Wikipedia tswiki https://ts.wikipedia.org/wiki/Tlukankulu MediaWiki 1.47.0-wmf.9 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Xikipa 0 7790 41741 41133 2026-07-04T00:54:33Z InternetArchiveBot 7881 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 41741 wikitext text/x-wiki Xikipa i lapi leri rungiwaka leswaku munhu a kota ku ambala ni buruku kumbe xikete swiya hiku munhu loyi i wa rimbewu muni naswona munhu ange fambi anga mbalangi xikipa.<ref>{{Cite web|title=Top Looks - Clipkulture|url=https://clipkulture.com/category/top-looks/|date=2026-01-26|access-date=2026-02-28|language=en-US}}</ref> Xikipa i rito ra Xitsonga leri vulaka shirt kumbe T-shirt. Rito leri ri tirhisiwa ngopfu eka vutomi bya siku ni siku, hikuva swiambalo i xiphemu xa nkoka xa vutomi bya munhu. Loko munhu a vulavula hi xikipa, u vulavula hi swiambalo leswi nga ehenhla ka miri.Nkoka wa xikipa eka vutomi bya vutsonga.<ref>{{Cite web|date=2022-02-21|title=Opinion: The Psychological Benefits of Fashion|url=https://tartan.gordon.edu/the-psychological-benefits-of-fashion/|access-date=2026-02-28|language=en-US}}</ref> Eka ndhavuko wa [[Vatsonga]], swiambalo a swi ri xiphemu xa ku kombisa ku hlonipha, ku basa, ni ku xixima vanhu. Ku ambala xikipa swi kombisa leswaku munhu u lunghelekile ku hlangana ni van'wana. Ku thela ku va ni nhlamuselo ya mfuwo, hikuva ku hlawula xikipa xo saseka swi kombisa ku tirha kahle ni kurandza ku basa.xikipa eka tinhuvuta mincino.eka risimu ra gab wa marimba leri nge.<ref>{{Cite web|title=Search results for: 'Tsonga t-shirts'|url=https://www.africafashionhouse.com/catalogsearch/result/index/?cat=4&q=Tsonga+t-shirts|access-date=2026-02-28|website=www.africafashionhouse.com}}</ref> Hluvula Xikipa, rito leri ri tirhisa nhlamuselo ya metaphoric. Ku "hlawula xikipa" swi kombisa ku ntshunxeka, ku tsaka, ni ku tsutsuma hi ku rhandza vutomi. Leswi swi kombisa ndlela leyi Vatsonga va endlaka mincino ni ku tsaka hi ku tirhisa marito ya vutomi bya siku ni siku.<ref>{{Cite web|last=Magazine|first=Keyaka|date=2025-05-21|title=The beauty of Xitsonga culture through the lens of Ntshovelo Chauke|url=https://keyakamagazine.ul.ac.za/the-beauty-of-xitsonga-culture-through-the-lens-of-ntshovelo-chauke/|access-date=2026-02-28|website=Keyaka Magazine|language=en-US|archive-date=2025-10-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20251006070219/https://keyakamagazine.ul.ac.za/the-beauty-of-xitsonga-culture-through-the-lens-of-ntshovelo-chauke/|dead-url=yes}}</ref> == swihlovo leswi tirhisiweke == <references /> s7e4ggjj1il0v943jvxmv5supcib4xb Zollie Malindi 0 7924 41742 2026-07-04T11:06:50Z Maraduzi02 11486 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357242153|Zollie Malindi]]" 41742 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu. Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zolile u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zolile a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni. Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zolile Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Swikombo == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} [[Category:1924 births]] l6x8k5fuzj17edv7skhu3fxuev2lgpm 41743 41742 2026-07-04T11:09:31Z Maraduzi02 11486 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357242153|Zollie Malindi]]" 41743 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu. Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni. Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Swikombo == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} [[Category:1924 births]] avh4rtmk22yylcit64halkg6u5icyo4