Slavonski Brod

Izvor: Wikipedija

   Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor
Slavonski Brod
Županija Brodsko-posavska
Broj stanovnika (2001.) 64.612
Poštanski broj 35000
Gradonačelnik/ca povjerenik Vlade RH

Slavonski Brod
Slavonski Brod na karti Hrvatske
  Trg Ivane Brlić-Mažuranić
Trg Ivane Brlić-Mažuranić

Slavonski Brod je grad u Hrvatskoj, industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije, po veličini i značaju drugi najveći grad u Slavoniji.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

 Most na Savi koji spaja dva grada, Slavonski s Bosanskim Brodom
Most na Savi koji spaja dva grada, Slavonski s Bosanskim Brodom

Slavonski Brod se nalazi na sjevernoj obali rijeke Save, na granici s Bosnom i Hercegovinom, središte je Brodsko-posavske županije. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Brod prolaze željeznička pruga i autocesta koje povezuju zapadnu Europu i Bliski Istok, a na rijeci Savi je cestovni most koji spaja Hrvatsku i BIH (tu je i međunarodni granični prijelaz). Grad je lociran na pola puta između Zagreba i Beograda, na južnom rubu Panonske ravnice, između Brodskog Brda na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke, pa se zato Brod ponekad naziva "sjevernim vratima Bosne". Na tu činjenicu upućuje i sam naziv grada, koji je nekada nosio ime "Brood na Savi" ( "Brood"-iskvareno od "prohod", "prijelaz"...). Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod.

[uredi] Stanovništvo

Što se tiče podataka o broju stanovnika, na mnogim mjestima se nalaze loše i često zastarjele informacije o populaciji šestog najvećeg grada u Republici Hrvatskoj i drugog u Istočnoj Hrvatskoj (Slavonija i Baranja), nakon Osijeka. Do 1991., dakle samostalnosti RH broj se povećavao zahvaljujući snažnom rastu gospodarstva (velike tvornice "Đuro Đaković", "Jasinje", "Slavonija" ind.drva...i sl.)

Podaci 1991.: 57 796 stanovnika, a 2001.: 64 612 stanovnika (od toga 33 727 žena i 30 885 muškaraca),to se smatra malim porastom broja stanovnika osobito ako se uzme u obzir veliki broj prognanika iz Bosanske Posavine za vrijeme rata, te sada, prema procjenama, cijeli grad ima 80 000 stanovnika (2005 god.).Brod s predgrađima ima oko 120 000 stanovnika. Taj ubrzani trend zahvaljujemo ponajprije snažnom razvoju (poglavito do 1990.),te priljevu bosanskih Hrvata u ratnim i poratnim razdobljima. U razdoblju od 1992. godine, koje se poklapa s početkom ratnih zbivanja na prostoru grada, do 2001. godine, kad je izvršen posljednji popis stanovništva, primjećuje se zabrinjavajuće opadanje prirodnog priraštaja. Broj živorođenih je dakle u značajnom padu, dok je broj umrlih manje-više konstantan. Razlozi ovoj pojavi mogu biti različiti i mogu se generalno vezati uz mijenjanje stila života, modernizaciju i slično, ali činjenično je da ova pojava ima negativne posljedice na brojne društvene elemente. Ipak, neka recentna istraživanja, provedena u Hrvatskoj, uz Split, predviđaju visok demografski rast još jedino Slavonskom Brodu.

U samome gradu Slavonskome Brodu ima 58.642 stanovnika, ukoliko se uključe svi koji ne prebivaju isključivo u gradu već imaju prijavljeno boravište negdje drugdje onda Slavonski Brod ima 60.347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj se penje na 64.612 stanovnika.


[uredi] Naselja i četvrti

Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50,14 kv.km što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i Podvinje.

Brodske četvrti

  • Budainka
  • Centar
  • Mali Pariz
  • Naselje A.Hebrang
  • Slavonija 1
  • Slavonija 2
  • Brodsko Vinogorje
  • Livada
  • Marsonija
  • Mikrorajon
  • Plavo Polje
  • Kolonija
  • Jelas
  • Lutvinka

[uredi] Uprava

Nakon lokalnih izbora (2005) za gradonačelnika je izabran Mirko Duspara, dr.med. (HSP), a za zamjenike gradonačelnika Zvonimir Markotić, prof. (HDZ) i Sonja Janković-Padovan, dr. med. (HDZ).

Odlukom Vlade Republike Hrvatske raspušteno je Gradsko Vijeće i prestala je funkcionirati gradska vlast s prethodno navedenim dužnosnicima, a izabran je Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Slavonski Brod koji će privremeno upravljati Gradom do novih izvanrednih izbora u osobi mr.sc. oecc. Gabrijela Sentića.

Izvanredni izbori za gradsko poglavarstvo i izbor Gradonačelnika održani su u Ožujku 2007. Na tim izvanrednim izborima, koje su s velikim zanimanjem pratili i ostali građani diljem Hrvatske, pobijedila je koalicija HSP-HSLS-HSS na čelu s Mirkom Dusparom. Pregovori o formiranju vlasti s ostalim strankama su u tijeku(3mj).

[uredi] Povijest

 Peutingerova tabla na kojoj se jasno vidi antička  MARSVNNIA
Peutingerova tabla na kojoj se jasno vidi antička MARSVNNIA
 Rimska diploma s antičkim nazivom grada
Rimska diploma s antičkim nazivom grada
Plan Broda s projektom nove tvrđave iz 1715. godine.
Plan Broda s projektom nove tvrđave iz 1715. godine.

Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime "Brod" koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog.

Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga kamenog doba. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.

Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom s žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje "kulta lubanje" i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje.

Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz rimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu Marsonia. Do danas nije utvrđeno da li je Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište, ili i čitava naseobina.

Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu Notitia dignitatum zapisana je kao Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia.

S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači Ptolemejeve Geografije u 16. stoljeću. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je Abraham Ortelius, koji je u svom atlasu "Theatrum orbis terrarum" (Antwerpen 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i ilirskih naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod.

Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio Matija Petar Katančić. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti.

Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u 6. stoljeću nove ere. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1224. godine. Kroz kasni Srednji vijek i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrđenja na granici Austrije sa Turskim carstvom. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. stoljeća kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane Austro-Ugarske monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše Franjevci pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. U 20. stoljeću Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka 20.-e godine prošlog stoljeća se nazivaju "zlatnim dobom Broda". Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije grad mijenja ime iz Brod na Savi u Slavonski Brod.

[uredi] Drugi svjetski rat

Brod teško stradava u ovom ratu,dio građana ne podržava Ustašku vlast već prelazi u Antifašistički pokret Partizana. Iako grad ne spava u cijelom razdoblju Drugog svjetskog rata grad je ipak najteže stradao u nemilosrdnim savezničkim razaranjima 1945 koje možemo slobodno usporediti s razarenjem Dresdena i ostalih njemačkih gradova,naime Brod je bio vrlo važno strateško mjesto i željezničko okretište važno za NDH i sile osovine,od hrvatskih gradova samo je Rijeka toliko stradala u završnim akcijama Saveznika.Stravičan je podatak da je Slavonski Brod 1945 izgledao kao Vukovar 1991, 80% građevina je bilo uništeno.Uništenja zgrada imalo je posljedicu da je Brod izgubio svoje prelijepe građevine iz kultornog nasljeđa Austro-Ugarske(Brod je izgledao po nekima kao Graz ili Zagreb) koje komunisti nisu mogli ili nisu htijeli obnavljati.

[uredi] Domovinski rat

Teška ga je sudbina zadesila za vrijeme Domovinskog rata za osamostaljenje Republike Hrvatske kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane JNA.Slavonski Brod je bio vrlo važan i srpskom agresoru zbog svog geopolitičkog položaja.Po nekim stručnjacima 2. najteže stradali hrvatski grad poslije Vukovara.Zanimljivo je da je rat u Slavonskom Brodu trajao u vrijeme kada nisu postojale vojne akcije JNA u drugim gradovima Istočne Hrvatske.Grad se postupno oporavlja i obnavlja te nastoji povezati gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske, a i radi se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika.

[uredi] Danas

Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje Središnju Europu sa Malom Azijom. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.Naglasak razvitka se stavlja u razvijanje turizma i uslužnih djelatnosti,ali naravno i na jačanje industrijskog sektora.

[uredi] Gospodarstvo

Trg Ivane Brlić-Mažuranić- u prvom planu Strojarski Fakultet
Trg Ivane Brlić-Mažuranić- u prvom planu Strojarski Fakultet
Gradsko šetalište uz Savu, popularni "Kej"
Gradsko šetalište uz Savu, popularni "Kej"

Slavonski Brod ima dosta razvijenu industriju, iako ona zbog rata i dosta lošeg prijelaza s komunizma u kapitalizam, opada zadnjih 10 - 12 godina. No polako se uzdiže na noge, pa tako i brodski div "Đuro Đaković" koji je i dobro znan preko granica Hrvatske po izrazito širokom i kvalitetnom proizvodnom programu. Proizvodne potencijale ove tvrtke nije potrebno posebno objašnjavati ali izdvojimo samo neke: mostovi(Maslenički most...), željeznička vozila , industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, auto dijelovi, borbena vozila i sustavi (tenk Degman) itd. Osim toga, ovo je poduzeće i dio hrvatskog konzorcija Crotram, koji je proizveo prvi hrvatski niskopodni tramvaj.

Važna je i poljopriveda i uzgoj voća, a dobro se razvija i prehrambena industrija, upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina, a jedan je od najpoznatijih proizvođača vinarija "Zdjelarević", koja svoje proizvode i izvozi.

Promet je uvijek bila važna stavka brodskog gospodarstva i od rimskih vremena, pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska autocesta Zagreb-Slavonski Brod-Beograd (A3). Brod je i druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji suvremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1 500 000 tona). Prometni značaj grada sve se više raste i s početkom izgradnje nove autoceste na međunarodnom tranzitnom pravcu C5, koji će povezivati srednju Europu i Slavoniju s BiH i obalom Jadranskog mora. Trasa buduće prometnica nalazi se na tek nešto više od 15 km istočno od centra Broda, pa će njenim dovršavanjem kroz koju godinu (2008.), šira prigradska zona postati jedno od najvećih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu. Zbog izvrsne prometne povezanost, na sjecištu važnih međunarodnih pravaca, ovaj infrastrukturni projekt će se vrlo pozitivno odraziti na daljnji gospodarski razvoj koliko samoga grada, toliko i čitave županije.

Uslužne djelatnosti postaju vrlo važne, napose turizam. U Slavonskom Brodu se nalazi spomenik nulte kategorije "Brodska tvrđava", koja je inače najveći i najvažniji fortifikacijski spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje još mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje.

Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj (što je malo poznato), Trg Ivane Brlić-Mažuranić, ujedno i jedan od najljepših u državi, koji svojim južnim dijelom izlazi na rijeku Savu na koju se pruža izvanredan pogled.

Tu se nalazi i kuća Ivane Brlić-Mažuranić, svjetski proslavljene spisateljice za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tijekom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju, a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su galerije, knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično mjesto za dobar provod.

U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz tu rijeku u državi, popularni brodski "Kej".

Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod živi zajedno sa svojom rijekom.

[uredi] Slavni ljudi

  • Ivana Brlić-Mažuranić, spisateljica, provela je velik dio života u Slavonskom Brodu.
  • Dragutin Tadijanović, poznati pjesnik
  • Mia Čorak Slavenska, primabalerina svjetskoga glasa (HNK, Metropolitan, Scala itd.)
  • Vladimir Becić, poznati hrv. slikar
  • Andrija Štampar, međunarodno priznati zdravstveni djelatnik
  • Matija Mesić, prvi rektor zagrebačkoga sveučilišta, povjesničar
  • Vjekoslav Klaić, jedan od najpoznatijih povjesničara
  • Davorin Bazjanac(www.beravci.hr/beravci/davorin_bazjanac.htm), međunarodno priznati pionir strojarstva
  • Josip Stadler, prvi sarajevski nadbiskup
  • Hugo Badalić, poznati pjesnik
  • Tomo Skalica, prvi Hrvat koji je oplovio svijet (prije Ive Visina!)
  • Mijo pl. Filipović, utemeljitelj Zagrebačkog Zoološkog vrta
  • Branko Ružić, jedan od prvaka hrv. suvremene umjetnosti
  • Đurđa Vilagoš, poznata hrvatska slikarica
  • Zvonimir Toldi, poznati hrvatski etnolog
  • Silvije Tomašević, novinar
  • Grupa Animatori, jedan od najboljih rock sastava u bivšoj državi
  • Đuro Đaković,istaknuti član KP-a
  • Zdravko Tomac, političar
  • Ivica Račan, političar
  • Krunoslav Kern, slikar
  • Zdravko Ćosić, slikar
  • Josip Majić (www.sbonline.net/josko/)
  • Predrag Goll, slikar
  • Zdenko Runjić, skladatelj
  • Vilim Buk, tiskar, izdavač, društveni djelatnik (www.sbonline.net/buk/)
  • Antun Milović, političar
  • Venio Losert, sportaš

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Tlocrt brodske barokne tvrđave
Tlocrt brodske barokne tvrđave
 Pod starim zidinama
Pod starim zidinama

[uredi] Tvrđava Brod

Glavni članak: Tvrđava Brod

Po svojim dimenzijama, ova utvrda spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Europi), pa je usporediva i s Dioklecijanovom palačom, čiji je sjeverni pandan. Brodska tvrđava je inače najveći spomenik kontinentalne Hrvatske,dakle samo je Dioklecijanova palača veća od nje, a ujedno je i spomenik nulte kategorije.

Građena je u vremenu od 1715. do 1780. godine i bila je važna pogranična tvrđava na rijeci Savi.

[uredi] Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva

 Franjevački samostan, sjeverna fasada
Franjevački samostan, sjeverna fasada

Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj.

Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. Spomenik je prve kategorije.

[uredi] Obrazovanje

Danas u Slavonskom Brodu postoji Strojarski fakultet, Visoka učiteljska škola, osam srednjih škola, deset osnovnih škola i jedna osnovna glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji 7 dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica. U listopadu 2006. godine, odlukom Vlade Republike Hrvatske, u Brodu je utemeljeno Veleučilište sa tri različita studija, sa tri različita smjera i to: studij poljoprivrede-bilinogojstva- smjer hortikultura, odjel za studij ekonomije- smjer menadžment, odjel za studij strojarstva- smjer proizvodno strojarstvo. U budućnosti su u planu još neki studijski programi u okviru Veleučilišta. Predviđeno je da se s prvim upisima na navedene studije započne u narednoj studijskoj godini. Stopa nepismenosti u Slavonskom Brodu zanemarivo je niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, a najveći je broj nepismenih u starijim dobnim skupinama što se može povezati s drugačijim uvjetima života i obrazovanja u ranijim vremenima. S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali, taj se trend u zadnje vrijeme počinje značajno mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuće naobrazbe pojedinaca. U izravnoj vezi s ovom problematikom je i planirano proširivanje mogućnosti visokoškolske naobrazbe na području samoga grada Slavonskog Broda. Više godina postoje vrlo ozbiljni planovi oko pokretanja nekih novih studija u gradu, koji su se odužili uslijed nedostatka financijskih sredstava, ali osnivanjem Veleučilišta, njihova je realizacija konačno omogućena. S obzirom da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stječe doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija.

Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu

Ivan Goran Kovačić, najstarija osnovna škola u Brodu
Ivan Goran Kovačić, najstarija osnovna škola u Brodu
Strojarski fakultet
Strojarski fakultet
  • OŠ Ivana Gorana Kovačića Slavonski Brod (www.inet.hr/~osigk/)
  • OŠ Antuna Mihanovića Slavonski Brod
  • OŠ Huge Badalića Slavonski Brod
  • OŠ Đure Pilara Slavonski Brod
  • OŠ Blaža Tadijanovića Slavonski Brod
  • OŠ Bogoslava Šuleka Slavonski Brod
  • OŠ Vladimira Nazora Slavonski Brod
  • OŠ Ivane Brlić Mažuranić Slavonski Brod
  • OŠ Milana Amruša Slavonski Brod
  • OŠ Ivana Zajca (osn.glazbena škola) Slavonski Brod
  • OŠ XI. Osnovna škola Slavonski Brod (www.xi-os-sb.com/)
  • OŠ I.B. Mažuranić- Područni razredni odjel u Brodskom Varošu
  • OŠ Bogoslav Šulek- Područni razredni odjel u Vranovcima

Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:

  • Gimnazija "Matija Mesić" Slavonski Brod (www.gmm-sb.com)
  • Klasična gimnazija i kolegij fra. Marijana Lanosovića (www.public.carnet.hr/fra-lanosovic/), Slavonski Brod
  • Tehnička škola Slavonski Brod (www.tehnickaskola-slbrod.skole.htnet.hr/)
  • Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
  • Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod
  • Srednja medicinska škola Slavonski Brod
  • Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod
  • Obrtnička škola Slavonski Brod

Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:

  • Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek (www.unios.hr)
    • Strojarski fakultet (www.sfsb.hr)
    • Visoka učiteljska škola
  • Veleučilište u Slavonskom Brodu
    • studij poljoprivrede-bilinogojstva- smjer hortikultura
    • studij ekonomije- smjer menadžment
    • studij strojarstva- smjer proizvodno strojarstvo

Studentski smještaj

  • Studentski centar u Slavonskom Brodu (www.sfsb.hr/sc/)

[uredi] Kultura

Kazališta

  • Dječje Kazalište Ivana Brlić Mazurani] (www.kkd-ibm.hr/djecje.htm)
  • Kazališno koncertna dvorana "Ivana Brlić Mažuranić" Slavonski Brod (www.kkd-ibm.hr/)

Kina

  • Hrvatski dom
  • Kino "Brod"

Knjižnice

  • Gradska knjižnica Slavonski Brod (www.gksb.hr/)
  • Knjižnica franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu

Muzeji

  • Muzej brodskog Posavlja
  • Kuća Ivane Brlić-Mažuranić

Galerije

  • Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda
    • Galerija "Ružić i suvremenici"
  • Atelier - Unikat
  • Atelier - Aurel
  • Galerija i antikvarijat Balen
  • Galerija Kutuzović
  • Likovni salon «Vladimir Becić»

Ustanove

  • Državni arhiv (Cesarčeva 1)
  • Institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje (A. Starčevića 8)
  • Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu (A. Starčevića 43)


Manifestacije "Brodsko kolo", smotra folklora Brodsko-posavske županije

  • Organizator: Folklorni ansambl Broda

"Brodsko glazbeno ljeto"

  • Organizator: Kazališno-koncertna dvorana "I.B-Mažuranić"

Likovna kolonija "Sava"

  • Organizator: Galerija umjetnina grada Broda

"U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić" (www.u-svijetu-bajki.org/)

  • Organizator: Grad Slav.Brod i KKD "I.B-Mažuranić"

[uredi] Mediji

Novine

  • Posavska Hrvatska (www.posavskahrvatska.hr/)

Radio

  • Radio Brod 101.3 FM (www.radiobrod.hr/)
  • Radio Slavonija 88.6 FM (www.radioslavonija.hr/)

TV postaje

  • SBTV 64UHF (www.sbtv.hr)
  • HTV, dopisništvo

Internet

  • Slavonski Brod online (www.sbonline.net/)

[uredi] Sport

Najpopularniji športovi su nogomet i košarka.

Brođani su dali zavidne rezultate u tim športovima kao i u mnogim drugima, poglavito boks, tenis, karate, rukomet...

  • NK Marsonia, navijači: "Legija"
  • KK Slavonski Brod
  • Boksački klub Posavina Kuna
  • TK Brod
  • Karate klub Slavonski Brod (www.karatesb.hr/)
  • Malonogometni klub Argus (www.argus-sb.hr/MNK.htm)
  • Taekwondo klub Brod (www.brod.hr/)
  • Šahovski klub Oriovac (www.oriovac.com/)
  • NK Amater
  • MV Croatia
  • NK Budainka
  • NK Željezničar
  • KK Svjetlost Brod
  • NK MV Croatia

[uredi] Udruge i klubovi

  • MZU, mreža zajednica učenja, Slavonski Brod (mzu.sbnet.hr/)
  • GD Varganj, Slavonski Brod (www.varganj.hr/)
  • Beuz Slavonski Brod (beuz.sbnet.hr/)
  • PUŽ - pokret urbanog življenja (www.puz.hr/)
  • Bumn(udruga mladih i najmlađih)(www.bumn.hr/)
  • Heron Marsonica Rally Team (obožavatelji "spačeka") (www.2cvhr.org/)
  • FAB - Folklorni ansmabl Broda (www.fa-broda.hr/)
  • Matica Hrvatska Slavonski Brod (www.kkd-ibm.hr/mhsb.htm)
  • Paintball i Airsoft klub Marsonia (www.marsonia.hr/)
  • Zavičajni klub Brođani - Berlin (mitglied.lycos.de/Brodjani/)
  • Grupa za ljudska ženska prava (www.udrugabrod.0catch.com/)
  • Udruga korisnika wireless komunikacija (SBWIFI)(www.sbwifi.hr/)
  • sbrocknet(gradska rock scena) (come.to/sbrocknet/)
  • Paintball klub Brod (www.paintball-brod)


[uredi] Gradovi prijatelji

[uredi] Galerija fotografija

[uredi] Vanjske poveznice



Gradovi i općine Brodsko-posavske županije
Gradovi

Nova Gradiška | Slavonski Brod


Općine


Bebrina | Brodski Stupnik | Bukovlje | Cernik | Davor | Donji Andrijevci | Dragalić | Garčin | Gornja Vrba | Gornji Bogićevci | Gundinci | Klakar | Nova Kapela | Okučani | Oprisavci | Oriovac | Podcrkavlje | Rešetari | Sibinj | Sikirevci | Slavonski Šamac | Stara Gradiška | Staro Petrovo Selo | Velika Kopanica | Vrbje | Vrpolje

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj