Papago

Izvor: Wikipedija

Papago.
Papago.

Papago (Tohono O'odham) Pleme Piman Indijanaca južno i jugoistočno od rijeke Gile u Arizoni i susjednoj Sonori, kraju po njima prozvanim Papaguería. Oko 6,000 pripadnika prije kontakta sa bijelcima, u ovom tisućljeću 11,400 (2004) na rezervatu Papago ili Sells i 1,800 u Sonori.

Sadržaj

[uredi] Ime

Papago žena sakuplja voće cholla-kaktusa, nazivano cholla (ili hanamh u pima jeziku) Snimljeno 1907. Cholla voće imalo je velik značaj u prehrani Papago i susjednih plemena američkog Jugozapada, i sakupljalo se u velikim količinama.
Papago žena sakuplja voće cholla-kaktusa, nazivano cholla (ili hanamh u pima jeziku) Snimljeno 1907. Cholla voće imalo je velik značaj u prehrani Papago i susjednih plemena američkog Jugozapada, i sakupljalo se u velikim količinama.

Ime Papago nastalo je od papáh 'beans', i óotam 'people': `beansmen,' 'bean-people', otuda i španjolski Frijoleros. Sami sebe nazivaju Tohono O'odham ili "people of the desert" (=pustinjski narod).

[uredi] Ogranci i sela

Acachin, Alcalde, Ana, Anicam, Areitorae, Ati, Babasaqui, Bacapa, Baipia, Bajio, Batequi, Boco del Arroyo, Caborca, Caca Chimir, Cahuabi, Canoa, Casca, Charco, Chioro, Chuba, Coca, Comohuabi, Cops, Cubac, Cuitciabaqui, Cuitoat, Cujant, Cumaro, Elogio, Fresnal, Guadalupe, Gubo, Juajona, Junostaca, Macombo, Mesquite, Milpais, Nariz, Oapars, Ocaboa, Oiaur, Onia, Ooltan, Otean, Perigua, Perinimo, Piato (oni su iz Sonore, i prema Swantonu, možda identični Indijancima Soba), Poso Blanco, Poso Verde, Purificación (?), Quitovaquita, Raton, San Bonifación, San Cosme, Sand Papago, San Ignacio (?), San Lazaro, San Luis Babi (?), San Martin, San Rafael, Santa Barbara (?), Santa Rosa, Saric (?), Saucita, Shuuk, Sierra Blanca, Soba (velika grana Papaga, pripadaju im sela Carborica, Batequi, Mata, Pitic i San Ildefonso), Sonoita, Tachilta, Tacquison, Tecolote, Tubasa, Tubutama, Valle, Zuñiga.

[uredi] Povijest

Camote, zvana i 'pustinjski kruh' ili 'pustinjska hrana', ima dug korijen ,a raste po dinama u pustinjama američkog Jugozapada. Papagima je nekad bila znatan izvoz hrane. Vidi.
Camote, zvana i 'pustinjski kruh' ili 'pustinjska hrana', ima dug korijen ,a raste po dinama u pustinjama američkog Jugozapada. Papagima je nekad bila znatan izvoz hrane. Vidi.

Papage prvi susreće 1694. otac Eusebio Francisco Kino. Naseljeni su bili u 28 sela u Arizoni i 30 u Meksiku. Prve misije među njima, San Xavier del Bac i San Miguel de Guevavi utemeljuju 1731. Felipe Segresser i Juan Bautista Grashoffer, a namijenjene su i Pima Indijancima. U 19. stoljeću dolaskom rudara (1854), te rat protiv Apača ([1856]) i postavljanjem željeznice (1879) znatniji je upliv na život Papaga. Godine 1872. za njih je utemeljen rezervat San Xavier, a kasnije 1916, Rezervat Ak Chin ili Maricopa, i tek 1917. veliki rezervat Papago ili Sells. Na ova tri rezervata i susjednim predjelima danas živi oko 20,000 Papaga (NAHDB). Godine 1986 promijenili su ime Papago u Tohono O'odham.

[uredi] Život i običaji

Papago su polu-sjedilačko pleme koje je poznavalo irigaciju i bavili se uzgojem kukuruza, graha i pamuka, a sakupljalo se i voće golemih kaktusa saguaro. Parazitska biljka camote (ammobroma sonorae, danas Pholisma sonorae) koja pripada porodici Lennoaceae, a raste na pješčanim dinama suhog američkog Jugozapada, također se često kod njih upotrebljavala u prehrani. Camote je nazivana je i imenima sand bread ili sand food. Žene Papaga poznate su po košaraštvu a bavile su se i lončarstvom. Sol su Papagi sakupljali po lagunama i kasnije je prodavali drugim plemenima Nošnja je izvorno oskudna, pregačicama, nalik g-stringu (poput današnjih tanga) za muškarce i kratke suknjice kod žena. Kasnije Indijanci preuzimaju pončo, nazivan kahtani, a žene duge pamučne haljine. Ljetne nastambe bile su štitnici od granja.

[uredi] Vanjske poveznice