Wikipedia
tswiki
https://ts.wikipedia.org/wiki/Tlukankulu
MediaWiki 1.47.0-wmf.9
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Zollie Malindi
0
7924
41744
41743
2026-07-04T13:57:48Z
Maraduzi02
11486
Added citations
41744
wikitext
text/x-wiki
'''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi.
== Swikombo ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}
[[Category:1924 births]]
pw8hu5sf53op1o0nwu7nx95fol1tvb0
41745
41744
2026-07-04T13:59:37Z
Maraduzi02
11486
41745
wikitext
text/x-wiki
'''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi.
== Swikombo ==
[[Category:1924 births]]
qdkjn51oou0rcwicitk4emzlex9n98y
41746
41745
2026-07-04T14:05:40Z
Maraduzi02
11486
/* Swihloco leswi tirhisiweke*/
41746
wikitext
text/x-wiki
'''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi.
== Tirheferense ==
[[Category:1924 births]]
3uof7sauv9eqr39wo3pusgmq90z7wwu
41747
41746
2026-07-04T14:06:52Z
Maraduzi02
11486
/* Swihlovo leswi tirhisiweke */
41747
wikitext
text/x-wiki
'''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi.
== Swihloco leswi tirhisiweke ==
[[Category:1924 births]]
2q4b5psrjxlz2tqq3hjezbhn4sdtvla
41748
41747
2026-07-04T14:07:24Z
Maraduzi02
11486
/* Swihlovo leswi tirhisiweke */
41748
wikitext
text/x-wiki
'''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). [http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, The Struggle was my Life: The Life Journey of Zollie Malindi. University of the Western Cape in Association with Diana Ferrus Publishers.</ref> Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba<ref>Sibeko, Archie (1996). [http://www.freedominourlifetime.org/book/bio]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Freedom in our lifetime. Indicator Press, Durban.</ref> loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni.<ref>Zollie Malindi. [http://www.zolliemalindi1924-2008.org/bios]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Retrieved on 29 October 2010 from [https://web.archive.org/web/20080706122503/http://www.sahistory.org.za/pages/people/bios/malindi-z.html]</ref> Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi.
== Swihlovo leswi tirhisiweke ==
[[Category:1924 births]]
bu5n9waorfgbu95rtclrdrxn9rugkhk
41749
41748
2026-07-04T14:11:06Z
Maraduzi02
11486
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357242153|Zollie Malindi]]"
41749
wikitext
text/x-wiki
'''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu. Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni. Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi.
== Tirheferense ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Malindi, Zollie}}
[[Category:1924 births]]
98e293n55d6aod4sh8ida817zqdyau6
41750
41749
2026-07-04T14:13:13Z
Maraduzi02
11486
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357242153|Zollie Malindi]]"
41750
wikitext
text/x-wiki
'''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<nowiki><ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). </nowiki>[http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}} Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni. Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi.
== Tirheferense ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Malindi, Zollie}}
[[Category:1924 births]]
bgmi93josp1jd3jl9z4ylixic8jm4v4
41751
41750
2026-07-04T14:15:35Z
Maraduzi02
11486
/* Swihlovo leswi tirhisiweke */
41751
wikitext
text/x-wiki
'''Zollie Malindi''' (1924 – 21 Dzivamisoko 2008) a a ri muyimeri wa nhlangano wa vatirhi wa Afrika Dzonga na mulweri wo lwisana na xihlawuhlawu.<nowiki><ref>Combrinck, Theodrore & Hirschsohn, Philip (2006). </nowiki>[http://www.fromgqogqoratoliberation.org/book/2006]{{dead link|date=July 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}} Riendzo ra yena ra vutomi ri sungule eximutanini lexitsongo xa [[Gqogqora]], ekusuhi na Tsomo eka khale ka Transkei. Loko a ha kula, Zollie u sungule ku xiya ku hambanisiwa ka tinxaka ta vanhu. Endzhaku ka malembe, endzhaku ko heta Diploma ya yena ya Vuleteri bya Vudyondzisi, u sukile ku ya lava ntirho eCape Town; kambe emasikwini walawo a swi nga olovi eka wanuna wa Muafrika ku kuma ntirho hambiloko a ri ni xitifikheti xa xiphurofexinali. Zollie u nghenelerile swinene eka vandla ra African National Congress (ANC) na vandla ra Makhomunisi ra South African Communist Party (SACP) hi malembe ya va 1940s. Tanihi leswi swirho swa ANC swi hlohloteriweke ku joyina ti union, hi nkarhi wo koma, Zollie u joyine [[Food and Canning Workers Union]] (FAWU) laha a nga hlangana na varhangeri va tipolotiki vo fana na Oscar Mpetha na Ray Alexander. Zollie a a ri wanuna wo tiyimisela naswona a a ri murhangeri wa matimba loyi a a ri ni vukona bya matimba ni vutihlamuleri bya le henhla. Hi nkarhi wa ku yirisiwa ka ANC hi 1960, Malindi a ri President wa Xifundzhankulu xa Western Cape. Endzhaku ka ku pasisiwa ka milawu ya masiku ya 90 yo khotsiwa hi 1963, Malindi u khomiwile kutani a pfaleriwa swin’we na Looksmart Ngudle, loyi a nga munhu wo sungula ku dlayiwa a ri ekhotsweni. Emalembeni endzhaku ka ku khotsiwa ka yena, Zollie u nghenelerile swinene eka ku lwisana na xihlawuhlawu naswona endzhaku ka sweswo u vile mutsundzuxi eka xitukulwana lexintshwa xa valweri va tipolitiki lava katsaka vanhu lava dumeke va tipolitiki vo fana na khale ka Holobye wa swa Timali Trevor Manuel. Endzhaku ka nhlawulo wa 1994, Zollie u yile emahlweni a tirha tanihi xirho xa ANC, kambe rihanyo ra yena leri a ri tsanile ri n’wi sindzisile ku tshika ntirho hi nkarhi wun'we na nsati wa yena, mugingiriki [[Letitia Malindi]] . Endzhaku ka siku rin’we endzhaku ka rifu ra yena hi 2008, Zollie Malindi u nyikiwile sagwadi ra Order of Luthuli ra silivhere hi khale ka presidente wa Afrika Dzonga [[Thabo Mbeki]] ku xixima ku hoxa xandla ka yena eka minhlangano ya tiyuniyoni ta vatirhi.
== Swihlovo leswi tirhisiweke ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Malindi, Zollie}}
[[Category:1924 births]]
2fdeu9qwbj1jdaiz7uoaag57o97sbmb