Aljaska

Izvor: Wikipedija

Alaska
Zastava savezne države Alaska Grb savezne države Alaska
Nadimak: Great Land / Last Frontier
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Alaska
Glavni grad Juneau
Najveći grad Anchorage
Guverner Sarah Palin
Službeni jezik engleski
Površina 1.717.854 km²
 - Kopno 1.481.347 km²
 - Voda 236.507 km²
Stanovništvo (2005.)
 - Broj 663.661
 - Gustoća 0,39//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum 3. siječnja 1959
 - Poredak 49.
Vremenska zona Alaska: UTC−9/−8

Aleutian: UTC−10/−9

Zemljopisna širina 54°40'N - 71°50'N
Zemljopisna dužina 130°W - 173°E
Širina 1300 km
Dužina 2380 km
Visina
 - Najviša 6194 m
 - Najniža 0 m
Kratice
 - Poštanska AK
 - ISO 3166-2 US-AK
Internet stranica www.state.ak.us
Aljaska
Aljaska


Aljaska je je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49. država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun kvadratnih kilometara, a na tom prostoru živi 655,435 stanovnika (2004.) Hladna subpolarna klima uzrok je sirovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom.

Sadržaj

[uredi] Administrativna podjela

Aleutians East Borough | Aleutians West Census Area | Anchorage Municipality | Bethel Census Area | Bristol Bay Borough | Denali Borough | Dillingham Census Area | Fairbanks North Star Borough | Haines Borough | Juneau City and Borough | Kenai Peninsula Borough | Ketchikan Gateway Borough | Kodiak Island Borough | Lake and Peninsula Borough | Matanuska-Susitna Borough | Nome Census Area | North Slope Borough | Northwest Arctic Borough | Prince of Wales-Outer Ketchikan Census Area | Sitka City and Borough | Skagway-Hoonah-Angoon Census Area | Southeast Fairbanks Census Area | Valdez-Cordova Census Area | Wade Hampton Census Area | Wrangell-Petersburg Census Area | Yakutat City and Borough | Yukon-Koyukuk Census Area.

[uredi] Povijest

18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a. Naime, SAD su kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti. Tadašnji državni tajnik Wiliam Suard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i leda, te su dogovor o transakciji zvali “Suardove ludorije”. Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske. Površina Aljaske iznosi 1 518 775 km2.Na Aljasci živi oko 500 000 ljudi. Glavni grad Aljaske je Juneau.

[uredi] Najveći gradovi

Grad Pokrajina Stanovnici
1. travnja 2000 1. srpnja 2004
Anchorage Anchorage 260.283 272.687
Juneau Juneau 30.711 31.118
Fairbanks Fairbanks 30.224 30.435
Sitka Sitka 8.835 8.849
Ketchikan Ketchikan 7.922 7.423
Kenai Kenai 6.942 7.379
Kodiak Kodiak 6.334 6.264
Bethel Bethel 5.471 6.106
Wasilla Wasilla 5.469 7.738
Barrow Barrow 4.581 4.281
Palmer Palmer 4.533 6.163
Unalaska Unalaska 4.283 4.325
Valdez Valdez 4.036 4.041
Homer Homer 3.946 5.252
Soldotna Soldotna 3.759 4.018
Nome Nome 3.505 3.592
Petersburg Petersburg 3.224 3.020
Kotzebue Kotzebue 3.082 3.205
Seward Seward 2.830 2.987


[uredi] Etničke grupe

Indijanci: Kultura ovih Indijanaca pripada sub-arktičkom području lovaca i ribara (Athapaskan) i kulturi Sjeverozapadne obale (Tsimshian i Kaigani). Jezično pripadaju porodicama Athapaskan i Koluschan, i manjim dijelom plemenima Chimmesyan, Skittagetan i Eyak. Plemena: Ahtena, Dihai-kutchin, Eyak, Han, Ingalik, Kaigani, Koyukon, Kutcha-kutchin, Nabesna, Natsit-kutchin, Tanaina, Tanana, Tennuth-kutchin, Tlingit, Tranjik-kutchin i Vunta-kutchin.


Nedovršeni zemljopisni članak Aljaska treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.