Giotto di Bondone

Izvor: Wikipedija

Spomenik Giotta u Firenci
Spomenik Giotta u Firenci

Giotto di Bondone, znan samo i kao Giotto, (Firenca, 1267. – Firenca, 8. siječnja 1337.) bio je slavni talijanski slikar. Smatra se jednim od glavnih prethodnika talijanske Renesanse.

Sadržaj

[uredi] Život

Kroz razne izvore se otkrilo da je Giotto odrastao kao sin kovača u okolici Firence. Većina stručnjaka smatra da je Giotto bilo njegovo stvarno ime, no neki vjeruju i da je to samo skraćenica od Ambrogio (Ambrogiotto) ili Angelo (Angeliotto).

O njegovom životu svjedoči 1450. napisan spisak „Commentarii“ (priče o umjetnicima) kojeg je napisao Lorenzo Ghibertis, a koji se je u 16. stoljeću ponovno objavio od Giorgija Vasarija te je stekao veliku popularnost. Tamo se govori da je Giotto odrastao u siromašnim uvjetima ali da ga je jednog dana otkrio slikar Cimabue dok je crtao na kamenu čuvajuči ovce. Navodno je Giotto kao dječak tako vjerno slikao mrave da se čak i veliki Cimbaue začudio. Vjerojatno je stoga Giotto postao njegov učenik. Ubrzo je dobio prve ponude po Firenci, a papa Benedikt XII. ga je pozvao u Rim, gdje je radio 10 godina. Naposlijetku je postao slavni arhitekt i kipar, ali i pjesnik. Pisac Cennino Cennini mu se divio i hvalio njegove tehničke vještine. Njegovo priznanje afirmiralo se i u materijalnom uspjehu; postao je počasni građanin te posjedovao nekretnine u Firenci i Rimu. Oko 1320. se vratio iz Rima natrag u Firencu gdje je imao zaposlenu radionicu. 1334. postao je glavni majstor gradnje katedrale Santa Maria del Fiore. Sam nije doživio njen završetak a njegovi nasljednici su malo izmijenili njegove planove gradnje. Giotto je umro 1337. dok je radio na Sudnjem danu u katedrali Bargello.

[uredi] Zanimljivosti

Isus istjeruje trgovce iz hrama; freska Capella degli Scrovegni u Padovi
Isus istjeruje trgovce iz hrama; freska Capella degli Scrovegni u Padovi

Giotto spominje i Boccaccio u Dekameronu (6. dan, 5. priča) i Dante Alighieri u svojem djelu „Božanstvena komedija“; sa obojicom je bio dobar prijatelj. Pjesnik Petrarca je od njega dobio kip Djevice Marije. I Michelangelo se nadahnuo od njegovog djela u crkvi Santa Croce u Firenci.

[uredi] Djela

Po jednoj legendi je Giotto jednog dana naslikao muhu na jednom djelu majstora Cimabuea koja je izgledala toliko uvjerljivo da ju je ovaj pokušavao otjerati. Na kraju mu je priznao da ga je nadvisio. Giottov opus obrađuje religiozne teme te se smatra osnivačem taijanskog slikarstva, posebno toskanskog slikarstva Freska. Oduševljavao je i po tehnici i po bojama. Najbitniji dijelovi njegovog opusa smatra se visoka prirodnost njegovih figura, kao i širenje perspektive.

Ciklus freska Svetog Franje Asiškog u Firenci
Ciklus freska Svetog Franje Asiškog u Firenci

Tako je nadilazio ikonografske norme bizantskog sliakrstva, koja je utjecala na generacije slikara. Uveo je realizam u slikarstvo; dok je konvencionalno slikarstvo do tada imalo dvodimenzionalne figure, Giotto je uveo plastično modelirane figure u jednoj prostoriji sa perspektivom, koje imaju odnos jedna sa drugom. Dajuči im širinu, podario im je prirodni volumen i težinu. To se već naslučuje u križanju bazilike Santa Maria Novella u Firenci, jednom od njegovih ranijih radova. Po Vasariju je njegovo modeliranje Svetog Franje Asiškog nekim kritičarima bilo čak prestvarno te stoga presvjetovno. Giotto je bio prvi veliki individualni gotički majstor, ujedno uzor nadolazećim slikarima renesanse.

Kapela Scrovegni u Padovi, život Krista, klanjanje tri kralja
Kapela Scrovegni u Padovi, život Krista, klanjanje tri kralja

Giottovo glavno djelo je veliki ciklus freska u kapeli Cappella degli Scrovegni u Padovi, koji sadrži preko 100 scena iz života Marije i Isusa, te koji je nastao od 1304. do 1306. Jedna slavna scena iz ciklusa je ona u kojoj Sveta tri kralja koja promatraju zvijezdu koja liči na komet. Poznata je i „Ognissanti“ Sveta Marija. Zanimljivo, plavu boju je u tom ciklusu slabo koristio, vjerojatno stoga je teško bilo proizvesti plave pigmente.

Svojim djelima Giotto je dao dojam dodirljivosti i dubinskog prostora. Bio je prvi umjetnik koji je pokušao ostvariti perspektivski krajolik i građevine. Neka djela koja se pripisuju njemu možda su zapravo djela njegovih učenika. Po jednoj legendi je predstavniku pape, koji je htio probu njegova umijeća, jednostavno ručno nacrtao savršen krug („Giottov O“).

[uredi] Izabrana djela

  • Cappella degli Scrovegni u Padovi
  • Bazilika San Francesco u Assisi
  • Kapela bazilike Santa Croce u Firenci
  • Navicella na staroj bazilici u Rimu
  • Campanile kupole u Firenci

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: