Stari zavjet

Izvor: Wikipedija

Stari zavjet
Judaizam, Protestantizam,
Katoličanstvo, Pravoslavlje
  • Knjiga Postanka
  • Knjiga Izlaska
  • Levitski zakonik
  • Knjiga Brojeva
  • Ponovljeni zakon
  • Jošua
  • Knjiga o Sucima
  • Ruta
  • Prva knjiga o Samuelu
  • Druga knjiga o Samuelu
  • Prva knjiga o Kraljevima
  • Druga knjiga o Kraljevima
  • Prva knjiga Ljetopisa
  • Druga knjiga Ljetopisa
  • Ezra
  • Nehemija
  • Estera
  • Job
  • Psalmi
  • Mudre izreke
  • Propovjednik (Kohelet)
  • Pjesma nad pjesmama
  • Izaija
  • Jeremija
  • Tužaljke
  • Ezekiel
  • Daniel
  • Hošea
  • Joel
  • Amos
  • Obadija
  • Jona
  • Mihej
  • Nahum
  • Habakuk
  • Sefanija
  • Hagaj
  • Zaharija
  • Malahija
Deuterokanonske knjige
Pravoslavlje
  • Ezra
  • Treća knjiga o Makabejcima
  • Ode
  • Psalm 151
Istočno i rusko
pravoslavlje
  • Ezra
Istočno pravoslavlje
  • Jubileji
  • Henok
Portal: Kršćanstvo
uredi

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Stari zavjet obuhvaća 39 protokanonskih (istovjetne s hebrejskim kanonom) i sedam deuterokanonskih knjiga (protestanti ih zovu apokrifima). Dijelimo ih u knjige zakona, povijesne, mudrosne knjige, poeziju i proroke. Jedina razlika između protestantske i hebrejske verzije je podjela knjiga, naime hebrejski Tanakh sastoji se od 24 knjige: knjige u parovima (o Samuelu, Kraljevima te Ljetopise) smještene su u jednu knjigu (6 knjiga u 3 = -3); 12 proroka stavljeno je u jednu knjigu (-11); te su Ezra i Nehemija također u jednoj knjizi (-1).

Sadržaj

[uredi] Petoknjižje - knjige Zakona

Židovska tradicija prvih pet knjiga Starog zavjeta naziva Torah (hrv. Zakon), a hrvatski naziv "Petoknjižje" prijevod je grčkog izraza Pentateuhos. Petoknjižje se sastoji od sljedečih knjiga:

1. Knjiga Postanka (Genesis)

Dijeli se na dvije cjeline: prva iznosi židovske predaje o stvaranju svijeta i prvih ljudi te završava pričom o općem potopu. Ima mitološku tematiku, govori o odnosu čovjeka i Boga. Drugi je dio vezan uz povijesnu tematiku te prikazuje predaje iz života židovskog naroda.

2. Knjiga Izlaska (Exodus)

Druga knjiga Petoknjižja. Prvi dio tematski govori o Mojsijevu životu i bijegu Židova iz Egipta, a drugi o sklapanju Sinajskog Saveza i daje se prikaz svih propisa kao i vjerskih obreda koji su njima doneseni.

3. Levitski zakonik (Leviticus)

4. Knjiga Brojeva (Numeri)

5. Ponovljeni zakon (Deuteronomii)

(u zagradama su navedeni latinski nazivi knjiga).

[uredi] Povijesne knjige

6. Jošua
7. Knjiga o Sucima
8. Ruta
9. Prva knjiga o Samuelu
10. Druga knjiga o Samuelu
11. Prva knjiga o kraljevima
12. Druga knjiga o kraljevima
13. Prva Knjiga Ljetopisa
14. Druga Knjiga Ljetopisa
15. Ezra
16. Nehemija
17. Tobija (*)
18. Judita (*)
19. Estera
20. Prva knjiga o Makabejcima (*)
21. Druga knjiga o Makabejcima (*)

[uredi] Mudrosne knjige

22. Psalmi
23. Job
24. Mudre izreke
25. Propovjednik
26. Pjesma nad pjesmama
27. Knjiga Mudrosti (*)
28. Knjiga Sirahova (*)

[uredi] Proročke knjige

[uredi] Glavni proroci

29. Izaija
30. Jeremija
31. Tužaljke
32. Baruh (*)
33. Ezekiel
34. Daniel

[uredi] "Manji" proroci

35. Hošea
36. Joel
37. Amos
38. Obadija
39. Jona
40. Mihej
41. Nahum
42. Habakuk
43. Sefanija
44. Hagaj
45. Zaharija
46. Malahija

(*) knjige označene zvjezdicom ne postoje u protestantskoj inačici Biblije (kao ni u sadašnjem hebrejskom kanonu), to su tzv. Deuterokanonske knjige.

[uredi] Prvi prijevodi

Prvi prijevodi Starog zavjeta bili su na grčki, zbog velikog broja Židova koji su živjeli u dijaspori i služili se tim jezikom. Najpoznatiji je svakako onaj koji je počeo nastajati na prelasku iz 3. u 2. stoljeće pr.n.e., a naziva se Septuaginta. Taj su prijevod kasnije preuzeli i kršćani. Uz njega, bilo je i drugih prijevoda na grčki, koji su obično nastojali približiti drevni tekst Septuaginte hebrejskom tekstu kakav je bio u uporabi u njihovo vrijeme. Među takve prijevode ubrajaju se i oni što su ih načinili Akvila iz Ponta, Teodocijan, Lucijan i ostali.

Među važnije stare kršćanske prijevode Staroga zavjeta ubrajaju se i prijevodi na latinski jezik, posebice tzv. Vetus latina, te kasnija Vulgata. Najznačajniji stari židovski prijevodi na aramejski jezik prenošeni su isprva usmenom predajom, a kasnije (od 2. stoljeća) pojavljuju se i u pisanom obliku. To su Targum Onkelos, koji gotovo doslovno prevodi hebrejski tekst, te Targum Jonatan ben Uziel, Targum Neofiti i Targum Jerušalmi koji je fragmentaran. Ova posljednja tri Targuma često u svoj prijevod unose tumačenja i tekstove kojih u hebrejskom tekstu nema.

WikIzvor ima izvorni tekst na temu: