Tibet

Izvor: Wikipedija

Tibet je široka planinska regija u centralnoj Aziji. Naziv Tibet se danas koristi kako za povijesni i nezavisni Tibet tako i za područje pod kontrolom Narodne Republike Kine, čiji je službeni naziv "Autonomno Područje Tibet". U kineskom jeziku riječ Tibet doslovno znači "Riznica zemaljskoga blaga na zapadu". U službenoj kineskoj govornoj upotrebi riječ Tibet uvijek označava Autonomno Područje Tibeta. Pridanost Tibeta Narodnoj Republici Kini je osporeno.


Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Tibetska planinska regija, koja na jugu Himalajskog planinskog masiva obuhvaća veliki dio i prostire se na prosječnoj visini od 4500 metara, često se označava kao krov svijeta i važi kao regija sa najvećom nadmorskom visinom.

Visoki plato Tibeta je pustinjski a najsuši dio je pustinja Chang Tang (tibetski, sjeverna ravnica). Razlog za sušu je prije svega da Himalaja blokira kišu iz Indije.

Tibet je okružen na jugu Himalajom, Karakorum na zapadu i Kunlun Shan na sjeveru. Unutrašnji prostor Tibeta je prošaran mnogobrojnim planinskim lancima. Tibet graniči od zapada prema istoka sa Indijskim saveznim pokrajinama Jammu i Kashmir, Himachal Pradesh, Uttaranchal, Sikkim i Assam (prema kineskoj verziji) odnosno Arunachal Pradesh (prema indijskoj verziji), kao i sa državama Nepal, Butan i Mianmar. Ukupna dužina granice sa te tri države iznosi 4000 km.

Tradicionalni Tibet proteže se preko jedne površine od 2.5 milijuna km² i podjeljen je na tri pokrajine:

  • Amdo (sjeveroistok)
  • Kham (jugoistok)
  • U-Tsang (zapad i centralni Tibet)

Autonomno Područje Tibet označava područje od preko 1.22 milijuna km². Obuhvata provincije U-Tsang i zapadni dio prijašnje provincije Kham.

Područja koja trenutno stoje pod upravom Indije su u toj površini od 1,22 miliona km² već ubrojana. Ta područja su: po dva područja na zapadu okruga Gar i na jugu okruga Zanda, obadvije u Vladinom okrugu Ngari (zapadni Tibet), kao i cijeli jug (jugozapad) okruga Cona, Mêdog i Zayü u Vladinom okrugu Shannan i Nyingchi (jugoistočni Tibet).

Indijska uprava ovoga područja je više nego sporna. Od područja (Cona, Mêdog i Zayü kao i nekih manjih područja koje nikada nisu pripadale Tibetu) je Indija stvorila saveznu pokrajinu Arunachal Pradesh.

Veliki dijelovi provincija Kham i Amdo su u 19. i početkom 20. stoljeća pripale kineskim pokrajinama Sichuan, Yunnan, Qinghai i Gansu. Tako da ti dijelovi danas ne pripadaju Autonomnom Području Tibeta.

[uredi] Stanovništvo

Prema procjeni tibetanske Vlade u egzilu u prvobitnom Tibetu danas živi 6 milijuna Tibećana i oko 7.5 milijuna Kineza. Kroz jaku kolonizaciju od strane Narodne Republike Kine broj netibećana u urbanim dijelovima Tibeta raste vrlo brzo. U svim gradovima Tibeta su već danas većina stanovnika Kinezi.

[uredi] Kultura

Tibetanska religija je dio budizma znana kao lamaizam.

[uredi] Politika

[uredi] Povijest