Razgovor:Posavina

Izvor: Wikipedija

   Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Posavina.


[uredi] Posavina

Posavina je dijo Bosne i Hercegovine. Ove opcine cine prirodni prostor uz desnu stranu rijeke Save, od Dubocca do Brckog, na kojem je pretežito živjelo hrvatsko pucanstvo. Sebe su nazivali Posavcima.

Bosanski Brod Derventa Doboj (Komaricu Odžak Bosanski Šamac Modrica Orašje Brcko i Gradacac (Tramošnicu)


[uredi] Povijest

Ovdje je ljudski život zapoceo još u neolitsko doba, na brežuljcima uz rijeke, bavljenjem lovom i ribolovom, zahvaljujuci u prvom redu Usori, Ukrini, Savi, Bosni i njhovim pritokama bogatima ribom, te šumama s dovoljno divljaci. Najstarije naselje iz tog doba su Vignjišta, s podrucja sela Kužnjace kod Modrice.

Prve ozbiljnije tragove civilizacije pocinje bilježiti dolazak Rimljana na ova podrucja: poceli su graditi putove, veca urbanija naselja, za gradnju koriste kamen i opeku, putovima kroz Posavinu povezuju svoje dvije provincije.

Hrvati pak na prostor današnje Bosanske posavine doseljavaju u VII. stoljecu, 626. godine poslije Krista.

Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske, 1941. godine, Bosanska posavina još se više povecava: u njene granice ulazi i podrucje Bijeljine. Podrucje je dobilo naziv Velika župa Posavina i prostirala se teritorijalno sve do Drine, sa sjevera zahvacajuci cak i opcine Slavonski Brod i Županju.