Predrag Raos

Izvor: Wikipedija

Predrag Raos (Zagreb, 23. lipnja 1951.), hrvatski romanopisac, novelist i prevoditelj.

Diplomirao kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (1975). Radi kao profesionalni književnik i prevoditelj. Objavljivao pod pseudonimima Astor Petz i Pero Rotha. Sin književnika Ivana Raosa; brat blizanac kemičara Nenada Raosa, autora popularnoznanstvenih knjiga.

Raos je debitirao 1978. omladinskim romanom 22. rujna: roman o jednom maturalcu (pretiskan 1990. i 2004.), no najistaknutije tematsko područje njegova pisanja je znanstvena fantastika (SF). God. 1979. objavio je Brodolom kod Thule, roman u dva sveska koji je očitovao sve karakteristike njegova specifična SF opusa: plauzibilnu futurističku viziju, utemeljenu u prirodnim znanostima, te omekšavanje takva koncepta tvrdog SF-a (hard SF) uvođenjem tema društvenih znanosti: sociološke, kulturalne i filozofske tematizacije moguće budućnosti i izazova što ih ona postavlja. Nul effort (1990) ponajbolji je domet takva koncepta i Raosova opusa: Raos je pokazao ovladavanje građom koja je mjestimice ipak preopteretila raniji roman. Slične teme i visoko razvijen književni stil očituje i niz novela objavljivanih većinom u Siriusu 1980-ih (npr. Bijelo, br. 118; Desna hemisfera, br. 139; Škorpion na jeziku, br. 151).

U 1990-ima Raos je rjeđe objavljivao. Nakon gašenja Siriusa 1990, njegove SF novele pojavljivale su se sporadično (Studentski list; Start nove generacije; SFerine godišnje zbirke hrvatskoga SF-a Dnevnici entropije /1996, nova verzija novele Bijelo/ i Kvantni portali imaginacije /1997, Stvaranje svijeta/; Monolith 1 /1998, nova verzija novele Škorpion na jeziku/). Svoj doprinos nastanku hrvatskog SF izdavaštva u samostalnoj državi dao je prijevodima za prve privatne SF nakladnike, odreda sudionike SF scene 1980-ih (za Izvore Damira Mikuličića, Algoritam Nevena Antičevića, Futuru i kratkotrajnu SF biblioteku Krste A. Mažuranića kod nakladničke kuće Lukom).

Kratki roman Mayerling (1996), nastao od istoimene radiodrame, pokazao je Raosov stil suprotan "epskome": tu su i dalje bile njegove prepoznatljive filozofske preokupacije, s dodanom dozom moralizma, ali provedene kroz pregnantnu strukturu vrlo kratkog romana sa suzdržanim pripovjedačkim postupcima. Znanstvenofantastični roman za djecu Od rata do zvijezda (1996) jedno je od prvih djela na temu Domovinskog rata.

Raosov drugi tematski krug jest parodijski humor. Unutar njegova SF opusa ovo se očituje u parodijskim novelama (u Siriusu, ciklus Blesave priče) te u romanu Mnogo vike nizašto (1985). No, parodija najviše dolazi do izražaja u drugim žanrovima: kriminalističkom (Ubijte Hamleta!, 1986) i erotskom (Ta današnja smradež, 2002). Karnevaleskne razmjere Raos doseže nadahnut hrvatskom stvarnošću: politikom (drama Zemlja Mrak, 1998; roman Tajna Piranskog trokuta, 2002), i, uspjelije, polemikom s Društvom hrvatskih književnika koja je inspirirala knj. polemika Uhvaćen za izraz (1995) i parodijska djela poput postmodernističkog romana Doživljaji Supermačka Cicija, Kraljevskog Muholovca: knjiga za one koji vole mačke, a ljude baš i ne (1998).

Libreto za mjuzikl U životu sve je igra i scenski monolog Zdrav razum dobili su Nagradu Marin Držić, a jedina njegova drama postavljena u profesionalnom kazalištu, Zemlja mrak, skinuta je 1999. s repertoara zbog "aluzija" na F. Tuđmana. God. 2006. Raos je objavio prvu knjigu drama, U životu sve je igra: tri mjuzikla, u kojoj je u dramskoj formi preradio tri ranija romana, Ubijte Hamleta!, Od rata do zvijezda i 22. rujna (pod naslovom U životu sve je igra).

Hrvatsku SF nagradu SFERA Raos je dobio više puta: 1986. za roman Mnogo vike nizašto, 1989. za priču Škorpion na jeziku, 1991. za roman Nul effort te 1997. za roman Od rata do zvijezda. Dobitnik je nagrade Lazar Komarčić za roman Nul effort.

God. 2006. Raos je objavio obimni SF roman Vertikala, napisan u tradiciji njegovih ranijih romana Brodolom kod Thule i Nul effort, označivši tako povratak svojim starim žanrovskim i tematskim preokupacijama. Također je nastavio s medijskim pojavljivanjem: nakon učlanjenja u Hrvatsko društvo pisaca, krajem 2006. je prošao dva kruga HRT-ove TV emisije Piramida, te bio s Robertom Knjazom uhapšen u Egiptu, gdje su snimali emisiju za RTL.

[uredi] Djela

  • 22. rujna: roman o jednom maturalcu, Zagreb 1978. (roman)
  • Brodolom kod Thule, I–II, Zagreb 1979. (roman)
  • Mnogo vike nizašto, Beograd 1985. (roman)
  • Ubijte Hamleta! (pseud. Astor Petz), Trag, 228, Zagreb 1986. (roman)
  • Nul effort: znanstveno-fantastički roman, Zagreb 1990. (roman)
  • Uhvaćen za izraz: Ja i Moj protiv: Dragutina Tadijanovića, Marije Peakić-Mikuljan, Dubravka Horvatića, Slavka Mihalića, Tonka Šoljana, Branimira Donata, Nedjeljka Fabrija et ostalorum sitnorum riborum, Zagreb 1995. (polemike)
  • Mayerling, Zagreb - Velika Gorica 1996. (roman)
  • Doživljaji Supermačka Cicija Kraljevskog Muholovca: knjiga za sve koji vole mačke, a ljude baš ne, Zagreb 1996. (roman)
  • Od rata do zvijezda, Zagreb 1996. (roman)
  • Tajna Piranskog trokuta: domoljubni roman, Rijeka 2002. (roman)
  • Ta današnja smradež, Zagreb 2002. (novele)
  • Šargarepa: roman iz hrvatskog književnog života, Zagreb 2003. (roman)
  • Vertikala, Zagreb 2006. (roman)
  • U životu sve je igra: tri mjuzikla, Zagreb 2006. (drame)
  • Galeb Av Av i druge priče, Zagreb 2006. (novele za djecu)

[uredi] Važniji prijevodi

  • Raymond Chandler, Veliki san (1984)
  • J. G. Ballard, Sudar (1988)
  • Tim Powers, Anubisova vrata (1988)
  • Terry Pratchett, Boja magije (1993)
  • Frederik Pohl, Dolaze kvantne mačke (1993)
  • Michael Crichton, Sfera (1994)
  • John Varley, Titan (1994), Čarobnica (1994), Demon (1995)
  • Ray Bradbury, Mračna zemlja (1995), Stablo vještica (1996)
  • Charles Dickens, Božićna pjesma (1996, 2004)
  • Stephen King, Zelena milja, I-V (1996), Četiri iza ponoći, I-II (1996)
  • Nick Cave, King Ink II (1997)
  • Erich Fromm, Umijeće ljubavi (1997, 2000)
  • George Lucas, Zvjezdani ratovi: nova nada (1997)
  • Kim Stanley Robinson, Ledeni hram (1997)
  • Stephen Baxter, Vremenski brodovi (1998)
  • Charles Bukowski, Lovac ispod žita (1998)
  • Poul Anderson, Planet djevica (2000)
  • Hugh Lofting, Priča o doktoru Dolittleu (2000, 2004)
  • William Gibson, Neuromancer (2001)
  • Dean Koontz, Žestina (2001)
  • Charles Bukowski, Šund (2001)
  • Lewis Carroll, Alisa u Zemlji čudesa (2001, 2004)
  • J. M. Barrie, Petar Pan (2001, 2004)
  • H. G. Wells, Vremenski stroj (2001), Rat svjetova (2001, 2005)
  • Amin Maalouf, Kršćanski barbari u Svetoj zemlji (2002)
  • Oscar Wilde, Sretni princ i druge priče (2002, 2004)
  • William Nicholson, Vjetar u vatri: Vjetropjev (2002), Robovi gospodstva (2003), Vatropjev (2004)
  • Charles Bukowski, Žene (2003), Hollywood (2003)
  • Lawrence Krauss, Fizika Zvjezdanih staza (2004)
  • F. L. Baum, Čarobnjak iz Oza (2005)