Ni-Vanuatu

Izvor: Wikipedija

Ni-Vanuatu (ni-Vanuatu).- naziv melanezijskim domorocima nastanjenim na otocima Novi Hebridi, području današnje države Vanuatu. Ni-Vanuatu se sastoje od preko 100 plemena koja imaju svoje kulture i jezike.

Sadržaj

[uredi] Život i običaji

Hrabri skakači s otoka Pentecosta. Lijanama vezanih oko nogu mladi skakači se hrabro bacaju u dubinu. Ovi skokovi u dubinu  skaču se sa sve veći visina još od malih nogu. Granicu između života i smrti dijeli tek nekoliko centimetara od udara u tlo, i ovisi o precizno izmjerenoj dužini lijane. Odustajanjem skakač se izlaže ruglu žena.
Hrabri skakači s otoka Pentecosta. Lijanama vezanih oko nogu mladi skakači se hrabro bacaju u dubinu. Ovi skokovi u dubinu skaču se sa sve veći visina još od malih nogu. Granicu između života i smrti dijeli tek nekoliko centimetara od udara u tlo, i ovisi o precizno izmjerenoj dužini lijane. Odustajanjem skakač se izlaže ruglu žena.

Oko 80% stanovništva (još je tribalizirano) države je ruralno a poljoprivreda je glavno zanimanje kod ni-Vanuatu seljaka. Jam (yam), manioka ( od koje priređuju laplap) divlji špinat, taro i kokosov orah glavna su hrana. Od mesa u prehranu im ulazi još govedina, svinjetina, perad, riba, tu još treba pridodati i leteću lisicu. Hrana se obično umata u bananino lišće i priprema u pećima ukopanim u zemlju. Popularna hrana je i ‘nalot’ koju rade od mješavine tara i banana te dodatkom kokosa i vode. Nacionalno piće je ‘kava’ (Piper methysticum), ima reputaciju najjače i najbolje na Pacifiku.

Jedan od najpoznatijih običaja svakako su skokovi sa 20 do 30 metara visokih tornjeva koje održavaju svake godine u travnju stanovnici otoka Pentecosta. Ovaj se njihov običaj u posljednje vrijeme raširio diljem svijeta, istina s mnogo većih visina, ali ipak daleko sigurniji.

Od glazbala poznaju bubnjeve, panove frule, a na otoku Santo flaute s tri rupe. Ni-Vanuatu se veoma ponosni na svoja glazbala. Tradicionalni plesovi i ceremonije važne su aktivnosti seoskog života. Svijet ni-Vanuatua još je uvijek naseljen duhovima i demonima. Usprkos kršćanstvu, mnogi otočani vjeruju u svog stvaraoca Taharu (Tahara), koji dosta nalikuje na Jehovu, a zli demon Saratau paralelan je Sotoni.

[uredi] Jezici

Jezici (oko 115) plemena ni-Wanuatu pripadaju melanezijskoj grani malajsko-polinezijskih jezika i austronezijskoj porodici. Važniji su: äiwo, ambrym, anejom, araki, kwamera, lenakel, paamese, sakau, tangoa, veliki namba.

Vidi jezici države Vanuatu: [1]

[uredi] Plemena

ni-Vanuatu pripadaju grupi Melanezijaca a pojavom dosta podsjećaju na Papuance.
ni-Vanuatu pripadaju grupi Melanezijaca a pojavom dosta podsjećaju na Papuance.

Većina ni-Vanuatua organizirano je po plemenima, ali postoji također i grupa od nekih 37,000 detribaliziranih Vanuatu Melanezijaca koji se služe jezikom bislama. Među njima ima i dosta raznih drugih naroda kao što su: Anglo-Novozelanđani (1,900), Fidžijanaca (500), Francuza (2,000), Gilberčana (i-Kiribati; 600), Samoanaca (200), Tahićana (400), Tonganaca (500), Vijetnamaca (900), Engleza (1,100), Mandarin-Kineza (400) i drugih.

Od domaćih plemena po brojnosti se ističu:

  • Duindui (7,500),
  • Sjeverni Ambrym Otočani (Northern Ambrym Islanders; 4,500),
  • Južni Efate (6,000),
  • Lamalanga (9,000),
  • Kwamera (3,500),
  • Lenakel (9,500),
  • Malo (2,600),
  • Namakura (4,400),
  • Napuanmen Tannese (5,000),
  • Paama (7,400),
  • Središnji Raga (7,300; govore jezikom apma),
  • Sa (nazivani i Južni Raga; 2,800),
  • Uripiv-Atchin (6,300 ; jezik: Uripiv-Wala-Rano-A ),
  • Vao (2,000), i drugi. Vidi Popis naroda - Vanuatu.

[uredi] Vanjske poveznice

[2] [3]