Egejska Makedonija
Izvor: Wikipedija
40°45′ N 22°54′ E Makedonija |
|||||
---|---|---|---|---|---|
|
|||||
Glavni grad | Solun | ||||
Periferije | Zapadna Makedonija Srednja Makedonija Istočna Makedonija |
||||
Stanovništvo: | 2.625.681 (2005.) | ||||
Površina: | 34.231 km² | ||||
Gustoća: | 77/km² |
Makedonija (gr: Μακεδονία, Grčka Makedonija i Egejska Makedonija) je povijesna i zemljopisna grčka pokrajina.
Grčka/Egejska Makedonija čini 52,4% površine i 52,9% stanovništva zemljopisne pokrajine Makedonije.
Današnje granice su joj nastale podjelom ozemlja Makedonije, nakon Balkanskih ratova, zbacivanjem turske vlasti.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Makedonija graniči sa Rodopskim gorjem na istoku, Albanijom na zapadu, Olimpom, Tesalijom i Egejskim morem na jugu, te Moravskom dolinom i Šarom na sjeveru.
Sjeverna međa Egejske Makedonije je međunarodna granica Republike Makedonije i Grčke.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2005. broj stanovnika Grčke (Makedonije) se neznatno smanjio zbog iseljavanja i iznosio je 2.625.681. Etnički sastav je bio sljedeći:
- Grci (Grko-Makedonci) 98%
- Albanci 0,9 %
- Vlasi 0,4 %
- Romi 0,3 % i ini.
Iseljeničke udruge slavenskih Makedonaca, odnosno kao i izvori iz Republike Makedonije, osporavaju gornje brojke, tvrdeći da je udjel slavenskih Makedonaca znatno veći. Tomu u prilog daju podatke o brojnim slavenskim toponimima na njenom području.
[uredi] Povijest Makedonije
Glavni članak: Povijest regije Makedonije, Uspon Makedonaca i Osvajanja Aleksandra Velikoga
[uredi] Antika
Starovjekovni Makedonci su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Najistaknutiji kralj antičkih Makedonaca je bio Filip II, koji je od Demostena nazivan barbarom. Iako je Demosten okupio sve Antičke Grke da se suprotstave Makedoncima, Filip II je pobijedio Grke u bici kod Heroneje u kolovozu 338 godine p.n.e., nakon čega je Filip II poštedio grad Tebu.
Kada je Filip II bio ubijen (336 godina p.n.e.), Makedonci su izabrali njegovog sina Aleksandra III za kralja. Aleksandar je brzo konsolidirao svoju vlast i pobijedio pobunjene Grke i ovaj put spalio Tebu do temelja. Nakon toga, nastavio je na istok, da pobijedi do tada nepobjedivu Persiju. U bitci na rijeci Graniku, sa svojim Makedoncima (organiziranim u slavne falange) i plaćenim konjanicima iz Tesalije je pobijedio desetostruko veću perzijsku vojsku, koja je okupljala sve druge narode, uključujući i desetine tisuća Grka. Po osvajanju cijelog poznatog svijeta, riješio je se vratiti u Makedoniju, ali je bio otrovan u 323 godine p.n.e i umro je u Babilonu. Nakon njegove smrti, njegove vojskovođe su podijelile njegovu državu među-sobom.
Značajna ličnost Grčke Makedoniju, koja je bila dio cijele Makedonije, bio je i Filip V.. On je konsolidirao Makedonsko kraljevstvo na Balkanu i opet porobio Grčku.
Ali, u to vrijeme Rim je počeo da biva sve snažniji. Makedonija je bila saveznik Kartage i time neprijatelj Rimljana. Zato je bilo postojanih sukoba sa Rimljanima. Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V je pojačao fortifikacije u Skoplju i Uskani (u blizini današnjeg grada Debar, sjeverozapadna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grčku. Međutim Grci i Rimljani su se udružili i pod pritisak Rimljana morao je da se povuče iz Grčke i da postavi utvrdu u klisuri Tempi (to je nekoliko kilometara južno od današnjeg grada Platamona).
Ipak, u dobi vladavina njegovog sina, Perzeja, Rimljani su ušli sa juga i pobijedili Perzeja u bitci kod Pidne (nekoliko kilometara sjeverno od današnje Paralije kod Katerini). Perzej je bio zadnji makedonski kralj iz starovjekovne epohe u Makedoniji. Više su preživjeli Seleukidi na istoku i Ptolomeidi u Egiptu (zadnja je bila kraljica Kleopatra VIII.). Rimljani su porobili Makedoniju 168. godine p.n.e. i podijelili je na 4 dijela, kojima je bilo zabranjeno međusobno komunicirati. Tri od ova 4 dijela su obuhvaćale teritorije današnje Egejske Makedonije. Nakon toga, Makedonija od središta svijeta postala rubna pokrajina. Makedonija je u rimskom dobu imala važnu ulogu u povijesti kršćanstva, s obzirom da ju je posjetio apostol sv. Pavao.
[uredi] Srednji vijek
Glavni članak: "Rimska Republika" vs "Makedonija i Grčka" i Makedonija (rimska provincija).
Nakon makedonsko-rimskih ratova, 167. pr. n. e. Makedonija pada pod Rimsko Carstvo, a nakon njegove podjele u četvrtom stoljeću na Zapadno i Istočno, pod Bizant.
[uredi] Bizant
Glavni članak: Bizant i Makedonci.
[uredi] Križari
Makedonijom jedno vrijeme vlada Bugarska, a sredinom XIV. stoljeća Srbija, no već koncem tog stoljeća dolaze Turci, koji će ostati sve do Balkanskih ratova 1913.
[uredi] Novi vijek
[uredi] Do Balkanskih ratova
U Egejskoj Makedoniji (blizu grada Kukuša) je rođen i Goce Delčev, najveći makedonski heroj XIX veka. On se borio za nezavisnost Makedonije. Zato je u Solunu 1893. godine formirao VMRO - Unutrašnja Makedonska Revolucionarna Organizacija. Ova organizacija je organizirala općenarodni ustanak protiv Turske 1903. godine, kada je na teritorije grada Kruševa (u sjevernoj Makedoniji) formirana Kruševska Republika. Ustanak je bio zamišljen da bude u cijeloj Makedoniji, ali budući su ga Bugari sabotirali, uspio je još u gradovima Neveska i Klisura u Grčkoj Makedoniji, koji su znatno duže (nekoliko mjeseca) ostali slobodni od Turaka (Kruševo je palo za 10 dana).
Zbog ovog sabotiranog ustanka, Makedonci su bili dezorganizirani kada su počeli Balkanski ratovi (1912./1913. godina) i susjedni narodi su podijelili Makedoniju: sjeverni dio („Vardarska“ Makedonija) pripao je Srbiji, istočni Bugarskoj („Pirinska Makedonija“), a južni dio (Grčka „Egejska“ Makedonija) Grčkoj.
[uredi] Vanjske poveznice
