Velikomoravska kneževina

Izvor: Wikipedija

Velikomoravska kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena. Nastala je raspadom Franačkog carstva. Najveći teritorijalni opseg imala je u 9. stoljeću kada je obuhvaćala prostor uz gornji tok Labe, Odre i uz rijeku Moravu. Najveće pretenzije na Velikomoravsku kneževinu imali su Nijemci, koji su svoj utjecaj širili putem kršćanstva. Da bi se odupro ponjemčivanju, velikomoravski knez Rastislav zamolio je bizantskog cara da mu pošalje učitelje koji će propovijedati i pokrštavati na slavenskom jeziku. Bizantski car poslao je braću Ćirila i Metoda. Oni su prema grčkom alfabetu sastavili glagoljicu. Njemački svećenici optužili su ih da šire krivovjerje te su braća pozvana u Rim na saslušanje. Uspjeli su dokazati ispravnost svog učenja. Velikomoravsku kneževinu su početkom 10. stoljeća uništili Mađari. Na tom prostoru je kasnije nastala Češka država.


Nedovršeni članak Velikomoravska kneževina koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.