Lještarke

Izvor: Wikipedija

Lještarke
Indijska lještarka (Pterocles indicus)
Indijska lještarka (Pterocles indicus)
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Pteroclidiformes
Porodica: Pteroclididae
Bonaparte, 1831.
Rodovi
Pterocles
Syrrhaptes

Lještarke (Pteroclidiformes) su red ptica sa samo jednom porodicom (Pteroclididae). One su ptice tla, koje sa šesnaest vrsta nastanjuju pustinjske stepe i polupustinje Euroazije i Afrike. Vrste iz te porodice su izgledom, ponašanjem i biologijom reprodukcije vrlo slične.

Sadržaj

[uredi] Sistematizacija

Sistematizacija lještarki je dugo bila sporna. Zoolozi su ih svrstavali u kokoške pa u golupčarke ili močvarice jer izgledom i nekim oblicima ponašanja (oblik kljuna, potrkušci, gnijezde se na tlu) jako na njih podsjećaju. Način letenja i neki anatomski detalji povezuju lještarke s golupčarkama, dok neke druge osobine više podsjećaju na močvarice. Danas su zaseban red.

  • Porodica Pteroclididae, lještarke
    • Potporodica Syrrhaptes
        • Syrrhaptes paradoxus
        • Syrrhaptes tibetanus
    • Potporodica Pterocles
        • Pterocles alchata
        • Pterocles burchelli
        • Pterocles coronatus
        • Pterocles decoratus
        • Pterocles exustus
        • Pterocles gutturalis
        • Pterocles namaqua
        • Pterocles orientalis
        • Pterocles personatus
        • Pterocles quadricinctus
        • Pterocles senegallus
      • Red Nyctiperdix
        • Pterocles lichtensteinii
        • Pterocles bicinctus
        • Pterocles indicus

[uredi] Osobine

Lještarke su velike kao jarebice i golubovi i teže između 150 do 400 gr. Kljunovi i noge su im kratki. Boja perja im je prilagođena okolišu i u smeđim i zelenkastim tonovima prevladavaju boja pijeska i oker s crnim prigama i pjegama. Noge su im također obrasle perjem, a kod neke stepske vrste imaju perje i na prstima.

[uredi] Životni okoliš

Lještarke daju prednost pustinjskom okolišu, no ne žive samo u pustinjama. Neke vrste nastanjuju zelena, brežuljkasta područja, a neke se čak zadržavaju samo u blizini vode.

[uredi] Ponašanje i razmnožavanje

Kako lještarke obitavaju pretežno u područjima s visokim temperaturama i vrlo malo ili čak potpuno bez sjene, a hrane se sjemenjem (mahunarke), moraju redovno piti. Žive nomadski, a neke čak sezonski sele između područja gdje se gnijezde i gdje provode zimu. U sumrak u jatima dolaze na pojilišta koja mogu biti udaljena i do 50 km. Mužjaci pri tome ulaze u vodu do trbuha i ljuljaju tijelom amo-tamo. Pri tome im se perje na trbuhu natopi vodom. Tako lete natrag do gnijezda gdje zatim mladunci iz njegovog perja piju vodu. Gnijezda lještarki su mala udubljenja u tlu, koja su jedva ičim obložena. Ženke legu dva do tri put godišnje obično tri jaja koje podižu oba roditelja. Vrijeme inkubacije iznosi 21 do 23 dana.

Wikivrste imaju podatke o: