Krka (Hrvatska)
Izvor: Wikipedija
|
||||
---|---|---|---|---|
![]() |
||||
Duljina | 73 km | |||
Nadmorska visina izvora | m | |||
Prosječni istjek | 50 m³/s | |||
Površina porječja | km² | |||
Izvor | Kod grada Knina, Hrvatska | |||
Ušće | u Jadransko more kod Šibenika | |||
Pritoke | Butišnica, Krčić, Čikola, Guduča | |||
Države kroz koje protječe | ||||
Gradovi kroz koje protječe | Knin, Skradin, Šibenik | |||
Slijev | jadranski | |||
Ulijeva se u | Jadransko more | |||
Plovna od - do | nije plovna |
Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Rijeka Krka izvire u blizini Knina, podno 22 metarskog Topoljskog buka ili Krčića, kojeg stvara pritoka rijeke Krke - Krčić. Krčić ljeti presušuje.
Ukupna duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 72.5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23.5 km bočati.
Krka teče Kninskim i Kosovim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Na izlazu iz polja Krka ulazi u kanjon.
Najpoznatija pritoka je Čikola koja utječe uzvodno od Skradinskog buka i tvori slikovit sutok s Krkom.
[uredi] Slapišta
Na rijeci Krki se nalazi 7 slapišta.
Prvi među njima je Bilušića buk (22.4 m visine) koji se nalazi 16 km nizvodno od izvorišta. Poseban je upravo po tome što je on jedini slap koji se ne iskorištava za hidroenergiju.
Drugi slap je Brljan ili Ćorića buk (15.5 m) koji se nalazi 19 km nizvodno od izvorišta. Voda ovoga slapa i voda jezera Bjelobera ili Ćorića jezera se iskorištavaju u hidroelektrani Miljacka.
Manojlovac (najviši i najljepši slapovi na Krki) je treći slap koji se nalazi pola kilometra nizvodno od Brljana. Kao i mnogi slapovi, sastoji se od niza sedrenih barijera. Manojlovac je najviše slapište (59.6 m) s glavnim slapom visine 32.2 m. Okolna vegetacija je submediteranska. Voda ovog slapišta također se iskorištava za hidroenergiju u hidroelektrani Miljacka.
Preostala 4 slapa su Rošnjak (8,4m), Miljacka (23,8m), Roški slap (25,5m) i najpoznatiji Skradinski buk (45,7m). Na rijeci se nalazi i Visovačko jezero gdje je smješten otočić Visovac sa franjevačkim samostanom. Nizvodno od Skradina Krka se širi u Prokljansko jezero. U more utječe kod Šibenika.
[uredi] Nacionalni park
Njezin tok od Knina do Skradina proglašen je Nacionalnim parkom površine 111 četvornih km.
Bez obzira na status nacionalnog parka, vodom rijeke upravlja HEP-Hrvatska elektroprivreda, pa se za sušnih perioda u riječni tok i na same slapove ne pušta ni biološki minimum vode. To dovodi do stradavanja organizama koji žive u koritu, kotlima te dolazi i do sušenja sedrenih barijera.