Ubuntu
Izvor: Wikipedija
![]() |
|
Ubuntu 6.10 s aplikacijama | |
Firma: | Canonical Inc. |
Skupina OS-a: | Linux |
Desktop okruženje: | Grafički (GNOME) |
Inačica / Datum: | 6.10 / 26. listopada 2006. |
Kernel: | {{{Kernel}}} |
Korisnički interfejs: | {{{ki}}} |
Licenca: | GNU |
U razvoju?: | Da |
Internet: | www.ubuntu.com |
Ubuntu (fon. /u’buntu/) Linux je distribucija koja je uglavnom namijenjena korištenju na desktop-računalima. Baziran na Debian Linuxu, Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći korištenja, slobodi od ikakvih restrikcija, regularnom toku izdavanja novih inačica i jednostavnoj instalaciji. Ubuntu sponzorira Canonical Ltd., privatna tvrtka koju je osnovao Južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth. Ime distribucije dolazi od afričke ideologije ubuntu (doslovno "humanost prema drugima").
Sadržaj |
[uredi] Povijest i razvoj
Prva inačica Ubuntua izdana 20. listopada 2004. počela je s razvojom kao obični fork Debian GNU/Linux projekta, s ciljem da bude odvojena od sporog toka izdavanja novih verzija Debiana. Budući da se Ubuntu izdaje svakih šest mjeseci, to mu omogućava da uvijek sadrži najnoviju verziju GNOME grafičkog sučelja. Za razliku od drugih običnih Debian forkova kao Xandros, Linspire i Libranet, Canonical je ostao blizak filozofiji Debiana s Ubuntuom te većinu vremena koriste free software umjesto oslanjanja na closed-source.[1]
Paketi za Ubuntu generalno su bazirani na nestabilnim Debian paketima. Ubuntu koristi Debianov APT sistem za upravljanje paketima, iako Debian i Ubuntu paketi nisu uvijek binarno kompatibilni jedan s drugim. Mnogi programeri Ubuntua također su održavatelji (en. maintainers) ključnih Debian paketa.[2]
Već postoje planovi za fazu kodnog imena Grumpy Groundhog. To će biti trajno nestabilna razvojna i testna faza. Ovo će dopustiti moćnijim korisnicima (en. power users) i razvijateljima da testiraju baš najnovije inačice različitih programa kad se budu pojavljivali, bez potrebe da se kompajliraju u .deb pakete (dakle samo source). Namjera je Ubuntua da se Grumpy Groundhog spaja s nestabilnom inačicom Debiana svakih šest mjeseci. Grumpy Groundhog još uvijek nije dostupan javnosti.[3]
Ubuntu trenutačno financira Canonical Ltd. 8. srpnja 2005, Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. najavili su osnivanje Ubuntu zaklade i ponudili novac za osnivanje u iznosu od 10 milijuna dolara. Cilj je zaklade osigurati podršku i razvoj svih budućih inačica Ubuntua, ali od 2006., zaklada ostaje neaktivna. Mark Shuttleworth opisuje zakladu kao alternativu u financiranju u slučaju da Canonical prestane sudjelovati.
[uredi] Značajke
Ubuntu je baziran na GNOME grafičkom sučelju, koji je specifično dizajniran da osigura besplatno, jednostavno i intuitivno sučelje te pritom nudi cijeli skup modernih desktop-aplikacija.[4] Povrh tih aplikacija uključenih u GNOME, Ubuntu dolazi s dodatnim produktivnim softverom koji uključuje OpenOffice.org, Mozilla Firefox internetski preglednik i GIMP grafički editor.
Ubuntuov fokus na upotrebljivosti sadrži široko prostranjenu upotrebu sudo
alata, koji omogućuje običnim korisnicima izvršavanje administrativnih zadataka bez potrebe prijavljivanja na nesigurni root račun.[5] Ubuntu također naglašava dostupnost i internacionalizaciju, te prikupljanje što više ljudi. Od inačice 5.04, defaultni je encoding UTF-8.
Inačica 6.06 spaja Live CD i instalacijski CD u jedan medij. On se boota u potpuno uobličen desktop, koji omogućava korisnicima da vide je li njihov hardver podržan i da eksperimentiraju s dostupnim aplikacijama i nakon toga instaliraju Ubuntu na tvrdi disk uz grafički instaler ubiquity. Proces instalacije čuva dokumente kreirane na live desktopu. Alternativni instalacijski medij koji koristi tekstualni debian-instaler dostupan je za download, i namijenjen je korisnicima sa slabijim računalima, administratorima, i poslužiteljima.
Ubuntu zahtijeva 256 megabajta memorije, i, nakon instalacije, treba 3 gigabajta prostora na disku.[6]
Defaultni izgled korisničkog sučelja u trenutačnoj je inačici okarakteriziran nijansama smeđe i narančaste boje. Ubuntu ima opcionalni paket nazvan ubuntu-calendar, koji preuzima novi desktop wallpaper usklađen sa smeđom temom svakog mjeseca. U prošlosti, ovi su wallpaperi dijelom sadržavali obnažene ljude i bili kritizirani kao rizični. To je dovelo do nastanka nadimaka (en. nicknames) poput "Linuxxx".[7]
[uredi] Izdanja
Ubuntu i njegove inačice dostupne su za besplatni download, ili potpuno besplatno slanje svakome tko zatraži CDove preko Shipit servisa.[8]
Svako izdanje ima i kodno ime i broj baziran na na godini i mjesecu izdavanja.
Inačica | Datum izdavanja | Kodno ime |
---|---|---|
4.10 | 20. kolovoza 2004[9] | Warty Warthog |
5.04 | 8. travanj 2005 | Hoary Hedgehog |
5.10 | 13. kolovoz 2005 | Breezy Badger |
6.06 LTS | 1. lipnja 2006[10] | Dapper Drake |
6.10 | 26. listopad 2006 | Edgy Eft[11] |
Ubuntu 6.10 sadrži GNOME 2.16.1, Mozilla Firefox 2.0, OpenOffice.org 2.0.4, Xorg 7.1.1, GCC 4.1.1, i inačicu 2.6.17-10 Linux kernela. Izdanje 6.06 označeno je dugotrajnom podrškom (LTS) da bi naznačilo da će biti podržano nadogradnjama kroz tri godine na desktopu i pet godina na poslužitelju, s tehničkom podrškom od Canonical Ltd. u toku tog perioda.
[uredi] Klasifikacija paketa i podrška
Ubuntu dijeli sav softver u 4 sekcije, zvane komponente, da prikaže razlike u licenciranju i razini dostupne podrške.[12]
Paketi su podijeljeni po sljedećim komponentama:
Besplatan softver | Komercijalni softver | |
podržano | Main | Restricted |
nepodržano | Universe | Multiverse |
Main i Universe sadrže softver koji odgovara uvjetima Ubuntu licence.[13] Cilj je da Main i Restricted sadrže sav potreban softver za generalnu upotrebu Linux sistema. Alternativni programi za iste poslove i programi za specijalizirane aplikacije nalaze se u Universe i Multiverse-u.
Vlasnički (proprietary) softver za Ubuntu uglavnom je nepodržan, ali neke su iznimke (Restricted) napravljene za jako važan vlasnički softver, kao vlasnički drajveri, bez kojh korisnici ne bi koristili Ubuntu na svom sistemu, naročito grafičke kartice za koje postoje samo binarni drajveri proizvođača. Razina je podrške dosta više ograničena nego za Main, jer programeri (en. developers) nemaju pristup izvornom (source) kodu.
Ubuntu Backportovi službeno je prepoznatljiv projekt backportiranja novih inačica određenog softvera koji je dostupan samo u nestabilnim inačicama Ubuntua. Repozitorij nije obiman; uglavnom se sastoji od paketa koje traže korisnici, koji su objavljeni samo ako se slažu s pravilima za izbor i kvalitetu.[14]
[uredi] Podrška za vlasnički softver
Dok je neki vlasnički softver koji ne ograničava distribuciju uključen u Ubuntu Multiverse komponentu, on ne sadrži razne pakete za softver koji narušava američki i internacionalni copyright zakon i patente. Primjeri softvera koji nije distribuiran u Ubuntu:
- Softver koji omogućava puštanje CSS video DVDova, tokom upitnog legalnog statusa open-source DVD-dekoding biblioteke libdvdcss u nekim dijelovima svijeta.
- Biblioteke za enkodiranje i dekodiranje za mnoge vlasničke media formate kao Windows Media.[15].
Neslužbeni alati kao EasyUbuntu i Automatix namijenjeni su automatizaciji instalacije i konfiguracije softvera koji nije službeno kreiran za Ubuntu.
Ubuntu ima sistem certifikacije za third-party vlasnički softver, i Canonical rukovodi specijalnim repozitorijem za certificirane vlasničke pakete nazvan Commercial.[16] Dok softverski paketi u Multiverse-u budu redistributabilni od bilo koga, Commercial će sadržavati softver za koji je Canonical dobio specijalnu dozvolu za distribuiranje.[17] Na datum otvaranja repozitorij je imao Opera web browser i RealPlayer media player.
[uredi] Inačice
Postoji više inačica Ubuntua dostupnih kao ISO slike (en. images) za download. Od 2006, njihova izdanja izlaze usporedno s Ubuntuom, i paketi se preuzimaju s istih repozitorija; oni jednostavno instaliraju različiti skup paketa s originalnog Ubuntua. Ove različite inačice odgovaraju razvojnim naporima koje vode velike zasebne grupe ljudi koji žele dovesti različitu funkcionalnost u distribuciju:
- Kubuntu, desktop distribucija koja koristi KDE umjesto GNOMEa.
- Edubuntu, distribucija namijenjena školama, dizajnirana za učenike i "trebala bi biti podjednako prikladna i za djecu i za kućnu upotrebu".[18]
- Xubuntu, "lagana"[19] distribucija bazirana na Xfce desktop okruženju.
- Ubuntu Server Edition, koji nudi poslužiteljske aplikacije kao e-mail poslužitelj, LAMP web poslužiteljsku platformu, kao i alate za DNS i database management. Poslužiteljsko izdanje dolazi na manjem CD image-u nego desktop izdanja i ima manje hardverske zahtjeve. Zahtjeva minimum od 500 megabajta prostora na disku i 64 megabajta RAMa.
U slučaju Kubuntua i Edubuntua, CD-ovi su također dostupni za naručivanje preko ShipIt servisa kao i sâm Ubuntu. Mark Shuttleworth potvrdio je nastanak Ubuntu-libre ili GNUbuntu distribucije, koristeći samo softver koji je odobren od Free Software Foundation (Free Software zaklade).[20]
Postoji i nekoliko neslužbenih derivata, kao nUbuntu, distribucija koja sadrži mnogo sigurnosnih alata, Ebuntu, koji koristi Enlightenment window manager, i Ubuntu Christian Edition, (kršćansko Ubuntu izdanje) koje sadrži softver povezan s kršćanskom vjerom. Naširoko se govorilo da Google pravi Ubuntu derivat nazvan Goobuntu. Google je potvrdio da je napravljena izmijenjena inačica Ubuntua, ali je instistirao da nema planova za distribuiranje te distribucije izvan kompanije.[21]
[uredi] Odgovor
![]() |
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Ubuntu stranica na DistroWatch.com jedna je od najposjećenijih, od njihove ogromne liste Linux distribucija,[22] i Ubuntu je nagrađen nagradom čitatelja kao najbolja Linux distribucija u 2005. godini na LinuxWorld Conference and Expo u Londonu.[23] Ubuntu je bio najčešće ocjenjivan na Internetu i štampanim publikacijama.[24][25] Mnogi kritičari Ubuntua ukazuju na to da je glavni dio njegovog uspjeha ogromna zajednica korisnika.[26]
Ian Murdock, osnivač Debiana, kritizirao je Ubuntu zbog nekompatibilnosti između njegovih paketa i Debianovih, govoreći da se Ubuntu previše udaljio od Debian Sargea da bi ostao kompatibilan.[27]
U Hrvatskoj je Ubuntu jako popularan. Već postoji lokalna grupa ubuntu-hr, koja radi na prevođenju Ubuntua na hrvatski jezik, organiziranju različitih programa vezanih za promoviranje Linuxa u Hrvatskoj. Pored toga, postoji i lokalizacijski tim na launchpad.net, a jedan član tog tima pripada Ubuntu MOTU (Masters of The Universe) timu.[28] Skoro je cijeli Ubuntu preveden na hrvatski jezik, a članovi tima spremni su pomoći novim korisnicima, putem IRC-a ili web foruma. [29]
[uredi] Galerija
GIMP na Ubuntu Linuxu |
|||
[uredi] Također pogledajte
[uredi] Reference
- ↑ Filozofija Ubuntua
- ↑ Ubuntu i Debian
- ↑ Specifikacije Grumpy Groundhog faze
- ↑ O GNOME-u
- ↑ RootSudo na Ubuntu Wikiju
- ↑ Hardverski zahtjevi
- ↑ Community MX: LinuXXX?
- ↑ Ubuntu:Shipit FAQ
- ↑ Najava Ubuntua 4.10
- ↑ Izdavanje Ubuntua 6.06
- ↑ Shuttleworth najavio Edgy Eft 19 travnja 2006. u postu na ubuntu-announce mailing listi. Za razliku od Dappera, on sadrži "nove tehnologije" koje donose nove mogućnosti, ali možda smanjuju stabilnost.
- ↑ Komponente Ubuntua
- ↑ Licenciranje Ubuntua
- ↑ Ubuntu Backportovi
- ↑ Ograničeni formati
- ↑ Partneri/certifikacija/softver
- ↑ Komercijalni Dapper repozitorij
- ↑ Edubuntu FAQ
- ↑ "Lagana" u smislu da koristi malo računalnih resursa
- ↑ Mark Shuttleworth registrirao gnubuntu.org
- ↑ The Register: Google radi na desktop Linuxu
- ↑ DistroWatch: Popularnost Linux distribucija
- ↑ LinuxWorld Expo UK 2005
- ↑ Ubuntu - novi pristup Linux desktopu
- ↑ Linux u vladi: ocjenjivanje, dio 6 - Ubuntu
- ↑ Članak o Kubuntuu
- ↑ Sarge protiv Hoary Hedgehoga?
- ↑ Launchpad informacije
- ↑ Informacije o ubuntu-hr.org.
[uredi] Vanjske poveznice
- Službene Internet stranice
- Neslužbene stranice
- Ubuntu Blog
- Intervju s Markom Shuttleworthom o Ubuntuu
- Debuntu Savjeti i trikovi za administraciju Debian i Ubuntu sistema i mreže
- Avanture sa Ubuntuom - priručnici za instalaciju
- Nadopunjeni neslužbeni vodič za Ubuntu 5.10 (sa prevodima)
- EasyUbuntu
- Kubuntu 5.10 (i386) Virtual Machine
- Dapper Install video
- Dapper Intro video
- Kubuntu 6.06 video
- Edubuntu 5.10 video
![]() |
Linux distribucije | ![]() |
---|---|---|
Debian | CentOS | Fedora Core | Gentoo | Knoppix | Mandriva | Red Hat | SuSE | Slackware | Ubuntu |