Angkor Wat
Izvor: Wikipedija
Angkor Wat je najvažniji i najveći hramski kompleks kambodžanske regije Angkor u kojoj je do danas ponovo otkriveno više od 1000 hramova. Nalazi se oko 240 km sjeverno od Phnom Penha, glavnog grada Kambodže, i oko 20 km sjeverno od jezera Tonle Sap. Najvećim dijelom je sagrađen u vremenu od 1113. do 1150. u vrijeme vladavine kmerskog kralja Surjawarmana II. na prostoru od oko 2 km2 i najveća je vjerska građevina na svijetu.
Angkor znači grad, dok riječ Wat na jezicima Kmera i Tajlanđana znači hram.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
U 11. stoljeću kralj Jasowarman gradi brojne sisteme navodnjavanja i umjetnih jezera, što je omogućilo seljacima uzgoj i do tri žetve riže godišnje. Ovako uspješna poljoprivreda rezultirala je viškom hrane i donijela carstvu Kmera veliko bogatstvo. Tako je zemlja postala uz Kinu najvažnija azijska sila, a Kmeri su mogli graditi velike gradove i ogromne hramske komplekse.
Vladari Kmera smatrali su se božanskim vladarima. Svaki kralj gradio je vlastiti hram, posvećen jednom božanstvu. Time je kralj svojim hramom bio istovremeno utjelovljenje određenog boga, s kojim se nakon smrti trebao sjediniti. Ovaj hinduistički običaj okrunjen je gradnjom hramskog kompleksa Angkor Wata. Surjawarman II. je vjerovao da će se nakon smrti sjediniti s bogom Višnuom.
[uredi] Građenje
Objekti su sastavljeni od umjetnički obrađenog pješćenjaka. Kompleks je premrežen kanalima koji su između ostalog služili radnicima za prijevoz splavima ogromnih kamenih blokova. Blokovi za gradnju bili su brušeni u posebnim brusionama, tako da su slagani jedan na drugi bez vidljivih međuprostora.
Područje Angkor Wata okruženo je vodenim opkopom širokim 200 m i dugim 6 km koji pretstavlja praocean. On se, zajedno s brojnim hramskim kompleksima, uklapa u simboličku sliku svemira. U središtu je markantan hram s pet tornjeva oblikovanih kao lotosovi cvjetovi. Najviši toranj visok je 65 m.
Mnogi zidovi hrama ukrašeni su figurama plesačica - zvanim Apsarama - koja ima svaka svoja vlastita obilježja, tako da nisu međusobno slične.
Ove velike građevine su dosta oštećene. To su posljedice vremenskih uvjeta, bujnog rasta okolne prašume ali i ljudskih razaranja, kao na primjer brojnih pljački sijamaca u 15. stoljeću. Dodatni razlog propadanju hramova bio je i prelazak Kmera tijekom 13. stoljeća na budizam pa je princip božanskih vladara prestao postojati. Brojni radnici odbili su robovski rad za svoje vladare i sistemi za navodnjavanje kao i građevine prepuštene su laganom propadanju.
[uredi] Današnja situacija
Nakon što u drugom dijelu 20. stoljeća zbog političke situacije u Kambodži gotovo da nije bilo moguće raditi na restauriranju objekata, no u međuvremenu različite organizacije pokušavaju zaustaviti daljnje propadanje Angkor Wata.
Pored mnogobrojnih turista, hram dnevno posjećuju i budistički monasi.
[uredi] Nacionalno značenje
Angkor Wat je danas najznačajniji nacionalni simbol i reprezentira kmersku kulturu i kambodžanski narod. Njegova slika nalazi se na brojnim državnim simbolima pa je tako na državnoj zastavi i novčanici od 500 riela. Čak i u vrijeme vladavine Crvenih Kmera zlatna silueta hrama bila je dio kambodžanske zastave.
[uredi] Vanjske poveznice
- Virtual Tour UNESCO-ov popis mjesta Svjetske baštine