Istočna Europa

Izvor: Wikipedija

Istočna Europa
Istočna Europa

Istočnu Europu čine države:

Do kraja 1980-ih te zemlje su politički i gospodarski bile podređene SSSR-u, a danas se nalaze u procesu gospodarske i demografske tranzicije. Zemlje Istočne Europe udaljene su od svjetskih prometnih i trgovinskih tokova, osobito Moldavija i Bjelorusija koje nemaju izlaz na more, ali kroz njih, te kroz Ukrajinu prolaze važni prometni pravci koji povezuju Rusku Federaciju sa Srednjom Europom. Tri su prometna pravca:

  1. pravac sjeverni dio Srednje Europe - Istočna Europa (Berlin - Moskva)
  2. južni dio Srednje Eurpe - Istočna Europa s odvojkom prema sjevernom i srednjem Jadranu
  3. Istočna Europa - Egejsko more (St. Peterburg - Kijev - Kišinjev - Bukurešt - Egejsko more)

Važni su i unutrašnji plovni putevi, osobito plovni put rijeke Volge kojim su spojeni Bijelo more, Baltičko more, Crno more, Azovsko more te Kaspijsko jezero.

Sadržaj

[uredi] Reljef Istočne Europe

Najvećim dijelom Istočne Europe prostire se Istočnoeuropska nizina prekambrijske starosti, a rubno se izdižu Karpati, Krimska gora (Jaila), Ural i Kavkaz.

[uredi] Klima Istočne Europe

Glavnina prostora ima snježno - šumsku klimu s toplim i suhim ljetom te vrlo hladnom i suhom zimom. Samo jug Ukrajine ima stepsku klimu, a krajnji sjever snježnu klimu. Izražena je kontinentalnost i velike amplitude temperature (24°C do 35°C). Zimi i ljeti se temperature smanjuju od juga prema sjeveru. Najtoplije su obale Crnog i Azovskog mora, a najhladniji je poluotok Kola te pojas do Urala. Od zapada prema istoku Europe smanjuje se količina padalina, pa ih Istočna Europa prima relativno malo (najviše ih primaju Ural, Krimska gora i Karpati, a najmanje krajnji jug i sjever).

[uredi] Vode Istočne Europe

Rijeke Dnjepar, Dnjestar, Južni Bug, Don i Prut pripadaju crnomorskom slivu, Zapadna Dvina, Njemen i Zapadni Bug slivu Baltičkog mora, Volga i Ural kaspijskom, a Pečora i Sjeverna Dvina slivu Sjevernog ledenog mora.

U sjevernom dijelu regije nalaze se brojna ledenjačka jezera. na Volgi i Dnjepru nalaze se umjetna jezera. Između Bjelorusije i Ukrajine, oko rijeke Pripjat, nalaze se najveće europske močvare koje su danas djelomično isušene i pretvorene u obradive površine.

Zbog utjecaja ogranka Golfske struje Barentsovo more i Bijelo more imaju veliko gospodarsko značenje (promet, ribolov). Crno more također ima prometno značenje, a danas dobiva sve veće turističko značenje.

[uredi] Vegetacija Istočne Europe

Vegetacija Istočne Europe razvijena je u pojasevima. Od sjevera prema jugu dolazi do izmjene: tundra - crnogorica - miješana šuma - bjelogorica - šumostepa - travna stepa.