Lastovo
Izvor: Wikipedija
Lastovo | |
Podatci | |
Smještaj | Jadransko more |
Otočna skupina | |
Koordinate | |
Država | Hrvatska |
Gl. naselje | Lastovo, Ubli |
Površina | 41 km² |
Broj stanovnika (popis 2001.) |
835 |
Slika | |
Ovo je stranica o otoku Lastovu. Ako tražite općinu Lastovo, pogledajte ovdje: Lastovo (općina)
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se 14 km prema jugu od otoka Korčule.
Upravnom podjelom pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Površina otoka: 41 km2
Broj stanovnika: 835 st. (2001.)
Duljina: 10 km
Širina: 5,8 km
Najviši vrh otoka: Hum (417 m).
Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima Lastovnjacima i Vrhovnjacima.
Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala.
Najšumovitiji je hrvatski otok - preko 70 postotaka šumovite površine.
[uredi] Povijest
Postoje arheološki nalazi u uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.
U vrijeme grčke kolonizacije spominje sa kao Ladesta.
Od ranog srednjeg vijeka mijenjao je vlasnike: Bizant, Mletke (nakon 1000.), Dubrovačku Republiku (od 13. stoljeća) , Habsburšku Monarhiju (od 1797., nakon Campoformijskog mira). Za Napoleona, nakratko ga zauzimaju i njime vladaju Francuska i Engleska.
Rapalskim ugovorima prigrabila si ga Italija. Nakon 2. svjetskog rata uvaženi su narodnosni argumenti i odtad je u sastavu NR Hrvatske, kasnije SR Hrvatske u sklopu SFRJ. U tom razdoblju ovaj zatvoreni otok (promatra li se i njegov Lastovski statut) je bio predmetom podmukle politike srpske kolonizacije. . Ipak, unatoč velikom iseljavanju Hrvata u veće gradove (Split, Zagreb, Dubrovnik) i u inozemstvu, te doljevu vojnog osoblja na otok, Lastovo je uspjelo zadržati hrvatsku većinu i očuvati hrvatski duh.
Osamostaljenjem Republike Hrvatske, i Lastovo se nalazi u samostalnoj Hrvatskoj. Ipak, slobodu nije odmah dočekao: dugo vremena se na otoku nalazila JRM, i hrvatski suverenitet je kasnije uspostavljen, nego u ostatku ostalih hrvatskih otoka.
[uredi] Promet
Lastovo je povezano brodskom vezom samo sa Splitom: radi se o jednom trajektu i jednom katamaranu (po imenu Adriana) dnevno. Vožnja trajektom košta 48 kuna (+ 44 za bicikl :)od 14.6.(dakle u ljetnoj sezoni) i traje 4 sata i 15 minuta (od 16:30 do 20:45 sati), uz stajanje u Veloj Luci na Korčuli, dok se katamaranom stiže za 2 sata i 45 minuta (od 15 do 17:45 sati), uz stajanja u Hvaru na Hvaru, te u Veloj Luci na Korčuli, za nižu cijenu od otprilike 25 kuna. Trajekt, kao i katamaran, pristaju u malenoj lučici neobična imena - Ubli, koja pogotovo iznenađujuće izgleda kada se stigne noću. Međutim, ne dajte se smesti - i ostatak otoka je predivan! Nakon iskrcaja s trajekta/karamarana u lučici Ubli pridošlice uvijek čeka autobus ili taksi koji će vas odvesti do željenog mjesta. Taksi za više osoba do mjesta Lastovo će vas odvesti za otprilike 25 kuna po osobi, dok je autobus jeftiniji - 11 kuna. Na otok možete trajektom dovesti i automobil, međutim ukrcaj vozila u Hvaru nije dozvoljen (znači može se doći autom samo iz Splita). Otok je savršen za bicikliranje sa svojim dugim i prilično pustim cestama. Ako ipak dođete bez ikakvog vozila, u mjestu Lastovu možete iznajmiti bicikl, skuter (200 kn/1 dan) ili mali auto žute boje, ili pješačiti sjajnim otočkim pejzažom, autostopirajući lokalce (Lastovce)u autima kad se umorite.
[uredi] Gospodarstvo
Razvijeno je poljodjelstvo: vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo i uzgoj rogača. Značajno je i ribarstvo i riboprerada te turizam.
[uredi] Stanovništvo
Od značajnijih naselja, na otoku su naselja Lastovo (451 st. 2001.) i Ubli.
Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog otoka.
Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, čakavski jekavski (ne ijekavski).
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o otoku ili otočju Lastovo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.