna BTU-a godišnje.</small> |align="center"|2006. |- |Potrošnja [[Energija|energije]] |align="right"|'''11.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://web.archive.org/web/20100630210655/http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf ''British Petroleum''] |<small>204,8 milijuna TOE godišnje.</small> |align="center"|2009. |- |Potrošnja [[Energija|energije]] per capita |align="right"|'''57.''' |align="center"|''134'' |[http://earthtrends.wri.org/text/energy-resources/variable-351.html ''World Resources Institute''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041212020102/http://earthtrends.wri.org/text/energy-resources/variable-351.html |date=2004-12-12 }} |<small>23.810&nbsp;kW·h godišnje po stanovniku.</small> |align="center"|2005. |- |[[Energija|Energetski]] intenzitet |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.eia.doe.gov/countries/ ''International Energy Agency''] |<small>2,5 puta više od [[Bliski istok|bliskoistočnog]] prosjeka u 2010. g.</small> |align="center"|2010. |- |Zalihe [[ugljen]]a |align="right"|'''12.''' |align="center"|''59'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_coa_tot_kno_res-energy-coal-total-known-reserves UN] |<small>11.143 milijuna tona ukupnih zaliha.</small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[ugljen]]a |align="right"|'''32.''' |align="center"|''73'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_coa_pro-energy-coal-production UN] |<small>Godišnja proizvodnja iznosi 1,330.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Uvoz [[ugljen]]a |align="right"|'''50.''' |align="center"|''110'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_coa_imp-energy-coal-imports UN] |<small>Godišnji uvoz iznosi 520.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Zalihe [[Prirodni plin|prirodnog plina]] |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130309174844/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html |date=2013-03-09 }} |<small>29,61 bilijuna m³ prirodnog plina odnosno 15,8% ukupnih svjetskih zaliha čija je vrijednost oko 4 bilijuna [[USD]].</small> |align="center"|2010. |- |Zalihe [[Prirodni plin|prirodnog plina]] per capita |align="right"|'''5.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_res_percap-natural-gas-reserves-per-capita ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228151752/http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_res_percap-natural-gas-reserves-per-capita |date=2010-02-28 }} |<small>364.609 m³ po glavi stanovnika, uz trenutnu potrošnju dovoljno za sljedećih 80 godina<ref>{{fas icon}} {{cite web|last=Islamic Republic of Iran News Network|title=Zamjenik ministra nafte: Iran ima zalihe plina za sljedećih 80 godina|publisher=IRINN.ir|location=Teheran|url=http://www.irinn.ir/Default.aspx?TabId=15&nid=203213|year=2010.|accessdate=18. 3. 2011|archivedate=2014-04-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140405000947/http://www.irinn.ir/Default.aspx?TabId=15&nid=203213|deadurl=yes}}</ref></small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2180rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120921064904/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2180rank.html |date=2012-09-21 }} |<small>~200 milijardi m³ u 2009. godini; ~220 milijardi m³ u 2010. godini odnosno 0,6 milijardi m³ po danu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran daily gas production hits 600mcm|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/154919.html|date=11. 12. 2010.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2010-12-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20101215045338/http://www.presstv.ir/detail/154919.html|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|2009. |- |Potrošnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''183'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120233918/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html |date=2013-01-20 }} |<small>Oko 140 milijardi m³ godišnje, uz najveći porast potrošnje u svijetu.</small> |align="center"|2009. |- |Potrošnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] po kućanstvu |align="right"|'''5.''' |align="center"|''67'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_inc_lng_con_by_hou-gas-including-lng-consumption-households UN] |<small>1,243.256 tera-[[džul]]a po kućanstvu godišnje.</small> |align="center"|2005. |- |Izvoz [[Prirodni plin|prirodnog plina]] |align="right"|'''26.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2183rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090114055257/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2183rank.html |date=2009-01-14 }} |<small>5,4 milijardi m³ godišnje.</small> |align="center"|2009. |- |Zalihe [[Nafta|nafte]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''97'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613005503/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html |date=2007-06-13 }} |<small>137,6 milijardi [[barel]]a prema procjeni iz 2009.; 150,3 milijardi barela prema procjeni iz 2010. godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Ettela'at|title=Iran oil reserves reach 150bn barrels|publisher=Ettelaat.com|location=Tehran|url=http://www.ettelaat.com/index2.asp?code=endisplay&fname=/ettelaat/etbupload/data/2010/10/10-12/2.htm&title=Iran%20oil%20reserves%20reach%20150bn%20barrels|date=17. 2. 2011.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304231915/http://www.ettelaat.com/index2.asp?code=endisplay&fname=/ettelaat/etbupload/data/2010/10/10-12/2.htm&title=Iran%20oil%20reserves%20reach%20150bn%20barrels|dead-url=yes}}</ref> (ukupna vrijednost oko 11 bilijuna [[USD]]).</small> |align="center"|2009. |- |Proizvodnja [[Nafta|nafte]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''210'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2173rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120512233445/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2173rank.html |date=2012-05-12 }} |<small>Oko 4,2 milijuna [[barel]]a dnevno, odnosno 1534,1 milijuna godišnje.</small> |align="center"|2009. |- |Omjer zaliha i proizvodnje [[Nafta|nafte]] |align="right"|'''1.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://web.archive.org/web/20100630210655/http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf ''British Petroleum''] |<small>Najveći omjer na svijetu, procjenjen na 89,4 godine.</small> |align="center"|2010. |- |Potrošnja [[Nafta|nafte]] |align="right"|'''14.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2174rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130504153025/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2174rank.html |date=2013-05-04 }} |<small>1.81 milijuna [[barel]]a dnevno, odnosno 660,7 milijuna godišnje.</small> |align="center"|2009. |- |Izvoz [[Nafta|nafte]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''205'' |[http://www.opec.org/opec_web/static_files_project/media/downloads/publications/ASB2009.pdf OPEC] |<small>2.21 milijuna [[barel]]a dnevno, odnosno 807,2 milijuna godišnje.</small> |align="center"|2009. |- |Izvoz [[Nafta|nafte]] per capita |align="right"|'''20.''' |align="center"|''84'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_cru_pet_exp_percap-crude-petroleum-exports-per-capita UN] |<small>1.94 tone ili približno 12 [[barel]]a po glavi stanovnika godišnje.</small> |align="center"|2005. |- |Zalihe [[Ugljikovodici|ugljikovodičnih]] goriva |align="right"|'''2.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://web.archive.org/web/20070524120108/http://www.tcf.org/publications/internationalaffairs/leverett_diplomatic.pdf ''Oil & Gas Journal''] |<small>Kombinirane zalihe nafte i prirodnog plina prema jedinici BOE iznose 301,7 milijardi barela (približno jednako [[Saudijska Arabija|saudijskim]] zalihama od 302,5 milijardi barela) ili 324 milijarde prema službenim iranskim podacima.</small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[Nuklearna energija|nuklearne energije]] |align="right"|'''26.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.presstv.ir/detail/165630.html PressTV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114140439/http://www.presstv.ir/detail/165630.html |date=2012-01-14 }} |<small>[[NE Bušir]], prva od 19 planiranih [[Iranski nuklearni program|iranskih nuklearnih elektrana]], počela je s radom 2010. i godišnje proizvede 1000 MW.</small> |align="center"|2011. |- |Proizvodnja [[Električna energija|električne energije]] |align="right"|'''19. (9.)''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2038rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130309182439/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2038rank.html |date=2013-03-09 }} |<small>Prema američkim procjenama 212,8 TWh (24.292 MW) u 2007./2008./2009. godini, a prema službenim iranskim izvorima 513.35 TWh (58.602 MW) u 2010. godini<ref name="UNUnivGeothermal">{{eng icon}} {{cite web|last=Itoi|first=Ryuichi|coauthors=Ehara, Sachio; Yousefi, Hossein; Noorollahi, Younes|title=Geothermal Energy Development in Iran|work=Geothermal Training Programme|publisher=United Nations University|location=Tokyo, Japan|url=http://www.os.is/gogn/unu-gtp-sc/UNU-GTP-SC-06-52.pdf|year=2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref>, uz godišnji porast od 43,8 TWh (5000 MW).<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's power generation hits 60,000 MW|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/163866.html|date=6. 2. 2011.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728161847/http://www.presstv.ir/detail/163866.html|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|2009. (2011.) |- |Potrošnja [[Električna energija|električne energije]] |align="right"|'''18.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2042rank.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120128032332/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2042rank.html |date=2012-01-28 }} |<small>Prema američkim procjenama 206,7 TWh (23.596 MW) godišnje; sva naselja sa 20 ili više kućanstava su elektrificirana.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran announces electricity distribution to villages|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/120666.html|date=12. 3. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref></small> |align="center"|2009. |- |Izvoz [[Električna energija|električne energije]] |align="right"|'''39.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2044.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090114054848/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2044.html |date=2009-01-14 }} |<small>6.15 TWh (702,1 MW) u 2009. godini; izvoz je 2010. porastao za 6% u odnosu na godinu ranije<ref name="PressTV15.12.10">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's electricity exports up by 6%|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/155670.html|date=15. 12. 2010.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728000241/http://www.presstv.ir/detail/155670.html|dead-url=yes}}</ref>, a uvoznici iranske struje su arapske zemlje, Rusija i Indija.<ref name="PressTV15.12.10"/></small> |align="center"|2009. |- |Uvoz [[Električna energija|električne energije]] |align="right"|'''46.''' |align="center"|''Svijet'' |[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2043.html ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110524225946/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2043.html |date=2011-05-24 }} |<small>2.06 TWh (235.16 MW) u 2009. godini; uvoz je 2010. porastao na 2.37 TWh (270.55 MW).<ref name="PressTV15.12.10"/></small> |align="center"|2009. |- |Potrošnja [[Električna energija|električne energije]] per capita |align="right"|'''86. (28.)''' |align="center"|''214'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_pro_percap-energy-electricity-production-per-capita ''The World Factbook''] |<small>Prema američkim procjenama 2747 kWh po glavi stanovnika u 2006. godini; 7509 kWh prema službenim iranskim izvorima iz 2011. godine.</small> |align="center"|2006. (2011.) |- |Postotak distribucijskih gubitaka [[Električna energija|električne energije]] |align="right"|'''30.''' |align="center"|''131'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_pow_tra_and_dis_los_of_out-power-transmission-distribution-losses-output Svjetska banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111224212913/http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_pow_tra_and_dis_los_of_out-power-transmission-distribution-losses-output |date=2011-12-24 }} |<small>16.88% od ukupne proizvodnje.</small> |align="center"|2004. |- |Potrošnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] po [[Termoelektrane|termoelektrani]] |align="right"|'''5.''' |align="center"|''97'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_inc_lng_con_in_the_pow_pla-lng-conversion-thermal-power-plants UN] |<small>1,379.527 teradžula po termoelektrani godišnje.</small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[Električna energija|el. energije]] iz [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora]] |align="right"|'''8.''' |align="center"|''Svijet'' |>>>>> |<small>105,4 TWh (12.034 MW) u 2010. godini: 98.95 TWh (11.296 MW) [[Hidroenergija|energijom vode]]<ref name="UNUnivGeothermal"/>, 5,6 TWh (637.75 MW) [[Biomasa|biomasom]], [[Energija vjetra|energijom vjetra]] i [[Sunčeva energija|Sunca]]<ref name="UNUnivGeothermal"/>, te 0.88 TWh (100 MW) [[Geotermalna energija|geotermalnom energijom]].<ref name="UNUnivGeothermal"/></small> |align="center"|2010. |- |Proizvodnja [[Električna energija|el. energije]] [[Energija vjetra|vjetroelektranama]] |align="right"|'''35.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.wwindea.org/home/images/stories/worldwindenergyreport2009_s.pdf ''World Wind Energy Association''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107070026/http://wwindea.org/home/images/stories/worldwindenergyreport2009_s.pdf |date=2019-01-07 }} |<small>0.72 TWh (82 MW) u 2008. godini; 1.14 TWh (130 MW) u 2009. godini<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=General News|title=Iran Announces New Renewable Energy Facilities|publisher=Instalbiz.com|location=Bucharest, Romania|url=http://www.instalbiz.com/news/1-full-news-ir-iran-announces-new-renewable-energy-facilities_201.html|date=19. 1. 2010.|accessdate=18. 3. 2011}}</ref>; godišnji rast proizvodnje iznosi oko 50%.</small> |align="center"|2008. |- |Gradnja [[Hidroelektrane|hidroelektrana]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.shana.ir/51948-en.html ''International Commission of Large Dams''] |<small>Sa 91 branom u izgradnji Iran je 3. najveći graditelj hidroelektrana nakon [[Kina|Kine]] i [[Turska|Turske]].</small> |align="center"|2005. |- |Najviša [[brana]] |align="right"|'''19.''' |align="center"|''Svijet'' |[http://www.wolframalpha.com/entities/dams/karun_4_dam/gz/li/em/ ''Wolfram Alpha''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110530001224/http://www.wolframalpha.com/entities/dams/karun_4_dam/gz/li/em/ |date=2011-05-30 }} |<small>Brana [[Karun-4]] visine je 230 m, dok se trenutačno gradi [[Bahtijari (brana)|Bahtijari]] koja je sa 315 m najviša na svijetu.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=World highest dam to be built in Iran|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/30415.html|date=9. 11. 2007.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2012-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20121229075108/http://edition.presstv.ir/detail/30415.html|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|2010. |- |Potrošnja [[diesel]]a u [[termoelektrana]]ma |align="right"|'''6.''' |align="center"|''171'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_con_in_the_pow_pla-oils-conversion-thermal-power-plants UN] |<small>2,708.000 tona diesela iskorištava se godišnje u termoelektranama.</small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[diesel]]a |align="right"|'''13.''' |align="center"|''124'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_pro_fro_ref-gas-diesel-oils-production-refineries UN] |<small>Godišnje se rafinira 24,443.000 tona diesela.</small> |align="center"|2005. |- |Tuzemna dostupnost [[diesel]]a |align="right"|'''11.''' |align="center"|''191'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_net_inl_ava-diesel-oils-net-inland-availability UN] |<small>Godišnje je dostupno 21,976.000 tona diesela.</small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[Električna struja|struje]] iz [[Prirodni plin|prirodnog plina]] |align="right"|'''6.''' |align="center"|''96'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_pro_fro_nat_gas_sou_kwh-production-natural-gas-sources-kwh Svjetska banka] |<small>Godišnja proizvodnja iznosi 125.393 GWh.</small> |align="center"|2004. |- |Potrošnja [[diesel]]a u kućanstvima |align="right"|'''8.''' |align="center"|''149'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_con_by_hou_and_oth_con-oils-consumption-households-other-consumers UN] |<small>Godišnja potrošnja u sveukupnim kućanstvima iznosi 6,374.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Privatna ulaganja u javnu [[Elektrane i elektroenergetske mreže|energetsku infrastrukturu]] |align="right"|'''13.''' |align="center"|''93'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_inv_in_ene_wit_pri_par_cur_us-investment-private-participation-current-us Svjetska banka] |<small>Oko 650 milijuna [[USD]] godišnje.</small> |align="center"|2004. |- |Izvoz [[Gorivo|goriva]] |align="right"|'''12.''' |align="center"|''93'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_liq_pet_gas_exp-energy-liquefied-petroleum-gas-exports UN] |<small>Godišnji izvoz iznosi 1,791.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[Gorivo|goriva]] |align="right"|'''16.''' |align="center"|''121'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_mot_gas_tot_pro-energy-motor-gasoline-total-production UN] |<small>Godišnja proizvodnja 2005. godine iznosila je 11,154.000 tona, a 2010. godine prema službenim podacima 14,454.000 tona.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran produces 1bn liters gasoline|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/156488.html|date=21. 12. 2010.|accessdate=18. 3. 2011|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728090253/http://www.presstv.ir/detail/156488.html|dead-url=yes}}</ref></small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja prirodnog [[goriva]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''21'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_pro-energy-natural-gasoline-production UN] |<small>Godišnje se proizvede oko 1,855.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[Loživo ulje|loživog ulja]] po kućanstvu |align="right"|'''3.''' |align="center"|''116'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_res_fue_oil_con_by_hou_and_oth_con-oil-consumption-households-other-consumers UN] |<small>Godišnja potrošnja je oko 1,619.000 tona po kućanstvu.</small> |align="center"|2005. |- |Proizvodnja [[kerozin]]a |align="right"|'''6.''' |align="center"|''110'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ker_pro_fro_ref-energy-kerosene-production-from-refineries UN] |<small>Godišnja proizvodnja iznosi oko 6,028.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Potrošnja [[kerozin]]a |align="right"|'''4.''' |align="center"|''174'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ker_con_by_hou_and_oth_con-kerosene-consumption-households-other-consumers UN] |<small>Godišnja potrošnja je oko 6,043.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Izvoz [[kerozin]]a |align="right"|'''25.''' |align="center"|''75'' |[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ker_exp-energy-kerosene-exports UN] |<small>Godišnje se izvozi oko 95.000 tona.</small> |align="center"|2005. |- |Najjeftiniji [[diesel]] |align="right"|'''3.''' |align="center"|''172'' |[http://www.international-fuel-prices.com/downloads/FuelPrices2005.pdf Njemačka vlada] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20080227180443/http://www.international-fuel-prices.com/downloads/FuelPrices2005.pdf |date=2008-02-27 }} |<small>Cijena litre diesela iznosi dva američka [[USD|centa]].</small> |align="center"|2004. |- |Najjeftiniji [[benzin]] |align="right"|'''4.''' |align="center"|''172'' |[http://www.international-fuel-prices.com/downloads/FuelPrices2005.pdf Njemačka vlada] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20080227180443/http://www.international-fuel-prices.com/downloads/FuelPrices2005.pdf |date=2008-02-27 }} |<small>Cijena litre benzina iznosi devet američkih [[USD|centi]].</small> |align="center"|2004. |} == Veze == * [[Iran]] == Izvori == === Napomene === :{{fusd|a}} Istraživanja i procjene provedeni su u različitim vremenskim periodima pa statistike ne moraju biti pokazatelj trenutačne situacije. :{{fusd|b}} Kratica DALY ([[Engleski jezik|eng.]] ''Disability-adjusted life year'') podrazumijeva očekivani životni vijek u osoba s kontroliranom bolešću. === Citirane stranice === {{izvori|3}} === Literatura === * {{eng icon}} {{cite book|ref=IISS2010|last=Hackett|first=James|coauthors=[[International Institute for Strategic Studies]]|title=The Military Balance 2010|url=https://archive.org/details/militarybalance0000inte_f0f9|date=3. 2. 2010.|publisher=[[Routledge]]|location=London|isbn=1857435575}} === Vanjske veze === * {{eng icon}}{{fas icon}} [http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx Statistical Centre of Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160503181043/http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx |date=2016-05-03 }} * {{sh icon}} [http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu Iranski Kulturni Centar u Zagrebu: „Iran na dlanu”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717053316/http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu |date=2011-07-17 }} * {{eng icon}} [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html The World Factbook: Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |date=2012-02-03 }} * {{eng icon}} [http://www.gapminder.org/data/ Gapminder World] * {{eng icon}} [http://stats.uis.unesco.org/unesco/ReportFolders/ReportFolders.aspx UNESCO Data Centre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181224225508/http://data.uis.unesco.org/ |date=2018-12-24 }} [[Kategorija:Iran|#]] rsyq0czax5qbq7w3d7rr6jwy07o2xrt 0 227441 42716103 42264223 2026-11-03T16:28:37Z نوفاك اتشمان 11942 + 42716103 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Janko Bobetko |slika = Janko Bobetko.jpg |opis = |veličina = 200px |datum rođenja = {{birth date|1919|1|10|df=y}} |mjesto rođenja = {{zas|Kraljevina Jugoslavija}} Crnac kraj [[Sisak|Siska]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] |datum smrti = {{death date and age|2003|4|29|1919|1|10|df=y}} |mjesto smrti = {{zas|Hrvatska}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |nacionalnost =[[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = Janko Bobetko |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = [[Datoteka:General-major JNA.jpg|35px]] [[General-major]]<br />[[Datoteka:StoBEerni general.jpg|19px]] [[Stožerni general]] |ratovi = [[Drugi svjetski rat]]<br />[[Rat u Hrvatskoj]] |bitke = |vojska = [[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]<br />[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of Armed Forces of Croatia.png|19px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod = [[Datoteka:KoV JNA.JPG|19px]] [[Kopnena vojska JNA]]<br />[[Datoteka:Hkov.jpg|19px]] [[Hrvatska kopnena vojska]] |jedinice = |zapovijedao = |nagrade = }} '''Janko Bobetko''' ([[Negroidi|Crnac]] kraj [[Sisak|Siska]], [[10. 1.|10. siječnja]] [[1919]]. - [[Zagreb]], [[29. 4.|29. travnja]] [[2003]].), bio je general [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i [[načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske]] od [[1992]]. do [[1995]]. godine. == Biografija == General Janko Bobetko je rođen 10. siječnja [[1919]]. godine u Crncu kraj Siska. U Sisku je pohađao gimnaziju, a nakon toga je upisao [[Veterinarski fakultet u Zagrebu]]. [[1938]]. godine postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], a [[1941]]. godine je sudjelovao u pripremi ustanka u svom kraju. === Drugi svj. rat i poslije drugoga svj rata === Dana [[11. 7.|11. srpnja]] [[1941]]. godine, nakon što su mu [[ustaše]] ubili oca i tri brata Janko Bobetko se pridružio prvoj partizanskoj antifašističkoj postrojbi okupirane [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i Hrvatske, [[sisački partizanski odred|prvom sisačkom partizanskom odredu]], osnovane [[22. 6.|22. lipnja]] 1941. godine u šumi Žabno pored Siska<ref name="Anić">[[Nikola Anić]], ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-7254-00-3}}, str. 34.</ref>. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], u [[Slovenija|slovenskom]] gradu [[Dravograd]]u bio je teško ranjen ali je preživio i postao časnik [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Poslije rata završio je Visoku vojnu akademiju JNA i stekao čin [[general-bojnik|general-majora]] JNA. Godine [[1966]]. dobio čin generala pukovnika i vodio 5. vojnu oblast JNA (Slovenija i Hrvatska). Za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] [[1971]]. godine priključio se hrvatskim reformistima pa je odlukom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] isključen iz JNA zajedno sa još 19 hrvatskih generala. Do osamostaljenja Republike Hrvatske nije mogao javno govoriti niti djelovati. === Rat u Hrvatskoj === Tijekom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] Janko Bobetko odbija ponuđeno mjesto ministra obrane [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], ali se ipak vraća iz mirovine te se uključuje u ratu u Hrvatskoj,<ref name="profile"/> a [[10. 4.|10. travnja]] [[1992]]. godine predsjednik [[Franjo Tuđman]] mu dodjeluje čin generala zbora Hrvatske vojske. Iste godine preuzima zapovjedništvo na [[Južno bojište (rat u Hrvatskoj)|Južnom bojištu]] tijekom kojeg uspješno vodi akciju [[Opsada Dubrovnika|deblokade Dubrovnika]] i operacije u [[Dubrovnik|dubrovačkom]] zaleđu: [[Operacija Tigar|Tigar]], [[Operacija Konavle|Konavle]] i [[Operacija Vlaštica|Vlaštica]]. Nakon toga [[20. 11.|20. studenoga]] [[1992]]. godine general Janko Bobetko postaje načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i na tom mjestu zamijenjuje generala [[Anton Tus|Antona Tusa]]. Nakon deblokade Dubrovnika i okolice Janko Bobetko vodi operacije [[Operacija Maslenica|Maslenica]] i [[Operacija Medački džep|Medački džep]]. Predsjednik Tuđman [[15. 7.|15. srpnja]] [[1995]]. giodine razriješio ga je dužnosti Načelnika stožera neposredno prije [[Operacija Oluja|operacije Oluja]]. Od tada, pa do [[1999]]. godine bio je zastupnik [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]. [[1996]]. godine general Bobetko je objavio knjigu ''Sve moje bitke'' u kojoj je opisao sve svoje pobjede u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. U njoj je prikazao vojne zemljovide u [[Operacija Čagalj|operacijama Čagalj]], [[Operacija Tigar|Tigar]], [[Operacija Maslenica|Maslenica]], [[Operacija Medački džep|Medački Džep]], [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]]. U toj knjizi je napisao i: {{izdvojeni citat|Imam čist obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život}} 2002. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) ga je optužio za ratne zločine počinjene [[1993]]. godine u operaciji Medački Džep: progone, ubojstvo 100 Srba, pljačku javne ili privatne imovine, bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela. Bobetko je tada izjavio da u [[Hag|Haag]] neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.<ref name="profile">{{cite web| publisher=BBC News| author=Gabriel Patros| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2985951.stm| date=29. travnja 2003| title=Profile: General Janko Bobetko| accessdate=11. lipnja 2013}}</ref> Kasnije je spominjan i u kontekstu ratnih zločina protiv Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-bošnjačkog sukoba]], kada ga tužitelji MKSJ-a često spominju kao sudionika u planu pripajanja dijela Hercegovine Hrvatskoj.<ref>{{cite web| publisher=Dnevno.hr| author=| url=http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/87878-zlocinacki-pothvat-u-herceg-bosni-hrvatska-sestorica-kriva-za-agresiju-na-bih-dobili-111-godina-zatvora.html| date=29. svibnja 2013| title='Zločinački pothvat' u Herceg Bosni: Hrvatska šestorica kriva za agresiju na BiH, dobili 111 godina zatvora| accessdate=11. lipnja 2013| archivedate=2013-06-07| archiveurl=https://web.archive.org/web/20130607221736/http://dnevno.hr/vijesti/hrvatska/87878-zlocinacki-pothvat-u-herceg-bosni-hrvatska-sestorica-kriva-za-agresiju-na-bih-dobili-111-godina-zatvora.html| deadurl=yes}}</ref> Ipak, zbog narušenog zdravlja, nije izručen sudu.<ref name="profile"/> Bio je supotpisnikom Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti od [[28. 9.|28. rujna]] [[2000]]. godine,<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000929/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Ne sudite Domovinskom ratu, 29. rujna 2000., pristupljeno 20. kolovoza 2012.</ref> zbog kojeg je ondašnji predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] prisilno umirovio sedmoricu hrvatskih generala.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000930/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Mesić umirovio sedam generala, 30. rujna 2000., pristupljeno 20. kolovoza 2012.</ref> [[2000]]. godine Janko Bobetko se povukao iz javnog života, umro je [[29. 4.|29. travnja]] [[2003]]. u Zagrebu, a pokopan je na Gradskom groblju u [[Sisak|Sisku]].<ref name="profile"/> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.icty.org/x/cases/bobetko/cis/bcs/cis_bobetko_bcs.pdf Sažetak o optužnici protiv Janka Bobetka] MKSJ [[Kategorija:Rođeni 1919.|Bobetko]] [[Kategorija:Umrli 2003.|Bobetko]] [[Kategorija:Hrvatski generali|Bobetko]] [[Kategorija:Biografije, Sisak|Bobetko]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani|Bobetko]] [[Kategorija:Generali JNA]] [[Kategorija:Hrvatsko proljeće]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] i24lona5wkbcxmgxcdbydt80kpm6xda 0 229363 42716185 42163508 2026-11-04T02:49:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716185 wikitext text/x-wiki '''John Luther Long''' (1. januar 1861 – 31. oktobar 1927) je bio [[SAD|američki]] pravnik i književnik, najpoznatiji kao autor novele ''[[Madame Butterfly (priča)|Madame Butterfly]]'', koja je poslužila kao predložak za [[Madame Butterfly|istoimenu]] operu [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]]. Long se u svojim djelima često bavio [[Japan]]om, iako tu zemlju nikada nije posjetio; umjesto toga se kao izvor podataka oslanjao na knjige i novinske članke, odnosno pisma sestre Sarah Jane Correll, koja je u Japanu živjela zajedno sa svojim mužem, metodističkim misionarom. Long je, usprkos velikog uspjeha svojih djela, bio izuzetno skroman i izbjegavao je javnost. == Vanjske veze == * Madame Butterfly, ''The Century'' Volume 55 Issue 3 (Jan 1898) [https://web.archive.org/web/20160303165829/http://digital.library.cornell.edu/cgi/t/text/pageviewer-idx?c=cent&cc=cent&idno=cent0055-3&node=cent0055-3:9&frm=frameset&view=image&seq=386 pp. 374–393] * Madame Butterfly [http://xroads.virginia.edu/~HYPER/LONG/cover.html 1903 Grosset and Dunlap "Japanese Edition"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130207011035/http://xroads.virginia.edu/~HYPER/LONG/cover.html |date=2013-02-07 }} with [[photogravure]] illustrations by C. Yarnall Abbott (1870–1938) * [http://www.columbia.edu/itc/music/NYCO/butterfly/images/belasco_sm.pdf David Belasco's Play] Madame Butterfly, A Tragedy of Japan (from "Six Plays" Little, Brown 1928) * [http://xroads.virginia.edu/~hyper/long/bio.html John Luther Long] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191024153213/http://xroads.virginia.edu/~hyper/LONG/bio.html |date=2019-10-24 }}, American Studies at The University of Virginia. {{Lifetime|1861|1927|Long, John Luther}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki pisci]] s8jrjlv0s9nfb0c3teecg9lub1qezed 0 242825 42716188 42714719 2026-11-04T03:54:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716188 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Josip Pečarić | slika = Josip Pečarić svibanj 2012.jpg | slika_širina = | naslov = Josip Pečarić 2012. godine. | datum_rođenja = [[2. rujna]] [[1948.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|CG}} [[Kotor]], [[Crna Gora]]<br>{{small|(tada {{flag|FNR Jugoslavija}})}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | državljanstvo = {{flagicon|SFRJ}} [[SFRJ|jugoslavensko]] {{small|1948–1992)}}<br>{{flagicon|HRV}} [[Hrvatska|hrvatsko]] {{small|(1992–''danas'')}} | narodnost = | etnicitet = | polje = [[matematika]], [[pseudohistorija]] | radna_institucija = | alma_mater = [[Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu|Elektrotehnički fakultet u Beogradu]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Državna nagrada za znanost|Državna nagrada za znanost. Godišnja državna nagrada: u području prirodnih znanosti]], za 1996. godinu.<br />[[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]], 1999. godine. | religija = [[Rimokatolička Crkva|rimokatolik]] | fusnote = }} '''Josip Pečarić''' ([[Kotor]], [[2. rujna]] [[1948.]] - [[Zagreb]], [[29. listpada]], [[2026]])<ref>[[Sanja Varošanec]], [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac378.nsf/AllWebDocs/Matematicke_nejednakosti_Josipa_Pecarica ''Matematičke nejednakosti Josipa Pečarića''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100120084950/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac378.nsf/AllWebDocs/Matematicke_nejednakosti_Josipa_Pecarica |date=2010-01-20 }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 378.-379., 11. rujna 2008., preuzeto 16. srpnja 2013.</ref>, [[Hrvatska|hrvatski]] [[Matematika|matematičar]] i [[pseudohistorija|pseudohistoričar]] ponekad kontroverznih, a ponekad ridikuloznih stavova.<ref name="JL">[[Jutarnji list]], Tanja Rudeš: [http://www.jutarnji.hr/vrstan-matematicar-i-amaterski-povjesnicar-ridikuloznih-stavova/1405637/ AKADEMIK KOJI ZAGOVARA 'ZA DOM SPREMNI' Vrstan matematičar s doktoratom iz Beograda i amaterski povjesničar ridikuloznih stavova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150829195041/http://www.jutarnji.hr/vrstan-matematicar-i-amaterski-povjesnicar-ridikuloznih-stavova/1405637 |date=2015-08-29 }}</ref> Član je [[HAZU]]-a. Autor je više [[Pseudopovijest|pseudohistorijskih]] djela koja negiraju [[holokaust]] i [[Genocid u NDH|genocid]] koji su počinile [[ustaše]] te se aktivno zalaže za povratak fašističkog pozdrava [[Za dom spremni]] u [[Hrvatska vojska|Hrvatsku vojsku]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.jutarnji.hr/akademik-koji-je-potpisao-peticiju--za-dom-spremni---predsjednice--u-vasem-uredu-hrvatska-se-povijest-cita-preko-srpskih-ociju-/1404872/ |access-date=2015-08-25 |archive-date=2015-08-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150827170359/http://www.jutarnji.hr/akademik-koji-je-potpisao-peticiju--za-dom-spremni---predsjednice--u-vasem-uredu-hrvatska-se-povijest-cita-preko-srpskih-ociju-/1404872 |dead-url=yes }}</ref> Iako po struci matematičar snažno se zauzeo da istaknuti povijesničar [[Ivo Goldstein]] ne postane član [[HAZU]]-a jer je "dokazao genocidnost hrvatskoga naroda".<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/clanak1027560.html-1523619</ref> Svoje [[nacionalisti]]čke [[pamflet]]e sastavljene od otvorenih pisama pod nazivom "Za ponosnu Hrvatsku" posvećuje na naslovnoj stranici osuđenim ratnim zločincima [[Dario Kordić|Dariju Kordiću]], [[Slobodan Praljak|Slobodanu Praljku]], Tuti Naleteliću i drugima. Zalagao se bojkot govora predsjednika [[Stipe Mesić]]a u HAZU-u. A pokrenuo je i peticiju za puštanje ratnog zločinca [[Branimir Glavaš|Branimira Glavaša]] iz zatvora.<ref name="JL" /> == Biografija == Diplomirao je [[1972.]], magistrirao [[1976.]] na [[Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu|Elektrotehničkom fakultetu]] u Beogradu i na istom fakultetu doktorirao [[1982.]] godine matematičke znanosti disertacijom "Jensenove i povezane nejednakosti" (''Jensen's and related inequalities'').<ref>[http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=4227&podaci=izobrazba Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Josip Pečarić - Izobrazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120318165915/http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=4227&podaci=izobrazba |date=2012-03-18 }}, preuzeto 16. srpnja 2013.</ref> 1987. preselio je s obitelju u [[Zagreb]]. Redoviti je profesor na [[Tekstilno–tehnološki fakultet u Zagrebu|Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], voditelj seminara "Nejednakosti i primjene" na Matematičkom odjelu PMF-a i glavni istraživač istoimenoga projekta Republike Hrvatske. Redoviti je član [[HAZU]]-a te samoprozvani<ref>Moslehian, Mohammad Sal; An interview with Josip E. Pečarić; Banach J.; Mathematics Anal 2; no. 2; 2008; Pp. 163–170: So we have often been described in reference journals as "two great names in the theory of inequality''.</ref> stručnjak na polju teorije nejednakosti.{{fact}} Objavio je oko 1,200 od 500 znanstvenih radova iz područja matematike,<ref>{{cite web|url=https://mathscinet.ams.org/mathscinet/search/author.html?mrauthid=137335 |title=Josip Pečarić author profile|website=[[MathSciNet]]|publisher=American Mathematical Society|url-access=subscription}}</ref> te više od dvadeset pseudohistorijsih knjiga u kojima iznosi apsurdne i netočne teorije o hrvatskoj povijesti.<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=8558:m-tuman-postoji-intelektualna-alternativa-nasuprot-onoj-ne-principijelnojq-politikoj&catid=73:ostali-tekstovi&Itemid=51 Izlaganje prof. dr. [[Miroslav Tuđman|Miroslava Tuđmana]] s predstavljanja knjige akademika Josipa Pečarića (zadnja promjena: 16. lipnja 2011.; pristupljeno 17. lipnja 2011.)] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Osim matematikom, Pečarić se bavi i političkim temama, zastupajući radikalno desne stavove, ali i [[pseudohistorija|pseudohistorijom]], pišući knjige iz tog područja bez ikakvih akademskih kvalifikacija za bavljenje historiografijom. Teze koje iznosi u pravilu su laži temeljene na [[historijski revizionizam|historijskom revizionizmu]], [[Hrvatski nacionalizam|nacionalističkim stavovima]] te negiranju [[Holokaust]]a.<ref name=N1Wiesenthal>{{cite news|url=http://hr.n1info.com/English/NEWS/a361178/Simon-Wiesenthal-Centre-urges-Croatia-to-ban-Jasenovac-revisionist-works.html|title=Simon Wiesenthal Centre urges Croatia to ban Jasenovac revisionist works|work=N1 Zagreb|date=9 January 2019|access-date=15 February 2020|archive-date=9 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009060853/http://hr.n1info.com/English/NEWS/a361178/Simon-Wiesenthal-Centre-urges-Croatia-to-ban-Jasenovac-revisionist-works.html|url-status=dead}}</ref> Tako smatra da je [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] bio tek radni, a ne koncentracijski logor,<ref name="Cohen">{{cite book |last1=Cohen |first1=Susan Sarah |title=Antisemitism: An Annotated Bibliography Volume 17 |date=2013 |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-3-11095-694-8 |page=238 |url=https://books.google.com/books?id=PYIjAAAAQBAJ&pg=PA238}}</ref><ref>{{cite web |last1=Vladisavljevic |first1=Anja |title=Book Event Questioning WWII Crimes Planned for Zagreb Church |url=https://balkaninsight.com/2019/01/07/new-revisionist-book-on-jasenovac-wwii-camp-01-07-2019-1/ |website=BalkanInsight |publisher=BIRN |date=7 January 2019}}</ref><ref name=N1Wiesenthal /><ref>{{cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/01/09/wiesenthal-center-urges-croatian-authorities-to-prohibit-denial-of-ustasha-crimes-01-09-2019/|title=Croatia Urged to Prohibit Denial of Ustasa Crimes|website=Balkan Insight|last=Vladisavljevic|first=Anja|date=9 January 2019|access-date=15 February 2020}}</ref> a ratnog zločinca [[Slobodan Praljak|Slobodana Praljka]] prikazuje kao ratnog junaka i humanista,<ref>{{cite web |last1=Lakic |first1=Mladen |last2=Vladisavljevic |first2=Anja |last3=Rudic |first3=Filip |title=State of Denial: The Books Rewriting the Bosnian War |url=https://balkaninsight.com/2018/10/19/state-of-denial-the-books-rewriting-the-bosnian-war-10-18-2018/ |website=Balkan Insight |date=19 October 2018}}</ref> iako je potonji osuđen pred sudom u Haagu za zločine nad [[Bošnjaci|Bošnjacima]] tijekom rata. == Djela == * ''Konveksne funkcije: nejednakosti'', Naučna knjiga, Beograd, 1987. * ''Diferencijalne i integralne nejednakosti'', suautor Dragoslav Mitrinović, Naučna knjiga, Beograd, 1988. * ''Recent Advances in Geometric Inequalities'', Kluwer Acad. Publ., Dordrecht-Boston-London, 1989. (suautori D. S. Mitrinović, V. Volenec) * ''Srednje vrednosti u matematici'', Naučna knjiga, Beograd, 1989. (suautor D. S. Mitrinović) * ''Monotone funkcije i njihove nejednakosti I'', Naučna knjiga, Beograd, 1990. (suautor D. S. Mitrinović) * ''Hölderova i srodne nejednakosti'', Naučna knjiga, Beograd, 1990. (suautor D. S. Mitrinović) * ''Inequalities Involving Functions and Their Integrals and Derivatives'', Kluwer Acad. Publ., Dordrecht-Boston-London, 1991. (suautori D. S. Mitrinović, A. M. Fink) * ''Cikličke nejednakosti i ciklične funkcionalne jednačine'', Naučna knjiga, Beograd, 1991. (suautor D. S. Mitrinović) * ''Nejednakosti i norme'', Naučna knjiga, Beograd, 1991. (suautor D. S. Mitrinović) * ''Convex Functions, Partial Orderings, and Statistical Applications'', Academic Press, New York-London-Toronto-Sydney-San Francisco, 1992. (suautori F. Prochan, Y. L. Tong) * ''Classical and new Inequalities in Analysis'', Kluwer Acad. Publ., Dordrecht-Boston-London, 1993. (suautori D. S. Mitrinović, A. M. Fink) * ''Nejednakosti'', Hrvatsko Mat. Društvo i Element, Zagreb 1996. * ''Mond-Pečarić Method in Operator Inequalities / Inequalities for bounded selfadjoint operators on a Hilbert space'', Element, Zagreb, 2005. (suautori T. Furuta, J. Mićić Hot, Y. Seo) * ''Multiplicative Inequalities of Carlson Type and Interpolation'', World Scientific Publishing Co., Singapore, 2006. (suautori L. Larsson, L. Maligranda, L.-E. Persson) === Udžbenici === * ''Zbirka zadataka iz fizike'', Beograd, 1989. (suautori M. Rekalić, M. Simić, M. Ivanković, V. Georgijević) * ''Matematika za tehnološke fakultete'' 1992. (2. proš. izd., 1994; 3. izd., 1997.) (suautori T. Bradić, R. Roki i M. Strunje) === Pubicistika i pseudohistorija === * ''Srpski mit o Jasenovcu: skrivanje istine o beogradskim konc-logorima'', Dom i svijet, Hrvatski informativni centar, Hrvatski institut za povijest; Zagreb, 1998., {{ISBN|953-6491-24-9}} (2. izd. ''Srpski mit o Jasenovcu I: skrivanje istine o beogradskim konc-logorima'', Element, Zagreb, 2000.) * ''Borba za Boku kotorsku: u Boki kotorskoj svaki kamen govori Hrvatski'', Element, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-197-902-2}} * ''Srpski mit o Jasenovcu II: o Bulajićevoj ideologiji genocida hrvatskih autora'', Element, Zagreb, 2000. * ''Serbian myth about Jasenovac'', Stih, Zagreb, 2001. * ''Za hrvatsku Hrvatsku'', Element, Zagreb, 2001., {{ISBN|953-197-812-3}} * ''Sramotni sud u Haagu'', Stih, Zagreb, 2001. * ''Strossmayerova oporuka'', HAZU, Zagreb, 2002. (suautorica [[Ankica Pečarić]]) * ''Pronađena polovica duše: deset godina s Australskim Hrvatima'', Zagreb, 2002. * ''Brani li Goldstein NDH?'', "A. G. Matoš", Samobor, 2002., {{ISBN|953-6113-10-4}} * ''Trijumf tuđmanizma'', Zagreb, 2003. * ''Nepoćudne knjige: trijumf tuđmanizma 2'', Zagreb, 2003. * ''Hercegovac iz Boke: što sam govorio o Hrvatima BiH'', Zagreb, 2003. * ''U Boki kotorskoj svaki kamen govori hrvatski: borba za Boku kotorsku 2'', Zagreb, 2004. * ''Tuđmanove tri sekunde'', Zagreb, 2004., suautor [[Dubravko Jelčić]], (2. proš. izd. 2007.) * ''Književnik Mile Budak sada i ovdje'', suautor Dubravko Jelčić, Zagreb, 2005. * ''Priznajem, Hrvat sam!'', Zagreb, 2005. * ''Povijesni prijepori'', suautor Dubravko Jelčić, Zagreb, 2006. * ''Kad stručnjaci odlučuju o matematici'', Zagreb, 2006. * ''Kako su rušili HAZU?'', Zagreb, 2006. * ''Za hrvatske vrednote'', Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-98887-9-2}} * ''Zločinački sud u Haagu'', Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-7575-01-4}} * ''Thompson u očima hrvatskih intelektualaca: bilo je i to jednom u Hrvatskoj...'', Fortuna, Zagreb, 2008. (suautor [[Mate Kovačević (novinar)|Mate Kovačević]]) * ''Kraj vremena veleizdajnika?'', Zagreb, 2009. (suautor [[Mate Kovačević (novinar)|Mate Kovačević]]) * ''Zabranjeni akademik: prijevarom u HAZU?!'', Zagreb, 2012. * ''Rasizam svjetskih moćnika'', Zagreb, 2012. == Nagrade == * [[Državna nagrada za znanost|Državna nagrada za znanost. Godišnja državna nagrada: u području prirodnih znanosti]], za 1996. godinu.<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5381&sec=2568 MZOS: Državna nagrada za znanost za 1996.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818073221/http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5381&sec=2568 |date=2011-08-18 }}, preuzeto 16. srpnja 2013.</ref> * [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]], hrvatski predsjednik dr. [[Franjo Tuđman]] odlikovao ga je 1999. godine. == Izvori == {{izvori}} {{Authority control}} {{Lifetime|1948|2026|Pečarić, Josip}} [[Kategorija:Jugoslavenski matematičari]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Pseudohistoričari]] [[Kategorija:Teoretičari zavjere]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Biografije, Kotor]] 349a8fvovim3lx59ta0mli3ixmun71h 2 252974 42716100 42716062 2026-11-03T16:03:42Z Duma 16555 /* Prednosti i nedostaci */ 42716100 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Basking turtles.JPG|thumb|[[Kornjače]] iz roda ''[[Pseudemys]]'' (prikazane kako se sunčaju) su ektotermne.]] [[File:Lizard Thermoregulation.svg|thumb|Crvena linija predstavlja temperaturu zraka. Ljubičasta linija predstavlja tjelesnu temperaturu guštera. Zelena linija predstavlja bazalnu temperaturu jazbine. Gušteri su ektotermi i koriste bihevioralne adaptacije za kontroliranje svoje temperature. Svoje ponašanje reguliraju na osnovu vanjske temperature; ako je toplo, izlazit će vani u određenoj mjeri i vraćati se u svoju jazbinu po potrebi.]] An '''ectotherm''' ({{etymology|grc|''{{lang|grc|ἐκτός}}'' ({{grc-transl|ἐκτός}})|outside||''{{lang|grc|θερμός}}'' ({{grc-transl|θερμός}})|heat}}), more commonly referred to as a "'''cold-blooded''' '''animal'''",<ref>{{cite web | url=https://www.britannica.com/science/ectotherm | title=Ectotherm &#124; Definition, Advantages, & Examples &#124; Britannica }}</ref> is an animal in which internal physiological sources of heat, such as [[blood]], are of relatively small or of quite negligible importance in controlling [[body temperature]].<ref name=JDav>Davenport, John. Animal Life at Low Temperature. Publisher: Springer 1991. {{ISBN|978-0412403507}}</ref> Such organisms ([[frog]]s, for example) rely on environmental heat sources,<ref>{{cite book|page=409|isbn=978-0-226-73538-2|author=[[Jay M. Savage]]; with photographs by Michael Fogden and Patricia Fogden.|year=2002|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago, Ill.|title=The Amphibians and Reptiles of Costa Rica: a Herpetofauna Between Two Continents, Between Two Seas}}</ref> which permit them to operate at very economical [[metabolic]] rates.<ref name="hilde">{{cite book|page=429|isbn=978-0-471-29505-1|author=Milton Hildebrand; G. E. Goslow, Jr. Principal ill. Viola Hildebrand.|year=2001|publisher=Wiley|location=New York|title=Analysis of vertebrate structure}}</ref> Some of these animals live in environments where temperatures are practically constant, as is typical of regions of the abyssal ocean and hence can be regarded as [[homeothermic]] ectotherms. In contrast, in places where temperature varies so widely as to limit the physiological activities of other kinds of ectotherms, many species habitually seek out external sources of heat or shelter from heat; for example, many [[reptile]]s regulate their body temperature by [[wikt:bask|basking]] in the sun, or seeking shade when necessary in addition to a host of other behavioral thermoregulation mechanisms. In contrast to ectotherms, [[endotherm]]s rely largely, even predominantly, on heat from internal metabolic processes, and [[mesotherm]]s use an intermediate strategy. Because there are more than two categories of temperature control utilized by animals, the terms ''[[warm-blooded]]'' and '''''cold-blooded''''' have been deprecated as scientific terms. == Adaptacije == {{see also|Termoregulacija kod insekata}} Various patterns of behavior enable certain ectotherms to regulate body temperature to a useful extent. To warm up, reptiles and many insects find sunny places and adopt positions that maximise their exposure; at harmfully high temperatures they seek shade or cooler water. In cold weather, honey bees huddle together to retain heat. Butterflies and moths may orient their wings to maximize exposure to solar radiation in order to build up heat before take-off.<ref name=JDav/> Gregarious caterpillars, such as the [[forest tent caterpillar]] and [[fall webworm]], benefit from basking in large groups for thermoregulation.<ref>{{cite journal|last=McClure|first=Melanie|author2=Cannel, Elizabeth |author3=Despland, Emma |title=Thermal ecology and behaviour of the nomadic social forager Malacosoma disstria|journal=Physiological Entomology|date=June 2011|volume=36|issue=2|pages=120–127|doi=10.1111/j.1365-3032.2010.00770.x|s2cid=85188708}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Schowalter|first1=T. D.|last2=Ring|first2=D. R.|date=2017-01-01|title=Biology and Management of the Fall Webworm, Hyphantria cunea (Lepidoptera: Erebidae)|url=https://academic.oup.com/jipm/article/8/1/7/3064075|journal=Journal of Integrated Pest Management|volume=8|issue=1|doi=10.1093/jipm/pmw019|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115085047/https://academic.oup.com/jipm/article/8/1/7/3064075|archive-date=2017-11-15|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Rehnberg|first=Bradley|date=2002|title=Heat Retention by webs of the fall webworm Hyphantria cunea (Lepidoptera: Arctiidae): infrared warming and forced convective cooling|journal=Journal of Thermal Biology|volume=27|issue=6|pages=525–530|doi=10.1016/S0306-4565(02)00026-8 |bibcode=2002JTBio..27..525R }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Loewy|first=Katrina|title=Life History Traits And Rearing Techniques For Fall Webworms (Hyphantria Cunea Drury) In Colorado|url=http://mysite.du.edu/~smurph71/Research_Polyphagy_files/Loewy%20et%20al%202013%20high%20res.pdf|journal=Journal of the Lepidopterists' Society|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506024614/http://mysite.du.edu/~smurph71/Research_Polyphagy_files/Loewy%20et%20al%202013%20high%20res.pdf|archive-date=2018-05-06|access-date=2017-11-15}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hunter|first=Alison F.|date=2000-11-01|title=Gregariousness and repellent defences in the survival of phytophagous insects|journal=Oikos|language=en|volume=91|issue=2|pages=213–224|doi=10.1034/j.1600-0706.2000.910202.x|bibcode=2000Oikos..91..213H |issn=1600-0706}}</ref> Many flying insects, such as honey bees and bumble bees, also raise their internal temperatures [[endotherm]]ically prior to flight, by vibrating their flight muscles without violent movement of the wings. Such endothermal activity is an example of the difficulty of consistent application of terms such as [[poikilotherm]]y and [[homeothermy]].<ref name=JDav/> In addition to behavioral adaptations, physiological adaptations help ectotherms regulate temperature. Diving reptiles conserve heat by [[Heat exchanger#In nature|heat exchange]] mechanisms, whereby cold blood from the skin picks up heat from blood moving outward from the body core, re-using and thereby conserving some of the heat that otherwise would have been wasted. The skin of bullfrogs secretes more mucus when it is hot, allowing more cooling by evaporation.{{Citation needed|date=November 2013}} During periods of cold, some ectotherms enter a state of [[torpor]], in which their metabolism slows or, in some cases, such as the [[wood frog]], effectively stops. The torpor might last overnight or last for a season, or even for years, depending on the species and circumstances. Owners of reptiles may use an [[ultraviolet]] light system to assist their pets' basking.<ref>{{cite web |date=4 January 2018 |title=Best Reptile UVA/UVB Light Bulbs (Reviewed + Best Deals From Amazon) – BuddyGenius |url=https://buddygenius.com/best-reptile-light-bulbs/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180117190727/https://buddygenius.com/best-reptile-light-bulbs/ |archive-date=17 January 2018 |access-date=6 May 2018 |website=buddygenius.com}}</ref> == Prednosti i nedostaci == {{see also|Predator iz zasjede}} Ectotherms rely largely on external heat sources such as [[sunlight]] to achieve their optimal [[body temperature]] for various bodily activities. Accordingly, they depend on ambient conditions to reach operational body temperatures. In contrast, endothermic animals maintain nearly constant high operational body temperatures largely by reliance on internal heat produced by metabolically active organs (liver, kidney, heart, brain, muscle) or even by specialized heat producing organs like [[brown adipose tissue]]. Ectotherms typically have lower metabolic rates than endotherms at a given body mass. As a consequence, endotherms generally rely on higher food consumption, and commonly on food of higher energy content. Such requirements may limit the [[carrying capacity]] of a given environment for endotherms as compared to its carrying capacity for ectotherms. Because ectotherms depend on environmental conditions for body temperature regulation, as a rule, they are more sluggish at night and in early mornings. When they emerge from shelter, many [[Diurnality|diurnal]] ectotherms need to heat up in the early sunlight before they can begin their daily activities. In cool weather the foraging activity of such species is therefore restricted to the day time in most vertebrate ectotherms, and in cold climates most cannot survive at all. In lizards, for instance, most [[nocturnal]] species are geckos specialising in "sit and wait" foraging strategies. Such strategies do not require as much energy as active foraging and do not require hunting activity of the same intensity. From another point of view, sit-and-wait predation may require very long periods of unproductive waiting. Endotherms cannot, in general, afford such long periods without food, but suitably adapted ectotherms can wait without expending much energy. Endothermic vertebrate species are therefore less dependent on the environmental conditions and have developed a higher variability (both within and between species) in their daily patterns of activity.<ref name=Hut>{{cite book|vauthors=Hut RA, Kronfeld-Schor N, van der Vinne V, De la Iglesia H |chapter=In search of a temporal niche |title=The Neurobiology of Circadian Timing|series=Progress in Brain Research|year=2012|volume=199|pages=281–304|pmid=22877672|doi=10.1016/B978-0-444-59427-3.00017-4|isbn=9780444594273}}</ref> In ectotherms, fluctuating ambient temperatures may affect the body temperature. Such variation in body temperature is called ''poikilothermy'', though the concept is not widely satisfactory and the use of the term is declining. In small [[Aquatic animal|aquatic creatures]] such as [[Rotifer]]a, poikilothermy is practically absolute, but other creatures (like [[crab]]s) have wider physiological options at their disposal, and they can move to preferred temperatures, avoid ambient temperature changes, or moderate their effects.<ref name="JDav" /><ref>{{cite journal |last1=Lewis |first1=L |last2=Ayers |first2=J |year=2014 |title=Temperature Preference and Acclimation in the Jonah Crab, ''Cancer borealis'' |journal=Journal of Experimental Marine Biology and Ecology |volume=455 |pages=7–13 |doi=10.1016/j.jembe.2014.02.013 |bibcode=2014JEMBE.455....7L }}</ref> Ectotherms can also display the features of homeothermy, especially within aquatic organisms. Normally their range of ambient environmental temperatures is relatively constant, and there are few in number that attempt to maintain a higher internal temperature due to the high associated costs.<ref>Willmer, Pat; Stone, Graham; Johnston, Ian. Environmental Physiology of Animals. Hoboken: Wiley, 2009. Ebook Library. Web. 01 Apr. 2016.</ref> <center> <gallery> File:American alligators (Alligator mississippiensis), Attwater Prairie Chicken National Wildlife Refuge.jpg|300px|[[Američki aligator]]i se izlažu suncu oko podneva File:Junonia lemonias DSF by Kadavoor.JPG|300px|''[[Junonia lemonias]]'' upija sunčevu toplotu File:BLACK SNAKE.jpg|300px|''[[Coluber constrictor priapus]]'' od 1,8 m izlaže se suncu za vrijeme hladnog jutra <br>([[Inverness, Florida]]) </gallery> </center> == Reference == {{reflist}} Kategorija:Termoregulacija 9ejsq5klrkp2t5ezpjegpc9bm2zme9k 42716107 42716100 2026-11-03T17:03:57Z Duma 16555 /* Prednosti i nedostaci */ 42716107 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Basking turtles.JPG|thumb|[[Kornjače]] iz roda ''[[Pseudemys]]'' (prikazane kako se sunčaju) su ektotermne.]] [[File:Lizard Thermoregulation.svg|thumb|Crvena linija predstavlja temperaturu zraka. Ljubičasta linija predstavlja tjelesnu temperaturu guštera. Zelena linija predstavlja bazalnu temperaturu jazbine. Gušteri su ektotermi i koriste bihevioralne adaptacije za kontroliranje svoje temperature. Svoje ponašanje reguliraju na osnovu vanjske temperature; ako je toplo, izlazit će vani u određenoj mjeri i vraćati se u svoju jazbinu po potrebi.]] An '''ectotherm''' ({{etymology|grc|''{{lang|grc|ἐκτός}}'' ({{grc-transl|ἐκτός}})|outside||''{{lang|grc|θερμός}}'' ({{grc-transl|θερμός}})|heat}}), more commonly referred to as a "'''cold-blooded''' '''animal'''",<ref>{{cite web | url=https://www.britannica.com/science/ectotherm | title=Ectotherm &#124; Definition, Advantages, & Examples &#124; Britannica }}</ref> is an animal in which internal physiological sources of heat, such as [[blood]], are of relatively small or of quite negligible importance in controlling [[body temperature]].<ref name=JDav>Davenport, John. Animal Life at Low Temperature. Publisher: Springer 1991. {{ISBN|978-0412403507}}</ref> Such organisms ([[frog]]s, for example) rely on environmental heat sources,<ref>{{cite book|page=409|isbn=978-0-226-73538-2|author=[[Jay M. Savage]]; with photographs by Michael Fogden and Patricia Fogden.|year=2002|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago, Ill.|title=The Amphibians and Reptiles of Costa Rica: a Herpetofauna Between Two Continents, Between Two Seas}}</ref> which permit them to operate at very economical [[metabolic]] rates.<ref name="hilde">{{cite book|page=429|isbn=978-0-471-29505-1|author=Milton Hildebrand; G. E. Goslow, Jr. Principal ill. Viola Hildebrand.|year=2001|publisher=Wiley|location=New York|title=Analysis of vertebrate structure}}</ref> Some of these animals live in environments where temperatures are practically constant, as is typical of regions of the abyssal ocean and hence can be regarded as [[homeothermic]] ectotherms. In contrast, in places where temperature varies so widely as to limit the physiological activities of other kinds of ectotherms, many species habitually seek out external sources of heat or shelter from heat; for example, many [[reptile]]s regulate their body temperature by [[wikt:bask|basking]] in the sun, or seeking shade when necessary in addition to a host of other behavioral thermoregulation mechanisms. In contrast to ectotherms, [[endotherm]]s rely largely, even predominantly, on heat from internal metabolic processes, and [[mesotherm]]s use an intermediate strategy. Because there are more than two categories of temperature control utilized by animals, the terms ''[[warm-blooded]]'' and '''''cold-blooded''''' have been deprecated as scientific terms. == Adaptacije == {{see also|Termoregulacija kod insekata}} Various patterns of behavior enable certain ectotherms to regulate body temperature to a useful extent. To warm up, reptiles and many insects find sunny places and adopt positions that maximise their exposure; at harmfully high temperatures they seek shade or cooler water. In cold weather, honey bees huddle together to retain heat. Butterflies and moths may orient their wings to maximize exposure to solar radiation in order to build up heat before take-off.<ref name=JDav/> Gregarious caterpillars, such as the [[forest tent caterpillar]] and [[fall webworm]], benefit from basking in large groups for thermoregulation.<ref>{{cite journal|last=McClure|first=Melanie|author2=Cannel, Elizabeth |author3=Despland, Emma |title=Thermal ecology and behaviour of the nomadic social forager Malacosoma disstria|journal=Physiological Entomology|date=June 2011|volume=36|issue=2|pages=120–127|doi=10.1111/j.1365-3032.2010.00770.x|s2cid=85188708}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Schowalter|first1=T. D.|last2=Ring|first2=D. R.|date=2017-01-01|title=Biology and Management of the Fall Webworm, Hyphantria cunea (Lepidoptera: Erebidae)|url=https://academic.oup.com/jipm/article/8/1/7/3064075|journal=Journal of Integrated Pest Management|volume=8|issue=1|doi=10.1093/jipm/pmw019|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115085047/https://academic.oup.com/jipm/article/8/1/7/3064075|archive-date=2017-11-15|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Rehnberg|first=Bradley|date=2002|title=Heat Retention by webs of the fall webworm Hyphantria cunea (Lepidoptera: Arctiidae): infrared warming and forced convective cooling|journal=Journal of Thermal Biology|volume=27|issue=6|pages=525–530|doi=10.1016/S0306-4565(02)00026-8 |bibcode=2002JTBio..27..525R }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Loewy|first=Katrina|title=Life History Traits And Rearing Techniques For Fall Webworms (Hyphantria Cunea Drury) In Colorado|url=http://mysite.du.edu/~smurph71/Research_Polyphagy_files/Loewy%20et%20al%202013%20high%20res.pdf|journal=Journal of the Lepidopterists' Society|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506024614/http://mysite.du.edu/~smurph71/Research_Polyphagy_files/Loewy%20et%20al%202013%20high%20res.pdf|archive-date=2018-05-06|access-date=2017-11-15}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hunter|first=Alison F.|date=2000-11-01|title=Gregariousness and repellent defences in the survival of phytophagous insects|journal=Oikos|language=en|volume=91|issue=2|pages=213–224|doi=10.1034/j.1600-0706.2000.910202.x|bibcode=2000Oikos..91..213H |issn=1600-0706}}</ref> Many flying insects, such as honey bees and bumble bees, also raise their internal temperatures [[endotherm]]ically prior to flight, by vibrating their flight muscles without violent movement of the wings. Such endothermal activity is an example of the difficulty of consistent application of terms such as [[poikilotherm]]y and [[homeothermy]].<ref name=JDav/> In addition to behavioral adaptations, physiological adaptations help ectotherms regulate temperature. Diving reptiles conserve heat by [[Heat exchanger#In nature|heat exchange]] mechanisms, whereby cold blood from the skin picks up heat from blood moving outward from the body core, re-using and thereby conserving some of the heat that otherwise would have been wasted. The skin of bullfrogs secretes more mucus when it is hot, allowing more cooling by evaporation.{{Citation needed|date=November 2013}} During periods of cold, some ectotherms enter a state of [[torpor]], in which their metabolism slows or, in some cases, such as the [[wood frog]], effectively stops. The torpor might last overnight or last for a season, or even for years, depending on the species and circumstances. Owners of reptiles may use an [[ultraviolet]] light system to assist their pets' basking.<ref>{{cite web |date=4 January 2018 |title=Best Reptile UVA/UVB Light Bulbs (Reviewed + Best Deals From Amazon) – BuddyGenius |url=https://buddygenius.com/best-reptile-light-bulbs/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180117190727/https://buddygenius.com/best-reptile-light-bulbs/ |archive-date=17 January 2018 |access-date=6 May 2018 |website=buddygenius.com}}</ref> == Prednosti i nedostaci == {{see also|Predator iz zasjede}} Ectotherms rely largely on external heat sources such as [[sunlight]] to achieve their optimal [[body temperature]] for various bodily activities. Accordingly, they depend on ambient conditions to reach operational body temperatures. In contrast, endothermic animals maintain nearly constant high operational body temperatures largely by reliance on internal heat produced by metabolically active organs (liver, kidney, heart, brain, muscle) or even by specialized heat producing organs like [[brown adipose tissue]]. Ectotherms typically have lower metabolic rates than endotherms at a given body mass. As a consequence, endotherms generally rely on higher food consumption, and commonly on food of higher energy content. Such requirements may limit the [[carrying capacity]] of a given environment for endotherms as compared to its carrying capacity for ectotherms. Because ectotherms depend on environmental conditions for body temperature regulation, as a rule, they are more sluggish at night and in early mornings. When they emerge from shelter, many [[Diurnality|diurnal]] ectotherms need to heat up in the early sunlight before they can begin their daily activities. In cool weather the foraging activity of such species is therefore restricted to the day time in most vertebrate ectotherms, and in cold climates most cannot survive at all. In lizards, for instance, most [[nocturnal]] species are geckos specialising in "sit and wait" foraging strategies. Such strategies do not require as much energy as active foraging and do not require hunting activity of the same intensity. From another point of view, sit-and-wait predation may require very long periods of unproductive waiting. Endotherms cannot, in general, afford such long periods without food, but suitably adapted ectotherms can wait without expending much energy. Endothermic vertebrate species are therefore less dependent on the environmental conditions and have developed a higher variability (both within and between species) in their daily patterns of activity.<ref name=Hut>{{cite book|vauthors=Hut RA, Kronfeld-Schor N, van der Vinne V, De la Iglesia H |chapter=In search of a temporal niche |title=The Neurobiology of Circadian Timing|series=Progress in Brain Research|year=2012|volume=199|pages=281–304|pmid=22877672|doi=10.1016/B978-0-444-59427-3.00017-4|isbn=9780444594273}}</ref> In ectotherms, fluctuating ambient temperatures may affect the body temperature. Such variation in body temperature is called ''poikilothermy'', though the concept is not widely satisfactory and the use of the term is declining. In small [[Aquatic animal|aquatic creatures]] such as [[Rotifer]]a, poikilothermy is practically absolute, but other creatures (like [[crab]]s) have wider physiological options at their disposal, and they can move to preferred temperatures, avoid ambient temperature changes, or moderate their effects.<ref name="JDav" /><ref>{{cite journal |last1=Lewis |first1=L |last2=Ayers |first2=J |year=2014 |title=Temperature Preference and Acclimation in the Jonah Crab, ''Cancer borealis'' |journal=Journal of Experimental Marine Biology and Ecology |volume=455 |pages=7–13 |doi=10.1016/j.jembe.2014.02.013 |bibcode=2014JEMBE.455....7L }}</ref> Ectotherms can also display the features of homeothermy, especially within aquatic organisms. Normally their range of ambient environmental temperatures is relatively constant, and there are few in number that attempt to maintain a higher internal temperature due to the high associated costs.<ref>Willmer, Pat; Stone, Graham; Johnston, Ian. Environmental Physiology of Animals. Hoboken: Wiley, 2009. Ebook Library. Web. 01 Apr. 2016.</ref> <gallery mode="packed"> File:American alligators (Alligator mississippiensis), Attwater Prairie Chicken National Wildlife Refuge.jpg|300px|[[Američki aligator]]i se izlažu suncu oko podneva File:Junonia lemonias DSF by Kadavoor.JPG|400px|''[[Junonia lemonias]]'' upija sunčevu toplotu File:BLACK SNAKE.jpg|300px|''[[Coluber constrictor priapus]]'' od 1,8 m izlaže se suncu za vrijeme hladnog jutra <br>([[Inverness, Florida]]) </gallery> == Reference == {{reflist}} Kategorija:Termoregulacija sb7ol9jfe5rxrf4pmknywrfy7kj0lxz 42716108 42716107 2026-11-03T17:10:38Z Duma 16555 /* Prednosti i nedostaci */ 42716108 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Basking turtles.JPG|thumb|[[Kornjače]] iz roda ''[[Pseudemys]]'' (prikazane kako se sunčaju) su ektotermne.]] [[File:Lizard Thermoregulation.svg|thumb|Crvena linija predstavlja temperaturu zraka. Ljubičasta linija predstavlja tjelesnu temperaturu guštera. Zelena linija predstavlja bazalnu temperaturu jazbine. Gušteri su ektotermi i koriste bihevioralne adaptacije za kontroliranje svoje temperature. Svoje ponašanje reguliraju na osnovu vanjske temperature; ako je toplo, izlazit će vani u određenoj mjeri i vraćati se u svoju jazbinu po potrebi.]] An '''ectotherm''' ({{etymology|grc|''{{lang|grc|ἐκτός}}'' ({{grc-transl|ἐκτός}})|outside||''{{lang|grc|θερμός}}'' ({{grc-transl|θερμός}})|heat}}), more commonly referred to as a "'''cold-blooded''' '''animal'''",<ref>{{cite web | url=https://www.britannica.com/science/ectotherm | title=Ectotherm &#124; Definition, Advantages, & Examples &#124; Britannica }}</ref> is an animal in which internal physiological sources of heat, such as [[blood]], are of relatively small or of quite negligible importance in controlling [[body temperature]].<ref name=JDav>Davenport, John. Animal Life at Low Temperature. Publisher: Springer 1991. {{ISBN|978-0412403507}}</ref> Such organisms ([[frog]]s, for example) rely on environmental heat sources,<ref>{{cite book|page=409|isbn=978-0-226-73538-2|author=[[Jay M. Savage]]; with photographs by Michael Fogden and Patricia Fogden.|year=2002|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago, Ill.|title=The Amphibians and Reptiles of Costa Rica: a Herpetofauna Between Two Continents, Between Two Seas}}</ref> which permit them to operate at very economical [[metabolic]] rates.<ref name="hilde">{{cite book|page=429|isbn=978-0-471-29505-1|author=Milton Hildebrand; G. E. Goslow, Jr. Principal ill. Viola Hildebrand.|year=2001|publisher=Wiley|location=New York|title=Analysis of vertebrate structure}}</ref> Some of these animals live in environments where temperatures are practically constant, as is typical of regions of the abyssal ocean and hence can be regarded as [[homeothermic]] ectotherms. In contrast, in places where temperature varies so widely as to limit the physiological activities of other kinds of ectotherms, many species habitually seek out external sources of heat or shelter from heat; for example, many [[reptile]]s regulate their body temperature by [[wikt:bask|basking]] in the sun, or seeking shade when necessary in addition to a host of other behavioral thermoregulation mechanisms. In contrast to ectotherms, [[endotherm]]s rely largely, even predominantly, on heat from internal metabolic processes, and [[mesotherm]]s use an intermediate strategy. Because there are more than two categories of temperature control utilized by animals, the terms ''[[warm-blooded]]'' and '''''cold-blooded''''' have been deprecated as scientific terms. == Adaptacije == {{see also|Termoregulacija kod insekata}} Various patterns of behavior enable certain ectotherms to regulate body temperature to a useful extent. To warm up, reptiles and many insects find sunny places and adopt positions that maximise their exposure; at harmfully high temperatures they seek shade or cooler water. In cold weather, honey bees huddle together to retain heat. Butterflies and moths may orient their wings to maximize exposure to solar radiation in order to build up heat before take-off.<ref name=JDav/> Gregarious caterpillars, such as the [[forest tent caterpillar]] and [[fall webworm]], benefit from basking in large groups for thermoregulation.<ref>{{cite journal|last=McClure|first=Melanie|author2=Cannel, Elizabeth |author3=Despland, Emma |title=Thermal ecology and behaviour of the nomadic social forager Malacosoma disstria|journal=Physiological Entomology|date=June 2011|volume=36|issue=2|pages=120–127|doi=10.1111/j.1365-3032.2010.00770.x|s2cid=85188708}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Schowalter|first1=T. D.|last2=Ring|first2=D. R.|date=2017-01-01|title=Biology and Management of the Fall Webworm, Hyphantria cunea (Lepidoptera: Erebidae)|url=https://academic.oup.com/jipm/article/8/1/7/3064075|journal=Journal of Integrated Pest Management|volume=8|issue=1|doi=10.1093/jipm/pmw019|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115085047/https://academic.oup.com/jipm/article/8/1/7/3064075|archive-date=2017-11-15|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Rehnberg|first=Bradley|date=2002|title=Heat Retention by webs of the fall webworm Hyphantria cunea (Lepidoptera: Arctiidae): infrared warming and forced convective cooling|journal=Journal of Thermal Biology|volume=27|issue=6|pages=525–530|doi=10.1016/S0306-4565(02)00026-8 |bibcode=2002JTBio..27..525R }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Loewy|first=Katrina|title=Life History Traits And Rearing Techniques For Fall Webworms (Hyphantria Cunea Drury) In Colorado|url=http://mysite.du.edu/~smurph71/Research_Polyphagy_files/Loewy%20et%20al%202013%20high%20res.pdf|journal=Journal of the Lepidopterists' Society|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506024614/http://mysite.du.edu/~smurph71/Research_Polyphagy_files/Loewy%20et%20al%202013%20high%20res.pdf|archive-date=2018-05-06|access-date=2017-11-15}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hunter|first=Alison F.|date=2000-11-01|title=Gregariousness and repellent defences in the survival of phytophagous insects|journal=Oikos|language=en|volume=91|issue=2|pages=213–224|doi=10.1034/j.1600-0706.2000.910202.x|bibcode=2000Oikos..91..213H |issn=1600-0706}}</ref> Many flying insects, such as honey bees and bumble bees, also raise their internal temperatures [[endotherm]]ically prior to flight, by vibrating their flight muscles without violent movement of the wings. Such endothermal activity is an example of the difficulty of consistent application of terms such as [[poikilotherm]]y and [[homeothermy]].<ref name=JDav/> In addition to behavioral adaptations, physiological adaptations help ectotherms regulate temperature. Diving reptiles conserve heat by [[Heat exchanger#In nature|heat exchange]] mechanisms, whereby cold blood from the skin picks up heat from blood moving outward from the body core, re-using and thereby conserving some of the heat that otherwise would have been wasted. The skin of bullfrogs secretes more mucus when it is hot, allowing more cooling by evaporation.{{Citation needed|date=November 2013}} During periods of cold, some ectotherms enter a state of [[torpor]], in which their metabolism slows or, in some cases, such as the [[wood frog]], effectively stops. The torpor might last overnight or last for a season, or even for years, depending on the species and circumstances. Owners of reptiles may use an [[ultraviolet]] light system to assist their pets' basking.<ref>{{cite web |date=4 January 2018 |title=Best Reptile UVA/UVB Light Bulbs (Reviewed + Best Deals From Amazon) – BuddyGenius |url=https://buddygenius.com/best-reptile-light-bulbs/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180117190727/https://buddygenius.com/best-reptile-light-bulbs/ |archive-date=17 January 2018 |access-date=6 May 2018 |website=buddygenius.com}}</ref> == Prednosti i nedostaci == {{see also|Predator iz zasjede}} Ectotherms rely largely on external heat sources such as [[sunlight]] to achieve their optimal [[body temperature]] for various bodily activities. Accordingly, they depend on ambient conditions to reach operational body temperatures. In contrast, endothermic animals maintain nearly constant high operational body temperatures largely by reliance on internal heat produced by metabolically active organs (liver, kidney, heart, brain, muscle) or even by specialized heat producing organs like [[brown adipose tissue]]. Ectotherms typically have lower metabolic rates than endotherms at a given body mass. As a consequence, endotherms generally rely on higher food consumption, and commonly on food of higher energy content. Such requirements may limit the [[carrying capacity]] of a given environment for endotherms as compared to its carrying capacity for ectotherms. Because ectotherms depend on environmental conditions for body temperature regulation, as a rule, they are more sluggish at night and in early mornings. When they emerge from shelter, many [[Diurnality|diurnal]] ectotherms need to heat up in the early sunlight before they can begin their daily activities. In cool weather the foraging activity of such species is therefore restricted to the day time in most vertebrate ectotherms, and in cold climates most cannot survive at all. In lizards, for instance, most [[nocturnal]] species are geckos specialising in "sit and wait" foraging strategies. Such strategies do not require as much energy as active foraging and do not require hunting activity of the same intensity. From another point of view, sit-and-wait predation may require very long periods of unproductive waiting. Endotherms cannot, in general, afford such long periods without food, but suitably adapted ectotherms can wait without expending much energy. Endothermic vertebrate species are therefore less dependent on the environmental conditions and have developed a higher variability (both within and between species) in their daily patterns of activity.<ref name=Hut>{{cite book|vauthors=Hut RA, Kronfeld-Schor N, van der Vinne V, De la Iglesia H |chapter=In search of a temporal niche |title=The Neurobiology of Circadian Timing|series=Progress in Brain Research|year=2012|volume=199|pages=281–304|pmid=22877672|doi=10.1016/B978-0-444-59427-3.00017-4|isbn=9780444594273}}</ref> In ectotherms, fluctuating ambient temperatures may affect the body temperature. Such variation in body temperature is called ''poikilothermy'', though the concept is not widely satisfactory and the use of the term is declining. In small [[Aquatic animal|aquatic creatures]] such as [[Rotifer]]a, poikilothermy is practically absolute, but other creatures (like [[crab]]s) have wider physiological options at their disposal, and they can move to preferred temperatures, avoid ambient temperature changes, or moderate their effects.<ref name="JDav" /><ref>{{cite journal |last1=Lewis |first1=L |last2=Ayers |first2=J |year=2014 |title=Temperature Preference and Acclimation in the Jonah Crab, ''Cancer borealis'' |journal=Journal of Experimental Marine Biology and Ecology |volume=455 |pages=7–13 |doi=10.1016/j.jembe.2014.02.013 |bibcode=2014JEMBE.455....7L }}</ref> Ectotherms can also display the features of homeothermy, especially within aquatic organisms. Normally their range of ambient environmental temperatures is relatively constant, and there are few in number that attempt to maintain a higher internal temperature due to the high associated costs.<ref>Willmer, Pat; Stone, Graham; Johnston, Ian. Environmental Physiology of Animals. Hoboken: Wiley, 2009. Ebook Library. Web. 01 Apr. 2016.</ref> <gallery mode="packed" heights="150"> File:American alligators (Alligator mississippiensis), Attwater Prairie Chicken National Wildlife Refuge.jpg|[[Američki aligator]]i se izlažu suncu oko podneva File:Junonia lemonias DSF by Kadavoor.JPG|''[[Junonia lemonias]]'' upija sunčevu toplotu File:BLACK SNAKE.jpg|''[[Coluber constrictor priapus]]'' od 1,8 m izlaže se suncu za vrijeme hladnog jutra <br>([[Inverness, Florida]]) </gallery> == Reference == {{reflist}} Kategorija:Termoregulacija qulu9zqfm5akwj1lpbjhnix0bzq8km7 0 254486 42716195 41357099 2026-11-04T05:33:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716195 wikitext text/x-wiki {{kutijica meteorski roj | |ime = Južni ?-Akvaridi |slika = Aquarius constellation map.svg |komentar = [[Radijant]] Južnih ?-Akvarida se nalazi u [[Sazvežðe Vodolija|sazvežðu Vodolije]] |period = 12. jul — 19. avgust |longituda = 125° |maksimum = 28. jul |alfa = 307° |delta = -16° |brzina = 41 |indeks = 3,2 |ZHR = 15 |telo = 96P/Machholz }} '''Južni ?-Akvaridi''' su [[meteorski roj]] koji pripada kompleksu [[Orionidi|Orionida]]. Analizom gotovo 5000 meteora èiji su [[radijant]]i u ovoj regiji, ustanovljeno je da veæina ?-Akvarida izmeðu [[21. jul]]a i [[11. avgust]]a pripada severnom ogranku (koji je sada pripojen [[antihelionidi]]ma), dok se Južni ?-Akvaridi izdvajaju jedino u vreme svog maksimuma. Južne ?-Akvaride moguæe je posmatrati do 45° [[severna hemisfera|severne]] [[geografska širina|geografske širine]], severnije od toga [[radijant]] nije dovoljno visoko.<ref name="handbook">{{Cite book|author = Jürgen Rendtel and Rainer Arlt | year = 2011 | title = Handbook for Meteor Observations | publisher = International Meteor Organization |location = Potstdam | isbn = 978-2-87355-020-2}}</ref> == Vidi još == * [[Meteorski roj]] * [[Radijant]] * [[ZHR]] * [[Populacioni indeks]] * [[Kometa]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|author = Jürgen Rendtel and Rainer Arlt | year = 2011 | title = Handbook for Meteor Observations | publisher = International Meteor Organization |location = Potstdam | isbn = 978-2-87355-020-2}} == Spoljašnje veze == {{portal|Astronomija}} * [https://web.archive.org/web/20161012085000/http://www.imo.net/calendar/2011#sda Prognoza aktivnosti za 2011. i opis Južnih ?-Akvarida] na sajtu Meðunarodne meteorske organizacije {{en}} {{klica-astronomija}} {{meteorski rojevi}} [[Kategorija:Meteorski rojevi]] [[Kategorija:Vodenjak (zviježđe)]] cukgwhdf9dhgc18huvya5k62an4yjjh 0 254487 42716190 41357096 2026-11-04T05:07:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716190 wikitext text/x-wiki {{kutijica meteorski roj | |ime = Junski Bootidi |slika = Boötes constellation map.svg |komentar = [[Radijant]] Junskih Bootida se nalazi severno od ß [[Sazvežðe Volar|Volara]] |period = 22. jun — 2. jul |longituda = 95°,7 |maksimum = 27. jun |alfa = 224° |delta = +48° |brzina = 18 |indeks = 2,2 |ZHR = ''promenljiv'' |telo = 7P/Pons-Winnecke }} '''Junski Bootidi''' su varijabilan [[meteorski roj]], najèešæe broj [[meteor]]a ovog roja jedva prelazi prag detekcije, ali se povremeno javljaju pljuskovi ([[1998]]. [[ZHR]] je bio 50 — 100, a [[23. jun]]a [[2004]]. 20 — 50). Prethodna poveæanja aktivnosti su zabeležena [[1916]], [[1921]]. i [[1927]]. godine. I matièno telo Junskih Bootida, [[kometa]] 7P/Pons-Winnecke, kao i [[meteoroid]]i ovog roja su pod jakim uticajem [[Jupiter (planeta)|Jupitera]], koji im menja orbite dovodeæi ih povremeno u blizinu [[Zemlja|Zemljine]] orbite. Pretpostavka da se značajan broj meteoroida Junskih Bootida nalazi u rezonanci 2:1 sa Jupiterom bila je osnova za pretpostavku da će [[2004]]. godine biti pojaèana aktivnost ovog roja, što se i dogodilo. Kometa 7P/Pons-Winnecke ima period revolucije od 6,38 godina, što takođe utiče na [[ZHR]] Junskih Bootida. Uprkos malom broju meteora koji pripadaju ovom roju (osim u godinama pljuskova), nema mnogo opasnosti od mešanja meteora roja sa [[sporadici]]ma, zbog velike udaljenosti radijanta od [[apeks]]a i izrazito male brzine Junskih Bootida.<ref name="handbook">{{Cite book|author = Jürgen Rendtel and Rainer Arlt | year = 2011 | title = Handbook for Meteor Observations | publisher = International Meteor Organization |location = Potstdam | isbn = 978-2-87355-020-2}}</ref> == Vidi još == * [[Meteorski roj]] * [[Radijant]] * [[ZHR]] * [[Populacioni indeks]] * [[Asteroid]] * [[Kometa]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|author = Jürgen Rendtel and Rainer Arlt | year = 2011 | title = Handbook for Meteor Observations | publisher = International Meteor Organization |location = Potstdam | isbn = 978-2-87355-020-2}} == Spoljašnje veze == * [https://web.archive.org/web/20121226024039/http://www.imo.net/calendar/2012#jbo Prognoza aktivnosti za 2012. i opis Junskih Bootida] na sajtu Meðunarodne meteorske organizacije {{en}} * [http://www.imo.net/node/593 Rezultati vizuelnog posmatranja Junskih Bootida 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110205012141/http://imo.net/node/593 |date=2011-02-05 }} na sajtu Meðunarodne meteorske organizacije {{en}} {{klica-astronomija}} {{meteorski rojevi}} [[Kategorija:Meteorski rojevi]] [[Kategorija:Volar (zviježđe)]] 3fyzhqglnt3masqvl8s11os65cyq9bd 0 257502 42716085 42715005 2026-11-03T15:19:24Z Alekol 2231 /* Oktobar/Listopad */ 42716085 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. [[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]] * 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri. * [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih. * 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9.. ** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. * [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref> * [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu. * 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću. * [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih. * 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU. * 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika). [[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]] * [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih. * [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]]. * [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi. * 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%. * 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom. * [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023. * avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.<ref>[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10</ref> === Septembar/Rujan === [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku"]] * [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026</ref> * 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele. * [[5. 9.]] - Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu. * [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%. [[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]] * [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu. * [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i zvanične jemenske vlade. * 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu. * [[9. 9.]] - U Srbiji raspisani izbori, za 25. oktobar: lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" predala potpise 12-tog, "Studentska lista - studenti pobeđuju" (3) 14-tog. * [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]]. * [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka (opet radi 22-og). * [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli. * [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj: leva opozicija dobija tri mandata više od vladajućih. * [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom većem za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina. * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji: uobičajena velika većina za [[Jedinstvena Rusija|Jedinstvenu Rusiju]], nije dozvoljeno učešće partije [[Jabloko]]. * [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''. * [[21. 9.]] - ''Veoma jaki'' [[El Niño]] već dostiže rekordnih 3,05 stepeni, a maksimum je obično u novembru/decembru. Atlantska sezona uragana ima rekordni period bez uragana. * [[22. 9.]] - Potpisan sigurnosni sporazum SAD-Danska-Grenland. * [[23. 9.]] - Pobunjenička koalicija više etničkih organizacija pokrenula ofanzivu protiv etiopske vlade. * [[24. 9.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Washingtonu. * [[27. 9.]] - [[OpenAI]] je pauzirao trening najnovijih modela nakon nekoliko izveštaja o neočekivanom ponašanju na sajtovima nekoliko vlada od letos. * 27. 9. - Aleksandar Vučić podnosi ostavku jer cilja mesto premijera; v.d. predsednika Republike je predsednica skupštine Ana Brnabić. * 27. 9. - Drumcreeski konflikt: [[Oranžisti]] su pokušali umanjeni marš Cestom Garvaghy u [[Portadown]]u, nakon 28 godina zabrane - konfrontacija sa katolicima traje nekoliko dana. * [[28. 9.]] - Štrajk [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] i podružnica [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] (proglašen nezakonitim 30-tog). * [[30. 9.]] - Flydubai Flight 1073: nakon incidenta u kokpitu, avion koji je leteo prema Tel Avivu je spušten u Saudi Arabiji. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Prekid diplomatskih odnosa [[Etiopija|Etiopije]] i [[Eritreja|Eritreje]], nakon ulaska eritrejskih snaga u [[Regija Afar|Afar]], zatim i [[Regija Tigraj|Tigreju]]. * [[2. 10.]] - Energetska kriza: lideri G7 odlučili pustiti 100 miliona barela nafte i [[dizel]]a iz rezervi (Trump je pretio zabranom izvoza dizela). * 2. 10. - Laborantkinja sa [[irkutsk]]og protivkužnog instituta umrla od pneumonije - ruski zvaničnici kažu da su svi kontakti negativni na kugu. * [[3. 10.]] - Etiopska vojska u [[Mek'ele]]u, glavnom gradu Tigreje. * [[4. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Grb BiH]] Izbori u BiH. Članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]]: [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Darijana Filipović]]. * [[5. 10.]] - Stambena kriza u Španjolskoj: premijer [[Pedro Sánchez]] zakazuje izvanredne izbore za 29. 11., nakon što je parlament odbio dva dekreta. * 5 - 15. 10. - U rumunskim i bugarskim vodama Crnog mora pogođeno sedam brodova, tri potopljeno - sumnja se na ruske dronove.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/oct/18/drone-attacks-ships-black-sea-russia-ukraine-war Intensifying drone attacks on ships in Black Sea bring war ever closer to Nato shores]. theguardian.com Sun 18 Oct 2026</ref> * [[6. 10.]] - Obrazovna kriza u Francuskoj: protesti i blokade škola u više gradova. * [[7. 10.]] - [[Justina Shiroka Pula]] izabrana za predsjednicu Kosova. * [[9. 10.]] - U Risnu uhapšen ruski bloger Mihail Zvinčuk, sa bloga Rybar, zatim protjeran. * 9. 10. - Trump objavljuje da je postigao dogovor sa Putinom za kupovinu dizela (11-tog tvrdi da je dogovorio "energetsko primirje"). * 8. i 10. 10. - Husi gađaju [[rijad]]ski aerodrom: 15 poginulih, preko 300 ranjenih. * [[12. 10.]] - Izraelski premijer Netanyahu naredio istragu vojnika i oficira intervjuisanih za dokumentarac ''[[NAZA]]'', o načinu odlučivanja o ciljevima u Gazi. * [[13. 10.]] - Ukrajinska vojska uveče izjavljuje da je sistem [[Starlink]], tj. vojna verzija Starshield, ograničen na terminale do 160 km/h - onemogućeni ukrajinski dronovi za napad i odbranu. * [[14. 10.]] - Studentski protesti u Albaniji: požar u jednom ministarstvu i dve banke. * [[15. 10.]] - Hajduk - Ajax 2:1. Utakmica bila prekidana zbog bakljade, izvikivane antisemitske parole. * [[16. 10.]] - Trump je pauzirao paket sankcija Rusiji iz Grahamovog zakona. <gallery> Puerta-del-sol-2026-10-02-franklin-vasquez-soliz-09.jpg|Protesti u Madridu Protests in Tirana, Albania, 2026.jpg|Protesti u Albaniji Blocage de l'A8 durant la manifestation du 17 octobre 2026 à Aix-en-Provence 33.jpg|Blokada auto puta u [[Aix-en-Provence]] </gallery> * [[17. 10.]] - Demonstracije podrške srednjoškolcima u Francuskoj, praćene nasiljem marginalnih grupa, paljevinama i pljačkom. Izgorela većnica u [[Limoges]]u. Neredi su i u [[Milano|Milanu]]. * [[19. 10.]] - Provincija [[Alberta]] odobrava sa 75% ostanak u Kanadi. * 19. 10. - Rat u Sudanu, masakr na pijaci Amiet u specijalnom području [[Abyei]]: vojska je gađala rezervoar goriva i pijacu koje koriste pobunjenici, ima preko 220 mrtvih. * [[20. 10.]] - ''PHP2Shell'': objavljeno je postojanje ranjivosti u jeziku [[PHP]]; narednih dana brojni sajtovi su offline tokom ispravke, a hakeri pokušavaju iskoristiti situaciju. * [[22. 10.]] - Veliki predizborni skup studentske liste na beogradskoj Slaviji. [[Datoteka:2026-10-22 Studenti pobedjuju Vukov spomenik.jpg|mini|"Studenti pobeđuju!!!"]] * [[25. 10.]] - [[Datoteka:Standard of the President of the National Assembly of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika skupštine Srbije]] [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|Vanredni izbori u Srbiji]]. Uz izlaznost od 69%, ''Studentska lista osvaja apsolutnu većinu'' od 140 mandata (nakon ponovljenih izbora na nekim mestima). U parlament ulazi još samo lista Ujedinjena Srbija, 103 mandata, i liste manjina. * 25. 10. - Predsjednički izbori u Brazilu, drugi krug: preds. [[Lula da Silva]] je reizabran sa 51,79%, pobjedom nad Fláviom Bolsonarom (ovaj odlazi u SAD). * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. Netanyahuova koalicija ima najviše mandata ali gubi apsolutnu većinu. * [[28. 10.]] - Sudar vlakova nedaleko od Toleda u Španjolskoj, 69+ mrtvih. * 28. 10. - Maloletnik napao nožem policajca ispred izraelske ambasade u Beogradu - ustreljen je. * [[29. 10.]] - Blizu Brčkog pao italijanski [[Boeing CH-47 Chinook|Chinook]], četvoro mrtvih. * [[31. 10.]] - Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad beogradskoj Alta banci. Vlasnik Davor Macura priveden 3. 11. pod sumnjom da je iz banke izneo oko 45 milijardi dinara (oko 383 miliona eura). === Novembar/Studeni === == Predviđeni događaji == * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen jedan [[Svjetlosna godina|svetlosni]] dan od Zemlje. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * decembar? - [[Datoteka:Flag of the President of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika Srbije]] Predsednički izbori u Srbiji. == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) * [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]]) * 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]]) * [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]]) * [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]]) * [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]]) * 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]]) * [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]]) === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]]) * 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]]) * 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]]) * [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]]) * 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]]) * [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]]) * [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]]) * [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]]) * 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]]) * [[24. 9.]] - [[Milan Panić]], američki biznismen, premijer SRJ (* [[1929]]) * [[25. 9.]] - [[Zejnel Zejneli]], novinar i književnik (* [[1950]]) * [[28. 9.]] - [[Slavko Perović]], pevač (* [[1934]]) * 28. 9. - [[Andrea Zlatar-Violić]], teoretičarka književnosti, bivša ministrica kulture RH (* [[1961]]) === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Biljana Plavšić]], bivša predsjednica RS, osuđena za ratne zločine (* [[1930]]) * [[5. 10.]] - [[Jeffrey Archer]], pisac, britanski političar (* [[1940]]) * [[6. 10.]] - [[Eva Marie Saint]], glumica (* [[1924]]) * 6. 10. - [[Bisera Alikadić]], književnica (* [[1939]]) * [[9. 10.]] - [[Goran Bare]], vokal "Majki" (* [[1965]]) * [[12. 10.]] - [[Radiša Gačić]], društveno-politički radnik SRS i SFRJ (* [[1938]]) * [[25. 10.]] - [[Walter Koenig]], glumac (* [[1936]]) * [[27. 10.]] - [[Ibrahim Hadžić]], književnik, bivši urednik Školskog programa TVB (* 1944) * [[28. 10.]] - [[Patrick Stewart]], glumac (* [[1940]]) * 28. 10. - [[Elke Sommer]], glumica (* [[1940]]) * [[29. 10.]] - [[Josip Pečarić]], matematičar, akademik HAZU (* [[1948]]) * [[31. 10.]] - [[Mišo Kovač]], pjevač (* [[1941]]) === Novembar/Studeni === == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Francis Halzen]] (odlučujući doprinos Neutrinskoj opservatoriji ''IceCube'' i otkriće visokoenergetskih [[neutrino|neutrina]] [[Neutrinska astronomija|astrofizičkog porekla]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Henri B. Kagan]] i [[Kensō Soai]] (otkriće nelinearnih efekata i [[autokataliza|autokatalize]] u asimetričnoj organskoj sintezi) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Karl Deisseroth]], [[Peter Hegemann]] i [[Georg Nagel]] (otkrića u vezi svetlosno regulisanih [[Jonski kanal|jonskih kanala]] i [[Optogenetika|optogenetike]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Anne Carson]] ("razigrani dijalog sa klasičnom tradicijom") * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Navi Pillay]] (napori za promociju mira i međunarodnog prava) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Robert Ernest Hall]] i [[Michael Dean Woodford]] (rad na [[Mikroekonomija|mikroekonomskim]] temeljima [[Makroekonomija|makroekonomske]] [[Politika stabilizacije|stabilizacije]]) === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] sv03n9hefadlldm3hs62fl9569n78fg 42716089 42716085 2026-11-03T15:22:20Z Alekol 2231 /* Predviđeni događaji */ 42716089 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. [[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]] * 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri. * [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih. * 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9.. ** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. * [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref> * [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu. * 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću. * [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih. * 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU. * 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika). [[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]] * [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih. * [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]]. * [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi. * 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%. * 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom. * [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023. * avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.<ref>[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10</ref> === Septembar/Rujan === [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku"]] * [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026</ref> * 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele. * [[5. 9.]] - Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu. * [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%. [[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]] * [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu. * [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i zvanične jemenske vlade. * 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu. * [[9. 9.]] - U Srbiji raspisani izbori, za 25. oktobar: lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" predala potpise 12-tog, "Studentska lista - studenti pobeđuju" (3) 14-tog. * [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]]. * [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka (opet radi 22-og). * [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli. * [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj: leva opozicija dobija tri mandata više od vladajućih. * [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom većem za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina. * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji: uobičajena velika većina za [[Jedinstvena Rusija|Jedinstvenu Rusiju]], nije dozvoljeno učešće partije [[Jabloko]]. * [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''. * [[21. 9.]] - ''Veoma jaki'' [[El Niño]] već dostiže rekordnih 3,05 stepeni, a maksimum je obično u novembru/decembru. Atlantska sezona uragana ima rekordni period bez uragana. * [[22. 9.]] - Potpisan sigurnosni sporazum SAD-Danska-Grenland. * [[23. 9.]] - Pobunjenička koalicija više etničkih organizacija pokrenula ofanzivu protiv etiopske vlade. * [[24. 9.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Washingtonu. * [[27. 9.]] - [[OpenAI]] je pauzirao trening najnovijih modela nakon nekoliko izveštaja o neočekivanom ponašanju na sajtovima nekoliko vlada od letos. * 27. 9. - Aleksandar Vučić podnosi ostavku jer cilja mesto premijera; v.d. predsednika Republike je predsednica skupštine Ana Brnabić. * 27. 9. - Drumcreeski konflikt: [[Oranžisti]] su pokušali umanjeni marš Cestom Garvaghy u [[Portadown]]u, nakon 28 godina zabrane - konfrontacija sa katolicima traje nekoliko dana. * [[28. 9.]] - Štrajk [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] i podružnica [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] (proglašen nezakonitim 30-tog). * [[30. 9.]] - Flydubai Flight 1073: nakon incidenta u kokpitu, avion koji je leteo prema Tel Avivu je spušten u Saudi Arabiji. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Prekid diplomatskih odnosa [[Etiopija|Etiopije]] i [[Eritreja|Eritreje]], nakon ulaska eritrejskih snaga u [[Regija Afar|Afar]], zatim i [[Regija Tigraj|Tigreju]]. * [[2. 10.]] - Energetska kriza: lideri G7 odlučili pustiti 100 miliona barela nafte i [[dizel]]a iz rezervi (Trump je pretio zabranom izvoza dizela). * 2. 10. - Laborantkinja sa [[irkutsk]]og protivkužnog instituta umrla od pneumonije - ruski zvaničnici kažu da su svi kontakti negativni na kugu. * [[3. 10.]] - Etiopska vojska u [[Mek'ele]]u, glavnom gradu Tigreje. * [[4. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Grb BiH]] Izbori u BiH. Članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]]: [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Darijana Filipović]]. * [[5. 10.]] - Stambena kriza u Španjolskoj: premijer [[Pedro Sánchez]] zakazuje izvanredne izbore za 29. 11., nakon što je parlament odbio dva dekreta. * 5 - 15. 10. - U rumunskim i bugarskim vodama Crnog mora pogođeno sedam brodova, tri potopljeno - sumnja se na ruske dronove.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/oct/18/drone-attacks-ships-black-sea-russia-ukraine-war Intensifying drone attacks on ships in Black Sea bring war ever closer to Nato shores]. theguardian.com Sun 18 Oct 2026</ref> * [[6. 10.]] - Obrazovna kriza u Francuskoj: protesti i blokade škola u više gradova. * [[7. 10.]] - [[Justina Shiroka Pula]] izabrana za predsjednicu Kosova. * [[9. 10.]] - U Risnu uhapšen ruski bloger Mihail Zvinčuk, sa bloga Rybar, zatim protjeran. * 9. 10. - Trump objavljuje da je postigao dogovor sa Putinom za kupovinu dizela (11-tog tvrdi da je dogovorio "energetsko primirje"). * 8. i 10. 10. - Husi gađaju [[rijad]]ski aerodrom: 15 poginulih, preko 300 ranjenih. * [[12. 10.]] - Izraelski premijer Netanyahu naredio istragu vojnika i oficira intervjuisanih za dokumentarac ''[[NAZA]]'', o načinu odlučivanja o ciljevima u Gazi. * [[13. 10.]] - Ukrajinska vojska uveče izjavljuje da je sistem [[Starlink]], tj. vojna verzija Starshield, ograničen na terminale do 160 km/h - onemogućeni ukrajinski dronovi za napad i odbranu. * [[14. 10.]] - Studentski protesti u Albaniji: požar u jednom ministarstvu i dve banke. * [[15. 10.]] - Hajduk - Ajax 2:1. Utakmica bila prekidana zbog bakljade, izvikivane antisemitske parole. * [[16. 10.]] - Trump je pauzirao paket sankcija Rusiji iz Grahamovog zakona. <gallery> Puerta-del-sol-2026-10-02-franklin-vasquez-soliz-09.jpg|Protesti u Madridu Protests in Tirana, Albania, 2026.jpg|Protesti u Albaniji Blocage de l'A8 durant la manifestation du 17 octobre 2026 à Aix-en-Provence 33.jpg|Blokada auto puta u [[Aix-en-Provence]] </gallery> * [[17. 10.]] - Demonstracije podrške srednjoškolcima u Francuskoj, praćene nasiljem marginalnih grupa, paljevinama i pljačkom. Izgorela većnica u [[Limoges]]u. Neredi su i u [[Milano|Milanu]]. * [[19. 10.]] - Provincija [[Alberta]] odobrava sa 75% ostanak u Kanadi. * 19. 10. - Rat u Sudanu, masakr na pijaci Amiet u specijalnom području [[Abyei]]: vojska je gađala rezervoar goriva i pijacu koje koriste pobunjenici, ima preko 220 mrtvih. * [[20. 10.]] - ''PHP2Shell'': objavljeno je postojanje ranjivosti u jeziku [[PHP]]; narednih dana brojni sajtovi su offline tokom ispravke, a hakeri pokušavaju iskoristiti situaciju. * [[22. 10.]] - Veliki predizborni skup studentske liste na beogradskoj Slaviji. [[Datoteka:2026-10-22 Studenti pobedjuju Vukov spomenik.jpg|mini|"Studenti pobeđuju!!!"]] * [[25. 10.]] - [[Datoteka:Standard of the President of the National Assembly of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika skupštine Srbije]] [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|Vanredni izbori u Srbiji]]. Uz izlaznost od 69%, ''Studentska lista osvaja apsolutnu većinu'' od 140 mandata (nakon ponovljenih izbora na nekim mestima). U parlament ulazi još samo lista Ujedinjena Srbija, 103 mandata, i liste manjina. * 25. 10. - Predsjednički izbori u Brazilu, drugi krug: preds. [[Lula da Silva]] je reizabran sa 51,79%, pobjedom nad Fláviom Bolsonarom (ovaj odlazi u SAD). * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. Netanyahuova koalicija ima najviše mandata ali gubi apsolutnu većinu. * [[28. 10.]] - Sudar vlakova nedaleko od Toleda u Španjolskoj, 69+ mrtvih. * 28. 10. - Maloletnik napao nožem policajca ispred izraelske ambasade u Beogradu - ustreljen je. * [[29. 10.]] - Blizu Brčkog pao italijanski [[Boeing CH-47 Chinook|Chinook]], četvoro mrtvih. * [[31. 10.]] - Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad beogradskoj Alta banci. Vlasnik Davor Macura priveden 3. 11. pod sumnjom da je iz banke izneo oko 45 milijardi dinara (oko 383 miliona eura). === Novembar/Studeni === == Predviđeni događaji == * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen jedan [[Svjetlosna godina|svetlosni]] dan od Zemlje. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * decembar? - [[Datoteka:Flag of the President of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika Srbije]] Predsednički izbori u Srbiji. == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) * [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]]) * 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]]) * [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]]) * [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]]) * [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]]) * 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]]) * [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]]) === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]]) * 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]]) * 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]]) * [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]]) * 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]]) * [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]]) * [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]]) * [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]]) * 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]]) * [[24. 9.]] - [[Milan Panić]], američki biznismen, premijer SRJ (* [[1929]]) * [[25. 9.]] - [[Zejnel Zejneli]], novinar i književnik (* [[1950]]) * [[28. 9.]] - [[Slavko Perović]], pevač (* [[1934]]) * 28. 9. - [[Andrea Zlatar-Violić]], teoretičarka književnosti, bivša ministrica kulture RH (* [[1961]]) === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Biljana Plavšić]], bivša predsjednica RS, osuđena za ratne zločine (* [[1930]]) * [[5. 10.]] - [[Jeffrey Archer]], pisac, britanski političar (* [[1940]]) * [[6. 10.]] - [[Eva Marie Saint]], glumica (* [[1924]]) * 6. 10. - [[Bisera Alikadić]], književnica (* [[1939]]) * [[9. 10.]] - [[Goran Bare]], vokal "Majki" (* [[1965]]) * [[12. 10.]] - [[Radiša Gačić]], društveno-politički radnik SRS i SFRJ (* [[1938]]) * [[25. 10.]] - [[Walter Koenig]], glumac (* [[1936]]) * [[27. 10.]] - [[Ibrahim Hadžić]], književnik, bivši urednik Školskog programa TVB (* 1944) * [[28. 10.]] - [[Patrick Stewart]], glumac (* [[1940]]) * 28. 10. - [[Elke Sommer]], glumica (* [[1940]]) * [[29. 10.]] - [[Josip Pečarić]], matematičar, akademik HAZU (* [[1948]]) * [[31. 10.]] - [[Mišo Kovač]], pjevač (* [[1941]]) === Novembar/Studeni === == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Francis Halzen]] (odlučujući doprinos Neutrinskoj opservatoriji ''IceCube'' i otkriće visokoenergetskih [[neutrino|neutrina]] [[Neutrinska astronomija|astrofizičkog porekla]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Henri B. Kagan]] i [[Kensō Soai]] (otkriće nelinearnih efekata i [[autokataliza|autokatalize]] u asimetričnoj organskoj sintezi) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Karl Deisseroth]], [[Peter Hegemann]] i [[Georg Nagel]] (otkrića u vezi svetlosno regulisanih [[Jonski kanal|jonskih kanala]] i [[Optogenetika|optogenetike]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Anne Carson]] ("razigrani dijalog sa klasičnom tradicijom") * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Navi Pillay]] (napori za promociju mira i međunarodnog prava) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Robert Ernest Hall]] i [[Michael Dean Woodford]] (rad na [[Mikroekonomija|mikroekonomskim]] temeljima [[Makroekonomija|makroekonomske]] [[Politika stabilizacije|stabilizacije]]) === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] d8gabkzgul61y2o39jmc6ctidz0ufku 42716094 42716089 2026-11-03T15:34:25Z Alekol 2231 /* Novembar/Studeni */ 42716094 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. [[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]] * 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri. * [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih. * 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9.. ** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. * [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref> * [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu. * 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću. * [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih. * 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU. * 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika). [[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]] * [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih. * [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]]. * [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi. * 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%. * 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom. * [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023. * avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.<ref>[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10</ref> === Septembar/Rujan === [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku"]] * [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026</ref> * 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele. * [[5. 9.]] - Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu. * [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%. [[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]] * [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu. * [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i zvanične jemenske vlade. * 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu. * [[9. 9.]] - U Srbiji raspisani izbori, za 25. oktobar: lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" predala potpise 12-tog, "Studentska lista - studenti pobeđuju" (3) 14-tog. * [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]]. * [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka (opet radi 22-og). * [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli. * [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj: leva opozicija dobija tri mandata više od vladajućih. * [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom većem za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina. * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji: uobičajena velika većina za [[Jedinstvena Rusija|Jedinstvenu Rusiju]], nije dozvoljeno učešće partije [[Jabloko]]. * [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''. * [[21. 9.]] - ''Veoma jaki'' [[El Niño]] već dostiže rekordnih 3,05 stepeni, a maksimum je obično u novembru/decembru. Atlantska sezona uragana ima rekordni period bez uragana. * [[22. 9.]] - Potpisan sigurnosni sporazum SAD-Danska-Grenland. * [[23. 9.]] - Pobunjenička koalicija više etničkih organizacija pokrenula ofanzivu protiv etiopske vlade. * [[24. 9.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Washingtonu. * [[27. 9.]] - [[OpenAI]] je pauzirao trening najnovijih modela nakon nekoliko izveštaja o neočekivanom ponašanju na sajtovima nekoliko vlada od letos. * 27. 9. - Aleksandar Vučić podnosi ostavku jer cilja mesto premijera; v.d. predsednika Republike je predsednica skupštine Ana Brnabić. * 27. 9. - Drumcreeski konflikt: [[Oranžisti]] su pokušali umanjeni marš Cestom Garvaghy u [[Portadown]]u, nakon 28 godina zabrane - konfrontacija sa katolicima traje nekoliko dana. * [[28. 9.]] - Štrajk [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] i podružnica [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] (proglašen nezakonitim 30-tog). * [[30. 9.]] - Flydubai Flight 1073: nakon incidenta u kokpitu, avion koji je leteo prema Tel Avivu je spušten u Saudi Arabiji. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Prekid diplomatskih odnosa [[Etiopija|Etiopije]] i [[Eritreja|Eritreje]], nakon ulaska eritrejskih snaga u [[Regija Afar|Afar]], zatim i [[Regija Tigraj|Tigreju]]. * [[2. 10.]] - Energetska kriza: lideri G7 odlučili pustiti 100 miliona barela nafte i [[dizel]]a iz rezervi (Trump je pretio zabranom izvoza dizela). * 2. 10. - Laborantkinja sa [[irkutsk]]og protivkužnog instituta umrla od pneumonije - ruski zvaničnici kažu da su svi kontakti negativni na kugu. * [[3. 10.]] - Etiopska vojska u [[Mek'ele]]u, glavnom gradu Tigreje. * [[4. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Grb BiH]] Izbori u BiH. Članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]]: [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Darijana Filipović]]. * [[5. 10.]] - Stambena kriza u Španjolskoj: premijer [[Pedro Sánchez]] zakazuje izvanredne izbore za 29. 11., nakon što je parlament odbio dva dekreta. * 5 - 15. 10. - U rumunskim i bugarskim vodama Crnog mora pogođeno sedam brodova, tri potopljeno - sumnja se na ruske dronove.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/oct/18/drone-attacks-ships-black-sea-russia-ukraine-war Intensifying drone attacks on ships in Black Sea bring war ever closer to Nato shores]. theguardian.com Sun 18 Oct 2026</ref> * [[6. 10.]] - Obrazovna kriza u Francuskoj: protesti i blokade škola u više gradova. * [[7. 10.]] - [[Justina Shiroka Pula]] izabrana za predsjednicu Kosova. * [[9. 10.]] - U Risnu uhapšen ruski bloger Mihail Zvinčuk, sa bloga Rybar, zatim protjeran. * 9. 10. - Trump objavljuje da je postigao dogovor sa Putinom za kupovinu dizela (11-tog tvrdi da je dogovorio "energetsko primirje"). * 8. i 10. 10. - Husi gađaju [[rijad]]ski aerodrom: 15 poginulih, preko 300 ranjenih. * [[12. 10.]] - Izraelski premijer Netanyahu naredio istragu vojnika i oficira intervjuisanih za dokumentarac ''[[NAZA]]'', o načinu odlučivanja o ciljevima u Gazi. * [[13. 10.]] - Ukrajinska vojska uveče izjavljuje da je sistem [[Starlink]], tj. vojna verzija Starshield, ograničen na terminale do 160 km/h - onemogućeni ukrajinski dronovi za napad i odbranu. * [[14. 10.]] - Studentski protesti u Albaniji: požar u jednom ministarstvu i dve banke. * [[15. 10.]] - Hajduk - Ajax 2:1. Utakmica bila prekidana zbog bakljade, izvikivane antisemitske parole. * [[16. 10.]] - Trump je pauzirao paket sankcija Rusiji iz Grahamovog zakona. <gallery> Puerta-del-sol-2026-10-02-franklin-vasquez-soliz-09.jpg|Protesti u Madridu Protests in Tirana, Albania, 2026.jpg|Protesti u Albaniji Blocage de l'A8 durant la manifestation du 17 octobre 2026 à Aix-en-Provence 33.jpg|Blokada auto puta u [[Aix-en-Provence]] </gallery> * [[17. 10.]] - Demonstracije podrške srednjoškolcima u Francuskoj, praćene nasiljem marginalnih grupa, paljevinama i pljačkom. Izgorela većnica u [[Limoges]]u. Neredi su i u [[Milano|Milanu]]. * [[19. 10.]] - Provincija [[Alberta]] odobrava sa 75% ostanak u Kanadi. * 19. 10. - Rat u Sudanu, masakr na pijaci Amiet u specijalnom području [[Abyei]]: vojska je gađala rezervoar goriva i pijacu koje koriste pobunjenici, ima preko 220 mrtvih. * [[20. 10.]] - ''PHP2Shell'': objavljeno je postojanje ranjivosti u jeziku [[PHP]]; narednih dana brojni sajtovi su offline tokom ispravke, a hakeri pokušavaju iskoristiti situaciju. * [[22. 10.]] - Veliki predizborni skup studentske liste na beogradskoj Slaviji. [[Datoteka:2026-10-22 Studenti pobedjuju Vukov spomenik.jpg|mini|"Studenti pobeđuju!!!"]] * [[25. 10.]] - [[Datoteka:Standard of the President of the National Assembly of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika skupštine Srbije]] [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|Vanredni izbori u Srbiji]]. Uz izlaznost od 69%, ''Studentska lista osvaja apsolutnu većinu'' od 140 mandata (nakon ponovljenih izbora na nekim mestima). U parlament ulazi još samo lista Ujedinjena Srbija, 103 mandata, i liste manjina. * 25. 10. - Predsjednički izbori u Brazilu, drugi krug: preds. [[Lula da Silva]] je reizabran sa 51,79%, pobjedom nad Fláviom Bolsonarom (ovaj odlazi u SAD). * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. Netanyahuova koalicija ima najviše mandata ali gubi apsolutnu većinu. * [[28. 10.]] - Sudar vlakova nedaleko od Toleda u Španjolskoj, 69+ mrtvih. * 28. 10. - Maloletnik napao nožem policajca ispred izraelske ambasade u Beogradu - ustreljen je. * [[29. 10.]] - Blizu Brčkog pao italijanski [[Boeing CH-47 Chinook|Chinook]], četvoro mrtvih. * [[31. 10.]] - Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad beogradskoj Alta banci. Vlasnik Davor Macura priveden 3. 11. pod sumnjom da je iz banke izneo oko 45 milijardi dinara (oko 383 miliona eura). === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Ilijana Jotova]] je dobila svoj predsednički mandat u Bugarskoj. * [[2. 11.]] - Rat u Ukrajini: najmanje 29 mrtvih u udaru na centar raspodele pomoći u selu Komišuvaha u Zaporoškoj oblasti. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. == Predviđeni događaji == * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen jedan [[Svjetlosna godina|svetlosni]] dan od Zemlje. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * decembar? - [[Datoteka:Flag of the President of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika Srbije]] Predsednički izbori u Srbiji. == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) * [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]]) * 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]]) * [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]]) * [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]]) * [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]]) * 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]]) * [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]]) === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]]) * 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]]) * 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]]) * [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]]) * 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]]) * [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]]) * [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]]) * [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]]) * 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]]) * [[24. 9.]] - [[Milan Panić]], američki biznismen, premijer SRJ (* [[1929]]) * [[25. 9.]] - [[Zejnel Zejneli]], novinar i književnik (* [[1950]]) * [[28. 9.]] - [[Slavko Perović]], pevač (* [[1934]]) * 28. 9. - [[Andrea Zlatar-Violić]], teoretičarka književnosti, bivša ministrica kulture RH (* [[1961]]) === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Biljana Plavšić]], bivša predsjednica RS, osuđena za ratne zločine (* [[1930]]) * [[5. 10.]] - [[Jeffrey Archer]], pisac, britanski političar (* [[1940]]) * [[6. 10.]] - [[Eva Marie Saint]], glumica (* [[1924]]) * 6. 10. - [[Bisera Alikadić]], književnica (* [[1939]]) * [[9. 10.]] - [[Goran Bare]], vokal "Majki" (* [[1965]]) * [[12. 10.]] - [[Radiša Gačić]], društveno-politički radnik SRS i SFRJ (* [[1938]]) * [[25. 10.]] - [[Walter Koenig]], glumac (* [[1936]]) * [[27. 10.]] - [[Ibrahim Hadžić]], književnik, bivši urednik Školskog programa TVB (* 1944) * [[28. 10.]] - [[Patrick Stewart]], glumac (* [[1940]]) * 28. 10. - [[Elke Sommer]], glumica (* [[1940]]) * [[29. 10.]] - [[Josip Pečarić]], matematičar, akademik HAZU (* [[1948]]) * [[31. 10.]] - [[Mišo Kovač]], pjevač (* [[1941]]) === Novembar/Studeni === == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Francis Halzen]] (odlučujući doprinos Neutrinskoj opservatoriji ''IceCube'' i otkriće visokoenergetskih [[neutrino|neutrina]] [[Neutrinska astronomija|astrofizičkog porekla]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Henri B. Kagan]] i [[Kensō Soai]] (otkriće nelinearnih efekata i [[autokataliza|autokatalize]] u asimetričnoj organskoj sintezi) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Karl Deisseroth]], [[Peter Hegemann]] i [[Georg Nagel]] (otkrića u vezi svetlosno regulisanih [[Jonski kanal|jonskih kanala]] i [[Optogenetika|optogenetike]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Anne Carson]] ("razigrani dijalog sa klasičnom tradicijom") * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Navi Pillay]] (napori za promociju mira i međunarodnog prava) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Robert Ernest Hall]] i [[Michael Dean Woodford]] (rad na [[Mikroekonomija|mikroekonomskim]] temeljima [[Makroekonomija|makroekonomske]] [[Politika stabilizacije|stabilizacije]]) === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] ad7l3susp6bp1v07vsqysn367tcqswn 0 283619 42716105 42107283 2026-11-03T16:40:50Z JackyM59 302290 Photograph updated 42716105 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Avne le Sek | originalni_naziv = Avesnes-le-Sec | slika = Avesnes-le-Sec - Mairie.JPG | opis_slike = | grb = Blason de la ville de Avesnes-le-Sec (59) Nord-France.svg | država={{FRA}} | region = Sever-Pa de Kale | departman = Nord | prefektura = Valansjen | kanton = Bušen | gšir = 50.2502777777778 | gduž = 3.37833333333333 | nadm visina = 61 | maksimalna_nadmorska_visina = 77 | minimalna_nadmorska_visina = 48 | površina-km = 10,39 | površina-he = 1.039 | stanovništvo =1281<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 132,82 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 59038 | poštanski kod = 59296 }} '''Avne le Sek''' ({{jez-fra|Avesnes-le-Sec}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Sever-Pa de Kale]], u departmanu [[Departman Sever u Francuskoj|Sever]] koja pripada prefekturi Valansjen. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1281 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 123&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,39&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 61 metar (maksimalnoj 77 m, a minimalnoj 48 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=1573| 1968=1618| 1975=1584| 1982=1486| 1990=1389| 1999=1281| 2006=| 2011=1380| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:2400 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1600 color:gray1 from:start till:end bar:800 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,138)(84,135) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1663 1968: 1618 points:(84,135)(100,132) color:blue width:2 #1975: 1584 points:(100,132)(128,125) color:blue width:2 #1982: 1486 points:(128,125)(160,118) color:blue width:2 #1990: 1389 points:(160,118)(196,111) color:blue width:2 #1999: 1281 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Avesnes-le-Sec}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=54806 Avne le Sek na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] (arhiva) {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=59&codecom=038 Avne le Sek na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.877032797311143&RadLong1=0.0589630398997138 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=590038 Položaj mesta Avne le Sek na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=50.2502777777778&longitude=3.37833333333333&zoom=8 Plan naselja Avne le Sek na mapi (Mapquest)] {{Departman Nor u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|50_15_01_N_03_22_42_E_type:city_region:FR|50° 15' 01" SG Š, 03° 22' 42" IGD}} jrfb5wjn5vzwxl1x8i3elaj8edxctvp 0 285946 42716220 42110190 2026-11-04T09:46:40Z Kontributor 2K 192569 42716220 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Brikvil | originalni_naziv = Bricqueville | slika = Fronton de l'Eglise.JPG | opis_slike = | grb = Blason fr Bricqueville (Calvados).svg | država={{FRA}} | region = Donja Normandija | departman = Calvados | prefektura = Baje | kanton = Trevjer | gšir = 49.2908333333333 | gduž =-0.961111111111111 | nadm visina = 28 | maksimalna_nadmorska_visina = 42 | minimalna_nadmorska_visina = 0 | površina-km = 6,70 | površina-he = 670 | stanovništvo =110<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 21,19 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 14107 | poštanski kod = 14710 }} '''Brikvil''' ({{jez-fra|Bricqueville}}) je naselje i opština u severnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Donja Normandija]], u departmanu [[Departman Kalvados u Francuskoj|Kalvados]] koja pripada prefekturi Baje. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 110 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,7&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 28 metara (maksimalnoj 42 m, a minimalnoj 0 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=198| 1968=216| 1975=183| 1982=129| 1990=116| 1999=110| 2006=| 2011=142| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:330 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:220 color:gray1 from:start till:end bar:110 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,141)(84,131) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 234 1968: 216 points:(84,131)(100,114) color:blue width:2 #1975: 183 points:(100,114)(128,86) color:blue width:2 #1982: 129 points:(128,86)(160,80) color:blue width:2 #1990: 116 points:(160,80)(196,77) color:blue width:2 #1999: 110 points:(196,77)(228,83) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=17485 Bricqueville na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=14&codecom=107 Bricqueville na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.860287332764719&RadLong1=-0.0167745533672924 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=140107 Položaj mesta Bricqueville na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=49.2908333333333&longitude=-.961111111111111&zoom=8 Plan naselja Bricqueville na mapi (Mapquest)] {{Departman Kalvados u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|49_17_27_N_00_57_40_W_type:city_region:FR|49° 17' 27" SG Š, 00° 57' 40" ZGD}} 9crmi7l9k0wcka0hk5ralry80u3si62 0 674634 42716122 42692489 2026-11-03T19:06:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716122 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gene.png|right|thumbnail|270px|Ilustracija introna i [[ekson]]a unutar jednostavnog [[gen]]a koji sadrži jedan intron.]] '''Intron''' je nukleotidna sekvenca unutar [[gen]]a koja se uklanja putem [[RNK splajsovanje|RNK splajsovanja]] tokom formiranja finalnog RNK proizvoda.<ref name="AlbertsMolecularBiology4th">{{AlbertsMolecularBiology4th}}</ref><ref name="Stryer">{{Cite book |author=Stryer, Lubert; Berg, Jeremy Mark; Tymoczko, John L. |title=Biochemistry |publisher=W.H. Freeman |location=San Francisco |year=2007 |pages= |isbn=0-7167-6766-X |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> Termin ''intron'' se odnosi na DNK sekvencu unutar gena, i odgovarajuću sekvencu RNK transkripta.<ref>{{cite journal |author = Kinniburgh Alan, Mertz, J. and Ross, J. |title=The precursor of mouse β-globin messenger RNA contains two intervening RNA sequences |journal=Cell |date=July 1978 |volume=14 |issue=3 |pages=681–693 |url=http://www.cell.com/abstract/0092-8674(78)90251-9# |doi=10.1016/0092-8674(78)90251-9 |pmid=688388}}</ref> Sekvence koje se spajaju u finalnu maturiranu RNK nakon RNK splajsovanja su [[ekson]]i. Introni su prisutni u genima većine organizama i mnogim virusima. Oni se mogu naći u širokom nizu gena, uključujući one koji kodiraju [[protein]]e, [[ribozomska RNK|ribozomsku RNK]] (rRNK), i [[Transportna RNK|transportnu RNK]] (tRNK). Tokom formirana proteina iz gena koji sadrže introne, dolazi do RNK splajsovanja nakon [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]] i pre [[Translacija (genetika)|translacije]]. Reč ''intron'' je izvedena iz termina ''intrageni region'', i.e. region unutar gena. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|author=Stryer, Lubert; Berg, Jeremy Mark; Tymoczko, John L. |title=Biochemistry |publisher=W.H. Freeman |location=San Francisco |year=2007 |isbn=0-7167-6766-X |oclc= |doi= |accessdate=}} * Bruce Alberts, Alexander Johnson, Julian Lewis, Martin Raff, Keith Roberts, and Peter Walter ''Molecular Biology of the Cell'', 2007, {{ISBN|978-0-8153-4105-5}}. Fourth edition is available online through the NCBI Bookshelf: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=mboc4 link] * Jeremy M Berg, John L Tymoczko, and Lubert Stryer, ''Biochemistry'' 5th edition, 2002, W H Freeman. Available online through the NCBI Bookshelf: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=stryer link] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091211004601/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=stryer |date=2009-12-11 }} {{refend}} == Povezano == * [[Ekson]] * [[iRNK]] * [[Alternativno splajsovanje]] * [[MikroRNK]] == Vanjske veze == * [http://www.mybioinfo.info/exon_search_symbol.php Pretraživač ekson/intron sekvenci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721225316/http://www.mybioinfo.info/exon_search_symbol.php |date=2011-07-21 }} * [https://web.archive.org/web/20060907115857/http://sgn.cornell.edu/tools/intron_detection/find_introns.pl Oruđe za nalaženje introna u sekvencama biljnih genoma] [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:RNK splajsovanje]] [[Kategorija:Splajsozom]] qeqxmybfe24w5ssi2eh14sby6w33v8f 0 1264882 42716110 42692448 2026-11-03T17:27:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716110 wikitext text/x-wiki {{chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = 443869101 |Reference=<ref name=extoxnet>{{cite web|url=http://extoxnet.orst.edu/pips/imidaclo.htm |title=Pesticide Information Profiles: Imidacloprid |publisher=Extension Toxicology Network |date= |accessdate = 7. 4. 2012.}}</ref> |ImageFile=Imidacloprid.svg |ImageSize=200px |ImageFile2=imidacloprid.png |ImageSize2=200px |IUPACName=''N''-[1-[ (6-hloro-3-piridil)metil]-4,5-dihidroimidazol-2-il]nitramid |OtherNames= |Section1= {{Chembox Identifiers-lat | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 77934 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 3BN7M937V8 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C11110 | InChI = 1/C9H10ClN5O2/c10-8-2-1-7 (5-12-8)6-14-4-3-11-9 (14)13-15 (16)17/h1-2,5H,3-4,6H2, (H,11,13) | InChIKey = YWTYJOPNNQFBPC-UHFFFAOYAZ | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 406819 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C9H10ClN5O2/c10-8-2-1-7 (5-12-8)6-14-4-3-11-9 (14)13-15 (16)17/h1-2,5H,3-4,6H2, (H,11,13) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = | StdInChIKey = YWTYJOPNNQFBPC-UHFFFAOYSA-N | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNo=138261-41-3 | PubChem=86418 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB07980 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 39169 | SMILES = [O-][N+] (=O)NC/1=N/CCN\1Cc2cnc (Cl)cc2 | ATCvet = yes | ATCCode_prefix = P53 | ATCCode_suffix = AX17 }} |Section2= {{Chembox Properties-lat | Formula = | Formula=C₉H₁₀ClN₅O₂ | MolarMass=255,661 | Appearance=Colorless crystals-lat | Density= | MeltingPt=136.4–143.8&nbsp;°C | BoilingPt= | Solubility=0,51 g/L (20&nbsp;°C) }} |Section3= {{Chembox Hazards-lat | MainHazards= | FlashPt= | Autoignition= }} }} '''Imidakloprid''' je sistematski [[insekticid]] koji deluje kao neutrotoksin za [[Insekti|insekte]]. Spada u klasu hemikalija poznatih kao neonikotinoidi, koji deluju na [[centralni nervni sistem]] insekata uz daleko manji stepen otrovnosti za [[Sisari|sisare]]. Hemikalija deluje na prenos signala u nervnom sistemu insekta. Imidakloprid proizvodi blokadu nikotinergijskih nervnih puteva. Ova blokada dovodi do nagomilavanja [[acetilholin]]a, važnog [[Neuron|neuroprenosnika]], što rezultuje paralizom insekta te vrlo često dovodi do [[smrt]]i. Taj način je efikasan kod direktnog kontakta i putem oralnog uzimanja.<ref name="automatski generisano1">{{cite web|url=http://extoxnet.orst.edu/pips/imidaclo.htm |title=Pesticide Information Profiles: Imidacloprid |publisher=Extension Toxicology Network |date= |accessdate=7. 4. 2012}}</ref> Pošto se imidakloprid puno jače veže na neuroreceptore insekta nego na neuroreceptore sisara, ovaj insekticid je selektivno daleko otrovniji za insekte nego za sisare.<ref name=NPIC-imi>{{cite web | title = Imidacloprid Technical Fact Sheet | url = http://npic.orst.edu/factsheets/imidacloprid.pdf | accessdate = 12. 4. 2012}}</ref> Danas je imidakloprid jedan od najrasprostranjenijih i najviše korištenih insekticida na svetu.<ref name=Yamamoto1999>{{Citation | first = Izuru | last = Yamamoto | contribution = Nicotine to Nicotinoids: 1962 to 1997 | pages = 3–27 | title = Nicotinoid Insecticides and the Nicotinic Acetylcholine Receptor | publisher = Springer-Verlag | location = Tokyo | year = 1999}} {{ISBN|978-4-431-70213-9}}</ref> Iako njegova proizvodnja nije pod [[patent]]om, najveći proizvođač imidakloprida je Bayer CropScience, (deo koncerna [[Bajer AG]]). Prodaje se pod mnogim trgovačkim imenima za razne upotrebe; može se primeniti putem injekcije u tlo, [[drvo]], premazom po kori drveća, lišća, posipanjem po tlu kao granulat ili kao tekućina, kao i za primjenu premazivanjem pesticida po semenu biljaka pre setve.<ref>{{Cite web |title=USDA Forest Service. Imidacloprid: Human Health and Ecological Risk Assessment. Final Report. 28. dec. 2005. |url=http://www.riversedgeofellijay.com/Documents/Adelgid/122805_Imidacloprid.pdf |access-date=2014-04-11 |archive-date=2021-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210513061357/http://www.riversedgeofellijay.com/Documents/Adelgid/122805_Imidacloprid.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://npic.orst.edu/factsheets/imidagen.pdf National Pesticide Information Center. Imidacloprid: General Fact Sheet.] maj 2010.</ref> Imidakloprid se u velikoj primenjuje u kontroli insekata štetočina u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Druge upotrebe uključuju primenu za temelje građevina za zaštitu od [[termit]]a, za zaštitu vrtova i bašti od insekata, zaštitu kućnih životinja (pasa i mačaka) od [[buva]],<ref name=NPIC-imi /> te zaštitu drveća od insekata.<ref name=trees>{{cite web |url=http://www.emeraldashborer.info/files/multistate_eab_insecticide_fact_sheet.pdf |author=Herms DA, McCullough DG, Smitley DR, Sadof C, Williamson RC, and Nixon PL. |title=Insecticide options for protecting ash trees from emerald ash borer |publisher=North Central IPM Center Bulletin |date=2009 |accessdate=7. 4. 2012 |format=PDF |archive-date=2016-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160126222133/http://www.emeraldashborer.info/files/multistate_EAB_Insecticide_Fact_Sheet.pdf |dead-url=yes }}</ref> Nedavne studije ukazuju da široko rasprostranjena poljoprivredna upotreba imidakloprida i sličnih pesticida može dovesti do poremećaja i uginuća kolonija [[pčela]], a otkriveno je i smanjenje broja kolonija pčela u Evropi i Severnoj Americi od [[2006]]. godine.<ref name=GuardianBee>{{cite web|first=Damian |last=Carrington |url=http://www.guardian.co.uk/environment/2012/mar/29/crop-pesticides-honeybee-decline |title=Pesticides linked to honeybee decline |publisher=The Guardian |date=29. mart 2012 |accessdate=7. 4. 2012}}</ref><ref name="Whitehorn2012">{{cite journal|last=Whitehorn|first=P. R.|title=Neonicotinoid Pesticide Reduces Bumble Bee Colony Growth and Queen Production|journal=Science|year=2012|url=http://www.sciencemag.org/content/336/6079/351.abstract}}</ref><ref name=LuCCD>{{cite journal | last = Lu | first = Chensheng | title = ''In situ'' replication of honey bee colony collapse disorder (13. mart 2012 corrected proof) | year = 2012 | journal = Bulletin of Insectology | ISSN = 1721-8861 | volume = 65 | issue = 1 | url = http://stream.loe.org/images/120406/Lu%20final%20proof.pdf | format = PDF | accessdate = 2012-04-07 | archive-date = 2013-06-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130615203559/http://stream.loe.org/images/120406/Lu%20final%20proof.pdf | dead-url = yes }}</ref> Kao rezultat toga, mnoge države su uvele ograničenja primene imidakloprida i drugih neonikotinoida.<ref name=GuardianBee /> == Odobrena upotreba == Imidakloprid je najviše korišteni insekticid na svetu. Njegova najčešća upotreba uključuje: * poljoprivredu - kontrolu [[Biljne vaši|biljnih vašiju]], resokrilaca,<ref name="EPAproblem">{{cite web | first = N.E. | last = Federoff | publisher = United States Environmental Protection Agency | year = 2008 | date = 13. novembar 2008 | title = Environmental Fate and Effects Division Problem Formulation for the Registration Review of Imidacloprid | url = http://www.regulations.gov/#!documentDetail;D=EPA-HQ-OPP-2008-0844-0003 | accessdate = 18. 4. 2012}}</ref> smrdibuba, skakavaca i brojih drugih insekata koji nanose štetu usevima * [[arborikultura|arborikulturu]] - kontrola najezde insekata poput ''[[Agrilus planipennis]]'' i drugih koji napadaju drveće<ref name=trees /> * zaštitu domaćinstava - kontrola [[termit]]a,<ref name="NPIC-imi" /><ref name="EPAproblem" /> [[mrav]]a, [[bubašvaba]] i insekata koji vole vlagu * zaštitu [[Domaće životinje|domaćih životinja]] - kontrola buva (nanošenjem na vrat životinje)<ref name="NPIC-imi" /> * vrtarstvo - kontrola biljnih vašiju i drugih štetočina. Kada se primenjuje na biljke, imidakloprid koji deluje sistematski, se sporo apsorbuje putem korenja biljaka i sporo premešta uz biljku putem ksilemskog tkiva. == Primena za zaštitu drveća == Kada se primenjuje za zaštitu drveća, može trajati od 30 do 60 dana da dođe do vrha [[stablo|stabla]] (u zavisnosti od veličine) i da uđe u listove u dovoljno velikim količinama koje su efektivne za zaštitu od insekata. Imidakloprid se može naći u stablu, granama, [[koren]]u, listovima, pupoljcima i semenu drveta. Pošto se mnoga drveća [[Oprašivanje|oprašuju]] putem [[pčela]], male količine imidakloprida se mogu naći i na cvetovima drugih biljaka koje nisu njime tretirane. Veće doze se moraju koristiti kod kontrole insekata koji buše drveće.<ref name=trees/> == Historija == Dana 21. 1. [[1986]]. godine, podnesen je zahtev za patent u [[SAD]]-u od strane [[japan]]ske kompanije [[Nihon Tokušu Nojaku Seizo]] iz [[Tokio|Tokija]], a odobren je 3. maja [[1988]]. godine.<ref>[http://patft.uspto.gov/netacgi/nph-Parser?Sect1=PTO2&Sect2=HITOFF&p=1&u=%2Fnetahtml%2FPTO%2Fsearch-bool.html&r=1&f=G&l=50&co1=AND&d=PTXT&s1=4,742,060.PN.&OS=PN/4,742,060&RS=PN/4,742,060 U.S. Pat. No. 4,742,060] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180920172937/http://patft.uspto.gov/netacgi/nph-Parser?Sect1=PTO2&Sect2=HITOFF&p=1&u=%2Fnetahtml%2FPTO%2Fsearch-bool.html&r=1&f=G&l=50&co1=AND&d=PTXT&s1=4%2C742%2C060.PN.&OS=PN%2F4%2C742%2C060&RS=PN%2F4%2C742%2C060 |date=2018-09-20 }} - uspto.gov</ref> Dana 25. 3. [[1992]]. godine, kompanija Miles Inc. (kasnije Bayer CropScience) je zatražila registraciju imidakloprida za upotrebu na travnjacima i ukrasnom bilju. Američka agencija za zaštitu životne sredine je odobrila registraciju imidakloprida.<ref name="epa.gov">[http://www.epa.gov/pesticides/chemical/foia/cleared-reviews/reviews/129099/129099.htm Index of Cleared Science Reviews for Imidacloprid (Pc Code 129099)] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} U.S. EPA.</ref> Dana 26. 1. [[2005]]. godine Američki federalni registar se odobrio izuzeće imidakloprida iz pesticida koji se ne mogu tolerirati. Njegova upotreba je odobrena za [[Havaji|Havaje]] za upotrebu u uzgoju banana, te u državama [[Minesota]], [[Nebraska]] i [[Severna Dakota]], gde se primenjuje u uzgoju [[suncokret]]a.<ref>[http://www.epa.gov/fedrgstr/EPA-PEST/2005/January/Day-26/p1438.htm Imidacloprid; Pesticide Tolerances for Emergency Exemptions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090828125504/http://www.epa.gov/fedrgstr/EPA-PEST/2005/January/Day-26/p1438.htm |date=2009-08-28 }} Federal Register: January 26, 2005 (Volume 70, Number 16), pp. 3634-3642- epa.gov</ref> == Trgovačka imena == Imidakloprid ima brojna trgovačka imena i nazive za široki raspon za koji se koristi, počevši od uklanjanja vašiju i buha kod domaćih životinja do zaštite drveća od parazita. Neki od trgovačkih imena imidakloprida su: Admire, Advantage (Advocate), Gaucho, Mallet, Merit, Nuprid, Prothor, Turfthor, Confidor, Conguard, Hachikusan, Kohinor, Optrol, Premise, Prothor, Provado, Intercept, Winner i Xytect. == Biohemija == Imidakloprid je sistemski [[hloronikotinil]]ski [[pesticid]], koji spada u klasu neonikotinoidskih insekticida. Deluje tako što ometa prenos [[Nervno tkivo|nervnih]] impulsa kod insekata tako što se nepovratno veže na određene [[Nikotinski acetilholinski receptor|nikotinske acetilholinske receptore]] u nervnom sistemu insekata.<ref name=CanadianWaterQuality>{{cite book|last=Canadian Council of Ministers of the Environment|title=Canadian water quality guidelines: imidacloprid: scientific supporting document|year=2007|publisher=Canadian Council of Ministers of the Environment|location=Winnipeg, Man.|isbn=978-1-896997-71-1|url=http://www.ccme.ca/assets/pdf/imidacloprid_ssd_1388.pdf|access-date=2014-04-11|archivedate=2013-03-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130319081337/http://www.ccme.ca/assets/pdf/imidacloprid_ssd_1388.pdf|deadurl=yes|archive-date=2013-03-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20130319081337/http://www.ccme.ca/assets/pdf/imidacloprid_ssd_1388.pdf|url-status=dead}}</ref> Kao sistematski pesticid, imidakloprid se lako translocira ili premešta putem ksilema biljaka iz tla u lišće, plodove, [[polen]] i [[nektar]] biljaka. Imidakloprid takođe pokazuje odlično translaminarno kretanje unutar biljke i može ući u kutikulu lista i lako ući u tkivo lista.<ref>[http://www.cdpr.ca.gov/docs/emon/pubs/fatememo/Imidclprdfate2.pdf Environmental Fate of Imidacloprid] California Department of Pesticide Regulation 2006</ref> Pošto je imidakloprid efikasan u veoma niskim dozama (nanogramima i pikogramima), može se primenjivati u niskim koncentracijama (npr. oko 55-140 g/[[Hektar|ha]]) što je daleko manje od drugih insekticida. Dostupnost imidakloprida i njegove visoke otrovnosti u odnosu na druge insekticide koji su bili dostupni na tržištu [[1990e|1990-tih]] godina, [[Američka agencija za zaštitu životne sredine|EPA]] je dopustila da on zameni mnogo otrovnije insekticide uključujući inhibitore acetilholinsteraze, organofosforna jedinjenja i metilkarbamate.<ref>{{cite web|url=http://www.cdpr.ca.gov/docs/risk/rcd/imidacloprid.pdf |title=Imidacloprid: Risk Characterization Document - Dietary and Drinking Water Exposure |publisher=California Environmental Protection Agency |date=9. februar 2006 |accessdate=7. 4. 2012 |format=PDF}}</ref><ref name="efsa.europa.eu">[http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/148r.htm Conclusion regarding the peer review of the pesticide risk assessment of the active substance imidacloprid.] European Food Safety Authority. 28. juli 2008.</ref> == Uticaj na životnu sredinu == Glavni putevi puštanja imidakloprida u okolinu su putem tekuće [[fotoliza|fotolize]] (poluvreme iznosi od 1 do 4 sata) te upijanje u biljke. Glavni foto-metaboliti uključuju [[imidakloprid desnitro]], [[imidakloprid olefin]], imidakloprid ureja i pet manje značajnih metabolita. Završni proizvod fotorazlaganja je [[hloronikotinska kiselina]] (CNA) te posle nje konačno [[ugljen dioksid]]. Pošto imidakloprid ima nizak [[Pritisak zasićene pare|pritisak pare]], u normalnim uslovima ne isparava brzo.<ref name="CanadianWaterQuality"/> Imidakloprid se brzo raspada u vodi kada se izloži [[svetlost]]i (poluvreme raspadanja je od 1 do 4 sata), ali je relativno dosta stabilan u vodi bez izlaganja svetlosti. Rastvorljiv je u vodi u količini od 0,61 g/l što je relativno mnogo.<ref>{{cite journal|last=Flores-Céspedes|first=Francisco|coauthors=Figueredo-Flores, Cristina Isabel, Daza-Fernández, Isabel, Vidal-Peña, Fernando, Villafranca-Sánchez, Matilde, Fernández-Pérez, Manuel|title=Preparation and Characterization of Imidacloprid Lignin–Polyethylene Glycol Matrices Coated with Ethylcellulose|journal=Journal of Agricultural and Food Chemistry|date= 2012-01-18|url=http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jf2037483|pages=1042-1051}}</ref> U tami, pri pH vrednosti između 5 i 7, on se veoma polako raspada, dok mu je pri [[pH vrednost|pH]] vrednosti 9, [[Poluvreme eliminacije|poluvreme raspada]] oko jedne godine. U tlu pod aerobnim uslovima, imidakloprid je postojan a poluvreme raspada iznosi od 1 do 3 godine. Osnovni metaboliti u tlu uključuju imidakloprid nitrosimin, imidakloprid desnitro, hidroksinikotinska kiselina i imidakloprid ureja, koji se na kraju raspadaju na hloronikotinsku kiselinu, CO₂ i veže za ostatak.<ref name="EPAproblem"/><ref name=CanadianWaterQuality /> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} * [https://web.archive.org/web/20201114093730/http://pmep.cce.cornell.edu/profiles/extoxnet/haloxyfop-methylparathion/imidacloprid-ext.html Pesticide Information Profile] * [http://www.flora.org/healthyottawa/merit-pesticide-insecticide-grub.htm Breakdown Chart of Imidacloprid forming toxic 2-chloro pyridine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120621213420/http://www.flora.org/healthyottawa/merit-pesticide-insecticide-grub.htm |date=2012-06-21 }} * [http://www.sierraclub.ca/national/programs/health-environment/pesticides/imidacloprid-fact-sheet.shtml Imidacloprid Fact Sheet, with 18 References, from the Sierra Club of Canada] * [http://www.beekeeping.com/articles/us/imidacloprid_bayer.htm Bayer's "Expert Overview"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101206112237/http://www.beekeeping.com/articles/us/imidacloprid_bayer.htm |date=2010-12-06 }} {{-}} {{Insekticidi-lat}} [[Kategorija:Insekticidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Imidazolini]] [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Gvanidini]] [[Kategorija:Nitroamini]] quo931877rc25ye20x36nsrh0o2czuh 0 1264934 42716204 42673794 2026-11-04T07:36:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716204 wikitext text/x-wiki {{chembox-lat | verifiedrevid = 460021442 | Name = Kariofilen | ImageFile1 = Beta-Caryophyllen.svg | ImageName = beta-caryophyllene | IUPACName = 4,11,11-trimetil-8-metilen-<br />biciklo[7.2.0]undek-4-en | OtherNames = β-Kariofilen; <br /> trans-(1R,9S)-8-Metilen-4,11,11-trimetilbiciklo[7.2.0]undek-4-en | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4444848 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 445740 | PubChem = 5281515 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = BHW853AU9H | InChI = 1/C15H24/c1-11-6-5-7-12(2)13-10-15(3,4)14(13)9-8-11/h6,13-14H,2,5,7-10H2,1,3-4H3/b11-6+/t13-,14-/m1/s1 | InChIKey = NPNUFJAVOOONJE-GFUGXAQUBC | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C15H24/c1-11-6-5-7-12(2)13-10-15(3,4)14(13)9-8-11/h6,13-14H,2,5,7-10H2,1,3-4H3/b11-6+/t13-,14-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = | StdInChIKey = NPNUFJAVOOONJE-GFUGXAQUSA-N | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNo = 87-44-5 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 10357 | SMILES = C1(=C)\CC/C=C(/CC[C@@H]2[C@@H]1CC2(C)C)C }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | Formula = C₁₅H₂₄ | MolarMass = 204,36 g/mol | Density = 0,9052 g/cm³ | MeltingPt = | BoilingPt = 262-264&nbsp;°C; 129-130&nbsp;°C (14 mm Hg) }} }} '''Kariofilen''' ((&minus;)-β-kariofilen) je prirodni biciklični [[seskviterpen]] koji je sastojak mnogih [[esencijalno ulje|esencijalnih ulja]], posebno ulja karanfilića, koje se pravi od stabljika i cveća biljke ''[[Syzygium aromaticum]]'' (klinčić),<ref name="pmid11482764">{{cite journal |author=Ghelardini C, Galeotti N, Di Cesare Mannelli L, Mazzanti G, Bartolini A |title=Local anaesthetic activity of beta-caryophyllene |journal=Farmaco |volume=56 |issue=5–7 |pages=387–9 |year=2001 |pmid=11482764 |doi= 10.1016/S0014-827X(01)01092-8|url=}}</ref> eteričnog ulja od konoplje ''[[Cannabis sativa]]'',<ref name="pmid18574142">{{cite journal |author=Gertsch J, Leonti M, Raduner S, ''et al.'' |title=Beta-caryophyllene is a dietary cannabinoid |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2008-07-01_105_26/page/9099 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=26 |pages=9099–104 |date=July 2008 |pmid=18574142 |pmc=2449371 |doi=10.1073/pnas.0803601105}}</ref> ruzmarina ''[[ruzmarin|Rosmarinus oficinalis]]'',<ref name="pmid18670820">{{cite journal |author=Ormeño E, Baldy V, Ballini C, Fernandez C |title=Production and diversity of volatile terpenes from plants on calcareous and siliceous soils: effect of soil nutrients |journal=J. Chem. Ecol. |volume=34 |issue=9 |pages=1219–29 |date=September 2008 |pmid=18670820 |doi=10.1007/s10886-008-9515-2 |url=}}</ref> i [[hmelj]]a.<ref>Glenn Tinseth, "Hop Aroma and Flavor", January/February 1993, Brewing Techniques. <http://realbeer.com/hops/aroma.html> Accessed July 21, 2010.</ref> On se obično nalazi kao smeša sa izokariofilenom (''cis'' izomerom dvostruke veze) i [[humulen|α-humulenom]] (α-kariofilenom), izomerom sa otvorenim prstenom. Kariofilen je karakterističan po [[ciklobutan]]skom prstenu, koji se retko sreće u prirodi. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} * [https://web.archive.org/web/20090426074343/http://blog.wired.com/wiredscience/2008/06/proof-that-mari.html "Some Proof that Marijuana is a Powerful Medicine"], Aaron Rowe, ''Wired Magazine'', June 29, 2008 {{-}} {{Kanabinoidi-lat}} [[Kategorija:Ukusi]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Kanabinoidi]] [[Kategorija:Seskviterpeni]] 1y7sxxu4oyekqgoqbomxtbicspvzn9m 0 1363231 42716217 42529869 2026-11-04T09:06:11Z SteveK 111758 ([[c:GR|GR]]) [[File:DEU Enzkloesterle COA.svg]] → [[File:DEU Enzklösterle COA.svg]] Corrected Lemma 42716217 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Encklesterle | izvorni_naziv = ''Enzklösterle'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Enzklösterle COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Baden-Virtemberg]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.221<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 60 | aglomeracija = | površina = 20,2 | gšir = 48.66806 | gduž = 8.47139 | nadmorska_visina = 590 | registarska_oznaka = CW | pozivni_broj = 07085 | poštanski_kod = 75337 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.enzkloesterle.eu/ www.enzkloesterle.eu] | gradonačelnik = ''Michael Faschon'' | stranka = | ije = da }} '''Encklesterle''' ({{jez-nem|Enzklösterle}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]]. Jedno je od 25 opštinskih središta okruga [[Okrug Kalv|Kalv]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.221 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 8235025. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Enzklösterle in CW.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Kalv]] Encklesterle se nalazi u saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]] u okrugu Kalv. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 590 metara. Površina opštine iznosi 20,2&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.221 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 60 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Sankt Anton im Montafon]]|[[Austrija]]|kontakt|[[1987]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Enzklösterle&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Enzklösterle}} * [http://www.enzkloesterle.eu/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kalv}} 8vu5ly3cgegjnb2um0nix9h5xzg60pu 0 1366123 42716109 42515906 2026-11-03T17:16:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716109 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Ilerih | izvorni_naziv = ''Illerich'' | slika = Illerich3.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Illerich COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 714<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 92 | aglomeracija = | površina = 7,7 | gšir = 50.2 | gduž = 7.17972 | nadmorska_visina = 365 | registarska_oznaka = COC | pozivni_broj = 02653 | poštanski_kod = 56814 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.illerich.de/ www.illerich.de] | gradonačelnik = ''Helmut Braunschädel'' | stranka = | ije = da }} '''Ilerih''' ({{jez-nem|Illerich}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 92 opštinska središta okruga [[Okrug Kohem-Cel|Kohem-Cel]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 714 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7135042. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Illerich in COC.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Kohem-Cel]] Ilerih se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Kohem-Cel. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 365 metara. Površina opštine iznosi 7,7&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 714 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 92 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Illerich}} * [https://web.archive.org/web/20161001170244/http://illerich.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kohem-Cel}} 0vhxhxnvw1i8by9ec7y8nclekhcqfef 0 1368270 42716231 42516615 2026-11-04T11:18:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716231 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Klajnfura | izvorni_naziv = ''Kleinfurra'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = Wappen kleinfurra.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.202<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 65 | aglomeracija = | površina = 18,5 | gšir = 51.4 | gduž = 10.76667 | nadmorska_visina = 205 | registarska_oznaka = NDH | pozivni_broj = 036334 | poštanski_kod = 99735 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.vg-hainleite.de www.vg-hainleite.de] | gradonačelnik = ''Benno Koschorreck'' | stranka = | ije = da }} '''Klajnfura''' ({{jez-nem|Kleinfurra}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 32 opštinska središta okruga [[Okrug Nordhauzen|Nordhauzen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.202 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16062026. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Kleinfurra in NDH.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Nordhauzen]] Klajnfura se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Nordhauzen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 205 metara. Površina opštine iznosi 18,5&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.202 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 65 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Kleinfurra}} * [https://web.archive.org/web/20070405091527/http://www.vg-hainleite.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Nordhauzen}} 502igexcwquswugwlg40skmxky7lzaa 0 1406268 42716121 42272237 2026-11-03T18:57:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716121 wikitext text/x-wiki {{PBB|geneid=3565}} '''Interleukin 4 (IL-4)''' je [[interleukin]] koga luče [[pomoćnički T limfociti|pomoćnički T<small>2</small> limfociti]] ({{jez-engl|Th<small>2</small> cells}}) i deluje na [[B limfocit]]e, [[mastocit]]e, [[bazofil]]e kao i na T<small>2</small> pomoćničke limfocite (koji ga proizvode).<ref name="KubyImmunology6th">{{KubyImmunology6th}}</ref> Izaziva proliferaciju B limfocita (prvobitno je nazvan faktor rasta B limfocita), [[indukuje sintezu antitela E klase]] kod B limfocita, diferentovanje pomoćničkih T limfocita u pravcu pomoćničkih T<small>2</small> limfocita. Dejstva ovog interleukina na ćelije odbrambenog sistema su suprotna dejstvu [[interferon γ|interferona γ]], koji pojačava funkciju [[makrofag]]a i celularnog imuniteta. Na taj način IL-4 podstiče [[humoralni imunitet|humoralni]], a inhibiše [[celularni imunitet|celularni tip imunog odgovora]].<ref name="Живанчевић-Симоновић">{{Cite book | author=Snežana Živančević-Simonović Aleksandar Đukić |editor= | title=Opšta patološka fiziologija | edition= | issue= | pages= | publisher=Univerzitet u Kragujevcu medicinski fakultet |location=Kragujevac | year= | isbn = 86-82477-65-3}}</ref><ref>{{MireSluisCytokines}}</ref> == Mehanizam dejstva == Interleukin 4 deluje tako što se vezuje za membranske [[receptor]]e limfocita (i drugih ćelija). Vezivanjem za receptore na nediferentovanim (nezrelim) pomoćničkim T limfocitima usmerava njihovu diferencijaciju u pomoćničke T<small>2</small> limfocite, koji su značajni za sintezu aktivaciju B limfocita i stvaranje antitela E klase. Vezivanjem IL-4 za pomenute receptore T limfocita aktiviše se [[STAT 6]] signalni put koji izaziva diferencijaciju pomoćnikih limfocita u pomoćničke T<small>2</small> limfocite. IL-2 takođe aktiviše i drugi (pored STAT 6) signalni put-supstrat koji odgovara na insulin ({{jez-engl|insulin response substrate-IRS2}}), što dovodi do proliferacije (razmnožavanja) limfocita. Interleukin 4 takođe izaziva proizvodnju [[Imunoglobulini E klase|imunoglobulina E]] kod [[B limfocit]]a, koji ima ulogu u borbi protiv [[paraziti|parazitarnih infekcija]], ali i u nastanku [[alergija|alergijskih reakcija]] ([[I tip hipersenzibilnosti]]). == Povezano == * [[B limfociti]] * [[Imunoglobulini klase E]] * [[Humoralni imunitet]] * [[IL-5]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|author=Snežana Živančević-Simonović Aleksandar Đukić |editor= | title=Opšta patološka fiziologija | edition= | issue= | publisher=Univerzitet u Kragujevcu medicinski fakultet |location=Kragujevac | year= | isbn = 86-82477-65-3}} == Vanjske veze == * {{MeshName|Interleukin-4}} * [https://web.archive.org/web/20061005085002/http://arginine.chem.cornell.edu/Structures/IL4.html Recombinant Human Interleukin-4 from Cornell University] {{en}} * [http://www.hon.ch/Library/Theme/Allergy/Glossary/il4.html Interleukin-4 from Allergy Glossary] * {{Commons category-inline|Cytokines}} {{-}} {{Interleukini}} {{Citokini}} [[Kategorija:Imunologija]] [[Kategorija:Interleukini]] [[Kategorija:Farmakologija]] oudjgopjweqw9cvgn61qwwz9whh5ujk 0 1407307 42716224 10734363 2026-11-04T09:59:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716224 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Herakles Kyknos BM B364.jpg|thumb|400px|[[Zevs]] razdvaja [[Atena (mitologija)|Atenu]] i [[Ares]]a, a [[Kikno]] beži u dvokolici (desno) dok se [[Herakle]] približava (levo). Slika na atičkom [[Crnofiguralni stil|crnofiguralnom krateru]], oko 540–510. pne., s potpisom [[Nikosten]]a ([[British Museum|Britanski muzej]]).<ref>S druge strane, ova slika možda prikazuje i scenu iz [[Gigantomahija|gigantomahije]]. H. Shapiro, "Herakles and Kyknos", ''AJA'', Vol. 88, No. 4 (October 1984), str. 524.</ref>]] '''Kikno''' ({{lang-grc|Κύκνος}}, {{jez-lat|Cycnus}} ili ''Cygnus'') ime je više ličnosti iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. Etimološki, to ime doslovno znači "labud",<ref>Stjepan Senc, ''Grčko-hrvatski rječnik'', 1910, reprint Naprijed, Zagreb, 1991, s.v. κύκνος.</ref> pa su, prema mitu, te ličnosti uglavnom završavale tako što bi bile pretvorene u [[labud]]a. == Aresov sin == Kikno, sin [[Ares]]a i [[Pelopija|Pelopije]] ili [[Pirena (mitologija)|Pirene]], bio je krvoločan i okrutan čovek koji je živeo ili u drevnom [[Tesalija (oblast)|tesalskom]] gradu [[Pagasa|Pagasi]] ili uz reku Ehedor u [[Makedonija (antička)|Makedoniji]] i koji je svoje posetioce ubijao sve dok ga nije usmrtio [[Herakle]]. Prema [[Pausanija (pisac)|Pausaniji]], među onima koje je ubio bio je i [[Lik (mitologija)|Lik]] iz [[Trakija|Trakije]].<ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:1.27.6 ''Opis Helade'', I, 27, 6].</ref> [[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Pseudo-Apolodor]] odvojeno piše o Heraklovom susretu s Kiknom iz Tesalije, sinom Pelopijinim,<ref name=apol277>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.7.7 II, 7, 7].</ref> i njegovom susretu s Kiknom iz Makedonije, sinom Pireninim.<ref name=apol2511>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.5.11 II, 5, 11].</ref> Prema njemu, tesalski Kikno izazvao je Herakla na borbu i u tom dvoboju je i poginuo;<ref name=apol277/> istu priču kazuje i [[Diodor Sicilijski]].<ref>[[Diodor Sicilijski]], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:4.37.4 ''Istorijska biblioteka'', IV, 37, 4.]</ref> Prema ''Biblioteci'', i makedonski Kikno izazvao je Herakla na dvoboj; Ares je pokušao da osveti sinovljevu smrt, ali je [[Zevs]] bacio munju i rastavio dvojicu boraca.<ref name=apol2511/> Istu verziju daje i [[Higin]].<ref>[[Higin]], ''Fabulae'', 31.</ref> U [[Hesiod|hesiodskoj]] pesmi ''[[Štit Heraklov]]'' Herakle i [[Jolaj]] sreću Kikna i Aresa na putu u [[Trahin]], pri čemu se i jedni i drugi voze na dvokolicama; Herakle se, naime, uputio na dvor kralja [[Keik]]a, čija je kći, Temistonija, Kikona supruga. Apolon, čije se svetilište u Pagasi nalazilo blizu mesta susreta, podstakao je Herakla protiv Kikna. Pojavljuje se boginja [[Atena (mitologija)|Atena]] i kazuje Heraklu da i Zevs odobrava njegovu pobedu nad Kiknom te ga upućuje u to da ne treba da dodirne njegovo telo ili da mu uzme oružje kao ratni plen, nego da udari Aresa kopljem u neki nepokriveni deo tela, ako ga ovaj pokuša napasti kako bi osvetio Kiknovu eventualnu smrt. Herakle i Kikno tad započinju dvoboj; Herakle ubode Kikna u vrat i tako ga usmrti. Ares se sprema da pođe na Herakla, ali Atena spreči njegov udarac, govoreći kako nije suđeno da Herakle treba da da padne od njegove ruke. Herakle iskoristi priliku te rani Aresa u bedro i obori ga na zemlju, nakon čega Aresovi sinovi [[Fobos (mitologija)|Fobos]] ("Strah") i [[Deimos (mitologija)|Deimos]] ("Trepet") odnose Aresa natrag na [[Olimp|planinu Olimp]]. Kiknov pokop obavili su njegov svekar [[Keik]] i stanovnici obližnjih gradova, ali njegov je grob Apolonovom voljom nestao u jednoj poplavi.<ref>''Štit Heraklov'', passim.</ref> Prema [[Euripid]]u, Herakle je usmrtio Kikna strelama u Amfani blizu reke [[Anavros|Anaura]].<ref>[[Euripid]], ''[[Herakle (Euripid)|Herakle]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg009.perseus-grc1:389-393 390].</ref> [[Evstatije Solunski]] kaže da Ares nije dozvolio Heraklu da usmrti Kikna, nego je svoga sina pretvorio u labuda.<ref>Evstatije, komentar uz [[Homer]]a, str. 254</ref> == Kralj grada Kolona == Kikno, sin [[Posejdon]]a i [[Kalika (mitologija)|Kalike]] (kćeri [[Hekaton]]ove) ili [[Harpala|Harpale]] ili [[Skamadrodika|Skamadrodike]],<ref>Higin, ''Fabulae'', 157; [[sholija]] uz [[Pindar]], ''Olimpijska oda'', II, 147; [[Jovan Ceces]] uz [[Likofron]], 232.</ref> bio je kralj grada [[Kolon (Troada)|Kolona]] u južnoj [[Troada|Troadi]].<ref>[[Strabon]], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0099.tlg001.perseus-grc1:13.1.19 ''Geografija'', XIII, 1, 19].</ref> Prema [[Jovan Ceces|Cecesu]], njegova majka Skamandrodika ostavila ga je na obali mora, ali spasili su ga neki ribari, koji su mu dali ime Kikno ("Labud") jer su ugledali jednog labuda kako ga preleće.<ref>[[Jovan Ceces]] uz [[Likofron]], 232.</ref> Prema jednom drugom izvoru, Kikno je dobio to ime jer je imao ženski belu kožu i svetlu kosu.<ref>[[Sholija]] uz [[Teokrit]], ''Idila'', 16, 49.</ref> Kikno se prvo oženio [[Prokleja|Proklejom]], koja je bila kći [[troja]]nskog kralja [[Laomedont (mitologija)|Laomedonta]] ili Laomedontova sina [[Klitije|Klitija]]. Kikno i Prokleja imali su sina [[Tened (mitologija)|Teneda]] i kćer [[Hemiteja (mitologija)|Hemiteju]], premda je Tened svojim ocem smatrao boga [[Apolon]]a. Nakon Proklejine smrti Kikno je a ženu uzeo Filonomu, kćer [[Tragas]]a (Kragasa), poznatu i kao Poliboja<ref>[[Sholija]] uz ''[[Ilijada]]'', I, 38.</ref> ili Skamandrija.<ref>[[Sholija]] uz [[Ovidije]], ''Ibis'', 463.</ref> Filonoma se zaljubila u svog lepog pastorka, Teneda. Kad ju je on odbio, Filonoma ga je pred svojim suprugom lažno optužila za silovanje. Kikno je naredio da se oba njegova deteta stave u jedan sanduk i bace u more. Međutim, Kikno je otkrio istinu i potom naredio da se Filonoma živa pokopa. Kad je otkrio da su mu oba deteta preživela i da vladaju ostrvom [[Tened]]om, otplovio je tamo u nameri da se izmiri s njima, ali Tened je odbio izmirenje i, u besu, presekao je uže koje je Kiknov brod vezivalo ua obalu.<ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg002.perseus-grc1:e.3.23 sažetak IV knjige, 3, 23–26.].</ref> <ref>[[Konon (mitograf)|Konon]], ''Povesti'', 28.</ref><ref>[[Jovan Ceces|Ceces]] uz [[Likofron]], 232–233.</ref><ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:10.14.2 ''Opis Helade'', X, 14, 2–3].</ref><ref>[[Diodor Sicilijski]], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:5.83.4 ''Istorijska biblioteka'', V, 83, 4].</ref> [[Diktis Krićanin]] spominje još troje Kiknove dece: dva sina, Kobisa i Korijana, te ćerku Glauku.<ref name="Dict. Cret. 2. 13">[[Diktis Krićanin]], ''Hronika trojanskog rata'', II, 13.</ref> Kikno se kasnije borio na strani [[Troja]]naca u [[Trojanski rat|trojanskom ratu]], pri čemu je iskazao neobičnu hrabrost i, prema Ovidiju, usmrtio hiljadu protivničkih boraca. Prema nekim izvorima, ubio je [[Ahejci (Homer)|ahejskog]] [[heroj|junaka]] [[Protesilaj]]a,<ref>[[Kvint Smirnjanin]], ''Posle Homera'', IV, 529.</ref> no, prema drugima, Kikno je ahejski tabor napao upravo u toku Protesilajeve sahrane.<ref>[[Diktis Krićanin]], ''Hronika trojanskog rata'', II, 12.</ref> Kikno je, budući Posejdonov sin, navodno bio otporan da ubod koplja i mača. Kad se [[Ahilej]] sukobio s njim, nije ga mogao ubiti standardnim oružjem, pa ga je oborio na zemlju i ugušio. Nakon smrti Kikno se pretvorio u labuda.<ref>[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:12.64-12.145 XII, 64–145].</ref> Kasnije je grčka vojska napala Kiknovo kraljevstvo, ali Kolonjani su ih molili da im poštede grad. Grčke vođe su im tu molbu uslišili, pod uslovom da im se predaju Korbis, Korijan i Glauka.<ref name="Dict. Cret. 2. 13" /> == Ligurski kralj == Kikno, kralj u [[Ligurija|Liguriji]], bio je sin [[Stenel]]a i blizak prijatelj i ljubavnik [[Faetont]]ov; prema Ovidiju, on je s Faetontom bio u dalekom srodstvu s majčine strane. Kad je Zevs munjom srušio Faetonta u reku [[Eridan (mitologija)|Eridan]], Kikno je otišao iz svoje zemlje i ostao na obali reke da oplakuje prijateljevu smrt. Da bi mu ublažili tugu, bogovi su ga pretvorili u labuda, no i tad je čuvao sećanje na Faetontovu smrt i zbog toga će uvek izbegavati sunčevu toplotu.<ref>[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:2.301-2.400 II, 367 sqq].</ref> Prema [[Vergilije|Vergiliju]], Kikno je dočekao starost tugujući za prijateljem na obali Eridana, a umesto sedih vlasi, pokrilo ga je belo perje i on se, preobraćen u labuda, s tužnom pesmom vinuo u zvezde.<ref>[[Vergilije]], ''[[Eneida]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0690.phi003.perseus-lat1:10.185-10.197 X, 189 sqq].</ref> Pausanija spominje Kikna, kralja Ligijaca (Ligurana), kao znamenitog muzičara koga je nakon smrti Apolon pretvorio u labuda.<ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:1.30.3 ''Opis Helade'', I, 30, 3].</ref> [[Mauro Servije Honorat|Servije]] takođe spominje da je Kikno bio muzičar i Faetontov ljubavnik, te kaže da je bio pretvoren u labuda i da ga je Apolon kasnije preneo među zvezde (kao [[Labud (zviježđe)|sazvežđe Labud]]).<ref name="Servius">[[Mauro Servije Honorat|Servije]] uz ''Eneida'', X, 189.</ref> Kiknov muzički talenat povezan je s konceptom [[Labudova pesma|labudove pesme]] u Higinovom kazivanju ovoga mita.<ref>[[Higin]], ''Fabulae'', 154.</ref> Servije spominje i to da je Kikno imao jednog sina po imenu Kupavon ''(Cupavo)''.<ref name="Servius" /> == Apolonov sin == U mitologiji se spominje još jedan Kikno, sin Apolona i Hirije ili Tirije, kćeri [[Amfinom]]ove; priču o njemu kazuje [[Antonin Liberal]]. Prema njemu, ovaj je Kikno živeo u [[Etolija|Etoliji]], između [[Pleuron (Etolija)|Pleurona]] i [[Kalidon]]a i većinu je vremena provodio u lovu. Bio je obdaren izuzetnom lepotom, ali se ponašao vrlo oholo prema mnogobrojnim mladićima koji su se u njega zaljubljivali. Zbog takvog ponašanja svi su ga oni naposletku napustili, a ostao mu je privržen samo jedan, koji se zvao Filije i koji ga je toliko voleo da je bio spreman preći preko Kiknove oholosti. Međutim, Kikno je i njega mučio te mu je dao tri nadljudska zadatka, nadajući se da će ga se tako rešiti. Prvo, trebalo je da bez ikakva oružja ubije lava koji se pojavio u okolini. Filije je pojeo mnogo hrane i popio mnogo vina, a zatim sve to povratio na mestu gde se lav obično pojavljivao; lav je sve to pojeo i tako se opio vinom, a potom ga je Filije ugušio vlastitom odećom. Zatim, Filije je morao, takođe bez upotrebe ikakvog oružja, da uhvati dva ogromna stvorenja koja su se hranila ljudima i takođe predstavljala veliku pretnju. Dok je Filije razmišljao kako da priđe tom zadatku, ugledao je kako je jedan orao slučajno ispustio na zemlju svoj plen, mrtvog zeca. Filije se namazao zečjom krvlju i legao na zemlju pretvarajući se da je mrtav. Kad su ga ona dva stvorenja napala, uhvatio ih je za noge i dovukao ih Kiknu. Naposletku, Filije je morao da vlastitim rukama dovede jednog bika do Zevsovog žrtvenika. Kako nije mogao smisliti način da to postigne, pomolio se Heraklu za pomoć. Tad je ugledao kako se dva bika bore oko jedne junice te je čekao dok tokom borbe oba bika nisu onemoćela i pala na zemlju; uhvatio je jednoga za noge i odvukao ga do žrtvenika. Nakon toga Filije je uz Heraklovu pomoć prezreo Kikna i odbio da izvršava njegove dalje naloge. To je toliko povredilo Kiknovu sujetu da se on bacio u Konopsko jezero. Apolon je Kikna i njegovu majku, koja je za njim otišla u smrt, preobrazio u labude. Zbog toga je to jezero otad nazvano Labuđim jezerom, a kad je umro, i Filije je sahranjen u njegovoj blizini.<ref>[[Antonin Liberal]], ''Metamorfoze'', 12.</ref> I u verziji koju kazuje [[Ovidije]] u svojim ''[[Metamorfoze|Metamorfozama]]'' Filije izvršava tri spomenuta zadatka, ali na kraju odbija da Kiknu odnese bika kojega je uhvatio. To uvredi Kikna, pa se on baci s jedne litice, ali se u padu pretvori u labuda i odleti. Njegova majka Hirija, ne znajući za to preobraženje i misleći da joj je sin mrtav, toliko je plakala da se rastočila u jezeru, koje ja stoga nazvano Hirijskim jezerom.<ref>[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:7.350-7.403 VII, 371 sqq].</ref> == Ostale ličnosti == Ime '''Kikno''' može se odnositi na još nekoliko ličnosti. * Kikno je ime jednog od [[Penelopa|Penelopinih]] [[Penelopini prosci|prosaca]].<ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg002.perseus-grc1:e.7.27 sažetak IV knjige, 7, 27.] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.</ref> * Kikno, sin kralja Eredija iz [[Aheja|Aheje]], prema jednoj priči, zaveo je [[Leda (mitologija)|Ledu]], koja mu je rodila trojke: dvojicu [[Dioskuri|Dioskura]] i [[Helena (mitologija)|Helenu]].<ref>[[Jovan Ceces]] uz [[Likofron]], 506.</ref> U svim drugim antičkim izvorima Leda je ovo troje dece rodila [[Zevs]]u, koji joj se približio u obliku labuda ''(kyknos)''. == Reference == {{reflist|4}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cycnus}} [[Kategorija:Kraljevi u grčkoj mitologiji]] [[Kategorija:Trojanski rat]] [[Kategorija:Trojanci]] l9oj5jwr9ph3ftl2j9s2o4env8pbn21 0 1409947 42716071 42377693 2026-11-03T12:55:04Z ~2026-58438-87 408122 /* */ removed quotation marks 42716071 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} '''''O crnogorskom nacionalnom pitanju''''' je poznati članak [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]] iz [[1945.]] godine. Đilas je [[1. maja]] [[1945.]] u [[Borba (novina)|Borbi]] objavio tekst ''O crnogorskom nacionalnom pitanju'' kojim je definisao komunističko shvatanje crnogorske samobitnosti. U članku Đilas zaključuje da su "[[Crnogorci]] porijeklom [[Srbi]]", ali da su vremenom izrasli u posebnu naciju, odnosno da su postali "posebni, drukčiji 'Srbi' od svih Srba, - Crnogorci". Pojedini autori su tijekom [[1990-ih]] i kasnije Milovana Đilasa optuživali da je ovim člankom izmislio [[crnogorci|crnogorsku]] [[nacija|naciju]]. == Sadržaj == Evo bitnijih stavova Đilasa iz tog članka: {{izdvojeni citat|Crnogorci, nesumnjivo, pripadaju srpskoj grani južnoslovenskih plemena i naroda. U prošlosti, u osamnaestom, pa i na početku devetnaestog vijeka, Srbi u Srbiji bili su raja pod Turcima, Crnogorci - dijelom raja a dijelom slobodni seljaci u stalnoj borbi protiv Turaka. Jedinstvena religija je bila idejni obliku kome se odvijala borba jednih i drugih protiv turskog feudalizma (krst protiv polumjeseca). Sasvim je razumljivo da su kod pravoslavne raje, iste po istorijskim tradicijama, i srodne po jeziku i običajima, postojale i iste težnje za oslobođenjem i jedinstvom u borbi. Ali putevi razvitka ka naciji, bili su, kod jedne (u Srbiji) i kod druge (u Crnoj Gori) različiti.}} {{izdvojeni citat|Srbi i Crnogorci su jednog (srpskog) narodnog porijekla, jednog korijena, ali je razvitak u nacije, razvitak nacionalne svijesti, išao različitim putevima. Iz činjenice da su Srbi i Crnogorci jednog porijekla, građanski teoretičari i sitnoburžoaski političari, koji ne shvataju suštinu nacionalnog pitanja i zakone formiranja nacija, izvukli su zaključak o jednoj naciji, zaključak koji je ustvari bio ideološka osnova i opravdanje hegemonizma.}} {{izdvojeni citat|Stvaranje nacije u Crnoj Gori počelo je čitavo stoljeće kasnije nego u Srbiji. Ovdje su postojali sasvim drugi i svi uslovi (teritorija, ekonomska povezanost i dr.), kojih nije bilo kod manjina u Bosni i Hercegovini. Proces formiranja crnogorske nacije i dan-danji traje, a u ovome ratu posebna crnogorska individualnost, ispoljavanje nacionalne svijesti i nacionalne osobitosti, najoštrije su došli do izraza. Ovaj rat, u izvjesnom smislu, označava kulminacionu tačku procesa formiranja Crnogoraca u posebnu naciju, posebnu nacionalnu individualnost.}} {{izdvojeni citat|Po plemenskoj tradiciji oni se osjećaju, a i jesu, Srbi (srpska plemena u Srednjem vijeku, srpska raja, srpski narod pod Turcima), ali su oni u nacionalnom pogledu danas i nešto posebno, svoje, crnogorsko (kao što i npr. Srbi iz Srbije nijesu Crnogorci i ne osjećaju se takvima). Gledajući stvar tako, kroz istoriski razvitak, sasvim je razumljivo zašto se Crnogorci nacionalno danas osjećaju nečim posebnim (ne osporavajući da su Srbi po tradiciji, po porijeklu), zašto osjećaju kao pravilno i prirodno kad ih se naziva crnogorskim narodom (nacijom) i smatraju federalni položaj kao sasvim nužan, prirodan i razumljiv.}} {{izdvojeni citat|A o budućnosti se može nagađati. Neki vele da će između Crnogoraca i Srba u Srbiji, bez hegemonije i hegemonista, brzodoći do ujedinjenja, do stapanja. Bilo bi, razumije se, smiješno osporavati takvu mogućnost. Ona se teoretski ne može osporiti ni za narode koji su srodni kudikamo manje. Ali ona, tim prije, ne može biti argumenat da se vještački, t.j. silom, briše crnogorska individualnost. [...] Prema tome, borba za slobodu i ravnopravnost crnogorskog naroda, za slobodno, otvoreno isticanje njegove nacionalne individualnosti i za poštovanje njegovih federalnih prava, jedini je put za zbližavanje, sjedinjavanje, za stvarno bratstvo srpske i crnogorske nacije, koje su proizišle iz srpskih plemena.}} {{izdvojeni citat|Mi komunisti nijesmo za federalnu Crnu Goru ni iz kakvih "političkih" razloga (t.j. iz potrebe za privremenim manevrom) niti mi - cijepamo srpstvo. Mi smo za to, jer smo uvjereni, znamo da to hoće crnogorski narod, a on to hoće jer se osjeća, jer jeste nešto posebno, posebni, drukčiji "Srbi" od svih Srba, - Crnogorci.}} == Revizija == U vreme svog disidenstva i boravka u inostranstvu, Đilas je svoje stavove znatno revidirao. On je u intervjuu pariskom „Le Monde” 30. decembra 1971 godine, u kojemu govori o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji, pored ostalog, rekao: „Crnogorci čine sastavni deo srpske nacije“. Dalje Đilas kaže da je Crna Gora, u toku drugog svjetskog rata i po njegovom završetku, „kažnjena statusom posebne republke i izmišljanjem posebne crnogorske nacije“.<ref>Vidi inervuju Milovana Đilasa pariskom „Le Monde”: „Naša reč”, London, februar, 1972; Desimir Tošić, „Ko je Milovan Đilas”, str. 125-130: Dr Branislav Kovačević, „Đilas heroj-antiheroj”, Podgorica, 2006. str. 423-427.</ref> 1980-ih je Đilas, odričući se svojih ranijih stavova o crnogorskoj naciji izloženih u „Borbi” 1. maja 1945. godine, govorio: {{izdvojeni citat|Baš sam ja ponajprije pozvan svojim položajem u oblasti ideja i vlasti, izvršio neodrživa teorijska obrazlaganja crnogorske nacije. Ali ni tada nijesam mislio da Crnogorci nijesu Srbi-varijetet srpske narodnosti, kao što i danas mislim da je još opravdana njihova administrativna posebnost.<ref name="pobjeda.me">[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]</ref>}} [[1991]]. godine Đilas je govorio: {{izdvojeni citat|Ja sam uvek smatrao da su Crnogorci Srbi, ali da postoje razlike među njima koje ne treba gušiti, kao što ih ne treba ni izmišljati. Crna Gora ima administrativno-državnu posebnost i ona treba da sarađuje sa Srbijom, ne gubeći svoj državni identitet, državno-političku samostalnost.<ref name="pobjeda.me">[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]</ref>}} == Izvori == {{Izvori|2}} == Povezano == * [[Crnogorci]] * [[Milovan Đilas]] [[Kategorija:1945.]] [[Kategorija:Historija Crne Gore]] 4a35dsm2kw4r3g6omud569qmrtmptq0 0 1414551 42716203 42258698 2026-11-04T07:15:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716203 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Seven against Thebes Getty Villa 92.AE.86.jpg|thumb|right|220px|Kapanej se uspinje uz zidine [[Teba (Grčka)|Tebe]], [[Crvenofiguralni stil|crvenofiguralna]] [[amfora]] iz [[Kampanija|Kampanije]], oko 340. pne., [[Getty Villa]] (92.AE.86).]] '''Kapanej''' ({{lang-grc|Καπανεύς}}) bio je, u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], sin [[Hiponoj]]a i [[Astinoma|Astinome]] ([[Talaj]]eve kćeri)<ref>[[Higin]], ''Fabulae'', 70.</ref> ili, po drugima, [[Laodika (mitologija)|Laodike]] (kćeri [[Ifije]]ve),<ref>[[Sholija]] uz [[Euripid]]ove, ''[[Feničanke (Euripid)|Feničanke]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg015.perseus-grc1:145-192 189]; sholija uz [[Pindar]]ove ''Nemejske ode'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0033.tlg003.perseus-grc1:9 IX, 30].</ref> te muž [[Evadna|Evadne]], s kojom je imao sina [[Stenel]]a.<ref name=apol3108>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.10.8 III, 10, 8].</ref> Neki pripovedaju da mu se žena zvala [[Janira]].<ref>[[Sholija]] uz [[Pindar]]ove ''Olimpijske ode'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0033.tlg001.perseus-grc1:6 VI, 46].</ref> == Mitologija == Prema mitu, Kapanej je bio jedan od vojskovođa u pohodu [[Sedmorica protiv Tebe|Sedmorice protiv Tebe]].<ref name=apol363>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.6.3 III, 6, 3].</ref> Bio je izrazito krupan i snažan i odlikovao se velikom ratnom veštinom, no takođe je bio poznat po svom arogantnom ponašanju. Pred zidinama [[Teba (Grčka)|Tebe]] stajao je neustrašivo i vikao da ga ni sam [[Zevs]] ne može zaustaviti.<ref name=apol367>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.6.7 III, 6, 7].</ref> U [[Eshil]]ovoj [[Grčka tragedija|tragediji]] ''[[Sedmorica protiv Tebe]]'' Kapanej je jedan od vojskovođa koji predvodi napad na Elektrina vrata, a na štitu ime predstavu čoveka bez oklopa koji prkosi vatri, s bakljom u ruci, uz natpis: "Ja ću spaliti grad"; no dok se merdevinama penjao uz zidine, [[Zevs]] ga je pogodio munjom i ubio,<ref name=septem423>[[Eshil]], ''[[Sedmorica protiv Tebe]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0085.tlg004.perseus-grc1:422-451 423 sqq].</ref> nakon čega se Evadna bacila na muževljevu lomaču i tako izvršila samoubistvo.<ref>[[Sofokle]], ''[[Antigona (tragedija)|Antigona]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0011.tlg002.perseus-grc1:127-133 127 sqq].</ref><ref name=apol366>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.6.6 III, 6, 6].</ref><ref>[[Euripid]], ''[[Hiketide (Euripid)|Hiketide]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg008.perseus-grc1:980-989 983 sqq].</ref><ref>[[Higin]], ''Fabulae'', 243.</ref><ref>[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:9.324-9.417 IX, 404] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; ''[[Umijeće ljubavi|Umeće ljubavi]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi004.perseus-lat1:3 III, 21].</ref><ref>[[Filostrat sa Lemnosa]], ''Slike'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0652.tlg001.perseus-grc1:2 II, 31].</ref> Na književni način temu o Kapeneju obradili su [[Eshil]] u ''[[Sedmorica protiv Tebe|Sedmorici protiv Tebe]]'',<ref name=septem423/> i [[Euripid]] u ''[[Feničanke (Euripid)|Feničankama]]'',<ref>[[Euripid]], ''[[Feničanke (Euripid)|Feničanke]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg015.perseus-grc1:1153-1201 1172 sqq].</ref> te [[Rimska književnost|rimski pesnik]] [[Stacije]] u svojoj ''[[Tebaida (Stacije)|Tebaidi]]''.<ref>[[Stacije]], ''[[Tebaida (Stacije)|Tebaida]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1020.phi001.perseus-lat1:10 X, 927].</ref> [[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]] kaže da je Kapanej bio jedan od [[heroj]]a koga je [[Asklepije]] vratio u život.<ref name=apol3103>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.10.3 III, 10, 3].</ref> Prema [[Pausanija (pisac)|Pausaniji]], u [[Delfi]]ma je postojala statua posvećena njemu.<ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:10.10.3 X, 10, 3].</ref> == Dante == [[Dante Alighieri|Dante]] pripoveda u svojoj ''[[Božanstvena komedija|Božanstvenoj komediji]]'' kako Kapanej trpi bolove u sedmom krugu [[pakao|pakla]]. Zajedno sa drugim bogohulnicima, on je bačen na vreo [[pesak]] dok na njega pada plamena kiša; on tamo i dalje proklinje boga (pošto je [[paganizam|paganin]] proklinje [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]]), uprkos tome što su onda bolovi još jači. Iako se tako vidi njegovo junaštvo, [[Vergilije]] ga oštro osuđuje.<ref>[http://www.mlahanas.de/Greeks/Mythology/Capaneus.html mlahanas.de: Capaneus].</ref> == Reference == {{reflist|2}} {{Tebanski ciklus}} == Vanjske veze == * [http://www.mythindex.com/greek-mythology/C/Capaneus.html Myth Index - Capaneus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100420082540/http://www.mythindex.com/greek-mythology/C/Capaneus.html |date=2010-04-20 }} {{en}} [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Sedmorica protiv Tebe]] mymvqdlxu1slr0r53cbfcy2h1t5z677 0 1445002 42716079 42676765 2026-11-03T14:15:02Z Zafer 67648 Photo changed 42716079 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Romelu Lukaku | slika = Romelu Lukaku Fenerbahçe 20261103 (1).JPG | punoime = {{nowrap|Romelu Menama Lukaku Bolingoli}} | nadimak = | datumrođenja = [[13. svibnja]] [[1993.]] | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Antwerp]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|BEL}} [[Belgija|belgijsko]] | visina = 1.90m | pozicija = napadač | trenutniklub = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | brojnadresu = 9 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2009 – 2011 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] | nastupi(golovi)1 = 73 (33) | godine2 = 2011 – 2014 | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)2 = 10 (0) | godine3 = 2012 – 2013 | klubovi3 ={{nowrap|→ {{flagicon|ENG}} [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]}} | nastupi(golovi)3 = 35 (17) | godine4 = {{nowrap|2013 – 2014&nbsp;&nbsp;&nbsp;}} | klubovi4 = → {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] | nastupi(golovi)4 = 31 (15) | godine5 = 2014 – 2017 | klubovi5 = {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] | nastupi(golovi)5 = 110 (53) | godine6 = 2017 – 2019 | klubovi6 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | nastupi(golovi)6 = 66 (28) | godine7 = 2019 – 2021 | klubovi7 = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] | nastupi(golovi)7 = 72 (47) | godine8 = 2021 – 2024 | klubovi8 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)8 = 26 (8) | godine9 = 2022 – 2023 | klubovi9 = → {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] | nastupi(golovi)9 = 25 (10) | godine10 = 2023 – 2024 | klubovi10 = → {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)10 = 32 (13) | godine11 = 2024 – 2026 | klubovi11 = {{flagicon|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | nastupi(golovi)11 = 41 (15) | godine12 = 2026 – | klubovi12 = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)12 = 0 (0) | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2010 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BEL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 132 (93) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.8.2026 }} '''Romelu Menama Lukaku Bolingoli''' ([[Antwerp]], [[13. svibnja]] [[1993.]]) je [[belgija|belgijski]] nogometaš i reprezentativac koji trenutno igra za [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]. Juniorsku karijeru započinje u lokalnom klubu [[K. Rupel Boom F.C.|Rupel Boom]], a završava ju u [[R.S.C. Anderlecht|Anderlechtu]], s kojim potpisuje svoj prvi profesionalni ugovor. Nakon dvije godine u Belgiji, potpisuje za Chelsea, no ne uspijeva se probiti u prvu momčad pa dvije sezone provodi na posudbama, prvo u [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albionu]], a onda u [[Everton F.C.|Evertonu]]. {{Sastav Belgija 2014 SP}} {{Sastav Belgija 2016 EP}} {{Sastav Belgija 2018 SP}} {{Sastav Belgija 2020 EP}} {{Sastav Belgija 2022 SP}} {{Sastav Belgija 2024 EP}} {{Sastav Belgija 2026 SP}} {{Najbolji strijelci belgijske prve lige}} {{Najbolji strijelci UEFA Europske lige}} {{Najbolji strijelci UEFA Lige nacija}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1993||Lukaku, Romelu}} [[Kategorija:Belgijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Anderlechta]] [[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri West Bromwich Albiona]] [[Kategorija:Fudbaleri Evertona]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Intera]] [[Kategorija:Fudbaleri Rome]] [[Kategorija:Fudbaleri Napolija]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] lbdh3n9x3ptf8wa5y8g3xmmyfaajekw 0 1453528 42716111 42350436 2026-11-03T17:35:32Z Ehrlich91 31090 42716111 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Kutretino |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Кутретино}}</small> |grb = |slika = Воздушен поглед на Кутретино.jpg |opis_slike = |opština = Demir Hisar |populacija = 301 |nadm visina = 650 |gšir = 41.2089 |gduž = 21.2142 |pozivni broj = (+389) 48 |poštanski kod = 7240 |registarska oznaka =BT }} '''Kutretino''' ({{jez-mak|Кутретино}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugozapadnom delu države. Kutretino pripada [[Opština Demir Hisar|opštini Demir Hisar]]. == Prirodni uslovi == Naselje Kutretino je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Bitolj]]a, naselje je udaljeno 28&nbsp;km severno. Kutretino se nalazi u jugoistočnom delu oblasti [[Demir Hisar (oblast)|Demir Hisar]]. Naselje je položeno u gornjem delu toka [[Crna Reka (Makedonija)|Crne reke]], u dolinskom delu. Istočno od naselja izdiže se planina [[Drevenik (planina)|Drevenik]]. Nadmorska visina naselja je približno 650 metara. Klima u naselju je [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Kutretino je imalo 301 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest u naselju je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Demir Hisar]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Kutretino}} * [http://www.demirhisar.gov.mk www.demirhisar.gov.mk Zvanična stranica opštine Demir Hisar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209060933/http://www.demirhisar.gov.mk/ |date=2014-02-09 }} {{Opština Demir Hisar}} {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Opština Demir Hisar]] ima0140arjlw1he2fi5c28uh3txqn5y 0 1453547 42716126 42350507 2026-11-03T19:36:48Z Ehrlich91 31090 42716126 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Leskovo}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Leskovo |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Лесково}}</small> |grb = |slika = Воздушен поглед на Лесково.jpg |opis_slike = |opština = Demir Hisar |površina = 8,4 |gustina = 0 |populacija = 0 |nadm visina = 1.020 |gšir = 41.2219 |gduž = 21.1206 |pozivni broj = (+389) 48 |poštanski kod = 7240 |registarska oznaka =BT }} '''Leskovo''' ({{jez-mak|Лесково}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugozapadnom delu države. Cerovo pripada [[Opština Demir Hisar|opštini Demir Hisar]]. == Prirodni uslovi == Naselje Leskovo je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Bitolj]]a, naselje je udaljeno 45&nbsp;km severozapadno. Leskovo se nalazi u zapadnom, višem delu oblasti [[Demir Hisar (oblast)|Demir Hisar]]. Naselje je položeno u izvorišnom delu toka [[Crna Reka (Makedonija)|Crne reke]], na istočnim padinama [[Plakenska planina|Plakenske planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 1.020 metara. Klima u naselju je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Leskovo je bilo bez stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju bili su etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest u naselju bilo je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Demir Hisar]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.demirhisar.gov.mk www.demirhisar.gov.mk Zvanična stranica opštine Demir Hisar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209060933/http://www.demirhisar.gov.mk/ |date=2014-02-09 }} * [http://www.fallingrain.com/world/MK/0/Leskovo.html Fallingrain] {{Opština Demir Hisar}} {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Opština Demir Hisar]] 8mbxbe8tohcvzid974ozgxtuuc1mm7t 0 1466105 42716139 42694858 2026-11-03T21:08:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716139 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Ivan Kralj | slika = Ivan Kralj.jpg | opis_slike= | datum_rođenja =[[1. februara]] [[1902]]. | mesto_rođenja =[[Sarajevo]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[4. marta]] [[1939]]. ('''37''' god.) | mesto_smrti =[[Moskva]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]] | država_smrti ={{zas|SSSR}} [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]] |profesija=građevinski radnik, obaveštajac |SKOJ=[[1919]]. |KPJ=[[1919]]. |supruga=Anna Petrovna Kralj }} '''Ivan Kralj''' (Sarajevo, [[1. februara]] [[1902]]. – [[Moskva]], [[4. marta]] [[1939]].) je bio bosanskohercegovački [[komunista]] i [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac ubijen tokom [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|Staljinove čistke]]. Rođen je 1902. godine u Sarajevu. Po narodnosti je bio [[Slovenci|Slovenac]] i imao je nezavršeno srednje obrazovanje.<ref name="ubavka">[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf Ubavka Vujošević, ''Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.'' (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2019.), 149.]</ref> U mladosti je radio kao građevinar. Bio je član [[KPJ]] od njenog osnivanja [[1919]]. godine. Bio je bosanski delegat na [[Prva zemaljska konferencija KPJ|Prvoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] [[1922]]. godine, zajedno sa [[Milan Gorkić|Milanom Gorkićem]]. Kralj i Gorkić su se na konferenciji sukobili sa partijskom većinom, koju je predvodio [[Sima Marković]]. Nakon što su predstavnici partijske "levice", [[Kosta Novaković]] i [[Pavle Pavlović]], demonstrativno napustili konferenciju, izabran je novi Izvršni odbor. Bosanski delegati, predvođeni Gorkićem i Kraljem, odbili su da glasaju za Izvršni odbor, predali pismenu izjavu kojom iskazuju podršku levoj frakciji, i takođe demonstrativno napustili konferenciju.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 54–55. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> Posle toga je otišao na partijski rad u [[Slovenija|Sloveniju]], odakle je njegova porodica bila poreklom. Bio je sekretar Saveza građevinskih radnika Jugoslavije za Sloveniju.<ref>France Filipič, ''Poglavja iz revolucionarnega boja jugoslovanskih komunistov 1919–1929, I. knjiga'' (Ljubljana: Borec, 1981), 130.</ref> U proleće [[1923]]. godine, bio je član Centralnog komiteta komunističke frakcije u sindikatima Slovenije.{{sfn|Stiplovšek|1989|p=220}} Za vreme velikog rudarskog štrajka u [[Trbovlje|Trbovlju]] u avgustu 1923. godine, Kralj je organizovao diverzantsku akciju dizanja u vazduh električne centrale. Akcija je dala policiji povod za nasilno gušenje štrajka, a KPJ je Kraljevu akciju osudila kao "individualistički [[Anarhizam|anarhistički]] akt.{{sfn|Stiplovšek|1989|pp=230–231}} Pošto je policija počela da progoni Kralja zbog ovog čina, bio je prinuđen da pobegne u [[Beč]]. Tamo je priznao svoju odgovornost pred partijskom komisijom, koja ga je i formalno kaznila.{{sfn|Stiplovšek|1989|p=237}} [[1924]]. godine, Ivan Kralj je emigrirao u SSSR i počeo da radi kao sovjetski obaveštajac. Dostigao je rang brigadnog generala u Međunarodnom odeljenju Glavne uprave državne bezbednosti Narodnog komesarijata unutrašnjih poslova (GUGB [[NKVD]]).<ref name="ubavka"></ref> Paralelno je završio Komunistički univerzitet "Sverdlov", koji je pohađao zajedno sa [[Vladimir Ćopić|Vladimirom Ćopićem]] i [[Žika Pecarski|Žikom Pecarskim]]. [[1926]]. godine, Kralj i Pecarski su optužili Ćopića za [[trockizam]], ali je Moskovska kontrolna komisija našla da je optužba neosnovana, i Kralj je za kaznu dobio partijsku opomenu.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20Copica%20(760)/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Vojnik revolucije: Život i rad Vladimira Ćopića'' (Zagreb: Spektar, 1980), 206. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203064759/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20Copica%20%28760%29/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> Ivan Kralj je u SSSR zasnovao porodicu. Sa ženom Anom imao je troje dece. [[1931]]. godine, u SSSR su se na njegov poziv doselili njegov otac i sestra. Po zadatku je putovao u [[Belgija|Belgiju]], [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Francuska|Francusku]] i [[Kina|Kinu]].<ref name="ubavka"></ref> U Francuskoj je [[1932]]. godine vrbovao [[Branko Vukelić (špijun)|Branka Vukelića]], koji će postati važan sovjetski obaveštajac i koji će raditi za mrežu [[Richard Sorge|Riharda Zorgea]] u [[Japan|Japanu]].<ref>А. Диенко (ur.), ''Разведка и контрразведка в лицах: Энциклопедический словарь российских спецслужб'' (Москва: Русский мир, 2002), 255.</ref> Najduže vremena je radio u [[Pariz]]u, gde je bilo sedište [[CK KPJ]], kojim je tada predsedavao njegov stari prijatelj Milan Gorkić. U jesen [[1937]]. godine, nakon Gorkićevog hapšenja u Moskvi, Kralj je dobio zadatak da ubije [[Pavle Bastajić|Pavla Bastajića]], koji se smatrao za otpadnika od pokreta jer je odbio da izvrši određena naređenja. Obratio se [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]] i zamolio ga da mu pomogne da namami Bastajića u zamku da bi mogao da ga ubije. Kusovac, kom je Bastajić bio blizak prijatelj, se tim povodom obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], kog je tada smatrao za legitimnog predstavnika CK KPJ. Tito se, na Kusovčev zahtev, našao sa Kraljem i ubedio ga da ne počini ubistvo, jer bi takav čin naškodio partiji time što bi privukao pažnju francuske policije na jugoslovenske političke emigrante. Kralj se saglasio i plan ubistva je napušten.<ref>[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68–69.]</ref> Kao blizak saradnik Milana Gorkića, Ivan Kralj je i sam uhapšen u Moskvi 2. avgusta [[1938]]. godine. Posle njegovog hapšenja, u zatvor su odvedeni i njegova ćerka Matilda, sin Rudolf i supruga Ana. 4. marta [[1939]]. godine, po spisku koji su pripremili [[Lavrentij Berija]] i [[Andrej Višinski]] i koji je lično potpisao [[Staljin]], Ivan Kralj je osuđen na smrt i istog dana je streljan.<ref>{{Cite web |url=https://cyclowiki.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA_%D0%91%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%B8-%D0%92%D1%8B%D1%88%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3%D0%BE_%D0%B7%D0%B0_15_%D1%84%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B0%D0%BB%D1%8F_1939_%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B0 |title="Список Берии-Вышинского за 15 февраля 1939 года", ''cyclowiki.org''. |access-date=2025-12-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260106143845/https://cyclowiki.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA_%D0%91%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%B8-%D0%92%D1%8B%D1%88%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3%D0%BE_%D0%B7%D0%B0_15_%D1%84%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B0%D0%BB%D1%8F_1939_%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B0 |archive-date=2026-01-06 |url-status=dead}}</ref> Rehabilitovan je [[19. novembra]] [[1959]]. godine. Cela njegova porodica je preživela logore i takođe je rehabilitovana.<ref name="ubavka"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === *{{cite book |last1=Stiplovšek|first1=Miroslav|title=Prispevki za zgodovino sindikalnega gibanja na Slovenskem: od začetkov strokovnega gibanja do Enotnih sindikatov Slovenije (1868-1945)|date=1989|publisher=Obzorja, Znanstveni inštitut Filozofske fakultete|location=Ljubljana|url=https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P9M0I6MF/9e4f186c-2d2d-4437-9177-050590d7db0b/PDF|ref=harv}} == Povezano == * [[KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Žrtve Velike čistke iz Jugoslavije]] 1zl6e0w75zaa6urdz3ekp791m4eymbt 0 1468618 42716143 42706570 2026-11-03T21:45:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716143 wikitext text/x-wiki '''Ivo Senjanin''' (? - [[Karlovac]], [[20. srpnja]] [[1612.]]) bio je narodni [[junak]]. Kao [[Uskoci|uskok]] i [[hajduk]] proslavio se brojnim vojnim podvizima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Zbog manjeg broja povijesnih izvora, puno onoga što je poznato o njemu danas se uglavnom pripisuje [[legenda]]ma, a pojedinosti njegova života i određena postignuća i srednjovjekovnom [[romantizam|romantizmu]].<ref>Koljević, Svetozar, ''The Epic in the Making''. Clarendon Press, 1980.</ref> == Biografija == Ivo Senjanin, rođen kao ''Ivan Vlatković'',<ref>Kozličić, Mithad. ''Hrvatsko brodovlje''. Književni krug, 1993.</ref> [[16. stoljeće|16. stoljeća]] bio je zapovjednik skupine hajduka, s kojom se borio protiv Osmanlija između ostalog u [[Albanija|Albaniji]], [[Bosna|Bosni]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dana [[7. travnja]] [[1596.]] sudjelovao je u oslobađanju [[Klis]]a od Osmanlija. Otac mu je bio imena Novak, pa otuda zapisi Novaković ili Novaković-Vlatković. Majka mu je bila od Domazetovića. Ivan je imao dva brata, također uskoka, starijeg Jurja i mlađeg Mihu. Spomenuto je i da imao sina (ne spominje mu se ime) i kćer Matiju.<ref>Anđelko Mijatović - ''Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti'' (str.84)</ref> Sudjelovao je [[1571.]] u [[Bitka kod Lepanta|Bitci kod Lepanta]], bitkama u [[Cipar|Cipru]], [[Egipat|Egiptu]], [[Peloponez]]u, u [[Bitka kod Siska|Bitci kod Siska]] i u bitkama kod [[Petrinja|Petrinje]]. Kasnije je postao [[Uskoci|uskok]]. Sudjelovao je u Dugom ratu (1593-1606) između Habsburgovaca i Osmanlija, iz kojeg je izišao kao [[nadvojvoda]].<ref name="hrcak.srce.hr">[http://hrcak.srce.hr/file/105913 Anđelko Mijatović, ''Neki poznatiji Senjani uznici''] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (str.264)</ref> 1602-1608. Ivo Senjanin-Vlatković neosporni je gospodar jadranskih voda vraćajući Mlečanima milo za drago. Latinski ga izvori nazivaju »[[Uscocchorum dux]]«<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110387 Josip Horvat - ''IVO SENJANIN USCOCCHORUM DUX''.] (str.128)</ref> (vojvoda uskoka), njemački »Hauptman Khermbatom« Zbog promjena političkih odnosa između [[Mlečani|Mlečana]] i Osmanlija, Venecijanci su tražili Senjaninovu glavu. Nakon što je u studenom [[1606.]] sklopljen mir između [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i Osmanskog Carstva postalo je zabranjeno provaljivati na turska područja. Zbog stradanja osmanskih podanika u sukobu s Turcima, protiv Ive Senjanina je kao prilog sređivanju državnih odnosa Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva provedena istraga. Nakon što je istragom utvrđeno da je oduzeo nešto opskrbe (žito) senjskom upravitelju, okrivljeni Ivo Senjanin osuđen je na smrt.<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&id=6860 Izlaganje Mate Kovačevića, Hakave] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Pogubljen je mačem 20. srpnja 1612.<ref name="hrcak.srce.hr"/> u [[Karlovac|Karlovcu]]. Pomilovan je poslije pogubljenja.<ref>{{Cite web |title=Marko Dragić, ''Poetika i povijest hrvatske usmene književnost'' |url=http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_poetika.pdf |access-date=2014-07-26 |archivedate=2012-05-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120526025839/http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_poetika.pdf |deadurl=yes }}</ref> ==Legende== Do danas su sačuvane brojne narodne pjesme u čast Ive Senjanina i njegovog hajdučkog i uskočkog junaštva.<ref>[http://www.jstor.org/pss/4201633 The Death of Ivo of Senj]</ref> == Povezano == *[[hajduci]] *[[uskoci]] ==Reference== {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.crohis.com/sknjige/perojevickruzic.htm Marko Perojević: Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070227153224/http://www.crohis.com/sknjige/perojevickruzic.htm |date=2007-02-27 }} {{DEFAULTSORT:Senjanin, Ivo}} [[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]] [[Kategorija:Biografije, Senj]] piyl86gl9jo7e9nm2wp90lrreuzbtvz 0 1472344 42716233 41139079 2026-11-04T11:48:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716233 wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskupija| ime = Kninska biskupija | slika = | latinski naziv = Dioecesis Tenensis | status = biskupija | datum uspostave = [[1040.]] | datum uzdignuća = | datum promjene statusa = [[30. lipnja]] [[1828.]]<br> spajanje sa [[Šibenska biskupija|Šibenskom biskupijom]] | nadbiskupija = Zadar | obred = rimski | države = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]] | broj katolika = | površina = | biskup = - | podjedinice = | službene stranice = | stanje od = 4. svibnja 2011. | }}'''Kninska (hrvatska) biskupija''' je bila [[biskupija]] u [[Kraljevina Hrvatska|starohrvatskom kraljevstvu]], osnovana [[1040.]] godine. == Značaj == Biskup je stolovao u [[Pet crkava na Kosovu]], današnjoj [[Biskupija (Biskupija)|Biskupiji]] kod [[Knin]]a. Njegova se jurisdikcija protezala sve do Drave, odnosno nad cijelim [[Kraljevina Hrvatska|starohrvatskim kraljevstvom]]. Neki izvori ga nazivaju i ''hrvatskim biskupom''. Pored crkvenih dužnosti, kninski biskup je obavljao i svjetovne poslove na hrvatskom kraljevskom dvoru, kako za doba narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], tako i za vrijeme [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|personalne unije hrvatskog i ugarskog kraljevstva]] pod krunama drugih vladarskih dinastijâ. Kninski biskup je ovjeravao kraljeve darovnice, [[povelja|povelje]] i državne spise sa svojim [[kaptol]]skim pečatom. Iz istih razloga je sve do [[1330.]] kninski biskup bio nazivan ''hrvatskim biskupom''. Nakon [[1330.]], naziva ga se samo kninskim biskupom. == Ukinuće == Biskupija je postojala do [[1493.]] godine, a postoje naznake o djelovanju do [[1522.]], do pada kninskog kraja pod [[Tursko Carstvo|Turke]]. Papinskom bulom ''[[Locum beati Petri]]'' [[1828.]] godine, biskupija je spojena sa [[šibenska biskupija|šibenskom biskupijom]]. == Biskupi == Prvi poznati biskup je bio biskup Marko, a spominje se [[1050.]] godine. == Izvori == * [http://www.knin.hr/stranice/o_kninu/povijest.asp Grad Knin: O Kninu - Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150712221904/http://www.knin.hr/stranice/o_kninu/povijest.asp |date=2015-07-12 }} * [https://web.archive.org/web/20210220180506/http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&id=3631 Hrvatsko kulturno vijeće: Biskupija kod Knina] * [http://sibenska-biskupija.com/biskupija.asp Šibenska biskupija - Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110414020626/http://sibenska-biskupija.com/biskupija.asp |date=2011-04-14 }} [[Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Knin]] [[Kategorija:Katolička upravna podjela Republike Hrvatske]] a2ltbip4ajtvkkdg9cvlysl70u3xo60 0 2299964 42716212 42048931 2026-11-04T08:44:48Z MrKeefeJohn 122587 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Camo Piemonte (107198619).jpeg]] → [[File:Camo, Santo Stefano Belbo, Piemonte.jpg]] 42716212 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Camo | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Piemonte]] | okrug = [[Cuneo (provincija)|Cuneo]] | slika = Camo, Santo Stefano Belbo, Piemonte.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 111 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 44.69504 | gduž = 8.19434 | nadmorska_visina = 457 | geonameid = 6535845 }} '''Camo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Cuneo (provincija)|Cuneo]], u regiji [[Piemonte]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 111 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 457 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Camo}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Cuneo}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Cuneo]] p8ja9tmsp2b47xahjh8cqokndw6xm8r 0 2315299 42716135 42055367 2026-11-03T20:17:09Z LigaDue 34119 slika, Commonscat fx 42716135 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Cerasola | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Umbria]] | okrug = [[Perugia (provincija)|Perugia]] | slika = CerasolaCascia3.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 26 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 42.77193 | gduž = 12.99658 | nadmorska_visina = 808 | geonameid = 3179126 }} '''Cerasola''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 26 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 808 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cerasola (Cascia)}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Perugia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]] 1vvxwyk5xx6tqz6fa0bih7kvt0b7k3h 0 2324842 42716211 42048932 2026-11-04T08:43:54Z MrKeefeJohn 122587 42716211 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Camo | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Piemonte]] | okrug = [[Vercelli (provincija)|Vercelli]] | slika = Camo_Chiesa_di_San_Matteo.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 10 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 45.74205 | gduž = 8.33039 | nadmorska_visina = 541 | geonameid = 8982431 }} '''Camo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Vercelli (provincija)|Vercelli]], u regiji [[Piemonte]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 10 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 541 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Camo}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Vercelli}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Vercelli]] lfiw6frgp41oolo201naxofl7cent05 0 2582204 42716167 41819458 2026-11-04T00:18:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716167 wikitext text/x-wiki {{Infokutija ekonomist | ime = Jean Tirole | school_tradition = | color = | ime_slike =Jean Tirole 2019.jpg | image_size = | opis = Jean Tirole hgodine 2019. | mjesto_rođenja = {{Birth date and age|1953|08|9|df=ay}} | datum_rođenja = [[Troyes]], [[Francuska]] | death_date = | death_place = | nacionalnost = [[francuska]] | institucija = [[Toulouse School of Economics]] | polje = [[mikoekonomika]]<br>[[teorija igara]]<br>[[industrijska organizacija]] | alma_mater = [[Massachusetts Institute of Technology]]<br />[[Université Paris-Dauphine]]<br />[[École nationale des ponts et chaussées]]<br />[[École Polytechnique]] | nagrade =[[Nagrada Johna von Neumanna]] (1998)<br>[[Nobelova nagrada za ekonomiju]] (2014) | signature = <!-- file name only --> | repec_prefix = e | repec_id = pti33 }} '''Jean Marcel Tirole''' (9. august 1953 -) je [[francuska|francuski]] [[ekonomika|ekonomist]], najpoznatiji po radovima na polju [[industrijska organizacija|industrijske organizacije]], [[teorija igara|teorije igara]], bankarstvam financija i [[psihološka ekonomika|psihološke ekonomike]]. Tirole je predsjednik odboira [[Fondacija Jean-Jacques Laffont|Fondacije Jean-Jacques Laffont]] na [[Toulouse School of Economics|Tuluškoj školi ekonomije]] i naučni direktor [[Industrial Economics Institute|Industrijskog instituta za ekonomiku]] (IDEI) u [[Toulouse]]u. Nakon što je diplomirao na [[École Polytechnique]] i MIT-u godine 1981, radio je kao istraživač u [[École nationale des ponts et chaussées]] od 1984. U periodu 1984-1991 je predavao ekonomiju na [[MIT]]-u. Od 1994. do 1996. je predavao ekonomiju [[École Polytechnique]]. Bio je predsjednik [[Econometric Society|Ekonometričkog društva]] 1998. i [[European Economic Association|Evropskog ekonomskog udruženja]] 2001. Još uvijek je vezan uz MIT, gdje predaje kao gostujući predavač, a bio je član "Académie des Sciences morales et politiques" od 2011. Godine 2014. je dobio [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelovu nagradu za ekomomiju]] za svoju analizu [[tržišna moć|tržišne moći]] i [[regulacija|regulacije]] velikih kompanija. ==Vanjske veze== * [https://web.archive.org/web/20141016141314/http://idei.fr/member.php?i=3 Personal info and curriculum vitae on the IDEI website] * [http://www.ecgi.org/members_directory/member.php?member_id=80 Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018173655/http://www.ecgi.org/members_directory/member.php?member_id=80 |date=2014-10-18 }} * [http://www.fbbva.es/TLFU/tlfu/ing/home/index.jsp BBVA Foundation Frontiers of Knowledge Awards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170606162608/http://www.fbbva.es/TLFU/tlfu/ing/home/index.jsp |date=2017-06-06 }} {{Nobelova nagrada za ekonomiju}} {{Lifetime|1953||Tirole, Jean}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Francuski ekonomisti]] [[Kategorija:Nobelovci za ekonomiju]] 7zw5gad17a56eet72dpkm33qx3bil76 0 3020233 42716187 42454123 2026-11-04T03:07:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716187 wikitext text/x-wiki {{other uses}} [[Datoteka:Eurytios Krater Louvre E635 n3.jpg|thumb|260px|right|Joka s Heraklom u Euritovom domu, slika na [[Euritijev krater|Euritijevom krateru]], oko 600. pne., pronađenom u [[Cerveteri]]ju, [[Louvre]].]] [[Datoteka:Deianeira and the dying centaur Nessus 1888.jpg|thumb|Dejanira i umirući [[kentaur]] [[Nes (mitologija)|Nes]], koji joj govori o "ljubavnom napitku" (zapravo, njegovoj vlastitoj zatrovanoj krvi); crtež iz 1888.]] '''Jola''' ({{lang-grc|Ἰόλη}}) bila je, u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], kći [[Eurit]]a, kralja grada [[Ehalija|Ehalije]] u [[Tesalija (oblast)|Tesaliji]].{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Jola}} Prema [[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodorovoj]] ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteci]]'', [[Herakle]] se zaljubio u lepu Jolu i od Eurita zatražio njenu ruku, ali je kralj odbio Heraklovu molbu. Heraklova ljubav prema plavokosoj Joli pobudila je snažnu ljubomoru kod njegove supruge [[Dejanira|Dejanire]], što je naposletku dovelo i do junakove smrti.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Jola}} ==Mitologija== [[Datoteka:Deianera.jpg|thumb|left|upright|Dejanira, supruga Heraklova; ulje na platnu iz oko 1878.]] Prema Pseudo-Apolodoru,<ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.6.1 II, 6, 1].</ref> Eurit je obećao da će svoju kćerku dati za ženu onome ko njega i njegove sinove pobedi u natezanju lukom. Eurit je bio vrlo vešt u [[Streličarstvo|streličarstvu]] i toj je veštini podučio i svoje sinove. Stoga su njihove strele uvek pogađale ravno u metu i oni su s lakoćom nadmašivali sve takmace u očevom kraljevstvu. Međutim, vest o ovoj ponudi stigla je do Herakla, pa se i on odlučio nadmetati za Jolu koju je toliko voleo. Na nadmetanju je uspeo pobediti Eurita, no ovaj je u tom trenutku prekinuo takmičenje. Eurit je znao da je Herakle ubio [[Megara (mitologija)|Megaru]], jednu od svojih pređašnjih supruga, kao i decu koja mu je ona izrodila, te se pribojavao da će naposletku ubiti i Jolu i decu koju bi mu ona rodila, samo ako ga ponovo zahtvati pomamni bes. Zbog toga je kralj odbio Heraklu dati Jolu za ženu, premda je ovaj pošteno pobedio na nadmetanju. Premda je Ifit, jedan od Euritovih sinova, molio oca da promeni svoju odluku, ovaj je to odbio učiniti. Herakle se još nalazio u Ehaliji kad su Euritove kobile iznenada bile ukradene, za šta se pretpostavljalo da je odgovoran poznati lopov [[Autolik]]. Ifit je zamolio Herakla da mu pomogne u potrazi za kobilama; međutim, tokom potrage Herakle se u jednom trenutku razbesneo i bacio Ifita sa gradskih zidina i tako ga usmrtio. [[Diodor Sicilijski]] na ovom mestu dodaje da je zapravo Herakle bio taj koji je ukrao Euritove kobile, i to da bi mu se osvetio.<ref>[[Diodor Sicilijski]], ''Historijska biblioteka'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:4.31.1 IV, 31, 1]– [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:4.31.2 2].</ref> U svakom slučaju, Herakle nije uspeo osvojiti Jolu i njenu ljubav.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Jola}} Herakle je otišao u [[Kalidon]], gde je na stepenicama jednog hrama ugledao [[Dejanira|Dejaniru]], sestru [[Meleagar|Meleagrovu]]. Činilo se da je Herakle zaboravio na Jolu i da se usredsredio na Dejaniru, koja mu je mogla roditi decu, koju je tako žarko želeo. Nakon udvaranja, osvojio je njenu ljubav i naposletku se njome oženio. Međutim, ispostavilo se da Herakle nije zaboravio ni lepu Jolu ni Euritovu uvredu. Prikupio je vojsku, razorio Ehaliju, ubio Eurita i njegove sinove, a Jolu zarobio.<ref name=hig31>[[Higin]], ''Fabulae'', [http://www.theoi.com/Text/HyginusFabulae1.html#31 31].</ref><ref name=hig35>[[Higin]], ''Fabulae'', [http://www.theoi.com/Text/HyginusFabulae1.html#35 35].</ref> Neki kažu da Jola nije volela Herakla i da je skočila s gradskih zidina da bi mu utekla, ali njena široka haljina ublažila je pad, tako da je Herakle ipak uspeo da je zarobi.<ref>[[Plutarh]], ''Parallela minora'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg085.perseus-grc1:308f 308f].</ref> Kad je Dejanira čula da Herakle u njihov dom dovodi Euritovu kćerku, poslala je suprugu odeću namočenu u otrovnu krv [[kentaur]]a [[Nes (mitologija)|Nesa]], verujući da ta krv ima dejstvo ljubavnog napitka i da će pod njenim uticajem Herakle otkazati ljubav Joli i ponovo zavoleti svoju suprugu.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Dejanira}}<ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.7.6 II, 7, 6].</ref> Kad je Herakle navukao tu odeću na sebe, krv je iz nje brzo rastočila junakovo telo; u najvećim mukama Herakle je stigao sa zarobljenicima iz Ehalije i na samrti je zakleo svog sina [[Hil (mitologija)|Hila]] da se oženi Jolom. Dejanira je, pak, uvidevši šta je učinila, izvršila samoubistvo.<ref name=hig36>[[Higin]], ''Fabulae'', [http://www.theoi.com/Text/HyginusFabulae1.html#36 36].</ref> Jola je Hilu rodila sina [[Kleodej]]a<ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:3.15.10 III, 15, 10].</ref><ref>[[Plutarh]], ''Pir'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg030.perseus-grc1:1.2 I, 2].</ref> i tri kćerke: [[Evehma|Evehmu]],<ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:4.2.1 IV, 2, 1].</ref> Aristehmu i Hilidu.<ref>[http://press.princeton.edu/books/lyons/appendix.html Deborah Lyons, ''Gender and Immortality: Appendix: A Catalogue of Heroines''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720034913/http://press.princeton.edu/books/lyons/appendix.html |date=2011-07-20 }}, gde se navodi [[Hesiod]]ov fragment 251a za Aristehmu te [[Ibik]]ov fragment 282a za Hilidu. Cf. i [[Zeuksip (mitologija)|Zeuksip]].</ref> Heraklova ljubav prema Joli glavni je predmet [[Sofoklo]]ve tragedije ''[[Trahinjanke]]''.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Jola}} Prema nekim antičkim izvorima, Jola je bila [[Driopa|Driopina]] polusestra.<ref>[[Antonin Liberal]], ''Metamorfoze'', 39.</ref><ref>[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:9.324-9.417 IX, 325 sqq] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.</ref> ==Reference== {{reflist|2}} ==Literatura== *{{cite book|last1= Srejović|first1= Dragoslav|last2= Cermanović-Kuzmanović|first2= Aleksandrina|title= Rečnik grčke i rimske mitologije|location= Beograd|publisher= Srpska književna zadruga|year=1989|ref=harv}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Iole}} [[Kategorija:Žene u grčkoj mitologiji]] 9dwz1g55tfk6ufstnmbd8m7vuxenvbt 0 3045226 42716194 42402729 2026-11-04T05:32:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716194 wikitext text/x-wiki {{otok (HR)| |Ime= Južni Uist<br><small>South Uist</small> |zemljovid = UK_South_Uist.PNG |smještaj = [[Atlanski ocean]] |otočje = [[Vanjski Hebridi]] |koordinate = {{Coord|57|16|N|7|20|W|}} |država = {{flag|UK}}<br>{{flag|Škotska}} |gl.naselje = [[Lochboisdale]] |površina = 320 |stanovništvo =1,754<ref name=sta/> |slika = South_Uist.jpg }} '''Južni Uist''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''South Uist'', [[Škotski gelski jezik|škotsko-gelski]]: ''Uibhist a Deas'') je drugi po veličini [[otok]] [[arhipelag]]a - [[Vanjski Hebridi]]. == Geografija == Južni Uist leži u [[Atlanski ocean|Atlantiku]], vrlo je [[brdo]]vit, dug je 35 [[km]], a širok 11&nbsp;km, najviši otočki vrh Beinn Mhòr ima 620 [[metar]]a. Njegova ukupna površina iznosi 320 [[km²]], na kojoj živi 1,754 stanovnika<ref name=sta>{{cite web | url =http://www.scotlandscensus.gov.uk/documents/censusresults/release1c/rel1c2sb.pdf | title =2011 Census: First Results on Population and Household Estimates for Scotland - Release 1C | accessdate = 14. 12. 2014 | language=engleski | publisher=National Records of Scotland}}</ref>. Otok [[glavni grad|administrativno]] podpada pod [[Administrativna podjela Škotske|Područno vijeće (council area)]] i [[Administrativna podjela Škotske#Namjesni.C5.A1tva|Namjesništvo (lieutenancy area)]] - [[Comhairle nan Eilean Siar]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20081216005847/http://www.southuist.com/ ''Turističke stranice otoka Južni Uist''] {{en icon}} [[Kategorija:Otoci u Ujedinjenom Kraljevstvu]] {{geog-stub}} 2uurj3i4bgfapqihn2cabkmezihkscs 0 3550122 42716175 42567416 2026-11-04T00:55:03Z ObsidianCompass 174206 /* */ nije više predsednik 42716175 wikitext text/x-wiki {{Infokutija novine | ime = Informer | logo = [[File:Informer.PNG|240px]] | tip = dnevne [[novine]] | format = [[Tabloid (novinski format)|tabloid]] | osnivanje = 10. maj 2012<ref>{{cite web |url = http://mondo.rs/a244961/Info/Drustvo/Objavljen-prvi-broj-dnevnika-Informer.html |title = Objavljen prvi broj dnevnika - "Informer" |date = 10.05.2012 |website = mondo.rs |publisher = MONDO |accessdate = 28. XII 2013 |archive-date = 2016-03-06 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160306082346/http://mondo.rs/a244961/Info/Drustvo/Objavljen-prvi-broj-dnevnika-Informer.html |dead-url = yes }}</ref> | | vlasnik = Insajder tim d.o.o. | sjedište = Terazije 5/7,<br>11000 [[Beograd]], <br>[[Srbija]] | politika = podrška [[Aleksandar Vučić|Aleksandru Vučiću]] i vladajućoj stranci [[Srpska napredna stranka|SNS]]<br> [[populizam]] | urednik = [[Dragan J. Vučićević]] | website = {{url|1=http://www.informer.rs/}} }} '''''Dnevni list Informer''''', skraćeno '''''Informer''''', su dnevne tabloidne [[novine]] koje izlaze u [[Beograd]]u od 2012. godine. Pokrenute su nedugo nakon [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2012|parlamentarnih izbora]] na kojima je pobjedu odnijela [[Srpska napredna stranka]] (SNS). U roku od nekoliko mjeseci je dosegao rekordan rast tiraža. <ref>{{cite web |url = http://www.svet.rs/najnovije-vesti/abc-srbija-avgust-scandal-informer-i-novosti-zabelezili-najveci-rast-prodatog-tiraza |title = ABC Srbija, avgust: “Scandal!”, “Informer” i “Novosti” zabeležili najveći rast prodatog tiraža! |last = |first = |date = 03.10.2012 |website = Svet |publisher = CPG |accessdate = 28. XII 2013 |archive-date = 2013-12-28 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131228173831/http://www.svet.rs/najnovije-vesti/abc-srbija-avgust-scandal-informer-i-novosti-zabelezili-najveci-rast-prodatog-tiraza |url-status = dead }}</ref> U dijelu srpske javnosti se smatra neslužbenim glasilom SNS, odnosno bivšeg predsednika Srbije [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]]. Izvan Srbije je početkom 2015. postao poznat zahvaljujući [[skandal]]u izazvanom objavom članka koji je sugerirao postojanje tajnih snimki navodnog seksa novoizabrane [[Hrvatska|hrvatske]] predsjednice [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] sa nepoznatim muškarcem. Nakon što se ispostavilo da je žena na snimkama zapravo američka porno-glumica [[Diamond Foxxx]], glavni urednik Dragan J. Vučičević se javno ispričao za svoju pogrešku. <ref>{{Cite web |url= http://www.index.hr/black/clanak/glavni-urednik-informera-javno-se-ispricao-zbog-lazne-price-o-kolindi-ovo-je-najveca-greska-u-mojoj-karijeri/795661.aspx |title= Glavni urednik Informera javno se ispričao zbog lažne priče o Kolindi: Ovo je najveća greška u mojoj karijeri|accessdate=17 januar-сијечањ 2015 |author= B. La| date= 17. I 2015| publisher= [[index.hr]]}} </ref> == Izvori == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == * {{official|1=www.informer.rs}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 2012.]] [[Kategorija:Novine u Srbiji]] [[Kategorija:Mediji u Beogradu]] mtekoxx4q6caebhicmqkcmw3v2li3yo 0 3556388 42716116 41135123 2026-11-03T18:16:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716116 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Carina Nebula in infrared light (captured by the Hubble Space Telescope).jpg|mini|desno|250px|Maglica u zviježđu [[Kobilica (zviježđe)|Kobilica]] uslikana u infracrvenom spektru sa [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubble]].]] [[Datoteka:SOFIA with open telescope doors.jpg|mini|desno|250px|Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) prestavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu]] [[Datoteka:ESO - Beta Pictoris planet finally imaged (by).jpg|mini|desno|250px|[β – [[Slikarski stalak (zviježđe)|Slikarski stalak]] viđena u infracrvenom spektru]] '''Infracrvena astronomija''' je dio [[astronomija|astronomije]], koja promatra [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]] u području [[Infracrveno zračenje|infracrvenog zračenja]]. Kada bi naše [[Oko|oči]] bile osjetljive na infracrveno, [[toplinsko zračenje]], noćno bi se [[nebo]] činilo posve drukčije. Bilo bi ispunjeno sjajnim kozmičkim oblacima i raštrkanim, udaljenim [[galaktika]]ma prepunim novorođenih [[Zvijezda|zvijezda]]. Vidjelo bismo i mlade zvijezde u središtu [[Mliječni put|Mliječnog puta]], inače skrivene sićušnim česticama svemirske prašine - infracrveno zračenje prolazi kroz međuzvjezdanu prašinu. Svi svemirski objekti hladniji od običnih zvijezda (oko 3000 [[Celzijev stupanj|°C]]) zrače u infracrvenom dijelu spektra. Koristeći infracrvene [[teleskop]]e, [[astronom]]i otkrivaju informacije nevidljive optičkim instrumentima. <ref>[http://www.freewebs.com/astro-znanje/documents/Vrste.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310223555/http://www.freewebs.com/astro-znanje/documents/Vrste.html |date=2012-03-10 }} "Infracrvena astronomija", www.freewebs.com, 2011.</ref> Kao što mu i ime govori, infracrveno se nalazi iza crvenog dijela vidljivog spektra. Ono se širi na mnogo većem dijelu [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog spektra]] od vidljive [[svjetlost]]i: od 700 [[nanometar]]a do 1 [[milimetar|milimetra]] gdje počinju [[radio valovi]]. Astronomi infracrveno dijele u 4 pojasa: blisko, srednje i daleko infracrveno, te podmilimetarske valove. Opažanje infracrvenog zračenja u [[Zemljina atmosfera|zemaljskoj je atmosferi]] uvijek teško, jer [[ugljikov dioksid]] i [[vodena para]] upijaju taj dio [[Spektar (fizika)|spektra]]. Međutim, neke kraće i dulje [[Valna duljina|valne duljine]] uspijevaju stići do [[Planine|planinskih]] vrhova. Infracrveni teleskopi nalik su optičkim teleskopima; zapravo, najnoviji velike [[Reflektorski teleskop|reflektori]] konstruirani su za promatranja i u infracrvenom i u vidljivom dijelu spektra. [[Termografija|Infracrvena kamera]], međutim, mora imati sustav za [[hlađenje]] da u njoj stvorena [[toplina]] ne nadvlada slabo infracrveno zračenje iz [[svemir]]a. Visoko iznad [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] [[satelit]] Infrared Space Observatory (ISO) ili [[Wide-field Infrared Survey Explorer]] (WISE), u novim je svjetlu prikazao sudare galaktika, skrivene rađaonice zvijezda, te međuzvjezdane oblake. Kako bi na najmanju mjeru sveo utjecaj vlastite topline, teleskop je stavljen u divovsku posudu ohlađenu na -270 °C. Kad mu je nakon 3 godine ponestalo [[Rashladna sredstva|rashladne tekućine]], ISO je prestao opažati. [[Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA)]] je [[zrakoplov]] [[Boeing 747|Boeing 747SP]] s infracrvenim teleskopom koji se podiže iznad većeg dijela upijajuće zemaljske atmosfere. Jeftiniji je i fleksibilniji od satelita, a ima i veći teleskop. Naime, njegovo 2,5 [[metar|m]] zrcalo je mnogo veće od onog na satelitu ISO. ==Historija== Otkriće infracrvenog zračenja se pripisuje [[William Herschel|Williamu Herschelu]], [[astronom]]u iz 19. stoljeća, koji je objavio rad vezan za infracrveno zračenje 1800. Koristio je [[Prizma|prizmu]] da bi stvorio lom ili [[Refrakcija|refrakciju svjetlosti]] sa [[Sunce|Sunca]] i otkrio je povećanje [[temperatura|temperature]] na [[Termometar|termometru]], u nevidljivom dijelu infracrvenog područja. Bio je iznenađen i nove zrake je nazvao “toplinske” zrake. Razvoj infracrvene astronomije se nastavlja kroz 19. stoljeće, u pokušaju da se otkriju i druga nebeska tijela kao izvori infracrvenog zračenja. Zračenje s [[Mjesec]]a je prvo otkriveno 1873. Ernest Fox Nichols je koristio nešto izmijenjeni Crookesov radiometer u pokušaju da otkrije infracrveno zračenje koje dolazi sa zvijezda [[Arktur]] i [[Vega]]. Rezultati mjerenja su bili slični današnjim vrijednostima, tako da se Ernest Fox Nichols smatra prvim astronomom, koji je otkrio infracrvenog zračenja da dolazi sa zvijezda. U 20. stoljeću se usavršavaju novi detektori za otkrivanje infracrvenog zračenja. Seth Barnes Nicholson i Edison Pettit razvijaju detektor s termočlanovima (termopil), koji se koristio u preciznoj infracrvenoj fotometriji. ==Zvjezdarnice za infracrvenu astronomiju== Većinu infracrvenih zračenja nebeskih tijela upija Zemljina atmosfera i mogu se proučavati pomoću instrumenata u balonima, [[raketa]]ma ili satelitima. Međutim, za neke valne duljine postoje "prozori" propusnosti i takva se zračenja mogu proučavati i na Zemlji. Astronomija infracrvenog zračenja je već pružila mnogobrojne informacije o razvoju zvijezda. Ona je omogućila, da se oko mladih zvijezda, kao što je promjenljiva V 1057 [[Labud (zviježđe)|Labuda]] (Cygnus), otkrije omotač od prašine koji, zagrijan od zvijezde, šalje višak infracrvenog zračenja. Neka su nebeska tijela mogla biti otkrivena samo infracrvenim tehnikama. Tako se pratilac pomrčinske dvojne zvijezde Epsilon [[Kočijaš (zviježđe)|Kočijaš]] može otkriti samo po infracrvenom zračenju, bilo da je to vrlo mlada zvijezda, još nedovoljno zagrijana da počne da zračiti vidljivu svjetlost, bilo da je to [[crna rupa]], čija uhvaćena zračenja u tom slučaju dolaze od prašine neposredno iznad nje. <ref> [http://www.zvjezdarnica.com/?akcija=svemir&id=10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111105010113/http://www.zvjezdarnica.com/?akcija=svemir&id=10 |date=2011-11-05 }} "Astronomski instrumenti", www.zvjezdarnica.com, 2011.</ref> ===Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju=== Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju ([[Engleski jezik|engl]]. ''Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy'', ''SOFIA'' je zajednički projekt [[NASA]]-e i "Njemačkog zrakoplovnog centera" ([[Njemački|njem.]]: '''D'''eutsches Zentrum für '''L'''uft- und '''R'''aumfahrt) na izgradnji i održavanju jednog [[teleskop]]a koji svoju ulogu vrši iz [[avion]]a tijekom leta. [[NASA]] je [[1996.]] godine potpisala ugovor s "Američkim sveučilištem za istraživanje svemira" ([[Engleski|Eng.]]: ''Universities Space Research Association'') za razvoj, rad i upravljanje američkim dijelom zvjezdarnice dok njemačkim dijelom projekta upravlja Njemački institut SOFIA ([[Njemački jezik|Njem]].:''Deutsches Institut SOFIA''). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astronomija]] mkqrcfjjw1zjx7jgnbzy8bdce5wsc1n 0 4496144 42716101 42459933 2026-11-03T16:15:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716101 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Igloo.jpg|mini|270px|Iglu]] '''Iglu''' ({{jez-in|ᐃᒡᓗ}} {{IPA|[iɣ.'lu]}}), nepravilno '''iglo''',{{sfn|Pešikan|Jerković|Pižurica|2010|pp=325}} je zimska [[kuća]] načinjena od [[led]]enih i [[snijeg|snežnih]] ploča u obliku dve ili više [[kupola]] spojenih [[tunel]]om.<ref>{{cite web|url=http://www.livingdictionary.com/term/viewTerm.jsp?term=49132606955|title=Iglu|publisher=Asuilaak Living Dictionary|accessdate=22. 5. 2013.|archivedate=2019-08-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190827150246/http://www.livingdictionary.com/term/viewTerm.jsp%3Fterm%3D49132606955|deadurl=yes}}</ref> Prvobitno su je pravili [[Eskimi]]. Oni se obično vezuju za sve Eskime, ali ih prave samo oni iz [[Kanada|Kanade]] i grenlandske pokrajine [[Kanak]]. Ostali takođe prave kuće od snega, ali je njigova osnovna struktura [[usi]], posebna zubna kost kod pojedinih vrsta kitova. Sneg u igluima omogućuje bolju [[Termoizolacija|termoizolaciju]].<ref>{{cite web|url=http://dspace.library.cornell.edu/bitstream/1813/125/2/Igloo.pdf|title=How Warm is an Igloo?|format=PDF|accessdate=22. 5. 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120417111111/http://dspace.library.cornell.edu/bitstream/1813/125/2/Igloo.pdf|archive-date=2012-04-17|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |ref= harv|last1=Pešikan|first1=Mitar|last2=Jerković|first2=Jovan|last3=Pižurica|first3=Mato|title=Pravopis srpskoga jezika |year=2010|publisher=Matica srpska|location=Novi Sad|isbn=978-86-7946-079-0|chapter=Rečnik|page=325}} * Richard Guy Condon, Julia Ogina and the Ulukhaktok, Northwest Territories, ''The Northern Copper Inuit'' ({{ISBN|0-8020-0849-6}}) * [http://www.kstrom.net/isk/maps/houses/igloo.html Igloo&nbsp;– the Traditional Arctic Snow Dome] {{refend}} == Vanjske veze == {{Commons|Igloo}} * [http://www.nfb.ca/film/How_to_Build_an_Igloo Watch ''How to Build an Igloo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120041520/http://www.nfb.ca/film/How_to_Build_an_Igloo/ |date=2010-11-20 }} (National Film Board of Canada) * [http://www.benmeadows.com/refinfo/Tips/Article1.htm Building an Igloo, by Hugh McManners] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100619161846/http://www.benmeadows.com/refinfo/Tips/Article1.htm |date=2010-06-19 }} * [http://www.usap.gov/travelAndDeployment/documents/FieldManual-Chapt11SnowShelters.pdf ''Field Manual for the U.S. Antarctic Program'', Chapter 11: "Snow Shelters", pp. 140-145] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060923061005/http://www.usap.gov/travelAndDeployment/documents/FieldManual-Chapt11SnowShelters.pdf |date=2006-09-23 }} * [http://epe.lac-bac.gc.ca/100/205/301/ic/cdc/cape_dorset/dwell1.html Traditional Dwellings: Igloos (1)] (Interview; Library and Archives Canada) * [http://www.thecanadianencyclopedia.com/en/article/igloo/ An article on igloos from ''The Canadian Encyclopedia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104809/http://www.thecanadianencyclopedia.com/en/article/igloo/ |date=2016-03-04 }} * [[wikihow:Build-an-Igloo|How to Build an Igloo]] (wikiHow) {{klica-arhitektura}} [[Kategorija:Kuće]] eh0t1zv8wllsf0szvux7xdjhdnfvhi0 0 4497751 42716213 42574626 2026-11-04T08:52:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716213 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Grechka.jpg|230px|minijatura|desno|Heljdina kaša]] [[Datoteka:Lemon Barley Pilaf.jpg|230px|minijatura|desno|Ječmena kaša]] [[File:William_Hemsley_Porridge.jpg|thumb|William Hemsley (1893)]] '''Kaša''' je [[jelo]] od [[žitarica]], koje se dobije prokuhavanjem [[zrno|zrna]] žitarica. Jede se najviše u Srednjoj i Istočnoj Europi (osobito u [[Rusija|Rusiji]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[Poljska|Poljskoj]]) te u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. U slavenskoj Europi, naziv se odnosi na kašu u cjelini, a može biti od [[heljda|heljde]] ili neke druge žitarice kao što su: [[pšenica]], [[ječam]], [[zob]], [[proso]], [[raž]] i dr.. Kaša je jedno od najstarijih poznatih jela u srednjoeuropskoj i istočnoeuropskoj kuhinji, posljednjih tisuću godina.<ref>Molokhovets, Elena (1998). Classic Russian Cooking.</ref> Kaša se dobije kuhanjem zrna žitarica, može se popeči na [[mast]]i i začiniti. Heljdina kaša ima iznimno visoku biološku vrijednost i iskoristivost [[bjelančevina]]. [[Organizam]] može iskoristiti 74% bjelančevina iz heljde, a ima naročito visok sadržaj [[lizin]]a koji je vrlo bitan za iskoristivost i pretvorbu bjelančevina.<ref>http://www.coolinarika.com/namirnica/heljdina-kasa/ Preuzeto 22. rujna 2014.</ref> Zobena kaša je sastavni dio [[jelovnik]]a mnogobrojnih nutricionista, sportaša i pobornika zdravog načina [[život]]a, jer njene blagodati su mnogobrojne.<ref>http://www.gloria.hr/modastil/gastro/recept-za-najzdraviji-dorucak-zobena-kasa/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924062801/http://www.gloria.hr/modastil/gastro/recept-za-najzdraviji-dorucak-zobena-kasa/ |date=2014-09-24 }} Preuzeto 22. rujna 2014.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin}} * Gert von Paczensky, Anna Dünnebier: ''Kulturgeschichte des Essens und Trinkens'', Orbis, München 1999, {{ISBN|3-572-10047-X}} {{refend}} == Vanjske veze == *{{commons category-inline|Porridges|Porridge}} *{{cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2005/01/05/FDGCPAJ6AM1.DTL|title=Morning comfort / From Irish oatmeal to Chinese congee to Mexican champurrado, every cuisine offers steaming bowls of cereal to stave off winter's chill|last=Bennett|first=Lynne Char|date=5 January 2005|work=San Francisco Chronicle|archive-date=2012-06-17|access-date=2015-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120617224609/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2005/01/05/FDGCPAJ6AM1.DTL|url-status=dead}} [[Kategorija:Hrana]] [[Kategorija:Beloruska kuhinja]] [[Kategorija:Ruska kuhinja]] [[Kategorija:Ukrajinska kuhinja]] [[Kategorija:Poljska kuhinja]] [[Kategorija:Češka kuhinja]] [[Kategorija:Slovačka kuhinja]] [[Kategorija:Litvanska kuhinja]] lfwb266uodgw2jw6vz7rfx6wq5e417i 0 4536493 42716123 42377061 2026-11-03T19:08:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716123 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |sukob=Invazija Indonezije na Istočni Timor |dio=[[Hladni rat|Hladnog rata]] |mjesto=[[Istočni Timor]] |datum= 7. decembar 1975 – 17. jul 1976 |rezultat=indonezijska pobjeda |teritorija=[[Indonezijska okupacija Istočnog Timora|Istočni Timor pripojen Indoneziji]] |strana1={{flag|Indonezija}} * [[Indonezijske nacionalne oružane snage]] |strana2=[[Image:Flag of FRETILIN (East Timor).svg|22px]] [[Istočni Timor]]<br> * [[FRETILIN]] ([[Falintil|FALINTIL]]) podrška: {{flag|Portugal}} |komandant1={{flagicon|Indonezija}} [[Suharto]]<br> {{flagicon|Indonezija}} [[Maraden Panggabean]]<br> {{flagicon|Indonezija}} [[Moerdani|Benny Moerdani]] |komandant2=[[File:FalintilFlag.png|22px|border]] [[Taur Matan Ruak]]<br> [[File:FalintilFlag.png|22px|border]] [[Nino Konis Santana]]†<br> [[File:FalintilFlag.png|22px|border]] [[Ma'huno Bulerek Karathayano ]]{{Surrendered}}<br> [[File:FalintilFlag.png|22px|border]] [[Xanana Gusmão]]{{Surrendered}}<br> [[File:FalintilFlag.png|22px|border]] [[Nicolau dos Reis Lobato]]†<br> [[File:FalintilFlag.png|22px|border]] [[Rogério Lobato]] |snaga1=35.000 vojnika |snaga2=25.000 redovnih vojnika<br> 70.000 pripadnika milicije<br> 5.000 rezervista<br> ukupno 100.000 |gubici1=1000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih<ref>[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB14.1C.GIF Power Kills] R.J. Rummel</ref><ref>Eckhardt, William, in World Military and Social Expenditures 1987–88 (12th ed., 1987) by Ruth Leger Sivard.</ref> |gubici2=90.800 do 202.600 ubijenih i nestalih vojnika i civila<ref>[http://www.cavr-timorleste.org/en/chegaReport.htm „Chega!“-Izvještaj] [[Commission for Reception, Truth and Reconciliation in East Timor|Komisije za prihvat, istinu i pomirenje Istočnog Timora]] (CAVR)</ref> |}} '''Invazija Indonezije na Istočni Timor''' je pokrenuta 7. decembra 1975. godine kada su [[Indonezija|indonežanske]] snage pokrenule oružanu akciju sa ciljem da se u [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]], koji je nedugo prije toga proglasio nezavisnost od [[Portugalski kolonijalni imperijal|kolonijalnog]] [[Portugal]]a, svrgne [[ljevica|ljevičarska]] vlada pokreta [[Freitlin]], odnosno područje Istočnog Timora [[aneksija|anektira]] Indoneziji. Indonezijske snage su relativno brzo ostvarile svoje vojne ciljeve, mada je u brdskoj unutrašnjosti otoka nekoliko mjeseci trajala [[gerila|gerilska]] aktivnost u svrhu otpora osvajačima. Indonezija je svoju vlast nad otokom uspjela konsolidirati 1977. godine uz vojnu i stručnu pomoć [[SAD]], [[UK|Velike Britanije]] i [[Australija|Australije]] koje su je smatrale saveznikom [[Zapadni blok|Zapada]] u [[Hladni rat|Hladnom ratu]]. Sukob je karakterizirala izuzetna brutalnost indonezijskih snaga, dijelom motivirana i vjerskim razlikama, odnosno time da su Indonezijci bili [[sunitski islam|sunitski muslimani]], dok su Istočni Timorci bili [[katoličanstvo|katolici]]. Istočni Timor je ostao pod indonežanskom vlašću sve dok 1999. godine pod međunarodnim pritiskom nije proveden [[referendum]] kojim se većina stanovnika odlučila za nezavisnost. ==Izvori== {{reflist|3}} ==Vanjske veze== * [https://web.archive.org/web/20070824061956/http://cip.cornell.edu/Dienst/UI/1.0/Summarize/seap.indo/1132335834 Indonesian Casualties in East Timor, 1975–1999: Analysis of an Official List.] * [http://www.gendercide.org/case_timor.html Gendercide Watch. Case Study: East Timor (1975–99)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924021358/http://www.gendercide.org/case_timor.html |date=2015-09-24 }} * [https://web.archive.org/web/20050224004036/http://www.solidamor.org/english/content/history/invades.htm History of East Timor – Indonesia invades] * [http://www.copi.com/articles/etimorus.html USING ATROCITIES: U.S. Responsibility for the SLAUGHTERS IN INDONESIA and EAST TIMOR] by Peter Dale Scott, PhD * [http://www.yale.edu/gsp/east_timor/03-263_Ch_09.pdf War, Genocide, and Resistance in East Timor, 1975–99: Comparative Reflections on Cambodia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051106181057/http://www.yale.edu/gsp/east_timor/03-263_Ch_09.pdf |date=2005-11-06 }} by Ben Kiernan [[Kategorija:1975.]] [[Kategorija:Historija Istočnog Timora]] [[Kategorija:Historija Indonezije]] 4thwq4al5d2whwy3ls2mnt0rm5pph8w 0 4538042 42716223 42602531 2026-11-04T09:56:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716223 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:USMC-050716-M-1837P-001.jpg|mini|300px|Kik-boksing]] '''Kik-boks''' (''kickboxing'') je moderan borilački sport koji obuhvaća više sportskih grana - disciplina, a to su: '''Semi contact''' (''Polu kontakt''), '''Light contact''' (''Lagani kontakt''), '''Full contact''' (''Puni kontakt''), '''Low kick''', '''Thai kickboxing''', '''Glazbene forme''' i ''Aero kickboxing. '''Kickboxing''' je nastao na osnovama [[boks]]a, [[karate]]a, [[taekwondo]]a, [[kung fu]]a i drugih više ili manje poznatih orijentalnih ali i zapadnih [[borilački sportovi|borilačkih sportova]]. Osnovni cilj svakoga borca je nadvladati boljom tehnikom, brzinom i snagom svoga protivnika uz maksimalnu sigurnost, toleranciju, poštenje i čast svakog natjecatelja. Jednom riječju, Kickboxing je zapadnjački sport - jedinstven odgovor velikom broju istočnjačkih borilačkih vještina. Prva pravila kickboxinga početkom sedamdesetih je napisao gospodin Mike Anderson - Amerikanac i veliki prijatelj Hrvatske i naših boraca. U '''Kickboxingu''' se koristi maksimalna osobna zaštitna oprema koja se sastoji od kacige (koja pokriva tjeme, bočni dio glave - uši i zatiljak), štitnika za zube, štitnika za prsa (za djevojke), štitnika za genitalije, rukavica (otvorene i zatvorene 10 Oz), štitnika za potkoljenice te papuča (bez đona). Sigurnost svakog natjecatelja je gotovo zajamčena i slobodno se može reći da su povrede u ovom sportu vrlo rijetke, a ako su prisutne onda se najčešće događaju u tvrdim disciplinama full contactu, low kicku i thai kickboxingu i to u profesionalnom dijelu. Najčešće se tu radi o plavicama, a tu su i povrede - ozljede nosa i arkade. Što se "profesionalnih" borbi tiče, radi atraktivnosti, zaštirna oprema je reducirana, pa se u svim disciplinama ne nose kacige i štitnici za potkoljenice. == Polukontakt == Kao što sama [[riječ]] kaže - semi contact - je disciplina u kojoj se dva natjecatelja bore prvenstveno želeći nadvladati protivnika s tehnikom i brzinom. Ovdje snaga nije potrebna. Udarci su strogo kontrolirani (jednakom intenzitetom se zadaje udarac kao što se i povlači ruka ili noga nakon udarca). Kod svakog udarca u dozvoljeno mjesto protivnika, borba se prekida i tri suca određuju bodove, odnosno kretnjom rukom pokazuju koji je borac i koliko osvojio bodova. Bodovi se zbrajaju i pobjednik je onaj koji je osvojio više bodova odnosno zadao više pravilnih udaraca. Svako korištenje snažnih udaraca se kažnjava. Udarci se zadaju rukama i nogama, a dozvoljena područja zadavanja udarca su prednja strana glave i prednja strana trupa. Borba se odvija na [[tatami]]ju (posebna tanka strunjača) ili ponekad na ringu. Natjecatelji su podijeljeni u kadetskoj skupini po težini, a ponegdje i po visini, a u juniorskoj i seniorskoj po težini i natjecanja i skupine su odvojena za natjecateljice i za natjecatelje. == Lagani kontakt == Light contact je vrlo slična disciplina koja se za razliku od semi contacta odvija u kontinuitetu. Sudac ne prekida borbu već tri suca sa strane zapisuju bodove na bodovne listiće i na kraju runde dodjeljuju 10 bodova boljem borcu i 9 bodova slabijem borcu (bodovanje vrlo slično kao u boksu). Svi ostali detalji isti su kao i kod semi contacta - oprema, dozvoljeni udarci i mjesta udaraca. Borba se odvija na tatamiju, ali može i u ringu. Natjecatelji su podijeljeni po težinskim kategorijama, dobnim skupinama i po spolu. == Puni udarac == [[File:2010-02-20-kickboxen-by-RalfR-01.jpg|thumb|Otvoreno prvenstvo Njemačke 2010. godine.]] [[Full contact]] je disciplina u kojoj je za cilj svladati protivnika snagom i jačinom pravilnih udaraca. Dozvoljeni su udarci u ista mjesta kako je i navedeno za semi i light contact, ali se udarci zadaju uz brzinu i tehniku i punom snagom, odakle dolazi i naziv ove discipline. Ako bismo radili usporedbu, onda su udarci isti kao u [[boks]]u, samo što treba dodati i udarce nogom u ista dozvoljena mjesta. Borba se odvija u ringu. Natjecatelji su podijeljeni po težinskim kategorijama. Centralni (ringovni) sudac prvenstveno brine o pravilniosti i regularnosti borbe te sigurnosti boraca, a tri bodovna suca registriraju bodove i na kraju borbe ocjenjuju boljega s 10, a lošijega s 9 bodova. I ovdje su podjele kategorija po dobu, težini i spolu. == Niski udarac == Low Kick je također “tvrda” disciplina i osim uobičajenih udaraca rukama i nogama u prednji dio glave i tijela, dozvoljeni su i udarci nogama po nogama (gornjem dijelu nogu - iznad koljena s prednje, vanjske i unutarnje strane) protivnika punom snagom (boduju se samo udarci po natkoljenici - dok su udarci po potkoljenici kada je protivnikova noga na podu - zabranjeni, a kada je protivnikova noga podignuta, smatra se blokadom). Upravo zbog toga natjecatelji nose kratke hlače. Zaštitna oprema - [[kaciga]], štitnik za [[zub]]e, 10 Oz rukavice, bandaže, suspenzor, štitnici za potkoljenice, zaštitne papuče. U profesionalnom dijelu - ne korsiti se kaciga i štitnici za potkoljenice). Ostali detalji su isti kao i kod full contacta - bodovanje, uloga sudaca, zaštitna oprema. Podjela u težinske kategorije nije ista kao u full contactu. Borba se odvija u ringu. == Thai kickboxing == Ime samo za sebe govori odakle vuče osnovne elemente - iz [[tajland]]skog boksa, naravno uz neka ograničenja u odnosu na puno grublji izvorni tajlandski boks. “Tvrda” disciplina vrlo slična low kicku, ali valja naglasiti da se borba ne prekida ako su borci u aktivnom klinču. Borci imaju mogućnost udaranja svim ručnim tehnikama kao i potkoljenicom i koljenima u glavu, prednji dio tijela, bočni i stražnji - leđa (osim same [[kralježnica|kičme]] protivnika. Dozvoljeno je hvatanje i bacanje protivnika, ali samo preko natkoljenice, nikako uz podizanje protivnika preko kuka kao u [[judo|judu]]. Dozvoljen je udarac zapešćem iz okreta tzv, "round back fist". Svaki pravilan udarac (i ručne i nožne tehnike kao i bacanja i čišćenje) u dozvoljeno mjesto se boduje. Nisu dozvoljeni udarci laktom. Suci i bodovanje jednako je kao i kod full contacta i low kicka. Za razliku od semi - light - full contacta i low kicka, borci u thai kickboxingu ne nose zaštitne papuče. Amateri nose elastični štitnik za potkoljenice sa štitnikom rista, dok profesionalci ne nose nikakve štitnike na nogama, eventualno steznike za zglobove. Danas je thai kickboxing poznatiji kao K-1, što je u stvari nepravilno jer je to naziv jednog natjecanja, danas i sustava natjecanja, a ne discipline kickboxinga, ali čini se da je svima razumljivo. == Glazbene forme == [[Glazba|Glazbene]] forme ili uglazbljene [[kate]], je disciplina u kojoj se natjecatelj “bori” sa zamišljenim protivnikom, a borba simbolizira jedan od poznatih načina i stilova borbe (npr. tvrde - japanske ili meke - kineske borilačke vještine). Međutim, vrlo je važno naglasiti da su kickboxing forme kreativne, slobodne u izvedbi, a nisu kao u drugim borilačkim vještinama strogo definirane. Vrlo karakteristično je da je natjecatelj koncentriran prvenstveno da svojim pravilno izvedenim udarcima i tehnikama stvara dojam protivnika ispred sebe, da je usklađen s glazbom te da je stalno u pokretu i maksimalno uravnotežen. Svojim pokretima natjecatelji vrlo često imitiraju stil ili način borbe pojedinih životinja. Na svjetskim prvenstvima užitak je gledati kako vrhunski natjecatelji prikazuju borbu labuda, majmuna, pijanca, zmije, borbu s više protivnika. Postoje glazbene forme tvrde i meke te s oružjem i bez oružja. Vrlo su atraktivne i vrlo često se prikazuju kao borilački showu pauzama prije navedenih “tvrdih” kickboxing disciplina. Danas se napori usmjeravaju da se u kickboksingu još više napravi razlika od formi postojećih borilačkih vještina, pa tako osnovna karakteristika - sinkronizacija s glazbom postaje imperativ i na taj način se razlikuje od karate i taekwon-do formi (koje nemaju glazbu i strogo su definirane) kao i od wu-shu (thai ci) Mekih ili "soft" formi koje nisu sinkronizirane s glazbom. Suci (5 sudaca) boduju u rasponu od 5 do 10, a boduje se sinkronizacija, broj, težina i složenost izvedenih kickboxing tehnika, koreografija, pravilnost izvedenih udaraca, baratanje s oružjem, ravnoteža, fokusiranost. == Aero kickboxing == Aero kickboxing je najnovija disciplina kickboxinga. Ova disciplina rezultat je zahtjeva velikog broja rekreativaca u zapadnim zemljama koji se više ne žele “tući” u tvrdim disciplinama, primati udarce za koje se dugotrajno treba pripremati već žele svladati osnove borilačkih vještina i uz glazbu plesati tj. izvodeći kretnje u stilu kickboxing udaraca i obrane te izbjegavanja udaraca, "udarati" zamišljenog protivnika. Radi pojašnjenja - ova disciplina je kombinacija kickboxing elemenata s plesom i glazbom odnosno kombinacija je aerobika i elemenata kickboxinga. Izvodi se pojedinačno i grupno. I ovdje je bodovanje kao i kod glazbenih formi, a elementi ocjenjivanja su prvenstveno sinkronizacija s glazbom (glazba mora biti 135-155 bpm-a), ukomponiranost [[aerobik]] i kickboxing elemenata i tehnika, pravilnost, broj i složenost izvedenih kickboxing tehnika, [[koreografija]]. ==Izvršna tijela== {| class="wikitable" border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" valign="top" style="font-size:smaller;" !Governing Body !Website |- |World Association of Kickboxing Organizations (W.A.K.O) |http://www.wakoweb.com |- |- |World amateur Kickboxing Organizations (W.A.S.K.O) |http://www.dovuscu.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090207012813/http://www.dovuscu.com/ |date=2009-02-07 }} |- |- |International Kickboaxing Board of Control (IKBC) |http://www.ikbc.org/ |- |- |The World Kickboxing & Karate Association (W.K.A.) |http://www.kickboxing-wka.co.uk/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170614113347/http://kickboxing-wka.co.uk/ |date=2017-06-14 }} |- |- |World Kickboxing Network (W.K.N.) |http://www.worldkickboxingnetwork.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220309132312/http://www.worldkickboxingnetwork.com/ |date=2022-03-09 }} |- |- |World Kickboxing Union (W.K.U.) |http://www.wku-kickboxing.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101230073551/http://www.wku-kickboxing.com/ |date=2010-12-30 }} |- |- |World Kickboxing Federation (W.K.F.) |http://www.wkfkickboxing.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190605061538/http://www.wkfkickboxing.com/ |date=2019-06-05 }} |- |- |International Kickboxing Federation (IKF) - Prof & Amateur Kickboxing |http://www.ikfkickboxing.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210511043433/http://www.ikfkickboxing.com/ |date=2021-05-11 }} |- |- |World Federation of Kickboxing (WFK) |http://www.wfk-gov.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180520015742/http://www.wfk-gov.com/ |date=2018-05-20 }} |- |- |Professional Kickboxing Association (P.K.A) |http://www.pkakickboxing.com/ |- |} == Literatura == {{refbegin}} *''Muay Thai Kickboxing – The Ultimate Guide to Conditioning, Training and Fighting'', Chad Boykin, 2002, Paladin Press, Boulder, Colorado. {{ISBN|1-58160-320-7}} *''Thai Kickboxing For Beginners'', Peter Belmar, 2006, Lulu Press. {{ISBN|978-1-4116-9983-0}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.croring.com Croring Portal - Dnevno najnovije vijesti iz kickboxing svijeta.] * [http://www.worldkickboxing.net WorldKickboxing.Net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141203144311/http://www.worldkickboxing.net/ |date=2014-12-03 }} – Kickboxing News From All Over the World * [http://www.fighterlegion.com Kickboxing Events] – Worldwide * [http://karate-norris-lewis-wallace.blogspot.com "A History of Full Contact Karate] * [http://www.blackbelt.com "A History of kickboxing"] – « black-belt » * [https://web.archive.org/web/20080331210018/http://www.kickboxing.de/ World Kickboxing Union Deutschland] * [http://www.shorin.de/ Bundesleistungszentrum der WKA] [[Kategorija:Borilačke vještine]] kt6e7xjgi64eexo2ko6xoy4erhsqn3b 0 4542241 42716184 42320569 2026-11-04T02:33:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716184 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime = John Callen |datum_rođenja = {{datum|4|11|1946|god=da}} |mjesto_rođenja = [[Engleska]], [[UK]] |other_names = |zanimanje = glumac, režiser |years_active= |znamenite_uloge = Óin u ''[[Hobit (filmska serija)|Hobit]]'' }} '''Džon Kalen''' ({{Jez-eng|John Callen}}) je [[ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]]-[[Novi Zeland|novozelandski]] [[glumac]], [[reditelj]] i [[umetnik]], rođen [[1946]]. godine u [[London]]u ([[Engleska]]). Najpoznatiji je po ulozi patuljka Oina u filmskoj trilogiji [[Hobit (filmska trilogija)|Hobit]]. == Biografija == Džon Kalen se rodio u jugo-istočnom Londonu. Kada mu je bilo šesnest godina njegova porodica se preselila na [[Novi Zeland]] gde je kasnije i započeo karijeru. Na početku je radio honorarno kao [[novinar]], da bi se posle zaposlio u [[pozorište|pozorištu]] i ubrzo je postao pozorišni [[reditelj]], a retko kad je igrao [[film]]ske uloge. Što se tiče rediteljskog rada na televiziji režisirao je jednu epizodu popularne novozelandske serije [[Ulica Šortlend]], jednu epizodu serije [[Džeksonovo pristanište]], i 8 epizoda televizijske serije [[Pleme (serija)|Pleme]]. [[2010]]. [[Piter Džekson]] mu je ponudio ulogu Oina u njegovom filmu [[Hobit: Neočekivano putovanje]], koju je on prihvatio, i ponovio je u iduća dva nastavka ove [[trilogija|trilogije]].<ref>{{cite web |url=http://www.accesshollywood.com/peter-jackson-announces-hobbit-cast-former-uk-office-star-to-play-bilbo_article_38676 |title=Peter Jackson Announces 'Hobbit' Cast |author=Associated Press |date=21. 10. 2010. |work= |publisher=accesshollywood.com |accessdate=22. 10. 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101024184449/http://www.accesshollywood.com/peter-jackson-announces-hobbit-cast-former-uk-office-star-to-play-bilbo_article_38676 |archive-date=2010-10-24 |url-status=dead}}</ref> Živi u [[Okland]]u već više od dvadeset godina, i oženjen je direktorkom televizije Novi Zeland, Džudi Kalen. == Filmografija == {| class="wikitable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | 1981. || [[Slike (film)|Slike]] || ''Pictures'' || Kejsi |- | 1988. || [[Pošalji gorilu]] || ''Send a Gorrila'' || Kris Din |- | 1994. || [[Ratnik duge]] || ''The Raibow Warrior'' || Dejvid Lang |- | 2000. || [[Pera mira]] || ''The Feathers of Peace'' || Ričard Friman |- | 2007. || [[Čovek koji je izgubio svoju glavu]] || ''The Man Who Lost His Head'' || Najdžel Harison |- | 2012. || [[Hobit: Neočekivano putovanje]] || ''The Hobbit: An Unexpected Journey'' || Oin |- | 2013. || [[Hobit: Šmaugova pustošenja]] || ''The Hobbit: The Desolation of Smaug'' || Oin |- | 2014. || [[Hobit: Tamo i opet natrag]] || ''The Hobbit: There and Back Again'' || Oin |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = John Callen }} * {{IMDb ime|id=0130442|name=Džon Kalen}} {{Lifetime|1946||Callen, John}} [[Kategorija:Novozelandski filmski glumci]] [[Kategorija:Engleski filmski glumci]] [[Kategorija:Novozelandski teatarski režiseri]] 7nnc1yerzjbc6p9te1oxwadm29uhxgx 0 4544726 42716118 42552756 2026-11-03T18:38:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716118 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | naziv = Institut za obrambene studije i analize<br /><small>Institute for Defence Studies and Analyses (IDSA)</small> | slika = IDSA India Logo.jpg | širina_slike = 150px | opis = [[Logo]] organizacije | karta = | mcaption = | osnivanje = {{start date and years ago|1965|11|11|df=y}} | tip = [[trust mozgova]] | svrha = "promicanje nacionalne i međunarodne sigurnosti" | sjedište = Rao Tularam Marg<br />{{flagicon|IND}} [[New Delhi]], [[Indija]] | coords = {{coor dms|28|34|16.32|N|77|8|58.56|E|region:IN|display=inline,title}} | regija_djelovanja = | glavni_organ = | matična_organizacija = | članstvo = 70 | vođa_titula = Direktor | vođa_ime = Jayant Prasad | website = <div class="plainlinksneverexpand">[http://www.idsa.in/ www.idsa.in]</div> }} '''Institut za obrambene studije i analize''' ({{jez-en|Institute for Defence Studies and Analyses}}, [[Akronim|akr.]] '''IDSA''') je [[Indija|indijska]] organizacija odnosno istraživački [[institut]] (ili [[trust mozgova]]) za [[Međunarodni odnosi|međunarodne odnose]], s naglaskom na [[Strategija|strateška]] i [[Nacionalna sigurnost|sigurosna]] pitanja.<ref name="IDSAabout">{{en icon}} {{cite web|author=IDSA|title=About us|publisher=Institute for Defence Studies and Analyses|location=New Delhi|url=http://www.idsa.in/aboutidsa|date=2015|accessdate=1. 11. 2015|archive-date=2015-10-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20151030230653/http://www.idsa.in/aboutidsa}}</ref> Također služi i kao obrazovno-informativni centar za civilno i vojno osoblje indijske vlade.<ref name="IDSAabout"/> Službeni cilj organizacije je distribucija objektivnog obrambenog i sigurosnog znanja, zbog promicanja nacionalne i međunarodne sigurnosti.<ref name="IDSAabout"/> Osnovana je [[11. 11.]] [[1965]]. godine i sjedište joj se nalazi u gradu [[New Delhi]]ju, a financirana je od strane indijskog [[Ministarstvo obrane Indije|ministarstva obrane]].<ref name="IDSAabout"/> Godine [[2014]]. bila je rangirana među sto najutjecajnijih [[Trust mozgova|trustova mozgova]] svijeta, odnosno među 40 vodećih u sferi obrane i nacionalne sigurnosti.<ref>{{en icon}} {{cite book|last=McGann|first=James G.|title=2014 Global Go To Think Tank Index Report|publisher=[[University of Pennsylvania]]|location=Philadelphia, Pennsylvania|url=http://repository.upenn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1008&context=think_tanks|pages=67. i 89|year=2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20181013014334/https://repository.upenn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1008&context=think_tanks|archive-date=2018-10-13|access-date=2015-11-01|url-status=dead}}</ref> Od jula [[2014]]. glavni direktor Instituta za obrambene studije i analize je Jayant Prasad. == Direktori == * Drone Som Dutt (1966–1968) * Krishnaswamy Subrahmanyam (1968–1975) * Padmanabha Ranganath Chari (1975–1980) * Krishnaswamy Subrahmanyam (1980–1987) * Jasjit Singh (1987–2001) * Kasturiranga Santhanam (2001–2004) * Chitrapu Uday Bhaskar (2004–2005) * Narendra Singh Sisodia (2005–2011) * Arvind Gupta (2012–2014) * Jayant Prasad (2014–danas) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://www.idsa.in/ Službene stranice IDSA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251126012815/https://www.idsa.in/ |date=2025-11-26 }} [[Kategorija:Nastanci 1965.]] [[Kategorija:Indijske organizacije]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi]] [[Kategorija:Delhi]] [[Kategorija:Istraživački instituti]] dcpbjm2qq1p2tm9xaf9qkmyneo0gt2j 0 4547656 42716115 42711441 2026-11-03T18:12:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716115 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Accuracy of Navigation Systems.svg|desno|mini|300px|Uporedni pregled preciznosti navigacionih sistema, u praktičnoj primeni]] [[Datoteka:Flight dynamics with text.svg|desno|mini|300px|Kod inercijalnog navigacionog sistema, [[senzor]]i registruju signale od translacije duž sve tri ose i od rotacije, oko njih]] '''Inercijalni navigacioni sistem''' (INS), namenjen je za merenje parametara [[navigacija|navigacije]] objekta u prostoru, sa korišćenjem [[računar]]a i [[senzor]]a. Promene „vektora stanja“ objekta u prostoru, detektuju se sa merenjem njegovog translatornog kretanja ([[akcelerometar|akcelerometrima]]) i rotacije ([[žiroskop]]ima). INS kontinualno preuzima pristigle signale iz senzora, na osnovu njih računa parametre navigacije i upoređuje dobijene rezultate, u odnosu na početno stanje mirovanja objekta, ili na neko novo uzeto referentno stanje. Na taj način kontinualno određuje orijentaciju i [[brzina|brzinu]] objekta (pravac i brzinu kretanja), u realnom vremenu. Parametre kretanja, slobodnog tela u prostoru, određuje bez potrebe za stalnim referentnim poređenjem, u odnosu na sopljno okruženje. Sistem funkcioniše, kao što se objekat kreće, tako što meri kinematske parametre za [[šest stepeni slobode]], tri translacije (duž tri ose) i tri rotacije (oko njih). Koristi se za [[navigacija|navigaciju]] na pokretnim objektima, kao što su [[brod]]ovi, [[avion]]i, [[podmornica|podmornice]], vođene [[raketa|rakete]] i [[svemirske letelice]]. Koncept inercijalnog navigacionog principa zasniva se na merenju [[ubrzanje|ubrzanja]] u translatornom kretanju duž osa i ugaonih brzina, rotacije oko osa. Na osnovu poznate [[masa|mase]] i izmerene sile [[inercija|inercije]] [[računar]] određuje ubrzanje i na osnovu sile precesije ugaonu brzinu. Veliki nedostatak INS su odstupanja u merenju, sa raspoloživim senzorima. U praksi se to prevazilazi sa kombinacijom INS i drugih navigacioh sistema. Na primer, u kombinaciji sa sistemom [[Globalni pozicioni sistem|GPS]], dobijaju se apsolutni podaci položaja svake sekunde, dok sam INS interpolira srednje vrednosti. Sa upotrebom [[Kalmanovog filter]]a, u odgovarajućoj petlji regulisanja greške merenja INS-a, svode se na minimum. Za inercijalni navigacioni sistem, vezani su pojmovi: inercijalna referentna platforma, inercijalni instrument, inercijalna merna jedinica i mnoge druge varijacije naziva. == Generalni pregled == Inercijalni navigacioni sistem poseduje [[računar]], platformu i modul sa [[senzor]]ima: [[akcelerometar|akcelerometrima]], [[žiroskop]]ima ili drugim uređajima za detekciju kretanja. INS odredi svoju početnu poziciju i [[brzina|brzinu]], iz nekog drugog izvora (izmeri je čovek-operator, [[Globalni pozicioni sistem|GPS]] sa [[satelit]]skim prijemnikom, itd), a zatim izračunava svoju poziciju i ažurira brzinu integrisanjem informacija dobijenih od senzora o kretanju. Prednost sistema je u tome što ne zahteva spoljašnje referentne objekte, kako bi se utvrdila sopstvena pozicija, orijentacija i brzina, sa relativnim poređenjem. Sadrži paket senzora, koji u kombinaciji daju informacije za izračunavanje inercilnih sila u tri linearne dimenzije (duž tri ose) i tri ugla rotacije oko tih osa. Specifičnost merenja je u odnosu na meru ubrzanja iz slobodnog pada. U rezultatu merenja uduzima se učešće [[gravitacija|gravitacionog]] ubrzanja, tako da ostaje samo relativno pokretnog objekta. Pored kombinacije akcelerometara u linearnim pravcima i žiroskopa za signale ugaonog kretanja oko osa, sistem poseduje i [[procesor]]sku ploču, memoriju i senzor temperature. Obezbeđen je digitalni interfejs, za konverziju jedinica i primenu modula senzora kalibracije. Pošto INS samo povremeno koristi sponjno referentno poređenje, isti nije imun na greške. Bez obzira što je nezaobilazan u upotrebi za navigaciju sa [[brod]]ovima, [[avion]]ima, [[svemirske letelice|svemirskim letelicama]] i vođenim [[raketa]]ma. [[Žiroskop]]i mere ugaonu brzinu sistema u odnosu na inercijalni referentni okvir. Ako se koristiti orijentacija sistema u odnosu na inercijalni referentni okvir, kao početno stanje i kontinualno integrisanje ugaona brzina, trenutna orijentacija sistema poznata je u svakom trenutku. Brzina se meri preko translatornog ubrzanja sistema u odnosu inercijalni referentni okvir, ali samo u pravcima osa koordinatnog sistema, u kojima samo i mogu biti mereni u odnosu na pokretni sistem (jer su akcelerometri fiksirani u sistemu i rotiraju se zajedno, ali to ne utiče na njihovo merenje). Pored navedenih nedostataka INS ima i prednosti, primer su kod pretovara [[brod]]ova u lukama i kod podmornica u nekim slučajevima. Brodovi povremeno prolaze u lukama pored prepreka, kao što su metalne dizalice i tada je [[Globalni pozicioni sistem|GPS]] signal nejasan. U tim situacijama INS je pouzdaniji. Takođe na podmornicima korišćeni je dodatni [[Globalni pozicioni sistem|GPS]] sonar. Pri potapanju njegove antene u vodu gubi se signal.<ref name="Inercijalna navigacija">[http://www.vectornav.com/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=11#inertial-sensor-market?_kk=inertial%20navigation%20unit&_kt=a8ec4250-7f75-4df2-9a3d-ce7a83da9454 Inercijalna navigacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150606191605/http://www.vectornav.com/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=11#inertial-sensor-market?_kk=inertial%20navigation%20unit&_kt=a8ec4250-7f75-4df2-9a3d-ce7a83da9454 |date=2015-06-06 }}, pristupljeno 30. 11. 2011.</ref><ref name="Inercijalni navigacioni sistem">[http://www.imar-navigation.de/downloads/papers/inertial_navigation_fcrar_2002.pdf Inercijalni navigacioni sistem], pristupljeno 30. 11. 2011.</ref> == Historija == Inercijalni navigacioni sistemi su prvobitno bili razvijeni za navigaciju raketa. Američki pionir raketne tehnike Robert Godard ({{jez-eng|Robert Goddard }}), eksperimentisao je sa elementarnim žiroskopskim sistemima. Njegovi sistemi, bili su od velikog interesa za nemačkog konstruktora [[Verner fon Braun|Vernera fon Brauna]], pred [[Drugi svetski rat]]. Sistem je ušao u širu upotrebu sa pojavom letelica, vođenih raketa, kao i komercijalnih aviona. Početkom Drugog svetskog rata, na raketi [[V-2]] primenjena je varijanta sistema sa kombinacijom dva žiroskopa i akcelerometra za bočno ubrzanje sa jednostavnim analognim računarom za podešavanje [[azimut]]a letelice u letu. Analogni signali iz računara, korišćeni su za pomeranje četiri spoljna krmila na perajima repa, za upravljanje sa letom. Kasnije je tehnologija inercijalnih senzora usavršena u eminentnim institucijama, stvarani su prvi inercijalni navigacioni sistemi. Razvijena tehnologija inercijalnih navigacionih sistema, omogućila je realizaciji veliki programa svemirskog letenja, kao što su program [[Projekat Apolo|Apolo]]. Do pojave MEMS tehnologije, inercijalni senzori sastojali su se od preciznih mehaničkih [[žiroskop]]a i [[akcelerometar]]a.{{efn|MEMS je engleska skraćenica od početnih slova {{jez-eng|Micro-Electro-Mechanical Systems}}, mikro-elektro-mehaničkih sistema. Predstavlja tehnologiju koja u svom najopštijem obliku jeste minijaturizovana mašinska (precizna mehanika), sa elektro-mašinskim elemenatima, koji su napravljeni korišćenjem procesa mikroproizvodnje.<ref>[http://www.mems-exchange.org/MEMS/what-is.html MEMS tehnologija], pristupljeno 30. 11. 2011.</ref><ref>[http://courses.cit.cornell.edu/eceprojectsland/STUDENTPROJ/2007to2008/pae26_jsc59/final.pdf MEMS inercijalni navigacioni sistem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310035725/https://courses.cit.cornell.edu/eceprojectsland/STUDENTPROJ/2007to2008/pae26_jsc59/final.pdf |date=2016-03-10 }}, pristupljeno 30. 11. 2011.</ref>}} Zbog svoje visoke cene, inercijalna tehnologija za detekciju, bila je rezervisana za vrhunske avijacijske aplikacije. Kako je tehnologija inercijalnih senzora MEMS tokom godina sazrela, sa niskim fiksnim cenama čipova, postala je dostupna kao alternativa starijim mehaničkim inercijalnim senzorima. Bez obzira što novi MEMS senzori daju niže ukupne performanse, u odnosu na svoje mehaničke alternative, oni imaju prednost u drastičnom smanjenju zapremine, troškova i u zahtevima za integraciju. Po završetku rata Fon Braun, prešao je Amerikancima. Preneo je oko 500 svojih najboljih projekata raketa. Naučnici su, zajedno sa projektima i prototipovima, prešli u Ameriku. Stigli su u [[Teksas]] [[1945]]. godine, u okviru operacije „spajalica“, a zatim su se preselili u istraživački centar u [[Alabama|Alabami]], [[1950]]. godine, gde su radili na razvoju i istraživanju američkih vojnih programa raketne tehnike. U ranim pedesetim godinama, prošlog veka američka vlada želela je da se oslobodi zavisnosti od nemačkih naučnika, u domenu vojne tehnologije. Među oblastima koje su Amerikanci samostalno razvijali bila je vođena raketa. Tada je doneta odluka za samostalan razvoj rezervnog navigacionog sistema „atlas“, za novu interkontinentalnu [[balistička raketa|balističku raketu]]. Navigacioni sistem „atlas“, trebalo je da bude kombinacija autonomnog navigacionog i komandnog sistema. To je bio početak filozofske polemike, koja u nekim oblastima, ostaje nerešena. Konačno je prevagnula koncepcija [[balistička raketa|balističke rakete]] sa sopstvenim navigacionim sistemom, iz razumljivih tehnoloških razloga. U [[leto]] [[1952]]. godine, započeto je intenzivno istraživanje principa navigacije, zasnovano na računarskim principima i rezultatima. Započet je razvoj algebarskog programskog jezika (MAC), za [[računar IBM 650]], koji je završen i postao operativan u rano [[proleće]] [[1958]]. godine. (MAC) je postao radni „konj“ laboratorije. (MAC) je veoma čitljiv jezik, sa tri linije formata, vektorskom matricom i sa indeksiranim oznakama. Današnji jezik [[Spejs-šatl|Spejs šatla]], direktan je ogranak/potomak od (MAC). Početni navigacioni sistem „delta“, procenjuje razliku položaja objekta od referentne trajektorije. Brzine koje se dobijaju proračunom, koriguju se sa ciljem da se razlika trenutnog položaja i referentne trajektorije postepeno pomera prema nuli. Ovaj matematički pristup u suštini je pouzdan, ali nije prošao kompletan princip zbog nedovoljne preciznosti inercijalnog vođenja i zbog nedostataka tadašnje analogne računarske tehnologije. Problemi, sa kojima se suočavao „delta“ sistem, prevaziđeni su sa uvođenjem „Q sistema“, prvenstveno primenjenim za balističke rakete. Novina je da „Q sistem“ prinudi usmeravanje rakete, saglasno jednačinama kretanja, izraženih preko matrice Q. Matrice Q predstavljaju parcijalne izvode vektora stanja po brzini. Ključna funkcija ovakvog pristupa omogućila je primenu izvoda komponenti vektora stanja kao podatak za oformljenje ulaza u [[automatski pilot|autopilot]], za upravljanje. „Q sistem“ je predstavljen na prvom tehničkom simpozijumu o balističkim raketama, održanom u [[Los Anđeles]]u [[21. jun]]a [[1956]]. godine. Derivacije ovog principa, koriste se i za današnje rakete.<ref name="Inercijalna navigacija"/><ref name="Verner fon Braun (1912—1977)">[http://history.nasa.gov/sputnik/braun.html Verner fon Braun (1912—1977)], pristupljeno 30. 11. 2011.</ref><ref name="Uvod u matematiku i metode astrodinamike">[http://www.globalspec.com/reference/36925/203279/Introduction Uvod u matematiku i metode astrodinamike], pristupljeno 30. 11. 2011.</ref><ref name="Publikacija NASA">[http://adsabs.harvard.edu/abs/1982JGCD....5...97B Publikacija NASA], pristupljeno 30. 11. 2011.</ref><ref name="Mornarička istorija">[http://www.history.navy.mil/colloquia/cch9c.html Mornarička istorija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141227215722/http://www.history.navy.mil/colloquia/cch9c.html |date=2014-12-27 }}, pristupljeno 30. 11. 2011.</ref><ref name="Rakete sa nuklearnom glavom">{{harvnb|MacKenzie|1993|pp=22}}</ref> == Čovekova orijentacija u svemiru == U [[februar]]u [[1961]]. godine, [[NASA]] je sa podugovoračima sklopila ugovore za idejni projekat i proučavanja koncepcije za navigacioni sistem [[Projekat Apolo|Apoloa]]. General motors grupacija, dobila je ukupni ugovor za projektovanje i proizvodnju sistema za vođenje i navigacioni sistem za „Apolo“, za komandni i lunarni modul. Za [[Spejs-šatl|Spejs šatl]], otvorena je petlja (bez povratne informacije) sistem se koristi da vodi šatl od lansiranja do razdvajanja od čvrste veze sa raketnim nosačem. Nakon odvajanja, primarni sistem vođenja šatla dobio je oznaku PEG4. On se zasniva na „Q sistemu“ i poseduje korektorne atribute originalnog „delta sistema“. Navigacioni sistem šatla je pretrpio veliki broj izmena i modifikacija, za poslednjih 30 godina. Međutim, ipak današnji navigacioni sistem za vođenje šatla ima sasvim male razlike od početnog rešenja. U okviru sistema navigacije objekata sa ljudskom posadom, postoji interfejs sa posadom, potreban za navigacioni sistem. U tome kontekstu, rigorozna je selekcija astronauta za korišćenje sistema, mnogo novih timova se formiraju da se obučavaju za upotrebu sistema navigacije, a na kraju izaberu se malobrojni, samo najsposobniji.<ref name="Navigacija za Apolo">[http://web.mit.edu/digitalapollo/Documents/Chapter5/r500.pdf Navigacija za Apolo], pristupljeno 6. 12. 2011.</ref> == Osnovni princip == Polazna tačka je detekcija [[ubrzanje|ubrzanja]] i [[rotacija|rotacije]], pomoću inercijalnih [[senzor]]a. Ubrzanje tela u prostoru, određenog intenziteta i pravca, poznato je preko signala iz senzora. Uzimaju se u određenim trenucima, po „koracima“, pa se u tome procesu i integrišu tokom vremena. Rezultati integracije je [[brzina]], promena položaja <big>s_(t)</big> i ugaona pozicija tela. Promena pređenjnog puta (dužna pozicija) <big>s_(t)</big>, dobija se posle druge integracije signala iz [[akcelerometar|akcelerometra]] (prva daje brzinu). Princip je zasnovan na [[Njutnovi zakoni|Njutnovom zakonu mehanike]], i to: :<math> m\cdot \ {{\ddot{s}}}(t)=m\cdot \;\frac{\text{d}^2 \ {{{s}}}(t)}{\mathit{\text{d}t}^2}=m\cdot \ {a}(t)=\sum _{I}\ {F}^{I} </math> Proračuni ukupnog ubrzanja letelice (uključujući i [[ubrzanje Zemljine teže|gravitaciju zemljine teže]]) mogu biti izvedeni na direktan način. :<math> \frac{\text{d}\text{s}}{\text{d}t} = \text{v}\quad \longmapsto \quad\frac{\text{d}\text{v}}{\text{d}t} = \text{g} +\text{a}_T </math> Sa poznatim početnim uslovima, početna brzina i polazni položaj letelice (ili bilo koga drugog objekta), sledi integracija tokom vremena, između dva trenutka predaje podataka senzora. Isto važi i za ugaone brzine, koje se mogu konvertovati putem utvrđivanja ugaone ''precesije'' senzora (žiroskopa), sa jednostavnom integracijom tokom vremena u ugao nagiba u inercijalnim prostoru. INS daje ukupno simultano merenje šest promenljivih, u tri međusobno ortogonalna pravca u prostoru. Oni se odnose, na tri translatorna [[stepeni slobode (mehanika)|stepena slobode]] sa tri ubrzanja i tri rotacije sa tri ugaone brzine. U poslednjoj jednačini je <math>\ \text{s}</math> položaj letelice, a <math>\ \text{v}</math> vektor brzine u odnosu na inercijalni referentni okvir. [[Vektor]] ubrzanja letelice, definisan je kao posleda razlike između potiska i [[Aerodinamički otpor|otpora]] letelice. [[Vektor]] ukupnog ubrzanja predstavlja zbir <math>\ \text{a}_T</math> i <math>\ \text{g}</math>. Jednostavan [[algoritam]] proračuna položaja i brzine letelice, zasniva se na jednačinama razlika prvog reda, koje imaju oblik: :<math> \ \Delta{\text{v}}_a(t_n) = {\text{v}}_a(t_n)-{\text{v}}_a(t_{n-1})</math> :<math> \ \text{s}(t_n) = \text{s}(t_{n-1}) + \text{v}(t_{n-1})\cdot {\Delta_t} + \frac{1}{2}\cdot {\text{g}}_{n-1}\cdot(\Delta\text{t})^2 + \frac{1}{2}\cdot {\Delta{\text{v}}_a}(t_n)\cdot {\Delta\text{t}} </math> :<math> \ \text{v}(t_n) = \text{v}(t_{n-1}) + {\Delta{\text{v}}_a}(t_n) + \frac{1}{2}\cdot({\text{g}}_n + {\text{g}}_{n-1})\cdot {\Delta\text{t}} </math> Vektor <math>\ {\text{v}}_a</math>, dobijen je integralenjem, bez uzimanja u obzir uticaja komponente sile od gravitacionog ubrzanja. Vektor gravitacije <math>\ {\text{g}}_n</math> je funkcija položaja u vremenu <math>\ {\text{t}}_n</math>. Pošto se brzina ažurira pomoću prosečne vrednosti gravitacije u jednom intervalu za vremenski korak, ovaj metod se naziva „prosečni <math>\ \text{g}</math> metod“. Pažljivom analizom grešaka kretanja letelice u orbiti [[Zemlja|Zemlje]], pokazalo se da ovaj algoritam daje grešku, za pređeni put od 100 m i u brzinu od 0,2&nbsp;m/s, za period leta od 35 minuta, koristeći vremenski korak integracije od 2 sekunde. Poredeći to sa tipičnom greškom akcelerometra, greška od računarskog algoritma je za nekoliko redova veličine manja.<ref name="Navigacija za Apolo"/><ref name="Osnove inercijalne navigacije">[http://www.fas.org/spp/military/program/nav/basicnav.pdf Osnove inercijalne navigacije], pristupljeno 6. 12. 2011.</ref><ref name="Princip rada akcelometra">[http://www.ecs.soton.ac.uk/~mk1/2prin.pdf Princip rada akcelometra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050515100810/http://www.ecs.soton.ac.uk/~mk1/2prin.pdf |date=2005-05-15 }}, pristupljeno 6. 12. 2011.</ref> == Upotreba u avijaciji == Jedan od primera popularnih INS, za komercijalne avione, je „Delko karusel“ ({{jez-eng|Delco Carousel}}), koji je obezbeđivao delimičnu automatizaciju plovidbe u periodu pre nego što je sa kompletnim letom upravljao navigacioni sistem, kao stalni standard. „Delko karusel“ je omogućavao [[pilot]]u vođenje aviona između niza poznatih tačaka, a zatim i za vođenje aviona sa jedne putanje na sledeću, koristeći i instrumente za dopunsko određivanje položaja i brzine aviona. Boing korporacija, naručila je proizvodnju INS „Delko karusel“. [[Dženeral motors]] je određen za projektovanje i proizvonju prvog sistema „Delko karusel“, za prve tipove aviona (B-100, B-200, B-300) i za poznati [[Boing 747|B-747]]. [[Boing 747]] koristi trostruki sistem „Delko karusel“, koji rade paralelno, sa povećanom pouzdanošću. INS „Delko karusel“ i njegovi derivati, kasnije su usvojeni za korišćenje u mnogim drugim komercijalnim i vojnih avionima. [[Američka ratna avijacija]] opremila je prvi vojni avion [[C-141 starlifter]], koji je koristio dvostruki INS „Delko karusel“, zatim [[C-5 galaksija]] koji koristi trostruki sistem, slično kao i [[Boing 747]]. [[Boing KC-135]] flota, opremljena je sa dvostrukim „Delko karusel“ sistemom, koji radi uz pomoć dopler [[radar]]a.<ref>[http://www.mycockpit.org/forums/showthread.php/14633-Delco-Carousel-INS INS „Delko karusel“], pristupljeno 6. 12. 2011.</ref><ref>[http://forum.avsim.net/topic/316964-delco-carousel-iv-a-for-dreamfleet-boeing-727-v22/ „Delko karusel“ na Boingu 727]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristupljeno 6. 12. 2011.</ref><ref>[http://www.skyblueradio.com/modules.php?name=News&file=article&sid=109 „Delko karusel“ IV-A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204111633/http://www.skyblueradio.com/modules.php?name=News&file=article&sid=109 |date=2012-02-04 }}, pristupljeno 6. 12. 2011.</ref> == Detalji inercijalnog navigacionog sistema == [[Datoteka:Centrale-intertielle missile S3 Musee du Bourget P1010652.JPG|desno|mini|250px|Francuski inercijalni navigacioni sistem, za balističku raketu srednjeg dometa S3]] INS poseduje inercijalnu mernu jedinicu, koja meri ugaono i linearno ubrzanje (za proračun promene pozicije), neke jedinice uključuju i žiroskopski element (za održavanje apsolutne ugaone reference). Rotaciju letelice u prostoru meri ugaoni brzinomer. Generalno, postoji barem jedan [[senzor]] za svaku od tri ose: propinjanje (vrh trupa ide gore i dole), skretanje (nos ide levo i desno) i rotacija (u smeru kazaljke na satu ili suprotnom smeru kazaljke na satu, gledano iz kabine). Linearni brzinomer meri ubrzanje letelice, bez doprinosa gravitacije. Budući da se može pomerati duž osa (gore i dole, levo i desno, napred i nazad), postoji linearni akcelerometar za svaku osu. [[Računar]] kontinualno računa trenutni položaj letelice. Prvo, za svaki od šest stepeni slobode (x, y, z i uglove θx, θy, θz), on integriše tokom vremena registrovano [[ubrzanje]], zajedno sa procenom gravitacije, za računanje trenutne brzine. Tada integriše brzinu, da izračuna trenutnu poziciju, tkođe sa integraciom ugaonih brzina određuje uglove položaja tela. Inercijalna navigacija se teško može ostvariti bez računara. Želja za korišćenje inercijalnog navođenja u projektilima, kao projekat „Apolo“ doveo je do pokušaja smanjenja računara. Inercioni navigacioni sistemi, danas se obično kombinuju sa [[satelit]]skim navigacionim sistemom, preko sistema digitalnog filtriranja, sa uvođenjem [[Kalmanov filter|Kalmanovog filtra]]. Inercijalni sistem obezbeđuje kratkoročne podatke, dok satelitski sistem ispravlja akumulirane greške inercijalnih sistema. Inercioni navigacioni sistem koji radi blizu površine [[Zemlja|Zemlje]] mora imati ugrađeno podešavanje, to jest modifikacije elektronskog sistema upravljanja, pa platforma nastavlja da se reperiše na centar Zemlje pri kretanju letelice od mesta do mesta.<ref name="Navigacija za Apolo"/><ref name="Osnove inercijalne navigacije"/><ref name="Princip rada akcelometra"/><ref name=Eshbach>Eshbach's Handbook of Engineering Fundamentals By Ovid W. Eshbach, Byron, str. 9</ref> === Kardanska žiroskopska stabilisana platforma === {{Glavni članak|Žiroskop}} [[Datoteka:Gyroscope_operation.gif|desno|mini|250px|Kardanski mehanizam, sa tri slobodna prstena]] Kod nekih sistema postavljaju se i linearni akcelerometri na stabilisanu platformu, sa kardanskim [[žiroskop]]ima. Kardanski mehanizmi su sklop od tri prstena (vidi desno), svaki sa parom ležaja, pod pravim uglom. Oni omogućuju platformi da se obrće oko sve tri ose rotacije (ili, bolje rečeno, dozvoljava platformi da zadrži istu orijentaciju dok se vozilo okreće oko njega). Na platformi se obično udvajaju [[žiroskop]]i, u funkciji neutralisanja njihove precesije. Precesija je tendencija žiroskopa da se zaokrene pod pravim uglom prema ulaznoj sili poremećaja. Pri ugradnji para žiroskopskopa za jednu osu (iste rotacione inercije i pri istoj brzini obrtanja) pod pravim uglom se neutrališe precesija, a platforma se opire obrtanju. Ovaj sistem dopušta, da se direktno meri precesija na ležajevima kardana, analogna uglovima valjanja, propinjanja i skretanja letelice. Relativno jednostavna električna kola mogu se koristiti za sabiranje linearnih ubrzanja, jer pravci linearnog ubrzanja se ne menjaju. Veliki nedostatak ovog koncepta, što se koriste mnogo skupi precizni mehanički delovi. Ovi sistemi poseduju veliki broj pokretnih delova, koji se habaju ili zaglavljuju, te su prisutni otkazi kardana. Primarno vođenje sistema [[Projekat Apolo|Apolo]] letilice, zasniva se na primeni žiroskopske stabilisane platforme sa tri ose, koji snabdeva računar „Apola“ sa podacima za navigaciju. Manevar je morao biti pažljivo planiran (ograničen) da se izbegne otkaz kardana.<ref>[http://demonstrations.wolfram.com/Gyroscope/ Žiroskop], pristupljeno 12. 12. 2011.</ref><ref>[http://www.ion.org/museum/files/File_2.pdf Pregled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719070631/http://www.ion.org/museum/files/File_2.pdf |date=2011-07-19 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref><ref>[http://www.freepatentsonline.com/4052654.html Žiro stabilizovan inercijalni referentni sistem], pristupljeno 12. 12. 2011.</ref><ref>[http://xenia.media.mit.edu/~verp/projects/smartpen/node7.html Kardanski sistemi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204072231/http://xenia.media.mit.edu/~verp/projects/smartpen/node7.html |date=2012-02-04 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref> === Žiroskopska stabilisana platforma, sa hidrouličkim ležištima === Problem zaglavljivanja mehaničkih ležišta kardanskog sklopa žiroskopa uspešno je prevaziđen sa uvođenjem tečnih ležišta. Sa time su i ograničenja manevra letelice prevaziđena. Zastoj kardana ograničavao je manevrisanje letelice, bilo je korisno da se eliminišu klizni prstenovi i zamene sa slojem tečnosti u ležajevima kardana. Kod njih se osovine kardana naslanjaju na sloj tečnosti umesto na mehanički posredni prsten. Ovi sistemi mogu imati veoma visoku preciznost. Kao i sve žiroskopske stabilisane platforme, ovaj sistem radi dobro sa relativno sporim [[računar]]om, male [[snaga|snage]]. Tečni ležajevi su u stvari tečni jastučići sa otvorima, kroz koje pod pritiskom inertnog gasa (kao što je helijum), sloj ulja sa povećanim pritiskom sprečava direktno mehaničko naleganje osovinice kardana, već ista ''pliva'' na sloju tečnosti. Tečni ležajevi su klizavi, sa smanjenim otporom trenja i sferična kardanska platforma slobodno radi bez mehaničkih otkaza. Obično se postavljaju četiri takva ležaja, u sistemu kardana za podršku pouzdanog rada platforme.<ref>Metallorežuщie stanki: Učebnik / V. Э. Puš, Moskva: Mašinostroenie, [[1986]]. str. 564</ref> === Redni sistemi === Lagani digitalni računari dozvoljavaju sistemu da eliminiše kardanov prsten, stvarajući redni sistem, tako se može zvati jer su njegovi [[senzor]]i jednostano zasebno ''nanizani'' na letelici. Ovo smanjuje troškove, eliminiše zastoj kardana, smanjuje se potreba kalibracije, i povećava pouzdanost uklanjanjem nekih pokretnih delova. Ugaoni opseg senzora zove se opseg žiroskopskog merenja promene ugaone brzine letelice. Redni sistem ima dinamički opseg merenja nekoliko stotina puta veći od kardanskog sistema. To jest, on mora integrisati promene vozila u odnosu na propinjanje, valjanje i skretanje, kao i ukupno kretanje. Kardanski sistemi mogli bi se obično dobro ažurirarati sa opsegom 50–60&nbsp;Hz. Međutim, redni sistemi obično se ažuriraju na oko 2000&nbsp;Hz. Što je veći opseg od potrebnog za maksimalna ugaona merenja bilo koga zahteva za realni žiroskop. Najveće opseg žiroskopa, obezbeđuju [[laser]]ski interferometri. Ažuriranja uključenih podataka u [[algoritam]] navigacije, previše su složena da bi se moglo izvesti precizno to izvođenje, sem sa digitalnom elektronikom. Međutim, na sreću su digitalni računari sada toliko jeftini i brzi, da se žiroskopski sistemi, sada praktično koriste i proizvede, masovno. Lunarni modul [[Projekat Apolo|Apola]] koristi redni sistem, kao rezervnu opciju. Danas se najčešće koriste redni sistemi u komercijalnoj i taktičkoj primeni (avioni, rakete, itd.) Međutim, oni još uvek nisu rasprostranjeni u aplikacijama gde se traži potrebna vrhunska tačnost (kao što su podmornice za navigaciju ili strateško vođenje raketa).<ref>[http://xenia.media.mit.edu/~verp/projects/smartpen/node8.html Redni sistemi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214023126/http://xenia.media.mit.edu/~verp/projects/smartpen/node8.html |date=2009-02-14 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref><ref>[http://xenia.media.mit.edu/~verp/projects/smartpen/node9.html#SECTION00323000000000000000 Prednosti i nedostaci kardanskih i rednih sistema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204072249/http://xenia.media.mit.edu/~verp/projects/smartpen/node9.html#SECTION00323000000000000000 |date=2012-02-04 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref> === Oblik baznog poravnanja === Orijentacija sistema žiroskopa može se ponekad jednostavno ustanoviti na osnovu njegove istorije pozicije (npr. u odnosu na [[Globalni pozicioni sistem|GPS]]). Ovo je posebno slučaj sa avionima i [[automobil]]ima, pri čemu [[vektor]] brzine obično podrazumeva orijentaciju trupa, odnosno karoserije. Na primer, poremećaj u pokretu je proces, kada se avion kreće, u [[vazduh]]u ili na Zemlji. Ovo se ustanovljava korišćenjem [[Globalni pozicioni sistem|GPSa]] i inercijalnom logičkom proverom, čime se omogućava komercijalni integritet uslova podataka koje moraju ispuniti. Ovaj proces je FAA sertifikat (međunarodni avijacijski propis), da se povrati na čist ekvivalent stacionarnih performansi INS i uskladi procedura za civilni let, u vremenskom periodu trajanja, do 18 sati.<ref>[http://www.honeywell.com/sites/servlet/com.merx.npoint.servlets.DocumentServlet?docid=D1A8786B5-5658-438B-AB93-7B37E787F29A GPS u funkciji civilne navigacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927202708/http://www.honeywell.com/sites/servlet/com.merx.npoint.servlets.DocumentServlet?docid=D1A8786B5-5658-438B-AB93-7B37E787F29A |date=2007-09-27 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref> === Laserski žiroskop === {{Glavni članak|Laserski žiroskop}} [[Datoteka:RLGschematisch.PNG|desno|mini|250px|Šema rama laserskog žiroskopa]] Prsten laserskog žiroskopa deli snop laserske svetlosti u dva dela, u suprotnim smerovima, kroz uske tunele u zatvorenom optičkom kružnom putovanju po obodu bloka trouglastih temperaturno stabilnih slojeva stakla sa odrazom ogledala postavljenim u svakom uglu trougla (vidi sliku desno). Kada žiroskop rotira, u nekom ugaonom delu, rastojanje koje svaki zrak pređe za različiti kraći put, biće suprotan od rotacije. Tada se laserski snopovi fazno diferenciraju. Faza pri pomeranju između dva snopa, može se meriti interferometrom, a razlika je proporcionalna brzini rotacije. Prsten laserskog žiroskopa pruža odlične performanse po nižoj ceni i sa većom pouzdanošću, nego što je to ostvarljivo sa mehaničkim žiroskopom, koji je po svojoj prirodi složeniji i sklon kvarovima. Iako prsten laserskog žiroskopa pruža veoma elegantno rešenje za merenje ugaonih vrednosti, čini jedan značajan problem, pošto na niskim vrednostima frekvencije se pojavljuje „zaključavanje“ između dva suprotna snopa. U praksi, pri niskim vrednostima rotacije, izlazna frekvencija može pasti na nulu nakon toga zaostalo rasipanje izaziva zonu pokrivanja, u kojoj se međusobno zraci sinhronizuju i spajaju se. Ovo je poznato kao „zaključavanje“, ili „blokada lasera“. Rezultat je da tada nema promene u obrascu mešanja, a samim tim ni mogućnosti merenja. Da bi se to izbeglo, ili otključalo kontra rotirajuće svetlo snopa, žiroskopi ili imaju nezavisne putanje svetlosti za dva pravca (tada je izbegnuta ta pojava), ili je laserski žiroskop postavljen na piezo-električni vibracioni pokretač, koji ga brzo vibrira. Tada se laserski prsten brzo pomera napred i nazad i sa njegovim ulazom, kroz prevodnicu u regionu, razdveje se svetlosni talasi. Ovaj rincip „mućkalice“ je najprecizniji, pošto oba svetlosna snopa koriste potpuno isti put.<ref>[http://www.mech.gla.ac.uk/~sharpj/lectures/lasers/notes/laser_gyro.pdf Laserski žiroskop] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040611190526/http://www.mech.gla.ac.uk/%7Esharpj/lectures/lasers/notes/laser_gyro.pdf |date=2004-06-11 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref><ref>[http://honeywellringlasergyro.com Digitalni laserski žiroskop] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140529145426/http://honeywellringlasergyro.com/ |date=2014-05-29 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref><ref>[http://www.es.northropgrumman.com/media/whitepapers/assets/Multioscillator_Ring_Laser_Gyr.pdf Multioscilator laserskog žiroskopa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120706140636/http://www.es.northropgrumman.com/media/whitepapers/assets/Multioscillator_Ring_Laser_Gyr.pdf |date=2012-07-06 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref> === Akcelometar sa klatnom === [[Datoteka:Pendular accel.svg|desno|mini|250px|Princip otvorene petlje akcelerometra. Ubrzanje u smeru na gore izaziva masu da se kreće na dole, pod dejstvom inercijalne sile]] Osnova, „otvorenog kola“ [[akcelerometar|akcelerometra]], sastoji se od [[masa|mase]] vezane za [[opruga|oprugu]]. Masi je ograničeno kretanje, u skladu sa karakteristikama opruge. Ubrzanje, usled sile inercije, izaziva težnju da masa zaostane. To zaostajanje je joj omogućava elastična opruga. Intenzitet ubrzanja, izvodi se iz vrednosti ugiba opruge, to jest dužini zaostajanja mase, što zavisi od veličini mase i krutosti opruge (smatra se konstanta). Sistem mora biti prigušen da bi se izbegle oscilacije. Stabilizuja sistema, postiže sa ugradnjom prigušivača. [[Akcelerometar]] sa [[zatvorena petlja|zatvorenom petljom]] postiže bolje performanse. Poseduje [[Povratna sprega|povratnu spregu]], pomoću koje se poništava ugib opruge, pa se masa skoro drži u stacionarnom stanju pri dejstvu ubrzanja. Kad god se masa pomeri, povratna sprega generiše suprotnu silu na masu, poništavajući njeno pomeranje. Generiše se elektromagnetna sila sa električnim kalemom (magnetom) istog intenziteta, a suprotnog smera, u odnosu na izaszvanu [[Inercija|silu inercije]] sa ubrzanjem. Ovde se vrednost ubrzanja određuje od iznosa negativne elektromagnetne sile, odnosno potrebne jačine struje za napajanje elektromagneta. Pošto se masa skoro ne pomera, nelinearnost krutosti opruge, njen histerezis i karakteristike sistema prigušenja su znatno smanjenog uticaja na merenje ubrzanja. Pored toga, ovaj akcelerometar omogućava povećanu propusnu moć, izbegnut je problem [[električna rezonanca|rezonance]], sa aspekta poklapanja prinudnih i sopstvenih učestanosti, te nije uslovljeno kroz projekat njihovo međusobno udaljavanje. Vrednosti ubrzanja, bez obzira na vrstu kola regulisanja, određuju se lako sa proračunom, a konačno sa merenjem i podešavanjem. Obe vrste akcelometra, proizvode se kao integrisani mikro-mašinski elementi, u [[silicijum]]skom [[čip]]u.<ref>[http://www.patentgenius.com/patent/4939935.html Akcelometar sa klatnom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210507002407/http://www.patentgenius.com/patent/4939935.html |date=2021-05-07 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref><ref>[http://xenia.media.mit.edu/~verp/projects/smartpen/node43.html#485 Vibracioni akcelometar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809053019/http://xenia.media.mit.edu/~verp/projects/smartpen/node43.html#485 |date=2011-08-09 }}, pristupljeno 12. 12. 2011.</ref> == Metodologija u avijaciji == [[Datoteka:ECEF ENU Longitude Latitude relationships.svg|desno|mini|250px|Geografski koordinatni sistem u [[Avijacija|avijaciji]], istok–sever–gore (ENU)]] U [[Avijacija|avijaciji]] se usvaja geografski koordinatni sistem, za predstavljanje vektora stanja u navigaciji. Princip izbora koordinatnog sistema, obično se zasniva na činjenici da je [[avion]] centar [[gravitacija|gravitacije]]. Sastoji se iz tri podatka: jedan predstavlja poziciju duž severne ose, drugi duž istočne ose, a treći parametar predstavlja vertikalni položaj letelice (visinu). U međunarodnoj terminilogiji, ovaj sistem je poznat kao {{jez-eng|North east down}}, skraćeno NED (vidi sliku desno). Ovaj okvir se naziva lokalni nivo referentnog okvira. NED se kreće oko površine Zemlje, zajedno sa referentnom platformom. U okviru navigacije, definiše se koordiniratni okvir, koji je referentno fiksiran sa pozicijom centra zemlje, kao za <big>'''z'''</big> osu kroz severni pol, <big>'''x'''</big> osu kroz Griničov meridijan, i <big>'''y'''</big> osa da završi koordinatni sistem, po pravilu „desnorukog okvira“. Referentni centar se poklapa sa centrom Zemlje. Tada Zemlja predstavlja fiksni okvir ({{jez-eng|earth-centered, earth-fixed}}), te se koristi skraćenica ECEF. Transformacijom ECEF, okvir NED definiše geografsku širinu i dužinu. Sistem jednačina, koji definiše navigaciju, sadrži rezultate mererenja linearnih i ugaonih vrednosti inercije iz [[senzor]]a letelice, u odnosu na inercijalni okvir. Odnosno, izračunava konačno stanje i poziciju u referentnom okviru NED, u odnosu na centar Zemlje. Gde je: <math>\ \text{f}</math> specifična sila, <math>\ \omega </math> je ugaona brzina, <math>\ \text{a} </math> je ubrzanje, '''R''' je pozicija, <math> \dot R </math> i <math> \ V </math> su brzine, <math>\ \Omega </math> je ugaona brzina zemlje, <math>\ \text{g} </math> je ubrzanje usled gravitacije, <math>\ \Phi,\ \lambda</math> i '''H''' su NED parametri lokacije. Indeksi '''E''', '''I''' i '''B''' predstavljaju promenljive u odnosu na centar Zemlje, inercijalno ili referentno telo, u nizu, a <math>\ \text{C} </math> je transformacija u referentnom okviru. [[Žiroskop]]i i [[akcelerometar|akcelerometri]] brzo mere ugaonu brzinu i linearno ubrzanje tela, u odnosu na inercijalni okvir. Integrisanjem ugaone brzine, za letelicu, dobijene sa transformacijom <math>\ \Complex^B_I</math>. Inverzija ove transformacije se koristi za specifičnu silu rotiranja koordinata. Ponovo dodavanje gravitacije daje ubrzanje tela u odnosu na prostor. Integralni deo ovog pojma je vreme, to jest brzina promene položaja u odnosu na vektor prostora. (Ovo nije za navigaciju brzina. Definisana brzina za navigaciju, u odnosu na koordinatni okvir, kada je isti fiksiran za zemlju. To je „zemaljska navigacija“). Korekcija ovog pojma za rotacione efekte za dobijanje ECEF brzine, data je principijelno prikazano na slici. Drugi integral ubrzanja daje poziciju vektora u koordinatama. Rotirajući ovaj vektor inercijalnog položajja za ECEF transformacije <math>\ \Complex^E_I</math>, koje se dobiju integracijom vrednosti za zemlju. Ostatak navigacione solucije ide da se, ECEF pozicija vektora pretvara u geografsku širinu, dužinu i visinu. Oni se koriste za matricu transformacije, između ECEF i okvira inercije za NED, <math>\ \Complex^N_E</math>. Tada se transformacije <math>\ \Complex^B_I</math>, <math>\ \Complex^E_I</math> i <math>\ \Complex^N_E</math> kombinuju, za formiranje NED parametara za telo, preko transformacije <math>\ \Complex^B_N</math>.<ref name="Osnove inercijalne navigacije"/> [[Datoteka:Rotirajući sferni zemljin navigator.png|centar|650px]] <center>Rotirajući sferni zemljin navigator</center> == Greške == Svi inercijalni navigacioni sistemi skloni su unošenju odstupanja, od tačnih rezultata. Male greške u merenju [[ubrzanje|ubrzanja]] i ugaone brzine, integrišu se u progresivno uvećavanje greške parametara navigacije. Primenjeni princip određivanja novog položaja, u odnosu na prethodni, računato u koracima merenja i sa proračunima na osnovu trenutno pristiglog signala o translatornom ubrzanju i ugaonoj brzini, u odnosu na sve tri ose koordinatnog sistema, stalno dodaje sistemsku grešku u konačan rezultat. Greške se uvećavaju kumulativno, u odnosu na početno stanje, po istoj stopi, kao kao što se obnavlja proces merenja i proračuna. Zbog ove karakteristike neophodno je prikazani položaj povremeno korigovati, sa referentnim podatkom sa nekog drugog sistema navigacije. Odstupanje od tačnog položaja objekta, sa navigacijom sa INS-om, u rezultujućem iznosu, je prosečno manje u pređenom putu od 1,1&nbsp;km, a u promeni pravca, desetak stepeni, za sat rada sistema. Shodno tome, inercijalni navigacioni sistem, obično se koristi u kombinaciji sa drugim nekim sistemom, obezbeđujući viši stepen tačnosti nego što je to moguće uz korišćenje bilo kog samostalno. Na primer, ako je, u terenskoj upotrebi, inercijalno praćena brzina, povremeno ažurirana na nulu, sa zaustavljanjem objekta kretanja (na tlu), pozicija će ostati precizna za duže vreme. Često se koristi ta takozvana nulta brzina ažuriranja. Teorija opšte kontrole, posebno Kalmanovo filtriranje, obezbeđuje teorijski okvir za kombinovanje informacija od strane senzora raznih vrsta. Jedan od najčešćih alternativnih senzora je satelitski navigacioni radio kao što je [[Globalni pozicioni sistem|GPS]]. Pravilnim kombinovanjem informacije iz INS-a i [[Globalni pozicioni sistem|GPS]], dobijen je sistem [[Globalni pozicioni sistem|GPS]] / INS, sa kojim se stabilizuje pojava grešaka u položaju lokacije i u brzini objekta kretanja. Osim toga, INS se može koristiti kao kratkoročno sredstvo, dok su nedostupni [[Globalni pozicioni sistem|GPS]] signali, na primer kada [[vozilo]] prolazi kroz [[tunel]]. [[Kalmanov filter]] (KF), veoma je djelotvorni stohastički procenjivač (sudija) u navigaciji. On je optimalna kombinacija, u smislu minimizacije varijacija odstupanja, između vrednosti prethodnih parametara i trenutnih stvarnih. On je izuzetno efikasan i svestran u proceduri ujedinjenja „bučnih“ signala senzora, za procenu stanja sistema sa neizvesnom dinamikom. U „bučne“ izlaze (signale) senzora uključuju se i izlazi iz GPS i INS. U stanje sistema može da se uključi položaj, brzina i dinamika aviona. Neizvesna dinamika uključuje i nepredvidive poremećaje parametara senzorskih signala ili poremećaje izazvane od [[pilot]]a ili spoljnih poremećaja (kao što je udar vetra). Kalmanov filter, koristi se za procenu greške uvedene u sistem zbog grešaka žiroskopa i akcelerometra. Ove greške su u formi vektora stanja <math> \ x_k </math>, a izmerene vrednosti vektora stanja sa GPS oblika <math> \ z </math>. Greške, uz pomoć GPS sistema u petlji regulacije „sprega-unapred“, sa uključenim Kalmanovim filterom u njoj, teže nultim vrednostima.<ref name="Inercijalna navigacija"/><ref name="Inercijalni navigacioni sistem"/><ref name="Integracija inercijalnog navigacionog sistema i [[Globalni pozicioni sistem|GPS]]">[http://vikaskumar.org/ddp/vikas-ddp.pdf Integracija inercijalnog navigacionog sistema i [[Globalni pozicioni sistem|GPS]]], pristupljeno 30. 11. 2011.</ref> == Povezano == * [[Radar]] * [[Globalni pozicioni sistem|GPS]] * [[Žiroskop]] == Napomene == {{notelist|group=lower-alpha}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=MacKenzie|first=Donald A.|title=Inventing Accuracy: A Historical Sociology of Nuclear Missile Guidance|url=http://books.google.com/books?id=QymEXZIWEe8C&pg=PA22|year=1993|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-63147-1|pages=22-}} == Vanjske veze == * [http://pdf.aiaa.org/jaPreview/JGCD/1982/PVJAPRE19761.pdf Space guidance evolution]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite journal |author=A.D. King |year=1998 |title=Inertial Navigation – Forty Years of Evolution |journal=GEC Review |publisher=[[General Electric Company]] |volume=13 |issue=3 |pages=140-149 |url=http://www.imar-navigation.de/downloads/papers/inertial_navigation_introduction.pdf }} * [http://www.media.mit.edu/resenv/classes/MAS836/Inertialnotes/DraperOverview.pdf Overview of inertial instrument types] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060702160632/http://www.media.mit.edu/resenv/classes/MAS836/Inertialnotes/DraperOverview.pdf |date=2006-07-02 }} * [http://www.ixsea.com/en/technology/1/fog.html From Inertial Navigation technology to equipments - IXSEA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305145401/http://www.ixsea.com/en/technology/1/fog.html |date=2012-03-05 }} [http://www.ixsea.com/pdf/ixsea-fog.pdf (publication)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305145407/http://www.ixsea.com/pdf/ixsea-fog.pdf |date=2012-03-05 }} * [http://www.google.rs/search?q=Inertial+navigation+system&hl=en&client=firefox-a&hs=zdl&rls=org.mozilla:en-US:official&prmd=imvnsb&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=W5LSTtSsIsX3sgaZ_aHMAg&ved=0CIEBELAE&biw=1204&bih=732 Razne aplikacije] * {{Cite book |ref= harv|last=Cuesta|first=Jorge García de la|title=Aviation Terminology: Terminología Aeronáutica: English-Spanish, Spanish-English Aeronautical Dictionary = Diccionario Aeronáutico Inglés-Español, Español-Inglés|url=http://books.google.com/books?id=hx1TcFb8YrIC|year=2003|publisher=Ediciones Díaz de Santos|isbn=978-84-7978-579-6}} * [http://www.microstrain.com/inertial/3dm-gx3-45?gclid=CJCf0_nJ16wCFcWCDgodc3JfpQ Minijaturni GPS pomognut sa inercijalnim navigacionim sistemom] * [http://www.electronic-engineering.ch/study/ins/ins.html Jeftine inercijalni navigacioni sistem] * [http://www.whirlybird.in/ins.html Jeftine aplikacije INS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127190740/http://www.whirlybird.in/ins.html |date=2011-11-27 }} [[Kategorija:Mjerni instrumenti]] [[Kategorija:Navigacija]] spe8fw7lqim8wigubr2gbmbckr3xou9 0 4548456 42716205 42404757 2026-11-04T07:47:26Z Amherst99 14664 /* */ 42716205 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Orbitalaltitudes.jpg|mini|400px|Dijagram Zemljinih orbita]] '''Srednja Zemljina orbita''' ili '''MEO''' (iz {{jez-en|medium Earth orbit}}), je Zemljina orbita koja se nalazi između [[Niska Zemljina orbita|niske Zemljine orbite]] koja se završava na 2000&nbsp;km i [[Geostacionarna orbita|geostacionarne Zemljine orbite]] koja počinje na 35.786&nbsp;km.<ref name="MEOnasa">Nicholas L. Johnson: [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20100007939.pdf IAC-10-A6.4.1 ''Medium Earth Orbits: Is there a need for a third protected region?''] (Chief Scientist for Orbital Debris), [[NASA]], Houston, Texas, USA</ref> == Sateliti u srednjoj Zemljinoj orbiti == Sateliti koji kruže u ovoj orbiti se često nazivaju MEO sateliti.<ref name="wisegeek">[http://www.wisegeek.com/what-is-a-medium-earth-orbit-satellite.htm What is a Medium Earth Orbit Satellite?]</ref> Prvi satelit u srednjoj Zemljinoj orbiti je [[Explorer 1]] lansiran [[1958]]. od strane [[SAD]], kružio je na visini od oko 2500&nbsp;km.<ref name="MEOnasa"/> Prvi komunikacioni satelit [[Telstar]] lansiran je [[1962]]. godine, i njime je napravljen prvi satelitski prenos slike, prvi satelitski poziv, i prvo slanje telefaksom, orbita satelita je 2,5 sata a visina 5500&nbsp;km.<ref name="wisegeek"/> Tokom [[1960-ih]] godina, SAD su stvorile MIDAS sistem, koji se sastojao od 12 satelita koji su leteli na visini od 3500&nbsp;km, i služili su da upozore na eventualni napad [[Interkontinentalna balistička raketa|interkontinentalnim balističkim raketama]].<ref name="MEOnasa"/> Danas se u srednjoj Zemljinoj orbiti nalaze sledeći navigacioni sistemi: američki [[GPS]] na visini od 20.300 [[km]], ruski [[GLONASS]] na visini od 19.100&nbsp;km, kineski [[Beidou]], na visini od 21.500&nbsp;km, i evropski [[Galileo]] na visini od 23.200&nbsp;km.<ref name="MEOnasa"/> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Zemljine orbite]] lm3hm7qaes8ea99kwj5qrka8mbactk6 0 4551526 42716219 42557386 2026-11-04T09:18:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar |ime = Ken Hensley |slika = Uriah_heep_01041977_01_300.jpg |ime_po_rođenju = Kenneth William David Hensley |datum_rođenja = {{birth date and age|df=yes|1945|8|24}} |žanr = [[Rock and Roll|Rock]], [[Heavy Metal]] |zanimanje = [[pjevač]], [[kompozitor]] |tip = solo_pjevač |povezani_izvođači = [[Uriah Heep]] |period = [[1965]]- danas |mesto_rođenja = [[London|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |label = [[Bronze Records|Bronze]] |instrument = {{Hlist | [[Vokali]] | [[klavijature]] | [[gitara]]}} |URL = http://ken-hensley.com/ }} '''Kenneth William David Hensley''' ([[London]], [[24. kolovoza]] [[1945.]]), je engleski pjevač-tekstopisac, multi-instrumentalist i [[producent]], najpoznatiji po svom radu sa sastavom [[Uriah Heep]] tijekom [[1970]]-ih. <ref>{{cite web|url={{Allmusic|class=artist|id=p18221|pure_url=yes}}|title=Biography: Ken Hensley|last=Ankeny|first=Jason|publisher=[[All Media Guide|AMG]]|accessdate=11 May 2010}}</ref> == Diskografija == === S grupom [[Uriah Heep]] === === Studijski albumi === * ''...Very 'Eavy ...Very 'Umble'' (1970.) * ''Salisbury'' (1971.) * ''Look at Yourself'' (1971.) * ''Demons and Wizards'' (1972.) * ''The Magician's Birthday'' (1972.) * ''Sweet Freedom'' (1973.) * ''Wonderworld'' (1974.) * ''Return to Fantasy'' (1975.) * ''High and Mighty'' (1976.) * ''Firefly'' (1977.) * ''Innocent Victim'' (1977.) * ''Fallen Angel'' (1978.) * Conquest(1980) == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{commons category|Ken Hensley}} * [http://www.ken-hensley.com/ Ken Hensley official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120312174414/http://www.ken-hensley.com/ |date=2012-03-12 }} * [http://www.moreheep.com/ Official website for pre-1986 Uriah Heep] * [http://www.uriah-heep.com/ Uriah Heep official website] * [http://heep-made-in-france.actifforum.com/forum/ Uriah Heep France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110817191255/http://heep-made-in-france.actifforum.com/forum/ |date=2011-08-17 }} * [https://web.archive.org/web/20130525090211/http://www.travellersintime.com/ Official US Uriah Heep fan website] * [http://my.en.com/~uheep/ "England's Own Uriah Heep" fan website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050313224851/http://my.en.com/~uheep/ |date=2005-03-13 }} * [http://members.home.nl/uriahheep/index3.htm Netherlands Uriah Heep fan website] * [http://www.metalmanagement.nettlab.com/Ken%20Hensley.htm A biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060224003053/http://www.metalmanagement.nettlab.com/Ken%20Hensley.htm |date=2006-02-24 }} * {{YouTube|eC0QCuD1pCY|Interview with Ken Hensley October 2011}} * [http://www.tonirowland.com/ Toni Rowland Official Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071020181804/http://tonirowland.com/ |date=2007-10-20 }} {{Lifetime|1945||Hensley, Ken}} [[Kategorija:Engleski rock muzičari]] [[Kategorija:Engleski heavy metal muzičari]] [[Kategorija:Engleski multiinstrumentalisti]] [[Kategorija:Engleski rock gitaristi]] [[Kategorija:Engleski heavy metal gitaristi]] [[Kategorija:Klavijaturisti]] [[Kategorija:Progresivni rock]] l4uptdopn642bntltl4u3s9ca1ug9nt 0 4562595 42716230 42402890 2026-11-04T10:41:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716230 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kiskunhalas | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Kiskunhalas kórház Hírnök.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike= | slika_zastava=Flag of Kiskunhalas.svg | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =HUN Kiskunhalas Címer.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Mađarska | širina-stupnjevi =46 | širina-minute =25 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =19 | dužina-minute =29 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Mađarska}} | lokacija1_ime =[[Županije u Mađarskoj|Županija]] | lokacija1_info =[[Bács-Kiskun]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Róbert Fülöp | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 227.59 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2015]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =27,714<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća = 121.8 stan./[[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = 6400 | pozivni_broj=077 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.kiskunhalas.hu/ www.kiskunhalas] | bilješke = }} '''Kiskunhalas''' čita se ''Kiškunhalaš'' ([[hrvatski]]: ''Olaš'', [[njemački]]: ''Hallasch'') je [[grad]] na [[jug]]u [[Mađarska|Mađarske]] od 27,714 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-bacskiskun.php | title =Hungary: Bács-Kiskun | accessdate = 14. 05. 2016. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Bács-Kiskun|Županiju Bács-Kiskun]]. == Geografija == Kiskunhalas leži na najvišoj točci [[Kanal Dunav – Tisa – Dunav|Kanala Dunav – Tisa – Dunav]], udaljen 63 [[km]] [[jugozapad]]no od [[Kecskemét]]a, 148 [[km]] [[jug|južno]] od [[Budimpešta|Budimpešte]] i 56&nbsp;km [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Baja|Baje]]. ==Historija== Kiskunhalas je prvi put dokumentiran [[1347]]. Za [[Osmanlije|osmanske]] okupacije dvaput su ga opljačkali i palili [[Tatari]] ([[1566]]. i[[1596]]). Mjesto je toliko opustilo, da je početkom [[17. vijek]]a, [[kolonizacija|kolonizirano]] novim stanovnicima Među stanovnicima Kiskunhalasa se raširio [[protestantizam]], pa je [[1754]] kažnjen tako da mu je oduzet položaj [[glavni grad|administrativnog centra]] [[Mala Kumanija|Male Kumanije]] koji je dotada imao. Tokom [[19. vijek]]a počeo se [[industrija]]lizirati pa je [[1872]]. dobio [[gradska prava|status grada]]. == Pobratimski gradovi == * {{flag|Rumunjska}}, [[Sfântu Gheorghe]] * {{flag|Srbija}}, [[Subotica]] * {{flag|Srbija}}, [[Kanjiža]] * {{flag|Njemačka}}, [[Kronach]] * {{flag|Poljska}}, [[Nowy Sącz]] * {{flag|Mađarska}}, [[Hódmezővásárhely]] * {{flag|Letonija}}, [[Aizkrauklė]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Kiskunhalas}} * [https://web.archive.org/web/20201127081941/http://www.kiskunhalas.hu/ ''Službene stranice Kiskunhalasa''] {{hu icon}} [[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]] [[Kategorija:Naselja u Županiji Bač-Kiškun]] {{geog-stub}} ccq5d97lzulgyd8721uikzgsvwehs7c 0 4569702 42716102 42680515 2026-11-03T16:26:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716102 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Igor Marojević | slika = IGOR MAROJEVIĆ U BUDIMPEŠTI.jpg | širina_slike = | opis = Kao gost festivala Pesttext'21. | datum_rođenja = {{Birth date and age|1968|07|12|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Vrbas]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = | jezik = | nacionalnost = | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Šnit'' * ''Beograđanke'' * ''Ostaci sveta'' * ''Sve za lepotu'' </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} '''Igor Marojević''' ([[Vrbas]], [[1968]]), srpski književnik. == Biografija == Igor Marojević je rođen 12. 7. 1968. godine u vojvođanskom gradu [[Vrbas]]u. Studirao je [[srpskohrvatski jezik]] i [[jugoslavenska književnost|jugoslavensku književnost]] na Filoškom fakultetu u [[Beograd]]u, i tako stekao zvanje profesora srpskog jezika i književnosti. U [[Barcelona|Barceloni]] je upisao master iz Teorije svjetske književnosti ali ga nije dovršio. Takođe je preveo mnoge knjige sa [[španski jezik|španskog]] i [[katalonski jezik|katalonskoga]]{{efn|Knjige [[Ana María Matute|Ane Maríe Matute]], [[Max Aub|Maxa Auba]], četiri knjige [[Roberto Bolaño|Roberta Bolaña]], [[Josep Pla|Josepa Pla]], [[Quim Monzó|Quima Monzóa]], itd}}. Sada živi između [[Beograd]]a i Barcelone. Član je [[Srpski PEN centar|srpskog]] (od 2001) i katalonskog PEN centra (od 2002) i jedan od osnivača Srpskog književnog društva (2001). Dobitnik je brojnih književnih nagrada i priznanja, među kojima [[Andrićeva nagrada|Andrićeva]] i [[Nagrada Meša Selimović (Srbija)|Nagrada Meše Selimović]]. == Zanimljivosti == Od početka ratova devedesetih zastupa pomirbene stavove a od oslobađanja Srbije od Miloševićeve vlasti inzistira na izgradnji mostova između ex jugoslavenskih republika. Godine 2000. uzima učešća u prvom Međunarodnom književnom festivalu u Sarajevu, gdje je nastupio i 2004, a 2011. na književnoj koloniji Fra Grgo Martić. Tu prigodu rabi da kao i drugi učesnici održi književne večeri u Kreševu, Sarajevu i Tešnju a samostalno - uz sudjelovanje književnih kritičara Željka Grahovca i Elisa Bektaša - u Zenici. U BiH je nastupao i na Tjentištu, https://www.hocu.ba/indexphp/hocupriliku/promocije-knjiga-u-ok-book-zoni-nektar-ok-festa/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231212130151/https://www.hocu.ba/indexphp/hocupriliku/promocije-knjiga-u-ok-book-zoni-nektar-ok-festa/ |date=2023-12-12 }} Surađivao je sa časopisima "Diwan" i "Sarajevske sveske". Od 2001. surađuje sa zagrebačkim "Quorumom" i drugim hrvatskim časopisima ("Libra libera", "Zarez", http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/443/104.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231205001730/http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/443/104.pdf |date=2023-12-05 }}, str. 20-21), te uzima učešća na Festivalu europske kratke priče 2003. U Zagrebu nastupa još nekoliko puta http://www.monitor.hr/vijesti/igor-marojevic-je-jedan-od-najznacajnijih-pisaca-u-regiji/270487/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722053742/http://www.monitor.hr/vijesti/igor-marojevic-je-jedan-od-najznacajnijih-pisaca-u-regiji/270487/ |date=2014-07-22 }}, http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/festival-knjizevnost-uzivo-literature-live-2007.-141{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Nastupao je i u Osijeku, te na festivalu u Bolu na Braču. Godine 2003, dok je živio u Barceloni u koju se iz Beograda odselio 2001, a u koji se vratio 2006, objavljuje antologiju mlađih suvremenih srpskih pisaca, antoramu kako ju je sam nazvao kao smjesu antologije i panorame, "Oslobađanje lektire", za zagrebački "MD". Suradnik je i ljubljanske "Apokalipse" a 2015. je u Novom Mestu boravio skupnom potporom "Tradukija" i izdavača "Goga", gdje je, kao i u ljubljani 2003, imao zapažen nastup. U Novom Mestu je s njim govorio pjesnik, kritičar, prevoditelj i prozaik Jurij Hudolin koji je preveo njegov roman "Majčina ruka" a u Ljubljani filozof [[Tomo B. Ravbar]]. U Crnoj Gori je u XXI stoljeću nastupao u [[Bar, Crna Gora|Baru]], [[Budva|Budvi]], [[Petrovac|Petrovcu]], [[Nikšić]]u, [[Herceg Novi|Herceg Novom]], [[Kotor]]u i [[Podgorica|Podgorici]]. Čileanski pisac [[Roberto Bolaño]] i on željeli su osnovati fanklub porno-glumice [[Moana Pozzi|Moane Pozzi]] o kojoj je Bolaño pisao kao o Gianni Silvestri u romanu "Estrella distante" i knjizi priča "Llamadas telefónicas" a Marojević, dok nije znao Bolaña niti literarno niti osobno, pod punim imenom i prezimenom u pripovijestima "Vaš. Osvald" i "Rat za čast Moane Pozzi" u "Tragačima". Modificirana verzija "Rata za čast Moane Pozzi" svršila je i u "Mediteranima". Projekt osnivanja fankluba Moane Pozzi kao i mnoge druge, bitnije projekte dala je prekinuti smrt Roberta Bolaña. Marojević je jedan od ljudi čiji je osobni utjecaj na roman "Zona" francuski dobitnik Gonkurove nagrade [[Mathias Énard]] priznao na posljednjim stranicama "Zone". Igor Marojević je i jedan od bitnijih likova Enardovog ilustriranog romana "Tout sera oublié" ("Sve će biti zaboravljeno"). Marojevićevi javni istupi znadu biti relativno oštri, kritički i ironizirajući, osobito u doba kada je bio kolumnist u mnogim glasilima u Srbiji, regiji i inozemstvu (do 2014). U Srbiji je poznat kao polemičan i kontroverzan. U svakom je slučaju izdavaču i bivšemu funkcioneru Ministarstva za kulturu Republike Srbije Zoranu Hamoviću na TV StudioB više puta argumentirano rekao da laže https://www.youtube.com/watch?v=rO7wFBOSRU4 i napustio emisiju "Ćirilica" na "TV Happy" https://rutube.ru/video/40e3fb0541dac754092c5280c4968554/ i bio je jedan od najistaknutijih sudionika Bojkota NIN-ove nagrade, https://bljesak.info/kultura/knjige/igor-marojevic-bucan-spin-i-ignoriranje-sustine/301939 == Djelo == === Proza i poetika === U noveli „Obmana Boga“ pisao je o [[samoubojstvo|samoubojstvu]] iz [[paranoja|paranoidnog]] motrišta. Tiskana je u prijevodu na [[španjolski jezik|španjolskom]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.laie.es/libro/el-engano-de-dios/199477/978-84-932554-3-5 |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160921114344/http://www.laie.es/libro/el-engano-de-dios/199477/978-84-932554-3-5 |dead-url=yes }}</ref> i [[portugalski jezik|portugalskom]], a njegovo kazališno djelo „Nomadi“ na katalonskom. Nova izdanja novele pretrpjela su izvjesne autorske izmjene teksta, kojima će Marojević podvrgnuti, u njihovim drugim odnosno trećim izdanjima, i romane „Dvadeset četiri zida“, "Žega" i "Šnit" ("Schnitt"), preveden na španjolski, https://trampaediciones.com/catalogo/corte/. U svome prvom romanu "Dvadeset četiri zida" govori o [[Sida|sidi]], odnosno manjinama ugroženim osobito u srpskom društvu devedesetih godina XX stoljeća. Bavljenje individualcem ugroženim agresivnim kolektivom u biti jest glavna tema Marojevićeve proze, bilo da ga od kolektiva dijeli pripadnost zdravstvenoj ili manjini drugačijeg spolnog opredjeljenja kao u njegovu prvom romanu, ili ugroženost manjinskog ukusa za način života (roman "Parter", također preveden na španjolski,https://www.h2o.es/#/es/coleccion/121/platea) ili povlačenje u ratnim uslovima kao u romanu „Žega“ (kroz motrenje bolesnog i senilnog naratora koji pripovijeda o ratu zelenaša i bjelaša u Crnoj Gori) i „Šnit“, možda i njegovo najautentičnije djelo u kojem kroz simuliranje raznih novinskih formi piše o Zemunu u NDH, dok je jedan od glavnih junaka Hugo Boss, povijesno poznat po tomu što je izmislio i šio [[Waffen-SS]] i druge nacističke uniforme) pa i "Majčina ruka" (treće djelo iz predviđenog petoknjižja "Etnofikcija" u kojemu kroz motrište dječaka zaljubljenog istodobno u dvije Njemice pripovijeda o stradanju podunavskih Nijemaca u Vojvodini između 1944. i 1948. Knjiga je prevedena na slovenski i makedonski jezik). Zanimljivo je da je autoru, kao u priloženome tekstu,<ref>http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/nevidljiva-ideologija</ref> zamjeran utjecaj filma ''[[Inglorious Basterds]]'' na Schnitt, premda je "Šnit" prvotno objavljen dvije godine prije Tarantinova remekdjela. Po općem mišljenju kritike i mnoštvu nagrada koje je polučilo, njegovo najzrelije djelo jest roman "Ostaci sveta" u kojemu unosi posve novi postupak ulančanoga skaza kroz koji nudi postideološki road movie svoje vrsti kroz XX stoljeće i njegove krvave epizode poput [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]], [[Logor Jasenovac|Jasenovca]], [[Blajburška predaja|Bleiburga]], [[Genocid u Srebrenici|Srebrenice]] i [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije|NATO bombardiranja SR Jugoslavije]]. Junaci su opet individualizirane žrtve tih događaja, među kojima ima Španjolaca, Srba, Bošnjaka i Hrvata. U suvremenijim narativima Marojević piše o individualističkim junacima koji se u XXI stoljeću ne snalaze u međuljudskim, pretežno muško-ženskim odnosima. U takve narative potpadaju spomenuti roman „Parter“, knjiga priča "Tragači", a od kojih se najuspjelima doimaju knjige priča "Mediterani" i "Beograđanke" u kojoj Marojević govori iz motrišta osam junakinja. Knjiga je nagrađena sa dva priznanja ali, premda pisana u manje komercijalnom žanru pričozbirke, u samo pet mjeseci objavljena je kod "Lagune" u šest izdanja, drugim riječima u deset tisuća primjeraka. Opaženo je da "Odavno jedna zbirka pripovedaka nije privukla toliko pažnje kao što je pošlo za rukom Beograđankama Igora Marojevića".<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://citymagazine.rs/clanak/igor-marojevic-knjizevnost-ne-sme-doslovno-da-prepisuje-zivot |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160829033421/http://citymagazine.rs/clanak/igor-marojevic-knjizevnost-ne-sme-doslovno-da-prepisuje-zivot |dead-url=yes }}</ref> Prevedena na [[madžarski jezik|madžarski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[slovenski jezik|slovenski]] i [[makedonski jezik]], to je naprevođenija Marojevićeva knjiga uopće. Marojevićeve pripovijesti uvrštene su u antologije srpske/bivše jugoslavenske/europske proze ili književnosti na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], španjolskom, [[talijanski jezik|talijanskom]], [[češki jezik|češkom]], [[poljski jezik|poljskom]] i makedonskom i izborima na slovenskom, [[bugarski jezik|bugarskom]], [[grčki jezik|grčkom]], [[rumunjski jezik|rumunjskom]], ukrajinskom i madžarskom. Priče i eseji objavljivani su mu i na engleskome i [[danski jezik|danskom jeziku]]. Zbirka "Sve za lepotu" je izbor njegovih pripovijesti, dopisanih, po autorovoj tvrdnji, gdje je trebalo, za pojam ljepote, pa je tako u pitanju neformalni roman o savremenosti čiji je glavni junak ljepota. Knjiga se ipak zatvara ciklusom istoriografskih pripoveijestia "Smrti poznatih", u kojoj se nalazi i "Slikopisanje", za koju je autor dobio "Andrićevu nagradu". Njegova poslkednja knjiga, "Granična stanja" se odvija dobrim dijelom na granicama, uglavnom država bivše Jugoslavije, i kroz junake kojim dijelom pate od psihijatrijskih stanja koja su na rubu psihoze i neuroze. I pored njene usmjerenosti na suvremenost, ima autora koja doživljavaju "Granična stanja" kao svojevrsno objašnjenje patologije i zla opisanih u dijelovima prethodne dvije knjige: "Sve za lepotu" i, prije svega, romanu "Ostaci sveta" te da sa ova dva naslova "Granična stanja" u tom smislu čine svojevrsnu trilogiju[2]. Osim toga, autor je svojom knjigom novela stvorio svojevrstan luk do svojih proznih početaka, objavljenih novelom "Obmana boga". Marojević je po nekim kritičarima začetnik krtog realizma a svakako jest etnofikcije, poetike nazvane po njegovu nastajućemu petoknjižju, čiji su pojedini dijelovi već utjecali na neke mlađe srpske autore. U svom najznačajnijemu romanu, "[[Konstantinovo raskršće]]", [[Dejan Stojiljković]] nudi sličan, a-historijski tretman povijesti koja po etnofikciji mora biti tek građa za prozne igrarije s poviješću koja u tome smislu mora služiti literaturi, bez da je vice versa. Stojiljkovićev roman donosi hommage Marojevićevu "Šnitu".<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.konstantinovoraskrsce.com/index.php/trivia.html |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-08-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827181744/http://www.konstantinovoraskrsce.com/index.php/trivia.html |dead-url=yes }}</ref> Marojević je svakako jedan od začetnika digitalnoga realizma čije prvo djelo po trenutku objavljivanja jesu knjiga priča "Beograđanke" a drugo "PR" Aleksandra Ilića, koji je konačni tvorac pojma digitalni realizam. Uz Marojevićevu prozu se spominju i odrednice neorealizam, trans, snajperska proza i generacija mix. === Kazalište === Po njegovu prvome romanu igrana je istoimena kazališna adaptacija u [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskom dramskom pozorištu]] 2003. godine. Njegov prvi komad „Nomadi“, napisan izvorno na španjolskom kao Los nómadas izvođen je u [[Španjolska|Španjolskoj]] u produkciji barcelonskog Instituta za [[Kazalište|teatar]] 2004. na katalonskom a njegova srpska verzija, autorski prijevod komada, izvođena je pod naslovom „Tvrđava Evropa“ u produkciji BELEF - a 2008. Drugi autorov komad "Bar sam svoj čovek" (produkcija BDP, 2009-2011) doživio je uspjeh kod publike a redateljica dobila nagradu "Tatjana Lukanov". === Objavljena djela === ==== Romani ==== * ''Dvadeset četiri zida'' (1998, 2010²) * ''Žega'' (2004, 2008²) * ''Šnit'' (2007, 2008², 2014³) * ''Parter'' (2009) * ''Majčina ruka'' (2011) * ''Prave Beograđanke'' (2017) * ''Tuđine'' (2018) * ''Roman o pijanstvima'' (2019) * ''Ostaci sveta'' (2020, 2022) ==== Priče, pripovjetke, novele ==== * ''Obmana boga'' (1997) * ''Tragači'' (2001) * ''Mediterani'' (2006, 2008) * ''Beograđanke'' (2014{{efn|''Beograđanke'' (2014) je imala šest izdanja.}}) * ''Sve za lepotu''{{efn|''Sve za lepotu'', konačne verzije izabranih priča, među kojima i prije neobjavljivanih}} (2021) * ''Granična stanja'' (2023) ==== Eseji ==== * ''Kroz glavu'' (sociokulturni, 2012) * ''Preteče: pohvala pretencioznosti'' (književni, 2023) ==== Drame ==== * ''Nomadi'' (2023) ==== Izvođene drame ==== * ''Dvadeset četiri zida''{{efn|Adaptacija romana}} (2003-2004) * ''Els nòmades''{{efn|Katalonski prijevod drame sa španjolskog (u originalu ''Los nómadas''), premijera izvedena u Terrassi, kazališnom gradu u blizini Barcelone.}} (2004) * ''Tvrđava Evropa''{{efn|Autorski prijevod španjolske drame}} (2008) * ''Bar sam svoj čovek'' (2019-2011) == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} <ref>[http://www.laguna.rs/index.php?m=pisci&id=191 Biografija pisca na sajtu izdavačke kuće Laguna]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> <ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/98347-Beogradske-igrice.html Priča iz knjige "Beograđanke"]</ref> <ref>[http://www.lupiga.com/vijesti/igigor-marojevic-razgovor-povodom-hrvatskog-izdanja-romana-schnitt-pisem-o-najgorem-od-svih-stoljecaor-marojevic-razgovor-povodom-hrvatskog-izdanja-romana-schnitt-pisem-o-najgorem-od-svih-stoljeca Razgovor za zagrebačku "Lupigu"]</ref> <ref>[http://www.goga.si/sl/rezidencne-stipendije/igor-marojevic-znotraj-kratka-zgodba/ Prijevod priče "Unutra" na slovenski]</ref> <ref>{{Cite web |url=http://www.knjizevnost.org/?p=1238 |title=Interview sa Dejanom Stojiljkovićem |access-date=2016-08-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161013043838/http://www.knjizevnost.org/?p=1238 |archive-date=2016-10-13 |url-status=dead}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Interview sa Mićom Vujičićem |url=http://www.plastelin.com/content/view/167/89/ |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161011162453/http://www.plastelin.com/content/view/167/89/ }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Interview za "Popbox" |url=http://www.popboks.com/article/9049 |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-08-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828135157/http://www.popboks.com/article/9049 |dead-url=yes }}</ref> <ref>[http://www.blic.rs/intervju/igor-marojevic-u-barseloni-sumiram-nase-gluposti/4n7gpdx Interview za "Blic"]</ref> <ref>[http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&yyyy=2011&mm=11&dd=24&nav_id=560406 Interview za B92]</ref> <ref>[http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Kultura&clanak=555702&datum=2016-07-15&naslov=Kritika%20se%20izopa%E8ila%20u%20impresionisti%E8ko%20pisanje Interview za podgorički "Dan"]</ref> {{Životni vijek|1968||Marojević, Igor}} [[Kategorija:Biografije, Vrbas]] [[Kategorija:Srpski pisci]] 1p268m4b724ekmdkvq03cl40bpx1l2s 0 4573136 42716197 41137712 2026-11-04T06:32:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716197 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Koko Head from Halona Blowhole, Oahu, Hawaii, USA1.jpg|thumb|250px|Otok [[Oahu]]]] '''Kalehenui''' ("Kalehe Veliki") bio je [[Havajska ostrva|havajski]] plemić, poglavica Koʻolaua na [[Havaji|havajskom]] otoku [[Oahu|Oʻahuu]]. Živio je u [[11. vijek|11. vijeku]]. Bio je sin čarobnjaka [[Maweke|Mawekea]] sa [[Tahiti|Tahitija]]<ref>{{Cite web |url=https://apps.ksbe.edu/kaiwakiloumoku/Maweke |title=''Māweke, A Voyaging Aliʻi'' |access-date=2016-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160513193353/https://apps.ksbe.edu/kaiwakiloumoku/Maweke |archive-date=2016-05-13 |url-status=dead}}</ref> i njegove supruge Naiolaukeje<ref>{{Cite web |title=''Family of Maweke'' |url=http://www.kekoolani.org/pages/kekoolani%20genealogy%20database%20(paf)/pafg83.htm#1253 |access-date=2016-11-07 |archivedate=2016-08-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160827093248/http://www.kekoolani.org/pages/kekoolani%20genealogy%20database%20%28paf%29/pafg83.htm#1253 |deadurl=yes }}</ref> te brat plemića [[Keaunui|Keaunuija]]<ref>Kamakau, Samuel M., ''Ruling Chiefs of Hawaii''. ''Appendix Genealogies'' (Kamehameha Schools Press, [[Honolulu]], Hawaii, 1961).</ref>. Žena mu se zvala Kahinalu (Kahinalo),<ref>Kamakau, Samuel Manaiakalani, ''Ka Nupepa Kuokoa'' (novine). 1865., ''Ka Moolelo O Hawaii Nei''. Prevela [[Mary Kawena Pukui]].</ref><ref>Kamakau, Samuel M. ''Ruling Chiefs of Hawaii'', ''Appendix Genealogies'' ([[Kamehameha I|Kamehameha]] Schools Press, [[Honolulu]], 1961.).</ref> a njihova je kćerka bila velika poglavarica [[Hinakaimauliawa]], koja ga je i naslijedila te je bila majka princeze [[Mualani]]. Njegovi poznati potomci bili su poglavica Laninui-a-kaihupeʻe, kralj Kaulaulaokalani i plemkinja Kualoakalailai, majka kraljice Kaunui-a-Kanehoalani. {|class="wikitable" width="200" ! Muškarac !! Žena !! Djeca |- | rowspan="3"| [[Maweke]] || rowspan="3"| Naiolaukea || [[Mulielealii]] |- |[[Keaunui]] |- |[[Kalehenui]] |- | [[Kalehenui]] || Kahinalo || [[Hinakaimauliawa]] |- | Kahiwakapu || [[Hinakaimauliawa]] || [[Mualani]] |- | rowspan="2"|Kaomealani ||rowspan="2"| [[Mualani]] || Ku |- | Kapua |- | Ku || Kapua || Kawalewaleoku |- | Kawalewaleoku || Unaula || [[Kaulaulaokalani]] |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Havajski vladari]] jym5fy700znposjtijdvs535xqz21xm 0 4574239 42716099 42699535 2026-11-03T15:59:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716099 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Ich war neunzehn | zemlja = {{flagcountry|GDR}} | premijera = {{Filmdate|1968|2|1|df=y}} | trajanje = 115 min. | jezik = [[njemački jezik|njemački]] | režija = [[Konrad Wolf]] | scenario = [[Wolfgang Kohlhaase]]<br>Konrad Wolf | producent = [[Herbert Ehler]] | fotografija = [[Werner Bergmann (direktor fotografije)|Werner Bergmann]] | montaža = [[Evelyn Carow]] | uloge = * [[Jaecki Schwarz]] * [[Vasilij Borisovič Livanov|Vasilij Livanov]] * [[Aleksej Sergejevič Eibošenko|Alekej Ejbošenko]] * [[Galina Poljskih]] * [[Jenny Gröllmann]] * [[Rolf Hoppe]] |budžet=2,077.000 [[istočnonjemačka marka|istočnonjemačkih marki]] }} '''''Ich war neunzehn''''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Imao sam devetnaest godina'') je [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[ratni film]] snimljen 1968. godine u režiji [[Konrad Wolf|Konrada Wolfa]]. Film je velikim dijelom [[autobiografija|autobiografskog]] karaktera, odnosno temelji se na autorovim iskustvima na kraju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Protagonist, koga tumači [[Jaecki Schwarz]], je [[Njemačka|njemački]] mladić koji je nekoliko godina ranije, kao dijete, zajedno sa [[komunizam|komunističkim]] roditeljima pred [[NSDAP|nacistima]] pobjegao u [[SSSR]]. Radnja prikazuje kako se kao pripadnik [[Crvena armija|Crvene armije]] vraća u domovinu, odnosno brojne situacije u kojoj se on sam, kao i njegovi sunarodnjaci suočava sa novim izazovima koje donosi krah [[Treći rajh|Trećeg rajha]]. ''Ich war neuzehn'' je bio jedan od najambicioznijih projekata [[istočnonjemačka kinematografija|istočnonjemačke kinematografije]]. U njega su uložena velika financijska sredstva, a logističku podršku su pružile i sovjetska i istočnonjemačka vojska. Usprkos toga, kasniji kritičari su držali da se svojom kvalitetom izdigao iznad tipičnog [[propagandni film|propagandnog filma]]; to se najčešće tumači time da su zbivanja prikazana iz protagonistove perspektive, odnosno da cijeli film ima izrazito osoban ton. Wolf je također u filmu razbio jedan od dotadašnjih tabua, odnosno prikazao je, mada implicitno, [[sovjetski ratni zločini|sovjetske ratne zločine]], odnosno masovna [[silovanje|silovanja]] Njemica od strane pripadnika Crvene armije. == Vanjske veze == *{{IMDb naslov|tt0061802}} * {{Filmportal.de Titel|URL=http://www.filmportal.de/df/1f/Uebersicht,,,,,,,,52FB880C8F4B4947B41AC3CF805AC8CB,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,.html|NAME=Ich war Neunzehn}} (u.a. Uraufführungsplakat, Szenenentwurf, historisches Filmprogramm, Fotos) *http://www.mediaculture-online.de/Ich_war_neunzehn.64.0.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130325215913/http://www.mediaculture-online.de/Ich_war_neunzehn.64.0.html |date=2013-03-25 }} * [https://web.archive.org/web/20160304064751/http://www.follow-me-now.de/html/ich_war_neunzehn.html Filmrezension] {{Konrad Wolf}} {{DEFAULTSORT:Ich War Neunzehn}} [[Kategorija:Istočnonjemački filmovi]] [[Kategorija:Ratni filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]] 1b1dniyfrmdtp7zduyfpfk07eyyv3cu 0 4578206 42716120 42686610 2026-11-03T18:56:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716120 wikitext text/x-wiki '''Interdisciplinarnost''' uključuje kombinovanje dva ili više [[Disciplina (akademija)|akademskih disciplina]] u jednu aktivnost (npr. istraživački projekt). Radi se o stvaranju nekog novog prijelaza granica jednog područja i razmišljanja preko njih. To se odnosi na '''[[interdisciplina|interdiscipline]]''' ili '''interdisciplinarna polja''' koja su organizacijske jedinice koje prelaze između tradicionalnih granica [[Pregled akademskih disciplina|akademskih disciplina]] ili [[školsko mišljenje|školskog razmišljanja]], koje se javljaju kao nove potrebe i zanimanja.<ref>{{cite journal | last1 = Alderman | first1 = Harold | author3 = Lawrence Haddad | last2 = Chiappori | first2 = Pierre Andre| last4 = Hoddinott | first4 = John | year = | title = Unitary Versus Collective Models of the Household: Time to Shift the Burden of Proof? | url = | journal = World Bank Research Observer | volume = 10 | issue = 1| pages = 1–19 | doi=10.1093/wbro/10.1.1}}</ref><ref>{{cite book|author=Augsburg, Tanya|year=2005|title=Becoming Interdisciplinary: An Introduction to Interdisciplinary Studies|url=https://archive.org/details/becominginterdis0000augs|publisher=Kendall/Hunt}}</ref><ref>[http://www.units.muohio.edu/aisorg/ Association for Integrative Studies]</ref><ref>{{cite book|author=Bagchi, Amiya Kumar|year=1982|title=The Political Economy of Underdevelopment|url=https://archive.org/details/politicaleconomy0000bagc|location=New York|publisher= Cambridge University Press}}</ref> Termin '''interdisciplinarno''' primjenjuje se u obrazovanju i obuci iz [[pedagogija|pedagogije]], opisujući studije koje koriste metode i uvide nekoliko osnovnih disciplina ili tradicionalnih oblasti studija. Interdisciplinarnost uključuje istraživače, studente i nastavnici u cilju povezivanja i integrisanja nekoliko škola akademskih mišljenja, zanimanja, ili tehnologija – zajedno sa svojim specifičnim perspektivama – u potrazi za rješenjem zajedničkog zadatka. U [[epidemiologija|epidemiologiji]] [[AIDS]]-a ili [[globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] zahtijeva se razumijevanje različitih disciplina za rješavanje složenih problema. ''Interdisciplinarnost'' može se primijeniti u smislu kada se smatra da je predmet istraživanja zanemarene ili čak pogrešno svrstan u tradicionalnoj strukturindisciplina istraživačkih institucija, naprimjer, [[ženske studije]] ili studije o etničkom prostoru. Interdisciplinarnost se isto tako može primijeniti za složene predmete koji se mogu shvatiti samo kombiniranjem perspektiva dva ili više polja. [[Pridjev]] '' interdisciplinarni '' se najčešće koristi u obrazovnim krugovima kada istraživači iz dvije ili više disciplina udružuju svoje pristupe i mijenjaju ih tako da se nađu bolji odgovari na proučavani problem, uključujući i slučaj timskog predavanja, gdje se traži od studenta da shvate dati predmet u smislu više tradicionalnih disciplina. Naprimjer, predmet [[korištenje zemljišta]] može izgledati drugačije kada se ispituje iz različitih disciplina, na primjer, [[biologija|biologije]], [[hemija|hemije]], [[ekonomija|ekonomije]], [[geografija|geografije]] i [[politika|politike]]. == Povezano == * [[Krosdisciplinarnost]] * [[Enciklopedizam]] * [[Holizam]] * [[Holizam u nauci]] * [[Integrativno učenje]] * [[Interdisciplina]] * [[Multidisciplinarnost]] * [[Sinoptička filozofija]] * [[Sistemi mišljenja]] * [[Teorija sistema]] * [[Transdisciplinarnost]] == Literatura == {{reflist}} == Dopunska literatura == {{div col}} * {{cite book|author=Bernstein, Henry|year=1973|chapter=Introduction: Development and The Social Sciences|editor=Henry Bernstein |title=Underdevelopment and Development: The Third World Today|url=https://archive.org/details/underdevelopment0000bern|location=Harmondsworth|publisher=Penguin|pages=[https://archive.org/details/underdevelopment0000bern/page/13 13]–30}} * [http://csid.unt.edu/ Center for the Study of Interdisciplinarity] * [http://www.manchester.ac.uk/cidra/ Centre for Interdisciplinary Research in the Arts (University of Manchester)] * {{cite journal | last1 = Chubin | first1 = D. E. | year = 1976 | title = The conceptualization of scientific specialties | url =https://archive.org/details/sim_sociological-quarterly_autumn-1976_17_4/page/448| journal = The Sociological Quarterly | volume = 17 | issue = | pages = 448–476 | doi=10.1111/j.1533-8525.1976.tb01715.x}} * [http://www.cfis.ubc.ca College for Interdisciplinary Studies, University of British Columbia, Vancouver, British Columbia, Canada] * {{cite book|author=Callard, Felicity|author2=Fitzgerald, Des|year=2015|title=Rethinking Interdisciplinarity across the Social Sciences and Neurosciences|url=https://archive.org/details/rethinkinginterd0000call|location=Basingstoke|publisher=Palgrave Macmillan}} * {{cite web|author1=Davies. M.|author2=Devlin, M.|year=2007|title=Interdisciplinary Higher Education: Implications for Teaching and Learning|publisher=Centre for the Study of Higher Education, The University of Melbourne|url=http://www.cshe.unimelb.edu.au/pdfs/InterdisciplinaryHEd.pdf|access-date=2017-02-09|archivedate=2007-12-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071202175644/http://www.cshe.unimelb.edu.au/pdfs/InterdisciplinaryHEd.pdf|deadurl=yes}} * {{cite journal|author1=Frodeman, R.|author2=Mitcham, C.|title=New Directions in Interdisciplinarity: Broad, Deep, and Critical|url=https://archive.org/details/bulletin-of-science-technology-society_2007-12_27_6/page/506|journal=Bulletin of Science, Technology, and Society|volume=27|date= 2007|number=6|pages=506–514|doi=10.1177/0270467607308284}} * {{cite journal | last1 = Franks | first1 = D. | last2 = Dale | first2 = P. | last3 = Hindmarsh | first3 = R. | last4 = Fellows | first4 = C. | last5 = Buckridge | first5 = M. | last6 = Cybinski | first6 = P. | year = 2007 | title = Interdisciplinary foundations: reflecting on interdisciplinarity and three decades of teaching and research at Griffith University, Australia | url = | journal = Studies in Higher Education | volume = 32 | issue = 2| pages = 167–185 | doi = 10.1080/03075070701267228 }} * Frodeman, R., Klein, J.T., and Mitcham, C. (2010): ''Oxford Handbook of Interdisciplinarity''. Oxford University Press. * [http://www.evergreen.edu The Evergreen State College, Olympia, Washington] * Gram Vikas (2007) Annual Report, p.&nbsp;19. * {{cite journal | last1 = Granovetter | first1 = Mark | year = 1985 | title = Economic Action and Social Structure: The Problem of Embeddedness | url =https://archive.org/details/sim_american-journal-of-sociology_1985-11_91_3/page/481| journal = The American Journal of Sociology | volume = 91 | issue = 3| pages = 481–510 | doi=10.1086/228311}} * [http://www.shef.ac.uk/philosophy/department/hangseng/ Hang Seng Centre for Cognitive Studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060627110034/http://www.shef.ac.uk/philosophy/department/hangseng/ |date=2006-06-27 }} * {{cite journal | last1 = Harriss | first1 = John | year = 2002 | title = The Case for Cross-Disciplinary Approaches in International Development | url =https://archive.org/details/sim_world-development_2002-03_30_3/page/487| journal = World Development | volume = 30 | issue = 3| pages = 487–496 | doi=10.1016/s0305-750x(01)00115-2}} * {{cite journal | last1 = Henry | first1 = Stuart | year = 2005 | title = Disciplinary hegemony meets interdisciplinary ascendancy: Can interdisciplinary/integrative studies survive, and if so how? | url = | journal = Issues in Integrative Studies | volume = 23 | issue = | pages = 1–37 }} * Indiresan, P.V. (1990) ''Managing Development: Decentralisation, Geographical Socialism And Urban Replication''. India: Sage * [http://www.colum.edu/interarts/ Interdisciplinary Arts Department, Columbia College Chicago] * [http://sciencecareerst.sciencemag.org/career_development/issue/articles/2100/interdisciplinarity_and_tenure/ Interdisciplinarity and tenure]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.pz.harvard.edu/interdisciplinary Interdisciplinary Studies Project, Harvard University School of Education, Project Zero] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100805205655/http://www.pz.harvard.edu/interdisciplinary/ |date=2010-08-05 }} * {{cite journal | last1 = Jackson | first1 = Cecile | year = 2002 | title = Disciplining Gender? | url =https://archive.org/details/sim_world-development_2002-03_30_3/page/497| journal = World Development | volume = 30 | issue = 3| pages = 497–509 | doi=10.1016/s0305-750x(01)00113-9}} * {{cite journal|author1=Jacobs, J.A.|author2=Frickel, S.|year=2009|title=Interdisciplinarity: A Critical Assessment|journal=Annual Review of Sociology|volume=35|pages=43–65|url=http://proseminarcrossnationalstudies.files.wordpress.com/2009/11/interdisciplinarity_ars_2009.pdf|doi=10.1146/annurev-soc-070308-115954}} * {{cite journal | last1 = Johnston | first1 = R | year = 2003 | title = Integrating methodologists into teams of substantive experts | url = https://www.cia.gov/csi/kent_csi/pdf/v47i1a06p.pdf | format = PDF | journal = Studies in Intelligence | volume = 47 | issue = 1 | access-date = 2017-02-09 | archive-date = 2006-08-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060810192438/https://www.cia.gov/csi/kent_csi/pdf/v47i1a06p.pdf | dead-url = yes }} * {{Cite journal | last = Kanbur | first = Ravi | title = Economics, social science and development | journal = World Development | volume = 30 | issue = 3 | pages = 477–486 | publisher = Elsevier | doi = 10.1016/S0305-750X(01)00117-6 | date = 2002 | url = http://dx.doi.org/10.1016/S0305-750X(01)00117-6 | ref = harv | postscript = .}} * Klein, Julie Thompson (1996) ''Crossing Boundaries: Knowledge, Disciplinarities, and Interdisciplinarities'' (University Press of Virginia) * Klein, Julie Thompson (2006) "Resources for interdisciplinary studies." ''Change'', 52–58 * {{cite journal | last1 = Kleinberg F.| year = 2008 | title = Interdisciplinary studies at the crossroads | url =https://archive.org/details/sim_liberal-education_winter-2008_94_1/page/6| journal = Liberal Education | volume = 94 | issue = 1| pages = 6–11 }} * Kockelmans, Joseph J. editor (1979) ''Interdisciplinarity and Higher Education'', The Pennsylvania State University Press {{ISBN|9780271038261}}. * {{cite journal | last1 = Lipton | first1 = Michael | year = 1970 | title = Interdisciplinary Studies in Less Developed Countries | url =https://archive.org/details/journal-of-development-studies_1970-10_7_1/page/5| journal = Journal of Development Studies | volume = 7 | issue = 1| pages = 5–18 | doi=10.1080/00220387008421343}} * Gerhard Medicus [https://web.archive.org/web/20170514163716/http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/inhalt.html Interdisciplinarity in Human Sciences (Documents No. 6, 7 and 8 in English)] * Moran, Joe. (2002). Interdisciplinarity. * [http://www.nyu.edu/gallatin/ NYU Gallatin School of Individualized Study, New York, NY] * [http://www.povertyactionlab.org/research/rand.php Poverty Action Lab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303022959/http://www.povertyactionlab.org/research/rand.php |date=2009-03-03 }} (accessed on 4 November 2008) * {{Citation | last1 = Ravallion | first1 = Martin | contribution = Can qualitative methods help quantitative poverty | editor-last = Kanbur | editor-first = Ravi | title = Q-squared, combining qualitative and quantitative methods in poverty appraisal | pages = 58–67 | publisher = Permanent Black Distributed by Orient Longman | location = Delhi Bangalore | year = 2003 | isbn = 9788178240534 }} * Rhoten, D. (2003). [http://www.hybridvigor.net/interdis/pubs/hv_pub_interdis-2003.09.29.pdf A multi-method analysis of the social and technical conditions for interdisciplinary collaboration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060524060847/http://www.hybridvigor.net/interdis/pubs/hv_pub_interdis-2003.09.29.pdf |date=2006-05-24 }}. * [http://www.seweb.uci.edu/index.uci School of Social Ecology at the University of California, Irvine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060808195831/http://www.seweb.uci.edu/index.uci |date=2006-08-08 }} * {{cite journal | last1 = Schuurman | first1 = F.J. | year = 2000 | title = Paradigms Lost, paradigms regained? Development studies in the twenty-first century | url =https://archive.org/details/sim_third-world-quarterly_2000_21_1/page/7| journal = Third World Quarterly | volume = 21 | issue = 1| pages = 7–20 | doi=10.1080/01436590013198}} * {{cite book | last = Sen | first = Amartya| title = Development as freedom | url = https://archive.org/details/apu.jd.338.9.sen.g51719 | publisher = Oxford University Press | location = New York | year = 1999 | isbn = 9780198297581 }} * Siskin, L.S. & Little, J.W. (1995). The Subjects in Question. Teachers College Press. about the departmental organization of high schools and efforts to change that. *Stiglitz, Joseph (2002) Globalisation and its Discontents, United States of America, W.W. Norton and Company * Sumner, A and M. Tribe (2008) International Development Studies: Theories and Methods in Research and Practice, London: Sage * Thorbecke, Eric. (2006) "The Evolution of the Development Doctrine, 1950–2005". UNU-WIDER Research Paper No. 2006/155. United Nations University, World Institute for Development Economics Research * [http://learningforsustainability.net/research/interdisciplinary.php Trans- & inter-disciplinary science approaches]- A guide to on-line resources on integration and trans- and inter-disciplinary approaches. * [http://www2.truman.edu/dis/idsmhome.htm Truman State University's Interdisciplinary Studies Program] * {{cite web|author=Waldman, Amy|year=2003|title=Distrust Opens the Door for Polio in India|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C03E5D81430F93AA25752C0A9659C8B63&sec=health&spon=&pagewanted=all|accessdate=2008}} * Peter Weingart and Nico Stehr, eds. 2000. ''Practicing Interdisciplinarity'' (University of Toronto Press) * Peter Weingart and Britta Padberg, eds. 2014. "University Experiments in Interdisciplinarity - Obstacles and Opportunities", Bielefeld: transcript Verlag * {{cite journal | last1 = White | first1 = Howard | year = 2002 | title = Combining Quantitative and Qualitative Approaches in Poverty Analysis | url =https://archive.org/details/sim_world-development_2002-03_30_3/page/511| journal = World Development | volume = 30 | issue = 3| pages = 511–522 | doi=10.1016/s0305-750x(01)00114-0}} {{div col end}} == Vanjske veze == * [https://sites.google.com/site/interdisciplinary2010/home ''National Science Foundation Workshop Report: Interdisciplinary Collaboration in Innovative Science and Engineering Fields''] * [http://www.interdisciplines.org/interdisciplinarity ''Rethinking Interdisciplnarity'' online conference], organized by the [http://www.institutnicod.org Institut Nicod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010522000406/http://www.institutnicod.org/ |date=2001-05-22 }}, CNRS, Paris [broken] * [http://www.csid.unt.edu Center for the Study of Interdisciplinarity] at the University of North Texas * [http://www.revuelabyrinthe.org ''Labyrinthe. Atelier interdisciplinaire''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208010853/http://www.revuelabyrinthe.org/sommaire1593.html |date=2009-02-08 }}, a journal (in French), with a special issue on [http://www.revuelabyrinthe.org/sommaire1593.html ''La Fin des Disciplines?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208010853/http://www.revuelabyrinthe.org/sommaire1593.html |date=2009-02-08 }} * [http://www.rupkatha.com ''Rupkatha Journal on Interdisciplinary Studies in Humanities: An Online Open Access E-Journal''], publishing articles on a number of areas * [http://www.afscet.asso.fr/resSystemica/V4-2004/entete-2004.html Article about interdisciplinary modeling] (in French with an English abstract) * Wolf, Dieter. [http://www.dieterwolf.net/pdf/Unity_of_Knowledge_1.pdf Unity of Knowledge], an interdisciplinary project *Soka University of America has no disciplinary departments and emphasizes interdisciplinary concentrations in the Humanities, Social and Behavioral Sciences, International Studies, and Environmental Studies. * [http://www.systemsX.ch/ SystemsX.ch - The Swiss Initiative in Systems Biology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170119082115/http://www.systemsx.ch/ |date=2017-01-19 }} * [http://interdisciplinarity.wikispaces.com/ Interdisciplinarity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190913210047/https://interdisciplinarity.wikispaces.com/ |date=2019-09-13 }} at Wikispaces - creative explorations of the term interdisciplinarity and its interactions with gender studies [[Kategorija:Akademija]] [[Kategorija:Nauke]] i6wi4etqa8rmz11gsfbqgnsaf2gj4rc 0 4596915 42716117 41220734 2026-11-03T18:30:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716117 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Ingrid Antičević Marinović |datum rođenja=[[4. listopada]] [[1957]]. |mjesto rođenja= [[Zadar]] |datum smrti= |mjesto smrti= |slika= |veličina= |opis slike= |stranka=[[SDP]] |supruga= |suprug= [[Marko Marinović]] |položaj=[[Ministarstvo pravosuđa|ministrica pravosuđa]] |zanimanje= |fusnote= |nasljednik=[[Vesna Škare-Ožbolt]] |prethodnik=[[Stjepan Ivanišević]] |mandat_start=[[28. rujna]] [[2001.]] |mandat_kraj=[[23. prosinca]] [[2003.]] }} '''Ingrid Antičević-Marinović''' ([[Zadar]], [[14. listopada]] [[1957]].), [[hrvatska]] političarka i pravnica. == Školovanje i počeci karijere == Osnovnu školu i društveno-jezičnu gimnaziju završila je u Zadru te je kao učenica bila odlikašica. Glumila je u gimnazijskoj kazališnoj skupini, a Odrasla je u naselju Voštarnica, u središtu grada. Otac Pavao radio je u Građevinskom poduzeću Jadran dok je majka Huanita bila domaćica. Ima dvije godine starijeg brata Zvonimira. <ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/ingrid-anticevic-marinovic-239 Ingrid Antičević Marinović, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140308023402/http://www.vecernji.hr/biografije/ingrid-anticevic-marinovic-239 |date=2014-03-08 }} (pristupljeno 6. ožujka 2014.)</ref> Diplomirala je 1980. na [[Pravni fakultet u Splitu|Pravnom fakultetu u Splitu]]. Ubrzo se udala i počela raditi u Odvjetničkom uredu Marinović - Antičević koji je osnovala sa svojim suprugom. == Politika == Članica je [[SDP|SDP-a]] od 1990. godine, članica Gradskog vijeća Grada [[Zadar|Zadra]] u nekoliko mandata. Od [[1996.]] je članica glavnog odbora [[SDP|SDP-a]]. U razdoblju od [[2001.]] do [[2003.]] bila je ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Od [[2003.]] do [[2006.]] članica predsjedništva [[SDPH]]. Saborska zastupnica od [[2004]]. do danas, potpredsjednica odbora za zakonodavstvo, članica odbora za ustav, poslovnik i politički sustav, odbora za pravosuđe i zajedničkog odbora Hrvatske i [[EU]]. Predsjednica GO [[SDP]] Zadar i članica glavnog odbora [[SDPH]]. Nositeljica plakete Javnobilježničke komore za unaprjeđenje javnog bilježništva i plakete za antikorupcijsku suradnju s Nezavisnim sindikatom carinika. == Privatni život == Ingrid je rođena kao Marija Antičević, kći Huanite i Pavla Antičevića no tijekom studiranja je promjenila ime. Na upite novinara zašto je to učinila nije znala dati odgovor. Supruga je zadarskog pravnika [[Marko Marinović|Marka Marinovića]] ([[1942.]]) s kojim u braku ima sina Dana ([[1981.]]) koji je također pravnik i odvjetnik. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * Gloria (1. 2. 2007): [https://web.archive.org/web/20160910155408/http://www.gloria.hr/vijesti/price/povratak-ozloglasene/ Povratak ozloglašene] * [http://www.sdp-ix.org/kandidati/ingrid-antievi-marinovi.html‎ SDP-ovi kandidati: Ingrid Antičević-Marinović]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Sedma Vlada RH}} {{Osma Vlada RH}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1957||Antičević Marinović, Ingrid }} [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Ministri u Vladi Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Biografije, Zadar]] 5fejr8mn24w44nqra5uz1gxa3ywltka 0 4601964 42716169 41588903 2026-11-04T00:30:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Jeff Bezos | slika = Jeff Bezos 2016.jpg | opis = Bezos 2016. godine | ime_po_rođenju = Jeffrey Preston Jorgensen | datum_rođenja = {{birth date and age|1964|1|12|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Albuquerque, New Mexico|Albuquerqe]], [[Novi Meksiko]], [[SAD]] | nacionalnost = američka | alma_mater = [[Princeton University]] | zanimanje = poduzetnik | poznat_po = osnivanju i vođenju [[Amazon.com]]a i kao najbogatiji čovjek na svijetu | supružnik = [[MacKenzie Bezos]] (vj. 1993)<ref>{{cite news |url=https://www.wired.com/wired/archive/7.03/bezos_pr.html |title=The Inner Bezos |work=[[Wired (website)|Wired]] |first=Chip |last=Bayers |accessdate=10. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130831214002/http://www.wired.com/wired/archive/7.03/bezos_pr.html |archive-date=2013-08-31 |url-status=dead}}</ref> | djeca = 4<ref>{{cite news |work=CNN |title=Jeff Bezos Fast Facts |url=http://edition.cnn.com/2013/04/05/us/jeff-bezos-fast-facts/ |accessdate=7. 3. 2017 |year=2016}}</ref> | roditelji = {{Unbulleted list|Ted Jorgensen|Jacklyn Bezos rođ. Gise{{efn|Jacklyn Bezos je rođena kao Jacklyn Gise, promijenila je ime u Jorgensen kada se udala za Teda, i u Bezosa kada se udala za Miguela.}}|Miguel Bezos {{small|(očuh)}}}} | religion = | neto = 87 mrld. [[US$]] (July 2017)<ref>{{cite web|url=https://www.forbes.com/billionaires/list/#version:realtime|title=The World's Billionaires|publisher=}}</ref> }} '''Jeffrey Preston Bezos''' (12. januar 1964) je [[SAD|američki]] poduzetnik, najpoznatiji kao osnivač i generalni direktor [[Amazon.com]], najvećeg svjetskog servisa za online trgovinu, a koji zajedno sa još nekoliko sa njime povezanih online servisa čini jedan od najposjećenijih web-stranica. Bezos, koji je Amazon bio osnovao 1994. godine, je sa vremenom akumulirao izuzetno bogatstvo te je 27. jula 2017. godine, nakratko, zbog naglog porasta Amazonovih dionica, [[Bill Gates|Billu Gatesu]] preoteo status najbogatijeg čovjeka na svijetu. Bezos je također poznat i po ulaganju u svemirsku tehnologiju i medije, te je od 2013. godine vlasnik uticajnog američkog lista ''[[Washington Post]]''. == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commons category}} * [https://www.bloomberg.com/billionaires/profile/jeff-bezos Jeff Bezos] at [[Bloomberg L.P.]] {{Authority control}} {{Lifetime|1964||Bezos, Jeff}} [[Kategorija:Američki poslovni ljudi]] g963dfwldznqkuz8v9w8qlmkv1s496y 0 4604190 42716095 40771850 2026-11-03T15:36:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716095 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Ian Bannen | slika = Ian Bannen 1966.jpg | opis = Bannen 1966. godine | datum_rođenja = {{Birth date|df=yes|1928|06|29}} | mjesto_rođenja = [[Airdrie, North Lanarkshire|Airdrie]], [[Lanarkshire]], [[Škotska]], [[UK]] | datum_smrti = {{Death date and age|df=yes|1999|11|3|1928|06|28}} | mjesto_smrti = Knockies Straight,<br />kraj [[Loch Ness]]a, Škotska, UK | period = 1951–99 | zanimanje = glumac | supružnik = Marilyn Salisbury (1976–99; njegova smrt) | znamenite_uloge = Jim Prideaux u ''[[Tinker Tailor Soldier Spy (TV miniserija)|Tinker Tailor Soldier Spy]]'' }} '''Ian Bannen''' (29. jun 1928 &ndash; 3. novembar 1999) bio je [[škotska|škotski]] glumac specijaliziran za [[karakterni glumac|karakterne uloge]]. Tokom karijere je imao niz zapaženih nastupa na filmu i televiziji, za koje je primao ili bio nominiran za niz prestižnih nagrada. Poginuo je u prometnoj nesreći.]. ==Djelmična filmografija== {{div col|col=30em}} * ''[[The Dark Avenger]]'' (1955) ... French Knight (nenaveden na špici) * ''[[Private's Progress]]'' (1956) ... Private Horrocks * ''[[The Long Arm (film)|The Long Arm]]'' (1956) ... The Young Workman * ''[[Yangtse Incident: The Story of H.M.S. Amethyst]]'' (1957) ... AB Bannister RN * ''[[Miracle in Soho]]'' (1957) ... Filipo Gozzi * ''[[The Birthday Present]]'' (1957) ... Junior Customs Officer * ''[[A Tale of Two Cities (1958 film)|A Tale of Two Cities]]'' (1958) ... Gabelle * ''She Didn't Say No!'' (1958) ... Peter Howard * ''[[Behind the Mask (1958 film)|Behind the Mask]]'' (1958) ... Alan Crabtree * ''[[Carlton-Browne of the F.O.]]'' (1959) ... Young King Loris * ''[[A French Mistress]]'' (1960) ... Colin Crane, The Headmaster's Son * ''[[Suspect (1960 film)|Suspect]]'' (1960) ... Alan Andrews * ''[[World in My Pocket]]'' (1961) ... Kitson * ''[[Station Six-Sahara]]'' (1962) ... Fletcher * ''[[Psyche 59]]'' (1964) ... Paul * ''[[The Hill (film)|The Hill]]'' (1965) ... Staff Sergeant Harris * ''[[Mister Moses]]'' (1965) ... Robert * ''[[Rotten to the Core]]'' (1965) ... Lt. Percy Vine * ''[[The Flight of the Phoenix (1965 film)|Flight of the Phoenix]]'' (1965) ... Crow * ''[[Penelope (1966 film)|Penelope]]'' (1966) ... James B. Elcott * ''[[The Sailor from Gibraltar]]'' (1967) ... Alan * ''[[Lock Up Your Daughters (1969 film)|Lock Up Your Daughters]]'' (1969) ... Ramble * ''[[Too Late the Hero (film)|Too Late the Hero]]'' (1970) ... Pvt. Jock Thornton * ''[[Jane Eyre (1970 film)|Jane Eyre]]'' (1970) ... St. John Rivers * ''[[The Deserter (1971 film)|The Deserter]]'' (1971) ... British Army Capt. Crawford * ''[[Fright (film)|Fright]]'' (1971) ... Brian * ''[[Doomwatch (film)|Doomwatch]]'' (1972) ... Dr. Del Shaw * ''[[The Offence]]'' (1972) ... Kenneth Baxter * ''[[The Mackintosh Man]]'' (1973) ... Slade * ''[[From Beyond the Grave]]'' (1974) ... Christopher Lowe (segment 2 "An Act of Kindness") * ''[[Il Viaggio]]'' (1974) ... Antonio Braggi * ''[[The Driver's Seat (film)|The Driver's Seat]]'' (1974) ... Bill * ''[[The Gathering Storm (1974 film)|The Gathering Storm]]'' (1974) ... [[Adolf Hitler]] * ''[[Bite the Bullet (film)|Bite the Bullet]]'' (1975) ... Sir Harry Norfolk * ''[[Sweeney!]]'' (1977) ... Charles baker * ''[[Jesus of Nazareth (miniseries)|Jesus of Nazareth]]'' (1977) ... Amos * ''[[The Inglorious Bastards]]'' (1977) ... Col. Charles Thomas Buckner * ''{{Interlanguage link multi|Un'ombra nell'ombra|it|3=Un'ombra nell'ombra|lt=Ring of Darkness}}'' (1979) ... The Professor * ''[[The Watcher in the Woods]]'' (1980) ... John Keller * ''[[Eye of the Needle (film)|Eye of the Needle]]'' (1981) ... Godliman * ''[[Night Crossing]]'' (1982) ... Josef keller * ''[[Gandhi (film)|Gandhi]]'' (1982) ... Senior Officer Fields * ''[[The Prodigal (1983 film)|The Prodigal]]'' (1983) ... Riley Wyndham * ''[[Gorky Park (film)|Gorky Park]]'' (1983) ... Iamskoy * ''[[Lamb (1985 film)|Lamb]]'' (1985) ... Brother Benedict * ''[[Defence of the Realm]]'' (1985) ... Dennis Markham * ''[[Hope and Glory (film)|Hope and Glory]]'' (1987) ... Grandfather George * ''[[La Partita]]'' (1988) ... Father of Francesco * ''[[The Courier (1988 film)|The Courier]]'' (1988) ... McGuigan * ''[[The Lady and the Highwayman]]'' (1989) ... Christian Drysdale * ''Streghe'' (1989) ... Father Matthew * ''[[George's Island (film)|George's Island]]'' (1989) ... Captain Waters * ''[[Circles in a Forest]]'' (1990) ... MacDonald * ''[[Ghost Dad]]'' (1990) ... Sir Edith Moser * ''[[The Big Man]]'' (1990) ... Matt Mason * ''[[Speaking of the Devil]]'' (1991) ... Luzifer * ''[[The Treaty (film)|The Treaty]]'' (1991) ... Davd Lloyd George * ''[[The Sound and the Silence]]'' (1991) ... Melville * ''[[Damage (1992 film)|Damage]]'' (1992) ... Edward Llyod * ''[[A Pin for the Butterfly]]'' (1994) ... Grandpa * ''[[Braveheart]]'' (1995) ... [[Robert de Brus, 6th Lord of Annandale|The Leper]] * ''[[Something to Believe In (film)|Something to Believe In]]'' (1998) ... Don Pozzi * ''[[Waking Ned Devine]]'' (1998) ... Jackie O'Shea * ''[[To Walk with Lions]]'' (1999) ... Terence Adamson * ''[[Best (film)|Best]]'' (2000) ... Sir Matt Busby * ''[[The Testimony of Taliesin Jones]]'' (2000) ... Billy Evans {{div col end}} ==Izvori== {{Reflist}} ==Vanjske veze== *{{IMDb name|id=0000846}} * [https://web.archive.org/web/20190705004208/http://www.screenonline.org.uk/people/id/465351/index.html Ian Bannen biography and credits at BFI ScreenOnline] * {{Find a Grave|22780}} {{Satellite za najboljeg glumca u filmu}} {{Authority control}} {{Lifetime|1928|1999|Bannen, Ian}} [[Category:Škotski teatarski glumci]] [[Category:Škotski filmski glumci]] [[Category:Škotski televizijski glumci]] kchqubjn19hvpstl6n71usq338lgb6m 0 4605583 42716218 42224075 2026-11-04T09:18:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Ken Annakin<br><small>[[Order of the British Empire|OBE]]</small> | ime_po_rođenju = Kenneth Cooper Annakin | datum_rođenja = {{birth date|df=yes|1914|8|10}} | mjesto_rođenja = [[Beverley]], [[East Riding of Yorkshire]], [[Engleska]], [[UK]] | datum_smrti = {{death date and age|df=yes|2009|4|22|1914|8|10}} | mjesto_smrti = [[Beverly Hills, California|Beverly Hills]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | zanimanje = [[filmski režiser]] | period = 1941–1992 | supružnik = Pauline Carter | djeca =2 | znameniti_filmovi = ''[[The Longest Day (film)|Najduži dan]]'' }} '''Kenneth Cooper "Ken" Annakin''', [[Order of the British Empire|OBE]] (10. august 1914 – 22. april 2009) bio je [[UK|britanski]] [[filmski režiser]] koji je vrhunac karijere imao [[1960-e na filmu|1960-ih]] zahvaljujući nekoliko [[epski film|epskih]] [[hollywood]]skih filmova među kojima se ističe ratni spektakl ''[[The Longest Day (film)|Najduži dan]]''. == Filmografija == {{div col|cols=2}} * ''[http://film.britishcouncil.org/london-1942 London 1942]'' (1943) * ''[http://film.britishcouncil.org/make-fruitful-the-land Make Fruitful the Land]'' (1945) * ''[http://film.britishcouncil.org/we-of-the-west-riding We of the West Riding]'' (1946) * ''[http://film.britishcouncil.org/english-criminal-justice English Criminal Justice]'' (1946) * ''[[It Began on the Clyde]]'' (1946) * ''[[Fenlands (film)|Fenlands]]'' (1946) * ''[[Holiday Camp (film)|Holiday Camp]]'' (1947) * ''[[Miranda (1948 film)|Miranda]]'' (1948) * ''[[Broken Journey]]'' (1948) * ''[[Quartet (1948 film)|Quartet]]'' (1948) * ''[[Here Come the Huggetts]]'' (1948) * ''[[Vote for Huggett]]'' (1949) * ''[[The Huggetts Abroad]]'' (1949) * ''[[Landfall (1949 film)|Landfall]]'' (1949) * ''[[Double Confession]]'' (1950) * ''[[Hotel Sahara]]'' (1951) * ''[[The Story of Robin Hood and His Merrie Men]]'' (1952) * ''[[The Planter's Wife (1952 film)|The Planter's Wife]]'' (1952) * ''[[The Sword and the Rose]]'' (1953) * ''[[You Know What Sailors Are (1954 film)|You Know What Sailors Are]]'' (1954) * ''[[The Seekers (film)|The Seekers]]'' (1954) * ''[[Value for Money]]'' (1955) * ''[[Loser Takes All (film)|Loser Takes All]]'' (1956) * ''[[Three Men in a Boat (1956 film)|Three Men in a Boat]]'' (1956) * ''[[Across the Bridge (film)|Across the Bridge]]'' (1957) * ''[[Nor the Moon by Night]]'' (1958) * ''[[Third Man on the Mountain]]'' (1959) * ''[[Swiss Family Robinson (film)|Swiss Family Robinson]]'' (1960) * ''[[Very Important Person (film)|Very Important Person]]'' (1961) * ''[[The Hellions (film)|The Hellions]]'' (1961) * ''[[The Fast Lady]]'' (1962) * ''[[The Longest Day (film)|The Longest Day]]'' (1962) * ''[[Crooks Anonymous]]'' (1962) * ''[[The Informers (1963 film)|The Informers]]'' (1963) * ''[[Those Magnificent Men in their Flying Machines]]'' (1965) * ''[[Battle of the Bulge (film)|Battle of the Bulge]]'' (1965) * ''[[The Long Duel]]'' (1967) * ''[[The Biggest Bundle of Them All]]'' (1968) * ''[[Monte Carlo or Bust!]]'' (1969) * ''[[The Call of the Wild (1972 film)|The Call of the Wild]]'' (1972) * ''[[Paper Tiger (film)|Paper Tiger]]'' (1975) * ''[[The Pirate (1978 film)|The Pirate]]'' (1978) * ''[[Institute for Revenge]]'' (1979) * ''[[The Fifth Musketeer]]'' (1979) * ''[[Cheaper to Keep Her (film)|Cheaper to Keep Her]]'' (1981) * ''[[The Pirate Movie]]'' (1982) * ''[[The New Adventures of Pippi Longstocking]]'' (1988) * ''[[Genghis Khan (1992 film)|Genghis Khan]]'' (1992) (neprikazan) {{div col end}} == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb name|id=0002175|name=Ken Annakin}} * [https://web.archive.org/web/20090820073448/http://www.screenonline.org.uk/people/id/479412/index.html Ken Annakin biography at BFI Screenonline] * [http://www.legacy.com/LATimes/DeathNotices.asp?page=lifestory&personid=126535103 AP Obituary] in the [[Los Angeles Times]] * [http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article6163898.ece Obituary in ''The Times''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100524073616/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article6163898.ece |date=2010-05-24 }} * [https://www.theguardian.com/film/2009/apr/25/ken-annakin-obituary Obituary in ''The Guardian''] * [https://www.independent.co.uk/news/obituaries/ken-annakin-film-director-whose-50-films-included-the-longest-day-and-the-battle-of-the-bulge-1674023.html Obituary in ''The Independent''] * [http://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/culture-obituaries/film-obituaries/5225858/Ken-Annakin.html Obituary in ''The Daily Telegraph''] {{Ken Annakin}} {{Zlatna malina za najgoreg režisera}} {{Authority control}} {{Lifetime|1914|2009|Annakin, Ken}} [[Category:Engleski filmski režiseri]] [[Category:Engleski filmski producenti]] [[Category:Engleski scenaristi]] 3qs9dou552d5j7iin4gzu7bf01imilv 0 4611587 42716225 41070612 2026-11-04T10:01:50Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Banknotes_of_Cambodia._1_riel.jpg|Banknotes_of_Cambodia._1_riel.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Banknotes of Cambodia|]]. 42716225 wikitext text/x-wiki {{Infobox valuta |ime_valute = Kambodžanski riel |izvorno_ime = រៀល |slika_1 = |slika_širina_1 = 300p |opis_1 = Novčanica od 50,000 riela s likom [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]] |slika_2 = |slika_širina_2 = |opis_2 = |iso_kod = KHR |iso_broj = |iso_eksponent = |nadjedinica_omjer_1 = |nadjedinica_1 = |nadjedinica_bilješka_1 = |nadjedinica_omjer_2 = |nadjedinica_2 = |nadjedinica_bilješka_2 = |nadjedinica_omjer_3 = |nadjedinica_3 = |nadjedinica_bilješka_3 = |nadjedinica_omjer_4 = |nadjedinica_4 = |nadjedinica_bilješka_4 = |nadjedinica_omjer_5 = |nadjedinica_5 = |nadjedinica_bilješka_5 = |podjedinica_omjer_1 = 1/10 |podjedinica_1 = kak |podjedinica_bilješka_1 = |podjedinica_simbol_1 = |podjedinica_omjer_2 = 1/100 |podjedinica_2 = sen |podjedinica_bilješka_2 = |podjedinica_simbol_2 = |podjedinica_omjer_3 = |podjedinica_3 = |podjedinica_bilješka_3 = |podjedinica_simbol_3 = |podjedinica_omjer_4 = |podjedinica_4 = |podjedinica_bilješka_4 = |podjedinica_simbol_4 = |podjedinica_omjer_5 = |podjedinica_5 = |podjedinica_bilješka_5 = |podjedinica_simbol_5 = |simbol = ៛ |novčanice = 50, 100, 500, 1000, 2000, 5000, 10,000, 20,000, 50,000, 100,000 riela |kovanice = 50, 100, 200, 500 riela |datum_uvođenja = [[1. travnja]] [[1980.]] |zamijenila_valutu = |datum_povlačenja = |zamijenjena_valutom = |korisnici = {{flag|Kambodža}} |neslužbeni_korisnici = |nacionalna_banka = [[Centralna banka Kambodže]] |tiskara = |kovnica = |stopa_inflacije = 1.4% |izvor_datum_inf = ''[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2092.html The World Factbook]'', 2015. (proc.) |metoda_inflacije = |povlačenje_bilješka = |fusnote = }} '''Kambodžanski riel''' (៛) ([[kmerski]]: រៀល; [[ISO 4217]]: '''KHR''') je službena [[valuta]] u [[Kambodža|Kambodži]]. Naziv riel koristio se za dvije valute u kambodžanskoj historiji, prvu, koju su od [[1953.]] od [[1970.]] izdavali [[Francuzi]], te drugu, koja je u opticaju od [[1980.]] godine. Kambodža nije imala monetarni sustav od [[1975.]] do [[1980.]] godine, što je bila posljedica politike [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], koji su u potpunosti ukinuli novac u zemlji; novčanice su bile tiskane, ali nikada nisu službeno dane u opticaj. Godine [[1993.]], Crveni Kmeri su tiskali ograničenu količinu novčanica za korištenje na teritorijima koji su bili pod njihovom kontrolom. Postoji vjerovanje kako je riel svoj naziv dobio prema vrsti ribe koja obitava u [[Mekong|rijeci Mekong]], međutim vjerojatnija je teza da je termin samo izvedenica od naziva [[Meksički real|meksičkog reala]], kojeg su sredinom [[19. vijek|XIX. vijeka]] u Kambodži koristili malajski, indijski i kineski trgovci. Riel se dijeli na kake (1/10) i sene (1/100); u opticaju su trenutno uglavnom novčanice u apoenima od 50 do 50,000 riela, s tim da se rjeđe pojavljuje i novčanica od 100,000 riela. Postoje i kovanice od 50 do 500 riela, međutim iste su izrazito rijetke u svakodnevnoj uporabi. Ranije konvanice sena više nisu u uporabi. {{Commonscat|Money of Cambodia}} {{Valute Azije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ekonomija Kambodže|Riel]] [[Kategorija:Azijske valute]] 46yhjbrviihi6ikpg1d561100l6uina 0 4613151 42716198 42446394 2026-11-04T06:41:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716198 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} '''''Kambodžanske kraljevske kronike''''' (znane i kao ''Rajabansavatar'' i ''Rapa Ksatr'') su zbirka historijskih rukopisa iz [[18. vijek|XVIII.]] i [[19. vijek|XIX. vijeka]] koji se odnose na početni dio [[Mračno doba (Kambodža)|Mračnog doba]] [[kambodža]]nske historije, odnosno period od prve polovice [[15. vijek|XV. vijeka]] (oko [[1431.]]) pa sve početka [[16. vijek|XVI. vijeka]].<ref>{{cite web |url=http://www.siamese-heritage.org/jsspdf/1971/JSS_059_2h_Chandler_EighteenthCenturyInscriptionFromAngkorWat.pdf |title=AN EIGHTEENTH CENTURY INSCRIPTION FROM ANGKOR WAT - by David P. Chandler |publisher= Siamese Heritage Protection Program |date= |accessdate=May 12, 2015}}</ref> S obzirom na činjenicu da iz navedenog perioda gotovo pa i ne postoje autentični historijski izvori iz same Kambodže, ''Kraljevske kronike'' su, unatoč vremenskom odmaku nastanka, najrelevantniji historijski izvor za taj period. Naime, do kraja [[13. vijek|XIII.]] i početka [[14. vijek|XIV. vijeka]], kameni [[epigraf]]i na [[sanskrt]]u su postepno nestali, a zajedno s njima nestali su i pisani zapisi na [[kmerski|kmerskom]], koji se nisu pojavili sve do [[16. vijek|XVI. vijeka]]. Zapisi iz starog [[Angkor]]a završavaju s vladavinom kralja [[Jayavarman IX|Jayavarmana IX.]] ([[1327.]] – [[1336.]]),<ref>{{cite web|url=http://angkorvat.jp/doc/tch/ang-tch1420.pdf |title=Essay on Cambodian History from the middle of the 14th to the beginning of the 16th Centuries: According to the Cambodian Royal Chronicles |publisher=Sophia University Angkor International Mission |date= |accessdate=May 12, 2015 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402202705/http://angkorvat.jp/doc/tch/ang-tch1420.pdf |archivedate=April 2, 2015 |df= }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cambodia-picturetour.com/tag/list-of-khmer-kings/|title=List Of Khmer Kings - Angkor Wat|work=cambodia-picturetour.com|accessdate=12 March 2015}}</ref> dok ''Kronike'' kao njegovog nasljednika navode vladara po imenu Param Nibbanapad, s tim da ostaje nejasno u kakvom su točno odnosu bili njih dvojica. Inicijalni rukopisi pisani su na palminom lišću i onda vezani, međutim isti nisu bili dugoga vijeka tako da su dostupne verzije zapravo kopije. Također, velik dio rukopisa sačuvan je tek u fragmentima. Najstarija kronika, ''Ang Engov fragment'', predana je [[sijam]]skom kralju [[Rama I|Rami I.]], a datira iz [[1796.]] godine, dok su najmlađi rukopisi nastali u [[19. vijek|XIX. vijeku]]. ''Kronike'' između ostalog sadrže [[Spisak kambodžanskih kraljeva|vladarsku kronologiju]], vanjskopolitička pitanja i odnose sa susjedima, interne sukobe među kmerskim kraljevima, građanske ratove, kontroverze oko vladarske sukcesije te probleme oko brakova.<ref>{{cite web |url=http://sealang.net/sala/archives/pdf8/khin1977les.pdf |title=Les Chroniques Royales Khmeres |publisher=SEAlang Library Projects |date= |accessdate=May 12, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260308042545/http://sealang.net/sala/archives/pdf8/khin1977les.pdf |archive-date=2026-03-08 |url-status=dead}}</ref> Studija ovih rukopisa oduzima mnogo vremena te zahtijeva iznimnu razinu stručnosti kako bi se dostupni tekstovi interpretirali i sistematizirali, a posebice u kontekstu još uvijek aktualne naučne debate oko razloga i uzroka napuštanja [[Angkor]]a te generalnog kulturnog propadanja kmerske civilizacije.<ref>{{cite web|url=http://angkorvat.jp/doc/tch/ang-tch1420.pdf |title=Essay on Cambodian History from the middle of the 14th to the beginning of the 16th Centuries: According to the Cambodian Royal Chronicles |publisher=Sophia University Angkor International Mission |date= |accessdate=May 12, 2015 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402202705/http://angkorvat.jp/doc/tch/ang-tch1420.pdf |archivedate=April 2, 2015 |df= }}</ref> == Rukopisi == Prema dostupnim informacijama, originalni tekstovi ''Kronika'' pisani su [[liturgijski jezik|liturgijskim jezikom]] na jeziku [[pali]], tako da su ih naučnici morali prevoditi na suvremeni, "svjetovni" jezik. Danas su dostupne 34 kopije tekstova na [[kmerski|kmerskom]] te tri teksta na [[latinski|latinskom]]; postoji i prijevod originalnog, ''Ang Engovog fragmenta'', na [[tajlandski|tajlandskom]] iz [[1796.]] godine, a koji se čuva u [[Bangkok]]u. Većina tekstova čuva se u [[Phnom Penh]]u, dok ih je dio na čuvanju u [[Pariz]]u.<ref>{{cite web |url=http://www.khmerstudies.org/download-files/publications/siksacakr/no1/archaeology.pdf?lbisphpreq=1 |title=Archaeology in Cambodia: An appraisal for future research |publisher=Khmer Studies |accessdate=18 May 2015 |archivedate=2018-06-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180613161553/http://www.khmerstudies.org/download-files/publications/siksacakr/no1/archaeology.pdf?lbisphpreq=1 |deadurl=yes }}</ref> Prijevodi rukopisa su objavljivani u različitim vremenskim razmacima od početka [[19. vijek|XIX. vijeka]] pa sve do kraja [[20. vijek|XX. vijeka]]. Inicijalna kronika, ''Ang Engov fragment'', godine [[1796.]] uručena je [[sijam]]skom vladaru [[Rama I|Rami I.]] te obuhvaća period od sredine [[14. vijek|XIV. vijeka]] do sredine [[15. vijek|XV. vijeka]]. Ostali značajni tekstovi, sačuvani u cijelosti, su ''Nanova kronika'' (skraćeno Nan), ''Vamn Juonova kronika'' (skraćeno VJ), ''Kok Kakova kronika'' (skraćeno KK) te ''Ampal Ksatr''. Od kasnijih kronika, značajna je ''Nongova kronika'' iz [[1818.]] godine. == Historijska točnost == ''Kambodžanske kraljevske kronike'' su po pitanju historijske točnosti vrlo ambivalentni izvori; s jedne strane, a posebice u usporedbi s vanjskim izvorima iz [[Tajland]]a, [[Laos]]a i [[Kina|Kine]], one iskazuju brojne probleme s datiranjem, posebice za [[14. vijek|XIV.]] i [[15. vijek|XV. vijek]], a ne referiraju ni na neke izrazito važne vojne i političke događaje iz tog perioda.<ref>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/90520/Cambodia/52483/Tai-and-Vietnamese-hegemony |title=Cambodia - history - geography - Tai and Vietnamese hegemony |publisher= Encyclopædia Britannica |date= |accessdate=May 12, 2015}}</ref> S druge strane, postoje tekstovi koji nevjerojatno detaljno opisuju interne konflikte oko kambodžanskog prijestolja, idući toliko daleko da krive slabost pojedinih vladara za propast države.<ref>{{cite web |url=https://books.google.com/books?id=SHK3AwAAQBAJ&pg=PA892&lpg=PA892&dq=Cambodian+Chronicles&source=bl&ots=gVawP45Cih&sig=uHZMzXr3UOrsM-_S-j9WHfugRIU&hl=en&sa=X&ei=aDsBVfSyG4nZ8gXs2YLoCg&ved=0CEcQ6AEwBTgU#v=onepage&q=Cambodian%20Chronicles&f=false |title=A Global Encyclopedia of Historical Writing, Volume 2 - Cambodian Chronicles |publisher= Google Books |date= |accessdate=May 12, 2015}}</ref> Vezano za konkretne događaje, ''Kronike'' prezentiraju velike nejasnoće po pitanju trajanja i stupnja [[sijam]]ske invazije,<ref>{{Cite journal|jstor=2049480 |title=Siamese Attacks On Angkor Before 1430| publisher= Association for Asian Studies |date= }}</ref> dok su izvještaji oko pada [[Angkor]]a izrazito opskurni.<ref>{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=ZvWrAgAAQBAJ&pg=PA165&lpg=PA165&dq=Cambodian+Chronicles&source=bl&ots=IBiKMd1i5q&sig=T5V5hAKX0s9lpg0FVGKDFJwwE0s&hl=en&sa=X&ei=kIn_VKrrGda78gW6nYLYDA&ved=0CEkQ6AEwDA#v=onepage&q=Cambodian%20Chronicles&f=false|title=New Perspectives on the History and Historiography of Southeast Asia|work=google.com.kh|accessdate=12 March 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.ayutthaya-history.com/Ayutthayan_Wars_1556.html|title=History of Ayutthaya - Ayutthayan Wars - 1556|author=Tricky Vandenberg|work=ayutthaya-history.com|accessdate=12 March 2015}}</ref> S druge strane, ''Kronike'' i dalje ostaju primarni izvor za proučavanje historije oko pada Angkora i neposredne postangkorske historije.<ref>{{cite web |url=http://michaelvickery.org/vickery1999cambodia.pdf |title=CAMBODIA 1975-1982 | publisher= Michael Vickery’s Publications |date= |accessdate=May 12, 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&hl=en&prev=search&rurl=translate.google.com.kh&sl=ja&u=http://angkorvat.jp/doc/studyonCambodia.pdf&usg=ALkJrhjsmYxvoyWrqJpbRPm7cyDT76gECg|title=Cambodia's cultural heritage considerations in Area Studies by Aratoi Hisao|work=googleusercontent.com|accessdate=12 March 2015}}</ref> Neki naučnici oduzimaju historiografsku vrijednost ovih tekstova, smatrajući ih dijelom folklora,<ref>{{cite web|url=http://siam-society.org/pub_JSS/jss_index.html|title=Siam Society - Journal of the Siam Society|work=siam-society.org|accessdate=12 March 2015|archive-date=2015-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402154958/http://siam-society.org/pub_JSS/jss_index.html|dead-url=yes}}</ref> međutim većinsko je mišljenje kako unatoč fragmentiranosti i složenosti, ''Kronike'' daju zadovoljavajuć uvid u tadašnju historiju Kambodže, s tim da se potpunija slika može dobiti tek u kombinaciji s vanjskim izvorima toga vremena.<ref>{{cite web|url=http://angkorvat.jp/doc/tch/ang-tch1420.pdf |title=Essay on Cambodian History from the middle of the 14th to the beginning of the 16th Centuries: According to the Cambodian Royal Chronicles |publisher=Sophia University Angkor International Mission |date= |accessdate=May 12, 2015 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402202705/http://angkorvat.jp/doc/tch/ang-tch1420.pdf |archivedate=April 2, 2015 |df= }}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book|last=Garnier |first=F. |title=Chronique Royale du Cambodge |year=1871 |location=Paris}} * {{Cite book|last=Vickery |first=M. |title=Cambodia after Angkor: the Chronicular Evidence for the fourteenth to sixteenth centuries, |year=1977 |location=Yale University}} * {{Cite book|last=de Berval |first=René |title=Kingdom of the Million Elephants and of the White Parasol |year=1959 |location=Saigon}} * {{Cite book|last=Cœdès |first=G. |title=Inscription du Cambodge, 8 volumes |year=1937 |location=Hanoi-Paris}} * {{Cite book|last=Simon |first=W. |title=Chronology during the Fourteenth and the Fifteenth Centuries, Asia Major, Volume XII |year=1966 |location=London}} * {{Cite book|last=Palmer Briggs |first=Lawrence |title=Siamese Attacks on Angkor Before 1430e |year=1948 |location=Washington D.C.}} == Vanjske veze == * [http://w35-associations.apps.paris.fr/searchasso/jsp/site/Portal.jsp?page=searchasso&id=6053 CULTURAL ASSOCIATION FRANCO KHMER] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329222757/http://w35-associations.apps.paris.fr/searchasso/jsp/site/Portal.jsp?page=searchasso&id=6053 |date=2019-03-29 }} * [http://www.adecf.org/ The Association of Cambodian students in France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518082708/http://www.adecf.org/ |date=2015-05-18 }} * [http://www.khmerstudies.org/download-files/events/conferences/Phnom%20Bakheng%20Workshop/Bibliography.pdf?lbisphpreq=1 KhmerStudies Links] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518080334/http://www.khmerstudies.org/download-files/events/conferences/Phnom%20Bakheng%20Workshop/Bibliography.pdf?lbisphpreq=1 |date=2015-05-18 }} * [http://learnkhmer.net/languageoldkhmer.htm Old Khmer Language] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171024212112/http://learnkhmer.net/languageoldkhmer.htm |date=2017-10-24 }} * [https://books.google.com/books?id=ZvWrAgAAQBAJ&pg=PA165&lpg=PA165&dq=Cambodian+Chronicles&source=bl&ots=IBiKMd1i5q&sig=T5V5hAKX0s9lpg0FVGKDFJwwE0s&hl=en&sa=X&ei=kIn_VKrrGda78gW6nYLYDA&ved=0CEkQ6AEwDA#v=onepage&q=Cambodian%20Chronicles&f=false Charting the Shape of Early Modern Southeast Asia] * [https://books.google.com/books?id=ZvWrAgAAQBAJ&pg=PA165&lpg=PA165&dq=Cambodian+Chronicles&source=bl&ots=IBiKMd1i5q&sig=T5V5hAKX0s9lpg0FVGKDFJwwE0s&hl=en&sa=X&ei=kIn_VKrrGda78gW6nYLYDA&ved=0CEkQ6AEwDA#v=onepage&q=Cambodian%20Chronicles&f=false New Perspectives on the History and Historiography of Southeast Asia] * [https://archive.org/stream/s6journalasiatiq17sociuoft#page/336/mode/2up Internet Archive - ''Chronique Royale du Cambodge'', translated by Francis Garnier, in ''Journal Asiatique'' (Series 6, Vol.18, 1871)] * [https://archive.org/details/leroyaumeducamb01mourgoog Internet Archive - ''Le royaume du Cambodge'', Vol. 1, by J. Moura, 1883] * [https://archive.org/details/leroyaumeducambo02louv Internet Archive - ''Le royaume du Cambodge'', Vol. 2, by J. Moura, 1883] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Djela 18. vijeka]] [[Kategorija:Djela 19. vijeka]] [[Kategorija:Kambodžanska književnost]] [[Kategorija:Hronika]] [[Kategorija:Mračno doba (Kambodža)]] b2ep2qbkzh735mav8le6lpb7d2cxgu7 0 4617463 42716201 42239888 2026-11-04T07:09:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Kang Kek Iew<br>កាំង ហ្គេកអ៊ាវ | slika = Kang Kek Iew (Kaing Guek Eav or Duch) before the Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia - 20091126.jpg | širina_slike = 220px | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = [[17. studenog]] [[1942.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|CAM|1863}} [[Choyaot]], [[Francuska Kambodža|Kambodža]] | datum_smrti = [[2. rujna]] [[2020.]] | mjesto_smrti = {{nowrap|{{flagicon|CAM}} [[Phnom Penh]], [[Kambodža]]}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --> | rezidencija = | nacionalnost = [[Kmeri|Kmer]] | etnicitet = | državljanstvo = {{flagicon|CAM}} [[kambodža]]nsko | ostala_imena = Kang Kek Iev<br>Kaing Guek Eav<br>Drug Duch | poznat_po = Upravitelj [[Muzej genocida Tuol Sleng|Sigurnosnog zatvora 21 (S-21)]] | obrazovanje = | alma_mater = ''Institut de Pédagogie'' | poslodavac = | zanimanje = profesor matematike | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = [[Komunistička partija Kampućije|KP Kampućije]] | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = Chhim Sophal | partner = | djeca = 4 | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Kang Kek Iew''' ([[kmerski]]: កាំង ហ្គេកអ៊ាវ; [[Choyaot]], [[17. studenog]] [[1942.]] – [[Phnom Penh]], [[2. rujna]] [[2020.]])<ref>{{cite book|last1=Totten|first1=Samuel|last2=Bartrop|first2=Paul Robert|last3=Jacobs |first3=Steven L.|title=Dictionary of Genocide: A-L|url=https://books.google.com/books?id=xWKjSc0ql3cC&pg=PA82|accessdate=12 October 2010|year=2008|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-34642-2|page=82}}</ref> bio je [[kambodža]]nski komunistički službenik i pripadnik [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], najpoznatiji kao upravitelj [[Muzej genocida Tuol Sleng|Sigurnosnog zatvora 21 (S-21)]], najzloglasnijeg zatvora iz perioda [[Demokratska Kampućija|Demokratske Kampućije]]. Za vrijeme njegova upravljanja sigurnosnom službom ([[Santebal]]), više od 10,000 ljudi je uhapšeno, mučeno i ubijeno diljem "centara za preodgoj" (jer zemlja službeno nije imala zatvore), najzloglasniji među kojima je bio upravo Kangov S-21. Tokom karijere je koristio [[pseudonim]] '''Drug Duch''' ili '''Deuch''' ([[kmerski]]: មិត្តឌុច). Rodio se [[1942.]] godine u selu [[Choyaot]],<ref name="cgp-1">{{Cite web | title=CBIO Record of Comrade Duch | work=Yale Cambodian Genocide Program | url=http://research.yale.edu:8084/cgp/cbio/cbiorecorddetail.jsp?record_id=16393 | accessdate=18 December 2005 | archivedate=2007-11-24 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124083009/http://research.yale.edu:8084/cgp/cbio/cbiorecorddetail.jsp?record_id=16393 | deadurl=yes }}</ref> u obitelji [[kinezi|kineskog]] porijekla.<ref name=childhood>{{cite book| url=https://books.google.com.sg/books?id=Mc28dUeGoH8C&pg=RA1-PT163 |title=The Scene of the Mass Crime: History, Film, and International Tribunals | page=163 }}</ref> Tokom života je u nekoliko navrata mijenjao ime. Bio je izvrstan učenik, a poseban interes je razvio prema [[matematika|matematici]],<ref name="dunlop-2005">{{Cite book| author=[[Nic Dunlop]] | title=The Lost Executioner&nbsp;– A Journey into the Heart of the Killing Fields | url=https://archive.org/details/lostexecutionerj00dunl | publisher=Walker & Company, New York | year=2005 | isbn=0-8027-1472-2}}</ref> koju je od [[1966.]] godine i predavao. Sljedeće godine pridružio se [[Komunistička partija Kampućije|partiji]], prvi doticaj s čijim je idejama imao tokom priprema za profesorsku licencu na Pedagoškom institutu od [[1964.]] godine;<ref name="bizot-2003">{{Cite book| author=[[François Bizot|Bizot, François]]; translated from French by Euan Cameron| title=The Gate | publisher=Alfred A. Knoph | year=2003 | isbn=0-375-41293-X}}</ref> tamo je upoznao i [[Son Sen]]a, jednog od istaknutih [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], koji će kasnije postati njegov direktni nadređeni. Nakon hapšenja trojice njegovih učenika, Kang je pobjegao s Crvenim Kmerima, ali je nakon par mjeseci uhapšen i mučen od strane [[Norodom Sihanouk|Sihanoukove]] policije zbog propagiranja komunizma.<ref name="dunlop-2005"/> Sljedeće dvije godine će, bez ikakvog suđenja, provesti u zatvoru. Oslobođen je tek nakon [[Državni udar u Kambodži 1970.|puča 1970.]] godine, kada je [[Lon Nol]] dao opću amnestiju svim političkim zatvorenicima; tada ponovo odlazi u bazu Crvenih Kmera, ovoga puta u [[Kardamonske planine]] blizu [[tajland]]ske granice. Kang je aktivno sudjelovao u gerilskim aktivnostima [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] tokom [[Kambodžanski građanski rat|građanskog rata]]. Uzevši ''[[nom de guerre]]'' Drug Duch, Kang je ubrzo postao šef sigurnosnih službi Crvenih Kmera, što je bila pozicija na koju ga je imenovao [[Vorn Vet]]. Duch je ubrzo, u amleanškim šumama, uspostavio svoj prvi zatvor, M-13, a dvije godine kasnije i M-99. To su bili prvi sigurnosni zatvori utemeljeni od strane Crvenih Kmera, a koji će se za vrijeme [[Demokratska Kampućija|Demokratske Kampućije]] osnivati diljem zemlje. U svojstvu šefa sigurnosti, Duch je, uz pomoć drugova Chana ([[Mam Nai]]) i Pona ([[Tang Sin Hean]]),<ref>{{cite web|url=http://proceskhmersrouges.net/?p=644|title=Mam Nay : « Je ne sais pas, je ne me souviens pas » « Procès des Khmers Rouges|website=proceskhmersrouges.net|accessdate=6 December 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.phnompenhpost.com/national/contrition-all-sham-victims-say|title=Contrition all a sham, victims say|first=|last=ppp_webadmin|date=24 November 2009|publisher=|accessdate=6 December 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.hrw.org/news/2009/04/06/anatomy-interrogation-torture-comrade-ya-s-21|title=Anatomy of an Interrogation: The Torture of Comrade Ya at S-21|date=2 November 2007|publisher=|accessdate=6 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402152421/http://www.hrw.org/news/2009/04/06/anatomy-interrogation-torture-comrade-ya-s-21|archive-date=2015-04-02|url-status=dead}}</ref> usavršio ispitivačke tehnike i torturu (posebice izgladnjivanje), glavne odlike sustava u kasnijem periodu, te je efikasno provodio čistke među Crvenih Kmerima, proganjajući stvarne, ali i fiktivne neprijatelje u redovima pokreta. Tadašnji zatvori bili su, u velikom dijelu, ispunjeni upravo članovima Crvenih Kmera. U ovom se periodu oženio s Chhim Sophal, krojačicom koja je bila dio pokreta. Imali su četvero djece. Nakon što su [[Crveni Kmeri]] u travnju [[1975.]] godine preuzeli vlast u državi, [[Santebal]] je započeo s procesom uspostave zatvora diljem zemlje. Među cca. 150 zatvora, najvažniji je bio [[Muzej genocida Tuol Sleng|S-21 (Tuol Sleng)]], u [[Phnom Penh]]u, koji je ujedno bio i centar sigurnosnih službi. Inicijalno zamjenik [[In Lon]]a,<ref name="dunlop-2005"/> Kang je u ovom periodu pismeno zatražio premještaj u industrijski sektor, ali je bio odbijen.<ref name="bizot-2003"/><ref name="pppost-2009-03-31">{{Cite news|title=Duch's confession and apology |author=Lim Phalla |url=http://www.phnompenhpost.com/index.php/2009033125116/National-news/transcript-from-his-address-to-tribunal.html |accessdate=31 March 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090403022935/http://www.phnompenhpost.com/index.php/2009033125116/National-news/transcript-from-his-address-to-tribunal.html |archivedate=3 April 2009 }}</ref> Ubrzo je umjesto njega premješten In, dok je Kang postao upravitelj Tuol Slenga.<ref name="cgp-2">{{Cite web| title=Tuol Sleng Organizational Chart | work=Yale Cambodian Genocide Program | url=http://www.yale.edu/cgp/tsorgchart.html | accessdate=18 December 2005}}</ref> U svojstvu upravitelja zatvora S-21, Kang je bio zadužen za eliminaciju onih faktora koji su se smatrali protudržavnima, bilo da su oni to doista bili, ili im se ta etiketa samo pripisivala. Kang je bio izrazito pedantan upravitelj zatvora te je osobno vodio bilješke o mučenjima i egzekucijama. Prema bilješkama sačuvanim iz zatvorskih arhiva, vidi se da je bio u redovnom kontaktu s ''[[Angkar]]om'' te kako su zatvorenici (među kojima je bilo i žene i djece) korišteni i za medicinske eksperimente ili za transfuziju krvi ranjenim vojnicima. Za egzekucije je koristio izrate poput "razbiti na komadiće", ili "razbiti", ili "odvesti na pogubljenje". Njegove efikasne metode impresionirale su Angkar te je ubrzo imenovan šefom [[Santebal]]a. Kako su godine prolazile, sve je više pripadnika Crvenih Kmera, žrtava čistki, dolazilo kod Ducha, a među njima je bio i njegov bivši šef, In Lon. Dana [[6. siječnja]] [[1979.]], dan prije nego je [[vijetnam]]ska vojska ušla u [[Phnom Penh]], Duch je dobio naredbu da pobije sve preostale zatvorenike u Tuol Slengu.<ref>{{cite web|url=https://www.gq.com/news-politics/big-issues/200907/cambodia-khmer-rouge-michael-paterniti|title=Never Forget|first=Michael|last=Paterniti|date=1 July 2009|publisher=|accessdate=6 December 2017|archive-date=2015-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402115952/http://www.gq.com/news-politics/big-issues/200907/cambodia-khmer-rouge-michael-paterniti}}</ref> Prije nego je pobjegao, pobrinuo se da naredba buda izvršena, međutim nije uspio uništiti cjelokupnu arhivu; bio je jedan od posljednjih partijskih dužnosnika koji je napustio [[Phnom Penh]]. Kang je u svibnju [[1979.]] godine došao do [[tajland]]ske granice. Kada se pridružio ostalim Crvenih Kmerima, [[Nuon Chea]] ga je degradirao jer nije uspio uništiti zatvorske arhive. U narednim godinama se posvetio intelektualnom radu - naučio je [[tajlandski]] i [[engleski]] te je predavao engleski, matematiku i [[kmerski jezik]].<ref name="dunlop-2005"/> Nakon [[Pariški mirovni sporazum (1991)|Pariškog mirovnog sporazuma]] [[1991.]] godine, povukao se u maleno mjesto blizu tajlandske granice i tu živio s obitelji, radeći kao profesor u lokalnoj školi. Nakon nikad razjašnjenog ubojstva svoje supruge [[1995.]] godine, za koje je sumnjičio [[Pol Pot]]a,<ref name=Scene>{{cite book|last1=Delage|first1=Christian|last2=Goodrich|first2=Peter|title=The Scene of the Mass Crime: History, Film, and International Tribunals|date=2013|publisher=Routledge|location=New York|isbn=978-0-415-68894-9|page=147|url=https://books.google.com/books?id=opG-SbGV-hcC&lpg=PP1&pg=PA147#v=onepage&q&f=false|accessdate=7 October 2015}}</ref> Kang se preselio s djecom u [[Svay Chek]], gdje je također dobio profesorsko mjesto. U tom je periodu prešao i na [[kršćanstvo]], postavši pastor u okolici [[Battambang]]a;<ref name="dunlop-2005"/> kada je njegov pravi identitet otkriven, prihvatio je premještaj u [[Samlaut]]. Nakon frakcioniranja među preostalim Crvenim Kmerima, Kang je, bojeći se za svoj život, s obitelji pobjegao u [[Tajland]]. U Kambodžu se vratio [[1998.]] godine. Naredne godine je dao intervju za ''[[Far Eastern Economic Review]]'' te se, nakon njegova objavljivanja, predao vlastima.<ref>{{Cite web |url=http://www.dccam.org/leaders/pages/Kaing-Guek-Eav_jpg.htm |title=Photo: Leaders/Kaing-Guek-Eav |publisher=Dccam.org |accessdate=27 July 2010 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100712142458/http://www.dccam.org/leaders/pages/Kaing-Guek-Eav_jpg.htm |archivedate=12 July 2010 |df=dmy-all }}</ref> U srpnju [[2007.]] godine, Kang Kek Iew je postao prvi dužnosnik Crvenih Kmera optužen pred [[Kambodžanski tribunal|Kambodžanskim tribunalom]].<ref name="Feb17">{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/7893138.stm|title=Landmark Khmer Rouge trial starts|publisher=BBC News |date=17 February 2009|accessdate=17 February 2009}}</ref> Izrazio je kajanje te je surađivao sa sudom, predavši čak i zahtjev za puštanje na slobodu, ali koji je bio odbijen. Inicijalno je osuđen na 35 godina zatvora za [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], mučenja i ubojstva, ali je žalbeni sud preinačio kaznu na doživotni zatvor.<ref>Mark Vlasic, [https://www.theguardian.com/commentisfree/cifamerica/2012/mar/13/cambodia-khmer-rouge "Life for Comrade Duch, a milestone for international justice"]</ref> Umro je [[2. rujna]] [[2020.]] godine u bolnici u [[Phnom Penh]]u.<ref>{{Cite news |date=2020-09-02 |title=Khmer Rouge’s chief jailer, guilty of war crimes, dies at 77 |work=Associated Press |url=https://apnews.com/6c76f8aa42cadf006fe6fcc84f2a1d0b |access-date=2020-09-02}}</ref> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjske veze== {{Commons category}} * [https://www.eccc.gov.kh/en/case/topic/1 Case information at the Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161223002456/https://www.eccc.gov.kh/en/case/topic/1 |date=2016-12-23 }} ** [https://www.eccc.gov.kh/en/documents/court/judgement-case-001 Original judgement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161123203013/https://www.eccc.gov.kh/en/documents/court/judgement-case-001 |date=2016-11-23 }} ** [https://www.eccc.gov.kh/en/document/court/case-001-appeal-judgement Appeal judgement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170511174708/https://www.eccc.gov.kh/en/document/court/case-001-appeal-judgement |date=2017-05-11 }} * [https://www.nytimes.com/2009/02/17/opinion/17bizot.html "My Savior, Their Killer" New York Times Op-Ed by [[François Bizot]]&nbsp;– a (French) former prisoner of Duch's] * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/asia-pacific/340151.stm 1999 BBC article on Duch's capture] * [http://seattletimes.nwsource.com/html/books/2002840002_cambodia05.html A short review of Nic Dunlop's book about Duch&nbsp;– The Lost Executioner] * [http://www.itconversations.com/shows/detail984.html IT Conversations: Nic Dunlop] Podcast interview of Nic Dunlop, Photojournalist, discussing how he found Kang Kek Iew * [https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2010/sep/04/tracked-down-khmer-rouge-killer-14000 Experience: I tracked down a man who killed 14,000 people] Nic Dunlop talks about tracking down Duch * [http://www.time.com/time/asia/asia/magazine/1999/990712/duch1.html The Killer and the Pastor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101006091922/http://www.time.com/time/asia/asia/magazine/1999/990712/duch1.html |date=2010-10-06 }} Time magazine article about Duch's conversion to Christianity * [http://www.tuolsleng.com S-21 Prison photographs] Original photographs from Tuol Sleng/S-21 prison {{Crveni Kmeri}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1942|2020|Kang Kek, Iew}} [[Kategorija:Kambodžanski političari]] [[Kategorija:Crveni Kmeri]] [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] exd95p0gqdq1upp7yu4kbneucgfzm2k 0 4618839 42716210 42694103 2026-11-04T08:23:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Katherine McNamara | profesija = glumica | slika = Katherine McNamara - November 2014 (cropped).jpg | veličina = | opis = McNamara, studeni 2014. godine | ime_po_rođenju = Katherine Grace McNamara | datum_rođenja = {{Birth date and age|1995|11|22}} | mjesto_rođenja = [[Kansas City, Missouri]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | nacionalnost = | državljanstvo = | supružnik = | partner = | roditelji = | djeca = | rodbina = | religija = | obrazovanje = [[Drexel University|Univerzitet Drexel]] | javna_funkcija = | period = 2007 – danas | žanr = | znamenite_uloge = | uticaj_od = | uticaj_na = | nagrade = | potpis = }} '''Katherine Grace McNamara'''<ref name="obit">{{cite web |title=Obituaries for Tuesday, Nov. 14, 2006 |url=http://lacrossetribune.com/lifestyles/announcements/obituaries/obituaries-for-tuesday-nov/article_f01ca39a-d40e-541e-a411-c0c148a39b3a.html |work=LaCrosse Tribune |date=14. studenoga 2006 |accessdate=31. listopada 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226043701/http://lacrossetribune.com/lifestyles/announcements/obituaries/obituaries-for-tuesday-nov/article_f01ca39a-d40e-541e-a411-c0c148a39b3a.html |archive-date=2015-12-26 |url-status=dead}}</ref> (22. studenoga 1995.<ref name="obit" /><!-- Note: According to the "obit" ref., McNamara was 10 on Nov. 14, 2006, which means she would have turned 11 years old on Nov. 22, 2006, which would make her birthyear 1995. --><ref>{{cite tweet |author=Katherine McNamara |user=Kat_McNamara |number=536057048677380096 |date=22. studenoga 2014 |title=Birthday baking in prep for tomorrow! Cake for breakfast, anyone? #bakerproblems |accessdate=26. siječnja 2016}} {{br}}{{cite tweet |author=Katherine McNamara |user=Kat_McNamara |number=536067277892747264 |date=22. studenoga 2014 |title="@LarryPoindexter: @Kat_McNamara Happy Birthday adopted daughter!" Thanks, Dad! :) |accessdate=26. siječnja 2016}} {{br}}{{cite tweet |author=Katherine McNamara |user=Kat_McNamara |number=536179143574974466 |date=22. studenoga 2014 |title=What I woke up to this morning... |accessdate=26. siječnja 2016}}{{br}}{{cite tweet|author=Katherine McNamara|user=Kat_McNamara|number=606514137628295168|date=4. lipnja 2015|title="Ginger hair, don't care since 1995... #tbt"|accessdate=24. lipnja 2017}}</ref>) je američka glumica. Poznata je po ulozi Harper Munroe u [[MTV]]-jevoj komediji ''[[Happyland (TV serija)|Happyland]]'' i po ulozi Clary Fray u [[Freeform (TV kanal)|Freeformovoj]] fantastičnoj seriji ''[[Shadowhunters]]''. ==Rani život== McNamara je pođena u [[Kansas City, Missouri|Kansas Cityju]], kao jedino dijete Ursule i Evana McNamare, koji je služio u [[Oružane snage Sjedinjenih Država|američkim oružanim snagama]].<ref>{{cite web |author=Steve Walker |url=http://kcur.org/post/lees-summit-teen-reflects-broadway-debut#stream/0 |title=Lee's Summit Teen Reflects on Broadway Debut |publisher=[[KCUR-FM]] |date=2. prosinca 2010}}</ref> Odrasla je u [[Lee's Summit, Missouri|Lee's Summitu]],<ref name="Lee's Summit">{{cite web |author=Robert Trussell |url=http://www.kansascity.com/news/local/article329756/Lee’s-Summit-native-Katherine-McNamara’s-star-is-on-the-rise.html |title=Lee's Summit native Katherine McNamara's star is on the rise |work=[[The Kansas City Star]] |date=19. listopada 2013}}</ref>, a 2011. godine se seli u [[Los Angeles]].<ref>{{cite web |author=Rob Owen |url=http://www.kansascity.com/entertainment/tv/article54143910.html |title=Kansas City's Katherine McNamara takes the lead in new sci-fi TV series 'Shadowhunters' |work=[[The Kansas City Star]] |date=11. siječnja 2016}}</ref> ==Filmografija== ===Film=== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naziv ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- | 2007 | ''The Bride & the Groom'' | gost na vjenčanju | kratki film |- | 2008 | ''Lone Elm'' | Lucy | kratki film |- | 2008 | ''Matchmaker Mary'' | Mary Carver | |- | 2009 | ''Sam Steele and the Junior Detective Agency'' | Emma Marsh | |- | 2010 | ''The Nuclear Standard'' | Penny | kratki film |- | 2010 | ''Get Off My Porch'' | Mary | kratki film |- | 2011 | ''Sam Steele and the Crystal Chalice'' | Emma Marsh | |- | 2011 | ''[[New Year's Eve (film)|New Year's Eve]]'' | Lily Bowman | Segment: "Mother & Daughter Story" |- | 2012 | ''[[Last Ounce of Courage]]'' | pjevačica ''carol'' pjesama | |- | 2013 | ''[[Contest (film)|Contest]]'' | Sarah O'Malley | |- | 2013 | ''[[Tom Sawyer & Huckleberry Finn (film, 2014)|Tom Sawyer & Huckleberry Finn]]'' | Becky Thatcher | |- | 2015 | ''[[A Sort of Homecoming (film)|A Sort of Homecoming]]'' | Rose | |- | 2015 | ''[[Natural Selection (film, 2015)|Natural Selection]]'' | Paige Thomas | |- | 2015 | ''[[Maze Runner: The Scorch Trials]]'' | Sonya | |- | 2015 |''[[R.L. Stine's Monsterville: Cabinet of Souls]]'' | Lilith | Direct-to-video film |- | 2016 | ''Little Savages'' | Tiffany | |- | 2016 | ''Is That a Gun in Your Pocket?'' | Sandy Keely | |- | 2018 | ''[[Maze Runner: The Death Cure]]'' | Sonya | |} ===Televizija=== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naziv ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- | 2008 | ''[[The Suite Life of Zack & Cody|The Suite Life of Zack and Cody]]'' | kćerka [[Brian McNamara|Briana McNamare]] | Cameo |- | 2010 | ''[[R.L. Stine's The Haunting Hour]]'' | Jodanna | Epizoda: "Worry Dolls" |- | 2011 | ''[[Law & Order: Special Victims Unit]]'' | Jasmine | Epizoda: "Flight" |- | 2011 | ''[[30 Rock]]'' | Meagan | Epizoda: "[[TGS Hates Women]]" |- | 2011 | ''[[Drop Dead Diva]]'' | Ann Logan | Epizoda: "Ah, Men" |- | 2012 | ''[[Glee (TV serija)|Glee]]'' | Bunhead #1 | Epizoda: "Makeover" |- | 2012 | ''Sketchy'' | Iris | Epizoda: "This Is 14" |- | 2012 | ''[[Madison High]]'' | Cherri O'Keefe | neprodana pilot epizoda<ref>{{cite web |author=Nellie Andreeva |url=http://deadline.com/2011/02/disney-channels-music-driven-hsm-offshoot-madison-high-gets-pilot-order-107324/ |title=Disney Channel's Music-Driven 'HSM' Offshoot 'Madison High' Gets Pilot Order |work=[[Deadline Hollywood]] |date=17. veljače 2011 |accessdate=18. srpnja 2016}}</ref> |- | 2012 | ''[[Girl vs. Monster]]'' | Myra Santelli | televizijski film ([[Disney Channel]]) |- | 2012–2013 | ''[[Kickin' It]]'' | Claire | 3 epizode |- | 2013 | ''[[Touch (TV serija)|Touch]]'' | Evie Woods | Epizoda: "Reunions" |- | 2013 | ''[[Jessie (TV serija, 2011)|Jessie]]'' | Bryn Breitbart | Epizode: "Kids Don’t Wanna Be Shunned", "Diary of a Mad Newswoman" |- | 2013 | ''[[The Thundermans]]'' | Tara Campbell | Epizoda: "Dinner Party" |- | 2013 | ''The Surgeon General'' | Lily Sherman | neprodana pilot epizoda<ref>{{cite web |author=<!-- Staff report --> |url=http://www.thefutoncritic.com/news/2013/05/12/development-update-sunday-may-12-odds-and-ends-177115/10372/ |title=Development Update: Sunday, May 12 - Odds & Ends |work=[[The Futon Critic]] |date=12. svibnja 2013 |accessdate=18. srpnja 2016 |quote=The drama - about a fictional Surgeon General of the United States (Jason Isaacs) and the Public Health Service Commissioned Corps - likewise won't be going to series at the network.}}</ref> |- | 2014 | ''[[Happyland (TV serija)|Happyland]]'' | Harper Munroe | glavna uloga, 8 epizoda |- | 2014 | ''[[CSI: Crime Scene Investigation]]'' | Angela Ward/Tangerine | Epizoda: "Long Road Home" |- | 2014 | ''[[Unforgettable (TV serija, 2011)|Unforgettable]]'' | mlada Carrie Wells | Epizoda: "Reunion" |- | 2014 | ''A Wife's Nightmare'' | Jackie | televizijski film ([[Lifetime (TV mreža)|Lifetime]]) |- | 2014 | ''[[Workaholics]]'' | Haley | Epizoda: "Beer Heist" |- | 2014–2016 | ''[[Transformers: Rescue Bots]]'' | Priscilla Pynch | glasovna uloga; 6 epizoda |- | 2015 | ''[[The Fosters (TV serija, 2013)|The Fosters]]'' | Ekaterina | 3 epizode |- | 2016–danas | ''[[Shadowhunters]]'' | [[Clary Fray]] | glavna uloga |- | 2016 | ''[[The Grinder (TV serija)|The Grinder]]'' | Ginger | Epizoda: "From the Ashes" |- | 2016 |''[[Indiscretion (film)|Indiscretion]]'' | Lizzy | televizijski film ([[Lifetime (TV mreža)|Lifetime]]) |} ==Izvori== {{Reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb name|3031063|Katherine McNamara}} * {{Facebook|OfficialKatherineMcNamara}} *{{Twitter}} {{Tinejdžerski izbor za glumicu u naučnofantastičnoj seriji}} {{Authority control}} {{Lifetime|1995||McNamara, Katherine}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] jtfwop82qj6l2g277s5lqax19ob4io5 0 4626476 42716191 42699862 2026-11-04T05:10:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naslov = Jurassic Park | slika = [[File:Jurassicpark.jpg|200px]] | opis = korice prvog izdanja | autor = [[Michael Crichton]] | autor_naslovnice = [[Chip Kidd]] | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | žanr = [[Hard science fiction]],<br />[[Techno-thriller]], [[horor]] | izdavač = [[Alfred A. Knopf]] | datum_izd = 20. novembar 1990<ref>{{cite web|url=http://cocatalog.loc.gov/cgi-bin/Pwebrecon.cgi?Search_Arg=Jurassic+Park+%2F+Michael+Crichton&Search_Code=TALL&PID=fRajfjITfjI0pkzSXZyc_NTa34d&SEQ=20160615102142&CNT=25&HIST=1|title=Copyright information for ''Jurassic Park''|publisher=[[United States Copyright Office]]|accessdate=June 15, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023142232/https://cocatalog.loc.gov/cgi-bin/Pwebrecon.cgi?Search_Arg=Jurassic+Park+%2F+Michael+Crichton&Search_Code=TALL&PID=fRajfjITfjI0pkzSXZyc_NTa34d&SEQ=20160615102142&CNT=25&HIST=1|archive-date=2023-10-23|url-status=dead}}</ref> | medij_tip = štampa ([[Hardcover|tvrdi uvez]]) | stranica = 400 | isbn = 0-394-58816-9 | dewey= 813/.54 20 | congress= PS3553.R48 J87 1990 | oclc= 22511027 | slijedi = [[The Lost World (roman, Crichton)|The Lost World]] }} '''''Jurassic Park''''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Jurski park ''ili'' Park iz doba jure'') je [[science fiction]] roman američkog književnika [[Michael Crichton|Michaela Crichtona]], poznat kao njegovo najuspješniji i najuticajnije djelo, odnosno predložak za [[Jurassic Park (film)|istoimeni]] film začetak [[Jurassic Park (franšiza)|istoimene]] franšize. ''Jurassic Park'', koji je po strukturi i stilu sličan brojnim ranijim [[tehno-triler]]ima iz Crichtonovog opusa, prikazuje kako je korporacija InGen [[genetski inženjering|genetskim inženjeringom]], odnosno rekonstrukcijom [[DNK]] iz drevnih prahistorijskih fosila uspjela proizvesti žive primjerke davno iščezlih [[dinosaur]]a, a koje nastoji komercijalno iskoristiti u tematskom zabavnom parku na otoku ispred [[kostarika]]nske obale. Radnja prikazuje kako je uprava pred otvaranje na otok dovela grupu naučnika, advokata i drugih gostiju radi demonstracije, ali kako industrijska sabotaža i druge okolnosti dovedu do oslobađanja prahistorijskih zvijeri koje će početi loviti goste i osoblje parka, tjerajući ih da se bore za goli život. Roman, koji je publici na relativno pristupačan način objašnjavao koncepte DNK, ali se također bavio i filozofskim i [[bioetika|bioetičkim]] pitanjima se odlikovao i eksplicitnim prikazom nasilja i izuzetno mračnim tonom, a što je uključivalo smrt velikog broja likova. ''Jurassic Park'' je nakon objavljivanja doživio izuzetan uspjeh, kako kod čitatelja, tako i kod publike. To se odrazilo i na Hollywood, te je samo tri godine kasnije ekraniziran kao film u režiji [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]] koji je postigao još veći uspjeh te potakao zanimanje publike za filmove, TV-serije na temu dinosaura. Crichton je, potaknut tim uspjehom, godine 1996. objavio njegov nastavak pod naslovom ''[[Lost World (roman, Crichton)|Lost World]]''. == Reference == {{izvori}} ==Vanjske veze== *[http://sites.google.com/site/HZTomassi/isla-nublar-map ''Isla Nublar novel map''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170920052455/https://sites.google.com/site/hztomassi/isla-nublar-map |date=2017-09-20 }} *{{Official website|http://www.jurassicpark.com}} *[http://www.michaelcrichton.com/books-jurassicpark.html ''Jurassic Park''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150617045255/http://www.michaelcrichton.com/books-jurassicpark.html |date=2015-06-17 }} at the official Michael Crichton website {{Authority control}} [[Kategorija:Romani 1990.]] [[Kategorija:SF-romani]] [[Kategorija:Američka književnost]] 0asmssb5qb1cw0dprgr7g0id7utihp6 0 4669637 42716215 42715840 2026-11-04T09:01:07Z Zavičajac 76707 /* Vrste zaštićenih područja */ 42716215 wikitext text/x-wiki '''Zaštićena područja prirode u Srbije''' su područja koja imaju izraženu [[Geologija|geološku]], biološku, ekosistemsku i/ili pajzažnu raznovrsnost i koja su značajna kao staništa vrsta [[ptica]] i drugih migratornih vrsta značajnih u skladu sa međunarodnim propisima. Vrednovanje, odnosno utvrđivanje vrijednosti i značaja [[Zaštićeno područje|zaštićenog područja]], vrši se u odnosu na izraženost glavnih prirodnih obilježja, pojava i procesa od interesa za zaštitu područja, kao i funkcije i namjene područja.<ref name="zpodsr">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/zasticena-podrucja/?script=lat |title= Zaštićena područja |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs |accessdate= 10.10. 2021 |archive-date= 2022-03-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220302201846/https://www.zzps.rs/wp/zasticena-podrucja/?script=lat }}</ref> Prvo područje koje je zaštićeno na teritoriji današnje [[Srbija|Srbije]] bila je [[Obedska bara]], stavljena pod zaštitu još 1874. godine. Prva zaštićena prirodna dobra u Srbiji bili su šumski rezervati [[Oštrozub]], [[Strogi rezervat prirode Mustafa]] i [[Felješana]] u okolini [[Majdanpek]]a i [[Vodopad Velika i mala Ripaljka]] u okolini [[Sokobanja|Sokobanje]], zaštićen 1949. godine.<ref name="Zaššpodr">{{Cite web |url= https://phaidrabg.bg.ac.rs/open/o:16178 |title= Normativno-pravno regulisanje zaštićenih prirodnih dobara u Republici Srbiji |work= Univerzitet u Beogradu - Fakultet bezbjednosti |accessdate= 18. oktobar 2026.}}{{en}}</ref> [[Nacionalni park Fruška gora]], proglašen 1960. godine, prvi je [[nacionalni park]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Nacionalni parkovi u RS - Zavod za zaštitu prirode - www.zzps.rs |url=https://www.zzps.rs/wp/nacionalni-parkovi/?script=lat |access-date=2021-11-04 |archive-date=2022-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220516190943/https://www.zzps.rs/wp/nacionalni-parkovi/?script=lat }}</ref> Na osnovu primjenjenih mjera institucionalne zaštite prirode tokom sedam decenija, u Srbiji je oktobru 2021 god. bilo 471 zaštićenih područja, ukupne površine 678.237 ha, odnosno 7,66% teritorije Srbije.<ref name="zavod">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/zasticena-podrucja/?script=lat |title= Zaštita prirode u Srbiji |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs |accessdate= 10.10. 2021 |archive-date= 2022-03-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220302201846/https://www.zzps.rs/wp/zasticena-podrucja/?script=lat }}</ref> U evidenciji WDPA, na dan 2. novembar 2025, za Srbiju su navedeni podaci: * površina Srbije - 88,456 km² * broj zaštićenih područja - 470 * ukupna površina - 12.521 km² ili 14,15%<ref name="WDPApodaci">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work= WDPA |accessdate= 2. novembar 2026.}}</ref> Podaci ministarke za životnu sredinu Sare Pavkov od 24. avgusta 2026.: * ukupna površina - 9.510 km² ili 10,76%<ref name="ministar">{{Cite web |url= https://srpskiugao.rs/srbija-sve-vise-cuva-prirodno-bogatstvo-zasticena-podrucja-zauzimaju-1076-teritorije/ |title= Srbija sve više čuva prirodno bogatstvo: Zaštićena područja zauzimaju 10,76% teritorije |work= Srpski ugao - 24 avgust 2026. |accessdate= 2. novembar 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićena područja== Zaštićeno područje je [[Geografija|geografski]] jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sistema. Ono je definirano Zakonom o zaštiti prirode ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 - ispr., 14/2016, 95/2018 - dr. zakon i 71/2021) koji je ujedno temeljni pravni akt kojim se propisuju odredbe za zaštitu prirodnih vrijednosti Srbije.<ref name="zakonrs">{{Cite web |url=https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_zastiti_prirode.html |title= Zakon o zaštiti prirodee |work= ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 - ispr., 14/2016, 95/2018 - dr. zakon i 71/2021) - www.paragraf.rs |accessdate= 10.10. 2021}}</ref> === Katagorije === Zaštićena područja, u zavisnosti od vrijednosti i značaja, svrstavaju se u kategorije: * I kategorija - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja. Proglašava Vlada na prijedlog Ministarstva * II kategorija - zaštićeno područje pokrajinskog/regionalnog, odnosno velikog značaja. Proglašava Vlada, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, kada se zaštićeno područje nalazi na teritoriji autonomne pokrajine. * III kategorija - zaštićeno područje lokalnog značaja. Proglašava nadležni organ jedinice lokalne samouprave<ref name="zavod"/> === Vrste zaštićenih područja === U zavisnosti od namjene (ciljeva) zakonom je definisano sedam (7) vrsta zaštićenih područja: [[strogi rezervat prirode]], [[Posebni rezervat prirode|specijalni rezervat prirode]], [[nacionalni park]], [[spomenik prirode]], [[zaštićeno stanište]], [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]], [[park prirode]]. Postoji razlika između navedenih vrsta zaštićenih područja Srbije i [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja]] u nazivu sedme kategorije - park prirode, koju IUCN ne poznaje.<ref name="zavod"/> === Režimi zaštite === Na zaštićenom području uspostavljaju se slijedeći režimi zaštite: * I stepena, * II stepena i/ili * III stepena. Režim zaštitne zone zaštićenog područja zabranjuje i ograničava radove i aktivnosti za koje se (u postupku utvrđenim zakonom i drugim propisima) utvrdi da mogu imati značajan nepovoljan uticaj na biološku raznovrsnost, vrijednosti geonaslijeđa i predjela tog zaštićenog područja. === Pregled vrsta zaštićenih područja u Srbiji === {| class="wikitable sortable"; center !Redni<br/>broj !Naziv vrste zaštićenih područja !Odgovara<br/>IUCN-ovoj<br/>kategorije !Ciljevi zaštite |- |1. |Strogi rezervat prirode |Ia |očuvanje postojećih prirodnih odlika, praćenje prirodnih pojava i procesa, naučna istraživanja kojima se ne narušavaju prirodna obilježja i obrazovanje |- |2. |Specijalni rezervat prirode | |očuvanje postojećih prirodnih odlika, genskog fonda, ekološke ravnoteže, praćenje prirodnih pojava i procesa, naučna istraživanja i obrazovanje, kontrolisane posjete i očuvanje tradicionalnog načina života. |- |3. |Nacionalni park<ref name="zavodnp">{{Cite web|url= https://www.zzps.rs/wp/nacionalni-parkovi/?script=lat|title= Zaštita prirode u Srbiji - nacionalni parkovi (Službeni glasnik RS 84/2015.|work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs|accessdate= 10.10. 2021|archive-date= 2022-05-16|archive-url= https://web.archive.org/web/20220516190943/https://www.zzps.rs/wp/nacionalni-parkovi/?script=lat}}</ref> |II |očuvanje postojećih prirodnih vrijednosti i resursa, ukupne predeone, geološke i biološke raznovrsnosti, zadovoljenje naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih i zdravstveno-rekreativnih potreba u skladu sa načelima zaštite prirode i održivog razvoja. |- |4 |Spomenik prirode |III |spomenik prirode je manja neizmenjena ili djelimično izmjenjena prirodna prostorna celina, objekat ili pojava, fizički jasno izražen, prepoznatljiv i/ili jedinstven, reprezentativnih obilježja, kao i ljudskim radom formirana botanička vrednost od naučnog, estetskog, kulturnog ili obrazovnog značaja. |- |5 |Zaštićeno stanište |IV |zaštita ugroženih i rijetkih tipova staništa, ekosistema i/ili autohtonih divljih vrsta na nacionalnom i/ili međunarodnom nivou |- |6 |Predio izuzetnih odlika |V |predio izuzetnih odlika je područje prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. |- |7 |Park prirode | |očuvanju ukupne geološke, biološke i raznovrsnosti krajolika, kao i zadovoljenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih djelatnosti usklađenih sa tradicionalnim načinom života i načelima održivog razvoja. |- |} == Liste zaštićenih područja u Srbiji == * [[Lista strogih rezervata u Srbiji]] * [[Lista specijalnih rezervata prirode u Srbiji]] * [[Lista nacionalnh parkova u Srbiji]] * [[Lista spomenika prirode u Srbiji]] * [[Lista zaštićenih staništa u Srbiji]] * [[Lista predjela izuzetnih odlika u Srbiji]] * [[Lista parkova prirode u Srbiji]] * [[Lista ramsarskih područja u Srbiji]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Srbiji| ]] cmuzyi8e7etx44k36wxiveunrspc9zx 0 4672054 42716113 42711440 2026-11-03T17:39:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716113 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pesme na Pesmi Evrovizije | ekavica = da | pesma = {{zas|Serbia}} „{{jez|la|iskošeno=ne|In corpore sano}}” | slika = In Corpore Sano.png | naslov = Omot pesme | žanr = [[avanpop]], [[art pop]] | godina = 2022. | država = Srbija | izvođač = [[Konstrakta]] | jezici = [[srpski jezik|srpski]], [[latinski jezik|latinski]] | kompozitor = Ana Đurić - Konstrakta<br>Milovan Bošković | tekstopisac = Ana Đurić - Konstrakta | dirigent = | plasman = 5. mesto | poeni = 312 | polufinale = 3. mesto | polufinalni poeni = 237 | prev = Loco loco | prev_year= 2021 | prev_link = Loco loco | next = Samo mi se spava | next_year= 2023 | next_link = Samo mi se spava }} '''„{{jez|la|iskošeno=ne|In corpore sano}}”''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''U zdravom telu'') pesma je [[Srbija|srpske]] pevačice [[Konstrakta|Konstrakte]] iz [[2022]]. godine koja je predstavljala [[Srbija na Pjesmu Eurovizije 2022.|Srbiju na izboru za Pesmu Evrovizije 2022]]. godine u [[Torino|Torinu]], u [[Italija|Italiji]]. Pesma je pobedila na takmičarskom festivalu [[Pesma za Evroviziju ’22|Pesma za Evroviziju '22]], nacionalnom finalu Srbije.<ref>{{Cite web |date=2022-03-05 |title=Serbia: Konstrakta will take 'In Corpore Sano' to Italy 🇷🇸 |url=https://eurovision.tv/story/serbia-konstrakta-for-turin |access-date=2022-03-06 |website=Eurovision.tv |language=en-gb}}</ref> Tekst je napisala Konstrakta, a kompoziciju je uradila zajedno sa [[EmSi Milovan|Milovanom Boškovićem]]. == O pesmi == Pesma „{{jez|la|iskošeno=ne|In corpore sano}}”, kako je Konstrakta objasnila, predstavlja s jedne strane, atmosferu straha u kojoj se zdravlje postavlja kao najveća vrednost iza enormne potrošnje. O zdravlju se priča kao o nečemu što je potpuno u našoj kontroli, ali ako pratimo trendove i kupujemo ono što se plasira. S druge strane, moguće je postići zdravorazumski odnos u kojem je zdravlje donekle u našim rukama, te se bolest i konačno smrt prihvataju sa manje straha.<ref>{{Cite web|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/intervju-konstrakta-tema-moje-pesme-za-beoviziju-nije-uobicajena/|title=INTERVJU Konstrakta: Tema moje pesme za Beoviziju nije uobičajena|date=2022-02-18|website=NOVA portal|language=sr-RS|access-date=2022-03-04}}</ref> Prateće vokale pevali su Jovan Antić i Jovan Knežević.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/radio/ci/story/27/radio-beograd-1/4737488/konstrakta-na-eurosongu.html|title=Konstrakta na Eurosongu|last=Serbia|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|website=www.rts.rs|access-date=2022-03-15}}</ref> Ime pesme je izdvojena sintagama iz složenice i poznatog latinskog citata „{{jez|la|iskošeno=ne|Mens sana in corpore sano}}” (U zdravom telu zdrav duh). == Nastupi uživo == === Pesma za Evroviziju ’22 === {{main|Pesma za Evroviziju ’22}} Svi umetnici mogli su da prijave svoje pesme u periodu od [[28. septembar|28. septembra]] do [[1. decembar|1. decembra]] [[2021]]. godine.<ref>{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=28 September 2021 |title=Serbia: Beovizija 2022 Submission Window Opens |url=https://eurovoix.com/2021/09/28/serbia-beovizija-2022-submission-window-opens/ |url-status=live |access-date=14 January 2022 |website=Eurovoix}}</ref> Prijavljeno je 150 pesama, a komisija sastavljena od muzičkih urednika [[Radio-televizija Srbije|Radio-televizije Srbije]] pregledala je prijave i odabrala trideset i šest pesama za plasman u nacionalno finale.<ref name=":0">{{cite web |date=17 December 2021 |title=Počele pripreme za Pesmu Evrovizije 2022, na konkurs RTS-a pristiglo 150 kompozicija |url=https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/431/muzika/4631738/pesma-evrovizije-2022-srbija-izbor-predstavnik.html |access-date=17 December 2021 |work=rts.rs |publisher=RTS |language=sr}}</ref><ref>{{cite tweet|number=1481695067987398667|user=Eurovision|title=Record-breaking list of 3️6 songs received! 🇷🇸|author=EBU|date=13 January 2022|access-date=13 January 2022}}</ref> Odabrani konkursni radovi objavljeni su [[14. januar]]a [[2022]]. godine.<ref name=":1">{{Cite web |last= |first= |date=2022-01-14 |title=Rekordan broj kompozicija u izboru za Pesmu Evrovizije – Srbija bira u martu |trans-title=A record number of compositions in the selection for the Eurovision Song Contest - Serbia chooses in March |url=http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/431/muzika/4664100/pesma-evrovizije-2022-srbija-izbor-rekordan-broj.html |url-status=live |access-date=2022-01-14 |website=rts.rs |publisher=RTS |language=sr}}</ref><ref>{{Cite tweet|number=1486737947386863620|user=SerbiaESC|title=Release date for all songs - February 8|date= 2. 2. 2022.}}</ref> Od dva polufinala, pesma „{{jez|la|iskošeno=ne|In corpore sano}}” takmičila se u prvom polufinalu sa sedamnaest drugih pesama. U svakom polufinalu bilo je osamnaest pesama, a o devet kvalifikacionih za finale odlučivala je srpska javnost i muzički žiri. „{{jez|la|iskošeno=ne|In corpore sano}}” izabrana je kao jedna od devet pesama koje su se kvalifikovale.<ref>{{Cite web |last=Lahav |first=Doron |date=2022-03-03 |title=Serbia: "Pesma za Evroviziju '22" Semi-Final 1 Results |url=https://escbeat.com/2022/03/03/serbia-pesma-za-evroviziju-22-semi-final-1-results/ |access-date=2022-03-06 |website=ESCBEAT |language=en-US}}</ref> Finale je održano [[5. mart]]a [[2022]]. godine, a pesma „{{jez|la|iskošeno=ne|In corpore sano}}” pobedila je u finalu sa dvadeset i četiri poena (maksimalnim brojem poena).<ref>{{Cite web |date=2022-03-06 |title=Serbia: Konstrakta to Eurovision 2022 with "In Corpore Sano" |url=https://eurovisionworld.com/esc/serbia-konstrakta-to-eurovision-2022-with-in-corpore-sano |access-date=2022-03-06 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}</ref> === Promocija === ==== Metalac ==== Kompanija [[Metalac]] koja se bavi proizvodnjom posuđa je ponudila Konstrakti bokal i lavor kao poklon kako bi ih koristila na svom nastupu u Torinu. Konstrakta je poklon prihvatila, ali nije jasno da li će baš to posuđe biti korišćeno tokom nastupa na Pesmi Evrovizije.<ref>{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/rts/ci/Evrosong/evrosong2022/story/3344/vesti/4736414/konstrakta-lavor-bokal-torino-metalac-rts.html|title=Konstrakta dobila lavor i bokal – hoće li ih poneti u Torino|date=2022-03-11|access-date=2022-03-12|publisher=Radio-televizija Srbije}}</ref> <!--Tokom proba u Torinu, Metalčevi bokal i lavor su mogli biti viđeni na sceni kao deo nastupa.--> Humanitarna akcija „Konstrakta i Metalac" je pokrenuta 18. aprila 2022. U prodaju je stavljeno 500 setova emajliranih bokala i lavora, identičnih onima koji su poklonjeni Konstrakti. Sav prihod od prodaje tog posuđa ide NURDOR-u.<ref>{{cite web |url=https://www.market.metalac.com/nase-price/konstrakta-metalac |title=KONSTRAKTA & METALAC |author=<!--Not stated--> |website=https://www.market.metalac.com/ |publisher=Metalac AD |access-date=2022-04-25 |archive-date=2022-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220522004903/https://www.market.metalac.com/nase-price/konstrakta-metalac |url-status=dead }}</ref> === Žurke pred Evroviziju === Konstrakta je izvela „{{jez|la|iskošeno=ne|In corpore sano}}” na žurci {{jez|en|iskošeno=ne|Israel Calling}} u [[Tel Aviv]]u 7. aprila 2022. i dobila pozitivne reakcije publike. Zbog tehničkih problema, Konstrakta je pesmu izvela sama i koristila peškire iz hotela tokom nastupa.<ref>{{Cite web |last=Jovović |first=Pero |date=8 April 2022 |title=Konstrakta izašla na scenu u crvenoj haljini: Hipnotisala publiku u Izraelu |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/konstrakta-izasla-na-scenu-u-crvenoj-haljini-hipnotisala-publiku-u-izraelu/ |access-date=9 April 2022 |website=[[Nova S|Nova.rs]] |language=sr-RS}}</ref><ref>{{Cite web |last=N. C. |date=9 April 2022 |title=Konstrakta izmijenjenim performansom oduševila publiku u Izraelu, peškire mora vratiti u hotel |url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/konstrakta-izmijenjenim-performansom-odusevila-publiku-u-izraelu-peskire-mora-vratiti-u-hotel/220409081 |access-date=9 April 2022 |website=[[Klix.ba]] |language=bs}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 April 2022 |title=Konstrakta je postala hit na Twitteru nakon nastupa u Izraelu - zbog ručnika |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2354807 |access-date=9 April 2022 |website=[[Index.hr]] |language=hr}}</ref> Iako je trebalo da nastupi na žurci {{jez|en|iskošeno=ne|PrePartyES}} u [[Madrid]]u, Konstrakta iz zdravstvenih razloga nije mogla da se tamo pojavi uživo.<ref>{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/04/14/%F0%9F%87%AA%F0%9F%87%B8-spain-preparty-es-2022-full-line-up-confirmed/ |title=🇪🇸 Spain: PreParty ES 2022 Full Line-Up Confirmed |last=Feren |first=Nil |date=2022-04-14 |website=eurovoix.com |publisher=Eurovoix |access-date=2022-04-25}}</ref> Ipak, u Madridu je pušten video Konstraktinog nastupa.<ref>{{cite web |url=https://www.danas.rs/kultura/scena/konstrakta-iz-beograda-iznenadila-publiku-u-madridu/ |title=Konstrakta iz Beograda iznenadila publiku u Madridu |author=<!--Not stated--> |date=2022-04-17 |website=danas.rs |publisher=Danas |access-date=2022-04-25 }}</ref> === Zvijezde pjevaju === Devetog aprila, Konstrakta se pojavila u [[Hrvatska|hrvatskoj]] emisiji Zvijezde pjevaju na kanalu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT 1]].<ref>{{Cite web |date=2022-04-07 |title=HRT otkrio tko uz Konstraktu dolazi u Zvijezde pjevaju, mogli biste se iznenaditi |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2354330 |access-date=2022-04-25 |website=[[Index.hr]] |language=hr}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-04-05 |title=Zvijezde pjevaju: Pop i rock za prolaz dalje, a Konstrakta u show programu |url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zvijezde-pjevaju-3-6400048 |access-date=2022-04-25 |website=[[Hrvatska radiotelevizija]] |language=hr |archive-date=18. 05. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518171136/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zvijezde-pjevaju-3-6400048 |url-status= }}</ref> === Pesma Evrovizije 2022. === {{Poseban članak|Srbija na izboru za Pjesmu Eurovizije 2022.}} Prema pravilima [[Evrovizija|Evrovizije]], sve države, osim zemlje domaćina i „velike petorke“ ([[Francuska]], [[Nemačka]], [[Italija]], [[Španija]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) moraju da se kvalifikuju iz jednog od dva polufinala kako bi se takmičile u finalu; deset najboljih država od svakog polufinala napreduje do finala. [[Evropska radiodifuzna unija]] podelila je konkurentske zemlje u šest različitih grupa na osnovu obrazaca glasanja sa prethodnih takmičenja, pri čemu su države sa povoljnom istorijom glasanja stavljene u istu grupu. Dana [[25. januar]]a [[2022]]. godine održan je žreb za raspodelu kojim se svaka zemlja plasirala u jedno od dva polufinala, kao i u kojoj polovini emisije će nastupiti. [[Srbija]] je stavljena u drugo polufinale koje će se održati [[12. maj]]a [[2022]]. godine.<ref>{{cite web |date=2022-01-25 |title=Eurovision 2022: Which Semi-Final is your country performing in? 🇮🇹 |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2022-semi-finals |access-date=2022-01-25 |work=Eurovision.tv |publisher=EBU}}</ref> Kasnije je otkriveno da će Konstrakta nastupiti kao treća. Nastup je uglavnom bio replika nastupa sa Pesme za Evroviziju ’22, sa par izmenjenih detalja i povremenih [[Titlovanje|titlova]] na [[engleski jezik|engleskom]]. Konstrakta se plasirala u finale, gde je nastupila pod rednim brojem 24. Nastupom u takmičenju, „{{jez|la|iskošeno=ne|In corpore sano}}” je postala prva pesma u istoriji takmičenja da ima tekst na [[Latinski jezik|latinskom]].<ref>{{Cite web |last=M. S. |date=12 May 2022 |title=Povijesni nastup za Srbiju na Eurosongu: Konstrakta oprala ruke na pozornici u Torinu i izazvala ovacije publike! |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/eurosong-2022-predstavnica-srbije-konstrakta-nastupila-u-drugoj-polufinalnoj-veceri---723843.html |access-date=13 May 2022 |website=[[Dnevnik Nove TV|Dnevnik.hr]] |language=hr}}</ref><ref>{{Cite web |last=M. R. |date=13 May 2022 |title=S Konstraktom je pljeskala i pjevala čitava dvorana, a društvene mreže pune su komentara na njen nastup! |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/zanimljivosti/konstrakta-odusevila-izvedbom-na-eurosongu-na-drustvenim-mrezama-ima-veliku-podrsku---723949.html |access-date=13 May 2022 |website=[[Dnevnik Nove TV|Dnevnik.hr]] |language=hr}}</ref><ref>{{Cite news |last=McGarry |first=Andrew |date=13 May 2022 |title=Who are the top 10 chances for this year's Eurovision |language=en-AU |work=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC]] |url=https://www.abc.net.au/news/2022-05-14/the-top-10-chances-for-this-years-eurovision/101063496 |access-date=14 May 2022}}</ref> U finalu koje je održano 14. maja 2022, Konstrakta je dobila 87 poena od žirija (i to 12 poena od žirija [[Crna Gora na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Crne Gore]] i [[Hrvatska na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Hrvatske]]) i 225 poena od publike (i to 12 poena od publike Crne Gore, Hrvatske, [[Severna Makedonija na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Severne Makedonije]], [[Slovenija na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Slovenije]] i [[Švajcarska na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Švajcarske]]). Sveukupno, Konstrakta je ostvarila 312 poena i peto mesto (iza [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Ukrajine]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Španija na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Španije]] i [[Švedska na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Švedske]]).<ref>{{Cite web |last=Cobb |first=Ryan |date=14 May 2022 |title=REVEALED: The Eurovision 2022 semi-final and final jury/televote split voting results |url=https://escxtra.com/2022/05/15/eurovision-2022-split-voting-results/ |access-date=15 May 2022 |website=ESCXtra |language=en-GB}}</ref> == Prijem == Pesma je zbog kritike odjeknula u srpskom javnom mnjenju zbog kritike masovne kulture. [[Patrijarh srpski Porfirije]] prilikom jedne besede za vreme [[Veliki post|Velikog posta]] 2022. godine je citirao, davavši joj omaž. Patrijarh Porfirije je istakao:<blockquote>„Ja sam i čitavu pesmu i taj stih [„Šta ćemo sad?”] razumeo na sledeći način: Pokušavamo da budemo savršeni spolja — slavni, lepi, moćni, bogati i tako dalje, a onda dođe jedan mali kvar u našem životu. Dođemo u graničnu situaciju, kako to kažu mudri ljudi danas, i onda shvatimo da od svega toga spolja nema nikakve pomoći. Šta ćemo sad? I na to pitanje: Šta ćemo sad, odgovara [[Hristos]]. Crkva je zato ne samo savremena, nego večna, jer odgovara na večna pitanja i daje mogućnost svakome ko traga za smislom svoga postojanja u istoriji i večnosti. Daruje tu večnost.”<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/461/svet-poznatih/4737458/patrijarh-porfirije-konstrakta-crkva-evrovizija.html|title=Konstraktini stihovi našli mesto i u patrijarhovoj besedi|last=Serbia|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|website=www.rts.rs|access-date=2022-05-23}}</ref></blockquote> Tena Šarčević sa portala ''Glazba.hr'' je opisala pesmu kao „apsolutno remek delo i da iz pesme vrište snažne [[Društvo|društvene]] i [[Politika|političke]] poruke na mnogo nivoa, a pri tome uspeva da bude čudnovato zabavna”.<ref name=":0"/> Hrvoje Horvat iz ''Večernjeg lista'' piše da je pesma puna humora i {{ill|en|kamp (stil)|camp (style)|kamp}} i da mu se više sviđa od pesme njegove države ([[Hrvatska|Hrvatske]]), „{{ill|en|Guilty Pleasure (pesma Mie Dimšić)|Guilty Pleasure (Mia Dimšić song)|Guilty Pleasure}}” koju izvodi [[Mia Dimšić]] i da je verovao da će Konstrakta imati uspeha u [[Torino|Torinu]].<ref>{{Cite web |last=Horvat |first=Hrvoje |date=2022-03-06 |title=Analiza Hrvoja Horvata: Zašto je pjesma o slezeni, jetri i kosi Meghan Markle izvrsno pogođena |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/analiza-hrvoja-horvata-zasto-je-pjesma-o-slezeni-jetri-i-kosi-meghan-markle-izvrsno-pogodena-1568771 |access-date=2022-05-23 |website=[[Večernji list]] |language=hr}}</ref> Pišući za ''Ravno Do Dna'', Zoran Stajčić je opisao -{''In corpore sano''}- kao „egzaktni primer kako pop u današnje vreme treba promišljati i da to nije kretensko srozavanje, već pamet i originalnost prije svega, a potom i umijeće kako to uobličiti i prezentirati kao zanimljivu ideju". Dodao je i: „Što je najvažnije, nema tu kopiranja. Ima nadahnuća, i te dvije stvari ne treba miješati, jer kreću iz različitih izvorišta".<ref>{{Cite web |last=Stajčić |first=Zoran |date=2022-03-07 |title=Konstrakta 'In Corpore Sano' – pamet i originalnost prije svega |url=https://ravnododna.com/konstrakta-in-corpore-sano-pamet-i-originalnost-prije-svega/ |access-date=2022-05-23 |website=Ravno Do Dna |language=hr}}</ref> Edo Plovanić sa portala -{''Muzika.hr''}- misli da "je velika stvar za regionalnu{{efn|Države koje su nastale raspadom [[Jugoslavija|Jugoslavije]].}} muziku" to što je prednostu uzela autentičnost, neočekivanost i želja za nečim novim.<ref>{{Cite web |last=Plovanić |first=Edo |date=2022-03-07 |title=Konstrakta je predstavnik Srbije za Eurosong i to je dobra stvar za muziku |url=https://www.muzika.hr/konstrakta-eurosong-2022/ |access-date=2022-05-23 |website=Muzika.hr |language=hr}}</ref> Džek Rojstoj iz -{''[[Newsweek]]''}--a je pesmu okarakterisao kao ''bizaran pop''.<ref>{{Cite web |last=Royston |first=Jack |date=2022-03-07 |title=Meghan Markle's "healthy hair" subject of bizarre Eurovision song entry |url=https://www.newsweek.com/meghan-markle-healthy-hair-bizarre-eurovision-song-contest-entry-konstrakta-serbia-1685415 |access-date=2022-05-23 |website=[[Newsweek]] |language=en}}</ref> [[Vedrana Rudan]] je u svom blogu Konstraktu okarakterisala kao „čudesno biće", ističući da je Konstrakta poslala poruku da „umetnici imaju pravo da žive i budu zdravi, jer umetnost je ono što je važno u društvu".<ref>{{Cite web |date=13 May 2022 |title=VEDRANA RUDAN DIGLA REGION NA NOGE: 'Posvađala sam se sa taksistom zbog Konstrakte, ona je FENOMENALNA žena' |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/249660/vedrana_rudan_digla_region_na_noge_posvadjala_sam_se_sa_taksistom_zbog_konstrakte_ona_je_fenomenalna_zena.html |access-date=2022-05-23 |website=[[Slobodna Bosna]] |language=bs-BA}}</ref> Pišući za ''{{ill|en|Index.hr}}'', Ivan Tomašić tvrdi da je Konstrakta licemerna zbog svoje kritike srednje klase zbog njihovog fokusa na ličnosti u javnosti, kad njen nastup ne bi privukao toliku pažnju da je izveden u [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzeju savremene umetnosti]] umesto na Pesmi za Evroviziju ’22 i da je tako profitirala od fokusa ljudi na medije i postala ono što kritikuje.<ref>{{Cite web |last=Tomašić |first=Ivan |date=2022-05-13 |title=Ako ovako nastavi, Konstrakta će se pretvoriti u skorojeviće kojima se izruguje |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ako-ovako-nastavi-konstrakta-ce-se-pretvoriti-u-skorojevice-kojima-se-izruguje/2364098.aspx |access-date=2022-05-23 |website=[[Index.hr]] |language=hr}}</ref> -{„In corpore sano"}- je dobila pohvale od strane kolega sa muzičke scene, među njima su bili [[Bilja Krstić]], [[Jelena Tomašević]] i [[Bora Đorđević]]. Đorđević je pesmu uporedio sa radom [[Rambo Amadeus|Ramba Amadeusa]], posebno s njegovom pesmom „Euro Neuro” koja je predstavljala Crnu Goru na [[Pesma Evrovizije 2012.|Pesmi Evrovizije 2012.]]<ref>{{Cite web |date=2022-03-08 |title=KONSTRAKTA IMA KONCEPT KAO RAMBO AMADEUS, ALI BOLJE PEVA: Bora Čorba o srpskoj predstavnici na Evroviziji: Pesma je veoma duhovita |url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3886917/konstrakta-ce-na-evroviziji-bolje-proci-od-ramba-amadeusa |access-date=2022-05-23 |website=[[Kurir]] |language=sr}}</ref> [[Marija Šerifović]], pobednica [[Pesma Evrovizije 2007.|Pesme Evrovizije 2007.]] je Konstraktu pohvalila na -{[[Twitter]]}--u.<ref>{{Cite web |date=2022-03-06 |title=OGLASILA SE MARIJA ŠERIFOVIĆ I POSLALA PORUKU KONSTRAKTI: Evo šta je pobednica Evrovizije imala da kaže ZDRAVOJ UMETNICI! |url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3885987/oglasila-se-marija-serifovic-i-poslala-poruku-konstrakti |access-date=2022-05-23 |website=[[Kurir]] |language=sr}}</ref> Hrvatska muzičarka [[Ida Prester]] je u intervjuu sa magazinom -{{{ill|Gloria (magazine)|Gloria (magazin)|Gloria}}}- pohvalila pesmu, a umetnicu nazvala ekcentičnom, ciničnom i genijalkom.<ref>{{Cite web |last=Bebek |first=Valerija |date=2022-03-07 |title=Ida Prester o Konstrakti: 'Ona je ekscentrična, cinična, beskompromisna, ali iskrena' |url=https://www.gloria.hr/gl/fokus/price/ida-prester-o-konstrakti-ona-je-ekscentricna-cinicna-beskompromisna-ali-iskrena-15167063 |access-date=2022-05-23 |website=[[Gloria (magazine)|Gloria]] |language=hr-hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20220326193737/https://www.gloria.hr/gl/fokus/price/ida-prester-o-konstrakti-ona-je-ekscentricna-cinicna-beskompromisna-ali-iskrena-15167063 |archive-date=2022-03-26 |url-status=dead}}</ref> [[Sara Jo]], čija je pesma ''Muškarčina'' bila drugoplasirana na Pesmi za Evroviziju ’22 (PzE ’22), samo iza Konstraktine -{''In corpore sano''}-, je Konstraktu pohvalila, nazivajući je „magičnom", „sinonimom za autentičnost" i „podsećanje kako je lepo biti beskompromisno svoj".<ref>{{Cite web |date=2022-03-07 |title=SARA JO ČESTITALA KONSTRAKTI: Nastavi da nas inspirišeš i podsećaš koliko je lepo biti beskompromisno svoj |url=https://www.novosti.rs/scena/poznati/1093796/pesma-evroviziju-konstrakta-sara |access-date=2022-05-23 |website=[[Večernje novosti|Novosti]] |language=sr}}</ref> [[Aca Lukas]], čija je pesma ''Oskar'' završila na petom mestu na PzE ’22, je izjavio da mu se pesma uopšte ne sviđa i spekulisao „da je on oprao noge [na sceni], možda bi on pobedio".<ref>{{Cite web |last=Lisinac |first=Nemanja |date=2022-03-06 |title=Aca Lukas prokomentarisao Konstraktu: Ne sviđa mi se pesma, da sam ja prao noge možda bih pobedio |url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3467571-aca-lukas-prokomentarisao-konstraktu-ne-svidja-mi-se-pesma-da-sam-ja-prao-noge-mozda-bih-pobedio |access-date=2022-05-23 |website=Telegraf.rs |language=sr}}</ref> === Viralnost === Snimak izvođenja pesme u prvom polufinalu [[Pesma za Evroviziju ’22|Pesme za Evroviziju ’22]] je dospeo na vrh ''-{trending}-'' liste -{Youtube Music}--a u Austriji, Bosni i Hercegovini, Malti, Severnoj Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, dok je zabeležila drugo mesto u Norveškoj i Švedskoj, kao i treće u Švajcarskoj. Pesma se takođe pojavila na listama Belgije, Danske, Italije, Lihtenštajna, Nemačke i Francuske.<ref>{{cite web |url=https://wiwibloggs.com/2022/03/15/konstrakta-eurovision-in-corpore-sano-viral-europe/270836/ |title=Konstrakta-mania: “In corpore sano” goes viral in Serbia and beyond |last=Agam |first=Lorel |date=2022-03-15 |website=Wiwibloggs.com |access-date=2022-05-23}}</ref> U nedelji od 28. februara do 6. marta 2022. godine, ''In corpore sano'' je bila šesta pesma čiji je tekst najtraženiji na sajtu ''genius.com'',<ref>{{Cite tweet |user=Genius |number=1500905398194294787 |title=got the weekly chart of top 10 things you searched for - and @zendaya running it with @dominicfike & @labrinth. what do you have on repeat? #geniuscharts |date=2022-03-07}}</ref> dok je u nedelji od 7. marta do 13. marta 2022. godina bila na drugom mestu.<ref>{{Cite instagram |user=genius |postid=CbFwJ1tt0RO |title= all the songs you've been searching this past week. @rexorangecounty + megan @theestallion & @dualipa came through - @lildurk is here now too. #geniuscharts |date=2022-03-15}}</ref> Nakon završetka Pesme Evrovizije 2022. godine, -{''In corpore sano''}- postaje prva srpska pesma na -{[[Spotify]]}- listi: -{''Viral Global Songs 50''}-.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/muzika/3498933-veliko-priznanje-za-konstraktu-i-srbiju-posle-evrovizije|title=Veliko priznanje za Konstraktu i Srbiju posle Evrovizije|website=Telegraf.rs|language=sr|access-date=2022-05-16}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://mag.sapo.pt/showbiz/artigos/spotify-saudade-saudade-entra-para-o-top-viral-cancao-de-maro-e-a-12-a-segunda-mais-ouvida-em-todo-o-mundo|title=Spotify: "saudade, saudade" entra para o top viral. Canção de MARO é a 12.ª segunda mais ouvida em todo o mundo|last=SAPO|website=SAPO Mag|language=pt|access-date=2022-05-16}}</ref> Pesma je debitovala u top 23, a postigla je i 13. mesto na ovoj listi 16. maja 2022. godine.<ref>{{Cite web|url=https://wiwibloggs.com/2022/05/16/eurovision-2022-songs-dominate-spotify-global-viral-top-50-chart/272519/|title=Eurovision 2022 songs dominate Spotify Global Viral Top 50 chart|date=2022-05-16|website=wiwibloggs|language=en-US|access-date=2022-05-16}}</ref> === Gremi === Dana 14. oktobra, [[Konstrakta]] je otkrila da je ušla u razmatranje za [[65. godišnje nagrade Gremi]] u dve kategorije: Najbolji svetski muzički nastup (za izvedbu pesme ''-{In corpore sano}-'') i Najbolji novi izvođač.<ref>{{cite web |url=https://eurovision.tv/country-updates-eurovision-2023/konstrakta-might-be-nominated-grammy |title=Konstrakta might be nominated for a Grammy! |date=14. 10. 2022. |website=eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |access-date=15. 10. 2022.}}</ref> == Lestvice == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Pozicije na lestvicama za ''In corpore sano'' ! scope="col"| Lestvica (2022) ! scope="col"| Najviša<br />pozicija |- ! scope="row"| [[Croatia Songs|Hrvatska]] (''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'')<ref name=":6">{{Cite magazine |last= |first= |date=15 March 2022 |title=Croatia Songs (Week of March 19, 2022) |url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/ |access-date=15 March 2022 |magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]] |language=en-US}}</ref> | 1 |- ! scope="row"| Srbija (''[[Popnable]]'')<ref name="SRBsongs">{{Cite web |date=17. 3. 2022. |title=Top 40 Songs Serbia, Week #376 |url=https://popnable.com/serbia/charts/top-40/week-376 |access-date=26. 12. 2022. |website=popnable.com |language=en-US |archive-date=2022-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221226141819/https://popnable.com/serbia/charts/top-40/week-376 }}</ref> | 1 |- ! scope="row" | Grčka ([[IFPI]])<ref>{{cite web|url=http://www.ifpi.gr/digital_iel.html|title=Official IFPI Charts, Digital Singles Chart (International), Week 19/2022|publisher=[[IFPI Greece]]|access-date=25 May 2022}}</ref> | 80 |- ! scope="row" | Island (Tonlistinn)<ref>{{Cite web|url=https://plotutidindi.is/tonlistinn/title=Plötutíðindi|title=Iceland Singles Chart (Week of May 28, 2022)|access-date=2022-05-25|website=Plötutíðindi|language=en-US}}{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza}}</ref> |15 |- ! scope="row"| Litvanija ([[AGATA (organization)|AGATA]])<ref>{{cite web|url=https://www.agata.lt/lt/naujienos/s20/|title=2022 20-os savaitės klausomiausi (Top 100)|publisher=[[AGATA (organization)|AGATA]]|language=lt|date=20 May 2022|access-date=20 May 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520074409/https://www.agata.lt/lt/naujienos/s20/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead}}</ref> | 11 |- ! scope="row"| Holandija ([[Dutch Single Top 100|Single Tip]])<ref>{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/weekchart.asp?cat=st&year=2022&date=20220521|title=Dutch Single Tip 21/05/2022|website=dutchcharts.nl|language=nl|access-date=20 May 2022}}</ref> | 19 |- ! scope="row"| Švedska ([[Sverigetopplistan]])<ref>{{cite web|url=https://www.sverigetopplistan.se/chart/41?dspy=2022&dspp=20|title=Veckolista Singlar, vecka 20|publisher=[[Sverigetopplistan]]|access-date=20 May 2022}}</ref> | 63 |- |} == Nagrade == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" |+Nagrade za "In corpore sano" |- ! Godina ! Nagrada ! Kategorija ! Ishod ! {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan="6" | 2022. |[[Pesma za Evroviziju ’22]] | {{N/A|}} |{{won|place=1|1. mesto}} |<ref>{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/rts/ci/Evrosong/evrosong2022/story/3350/pesma-za-evroviziju-22/4728570/pesma-za-evroviziju-pobednik-srbija-evrosong-konstrakta.html|title=Konstrakta će predstavljati Srbiju na Pesmi Evrovizije |date=6. 3. 2022.|website=rts.rs |publisher=[[Radio-televizija Srbije]] |url-status=live |access-date=31. 12. 2022.}}</ref> |- | style="border-style: none none none none;" |[[Pjesma Eurovizije 2022.|Pesma Evrovizije]] | {{N/A|}} |{{won|place=5|5. mesto}} | |- |rowspan="3"|[[Pjesma Eurovizije 2022.#Evrovizijske nagrade|Evrovizijske nagrade]] |Najbolji tekst |{{won}} |rowspan="3"|<ref name="awardswinners">{{Cite web |date=2022-12-30 |title=Eurovision Awards 2022: The Winners! |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-awards-2022-winners |access-date=2022-12-31 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}</ref> |- |Najbolja koreografija |{{nom}} |- |Najinovativnija scenografija |{{won}} |- |[[Nagrade Marsel Bezenson]] |Nagrada za umetnički nastup |{{Won}} |<ref>{{Cite web |date=2022-05-14 |title=2022 Marcel Bezençon Award Winners |url=https://eurovision.tv/story/2022-marcel-bezencon-winners |access-date=2022-07-08 |website=Eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |language=en-gb}}</ref> |- | rowspan="6" | 2023. | rowspan="3" |[[Music Awards Ceremony 2023.|Music Awards Ceremony]] |Alternativna pop numera |{{nom}} |<ref>{{Cite instagram |user=music.awards.ceremony |postid=CnuhEaSs8kC |title=-{🔥TOP 10🔥 u kategoriji #AlternativnaPopNumera by @bioxgn}- |date=22. 1. 2023.}}</ref> |} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{Reflist|2}} {{Srbija na Pjesmi Eurovizije|Pjesme}} [[Kategorija:Singlice 2022.]] [[Kategorija:Pjesme Srbije na Eurosongu]] mtlraj4pkpc3clzpygu1r9z7739nuva 0 4674833 42716142 42637368 2026-11-03T21:37:43Z Zafer 67648 Photo changed 42716142 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Cody Gakpo | slika = Cody Gakpo Liverpool FC 20261103 (1).JPG | punoime = Cody Mathès Gakpo | nadimak = | datumrođenja = [[7. svibnja]] [[1999.]] | rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Eindhoven]] | rodnadržava = [[Nizozemska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.93 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] | brojnadresu = 11 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2018 – | klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)1 = 106 (36) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2021 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|NIZ}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 10 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 24.11.2022 | zadnjiuređajrep = }} '''Cody Mathès Gakpo''' ([[Eindhoven]], [[7. svibnja]] [[1999.]]), [[Nizozemska|nizozemski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo. Od [[2018.]] godine igra za matični [[PSV Eindhoven]] u [[Eredivisie]]. S PSV-om ima jedan naslov prvaka Nizozemske ([[2018.]]), jedan nacionalni kup ([[2022.]]) i dva superkupa ([[2021.]], [[2022.]]). Također, [[2022.]] godine proglašen je za Nizozemskog nogometaša godine. Za [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|reprezentaciju Nizozemske]] debitirao je [[2021.]] godine, sudjelujući i na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine (koji je zbog pandemije [[COVID-19|koronavirusa]] odigran [[2021.]] godine) i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] godine. {{Sastav Nizozemska 2020 EP}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024 EP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} {{Najbolji strijelci UEFA Eura}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1999||Gakpo, Cody}} [[Kategorija:Nizozemski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri PSV Eindhovena]] [[Kategorija:Biografije, Eindhoven]] 40nz247yla4ly7pehhw0kyvruqohiyo 2 4676787 42716068 42716067 2026-11-03T11:59:00Z Zavičajac 76707 42716068 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode "Golija" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Golija 0041.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]], [[Ivanjica]], [[Novi Pazar]], [[Raška]] i [[Sjenica]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 751 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2000.<ref name="Golija">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 45/2001 i 47/2009) ) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 45/2001 i 47/2009 Golija je proglašena [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro izuzetnog značaja i svrstana je u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju kategoriju V - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Park prirode Golija obuhvata delove područja opština Ivanjica, Kraljevo, Raška, Novi Pazar i Sjenica, ukupne površine 75.183,00 ha i to u 27.306,00 ha u državnoj, a 47.877,00 ha u privatnoj svojini: Na području Parka prirode Golija ustanovljava se režim zaštite I stepena, površine od 553,80 ha, režim zaštite II stepena, površine 3.883,10 ha i režim zaštite III stepena, površine 70.746,10 ha. ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Na području Parka prirode Golija ustanovljava se režim zaštite I stepena, površine od 553,80 ha, režim zaštite II stepena, površine 3.883,10 ha i režim zaštite III stepena, površine 70.746,10 ha. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Jezero Ticar na Goliji.jpg|Jezero Tičar File:Waterfall on the River Izubra.jpg|Vodopad Izubre File:Dom izviđača Kragujevca, Rudno, Golija.jpg|Dom izviđača File:Edu Viki kamp Golija, dan prvi 20.jpg|Kamp File:01 - Crkva Svete Trojice - Rudno.jpg|Crkva svete Trojice File:Crkva Svetog Nikole Rudno Golija.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Golija}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] [[Kategorija:Ivanjica]], [[Kategorija:Novi Pazar]] [[Kategorija:Raška]] [[Kategorija:Sjenica]] an8acd086ytdyb561t3zioy5krfx8zr 42716075 42716068 2026-11-03T13:29:09Z Zavičajac 76707 42716075 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode "Golija" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Golija 0041.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]], [[Ivanjica]], [[Novi Pazar]], [[Raška]] i [[Sjenica]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 751 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (553,80 ha), II (3.883,10 ha) i III (70.746,10 ha) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2009.<ref name="Golija">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 45/2001 i 47/2009) ) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 45/2001 i 47/2009 Golija je proglašena [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro izuzetnog značaja i svrstana je u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju kategoriju V - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Park prirode Golija obuhvata delove područja opština Ivanjica, Kraljevo, Raška, Novi Pazar i Sjenica, ukupne površine 75.183,00 ha i to u 27.306,00 ha u državnoj, a 47.877,00 ha u privatnoj svojini: Na području Parka prirode Golija ustanovljava se režim zaštite I (553,80 ha), II (3.883,10 ha) i III (70.746,10 ha) stepena, površine . ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Na području Parka prirode Golija ustanovljava se režim zaštite I stepena, površine od 553,80 ha, režim zaštite II stepena, površine 3.883,10 ha i režim zaštite III stepena, površine 70.746,10 ha. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Jezero Ticar na Goliji.jpg|Jezero Tičar File:Waterfall on the River Izubra.jpg|Vodopad Izubre File:Dom izviđača Kragujevca, Rudno, Golija.jpg|Dom izviđača File:Edu Viki kamp Golija, dan prvi 20.jpg|Kamp [[File:Acer heldreichii IMG 6852^.jpg|mini|levo|[[Javor]] - ''Ace heldreichii'']] [[File:Mlade šumske ševe (Lullula arborea) Woodlarks, juvenile.jpg|mini|levo| Šumska ševa - ''Lullula arborea'']] File:01 - Crkva Svete Trojice - Rudno.jpg|Crkva svete Trojice File:Crkva Svetog Nikole Rudno Golija.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Golija}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] q9lchvozo4zhtk9p0a235ptpm00ci5p 42716221 42716075 2026-11-04T09:53:10Z Zavičajac 76707 42716221 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode "Palić" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:ПКИЦ Палић, детаљ 15.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Vojvodina | najbliži_grad = [[Subotica]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 7.12 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: III kategorija<br/>Režim zaštite I (553,80 ha), II (3.883,10 ha) i III (70.746,10 ha) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2013.<ref name="PALIĆ">{{Cite web |url= https://www.palic-ludas.rs/documents/pages/100_odluka_o_zastiti_pp_palic_iz_2013.pdf |title= Palić - Odluka o proglašenju zaštićenog područja |work= Skupština grada Subotice - «Službeni list Grada Subotice» br. 15/13 i 17/13-ispravka) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 45/2001 i 47/2009 Golija je proglašena [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro izuzetnog značaja i svrstana je u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju kategoriju V - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Ukupna površina Parka prirode «Palić» iznosi 712,36 ha, od čega je 702,8 ha (98,66 %) u javnoj svojini, 6,8 ha (0,96 %) u privatnoj svojini i 2,7 ha (0,38 %) u crkvenoj svojini. Na području Parka prirode Golija ustanovljava se režim zaštite I (553,80 ha), II (3.883,10 ha) i III (70.746,10 ha) stepena, površine . ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Na području Parka prirode Golija ustanovljava se režim zaštite I stepena, površine od 553,80 ha, režim zaštite II stepena, površine 3.883,10 ha i režim zaštite III stepena, površine 70.746,10 ha. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Jezero Ticar na Goliji.jpg|Jezero Tičar File:Waterfall on the River Izubra.jpg|Vodopad Izubre File:Dom izviđača Kragujevca, Rudno, Golija.jpg|Dom izviđača File:Edu Viki kamp Golija, dan prvi 20.jpg|Kamp [[File:Acer heldreichii IMG 6852^.jpg|mini|levo|[[Javor]] - ''Ace heldreichii'']] [[File:Mlade šumske ševe (Lullula arborea) Woodlarks, juvenile.jpg|mini|levo| Šumska ševa - ''Lullula arborea'']] File:01 - Crkva Svete Trojice - Rudno.jpg|Crkva svete Trojice File:Crkva Svetog Nikole Rudno Golija.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Golija}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] enzux7rufpec4ihju2yatl55hk810g3 42716222 42716221 2026-11-04T09:56:24Z Zavičajac 76707 42716222 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode "Palić" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:ПКИЦ Палић, детаљ 15.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Vojvodina | najbliži_grad = [[Subotica]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 7.12 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: III kategorija<br/>Režim zaštite I (553,80 ha), II (3.883,10 ha) i III (70.746,10 ha) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2013.<ref name="PALIĆ">{{Cite web |url= https://www.palic-ludas.rs/documents/pages/100_odluka_o_zastiti_pp_palic_iz_2013.pdf |title= Palić - Odluka o proglašenju zaštićenog područja |work= Službeni list Grada Subotice br. 15/13 i 17/13-ispravka |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće «Palić-Ludaš» Palić | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 45/2001 i 47/2009 Golija je proglašena [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro izuzetnog značaja i svrstana je u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju kategoriju V - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Ukupna površina Parka prirode «Palić» iznosi 712,36 ha, od čega je 702,8 ha (98,66 %) u javnoj svojini, 6,8 ha (0,96 %) u privatnoj svojini i 2,7 ha (0,38 %) u crkvenoj svojini. Na području Parka prirode Golija ustanovljava se režim zaštite I (553,80 ha), II (3.883,10 ha) i III (70.746,10 ha) stepena, površine . ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Na području Parka prirode Golija ustanovljava se režim zaštite I stepena, površine od 553,80 ha, režim zaštite II stepena, površine 3.883,10 ha i režim zaštite III stepena, površine 70.746,10 ha. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Jezero Ticar na Goliji.jpg|Jezero Tičar File:Waterfall on the River Izubra.jpg|Vodopad Izubre File:Dom izviđača Kragujevca, Rudno, Golija.jpg|Dom izviđača File:Edu Viki kamp Golija, dan prvi 20.jpg|Kamp [[File:Acer heldreichii IMG 6852^.jpg|mini|levo|[[Javor]] - ''Ace heldreichii'']] [[File:Mlade šumske ševe (Lullula arborea) Woodlarks, juvenile.jpg|mini|levo| Šumska ševa - ''Lullula arborea'']] File:01 - Crkva Svete Trojice - Rudno.jpg|Crkva svete Trojice File:Crkva Svetog Nikole Rudno Golija.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Golija}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] 21oxed4noj7f9ckv2jhwbut3smqvtp0 0 4678427 42716202 41409283 2026-11-04T07:14:14Z Kundus2006 408330 /* */ 42716202 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | name = | slika = Melinda Dillon (1977 CBS press photo).jpg | imagesize = | opis = Melinda Dillon o. 1977 | birthname = <!--See WP:BLPPRIVACY before adding birth names/dates--> | datum_rođenja = {{Birth date|1939|10|13|df=y}}<ref name="1962NYDN"/> | datum_smrti = {{Death date and age|2023|01|9|1939|10|13|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Hope, Arkansas|Hope]], [[Arkansas]], [[SAD]] | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | obrazovanje = [[Art Institute of Chicago]] | zanimanje = glumica | period = 1959–2007<ref>Thomas, Mike (2012). ''[https://archive.org/details/secondcityunscri0000thom_j8d4/page/254/mode/2up?q=%22melinda+dillon%22 The Second City Unscripted: Revolution and Revelation at the World-Famous Comedy Theater]''. Evanston, IL: Northwestern University Press. p.&nbsp;254. {{ISBN|9780810128446}}</ref> | sipružnik = {{marriage|[[Richard Libertini]]<br>|1963|1978|end=divorced}} | djeca = 1 | znamenite_uloge = Jillian Guiler in ''[[Close Encounters of the Third Kind]]'' (1977) }} '''Melinda Dillon''' (13. oktobar 1939 – 9. januar 2023) bila je [[SAD|američka]] glumica, najpoznatija po ulozi Jillian Guiler u filmu ''[[Close Encounters of the Third Kind]]''. ==Izvori== {{izvori| <ref name="1962NYDN">Wahls, Robert (October 28, 1962). [https://www.newspapers.com/clip/97826888/daily-news/ "90-Day Wonder: An Unknown Only Three Months Ago, 23-year-old Actress Melinda Dillon Shot to Stardom in Broadway Debut"]. ''New York Daily News''. Sec.&nbsp;2, pg.&nbsp;16. Retrieved March 18, 2022.</ref> }} ==Vanjske veze== *{{IMDb name|227039}} *{{IBDB name|38103}} *{{Tcmdb name}} {{Authority control}} {{Lifetime|1939|2023|Dillon, Melinda}} [[Category:Američke filmske glumice]] [[Category:Američke teatarske glumice]] [[Category:Američke televizijske glumice]] f0o4thtau4zjsdddlszjyals3ija0fo 0 4680644 42716192 42562588 2026-11-04T05:14:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42716192 wikitext text/x-wiki '''Jurij Hudolin''' ([[Ljubljana]], [[29. svibnja]] [[1973.]]), [[Slovenija|slovenski]] [[Pjesnik|pesnik]], [[pisac]], kritičar, [[Kolumnist|kolumnista]] i [[Prevođenje|prevodilac]]. == Biografija == Nakon završene gimnazije, koju je pohađao u [[Pula|Puli]] i Ljubljani, upisao je Filozofski fakultet u Ljubljani, gde je studirao uporednu lingvistiku i srpskohrvatski jezik. Po završetku studija postao je slobodni pisac, što je i danas. Svoj književni rad započeo je vrlo rano, pošto je prvu knjigu poezije Če laž je kralj/Ako je laž kralj objavio 1991. godine, kada je imao samo osamnaest godina. Njime se uzdigao među najistaknutije pesnike svoje generacije. Do 2001. godine, kada je objavio zbirku poezije Govori ženska/Govori žena, bio je odan buntovničkom stavu u obezvređenom svetu. On to ilustruje nadrealnom sugestivnošću i mračnom [[Simbolizam|simbolikom]]. Pobuna je tada zamenila trezveno razmišljanje o svetu, ali ne i mirenje sa njim. Bio je kolumnista Dela, Dnevnika, Večera, RTV Slovenija i drugih uglednih slovenačkih [[Mediji|medija]]. Napisao je petnaest [[Scenarist|scenarija]] za dokumentarne filmove, od kojih su najznačajniji portret [[:sl:Zlatko_Zahović|Zlatka Zahovića]] (Prognani majstor) i portret Milka Đurovskog (Kad nam je lopta pala na glavu). Posle 2005. počeo je da objavljuje prozu i od tada je objavio deset romana i knjigu pripovedaka. U svojoj prozi najviše opisuje međuljudske odnose i život u raznim gradovima i mestima u kojima je i sam živeo, od Mediterana do kontinentalne Ljubljane i gradova u kojima je živeo kao književnik ili prevodilac i stvaralac. Autora karakteriše sopstvena jedinstvena sintaksa i bogat izraz. Njegov najpoznatiji roman je Pastorak,<ref>{{Cite journal|last=Bogataj|first=Matej|date=14. maj 2009|title=Jurij Hudolin: Pastorek|url=https://www.mladina.si/47109/jurij-hudolin--pastorek|journal=Mladina|access-date=9. august 2023}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Stepančič|first=Lucija|date=9. septembar 2009|title=Jurij Hudolin: Pastorek|url=https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-JKY23VLM|journal=Sodobnost|access-date=9. august 2023}}</ref> koji je preveden na šest jezika, poslednji na nemački kao Der Stiefsohn (Septime Verlag, Vien, 2019). Hudolinov roman Ingrid Rozenfeld,<ref>{{Cite journal|last=Krkoč|first=Sandra|date=13. oktobar 2012|title=Recenzija dela Ingrid Rosenfeld Jurija Hudolina: Reinkarnacija nihilizma|url=https://www.dnevnik.si/1042659950|journal=Dnevnik|access-date=9. august 2023|archive-date=2023-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231747/https://www.dnevnik.si/1042659950|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Leban|first=Barbara|date=6. februar 2013|title=Iz sreče v nesrečo|url=https://airbeletrina.si/iz-srece-v-nesreco/|journal=Airbeletrina|access-date=9. august 2023}}</ref> koji govori o [[Jevreji|Jevrejima]], nasilju i nežnosti, slikovitoj [[Vizija|viziji]] sveta i nesalomivoj [[Ljubav|ljubavi]] prema književnosti, nominovan je za slovenačku nagradu Kresnik 2014<ref>{{Cite journal|last=Lesničar|first=Tina|date=11. junij 2014|title=Finalisti nagrade kresnik: Ingrid Rosenfeld Jurija Hudolina|url=https://old.delo.si/kultura/knjizevni-listi/finalisti-nagrade-kresnik-ingrid-rosenfeld-jurija-hudolina.html|journal=Delo|access-date=9. august 2023}}</ref>: ovaj roman je riznica kanon svetske i slovenačke književne istorije. Njegovi najnoviji romani Vreme lepih žena (Beletrina, 2023) i Velika in muški spol (KUD Apokalipsa, 2023) dobili su značajno odobravanje slovenačkih čitalaca i kritičara.<ref>{{Cite journal|last=Puljarević|first=Sašo|date=13. junij 2023|title=Ocenjujemo: Čas lepih žensk|url=https://www.delo.si/kultura/ocene/ocenjujemo-cas-lepih-zensk/|journal=Delo}}</ref> Dobitnik je više priznanja, nagrada i nominacija za svoj rad i dobitnik je raznih domaćih i stranih stipendija. Hudolinove knjige su prevođene na nemački, mađarski, češki, hrvatski, engleski, makedonski, srpski i albanski jezik. Njegov najpoznatiji roman ''Pastorak'' objavila je izdavačka kuća Laguna i naišao na dobar odziv srpske publike i medija.<ref>{{Cite journal|last=Čaluković|first=Tadija|date=18. septembar 2017|title=JURIJ HUDOLIN – ZLATKO ZAHOVIČ EVROPSKE KNJIŽEVNOSTI|url=https://salomeserbia.blogspot.com/2017/11/jurij-hudolin-zlatko-zahovic-evropske.html|journal=Salome Serbia|access-date=9. august 2023}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Ćirić|first=Sonja|date=13. julij 2017|title=Što je na malom, na velikom je isto|url=https://www.vreme.com/kultura/sto-je-na-malom-na-velikom-je-isto/|journal=Vreme|access-date=9. august 2017}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Čaluković|first=Tadija|date=24. julij 2008|title=Jurij Hudolin: „Svi znamo da je nasilje pakao, ali od toga ništa ne naučimo“|url=https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-jurij-hudolin-svi-znamo-da-je-nasilje-pakao-ali-od-toga-n-unos-9728.html|journal=Salome RS|access-date=10. august 2023}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Karić|first=Hakija|date=12. mart 2022|title=Hakija Karić: Sjećanja – Priča o Juriju|url=https://www.otisak.ba/hakija-karic-sjecanja-prica-o-juriju-foto/|journal=Otisak|access-date=10. august|archive-date=2023-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230626/https://www.otisak.ba/hakija-karic-sjecanja-prica-o-juriju-foto/}}</ref> Hudolin je na slovenski preveo mnoge knjige, a iz srpske književnosti [[Igor Marojević|Igora Marojevića]] (Mamina Ruka, 2015, Beletrina) te (Beograđanke, Apokalipsa, 2022)<ref>{{Cite journal|last=Majerhold|first=Katarina|date=13. februar 2022|title=BEOGRAJČANKE Igor Marojević / prevedel: Jurij Hudolin|url=https://apokalipsa.si/post/658342/beograjcanke-igor-marojevic-prevedel-jurij-hudolin-kud-apokalipsa-2022-187-strani|journal=spletna Apokalipsa|access-date=9. august 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810232124/https://apokalipsa.si/post/658342/beograjcanke-igor-marojevic-prevedel-jurij-hudolin-kud-apokalipsa-2022-187-strani|archive-date=2023-08-10|url-status=dead}}</ref> i [[Tomislav Marković|Tomislava Markovića]] (Nepotrebne izbrisati, Apokalipsa, 2016). == Bibliografija == === Zbirke poezije === *"Če je laž kralj''/''Ako je laž kralj" (1991) *"Ajdbog in ptičvolkkača''/''Ajdbog i vukodlak" (1992) *"Bestije/Zveri" (1993) *"Divjanje/Razjarenost" (1994) *"Prividi nemirnega čudaka/Priviđenja nemirne nakaze" (1998) *"Govori ženska/Govori žena" (2001) *"Ljubezni/Ljubavi" (2008) *"Žival in lakaj najdeta ljubezen/Životinja i lakaj pronalaze ljubav" (2009) *"Čakanje revolucije in modrosti/Čekanje revolucije i mudrosti" (2013) *"Prištinski dnevnik/Prištinski dnevnik" (2015) *"Pudak in Rosenmind/Pudak i Rosenmind" (2018) === Proza === *"Pusti ti to/Ostavi ti to" (izabrane rubrike) (2004) *"Objestnost/Obest" (roman) (2005) *"Pastorek/Pastorak" (roman) (2008), Beograd (2017) *"Vrvohodec/Hodač po žici (roman) (2011) *"Na kolodvorski ulici nič novega/Na ulici železničke stanice ništa novo" (priče) (2012) *"Ingrid Rosenfeld/Ingrid Rosenfeld" (roman) (2014) *"Osnove ljubezni in zla/Osnove ljubavi i zla" (roman) (2016) *"Trst via Ljubljana/Trst via Ljubljana" (roman) (2017) "Ljubljanske ulice/Ljubljanske ulice" (roman) (2018) *"O smehu Zlatka Čordića/O smehu Zlatka Čordića" (biografski esej) (2019) *"Samohodec/Samohodač" (biografski roman / prema nekim motivima iz života Igora Vidmara) (2020) *"Pisma s potovanja/Pisma sa putovanja" (eseji, putopisi, portreti) (2021) *"Čas lepih žensk/Vreme lepih žena" (roman) (2023) *"Velika in moški spol/Veliki i muški pol" (roman) (2023) === Antologije === *"Ten Slovenian poets of the nineties: [selected poems]/Deset slovenačkih pesnika devedesetih" [izabrane pesme] (2002) *"Česko-slovinská literární setkání/Češko-slovenački književni susret" (2003) *"Mi se vrnemo zvečer : antologija mlade slovenske poezije: 1990-2003/Vraćamo se uveče: antologija mlade slovenačke poezije: 1990–2003" (2004) *"Vraćamo se uvečer : antologija mlade slovenske poezije, 1990-2003/Vraćamo se uveče: antologija mlade slovenačke poezije, 1990–2003" (2006) *"Savremena slovenačka poezija: (ludilo singulariteta)" (2008) *"Decametron: dieci poeti sloveni contemporanei: (nati tra il 1960 e il 1980)/Dekametron: dieci poeti sloveni contemporanei: (rođeni 1960-ih i 1980-ih)" (2009) *"Pordenonelegge 2010: Evropa onkraj meja = l'Europa oltre confine: Društvo slovenskih pisateljev na festivalu Pordenonelegge/Pordenonelegge 2010: Evropa izvan granica = l'Europa oltre confine: Udruženje slovenačkih književnika na festivalu Pordenonelegge" (2010) *"Atlas evropske lirike/Atlas evropske lirike" (2013) *"Sodobna slovenska poezija v portugalskih prevodih/Savremena slovenačka poezija u portugalskim prevodima" (2016) *"Darovi evropske priče/Darovi evropskog svedoka" (2016) *"Odisejevo utočište: poezija na tri mjesta = Odisejevo zatočišče/Odisejevo utočište: poezija na tri mjesta" (2019) == Reference == {{reflist}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1973||Hudolin, Jurij}} [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Slovenski scenaristi]] [[Kategorija:Slovenski kritičari]] [[Kategorija:Kolumnisti]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] abuhvrwy119cxql2kp5201sd5fijcre 0 4683559 42716179 42658139 2026-11-04T01:07:23Z Edgar Allan Poe 29250 42716179 wikitext text/x-wiki {{Subspeciesbox | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=IUCN1>{{Cite iucn | author = IUCN SSC Amphibian Specialist Group | title = ''Dendrobates tinctorius'' | volume = 2023 | article-number = e.T55204A61395760 | date = 2023 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2023-1.RLTS.T55204A61395760.en }}</ref> | slika = Dendrobates azureus qtl1.jpg | slika_upright = 1.2 | slika_alt = | slika_opis = | genus = Dendrobates | species = tinctorius | subspecies = "azureus" <!-- not actually a subspecies according to most recent authorities, only a variant/morph, see text --> | troimeno_autorstvo = ([[Marinus Steven Hoogmoed|Hoogmoed]], 1969.) }} '''Plava otrovna žaba''' (''Dendrobates tinctorius "azureus"'') je podvrsta [[otrovna žaba|otrovne žabe]] koja živi u [[Sipaliwinijska savana|Sipaliwinijskoj savani]] na jugu [[Surinam]]a i sjeveru [[Brazil]]a. Lokalni [[nizozemski]] naziv za ovu podvrstu žabe je ''blauwe pijlgifkikker'', dok je među lokalnim Indijancima poznata kao ''okopipi''. Historijski se ova žaba smatrala zasebnom vrstom, ali je prema recentnim spoznajama klasificirana kao podvrsta žabe ''[[Dendrobates tinctorius]]''.<ref name=IUCN>{{Cite iucn | author = Philippe Gaucher | author2 = Ross MacCulloch | title = ''Dendrobates tinctorius'' | volume = 2010 | page = e.T55204A11265402 | date = 2010 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2010-2.RLTS.T55204A11265402.en }}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1643/0045-8511(2006)6[623:PVSROL]2.0.CO;2 |year=2006 |volume=6 |pages=623 |title=Polymorphism Versus Species Richness—systematics of Large Dendrobates from the Eastern Guiana Shield (Amphibia: Dendrobatidae) |last1=Wollenberg |first1=Katharina C. |last2=Veith |first2=Michael |last3=Noonan |first3=Brice P. |last4=Lötters |first4=Stefan |editor1-last=Quattro |editor1-first=J. M |journal=Copeia |issue=4|s2cid=51861356 }}</ref> Plave otvorne žabe izrazito su sitne, s prosječnom masom od osam grama i duljinom od tri do četiri i pol centimetra. Plave otrovne žabe kopnene su životinje, iako im je stanište blizu vodenih površina. Tijekom dana su uglavnom budne. Vrlo su teritorijalne i agresivne, kako prema pripadnicima vlastite podvrste, tako i prema drugim vrstama. Kako bi otjerali uljeze, koriste niz različitih načina glasanja ili hrvanje. Plave otrovne žabe, kao i druge otrovne žabe, imaju otrovnu kožu, ali se njihov otrov ne koristi za izradu otrovnih strelica; u zatočeništvu gube toksičnost zbog drugačije prehrane (u divljni se uglavnom hrane kukcima koji imaju određene toksine, što i njima samima daje toksična svojstva). Razmnožavaju se uglavnom sezonski, najčešće tijekom veljače i ožujka, kada ima puno kiše. Prilikom jednog parenja nastaje pet do deset jajašaca, koja se odlažu na mužjakovom teritoriju. Mužjaci su zaduženi za zaštitu i skrb o jajašcima, a ponekad im se pridruži i ženka. Punoglavci se izlegnu nakon 14 do 18 dana, a u odrasle žabe razvijaju se nakon 10 do 12 tjedana. Spolnu zrelost dosežu s dvije godine. Očekivana životna dob u divljini im je četiri do šest godina, a u zatočeništvu do deset godina. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Wikispecies|Dendrobates azureus}} {{Commons category-inline}} *[http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Dendrobates_azureus.html University of Michigan] {{Taxonbar|from=Q743123}} {{Authority control}} [[Kategorija:Žabe]] [[Kategorija:Fauna Surinama]] [[Kategorija:Fauna Brazila]] 719tk1werzbsy9b7lqr87dc14dxso0d 0 4684377 42716069 41585485 2026-11-03T12:16:55Z Edgar Allan Poe 29250 42716069 wikitext text/x-wiki {{malim slovom}} {{Italic title}} {{Album | Name = last aurorally | Type = studio | Longtype = | Izvođač/ica = [[Ling tosite sigure]] | image = Last aurorally Ling Tosite Sigure.jpg | Veličina_slike = | Caption = | Datum = [[12. travnja]] [[2023.]] | Snimanje = | Žanr = [[post-hardcore]] | Trajanje = 42:40 | Jezik = [[japanski jezik]] | Izdavač = [[Sony Music Entertainment Japan|Sony]] | Producent = | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = yes | Album_prije = ''[[Number 4 (album)|#4 -Retornade-]]'' | Ime_albuma = '''''last aurorally''''' | Album_poslije = ''[[PSYCHO-PASS：Cutting the Digital Domination]]'' | godina0 = (2020) | godina = (2023) | godina2 = (2023) | Misc = {{Singlovi | Ime Albuma = last aurorally | Type = studio | Singl 1 = [[laser beamer]] | Singl 1 date = 18. travnja 2019. | Singl 2 = [[Neighbormind]] / [[laser beamer]] | Singl 2 date = 3. srpnja 2019. | Singl 3 = [[Perfake Perfect]] | Singl 3 date = 20. siječnja 2021. | Singl 4 = [[竜巻いて鮮脳]] | Singl 4 date = 11. svibnja 2022. | Singl 5 = [[Marvelous Persona]] | Singl 5 date = 16. studenog 2022. | Singl 6 = [[アレキシサイミアスペア]] | Singl 6 date = 10. svibnja 2023. | Singl 7 = | Singl 7 date = | Singl 8 = | Singl 8 date = | Singl 9 = | Singl 9 date = | Singl 10 = | Singl 10 date = | Singl 11 = | Singl 11 date = | Singl 12 = | Singl 12 date = }}{{Extra album cover | Upper caption = Omot posebnog izdanja | Background = lightsteelblue | Cover = Last aurorally SP.jpg | Alt = | Lower caption = | Border = <!-- optional parameter, type "yes" here to add a 1px border to the cover image --> }} }} '''''last aurorally''''' je sedmi studijski album [[japan]]skog benda [[Ling tosite sigure]], koji je premijerno izdan [[12. travnja]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite web |title=凛として時雨/last aurorally ［CD+Blu-ray Disc］＜初回生産限定盤＞ |url=https://tower.jp/item/5638515/last-aurorally-%5BCD%EF%BC%8BBlu-ray-Disc%5D%EF%BC%9C%E5%88%9D%E5%9B%9E%E7%94%9F%E7%94%A3%E9%99%90%E5%AE%9A%E7%9B%A4%EF%BC%9E |access-date=2023-04-16 |website=tower.jp}}</ref> Album je izdala kuća [[Sony Music Japan]], koja je stalni suradnik benda. ''last aurorally'' objavljen je pet godina nakon prethodnog albuma, ''[[Number 5 (album)|#5]]'', s tim da je [[2020.]] godine objavljeno i reizdanje njihovog prvog albuma, [[#4 -Retornade-|''#4'' -Retornade-]]. Album je sadržavao ukupno devet pjesama, čak šest od kojih su bili prethodno objavljeni [[singl]]ovi, što je rekord za bend; tri pjesme bile su potpuno nove, odnosno nisu bile objavljene prije izlaska albuma. Među značajnim singlovima su "[[laser beamer]]" (uvodna pjesma za kazališnu predstavu ''[[Psycho-Pass: Virtue and Vice]]''),<ref>{{Cite web |date=2019-04-18 |title=凛として時雨、新曲「laser beamer」MV公開、7月には両A面シングルも {{!}} Rolling Stone Japan(ローリングストーン ジャパン） |url=https://rollingstonejapan.com/articles/detail/30601 |access-date=2023-04-16 |website=Rolling Stone Japan |language=ja}}</ref> "[[Perfake Perfect]]" (uvodna pjesma za kazališnu predstavu ''[[Psycho-Pass: Virtue and Vice]]'') te "[[Alexithymia Spare|アレキシサイミアスペア]]" (uvodna pjesma za film ''[[Psycho-Pass Providence]]'').<ref>{{Cite web |title=凛として時雨、"アレキシサイミアスペア"が『劇場版 PSYCHO-PASS サイコパス PROVIDENCE』主題歌に決定。ニュー・アルバム『last aurorally』への収録も発表 - TOWER RECORDS ONLINE |url=https://tower.jp/article/news/2023/02/17/tg008 |access-date=2023-04-16 |website=tower.jp}}</ref> Album je prodan u gotovo 4,500 primjeraka,<ref>{{cite web|url=https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2023-04-24/|title=週間 CDアルバムランキング 2023年04月24日付（2023年04月10日～2023年04月16日）|trans-title=Weekly CD Album Ranking April 24, 2023 (April 10–16, 2023)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=April 19, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419041110/https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2023-04-24/|archive-date=April 19, 2023}}</ref> a dobro je prošao i na top listama. Album je izdan kao standardni album s jednim diskom te kao posebno video izdanje s dva diska, prvi na kojem su bile samo pjesme, a drugi s video radovima s turneje ''DEAD IS ALIVE TOUR 2022''. == Popis pjesama == {{track listing | headline = | title1 = [[Super Sonic Aurorally]] | length1 = 3:40 | title2 = [[竜巻いて鮮脳]] | note2 = {{nihongo2|Tatsumaite Sennou}} | length2 = 3:45 | title3 = [[Marvelous Persona]] | length3 = 4:16 | title4 = [[laser beamer]] | length4 = 4:24 | title5 = [[self-hacking]] | length5 = 5:03 | title6 = [[アレキシサイミアスペア]] | note6 = {{nihongo2|Alexithymia Spare}} | length6 = 5:25 | title7 = [[Neighbormind]] | length7 = 4:05 | title8 = [[Perfake Perfect]] | length8 = 4:41 | title9 = [[滅亡craft]] | note9 = {{nihongo2|metsubou craft}} | length9 = 7:21 | total_length = 42:40 }} == Top liste == === Tjedne liste === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center;" ! scope="col"| Lista (2023) ! scope="col"| Pozicija |- ! scope="row"| Japanese Albums ([[Oricon]] | 9 |- ! scope="row"| Japanese Combined Albums ([[Oricon]])<ref>{{cite web |title=Oricon Top 50 Combined Albums: 2023-04-24 |url=https://www.oricon.co.jp/rank/coa/w/2023-04-24/p/2/ |publisher=[[Oricon]] |access-date=April 21, 2023|language=ja}}</ref> | 13 |- ! scope="row"| Japanese Hot Albums (''[[Billboard Japan]]'')<ref>{{cite web|url=http://billboard-japan.com/charts/detail?a=hot_albums&year=2023&month=04&day=24|title=Billboard Japan Hot Albums – Week of April 19, 2023|website=[[Billboard Japan]]|language=ja|access-date=April 19, 2023}}</ref> | 8 |} ===Mjesečne liste=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" ! scope="col"| Lista (2023) ! scope="col"| Pozicija |- ! scope="row"| Japanese Albums ([[Oricon]])<ref>{{cite web |title=Oricon Top 50 Albums: 2023-04 |url=https://www.oricon.co.jp/rank/ja/m/2023-04/p/4/ |publisher=[[Oricon]] |access-date=May 10, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230510062117/https://www.oricon.co.jp/rank/ja/m/2023-04/p/4/ |archive-date=May 10, 2023 |language=ja}}</ref> | 32 |} == Reference == {{reflist}} {{Ling tosite sigure}} {{Authority control}} [[Kategorija:Albumi 2023.]] [[Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure]] hc0vebb7agq88mm6pi8rgmp4pnab2yz 0 4712401 42716074 42716063 2026-11-03T13:24:46Z Zavičajac 76707 42716074 wikitext text/x-wiki '''Lista parkova prirode u Srbiji''', prema evidenciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije sadrži devetnaest (19) zaštićenih područja:<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> U [[WDPA]] evidenciji ne postoje zaštićena područja pod nazivom - Park prirode - pa se svrstavaju u kategoriju - V, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeni krajolik|predeli izuzetnih odlika]]<ref name="wdpaPredeli">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predeli izuzetnih odlika u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> ili u Kategoriju IV, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeno stanište]] u Srbiji.<ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena staništa u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Godina !Kategorija<br/>u WDPA<br/>evidenciji<ref name="wdpaSrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> !Površina<br/>(ha) !Opština |- |1. |[[File:Зобнатичко језеро.jpg|80px]] |[[Park prirode Panonija|Park prirode<br/>Panonija]] |1975.<ref name="wdpapanonija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16388 |title= Kompleks PTK Panonija (ID 16388)|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |Nedefinisana |39.73 |[[Bačka Topola]] |- |2. | |[[Grmija]] |1987. | |1.167 |[[Priština]] |- |3. | |[[Begečka jama]] |1981, 1999.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |IV<ref name="wdpappbegečka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398 |title= Park prirode Begečka jama (ID 16398) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |379 |[[Bački Jarak]] |- |4. |[[File:Klisura.jpg|80px]] |[[Sićevačka klisura]] |2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 16/2000) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja- www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |7.746 |[[Niš]]<br/>[[Bela Palanka]] |- |5. |[[File:Golija3.jpg|80px]] |[[Golija (Srbija)|Golija]] |2001. 2009.<ref name="Golija">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 45/2001 i 47/2009) ) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |75.183 |[[Ivanjica]], [[Kraljevo]]<br/>[[Raška]], [[Novi Pazar]]<br/>[[Sjenica]] |- |6. |[[File:Park prirode Kamaraš7.JPG|80px]] |[[Kamaraš]] |2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> |IV |267 |[[Kanjiža]] |- |7. |[[File:ПП14 2.jpg|80px]] |[[Šargan-Mokra gora]] |2005.<ref name="wdpappšargan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/145132 |title= Šargan-Mokra gora (ID 145132) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |10.813 |[[Užice]], [[Čajetina]]<br/>[[Bajina Bašta]] |- |8. |[[File:Jegrička Temerin.JPG|80px]] |[[Jegrička]] |2005.<ref name="wdpappjegrička">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16406 |title= Jegrička (ID 16406) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |1.144 |[[Bačka Palanka]], [[Vrbas]]<br/>[[Temerin]], [[Žabalj]] |- |9. |[[File:Стара Тиса код Чуруга4.jpg|80px]] |[[Stara Tisa kod Bisernog ostrva|Stara Tisa<br/>kod Bisernog ostrva]] |2008.<ref name="wdpappbiserno">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/388809 |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva (ID 388809) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |391 |[[Bečej]], [[Novi Bečej]]<br/>[[Žabalj]] |- |10. |[[File:Babin zub posle uspona.jpg|80px]] |[[Stara planina]] |1997.<ref name="wdpappstarapl">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16357 |title= Stara planina (ID 16357) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |114.392 |[[Zaječar]], [[Knjaževac]]<br/>[[Pirot]], [[Dimitrovgrad]] |- |11. |[[File:Beljanska bara 04.jpg|80px]] |[[Beljanska bara]] |2013.<ref name="wdpappbeljan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555560011 |title= Beljanska bara (ID 555560011) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |173 |[[Srbobran]], [[Bečej]] |- |12. |[[File:88 ruža i 40 breza za Tita 28-06-2005 - panoramio.jpg|80px]] |[[Palić]] |1982.<ref name="wdpapppalić">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16393 |title= Palić (ID 16393) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |712 |[[Subotica]] |- |13. |[[File:Melenci Rusanda-lake.jpg|80px]] |[[Rusanda]] |2014.<ref name="wdpapprusanda">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555561724 |title= Rusanda (ID 555561724) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |IV |1.160 |[[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] |- |14. | |[[Ponjavica]] |1995.<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |302 |[[Pančevo]] |- |15. |[[File:Plaza tikvara.jpg|80px]] |[[Tikvara]] |1997.<ref name="wdpapptikvara">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16396 |title= Tikvara (ID 16396) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |554 |[[Bačka Palanka]] |- |16. |[[File:Begovica grob 04.jpg|80px]] |[[Radan]] |2017.<ref name="wdpappradan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597203 |title= Radan (ID 555597203) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> 2024.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PARKA_PRIRODE_RADAN.pdf |title= Park prirode Radan - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik 4/2024. |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |V |41.312 |[[Kuršumlija]], [[Bojnik]]<br/>[[Lebane]], [[Prokuplje]]<br/>[[Medveđa]] |- |17. |[[File:Pejzaz10.jpg|80px]] |[[Zlatibor (planina)|Zlatibor]] |2017.<ref name="wdpappzlatibor">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597204 |title= Zlatibor (ID 555597204) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |41.932 |[[Čajetina]], [[Nova Varoš]]<br/>[[Užice]], [[Priboj]] |- |18. | |[[Bačkotopolske doline]] |2017.2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |IV<ref name="wdpappdoline">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline (ID 555597202) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |522 |[[Bačka Topola]] |- |19. |[[File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 5.jpg|80px]] |[[Park prirode Mali Bosut]] |2024.<ref name="bosut">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park prirode Mali Bosut - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik RS br. 8/2024. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> |931,20 |[[Šid]] |} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji| ]] f2tmccrym2o8t2vlenb22v31f61dz3y 42716076 42716074 2026-11-03T13:29:29Z Zavičajac 76707 42716076 wikitext text/x-wiki '''Lista parkova prirode u Srbiji''', prema evidenciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije sadrži devetnaest (19) zaštićenih područja:<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> U [[WDPA]] evidenciji ne postoje zaštićena područja pod nazivom - Park prirode - pa se svrstavaju u kategoriju - V, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeni krajolik|predeli izuzetnih odlika]]<ref name="wdpaPredeli">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predeli izuzetnih odlika u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> ili u Kategoriju IV, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeno stanište]] u Srbiji.<ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena staništa u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Godina !Kategorija<br/>u WDPA<br/>evidenciji<ref name="wdpaSrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> !Površina<br/>(ha) !Opština |- |1. |[[File:Зобнатичко језеро.jpg|80px]] |[[Park prirode Panonija|Park prirode<br/>Panonija]] |1975.<ref name="panonija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16388 |title= Kompleks PTK Panonija (ID 16388)|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |Nedefinisana |39.73 |[[Bačka Topola]] |- |2. | |[[Grmija]] |1987. | |1.167 |[[Priština]] |- |3. | |[[Begečka jama]] |1981, 1999.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |IV<ref name="begečka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398 |title= Park prirode Begečka jama (ID 16398) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |379 |[[Bački Jarak]] |- |4. |[[File:Klisura.jpg|80px]] |[[Sićevačka klisura]] |2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 16/2000) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="Sićevačka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja- www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |7.746 |[[Niš]]<br/>[[Bela Palanka]] |- |5. |[[File:Golija3.jpg|80px]] |[[Golija (Srbija)|Golija]] |2001. 2009.<ref name="Golijaplanina">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 45/2001 i 47/2009) ) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="golija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |75.183 |[[Ivanjica]], [[Kraljevo]]<br/>[[Raška]], [[Novi Pazar]]<br/>[[Sjenica]] |- |6. |[[File:Park prirode Kamaraš7.JPG|80px]] |[[Kamaraš]] |2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> |IV |267 |[[Kanjiža]] |- |7. |[[File:ПП14 2.jpg|80px]] |[[Šargan-Mokra gora]] |2005.<ref name="wdpappšargan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/145132 |title= Šargan-Mokra gora (ID 145132) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |10.813 |[[Užice]], [[Čajetina]]<br/>[[Bajina Bašta]] |- |8. |[[File:Jegrička Temerin.JPG|80px]] |[[Jegrička]] |2005.<ref name="wdpappjegrička">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16406 |title= Jegrička (ID 16406) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |1.144 |[[Bačka Palanka]], [[Vrbas]]<br/>[[Temerin]], [[Žabalj]] |- |9. |[[File:Стара Тиса код Чуруга4.jpg|80px]] |[[Stara Tisa kod Bisernog ostrva|Stara Tisa<br/>kod Bisernog ostrva]] |2008.<ref name="wdpappbiserno">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/388809 |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva (ID 388809) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |391 |[[Bečej]], [[Novi Bečej]]<br/>[[Žabalj]] |- |10. |[[File:Babin zub posle uspona.jpg|80px]] |[[Stara planina]] |1997.<ref name="wdpappstarapl">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16357 |title= Stara planina (ID 16357) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |114.392 |[[Zaječar]], [[Knjaževac]]<br/>[[Pirot]], [[Dimitrovgrad]] |- |11. |[[File:Beljanska bara 04.jpg|80px]] |[[Beljanska bara]] |2013.<ref name="wdpappbeljan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555560011 |title= Beljanska bara (ID 555560011) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |173 |[[Srbobran]], [[Bečej]] |- |12. |[[File:88 ruža i 40 breza za Tita 28-06-2005 - panoramio.jpg|80px]] |[[Palić]] |1982.<ref name="wdpapppalić">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16393 |title= Palić (ID 16393) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |712 |[[Subotica]] |- |13. |[[File:Melenci Rusanda-lake.jpg|80px]] |[[Rusanda]] |2014.<ref name="wdpapprusanda">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555561724 |title= Rusanda (ID 555561724) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |IV |1.160 |[[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] |- |14. | |[[Ponjavica]] |1995.<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |302 |[[Pančevo]] |- |15. |[[File:Plaza tikvara.jpg|80px]] |[[Tikvara]] |1997.<ref name="wdpapptikvara">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16396 |title= Tikvara (ID 16396) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |554 |[[Bačka Palanka]] |- |16. |[[File:Begovica grob 04.jpg|80px]] |[[Radan]] |2017.<ref name="wdpappradan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597203 |title= Radan (ID 555597203) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> 2024.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PARKA_PRIRODE_RADAN.pdf |title= Park prirode Radan - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik 4/2024. |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |V |41.312 |[[Kuršumlija]], [[Bojnik]]<br/>[[Lebane]], [[Prokuplje]]<br/>[[Medveđa]] |- |17. |[[File:Pejzaz10.jpg|80px]] |[[Zlatibor (planina)|Zlatibor]] |2017.<ref name="wdpappzlatibor">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597204 |title= Zlatibor (ID 555597204) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |41.932 |[[Čajetina]], [[Nova Varoš]]<br/>[[Užice]], [[Priboj]] |- |18. | |[[Bačkotopolske doline]] |2017.2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |IV<ref name="wdpappdoline">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline (ID 555597202) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |522 |[[Bačka Topola]] |- |19. |[[File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 5.jpg|80px]] |[[Park prirode Mali Bosut]] |2024.<ref name="bosut">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park prirode Mali Bosut - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik RS br. 8/2024. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> |931,20 |[[Šid]] |} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji| ]] p7omb8z3fsgsjfbf2wu281fewkovav0 42716124 42716076 2026-11-03T19:24:08Z Zavičajac 76707 42716124 wikitext text/x-wiki '''Lista parkova prirode u Srbiji''', prema evidenciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije sadrži devetnaest (19) zaštićenih područja:<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> U [[WDPA]] evidenciji ne postoje zaštićena područja pod nazivom - Park prirode - pa se svrstavaju u kategoriju - V, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeni krajolik|predeli izuzetnih odlika]]<ref name="wdpaPredeli">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predeli izuzetnih odlika u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> ili u Kategoriju IV, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeno stanište]] u Srbiji.<ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena staništa u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Godina !Kategorija<br/>u WDPA<br/>evidenciji<ref name="wdpaSrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> !Površina<br/>(ha) !Opština |- |1. |[[File:Зобнатичко језеро.jpg|80px]] |[[Park prirode Panonija|Park prirode<br/>Panonija]] |1975.<ref name="panonija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16388 |title= Kompleks PTK Panonija (ID 16388)|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |Nedefinisana |39.73 |[[Bačka Topola]] |- |2. | |[[Grmija]] |1987. | |1.167 |[[Priština]] |- |3. | |[[Begečka jama]] |1981, 1999.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |IV<ref name="begečka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398 |title= Park prirode Begečka jama (ID 16398) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |379 |[[Bački Jarak]] |- |4. |[[File:Klisura.jpg|80px]] |[[Sićevačka klisura]] |2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 16/2000) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="Sićevačka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja- www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |7.746 |[[Niš]]<br/>[[Bela Palanka]] |- |5. |[[File:Golija3.jpg|80px]] |[[Golija (Srbija)|Golija]] |2001. 2009.<ref name="Golijaplanina">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 45/2001 i 47/2009) ) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="golija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |75.183 |[[Ivanjica]], [[Kraljevo]]<br/>[[Raška]], [[Novi Pazar]]<br/>[[Sjenica]] |- |6. |[[File:Park prirode Kamaraš7.JPG|80px]] |[[Kamaraš]] |2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> |IV |267 |[[Kanjiža]] |- |7. |[[File:ПП14 2.jpg|80px]] |[[Šargan-Mokra gora]] |2005.<ref name="šarganMokra">{{Cite web |url= https://www.parkprirodemokragora.org/index.php/en/about-us |title= O nama |work= Zvanična stranica Parka prirode Šargan-Mokra Gora |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappšargan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/145132 |title= Šargan-Mokra gora (ID 145132) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |10.813 |[[Užice]], [[Čajetina]]<br/>[[Bajina Bašta]] |- |8. |[[File:Jegrička Temerin.JPG|80px]] |[[Jegrička]] |2005.<ref name="Jegrička">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Park prirode Jegrička - Pravilnik o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi |work= (Službeni list AP Vojvodina br. 33/2024.) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappjegrička">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16406 |title= Jegrička (ID 16406) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |1.144 |[[Bačka Palanka]], [[Vrbas]]<br/>[[Temerin]], [[Žabalj]] |- |9. |[[File:Стара Тиса код Чуруга4.jpg|80px]] |[[Stara Tisa kod Bisernog ostrva|Stara Tisa<br/>kod Bisernog ostrva]] |2008.<ref name="wdpappbiserno">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/388809 |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva (ID 388809) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |391 |[[Bečej]], [[Novi Bečej]]<br/>[[Žabalj]] |- |10. |[[File:Babin zub posle uspona.jpg|80px]] |[[Stara planina]] |1997.<ref name="wdpappstarapl">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16357 |title= Stara planina (ID 16357) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |114.392 |[[Zaječar]], [[Knjaževac]]<br/>[[Pirot]], [[Dimitrovgrad]] |- |11. |[[File:Beljanska bara 04.jpg|80px]] |[[Beljanska bara]] |2013.<ref name="wdpappbeljan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555560011 |title= Beljanska bara (ID 555560011) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |173 |[[Srbobran]], [[Bečej]] |- |12. |[[File:88 ruža i 40 breza za Tita 28-06-2005 - panoramio.jpg|80px]] |[[Palić]] |1982.<ref name="wdpapppalić">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16393 |title= Palić (ID 16393) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |712 |[[Subotica]] |- |13. |[[File:Melenci Rusanda-lake.jpg|80px]] |[[Rusanda]] |2014.<ref name="wdpapprusanda">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555561724 |title= Rusanda (ID 555561724) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |IV |1.160 |[[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] |- |14. | |[[Ponjavica]] |1995.<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |302 |[[Pančevo]] |- |15. |[[File:Plaza tikvara.jpg|80px]] |[[Tikvara]] |1997.<ref name="wdpapptikvara">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16396 |title= Tikvara (ID 16396) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |554 |[[Bačka Palanka]] |- |16. |[[File:Begovica grob 04.jpg|80px]] |[[Radan]] |2017.<ref name="wdpappradan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597203 |title= Radan (ID 555597203) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> 2024.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PARKA_PRIRODE_RADAN.pdf |title= Park prirode Radan - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik 4/2024. |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |V |41.312 |[[Kuršumlija]], [[Bojnik]]<br/>[[Lebane]], [[Prokuplje]]<br/>[[Medveđa]] |- |17. |[[File:Pejzaz10.jpg|80px]] |[[Zlatibor (planina)|Zlatibor]] |2017.<ref name="wdpappzlatibor">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597204 |title= Zlatibor (ID 555597204) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |41.932 |[[Čajetina]], [[Nova Varoš]]<br/>[[Užice]], [[Priboj]] |- |18. | |[[Bačkotopolske doline]] |2017.2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |IV<ref name="wdpappdoline">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline (ID 555597202) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |522 |[[Bačka Topola]] |- |19. |[[File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 5.jpg|80px]] |[[Park prirode Mali Bosut]] |2024.<ref name="bosut">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park prirode Mali Bosut - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik RS br. 8/2024. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> |931,20 |[[Šid]] |} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji| ]] 7lgtcxlkgb4a2nm854nepjy7yziff4m 42716125 42716124 2026-11-03T19:34:57Z Zavičajac 76707 42716125 wikitext text/x-wiki '''Lista parkova prirode u Srbiji''', prema evidenciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije sadrži devetnaest (19) zaštićenih područja:<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> U [[WDPA]] evidenciji ne postoje zaštićena područja pod nazivom - Park prirode - pa se svrstavaju u kategoriju - V, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeni krajolik|predeli izuzetnih odlika]]<ref name="wdpaPredeli">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predeli izuzetnih odlika u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> ili u Kategoriju IV, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeno stanište]] u Srbiji.<ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena staništa u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Godina !Kategorija<br/>u WDPA<br/>evidenciji<ref name="wdpaSrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> !Površina<br/>(ha) !Opština |- |1. |[[File:Зобнатичко језеро.jpg|80px]] |[[Park prirode Panonija|Park prirode<br/>Panonija]] |1975.<ref name="panonija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16388 |title= Kompleks PTK Panonija (ID 16388)|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |Nedefinisana |39.73 |[[Bačka Topola]] |- |2. | |[[Grmija]] |1987. | |1.167 |[[Priština]] |- |3. | |[[Begečka jama]] |1981, 1999.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |IV<ref name="begečka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398 |title= Park prirode Begečka jama (ID 16398) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |379 |[[Bački Jarak]] |- |4. |[[File:Klisura.jpg|80px]] |[[Sićevačka klisura]] |2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 16/2000 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="Sićevačka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja- www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |7.746 |[[Niš]]<br/>[[Bela Palanka]] |- |5. |[[File:Golija3.jpg|80px]] |[[Golija (Srbija)|Golija]] |2001. 2009.<ref name="Golijaplanina">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 45/2001 i 47/2009 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="golija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |75.183 |[[Ivanjica]], [[Kraljevo]]<br/>[[Raška]], [[Novi Pazar]]<br/>[[Sjenica]] |- |6. |[[File:Park prirode Kamaraš7.JPG|80px]] |[[Kamaraš]] |2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> |IV |267 |[[Kanjiža]] |- |7. |[[File:ПП14 2.jpg|80px]] |[[Šargan-Mokra gora]] |2005.<ref name="šarganMokra">{{Cite web |url= https://www.parkprirodemokragora.org/index.php/en/about-us |title= O nama |work= Zvanična stranica Parka prirode Šargan-Mokra Gora |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappšargan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/145132 |title= Šargan-Mokra gora (ID 145132) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |10.813 |[[Užice]], [[Čajetina]]<br/>[[Bajina Bašta]] |- |8. |[[File:Jegrička Temerin.JPG|80px]] |[[Jegrička]] |2005.<ref name="Jegrička">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Park prirode Jegrička - Pravilnik o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi |work= Službeni list AP Vojvodina br. 33/2024. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappjegrička">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16406 |title= Jegrička (ID 16406) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |1.144 |[[Bačka Palanka]], [[Vrbas]]<br/>[[Temerin]], [[Žabalj]] |- |9. |[[File:Стара Тиса код Чуруга4.jpg|80px]] |[[Stara Tisa kod Bisernog ostrva|Stara Tisa<br/>kod Bisernog ostrva]] |2008.<ref name="StaraTisa">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_012.htmf |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva - Odluka o zaštiti parka prirode |work= Službeni list AP Vojvodina br. 35/2023. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappbiserno">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/388809 |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva (ID 388809) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |391 |[[Bečej]], [[Novi Bečej]]<br/>[[Žabalj]] |- |10. |[[File:Babin zub posle uspona.jpg|80px]] |[[Stara planina]] |1997.<ref name="wdpappstarapl">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16357 |title= Stara planina (ID 16357) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |114.392 |[[Zaječar]], [[Knjaževac]]<br/>[[Pirot]], [[Dimitrovgrad]] |- |11. |[[File:Beljanska bara 04.jpg|80px]] |[[Beljanska bara]] |2013.<ref name="wdpappbeljan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555560011 |title= Beljanska bara (ID 555560011) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |173 |[[Srbobran]], [[Bečej]] |- |12. |[[File:88 ruža i 40 breza za Tita 28-06-2005 - panoramio.jpg|80px]] |[[Palić]] |1982.<ref name="wdpapppalić">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16393 |title= Palić (ID 16393) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |712 |[[Subotica]] |- |13. |[[File:Melenci Rusanda-lake.jpg|80px]] |[[Rusanda]] |2014.<ref name="wdpapprusanda">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555561724 |title= Rusanda (ID 555561724) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |IV |1.160 |[[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] |- |14. | |[[Ponjavica]] |1995.<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |302 |[[Pančevo]] |- |15. |[[File:Plaza tikvara.jpg|80px]] |[[Tikvara]] |1997.<ref name="wdpapptikvara">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16396 |title= Tikvara (ID 16396) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |554 |[[Bačka Palanka]] |- |16. |[[File:Begovica grob 04.jpg|80px]] |[[Radan]] |2017.<ref name="wdpappradan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597203 |title= Radan (ID 555597203) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> 2024.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PARKA_PRIRODE_RADAN.pdf |title= Park prirode Radan - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik 4/2024. |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |V |41.312 |[[Kuršumlija]], [[Bojnik]]<br/>[[Lebane]], [[Prokuplje]]<br/>[[Medveđa]] |- |17. |[[File:Pejzaz10.jpg|80px]] |[[Zlatibor (planina)|Zlatibor]] |2017.<ref name="wdpappzlatibor">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597204 |title= Zlatibor (ID 555597204) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |41.932 |[[Čajetina]], [[Nova Varoš]]<br/>[[Užice]], [[Priboj]] |- |18. | |[[Bačkotopolske doline]] |2017.2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |IV<ref name="wdpappdoline">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline (ID 555597202) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |522 |[[Bačka Topola]] |- |19. |[[File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 5.jpg|80px]] |[[Park prirode Mali Bosut]] |2024.<ref name="bosut">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park prirode Mali Bosut - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik RS br. 8/2024. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> |931,20 |[[Šid]] |} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji| ]] 6kvfd6y8id02du4p1qu7khbpfq4axaj 42716140 42716125 2026-11-03T21:15:34Z Zavičajac 76707 42716140 wikitext text/x-wiki '''Lista parkova prirode u Srbiji''', prema evidenciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije sadrži devetnaest (19) zaštićenih područja:<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> U [[WDPA]] evidenciji ne postoje zaštićena područja pod nazivom - Park prirode - pa se svrstavaju u kategoriju - V, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeni krajolik|predeli izuzetnih odlika]]<ref name="wdpaPredeli">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predeli izuzetnih odlika u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> ili u Kategoriju IV, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeno stanište]] u Srbiji.<ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena staništa u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Godina !Kategorija<br/>u WDPA<br/>evidenciji<ref name="wdpaSrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> !Površina<br/>(ha) !Opština |- |1. |[[File:Зобнатичко језеро.jpg|80px]] |[[Park prirode Panonija|Park prirode<br/>Panonija]] |1975.<ref name="panonija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16388 |title= Kompleks PTK Panonija (ID 16388)|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |Nedefinisana |39.73 |[[Bačka Topola]] |- |2. | |[[Grmija]] |1987. | |1.167 |[[Priština]] |- |3. | |[[Begečka jama]] |1981, 1999.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |IV<ref name="begečka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398 |title= Park prirode Begečka jama (ID 16398) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |379 |[[Bački Jarak]] |- |4. |[[File:Klisura.jpg|80px]] |[[Sićevačka klisura]] |2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 16/2000 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="Sićevačka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja- www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |7.746 |[[Niš]]<br/>[[Bela Palanka]] |- |5. |[[File:Golija3.jpg|80px]] |[[Golija (Srbija)|Golija]] |2001. 2009.<ref name="Golijaplanina">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 45/2001 i 47/2009 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="golija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |75.183 |[[Ivanjica]], [[Kraljevo]]<br/>[[Raška]], [[Novi Pazar]]<br/>[[Sjenica]] |- |6. |[[File:Park prirode Kamaraš7.JPG|80px]] |[[Kamaraš]] |2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> |IV |267 |[[Kanjiža]] |- |7. |[[File:ПП14 2.jpg|80px]] |[[Šargan-Mokra gora]] |2005.<ref name="šarganMokra">{{Cite web |url= https://www.parkprirodemokragora.org/index.php/en/about-us |title= O nama |work= Zvanična stranica Parka prirode Šargan-Mokra Gora |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappšargan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/145132 |title= Šargan-Mokra gora (ID 145132) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |10.813 |[[Užice]], [[Čajetina]]<br/>[[Bajina Bašta]] |- |8. |[[File:Jegrička Temerin.JPG|80px]] |[[Jegrička]] |2005.<ref name="Jegrička">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Park prirode Jegrička - Pravilnik o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi |work= Službeni list AP Vojvodina br. 33/2024. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappjegrička">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16406 |title= Jegrička (ID 16406) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |1.144 |[[Bačka Palanka]], [[Vrbas]]<br/>[[Temerin]], [[Žabalj]] |- |9. |[[File:Стара Тиса код Чуруга4.jpg|80px]] |[[Stara Tisa kod Bisernog ostrva|Stara Tisa<br/>kod Bisernog ostrva]] |2008.<ref name="StaraTisa">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_012.htmf |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva - Odluka o zaštiti parka prirode |work= Službeni list AP Vojvodina br. 35/2023. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappbiserno">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/388809 |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva (ID 388809) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |391 |[[Bečej]], [[Novi Bečej]]<br/>[[Žabalj]] |- |10. |[[File:Babin zub posle uspona.jpg|80px]] |[[Stara planina]] |1997. |V<ref name="wdpappstarapl">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16397?site_pid=16397 |title= Stara planina (ID 16307) |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |114.392 |[[Zaječar]], [[Knjaževac]]<br/>[[Pirot]], [[Dimitrovgrad]] |- |11. |[[File:Beljanska bara 04.jpg|80px]] |[[Beljanska bara]] |2013. |V<ref name="wdpappbeljan">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555560011?site_pid=555560011 |title= Beljanska bara (ID 555560011) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |173 |[[Srbobran]], [[Bečej]] |- |12. |[[File:88 ruža i 40 breza za Tita 28-06-2005 - panoramio.jpg|80px]] |[[Palić]] |1982. |V<ref name="wdpapppalić">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16393?site_pid=16393 |title= Palić (ID 16393) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |712 |[[Subotica]] |- |13. |[[File:Melenci Rusanda-lake.jpg|80px]] |[[Rusanda]] |2014.<ref name="wdpapprusanda">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555561724 |title= Rusanda (ID 555561724) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |IV |1.160 |[[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] |- |14. | |[[Ponjavica]] |1995.<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16395?site_pid=16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16395?site_pid=16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |302 |[[Pančevo]] |- |15. |[[File:Plaza tikvara.jpg|80px]] |[[Tikvara]] |1997. |V<ref name="wdpapptikvara">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16396 |title= Tikvara (ID 16396) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |554 |[[Bačka Palanka]] |- |16. |[[File:Begovica grob 04.jpg|80px]] |[[Radan]] |2017. 2024.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PARKA_PRIRODE_RADAN.pdf |title= Park prirode Radan - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik 4/2024. |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="wdpappradan">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597203?site_pid=555597203 |title= Radan (ID 555597203) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |41.312 |[[Kuršumlija]], [[Bojnik]]<br/>[[Lebane]], [[Prokuplje]]<br/>[[Medveđa]] |- |17. |[[File:Pejzaz10.jpg|80px]] |[[Zlatibor (planina)|Zlatibor]] |2017. |V<ref name="wdpappzlatibor">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597204?site_pid=555597204 |title= Zlatibor (ID 555597204) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |41.932 |[[Čajetina]], [[Nova Varoš]]<br/>[[Užice]], [[Priboj]] |- |18. | |[[Bačkotopolske doline]] |2017.2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |IV<ref name="wdpappdoline">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline (ID 555597202) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |522 |[[Bačka Topola]] |- |19. |[[File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 5.jpg|80px]] |[[Park prirode Mali Bosut]] |2024.<ref name="bosut">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park prirode Mali Bosut - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik RS br. 8/2024. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> |931,20 |[[Šid]] |} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji| ]] gced70o470ryo2mmp1a39hcjxy615ub 42716141 42716140 2026-11-03T21:31:31Z Zavičajac 76707 42716141 wikitext text/x-wiki '''Lista parkova prirode u Srbiji''', prema evidenciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije sadrži devetnaest (19) zaštićenih područja:<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> U [[WDPA]] evidenciji ne postoje zaštićena područja pod nazivom - Park prirode - pa se svrstavaju u kategoriju - V, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeni krajolik|predeli izuzetnih odlika]]<ref name="wdpaPredeli">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predeli izuzetnih odlika u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> ili u Kategoriju IV, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeno stanište]] u Srbiji.<ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena staništa u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Godina !Kategorija<br/>u WDPA<br/>evidenciji<ref name="wdpaSrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> !Površina<br/>(ha) !Opština |- |1. |[[File:Зобнатичко језеро.jpg|80px]] |[[Park prirode Panonija|Park prirode<br/>Panonija]] |1975.<ref name="panonija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16388 |title= Kompleks PTK Panonija (ID 16388)|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |Nedefinisana |39.73 |[[Bačka Topola]] |- |2. | |[[Grmija]] |1987. | |1.167 |[[Priština]] |- |3. | |[[Begečka jama]] |1981, 1999.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |IV<ref name="begečka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398 |title= Park prirode Begečka jama (ID 16398) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |379 |[[Bački Jarak]] |- |4. |[[File:Klisura.jpg|80px]] |[[Sićevačka klisura]] |2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 16/2000 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="Sićevačka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja- www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |7.746 |[[Niš]]<br/>[[Bela Palanka]] |- |5. |[[File:Golija3.jpg|80px]] |[[Golija (Srbija)|Golija]] |2001. 2009.<ref name="Golijaplanina">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 45/2001 i 47/2009 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="golija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |75.183 |[[Ivanjica]], [[Kraljevo]]<br/>[[Raška]], [[Novi Pazar]]<br/>[[Sjenica]] |- |6. |[[File:Park prirode Kamaraš7.JPG|80px]] |[[Kamaraš]] |2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> |IV |267 |[[Kanjiža]] |- |7. |[[File:ПП14 2.jpg|80px]] |[[Šargan-Mokra gora]] |2005.<ref name="šarganMokra">{{Cite web |url= https://www.parkprirodemokragora.org/index.php/en/about-us |title= O nama |work= Zvanična stranica Parka prirode Šargan-Mokra Gora |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappšargan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/145132 |title= Šargan-Mokra gora (ID 145132) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |10.813 |[[Užice]], [[Čajetina]]<br/>[[Bajina Bašta]] |- |8. |[[File:Jegrička Temerin.JPG|80px]] |[[Jegrička]] |2005.<ref name="Jegrička">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Park prirode Jegrička - Pravilnik o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi |work= Službeni list AP Vojvodina br. 33/2024. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappjegrička">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16406 |title= Jegrička (ID 16406) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |1.144 |[[Bačka Palanka]], [[Vrbas]]<br/>[[Temerin]], [[Žabalj]] |- |9. |[[File:Стара Тиса код Чуруга4.jpg|80px]] |[[Stara Tisa kod Bisernog ostrva|Stara Tisa<br/>kod Bisernog ostrva]] |2008.<ref name="StaraTisa">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_012.htmf |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva - Odluka o zaštiti parka prirode |work= Službeni list AP Vojvodina br. 35/2023. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappbiserno">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/388809 |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva (ID 388809) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |391 |[[Bečej]], [[Novi Bečej]]<br/>[[Žabalj]] |- |10. |[[File:Babin zub posle uspona.jpg|80px]] |[[Stara planina]] |1997, 2009.<ref name="Staraplanina">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2009_04/t04_0096.htm |title= Stara planina - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 23/2009) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappstarapl">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16397?site_pid=16397 |title= Stara planina (ID 16307) |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |114.392 |[[Zaječar]], [[Knjaževac]]<br/>[[Pirot]], [[Dimitrovgrad]] |- |11. |[[File:Beljanska bara 04.jpg|80px]] |[[Beljanska bara]] |2013. |V<ref name="wdpappbeljan">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555560011?site_pid=555560011 |title= Beljanska bara (ID 555560011) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |173 |[[Srbobran]], [[Bečej]] |- |12. |[[File:88 ruža i 40 breza za Tita 28-06-2005 - panoramio.jpg|80px]] |[[Palić]] |1982. |V<ref name="wdpapppalić">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16393?site_pid=16393 |title= Palić (ID 16393) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |712 |[[Subotica]] |- |13. |[[File:Melenci Rusanda-lake.jpg|80px]] |[[Rusanda]] |2014.<ref name="wdpapprusanda">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555561724 |title= Rusanda (ID 555561724) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |IV |1.160 |[[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] |- |14. | |[[Ponjavica]] |1995.<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16395?site_pid=16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16395?site_pid=16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |302 |[[Pančevo]] |- |15. |[[File:Plaza tikvara.jpg|80px]] |[[Tikvara]] |1997. |V<ref name="wdpapptikvara">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16396 |title= Tikvara (ID 16396) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |554 |[[Bačka Palanka]] |- |16. |[[File:Begovica grob 04.jpg|80px]] |[[Radan]] |2017. 2024.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PARKA_PRIRODE_RADAN.pdf |title= Park prirode Radan - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik 4/2024. |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="wdpappradan">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597203?site_pid=555597203 |title= Radan (ID 555597203) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |41.312 |[[Kuršumlija]], [[Bojnik]]<br/>[[Lebane]], [[Prokuplje]]<br/>[[Medveđa]] |- |17. |[[File:Pejzaz10.jpg|80px]] |[[Zlatibor (planina)|Zlatibor]] |2017. |V<ref name="wdpappzlatibor">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597204?site_pid=555597204 |title= Zlatibor (ID 555597204) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |41.932 |[[Čajetina]], [[Nova Varoš]]<br/>[[Užice]], [[Priboj]] |- |18. | |[[Bačkotopolske doline]] |2017.2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |IV<ref name="wdpappdoline">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline (ID 555597202) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |522 |[[Bačka Topola]] |- |19. |[[File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 5.jpg|80px]] |[[Park prirode Mali Bosut]] |2024.<ref name="bosut">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park prirode Mali Bosut - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik RS br. 8/2024. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> |931,20 |[[Šid]] |} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji| ]] hlpme23btejhlxnvqhklxmplcbxu4yx 42716144 42716141 2026-11-03T21:46:22Z Zavičajac 76707 42716144 wikitext text/x-wiki '''Lista parkova prirode u Srbiji''', prema evidenciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije sadrži devetnaest (19) zaštićenih područja:<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> U [[WDPA]] evidenciji ne postoje zaštićena područja pod nazivom - Park prirode - pa se svrstavaju u kategoriju - V, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeni krajolik|predeli izuzetnih odlika]]<ref name="wdpaPredeli">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predeli izuzetnih odlika u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> ili u Kategoriju IV, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeno stanište]] u Srbiji.<ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena staništa u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Godina !Kategorija<br/>u WDPA<br/>evidenciji<ref name="wdpaSrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> !Površina<br/>(ha) !Opština |- |1. |[[File:Зобнатичко језеро.jpg|80px]] |[[Park prirode Panonija|Park prirode<br/>Panonija]] |1975.<ref name="panonija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16388 |title= Kompleks PTK Panonija (ID 16388)|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |Nedefinisana |39.73 |[[Bačka Topola]] |- |2. | |[[Grmija]] |1987. | |1.167 |[[Priština]] |- |3. | |[[Begečka jama]] |1981, 1999.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |IV<ref name="begečka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398 |title= Park prirode Begečka jama (ID 16398) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |379 |[[Bački Jarak]] |- |4. |[[File:Klisura.jpg|80px]] |[[Sićevačka klisura]] |2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 16/2000 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="Sićevačka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja- www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |7.746 |[[Niš]]<br/>[[Bela Palanka]] |- |5. |[[File:Golija3.jpg|80px]] |[[Golija (Srbija)|Golija]] |2001. 2009.<ref name="Golijaplanina">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 45/2001 i 47/2009 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="golija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |75.183 |[[Ivanjica]], [[Kraljevo]]<br/>[[Raška]], [[Novi Pazar]]<br/>[[Sjenica]] |- |6. |[[File:Park prirode Kamaraš7.JPG|80px]] |[[Kamaraš]] |2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> |IV |267 |[[Kanjiža]] |- |7. |[[File:ПП14 2.jpg|80px]] |[[Šargan-Mokra gora]] |2005.<ref name="šarganMokra">{{Cite web |url= https://www.parkprirodemokragora.org/index.php/en/about-us |title= O nama |work= Zvanična stranica Parka prirode Šargan-Mokra Gora |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappšargan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/145132 |title= Šargan-Mokra gora (ID 145132) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |10.813 |[[Užice]], [[Čajetina]]<br/>[[Bajina Bašta]] |- |8. |[[File:Jegrička Temerin.JPG|80px]] |[[Jegrička]] |2005.<ref name="Jegrička">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Park prirode Jegrička - Pravilnik o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi |work= Službeni list AP Vojvodina br. 33/2024. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappjegrička">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16406 |title= Jegrička (ID 16406) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |1.144 |[[Bačka Palanka]], [[Vrbas]]<br/>[[Temerin]], [[Žabalj]] |- |9. |[[File:Стара Тиса код Чуруга4.jpg|80px]] |[[Stara Tisa kod Bisernog ostrva|Stara Tisa<br/>kod Bisernog ostrva]] |2008.<ref name="StaraTisa">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_012.htmf |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva - Odluka o zaštiti parka prirode |work= Službeni list AP Vojvodina br. 35/2023. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappbiserno">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/388809 |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva (ID 388809) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |391 |[[Bečej]], [[Novi Bečej]]<br/>[[Žabalj]] |- |10. |[[File:Babin zub posle uspona.jpg|80px]] |[[Stara planina]] |1997, 2009.<ref name="Staraplanina">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2009_04/t04_0096.htm |title= Stara planina - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 23/2009) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappstarapl">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16397?site_pid=16397 |title= Stara planina (ID 16307) |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |114.392 |[[Zaječar]], [[Knjaževac]]<br/>[[Pirot]], [[Dimitrovgrad]] |- |11. |[[File:Beljanska bara 04.jpg|80px]] |[[Beljanska bara]] |2013. |V<ref name="wdpappbeljan">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555560011?site_pid=555560011 |title= Beljanska bara (ID 555560011) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |173 |[[Srbobran]], [[Bečej]] |- |12. |[[File:88 ruža i 40 breza za Tita 28-06-2005 - panoramio.jpg|80px]] |[[Palić]] |2013.<ref name="Palić">{{Cite web |url= https://www.palic-ludas.rs/documents/pages/100_odluka_o_zastiti_pp_palic_iz_2013.pdf |title= Palić - Odluka o proglašenju zaštićenog područja |work= Službeni list Grada Subotice br. 15/13 i |accessdate= 7. oktobar2026.}}</ref> |V<ref name="wdpapppalić">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16393?site_pid=16393 |title= Palić (ID 16393) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |712 |[[Subotica]] |- |13. |[[File:Melenci Rusanda-lake.jpg|80px]] |[[Rusanda]] |2014.<ref name="wdpapprusanda">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555561724 |title= Rusanda (ID 555561724) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |IV |1.160 |[[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] |- |14. | |[[Ponjavica]] |1995.<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16395?site_pid=16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16395?site_pid=16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |302 |[[Pančevo]] |- |15. |[[File:Plaza tikvara.jpg|80px]] |[[Tikvara]] |1997. |V<ref name="wdpapptikvara">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16396 |title= Tikvara (ID 16396) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |554 |[[Bačka Palanka]] |- |16. |[[File:Begovica grob 04.jpg|80px]] |[[Radan]] |2017. 2024.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PARKA_PRIRODE_RADAN.pdf |title= Park prirode Radan - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik 4/2024. |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="wdpappradan">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597203?site_pid=555597203 |title= Radan (ID 555597203) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |41.312 |[[Kuršumlija]], [[Bojnik]]<br/>[[Lebane]], [[Prokuplje]]<br/>[[Medveđa]] |- |17. |[[File:Pejzaz10.jpg|80px]] |[[Zlatibor (planina)|Zlatibor]] |2017. |V<ref name="wdpappzlatibor">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597204?site_pid=555597204 |title= Zlatibor (ID 555597204) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |41.932 |[[Čajetina]], [[Nova Varoš]]<br/>[[Užice]], [[Priboj]] |- |18. | |[[Bačkotopolske doline]] |2017.2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |IV<ref name="wdpappdoline">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline (ID 555597202) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |522 |[[Bačka Topola]] |- |19. |[[File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 5.jpg|80px]] |[[Park prirode Mali Bosut]] |2024.<ref name="bosut">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park prirode Mali Bosut - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik RS br. 8/2024. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> |931,20 |[[Šid]] |} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji| ]] h1vk4znfqadwfrmygsg08ndwvvkmcuj 42716146 42716144 2026-11-03T21:50:19Z Zavičajac 76707 42716146 wikitext text/x-wiki '''Lista parkova prirode u Srbiji''', prema evidenciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije sadrži devetnaest (19) zaštićenih područja:<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> U [[WDPA]] evidenciji ne postoje zaštićena područja pod nazivom - Park prirode - pa se svrstavaju u kategoriju - V, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeni krajolik|predeli izuzetnih odlika]]<ref name="wdpaPredeli">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predeli izuzetnih odlika u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> ili u Kategoriju IV, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeno stanište]] u Srbiji.<ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena staništa u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Godina !Kategorija<br/>u WDPA<br/>evidenciji<ref name="wdpaSrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> !Površina<br/>(ha) !Opština |- |1. |[[File:Зобнатичко језеро.jpg|80px]] |[[Park prirode Panonija|Park prirode<br/>Panonija]] |1975.<ref name="panonija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16388 |title= Kompleks PTK Panonija (ID 16388)|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |Nedefinisana |39.73 |[[Bačka Topola]] |- |2. | |[[Grmija]] |1987. | |1.167 |[[Priština]] |- |3. | |[[Begečka jama]] |1981, 1999.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |IV<ref name="begečka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398 |title= Park prirode Begečka jama (ID 16398) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |379 |[[Bački Jarak]] |- |4. |[[File:Klisura.jpg|80px]] |[[Sićevačka klisura]] |2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 16/2000 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="Sićevačka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja- www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |7.746 |[[Niš]]<br/>[[Bela Palanka]] |- |5. |[[File:Golija3.jpg|80px]] |[[Golija (Srbija)|Golija]] |2001. 2009.<ref name="Golijaplanina">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 45/2001 i 47/2009 |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="golija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16401?site_pid=16401 |title= Park prirode Golija |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |75.183 |[[Ivanjica]], [[Kraljevo]]<br/>[[Raška]], [[Novi Pazar]]<br/>[[Sjenica]] |- |6. |[[File:Park prirode Kamaraš7.JPG|80px]] |[[Kamaraš]] |2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> |IV |267 |[[Kanjiža]] |- |7. |[[File:ПП14 2.jpg|80px]] |[[Šargan-Mokra gora]] |2005.<ref name="šarganMokra">{{Cite web |url= https://www.parkprirodemokragora.org/index.php/en/about-us |title= O nama |work= Zvanična stranica Parka prirode Šargan-Mokra Gora |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappšargan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/145132 |title= Šargan-Mokra gora (ID 145132) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |10.813 |[[Užice]], [[Čajetina]]<br/>[[Bajina Bašta]] |- |8. |[[File:Jegrička Temerin.JPG|80px]] |[[Jegrička]] |2005.<ref name="Jegrička">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Park prirode Jegrička - Pravilnik o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi |work= Službeni list AP Vojvodina br. 33/2024. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappjegrička">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16406 |title= Jegrička (ID 16406) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |1.144 |[[Bačka Palanka]], [[Vrbas]]<br/>[[Temerin]], [[Žabalj]] |- |9. |[[File:Стара Тиса код Чуруга4.jpg|80px]] |[[Stara Tisa kod Bisernog ostrva|Stara Tisa<br/>kod Bisernog ostrva]] |2008.<ref name="StaraTisa">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_012.htmf |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva - Odluka o zaštiti parka prirode |work= Službeni list AP Vojvodina br. 35/2023. |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappbiserno">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/388809 |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva (ID 388809) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |391 |[[Bečej]], [[Novi Bečej]]<br/>[[Žabalj]] |- |10. |[[File:Babin zub posle uspona.jpg|80px]] |[[Stara planina]] |1997, 2009.<ref name="Staraplanina">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2009_04/t04_0096.htm |title= Stara planina - Uredba o zaštiti parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 23/2009) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpappstarapl">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16397?site_pid=16397 |title= Stara planina (ID 16307) |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |114.392 |[[Zaječar]], [[Knjaževac]]<br/>[[Pirot]], [[Dimitrovgrad]] |- |11. |[[File:Beljanska bara 04.jpg|80px]] |[[Beljanska bara]] |2013. |V<ref name="wdpappbeljan">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555560011?site_pid=555560011 |title= Beljanska bara (ID 555560011) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |173 |[[Srbobran]], [[Bečej]] |- |12. |[[File:88 ruža i 40 breza za Tita 28-06-2005 - panoramio.jpg|80px]] |[[Palić]] |2013.<ref name="Palić">{{Cite web |url= https://www.palic-ludas.rs/documents/pages/100_odluka_o_zastiti_pp_palic_iz_2013.pdf |title= Palić - Odluka o proglašenju zaštićenog područja |work= Službeni list Grada Subotice br. 15/13 i |accessdate= 7. oktobar2026.}}</ref> |V<ref name="wdpapppalić">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16393?site_pid=16393 |title= Palić (ID 16393) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |712 |[[Subotica]] |- |13. |[[File:Melenci Rusanda-lake.jpg|80px]] |[[Rusanda]] |2014.<ref name="wdpapprusanda">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555561724 |title= Rusanda (ID 555561724) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |IV |1.160 |[[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] |- |14. | |[[Ponjavica]] |1995. |V<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16395?site_pid=16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |302 |[[Pančevo]] |- |15. |[[File:Plaza tikvara.jpg|80px]] |[[Tikvara]] |1997. |V<ref name="wdpapptikvara">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16396 |title= Tikvara (ID 16396) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |554 |[[Bačka Palanka]] |- |16. |[[File:Begovica grob 04.jpg|80px]] |[[Radan]] |2017. 2024.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PARKA_PRIRODE_RADAN.pdf |title= Park prirode Radan - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik 4/2024. |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="wdpappradan">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597203?site_pid=555597203 |title= Radan (ID 555597203) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |41.312 |[[Kuršumlija]], [[Bojnik]]<br/>[[Lebane]], [[Prokuplje]]<br/>[[Medveđa]] |- |17. |[[File:Pejzaz10.jpg|80px]] |[[Zlatibor (planina)|Zlatibor]] |2017. |V<ref name="wdpappzlatibor">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597204?site_pid=555597204 |title= Zlatibor (ID 555597204) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |41.932 |[[Čajetina]], [[Nova Varoš]]<br/>[[Užice]], [[Priboj]] |- |18. | |[[Bačkotopolske doline]] |2017.2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |IV<ref name="wdpappdoline">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline (ID 555597202) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |522 |[[Bačka Topola]] |- |19. |[[File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 5.jpg|80px]] |[[Park prirode Mali Bosut]] |2024.<ref name="bosut">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park prirode Mali Bosut - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik RS br. 8/2024. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> |931,20 |[[Šid]] |} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji| ]] 0f943kxy6f3s2sx1k3v06m1zqctm72j 0 4713520 42716128 42583076 2026-11-03T19:38:04Z Zavičajac 76707 42716128 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Kamaraš | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = File:Kurgan vegetation (patches of Woodland Sage) Horgos, Serbia.JPG | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = [[Horgoš]] | najbliži_grad = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 2.68 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: III kategorija<br/>Režim zaštite: II (78,25 ha) i III stepena (189,71 ha) | ovlaštenje = | osnivanje = 2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Institut za bezbjednost i standarde na radu "Horgoš-konsult" DOO, Horgoš. | vlasnik = 78,5% državno, 21,8% privatno vlasništvo | svjetska_baština = | url = }} '''Park prirode Kamaraš''' se nalazi u sjevernoj [[Bačka|Bačkoj]], na tromeđi Subotičko-horgoške pješčare, lesne terase i aluvijalne ravni [[Rijeka|rijeke]] [[Tisa|Tise]], [[Srbija]]. Administrativno pripada području opštine [[Kanjiža]]. Kompleks vlažnih staništa se pruža od državne granice sa [[Mađarska|Mađarskom]] do aluvijalnog područja Tise, istočno od naselјa [[Horgoš]]. Zaštitna zona dopire do zapadne granice građevinske zone naselјa Horgoš. Autoput E-75 i međunarodna pruga [[Subotica]]-[[Segedin]] prelaze preko sjevernog dijela zaštićenog područja. Od Subotice je udaljeno 30 km. Nadmorska visina minimalno je 76.5 m n.v., maksimalno 85.6 m n.v.<ref name="Kamaraš"/> [[Park prirode]] se sastoji od pet cjelina: * Lesna dolina privremenog vodotoka Foljo, je prirodni hidrološki i ekološki koridor između zaštićenog područja Jezero Madaras u Mađarskoj i aluvijalne ravni Tise. * park - šuma Kamaraš i istoimeno vještačko jezero služe kao refugium vrstama poplavnih šuma [[Jasen|polјskog jasena]] na [[treset]]noj podlozi, koje su većinom uništene u Srbiji. * zapadni obod brijega Rek, sa ostacima stepske zajednice * fosilni meandar Tise u kojoj se danas nalazi zamočvareno Kudeljsko jezero koje predstavlјa mjesto okuplјanja i boravka brojnih ptičjih vrsta od međunarodnog značaja u toku proljećne i jesenje seobe. * slatina (pašnjak) Siget u obliku ostrva unutar aluvijalne ravni [[File:Centaurea sadleriana1.JPG|mini|lijevo|Kozija brada (''Centaurea sadleriana'' - panonski [[endem]])]] Raznolikost i očuvanost prirodnih vlažnih staništa čine [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićeno područje]] specifičnim i značajnim, u kojem su prisutni određeni panonski endemi: kozja brada (''Centaurea sadleriana''), vranjemila (''Limonium gmelini subsp. Hungaricum'') i divlji karanfil (''Dianthus pontederae''). Karakteristični predstavnici živog svijeta su: * 33 vrste insekata, * preko 100 vrsta [[ptica]], * 17 vrsta [[Sisari|sisara]] == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://www.turistickiklub.com/sadrzaj/kamaras |title= Park prirode Kamaraš |work= Turistički vodič Srbije |accessdate= 17. 2. 2025}} * {{Cite web |url= https://uzzs.org.rs/staniste-registar-zasticenih-podrucja-prirode/l |title= Registar zaštićenih područja prirode u Srbiji |work= Udruženje za zaštitu šuma, 23. decembar 2023. |accessdate= 17. 2. 2025 }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Nature park Kamaraš}} {{DEFAULTSORT:K, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Kanjiža]] gdr75ptc4wnqpfe6ravdpe6kuaw275n 0 4718183 42716092 42512532 2026-11-03T15:23:59Z Edgar Allan Poe 29250 42716092 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = UN-APEX | Omot = UN-APEX.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[TK from 凛として時雨]] | sa albuma = [[Whose Blue]] | Strana A = | Strana B = | Datum = [[19. ožujka]] [[2025.]] | Format = [[CD]], [[digitalni download]] | Snimanje = | Žanr = [[post-hardcore]] | Trajanje = 4:20 {{small|(pjesma)}} | Label = | Tekst = [[TK from 凛として時雨]] | Kompozitor = [[TK from 凛として時雨]] | Produkcija = | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Chronology = [[TK from 凛として時雨]] | Prethodni = "[[誰我為]]"<br>{{small|(2024)}} | Ovaj singl = "'''UN-APEX'''"<br>{{small|(2025)}} | Naredni singl = "[[アシデマトイ]]"<br>{{small|(2026)}} | Misc = {{Muzički primjer |Type = single |primjer = TK from 凛として時雨 - UN-APEX.ogg |title = UN-APEX }} {{Extra album cover | Upper caption = 【初回生産限定盤】 izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (limited).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = <!-- optional parameter, type "yes" here to add a 1px border to the cover image --> }} {{Extra album cover | Upper caption = Digitalno izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (digital).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = <!-- optional parameter, type "yes" here to add a 1px border to the cover image --> }} }} "'''UN-APEX'''" je [[singl]] što ga je izdao [[TK from 凛として時雨]], a koji je premijerno objavljen [[19. ožujka]] [[2025.]] godine. Bio je to TK-jev jedini službeni singl iz [[2025.]] godine, a došao je nakon singla "[[誰我為]]" iz [[2024.]] godine; "誰我為" je bio uvodna pjesma za sedmu sezonu [[anime]]a ''[[My Hero Academia]]''. "UN-APEX" je, s druge strane, korišten kao odjavna pjesma za drugu sezonu popularnog animea ''[[Solo Leveling]]'', s tim da je zanimljivo da je TK napisao i pjesmu "[[Request (pjesma, krage)|Request]]", koju izvodi [[krage]], a koja je bila korištena kao odjavna pjesma za prvu sezonu istog animea. Videospot za pjesmu objavljen je [[24. siječnja]] [[2025.]] godine. Sony je izdao singl u tri formata. Prvi je bio tzv. "redovno" izdanje s četiri pjesme, a koje je naslovljeno {{nihongo|[''Limited Time Regular Edition'']|【期間限定通常盤】|Kikan Gentei Tsūjō-ban}}; drugi format je bilo posebno izdanje sa šest pjesama, među kojima je bila i ''live'' akustična verzija pjesme "[[誰我為]]", a koje je naslovljeno {{nihongo|[''First Production Limited Edition'']|【初回生産限定盤】|Shokai Seisan Gentei-ban}}. Treće izdanje sa zasebnim otom bilo je digitalno izdanje singla. Atipično za autora, "UN-APEX" je dobio i svoju službenu verziju na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a koja je izdana u slopu {{nihongo|[''Limited Time Regular Edition'']|【期間限定通常盤】|Kikan Gentei Tsūjō-ban}} izdanja; posebno izdanje nije sadržavalo ovu verziju pjesme, koja je trajala kraće (1:35) od originalne pjesme na [[Japanski jezik|japanskom]]. Pjesma je zauzela 32. mjesto na Oriconovoj top listi u [[Japan]]u. == Popis pjesama == === 【期間限定通常盤】 izdanje === {{Tracklist | collapsed = | headline = | extra_column = | total_length = 11:49 | all_music = [[TK from 凛として時雨]] | writing_credits = | lyrics_credits = | music_credits = | title1 = UN-APEX | note1 = | writer1 = | lyrics1 = | music1 = | extra1 = | length1 = 4:20 | title2 = UN-APEX | note2 = {{nihongo2|English ver.}} | writer2 = | lyrics2 = | music2 = | extra2 = | length2 = 1:35 | title3 = UN-APEX | note3 = {{nihongo2|Instrumental}} | writer3 = | lyrics3 = | music3 = | extra3 = | length3 = 4:20 | title4 = UN-APEX | note4 = {{nihongo2|TV edit}} | writer4 = | lyrics4 = | music4 = | extra4 = | length4 = 1:34 }} === 【初回生産限定盤】 izdanje === {{Tracklist | collapsed = | headline = | extra_column = | total_length = | all_music = [[TK from 凛として時雨]] | writing_credits = | lyrics_credits = | music_credits = | title1 = UN-APEX | note1 = | writer1 = | lyrics1 = | music1 = | extra1 = | length1 = 4:20 | title2 = UN-APEX | note2 = {{nihongo2|Instrumental}} | writer2 = | lyrics2 = | music2 = | extra2 = | length2 = 4:20 | title3 = UN-APEX | note3 = {{nihongo2|TK Leveling ver.}} | writer3 = | lyrics3 = | music3 = | extra3 = | length3 = | title4 = UN-APEX | note4 = {{nihongo2|吉田一郎不可触世界 Leveling ver.}} | writer4 = | lyrics4 = | music4 = | extra4 = | length4 = | title5 = UN-APEX | note5 = {{nihongo2|BOBO Leveling ver.}} | writer5 = | lyrics5 = | music5 = | extra5 = | length5 = | title6 = [[誰我為]] | note6 = Acoustic version at Metropolis studios | writer6 = | lyrics6 = | music6 = | extra6 = | length6 = }} == Vanjske veze == * [http://www.sigure.jp/disco/ Diskografija] {{TK from 凛として時雨}} {{Authority control}} [[Kategorija:TK from 凛として時雨]] [[Kategorija:Singlice 2025.]] tfxqiiz4sccvu8zgrgwgpwbe285un3x 4 4719536 42716081 42715620 2026-11-03T14:22:33Z MediaWiki message delivery 59777 /* Tech News: 2026-45 */ novi odjeljak 42716081 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == ''The Signpost'': 17 February 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 17. februara 2026. u 09:03 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30039447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764] * Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new "Edit full page" button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112] * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered "beta" on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in <code dir=ltr>MediaWiki:skin-theme-description</code> and <code dir=ltr>MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag</code> to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta. * The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], <code dir=ltr>ext.globalwatchlist.rebuild</code>, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. februara 2026. u 20:03 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30119102 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki. '''Updates for editors''' * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&filter=&optional=1&action=translate help to localize] this and related features. * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912] * Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807] * Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no <code dir=ltr>uselang=</code> URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111] * The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust & Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807] '''Updates for technical contributors''' * To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696] * The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views. * The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users. * [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 2. marta 2026. u 18:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30137798 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. * Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]). '''Updates for editors''' * Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793] '''Updates for technical contributors''' * API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests]. * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]] '''In depth''' * The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 9. marta 2026. u 19:52 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30213008 --> == ''The Signpost'': 10 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is "Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes" cited in "List of tallest buildings in Chicago"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|"It will never happen"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10. marta 2026. u 05:15 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30121359 --> == ''This Month in GLAM'': February 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue II, February 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in 2026 is calling to action! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: A photo safari through Wiki Loves Fashion & a rescue mission with Mission Gourmande! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: National Library overview of 2025 * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Cultural Heritage and Memory: 2026 GLAM Call and Executed Renaissance Edit-a-thon * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Farewelling the Auckland Museum Summer Students and an update on the NZBSI WiR * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Wikipedia in Cultural Marketing at Crash Mondays Warsaw * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: February in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: Wikidata in the GLAM context II * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Neocomensia, SAPA, Atelier Winterthur, GLAM-on-Tour Disentis * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/UK report|UK report]]: New content in African and Asian languages * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Focus on Indigenous issues * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Events|Calendar]]: March's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. marta 2026. u 01:52 (CET)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30232291 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055] * On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016] * Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]]. * Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263] '''Updates for technical contributors''' * A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874] * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the <code dir=ltr>ext.CodeMirror</code> or <code dir=ltr>ext.CodeMirror.lib</code> modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the <code dir=ltr>ext.CodeMirror.switch</code> hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720] * The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects). * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16. marta 2026. u 20:35 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30260505 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|"Log in with passkey" button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step. * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. '''Updates for editors''' * Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647] * The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823] * Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia. '''Updates for technical contributors''' * Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127] * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]] '''In depth''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. marta 2026. u 17:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30268305 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]]. '''Updates for editors''' * The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]]. * The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap "Edit". This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 30. marta 2026. u 21:25 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30329462 --> == ''The Signpost'': 31 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 31. marta 2026. u 12:08 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30329870 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]]. * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304] * All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]]. * The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>format=php</nowiki></code></bdi>, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538] * The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example "WP" for the "Project" ("Wikipedia") namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. aprila 2026. u 18:19 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30362761 --> == ''This Month in GLAM'': March 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue III, March 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in Equinox * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: Wikigap 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Aruba report|Aruba report]]: Celebrating 20 Years of Papiamentu/o Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Bolivia report|Bolivia report]]: The Family Treasures Project Returns, with New GLAM Partners * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Loves Folklore Brazil defines six categories to represent Brazilian culture on Commons * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Architecture in the public domain in libraries in Nariño/Arquitectura en dominio público en bibliotecas nariñenses * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Main Wikimedian in Residence report for 2025 is here * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Germany report|Germany report]]: Art History Loves Wiki 2026 – digital/local. collection loves wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/India report|India report]]: Collaboration resumes with the British Library for Bangla Wikisource * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: 2026 winners projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Bioeconomy Science Institute Wikimedian in Residence update, a letter published in Nature & Architecture + Women NZ * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD's GLAM Highlights: Botany and Beyond * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Portugal report|Portugal report]]: March in Portugal * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: March in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Looking for similar images * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: GLAM Wiki Group, Donna, CoCreation PTT-Archive * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/UK report|UK report]]: CILIP MDG 2026 Conference, Library meetups and the World's Enamels * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: Spring 2026 news from Ukraine – Wiki Loves Folklore & more #1Lib1Ref * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/USA report|USA report]]: MoMA's International Traveling Exhibitions and Wikidata on the LD4 Arts Affinity Group April Community Call * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Oulu Löyly * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Indigenous languages on the Main Page * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Events|Calendar]]: April's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 9. aprila 2026. u 20:19 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30344683 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature. '''Updates for editors''' * On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294] * The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856] '''Updates for technical contributors''' * Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=query&meta=notifications</nowiki></code></bdi>) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991] * Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. aprila 2026. u 17:18 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30380527 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-17</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * After two years of development, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]], also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], is to be promoted out of beta on Tuesday, April 21. It brings better code and wikitext readability, reduction in typing errors, and other [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|benefits]] to all users of the standard syntax highlighter. A huge thank you to volunteer [https://phabricator.wikimedia.org/p/Bhsd/ Bhsd] who developed many of the new features, including [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Code folding|code folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linting]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * A major update to the Wikipedia app for iOS is now rolling out, redesigning the interface to align with Apple's latest "Liquid Glass" visual design. [https://apps.apple.com/us/app/wikipedia/id324715238 Download the latest version] and explore the update. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading lists]] is a feature which allows readers to save articles to a list for reading later. This feature is now in beta on Arabic, French, Indonesian, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and by default for all new accounts on all Wikipedias. * An experiment which explores extending [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Page Previews to mobile web]] will be launched in the week of April 20 on Arabic, English, French, Italian, Polish, and Vietnamese Wikipedias. Page Previews are pop-ups that display a thumbnail, lead paragraph, and a link to open the full article of a blue link, thereby improving content discovery. The feature is already available on desktop and in the apps. [[m:Special:MyLanguage/List of experiments in Product and Technology#Template|Read more about this experiment and others]]. * On several wikis, logged-in editors who haven't [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email confirmation|confirmed their email addresses]] can now see a banner encouraging them to do so. Having the email address confirmed allows a user to restore access to the account if they lose it. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Encouraging users to confirm their email addresses|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T421366] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:15}} community-submitted {{PLURAL:15|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where editing very large wiki pages in the 2017 wikitext editor caused slow loading, preview and scrolling lag, and performance issues when selecting, cutting, or pasting content, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T184857] '''Updates for technical contributors''' * As part of the promotion of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] from a beta feature, all users will use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The <code>mirrors.wikimedia.org</code> service for Debian and Ubuntu users will sunset and stop working on May 15. The resources for the service will be replaced with new and better options. Some users may need to switch to a different server which should take about a minute. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LJYRIS4WB66HIRCAO4GIDTXCMDVZRBMA/ You can read more]. [https://phabricator.wikimedia.org/T416707] * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> table will be removed from [[wikitech:Help:Wiki Replicas|wikireplicas]]. If your tools or queries access <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> directly, please update them to use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>file</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>filerevision</nowiki></code></bdi> table before 28 May. [https://phabricator.wikimedia.org/T28741] * Following the recent implementation of global API rate limits on unidentified traffic, the Wikimedia Foundation will continue efforts to ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]] by applying global limits to identified API traffic beginning the last week of April. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Attribution API|Attribution API]] is now available as a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Stability policy|beta]]. The API fetches information for crediting Wikimedia articles and media files wherever they are used. Reference documentation is available through the REST Sandbox special page available on all Wikimedia wikis (such as the [https://en.wikipedia.org/w/index.php?api=attribution.v0-beta&title=Special%3ARestSandbox REST sandbox on English Wikipedia]). Share your feedback on the [[mw:Talk:Attribution API|project talk page]]. * There is no new MediaWiki version this week. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20. aprila 2026. u 17:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30432763 --> == ''The Signpost'': 21 April 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. aprila 2026. u 08:50 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30434643 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-18</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * There is a change in how new users are autoconfirmed that will improve anti-vandalism protection. Currently, users who have had an account for a few days and made a few edits are automatically added to the [[{{int:grouppage-autoconfirmed/{{CONTENTLANGUAGE}}}}|{{int:group-autoconfirmed}}]] group. This configuration tends to be exploited by some vandals, who create accounts and start to use them only after some time. To mitigate this, the configuration will be updated next week so that – for the purpose of becoming autoconfirmed – the account age will be counted from their first edit, instead of registration date. The numeric value of the age threshold will remain the same. This change will be deployed only to wikis which require at least one edit as part of the autoconfirmation conditions. [https://phabricator.wikimedia.org/T418484] * All Wikipedia users with new accounts and those who activated the "automatically enable most beta features" option in their preference can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|reading lists]] beta feature to save articles for later reading. This helps organize reading interests in one place for convenient access. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where infobox images have huge padding in Firefox, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423676] '''Updates for technical contributors''' * As a reminder, the global API rate limits will be applied this week to identified API traffic. This is to help ensure [[mw:MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]]. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, including the actual rate limits, see [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.26|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. aprila 2026. u 20:06 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30458046 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-19</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] team invites experienced editors of [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators|pilot Wikipedias]]—Arabic, Bangla, Japanese, Portuguese, Persian, Turkish, Simple English, Spanish, and French—to help translate and adapt [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance sample outlines]. These outlines will guide editors in creating clear, well-structured, and policy-compliant articles when using [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Special:NewArticle the feature] once it is launched in May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|Simple instructions]] on how to translate and adapt the outlines are available. '''Updates for editors''' * The [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has published [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|draft recommendations]] on a model that affiliates can follow when contributing to the technical space. Community members are invited to provide feedback on the recommendation until May 8th [[:m:Talk:Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|on the talk page]]. * The number of available thumbnail size preferences in MediaWiki is being reduced to three standardized options—Small (180px), Regular (250px), and Large (400px), as part of ongoing efforts to improve performance and reduce strain on thumbnail services. As a result, existing preferences will be mapped to the nearest new size (for example, smaller selections like 120px or 150px will render at 180px, while larger ones like 300px or 360px will render at 400px). The preferences interface will soon be updated to reflect these changes, and users who wish to opt out or provide feedback can do so. [https://phabricator.wikimedia.org/T424909] * From now on, even when a permission expires automatically, users will receive an Echo notification similar to the standard notification for permission changes. There is a difference between this and [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]] in that the latter reminds users a week ''before'' the rights are due to expire, so that they can renew the rights. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the problem where the ULS language selector in [[m:Special:Translate|Special:Translate]] would scroll vertically when it shouldn't, has been resolved. Previously, when users opened the "Translate to English" dropdown and typed certain inputs, the dialog would scroll vertically by a few pixels even when there was enough space to display all results. The dropdown no longer shifts unnecessarily when filtering languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T358864] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]], which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page, continues to improve. For example, watchlists for Wikibase sites such as [[:d:|Wikidata]] now support [[mw:Special:MyLanguage/Extension:EntitySchema|EntitySchema]] elements for better tracking. The Live Updates mode now refreshes the special page every 60 seconds to comply with the updated [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] for improved real-time responsiveness. Additionally, a directionality bug that displayed links as "changes 3" instead of "3 changes" in mixed-direction lists has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T415450][https://phabricator.wikimedia.org/T424422][https://phabricator.wikimedia.org/T418091] '''Updates for technical contributors''' * The second phase of [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] has been rolled out to reduce the [[diffblog:2026/03/26/quo-vadis-crawlers-progress-and-whats-next-on-safeguarding-our-infrastructure/|impact of AI crawlers]] and ensure fair, sustainable access to Wikimedia resources, prioritising human and mission-aligned traffic. [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits#Limits|Limits]] have been shifted from per-hour to per-minute, producing smoother traffic patterns and more predictable API load. Community users are not expected to be affected, and no action is required. Early indications show some User-Agent-based requestors are adjusting behaviour, and around 64% of automated API traffic has been identified. Monitoring continues, and Wikimedia Enterprise remains available for commercial support. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.27|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W19"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 4. maja 2026. u 22:43 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30498077 --> == ''This Month in GLAM'': April 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue IV, April 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/From the team|From the team]]: How the GLAM Community Can Shine in the 2026–27 Annual Plan * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: International Roma Day 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Argentina report|Argentina report]]: WikiConf Argentina and GLAM projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Asia report|Asia report]]: Documenting and citing oral knowledge in audio and video * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: WikiCon Australia, ICIP, Orphan works and Trans-Tasman partnerships * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wikimedia Brasil publishes book on the power and challenges of free knowledge * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: We celebrate Public Domain Day with an expert panel / Celebramos el día del dominio público con un Panel de expertas * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Ongoing and New GLAM-Wiki Projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Women in Wartime event at Auckland Museum & an update for WiR NZBSI * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Nigeria report|Nigeria report]]: Wikimedia Commons Upload Campaign * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD in Action: Digitization, Wikisource and Educational Workshops * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: GLAM-Wiki Developments: Residencies, Partnerships and Audiovisual Heritage * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: April in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Le Donne di Villa Massimo * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/UK report|UK report]]: A tenth-century Quran and Islamic Art in Urdu * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/USA report|USA report]]: Wiki MIT launches and US meetups * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Update on the BHL Annual Meeting 27 April - 1 May & BHL Day * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Eight new articles on MoW inscriptions * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Events|Calendar]]: May's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 11. maja 2026. u 15:50 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30513880 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-20</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W20"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Community Tech has published [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/How to write a good wish|new guidance]] explaining how wishes on Community Wishlist are triaged and prioritized. The documentation is intended to help contributors write stronger proposals by clarifying the factors that influence prioritization decisions. Beyond vote counts, the guidance highlights considerations such as potential impact on the community when determining which wishes move forward. '''Updates for editors''' * The Reader Growth team is launching an experiment to test a new [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Share_Card|Share Card feature]] that allows readers to create visually engaging cards from Wikipedia articles or selected article sections and share them online, with each card linking back to the original article to help expand readership and article discovery. The mobile-only A/B test will be available to a portion of readers on Arabic, Chinese, French, Vietnamese, and English Wikipedia to better understand reading and sharing habits, and is scheduled to begin the week of May 18 and run for four weeks. * The Android and iOS Wikipedia apps recently released the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/25th_Birthday_Reading_Challenge|25-day reading challenge]] into Beta, as part of efforts to drive reader engagement by encouraging users to complete reading milestones. To track their reading streak during the challenge, App users can add a widget featuring Baby Globe to their home screen. The challenge officially begins May 11. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:17}} community-submitted {{PLURAL:17|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the global preference for enabling syntax highlighting in wikitext could unexpectedly disable itself after being turned on, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T425286] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The ResourceLoader module <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mediawiki.ui.input</nowiki></code></bdi>, deprecated since [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2023/39|September 2023]], will be removed this week. There is a [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Migrating_from_MediaWiki_UI|guide for migrating from MediaWiki UI to Codex]] for any tools that use it. [https://phabricator.wikimedia.org/T420125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.2|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W20"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 11. maja 2026. u 21:20 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30524429 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-21</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W21"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Abstract Wikipedia team has identified five potential pilot wikis to assess their interest in adopting abstract articles on their wikis. The pilots are Malayalam, Bengali, Dagbani, Arabic, and Indonesian Wikipedia. The feedback period will be open until May 22. If your community is interested in becoming a pilot, [[m:Talk:Abstract Wikipedia|let us know on Meta]]. '''Updates for editors''' * An experiment to show [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]] to logged-out readers on mobile web will launch on May 18 across German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu Wikipedias, and will run for one month. The effort supports broader goals of helping readers save and organize articles for later reading, while encouraging habits that could lead to future Wikipedia contributions. * To support a bookmark button in the Reading List beta feature, the "Tools > Action" menu has been updated to display icons, including the watch star indicator that helps editors identify temporarily watched articles. The icons now also match those used on mobile, improving consistency across platforms. The change is currently limited to the actions menu and mainly affects editors with privileged user rights. [https://phabricator.wikimedia.org/T426008] * [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] was released as an [[w:en:A/B test|A/B test]] for newcomer editors on the mobile website at [[phab:T421189|~15 Wikipedias]]. The experiment will measure the impact that Suggestion Mode has on the proportion of newcomer mobile web edit sessions that result in constructive (un-reverted) article edits. The experiment will also evaluate the feature's impact on editor retention, and monitor changes in revert and block rates. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue in the Wikipedia Android app where images could sometimes fail to load after opening a recommended reading list notification, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T418231] '''Updates for technical contributors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikidata Platform|Wikidata Platform team]] has published its [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/Backend Replacement|backend replacement recommendation]] and accompanying [[wikitech:Wikidata Query Service/WDQS Architecture re-design|technical architecture]] for the migration of the Wikidata Query Service (WDQS) away from Blazegraph. Feedback is invited until May 25th 2026, especially on potential gaps and impacts on advanced use cases. Wikidata community members and WDQS users are also encouraged to help identify high-impact tools and workflows that may need attention on [[d:Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/High-Impact Use Cases|this page]]. Feedback can be shared on the [[d:Wikidata talk:SPARQL query service/WDQS backend update|Migration talk page]] or during the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Blazegraph Migration Office Hours|next office hour]]. See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Wikidata Platform team/Newsletter|WDP team newsletter]] for more details. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.3|MediaWiki]] '''In depth''' * On English, French, Japanese, and a few other Wikipedias, there was a [[diffblog:2025/09/02/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha/|trial of hCaptcha]], a third-party bot detection service. The trial showed that hCaptcha effectively detects and deters some bad-faith automated activity, on its own and by giving [[w:en:Wikipedia:Village pump (technical)/Archive 225#Introducing SuggestedInvestigations|checkusers and stewards]] signals to look into. Because the results were positive, hCaptcha will be rolled out across all wikis over the next few weeks. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/hCaptcha|See the hCaptcha project page]] for technical information about the implementation and privacy protections. [[diffblog:2026/05/04/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha-part-2/|Learn more]]. * The latest Community Tech update is now available, with progress across several Community Wishlist initiatives, including Reading Lists expansion from the mobile app to the website, new language support for "Who Wrote That" and the Personal Dashboard, improvements to 3D rendering and Charts, and upcoming work on talk page sorting, audio playback, and editing workflows. The update also shares current priorities, wishlist status trends, and opportunities for community feedback on future focus areas and the Wikimedia Foundation’s 2026–2027 Annual Plan. [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 13, 2026: Latest updates from the Community Tech team|Read the full newsletter for details]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W21"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18. maja 2026. u 22:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30539262 --> == ''The Signpost'': 22 May 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/News and notes|Offline: Osama Khalid still in prison]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In the media|Indonesian editors, you shall return!]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Disinformation report|Who is a typical paid editor? Who are their typical clients?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Recent research|WikiLambda the Ultimate]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Traffic report|This is where I'll be, so heavenly, so come and dance with me Michael!]] * Forum: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Forum|WikiAnnotate: help us build a dataset of article quality evaluations]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In focus|Demystifying the 2026-27 Annual Plan]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Opinion|Wikipedia isn't a battleground. So why does it feel like one?]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Serendipity|Wikinews: Into the Wikiverse]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Special report|Wikimedia Foundation closes Wikinews after 21 years]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Community view|Wikipedia's traffic drop: more on languages and freshness]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Gallery|Earth Day and Mother's Day]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Comix|Brother, can you spare a page?]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22. maja 2026. u 07:19 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30513885 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-22</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W22"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Following a [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#LOWM|successful account creation experiment]], an improved logged-out edit warning message will be deployed to all Wikimedia wikis in the first week of June. The change will only affect logged-out users on mobile web who open an editing session. The updated experience is designed to encourage account creation more clearly, while still allowing users to edit with temporary accounts. Results from the experiment showed a significant increase in account creation, with a 27% relative lift among users shown the updated message. As expected, as more people funnel into account creation, temporary accounts decreased by a relative 16%. The experiment did not show any significant changes in constructive edit rates or other monitored contributor metrics. [https://phabricator.wikimedia.org/T424595] '''Updates for editors''' * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Members of these groups will be unable to disable the last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the next few weeks, users without 2FA will be removed from these groups. Notably, this applies to bureaucrats. See the linked tasks for deployment schedules. [https://phabricator.wikimedia.org/T423119][https://phabricator.wikimedia.org/T423120] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] will run an [[w:en:A/B testing|A/B test]] on [[:phab:T415904|10 wikis]], testing [[m:WMDE Technical Wishes/References/Reference Previews|potential improvements for Reference Previews]]. The experiment will run for ~2 weeks at the end of May / beginning of June and will affect 10% of desktop readers on the participating wikis. * After two successful experiments, the Reader Growth team is rolling out an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature for all Wikipedias on mobile on May 25. This means that anyone who has all beta features on by default will start to see this feature, and others can check the box to turn it on in their preferences. The beta feature will include a carousel of all an article's images at the top of the article, with controls for editors to [[mw:Readers/Reader_Growth/Image_Browsing#Phase_2.1_beta_feature|exclude images from the article's carousel or to exclude an article from the feature entirely]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, three dimensional STL files were being rendered incorrectly by the media viewer 3D extension which is now fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416723] '''Updates for technical contributors''' * The legacy CSS classes <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> have been replaced with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> as the former do not work consistently across all MediaWiki platforms, notably mobile web and mobile apps. Projects relying on these classes are encouraged to review related usage and plan for migration. Please note that <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> may also be deprecated in future, although there are currently no plans to do so. [[phab:T426452|Read more]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.4|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W22"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 25. maja 2026. u 23:52 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Quiddity (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30584502 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-23</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W23"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] is conducting an experiment to show the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|reading lists]] feature, which is still in development, to logged-out mobile readers to test whether it encourages account creation at a higher rate compared to the watchstar button. The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists#Experiment timeline|experiment]] was launched on May 18th on German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu wikis, and it will run for a month. * The Wikimedia Apps team released [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|Phase 1]] of the redesigned Home Feed to the Android Beta app. The new Home Feed includes a refreshed "Community" tab and a personalized "For You" tab featuring daily updated reading recommendations. The redesign is part of a broader effort to improve content discovery and create more engaging learning experiences in the Wikipedia apps. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:18}} community-submitted {{PLURAL:18|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where images could fail to load for some suggested edits on [[w:Special:Homepage|Special:Homepage]], leaving the thumbnail stuck in a loading state, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T424048] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.5|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W23"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 1. juna 2026. u 23:08 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30613639 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-24</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W24"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia Enterprise has increased the free usage limits for its API offerings. The monthly request limit for the On-demand API has increased from 5,000 to 50,000 requests, while the Snapshot API limit has increased from 15 to 30 requests per month. In addition, Structured Contents snapshots are now available for free accounts. These changes expand access to Wikimedia Enterprise data for developers, researchers, and organizations using Wikimedia content. [https://enterprise.wikimedia.com/blog/enhanced-free-api] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|refreshed Explore Feed]], now called the Home Feed, is rolling out to 50% of users of the Wikipedia Android app. The Home Feed helps readers discover relevant content through two new tabs: ''Community'' and ''For You''. The Community tab provides a scrollable feed of curated content and updates from the broader Wikimedia community and movement, while the ''For You'' tab offers a full-screen, swipeable experience that shows content tailored to a user's interests. The redesign is part of a broader effort to improve discovery and enhance the learning experience in the Wikipedia app. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/"Which came first?" Game|Which came first?]] daily trivia game is now available in the beta version of the Wikipedia iOS app in English, German, French, Portuguese, Russian, Spanish, Arabic, Chinese, and Turkish. The game uses historical events from Wikipedia's "On This Day" content and challenges readers to guess which of two events happened first. The game was previously released on Android. Communities interested in making the game available in their languages can [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Games#Game availability by language|read the instructions and requirements]]. * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details, will begin rolling out to Wikimedia wikis following a successful pilot phase. Deployment will start on 8 June for most [[wikitech:Deployments/Train#Wednesday|Group 1 wikis]] and French Wikipedia, with additional Wikipedia language editions receiving the feature over the coming months. Communities are encouraged to prepare by checking for [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-cite&language=en&action_source=search&filter=%21translated&optional=1&action=translate untranslated Cite extension messages] in their language and reviewing any use of [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]], which may require [[:phab:T416304#11668731|updates]] to support the new functionality. Wikis using [[mw:Special:MyLanguage/Help:Reference Previews|Reference Previews]] do not need to take any action. Communities may also wish to create the ''cite-tracking-category-ref-details'' [[Special:TrackingCategories|tracking category]] as a hidden category using <code><nowiki>__HIDDENCAT__</nowiki></code> (or a dedicated template), and connect it to the corresponding Wikidata item [[d:Q129764848]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T425662] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews#Experimentation|Page Previews experiment]] on mobile web has concluded. The team decided not to roll out the feature after the results showed no statistically significant impact on reader retention, as the primary success metric was retention improvement. Page Previews, which are already available on desktop and in the apps, display a thumbnail, lead paragraph, and link to the full article when readers tap a blue link. The experiment tested this experience on mobile web across six Wikipedias. * The [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Design/Icons|user interface icon library]] will be [[phab:T399175|updated later this week or next week]]. Most of the ~300 icons have been slightly refined and ~30 new icons have been added. These changes improve the icons to make them more consistent and comprehensible, and provide more visual balance when they are used in groups. * The [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector|Universal Language Selector]] (ULS) interface in MediaWiki, which helps users select content in other languages, has been updated. The new version improves speed and accessibility, and users of Wikimedia projects can now pin languages for quicker language switching. The deployment to Wikimedia sites will happen gradually in the coming weeks. You can test it now as a beta feature by selecting [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta features]] in your profile preferences and share your feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector/New ULS|the project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the Pageviews Analysis dashboard on pageviews.wmcloud.org stopped updating graph data in May 2026, affecting all users, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T427171] '''Updates for technical contributors''' * The function signature for <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink()</nowiki></code></bdi> has been simplified. Developers can now pass a configuration object instead of a list of positional parameters when creating portlet links. The previous function signature remains supported for backwards compatibility. For example, instead of: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', '#', 'Stub', 'ca-stubtag', 'Add a stub tag to this page');</nowiki></code></bdi> use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', { href: '#', text: 'Stub', id: 'ca-stubtag', tooltip: 'Add a stub tag to this page' });</nowiki></code></bdi>. Script maintainers are encouraged to review existing uses of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>addPortletLink()</nowiki></code></bdi> and update them where appropriate. This change will be available on all wikis from 11 June. Thanks to community volunteer Gerges for contributing this improvement. [https://phabricator.wikimedia.org/T427945] * '''Community Wishlist discussion''': Product & Technology [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 20, 2026: Community Tech becomes a program|introduced changes]] meant to increase the number and complexity of wishes fulfilled, including the disbanding of the Community Tech team. They are [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|engaging in discussions]] about a [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|proposed direction for the wishlist]] from community members. Includes ways to structure annual voting, better tracking of wishes, removing focus areas, and [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|staffing updates]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.6|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W24"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 8. juna 2026. u 23:29 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30650573 --> == ''This Month in GLAM'': May 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue V, May 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/From the team|From the team]]: May Global GLAM Call Recording and June Call Announcement * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: Celebrating #1Lib1Ref Australasia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: GLAM Connection: Fashion, History, and Biodiversity in May * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/France report|France report]]: New Wikimedian in Residence * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Connecting the Arctic and Sicily through Wikimedia Projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Mexico report|Mexico report]]: How the cultural, governmental, educational, and museum sectors contributed in unison to Wikimedia projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Netherlands report|Netherlands report]]: Setting up your own platform (part 1): from wish to the creation of a wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: ESEAP Conference 2026 and the NZBSI WiR update * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD Shares GLAM Experience at International Conferences * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Partnerships, Participation, and Open Knowledge * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: May in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: El Prado en femenino III * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Museum for Communication, Panel IMD, Wikipedia Day * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/UK report|UK report]]: Early Qurans on the front page of Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Special story|Special story]]: New tools for multilingual audio, video and metadata * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: New articles in Urdu * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Events|Calendar]]: June's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. juna 2026. u 23:21 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30636889 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-25</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W25"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth|Reader Growth team]] has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature on the mobile web version of all Wikipedias. The feature shows an image carousel at the top of articles with 3 or more images. Editors can configure this feature with the following controls: to hide a specific image from a page, either use <code>class=notpageimage</code> excluding it from thumbnail previews, or <code>class=noviewer</code> excluding it from MediaViewer. The carousel can also be disabled from a page entirely, with the magic word <code><nowiki>__NOMEDIAVIEWERCAROUSEL__</nowiki></code>. To submit feedback or flag bugs, please visit the [[mw:Talk:Readers/Reader Growth/Image Browsing|project page]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Tables#class="wikitable"|Wikitables]] can now be [[mw:Special:MyLanguage/Help:Sortable tables#Forcing the initial sort direction|sorted in descending order]] on the first click by adding <code dir=ltr>data-sort-order="desc"</code> to the header cell. Previously, by default, clicking a column header for the first time sorts it in ascending order. This addition to a Wikitable gives it more control and flexibility, while the default behavior for subsequent clicks remains unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T398416] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature is currently being tested with some editors creating new articles on the Simple English, French, and Turkish Wikipedias. The experiment will soon begin on the Arabic and Bangla Wikipedias as well. [[w:simple:Special:NewArticle|This feature]] gives editors community-curated guidance to help them create articles that follow community standards. Experienced editors can continue creating or adapting outlines for specific article types that are commonly created by less experienced contributors. The outlines guide less experienced editors in creating high-quality articles. A quick guide to markups used in outlines can be found on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide#Markups in outlines|this page]]. [[w:simple:Wikipedia:Article Guidance|Example outlines]] that can be adapted and instructions for how to adapt them are on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|this section]] of the project page. * Wikis that wish to replace the "indefinitely" button in Special:Block for temporary accounts (for example, wikis that block temporary users only until account expiration) will be able to do so by creating [[MediaWiki:ipb-indefinite-expiry-temporary-account]] with the block duration they want. [https://phabricator.wikimedia.org/T427125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:41}} community-submitted {{PLURAL:41|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * By the end of June, a valid user-agent string will be required for automated dumps downloads from the dumps.wikimedia.org website. Automated requests that provide a generic or empty user-agent will be blocked. This [[phab:T400119|extends enforcement]] of the long standing [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|user-agent policy]]. Access to dumps through Wikimedia Cloud Services will not change. * The roll out of global [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|API rate limits]] is now complete, with limits enforced across all APIs and at the documented levels for all groups. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki remain exempt. All bots should continue to follow the documented best practices to avoid being rate limited. * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal wiki] will be read only starting this week (June 15-18). The following week (June 22-25), all API Portal wiki URLs will redirect to [[mw:Wikimedia APIs|Wikimedia APIs on mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.7|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * On June 17th at 6pm UTC the WMF will be holding Discord call focused on a code review. We've heard through the [[mw:Special:MyLanguage/Developer Satisfaction Survey/2026|Developer Satisfaction Survey]] that volunteers are struggling with code review and we'd like to discuss these experiences with the goal of surfacing workable solutions. You can join the call [https://discord.gg/wikipedia?event=1514727511102062664 via the Wikimedia Community Discord server]. * The [[m:Special:MyLanguage/Conferencia Wikimedia de América Latina 2026|Latin American Wikimedia Conference]] will host a regional hackathon that will bring together the Wikimedia movement’s technical community including developers, system administrators, data scientists, and users with extended rights. Interested technical contributors can [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf4osJzTHBJjQbYJk7TMVEJjTEQv7IgtsUDfP-o-qTgeRQQxw/viewform apply for a scholarship] to participate until June 21 at midnight (Bolivia time, UTC-4). * Sign up for Wikimania Team Challenges to join this special event. The Team challenges will take place online and in person from July 21 to 22, before Wikimania conference. Everyone is welcome, regardless of skills or Wikimania registration. Teams will work on 10 important challenges supporting the Wikimedia community. For details, visit [[wmania:Special:MyLanguage/2026:Team challenges|the Team Challenges page]] and [https://wikimedia.eventyay.com/wm/teamchallenges/ register there]. Registration closes on June 20th at 11pm UTC. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W25"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 15. juna 2026. u 18:48 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30689604 --> == ''The Signpost'': 21 June 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editors: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/From the editors|Ways for beginners to support ''The Signpost'' community journalism]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/News and notes|Community Tech development team disbanded]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Disinformation report|PR for the people?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Recent research|Proposed tagging system for AI involvement; successful and unsuccessful AI tools for contributors]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In the media|Who won a 14th century battle and who won the 2026 Iran war?]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Community view|Putting the Wish into the Wishlist]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In focus|A global standard for Neutral Point of View]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/On the bright side|Flowers, blue helmets, reefs, pride, and Juneteenth]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Op-ed|Breathe, Don’t Panic, there is a different story about Wikimedia + AI futures]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Opinion|Wikimedia Foundation staff develop union and Wikimedia user community reacts]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Technology report|Community Tech team is disbanded, controversy erupts]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Traffic report|'Cause this is thriller, thriller night]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/WikiConference report|Report of Volunteer Supporters Network Annual Meeting 2026]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Comix|Take your turn]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Humour|Group of banned T-shirt makers comes out of hiding to sell new Wikipedia-themed merchandise]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. juna 2026. u 05:21 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30604303 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-26</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W26"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/26|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary|Growth features]] are [[phab:T418115|now available at Wikidata]]. This update enables access to Mentorship ([[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship|if configured]]), Impact module, the Help Panel, and a simplified Newcomer Homepage (without Suggested Edits). Wikidata administrators are still configuring the features through Community Configuration. '''Updates for editors''' * The special page [[{{#special:RangeCalculator}}]] has been created. It allows users to find an IP range without needing to rely on external tools. Until now, this tool was only available to CheckUsers. [https://phabricator.wikimedia.org/T268429] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]] is a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details. It will be deployed to most small and medium-sized Wikipedia language versions on June 23. The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#deployment|FAQ]] lists possible actions to take on your wiki to support the deployment. Check the [[:phab:T414094|rollout plan]] for the next deployment steps. [https://phabricator.wikimedia.org/T428902] * Starting next week, users will get a notification when they are blocked or unblocked from editing, or if this block changes. [https://phabricator.wikimedia.org/T100974] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Starting next week, abuse filters that are set to "require CAPTCHA verification" will begin to also affect users with the <code>skipcaptcha</code> right, which includes most autoconfirmed users. Bots are exempted. This change only affects edits that trigger an abuse filter. The <code>skipcaptcha</code> right will continue to exempt users from having to solve CAPTCHAs in the ordinary course of using the wikis. [https://phabricator.wikimedia.org/T402595] * Reference documentation for the [[wikitech:Machine_Learning/LiftWing/API|Lift Wing API]] has moved from the API Portal to the interactive [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?api=lift-wing&title=Special%3ARestSandbox REST Sandbox]. * The API Portal wiki is now closed. For API documentation, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_APIs|Wikimedia APIs on mediawiki.org]]. All API Portal wiki URLs (https://api.wikimedia.org/wiki/) will redirect to the mediawiki.org page starting June 22. [https://phabricator.wikimedia.org/T427537] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.8|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * Join an online call on 25 June at 2:30pm UTC to meet the current Wikimedia interns for [[mw:Google_Summer_of_Code/2026|Google Summer of Code]] and [[mw:Outreachy/Round_32|Outreachy]]. Interns will provide an overview of their projects and a brief demo of their work so far. Attendees are encouraged to [[mw:event:Google_Summer_of_Code/Summer_2026_June_Internship_open_session|share ideas and connections in their community]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/26|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W26"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. juna 2026. u 15:05 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Trizek (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30722494 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-27</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W27"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/27|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * As part of the [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|Account Creation Experiments]], the Growth team tested adding a user account icon in the mobile web header for logged-out users, providing direct access to "Create account" and "Log in" actions. The experiment increased account creation by about 20% without negatively affecting edit quality or constructive edit rates. The feature will now be rolled out to all Wikimedia Foundation wikis on mobile web in the first week of July. [https://phabricator.wikimedia.org/T428220] * After a [[phab:T426248|successful experiment]], logged-in users who did not [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email_confirmation|confirm their email address]] when their account was created see a new banner asking them to complete that process. This helps reduce the risk that users get locked out of their account, and makes account email addresses overall more reliable. This is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security|Account Security]] project. [https://phabricator.wikimedia.org/T428292] * An update to [[Special:Search|Search]] is refining how the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> behaves when used to exclude results. Previously, using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> with negation could unintentionally broaden search results by adding the namespaces included in the search scope, leading to confusing behavior for users expecting a straightforward exclusion filter. With the update, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> will now strictly exclude matching page titles as intended and may display a warning if the relevant namespace has not been explicitly selected. The behavior of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>prefix:</nowiki></code></bdi> without negation however remains unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T427443] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:33}} community-submitted {{PLURAL:33|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where reviewers using the Page Curation toolbar were not automatically subscribed to talk page discussions they started has now been fixed. Reviewers will now receive notifications when someone replies to those discussions. [https://phabricator.wikimedia.org/T329346] '''Updates for technical contributors''' * Starting June 29th, automated downloads from the dumps.wikimedia.org website will be subject to the [[Foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|user-agent policy]]. Automated requests that provide a generic or empty user-agent will be blocked. Access to dumps through Wikimedia Cloud Services remains unaffected. This is a follow up to the announcement made in the [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|2026/25 issue of Tech News]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.9|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/27|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W27"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 29. juna 2026. u 13:47 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30744833 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-28</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W28"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/28|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:34}} community-submitted {{PLURAL:34|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the search bar results on Wikidata, showed English results instead of using the correct language fallback for users of language variants, has now been fixed. Search suggestions will now follow the expected language fallback chain. [https://phabricator.wikimedia.org/T429769] '''Updates for technical contributors''' * In preparation for [[m:Special:MyLanguage/Event:Celebrate Women|Celebrate Women campaign]] planned for March 2027, the Wikimedia Foundation’s [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Advancement/Community Growth/Content Enablement|Content Enablement team]] has launched a 22-question survey to better understand technical contributions by women+ (anyone who identifies as a woman) across Wikimedia projects. The survey takes approximately 15–20 minutes to complete and will remain open until 20 July 2026. The [[m:Special:MyLanguage/Celebrate Women/Technical contributions survey|questions]] are also available on-wiki for review in advance. * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Score|Score extension]] now supports rendering music scores as SVG images in addition to PNG, addressing a long-standing [[:phab:T49578|feature request]] and resolving historical image quality issues. Both formats are now provided to clients, with PNG in the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>src</nowiki></code></bdi> attribute and SVG in the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>srcset</nowiki></code></bdi> attribute. * The new [[wikitech:Parsoid|Parsoid]] parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], making it easier to introduce new reading and editing features. It was enabled on French Wikipedia, bringing total progress to covering 78.9% of Wikipedia page views. Rollout to English Wikipedia desktop will progress through this week. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.10|MediaWiki]] '''In depth''' * The Wikimedia Hackathon 2026 [[diffblog:2026/06/29/wikimedia-hackathon-2026-building-collaborating-and-shaping-the-future-together/|recap blog post]] is now live. It highlights the projects, sessions, and social activities from this year’s event, and shares initial plans for the 2027 Wikimedia Hackathon. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/28|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W28"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. jula 2026. u 15:56 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30773578 --> == ''This Month in GLAM'': June 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue VI, June 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/From the team|From the team]]: Tools, tech, and Wikimania * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Argentina report|Argentina report]]: New digitization partner * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Bangladesh report|Bangladesh report]]: International Museum Day Edit-a-thon and Workshop held in Dinajpur, Bangladesh * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: Postal Mission on Wikimedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Empowering Institutions through Wikisource Education and GLAM Capacity Building * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Bridging the gap between labs and Wikipedia: continuing cooperation with FZU * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Egypt report|Egypt report]]: From Museum Celebrations to Archival Documentation * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Finland report|Finland report]]: Northern Wikimedist meetup in Oulu * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/France report|France report]]: #1lib1ref Recap and International Archives Week * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Heritage and Community Action * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Mexico report|Mexico report]]: Open GLAM in Puebla * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Netherlands report|Netherlands report]]: Interview with Olaf Janssen, Wikimedia coordinator of the KB, National library of the Netherlands * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: BAU at Auckland Museum, Otago Uni Library Life and the NZBSI WiR is complete * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Collaboration with the Botanical garden at the Faculty of Natural Sciences and Mathematics in Skopje * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Poland Report: New Partnerships, Conferences, and Wikimedians in Residence * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: Opening the Doors of Serbian Heritage: Wikimedia Serbia’s Recent GLAM and Wikidata Successes * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: GLAM Labs Futures 2026 * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Finnish-Swedish cooperation * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Exhibition, International Archives Week Panel * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/UK report|UK report]]: Ninth Good Article from Khalili partnership * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/USA report|USA report]]: Philadelphia WikiSalon * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Is the sauna still hot? * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: New articles * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Events|Calendar]]: July's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. jula 2026. u 00:35 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30773577 --> == ''The Signpost'': 13 July 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/News and notes|An exclusive club]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/In the media|Battle for a soul - who won?]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Opinion|We need to innovate with Wikimedia decision-making]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Recent research|LLMs and NPOV, 20 years of user blocks, Esperanto and Volapük Wikipedias]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/News from Diff|How to host Wikicurious in your own community]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Community view|CUNY Newmark Wikimedian-in-Residence Quarterly Brief – April to June 2026]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Special report|Wikipedia escapes Category 1 designation under the UK Online Safety Act - for now]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/On the bright side|Fatherhood, weather, and diplomacy]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Op-ed|A Layup Easy Proposal for Wikimedia at 25: Spend 25% of Donations on the Community]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Traffic report|The grass was greener, the light was brighter]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Comix|schnozzed]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13. jula 2026. u 09:27 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30775662 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-29</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W29"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/29|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Revise_Tone|Revise Tone]] helps newcomers identify passages in Wikipedia articles that may contain non-encyclopedic language and encourages them to consider revising the tone. The feature was [[w:en:A/B_testing|A/B tested]] on the Arabic, English, French, and Portuguese Wikipedias, where newcomer task completion rates [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Revise_Tone#Experiment_Results|increased by 38.7%]] compared to the default Copyedit task, with no decrease in edit quality. The test ended on July 9, and the feature is now available for everyone on these wikis, configurable via Community Configuration. [[phab:T426364|The plan]] is to release Revise Tone to more wikis. * The community configuration that allows [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship#Automated mentor list cleanup|automatic removal of inactive mentors]] based on configurable criteria will be enabled on Thursday 16, [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Deployment|on some wikis]] to keep mentor lists up to date. Mentors are experienced contributors who opt in to help new users on-wiki through the [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary|Growth Features]]. Administrators can now prepare the settings via [[w:Special:CommunityConfiguration/Mentorship|Special:CommunityConfiguration/Mentorship]]; they will take effect starting Thursday. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:38}} community-submitted {{PLURAL:38|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where some users of the Wikipedia Android app were logged out immediately after signing in, preventing them from staying logged in and editing pages, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T316916] '''Updates for technical contributors''' * Editing a page via user scripts or gadgets was causing watchlist labels that the user had assigned to that page to reset. This has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423778] * To work around a Safari bug (see [[phab:T425211]]), on Parsoid-enabled wikis, wikilink hrefs now use absolute urls instead of protocol-relative urls. REST API output remains unchanged and continue to use protocol-relative urls. Gadgets, user scripts, bots, and CSS might need to be adapted if they relied on the presence of protocol-relative urls in wikilink hrefs. [https://phabricator.wikimedia.org/T431358] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.11|MediaWiki]] '''In depth''' * The Wikimedia Foundation’s Experiment Platform Team has published a blog post reflecting on its first year of structured experimentation. It highlights successful experiments such as Paste Check, Reference Check, and Tone Check, which improved editing outcomes and have been rolled out to more users, as well as experiments that did not lead to product changes. [[diffblog:2026/07/07/moving-the-needle-how-we-test-new-ideas-across-wikimedia-projects|Read more]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/29|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W29"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. jula 2026. u 18:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30804401 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-30</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W30"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/30|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Reader/Reader Experience|Reader Experience team]] has incorporated community feedback around the placement of watchstar and watchlist buttons for the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading Lists beta feature]], which would allow for saving articles for later reading – a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/W102|wishlist item]] to bring the functionality to web. Editors are invited to enable the beta feature to test it out and [[phab:T426453|share their thoughts]]. * [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] offers edit suggestions within the VisualEditor for improving Wikipedia articles. [[Special:EditChecks|All suggestions]] are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators – local customization|community-configurable]]. The [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/TextMatch|TextMatch]] feature is a way for volunteers to create custom local suggestions. The feature searches in articles for strings of text, and now includes support for regular expressions. This gives volunteers greater precision and flexibility over the kinds of local suggestions they can create. Note: Suggestions [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Configuration#:~:text=maximumEditcount|can be targeted]] based on the edit count of the person editing as well as other aspects of the page. You can [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#Create custom local types of Suggestions|find examples from other communities]] for inspiration, including TextMatches that detect: typos, grammar-errors, potential advertisements, clichés, incorrect dash or hyphen usage, non-specific time keywords, outdated names, and more. Any [[mw:Special:MyLanguage/Talk:VisualEditor/Suggestion Mode|feedback]] is appreciated. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the SVG Translate tool could use an outdated version of a file, causing existing translations to be overwritten when new ones were uploaded, has now [[phab:T430577|been fixed]]. Overall, in the last quarter from April – June 2026 about 337 community tasks were resolved by the Wikimedia Foundation. '''Updates for technical contributors''' * On Parsoid-enabled wikis, Parsoid now renders a maximum of 1,250 images per page. A new tracking category, "media-limit-reached", will be soon made available to identify pages where this limit is reached, making it easier to find content whose media output may have been restricted during rendering. See [[phab:T430854]] for more information and to provide feedback. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.12|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/30|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W30"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21. jula 2026. u 07:46 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30836091 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-31</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W31"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/31|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] [[mw:Special:MyLanguage/ContentTranslation|Content Translation]] now supports dark mode, fulfilling a [[m:Community Wishlist/W544|Community Wishlist request]]. This brings the tool in line with the accessibility features available in the Vector 2022 and Minerva skins, helping reduce visual fatigue for users translating content. [https://phabricator.wikimedia.org/T367077] * DiscussionTools' source mode and the 2017 wikitext editor will now offer autocomplete for links (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>[[</nowiki></code></bdi>), templates (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{</nowiki></code></bdi>), HTML and parser tags (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki><</nowiki></code></bdi>), and magic words (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>__</nowiki></code></bdi>), making it quicker and easier to insert links, templates, and other wiki markup while editing. [https://phabricator.wikimedia.org/T432400] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Readers Growth team]] has concluded its experiment with mobile page previews and will not roll out the feature. Page Previews are a pop-up bottom sheet that appears when readers tap a blue link, showing a thumbnail, lead paragraph, and an option to open the article. The experiment showed flat retention and negative indicator metrics, suggesting that mobile web readers preferred navigating directly to linked articles rather than using page previews. * The Reader Experience team has seen encouraging early results from the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists feature]], with 93% of participating users reporting that it was useful. Reading Lists help active readers save articles for future reading and support their learning goals on Wikimedia projects. The team plans further improvements before expanding the feature to more users. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Explore Feed Refresh|Explore Feed Refresh]] initiative was tested with new and casual Wikipedia app readers. The refreshed feed helps readers discover new and relevant content. After a 10.5% increase in engagement with the feed, Wikimedia Apps team has decided to scale the Home Feed redesign to iOS with the learnings from the Android release applied. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where subject names in the Article Guidance feature were displayed with incorrect capitalization on French Wikipedia, has now been fixed. Subject names will now follow the correct capitalization rules for the language. [https://phabricator.wikimedia.org/T427201] '''Updates for technical contributors''' * After running several [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|Account Creation Experiments]] to improve registration completion rates, a new version of the username field on [[Special:CreateAccount|Create Account]] has been rolled out. It includes [[:c:File:Create account - July 2026 updates.png|a popover summarizing the username policy]] to provide clearer guidance during account creation. As part of this change, the messages <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-helpusername</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-help</nowiki></code></bdi> that several communities have configured will no longer be used. If communities want to customize the guidance shown in the new popover, they can instead edit the following messages: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-policy-popover-bullet1</nowiki></code></bdi>, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-policy-popover-bullet2</nowiki></code></bdi>, and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-policy-popover-bullet3</nowiki></code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T430604] * Later this week, the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror syntax highlighter]] will offer [[w:en:Theme (computing)|themes]]. The themes can be picked from a dropdown menu in the full [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#CodeMirror preferences|CodeMirror preferences]] dialog. For wikitext, available themes are default, colorblind-friendly (previously the colorblind preference option on [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing]]) and no-highlighting. For code languages (i.e., CSS/JavaScript/JSON/Vue/Lua), there are several themes available. These same themes will eventually be available for wikitext, too. [https://phabricator.wikimedia.org/T163533] * From now on, wikis can restrict editing in the "User" namespace to only the page owner and certain user groups. [[mw:Special:MyLanguage/Manual:$wgRestrictUserPageEditing|Read the configuration documentation]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.14|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/31|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W31"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. jula 2026. u 20:49 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30856308 --> == ''The Signpost'': 2 August 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/In the media|Union drive, most prolific editor make headlines]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/News and notes|Foundation rejects voluntary recognition of union, proposed board eligibility rules sharply restrict candidates]] * WikiConference: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/WikiConference|"Kurier, Signpost, wikipress: You can be a Wikimedia journalist" - Wikimania presentation by User:Noé Recap]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/In focus|Is Larry Sanger the co-founder of Wikipedia?]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/Arbitration report|Think, and not just about content]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/News from Diff|Meet the Wikimedians of the Year 2026!]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/On the bright side|The beautiful game]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/Traffic report|Odyssey and Oyarzabal]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/Comix|Well-spotted]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 2. augusta 2026. u 12:18 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30775662 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-32</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W32"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/32|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] has developed a [https://82db7c8d4b.catalyst.wmcloud.org/w/index.php?title=Regent%27s_Park&uselang=de patch demo] that wraps the page toolbar onto two lines when there is not enough horizontal space for all the buttons. This aims to reduce crowding in the Vector 2022 toolbar, which can occur on some language Wikipedias at certain screen widths. [https://phabricator.wikimedia.org/T429518] * The Reader Experience team is planning to launch [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]], a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Mobile and apps/Have Apps reading lists available on Destop/Mobile|Community Wishlist item]], which is currently available to try in beta, as a full feature in September. Before then, volunteer translator help is needed for [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-readinglists&filter=&action=translate string translations] into a number of languages. The feature supports reading and learning goals on Wikipedia. * Next week, the table of contents on Wikimedia Commons file pages will be improved by consolidating the file page table of contents with the page table of contents. This will make it easier to understand a file page’s structure, navigate to specific sections, and share links to individual sections. [https://phabricator.wikimedia.org/T332644] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:24}} community-submitted {{PLURAL:24|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where some [[w:TIFF|TIFF]] images failed to load after clicking their thumbnail, causing a broken image to be displayed instead of the full-size image, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T429326] '''Updates for technical contributors''' * The variable and function selector in AbuseFilter has been updated to support search and autocomplete. It will allow filter maintainers to find the desired variable or function more quickly. [https://phabricator.wikimedia.org/T323698] * The MJPEG and VP8 formats are removed from the video player. The MP4 format (MPEG-4 Part 2) is added instead, which provides higher quality videos to older iPhone devices. It may take a few weeks to retroactively update all existing videos. The default format for modern devices stays the same (VP9/WebM). [https://phabricator.wikimedia.org/T358266] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.15|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/32|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W32"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 3. augusta 2026. u 21:46 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30872536 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-33</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W33"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/33|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] A new ChartWizard is [[c:Special:ChartWizard/Data:Example.Pie.chart|now available on Wikimedia Commons]] for users interested in creating charts from their own data. The wizard makes the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Chart extension]] more beginner-friendly by allowing editors to create charts, such as bar and pie charts, without needing to use JSON. Users can still switch to the JSON editor if they prefer. Feedback on the new tool is welcome on the [[m:Talk:Community Wishlist/W414|wish talk page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:19}} community-submitted {{PLURAL:19|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the Wikipedia iOS app’s Picture of the Day widget displayed the same image every day instead of updating daily, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T430692] '''Updates for technical contributors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Math|Math formula]] SVG images will soon be generated in the browser instead of on the server. MathML continues to be generated on the server and renders in the browser without JavaScript. Wikibooks will see this change on 12 August, Wikisource on 19 August and Wikipedia from 20-27 August. You can try this by selecting "{{int:Mw-math-mathjax}}" in your preferences. This change is part of [[mw:Special:MyLanguage/RESTBase/deprecation|deprecating RESTBase]] and [[phab:T431372|deprecating Mathoid]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T271001] * Category pages will soon support sorting entries by the time they are added to a category. This will make it easier to find recently or long-standing categorized pages. It will also improve workflows for maintenance categories such as deletion backlogs and other time-based review tasks. You can use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>cldsort=timestamp</nowiki></code></bdi> URL argument in category view to sort the entries. [https://phabricator.wikimedia.org/T433768] * [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Gadgets|Gadgets]] and user scripts on Wikimedia wikis may now use [[phab:T395347|ES2018 features]] and [[phab:T419142|ES2019 features]] in JavaScript code. Previously, the platform only allowed up to ES2017. MediaWiki validates the source code to protect functionality from syntax errors and to ensure scripts are valid in all [[mw:Special:MyLanguage/Compatibility#Browser_support_matrix|supported browsers]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419142] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.16|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/33|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W33"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 10. augusta 2026. u 22:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30901051 --> == ''This Month in GLAM'': July 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue VII, July 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/From the team|From the team]]: July and Wikimania Have Come and Gone * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Strategic Workshops, Academic Publications, and Bidding Farewell to NeuroMat * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Colombia at Wikimania 2026: panel on how the far-right affects open knowledge institutions * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Egypt report|Egypt report]]: From Al-Ahram to Zamalek: Exploring Archives and Art Galleries * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/France report|France report]]: GLAM Presentations at Wikimania 2026 + Wiki Fashion Show * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Launch of Wikifying a Conference handbook; Wikipedia Workshop at Te Toi Uku * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: GLAM-Wiki partnerships continue opening collections * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: At Wikimania and copyright process * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Faces and Masks - the interwoven relation, Wikimania Paris * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/UK report|UK report]]: Wikimania report + New articles in Hindi * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/USA report|USA report]]: GLAM USA Report (Past & Upcoming) * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Academic paper in preparation * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Wiki Knowledge Park report|Wiki Knowledge Park report]]: Preserving Islamic Cultural Heritage: The GLAM and Metadata Impact of Wiki Loves Ramadan 2026 * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Events|Calendar]]: August's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. augusta 2026. u 02:03 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30901934 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-34</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W34"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/34|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Worklist|Worklist feature]] for the Event Registration tool is now live on all Wikimedia wikis. With Worklist, event organizers can add the articles their event will focus on directly to the event page. The Worklist also powers [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Worklist#How Event Pathways uses the worklist|Event Pathways]] which notifies other editors of the upcoming or ongoing event when they edit an article featured in the event's Worklist. This is the minimum viable version (MVP), and feedback is welcome. Organizers are encouraged to try the feature. A hands-on [[m:Special:MyLanguage/Event:Worklist Setup Workshop: Get Your Event Ready|Worklist Setup Workshop]] will take place on 18 August at 16:00 UTC and 19 August at 11:00 UTC. '''Updates for editors''' * [[Special:ShortPages]] displays short pages by their size, but in many cases it gets filled with disambiguations and soft redirects, making it harder to find the short articles themselves. Starting this weekend, you will be able to choose not to include an article in the special page by adding the magic word <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>__EXPECTSHORTPAGE__</nowiki></code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T433203] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikipedia/en}} in [[d:Q3436680|Bole]] ([[w:bol:|<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>w:bol:</nowiki></code></bdi>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T429921] * Starting the week of August 17, the page toolbar will wrap onto two lines when there is not enough horizontal space for all the buttons. This is a [[phab:T429518|fully merged patch from the Reader Experience team]] which aims to reduce crowding in the Vector 2022 toolbar, that may occur on some language Wikipedias at certain screen widths. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:16}} community-submitted {{PLURAL:16|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, uploading large files to Wikimedia Commons has become more stable and less prone to failure following some fixes related to the “Could not acquire lock” upload error. [https://phabricator.wikimedia.org/T386640] '''Updates for technical contributors''' * Debian Bullseye will reach the end of its Long Term Support on 31 August 2026. [[phab:T434103|Some Cloud VPS projects]] still have instances running Debian Bullseye. Maintainers of those projects are encouraged to migrate to Debian Bookworm or Debian Trixie. A [[wikitech:Help:Cloud VPS instance operating system migration|migration guide]] is available to help with the process, and users may also want to consider whether their workload is better suited to Toolforge. If you need help or cannot complete the migration by 31 August, please contact the Cloud VPS admins as soon as possible. [[listarchive:list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/RVIPQSYLKMSL5M46JP6NEJVGVE6I2RXQ/|Read more]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.16|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/34|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W34"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 17. augusta 2026. u 23:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30922806 --> == ''The Signpost'': 24 August 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/News and notes|Union process progresses, unanswered questions about Littler Mendelson remain]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/In the media|Wikipedia editors save Sam Altman's life]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Recent research|Women in blue? Wikipedia's gender gap reverses in some areas]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Discussion report|Again and Again]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Traffic report|Look out, here comes the Spider-Man!]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Humour|Her tastes, her Wikimania, her upcoming tour... Baby Globe reveals everything]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/On the bright side|The great outdoors]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Opinion|Are we embarrassed yet?]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Special report|Paris Syndrome: Labor Strife, AI Anxiety, and a Leadership Test at Wikimania 2026]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Comix|WP:FAOWN]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 24. augusta 2026. u 03:25 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30889666 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-35</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W35"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/35|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[Special:CreateAccount|Special:CreateAccount]] page has been simplified as part of ongoing work to modernize the account creation experience. The panel showing project statistics no longer appears next to the form on desktop and mobile web. Multiple account creation experiments show that a simpler form helps newcomers complete registration. [https://phabricator.wikimedia.org/T433783] * In order to improve page performance, images now load when they are viewed. This means images lower down an article will not load if a reader never scrolls to that part of the page, which may affect some image-related metrics. [https://phabricator.wikimedia.org/T148047] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:42}} community-submitted {{PLURAL:42|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where image thumbnails in Abstract Wikipedia could fail to display after the corresponding file was moved on Wikimedia Commons, has now been fixed. Thumbnails will now update correctly when files are moved. [https://phabricator.wikimedia.org/T433448] '''Updates for technical contributors''' * User Info card is a feature that helps patrollers see information about user accounts. So far, it has been available only in places such as page history, logs and recent changes. Now, it's possible to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CheckUser#User_Info_card_in_page_content|place it in the page content]] as well, using the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{#uic:}}</nowiki></code></bdi> parser function. It can be particularly useful in templates like [[:en:Template:Userlinks|<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{Userlinks}}</nowiki></code></bdi>]] (or their specialized variants), as it will make it easier to see the context about a user on various noticeboard pages. The card will be displayed only to users who have it enabled in their [[Special:Preferences#mw-input-wpcheckuser-userinfocard-enable|preferences]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T424466] * Due to user security and privacy risks, we have disabled access to <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>Special:MyPage</nowiki></code></bdi> URLs when specifically using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=raw</nowiki></code></bdi>. If you are impacted by this, consider whether you can use an alternative approach. <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>Special:MyPage</nowiki></code></bdi> URLs can still be accessed and used without <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=raw</nowiki></code></bdi>. Specified user page URLs (e.g. <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>User:Myusername</nowiki></code></bdi>) can still be used with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=raw</nowiki></code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T120386] * Due to an update, the thumbnailing software has been improved. This includes upgrading <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>librsvg</nowiki></code></bdi> to 2.60 and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>ImageMagick</nowiki></code></bdi> to 7, as well as resolving a number of long-standing thumbnailing bugs like rendering errors. [https://phabricator.wikimedia.org/T419815#12222841] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/35|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W35"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 24. augusta 2026. u 22:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30961208 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-36</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W36"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/36|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * A new format for the Community Wishlist is open for feedback. You can [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Community Wishlist 2027|read the proposed ideas on Meta]]. This new process plans to improve how wishes are triaged, voted on, and prioritized in a way that is transparent and balanced across project families and language editions. This consultation is open for two weeks. '''Updates for editors''' * The latest release of the Wikipedia Android app includes updates to the Saved feature, bringing the app’s saving experience closer to iOS and Web. The update redesigns the Saved tab with an “All articles” view, removes the default “Saved” reading list, renames reading lists to “Collections,” and modernizes the article-saving experience. [https://phabricator.wikimedia.org/T420788] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]] feature was enabled for all logged-in users on Bengali, Chinese, Czech and Vietnamese Wikipedias on August 25, after several months as a beta feature. Reading Lists will be available to all logged-in users on Arabic, French and Indonesian Wikipedias on September 1, followed by English Wikipedia on September 14, and all other Wikipedia wikis on September 28. * At the end of the month, some logged-out readers on Bengali, Czech, Persian, English, and Polish Wikipedias using the Minerva skin on mobile will see an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Minimal_Minerva|updated navigation bar]] in an [[w:A/B test|A/B test]]. The test will compare the current navigation bar with a new version designed to make it easier to find information more quickly. The goal is to determine whether these changes encourage readers to return more often. This experiment will not change the experience for logged-in readers and/or editors. * Editors who maintain redirects, templates, and categories used on redirect pages now have improved ways for finding and curating redirects. Previously, redirects pages could not be searched. Two new search keywords, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>onlyredirects:</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>withredirects:</nowiki></code></bdi>, now allow redirects to be searched directly and can be combined with existing keywords such as <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>incategory:</nowiki></code></bdi>, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>intitle:</nowiki></code></bdi>, and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>insource:</nowiki></code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T204089] * The ISBN lookup tools for generating citations were recently not working because of external service problems. Developers are working on solutions. [https://phabricator.wikimedia.org/T435179] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where searching for pages by category using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>deepcat</nowiki></code></bdi> could return no results or unrelated results has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T414859] '''Updates for technical contributors''' * The domain of URLs for thumbnails is changing from upload.wikimedia.org to thumb.wikimedia.org. The old URLs will continue to work for the foreseeable future but MediaWiki will advertise the new domain instead. URLs to other types of media such as original files, videos and transcodes will still be served from upload.wikimedia.org. [https://phabricator.wikimedia.org/T427465] * The Wikimedia [https://www.mediawiki.org/w/index.php?api=wmf-math%2Fv1&title=Special%3ARestSandbox Math API] is now deprecated. These endpoints will be fully sunset by the end of September 2026. Developers who call these endpoints should transition to alternative math rendering solutions, such as the native [https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Web/MathML MathML] or [https://www.mathjax.org/ MathJax]. Third-party MediaWiki installations that utilize the Math extension for formula rendering are required to upgrade to v1.43+ to avoid disruption of service. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.18|MediaWiki]] '''In depth''' * Read more about [[mw:Special:MyLanguage/Edit_check/TextMatch|TextMatch]] in a Diff post titled, [[diffblog:2026/08/28/custom-edit-suggestions-for-every-wiki-how-communities-are-shaping-suggestion-mode-with-textmatch/|Custom edit suggestions for every wiki: How communities are shaping Suggestion Mode with TextMatch]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/36|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W36"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 31. augusta 2026. u 22:52 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30990659 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-37</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W37"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/37|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add_a_link|Add a Link]] has been upgraded for English Wikipedia users with improved detection of links that have different capitalization. This will help reduce ambiguous suggestions caused by differences in capitalization in article titles, including articles about cultural goods. A second phase of improvements is planned, which will also prepare the feature for release in other languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T435526#12240876] [https://phabricator.wikimedia.org/T434259] * The [[mw:Special:MyLanguage/Article_guidance|Article guidance]] feature will be enabled by default for junior editors on Simple English and Turkish Wikipedia starting 10 September 2026 following [[mw:Special:MyLanguage/Article_guidance/Updates#Summary_of_experiment_result|an experiment]]. Junior editors with 0 to 99 edits will automatically see the feature when they click a red link or use the "[[tr:Vikipedi:Madde_sihirbazı|Madde oluşturto]]" option on Turkish Wikipedia to create a new article. The change is intended to help junior editors create higher-quality articles that meet each Wikipedia’s standards. [[phab:maniphest/query/z3tcTjmLMxk5/#R|Additional improvements]] will continue based on the experiment results and community feedback. * The [https://pageviews.wmcloud.org Pageviews Analysis] tool which allows users to compare pageviews across multiple pages, turns 10 years old this year and several new features have been added. They include [[toolforge:wikinav|WikiNav]] which provides insights into how readers of Wikipedia explore the content, editing stats in [https://pageviews.wmcloud.org/siteviews?range=latest-30&sites=en.wikipedia.org Siteviews], the ability to [https://pageviews.wmcloud.org/massviews?source=wikiproject&project=en.wikipedia.org lookup articles belonging to a WikiProject], and support for dark mode. [https://phabricator.wikimedia.org/T378549] * A [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Minimal_Minerva|visually simplified Minerva]] navigation bar is being tested for logged-out readers using mobile web on the Bengali, Czech, English, Farsi, and Polish Wikipedias. The experiment aims to determine whether simplifying the navigation improves reader retention. The test will run from August 31 to September 28, and no action is required from users. * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is working on improving [[en:Wikipedia:VisualEditor/Named references|auto-generated reference names in VisualEditor]]. Editors will only notice a slight change starting this week. When adding automatic reference names the numbering will start at <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>:1</nowiki></code></bdi> instead of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>:0</nowiki></code></bdi>. Read more on the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|project page]]. [https://gerrit.wikimedia.org/r/c/VisualEditor/VisualEditor/+/1332704] * All wikis will be [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|read-only for a few minutes]] on September 23. This is planned at 14:00 UTC. More information will be published in Tech News and will also be posted on individual wikis in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T433363] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:25}} community-submitted {{PLURAL:25|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid|Parsoid]] could mishandle nested nowiki tags, causing content to be lost and displaying unwanted text has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T435116] '''Updates for technical contributors''' * Interface administrators can configure gadgets from [[MediaWiki:Gadgets-definition]]. The definition format has been updated and no longer requires the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>ResourceLoader</nowiki></code></bdi> option, as gadgets are always loaded through <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>ResourceLoader</nowiki></code></bdi>. This simplifies gadget configuration by removing an option that is no longer necessary, making gadget definitions easier for administrators. [https://phabricator.wikimedia.org/T298199] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.19|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/37|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W37"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 7. septembra 2026. u 20:44 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31008437 --> == ''This Month in GLAM'': August 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue VIII, August 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/From the team|From the team]]: Hot August/Cold August * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Love Monuments and new phase of Museu Paulista collaboration * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Catalan areas report|Catalan areas report]]: The Catalan public domain: An application to identify Catalan works in public domain * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Explore the Colombian public domain app: Browse works an authors in the public domain * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Wikimedia CR introduces new members of GLAM/partnership team * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Egypt report|Egypt report]]: Egypt’s GLAM Team Brings Egyptian Postal History and Public Libraries to Wikimedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: The Musical Heritage of the Santa Cecilia Conservatory * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Thesis Project Update and the upcoming TDWG 2026 conference * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Connecting Culture and Free Knowledge - Wikimedia MKD’s GLAM Partnerships * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: August in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Summer, Follow-up in Aarau, CoCreation * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/UK report|UK report]]: Wikimedia gets Gazetted + Islamic Calligraphy on English Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: OpenGLAM Summer 2026 in Ukraine * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/USA report|USA report]]: GLAM USA Report (Past & Upcoming) * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Ghana national register * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Wikimedia Commons report|Wikimedia Commons report]]: Media loading change affects Commons Impact Metrics and GLAM analytics * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Events|Calendar]]: September's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 11. septembra 2026. u 10:37 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=31028447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-38</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W38"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/38|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Future Audiences team has started a [[en:Special:MyLanguage/Wikipedia:Village pump (proposals)#New proposed experiment to let readers know about “Google preferred sources”|discussion on English Wikipedia]] about a proposed new experiment to show a temporary notice about the new [https://blog.google/products-and-platforms/products/search/original-high-quality-content-search/ Google Preferred Sources] feature to Wikipedia readers coming from Google. The experiment is to test whether this notice makes visitors come back to Wikipedia more often. Preferred Sources feature lets users choose websites they trust so Google can highlight content from those sources more prominently in Search and AI experiences. We are interested in testing this on other languages that Google supports and would welcome assistance with starting conversations on other wikis. If interested, please reach out to Future Audiences on the [[m:Special:MyLanguage/Future Audiences/Preferred sources|talk page]]. '''Updates for editors''' * The chat platform Discord is releasing a new self-service framework that websites can use to specify how their links should look when shared on Discord. The Future Audiences team is planning to start using this new framework to improve how Wikipedia links look when shared on Discord, giving better attribution and credit to contributors. The link appearance and behavior won't change in the first phase of this project as we want to first collect some baseline data to assess the impact of future changes. However, if community members who are active on Discord spot any issues, they can reach out on [[phab:tag/future-audiences/|Phabricator]] or [[m:Special:MyLanguage/Future Audiences|Metawiki]]. * The Reader Growth team will be running an experiment to test whether [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Compact Lead|compacting article lead sections on mobiles]] with the addition of a "read more" button improves reader retention. The test will begin on September 17 on Arabic, Spanish, French, Indonesian, Italian, Japanese, Portuguese, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and will run for four weeks. * All wikis will be [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|read-only for a few minutes]] on September 23. This is planned at 14:00 UTC. More information will be published in Tech News and will also be posted on individual wikis in the coming week. [https://phabricator.wikimedia.org/T433363] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where [https://wikistats.wmcloud.org/ Wikistats] for Wikipedias was returning an HTTP 500 error and could not be reached, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T435959] '''Updates for technical contributors''' * Developers who maintain a tool that queries the Wikimedia Commons links tables need to update their code to connect to the new x4 database cluster. The links tables have been moved from the s4 cluster to x4, and will no longer receive updates on s4. The page and redirect tables remain available on both clusters. A wiki replica for the x4 cluster will be set up afterwards. The change is being made because the s4 cluster has grown too large to operate efficiently. You can [[wikitech:Special:MyLanguage/News/2026 Commons links tables database split|read more]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.20|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/38|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W38"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 14. septembra 2026. u 17:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31039826 --> == ''The Signpost'': 16 September 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/News and notes|The Balance of Power]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/In the media|Shocking photos may be changed on Wikipedia]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Disinformation report|Have UN Secretary-General candidates manipulated Wikipedia?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Recent research|Google's AI overviews may have reduced search engine referrals to English Wikipedia by 5%]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/WikiConference report|The backwater symbiosis – reflections from Wiki Conference India 2026]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Traffic report|Heaven let your light shine down]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Serendipity|Wikipedia Family Mosh Pit]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Obituary|Passing of Gobonobo, community leader advocating for women and minorities]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/On the bright side|Fantasy video games, hopeful science fiction, and the change of seasons]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Comix|The Adventure of the Unknown Corpse]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 16. septembra 2026. u 04:11 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=31028446 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-39</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W39"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/39|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 23 September 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1790172000 14:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Special:MyLanguage/Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. [https://phabricator.wikimedia.org/T433363] '''Updates for editors''' * The Growth team tested a new post-edit notice designed to [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#4. Encourage Temporary Accounts to Register|encourage Temporary Account holders to register for a permanent account]]. The new notice replaced multiple dialogs and a simultaneous welcome notification with a single message highlighting the benefits of creating an account. The experiment increased permanent account creation from 1.94% to 3.66%, an 87% relative increase. The change will now be released to all wikis. [https://phabricator.wikimedia.org/T433551] * For Wikipedia editors using the [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|"Suggestion mode" Beta Feature]], there is a [[Special:Preferences#mw-input-wpvisualeditor-editcheck-experimental|new opt-in user preference]] for showing "experimental" edit checks and suggestions. These types are listed at [[Special:EditChecks#experimental-checks|Special:EditChecks]], and are intended for early developer-testing and for gathering feedback from experienced users. Administrators can change the [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Configuration|configuration details]] for each suggestion as usual. Administrators can also [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#Experimental Suggestions|use this feature]] to help test their community's ideas for locally created checks and suggestions. Experimental types will have a more distinct visual style later this week. [[mw:Talk:VisualEditor/Suggestion Mode|Feedback is welcome]]. * The [[m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]] has been launched as a space for technical discussions and collaboration among Wikimedia communities in Central and Eastern Europe. * A new tool, [[mw:Special:MyLanguage/Language Onboarding and Development/Starter kit|Starter Kit]], is now available for new and small language Wikipedia communities. It brings together guided tasks, tools, and resources to help communities get started, monitor their progress, and collaborate with the broader Wikimedia community. Starter Kit is hosted on Wikimedia Toolforge and is designed for Wikipedias with fewer than 50,000 articles. Learn more about how Starter Kit works and how communities have been using it in [[diffblog:2026/09/18/introducing-starter-kit-for-new-and-small-language-wikipedias/|this Diff blog post]]. * The Reader Growth team is launching a retest of the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|image carousel experiment]]. The retest will use three new versions of the design, updated based on community feedback. The team will assess results and determine with communities whether or not to proceed with the feature. The experiment will begin the week of September 28 and will run on Arabic, Bengali, Chinese, Czech, English, Farsi, French, German, Indonesian, Japanese, Polish, Portuguese, Spanish, Swedish, and Vietnamese Wikipedias. * After successful rollouts to Arabic, Bengali, Chinese, Czech, English, French, Indonesian, and Vietnamese Wikipedias, the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists feature]] from the Reader Experience team will be available to all logged-in users on all Wikipedia wikis starting September 28. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the mentor status script repeatedly updated mentors’ status even when nothing had changed, creating unnecessary Recent Changes entries, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T436659] '''Updates for technical contributors''' * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>abusefilters</nowiki></code></bdi> list query API, used to retrieve specific details about active or historical abuse filters configured on a wiki, has been updated to support the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>formatversion=2</nowiki></code></bdi> configuration parameter, thereby leading to breaking changes to the API response. All users who maintain user-scripts or other code need to check if they use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>abusefilters</nowiki></code></bdi> list query API, and respond to any breaking changes. [https://phabricator.wikimedia.org/T435828] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.21|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/39|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W39"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. septembra 2026. u 13:55 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31085309 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-40</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W40"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/40|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Users of default skins on desktop and mobile web (Vector 2022 and Minerva respectively) will now be informed if the search suggestions displayed as they type into Search come from page redirects. Previously, users could get confused when the top search suggestions did not match exactly what they had typed. The new redirect notice clarifies that these suggestions are not random, but related to the search. The suggested pages may be redirects to the most relevant destination articles being searched for. [https://phabricator.wikimedia.org/T303013] * Logged-out Wikipedia users on mobile web will begin to see a bookmark button for saving articles to their [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|reading lists]] instead of the current Watchstar button. When clicked, the bookmark button prompts users to log in or create an account to save an article for later. An earlier experiment found that the bookmark icon was four times more likely than the Watchstar button to encourage logged-out users to create an account. This change is part of efforts to encourage more readers to become account holders and use features that help them save and return to content. [https://phabricator.wikimedia.org/T438769] * An experiment will begin on September 29 on Spanish, Arabic, English, and French Wikipedias to simplify the experience users encounter immediately after account creation. The test will explore whether removing friction from the current Welcome Survey helps new users understand what to do next more easily. The experiment will run through the end of October. [https://phabricator.wikimedia.org/T430058] * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has put out a call for the community to suggest topics that it should consider and discuss with the Wikimedia Foundation. Editors and technical contributors are invited to add topics to [[m:Talk:Product and Technology Advisory Council|the council's talk page]]. * Later this week, it will be possible for communities to configure [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit Checks and Suggestions]] so that they are [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Configuration#extraNamespaces|shown within additional namespaces]], such as a <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>Draft:</nowiki></code></bdi> namespace. [[mw:Talk:VisualEditor/Suggestion Mode|Feedback is welcome]]. * A bug in the [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] is causing the page to fail to load for users that have unseen changes on Wikimedia Commons. Developers are working on a fix. Until then, affected users can follow the workarounds described in the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist#GlobalWatchlist temporarily broken for users with Wikimedia Commons|relevant]] help section. * New magic words <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{CATEGORYSORT:TIMESTAMP}}</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{CATEGORYSORT:RTIMESTAMP}}</nowiki></code></bdi> are now available for use. They are able to change the default sorting of categories to be based on timestamp of categorization. [https://phabricator.wikimedia.org/T433768] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:20}} community-submitted {{PLURAL:20|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where [https://wikistats.wmcloud.org/ Wikistats] for Wikipedias was not reachable has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T435959] '''Updates for technical contributors''' * The datacenter switchover, scheduled on September 23, has been postponed. [[diffblog:2025/03/12/hear-that-the-wikis-go-silent-twice-a-year/|The equinox exercise]] revealed capacity issues, preventing the switch of all services to the other datacenter. The process has been paused, prioritizing investigating that issue, to ensure that we continue to be able to serve our users reliably. A new exercise will be scheduled. Meanwhile, all traffic and edits continue to work as usual. * On September 23, a power loss briefly affected all wikis, creating intermittent issues on both reading and editing modes. This also affected Gerrit. This is unrelated to the datacenter switchover postponement. [https://www.wikimediastatus.net/incidents/9fm19t8qykk8] * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Produnto|Produnto]] has been deployed to mediawiki.org and [[phab:T421436|some Indic language wikis]]. We want to hear your feedback on this experimental product. Produnto allows users to use Lua modules hosted in [[gitlab:repos/lua|Wikimedia's GitLab]]. It simplifies the sharing of Lua code between wikis. Instead of copying each individual Lua module from one wiki to another, users will be able to easily share packages across all wikis. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.22|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * A [[m:Event:Cross-wiki Code Collaboration Workshop|Cross-wiki code collaboration workshop]] will be held online on October 2 at 12:30 UTC, bringing together South Asian technical contributors to learn about Produnto and begin piloting it on Hindi, Punjabi, Odia, Telugu, and Malayalam Wikipedias. Produnto is a package manager for deploying Lua modules hosted on GitLab to Wikimedia wikis, and was recently deployed on some pilot wikis. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/40|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W40"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 28. septembra 2026. u 12:48 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31092225 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-41</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W41"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/41|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The process for this year’s Community Wishlist [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Community Wishlist 2027#Updated Community Wishlist Process 2027/2028|has been published]], incorporating community feedback. The wish submission process will [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/FAQ#What is the deadline for submitting wishes?|end on November 8]]. This year, [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Community Wishlist 2027/Working group|a working group (open for volunteering)]] that includes community members familiar with the technical aspect of our wikis alongside Wikimedia Foundation staff, will take care of the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/FAQ#What is triage?|triage process]]. The triage is expected to be completed by late November. Votes for wishes will start in January. '''Updates for editors''' * Editors using the [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor|visual editor]] will now see a warning when they paste text that is likely to have initially been copied from one of five external generative AI chatbots into Wikipedia. This feature is known as [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/LLM Paste Check|LLM Paste Check]]. It is a type of [[mw:Special:MyLanguage/Edit check|Edit Check]] that is community configurable. The check looks for markers in the copied HTML and is not using content watermark detection. Edits will also [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/LLM Paste Check#Edit tags|be tagged]] so that patrollers can review them more closely. The feature helps newcomers add content that respects Wikipedia’s policies and makes it easier for experienced editors to identify problematic edits. Communities with local policies about LLM usage can [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/LLM Paste Check#Configuration|adjust the wording and policy that is linked]]. The team [[listarchive:list/translators-l@lists.wikimedia.org/message/EVHKWJ4IERZELMPIWNH3XUVUSQV5KOO4/|apologizes]] that this was rolled out without a delay for translations. * Editors can now easily [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|access the web visual editor directly from the iOS and Android apps]]. When opening the editor, users will be given a choice between visual editing and source editing. If they choose visual editing, they will be sent to a mobile web window in their phone's browser. After completing their edit, a banner will give them the option to return to the app. This enables readers to make quick contributions while casually reading. * Users of the Wikipedia Android and iOS apps will now see a one-time account creation prompt after they have used the app for two consecutive weeks. This prompt explains the benefits of having an account. It is intended to help more casual readers become logged-in users who return to the apps regularly. [https://phabricator.wikimedia.org/T434847] * Editors on [[wmnoc:conf/dblists/group1.dblist|group1 wikis]], including Wikiquote, Wikibooks, Wikiversity, Wikivoyage, and Wikisource, will no longer see notifications on [[mw:Special:MyLanguage/Help:Recent changes|Recent Changes]] and [[mw:Special:MyLanguage/Help: Watching pages|Watchlist]] when a link to another language version of a page is added, removed, or changed in its Wikidata item. This change will begin on October 5 at 07:00 UTC as a two-week trial to reduce high-volume, low-value notifications and make important changes easier to identify. Editors who rely on these notifications can read more on the [[m:Wikidata For Wikimedia Projects/Clearer Wikidata Edit Summaries/Hide Language Link edits|project page]] and share feedback or concerns on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|talk page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T439415] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where mentors who removed themselves from the mentorship program could still have mentees assigned to them and receive questions, has now been fixed. Mentees will now be reassigned when a mentor leaves the program. [https://phabricator.wikimedia.org/T418194] '''Updates for technical contributors''' * Wikimedia Brasil has published its [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Brasil/Arcabouço de Boas Práticas de Desenvolvimento|Development Best Practices Framework]] (ABPD). It is a guide for staff, contractors and volunteers building technical tools and projects. It covers the project lifecycle, security, accessibility, personal data protection and responsible AI use, and explains how movement-wide guidelines were adapted to a local context. They encourage other affiliates to reuse it and adapt it. Read more in the [[wmfblog:2026/09/26/wikimedia-brasils-development-best-practices-framework-technical-sustainability-as-an-organizational-responsibility|Diff post]]. * A new, canonical base URL for Wikimedia APIs will soon be introduced. The new canonical route follows a <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{projectName}/api/</nowiki></code></bdi> pattern and will act as an alternative path for current REST APIs (for example: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{projectName}/w/rest.php/</nowiki></code></bdi>). Both versions will be callable for all existing APIs, but the new structure will be the preferred path for newly created API modules. This change will be non-breaking for most users. The existing pathways will remain available for all existing endpoint requests. However, some endpoints may return URLs following the new pattern in response bodies. Changes will be available on test wiki first, with the rollout expected to cover all wikis by the end of October. [https://phabricator.wikimedia.org/T433535] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.23|MediaWiki]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/41|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W41"/> </div> 5. oktobra 2026. u 20:51 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Trizek (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31098825 --> == ''This Month in GLAM'': September 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue IX, September 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/From the team|From the team]]: What a great month again in the GLAM community! * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: Wikifying the ALIA West Conference 2026 * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Thousands of eyes on Brazilian heritage through Wiki Loves Monuments * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Egypt report|Egypt report]]: The Long Strides of Egypt’s GLAM Team in September * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/France report|France report]]: Organized Labour Month in France * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Note condivise opens up Italy’s musical heritage * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Can I trust Wikipedia?, Books of Mana, an Auckland War Memorial Museum update and a report on TDWG2026 * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wiki Loves Film – Collaboration with Manaki Film Festival * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Opening Collections, Growing Networks: Polish GLAM-Wiki in September * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Wiki Ambassadors, Wiki Partners, Raduni Wikigita * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Tunisia report|Tunisia report]]: Wikipedian in Residence: National Archives of Tunisia * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/UK report|UK report]]: Japanese art in Korean + UK Honours * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/USA report|USA report]]: GLAM USA Report (Past & Upcoming) * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Content Partnerships Hub report|Content Partnerships Hub report]]: Content Partnerships Hub: Some news from the first half of the year * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Peruvian heritage in Thai * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Events|Calendar]]: October's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. oktobra 2026. u 00:57 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=31124240 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-42</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W42"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/42|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Starting October 13, wikis can change the default pattern for [[:en:Wikipedia:VisualEditor/Named references|auto-generated reference names in VisualEditor]] (currently <syntaxhighlight lang="wikitext" inline><ref name=":1" /></syntaxhighlight>). They will be able to use human-readable, content-based reference names that are more helpful to contributors using the source editor (e.g. <syntaxhighlight lang="wikitext" inline><ref name="Miller2026-1" /></syntaxhighlight>). VisualEditor reference name patterns can be defined using MediaWiki system messages, JSON, templates and modules ([[:mw:Special:MyLanguage/Help:Cite/VisualEditor reference names|more information]]). Admins can enable these changes via [[Special:CommunityConfiguration/Cite-VisualEditor-Autonames|community configuration]]. This is a [[:m:Special:MyLanguage/Community_Wishlist/W17|community wish]] implemented by [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T436255] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]] is a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details. It will be deployed to English Wikipedia on October 14 and to remaining Wikimedia Foundation wikis by end of October (likely October 21). The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#deployment|FAQ]] lists possible actions to take on your wiki to support the deployment. This is a [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/History|long-standing community wish]] implemented by [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T440243][https://phabricator.wikimedia.org/T440304] '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools|Moderator Tools]] will be removing the list view of the Watchlist and defaulting everyone to the changelog view. Previously, there were two versions of how the Watchlist is shown to mobile web users: the list view, where editors could see watched articles in a list format, and the changelog view, where editors could see changes to watched articles in a log format, controlled by a user's Advanced Mobile Control settings. This has created issues for code-base maintenance: two different displays means two sets of code to manage. By defaulting to the changelog view, we are simplifying the codebase and avoiding the likelihood of missing bugs. * The Wikipedia Android app is testing a way to listen to article introductions in the “For you” feed. A text-to-speech model reads the existing article text aloud without rewriting it or adding any content. The 30-day experiment will begin in the Wikipedia Beta app during the third week of September, then move to the regular Wikipedia Android app in October for a limited group of eligible users. A small portion of app users (those with English feeds and at least one topic interest) will have access to the feature. This experiment is part of broader efforts to give app readers options in how they consume content in order to deepen engagement and user retention. [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Listening to Wikipedia/Phase 1|Learn more]] and [[mw:Talk:Readers/Listening to Wikipedia|share feedback]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror syntax highlighting]] was [[phab:T288161|enabled]] by default for all logged out and newly registered users on the English Wikipedia on September 14. With no signs of adverse effects, the same change is being proposed to be made globally across all wikis in a few weeks. If you have concerns or feedback, or if your wiki would like to opt out, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror#Enabling CodeMirror by default on all WMF wikis for newbies|please see the help page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T440077] * [[d:Wikidata:Usability_and_usefulness/Item_editing_experience/Mobile_editing_of_statements|Wikidata mobile statement editing]] of all datatypes will be officially launched on October 13, when it will be removed from Wikidata [[d:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta features]] and become available to all editors. Users can [[d:Wikidata_talk:Usability_and_usefulness/Item_editing_experience/Mobile_editing_of_statements|report bugs and share feedback]]. * Last week, language link changes were removed from [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] and [[Special:Watchlist|Watchlist]] feeds on Wikivoyage, Wikisource, Wikiversity, Wikiquote and Wiktionary. As no adverse effects have been observed, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects|Wikidata For Wikimedia Projects]] plans to roll out this change globally to all Wikipedias. This is scheduled for October 13 at 07:00 UTC, after which editors will no longer see when a link to ''another'' language version of a page is added, removed, or changed in its Wikidata item. Editors who rely on these notifications can read more on the [[m:Wikidata For Wikimedia Projects/Clearer Wikidata Edit Summaries/Hide Language Link edits|project page]] and share feedback or ask to opt out their wiki on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|talk page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T440698] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where accidentally touching the graph while scrolling on the Pageviews tool on mobile could unintentionally zoom in has now been fixed. Click-and-drag zoom is now disabled on touch devices. [https://phabricator.wikimedia.org/T440075] '''Updates for technical contributors''' * There are three major changes coming to dumps: the legacy content dumps [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/xmldatadumps-l@lists.wikimedia.org/thread/E6D5EU4PMSTSOI2J7A46HJ3YW2W554CS/ deprecated in January 2026] will now be sunset, the replacement [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_Content_File_Exports MediaWiki Content File Exports] will be delayed to implement a “safety buffer”, and they are now also available as 7zip-compressed files. Users will need to switch the URL they download their dump from. For more information, timeline and migration instructions, see [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Legacy_content_dumps_sunset Legacy content dumps sunset]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.24|MediaWiki]] '''In depth''' * The Wikimedia Foundation discovered unauthorized activity by OpenAI agents on Wikimedia projects, including edits to wikis, attempts to exploit a public note-taking tool, and heavy automated traffic. [[diffblog:2026/10/05/openai-rogue-agent-activities-found-on-wikimedia-projects/|Read the blog post on Diff]] for more details about the activity and the Foundation’s response. '''Meetings and events''' * Save the date for the next Wikimedia Hackathon! We’ll be meeting in lovely Tirana, Albania for the [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia%20Hackathon%202027 2027 Wikimedia Hackathon] from April 9–11, 2027. Scholarship and staff sponsorship applications are currently being [https://pretix.eu/wikimedia/Hackathon-2027/ accepted through Pretix] and will close on October 30, 2026. General registration will open in January 2027. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/42|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W42"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. oktobra 2026. u 09:39 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31142468 --> == ''The Signpost'': 13 October 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/News and notes|AELECT returns, Jimbo gives a union update, VisualEditor is now default]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Serendipity|From a rare portrait of a female millionaire in Nancy to a Japanese painter in Lyon]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Obituary|Doug Weller]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/In the media|A(I)pocalypses afoot]] * WikiConference Report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/WikiConference Report|WikiConference 2026 & the importance of in-person community]] * By the numbers: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/By the numbers|Does the country of birth affect the likelihood of having a Wikipedia biography?]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/News from Diff|OpenAI "rogue" agent activities found on Wikimedia projects]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/On the bright side|Good people]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Op-ed|Who are our readers?]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Traffic report|This world is big and wild and half insane]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Comix|Fudging the numbers]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 14. oktobra 2026. u 00:46 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=31092234 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-43</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W43"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/43|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * To measure the impact of incorporating some [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Image_Browsing#November 2025: Ideas and feedback|community-requested features]] on logged-out reader retention, a test for [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Image_Browsing|Image Carousel]] will be pushed to logged-out readers. With the Image Carousel feature, readers browse community-uploaded images, selected by editors as relevant to specific articles. The test starts on November 20. * An experimental notice will be pushed to 0.5% of logged-out mobile readers who come to English Wikipedia from Google, asking them to add Wikipedia as a [https://blog.google/products-and-platforms/products/search/preferred-sources/ Google Preferred Source]. The test is to see if this notice increases reader retention and encourages people who use Google Search to visit Wikipedia more often. It will run from October 15–29 and will be assessed for its impact on retention and referrals. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:26}} community-submitted {{PLURAL:26|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where [[quarry:|Quarry]] returned an “Access denied” error when users tried to run SQL queries, preventing queries from running normally, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T440966] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Cog-icon-grey.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Due to a long-standing bug, applications that use the [[mw:Special:MyLanguage/OAuth/For_Developers|OAuth 2]] client credentials flow to act on their owners’ behalf are treated as if they are logged out. This will be fixed for new applications registered on or after Monday, October 19. Some affected applications need to re-register. [https://phabricator.wikimedia.org/T420297] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.48/wmf.1|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * A proposal to hold the Wikimedia Hackathon every three years, with regional hackathons in between, [[mw:Wikimedia Hackathon/Community Proposal 2026|has been shared]]. It explores making the event more accessible to technical communities in different regions. Share your feedback on the proposal’s [[mw:Talk:Wikimedia Hackathon/Community Proposal 2026|talk page]] before November 6. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/43|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W43"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 19. oktobra 2026. u 16:37 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31178499 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-44</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W44"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/44|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * An experiment launched on September 29 is testing [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Experience/Reading_recommendations|article recommendations]] for new account holders who also identify as readers. By suggesting articles to read, similar to recommendations in the Wikipedia app for logged-in readers, the experiment aims to encourage new account holders to read and return to the website regularly, with the goal of increasing internal referrals by 1%. See the related [[m:Community Wishlist/W505|Community Wishlist]] proposal. * Several Wikimedia services were taken offline last week because of a [https://www.php.net/archive/2026.php#2026-10-20-1 security vulnerability in PHP]. This is because they need to be updated before they are safe to put back online. This is not a problem just for the Wikimedia movement but affects a lot of websites. You can follow updates on [[wikitech:Incidents/2026-10-21 PHP security update/Community|Wikitech]]. Cloud VPS and Toolforge will take longer to bring back online. This is to make sure that applications which run on Cloud VPS or Toolforge are not affected. Tool developers can see updates and more information on the [https://lists.wikimedia.org/postorius/lists/cloud-announce.lists.wikimedia.org/ Cloud-announce mailing list]. [https://diff.wikimedia.org/2026/10/21/impact-of-php-vulnerabilities-on-wikimedia-tools-and-services/][https://diff.wikimedia.org/2026/10/21/impact-of-php-vulnerabilities-on-wikimedia-cloud-services/] * [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/43|Last week we shared]] that to measure the impact of incorporating some community-requested features on logged-out reader retention, a test for the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Carousel]] feature would be pushed to logged-out readers. Due to an issue, we will be restarting the test, but it will be live on October 26, not November 20 as initially announced. '''Updates for editors''' * A new [[wikitech:KAPOW|bot detection system]] to better identify automated traffic that disguises itself as human visitors, is coming to the Wikimedia wikis. This might cause sudden changes to visitor statistics starting from 26 October, going back to 20 June 2026. * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Score|Score extension]] which renders musical notation inside wiki pages, has been temporarily disabled on all wikis due to a security issue. Affected pages will display a notice instead of musical scores, but the underlying code remains intact. No action is needed from editors, and a fix is in progress. A separate announcement will follow when the extension is re-enabled. Read more on [[phab:T441579|Phabricator]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:18}} community-submitted {{PLURAL:18|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where CodeMirror syntax highlighter appears to have been enabled in error for existing editors has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T441308] '''Updates for technical contributors''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, October 28 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1793199600 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. [https://phabricator.wikimedia.org/T439703] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.48/wmf.2|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * Scholarship and sponsorship applications for the [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia%20Hackathon%202027 2027 Wikimedia Hackathon] will close on Friday, October 30th. Submit your application [https://pretix.eu/wikimedia/Hackathon-2027/ through Pretix] before the deadline! '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/44|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W44"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 26. oktobra 2026. u 19:56 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31199592 --> == ''The Signpost'': 1 November 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/News and notes|AELECT5 concludes, a Wikimedian arrested for treason, and updates to GANs and FARs]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Recent research|How Wikipedians use (or don't use) LLMs; experienced editors contribute more to "underproduced" articles than newbies]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Disinformation report|Better bots or bothersome baby borgs?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/In the media|Stop the internet, I was deleted]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/News from Diff|Why Wikimedia Is Speaking Up in a Major AI Copyright Case]] * By the numbers: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/By the numbers|Wikipedian Nobel Prize 2026]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/On the bright side|Gone fishing]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Traffic report|October, and the articles are stripped bare]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/In focus|Two Roles, One Wikimedia Education Ecosystem]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Comix|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Comix]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 1. novembra 2026. u 14:52 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=31191200 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-45</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W45"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/45|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Many Wikimedia tools were taken offline last week because of a [[:w:PHP2Shell|security vulnerability in PHP]]. This affected many websites worldwide. [[m:Special:MyLanguage/Toolforge|Toolforge]] and [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Cloud Services|Cloud VPS]] have been back up since October 22. Many important tools have been gradually restored. Some tools need the respective volunteer maintainers to restart them. Others still need to upgrade to a patched PHP version. Some tools were using older versions of PHP which are not supported by the recent security patches. They will require maintainers to upgrade to a more recent version. This might require additional effort. You can follow the work [[:wikitech:Talk:Incidents/2026-10-21 PHP security update/Community#Exceptions|on Wikitech]]. '''Updates for editors''' * A new optional search experiment is running in the Wikipedia Android and iOS apps for Arabic, French, and Japanese Wikipedias. Participating readers can search inside articles and open quoted passages directly in their source articles, no answers or summaries are generated. This is the first of four experiments in [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information%20Retrieval/Phase%202|Phase 2 of Semantic Search]]. It began on October 22 and runs for 20 days. Feedback is welcome on the project’s [[mw:Special:MyLanguage/Talk:Readers/Information%20Retrieval/Phase%202|discussion page]]. * The [[m:Special:MyLanguage/Future_Audiences|Future Audiences]] team is planning to bring [[m:Special:MyLanguage/Future_Audiences/Share_card|Share Cards]] to Wikipedia on mobile. This feature gives users the option to share a visually appealing card with friends, based on the article they are reading. The card contains the article’s title, image, opening text, and related attribution, and links back to the article for full reading. Editors are invited to try out this feature by adding <code dir="ltr">?useformat=mobile&sharecard=1</code> to any article URL from October 29 to November 8. Share any thoughts on the [[m:Talk:Future_Audiences/Share_card| project talk page]] and report any bugs on [[phab:T439161|Phabricator]]. * The default renderer for math formulas will change on November 2. After the change, the server sends the formula as MathML, and your browser uses MathJax to show it. This is the last step towards the Mathoid/RESTBase deprecation process, for sustainability and security reasons. You can [[w:en:Wikipedia:WikiProject Mathematics/MathFormattingBugs|ask questions or report problems]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T375238] * Do you have an idea for a new feature, or a bug that needs fixing? [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist|Submit your suggestion for the community wish list by November 8!]] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:41}} community-submitted {{PLURAL:41|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.48/wmf.3|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/45|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W45"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 3. novembra 2026. u 15:22 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Trizek (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31236748 --> aq5m052xab5gmpi9dtzvt2ce6aunxx3 0 4725948 42716181 42712973 2026-11-04T01:10:05Z Edgar Allan Poe 29250 42716181 wikitext text/x-wiki {{Speciesbox | slika = Atelopus zeteki1.jpg | slika_upright = 1.2 | slika_alt = | slika_opis = Jedinka u [[Nacionalni zoološki park (Sjedinjene Američke Države)|Nacionalnom zoološkom parku]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] | status = PEW | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=IUCN>{{cite iucn |author=IUCN SSC Amphibian Specialist Group. |year=2019 |title=''Atelopus zeteki'' |volume=2019 |article-number=e.T54563A54341110 |doi=10.2305/IUCN.UK.2019-3.RLTS.T54563A54341110.en |access-date=11 October 2023}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref>{{Cite web|title=Appendices {{!}} CITES|url=https://cites.org/eng/app/appendices.php|access-date=2022-01-14|website=cites.org}}</ref> | taxon = Atelopus zeteki | autorstvo = [[Emmett Reid Dunn|Dunn]], 1933. | sinonimi_ref = <ref>{{cite journal|author=Dunn, E.R.|author-link=Emmett Reid Dunn|year=1933|title=Amphibians and reptiles from El Valle de Anton, Panama|journal=Occasional Papers of the Boston Society of Natural History|volume=8|pages=65–79}}</ref> | sinonimi = ''Atelopus varius zeteki'' ([[Emmett Reid Dunn|Dunn]], 1933.) }} '''Panamska zlatna žaba''' ('''''Atelopus zeteki'''''), poznata i kao '''panamska zlatna krastača''',<ref>{{Cite news |title=Panamanian golden toad {{!}} Adaptations & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-url=https://web.archive.org/web/20251128151141/https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-date=2025-11-28 |access-date=2026-02-21 |work=Encyclopedia Britannica |language=en}}</ref> '''Zetekova zlatna žaba''', '''Cerro Campana tuponoga krastača''' itd.,<ref>{{Cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|date=23 January 2020|website=American Museum of Natural History|access-date=23 January 2020}}</ref> je [[vrsta]] [[krastače]] koja je [[endemizam|endemska]] za [[panama|Panamu]].<ref name=frost>{{cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|author=Frost, Darrel R.|author-link=:es:Darrel R. Frost|year=2016|work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History|access-date=28 January 2016}}</ref> Panamske zlatne žabe nastanjuju potoke duž planinskih padina Kordiljerskih maglovitih šuma zapadno-centralne Paname.<ref name=Herpetologica>{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|last2=Hetherington|first2=Thomas|title=Tadpoles and juveniles of the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Bufonidae), with information on development of coloration and patterning|journal=Herpetologica|year=1998|volume=54|issue=3|pages=370–376|jstor=3893155}}</ref> Iako je [[IUCN]] navodi kao [[Kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženu]] vrstu,<ref name=IUCN/> moguće je da je zapravo [[izumrla u prirodi|izumrla u divljini]] još od 2007. godine.<ref name=AmphibiaWeb>{{cite web |url=http://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Atelopus&where-species=zeteki |title=''Atelopus zeteki'' |year=2014 |work=AmphibiaWeb: Information on amphibian biology and conservation. [web application] |publisher=Berkeley, California: AmphibiaWeb |access-date=7 October 2014}}</ref><ref name="bbc">{{Cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7219803.stm|access-date=22 February 2015|date=2 February 2008|title='Last wave' for wild golden frog |publisher=BBC}}</ref> Jedinke su prikupljane za [[očuvanje ex situ|uzgoj u zatočeništvu]] u nastojanju da se vrsta očuva. == Opis == [[File:Atelopus zeteki VA.jpg|left|thumb|U [[Akvarij u Vancouveru|akvariju u Vancouveru]]]] Uprkos svom uobičajenom nazivu, panamska zlatna žaba spada u [[Bufonidae|prave krastače]] (porodica Bufonidae). [[opis vrste|Prvi put je opisana]] kao [[podvrsta]] ''[[Atelopus varius]]'', ali se sada klasificira kao zasebna vrsta.<ref name=frost/><ref>{{cite book|author=Savage, Jay M.|author-link=Jay M. Savage|date=2002|title=The Amphibians and Reptiles of Costa Rica|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|isbn=0-226-73537-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/amphibiansreptil0000sava}}</ref><ref name="Richards Knowles">{{cite journal |last1=Richards |first1=Corinne L. |last2=Knowles |first2=L. Lacey |date=2007 |title=Tests of phenotypic and genetic concordance and their application to the conservation of Panamanian golden frogs (Anura, Bufonidae)|journal=Molecular Ecology |volume=16 |issue=15 |pages=3119–3133 |doi=10.1111/j.1365-294x.2007.03369.x|pmid=17651191 |hdl=2027.42/102716 |s2cid=21631940 |url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/102716/1/j.1365-294X.2007.03369.x.pdf |hdl-access=free }}</ref> Panamska zlatna žaba je nacionalni simbol i smatra se jednom od najljepših žaba Paname.<ref name=":0">{{cite encyclopedia |url=http://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |title=Panamanian Golden Toad |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=26 October 2015}}</ref> Boja kože varira od svijetložutozelene do žarko zlatne, a neke jedinke imaju crne mrlje na leđima i nogama. Ženke su uglavnom veće od mužjaka; obično su dugačke između 45 i 63 mm, a teže između 4 i 15 g, dok su mužjaci dugački između 35 i 48 milimetara i teže od 3 do 12 grama.<ref name="animals.sandiegozoo.org">{{cite web|url=http://animals.sandiegozoo.org/animals/panamanian-golden-frog|title=Panamanian Golden Frog|publisher=San Diego Zoo|access-date=14 January 2014}}</ref> === Toksičnost === Panamska zlatna žaba sadrži razne toksine, uključujući steroidne [[bufadienolid]]e i [[Gvanidin|gvanidinijske]] [[alkaloid]]e iz klase [[tetrodotoksin]]a. Utvrđeno je da je jedan od potonjih, [[zetekitoksin AB]], blokator [[naponski natrijumski kanal|naponskih natrijskih kanala]], nekoliko redova veličine jači od sebi analognog [[saksitoksin]]a. Otrov panamske zlatne žabe je rastvorljiv u vodi i utiče na nervne ćelije svakoga ko dođe u kontakt s njim. One ga koriste kao zaštitu od većine predatora.<ref name=":0" /> Zbog mogućih rizika testiranja otrova na ljudima, to je urađeno na miševima. Utvrđeno je da velike doze mogu biti fatalne u roku od 20 ili 30 minuta. Smrti prethode [[grand mal|klonične (''grand mal'') konvulzije]], sve dok se funkcije cirkulatornog i respiratornog sistema ne prekinu.<ref name=Science /> == Rasprostranjenje == Panamska zlatna žaba je endemska za Panamu, gdje živi u blizini planinskih potoka na istočnoj strani planinskog lanca Tabasará u provincijama [[Coclé]] i [[Panamá (provincija)|Panama]].<ref name=IUCN/> Njen geografski areal se ranije protezao sve do grada [[El Copé]] u zapadnoj provinciji Coclé prije pojave gljivične bolesti [[Hitridiomikoza|hitridiomikoze]], koja je prouzrokovala brz pad populacije u El Copéu 2004. godine.<ref name=IUCN/> Staništa od ključnog značaja se gube svake godine zbog malih farmi, komercijalne poljoprivrede, gospodarenja šumskim površinama, stočarstva, širenja industrije i razvoja nekretnina.<ref>{{cite journal |author=Konstant, Bill |year=2007 |title=The Frogs And The Fungus |url=https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |journal=Americas |volume=59 |issue=5 |pages=6–12 |access-date=26 October 2015 |archive-date=4 February 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160204092436/https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |url-status=bot: unknown }}</ref> Jedinke se drže u programima uzgoja u zatočeništvu u više od 50 institucija širom Sjeverne Amerike i Paname.<ref name="Poole2008">{{cite journal |last=Poole |first=Vicky |date=2008 |title=Project golden frog |url=https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |journal=Endangered Species Bulletin |volume=33 |issue=1 |pages=7–10 |access-date=14 January 2014 |archive-date=6 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006130304/https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gagliardo |first1=R. |last2=Griffith |first2=E. |last3=Mendelson |first3=J. |last4=Ross |first4=H.| last5=Zippel |first5=K. |date=2008 |title=The principles of rapid response for amphibian conservation, using the programmes in Panama as an example |journal=International Zoo Yearbook |volume=42 |issue=1 |pages=125–135 |doi= 10.1111/j.1748-1090.2008.00043.x}}</ref> == Ekologija == [[FIle:Atelopus zeteki mating.jpg|thumb|right|Panamske zlatne žabe prilikom [[ampleksus|parenja]]]] Životni vijek panamske zlatne žabe je 12 godina.<ref name="animals.sandiegozoo.org"/> Ova krastača je neobična po tome što komunicira putem [[semaforska signalizacija|semaforaske signalizacije]], mašući suparnicima i potencijalnim partnerima, pored zvukova koji su uobičajeniji među žabama. Smatra se da se ova [[adaptacija]] [[evolucija|razvila]] kod panamske zlatne žabe zbog buke brzih potoka koji sačinjavaju njeno prirodno stanište.<ref name="bbc" /> Mužjak obično ostaje u blizini potoka u kojima odvija razmnožavanje, dok se ženka mimo sezone razmnožavanja povlači u šume. Mužjak koristi tihi zov kako bi privukao potencijalne partnere, zatim zgrabi ženku i drži se za nju kada ona naiđe na njega. Ako je zainteresovana, tolerirat će [[ampleksus]]; ako ne, pokušat će ga otjerati savijanjem kičme. Ampleksus može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, a [[leglica|polaganje jaja]] se obično odvija u plitkom potoku..<ref name=AmphibiaWeb/> === Životni ciklus === Razvoj ''A. zeteki'' može se podijeliti u četiri stadija: larva ili [[punoglavac]], juvenilni, subadultni i odrasli. Tokom stadija larve, jedinke se izliježu iz jaja nakon 2 do 10 dana razvoja. U ovoj fazi su u potpunosti vodena stvorenja i nalaze se u vodama s temperaturom od 20,4 do 21,3°C i dubinom od 5 do 35 cm. Nakon izlaska, uglavnom provode vrijeme odmarajući se u plitkim bazenima ispod kaskada. Ovo ponašanje je slično ''[[Atelopus certus|A. certus]]''. Mogu se pronaći gdje god se voda nakuplja u potoku, dok god je taj dio povezan kanalima za premještanje u druge dijelove. Međutim, punoglavci ne zalaze u te kanale. Larve prianjaju za površine usisavanjem pomoću svog spljoštenog trbuha i stoga se mogu okarakterizirati kao ''gastromizoforne''. Obično su dugačke oko 5,8 mm i široke 4,3 mm. Njuške su im zaobljene, kao i repovi. Najduže repne peraje su otprilike tri petine dužine repa. Usta su im velika i ventralno okružena usnama koje formiraju neprekinuti oralni disk širine oko 3,6 mm. Stražnja usna nema papile, ali ostale usne su obložene pojedinačnim redovima malih, tupih papila. Dorzalno obojenje varira od tamnosmeđeg do crnog, sa zlatnim mrljama po tijelu. Ovu crno-zlatnu boju razvijaju kako [[melanin]] preplavljuje njihove dermalne slojeve, pružajući im zaštitu od sunca. Prilikom metamorfoze, njihove zlatne mrlje postaju tamnozelene.<ref name=Herpetologica /> Punoglavci se hrane algama i provode 6 do 7 mjeseci razvijajući se i rastući.<ref name="animals.sandiegozoo.org"/> Mladunci ove vrste su vodozemni, ali imaju daleko manji raspon kretanja od subadultnih i odraslih jedinki. Obično se ne nalaze dalje od 2 m od svojih potoka, a nedavno metamorfozirani mladunci se češće nalaze pored potoka koji vrve punoglavcima.<ref name=Herpetologica /> Poput svojih odraslih pandana, mladunci se penju na veće nadmorske visine i povlače se u drveće kako bi se sakrili od predatora; međutim, zbog svoje male veličine, mladunci nisu u stanju dostići iste nadmorske visine i penjati se jednako visoko u drveće i grmlje kao odrasle jedinke.<ref name=Phyllomedusa /> Na početku obilnih i stalnih kiša, mladunci bježe s otvorenih obala potoka, kojima se obično kreću vrlo teritorijalni odrasli mužjaci. Meguće je da kiše potiču teritorijalno ponašanje odraslih mužjaka. Vizualno, mladunci imaju dužinu od njuške do analnog otvora u rasponu od 8,4 do 17,1 mm. Njihova leđna boja je duboka i žarko zelena, koja odgovara boji mahovine koja raste na stijenama oko potoka njihovog staništa. Također su prisutne tamnosmeđe do crne oznake na leđima. Neki od mladunaca posjeduju i male tamne oznake na prstima. Njihov trbuh je ili bijel ili zlatnožut, ponekada s tamnim oznakama koje se ne podudaraju s bojom tla.<ref name=Herpetologica /> Subadultne jedinke ove vrste imaju puni raspon kretanja, ali se ponekad nalaze u blizini odraslih mužjaka, što je vrijedno pažnje jer su mužjaci ove vrste prilično samotni i borbeni u prisustvu drugih mužjaka. Subadultna jedinka je dugačka oko 28,3 mm i teška oko 1,1 g. Zelenkaste su boje, koja više podsjeća na boju metamorfnog mladunca nego na briljantnu, a ponekad i pjegavu zlatnu boju odrasle jedinke. Šare subadultnih jedinki su znatno tamnije nego kod odraslih.<ref name=Herpetologica /> === Ponašanje === [[File:Atelopus zeteki VA2.jpg|thumb|[[Ampleksus]], [[Akvarij u Vancouveru]]]] [[File:Atelopus zeteki VA 3 (cropped).jpg|thumb|Žaba se penje vertikalno uz staklo, Akvarij u Vancouveru]] Panamska zlatna žaba se naizgled socijalizira s drugim vodozemcima putem zvukova iz grla i mahanja rukama, slično semaforskim pokretima koji se koriste pri udvaranju. Pokreti mogu biti prijateljski ili agresivna upozorenja.<ref name=bbc/> To je "bezuha" vrsta žabe, što znači da nema [[bubna opna|bubnu opnu]]. Međutim, to ne sprečava njenu sposobnost komuniciranja s drugim pripadnicima iste vrste glasanjem iz grla. Uprkos nedostatku bubnih opni, ta "bezuha" žaba reaguje na vokalizacije koje stvaraju ostale jedinke. Mužjak reaguje na pulsirajuću vokalizaciju, koju karakteriziraju niže frekvencije nakon kojih slijede više frekvencije, pokazujući antagonistička ponašanja poput okretanja prema izvoru zvuka i stvaranja pulsirajuće vokalizacije kao odgovora. Pulsirajući poziv se koristi za oglašavanje položaja mužjaka tokom borbenih situacija. Poput ''[[Atelopus varius]]'', vrlo su teritorijalni i provode veći dio svog života na istoj lokaciji. Kao rezultat te odanosti jednom mjestu, neće oklijevati da se oglase kada drugi mužjak naruši njihovu teritoriju. Ako to nije dovoljno da otjera uljeza, žaba ne oklijeva braniti svoju teritoriju agresivnim ponašanjem.<ref name=Herpetology>{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Thomas Hetherington|title=Field studies on visual and acoustic signaling in the "earless" Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki''|journal=Journal of Herpetology|year=1996|volume=30|issue=3|pages=347–354|doi=10.2307/1565171|jstor=1565171}}</ref> Prilikom susreta s drugim mužjakom, oni mašu prednjim nogama u znak odbrane.<ref name=":0" /> Panamska zlatna žaba, osim što može prepoznavati zvukove, sposobna je i locirati izvor zvuka. To znači da je sposobna za usmjereni sluh. Kod svih ostalih vrsta žaba, uloga bubne opne je precizno određivanje smjera zvuka. S obzirom na vrlo malu veličinu panamske zlatne žabe, teško je zamisliti drugi sistem sluha koji ne uključuje aparat bubne opne.<ref name=Herpetology /> Kada ''A. zeteki'' naiđe na predatora, često maše i podiže nogu prema njemu kako bi skrenula pažnju na svoju zapanjujuću i prekrasnu boju. Ova boja upozorava na njenu toksičnost, što je dovoljno da navede predatora da je više ne smatra obrokom. Ako predator nastavi da se približava, ne obazirući se na njena upozorenja o toksičnosti, nastavljaju se mahanje nogom, često praćeno vokalizacijom, često sa povećanom učestalošću i jačinom zvuka.<ref name=Herpetology /> Njena toksičnost nije nepogrešiva ​​metoda zaštite, budući da neke životinje, poput zmije ''[[Erythrolamprus epinephalus]]'', mogu metabolizirati žablji otrov. Načini odbijanja predatora razlikuju se između dana i noći, naročito zato što sam otrov neće odvratiti svakog predatora. Odrasli mužjaci, koji su aktivni na tlu tokom dana, povlače se u drveće i tamo se skrivaju noću. To je najvjerojatnije odbrambeni mehanizam. Ako se predator prikrada noću, žaba se ne može osloniti na vizualnu strategiju za bijeg. One se tada smjeste na drveće jer im to daje prednost da čuju približavanje predatora ili osjete njihovu težinu na grani drveta. Buka i taktilne prednosti penjanja na drvo su veće od prednosti zakopavanja u zemlju.<ref name=Phyllomedusa>{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Scott A. Sapoznick |author3=Edgardo J. Griffith Rodriguez |author4=Peter B. Johantgen |author5=Joni M. Criswell|title=Nocturnal position in the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Anura, Bufonidae), with notes on fluorescent pigment tracking|journal=Phyllomedusa|year=2007|volume=6|issue=1|pages=37–44|doi=10.11606/issn.2316-9079.v6i1p37-44|doi-access=free}}</ref> == Očuvanje == Panamska zlatna žaba počela je nestajati iz visokoplaninskih šuma krajem 1990-ih, što je potaknulo naučno istraživanje i proces spašavanja koji se nastavlja i danas.<ref>{{Cite book|author=Markle, Sandra | year=2011 |title=The Case of the Vanishing Golden Frogs |publisher=Millbrook |isbn=978-0-7613-5108-5}}</ref> Posljednji put je snimljena u divljini 2006. godine od strane BBC-jevog Prirodoslovnog odjela za seriju ''[[Life in Cold Blood|Život u hladnoj krvi]]'' [[David Attenborough|Davida Attenborougha]].<ref name="bbc" /> Nekoliko preostalih jedinki je odvedeno u zatočeništvo, a lokacija snimanja držana je u tajnosti kako bi se zaštitile od potencijalnih [[krivolov]]aca. Iako se čini da populacije u zatočeništvu dobro napreduju, njihovo ponovno uvođenje u neko područje neće zaustaviti prijetnju koju predstavlja [[hitridiomikoza]]. Trenutno ne postoje lijekovi koji sprječavaju ili kontroliraju tu bolest u divljini, ali se ulažu napori u njeno otkrivanje. Napravljen je jedan pokušaj da se širok spektar žaba zaštiti od bolesti korištenjem bakterije ''[[Janthinobacterium lividum]]'', koja proizvodi hemikaliju protiv infekcija; međutim, koža panamskih zlatnih žaba nije bila prikladna za korištenu bakteriju.<ref name="BeckerEtAl2012"/> [[Zoološki vrt u San Diegu]] započeo je s pokušajima očuvanja vrste i primio je svoje prve žabe 2003. godine. Od tada su uspješno uzgojili 500 jedinki u zatočeništvu, ali ih neće pustiti u divljinu dok gljivična bolest ne postane manja prijetnja. Zoološki vrt u San Diegu također šalje novac Panami kako bi se održali napori za očuvanje te vrste u njenoj domovini.<ref name="animals.sandiegozoo.org" /> Populacije vodozemaca, uključujući panamsku zlatnu žabu, pretrpjele su veliki pad, vjerojatno zbog gljivične infekcije hitridiomikoze. Infekciju uzrokuje invazivni gljivični patogen koji je stigao do El Vallea, doma panamske zlatne žabe, 2006. godine.<ref>{{cite web|url=http://amphibianrescue.org/?page_id=57|title=Panama Amphibian Conservation Timeline|publisher=Panama Amphibian Rescue and Conservation Project|access-date=2009-09-13}} {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Dodatni faktori, poput gubitka staništa i zagađenja, također su mogli igrati ulogu.<ref name=AmphibiaWeb/> Temperatura okruženja u kojima ovi vodozemci vole provoditi vrijeme može biti u vezi sa hitridiomikozom; gljivica je češća u hladnijim uvjetima.<ref>{{Cite journal| doi = 10.1890/06-1842.1| title = Trade-offs influence disease in changing climates: strategies of an amphibian pathogen| journal = Ecology| volume = 89| issue = 6| pages = 1627–1639| year = 2008| last1 = Woodhams | first1 = D. C. | last2 = Alford | first2 = R. A. | last3 = Briggs | first3 = C. J. | last4 = Johnson | first4 = M. | last5 = Rollins-Smith | first5 = L. A. | author-link5=Louise Rollins-Smith|pmid = 18589527| url = https://researchonline.jcu.edu.au/6240/1/6240_Woodhams_et_al._2008.pdf}}</ref> Ako nastupi hladan period, ponašanje i imunitet žaba mogu se promijeniti otprilike u isto vrijeme kada se oslobađa više spora. Kada se žabe zaraze gljivicom, njihova tjelesna temperatura raste, zato što se imuni sistem boli protiv gljivice. Međutim, čak i ako dođe do prestanka infekcije i vraćanja tjelesne temperature na prethodne, normalne nivode, infekcija se kasnije može pojaviti ponovo.<ref>{{Cite journal| doi = 10.1098/rspb.2009.1656| title = Thermoregulatory behaviour affects prevalence of chytrid fungal infection in a wild population of Panamanian golden frogs| journal = Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences| volume = 277| issue = 1681| pages = 519–528| year = 2009| last1 = Richards-Zawacki | first1 = C. L.| pmid=19864287| pmc=2842693}}</ref Drugo istraživanje je otkrilo da su suhi uvjeti u prosjeku produžavali životni vijek zaraženih jedinki za 25 dana, dok su više temperature dodavale samo 4 dana živote.<ref>{{cite journal|title=A watery grave|journal=Nature|volume=465|issue=7300|year=2010|page=848|doi=10.1038/465848e|bibcode=2010Natur.465U.848.|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Bustamante|first1=Heidi M.|last2=Livo|first2=Lauren J.|last3=Carey|first3=Cynthia |year=2010 |title=Effects of temperature and hydric environment on survival of the Panamanian Golden Frog infected with a pathogenic chytrid fungus|journal=Integrative Zoology |volume=5 |issue=2 |pages=143–153 |doi=10.1111/j.1749-4877.2010.00197.x|pmid=21392332}}</ref> Ove žabe se ne suočavaju samo s prijetnjom od gljivičnih bolesti, već su ugrožene i ljudskim razvojem. Kako se drveće krči radi izgradnje kuća i urbanizacije, stanište ''A. zeteki'' se uništava. Druge prijetnje uključuju zadiranje poljoprivrede, zagađenje, trgovinu kućnim ljubimcima i akvakulturu.<ref name="IUCN" /> Projekt zlatna žaba je projekt očuvanja prirode koji uključuje naučne, obrazovne i zoološke institucije u Republici Panami i Sjedinjenim Američkim Državama. Očekivani rezultati ovog projekta obuhvataju bolje razumijevanje panamske zlatne žabe, koordinirane napore vladinih agencija i nevladinih organizacija u očuvanju prirode, povećanu svijest o trenutnom globalnom smanjenju broja vodozemaca, veće poštovanje prema divljim životinjama među Panamcima i građanima ostatka svijeta, te veće očuvanje zemljišta za ugrožene vrste širom svijeta, kao i one pod prijetnjom od nestanka. Ova organizacija će koristiti obrazovanje i terenska istraživanja, uzgajati potomstvo pomoću već zatočenih žaba i pružati finansijsku podršku kako bi potpomogla očuvanje ovih žaba.<ref>[https://web.archive.org/web/20110727201317/http://www.ranadorada.org/conservation.html The Conservation Initiative]. Ranadorada.org</ref> Uložena su dva značajna napora da se spase ove žabe. Koalicija za oporavak i očuvanje vodozemaca (en. Amphibian Recovery Conservation Coalition), osnovana 2004. godine, izvezla je ugrožene vodozemce u SAD, vjerujući da je to bolje okruženje za njih kao ugrožene vrste. [[Zoološki vrt u Houstonu]] je 2005. u Panami osnovao Centar za očuvanje vodozemaca El Valle (en. El Valle Amphibian Conservation Center, EVACC), kako bi ugrožene žabe mogle imati zaštićene objekte u svojoj domovini. EVACC je postao turistička atrakcija, a naučnici pomno prate populaciju vrsta koja tamo živi.<ref>{{cite web|last=Gratwicke|first=Brian|work=Frog Log|publisher=Amphibians.org|date=May 2012|pages=17–20|title=Amphibian Rescue and Conservation Project - Panama|url=http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20120806164023/http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-date=2012-08-06}}</ref> Početkom 2006. godine, EVACC je premašio svoj kapacitet za smještaj zlatnih žaba. Kako bi se nastavili napori njihovog prikupljanja, pokrenuto je partnerstvo s hotelom Campestre u El Valleu, pri čemu su sobe 28 i 29 njihovog odmarališta opremljene [[terarij]]ima, koji su služili kao privremeni smještaj za žabe.<ref>{{cite magazine |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The Sixth Extinction? |url=https://www.newyorker.com/magazine/2009/05/25/the-sixth-extinction |access-date=30 November 2018 |magazine=The New Yorker |date=25 May 2009}}</ref> To je bio jedan od nekoliko napora za očuvanje koje je [[Elizabeth Kolbert]] navela u svojoj knjizi ''[[The Sixth Extinction: An Unnatural History|Šesto izumiranje: Neprirodna historija]]''.<ref>{{cite book |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The sixth extinction: an unnatural history |date=2014 |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-0-8050-9299-8 |edition=First |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9780805092998 }}</ref> Preko 300 žaba držano je u takozvanom "hotelu za zlatne žabe" i tretirano je svakodnevnim pranjem, 24-satnom poslugom u sobi i egzotičnim ručkovima od posebnih cvrčaka, dok se nije ponovo oslobodio prostor u EVACC-u.<ref>{{cite news |last1=Roig-Franzia |first1=Manuel |title=Panama Hotel Is Imperiled Frogs' Lifeboat |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501994.html |access-date=30 November 2018 |newspaper=The Washington Post |date=26 October 2006}}</ref> === Eksperiment === Prije širenja gljivice ''[[Batrachochytrium dendrobatidis]]'' u stanište panamske zlatne žabe, organizacije za očuvanje prirode prikupljale su panamske zlatne žabe i smještale ih u kolonije u zatočeništvu koje osiguravaju preživljavanje. Koža vodozemaca domaćin je raznolikoj bakterijskoj zajednici koja kod nekih djeluje kao obrambeni mehanizam koji inhibira patogene. Istraživači su istražili bakterijsku zajednicu divljih i zatočenih panamskih zlatnih žaba koje potiču iz iste populacije sekvenciranjem kako bi procijenili kako je dugotrajno zatočeništvo utjecalo na njihovu zajednicu. Utvrđeno je da se bogatstvo vrsta, filogenetska raznolikost i struktura zajednice mikrobiote kože značajno razlikuju između divljih i zatočenih panamskih zlatnih žaba. Međutim, nakon otprilike osam godina života u zatočeništvu, potomci izvornih zatočenih panamskih zlatnih žaba i dalje su dijelili 70% svoje mikrobne zajednice sa divljim žabama. Ovi rezultati pokazuju da se mikrobne zajednice povezane s domaćinom mogu značajno promijeniti držanjem u zatočeništvu, ali većina sastava zajednice ipak ostaje očuvana.<ref>{{Cite journal|title = The effect of captivity on the cutaneous bacterial community of the critically endangered Panamanian golden frog (''Atelopus zeteki'')|journal = Biological Conservation|date = 2014-08-01|pages = 199–206|volume = 176|doi = 10.1016/j.biocon.2014.05.029|first1 = Matthew H.|last1 = Becker|first2 = Corinne L.|last2 = Richards-Zawacki|first3 = Brian|last3 = Gratwicke|first4 = Lisa K.|last4 = Belden}}</ref> Pokušaji ponovnog uvođenja kolonija iz zatočeništva u prirodu vjerojatno neće biti uspješni bez razvoja metoda za kontrolu hitridiomikoze u divljini.<ref name="BeckerEtAl2012">{{cite journal|last1=Becker|first1=Matthew H.|last2=Harris|first2=Reid N.|last3=Minbiole|first3=Kevin P. C.|last4=Schwantes|first4=Christian R.|last5=Rollins-Smith|first5=Louise A.|last6=Reinert|first6=Laura K.|last7=Brucker|first7=Robert M.|last8=Domangue|first8=Rickie J.|last9=Gratwicke|first9=Brian |year=2012 |title=Towards a better understanding of the use of probiotics for preventing chytridiomycosis in Panamanian golden frogs |journal=EcoHealth |volume=8 |issue=4 |pages=501–506 |doi=10.1007/s10393-012-0743-0|pmid=22328095|s2cid=8609071}}</ref> Istraživači su eksperimentirali sa upotrebom ''[[Janthinobacterium lividum]]'' za kontrolu temperature kože u nadi da će to spriječiti gljivičnu infekciju. U ranoj fazi se činilo da je taj zaštitni tretman uspješan, ali bi žabe počele ugibjati nakon dvije sedmice.<ref name="BeckerEtAl2012"/> Korištene su i druge metode za očuvanje, sa fokusom na fenotipsku i genetsku podudarnost. Istraživači su označili ''A. varius'' i ''A. zeteki'' kao odvojene vrste, ali se teško razaznaju na osnovu fizičkih karakteristika, pa je za to bolje koristiti mitohondrijsku DNK.<ref name=" Richards Knowles"/> == U kulturi == Panamska zlatna žaba je svojevrsni nacionalni simbol i javlja se na listićima državne lutrije i u lokalnoj [[mitologija|mitologiji]]. Smatra se da se pretvori u zlato kada ugine, te da donosi sreću onima koji imaju dovoljno sreće da ju ugledaju.<ref name="Poole2008"/> To vjerovanje potiče od zlatnih i glinenih talismana (huaka) koje su rezbarili predkolumbovski domorodački narodi i koji podsjećaju na zlatnu žabu.<ref>Zippel, K. C., Ibanez D., R., Lindquist, E. D., Richards, C. L., Jaramillo A., C. A., & Griffith, E. J. (2006). [https://www.rzlab.pitt.edu/Publications/Zippel-et-al-2006.pdf "Conservation implications of taxonomically revising the Panamanian golden frogs/Implicaciones en la conservacion de las ranas doradas de panama, asociadas con su revision taxonomica"]. ''Herpetotropicos: Tropical Amphibians & Reptiles'', 3(1), 29+.</ref> Panamska vlada je 2010. godine usvojila zakon kojim se 14. august obilježava kao "Nacionalni dan zlatne žabe". Glavni događaj proslave obilježava se svake godine paradom ulicama El Valle de Anton i izložbom panamskih zlatnih žaba u Centru za zaštitu vodozemaca El Valle u zoološkom vrtu El Nispero u El Valleu.<ref name="Panama Amphibian Rescue and Conservation Project">[https://web.archive.org/web/20200211091237/http://amphibianrescue.org/2010/08/14/happy-first-annual-national-golden-frog-day/ Happy First Annual National Golden Frog Day!] Panama Amphibian Rescue and Conservation Project, 2010 Accessed September 28, 2010</ref> Domoroci iz panamskih prašuma također već vijekovima koriste veoma otrovnu kožu te žabe kao otrov za strijele.<ref name=Science>{{cite journal|last1=Fuhrman|first1=F. A.|last2=Fuhrman|first2=G. J.|last3=Mosher|first3=H. S.|title=Toxin from skin of frogs of the genus ''Atelopus'': Differentiation from dendrobatid toxins|journal=Science|date=29 September 1969|volume=169|issue=3900|pages=1376–1377|doi=10.1126/science.165.3900.1376|pmid=5807965|bibcode=1969Sci...165.1376F|s2cid=41245748}}</ref> == Povezano == * [[Smanjenje populacije vodozemaca]] * [[Holocensko masovno izumiranje]] * ''[[Ecnomiohyla rabborum]]'' == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjske poveznice == {{Commons}} {{Wikispecies|Atelopus zeteki}} * [https://readnational.com/national-animal-of-panama/ Panamska žaba] * [https://web.archive.org/web/20070328061117/http://www.stlzoo.org/animals/abouttheanimals/amphibians/frogsandtoads/panamaniangoldenfrog.htm Zoološki vrt u St. Louisu] * [https://web.archive.org/web/20080630022824/http://nationalzoo.si.edu/Animals/ReptilesAmphibians/NewsEvents/golden_frog.cfm Nacionalni zoološki park] * [https://web.archive.org/web/20080306013514/http://www.ranadorada.org/species-info.html Projekat zlatna žaba], informacije o vrsti * [https://web.archive.org/web/20060928132128/https://www.houstonzoo.org/Animal/viewAnimalDetail.asp?scriptaction=showanimal&Animal_Preview_Flag=0&animal_ID=58 Zoološki vrt u Houstonu] * [https://www.discoverlife.org/mp/20q?search=Atelopus+zeteki Web stranica Discover Life: Atelopus zeteki] * [https://web.archive.org/web/20080605041155/http://pick14.pick.uga.edu/mp/20q?guide=Anura_Panama Web stranica Discover Life: Alat sa ID-jem vrste] * [https://web.archive.org/web/20080605140445/http://www.globalamphibians.org/servlet/GAA?searchName=Atelopus+zeteki Globalna procjena vodozemaca, ''Atelopus zeteki'' - zlatna strijelasta otrovna žaba, zlatna žaba, panamska zlatna žaba, Zetekova zlatna žaba] * [https://web.archive.org/web/20081206130447/http://www.bobbyrica.com/2008/11/11/panamas-golden-frogs/ Opis panamske zlatne žabe] Turistički vodič za atrakcije Paname {{Taxonbar|from=Q2048914}} {{Authority control}} [[Kategorija:Žabe]] [[Kategorija:Fauna Paname]] [[Kategorija:Endemske vrste]] mwnfayhuvxdytuq2y5gp5pmwi3ixydo 4 4727205 42716152 42716048 2026-11-03T23:01:19Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike Mjeseca Azije 2026. 42716152 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-11-04 00:01 CET <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! korisnik |- | 1. | [[Shisshin Sasori TOUR 2025 Tornado in Budokan]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 2. | [[Ashidematoi]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] 4c7fjucv93x02lqjaxe5omabi9yz50p 0 4727243 42716112 42716040 2026-11-03T17:37:46Z Duma 16555 /* Literatura */ 42716112 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] U [[zoologija|zoologiji]], '''homeotermne''', '''homotermne''' ili '''homoiotermne životinje''' (od starogrčkog ὁμοῖος ''homoîos'' "sličan" i θερμός ''thermós'' "topao") su one životinje ([[ptice]] i [[sisari]]) koje mogu održavati [[Telesna temperatura|temperaturu svog tijela]] na konstantnoj vrijednost, neovisno o temperaturi okoline. Prelazak iz homeotermije u [[poikiloterm]]iju ponekad je postepen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Stvaranje toplote omogućava veću neovisnost od vremenskih uvjeta, ali povećava potrošnju energije. Nadalje, zbog potrebe da se dozvoli samo neophodna količina gubitka toplote, varijacije u anatomskoj strukturi su ograničene ([[Bergmannovo pravilo]]). == Regulacija tjelesne temperature == I kod ptica i kod sisara, tjelesna temperatura toplokrvnih životinja postiže se metaboličkom aktivnošću. To utječe na [[bazalni metabolizam]], koji je znatno viši nego kod hladnokrvnih ([[poikiloterm]]nih ili [[ektoterm]]nih) životinja. [[Termoreceptor]]i u koži i neuroni osjetljivi na temperaturu u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] djeluju na centar za obradu temperature u [[hipotalamus]]u, koji upravlja povećanjem ili smanjenjem tjelesne temperature kada postoje odstupanja od normalnih razina. === Snižavanje tjelesne temperature === Kada je temperatura jezgra tijela previsoka, toplota se može raspršivati ​​na različite načine. To se često dešava isparavanjem vode - na primjer, [[znojenje]]m kod ljudi, dahtanjem kod pasa ili lizanjem krzna kod mačaka. Velika površina tijela koja je dobro snabdijevana krvlju kada je to potrebno također može poslužiti za raspršivanje toplote, kao što je slučaj sa ušima [[afrički slon|afričkih slonova]]. === Povećanje tjelesne temperature === Kada temperatura jezgre tijela padne prenisko, metabolizam se povećava; čest primjer je [[tremor|drhtanje]], koje povećava metabolizam [[mišić]]a. [[Mikrovibracije]] su često dovoljne za stvaranje malih količina topline. Nadalje, [[dojenče|novorođeni sisari]] i sve životinje koje [[hibernacija|hiberniraju]] posjeduju veće količine [[Tamno masno tkivo|smeđeg masnog tkiva]] za direktnu [[termogeneza|termogenezu]] iz [[Adipozno tkivo|uskladištene masti]]. === Termička izolacija === Toplokrvne životinje većinom posjeduju različite oblike toplotne izolacije, od smanjenog protoka krvi do izolacijskog [[hipoderma|potkožnog masnog tkiva]], kao i izolacijske zračne slojeve u [[pero|perju]] i [[dlaka|dlaci]]. * Kod ptica, zrak zarobljen u perju, posebno u [[paperje|paperju]], pruža toplotnu izolaciju. * Kod kopnenih sisara, zrak zarobljen u [[krzno|krznu]] djeluje kao izolacija; veoma uvijene dlake [[vuna|vune]] naročito mogu zatvoriti velike količine zraka. * Vodeni sisari i ptice posjeduju izolacijski sloj u vidu mjehurića [[adipozno tkivo|masti]] ispod kože, budući da dlaka i perje većinom gube svoj izolacijski sloj zraka u vodi. * Kod nekih izumrlih vrsta [[dinosaur]]a su, pored perje, pronađeni histološki dokazi homeotermije. === Sezonske prilagodbe === Vrste sisara koje [[hibernacija|hiberniraju]] mogu sniziti temperaturu tijela za više od 10°C tokom hladnog godišnjeg doba kako bi sačuvale energiju tokom tog neaktivnog perioda. Ako su uznemirene ili budne, prekidaju hibernaciju oslobađanjem [[noradrenalin]]a i brzo se vraćaju na svoju normalnu temperaturu, trošeći značajnu količinu energije u tom procesu. [[Kolibriji]] i [[kljunaši]] su poseban slučaj, jer je njihova tjelesna temperatura podložna relativno jakim fluktuacijama. == Ograničenja == Nasuprot tome, [[medonosne pčele]], koje kolektivno održavaju temperaturu legla svoje košnice na konstantnih 35°C, nisu toplokrvne životinje. Pojedinačni insekt nije sposoban za to; samo čitava kolonija zajedno može održavati ovu temperaturu. Jedna pčela postaje kruta i ugiba na temperaturi od 10°C. [[File:Wiki snake eats mouse.jpg|mini|[[termografija|Termografska]] slika zmije (gmizavca, hladnokrvnog) dok jede miša (sisara, toplokrvnog).]] Veliki leteći [[insekti]], [[gmizavci]], [[vodozemci]] i [[ribe]] su svi [[poikiloterm]]ni, što znači da im tjelesna temperatura nije konstantna, već odgovara temperaturi okoline. Tokom hladne sezone ulaze u [[brumacija|stanje tromosti]], a njihov metabolizam nije reguliran [[hipotalamus]]om tokom tog perioda.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Njihova sposobnost regulacije temperature središta tijela ograničena je na ponašanja, kao što su intenzivna fizička aktivnost ili izlaganje suncu, što ih u određenoj mjeri zagrijava. Međutim, [[tuna]], neke ajkule (''[[Alopias]]'') i [[raže]] imaju vaskularne adaptacije ([[termoregulacija|protivstrujni tok]]) u mišićima trupa koje omogućavaju najvišu moguću temperaturu središta tijela; kod [[sabljarke|sabljarki]] i pripadnika [[Lampriformes]], mozak se snabdijeva krvlju koju zagrijavaju mišići. S druge strane, kod dubokomorskih riba tjelesna temperatura ostaje konstantna na 4°C, ali to je isključivo zbog konstantne temperature okoline, zbog čega ni one nisu homeotermne, već poikilotermne. Relativno je nepoznato da postoje biljke, poput ''[[Symplocarpus foetidus]]'' i drugih vrsta [[Arum|kozlaca]], koje mogu regulirati intenzitet ćelijskog disanja pri niskoj temperaturi okoline i time povećati vlastitu unutrašnju temperaturu. Cvjetni pupoljci biljaka koje rano cvjetaju mogu dostići temperaturu koja je 15 do 35°C iznad temperature okoline.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> == Prednosti == [[Enzimi]] imaju relativno uzak temperaturni raspon pri kojem je njihova efikasnost optimalna. Temperature izvan tog raspona mogu znatno smanjiti brzinu reakcije ili je potpuno zaustaviti.<ref>{{Cite journal|last1=Daniel|first1=Roy M.|last2=Peterson|first2=Michelle E.|last3=Danson|first3=Michael J.|last4=Price|first4=Nicholas C.|last5=Kelly|first5=Sharon M.|last6=Monk|first6=Colin R.|last7=Weinberg|first7=Cristina S.|last8=Oudshoorn|first8=Matthew L.|last9=Lee|first9=Charles K.|date=2010-01-15|title=The molecular basis of the effect of temperature on enzyme activity|url=http://www.biochemj.org/content/425/2/353|journal=Biochemical Journal|language=en|volume=425|issue=2|pages=353–360|doi=10.1042/BJ20091254|issn=0264-6021|pmid=19849667|hdl=10289/3552|hdl-access=free}}</ref> Živo biće s prilično konstantnom tjelesnom temperaturom stoga se može specijalizirati za enzime koji su efikasni na toj određenoj temperaturi. [[Poikiloterm]] mora ili funkcionirati znatno ispod optimalne efikasnosti većinu vremena, migrirati, hibernirati ili trošiti dodatne resurse, stvarajući širi raspon enzima kako bi pokrio širi raspon tjelesnih temperatura. Međutim, neka okruženja pružaju mnogo konstantnije temperature od drugih. Na primjer, tropi često imaju sezonske varijacije temperature koje su manje od njihovih dnevnih varijacija. Osim toga, velike vodene površine, poput [[okean]]a i vrlo velikih [[jezero|jezera]], imaju umjerene varijacije temperature. Vode ispod površine okeana su naročito stabilne u temperaturnom smislu. == Nedostaci == Budući da mnoge homeotermne životinje upotrebljavaju enzime koji su specijalizirani za uzak raspon tjelesnih temperatura, [[hipotermija]] brže dovodi do [[torpor|tromosti]] i smrti. Osim toga, homeotermija dobijena endotermijom je strategija sa visokom potrošnjom energije<ref>{{Cite journal|last1=Levesque|first1=Danielle L.|last2=Lovegrove|first2=Barry G.|date=2014-05-01|title=Increased homeothermy during reproduction in a basal placental mammal|url=https://jeb.biologists.org/content/217/9/1535|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=217|issue=9|pages=1535–1542|doi=10.1242/jeb.098848|issn=0022-0949|pmid=24501138|doi-access=free|url-access=subscription}}</ref> i mnoga okruženja će pružiti niži [[nosivi kapacitet]] za ove organizme. Po hladnom vremenu, potrošnja energije za održavanje tjelesne temperature ubrzava [[gladovanje]] i može dovesti do smrti. == Povezano == * [[Heterotermija]] * [[Gigantotermija]] == Literatura == * ''Klasifikacija životinja prema regulaciji tjelesne temperature.'' U: {{Cite book|Autor=David J. Randall, Warren Burggren, Kathleen French|Naslov=Tierphysiologie|URL=https://books.google.de/books?id=QZVL4H1yA2AC&pg=PA796&hl=de|Datum=2002|Izdavač=Georg Thieme Verlag|ISBN=978-3-13-664004-3|Stranice=789–794}} * ''Utjecaj oblika, funkcije i ponašanja na homeostatske procese.'' U: {{Cite book|Autor=Neil A. Campbell, Jane B. Reece|Naslov=Biologie – Gymnasiale Oberstufe|Izdanje=8.|Datum=2009|Izdavač=Pearson Schule|Mjesto izdavanja=München|ISBN=978-3-8273-7287-1|Stranice=527–529}} == Vanjske poveznice == * [https://www.philipphauer.de/info/bio/wechselwarm-gleichwarm/ Poređenje hladnokrvnih i toplokrvnih životinja pomoću krivulje tolerancije na temperaturu] * [https://www.ingenieur.de/technik/fachbereiche/rekorde/forscher-staunen-warmbluetiger-fisch-heizkreislauf/ Istraživači su zadivljeni: Toplokrvne ribe imaju sistem grijanja] == Reference == <references /> [[Kategorija:Termoregulacija]] 9bpi7ykf6u20dgspndm4ks73uzjgz0j 0 4727254 42716080 2026-11-03T14:17:50Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Ling tosite sigure]] 42716080 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ling tosite sigure]] or7e3giz765xk8j16ws3199jq7jh4h7 6 4727255 42716083 2026-11-03T15:16:03Z Edgar Allan Poe 29250 {{Infoslika |Opis= Omot singla "[[アシデマトイ]]" |Izvor= https://www.15th.tkofficial.jp |Datum=3. studenog 2026. (postavljeno na sh.wiki) |Autor= Autorsko pravo: Sony MRA |Objašnjenje= Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici omota glazbenog albuma u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava prava autora odnosno vlasnika autorskih prava da prodaje albume; # slika se ne... 42716083 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Omot singla "[[アシデマトイ]]" |Izvor= https://www.15th.tkofficial.jp |Datum=3. studenog 2026. (postavljeno na sh.wiki) |Autor= Autorsko pravo: Sony MRA |Objašnjenje= Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici omota glazbenog albuma u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava prava autora odnosno vlasnika autorskih prava da prodaje albume; # slika se ne može koristiti za proizvodnju ilegalnih kopija albuma; # slika ilustrira temu članka "[[アシデマトイ]]"; # ne postoji zamjenska slika koja se može slobodno koristiti; }} == Licenciranje == {{Omot albuma}} tgyj7v6eunl4vxnjt81wd5nhpya0g48 0 4727256 42716084 2026-11-03T15:16:33Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Single | Naziv = アシデマトイ | Omot = Tk ashidematoi.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[TK from 凛として時雨]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[4. studenog]] [[2026.]] | Format = [[digitalni download]] | Snimanje = | Žanr = [[post-hardcore]] | Trajanje =... 42716084 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = アシデマトイ | Omot = Tk ashidematoi.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[TK from 凛として時雨]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[4. studenog]] [[2026.]] | Format = [[digitalni download]] | Snimanje = | Žanr = [[post-hardcore]] | Trajanje = 5:30 {{small|(pjesma)}} | Label = | Tekst = [[TK from 凛として時雨]] | Kompozitor = [[TK from 凛として時雨]] | Produkcija = | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Chronology = [[TK from 凛として時雨]] | Prethodni = "[[UN-APEX]]"<br>{{small|(2025)}} | Ovaj singl = "'''アシデマトイ'''"<br>{{small|(2026)}} | Naredni singl = "—"<br>{{small|(—)}} | Misc = <!-- {{Muzički primjer |Type = single |primjer = TK from 凛として時雨 - UN-APEX.ogg |title = UN-APEX }} {{Extra album cover | Upper caption = 【初回生産限定盤】 izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (limited).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = }} {{Extra album cover | Upper caption = Digitalno izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (digital).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = }} --> }} {{nihongo|"'''アシデマトイ'''"|アシデマトイ|Ashidematoi|extra=[[srpskohrvatski]]: "Teret"}} je [[singl]] što ga je izdao [[TK from 凛として時雨]], a premijerno je objavljen kao digitalno izdanje [[4. studenog]] [[2026.]] godine u izdanju [[Sony Music|Sonyja]]. "アシデマトイ" je objavljen kao komemorativni singl povodom 15. obljetnice [[TK from 凛として時雨|TK-jeve]] solo karijere, koja je započela [[2011.]] godine, paralelno s radom u bendu [[凛として時雨]]. Tijekom [[2026.]] godine, TK je imao niz aktivnosti povezanih uz 15. obljetnicu. Otvorena je posebna web stranica povodom proslave 15. obljetnice,<ref name="Off">[https://www.15th.tkofficial.jp 15th.tkofficial.jp]</ref> na kojoj su fanovi tijekom proljeća (od [[27. travnja]] do [[27. svibnja]]) mogli glasovati za sadržaj posebne playliste naslova ''The Best of Portraits [Thrill / Still] - 15th Anniversary Collection'', koja je u konačnici sadržavala 40 TK-jevih pjesama organiziranih u dvije tematske skupine, pjesme koje izazivaju "uzbuđenje" ("Thrill") i pjesme koje dovode do "smirenja" ("Still").<ref name="Off"/> U sklopu obilježavanja obljetnice održana je i svjetska turneja naslova ''WORLD TOUR 2026'', koja je uključivala nastupe u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Japan]]u, a kulminacija je bila koncert u [[Tokyo|tokijskoj]] dvorani [[Nippon Budōkan]] [[27. prosinca]] [[2026.]], točno godinu dana nakon velikog koncerta što ga je [[凛として時雨]] održao u toj istoj dvorani, a koji je kasnije objavljen kao [[video album]] [[失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan|失神蠍 ''TOUR 2025 Tornado in Budokan'']] tijekom [[2026.]] godine. "アシデマトイ" je uz to bio i TK-jev jubilarni 15. singl, objavljen godinu i pol dana nakon prethodnog singla "[[UN-APEX]]", koji je bio odjavna pjesma za drugu sezonu animea ''[[Solo Leveling]]''. Pjesma je opisana kao rezultat petnaestogodišnjih "borbi" s kojima se TK suočavao, a uključuje složeni ansambl s gudalima i [[Koto (instrument)|kotom]], koji je svirao LEO. TK je izlazak singla popratio komentarom: "''I ja i ti smo teret, i tvoj instinkt i moje misli su teret. Pa ipak, molimo za vlastiti život. Ili smo zaljubljeni u taj isti život?''". == Popis pjesama == {{Tracklist | collapsed = | headline = | extra_column = | total_length = | all_music = [[TK from 凛として時雨]] | writing_credits = | lyrics_credits = | music_credits = | title1 = アシデマトイ | note1 = Ashidematoi | writer1 = | lyrics1 = | music1 = | extra1 = | length1 = 5:30 }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.sigure.jp/disco/ Diskografija] {{TK from 凛として時雨}} {{Authority control}} [[Kategorija:TK from 凛として時雨]] [[Kategorija:Singlice 2026.]] tq72usama11tbxmooesxc5cyg634pcx 42716086 42716084 2026-11-03T15:21:43Z Edgar Allan Poe 29250 42716086 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = アシデマトイ | Omot = Tk ashidematoi.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[TK from 凛として時雨]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[4. studenog]] [[2026.]] | Format = [[digitalni download]] | Snimanje = | Žanr = [[post-hardcore]] | Trajanje = 5:30 {{small|(pjesma)}} | Label = | Tekst = [[TK from 凛として時雨]] | Kompozitor = [[TK from 凛として時雨]] | Produkcija = | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Chronology = [[TK from 凛として時雨]] | Prethodni = "[[UN-APEX]]"<br>{{small|(2025)}} | Ovaj singl = "'''アシデマトイ'''"<br>{{small|(2026)}} | Naredni singl = "—"<br>{{small|(—)}} | Misc = <!-- {{Muzički primjer |Type = single |primjer = TK from 凛として時雨 - UN-APEX.ogg |title = UN-APEX }} {{Extra album cover | Upper caption = 【初回生産限定盤】 izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (limited).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = }} {{Extra album cover | Upper caption = Digitalno izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (digital).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = }} --> }} {{nihongo|"'''アシデマトイ'''"|アシデマトイ|Ashidematoi|extra=[[srpskohrvatski]]: "Teret"}} je [[singl]] što ga je izdao [[TK from 凛として時雨]], a premijerno je objavljen kao digitalno izdanje [[4. studenog]] [[2026.]] godine u izdanju [[Sony Music|Sonyja]]. "アシデマトイ" je objavljen kao komemorativni singl povodom 15. obljetnice [[TK from 凛として時雨|TK-jeve]] solo karijere, koja je započela [[2011.]] godine, paralelno s radom u bendu [[凛として時雨]]. Tijekom [[2026.]] godine, TK je imao niz aktivnosti povezanih uz 15. obljetnicu. Otvorena je posebna web stranica povodom proslave 15. obljetnice,<ref name="Off">[https://www.15th.tkofficial.jp 15th.tkofficial.jp]</ref> na kojoj su fanovi tijekom proljeća (od [[27. travnja]] do [[27. svibnja]]) mogli glasovati za sadržaj posebne playliste naslova ''The Best of Portraits [Thrill / Still] - 15th Anniversary Collection'', koja je u konačnici sadržavala 40 TK-jevih pjesama organiziranih u dvije tematske skupine, pjesme koje izazivaju "uzbuđenje" ("Thrill") i pjesme koje dovode do "smirenja" ("Still").<ref name="Off"/> U sklopu obilježavanja obljetnice održana je i svjetska turneja naslova ''WORLD TOUR 2026'', koja je uključivala nastupe u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Japan]]u, a kulminacija je bila koncert u [[Tokyo|tokijskoj]] dvorani [[Nippon Budōkan]] [[27. prosinca]] [[2026.]], točno godinu dana nakon velikog koncerta što ga je [[凛として時雨]] održao u toj istoj dvorani, a koji je kasnije objavljen kao [[video album]] [[失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan|失神蠍 ''TOUR 2025 Tornado in Budokan'']] tijekom [[2026.]] godine. "アシデマトイ" je uz to bio i TK-jev jubilarni 15. singl, objavljen godinu i pol dana nakon prethodnog singla "[[UN-APEX]]", koji je bio odjavna pjesma za drugu sezonu animea ''[[Solo Leveling]]''. Pjesma je opisana kao rezultat petnaestogodišnjih "borbi" s kojima se TK suočavao, a uključuje složeni ansambl s gudalima i [[Koto (instrument)|kotom]], koji je svirao LEO.<ref name=":1">{{Cite web |date=2026-10-28 |title=TK from 凛として時雨、新曲「アシデマトイ」11/4配信リリース決定。ジャケット公開 |url=https://en.skream.jp/news/2026/10/tk_from_rintoshiteshigure_ashidematoi.php |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=SKREAM! |language=jp}}</ref><ref>{{Cite web |date=2016-10-28 |title=TK from 凛として時雨 新曲「アシデマトイ」を11月4日に配信リリース決定＆ジャケット公開。 |url=https://www.sonymusic.co.jp/artist/lingtositesigure/info/587691 |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=Sony Music |language=jp}}</ref> TK je izlazak singla popratio komentarom: "''I ja i ti smo teret, i tvoj instinkt i moje misli su teret. Pa ipak, molimo za vlastiti život. Ili smo zaljubljeni u taj isti život?''".<ref name=":1" details="Izvorni citat: &quot;俺もお前もアシデマトイ、君の本能も僕の思考もアシデマトイ。それでも命乞いしている。それとも生命に恋をしている？&quot;" /> == Popis pjesama == {{Tracklist | collapsed = | headline = | extra_column = | total_length = | all_music = [[TK from 凛として時雨]] | writing_credits = | lyrics_credits = | music_credits = | title1 = アシデマトイ | note1 = Ashidematoi | writer1 = | lyrics1 = | music1 = | extra1 = | length1 = 5:30 }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.sigure.jp/disco/ Diskografija] {{TK from 凛として時雨}} {{Authority control}} [[Kategorija:TK from 凛として時雨]] [[Kategorija:Singlice 2026.]] 1brmllz0wlwbmvilhh9sxrgyjwdki24 42716093 42716086 2026-11-03T15:28:30Z Edgar Allan Poe 29250 42716093 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = アシデマトイ | Omot = Tk ashidematoi.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[TK from 凛として時雨]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[4. studenog]] [[2026.]] | Format = [[digitalni download]] | Snimanje = | Žanr = [[post-hardcore]] | Trajanje = 5:30 {{small|(pjesma)}} | Label = | Tekst = [[TK from 凛として時雨]] | Kompozitor = [[TK from 凛として時雨]] | Produkcija = | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Chronology = [[TK from 凛として時雨]] | Prethodni = "[[UN-APEX]]"<br>{{small|(2025)}} | Ovaj singl = "'''アシデマトイ'''"<br>{{small|(2026)}} | Naredni singl = "—"<br>{{small|(—)}} | Misc = <!-- {{Muzički primjer |Type = single |primjer = TK from 凛として時雨 - UN-APEX.ogg |title = UN-APEX }} {{Extra album cover | Upper caption = 【初回生産限定盤】 izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (limited).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = }} {{Extra album cover | Upper caption = Digitalno izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (digital).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = }} --> }} {{nihongo|"'''アシデマトイ'''"|アシデマトイ|Ashidematoi|extra=[[srpskohrvatski]]: "Teret"}} je [[singl]] što ga je izdao [[TK from 凛として時雨]], a premijerno je objavljen kao digitalno izdanje [[4. studenog]] [[2026.]] godine u izdanju [[Sony Music|Sonyja]]. "アシデマトイ" je objavljen kao komemorativni singl povodom 15. obljetnice [[TK from 凛として時雨|TK-jeve]] solo karijere, koja je započela [[2011.]] godine, paralelno s radom u bendu [[凛として時雨]]. Tijekom [[2026.]] godine, TK je imao niz aktivnosti povezanih uz 15. obljetnicu. Otvorena je posebna web stranica povodom proslave 15. obljetnice,<ref name="Off">[https://www.15th.tkofficial.jp 15th.tkofficial.jp]</ref> na kojoj su fanovi tijekom proljeća (od [[27. travnja]] do [[27. svibnja]]) mogli glasovati za sadržaj posebne playliste naslova ''The Best of Portraits [Thrill / Still] - 15th Anniversary Collection'', koja je u konačnici sadržavala 40 TK-jevih pjesama organiziranih u dvije tematske skupine, pjesme koje izazivaju "uzbuđenje" ("Thrill") i pjesme koje dovode do "smirenja" ("Still").<ref name="Off"/><ref>{{Cite web |date=2026-07-23 |title=TK from 凛として時雨、ソロ活動15周年記念しリスナー・セレクトのデジタル・ベストをプレイリストとして本日7/23リリース |url=https://skream.jp/news/2026/07/tk_from_rintoshiteshigure_best_release.php?lang_switched=true |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=SKREAM! |language=jp}}</ref> U sklopu obilježavanja obljetnice održana je i svjetska turneja naslova ''WORLD TOUR 2026'', koja je uključivala nastupe u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Japan]]u, a kulminacija je bila koncert u [[Tokyo|tokijskoj]] dvorani [[Nippon Budōkan]] [[27. prosinca]] [[2026.]],<ref>{{Cite web |date=2025-03-26 |title=TK from 凛として時雨、12/27日本武道館公演をファイナルに据えたツアー"生癖 -seiheki-"11月より開催決定 |url=https://skream.jp/news/2026/03/tk_from_rintoshiteshigure_tour_2026_seiheki.php?lang_switched=true |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=SKREAM!}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-10-09 |title=TK from 凛として時雨、日本武道館公演にsuis from ヨルシカのゲスト出演決定。初めてステージ上での共演が実現 |url=https://skream.jp/news/2026/10/tk_from_rintoshiteshigure_suis.php?lang_switched=true |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=SKREAM!}}</ref> točno godinu dana nakon velikog koncerta što ga je [[凛として時雨]] održao u toj istoj dvorani, a koji je kasnije objavljen kao [[video album]] [[失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan|失神蠍 ''TOUR 2025 Tornado in Budokan'']] tijekom [[2026.]] godine. "アシデマトイ" je uz to bio i TK-jev jubilarni 15. singl, objavljen godinu i pol dana nakon prethodnog singla "[[UN-APEX]]", koji je bio odjavna pjesma za drugu sezonu animea ''[[Solo Leveling]]''. Pjesma je opisana kao rezultat petnaestogodišnjih "borbi" s kojima se TK suočavao, a uključuje složeni ansambl s gudalima i [[Koto (instrument)|kotom]], koji je svirao LEO.<ref name=":1">{{Cite web |date=2026-10-28 |title=TK from 凛として時雨、新曲「アシデマトイ」11/4配信リリース決定。ジャケット公開 |url=https://en.skream.jp/news/2026/10/tk_from_rintoshiteshigure_ashidematoi.php |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=SKREAM! |language=jp}}</ref><ref>{{Cite web |date=2016-10-28 |title=TK from 凛として時雨 新曲「アシデマトイ」を11月4日に配信リリース決定＆ジャケット公開。 |url=https://www.sonymusic.co.jp/artist/lingtositesigure/info/587691 |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=Sony Music |language=jp}}</ref> TK je izlazak singla popratio komentarom: "''I ja i ti smo teret, i tvoj instinkt i moje misli su teret. Pa ipak, molimo za vlastiti život. Ili smo zaljubljeni u taj isti život?''".<ref name=":1" details="Izvorni citat: &quot;俺もお前もアシデマトイ、君の本能も僕の思考もアシデマトイ。それでも命乞いしている。それとも生命に恋をしている？&quot;" /> == Popis pjesama == {{Tracklist | collapsed = | headline = | extra_column = | total_length = | all_music = [[TK from 凛として時雨]] | writing_credits = | lyrics_credits = | music_credits = | title1 = アシデマトイ | note1 = Ashidematoi | writer1 = | lyrics1 = | music1 = | extra1 = | length1 = 5:30 }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.sigure.jp/disco/ Diskografija] {{TK from 凛として時雨}} {{Authority control}} [[Kategorija:TK from 凛として時雨]] [[Kategorija:Singlice 2026.]] pslmajcespkoieyi7o1zeep2m1ubgbh 42716149 42716093 2026-11-03T22:10:15Z Edgar Allan Poe 29250 42716149 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = アシデマトイ | Omot = Tk ashidematoi.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[TK from 凛として時雨]] | sa albuma = | Strana A = | Strana B = | Datum = [[4. studenog]] [[2026.]] | Format = [[digitalni download]] | Snimanje = | Žanr = [[post-hardcore]] | Trajanje = 5:36 | Label = | Tekst = [[TK from 凛として時雨]] | Kompozitor = [[TK from 凛として時雨]] | Produkcija = | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Chronology = [[TK from 凛として時雨]] | Prethodni = "[[UN-APEX]]"<br>{{small|(2025)}} | Ovaj singl = "'''アシデマトイ'''"<br>{{small|(2026)}} | Naredni singl = "—"<br>{{small|(—)}} | Misc = <!-- {{Muzički primjer |Type = single |primjer = TK from 凛として時雨 - UN-APEX.ogg |title = UN-APEX }} {{Extra album cover | Upper caption = 【初回生産限定盤】 izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (limited).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = }} {{Extra album cover | Upper caption = Digitalno izdanje | Type = | Cover = UN-APEX (digital).jpg | Alt = | Lower caption = | Border = }} --> }} {{nihongo|"'''アシデマトイ'''"|アシデマトイ|Ashidematoi|extra=[[srpskohrvatski]]: "Teret"}} je [[singl]] što ga je izdao [[TK from 凛として時雨]], a premijerno je objavljen kao digitalno izdanje [[4. studenog]] [[2026.]] godine u izdanju [[Sony Music|Sonyja]]. "アシデマトイ" je objavljen kao komemorativni singl povodom 15. obljetnice [[TK from 凛として時雨|TK-jeve]] solo karijere, koja je započela [[2011.]] godine, paralelno s radom u bendu [[凛として時雨]]. Tijekom [[2026.]] godine, TK je imao niz aktivnosti povezanih uz 15. obljetnicu. Otvorena je posebna web stranica povodom proslave 15. obljetnice,<ref name="Off">[https://www.15th.tkofficial.jp 15th.tkofficial.jp]</ref> na kojoj su fanovi tijekom proljeća (od [[27. travnja]] do [[27. svibnja]]) mogli glasovati za sadržaj posebne playliste naslova ''The Best of Portraits [Thrill / Still] - 15th Anniversary Collection'', koja je u konačnici sadržavala 40 TK-jevih pjesama organiziranih u dvije tematske skupine, pjesme koje izazivaju "uzbuđenje" ("Thrill") i pjesme koje dovode do "smirenja" ("Still").<ref name="Off"/><ref>{{Cite web |date=2026-07-23 |title=TK from 凛として時雨、ソロ活動15周年記念しリスナー・セレクトのデジタル・ベストをプレイリストとして本日7/23リリース |url=https://skream.jp/news/2026/07/tk_from_rintoshiteshigure_best_release.php?lang_switched=true |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=SKREAM! |language=jp}}</ref> U sklopu obilježavanja obljetnice održana je i svjetska turneja naslova ''WORLD TOUR 2026'', koja je uključivala nastupe u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Japan]]u, a kulminacija je bila koncert u [[Tokyo|tokijskoj]] dvorani [[Nippon Budōkan]] [[27. prosinca]] [[2026.]],<ref>{{Cite web |date=2025-03-26 |title=TK from 凛として時雨、12/27日本武道館公演をファイナルに据えたツアー"生癖 -seiheki-"11月より開催決定 |url=https://skream.jp/news/2026/03/tk_from_rintoshiteshigure_tour_2026_seiheki.php?lang_switched=true |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=SKREAM!}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-10-09 |title=TK from 凛として時雨、日本武道館公演にsuis from ヨルシカのゲスト出演決定。初めてステージ上での共演が実現 |url=https://skream.jp/news/2026/10/tk_from_rintoshiteshigure_suis.php?lang_switched=true |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=SKREAM!}}</ref> točno godinu dana nakon velikog koncerta što ga je [[凛として時雨]] održao u toj istoj dvorani, a koji je kasnije objavljen kao [[video album]] [[失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan|失神蠍 ''TOUR 2025 Tornado in Budokan'']] tijekom [[2026.]] godine. "アシデマトイ" je uz to bio i TK-jev jubilarni 15. singl, objavljen godinu i pol dana nakon prethodnog singla "[[UN-APEX]]", koji je bio odjavna pjesma za drugu sezonu animea ''[[Solo Leveling]]''. Pjesma je opisana kao rezultat petnaestogodišnjih "borbi" s kojima se TK suočavao, a uključuje složeni ansambl s gudalima i [[Koto (instrument)|kotom]], koji je svirao LEO.<ref name=":1">{{Cite web |date=2026-10-28 |title=TK from 凛として時雨、新曲「アシデマトイ」11/4配信リリース決定。ジャケット公開 |url=https://en.skream.jp/news/2026/10/tk_from_rintoshiteshigure_ashidematoi.php |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=SKREAM! |language=jp}}</ref><ref>{{Cite web |date=2016-10-28 |title=TK from 凛として時雨 新曲「アシデマトイ」を11月4日に配信リリース決定＆ジャケット公開。 |url=https://www.sonymusic.co.jp/artist/lingtositesigure/info/587691 |url-status=live |access-date=2026-11-03 |website=Sony Music |language=jp}}</ref> TK je izlazak singla popratio komentarom: "''I ja i ti smo teret, i tvoj instinkt i moje misli su teret. Pa ipak, molimo za vlastiti život. Ili smo zaljubljeni u taj isti život?''".<ref name=":1" details="Izvorni citat: &quot;俺もお前もアシデマトイ、君の本能も僕の思考もアシデマトイ。それでも命乞いしている。それとも生命に恋をしている？&quot;" /> == Popis pjesama == {{Tracklist | collapsed = | headline = | extra_column = | total_length = | all_music = [[TK from 凛として時雨]] | writing_credits = | lyrics_credits = | music_credits = | title1 = アシデマトイ | note1 = Ashidematoi | writer1 = | lyrics1 = | music1 = | extra1 = | length1 = 5:36 }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.sigure.jp/disco/ Diskografija] {{TK from 凛として時雨}} {{Authority control}} [[Kategorija:TK from 凛として時雨]] [[Kategorija:Singlice 2026.]] 08d59l68bhcwvnptimhgrqi5vuuv00m 0 4727257 42716087 2026-11-03T15:22:04Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Ashidematoi]] 42716087 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ashidematoi]] gggh38kv1uygox7a2qj351w5rq5jyo7 14 4727258 42716090 2026-11-03T15:22:28Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: __HIDDENCAT__ [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 42716090 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 54xhmhy1rovbxr5x7oephubhj7klvad 1 4727259 42716091 2026-11-03T15:22:58Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Edgar Allan Poe}} 42716091 wikitext text/x-wiki {{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Edgar Allan Poe}} 7ln3v54lxeeazze20uwbm3gmmah7vd4 2 4727260 42716130 2026-11-03T19:43:56Z Hutorok134 243551 Nova stranica: [[ar:مستخدم:Hutorok134]] [[bg:Потребител:Hutorok134]] [[bn:ব্যবহারকারী:Hutorok134]] [[ca:Usuari:Hutorok134]] [[cs:Wikipedista:Hutorok134]] [[da:Bruger:Hutorok134]] [[de:Benutzer:Hutorok134]] [[el:Χρήστης:Hutorok134]] [[en:User:Hutorok134]] [[eo:Uzanto:Hutorok134]] [[es:Usuario:Hutorok134]] [[et:Kasutaja:Hutorok134]] [[fa:کاربر:Hutorok134]] [[fi:Käyttäjä:Hutorok134]] [[fr:Utilisateur:Hutorok134]] [[he:משתמש:Hutorok134]]... 42716130 wikitext text/x-wiki [[ar:مستخدم:Hutorok134]] [[bg:Потребител:Hutorok134]] [[bn:ব্যবহারকারী:Hutorok134]] [[ca:Usuari:Hutorok134]] [[cs:Wikipedista:Hutorok134]] [[da:Bruger:Hutorok134]] [[de:Benutzer:Hutorok134]] [[el:Χρήστης:Hutorok134]] [[en:User:Hutorok134]] [[eo:Uzanto:Hutorok134]] [[es:Usuario:Hutorok134]] [[et:Kasutaja:Hutorok134]] [[fa:کاربر:Hutorok134]] [[fi:Käyttäjä:Hutorok134]] [[fr:Utilisateur:Hutorok134]] [[he:משתמש:Hutorok134]] [[hi:सदस्य:Hutorok134]] [[hr:Suradnik:Hutorok134]] [[hu:Szerkesztő:Hutorok134]] [[id:Pengguna:Hutorok134]] [[it:Utente:Hutorok134]] [[ja:利用者:Hutorok134]] [[ko:사용자:Hutorok134]] [[lt:Naudotojas:Hutorok134]] [[lv:Dalībnieks:Hutorok134]] [[ms:Pengguna:Hutorok134]] [[nl:Gebruiker:Hutorok134]] [[no:Bruker:Hutorok134]] [[pl:Wikipedysta:Hutorok134]] [[pt:Usuário:Hutorok134]] [[ro:Utilizator:Hutorok134]] [[ru:Участник:Hutorok134]] [[simple:User:Hutorok134]] [[sk:Redaktor:Hutorok134]] [[sl:Uporabnik:Hutorok134]] [[sr:Корисник:Hutorok134]] [[sv:Användare:Hutorok134]] [[sw:Mtumiaji:Hutorok134]] [[th:ผู้ใช้:Hutorok134]] [[tr:Kullanıcı:Hutorok134]] [[uk:Користувач:Hutorok134]] [[ur:صارف:Hutorok134]] [[vi:Thành viên:Hutorok134]] [[zh:User:Hutorok134]] {{Babel|ru|en-4|sh-0}} (Nalog je aktivniji na [https://en.wikipedia.org/wiki/User:Hutorok134 engleskoj Vikipediji]) [[Korisnik:Hutorok134/igralište|Igralište]] [[Posebno:Moja stranica|Dom]] k0ve9ro9qvlt9sjwoq1618p9rikrdqa 2 4727261 42716132 2026-11-03T19:51:24Z Hutorok134 243551 Nova stranica: [[ar:مستخدم:Hutorok134/ملعب]] [[bg:Потребител:Hutorok134/Пясъчник]] [[bn:ব্যবহারকারী:Hutorok134/খেলাঘর]] [[ca:Usuari:Hutorok134/proves]] [[cs:Wikipedista:Hutorok134/Pískoviště]] [[da:Bruger:Hutorok134/sandkasse]] [[de:Benutzer:Hutorok134/Spielwiese]] [[el:Χρήστης:Hutorok134/πρόχειρο]] [[en:User:Hutorok134/sandbox]] [[eo:Uzanto:Hutorok134/provejo]] [[es:Usuario:Hutorok134/Taller]] et:Kasutaja:Hut... 42716132 wikitext text/x-wiki [[ar:مستخدم:Hutorok134/ملعب]] [[bg:Потребител:Hutorok134/Пясъчник]] [[bn:ব্যবহারকারী:Hutorok134/খেলাঘর]] [[ca:Usuari:Hutorok134/proves]] [[cs:Wikipedista:Hutorok134/Pískoviště]] [[da:Bruger:Hutorok134/sandkasse]] [[de:Benutzer:Hutorok134/Spielwiese]] [[el:Χρήστης:Hutorok134/πρόχειρο]] [[en:User:Hutorok134/sandbox]] [[eo:Uzanto:Hutorok134/provejo]] [[es:Usuario:Hutorok134/Taller]] [[et:Kasutaja:Hutorok134/liivakast]] [[fa:کاربر:Hutorok134/صفحه تمرین]] [[fi:Käyttäjä:Hutorok134/Hiekkalaatikko]] [[fr:Utilisateur:Hutorok134/Brouillon]] [[he:משתמש:Hutorok134/טיוטה]] [[hi:सदस्य:Hutorok134/प्रयोगपृष्ठ]] [[hr:Suradnik:Hutorok134/Stranica za vježbanje]] [[hu:Szerkesztő:Hutorok134/próbalap]] [[id:Pengguna:Hutorok134/Bak pasir]] [[it:Utente:Hutorok134/Sandbox]] [[ja:利用者:Hutorok134/sandbox]] [[ko:사용자:Hutorok134/연습장]] [[lt:Naudotojas:Hutorok134/juodraštis]] [[lv:Dalībnieks:Hutorok134/Smilšu kaste]] [[ms:Pengguna:Hutorok134/Kotak pasir]] [[nl:Gebruiker:Hutorok134/Kladblok]] [[no:Bruker:Hutorok134/sandkasse]] [[pl:Wikipedysta:Hutorok134/brudnopis]] [[pt:Usuário:Hutorok134/Testes]] [[ro:Utilizator:Hutorok134/teste]] [[ru:Участник:Hutorok134/Черновик]] [[simple:User:Hutorok134/sandbox]] [[sk:Redaktor:Hutorok134/pieskovisko]] [[sl:Uporabnik:Hutorok134/peskovnik]] [[sr:Корисник:Hutorok134/песак]] [[sv:Användare:Hutorok134/sandlåda]] [[sw:Mtumiaji:Hutorok134/ukurasa wa majaribio]] [[th:ผู้ใช้:Hutorok134/ทดลองเขียน]] [[tr:Kullanıcı:Hutorok134/deneme tahtası]] [[uk:Користувач:Hutorok134/Чернетка]] [[ur:صارف:Hutorok134/تختۂ مشق]] [[vi:Thành viên:Hutorok134/nháp]] [[zh:User:Hutorok134/沙盒]] Igralište b7vue2wzvlnwlc8up5pqoyexzfm8jaj 10 4727262 42716177 2026-11-04T01:05:51Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Dendrobates |parent=Dendrobatinae |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42716177 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Dendrobates |parent=Dendrobatinae |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} cj80v1d03kl1p0ti4p6syo8jat5gotx 10 4727263 42716178 2026-11-04T01:06:25Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subfamilia |link=Dendrobatinae |parent=Dendrobatidae |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42716178 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subfamilia |link=Dendrobatinae |parent=Dendrobatidae |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 77ydb5yl3w1umzxl8e5jbxrp7a455wt 10 4727264 42716180 2026-11-04T01:09:46Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Atelopus |parent=Bufonidae |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42716180 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Atelopus |parent=Bufonidae |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 7h3hh5z622qu2nzgt6zf89giky5vwv1 0 4727265 42716207 2026-11-04T07:55:09Z Akul59 131397 Nova stranica: {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Vyšná Slaná |originalni_naziv = Vyšná Slaná |slika = VyšnáSlaná6.jpg |opis_slike = Evangelička crkva |grb = |gradska_zastava = Vysna slana-roznava-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Rožňava (okrug)|Rožňava]] |nadm visina = 482<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.stati... 42716207 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Vyšná Slaná |originalni_naziv = Vyšná Slaná |slika = VyšnáSlaná6.jpg |opis_slike = Evangelička crkva |grb = |gradska_zastava = Vysna slana-roznava-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Rožňava (okrug)|Rožňava]] |nadm visina = 482<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-11-04}}</ref> |poštanski_kod = 049 26<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 58<ref name="base" /> |registarska_oznaka = RV |gšir = 48.785833 |gduž = 20.316667 }} '''Vyšná Slaná''' je naseljeno mjesto u [[Rožňava (okrug)|okrugu Rožňava]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2025. godine naselje je imalo 413 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web | url = https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk | title = Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language = sk |date = | website=www.statistics.sk | author= Statistički zavod Republike Slovačke | accessdate = 2026-11-04}}</ref> }} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Vyšná Slaná}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Rožňava}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Rožňava]] [[Kategorija:Košički kraj]] p3b0apqhmt5cdus294mlgwx54jnagoq