Feba (mjesec)

Izvor: Wikipedija


Feba
Feba
Otkriće
Otkrio: William Henry Pickering
Datum otkrića 18. kolovoza 1898.
Privremena oznaka xxxx
Matično tijelo xxxx
Grupa xxxx
Orbitalni elementi
Ekscentricitet (e) 0.1562415
Prosječna udaljenost xxxx km (xxxx AJ)
Periapsis (P) 12,955,759 km (xxxx AJ)
Apoapsis (A) xxxx km (xxxx AJ)
Orbitalni period (P) 550.564636 d
orbitalna brzina maks.: xxxx km/s
prosjek: xxxx km/s
min: xxxx km/s
Inklinacija (i) prema -
- ekliptici xxxx °
- ekvatoru planeta xxxx °
Fizičke osobine
Srednji promjer xxxx km
Površina xxxx km²
Masa xxxx x 10x kg
Volumen xxxx x 10x km³
Gustoća xxxx g/cm³
Gravitacija na površini xxxx m/s² (xxxx (g)
Brzina oslobađanja xxxx m/s
Ekvatorijalna
brzina rotacije
xxxx m/s
Period rotacije xxxx d (xxxx godina)
Apsolutna magnituda xxxx
Albedo xxxx
Prosječna površinska
temperatura
xxxx K
Atmosferski pritisak xxxx Pa
Nagib osi xxxx °

Sadržaj

[uredi] Osnovni podaci

Feba (Phoebe) je prirodni satelit koji kruži oko Saturna na udaljenosti 12 952 000 km. Febine dimenzije su 230 × 220 × 210 km, a masa 4.0 × 1018 kg.

Za razliku od svih ostalih većih Saturnovih satelita (osim Japeta) koji imaju orbite približno u ravnini Saturnova ekvatora, Febina je nagnuta 175°. Drugim riječima, Febe se giba retrogradno, suprotno smjeru Saturnove rotacije. Osim toga, orbita joj je vrlo eliptična, pa se sumnja da je Feba zapravo zarobljeni asteroid iz Kuiperovog pojasa. Ona je i jedini veći Saturnov satelit (osim Hiperiona) koji nema sinkronu rotaciju.

Febu je otkrio William Henry Pickering 1899. godine na temelju fotografskih ploča koje je u kolovozu 1898. snimio DeLisle Stewart (prvo otkriće satelita pomoću fotografije). Najbolje snimke Febe do sada načinila je letjelica Cassini-Huygens 11. lipnja 2004., s udaljenosti oko 2000 km.

[uredi] Sastav i reljef

Feba je, za razliku od većine Saturnovih satelita, vrlo tamna. Albedo Febine površine iznosi samo 0.05 (poput ugljena).

Astronomi vjeruju da je Feba zarobljeni asteroid, te da pripada asteroidima tipa C. Ovi su asteroidi vrlo stari i nisu se mijenjali skoro od vremena nastanka Sunčevog sustava. Građeni su od tvari koje su se kondenzirale iz Sunčeve maglice od koje je nastao Sunčev sustav.

Smatra se da je materijal izbačen s Febine površine udarom mikrometeorita odgovoran za stvaranje sloja tamnog materijala na površini Hiperiona te na Japetovoj "prednjoj" strani.

[uredi] Poveznice

[uredi] Izvori

uz dozvolu autora teksta



Nedovršeni članak Feba (mjesec) koji govori o prirodnim satelitima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.