Teleskop
Izvor: Wikipedija
Teleskop (grčki tele = daleko, skopein = gledati) je jedan od najvažnijih astronomskih optičkih instrumenata. Teleskop skuplja i fokusira svjetlost (elektromagnetsko zračenje) i prikazuje uvećanu sliku vrlo udaljenih objekata. Pomoću njega možemo vidjeti i snimiti slike objekata koji su previše udaljeni, premaleni ili slabijeg sjaja nego što inače možemo vidjeti.
Pod teleskop se najčešće misli optički teleskop, no postoje i teleskopi koji prikupljaju zračenje iz nekog drugog dijela spektra elektromagnetskog zračenja. Radio teleskopi koriste radio antene, a postoje i teleskopi za gama-zrake
Sadržaj |
[uredi] Otkriće
Prvi teleskop po konstrukciji istovjetan dalekozoru načinio je Galileo Galilej početkom 17. stoljeća: 1609. godine. Već početkom 1610. njime je napravio velika otkrića. Utvrdio je da na Mjesecu postoje planine, i izmjerio im visinu. Uočio je pjege na Suncu i pomoću njih odredio koliko vremena treba Suncu za okret oko svoje osi. Pronašao je četiri najveća Jupiterova mjeseca, a prvi je vidio Mliječnu stazu kao mnoštvo zvijezda.
[uredi] Građa
Svaki teleskop sastoji se od cijevi, objektiva i okulara. Svjetlost ulazi na strani objektiva, a izlazi kroz okular, gdje promatrač naslanja oko. Teleskop je montiran na postolje, a može imati i pomoćni paralelni mali dalekozor tražilac (eng. finder) za lakše snalaženje među mnoštvom zvijezda koje vidite u okularu. Svjetlost prolazi teleskopom, sabire se objektivom i zatim prolazi okularom. Slika zvijezde nastaje u žarištu gdje se zrake skupljaju. Okular je leća kroz koju promatramo nastalu sliku.
[uredi] Podjela
[uredi] Prema načinu stvaranja slike
Neki teleskopi imaju leću kao objektiv: zovu se refraktori jer kod njih slika nastaje lomom svjetlosti (refrakcijom) na površinama leće. Dijelimo ih na akromate i apokromate. Kod akromata objektiv je sastavljen od dva optička elementa. Apokromati imaju objektive sastavljene od više elemenata - kvalitetno ali skupo rješenje.
Druga vrsta teleskopa ima zrcalni objektiv - to su reflektori. Kod njih slika nastaje odbijanjem, refleksijom na površini zrcala. U čestoj je uporabi Newtonov reflektor, tzv. newtonian kojega je izumio Isaac Newton.
Katadiopteri su slični reflektorima iako imaju nešto drukčiju konstrukciju. Skupljaju svjetlost pomoću leća i zrcala, a glavna prednost im je kompaktnost.
[uredi] Prema montaži postolja
Prema montaži teleskope dijelimo u dvije osnovne vrste: azimutalne i ekvatorijalne. Kod azimutalnih teleskop pomjeramo po smjeru - azimutu i visini. Ekvatorijalne montaže imaju azimutalnu os nagnutu paralelno sa polarnom osi Zemlje, što im omogućuje lako kompenziranje zemljine vrtnje.
[uredi] Osnovni parametri teleskopa
- Kutno povećanje - razmicanje objekata u vidnom polju teleskopa i prividno uvećanje likova. Kutno povećanje nam govori koliko nam se neki predmet čini većim nego kad ga gledamo golim okom. Ono je jednako omjeru žarišnih duljina objektiva i okulara. Žarišna duljina objektiva ovisi o teleskopu, a žarišna duljina okulara o okularu kojeg montiramo na teleskop. Svaki teleskop, dakle, uz odgovarajući okular može povećavati po volji, međutim, postoji granica koju postavlja kvaliteta optike. Korištenje većeg povećanja rezultira prezamućenom ili pretamnom slikom.
- Svjetlosna moć - kroz teleskop se zvijezde vide sjajnije. Teleskop ima veću svjetlosnu moć od oka. Zjenica oka ima u najvećoj tami ne više od 7 mm promjera, dok dalekozor ili teleskop imaju mnogo veće promjere objektiva. Svjetlo skupljeno s veće površine omogućuje uočavanje slabije sjajnih objekata.
- Vidno polje - najveći kut pod kojim vidimo objekte u okularu. Okulari koji daju veće povećanje imaju manje vidno polje.
- Razlučivost - teleskop većeg objektiva ima bolje razlučivanje - raspoznavanje međusobno bliskih objekata.
Konačna razlučivost je posljedica ogiba svjetlosti. Razlučivost ovisi o promjeru pukotine kroz koju svjetlost prolazi (u ovom slučaju objektiv) i valnoj duljini svjetlosti. Priroda nameće takva ograničenja i nama, tako da uz promjer zjenice koju imamo i valne duljine vidljive svjetlosti, ne možemo razaznati predmete koje vidimo pod kutem manjim od 1' (1 lučne minute).
[uredi] Poznatiji teleskopi

- Svemirski teleskop Hubble - umjetni satelit u orbiti oko Zemlje s teleskopom koji promatra u vidljivom spektru svjetlosti, kao i u spektru ultraljubičaste i infracrvene svjetlosti. Hubble je u prednosti nad zemaljskim teleskopima, jer nije ovisan o vremenskim prilikama, niti na kvalitetu slike utječe komešanje atmosfere. Osim toga, teleskopima na Zemlji atmosfera onemogućava prolaz valnih duljina u ultraljubičastom i infracrvenom spektru. Teleskop Hubble je razvila i lansirala američka svemirska agencija NASA tijekom devedesetih godina 20. stoljeća.
- Very Large Telescope (VLT) je skup od četiri povezana teleskopa. Svaki teleskop ima promjer ogledala od 8 metara, što je trenutno među najvećim promjerima ogledala zemaljskih teleskopa. VLT je smješten u pustinji Atakama u Čileu.
[uredi] Vanjske poveznice
Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Optika i teleskopi