Plijenori
Izvor: Wikipedija
Plijenori | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Veliki plijenor (Gavia immer)
|
||||||||||||
Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
|
||||||||||||
|
Plijenori (Gavia) su jedina porodica iz reda Gaviiformes. U porodicu se svrstava četiri, odnosno pet vrsta, ovisno da li se pacifički plijenor može smatrati samostalnom vrstom, ili je, kao što neki stručnjaci smatraju, samo podvrsta srednjeg plijenora. Ovaj tekst se odnosi istovremeno na red i porodicu.
Sadržaj |
[uredi] Izgled
Plijenori su velike ptice, plivači i ronci, dugačke od 50 do 100 cm. Tijelo im ima aerodinamični oblik s vrlo snažnim nogama izmještenim prema zadnjem dijelu tijela. Zbog toga izvrsno rone i do dubine od 75 metara, a pod vodom se mogu zadržati više minuta. Perje im je s gornje strane pretežno crno ili sivo, dok je s donje strane tijela gotovo bijelo. Vrlo je gusto i dobro izolira od hladnoće arktičkih i subarktičkih voda koje su njihovo prirodno stanište. Puno vremena posvećuju njezi perja. Upadljivo, raskošno perje zimi zamjenjuje neupadljivo, jednostavno perje.
Sve vrste imaju snažan, šilasti kljun i mala, isto šiljasta krila. Jako su dobri letači, ali kako su im noge smještene iza sredine tijela, vrlo teško i nespretno hodaju.
[uredi] Rasprostranjenost
Žive na sjeveru Europe (naročito u Skandinaviji) i Sjeverne Amerike (Kanada, Aljaska). Zimi sele prema jugu, u Europi sve do Sredozemnog mora.
[uredi] Životni okoliš
U vrijeme gniježdenja se zadržavaju na unutrašnjim vodama, a zimi na rijekama koje se ne zaleđuju, no pretežno ipak na moru, u blizini obala. Otuda imaju još i ime "morski ronci".
[uredi] Način života
Plijenori plivaju površinom vode kako bi zaronili i ispod površine svojim vrlo snažnim kljunom lovili ribe. Dobri su letači, ali ih se rijetko vidi kako lete. Te relativno velike ptice trebaju dugčko "uzletište" od 50-100 m i uz to dobre uvjete vjetra da bi mogle poletjeti. U slučaju opasnosti, ove ptice radije zaranjaju.
[uredi] Razmnožavanje
Zbog položaja nogu sasvim straga na tijelu koje su izvrstan "pogon" kod plivanja, na kopnu su bespomoćne. To je razlog, da su njihova gnijezda, koja grade od blata i biljnog materijala, uvijek u blizini obale. One su teritorijalne životinje, i ako se, u vremenu gniježdenja, na jezeru koje je jedan par odabrao za svoje stanište i podizanje mladunaca, dolazi do vrlo žestokih borbi, u kojim sudjeluju i mužjak i ženka u pokušaju da potjeraju uljeza. To se tumači nedovoljnom količinom ribe za prehranu većeg broja mladunaca.
Ako u vrijeme leženja jaja dođe do snažnih kiša i podizanja razine vode u jezeru uz čiju se obalu nalazi gnijezdo, dolazi do plavljenja gnijezda zbog njegove velike blizine vodi, i propasti jaja, jer ptice ne mogu, zbog svoje građe tijela, otići dovoljno daleko od obale da izbjegnu tu opasnost.
Nakon valjenja mladunaca, brigu o njima vode oba roditelja. Mladunci odmah nakon valjenja odlaze za roditeljima u vodu. Kako su mladunci još pokriveni paperjem koje nije vodonepropusno, ne mogu provesti puno vremena u vodi, a na kopno ne izlaze. Kad im se paperje natopi vodom, penju se na leđa jednog od roditelja.Prije nego počmu hraniti podmladak ribicama, roditelji mladim ptičima uporno nude jedno svoje pero. Smatra se, da im daju pero kako bi im to poslužilo kao zaštita od kosti ribe kojom se hrane. Istovremeno, roditelji za njih love male ribice koje im nude i hrane ih.
[uredi] Sistematika
- Plijenori (Gavia)
-
- Veliki plijenor (G. immer)
- Žutokljuni plijenor (G. adamsii)
- Srednji plijenor (G. arctica)
- Mali plijenor (G. stellata)
- Pacifički plijenor (G. pacifica)
Status pacifičkog plijenora nije sasvim nedvosmisleno utvrđen. Često ga se smatra podvrstom srednjeg plijenora.