Gušterača
Izvor: Wikipedija
Gušterača (pankreas) je žlijezda posebna po tome što ima vanjsko i unutarnje lučenje:
- unutarnjim lučenjem u krv luči hormone inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi.
- vanjskim lučenjem ona lučeći enzime amilazu i lipazu (koji uglavnom služe za otapanje masti), sudjeluje u kemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv.
Sadržaj |
[uredi] Anatomija gušterače
U probavnom sustavu, gušterača se nalazi ispod želuca i pored prvog dijela tankog crijeva, duodenuma. Kod čovjeka dugačka je od 15 do 25 cm. Gušterača nije dio probavne cijevi već njezini enzimi ulaze u probavnu cijev sa strane, kroz otvor papilu vateri zajedno sa probavljenom hranom iz želuca.
[uredi] Bolesti gušterače
[uredi] Šećerna bolest
Glavni članak: Šećerna bolest
Dijabetes mellitus ili šećerna bolest, poremećaj je povećavanja razine šećera u krvi žlijezde gušterače, koji se zbiva kada gušterača ne luči dovoljno hormona inzulina koji smanjuje razinu šećera u krvi. Šećerna se bolest u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i inekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerojatnost da će ju osoba dobiti (50%) povećava se ukoliko je osoba pretila. Znaci šećerne bolesti su:
- često mokrenje
- umor
- slabost
- žeđ
- glad
- mršavljenje
[uredi] Akutna bolest gušterače
Žučni kamenac može uzrokovati začepljenje papile vateri, zajedničkog izlaza za žučovod i gušteraču prema duodenumu. To uzrokuje zastoj žuči (bolest žuticu) te stoga i zastoj enzima gušterače (akutnu bolest gušterače). Takva bolest znači pucanje papile vateri i konačno ulaz enzima gušterače u krvotok (kada se dobije akutna bolest gušterače često se mjeri postotak amilaze u krvi koja se normalno ne nalaze u krvi).
Usta ( zubi, jezik ) | Jednjak | Želudac | Dvanaesnik | Tanko crijevo | Debelo crijevo | Anus
Žlijezde slinovnice | Gušterača | Jetra