Odjeća
Izvor: Wikipedija
Raznolikim pokrivalima ljudi zaštićuju tijelo i pojedine njegove dijelove od zdravlju štetnih vanjskih utjecaja (hladnoće, vrućine, vlage, vjetra itd.). U predmete u koje se ljudi odijevaju ubrajamo : odjeću (kaput, bundu, ogrtač, hlače, suknju, vestu, bluzu, kostim, džemper i dr.), rublje (gaće, košulju, potkošulju, podsuknju, kombinu, pidžamu, eventualno čarape i dr.), pokrivala (kapu, šešir, maramu za glavu i dr.), odjevne predmete (rukavicu, kravatu, pojas, šal i dr.) i obuću (cipelu, čizmu, sandalu, papuču i dr.). Ljudi koji obavljaju neke posebne službe i bave se posebnim poslovima nose i posebnu odjeću (uniforme).
[uredi] Razlozi odijevanja
Postanak pojedinih dijelova odjeće nije uvjetovan samo samo zaštitom tijela nego ima i magičnih utjecaja (ruho pri obavljanju religijskih obreda), estetskih (ukrašavanje tijela, npr. komadima krzna), a ovisi i o radnoj aktivnosti (vatrogasno odijelo) ili potječe od osjećaja stida. Na način odijevanja utječu običaji, stupanj kulture, tehnički napredak i društveni položaj ljudi. Odjeći je ipak najvažniji zadatak zaštititi zdravlje od štetnih utjecaja. Zato se zimi odijeva u deblje, toplije, a ljeti u laganije tkanine; zimi se nosi tamna odjeća koja upija sunčeve zrake pa bolje štiti od studeni, a ljeti svjetla koja odbija sunčeve zrake pa štiti odf vrućine.
U svijetu gotovo nema naroda koji ne poznaje nikakve odjeće.
[uredi] Povijest odijevanja
Od prvobitnih jednostavnih oblika odjeća se krojem i brojem bogatila i razvijala. Prva krojena odjeća, od krzna i kože, potječe iz starijega kamenog doba. Tijekom vrlo dugog razdoblja svi su se ljudi odijevali u haljine i sandale. To se u novijem dobu promijenilo, pa postoje mnoge vrste odjeće, posebne za muškarce i žene.
Narodne nošnje nose isključivo seljaci, ali su potisnute iz mnogih sela.