Sveta Edith Stein
Izvor: Wikipedija
Sveta Edith Stein (Wroclaw, 12. listopada 1891.) - (Auschwitz, 9. kolovoza 1941.) ,svetica rimokatoličke Crkve, suzaštitnica Europe, redovnica karmelićanka, doktorica znanosti na području filozofije, žrtva nacističkih progona Židova.
Edith Stein (redovničko ime: Terezija Benedikta od Križa) rođena je , u ortodoksnoj židovskoj obitelji. Već je u trinaestoj godini izgubila vjeru i postala ateistkija. Godine 1911. počela je slušati predavanja iz germanistike i filozofije na sveučilištu svoga rodnog mjesta, ali posebno ju je zanimala filozofija: u njoj je mislila naći istinu, za kojom je svom dušom čeznula.
Godine 1913. prešla je na sveučilište u Göttingen da sluša Husserla, začetnika fenomenologije. Edmund Husserl je također Židov, ali obraćenik na Protestantizam, s titulom Nobelove nagrade na području filozofije. Edith je izabrala Göttingen kako bi slijedila čovjeka koji se s pravom nazivao najvećim živućim filozofom. Edith u Göttingenu živi uobičajenim studentskim životom. U kolovozu 1916. položila je doktorski ispit iz filozofije summa cum laude, i iste godine u listopadu postala je Husserlova asistentica. U međuvremenu Drugi svjetski rat uzima stotine tisuća žrtava. Među žrtvama bio je i njen prijatelj Adolf Reinach koji ju je i upoznao s Husserlom. Edith je otputovala do njegove udovice. Ovo je bio njen prvi susret s križem. "Bio je to moj prvi susret s križem i snagom Boga koju on udjeljuje onima koji ga primaju i nose. Prvi put sam ugledala Crkvu otkupljenih kršćana u njezinoj pobjedi nad poraznom smrću. Bio je to početak pada moje nevjere, židovstvo je izblijedjelo, a kršćanstvo zasjalo: Krist u otajstvu križa."
Ta filozofija bez filozofske problematike, bez metafizike, nije mogla zadovoljiti težnju Edith Stein za apsolutnim. U Freiburgu se upoznala s Husserlovom učenicom Hedwig Conrad-Martius. Kod nje je često provodila jedan dio svojih praznika. Tako i ljeti 1921.godine. Jedne večeri, kad je bila sama, uzela je iz prijateljičine biblioteke Život Svete Terezije Avilske. "Počela sam čitati, bila sam odmah očarana i nisam prestala dok nisam došla do kraja. Kad sam zatvorila knjigu, rekla sam sama sebi: 'To je istina.'"
Sutradan je kupila Katolički katekizam i Rimski misal. Na Novu godinu 1922. primila je sveto krštenje i uzela ime Tereza - Hedviga. A ona je otišla u Bratislavu da priopći majci svoj prijelaz na katoličku vjeru. Kleknula je pred nju i rekla jednostavno: "Majko, ja sam katolkinja." Učinak tih riječi bio je potresan. Prijelaz Edithin na katoličku vjeru značio je za gospođu Stein duhovno otuđenje koje je neminovno imalo nastupiti između nje i njene kćeri. Ali poznavajući beskompromisni karakter Edithin uvidjela je da su svi prigovori i ljutnja uzaludni, prekrila je lice rukama i počela plakati. Plakala je i Editha. Nježno je ljubila svoju majku i žao joj je bilo zadavati joj bol. Znala je da će odsada ona i majka biti dva svijeta koji se nikad neće moći razumjeti. Ipak, nije došlo do potpunog prekida između Edithe i njezine majke.
Godine 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu i uzela ime sestra Terezija Benedikta od Križa. Bila je profesorica u Pedagoškom institutu u Münsteru. Pisala je knjige o katoličkoj filozofiji. Pet godina kasnije bježi pred nacistima u Nizozemsku, odakle je 1942. godine deportirana u nacistički koncentracijski logor Auschwitz gdje je ubijena iste godine. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je 11. listopada 1998. svetom, a 1. listopada 1999. suzaštitnicom Europe, zajedno sa sv. Brigitom i sv. Katarinom Sienskom.
Spomendan joj je 9. kolovoza.