Slobodni pad

Izvor: Wikipedija

Slobodni pad je jednoliko ubrzano gibanje tijela uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile iliti sile teže, kao i pojava težine tijela. Pri tome tijelo pri padu prevaljuje sve veće puteve, jer je brzina pada sve veća. Kao iznos ubrzanja uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s2 Pri tome se za izračunavanje ostalih fizikalnih veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje.

U slobodnom padu visina s koje tijelo pada se označava sa h, akceleracija sa g, vrijeme sa t, a brzina sa v. Oznaka h, tu označava dakle put koji tijelo prevaljuje pri padanju.

Za brzinu se uzima iznos srednje ili prosječne brzine:

v=\sqrt{2gh}

iz čega se može izračunati visina:

h=\frac{g t^2}{2}=\frac{v t}{2}

Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na većim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je veća na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine djelove večih gradova.

Tu su prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike.

GRAD g / (m/s2)
Reykjavik 9, 822 80
Helsinki 9, 819 15
Berlin 9, 812 82
Pariz 9, 809 41
München 9, 807 44
Zagreb/katedrala 9, 806 7621
Zagreb/tvornica OKI 9, 806 8099
Zagreb/Sveta Nedjelja 9, 806 7327
Rim 9, 803 63
Kinšasa 9, 779 18
Johannesburg 9, 785 50

Vrlo točne vrijednosti konstante g mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se rabe, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina.