Wikipedia vewiki https://ve.wikipedia.org/wiki/Hayani MediaWiki 1.47.0-wmf.8 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk User:Fentse18 2 5608 22627 21732 2026-06-26T12:13:23Z Fentse18 9396 22627 wikitext text/x-wiki Dzina langa ndi Fentse18 [[User:Fentse18/Draft 1|Draft 1]] * [[User:Fentse18/Draft 2|Draft 2]] * [[User:Fentse18/Draft 3|Draft 3]] * [[Fentse18/ Draft1|Draft 4]] * [[Draft 5]] * [[Chatunga Bellarmaine Mugabe|Draft 6]] * [[Draft 7]] * [[Mikhail Gorbachev]] 42jpfrirfnw2zfch8cp2kfd50ekmq5d Mikhail Gorbachev 0 5917 22626 22625 2026-06-26T12:05:00Z Fentse18 9396 22626 wikitext text/x-wiki Vho-Mikhail Gorbachev (vho bebwa nga ḽa 2 Ṱhafamuhwe 1931, ngei Privolnoye, ngei Moscow, ngei Russia) vho vha vhe muofisiri wa Soviet, muṅwaleli muhulwane wa Dzangano ḽa Vhukomonisi ḽa Yunioni ya Soviet (CPSU) u bva nga 1985–991. Vhuḓidini hawe ha u ita uri sisiṱeme ya zwa poḽotiki ya shango ḽawe i vhe ya dimokirasi na u fhandekanya ikonomi yaḽo zwo ita uri vhukhomunisi vhu wele na u fhandekana ha Soviet Union nga 1991. Nga ṅwambo wa uri o fhelisa vhuvhusi ha Soviet Union nga murahu ha nndwa vhubvaḓuvha ha Yuropa, Gorbachev o ṋewa Pfufho ya Nobel ya Mulalo nga nwaha wa 1990.<ref name=":0">[https://www.britannica.com/biography/Mikhail-Gorbachev Mikhail Gorbachev | Biography, Facts, Cold War, & Significance | Britannica]</ref> Vhutshilo ha u thoma Gorbachev o vha e murwa wa vhalimi vha Russia vha re kha vhupo ha Stavropol (kray) tshipembe-vhukovhela ha Russia. O dzhoina Komsomol (Ligi ya Vhaswa vha Vhukomonisi) nga 1946 nahone a reila tshiendedzi tsha u kaṋa bulasini ya muvhuso ngei Stavropol lwa miṅwaha miṋa ye ya tevhela. O sumbedza u vha muraḓo wa Komsomol a fulufhedzisaho, nahone nga 1952 a dzhena tshikoloni tsha mulayo tsha Yunivesithi ya Muvhuso ya Moscow nahone a vha muraḓo wa Dzangano ḽa Vhukomunisi. Vho ṱhaphudza digirii ya mulayo nga 1955 nahone vha bvela phanḓa vha tshi vha na zwikhala zwinzhi kha Komsomol na madzangano a ḽihoro a tshifhinga tshoṱhe ngei Stavropol, vha aluwa vha vha muṅwaleli wa u thoma wa komiti ya ḽihoro ḽa dzingu nga 1970.<ref name=":0" /> fox7tv29z2041ktb1a3n25xa1flx0im 22628 22626 2026-06-26T12:34:38Z Fentse18 9396 22628 wikitext text/x-wiki [[File:Mikhail Gorbachev, 1987.gif|thumb]] Vho-Mikhail Gorbachev (vho bebwa nga ḽa 2 Ṱhafamuhwe 1931, ngei Privolnoye, ngei Moscow, ngei Russia) vho vha vhe muofisiri wa Soviet, muṅwaleli muhulwane wa Dzangano ḽa Vhukomonisi ḽa Yunioni ya Soviet (CPSU) u bva nga 1985–991. Vhuḓidini hawe ha u ita uri sisiṱeme ya zwa poḽotiki ya shango ḽawe i vhe ya dimokirasi na u fhandekanya ikonomi yaḽo zwo ita uri vhukhomunisi vhu wele na u fhandekana ha Soviet Union nga 1991. Nga ṅwambo wa uri o fhelisa vhuvhusi ha Soviet Union nga murahu ha nndwa vhubvaḓuvha ha Yuropa, Gorbachev o ṋewa Pfufho ya Nobel ya Mulalo nga nwaha wa 1990.<ref name=":0">[https://www.britannica.com/biography/Mikhail-Gorbachev Mikhail Gorbachev | Biography, Facts, Cold War, & Significance | Britannica]</ref> Vhutshilo ha u thoma Gorbachev o vha e murwa wa vhalimi vha Russia vha re kha vhupo ha Stavropol (kray) tshipembe-vhukovhela ha Russia. O dzhoina Komsomol (Ligi ya Vhaswa vha Vhukomonisi) nga 1946 nahone a reila tshiendedzi tsha u kaṋa bulasini ya muvhuso ngei Stavropol lwa miṅwaha miṋa ye ya tevhela. O sumbedza u vha muraḓo wa Komsomol a fulufhedzisaho, nahone nga 1952 a dzhena tshikoloni tsha mulayo tsha Yunivesithi ya Muvhuso ya Moscow nahone a vha muraḓo wa Dzangano ḽa Vhukomunisi. Vho ṱhaphudza digirii ya mulayo nga 1955 nahone vha bvela phanḓa vha tshi vha na zwikhala zwinzhi kha Komsomol na madzangano a ḽihoro a tshifhinga tshoṱhe ngei Stavropol, vha aluwa vha vha muṅwaleli wa u thoma wa komiti ya ḽihoro ḽa dzingu nga 1970.<ref name=":0" /> Glasnost: Mbekanyamaitele ya u Vula na Masiandoitwa Ayo Glasnost, ine ya ṱalutshedzelwa sa “u vulea,” yo vha i ḽiṅwe tombo ḽa mutheo ḽa adzhenda ya tshanduko ya Mikhail Gorbachev nahone yo vha na mushumo wa ndeme kha u shandukisa tshitshavha tsha Soviet nga vho 1980. Yo ḓivhadzwa khathihi na mbekanyamaitele dzawe dza ikonomi dza perestroika, glasnost yo vha yo livhiswa kha u ṱuṱuwedza u vha khagala, mbofholowo ya u amba, na nyambedzano yo vuleaho nga ngomu ha tshitshavha tshe tsha vha tshi tshi khou thivhelwa lwa tshifhinga tshilapfu nga vhuvhusi ha tshiṱuhu na u ṱoliwa. Gorbachev o vha a tshi tenda uri nga u ṱuṱuwedza mvelele ya u ḓiṱanganya, muvhuso u nga fulufhelwa nga vhathu na u tandulula mafhungo o dzikaho e a vha a tshi khou ṱhasela Soviet Union lwa mahumi a miṅwaha. Tshiṅwe tsha zwipikwa zwihulwane zwa glasnost ho vha hu u fhaladza ndaulo i konḓaho ya mafhungo ye ya vha i tshi ṱalula muvhuso wa Soviet. Nga fhasi ha vharangaphanḓa vho fhiraho, nyanḓadzamafhungo yo vha i tshi langiwa nga nḓila yo khwaṱhaho, nahone maipfi a sa tendelaniho o vha a tshi tsikeledzwa nga nḓila yo dzudzanyeaho. Gorbachev’s administration yo thoma u fhungudza u ṱoliwa ha mafhungo, zwa ita uri vhoramafhungo, vhaṅwali, na vhaṱali vha vhe na mbofholowo khulwane ya u amba mavhonele avho nga ha mafhungo a zwa politiki, matshilisano, na ikonomi. U shandukiswa uhu ho ita uri hu vhe na u anda ha maṅwalwa, maṅwalo, na nyambedzano dza tshitshavha dzine dza sasaladza muvhuso na mbekanyamaitele dzawo. U ḓivhadzwa ha glasnost zwo ita uri hu vhe na u ṱanganelana ha tshitshavha na u ḓiimisela, zwa ita uri hu vhe na nḓivho khulwane ya thaidzo dza tshitshavha dze dza vha dzi tshi dzhielwa fhasi tshifhingani tsho fhiraho. Vhadzulapo vho bvisela khagala mbilaelo dzavho nga ha mafhungo a ngaho tshanḓa nguvhoni, u tshinyadzwa ha mupo, na u kandeledzwa ha pfanelo dza vhuthu. U fhisea uhu huswa ha nyambedzano ya tshitshavha ho swaya u fhambana huhulwane na u tevhedza ho fhumulaho ha mahumi a miṅwaha o fhiraho, musi vhathu vha tshi pfa vho ṋewa maanḓa a u shela mulenzhe kha u vhumba vhumatshelo ha tshitshavha tshavho. Musi glasnost i tshi khou aluwa, ho mbo ḓi vha na tshigwada tsha zwigwada zwa matshilisano na zwa polotiki u mona na Soviet Union. Vhane vha sa tendelane na zwa politiki, vhaṱali, na madzangano a tshitshavha vho thoma u kuvhanganya, vha tshi tikedza tshanduko ya zwa politiki na vhuḓilangi vhuhulwane ha riphabuḽiki dzo fhamba-fhambanaho. U vhofhololwa ha mikano zwo tendela tshaka ṱhukhu uri dzi kone u sumbedza vhuḓiṱalusi hadzo ha mvelele na zwine dza zwi tama, zwa ita uri hu vhe na ṱhoḓea dza vhuimeleli vhuhulwane na pfanelo nga ngomu ha muhanga wa Soviet. Hezwi zwigwada zwo sumbedza u fhambana ha maipfi nga ngomu ha USSR nahone zwa vhea mutheo wa u bvelela ha maḓipfele a vhushaka ha lushaka. Naho ho vha na mvelaphanḓa yavhuḓi i tshimbidzanaho na glasnost, khaedu dzo vha dzo ḓala. U dzhena nga u ṱavhanya ha mafhungo na u vulwa ha nyambedzano dza tshitshavha zwo bvisela khagala zwililo zwo dzikaho na zwilonda zwa ḓivhazwakale. U ḓihudza uhu, ho ṱangana na u sa dzika ha ikonomi ho bveledzwaho nga perestroika, zwo ṋaṋisa dzikhakhathi dza matshilisano nahone zwa ṱuṱuwedza u sa fushea vhukati ha vhathu. Musi khanedzano dza khagala dzi tshi khou ṋaṋa, u fhandekana vhukati ha tshitshavha tsha Soviet zwo mbo ḓi vhonala nga maanḓa. Zwiṅwe hafhu, Gorbachev o sedzana na u hanedzwa huhulwane nga zwigwada zwi konḓaho nga ngomu ha Dzangano ḽa Vhukomunisi zwe zwa vha zwi tshi dzhia glasnost sa tshutshedzo kha maanḓalanga avho a sialala. Vhenevha vhatikedzi vha mvelele vho vha vha tshi ofha uri u ṱanganedza u vulea zwi ḓo dzhiela fhasi maitele a soshaḽizimu nahone zwa ita uri hu vhe na khakhathi na u sa vha na vhuthihi nga ngomu shangoni. Nga ṅwambo wa zwenezwo, Gorbachev o lwa na nyito ya u linganyisela ya u ṱuṱuwedza tshanduko ngeno a tshi khou langa khanedzano dza nga ngomu dza ḽihoro. Kha ḽifhasi ḽoṱhe, glasnost yo vha na mvelelo khulwane kha vhushaka ha Soviet Union na maṅwe mashango. U ombedzela huswa ha nyambedzano na tshumisano zwo pfala zwavhuḓi kha vharangaphanḓa vha Vhukovhela. U ḓiimisela ha Gorbachev u ṱanganela kha nyambedzano dzi re na ndivho nga ha u bvisa zwiṱhavhane na vhudipuḽomati zwo thusa kha u fhungudza dzikhakhathi nga miṅwaha ya u fhungudzea ha Nndwa ya Vhukonani. U amba hawe na vharangaphanḓa vha Vhukovhela zwo sumbedza u shanduka u bva kha vhuimo ha u lwa ha vhuvhusi ho fhiraho ha Soviet. Naho glasnost yo vha i tshi shuma vhukuma kha u ṱuṱuwedza mupo wa u vulea, u thomiwa hayo zwo fheleledza zwo bvisela khagala vhushayatsireledzo na u hanedzana zwine zwa vha hone kha maitele a Soviet. Vhuḓidini ha Gorbachev ha u ṱanganedza tshanduko ho fhelisa mutheo wa maanḓalanga na vhuvhusi ha Dzangano ḽa Vhukomunisi nga u sa ḓivha. Musi vhathu vha tshi khou vhidzelela mbofholowo nnzhi na tshanduko, tshivhumbeo tshe tsha vha tshi tshi tikedza ḽihoro tsho mbo ḓi ṱoliwa nga nḓila i engedzeaho. Musi ri tshi phetha, glasnost yo vha i tshi imela ndima i shandulaho fhedzi i re na khaedu kha ḓivhazwakale ya Soviet Union. Zwo swaya u shandukiswa ha u vulea na u dzhenelela ha vhadzulapo, zwi tshi tendela nyambedzano ya tshitshavha i sa athu vhuya ya vha hone u mona na mafhungo a ndeme. Musi mbekanyamaitele yo vhea mutheo wa u engedza nḓivho na vhuḓiimiseli ha matshilisano, yo dovha ya sumbedzisa vhuleme ha u langa tshanduko nga ngomu ha tshitshavha tsho ṱanganelanaho, tshi re na masia manzhi. U ḓikumedzela ha Gorbachev kha glasnost zwo fheleledza zwo vhumba hafhu mbonalo ya vhadzulapo vha USSR nahone zwa shela mulenzhe kha u bvisela khagala maitele a zwa poḽotiki a re hone .<ref>[https://worldhistoryjournal.com/2026/01/16/mikhail-gorbachev/ The Legacy of Mikhail Gorbachev: A Transformative Era - World History Journal]</ref> Makete wo vhofholowaho Mushumo wawe wa u thoma wo vha u wa u vusulusa ikonomi ya Soviet ye ya vha i tshi khou fa, ye ya vha i tsini na u wa. O vha o dovha a vha na vhuṱali ha u pfesesa uri ho vha hu tshi ṱoḓea tshanduko ya midzi na matavhi ya Dzangano ḽa Vhukomunisi ḽone ḽiṋe arali tshanduko dzawe dza zwa ekonomi dzi tshi ḓo bvelela. Thandululo ya Gorbachev yo ita uri maipfi mavhili a Lurussia a shumiswe nga vhathu vhanzhi. Vho amba uri shango ḽi khou ṱoḓa "perestroika" kana u dzudzanya hafhu nahone tshishumiswa tshavho tsha u sedzana nazwo ndi "glasnost" - u vulea. "Ni khou salela murahu kha ikonomi yoṱhe," o vhudza vhahulwane vha vhukomonisi vha Leningrad, ye ya vhidzwa Saint Petersburg nga 1991. "Thundu dzaṋu dza fhasi ndi ṱhoni." Fhedzi ho vha hu si ndivho yavho u dzhiela vhudzulo vhuvhusi ha muvhuso nga ikonomi ya makete wo vhofholowaho - sa zwe vha zwi bvisela khagala kha nyambo kha vharumiwa vha ḽihoro nga 1985. "Vhanwe vhanu vha sedza makete sa tshitshidzi tsha vhutshilo kha ikonomi dzavho. Fhedzi, khonani, a no ngo fanela u humbula nga ha zwitshidzi zwa vhutshilo fhedzi nga ha tshikepe, nahone tshikepe ndi soshaḽizimu." Tshiṅwe tshihali tshawe tsha u sedzana na u ima ha maitele ho vha hu dimokirasi. Lwa u thoma ho vha na khetho dzo vhofholowaho dza Khonṱhiraka ya Vhathusa-Vhathu.<ref>[https://www.bbc.com/news/world-europe-13669848 Mikhail Gorbachev: The Soviet leader who helped end the Cold War - BBC News]</ref> 26mb1h7jlzv3jg44bqa3mls1zf8wxtv