Moro

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Moro. Za druga značenja, pogledajte Moro (razdvojba).
Tip Moro, južni Filipini. Pripadnici ovog naroda od povijesti su poznati kao opasni gusari. Tpična su im hladna oružja sa sječivima poznata  kao barong i panabas kojemu je uloga egzekucija. Filipinska vojska i danas ratuje sa njima zbog separatizma i želje za uspostavom nekadašnje samostalnosti.
Tip Moro, južni Filipini. Pripadnici ovog naroda od povijesti su poznati kao opasni gusari. Tpična su im hladna oružja sa sječivima poznata kao barong i panabas kojemu je uloga egzekucija. Filipinska vojska i danas ratuje sa njima zbog separatizma i želje za uspostavom nekadašnje samostalnosti.

Moro.- islamizirani narod nastanjen u Morolandu u južnim Filipinima na otocima Mindanao, Sulu, Basilan, Tawi-Tawi i Palawan. Narod Moro podijeljen je na 13 lokalnih skupina, to su: Badjao, Iranun, Jama Mapun, Kalagan, Kalibogan, Maguindanao, Maranao, Molbog, Palawanon, Samal, Sangil, Tausug, i Yakan. Ovaj nekad moćan narod imao je razvijene zajednice cijelim arhipelagom Filipina, danas su oni postali tek jedna od filipinskih manjina. Godine 1982. bilo ih je 5,310,958 (prema MILF-u →Moro Islamic Liberation Front./ 7-10 milijuna). Sultanati Moroa javljaju se pred nekoliko stotina godina, a među njima sultanat Sulu utemeljen je 1450. Sultanat Maguindanao i Buayan je 1619. sultan Kudarat (po kojemu danas jedna provincija nosi ime, Sultan Kudarat) ujedinio u jedan, nazvan Maguindanao koji je dominirao i ubirao poreze od pomorskih naroda sve do obala Bornea, kao i u područjima Cotabato, Lanao, Davao, Misamis, Bukidnon, i Zamboanga, te dijelovima otoka Visayas i Basilan. –Narod Moro u novije vrijeme opet nastoji steći bivšu nezavisnost i izgubljenu slobodu.

[uredi] Jezik

Selo naroda Moro na obali Cotabata, otok Mindanao. Drveni potpornji na kojima počiva kuća zabijeni su u tlo, ili na otocima Sulu o morsko dno.
Selo naroda Moro na obali Cotabata, otok Mindanao. Drveni potpornji na kojima počiva kuća zabijeni su u tlo, ili na otocima Sulu o morsko dno.

Moro narodi ili etničke grupe malajskog su porijekla i lingvistički pripadaju malajsko-polinezijskoj (austronezijskoj) porodici, i svaka ova Moro-skupina govori svojim vlastitim jezikom.

[uredi] Kultura

Kultura ovog naroda orijentirana je prema moru. Sela i kuće okrenute su prema obali izgrađene na drvenima pilonima (nosačima), zabijenim u u morsko dno, kao što je to na Sulu otocima, ispod kojih su privezani čamci, ili pak u tlo uz morsku obalu. Moro se danas uz ribolov bave donekle i uzgojem kukuruza, riže, slatkog krumpira, kasave i biljke poznate u engl. jeziku kao swamp cabbage (water spinach), ili kangkong na jeziku tagalog, ona raste divlje ili se uzgaja, i u stvarnosti ne pripada ne špinatu ni kupusu. Narod Moro poznati su kao veoma opasni ljudi naoružani cijelom serijom hladnog oružja sa oštrim sječivima pogodnima za smaknuća, a to im uglavnom i je namjena. Ovoj galeriji oružja pripadaju: keris (to je poznati kris), kampilan, golok, klewang, barong, tapideng, goloro, korambi, battig, budjak, panabas, talibon, parang pida, kudi tranchang i tombak -Tombak je i ime tradicionalnog armenskog instrumenta (zvanog i doumbeg), čiji se pojmovi ne smiju brkati.

[uredi] Vanjske poveznice