Karmelićani

Izvor: Wikipedija

Karmelićani rimokatolički crkveni red. Kratica: OCD

Godina utemeljenja: početkom 13. st., obnova 1562. godine

Osnivač: grupa pustinjaka na gori Karmelu u 13. stoljeću, obnovila ga Sveta Tereza Avilska i Sv.Ivan od Križa u 16. stoljeću.

Poznatiji samostani: Remete (Zagreb), Sombor (Srbija), Buško blato (BiH).

Sveci, blaženici i sluge Božji iz njihovih redova: Sveta Tereza Avilska, Sveti Ivan od Križa, Sveta Mala Terezija, Sveta Edith Stein , sluga Božji Gerard Tomo Stantić ...


[uredi] Kratka povijest Reda

U doba križarskih ratova počeli su se skupljati u zajednice na gori Karmelu pobožni muževi da tu u pokori i molitvi, pod zaštitom Blažene Djevice Marije, služe Bogu. Za njih je prvo pravilo sastavio sv.Albert, jeruzalemski patrijarh. Bilo je to 1209. godine. Po gori Karmelu i kapeli Bl. Dj. Marije ovi su se redovnici nazvali "Braća Blažene Djevice Marije od gore Karmela".

Kad su iz Palestine prešli u Europu, prvotno Pravilo je zbog novih okolnosti moralo doživjeti neke promjene. Kad je pak tijekom vremena u obje grane reda (karmelićani i karmelićanke) došlo do udaljavanja od Pravila, popustio je duh one prvotne revnosti. U to vrijeme, tijekom 16. stoljeća, obje grane Reda reformiraju sveta Terezija od Isusa (Avilska) i sveti Ivan od Križa u Španjolskoj.

Red se odlikuje velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom živi i djeluje od početka. Iako je prelaskom iz Palestine u Europu Red izgubio svoju monašku dimenziju, mnoge provincije u Zapadnoj Europi i danas imaju po jedan samostan koji se naziva "pustinja", a u kojem karmelićani žive intenzivnijim molitvenim životom (zajednička liturgija časova i osobno razmatranje), u većoj povučenosti od svijeta.

[uredi] Karmelićani u Hrvatskoj

Karmelićani su u Hrvatsku došli preko njihovog samostana u Somboru u Bačkoj. Preuzeli su upravu župe i svetišta u zagrebačkim Remetama i tu osnovali svoj prvi samostan kod nas. Zatim otvaraju kuću u Splitu na Kamenu, potom u Krku, a u najnovije vrijeme grade samostan i duhovni centar Sv. Ilije kod Buškog jezera u Hercegovini.


[uredi] Vanjske poveznice