Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Izvor: Wikipedija
Parlamentarni izbori 1990. godine nisu bili hrvatski u današnjem smislu te riječi. Naime, to su bili izbori za zastupnike u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske koja je tada bila još uvijek u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ono po čemu su ovi izbori značajni ogleda se u činjenici da su to bili prvi višestranački izbori u Hrvatskoj. Održavanjem ovih izbora te konstituiranjem tako izabranog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske, započinje novija hrvatska povijest, odnosno proces osamostaljivanja Hrvatske.
Izbori su bili raspisani za tri vijeća od kojih je bio ustrojen Sabor SR Hrvatske (Društveno-političko vijeće, Vijeće općina, Vijeće udruženog rada), a održani su u dva kruga. Prvi krug izbora za zastupnike u Društveno-političkom vijeću te Vijeću općina održan je u nedjelju, 22. travnja 1990. godine, a za Vijeće udruženog rada sljedećeg dana, 23. travnja 1990. Drugi krug izbora održao se 6. i 7. svibnja.
Naime, prvi višestranački izbori provedeni su po većinskom sustavu. To znači da je zemlja bila podjeljena na izborne jedinice u kojima se birao jedan zastupnik. U Društveno-političko vijeće biralo se 80, u Vijeće udruženog rada 156, a u Vijeće općina 115 zastupnika; ukupno se biralo 351 zastupnik u Saboru SR Hrvatske. Za zastupnika izabran je kandidat za kojeg je glasala natpolovična većina birača koji su pristupili izborima, uz uvjet da broj glasova koje je dobio nije manji od jedne trečine broja ukupno upisanih birača u izbornoj jedinici. Ako ni jedan kandidat nije dobio potreban broj glasova, izbori se ponavljaju za 14 dana (drugi krug, što je i bio slučaj). Na ponovljenim izborima (odnosno u drugom krugu) mogli su sudjelovati oni kandidati koji su u prvom krugu izbora (prvom glasanju) dobili najmanje 7% glasova birača koji su pristupili izborima. U drugom krugu izbora za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasali.
U izborima su sudjelovale stranke pojedinačno i u koalicijama.
Među većim strankama samostalno su izišli HDZ, HSS, Savez komunista Hrvatske - stranka demokratskih promjena i Socijalistička stranka Hrvatske.
U Koaliciji narodnog sporazuma bili su HSLS (Dražen Budiša), SDSH (Antun Vujić), HKDS (Ivan Cesar), HDS (Marko Veselica i Vladimir Veselica) i nestranačke osobe Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo i drugi.
U utrci za 351 zastupničko mjesto sudjelovalo je 1705 kandidata, 33 političke stranke i 16 raznih udruženja.
Najviše zastupničkih mjesta - 205 (58 posto) osvojio je HDZ, a poslije njih najviše mandata SKH-SDP - 69.
Na temelju izbornih rezultata 30. svibnja iste godine konstituiran je prvi višestranački Sabor - dan koji se do 2001. godine slavio kao Dan državnosti. Taj je Sabor donio mnoge povijesno važne odluke, između ostalog i hrvatski Ustav 22. prosinca 1990. te Ustavnu odluku o samostalnosti i nezavisnosti 25. lipnja 1991. te Odluku o prekidu državnopravnih sveza s bivšom SFRJ 8. listopada 1991., kojom je Hrvatska i de facto postala samostalna i neovisna država
[uredi] Izvori
- Hrvatski izborni podaci
- Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Sabor Socijalističke Republike Hrvatske
- Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika (Narodne novine, broj 7/1990.) - izborni zakon po kojem su provedeni izbori
- Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Vijeće udruženog rada Sabora SR Hrvatske
- Zakoni o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Društveno-političko vijeće Sabora SR Hrvatske
- Odluka o verifikaciji mandata zastupnika Društveno-političkog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske - izborni rezultati za vijeće
- Odluka o verifikaciji mandata zastupnika Vijeća općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske - izborni rezultati za vijeće
- Odluka o verifikaciji mandata zastupnika Vijeća udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske - izborni rezultati za vijeće
Izbori u Republici Hrvatskoj |
Parlamentarni : 1990. | 1992. | 1995. | 2000. | 2003. | |