Histologija
Izvor: Wikipedija
Histologija (grč. histos – tkivo; logos - riječ, nauka) je nauka o tkivima (u užem smislu), odnosno, nauka o sastavu višestaničnih organizama. Neke od grana histologije su histofizika, histokemija i histofiziologija.
[uredi] Razvoj histologije kroz povijest
Današnja histologija proučava mikroskopsku građu organizma, no histologija je znanost koja se razvijala i prije upotrebe mikroskopa. Već je Aristotel razlikovao pojedina osnovna tkiva u organizmu te je izučavao njihova bitna svojstva. "Ocem histologije" danas smatramo Mariea Francoisa Xaviera Bichata koji je u svojoj knjizi "L'anatomie generale" podrobno iznio svojstva pojedinih tkiva, ali bez mikroskopske analize. On je, naime, smatrao tkiva nedjeljivim elementima, a organe ujedinjenima te je tako u samim počecima histologiju povezao s fiziologijom.
Tek je upotreba mikroskopa otvorila vrata novim spoznajama. Prvi korak u poznavanju bolje građe tkiva napravio je Robert Hooke kad je pomoću mikroskopa utvrdio da je svako tkivo sastavljeno od sitnijih dijelova - stanica.
Prvi koji u svojim radovima iznose shvaćenja da je organizam građen od stanica su Henri Dutrochet, Pierre Jean Francois Turpin, Francois Vincent Raspail i Carl Anton Meyer.