Esperantski rječnik
Izvor: Wikipedija
Ovo je napisano radi uvida u rječnik esperanta i stjecanja dojma o njemu. Birane su riječi koje su najpotrebnije za svakodnevni razgovor. Imamo imenica, glagola i pridjeva. Prijedlozi, brojevi i veznici navedeni su u ranijim odlomcima. Vidi se da je većina korijena latinskog podrijetla, dio je germanskog (engleski i malo njemačkog), a tek poneka riječ je i iz nekog drugog jezika. Ipak, mnogo je tih riječi u određenoj mjeri udomaćeno i u slavenskim jezicima i u drugima! Treba, dakle, izbjegavati predrasudu da je esperanto napravljen kao mješavina "iz svih jezika pomalo". U izgovoru on najviše sliči talijanskome, premda se zbog mnogih slova "S" na kraju glagola može pomisliti i na španjolski. Neupućeni ljudi često prosuđuju esperanto samo po tome kako on njima zvuči, ali to je ipak stvar osobnog ukusa. Osim toga, esperanto ima i drugih osobina, mnogo važnijih i zanimljivijih od ove. Uostalom, kako strancima zvuči hrvatski, i je li on zbog toga manje vrijedan?
Značajno je da u ovom malom rječniku nema nastavaka za množinu, padeže, a uz glagole nema nikakav podatak kakvi su u kojem vremenu, što smo navikli gledati u iole upotrebljivim rječnicima drugih jezika. Nema potrebe za tim! Osim toga, ovdje je pridjev "dobar, lijep", a nemamo "loš, ružan" i sl., jer se jedni tvore iz drugih. Uopće, u ovom je rječniku mnogo više riječi neizravno sadržano, nego li ih je stvarno napisano.
GLAGOLI:
ESTI=biti HAVI=imati IRI=ići DIRI=reći
PAROLI=govoriti SCII=znati DONI=dati BEZONI=trebati VOLI=htjeti
POVI=moći RAJTI=smjeti LEGI=čitati PROVI=probati AĈETI=kupiti LERNI=učiti
KONI=poznavati SKRIBI=pisati KANTI=pjevati AMI=voljeti nekog
ŜATI=voljeti nešto MANĜI=jesti TRINKI=piti NOMIĜI=zvati se
VIDI=vidjeti AŬDI=čuti VIVI=živjeti LOĜI=stanovati
SIDI=sjediti DORMI=spavati VENI=doći VIZITI=posjetiti
DANCI=plesati LUDI=igrati se KUIRI=kuhati KOMPRENI=razumjeti FALI=pasti
PETI=(za)moliti nešto, DEMANDI=pitati RESPONDI=odgovoriti KISI=poljubiti
PRIDJEVI:
BELA=lijep BONA=dobar GRANDA=velik
NOVA=nov JUNA=mlad RAPIDA=brz
FORTA=jak ALTA=visok SAĜA=pametan
FELIĈA=sretan DIKA=debeo SANA=zdrav
FACILA=lak,jednostavan PEZA=težak (kg)
NIGRA=crn BLANKA=bijel RUĜA=crven
BLUA=plav FLAVA=žut BRUNA=smeđ
VERDA=zelen FREŜA=svjež LAŬTA=glasan
SATA=sit KARA=drag INTERESA=zanimljiv
VARMA=topao SOLA=sam MULTEKOSTA=skup
IMENICE:
HOMO=čovjek VIRO=muškarac PATRO=otac FRATO=brat
FILO=sin AVO=djed ONKLO=ujak,stric,tetak
EDZO=muž KNABO=dječak URBO=grad DOMO=kuća STRATO=ulica
AŬTO=auto PORDO=vrata FENESTRO=prozor
TABLO=stol KAPO=glava MANO=ruka PIEDO=noga
KORPO=tijelo OKULO=oko ORELO=uho KORO=srce
ŜRANKO=ormar LITO=krevet AKVO=voda LAKTO=mlijeko
TEO=čaj KAFO=kava SUPO=juha VIANDO=meso
PANO=kruh POMO=jabuka SUKO=sok VINO=vino
LIBRO=knjiga MONO=novac LOKO=mjesto VILAĜO=selo
POŜTO=pošta KAFEJO=kafić PAPERO=papir AMIKO=prijatelj HOTELO=hotel SEĜO=stolac
TRAJNO=vlak TRAMO=tramvaj MARO=more RIVERO=rijeka PONTO=most
MONTO=planina LAGO=jezero SUNO=sunce PLUVO=kiša ARBO=drvo
KAMPO=polje AMO=ljubav LABORO=rad KUKO=kolač
TAGO=dan NOKTO=noć LETERO=pismo VOJO=put
ĈAMBRO=soba SINJORO=gospodin VOJAĜO=putovanje
HORO=sat BIERO=pivo TERO=zemlja GAZETO=novine
MUZEO=muzej STELO=zvijezda ŜIPO=brod VENDEJO=trgovina
HUNDO=pas KATO=mačka BIRDO=ptica FIŜO=riba
JARO=godina MONATO=mjesec AVIADILO=zrakoplov
KOSA=hararo FLORO=cvijet VENTO=vjetar LANDO=zemlja LINGVO=jezik
VORTO=riječ POPOLO=narod BUTERO=maslac...
[uredi] Internacionalni vokabular
22. MEĐUNARODNI RJEČNIK ili INTERNACIONALNI VOKABULAR
Što mislite, što znače u esperantu slijedeće riječi:
Advokato, doktoro, hotelo, akcento, aktiva, anekdoto, amatoro, apetito, aprilo, aŭto, aŭtoro, adreso, armeo, banano, biologio, bombo, biciklo, brigado, centro, cifero, cigaro, dialogo, direktoro, disciplino, ekonomio, evolui, fabriko, ferio, gimnazio, konkurenco, konservi, prezenti, reciti, nova, privata, primitiva, negativa, preciza, poŝto, poŝtisto, kupono, telegramo, banko, prezidanto...
Ili, na primjer: policisto, majo, decembro, kristalo, televido, radio, gazeto, magazino, profesoro, kapitalismo, komunismo, instrui, gratuli, ekskurso, muzeo, dentisto, stomako, ĵurnalisto, fakultato, universitato, historio, matematiko, numero, funkcio, ŝoforo, kroato, italo, germano, franco, anglo, ruso, greko, hungaro, norvego, kafo, respekti, rolo, persono, promenadi, situacio, teroro, diktaturo, parlamento, partio, soldato, kontroli, industrio, plafono, lampo, intereso, naturo, medicino, momento, kulturo, informi, ekzemplo, kolekti, teatro, kino...
U svom bismo jeziku takve riječi trebali često izbjegavati jer su strane, te ih zamjenjivati domaćima. U esperantu je obrnuto. Ta činjenica znatno olakšava njegovo učenje. Što je više neka riječ raširena u raznim jezicima, tim je više "domaća" i ima bolje izglede da uđe u esperanto. Naravno, uz minimalnu prilagodbu esperantu. Ova se sastoji npr. u davanju nastavka za vrstu riječi i u potrebi da se nova riječ jasno razlikuje od postojećih. Nekada se vrlo duge strane riječi i skrate. Tako npr. imamo CIVILIZACIO i paralelno, ali sve više CIVILIZO. Odnosno nemamo KOMBINACIO, nego samo KOMBINO. Umjesto engleskog oblika KOMPUTORO, prevladala je jednostavna esperantska složenica KOMPUTILO, tj. sufiks "IL" koji znači oruđe za radnju glagola KOMPUTI... itd.
[uredi] Izvori
- Knjiga "Esperantski mozaik"; sastavio Davor Klobučar.