Zürich

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Zürich. Za druga značenja, pogledajte Zürich (razdvojba).
Zürich
Grb
Grb grada Zürich
Opće informacije
Kanton Zürich
Distrikt Zürich
Koordinate  47°22′ N 8°33′ E
Jezik njemački
Stanovništvo 366.145   (2004. godine)
Površina 91.88 km²
Visina 408 m
Poštanski broj 8000-8099
Gradonačelnik Elmar Ledergerber
Službena stranica www.stzh.ch
Karta
Karta grada Zürich

Zürich (Njemački: Zürich, Engleski: Zurich, Talijanski: Zurigo) je najveći grad u Švicarskoj (stanovništvo: 366.145 u 2004. godini) i glavni grad ciriškog kantona. Gradska aglomeracija je oko 1.300.000 stanovnika. Grad je glavno trgovačko i kulturno središte države, i širom se prihvaća kao svjetski grad. Prema anketi iz 2006. godine, Zürich je grad s najboljom kvalitetom života na svijetu.[1]

Podrijetlo imena vjerojatno je iz keltskog Turus, nađeno na grobskom natpisu iz Rimske okupacije u 2. stoljeću; antičko ime grada je bilo Turicum.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Grad iz Svemira
Grad iz Svemira

Grad se nalazi na mjestu gdje rijeka Limmat istječe iz jezera Zürich. Grad je zaokružen sa šumovitim brdima, uključujući Gubrist, Hönggerberg, Käferberg, Zürichberg, Adlisberg, Öttlisberg. Zemljopisni centar grada je Lindenhof, mali brežuljak na zapadnoj obali Limmata, otprilike 700 metara sjeverno otkle rijeka istječe jezera. Danas se grad proširio izvan svojih prirodnih hidrografskih granica (tj. brda) i uključiva nekoliko susjedstva prema sjeveroistoku.

[uredi] Povijest

Zürich
Zürich

U rimsko doba, Turicum je bilo mjesto za skupljanje poreza na granici Gallie Belgice i Rætije za robe prevožene preko rijeke Limmata. Karolinški dvorac, koji je unuk Karla Velikog, Ludvig Njemački, izgradio na mjestu rimske palače, spomenut je 835. godine ("in castro Turicino iuxta fluvium Lindemaci"). Ludvig je također osnovao opatiju Fraumünster 853. godine za svoju kćer Hildegard, a benediktanskom samostanu darovao je zemljište Züricha, Urija, i Albisku šumu, i postavio samostan pod njegovom upravom.

1045. godine, Kralj Henrik III. dao je samostanu pravo da drži tržnice, skuplja poreze, i kuje kovanice, čime je nadstojnica samostana efektivno postala vladarica grada.

Zürich je postao reichsunmittelbar 1218. godine s izumiranjem obitelji Zähringer. Grad se zazidao 1230. godine, obziđujući 38 hektara. Car Fridrik II. promaknuo je nadstojnicu samostana u čin vojvotkinje 1234. godine. Nadstojnica bi postavila gradonačelnika, i često je delegirala kovanje novca građanima grada. Međutim, politička snaga samostana polako je padala kroz 14. stoljeće, s osnivanjem Zunftordnunga (zakon gilda) Rudolfa Bruna 1336. godine. Brun je također postao prvi neovisni gradonačelnik, tj. prvi kojeg nije postavila vojvotkinja.

Zürich se pridružio Švicarskoj Konfederaciji (koja je onda bila jako slobodna konfederacija de facto samostalnih država) kao 5. članica 1351. godine. Bio izbačen iz konfederacije zbog rata s drugim članovima konfederacije preko Togenburškog teritorija (Stari ciriški rat). Poražen 1446. godine i ponovno primljen u konfederaciju 1450. godine.

Murerplan 1536. godine
Murerplan 1536. godine

Zwingli je započeo švicarsku reformaciju dok je on bio glavni propovijednik u Zürichu. Tu je živio od 1484. godine do smrti 1531. godine.

1839. godine grad se morao predati zahtjevima svojih seoskih podanika nakon Züriputscha 6. rujna. Većina grudobrana grada izgrađena u 17. stoljeću srušila se bez ikakvog napada, kako bi se ublažila zabrinutost seljaka zbog gradske hegemoniji. Ciriški sporazum između Austrije, Francuske, i Sardinije potpisan je 1859. godine.

Od 1847. godine Spanisch-Brötli-Bahn, prva željeznica na švicarskom teritoriju, spojila je Zürich s Badenom, uspostavljajući ciriški glavni kolodvor kao izvor švicarske željezničke mreže. Današnja zgrada glavnog kolodvora datira iz 1871. godine.

[uredi] Grb

nosač stijega Züricha
nosač stijega Züricha

Plavobijeli grb Züricha dokazan je iz 1839. godine, i izveden je iz plavih i blijelih stijegova u upotrebi več iz 1315. godine. Prvo sigurno svjedočenje stijega s istim bojama je iz 1434. godine. Dvoje lavova se nalaze postrance. Crveni Schwenkel na vrhu stijega ima razna tumačenja: Za ciričanine, znak je počasti koji je Rudolf I dao. Susjedi Züricha su se znaku rugali da obilježava uspomenu gubitka ovog stijega u Winterthuru 1292. godine.Danas se isti stijeg upotrebljava kao grb grada i grb kantona.

[uredi] Zanimljivosti

[uredi] Crkve

  • Grossmünster (veliki ministar), blizu jezera u starom dijelu grada, gdje je Zwingli bio pastor; prva zgrada izgrađena oko 820. godine, Karlo Veliki proglasio carskom crkvom
  • Fraumünster (ministar naše žene), na suprotnoj strani rijeke Limmata; prvi dio napravljen prije 874. godine, Romanski zbor izgrađen, 1250-70. godina, Marc Chagall dodao vitraž. Potpuno obnovljeno 2004. godine.
  • St. Peter (niz rijeku od Fraumünstera, u starom gradu) ima največu facu sata u Europi.

[uredi] Muzeji

Jezero Zürich
Jezero Zürich
  • Museum Bärengasse, povijest grada u 18. stoljeću
  • Kunsthaus Zürich, jedna od največih zbirka klasične-moderne umjetnosti na svijetu (Munch, Picasso, Braque, Giacometti, itd.) [1]
  • Museum Rietberg, antička azijska umjetnost [2]
  • Museum Bellerive, muzej mode, arhitekture, i dizajna [3], smješten u vili na plaži jezera
  • Kunsthalle Zürich [4]
  • Migros Museum, moderna umjetnost [5]
  • Švicarski Nacionalni Muzej (Landesmuseum) [6]

[uredi] Gospodarstvo

UBS glavni stožer
UBS glavni stožer

UBS, Credit Suisse, Swiss Re, i mnogo drugih financijskih zavoda imaju glavne stožere u Zürichu, trgovačko središte Švicarske. Također, Zürich je glavno središte priobalnog barkarstva, u glavnom zbog tajnovitosti švicarskih banka. Financijski sektorračuna za jednu četvrtinu svih ekonomskih aktivnosti cijelog grada. SWX Švicarska Burza se nalazi u Zürichu.

[uredi] Obrazovanje i istraživanje

[uredi] Sport

  • Grasshopper-Club Zürich nogometni klub [7] ((de))
  • ZSC Lions, hokejški klub Club [8] ((de))
  • FC Zürich, nogometni klub [9] ((de))
  • Challengers Zürich, bejsbolški klub [10]
  • Zürich Lions, bejsbolški klub [11]
  • Zürich Renegades, klub američkog nogometa [12] ((de))

[uredi] Događanja

  • Street Parade
  • Sechseläuten, proljetni festival gilda
  • Cirički međunarodni kazališni festival, jedan od najvažnijih slavlja scenske umjetnosti.
  • Kunst Zürich, međunarodni umjetnički sajam s godišnjim gost-gradom (New York 2005. godine); spaja najnovija umjetnistička rada s radovima od več utemeljenim umjetnicima.
  • Godišnji svakoljetni javni umjetnički program sponzorirano udrugom grada Züricha) sa suradnjom gradske vlasti. Tema 2005. godine su bili medvjedići.
  • Weltklasse Zürich, godišnje u kolovozu [13]
  • freestyle.ch, jedan od največih tzv. "freestyle" događaja u Europi [14]

[uredi] Transport

Tramvaj u Zürichu
Tramvaj u Zürichu

Zürich je središte za željeznički, cestni, i zračni promet. Ima više željezničkih stanica, uključujući Zürich Glavni Kolodvor, Zürich Oerlikon, Zürich Stadelhofen, i Zürich Altstetten. Cisalpinski, InterCity Ekspresni i ćak TGV brzi vlakovi staju u Zürich.

A1, A3, i A4 autoceste prolazu kroz Zürich. A1 ide zapadno prema Bernu i Ženevu i istočno prema Sv. Gallenu; A4 ide sjeverno prema Schaffhausenu, a A3 kreće sjevernozapadno prema Baselu i jugoistočno uz jezero Zürich i jezero Walen prema Sargans.

Zürich ima važniju međunarodnu zračnu luku u Klotenu, manje od 10 kilometara sjeveroistočno od centra grada. Ima vojni aerodrom u Dübendorfu.

Unutar Züricha i kroz cijeli kanton, mreža javnog prijevoza ZVV pruži jednu od najviših prometnih gustoća od cijelog svijeta. Ako se uraćuna učestalost, što u Zürichu zna dostići 7 minuta, onda jest najgušća mreža na svijetu. Tri sredstva javnog prijevoza postoju: S-Bahn (lokalni vlakovi), tramvaji i autobusi. Navodno ne postoji nijedno mjesto na tlu strožeg gradskog centra udaljeno više od 150 metara od najbliže tramvajske, autobusne, ili željezničke postaje.

Uz javni prijevoz postoje brodovi na jezeru i u rijeci, uspinjače, te žičara koja vodi od Adliswila do Felsenegga. Putne karte vrijede za sva sredstva javnog prijevoza (vlak, tramvaj, autobus, brod).

[uredi] Hoteli

Zürich
Zürich

[uredi] Vanjske poveznice

Commons logo
U Wikimedijinu spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:




Nedovršeni članak o gradu: Zürich treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.