Bertrand Russell

Izvor: Wikipedija

Bertrand Russell
Puno ime: Bertrand Arthur William Russell
Rođenje: 18. svibnja 1872.
Trelleck, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo
Smrt: 2. veljače 1970.
kraj Penrhyndendraethea, Wales, Ujedinjeno Kraljevstvo
Nagrade: Nobelova nagrada za književnost 1950.
Utjecali na: Leibniz, Hume, G.E. Moore, Frege, Whitehead, Wittgenstein, Mill
Utjecao na: Wittgenstein, A. J. Ayer, Rudolf Carnap, Kurt Gödel, Karl Popper, W. V. Quine, N. Chomsky
Bertrand Russell
Bertrand Russell

Bertrand Arthur William Russell (Trelleck, 18. svibnja 1872. - kraj Penrhyndendraethea, 2. veljače 1970.), engleski filozof, matematičar i društveni reformator

Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija 1895. počinje sveučilišnu karijeru, ali je 1916. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a 1918. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, pacifista, kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima 1922. i 1923. nema uspjeha. Od 1938. do 1944. predavao je na različitim sveučilištima u SAD-u, a tek je 1944. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću humanista: bori se protiv "ludila hladnog rata", predsjedava Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija. Godine 1950. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prilaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo "Principia mathematica" nastalo u suradnji s A. N. Whiteheadom, koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već 1901. istaknuo se kao briljantan logičar, uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma Fregeove logičke analize aritmetike (Russellov paradoks). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.