Tomislav Dretar
Izvor: Wikipedija
Tomislav Dretar (Nova Gradiška, 2. ožujka 1945.), pjesnik, pisac, profesor, prevoditelj, književni kritičar, novinar, animator kulture, izdavač, političar i ratnik.
Diplomirao je organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1977. godine, a magistrirao 1984. godine u Sarajevu. Do 1977. godne bio je nastavnik u Bosanskoj Krupi, zatim odlazi u Bihać i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od 1989. godine do početka devedesetih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom.
Od 1977. godine objavljuje pjesme, eseje, prijevode s njemačkog i slovenskog, rasprave, znanstvene referate i članke u periodicima Kultura, Pregled, Naše teme, Oko, Oslobođenje, Odjek, Naši dani, Život, Vidik, Mogućnosti, Radio Sarajeva, Hrvatsko slovo, Zadarska revija, i drugih. Objelodanio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. Giacomo Scotti je na talijanski preveo izbor iz Dretarove poezije Sorella della notte (Napulj, 1984.).
Na francuskom jeziku objavljuje pod imenom Thomas Dretart "Douleur, rhapsodie tsigane" (Bruxelles, 1988.), "L'image, florilège des lumières", (Pariz, 2001.) i "Le Foyer de paroles", (Bruxelles, 2003.). Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca francuskog izričaja.
Zbog knjige posvećene Romima: "Bol, ciganska rapsodija" u Budimpešti je uvršten u Svjetsku antologiju romske poezije objavljene u trojezičnom izdanju (na engleskom, mađarskom i romskom jeziku). Zastupljen u više hrvatskih, bosanskohercegovačkih, južnoslavenskih i međunarodnih antologija. Preveo je francusku Ekumensku Bibliju, a 2003. godine i Kur'an na hrvatski jezik kao i bogumilsko-katarsko Evanđelje Ivana Evanđeliste Ispitivanje Ivanovo.Isti francuski izvornik Ekumenskog prijevoda Biblije preveo je na bosanski i srpski. Francuski prijevod Kurana benediktinke Denise Masson preveo je i postavio na Wikizvor bosanskog jezika i Wikizvornik srpskog jezika.To je prvi prijevod Biblije na suvremeni bosanski uopće, a pod oznakom "vaseljenski/ekumenski" i na srpski prijevod koji donosi tekstove koji razdvajaju kršćanske crkve. Napravio je i prijevod za crnogorski jezik.Preveo je i Budinu zakletvu i Bhagavat Gitu na hrvatski.
U obrambeno-oslobodilačkom ratu u BiH obavlja niz političkih dužnosti na razini Okruga i Općine Bihać, te zapovijeda hrvatskim oružanim snagama pridruženim Armiji RBiH do 1993. godine. Vjeran Ustavu BiH odriče se poslušnosti Mati Bobanu, otvorenom izjavom da ne priznaje ni Matu Bobana ni i Herceg-Bosnu kao izdaju Bosne i Hercegovine:te odlazi u izgnanstvo.
Sadržaj |
[uredi] Adresa i novosti
Odnedavno je član Svjetske književničke akademije. Živi u bruxelleškom predgrađu Drogenbos.
[uredi] Djela
[uredi] Književno-umjetnička djela
- Vox interioris, (Sarajevo, 1976.)
- Drska perunika, (Banja Luka, 1980.)
- Nedostupna staza, (Bihać, 1984.)
- Protjecanja, (Bihać, 1984.)
- Sorella della notte, (Napulj, 1984.)
- Knjiga čežnje, (Bihać, 1986.)
- Slika, unutarnja rukovet, (Beograd, 1988. )
- Gorka srma, (Bihać, 1989.)
- Potraga za rubom, (Kikinda, 1989.)
- Bol, ciganska rapsodija, (Novi Sad, 1990.),
- L'Image,le florilège des lumières, (Pariz, 2001.)
- Kotva, (Bruxelles, 2005.)
- Foyer de parole (Editions de Manuscrits, Paris, 2006)
- Douleur,Rhapsodie tsigane (Chloé des Lys) - dvojezično - fr-hr u zajedničkom prijevodu s Gérardom Adamom; Bruxelles 2007
[uredi] Zastupljen u Antologiji
- Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić)
- Skupljena baština: suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940-90.: (antologija) / priredio Stijepo Mijović Kočan
- Romane Poetongi Antologia- József Choli Daróczi, Ariadna (ISBN/ISSN : 963.045684.2),(romski,mađarski,engleski) Budimpešta 1995.
- "Mnogoglasje - Suvremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine" ; ZdravkoKordić i Krešimir Šego u časopisu "Osvit" broj 1-2, Mostar, 2000
- "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije"; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002;
[uredi] Glazbeno-scenska djela
- libreto na temu "Smrt Omera i Merime", uglazbljeno po Vuku Kulenoviću, (RTB, 1986.)
- libreto za oratorij "Opus N°1" premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz glazbu Vuka Kulenovića, (Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984. godine)
- libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na glazbu iz opere Ero s onog svijeta i Carmina Burana (recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać).
[uredi] Kulturološka djela
Napomena - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tijekom 25 godina bavljenja je oko 300.
- "Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ" (u časopisu "Socijalizam" 6/84);
- "Komunistička partija i kultura", (u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80);
- "Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse", (Sveske 2/83);
- "Krleža i Titovo djelo", (Sveske 10/85);
- "Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu", (priopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije, Beograd, 1982.)
- "Socijalistička transformacija kulture", (Opredjeljenje, 1/85);
- "Animacija u kulturi", (Kultura, 45-46/79);
- "Kulturna politika samoupravnog društva", (Kultura, 53/81);
- "Marginalije o kulturnoj animaciji", (Pregled, 6/79);
- "Kulturni apsket rada", (Putevi, 4/80);
- "O fetiškom karakteru jezika", (Lica, 8-9-10/81);
- "O Marcuseu i Estetskoj dimenziji", (Pregled, 33/82);
- "Kritika kulturnog modela postavljenog kao sustav upravljanja", (Pregled, 7-8/83)
- "Kritika odnosa potreba i vrijednost i u djelima Agnes Heller", (Pregled, 5/82)
- "Razina kulturnih interesa srednjoškolske omladine", (Istraživanja, 1982.)
- "Trocky i Goebels, paralele i kontroverze rađanja medijalne i masovne kulture", (Istraživanja, 1983.)
[uredi] Likovna kritika
- "O vrijednostima i značajkama grafičkog opusa Dževada Hoze", (Oslobođenje, Sarajevo);
- "O slikarstvu Marijane Muljević", (Lica, Sarajevo);
- "O skulpturama Hakije Muranovića", (Odjek, Sarajevo);
- "Grafika, slika, skulptura" (monografija, Izložba bihaćkih umjetnika, Bihać, 1981);
- "Uz izložbu Sadka Hadžihasanovića", (Odjek, Sarajevo, 1982.).