Glazbala

Izvor: Wikipedija

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti glazbenik, a kako je kod nekih instrumenata potrebna veća energija zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije.

[uredi] Razvrstavanje glazbala

Glazbeni instrumenti mogu se razvrstati:

  • prema vrsti pobudnih sustava (štapovi i ploče, svirale, instrumenti s napetim žicama i membranama)
  • prema geometrijskom obliku izvora (linearni, površinski i prostorni)

Prema načinu gradnje generatora zvuka:

Glazbala prema zvučnim svojstvima:

  • Ritmička (kastanjete, čineli, triangl, bubanj) - imaju nedefiniranu visinu tona i stvaraju puno jakih neharmonijskih komponenata.
  • Melodijsko-ritmički glazbeni instrumenti (timpani, ksilofon) zbog udarca imaju neharmonijske komponente, ali je za njih važna visina tona.
  • Melodijska glazbala se dijele na monofone (kod kojih zvuči samo jedan ton) i polifona (na kojima se mogu svirati akordi).


[uredi] Vrste glazbala

Način titranja stupca zraka u cijevi ovisi o izvedbi cijevi, koja može biti otvorena, zatvorena i poluotvorena.

  • Udaraljke - proizvode zvuk različitih (ksilofon) ili uvijek istih frekvencija (bubanj, činele)

Napeta žica je jedan od najstarijih izvora zvuka. Sila koja napinje žicu je obično tisuću puta veća od težine žice, a mogu se izrađivati od prirodnih i umjetnih vlakana ili od metala. Žica može titrati na četiri načina:
Transvenzalno - čestice titraju okomito na žicu
Longitudinalno - čestice titraju u smjeru žice
Torzijsko - kad je žica ovješena
Složeno - nastaje kad se žica oslanja na membranu koja titra (bendžo)

  • Ljudski glas - nije striktno instrument, no vrlo često proizvodi prekrasne zvukove, i ne bi bilo pošteno izostaviti ga iz ovog popisa (ženski glasovi: sopran, mezzosopran i alt, muški glasovi: tenor, bariton i bas)
  • Elektronički instrumenti - danas mogu zamijeniti već velik broj instrumenata, a krenuli su od tzv. ritam-mašine, danas su najpopularnije elektroničke klavijature (obično ih nazivamo sintisajzer, jer sintetiziraju zvuk). Prva električna glazbala u povijesti su bila: 1861. godine Delabordovo električno čembalo, 1876. g. Grayev elektroharmonijski glasovir, 1906. g. Cahilov orijaški telharmonij. Godine 1928. Cowell je izumio elektroničko glazbalo ritmikon, 30-ih godina 20.-og stoljeća pojavili su se uređaji koji su elektroničkim sredstvima povezali mehanička glazbala, a pojavom tranzistora, integriranih sklopova, digitalne tehnike i računarske tehnologije stvorene su razne mogućnosti razvoja glazbala.
  • Instrumenti s klavijaturama - proizvode zvuk tipično tako što prenose ljudsko stiskanje tipaka u udarce batića po žicama. Klavir je najpoznatiji predstavnik, stariji je čembalo i njemu srodni instrumenti klavikord, spinet, virginal.