Azerbejdžan

Izvor: Wikipedija

Republika Azerbejdžan
Azərbaycan Respublikası
Zastava Azerbejdžana Grb Azerbejdžana
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Nacionalna himna Republike Azerbejdžan
Položaj Azerbejdžana
Službeni jezik: azerbejdžanski
Glavni grad: Baku
Predsjednik: Ilham Alijev
Predsjednik Vlade: Artur Rasizade
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
111. po veličini
86.600 km²
0%
Stanovništvo:
 - ukupno (2004.):
 - Gustoća:
89. po veličini
7.868.385
90/km²
Neovisnost: Od Sovjetskog Saveza
30. kolovoza 1991.
BDP (PKM)
 - ukupno :
 - po stanovniku :
procjena 2005.
38.71 milijardi $ (88.)
4,601 $ (106.);
Valuta: manat (100 gopika¹)
Vremenska zona: UTC +4
Internetski nastavak: .az
Pozivni broj: +994
(1) izvan upotrebe


Azerbejdžan, službeno Republika Azerbejdžan je država u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko more. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbejdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Azerbejdžanski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbejdžanu su šijiti.

[uredi] Povijest

Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Mana, koja je u koja je u 6. stoljeću došla pod vlast Perzije, a u 7. Medije. Pobjedom Aleksandra Velikog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2.stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226.počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.

[uredi] Promet

Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.

Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbejdžanska SSR, 1991. neovisna država Azerbajdžan.



Nedovršeni članak Azerbejdžan koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.