Povijest ekonomske misli

Izvor: Wikipedija

Povijesni razvoj ekonomske misli

[uredi] Merkantilizam

Prva škola ekonomske misli koja je analizirala kapitalistički način proizvodnje. Postojao je u svim europskim zemljama od Španjolske do Rusije i Engleske do Dubrovnika od 15. do 18. stoljeća. Nastao je kao reakcija na krizu feudalizma i srednjevjekovne teologije. Merkantilisti su objašnjavali kako povećati materijalno bogatstvo države. Smatrali su da se bogatstvo neke zemlje izražava u novcu odnosno plemenitim metalima.

Bogatstvo se može povećati ili putem prirodnih izvora ili putem vanjske trgovine. Da bi se povećalo bogatstvo putem vanjske trgovine zemlja mora uvijek imati pozitivnu trgovinsku bilancu. To se postiže ekspanzijom izvoza i putem smanjenja uvoza. Postizanje pozitivne platne bilance moguće je jedino putem državne intervencije. Unutarnja trgovina ne stvara bogatstvo. Predstavnici su Benko Kotruljić (15 st.), Nikola Vito Gučetić (16 st.), Juraj Križanić (17 st.) i Adalbert Barić (18 st.), prvi profesor kameralnih znanosti u Hrvatskoj

[uredi] Fiziokratizam

Fiziokratizam je ekonomski pravac nastao u Francuskoj u 18. stoljeću. Fiziokratizam je francuska varijanta klasične liberalne škole. Nastao je kao kritika feudalizma i zapostavljanja poljoprivrede. Ime je dobio od grčkih riječi “fysis” (priroda) i “kratein” (vladati) jer je zastupao tezu o organizaciji društva na temelju prirodnog poretka. Elementi prirodnog poretka su privatno vlasništvo, sloboda poduzetništva, slobodna konkurencija i privatni interes.

Temeljno načelo je bilo načelo “laissez faire, laissez passer”. Glavni predstavnici su Quesnay i Turgot

Fiziokrati su tvrdili da se bogatstvo ne sastoji od novca već od roba. Najvažnija privredna djelatnost je poljoprivreda jer se u njoj stvara čisti proizvod – produit net. Priroda je stvaratelj čistog proizvoda. Fiziokrati su prvi pokušali objasniti pojavu ekonomskog viška i kružni tok privrede.