Halil Džubran

Izvor: Wikipedija

Slika:Gibran.jpg
Halil Džubran

Halil Džubran (Bšari, 6. prosinca 1883. - New York, 10. travnja 1931.), također i Kahlil Gibran i Khalil Gibran (arapski: جبران خليل جبران), bio je libanonski, maronitski, arapski i američki pjesnik.

[uredi] Život i djela

Rodio se 6. prosinca 1883. u mjestu Bšari, stotinjak kilometara od Bejruta u obitelji maronitskih kršćana. Kada je imao 12 godina, zajedno s majkom, dvije sestre i polubratom emigrira u Boston. Njegov otac ostaje u Libanonu.

Halil u Bostonu 1896. upoznaje fotografa Freda Hollanda Daya, koji mu postaje priljatelj i vrši jak utjecaj na njega. 1897. vraća se u Bejrut i počinje pohađati al-Hikmah gimnaziju te usavršava svoj arapski. 1902. ponovno je u Bostonu i upoznaje mladu pjesnikinju Josephine Peabody, u koju se uskoro zaljubljuje. Iste godine, njegova majka, sestra i polubrat umiru od tuberkuloze. Džubran nalazi duhovnu potporu u drugoj sestri i Josephine.

1905. objavljuje eseje u arapskim novinama, a nakon toga počinje objavljivati pjesme. Svoju prvu knjigu, Nimfe iz dolina, objavio je 1906. u New Yorku, a drugu, Pobunjeni dusi 1908. Vraća se u Boston 1910. i pridružuje Društvu zlatnih veza, udruzi arapsko-američkih pisaca i intektualaca. Svoj jedini roman, Slomljena krila, objavljuje 1912. Arapska antologija njegovih pjesama iz novina objavljena je 1914. u New Yorku pod nazivom Suza i smiješak.

Njegova prva knjiga na engleskom jeziku, Luđak, objavljena je 1918. Prorok, njegovo najpoznatije djelo izlazi 1923. i odmah postiže veliki uspjeh. Svoju kolekciju aforizama, Kraljevstvo mašte, objavljuje u Kairu 1927., a knjigu Isus, sin čovječji 1928. U ožuljku 1931. izlaze Bogovi zemlje.

10. travnja iste godine Halil Džubran umire u New Yorku. Pokopan je u rodnom mjestu Bšari.

[uredi] Poznate izreke

„Naša najveća pogreška naša je briga oko tuđih grešaka.“

„Darežljivost nije kad mi pokloniš nešto što ja trebam više od tebe, već ono što ti trebaš više od mene!“

„Zemlja je moja domovina, a čovječanstvo je moja obitelj.“

„Vaša je duša često bojište, na kojem vaš um i vaša rasudna moć ratuju protiv vaše strasti i vašeg nagona.“