Wikipedia tswiki https://ts.wikipedia.org/wiki/Tlukankulu MediaWiki 1.47.0-wmf.9 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Zollie Malindi 0 7924 41744 41743 2026-07-04T13:57:48Z Maraduzi02 11486 Added citations 41744 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Swikombo == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} [[Category:1924 births]] pw8hu5sf53op1o0nwu7nx95fol1tvb0 41745 41744 2026-07-04T13:59:37Z Maraduzi02 11486 41745 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Swikombo == [[Category:1924 births]] qdkjn51oou0rcwicitk4emzlex9n98y 41746 41745 2026-07-04T14:05:40Z Maraduzi02 11486 /* Swihloco leswi tirhisiweke*/ 41746 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Tirheferense == [[Category:1924 births]] 3uof7sauv9eqr39wo3pusgmq90z7wwu 41747 41746 2026-07-04T14:06:52Z Maraduzi02 11486 /* Swihlovo leswi tirhisiweke */ 41747 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Swihloco leswi tirhisiweke == [[Category:1924 births]] 2q4b5psrjxlz2tqq3hjezbhn4sdtvla 41748 41747 2026-07-04T14:07:24Z Maraduzi02 11486 /* Swihlovo leswi tirhisiweke */ 41748 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Swihlovo leswi tirhisiweke == [[Category:1924 births]] bu5n9waorfgbu95rtclrdrxn9rugkhk 41749 41748 2026-07-04T14:11:06Z Maraduzi02 11486 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357242153|Zollie Malindi]]" 41749 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu. Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni. Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Tirheferense == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Malindi, Zollie}} [[Category:1924 births]] 98e293n55d6aod4sh8ida817zqdyau6 41750 41749 2026-07-04T14:13:13Z Maraduzi02 11486 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357242153|Zollie Malindi]]" 41750 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<nowiki><ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). </nowiki>[http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}} Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni. Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Tirheferense == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Malindi, Zollie}} [[Category:1924 births]] bgmi93josp1jd3jl9z4ylixic8jm4v4 41751 41750 2026-07-04T14:15:35Z Maraduzi02 11486 /* Swihlovo leswi tirhisiweke */ 41751 wikitext text/x-wiki '''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<nowiki><ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). </nowiki>[http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}} Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni. Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi. == Swihlovo leswi tirhisiweke == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Malindi, Zollie}} [[Category:1924 births]] 2fdeu9qwbj1jdaiz7uoaag57o97sbmb