Lorraine
Izvor: Wikipedija
Lorraine | |
---|---|
![]() |
|
Departmani | Meurthe-et-Moselle (54) Meuse (55) Moselle (57) Vosges (88) |
Prefektura | Metz |
Ukupno stanovnika | 2 310 376 stanovnika (1999) |
Gustoća | 98 stanovnika/km² |
Površina | 23 547 km² |
Broj okruga | 19 |
Broj kantona | 157 |
Broj općina | 2 339 |
Predsjednik regionalnog vijeća |
Jean-Pierre Masseret (PS) |
Lorraine je francuska pokrajina, u hrvatskom poznata i pod nazivima Lorena (prema francuskom nazivu) te Lotargija i Lotaringija (prema njemački:Lothringen). Ime je dobila po istoimenom vojvodstvu. Glavni administrativni grad regije je Metz, dok je povijesni Nancy.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
[uredi] Administracija
Regionalno vijeće ove regije je ravnopravni član u euroregiji poznatoj pod nazivom Grande Région. Ta regija se sastoji od Lorraine, države Luksemburg, njemačkih zemalja Saarland, Porajnje-Falačka i belgijske pokrajine Valonije. Sjedište regionalnog vijeća je u Metzu. Od lokalnih izbora 2004. na čelu regije je Socijalistička partija Francuske, sa 45 zastupničkih mjesta u vijeću. Ostalih 28 mjesta pripadaju UMP-u i FN-u.
[uredi] Zemljopis
Lorraine je jedina francuska regija koja graniči sa tri države: Belgija (Valonija), Luksemburg i Njemačka (pokrajine Saarland i Porajnje-Falačka). Ova regija graniči i sa tri francuske regije: Elzas, Champagne-Ardenne i Franche-Comté.
[uredi] Gospodarstvo
Sa prihodima od 44 milijarde eura, Lorraine čini 3,4% BDP-a Francuske, što je čini osmom regijom po prihodima. Prihodi od uslužnih djelatnosti su u stalnom porastu, dok je tradicionalna industrija (tekstil i metalurgija) u opadanju. Jak gospodarski rast ova regija može zahvaliti i velikom broju stranih, poglavito njemačkih poduzeća, koja posluju u ovoj regiji. Regija se snažno razvila zahvaljujući i članstvu u euroregiji sa susjednim državama i pokrajinama. Kao i gotovo u svim francuskim regijama, turizam je jako razvijen.
[uredi] Kultura
Zbog svog zemljopisnog položaja, Lorraine je oduvijek kuluturološko bila bliska sa germanskom kulturom. U ovoj regiji kultura dobiva procvat za vrijeme renesanse, što se nastavlja i u periodu klasike. Regija je najznačajnija po pravcu art nouveau, čiji je najveći predstavnik bila Nansiška škola (École de Nancy).
[uredi] Poznate osobe
- Émile André (1871-1933), arhitekt i umjetnik art nouveau
- Maurice Barrès (1862-1923), pisac i političar
- Henri Bergé (1870-1937), ilustrator
- Jacques Callot (1592-1635), umjetnik
- Paul Charbonnier, arhitekt
- Charles de Crevoisier (1947-), odvjetnik
- Charlélie Couture (1956-), pjevač
- Darry Cowl (1925-2006), pjevač i glumac
- Hubert Curien (1924-2005), fizičar, političar
- Antonin Daum (1864-1930), umjetnik
- Auguste Daum (1853-1909), umjetnik
- Emile Durkheim (1858-1917), sociolog
- Bruno d'Eguisheim-Dagsbourg poznat kao papa Leon IX (1002-1054)
- Jules Ferry (1832-1893), političar
- Émile Friant, umjetnik art nouveau
- Émile Jules Gallé (1846-1904), umjetnik art nouveau
- Claude Gellée (1600-1682), poznatiji kao Claude le Lorrain, slikar
- Henri Grégoire (1750 - 1831), poznatiji kao Abbé Grégoire, političar
- Jacques Gruber (1870-1936), umjetnik art nouveau
- Charles Hermite (1822-1901), matematičar
- Joseph Léopold Sigisbert Hugo (1774-1828), general i vojni pisac, otac Victora Hugoa
- Ivana Orleanska (1412-1431), rođena u Domrémyu
- Patricia Kaas (1966-), pjevačica
- Edmond Laguerre (1834-1886), matematičar
- Jack Lang (1939-), političar
- Albert Lebrun (1871-1950), političar
- Jules Bastien Lepage (1848-1884), slikar
- Louis Majorelle (1859-1926), umjetnik art nouveau
- Marie Marvingt (1875-1963), pilotkinja
- Charles Messier (1730-1817), astronom
- Georges Mouton (1770-1838), Napoleonov general
- Tom Novembre (1959-), pjevač, glumac
- Jean-François Pilâtre de Rozier (1757-1785), znanstvenik
- Raymond Poincaré (1860-1934), političar
- Jean-Victor Poncelet (1788-1867), matematičar
- Henri Poincaré (1854-1912), matematičar
- Victor Prouvé (1858-1943), umjetnik art nouveau
- Pierre-Louis Roederer (1754-1835), političar
- Raymond Schwartz (1894-1973), esperantrist
- Eugène Vallin (1856-1922), umjetnik i arhitekt art nouveau
- Paul Verlaine (1844-1896), pjesnik, rođen u Metzu
- Antoine de Ville, prvi poznati alpinistu (od 1492)
- Lucien Weissenburger (1860-1929), arhitekt art nouveau
[uredi] Vanjske poveznice
- Službena stranica regionalnog vijeća Lorraine
- Regionalni park prirode u Lorrainei
- Društvo intelektualaca
Akvitanija | Auvergne | Bretanja | Burgundija | Centre | Champagne-Ardenne | Donja Normandija | Elzas | Franche-Comté | Gornja Normandija | Île-de-France | Korzika | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lorraine | Pireneji-Jug | Nord-Pas de Calais | Pikardija | Poitou-Charentes | Provansa-Alpe-Azurna obala | Regija Loire | Rona-Alpe
Gvadalupa1 | Francuska Gvajana | Martinik | Reunion
Ovi prekomorski departmani su također prekomorske regije.
1Gvadalupe trenutno uključuje otoke Svetog Bartolomeja i Svetog Martina, koji su 2003. izglasali da postaju odvojenim Collectivités d'outre-mer; promjene će stupiti na snagu početkom 2007.
Sveti Petar i Mikelon (collectivité territoriale) | Mayotte (collectivité départementale) | Wallis i Futuna (territoire) | Francuska Polinezija (pays d'outre-mer) |
Svaka prekomorska zajednica ima vlastiti poseban status.
Francuski južni i antarktički teritoriji (otok Saint-Paul, otok Amsterdam, otočje Crozet, otočje Kerguelen, Terre Adélie) · otok Clipperton · Raspršeni otoci (Bassas da India, otok Europa, otočje Glorieuses, otok Juan de Nova, otok Tromelin)
![]() |
Portal Francuske – Pristup člancima sa tematikom o Francuskoj. |