Vikipedii
vepwiki
https://vep.wikipedia.org/wiki/P%C3%A4lehtpol%E2%80%99
MediaWiki 1.39.0-wmf.23
first-letter
Media
Specialine
Lodu
Kävutai
Lodu kävutajas
Vikipedii
Paginad Vikipedii
Fail
Lodu failas
MediaWiki
Lodu MediaWikiš
Šablon
Lodu šablonas
Abu
Lodu abus
Kategorii
Lodu kategorijas
TimedText
TimedText talk
Moodul
Mooduli arutelu
Tööriist
Tööriista arutelu
Tööriista määratlus
Tööriista määratluse arutelu
Piterin metropoliten
0
2163
151592
116457
2022-08-16T11:46:53Z
Motoranger
10577
formitez
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Saint Petersburg metro map RUS.png|thumb|right|250px|Linijoiden shem.]]
'''[[Piter]]in metropoliten''' ({{lang-ru|Петербургский метрополитен}}) om kahtenz' pitte da avaidusen aigan mödhe [[Nevondkundaližiden Socialistižiden Tazovaldkundoiden Ühtištuz|NSTÜ:s]] da [[Venäma]]s [[Moskvan metropoliten]]an jäl'ghe. Se oli avaitud kül'mkun 15 päiväl 1955 vodel.
Piterin metropolitenas nügüd' funkcioniruib viž linijad, teiden piduz om 113,6 km. Stancijoiden lugu — 67 (niiden keskes om 7 sirdandsol'med), 11 stancijad oma ühtenzoittud raudtestancijoidenke. Metropolitenan sistemha mülüb 74 vestibülid, 263 [[eskalator]]ad i 856 turniketad. Siš om viž ekspluatacišt i üks' kohenduz[[depo]].
2007. vodes Piterin metropoliten vedi 829,8 mln matknikoid, necen ozutajan mödhe se om 12-ndel sijal mail'mas.
Piterin metropoliten om kaikiš süvemb mail'mas. Äjad stancijad oma nägutadud lujas čomin i originaližešti.
== Linijad ==
{| class="wikitable"
|-
!Nomer!!Nimi!!Avaitud!!Piduz (km)!!Stancijad
|-
|[[Fail:Spb metro line1.svg|Linii 1]]
|[[Linii 1 (Piterin metropoliten)|Linii 1<br /><font size=0.9em>(Kirovsko-Viborgskaja)</font>]]
|1955||29,6||19
|-
|[[Fail:Spb metro line2.svg|Linii 2]]
|[[Linii 2 (Piterin metropoliten)|Linii 2<br /><font size=0.9em>(Moskovsko-Petrogradskaja)</font>]]
|1961||30,1||18
|-
|[[Fail:Spb metro line3.svg|Linii 3]]
|[[Linii 3 (Piterin metropoliten)|Linii 3<br /><font size=0.9em>(Nevsko-Vasileostrovskaja)</font>]]
|1967||22,6||10
|-
|[[Fail:Spb metro line4.svg|Linii 4]]
|[[Linii 4 (Piterin metropoliten)|Linii 4<br /><font size=0.9em>(Lahtinsko-Pravoberežnaja)</font>]]
|1985||11,2||8
|-
|[[Fail:Spb metro line5.svg|Linii 5]]
|[[Linii 5 (Piterin metropoliten)|Linii 5<br /><font size=0.9em>(Frunzensko-Primorskaja)</font>]]
|2008||20,0||12
|-
|colspan=3 style="text-align: right;"|'''Kaiked:'''
|'''113,6'''
|'''67'''
|}
== Stancijad ==
Pohjoižespäi suvehe:
{|border=0 style="font-size: smaller;"
![[Fail:Spb metro line1.svg|hura|link=Kirovsko-Viborgskaja linii]]
![[Fail:Spb metro line2.svg|hura|link=Moskovsko-Petrogradskaja linii]]
![[Fail:Spb metro line3.svg|hura|link=Nevsko-Vasileostrovskaja linii]]
![[Fail:Spb metro line4.svg|hura|link=Pravoberežnaja linii]]
![[Fail:Spb metro line5.svg|hura|link=Frunzensko-Primorskaja linii]]
|-
!<font color=#be2d2c>[[Kirovsko-Viborgskaja linii|Kirovsko-Viborgskaja]]</font>
!<font color=#003399>[[Moskovsko-Petrogradskaja linii|Moskovsko-Petrogradskaja]]</font>
!<font color=#008000>[[Nevsko-Vasileostrovskaja linii|Nevsko-Vasileostrovskaja]]</font>
!<font color=#FF6600>[[Lahtinsko-Pravoberežnaja linii|Lahtinsko-Pravoberežnaja]]</font>
!<font color=#800080>[[Frunzensko-Primorskaja linii|Frunzensko-Primorskaja]]</font>
|-
|valign="top"|
<!--Kirovsko-Viborgskaja linii-->
* [[Devätkino (metrostancii)|Devätkino]]
* [[Graždanskii prospekt (metrostancii)|Graždanskii prospekt]]
* [[Akademičeskaja (metrostancii, Piter)|Akademičeskaja]]
* [[Politehničeskaja (metrostancii)|Politehničeskaja]]
* [[Ploščad' Mužestva (metrostancii)|Ploščad' Mužestva]]
* [[Lesnaja (metrostancii, Piter)|Lesnaja]]
* [[Viborgskaja (metrostancii)|Viborgskaja]]
* [[Ploščad' Lenina (metrostancii, Piter)|Ploščad' Lenina]]
* [[Černiševskaja (metrostancii)|Černiševskaja]]
* [[Ploščad' Vosstanija (metrostancii, Piter)|Ploščad' Vosstanija]]
* [[Vladimirskaja (metrostancii)|Vladimirskaja]]
* [[Puškinskaja (metrostancii, Piter)|Puškinskaja]]
* [[Tehnologičeskii institut (metrostancii)|Tehnologičeskii institut]]
* [[Baltiiskaja (metrostancii)|Baltiiskaja]]
* [[Narvskaja (metrostancii)|Narvskaja]]
* [[Kirovskii zavod (metrostancii)|Kirovskii zavod]]
* [[Avtovo (metrostancii)|Avtovo]]
* [[Leninskii prospekt (metrostancii, Piter)|Leninskii prospekt]]
* [[Prospekt Veteranov (metrostancii)|Prospekt Veteranov]]
|valign="top"|
<!-- Moskovsko-Petrogradskaja linii -->
* [[Parnas (metrostancii)|Parnas]]
* [[Prospekt Prosveščenija (metrostancii)|Prospekt Prosveščenija]]
* [[Ozerki (metrostancii)|Ozerki]]
* [[Udel'naja (metrostancii)|Udel'naja]]
* [[Pionerskaja (metrostancii, Piter)|Pionerskaja]]
* [[Čornaja rečka (metrostancii)|Čornaja rečka]]
* [[Petrogradskaja (metrostancii)|Petrogradskaja]]
* [[Gor'kovskaja (metrostancii, Piter)|Gor'kovskaja]]
* [[Nevskii prospekt (metrostancii)|Nevskii prospekt]]
* [[Sennaja ploščad' (metrostancii)|Sennaja ploščad']]
* [[Tehnologičeskii institut (metrostancii)|Tehnologičeskii institut]]
* [[Frunzenskaja (metrostancii, Piter)|Frunzeskaja]]
* [[Moskovskije vorota (metrostancii, Piter)|Moskovskije vorota]]
* [[Elektrosila (metrostancii, Piter)|Elektrosila]]
* [[Park Pobedi (metrostancii, Piter)|Park Pobedi]]
* [[Moskovskaja (metrostancii, Piter)|Moskovskaja]]
* [[Zvözdnaja (metrostancii, Piter)|Zvözdnaja]]
* [[Kupčino (metrostancii)|Kupčino]]
|valign="top"|
<!-- Nevsko-Vasileostrovskaja linii -->
* [[Primorskaja (metrostancii)|Primorskaja]]
* [[Vasileostrovskaja (metrostancii)|Vasileostrovskaja]]
* [[Gostinii dvor (metrostancii)|Gostinii dvor]]
* [[Majakovskaja (metrostancii, Piter)|Majakovskaja]]
* [[Ploščad' Aleksandra Nevskogo (metrostancii)|Ploščad' Aleksandra Nevskogo]]
* [[Jelizarovskaja (metrostancii)|Jelizarovskaja]]
* [[Lomonosovskaja (metrostancii)|Lomonosovskaja]]
* [[Proletarskaja (metrostancii, Piter)|Proletarskaja]]
* [[Obuhovo (metrostancii)|Obuhovo]]
* [[Ribackoje (metrostancii)|Ribackoje]]
|valign="top"|
<!-- Lahtinsko-Pravoberežnaja linii -->
* [[Spasskaja (metrostancii)|Spasskaja]]
* [[Dostojevskaja (metrostancii, Piter)|Dostojevskaja]]
* [[Ligovskii prospekt (metrostancii)|Ligovskii prospekt]]
* [[Ploščad' Aleksandra Nevskogo (metrostancii)|Ploščad' Aleksandra Nevskogo]]
* [[Novočerkasskaja (metrostancii)|Novočerkasskaja]]
* [[Ladožskaja (metrostancii)|Ladožskaja]]
* [[Prospekt Bol'ševikov (metrostancii)|Prospekt Bol'ševikov]]
* [[Ulica Dibenko (metrostancii, Piter)|Ulica Dibenko]]
* ''[[Kudrovo (metrostancii)|Kudrovo]]''
* ''[[Suvipäivnouzmaine (metrostancii)|Suvipäivnouzmaine]]''
|valign="top"|
<!-- Frunzensko-Primorskaja linii -->
* ''[[Šuvalovskii prospekt (metrostancii)|Šuvalovskii prospekt]]''
* [[Komendantskii prospekt (metrostancii)|Komendantskii prospekt]]
* [[Staraja Derevnä (metrostancii)|Staraja Derevnä]]
* [[Krestovskii ostrov (metrostancii)|Krestovskii ostrov]]
* [[Čkalovskaja (metrostancii, Piter)|Čkalovskaja]]
* [[Sportivnaja (metrostancii, Piter)|Sportivnaja]]
* [[Admiralteiskaja (metrostancii)|Admiralteiskaja]]
* [[Sadovaja (metrostancii)|Sadovaja]]
* [[Zvenigorodskaja (metrostancii)|Zvenigorodskaja]]
* [[Obvodnii kanal (metrostancii)|Obvodnii kanal]]
* [[Volkovskaja (metrostancii)|Volkovskaja]]
* [[Buharestskaja (metrostancii)|Buharestskaja]]
* [[Meždunarodnaja (metrostancii, Piter)|Meždunarodnaja]]
* ''[[Hoštusen prospekt (metrostancii)|Hoštusen prospekt]]''
* ''[[Dunaiskaja (metrostancii)|Dunaiskaja]]''
* ''[[Šušarid (metrostancii)|Šušarid]]''
|valign="top"|
|}
== Verkon piduz i passažiroiden lugu ==
{| class="wikitable"
|+ Metropolitenan ozutajad:
! !!1990 !!1995 !!2000 !!2005 !!2008 !!2016
|-
|Linijoiden piduz, km ||87 ||92 ||99 ||103 ||108 ||113
|-
|Vagonad ||1315 ||1344 ||1347 ||1405 ||1498 ||
|-
|Passažirad, mln ||977 ||728 ||799 ||832 ||836 ||740
|}
{| class="standard sortable"
|+ Stancijoiden lugu lidnan rajonoiš:
|-
!Rajon!!Stancijoiden lugu
|-
|[[Admiralteiskii rajon]]||9
|-
|[[Vasileostrovskii rajon|Vasileostrovskii]]||3
|-
|[[Viipurin rajon (Piter)|Viipurin rajon]]||6
|-
|[[Kalininan rajon (Piter)|Kalininan rajon]]||5
|-
|[[Kirovan rajon (Piter)|Kirovan rajon]]||5
|-
|[[Kolpinon rajon]]||0
|-
|[[Krasnogvardeiskii rajon (Piter)|Krasnogvardeiskii rajon]]||2
|-
|[[Krasnosel'skii rajon (Piter)|Krasnosel'skii rajon]]||0
|-
|[[Kronštadtan rajon]]||0
|-
|[[Kurortan rajon (Piter)|Kurortan rajon]]||0
|-
|[[Moskvan rajon (Piter)|Moskvan rajon]]||6
|-
|[[Nevan rajon]]||7
|-
|[[Petrogradan rajon]]||5
|-
|[[Petrodvorecan rajon]]||0
|-
|[[Merenrandaine rajon (Piter)|Merenrandaine rajon]]||4
|-
|[[Puškinan rajon (Piter)|Puškinan rajon]]||0
|-
|[[Frunzen rajon (Piter)|Frunzen rajon]]||5
|-
|[[Keskuzrajon (Piter)|Keskuzrajon]]||11
|-
|}
== Mel'hetartuižed faktad ==
* [[Admiralteiskaja (metrostancii)|Admiralteiskaja]]-stancii om kaikiš süvemb stancii [[Venäma]]s (ümbri 86 m).
* Piterin metro om ezmäine kahtespäi (toine om Moskvan metro), kudamb sijadase Venäman Federacijan kahtes subjektas — [[Devätkino (metrostancii)|Devätkino]]-stancii om [[Leningradan agj]]as.
* [[Prospekt Veteranov (metrostancii)|Prospekt Veteranov]]-stancijan jügutoitand om kaikiš lujemb [[Venäma]]s.
* Piterin metro om kaikiš pohjoižemb i päivlaskmpol'žemb Venämas. [[Parnas (metrostancii)|Parnas]]-stancii om kaikiš pohjoižemb, [[Primorskaja (metrostancii)|Primorskaja]]-stancii — kaikiš päivlaskmpol'žemb.
* Jo enamba koumedkümned vot stancijoiden nimed tedištoittas Mihail Bikov-diktoran änel.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://metro.spb.ru/ Piterin metropolitenan oficialine sait (''metro.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://www.metrostroy-spb.ru/ Piterin Metrostrojan (sauvondorganizacijan) oficialine sait (''metrostroy-spb.ru'').] {{ref-ru}}
* [http://metro.vpeterburge.ru/ Informacine «Metro Piteriš»-sait (''metro.vpeterburge.ru'').] {{ref-ru}}
[[Kategorii:Piterin metropoliten| ]]
[[Kategorii:Metropolitenad kirjamišton mödhe]]
[[Kategorii:Piter|M]]
hrvj7qdxsbx6qclnfceulpnweo9465q
Venäman millionerlidnad
0
2298
151558
78586
2022-08-15T13:51:44Z
Motoranger
10577
+
wikitext
text/x-wiki
Vspäi 2013 '''[[Venäma|Venämas]]''' oma [[15 (lugu)|vižtoštkümne (15)]] millionerlidnad:
{| class="wikitable"
|-
! Sija
! Lidn
! Eläjiden lugu (tuh. rist.)<br /><small>(vn 2010 rahvahanlugemižen mödhe)</small>
! Toižetused vn 2002<br/>rahvahanlugemižhe rindataden
! Eläjiden lugu 01.01.2015 (tuh. rist.)<br /><small>
|-
| 1
| [[Moskv]]
| 11504
| 113 %
| 12330
|-
| 2
| [[Piter]]
| 4880
| 104 %
| 5225
|-
| 3
| [[Novosibirsk]]
| 1474
| 103 %
| 1584
|-
| 4
| [[Jekaterinburg]]
| 1350
| 104 %
| 1428
|-
| 5
| [[Alauz'lidn]]
| 1251
| 95 %
| 1272
|-
| 6
| [[Kazan']]
| 1144
| 103 %
| 1217
|-
| 7
| [[Čeläbinsk]]
| 1130
| 105 %
| 1192
|-
| 8
| [[Omsk]]
| 1166
| 101 %
| 1178
|-
| 9
| [[Samar]]
| 1165
| 102 %
| 1171
|-
| 10
| [[Rostov Donal]]
| 1089
| 102 %
| 1115
|-
| 11
| [[Uf]]
| 1062
| 102 %
| 1109
|-
| 12
| [[Krasnojarsk]]
| 977
| 107 %
| 1067 (enamba 1000 vn 2012 sulakus)
|-
| 13
| [[Perm']]
| 991
| 101 %
| 1041 (1000,7 01.01.2012)
|-
| 14
| [[Voronež]]
| 890
| 111 %
| 1032 (1000 17.12.2012)
|-
| 15
| [[Volgograd]]
| 1021
| 99 %
| 1018
|-
|}
Kaik millionerlidnad oma Federacijan subjektan i lidnaglomeracijan keskusikš da järedoikš sijaližikš torgusikš ičeksaz. Venäman ohjastuz lahjoičeb erilišt tarkust niiden transportsistemha. Mugoižiden lidnoiden pämehed oma znamasižed Federacijas.
Venäma otab 3..4 sijad mail'mas (kut [[Brazilii]]-ki) lidnoiden-millionnikoiden lugun mödhe. [[Krasnodar]] tegihe valdkundan 16-ndeks millionnikaks vn 2021 Venäman rahvahanlugemižen satusiden mödhe, kaik toižed kaičiba ičeze statusad. [[Saratov]] i [[Tümen']] oma submillionnikoikš. [[Volgaveren federaline ümbrik|Volgaveren federaližes ümbrikos]] om kaikiš enamba lidnoid ülemb mi million eläjanke — viž.
{{stub}}
[[Kategorii:Venäman lidnad|!]]
h4fh425ypx7i1j8lkmspf57ifc8qy8x
151559
151558
2022-08-15T13:57:24Z
Motoranger
10577
+
wikitext
text/x-wiki
Vspäi 2013 '''[[Venäma|Venämas]]''' oma [[15 (lugu)|vižtoštkümne (15)]] millionerlidnad:
{| class="wikitable"
|-
! Sija
! Lidn
! Eläjiden lugu (tuh. rist.)<br /><small>(vn 2010 rahvahanlugemižen mödhe)</small>
! Toižetused vn 2002<br/>rahvahanlugemižhe rindataden
! Eläjiden lugu 01.01.2015 (tuh. rist.)<br /><small>
|-
| 1
| [[Moskv]]
| 11504
| 113 %
| 12330
|-
| 2
| [[Piter]]
| 4880
| 104 %
| 5225
|-
| 3
| [[Novosibirsk]]
| 1474
| 103 %
| 1584
|-
| 4
| [[Jekaterinburg]]
| 1350
| 104 %
| 1428
|-
| 5
| [[Alauz'lidn]]
| 1251
| 95 %
| 1272
|-
| 6
| [[Kazan']]
| 1144
| 103 %
| 1217
|-
| 7
| [[Čeläbinsk]]
| 1130
| 105 %
| 1192
|-
| 8
| [[Omsk]]
| 1166
| 101 %
| 1178
|-
| 9
| [[Samar]]
| 1165
| 102 %
| 1171
|-
| 10
| [[Rostov Donal]]
| 1089
| 102 %
| 1115
|-
| 11
| [[Uf]]
| 1062
| 102 %
| 1109
|-
| 12
| [[Krasnojarsk]]
| 977
| 107 %
| 1067 (enamba 1000 vn 2012 sulakus)
|-
| 13
| [[Perm']]
| 991
| 101 %
| 1041 (1000,7 01.01.2012)
|-
| 14
| [[Voronež]]
| 890
| 111 %
| 1032 (1000 17.12.2012)
|-
| 15
| [[Volgograd]]
| 1021
| 99 %
| 1018
|-
|}
Kaik millionerlidnad oma Federacijan subjektan i lidnaglomeracijan keskusikš da järedoikš sijaližikš torgusikš ičeksaz. Venäman ohjastuz lahjoičeb erilišt tarkust niiden transportsistemha. Mugoižiden lidnoiden pämehed oma znamasižed Federacijas.
Venäma otab 3..4 sijad mail'mas (kut [[Brazilii]]-ki) lidnoiden-millionnikoiden lugun mödhe. [[Krasnodar]] tegihe valdkundan 16-ndeks millionnikaks vn 2021 Venäman rahvahanlugemižen satusiden mödhe, kaik toižed kaičiba ičeze statusad. [[Saratov]] i [[Tümen']] oma submillionnikoikš. [[Volgaveren federaline ümbrik|Volgaveren federaližes ümbrikos]] om kaikiš enamba lidnoid ülemb mi million eläjanke — viž.
Istorižešti [[Piter]] kändihe millionnikaks ezmäižen vl 1890, no sen jäl'ghe eläjiden lugu oli vähemb mi million lühüdaks aigaks kaks' kerdad: rahvahanikoiden sodan aigan i Suren sodan blokadan jäl'ghe. [[Moskv]]an eläjiden lugu ületi millionad vn 1897 rahvahanlugemižen mödhe.
{{stub}}
[[Kategorii:Venäman lidnad|!]]
4l3iqrxi6d9uw6e19bwcppjwki5az9m
Vikipedii:Ezištuz
4
2521
151565
151387
2022-08-15T19:32:07Z
Koiravva
1717
aktualizacii kerdan nedališ
wikitext
text/x-wiki
{{/Südäimištlehtpol'}}
----
'''Nügüdläine sija kirjutusiden (südäimištlehtpoliden) lugun mödhe''': '''#182''' ('''317:späi''')<br />
'''Edes''': [[:km:|Khmeran Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|km|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:hak:|Hakkan Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|hak|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:roa-tara:|Tarantinokel'ne Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|roa-tara|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:ig:|Igbon Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|ig|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:pam:|Kapampangankel'ne Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|pam|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:nso:|Pohjoižsoton Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|nso|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:sn:|Šonan Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|sn|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:so:|Somalin Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|so|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:rue:|Rusinan Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|rue|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:bh:|Bhodžpurin Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|bh|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:se:|Pohjoižsaamen Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|se|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:myv:|Erzän Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|myv|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:vls:|Päivlaskmaižflamandijan Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|vls|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:nds-nl:|Alasaksonijan Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|nds-nl|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:mi:|Maorin Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|mi|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:sat:|Santalikel'ne Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|sat|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:sc:|Sardinijan Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|sc|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Edes''': [[:nah:|Nahuatlin Vikipedii]] ('''+{{#expr:{{NUMBEROF|ARTICLES|nah|N}}-{{NUMBEROFARTICLES}}}}''')<br />
'''Mödas''': [[:gan:|Gan'kel'ne Vikipedii]] ('''-{{#expr:{{NUMBEROFARTICLES}}-{{NUMBEROF|ARTICLES|gan|N}}}}''')<br />
'''Mödas''': [[:kab:|Kabilan Vikipedii]] ('''-{{#expr:{{NUMBEROFARTICLES}}-{{NUMBEROF|ARTICLES|kab|N}}}}''')<br />
'''Mödas''': [[:glk:|Giläkin Vikipedii]] ('''-{{#expr:{{NUMBEROFARTICLES}}-{{NUMBEROF|ARTICLES|glk|N}}}}''')<br />
'''Mödas''': [[:tk:|Turkmenan Vikipedii]] ('''-{{#expr:{{NUMBEROFARTICLES}}-{{NUMBEROF|ARTICLES|tk|N}}}}''')<br />
'''Mödas''': [[:fiu-vro:|Virun Vikipedii]] ('''-{{#expr:{{NUMBEROFARTICLES}}-{{NUMBEROF|ARTICLES|fiu-vro|N}}}}''')<br />
'''Mödas''': [[:co:|Korsikan Vikipedii]] ('''-{{#expr:{{NUMBEROFARTICLES}}-{{NUMBEROF|ARTICLES|co|N}}}}''')<br />
'''Mödas''': [[:bo:|Tibetan Vikipedii]] ('''-{{#expr:{{NUMBEROFARTICLES}}-{{NUMBEROF|ARTICLES|bo|N}}}}''')<br />
'''7,000:ihe''': '''+{{#expr:7000-{{NUMBEROFARTICLES}}}}'''
{{/Suomalaiž-permižed Vikipedijad}}
{| style="width:65%;"
|-
! '''[[Specialine:UdedLehtpoled|Uded lehtpoled kus]]'''
! Nügüdläine VikiSüvüz: {{depth}}<br>{{purge}}
! '''[[Vikipedii:Süvüden istorii]]'''
|- valign="top"
|
: 06. kezaku 2022: '''63.074''' {{kazvand}}
: 13. kezaku 2022: '''63.310''' {{kazvand}}
: 20. kezaku 2022: '''63.505''' {{kazvand}}
: 27. kezaku 2022: '''63.569''' {{kazvand}}
|
: 04. heinku 2022: '''63.665''' {{kazvand}}
: 11. heinku 2022: '''63.801''' {{kazvand}}
: 18. heinku 2022: '''63.918''' {{kazvand}}
: 25. heinku 2022: '''64.150''' {{kazvand}}
|
: 01. eloku 2022: '''64.272''' {{kazvand}}
: 08. eloku 2022: '''64.488''' {{kazvand}}
: 15. eloku 2022: '''64.664''' {{kazvand}}
: 22. eloku 2022: '''???'''
: 29. eloku 2022: '''???'''
|}
[[Fail:1000HA.png|16px]] '''[[Vikipedii:Tarbhaižed lehtpoled, kudambad tarbiž säta kaikihe Vikipedijan versijoihe|Tarbhaižed lehtpoled]]:''' {{SAMPLESCORE}} (maksimum 100.00)
* kezaku 2012: '''#197 (1.53)''' {{kazvand}}
* heinku 2012: '''#192 (1.72)''' {{kazvand}}
* eloku 2012: '''#190 (1.77)''' {{kazvand}}
* sügüz'ku 2012: '''#190 (1.80)''' {{vajehtuseta}}
* reduku 2012: '''#190 (1.91)''' {{vajehtuseta}}
* kül'mku 2012: '''#182 (2.09)''' {{kazvand}}
* viluku 2014: '''#163 (3.31)''' {{kazvand}}
* uhoku 2014: '''#158 ([[:meta:List_of_Wikipedias_by_sample_of_articles|3.28]])''' {{kazvand}}
* '''kc. edemba: [[Vikipedii:Tarbhaižiden lehtpoliden statistik]]'''
*
----
:'''[[:Kategorii:Ezitegesed|Ezitegesed]]:''' {{PAGESINCATEGORY:Ezitegesed}}/{{NUMBEROFARTICLES}}='''{{#expr: {{PAGESINCATEGORY:Ezitegesed}}/({{NUMBEROFARTICLES}}-{{PAGESINCATEGORY:Eriližed lehtpoled}})*100 round 2}}%'''
<!-- Checked from ".ad" to "Reboi" so far -->
:'''[[Vikipedii:Hüväd kirjutused|Hüväd kirjutused]]:''' {{#expr: ({{PAGESINCATEGORY:Hüväd kirjutused}})}}/{{NUMBEROFARTICLES}}='''{{#expr: ({{PAGESINCATEGORY:Hüväd kirjutused}})/({{NUMBEROFARTICLES}}-{{PAGESINCATEGORY:Eriližed lehtpoled}})*100 round 2}}%'''
----
'''Kacu mugažo:'''
* [https://stats.wikimedia.org/v2/#/vep.wikipedia.org Wikistat 2: Nügüdläine statistik kus da vodes (vep.wikipedia.org)] i [https://stats.wikimedia.org/EN/TablesWikipediaVEP.htm Wikipedia Statistics - Tables - Vepsian (Statistik Vikipedijas - Tabluded - Vepsän Vikipedii).] {{ref-en}}
* [[:ru:Википедия:Список Википедий|ru:Википедия:Список Википедий (Vikipedijoiden nimikirjutez RuWikiš).]] {{ref-ru}}
* '''[[Vikipedii:Kacundoiden časpaksuz]]
* [https://tools.wmflabs.org/topviews/?project=vep.wikipedia.org&platform=all-access&date=last-month&excludes= Lehtpoled kacundoiden lugun mödhe jäl'ghižes kus ''tools.wmflabs.org''-saital.]
[[Kategorii:Statistik Vikipedijas]]
lq30hnm3xhyjs45rm1sz8krcjukcmxv
Kalininan rajon (Piter)
0
4229
151579
118236
2022-08-16T10:45:23Z
Motoranger
10577
+
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb kalininsky.svg|thumb|right|250px|Kalininan rajon Piterin kartal]]
'''Kalininan rajon''' ({{lang-ru|Калининский район}}) om rajon [[Piter]]iš. Sijadase lidnan pohjoižes, [[Neva]]n alangišton oiktal randpolel.
== Istorii ==
Rajon om sätud vl 1936 Krasnogvardeiskii-nimitusenke. Vn 1946 elokus udesnimitihe nügüdläižikš nevondkundaližen valdkundan [[Mihail Kalinin]]-šingotajan oiktastuseks. Rajon om olmas nügüd'aigaižiš röunoiš vspäi 1973, konz uz' [[Krasnogvardeiskii rajon (Piter)|Krasnogvardeiskii rajon]] om erigoittud Kalininan rajonaspäi sen päivnouzmaiženke pertištonke.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 40,1 km², sidä kesken puištod ottas 18,4 km². Jagase seičemeks municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 18..24): Graždank ({{lang-ru|Гражданка}}), Akademičeskoje, Finländskii («Suomenman»), nomer 21, Piskarövk (''Пискарёвка''), Severnii («pohjoine»), Prometei.
Viž [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] ühtel Kirovsko-Viborgskai-jonol ratas rajonan territorijal, mugažo [[Finländskii vagzal]].
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 504 641 ristitud (2. sija regionas). Kaik 533 597 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Sergei Kolesničenko vn 2018.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_kalinin/ Kalininan rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://www.kalininnews.ru/ Kalininan rajonan uzištused (''kalininnews.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Kalininan rajon (Piter)| ]]
aiabg2jbxzc3x4xmfuypbv0pb3y2cqw
151580
151579
2022-08-16T10:47:23Z
Motoranger
10577
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb kalininsky.svg|thumb|right|250px|Kalininan rajon Piterin kartal]]
'''Kalininan rajon''' ({{lang-ru|Калининский район}}) om rajon [[Piter]]iš. Sijadase lidnan pohjoižes, [[Neva]]n alangišton oiktal randpolel.
== Istorii ==
Rajon om sätud vl 1936 Krasnogvardeiskii-nimitusenke. Vn 1946 elokus udesnimitihe nügüdläižikš nevondkundaližen valdkundan [[Mihail Kalinin]]-šingotajan oiktastuseks. Rajon om olmas nügüd'aigaižiš röunoiš vspäi 1973, konz uz' [[Krasnogvardeiskii rajon (Piter)|Krasnogvardeiskii rajon]] om erigoittud Kalininan rajonaspäi sen päivnouzmaiženke pertištonke.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 40,1 km², sidä kesken puištod ottas 18,4 km². Jagase seičemeks municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 18..24): Graždank ({{lang-ru|Гражданка}}), Akademičeskoje, Finländskii («Suomenman»), nomer 21, Piskarövk (''Пискарёвка''), Severnii («pohjoine»), Prometei.
Viž [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] ühtel Kirovsko-Viborgskai-jonol ratas rajonan territorijal, mugažo [[Finländskii vagzal]].
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 504 641 ristitud (2. sija regionas). Kaik 533 597 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Sergei Petričenko vn 2021 tal'vkuspäi.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_kalinin/ Kalininan rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://www.kalininnews.ru/ Kalininan rajonan uzištused (''kalininnews.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Kalininan rajon (Piter)| ]]
49noc4z4pza8jt4nd6jpl9d215mzjgk
Kolpinon rajon
0
4230
151590
118296
2022-08-16T11:32:03Z
Motoranger
10577
formitez, +
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb kolpinsky.svg|thumb|right|250px|Kolpinon rajon Piterin kartal]]
'''Kolpinon rajon''' ({{lang-ru|Колпинский район}}) om rajon [[Piter]]iš. Se sijadase regionan suvipäivnouzmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vl 1936. Om olmas nügüdläižiš röunoiš vspäi 1954. Municipaližed ühtnikad oma vspäi 1996.
== Geografijan andmused ==
Kolpinon rajonan pind om 105,8 km².
Rajonan administracii sijadase [[Kolpino]]-lidnas (78% ristitištos), sišpäi nimitihe rajonan. Toižed viž municipališt ühtnikad oma nened žilod: Metallostroi, Petro-Slavänk, Pontonnii, Sapörnii, Ust'-Ižor.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 177 448 ristitud. Kaik 191 847 eläjad om rajonas nügüd' (2019), se om kaikiš suremb ristitišt.
Rajonan administracijan pämez' om Anatolii Povelii vn 2014 tal'vkuspäi.
== Irdkosketused ==
* [http://www.gov.spb.ru/gov/terr/reg_kolpino Kolpinon rajonan administracijan lehtpoled Piterin tobmuden saital (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://newskolpino.ru/ Kolpinon rajonan uzištused (''newskolpino.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Kolpinon rajon| ]]
axcx0cf9ttr474lwnq4bt6baortjnns
151591
151590
2022-08-16T11:36:32Z
Motoranger
10577
toine rajonan pämez'
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb kolpinsky.svg|thumb|right|250px|Kolpinon rajon Piterin kartal]]
'''Kolpinon rajon''' ({{lang-ru|Колпинский район}}) om rajon [[Piter]]iš. Se sijadase regionan suvipäivnouzmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vl 1936. Om olmas nügüdläižiš röunoiš vspäi 1954. Municipaližed ühtnikad oma vspäi 1996.
== Geografijan andmused ==
Kolpinon rajonan pind om 105,8 km².
Rajonan administracii sijadase [[Kolpino]]-lidnas (78% ristitištos), sišpäi nimitihe rajonan. Toižed viž municipališt ühtnikad oma nened žilod: Metallostroi, Petro-Slavänk, Pontonnii, Sapörnii, Ust'-Ižor.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 177 448 ristitud. Kaik 191 847 eläjad om rajonas nügüd' (2019), se om kaikiš suremb ristitišt.
Rajonan administracijan pämez' om Julija Logvinenko vn 2021 redukuspäi. Edeline administracijan pämez' om Anatolii Povelii (tal'vku 2014 — reduku 2021).
== Irdkosketused ==
* [http://www.gov.spb.ru/gov/terr/reg_kolpino Kolpinon rajonan administracijan lehtpoled Piterin tobmuden saital (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://newskolpino.ru/ Kolpinon rajonan uzištused (''newskolpino.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Kolpinon rajon| ]]
bzmsoxbs5b4jtk866dbqju0vu2xqxw0
Krasnogvardeiskii rajon (Piter)
0
4233
151593
118299
2022-08-16T11:50:08Z
Motoranger
10577
formitez
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb krasnogvardeysky.svg|thumb|right|250px|Krasnogvardeiskii rajon Piterin kartal]]
'''Krasnogvardeiskii rajon''' ({{lang-ru|Красногвардейский район}}) om rajon [[Piter]]iš, sijadase lidnan pohjoižpäivnouzmas.
== Istorii ==
Nügüdläine Krasnogvardeiskii rajon om sätud vl 1973 [[Kalininan rajon (Piter)|Kalininan rajonan]] päivnouzmaižes palaspäi.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 56,83 km². Kaks' [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] ühtel Lahtinsko-Pravoberežnai-jonol ratas rajonan territorijal.
Krasnogvardeiskii-rajon jagase videks nimitadud ümbrikoks (ende nomeruihe 32..36).
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 337 091 ristitud. Kaik 357 498 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Jevgenii Razumiškin vn 2016 kezakuspäi.
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/krasnogvard/ Krasnogvardeiskijan rajonan lehtpoled Piterin tobmuden saital (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Krasnogvardeiskii rajon (Piter)| ]]
1thyav1eqgo7bfew35tx9kfkii4ifu1
151594
151593
2022-08-16T11:52:43Z
Motoranger
10577
ližaduz
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb krasnogvardeysky.svg|thumb|right|250px|Krasnogvardeiskii rajon Piterin kartal]]
'''Krasnogvardeiskii rajon''' ({{lang-ru|Красногвардейский район}}) om rajon [[Piter]]iš, sijadase lidnan pohjoižpäivnouzmas.
== Istorii ==
Nügüdläine Krasnogvardeiskii rajon om sätud vl 1973 [[Kalininan rajon (Piter)|Kalininan rajonan]] päivnouzmaižes palaspäi.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 56,83 km². Kaks' [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] ühtel Lahtinsko-Pravoberežnai-jonol ratas rajonan territorijal.
Krasnogvardeiskii-rajon jagase videks nimitadud ümbrikoks (ende nomeruihe 32..36).
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 337 091 ristitud. Kaik 357 498 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Jevgenii Razumiškin vn 2016 kezakuspäi.
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/krasnogvard/ Krasnogvardeiskijan rajonan lehtpoled Piterin tobmuden saital (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://krgv.ru/ Krasnogvardeiskii-rajonan uzištused (''krgv.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Krasnogvardeiskii rajon (Piter)| ]]
h0c0g7508fxrjweetpvp3e0f2537qfk
151595
151594
2022-08-16T11:56:24Z
Motoranger
10577
+
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb krasnogvardeysky.svg|thumb|right|250px|Krasnogvardeiskii rajon Piterin kartal]]
'''Krasnogvardeiskii rajon''' ({{lang-ru|Красногвардейский район}}) om rajon [[Piter]]iš, sijadase lidnan pohjoižpäivnouzmas.
== Istorii ==
Nügüdläine Krasnogvardeiskii rajon om sätud vl 1973 [[Kalininan rajon (Piter)|Kalininan rajonan]] päivnouzmaižes palaspäi.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 56,83 km². Kaks' [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] ühtel Lahtinsko-Pravoberežnai-jonol ratas rajonan territorijal.
Krasnogvardeiskii-rajon jagase videks nimitadud ümbrikoks (ende nomeruihe 32..36): Polüstrovo, Sur' Oht ({{lang-ru|Большая Охта}}), Pen' Oht (''Малая Охта''), Porohovije, Rževk (''Ржевка'').
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 337 091 ristitud. Kaik 357 498 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Jevgenii Razumiškin vn 2016 kezakuspäi.
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/krasnogvard/ Krasnogvardeiskijan rajonan lehtpoled Piterin tobmuden saital (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://krgv.ru/ Krasnogvardeiskii-rajonan uzištused (''krgv.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Krasnogvardeiskii rajon (Piter)| ]]
3u7uvtnwb6q81wh1rjeda4yj2ysvvhv
Frunzen rajon (Piter)
0
4929
151577
118235
2022-08-16T08:52:06Z
Motoranger
10577
formitez, +
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb frunzensky.svg|thumb|right|250px|Frunzen rajon Piterin kartal]]
'''Frunzen rajon''' ({{lang-ru|Фрунзенский район}}) om rajon [[Piter]]in suvipäivnouzmas.
== Istorii ==
Rajonan istorine keskuz om [[Kupčino]]. Frunzen rajon om sätud vn 1936 9. päiväl sulakud tühjitadud Keskuzrajonan i Smol'ninskii-rajonan paloišpäi, nimitihe [[Mihail Frunze]]-sodapämehen kanzannimen mödhe. Om olmas nügüdläižiš röunoiš vspäi 1961, ližatihe [[Moskvan rajon (Piter)|Moskvan rajonan]] palad.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 37,47 nellikkilometrad. Seičeme [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] kahtel jonol ratas rajonan territorijal.
Frunzen rajon jagase kudeks ümbrikoks (ende nomerad 71..76): Volkovskoje, nomer 72, Kupčino, Georgijevskii, Aleksandrovskii, Balkanskii.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 401 779 ristitud. Kaik 394 972 ristitud elädas rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Konstantin Serov vn 2019 uhokuspäi.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/r_frunz/ Frunzen rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://www.kupchino.info/ "Kupčino"-internetlehtez (''kupchino.info'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Frunzen rajon (Piter)| ]]
jsjc8cj5c2ch8ahuh1xw6in6cnm3yhf
151578
151577
2022-08-16T08:54:57Z
Motoranger
10577
radai sait
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb frunzensky.svg|thumb|right|250px|Frunzen rajon Piterin kartal]]
'''Frunzen rajon''' ({{lang-ru|Фрунзенский район}}) om rajon [[Piter]]in suvipäivnouzmas.
== Istorii ==
Rajonan istorine keskuz om [[Kupčino]]. Frunzen rajon om sätud vn 1936 9. päiväl sulakud tühjitadud Keskuzrajonan i Smol'ninskii-rajonan paloišpäi, nimitihe [[Mihail Frunze]]-sodapämehen kanzannimen mödhe. Om olmas nügüdläižiš röunoiš vspäi 1961, ližatihe [[Moskvan rajon (Piter)|Moskvan rajonan]] palad.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 37,47 nellikkilometrad. Seičeme [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] kahtel jonol ratas rajonan territorijal.
Frunzen rajon jagase kudeks ümbrikoks (ende nomerad 71..76): Volkovskoje, nomer 72, Kupčino, Georgijevskii, Aleksandrovskii, Balkanskii.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 401 779 ristitud. Kaik 394 972 ristitud elädas rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Konstantin Serov vn 2019 uhokuspäi.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/r_frunz/ Frunzen rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://kupchinonews.ru/ «Kupčino»-internetlehtez (''kupchinonews.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Frunzen rajon (Piter)| ]]
cwpntdk8do43qgihl2lvaon1myaigyq
151588
151578
2022-08-16T11:22:44Z
Motoranger
10577
toine radai kosketuz
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb frunzensky.svg|thumb|right|250px|Frunzen rajon Piterin kartal]]
'''Frunzen rajon''' ({{lang-ru|Фрунзенский район}}) om rajon [[Piter]]in suvipäivnouzmas.
== Istorii ==
Rajonan istorine keskuz om [[Kupčino]]. Frunzen rajon om sätud vn 1936 9. päiväl sulakud tühjitadud Keskuzrajonan i Smol'ninskii-rajonan paloišpäi, nimitihe [[Mihail Frunze]]-sodapämehen kanzannimen mödhe. Om olmas nügüdläižiš röunoiš vspäi 1961, ližatihe [[Moskvan rajon (Piter)|Moskvan rajonan]] palad.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 37,47 nellikkilometrad. Seičeme [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] kahtel jonol ratas rajonan territorijal.
Frunzen rajon jagase kudeks ümbrikoks (ende nomerad 71..76): Volkovskoje, nomer 72, Kupčino, Georgijevskii, Aleksandrovskii, Balkanskii.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 401 779 ristitud. Kaik 394 972 ristitud elädas rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Konstantin Serov vn 2019 uhokuspäi.
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/r_frunz/ Frunzen rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://frunznews.ru/ Frunzen rajonan uzištused (''frunznews.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Frunzen rajon (Piter)| ]]
94vym0w0rpluyavwm9xognesl0age6d
Admiralteiskii rajon
0
5382
151569
118229
2022-08-16T06:28:08Z
Motoranger
10577
formitez, +
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb admiralteysky.svg|thumb|right|250px|Admiralteiskii rajon Piterin kartal.]]
'''Admiralteiskii rajon''' ({{lang-ru|Адмиралтейский район}}) om administrativine rajon [[Piter]]in keskuses. Sijadase [[Neva]]n hural randal.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud Leninskii- (oli vspäi 1936) i Oktäbr'skii-rajoniden ühtištusel. Niiden rajoniden erigoittud käskuzkundad ratas tähäsai.
== Geografijan andmused ==
Admiralteiskii-rajonan pind om 13,82 km², se jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 1..6): Kolomn ({{lang-ru|Коломна}}), Sennoi, Admiralteiskii, Semönovskii, Izmailovskoje, Jekateringofskii.
Ühesa [[Piterin metroliten|metrostancijad]] koumel jonol ratas rajonan territorijal.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 157 897 ristitud. Kaik 161 911 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 rajonan ristitišt oli 187 837 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Svetlana Štukova vn 2014 tal'vkun 22. päiväspäi.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_admiral/ Admiralteiskii-rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Admiralteiskii rajon| ]]
brhuaedurponxebwk17dn9rmf252az1
151570
151569
2022-08-16T06:34:04Z
Motoranger
10577
ližaduz
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb admiralteysky.svg|thumb|right|250px|Admiralteiskii rajon Piterin kartal]]
'''Admiralteiskii rajon''' ({{lang-ru|Адмиралтейский район}}) om administrativine rajon [[Piter]]in keskuzpalas. Sijadase [[Neva]]n hural randal.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud Leninskii- (oli vspäi 1936) i Oktäbr'skii-rajoniden ühtištusel. Niiden rajoniden erigoittud käskuzkundad ratas tähäsai.
== Geografijan andmused ==
Admiralteiskii-rajonan pind om 13,82 km², se jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 1..6): Kolomn ({{lang-ru|Коломна}}), Sennoi, Admiralteiskii, Semönovskii, Izmailovskoje, Jekateringofskii.
Ühesa [[Piterin metroliten|metrostancijad]] koumel jonol ratas rajonan territorijal.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 157 897 ristitud. Kaik 161 911 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 rajonan ristitišt oli 187 837 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Sergei Overčuk vn 2020 redukuspäi. Edeline administracijan pämez' om Svetlana Štukova (tal'vku 2014 — sügüz'ku 2020).
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_admiral/ Admiralteiskii-rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Admiralteiskii rajon| ]]
2yfmr0fl07xyu1t82wrc1hyx7x9te13
151571
151570
2022-08-16T06:43:02Z
Motoranger
10577
ližaduz
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb admiralteysky.svg|thumb|right|250px|Admiralteiskii rajon Piterin kartal]]
'''Admiralteiskii rajon''' ({{lang-ru|Адмиралтейский район}}) om administrativine rajon [[Piter]]in keskuzpalas. Sijadase [[Neva]]n hural randal.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud Leninskii- (oli vspäi 1936) i Oktäbr'skii-rajoniden ühtištusel. Niiden rajoniden erigoittud käskuzkundad ratas tähäsai.
== Geografijan andmused ==
Admiralteiskii-rajonan pind om 13,82 km², se jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 1..6): Kolomn ({{lang-ru|Коломна}}), Sennoi, Admiralteiskii, Semönovskii, Izmailovskoje, Jekateringofskii.
Ühesa [[Piterin metroliten|metrostancijad]] nelläl jonol ratas rajonan territorijal, no ühtennimine Admiralteiskai-metrostancii sijadase lähižes [[Keskuzline rajon (Piter)|Keskuzližes rajonas]]. Baltiiskii- i Vitebskii-päraudtestancijad oma rajonas.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 157 897 ristitud. Kaik 161 911 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 rajonan ristitišt oli 187 837 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Sergei Overčuk vn 2020 redukuspäi. Edeline administracijan pämez' om Svetlana Štukova (tal'vku 2014 — sügüz'ku 2020).
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_admiral/ Admiralteiskii-rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Admiralteiskii rajon| ]]
d9qx6uwvxvezvocxas4o3q2z568p0p0
151573
151571
2022-08-16T06:45:39Z
Motoranger
10577
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb admiralteysky.svg|thumb|right|250px|Admiralteiskii rajon Piterin kartal]]
'''Admiralteiskii rajon''' ({{lang-ru|Адмиралтейский район}}) om administrativine rajon [[Piter]]in keskuzpalas. Sijadase [[Neva]]n hural randal.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud Leninskii- (oli vspäi 1936) i Oktäbr'skii-rajoniden ühtištusel. Niiden rajoniden erigoittud käskuzkundad ratas tähäsai.
== Geografijan andmused ==
Admiralteiskii-rajonan pind om 13,82 km², se jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 1..6): Kolomn ({{lang-ru|Коломна}}), Sennoi, Admiralteiskii, Semönovskii, Izmailovskoje, Jekateringofskii.
Ühesa [[Piterin metroliten|metrostancijad]] nelläl jonol ratas rajonas, no ühtennimine Admiralteiskai-metrostancii sijadase lähižes [[Keskuzline rajon (Piter)|Keskuzližes rajonas]]. Baltiiskii- i Vitebskii-päraudtestancijad oma Admiralteiskii-rajonan territorijal.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 157 897 ristitud. Kaik 161 911 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 rajonan ristitišt oli 187 837 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Sergei Overčuk vn 2020 redukuspäi. Edeline administracijan pämez' om Svetlana Štukova (tal'vku 2014 — sügüz'ku 2020).
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_admiral/ Admiralteiskii-rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Admiralteiskii rajon| ]]
e3f1m4v48cy5k33prduoayh9j4xmq6q
151587
151573
2022-08-16T11:20:48Z
Motoranger
10577
+kosketuz
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb admiralteysky.svg|thumb|right|250px|Admiralteiskii rajon Piterin kartal]]
'''Admiralteiskii rajon''' ({{lang-ru|Адмиралтейский район}}) om administrativine rajon [[Piter]]in keskuzpalas. Sijadase [[Neva]]n hural randal.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud Leninskii- (oli vspäi 1936) i Oktäbr'skii-rajoniden ühtištusel. Niiden rajoniden erigoittud käskuzkundad ratas tähäsai.
== Geografijan andmused ==
Admiralteiskii-rajonan pind om 13,82 km², se jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 1..6): Kolomn ({{lang-ru|Коломна}}), Sennoi, Admiralteiskii, Semönovskii, Izmailovskoje, Jekateringofskii.
Ühesa [[Piterin metroliten|metrostancijad]] nelläl jonol ratas rajonas, no ühtennimine Admiralteiskai-metrostancii sijadase lähižes [[Keskuzline rajon (Piter)|Keskuzližes rajonas]]. Baltiiskii- i Vitebskii-päraudtestancijad oma Admiralteiskii-rajonan territorijal.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 157 897 ristitud. Kaik 161 911 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 rajonan ristitišt oli 187 837 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Sergei Overčuk vn 2020 redukuspäi. Edeline administracijan pämez' om Svetlana Štukova (tal'vku 2014 — sügüz'ku 2020).
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_admiral/ Admiralteiskii-rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://admnews.ru/ Admiralteiskii-rajonan uzištused (''admnews.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Admiralteiskii rajon| ]]
pqz6mpfdco0ym9ihrttucpki78u32i7
Vasileostrovskii rajon
0
5383
151568
118232
2022-08-16T06:15:45Z
Motoranger
10577
formitez, +
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb vasileostrovsky.svg|thumb|right|250px|Vasileostrovskii rajon Piterin kartal.]]
'''Vasileostrovskii rajon''' ({{lang-ru|Василеостровский район}}) om rajon [[Piter]]iš, sijadase lidnan keskuzpalas [[Neva]]n suhišton [[Vasil'jevskii sar'|Vasil'jevskii-]], [[Dekabristoiden sar'|Dekabristoiden]] da [[Sernii sar'|Sernii]]-saril.
== Istorii ==
Rajonan aluz om pandud vn 1917 keväz'kus-semendkus. Vll 1936−1961 Sverdlovskii-rajon oli erištadud rajonaspäi.
== Geografijan andmused ==
Vasileostrovskii-rajonan pind om 14,64 nellikkilometrad. Rajon ühtenzoitase lidnan toižidenke paloidenke maksližen [[Päivlaskmaine kiruhdiametr]]-avtoten kal't kaikenaigašti vn 2016 tal'vkuspäi, edel sidä öidme ühtištoituz kadoteli sildoiden libutandan tagut kezaaigan.
Rajon jagase videks municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 7..11): nomer 7, Vasil'jevskii, Gavan' («merikar»), Morskoi («meren»), Ostrov Dekabristov («Dekabristoiden sar'»).
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 203 058 ristitud. Kaik 208 713 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://voadm.spb.ru/ Vasileostrovskii-rajonan administracijan sait (''voadm.spb.ru'').] {{ref-ru}}
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_vasileostr/ Vasileostrovskii-rajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://www.vonews.ru/ Vasileostrovskii-rajonan uzištused (''vonews.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Vasileostrovskii rajon| ]]
784rw2408fgt4y3wzco5ftig6hocnma
Viipurin rajon (Piter)
0
5384
151567
118327
2022-08-16T06:04:30Z
Motoranger
10577
+
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb vyborgsky.svg|thumb|right|250px|Viipurin rajon Piterin kartal]]
{{Znamoičendad|Viipurin rajon}}
'''Viipurin (Viborgan) rajon''' ({{lang-ru|Выборгский район}}) om rajon [[Piter]]iš, sijadase lidnan pohjoižes palas.
== Istorii ==
Rajonan aluz om pandud vn 1917 keväz'kus-semendkus nügüdläiženke nimenke. Sen territorii nimitihe ''Viipurin pol' '' istorižikš. Vozil 1952−1958 rajon nimitihe ''Stalinan rajon:aks''. 1960-nzil vozil muretihe läz kaiked istorišt pertištod sauvomha eländfartalid.
== Geografijan andmused ==
Viipurin rajon om nügüdläižiš röunoiš vspäi 1988, jagase kahesaks municipaližeks ümbrikoks: Sampsonijevskoje, Svetlanovskoje, Sosnovskoje, nomer 15, Sergijevskoje, Šuvalovo-Ozerki (ende nomerad 12..17), [[Pargolovo]]- i [[Levašovo (Piter)|Levašovo]]-žilod. Om äi puištoid rajonas istorižikš, no äiluguižed magistralid i lähižed tegimištzonad redustadas il'mad lujas.
Rajonan pind om 115,38 km². Kuz' [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] ratas rajonan territorijal.
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 447 562 ristitud. Kaik 518 709 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_viborg/ Viipurin rajonan administracijan lehtpoled Piterin ohjadusen saital (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://www.vybnews.ru/ Viipurin rajonan uzištused (''vybnews.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Viipurin rajon (Piter)| ]]
t8yb61kzp5zho8tvbdndyp6plp46vj5
Kirovan rajon (Piter)
0
5385
151581
118272
2022-08-16T11:05:46Z
Motoranger
10577
+
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb kirovsky.svg|thumb|right|250px|Kirovan rajon Piterin kartal.]]
'''Kirovan rajon''' ({{lang-ru|Кировский район}}) om rajon [[Piter]]iš. Se sijadase lidnan suvipäivlaskmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vl 1930 kuti Narvskii. Udesnimitihe vn 1934 tal'vkus nevondkundaližen valdkundan [[Sergei Kirov]]-šingotajan muštho. Muretihe rajonan istorišt pertištod znamasižes märas [[Toine mail'man soda|Suren sodan]] aigan. Om nügüdläižiš röunoiš vn 1973 sulakuspäi, konz uz' [[Krasnosel'skii rajon (Piter)|Krasnosel'skii rajon]] mülüti sen suvipäivlaskmašt palad.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 48 nellikkilometrad. Viž [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] ühtel Kirovsko-Viborgskai-jonol ratas rajonan territorijal.
Kirovan rajon jagase seičemeks municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 25..31): Knäževo, Ul'jank ({{lang-ru|Ульянка}}), Dačnoje, Avtovo, Narvskii, Krasnen'kaja Rečk (''Красненькая речка'', «rusttan polhe jogeihut»), Morskije vorot (''Морские ворота'', «meriverai»)
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 334 746 ristitud. Kaik 336 248 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Sergei Ivanov vn 2012 semendkuspäi.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_kirovsk/ Kirovan rajonan administracijan lehtpoled Piterin ohjadusen saital (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Kirovan rajon (Piter)| ]]
nmq98114wcn9s5dl66xf4vi4w5l6zkm
151583
151581
2022-08-16T11:07:18Z
Motoranger
10577
+kosketuz
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb kirovsky.svg|thumb|right|250px|Kirovan rajon Piterin kartal]]
'''Kirovan rajon''' ({{lang-ru|Кировский район}}) om rajon [[Piter]]iš. Se sijadase lidnan suvipäivlaskmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vl 1930 kuti Narvskii. Udesnimitihe vn 1934 tal'vkus nevondkundaližen valdkundan [[Sergei Kirov]]-šingotajan muštho. Muretihe rajonan istorišt pertištod znamasižes märas [[Toine mail'man soda|Suren sodan]] aigan. Om nügüdläižiš röunoiš vn 1973 sulakuspäi, konz uz' [[Krasnosel'skii rajon (Piter)|Krasnosel'skii rajon]] mülüti sen suvipäivlaskmašt palad.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 48 nellikkilometrad. Viž [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] ühtel Kirovsko-Viborgskai-jonol ratas rajonan territorijal.
Kirovan rajon jagase seičemeks municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 25..31): Knäževo, Ul'jank ({{lang-ru|Ульянка}}), Dačnoje, Avtovo, Narvskii, Krasnen'kaja Rečk (''Красненькая речка'', «rusttan polhe jogeihut»), Morskije vorot (''Морские ворота'', «meriverai»)
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 334 746 ristitud. Kaik 336 248 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Sergei Ivanov vn 2012 semendkuspäi.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_kirovsk/ Kirovan rajonan administracijan lehtpoled Piterin ohjadusen saital (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://www.kirnews.ru/ Kirovan rajonan uzištused (''kirnews.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Kirovan rajon (Piter)| ]]
7bxhbmdg52lht0qdxo1lc60b7rz7kka
151584
151583
2022-08-16T11:09:15Z
Motoranger
10577
formitez
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb kirovsky.svg|thumb|right|250px|Kirovan rajon Piterin kartal]]
'''Kirovan rajon''' ({{lang-ru|Кировский район}}) om rajon [[Piter]]iš. Se sijadase lidnan suvipäivlaskmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vl 1930 kuti Narvskii. Udesnimitihe vn 1934 tal'vkus nevondkundaližen valdkundan [[Sergei Kirov]]-šingotajan muštho. Muretihe rajonan istorišt pertištod znamasižes märas [[Toine mail'man soda|Suren sodan]] aigan. Om nügüdläižiš röunoiš vn 1973 sulakuspäi, konz uz' [[Krasnosel'skii rajon (Piter)|Krasnosel'skii rajon]] mülüti sen suvipäivlaskmašt palad.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 48 nellikkilometrad. Viž [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] ühtel Kirovsko-Viborgskai-jonol ratas rajonan territorijal.
Kirovan rajon jagase seičemeks municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 25..31): Knäževo, Ul'jank ({{lang-ru|Ульянка}}), Dačnoje, Avtovo, Narvskii, Krasnen'kaja Rečk (''Красненькая речка'', «rusttan polhe jogeihut»), Morskije vorot (''Морские ворота'', «meriverai»).
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 334 746 ristitud. Kaik 336 248 eläjad om rajonas nügüd' (2019).
Rajonan administracijan pämez' om Sergei Ivanov vn 2012 semendkuspäi.
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_kirovsk/ Kirovan rajonan administracijan lehtpoled Piterin ohjadusen saital (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://www.kirnews.ru/ Kirovan rajonan uzištused (''kirnews.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Kirovan rajon (Piter)| ]]
1avzr1a4oq9sqsfn90c43us3sdvxyv2
Keskuzrajon (Piter)
0
5401
151574
118269
2022-08-16T06:52:04Z
Motoranger
10577
+
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb tsentralniy.svg|thumb|right|250px|Keskuzrajon Piterin kartal]]
'''Keskuzrajon''' ({{lang-ru|Центральный район}}) om rajon [[Piter]]iš. Sijadase lidnan keskuzpalas, istorižen keskusen päivnouzmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud koumen enččen rajonan territorijoišpäi: Dzeržinskii, Kuibiševskii i Smol'ninskii.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 17,12 nellikkilometrad. [[Neva]]-jogi röunatab rajonad pohjoižes i päivnouzmas, [[Obvodnii kanal|Obvodnii-kanal]] om suviröunaks.
Üks'toštkümne [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] videl jonol ratas rajonan territorijal.
Keskuzrajon jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 77..82): Dvorcovii («pert'kulun»), nomer 78, Liteinii, Smol'ninskoje, Ligovka-Jamskai, Vladimirskii.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 214 625 ristitud. Kaik 216 939 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 ristitišt oli 236 856 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Maksim Meiksin vn 2019 uhokuspäi.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_center/ Keskuzrajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Keskuzrajon (Piter)| ]]
pbqg0kpgezgs7stpd4xkjd8v1n572wa
151575
151574
2022-08-16T06:59:53Z
Motoranger
10577
ližaduz
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb tsentralniy.svg|thumb|right|250px|Keskuzrajon Piterin kartal]]
'''Keskuzrajon''' ({{lang-ru|Центральный район}}) om rajon [[Piter]]iš. Sijadase lidnan keskuzpalas, istorižen keskusen päivnouzmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud koumen enččen rajonan territorijoišpäi: Dzeržinskii, Kuibiševskii (oliba vspäi 1936) i Smol'ninskii (oli olmas vspäi 1930). Ühtennimižed käskuzkundad ratas rajonas tähäsai.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 17,12 nellikkilometrad. [[Neva]]-jogi röunatab rajonad pohjoižes i päivnouzmas, [[Obvodnii kanal|Obvodnii-kanal]] om suviröunaks.
Üks'toštkümne [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] videl jonol ratas rajonan territorijal.
Keskuzrajon jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 77..82): Dvorcovii («pert'kulun»), nomer 78, Liteinii, Smol'ninskoje, Ligovka-Jamskai, Vladimirskii.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 214 625 ristitud. Kaik 216 939 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 ristitišt oli 236 856 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Maksim Meiksin vn 2019 uhokuspäi.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_center/ Keskuzrajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Keskuzrajon (Piter)| ]]
nm7kh1rtluf6r1ogayzwib8fd5lrhfi
151576
151575
2022-08-16T08:44:14Z
Motoranger
10577
ližaduz
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb tsentralniy.svg|thumb|right|250px|Keskuzrajon Piterin kartal]]
'''Keskuzrajon''' ({{lang-ru|Центральный район}}) om rajon [[Piter]]iš. Sijadase lidnan keskuzpalas, istorižen keskusen päivnouzmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud koumen enččen rajonan territorijoišpäi: Dzeržinskii, Kuibiševskii (oliba vspäi 1936) i Smol'ninskii (oli olmas vspäi 1930). Ühtennimižed käskuzkundad ratas rajonas tähäsai.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 17,12 nellikkilometrad. [[Neva]]-jogi röunatab rajonad pohjoižes i päivnouzmas, [[Obvodnii kanal|Obvodnii-kanal]] om suviröunaks. Ekologine situacii ei ole hüvä puištoiden vajaguden tagut.
Üks'toštkümne [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] videl jonol ratas rajonan territorijal, mugažo Piter-Päine-raudtestancijan [[Moskvan vagzal (Piter)|Moskvan vagzal]].
Keskuzrajon jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 77..82): Dvorcovii («pert'kulun»), nomer 78, Liteinii, Smol'ninskoje, Ligovka-Jamskai, Vladimirskii.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 214 625 ristitud. Kaik 216 939 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 ristitišt oli 236 856 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Maksim Meiksin vn 2019 uhokuspäi.
== Homaičendad ==
<references/>
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_center/ Keskuzrajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Keskuzrajon (Piter)| ]]
nnleaqg6gr9x9wvm64o0jvjfqpy9bxb
151585
151576
2022-08-16T11:10:55Z
Motoranger
10577
+kosketuz
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb tsentralniy.svg|thumb|right|250px|Keskuzrajon Piterin kartal]]
'''Keskuzrajon''' ({{lang-ru|Центральный район}}) om rajon [[Piter]]iš. Sijadase lidnan keskuzpalas, istorižen keskusen päivnouzmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud koumen enččen rajonan territorijoišpäi: Dzeržinskii, Kuibiševskii (oliba vspäi 1936) i Smol'ninskii (oli olmas vspäi 1930). Ühtennimižed käskuzkundad ratas rajonas tähäsai.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 17,12 nellikkilometrad. [[Neva]]-jogi röunatab rajonad pohjoižes i päivnouzmas, [[Obvodnii kanal|Obvodnii-kanal]] om suviröunaks. Ekologine situacii ei ole hüvä puištoiden vajaguden tagut.
Üks'toštkümne [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] videl jonol ratas rajonan territorijal, mugažo Piter-Päine-raudtestancijan [[Moskvan vagzal (Piter)|Moskvan vagzal]].
Keskuzrajon jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 77..82): Dvorcovii («pert'kulun»), nomer 78, Liteinii, Smol'ninskoje, Ligovka-Jamskai, Vladimirskii.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 214 625 ristitud. Kaik 216 939 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 ristitišt oli 236 856 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Maksim Meiksin vn 2019 uhokuspäi.
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_center/ Keskuzrajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://news-centre.ru/ Keskuzrajonan uzištused (''news-centre.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Keskuzrajon (Piter)| ]]
k4yx8w5gi68m9ip119sko8egnv942i7
151586
151585
2022-08-16T11:17:41Z
Motoranger
10577
toine rajonan pämez'
wikitext
text/x-wiki
[[Fail:Spb tsentralniy.svg|thumb|right|250px|Keskuzrajon Piterin kartal]]
'''Keskuzrajon''' ({{lang-ru|Центральный район}}) om rajon [[Piter]]iš. Sijadase lidnan keskuzpalas, istorižen keskusen päivnouzmas.
== Istorii ==
Rajon om sätud vn 1994 11. päiväl keväz'kud koumen enččen rajonan territorijoišpäi: Dzeržinskii, Kuibiševskii (oliba vspäi 1936) i Smol'ninskii (oli olmas vspäi 1930). Ühtennimižed käskuzkundad ratas rajonas tähäsai.
== Geografijan andmused ==
Rajonan pind om 17,12 nellikkilometrad. [[Neva]]-jogi röunatab rajonad pohjoižes i päivnouzmas, [[Obvodnii kanal|Obvodnii-kanal]] om suviröunaks. Ekologine situacii ei ole hüvä puištoiden vajaguden tagut.
Üks'toštkümne [[Piterin metropoliten|metrostancijad]] videl jonol ratas rajonan territorijal, mugažo Piter-Päine-raudtestancijan [[Moskvan vagzal (Piter)|Moskvan vagzal]].
Keskuzrajon jagase kudeks nimitadud municipaližeks ümbrikoks (ende nomerad 77..82): Dvorcovii («pert'kulun»), nomer 78, Liteinii, Smol'ninskoje, Ligovka-Jamskai, Vladimirskii.
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 214 625 ristitud. Kaik 216 939 eläjad om rajonas nügüd' (2019). Vl 2002 ristitišt oli 236 856 eläjad.
Rajonan administracijan pämez' om Jelena Födorova vn 2021 redukuspäi. Edeline administracijan pämez' om Maksim Meiksin (uhoku 2019 — reduku 2021).
== Irdkosketused ==
* [http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_center/ Keskuzrajonan lehtpoled Piterin tobmuden portalal (''gov.spb.ru'').] {{ref-ru}} {{ref-en}}
* [http://news-centre.ru/ Keskuzrajonan uzištused (''news-centre.ru'').] {{ref-ru}}
{{Piter}}
{{stub}}
[[Kategorii:Keskuzrajon (Piter)| ]]
2qhqnb5ijw243fl7b3nm5syd2b9d1rn
Vikipedii:Süvüden istorii
4
14194
151564
151386
2022-08-15T19:25:53Z
Koiravva
1717
kerdan nedališ
wikitext
text/x-wiki
[[Vepsän Vikipedii|Vepsän Vikipedijan]] süvüden istorii udištihe kerdan nedališ, kaikuččel ezmärgel.
'''Nügüdläine VikiSüvüz: {{depth}}''' ({{purge}})
== 2022 voz' ==
{| style="width:700px;"
|- valign="top"
|
: 03. viluku 2022: '''58.745''' {{kazvand}}
: 10. viluku 2022: '''58.952''' {{kazvand}}
: 17. viluku 2022: '''59.147''' {{kazvand}}
: 24. viluku 2022: '''59.404''' {{kazvand}}
: 31. viluku 2022: '''59.631''' {{kazvand}}
: 07. uhoku 2022: '''59.859''' {{kazvand}}
: 14. uhoku 2022: '''60.054''' {{kazvand}}
: 21. uhoku 2022: '''60.318''' {{kazvand}}
: 28. uhoku 2022: '''60.528''' {{kazvand}}
: 07. keväz'ku 2022: '''60.708''' {{kazvand}}
: 14. keväz'ku 2022: '''60.867''' {{kazvand}}
: 21. keväz'ku 2022: '''61.095''' {{kazvand}}
: 28. keväz'ku 2022: '''61.283''' {{kazvand}}
: 04. sulaku 2022: '''61.586''' {{kazvand}}
: 11. sulaku 2022: '''61.823''' {{kazvand}}
: 18. sulaku 2022: '''62.077''' {{kazvand}}
: 25. sulaku 2022: '''62.173''' {{kazvand}}
|
: 02. semendku 2022: '''62.320''' {{kazvand}}
: 09. semendku 2022: '''62.497''' {{kazvand}}
: 16. semendku 2022: '''62.637''' {{kazvand}}
: 23. semendku 2022: '''62.798''' {{kazvand}}
: 30. semendku 2022: '''62.972''' {{kazvand}}
: 06. kezaku 2022: '''63.074''' {{kazvand}}
: 13. kezaku 2022: '''63.310''' {{kazvand}}
: 20. kezaku 2022: '''63.505''' {{kazvand}}
: 27. kezaku 2022: '''63.569''' {{kazvand}}
: 04. heinku 2022: '''63.665''' {{kazvand}}
: 11. heinku 2022: '''63.801''' {{kazvand}}
: 18. heinku 2022: '''63.918''' {{kazvand}}
: 25. heinku 2022: '''64.150''' {{kazvand}}
: 01. eloku 2022: '''64.272''' {{kazvand}}
: 08. eloku 2022: '''64.488''' {{kazvand}}
: 15. eloku 2022: '''64.664''' {{kazvand}}
: 22. eloku 2022: '''???'''
: 29. eloku 2022: '''???'''
|}
== 2021 voz' ==
{| style="width:700px;"
|- valign="top"
|
: 04. viluku 2021: '''47.476''' {{kazvand}}
: 11. viluku 2021: '''47.767''' {{kazvand}}
: 18. viluku 2021: '''47.969''' {{kazvand}}
: 25. viluku 2021: '''48.093''' {{kazvand}}
: 01. uhoku 2021: '''48.379''' {{kazvand}}
: 08. uhoku 2021: '''48.495''' {{kazvand}}
: 15. uhoku 2021: '''48.751''' {{kazvand}}
: 22. uhoku 2021: '''48.963''' {{kazvand}}
: 01. keväz'ku 2021: '''49.157''' {{kazvand}}
: 08. keväz'ku 2021: '''49.332''' {{kazvand}}
: 15. keväz'ku 2021: '''49.488''' {{kazvand}}
: 22. keväz'ku 2021: '''49.877''' {{kazvand}}
: 29. keväz'ku 2021: '''50.311''' {{kazvand}}
: 05. sulaku 2021: '''50.623''' {{kazvand}}
: 12. sulaku 2021: '''50.704''' {{kazvand}}
: 19. sulaku 2021: '''50.814''' {{kazvand}}
: 26. sulaku 2021: '''51.024''' {{kazvand}}
|
: 03. semendku 2021: '''51.219''' {{kazvand}}
: 10. semendku 2021: '''51.422''' {{kazvand}}
: 17. semendku 2021: '''51.536''' {{kazvand}}
: 24. semendku 2021: '''51.779''' {{kazvand}}
: 31. semendku 2021: '''51.917''' {{kazvand}}
: 07. kezaku 2021: '''52.062''' {{kazvand}}
: 14. kezaku 2021: '''52.251''' {{kazvand}}
: 21. kezaku 2021: '''52.525''' {{kazvand}}
: 28. kezaku 2021: '''52.909''' {{kazvand}}
: 05. heinku 2021: '''53.026''' {{kazvand}}
: 12. heinku 2021: '''53.195''' {{kazvand}}
: 19. heinku 2021: '''53.458''' {{kazvand}}
: 26. heinku 2021: '''53.699''' {{kazvand}}
: 02. eloku 2021: '''53.883''' {{kazvand}}
: 09. eloku 2021: '''54.013''' {{kazvand}}
: 16. eloku 2021: '''54.127''' {{kazvand}}
: 23. eloku 2021: '''54.264''' {{kazvand}}
: 30. eloku 2021: '''54.440''' {{kazvand}}
|
: 06. sügüz'ku 2021: '''54.651''' {{kazvand}}
: 13. sügüz'ku 2021: '''54.776''' {{kazvand}}
: 20. sügüz'ku 2021: '''54.932''' {{kazvand}}
: 27. sügüz'ku 2021: '''55.181''' {{kazvand}}
: 04. reduku 2021: '''55.326''' {{kazvand}}
: 11. reduku 2021: '''55.393''' {{kazvand}}
: 18. reduku 2021: '''55.643''' {{kazvand}}
: 25. reduku 2021: '''55.887''' {{kazvand}}
: 01. kül'mku 2021: '''56.078''' {{kazvand}}
: 08. kül'mku 2021: '''56.454''' {{kazvand}}
: 15. kül'mku 2021: '''56.669''' {{kazvand}}
: 22. kül'mku 2021: '''56.843''' {{kazvand}}
: 29. kül'mku 2021: '''56.986''' {{kazvand}}
: 06. tal'vku 2021: '''57.259''' {{kazvand}}
: 13. tal'vku 2021: '''57.414''' {{kazvand}}
: 20. tal'vku 2021: '''57.594''' {{kazvand}}
: 27. tal'vku 2021: '''57.792''' {{kazvand}}
|}
== 2020 voz' ==
{| style="width:700px;"
|- valign="top"
|
: 06. viluku 2020: '''38.777''' {{lanktend}}
: 13. viluku 2020: '''38.746''' {{lanktend}}
: 20. viluku 2020: '''38.852''' {{kazvand}}
: 27. viluku 2020: '''38.901''' {{kazvand}}
: 03. uhoku 2020: '''38.945''' {{kazvand}}
: 10. uhoku 2020: '''38.928''' {{lanktend}}
: 17. uhoku 2020: '''39.040''' {{kazvand}}
: 24. uhoku 2020: '''39.121''' {{kazvand}}
: 02. keväz'ku 2020: '''39.128''' {{kazvand}}
: 09. keväz'ku 2020: '''39.165''' {{kazvand}}
: 16. keväz'ku 2020: '''39.148''' {{lanktend}}
: 23. keväz'ku 2020: '''39.127''' {{lanktend}}
: 30. keväz'ku 2020: '''39.255''' {{kazvand}}
: 06. sulaku 2020: '''39.262''' {{kazvand}}
: 13. sulaku 2020: '''39.305''' {{kazvand}}
: 20. sulaku 2020: '''39.396''' {{kazvand}}
: 27. sulaku 2020: '''39.447''' {{kazvand}}
|
: 04. semendku 2020: '''39.643''' {{kazvand}}
: 11. semendku 2020: '''39.741''' {{kazvand}}
: 18. semendku 2020: '''39.847''' {{kazvand}}
: 25. semendku 2020: '''39.963''' {{kazvand}}
: 01. kezaku 2020: '''39.953''' {{lanktend}}
: 08. kezaku 2020: '''40.033''' {{kazvand}}
: 15. kezaku 2020: '''40.083''' {{kazvand}}
: 22. kezaku 2020: '''40.028''' {{lanktend}}
: 29. kezaku 2020: '''40.026''' {{lanktend}}
: 06. heinku 2020: '''40.500''' {{kazvand}}
: 13. heinku 2020: '''40.516''' {{kazvand}}
: 20. heinku 2020: '''40.554''' {{kazvand}}
: 27. heinku 2020: '''40.733''' {{kazvand}}
: 03. eloku 2020: '''40.794''' {{kazvand}}
: 10. eloku 2020: '''40.874''' {{kazvand}}
: 17. eloku 2020: '''40.901''' {{kazvand}}
: 24. eloku 2020: '''41.034''' {{kazvand}}
: 31. eloku 2020: '''41.130''' {{kazvand}}
|
: 07. sügüz'ku 2020: '''41.167''' {{kazvand}}
: 14. sügüz'ku 2020: '''41.596''' {{kazvand}}
: 21. sügüz'ku 2020: '''42.915''' {{kazvand}}
: 28. sügüz'ku 2020: '''43.067''' {{kazvand}}
: 05. reduku 2020: '''43.228''' {{kazvand}}
: 12. reduku 2020: '''43.435''' {{kazvand}}
: 19. reduku 2020: '''43.514''' {{kazvand}}
: 26. reduku 2020: '''43.844''' {{kazvand}}
: 02. kül'mku 2020: '''44.142''' {{kazvand}}
: 09. kül'mku 2020: '''44.382''' {{kazvand}}
: 16. kül'mku 2020: '''44.739''' {{kazvand}}
: 23. kül'mku 2020: '''45.123''' {{kazvand}}
: 30. kül'mku 2020: '''45.531''' {{kazvand}}
: 07. tal'vku 2020: '''45.851''' {{kazvand}}
: 14. tal'vku 2020: '''46.241''' {{kazvand}}
: 21. tal'vku 2020: '''47.059''' {{kazvand}}
: 28. tal'vku 2020: '''47.410''' {{kazvand}}
|}
== 2019 voz' ==
{| style="width:700px;"
|- valign="top"
|
: 07. viluku 2019: '''32.748''' {{kazvand}}
: 14. viluku 2019: '''32.804''' {{kazvand}}
: 21. viluku 2019: '''32.955''' {{kazvand}}
: 28. viluku 2019: '''33.253''' {{kazvand}}
: 04. uhoku 2019: '''33.395''' {{kazvand}}
: 11. uhoku 2019: '''33.529''' {{kazvand}}
: 18. uhoku 2019: '''33.607''' {{kazvand}}
: 25. uhoku 2019: '''33.866''' {{kazvand}}
: 04. keväz'ku 2019: '''34.068''' {{kazvand}}
: 11. keväz'ku 2019: '''34.268''' {{kazvand}}
: 18. keväz'ku 2019: '''34.369''' {{kazvand}}
: 25. keväz'ku 2019: '''34.651''' {{kazvand}}
: 01. sulaku 2019: '''34.679''' {{kazvand}}
: 08. sulaku 2019: '''34.891''' {{kazvand}}
: 15. sulaku 2019: '''35.108''' {{kazvand}}
: 22. sulaku 2019: '''35.319''' {{kazvand}}
: 29. sulaku 2019: '''35.723''' {{kazvand}}
|
: 06. semendku 2019: '''35.834''' {{kazvand}}
: 13. semendku 2019: '''36.031''' {{kazvand}}
: 20. semendku 2019: '''36.119''' {{kazvand}}
: 27. semendku 2019: '''36.316''' {{kazvand}}
: 03. kezaku 2019: '''36.545''' {{kazvand}}
: 10. kezaku 2019: '''36.888''' {{kazvand}}
: 17. kezaku 2019: '''37.225''' {{kazvand}}
: 24. kezaku 2019: '''37.407''' {{kazvand}}
: 01. heinku 2019: '''37.722''' {{kazvand}}
: 08. heinku 2019: '''37.873''' {{kazvand}}
: 15. heinku 2019: '''38.004''' {{kazvand}}
: 22. heinku 2019: '''38.069''' {{kazvand}}
: 29. heinku 2019: '''38.050''' {{lanktend}}
: 05. eloku 2019: '''38.094''' {{kazvand}}
: 12. eloku 2019: '''38.039''' {{lanktend}}
: 19. eloku 2019: '''38.043''' {{kazvand}}
: 26. eloku 2019: '''38.043''' {{vajehtuseta}}
|
: 02. sügüz'ku 2019: '''38.108''' {{kazvand}}
: 09. sügüz'ku 2019: '''38.057''' {{lanktend}}
: 16. sügüz'ku 2019: '''38.097''' {{kazvand}}
: 23. sügüz'ku 2019: '''38.147''' {{kazvand}}
: 30. sügüz'ku 2019: '''38.172''' {{kazvand}}
: 07. reduku 2019: '''38.178''' {{kazvand}}
: 14. reduku 2019: '''38.248''' {{kazvand}}
: 21. reduku 2019: '''38.287''' {{kazvand}}
: 28. reduku 2019: '''38.336''' {{kazvand}}
: 04. kül'mku 2019: '''38.448''' {{kazvand}}
: 11. kül'mku 2019: '''38.448''' {{vajehtuseta}}
: 18. kül'mku 2019: '''38.393''' {{lanktend}}
: 25. kül'mku 2019: '''38.446''' {{kazvand}}
: 02. tal'vku 2019: '''38.557''' {{kazvand}}
: 09. tal'vku 2019: '''38.626''' {{kazvand}}
: 16. tal'vku 2019: '''38.674''' {{kazvand}}
: 23. tal'vku 2019: '''38.651''' {{lanktend}}
: 30. tal'vku 2019: '''38.779''' {{kazvand}}
|}
== 2018 voz' ==
{| style="width:700px;"
|- valign="top"
|
: 01. viluku 2018: '''27.699''' {{kazvand}}
: 08. viluku 2018: '''28.286''' {{kazvand}}
: 15. viluku 2018: '''28.369''' {{kazvand}}
: 22. viluku 2018: '''28.531''' {{kazvand}}
: 29. viluku 2018: '''28.673''' {{kazvand}}
: 05. uhoku 2018: '''28.763''' {{kazvand}}
: 12. uhoku 2018: '''28.961''' {{kazvand}}
: 19. uhoku 2018: '''27.301''' {{lanktend}}
: 26. uhoku 2018: '''27.404''' {{kazvand}}
: 05. keväz'ku 2018: '''27.810''' {{kazvand}}
: 12. keväz'ku 2018: '''27.916''' {{kazvand}}
: 19. keväz'ku 2018: '''27.981''' {{kazvand}}
: 26. keväz'ku 2018: '''28.121''' {{kazvand}}
: 02. sulaku 2018: '''28.206''' {{kazvand}}
: 09. sulaku 2018: '''28.350''' {{kazvand}}
: 16. sulaku 2018: '''28.745''' {{kazvand}}
: 23. sulaku 2018: '''28.951''' {{kazvand}}
: 30. sulaku 2018: '''29.023''' {{kazvand}}
|
: 07. semendku 2018: '''29.258''' {{kazvand}}
: 14. semendku 2018: '''29.366''' {{kazvand}}
: 21. semendku 2018: '''29.658''' {{kazvand}}
: 28. semendku 2018: '''29.965''' {{kazvand}}
: 04. kezaku 2018: '''30.333''' {{kazvand}}
: 11. kezaku 2018: '''30.510''' {{kazvand}}
: 18. kezaku 2018: '''30.556''' {{kazvand}}
: 25. kezaku 2018: '''30.570''' {{kazvand}}
: 02. heinku 2018: '''30.637''' {{kazvand}}
: 09. heinku 2018: '''30.705''' {{kazvand}}
: 16. heinku 2018: '''30.761''' {{kazvand}}
: 23. heinku 2018: '''30.909''' {{kazvand}}
: 30. heinku 2018: '''31.027''' {{kazvand}}
: 06. eloku 2018: '''31.068''' {{kazvand}}
: 13. eloku 2018: '''31.109''' {{kazvand}}
: 20. eloku 2018: '''31.149''' {{kazvand}}
: 27. eloku 2018: '''31.227''' {{kazvand}}
|
: 03. sügüz'ku 2018: '''31.298''' {{kazvand}}
: 10. sügüz'ku 2018: '''31.304''' {{kazvand}}
: 17. sügüz'ku 2018: '''31.335''' {{kazvand}}
: 24. sügüz'ku 2018: '''31.356''' {{kazvand}}
: 01. reduku 2018: '''31.523''' {{kazvand}}
: 08. reduku 2018: '''31.615''' {{kazvand}}
: 15. reduku 2018: '''31.679''' {{kazvand}}
: 22. reduku 2018: '''31.804''' {{kazvand}}
: 29. reduku 2018: '''31.944''' {{kazvand}}
: 05. kül'mku 2018: '''32.016''' {{kazvand}}
: 12. kül'mku 2018: '''32.070''' {{kazvand}}
: 19. kül'mku 2018: '''32.192''' {{kazvand}}
: 26. kül'mku 2018: '''32.246''' {{kazvand}}
: 03. tal'vku 2018: '''32.458''' {{kazvand}}
: 10. tal'vku 2018: '''32.503''' {{kazvand}}
: 17. tal'vku 2018: '''32.538''' {{kazvand}}
: 24. tal'vku 2018: '''32.650''' {{kazvand}}
: 31. tal'vku 2018: '''32.624''' {{lanktend}}
|}
== 2017 voz' ==
{| style="width:700px;"
|- valign="top"
|
: 02. viluku 2017: '''14.579''' {{kazvand}}
: 09. viluku 2017: '''14.612''' {{kazvand}}
: 16. viluku 2017: '''14.620''' {{kazvand}}
: 23. viluku 2017: '''14.720''' {{kazvand}}
: 30. viluku 2017: '''14.773''' {{kazvand}}
: 06. uhoku 2017: '''14.866''' {{kazvand}}
: 13. uhoku 2017: '''14.924''' {{kazvand}}
: 20. uhoku 2017: '''15.055''' {{kazvand}}
: 27. uhoku 2017: '''15.179''' {{kazvand}}
: 06. keväz'ku 2017: '''15.246''' {{kazvand}}
: 13. keväz'ku 2017: '''15.318''' {{kazvand}}
: 20. keväz'ku 2017: '''15.471''' {{kazvand}}
: 27. keväz'ku 2017: '''15.638''' {{kazvand}}
: 03. sulaku 2017: '''15.775''' {{kazvand}}
: 10. sulaku 2017: '''16.003''' {{kazvand}}
: 17. sulaku 2017: '''16.161''' {{kazvand}}
: 24. sulaku 2017: '''16.337''' {{kazvand}}
|
: 01. semendku 2017: '''16.717''' {{kazvand}}
: 08. semendku 2017: '''17.120''' {{kazvand}}
: 15. semendku 2017: '''17.501''' {{kazvand}}
: 22. semendku 2017: '''18.356''' {{kazvand}}
: 29. semendku 2017: '''19.509''' {{kazvand}}
: 05. kezaku 2017: '''20.452''' {{kazvand}}
: 12. kezaku 2017: '''21.286''' {{kazvand}}
: 19. kezaku 2017: '''21.727''' {{kazvand}}
: 26. kezaku 2017: '''22.046''' {{kazvand}}
: 03. heinku 2017: '''22.306''' {{kazvand}}
: 10. heinku 2017: '''22.542''' {{kazvand}}
: 17. heinku 2017: '''22.748''' {{kazvand}}
: 24. heinku 2017: '''23.115''' {{kazvand}}
: 31. heinku 2017: '''23.229''' {{kazvand}}
: 07. eloku 2017: '''23.417''' {{kazvand}}
: 14. eloku 2017: '''23.777''' {{kazvand}}
: 21. eloku 2017: '''24.404''' {{kazvand}}
: 28. eloku 2017: '''24.611''' {{kazvand}}
||
: 04. sügüz'ku 2017: '''24.791''' {{kazvand}}
: 11. sügüz'ku 2017: '''25.167''' {{kazvand}}
: 18. sügüz'ku 2017: '''25.376''' {{kazvand}}
: 25. sügüz'ku 2017: '''25.443''' {{kazvand}}
: 02. reduku 2017: '''25.617''' {{kazvand}}
: 09. reduku 2017: '''25.927''' {{kazvand}}
: 16. reduku 2017: '''26.181''' {{kazvand}}
: 23. reduku 2017: '''26.342''' {{kazvand}}
: 30. reduku 2017: '''26.522''' {{kazvand}}
: 06. kül'mku 2017: '''26.568''' {{kazvand}}
: 13. kül'mku 2017: '''26.630''' {{kazvand}}
: 20. kül'mku 2017: '''26.690''' {{kazvand}}
: 27. kül'mku 2017: '''26.928''' {{kazvand}}
: 04. tal'vku 2017: '''27.154''' {{kazvand}}
: 11. tal'vku 2017: '''27.302''' {{kazvand}}
: 18. tal'vku 2017: '''27.437''' {{kazvand}}
: 25. tal'vku 2017: '''27.556''' {{kazvand}}
|}
== 2016 voz' ==
{| style="width:700px;"
|- valign="top"
|
: 13. kezaku 2016: '''13.594''' {{vajehtuseta}}
: 20. kezaku 2016: '''13.629''' {{kazvand}}
: 27. kezaku 2016: '''13.682''' {{kazvand}}
: 04. heinku 2016: '''13.812''' {{kazvand}}
: 11. heinku 2016: '''13.846''' {{kazvand}}
: 18. heinku 2016: '''13.832''' {{lanktend}}
: 25. heinku 2016: '''13.871''' {{kazvand}}
: 01. eloku 2016: '''13.888''' {{kazvand}}
: 08. eloku 2016: '''13.918''' {{kazvand}}
: 15. eloku 2016: '''13.963''' {{kazvand}}
: 22. eloku 2016: '''13.993''' {{kazvand}}
|
: 29. eloku 2016: '''14.013''' {{kazvand}}
: 05. sügüz'ku 2016: '''14.020''' {{kazvand}}
: 12. sügüz'ku 2016: '''14.038''' {{kazvand}}
: 19. sügüz'ku 2016: '''14.047''' {{kazvand}}
: 26. sügüz'ku 2016: '''14.048''' {{kazvand}}
: 03. reduku 2016: '''14.091''' {{kazvand}}
: 10. reduku 2016: '''14.101''' {{kazvand}}
: 17. reduku 2016: '''14.125''' {{kazvand}}
: 24. reduku 2016: '''14.199''' {{kazvand}}
: 31. reduku 2016: '''14.258''' {{kazvand}}
: 07. kül'mku 2016: '''14.286''' {{kazvand}}
|
: 14. kül'mku 2016: '''14.347''' {{kazvand}}
: 21. kül'mku 2016: '''14.440''' {{kazvand}}
: 28. kül'mku 2016: '''14.499''' {{kazvand}}
: 05. tal'vku 2016: '''14.525''' {{kazvand}}
: 12. tal'vku 2016: '''14.551''' {{kazvand}}
: 19. tal'vku 2016: '''14.530''' {{lanktend}}
: 26. tal'vku 2016: '''14.497''' {{lanktend}}
|}
[[Kategorii:Statistik Vikipedijas]]
33353vcjux8mig8qo2iii1izs9rsbx1
Pugačov (lidn)
0
24495
151560
120155
2022-08-15T19:02:24Z
Koiravva
1717
+galerei, +hom, aktualizacii
wikitext
text/x-wiki
{{Eländpunkt
| Nimi = Pugačov<br />Пугачёв
| Lidnanznam = Coat of Arms of Pugachyov (Saratov oblast).png
| Flag =
| Lidnanznam text = Pugačovan lidnanznam
| Flag text =
| Valdkund = Venäma
| Eläjiden lugu = 40,425
| Voz' = 2021
| Pind = 35
| Fail = (Group 0)- MG 6078 MG 6093-16 images.jpg
| Pämez' = Jelena Ivlieva<br/>(reduku 2021—)
| Telefonkod = +7-84574-xx-xxx
| Avtokod = 64. 164
| Aigvö = [[UTC]]+4 ([[MSK]]+1)
}}
'''Pugačov''' ({{lang-ru|Пугачёв}}) om [[Venäma]]n lidn, lidnankund da raudtesol'm [[Saratovan agj]]an pohjoižpäivnouzmas. Se om [[Pugačovan rajon]]an administrativine keskuz (vspäi 1928).
== Istorii ==
Eländpunktan aluz om pandud [[vanhuskolaižed|vanhuskolaižil]] vl 1764 kuti Mečetnai-slabad ({{lang-ru|слобода Мечетная}}). Vl 1772 pagenu [[Jemel'jan Pugačov]]-kozak oli slabadas i sen jäl'ghe päti tedištoitta ičtaze Petr III-carikš. Slabad sai makundan lidnan statusad '''Nikolajevsk'''-nimitusenke vn 1836 9 (21). päiväl semendkud. Udesnimitihe nügüdläižikš Rusttan armijan [[Vasilii Čapajev]]-sodamehen iniciativan mödhe vn 1918 11. päiväl kül'mkud.
Pugačov šingotase sömtegimištol ([[jauh]]-, [[leib]]-, [[maid]]tegimed), [[šebin'|šebnän]] tehmižel, päiväiželektrostancijal.
== Geografijan andmused ==
Lidn sijadase rajonan lodehen suves, [[Sur' Irgiz]]-jogen oiktal randal ({{lang-ru|Большой Иргиз}} 675 km pitte, [[Volg]]an hura ližajogi), 40 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad [[Saratov]]hasai om 200 km päivlaskmha-suvipäivlaskmha orhal, 233 km avtotel vai raudtel. Lähembaižed lidnad oma [[Balakovo]] 67 km päivlaskmha orhal, 80 km avtotedme vai raudtedme, i [[Jeršov (lidn)|Jeršov]] 82 km suvhe-suvipäivlaskmha orhal, 118 km avtotedme vai raudtedme. ''Pugačovsk''-raudtestancii radab lidnan keskuses vspäi 1894.
Pugačovskii-žilo (762 rist. vl 2017) mülüb lidnankundha (municipaližhe ühtnikho) Pugačovan ližaks. Lidnankundan pind — 88,06 km².
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 41 707 ristitud, lidnankundan — 42 561 ristitud, rajonan seičeme kümnendest. Lidnan ristitišt vajehtase 40..43 tuhad eläjid röunoiš vspäi 1989 (kaikiš suremb oli 42 700 rist. vl 2001 i 42 895 rist. vl 2009). Kaik 40 895 ristitud elihe lidnas i 41 465 ristitud kaikes lidnankundas vl 2018.
[[Ortodoksine hristanuskond|Ortodoksižen hristanuskondan]] nell' pühäpertid<ref>[http://sobory.ru/geo/locat/13618 Pugačovan pühäpertid ''sobory.ru''-saital.] {{ref-ru}}</ref> oma avaitud lidnas: Hristan Eläbdzusen päjumalanpert' (1875−1899), ph. Mikulai-čudonsädajan jumalanpert' türmas i kaks' časounäd.
Pugačovan gidromeliorativine tehnikum — Saratovan valdkundaližen agrarižen universitetan filial<ref>[http://www.sgau.ru/filialy-universiteta/pugachyovskii-filial Pugačovan gidromeliorativižen tehnikuman lehtpoled universitetan ''sgau.ru''-saital.] {{ref-ru}}</ref> om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.
Edeližed lidnan pämehed oma: Boris Sazonov (2011−2015); Aleksei Janin (2015 — semendku 2021), vn 2021 kezakuspäi radab Pugačovan rajonan pämehen.
== Galerei ==
<gallery mode="packed" heights="125px">
Пугачёв Здание уездного земства 16 августа 2017 01.jpg|Pugačovan rajonan administracijan sauvuz (2017)
Пугачёв Воскресенский собор 16 августа 2017.jpg|Hristan Eläbdzusen päjumalanpert', vn 2017 nägu
Пугачёв Здание Русско-торгового банка 16 августа 2017.jpg|Venäman Keskuzbankan kassine lugustuzkeskuz vl 2017
Пугачёв Здание торгового дома "А. А. Шмидт и сын" 16 августа 2017 01.jpg|Ofissauvuz (2017, ende torguindkeskuz)
Пугачёв Водонапорная башня 13 сентября 2017 01.jpg|Vezičuhunduz vl 2017
</gallery>
== Homaičendad ==
<references />
== Irdkosketused ==
* [http://pugachjov64.ru/ Lidnan tobmuden oficialine sait (''pugachjov64.ru'').] {{ref-ru}}
{{Commons|Category:Pugachyov}}
{{Saratovan agjan lidnad}}
[[Kategorii:Venäman lidnad]]
[[Kategorii:Eländpunktad kirjamišton mödhe]]
[[Kategorii:Saratovan agjan lidnad]]
[[Kategorii:Pugačovan rajon|*]]
f3tbrrv4bj5kzlktr7lvlsrye0kb9lq
151561
151560
2022-08-15T19:09:26Z
Koiravva
1717
+lidnan radai sait
wikitext
text/x-wiki
{{Eländpunkt
| Nimi = Pugačov<br />Пугачёв
| Lidnanznam = Coat of Arms of Pugachyov (Saratov oblast).png
| Flag =
| Lidnanznam text = Pugačovan lidnanznam
| Flag text =
| Valdkund = Venäma
| Eläjiden lugu = 40,425
| Voz' = 2021
| Pind = 35
| Fail = (Group 0)- MG 6078 MG 6093-16 images.jpg
| Pämez' = Jelena Ivlieva<br/>(reduku 2021—)
| Telefonkod = +7-84574-xx-xxx
| Avtokod = 64. 164
| Aigvö = [[UTC]]+4 ([[MSK]]+1)
}}
'''Pugačov''' ({{lang-ru|Пугачёв}}) om [[Venäma]]n lidn, lidnankund da raudtesol'm [[Saratovan agj]]an pohjoižpäivnouzmas. Se om [[Pugačovan rajon]]an administrativine keskuz (vspäi 1928).
== Istorii ==
Eländpunktan aluz om pandud [[vanhuskolaižed|vanhuskolaižil]] vl 1764 kuti Mečetnai-slabad ({{lang-ru|слобода Мечетная}}). Vl 1772 pagenu [[Jemel'jan Pugačov]]-kozak oli slabadas i sen jäl'ghe päti tedištoitta ičtaze Petr III-carikš. Slabad sai makundan lidnan statusad '''Nikolajevsk'''-nimitusenke vn 1836 9 (21). päiväl semendkud. Udesnimitihe nügüdläižikš Rusttan armijan [[Vasilii Čapajev]]-sodamehen iniciativan mödhe vn 1918 11. päiväl kül'mkud.
Pugačov šingotase sömtegimištol ([[jauh]]-, [[leib]]-, [[maid]]tegimed), [[šebin'|šebnän]] tehmižel, päiväiželektrostancijal.
== Geografijan andmused ==
Lidn sijadase rajonan lodehen suves, [[Sur' Irgiz]]-jogen oiktal randal ({{lang-ru|Большой Иргиз}} 675 km pitte, [[Volg]]an hura ližajogi), 40 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad [[Saratov]]hasai om 200 km päivlaskmha-suvipäivlaskmha orhal, 233 km avtotel vai raudtel. Lähembaižed lidnad oma [[Balakovo]] 67 km päivlaskmha orhal, 80 km avtotedme vai raudtedme, i [[Jeršov (lidn)|Jeršov]] 82 km suvhe-suvipäivlaskmha orhal, 118 km avtotedme vai raudtedme. ''Pugačovsk''-raudtestancii radab lidnan keskuses vspäi 1894.
Pugačovskii-žilo (762 rist. vl 2017) mülüb lidnankundha (municipaližhe ühtnikho) Pugačovan ližaks. Lidnankundan pind — 88,06 km².
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 41 707 ristitud, lidnankundan — 42 561 ristitud, rajonan seičeme kümnendest. Lidnan ristitišt vajehtase 40..43 tuhad eläjid röunoiš vspäi 1989 (kaikiš suremb oli 42 700 rist. vl 2001 i 42 895 rist. vl 2009). Kaik 40 895 ristitud elihe lidnas i 41 465 ristitud kaikes lidnankundas vl 2018.
[[Ortodoksine hristanuskond|Ortodoksižen hristanuskondan]] nell' pühäpertid<ref>[http://sobory.ru/geo/locat/13618 Pugačovan pühäpertid ''sobory.ru''-saital.] {{ref-ru}}</ref> oma avaitud lidnas: Hristan Eläbdzusen päjumalanpert' (1875−1899), ph. Mikulai-čudonsädajan jumalanpert' türmas i kaks' časounäd.
Pugačovan gidromeliorativine tehnikum — Saratovan valdkundaližen agrarižen universitetan filial<ref>[http://www.sgau.ru/filialy-universiteta/pugachyovskii-filial Pugačovan gidromeliorativižen tehnikuman lehtpoled universitetan ''sgau.ru''-saital.] {{ref-ru}}</ref> om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.
Edeližed lidnan pämehed oma: Boris Sazonov (2011−2015); Aleksei Janin (2015 — semendku 2021), vn 2021 kezakuspäi radab Pugačovan rajonan pämehen.
== Galerei ==
<gallery mode="packed" heights="125px">
Пугачёв Здание уездного земства 16 августа 2017 01.jpg|Pugačovan rajonan administracijan sauvuz (2017)
Пугачёв Воскресенский собор 16 августа 2017.jpg|Hristan Eläbdzusen päjumalanpert', vn 2017 nägu
Пугачёв Здание Русско-торгового банка 16 августа 2017.jpg|Venäman Keskuzbankan kassine lugustuzkeskuz vl 2017
Пугачёв Здание торгового дома "А. А. Шмидт и сын" 16 августа 2017 01.jpg|Ofissauvuz (2017, ende torguindkeskuz)
Пугачёв Водонапорная башня 13 сентября 2017 01.jpg|Vezičuhunduz vl 2017
</gallery>
== Homaičendad ==
<references />
== Irdkosketused ==
* [http://pugachjov-mo.ru/ Lidnan tobmuden oficialine sait (''pugachjov-mo.ru'').] i sen [http://pugachjov64.ru/ vanh versii (''pugachjov64.ru'').] {{ref-ru}}
{{Commons|Category:Pugachyov}}
{{Saratovan agjan lidnad}}
[[Kategorii:Venäman lidnad]]
[[Kategorii:Eländpunktad kirjamišton mödhe]]
[[Kategorii:Saratovan agjan lidnad]]
[[Kategorii:Pugačovan rajon|*]]
4uxm6rza4l65llpth7rs530nxume2xq
Rtiščevo
0
24503
151562
120195
2022-08-15T19:20:31Z
Koiravva
1717
+hom, aktualizacii
wikitext
text/x-wiki
{{Eländpunkt
| Nimi = Rtiščevo<br />Ртищево
| Lidnanznam = Coat of Arms of Rtishchevo (Saratov oblast).png
| Flag = Flag of Rtischevo (Saratov oblast).png
| Lidnanznam text = Rtiščevon lidnanznam
| Flag text = Rtiščevon flag
| Valdkund = Venäma
| Eläjiden lugu = 38,030
| Voz' = 2021
| Pind = 32.95
| Fail = Rtishchevo is the Crossroad of the Ways 2014.JPG
| Pämez' = Vladimir Kalämin<br/>(sügüz'ku 2018—)
| Telefonkod = +7-84540-xx-xxx
| Avtokod = 64. 164
| Aigvö = [[UTC]]+4 ([[MSK]]+1)
}}
'''Rtiščevo''' ({{lang-ru|Рти́щево}}) om [[Venäma]]n lidn, lidnankund da raudtesol'm [[Saratovan agj]]an lodehes. Se om [[Rtiščevon rajon]]an administrativine keskuz.
== Istorii ==
Eländpunktan aluz om pandud 17. voz'sadal, mainitase vspäi 1666. Edel 1723 vot žilon nimituz oli ''Pokrovskoje'', sid' pomeššikoiden Rtiščevad-rodun kanzannimen mödhe, hö oliba žilon pidajikš vhesai 1794. Toine oli Rtiščevo-žilo raudtestancijanno vspäi 1871. Žilo raudtestancijanno sai lidnan statusad vn 1925 6. päiväl kezakud. Ühtištuihe endevanhad Rtiščevo-žilod lidnanke vl 1974.
Rtiščevo šingotase mašinansauvomižen «Argon»-tegimel (elektromagnitižed ajaimed, kaičendsistemad, käroudusen indikatorad, mebel'furnitur, mašinad vaumičemha heinäd da villäd živatoile sötkeks), magaduzsijansobiden da koditekstilin tegimel, sömtegimištol (kanafabrik ümbriradajanke tehmiženke), mugažo asfal'ttegim radab.
== Geografijan andmused ==
Lidn sijadase rajonan keskuzpalas, Ol'šank-jogen ({{lang-ru|Ольшанка}} 42 km pitte) i Iznajir-jogen keskes ({{lang-ru|Изнаир}} 98 km pitte), 210 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Ol'šank-jogi om lidnan pohjoižröunaks, molembad joged oma [[Hopr]]an üläjoksmusen hurad ližajoged. Matkad [[Penzan agj]]hasai om 20 km pohjoižhe orhal, [[Saratov]]hasai om 167 km päivnouzmha-suvipäivnouzmha orhal, 197 km avtotel vai raudtel. Lähembaižed lidnad oma [[Serdobsk]] (Penzan agj) 37 km pohjoižpäivnouzmha orhal, 48 km avtotel vai raudtel, i [[Arkadak]] 41 km suvhe-suvipäivlaskmha orhal, 52 km avtotel vai raudtel. Sodalendimport om 3 km lodeheze lidnaspäi.
Rtiščevo om lidnankundan (municipaližen ühtnikan) üks'jäine eländpunkt. Lidnankundan pind — 32,95 km².
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan da lidnankundan eläjiden lugu oli 41 289 ristitud, rajonan viž seičemendest. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 44..45 tuhad eläjid vll 1989−2003 (45 100 rist. vll 1996−1998).
Rahvahad (enamba 0,4% vl 2010): [[venälaižed]] — 94,1%, [[ukrainalaižed]] — 0,6%, [[armenijalaižed]] — 0,4%, [[totarlaižed]] — 0,4%, toižed rahvahad i rahvahuden ozutandata — 4,5%.
[[Ortodoksine hristanuskond|Ortodoksižen hristanuskondan]] kaks' jumalanpertid<ref>[http://sobory.ru/geo/locat/8990 Rtiščevon pühäpertid ''sobory.ru''-saital.] {{ref-ru}}</ref> oma avaitud lidnas: ph. Aleksandr Nevalaižen i ph. Mikulai-čudonsädajan.
Rtiščevon politehnine licei i Samaran valdkundaližen raudteiden universitetan filial (ende Rtiščevon raudtetransportan tehnikum)<ref>[http://www.samgups.ru/sveden/struct/struktura_universiteta/filialy/spo/rtishevo_tehnikum/ Rtiščevon filial universitetan ''samgups.ru''-saital.] {{ref-ru}}</ref> oma lidnan professionaližen opendusen aluzkundoikš.
== Galerei ==
<gallery mode="packed" heights="125px">
Swimming pool Delphin Rtishchevo.jpg|Ujundbassein (2008)
Alexandro-Nevskaja cerkov.jpeg|Ph. Aleksandr Nevalaižen jumalanpert', vn 2005 nägu
Rtishchevsky branch of the Southeast railway.jpg|Suvipäivnouzmaižen raudten palakundan sauvuz vl 2007
Dvorec kultury Rtishevo.jpg|Lidnan kul'turkeskuz (2007)
Ртищево Здание железнодорожного вокзала 25 сентября 2017 05.jpg|Rtiščevo I-päraudtestancii vl 2017
</gallery>
== Homaičendad ==
<references />
== Irdkosketused ==
* [http://rtishevo.sarmo.ru/munitsipalnoe-obrazovanie-gorod-rtishchevo/ Lidnankundan lehtpoled rajonan oficialižel ''rtishevo.sarmo.ru''-saital.] {{ref-ru}}
* [http://www.rtishevo.ru/ Lidnan informacine sait (''rtishevo.ru'').] {{ref-ru}}
{{Commons|Category:Rtishchevo}}
{{Saratovan agjan lidnad}}
[[Kategorii:Venäman lidnad]]
[[Kategorii:Eländpunktad kirjamišton mödhe]]
[[Kategorii:Saratovan agjan lidnad]]
[[Kategorii:Rtiščevon rajon|*]]
p1f13tpmvq0pgj8arbiovyan6ng1d8i
151563
151562
2022-08-15T19:24:06Z
Koiravva
1717
wikitext
text/x-wiki
{{Eländpunkt
| Nimi = Rtiščevo<br />Ртищево
| Lidnanznam = Coat of Arms of Rtishchevo (Saratov oblast).png
| Flag = Flag of Rtischevo (Saratov oblast).png
| Lidnanznam text = Rtiščevon lidnanznam
| Flag text = Rtiščevon flag
| Valdkund = Venäma
| Eläjiden lugu = 38,030
| Voz' = 2021
| Pind = 32.95
| Fail = Rtishchevo is the Crossroad of the Ways 2014.JPG
| Pämez' = Vladimir Kalämin<br/>(sügüz'ku 2018—)
| Telefonkod = +7-84540-xx-xxx
| Avtokod = 64. 164
| Aigvö = [[UTC]]+4 ([[MSK]]+1)
}}
'''Rtiščevo''' ({{lang-ru|Рти́щево}}) om [[Venäma]]n lidn, lidnankund da raudtesol'm [[Saratovan agj]]an lodehes. Se om [[Rtiščevon rajon]]an administrativine keskuz.
== Istorii ==
Eländpunktan aluz om pandud 17. voz'sadal, mainitase vspäi 1666. Edel 1723 vot žilon nimituz oli ''Pokrovskoje'', sid' pomeššikoiden Rtiščevad-rodun kanzannimen mödhe, hö oliba žilon pidajikš vhesai 1794. Toine oli Rtiščevo-žilo raudtestancijanno vspäi 1871. Žilo raudtestancijanno sai lidnan statusad vn 1925 6. päiväl kezakud. Ühtištuihe endevanhad Rtiščevo-žilod lidnanke vl 1974.
Rtiščevo šingotase mašinansauvomižen «Argon»-tegimel (elektromagnitižed ajaimed, kaičendsistemad, käroudusen indikatorad, mebel'furnitur, mašinad vaumičemha heinäd da villäd živatoile sötkeks), magaduzsijansobiden da koditekstilin tegimel, sömtegimištol (kanafabrik ümbriradajanke tehmiženke), mugažo asfal'ttegim radab.
== Geografijan andmused ==
Lidn sijadase rajonan keskuzpalas, Ol'šank-jogen ({{lang-ru|Ольшанка}} 42 km pitte) i Iznajir-jogen keskes ({{lang-ru|Изнаир}} 98 km pitte), 210 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Ol'šank-jogi om lidnan pohjoižröunaks, molembad joged oma [[Hopr]]an üläjoksmusen hurad ližajoged. Matkad [[Penzan agj]]hasai om 20 km pohjoižhe orhal, [[Saratov]]hasai om 167 km päivnouzmha-suvipäivnouzmha orhal, 197 km avtotel vai raudtel. Lähembaižed lidnad oma [[Serdobsk]] (Penzan agj) 37 km pohjoižpäivnouzmha orhal, 48 km avtotel vai raudtel, i [[Arkadak]] 41 km suvhe-suvipäivlaskmha orhal, 52 km avtotel vai raudtel. Sodalendimport om koumes kilometras lodeheze lidnaspäi.
Rtiščevo om lidnankundan (municipaližen ühtnikan) üks'jäine eländpunkt. Lidnankundan pind — 32,95 km².
== Eläjad ==
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan da lidnankundan eläjiden lugu oli 41 289 ristitud, rajonan viž seičemendest. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 44..45 tuhad eläjid vll 1989−2003 (45 100 rist. vll 1996−1998).
Rahvahad (enamba 0,4% vl 2010): [[venälaižed]] — 94,1%, [[ukrainalaižed]] — 0,6%, [[armenijalaižed]] — 0,4%, [[totarlaižed]] — 0,4%, toižed rahvahad i rahvahuden ozutandata — 4,5%.
[[Ortodoksine hristanuskond|Ortodoksižen hristanuskondan]] kaks' jumalanpertid<ref>[http://sobory.ru/geo/locat/8990 Rtiščevon pühäpertid ''sobory.ru''-saital.] {{ref-ru}}</ref> oma avaitud lidnas: ph. Aleksandr Nevalaižen i ph. Mikulai-čudonsädajan.
Rtiščevon politehnine licei i Samaran valdkundaližen raudteiden universitetan filial (ende Rtiščevon raudtetransportan tehnikum)<ref>[http://www.samgups.ru/about/struktura_universiteta/filialy/spo/rtishevo_tehnikum/ Rtiščevon filial universitetan ''samgups.ru''-saital.] {{ref-ru}}</ref> oma lidnan professionaližen opendusen aluzkundoikš.
== Galerei ==
<gallery mode="packed" heights="125px">
Swimming pool Delphin Rtishchevo.jpg|Ujundbassein (2008)
Alexandro-Nevskaja cerkov.jpeg|Ph. Aleksandr Nevalaižen jumalanpert', vn 2005 nägu
Rtishchevsky branch of the Southeast railway.jpg|Suvipäivnouzmaižen raudten palakundan sauvuz vl 2007
Dvorec kultury Rtishevo.jpg|Lidnan kul'turkeskuz (2007)
Ртищево Здание железнодорожного вокзала 25 сентября 2017 05.jpg|Rtiščevo I-päraudtestancii vl 2017
</gallery>
== Homaičendad ==
<references />
== Irdkosketused ==
* [http://rtishevo.sarmo.ru/munitsipalnoe-obrazovanie-gorod-rtishchevo/ Lidnankundan lehtpoled rajonan oficialižel ''rtishevo.sarmo.ru''-saital.] {{ref-ru}}
* [http://www.rtishevo.ru/ Lidnan informacine sait (''rtishevo.ru'').] {{ref-ru}}
{{Commons|Category:Rtishchevo}}
{{Saratovan agjan lidnad}}
[[Kategorii:Venäman lidnad]]
[[Kategorii:Eländpunktad kirjamišton mödhe]]
[[Kategorii:Saratovan agjan lidnad]]
[[Kategorii:Rtiščevon rajon|*]]
e7rzlpkzyohfy0gwetxsu34vbu8yd2w
Šablon:Motd/2022-08-22 (vep)
10
32609
151566
2022-08-15T19:47:41Z
Koiravva
1717
Om sätud uz' lehtpol', kudamban südäiolend om 'Vn 1863 17. päiväl uhokud [[Rahvahidenkeskeine Rusttan Ristan komitet]] ({{lang-en|International Committee of the Red Cross}}) om sätud. No [[gumanizm]]an lehtpol' oli käroutud ristitkundan istorijas nelläs vodes edel sidä, toran [[Sol'ferino]]-kundanno aigan (nüg. [[Italii|Italijan]] pohjoine, 12 (24) kezakud 1859). Satatadud i pölištunuziden mehiden lugu oli mugoi znamasine, miše šveicarine Anri Dünan-lekar' päti säta Rustta...'
wikitext
text/x-wiki
Vn 1863 17. päiväl uhokud [[Rahvahidenkeskeine Rusttan Ristan komitet]] ({{lang-en|International Committee of the Red Cross}}) om sätud. No [[gumanizm]]an lehtpol' oli käroutud ristitkundan istorijas nelläs vodes edel sidä, toran [[Sol'ferino]]-kundanno aigan (nüg. [[Italii|Italijan]] pohjoine, 12 (24) kezakud 1859). Satatadud i pölištunuziden mehiden lugu oli mugoi znamasine, miše šveicarine Anri Dünan-lekar' päti säta Rusttan Ristan likundad. Video om 3 min 21 s hätkte, 4. kezaku 2021.<noinclude>
[[Kategorii:Päivän medijan šablonad]]
</noinclude>
glie2f6re8xk45s5nqhrg530w42s3nq
Keskuzline rajon (Piter)
0
32610
151572
2022-08-16T06:43:58Z
Motoranger
10577
Om läbioigetud [[Keskuzrajon (Piter)]]-lehtpolele
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Keskuzrajon (Piter)]]
glxzfuixoo3l7trd5og107ypmdh2tme