Madagaskar
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: Tanindrazana, Fahafahana, Fandrosoana (malgaški: Domovina, sloboda, napredak) |
|||||
Himna: Ry Tanindraza nay malala ô | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | malgaški i francuski | ||||
Glavni grad: | Antananarivo | ||||
Predsjednik: | Marc Ravalomanana | ||||
Predsjednik Vlade: | Jacques Sylla | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
45. po veličini 587.040 km² 0,9% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2004.): - Gustoća: |
56. po veličini 17.501.871 31/km² |
||||
Neovisnost: | Od Francuske 26. lipnja 1960. | ||||
Valuta: | ariary (5 iraimbilanja) | ||||
Vremenska zona: | UTC +3 | ||||
Internetski nastavak: | .mg | ||||
Pozivni broj: | 261 | ||||
Madagaskar je otočna država u Indijskom oceanu, odvojena Mozambičkim kanalom od jugoistočne Afrike. Istoimeni otok koji čini većinu državnog teritorija četvrti je po veličini u svijetu.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Madagaskar se sastoji od tri veće zemljopisne cjeline: uske obalne nizine na istoku, gusto naseljene središnje visoravni i šire i brežuljkaste obalne nizine na zapadu. U središnjoj visoravni, te na sjeveru i jugu otoka izdižu se vulkanski planinski masivi (najviši vrh je 2876 m visoki Maromokotro u sjevernom masivu Tsaratanana).
Zbog izolacije od ostatka svjetskog kopna na otoku živi oko 5% svih životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji, od kojih su 80% endemi.
[uredi] Povijest
Madagaskar je naseljen prije oko 1500 godina, vjerojatno iz jugoistočne Azije. Cijeli proces nije potpuno razjašnjen, ali jezici današnjih stanovnika bliski su jezicima Indonezije i pripadaju malajsko-polinezijskoj skupini. Kasniji doseljenici, pripadnici bantuskih naroda s afričkog kopna i arapski trgovci, ostavili su svoj trag u jeziku i kulturi, ali su uglavnom asimilirani.
Europljani su u 16. stoljeću putujući u Indiju naišli na obalu Madagaskara i osnovali manje trgovačke postaje, ali nisu prodrli u unutrašnjost gdje su se u to vrijeme odvijale borbe pojedinih domaćih država i naroda za prevlast. Krajem 18. stoljeća otokom je dominiralo kraljevstvo Merina zahvaljujući trgovini robljem s Francuzima. U 19. stoljeću porastao je utjecaj Ujedinjenog Kraljevstva, a sa smjenama domaćih vladara smjenjivala su se i razdoblja modernizacije i izolacije.
Francuska je 1896. godine nakon podjele interesnih sfera u Africi proglasila otok svojom kolonijom. Ubrzan je razvoj gospodarstva; izgrađene su željeznice i luke, uvezene su unosne kulture kava, vanilija i duhan. U 20. stoljeću pojavili su se nacionalistički pokreti, a 1947. izbila je pobuna protiv francuske vlasti koja je krvavo ugušena. Ipak, otok je 1956. dobio široku samoupravu, a 1960. i neovisnost.
Od 1972. do 1986. trajalo je približavanje zemljama Istočnog bloka, a u gospodarstvu je izvršena nacionalizacija i reorganizacija s povećanom ulogom države, s katastrofalnim rezultatima. Nakon kraja hladnog rata održani su 1992. prvi slobodni izbori na kojima je dugogodišnji predsjednik Didier Ratsiraka poražen. Demokracija je donijela i političku nestabilnost jer su reforme provedene na zahtjev MMF-a bile izuzetno nepopularne. Predsjednik Ratsiraka vratio se na vlast 1997, a na izborima 2001. ga je porazio Marc Ravalomanana, gradonačelnik Antananarivoa, čiji je glavni cilj oživljavanje gospodarstva.
[uredi] Stanovništvo
Stanovništvo se dijeli u dvadesetak srodnih, neoštro ograničenih etničkih grupa od kojih su najbrojniji Merina, čiji je jezik poslužio kao osnova za standardni malgaški. U javnom životu često se koristi i francuski.
Oko polovica stanovnika pripada domaćim religijama. Ostali su većinom kršćani, s nešto muslimana. Među kršćanima ima otprilike podjednako katolika i protestanata.
[uredi] Gospodarstvo
Madagaskar pripada najsiromašnijim zemljama svijeta. Gospodarstvo se uglavnom temelji na poljoprivredi, a u posljednje vrijeme jača uloga lake industrije i turizma. Izvozi se vanilija, kava, tekstil. BDP je za 2004. procijenjen na oko 800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Alžir • Angola • Benin • Bjelokosna Obala • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Čad • Džibuti • Egipat1) • Ekvatorska Gvineja • Eritreja • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Mauricijus • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Srednjoafrička Republika • Sudan • Svazi • Sveti Toma i Princip • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Republika • Zimbabve
Zavisni teritoriji i autonomne regije:
Ceuta • Kanari • Madeira • Mayotte • Melilla • Raspršeni otoci • Reunion • Sveta Helena2) • Zapadna Sahara
Somaliland • SADR
1) Djelomično u Aziji. 2) Uključuje i zavisna područja otok Ascension i Tristan da Cunha.
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina