Norveška
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: Enig og tro til Dovre faller (norveški, "sjedinjeni i odani sve dok planina Dovre ne padne") | |||||
Himna: Ja, vi elsker dette landet | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | norveški i laponski u sjevernim dijelovima | ||||
Glavni grad: | Oslo | ||||
Kralj: | Harald V. | ||||
Predsjednik Vlade: | Jens Stoltenberg | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
59. po veličini 385.199 km² 6,0% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2004.): - Gustoća: |
115. po veličini 4.574.560 14/km² |
||||
Neovisnost: | Od unije sa Švedskom 17. svibnja 1814. |
||||
BDP (PKM) - ukupno : - po stanovniku : |
procjena 2005. 195.13 milijardi $ (42.) 42,364 $ (2.); |
||||
Valuta: | norveška kruna (100 ørea) | ||||
Vremenska zona: | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
Internetski nastavak: | .no | ||||
Pozivni broj: | 47 | ||||
Norveška - država na sjeveru Europe, graniči s Švedskom, Finskom i Rusijom.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Norveška se naziva "zemlja 1000 fjordova" prema brojnim uskim i dubokim zaljevima strmih obala. Najviši vrh u zemlji je Galdhopiggen, 2469 m. Samo 2,28% tla je obradivo. Norveška ima najnepristupačniju i najrazvedeniju obalu na svijetu. Ima, što većih, što manjih, oko 50 000 otoka,.
[uredi] Povijest
Vikinzi su dva stoljeća pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom.
Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac 1905. godine kad je Norveška mirnim putem, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom prvog svjetskog rata, ipak je pretrpjela znatne gubitke u brodovlju i indirektne gospodarske štete. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku 2. svjetskog rata, pa ipak ju je Nacistička Njemačka okupirala punih pet godina.
Godine 1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu. Otkriće nafte i zemnog plina ranih 60-ih godina u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promjenilo ekonomsku sliku te zemlje. Na referendumu 1994. Građani Norveške odbili su pridružiti se Europskoj uniji. Danas im je glavna zadaća održati najviši osobni standard u Europi i planirati što činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata.
[uredi] Stanovništvo
Norveška ima 4.574.560 stanovnika, prosječna starost je 38 godina. Pismenost u Norveškoj je 100%. Najveći broj Norvežana su Luterani, 86%, ostalih protestanata i katolika ima oko 3%, ostalo su neopredjeljeni. Ima dva službena jezika: bokmål, sličan danskom i nynorsk (novonorveški) sličniji starim norveškim govorima. Oba su jezika službeno jednakopravna i u službenim spisima jednako zastupljena. Također se i u školama uče oba. No, u praksi bokmål broji daleko veći broj govornika, a i upravo se on najčešće uči kada se norveški uči kao strani jezik.
Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci ili Lapi) i ima ih oko 20 000.
Norveški gradovi s juga na sjever: Kristianstad - Stavanger - Fredrikstad - Dramen - Oslo (glavni grad) - Bergen - Hamar - Floro - Alesund - Trondheim - Mo i Rana - Bode - Narvik - Harstad - Tromse - Hammerfest - Vardo
[uredi] Ekonomija
[uredi] Kultura
[uredi] Književnici
[uredi] Likovni umjetnici
[uredi] Glazbenici
- Edvard Grieg
- Dimmu Borgir
[uredi] Vanjske poveznice
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
Države članice:
Belgija • Francuska • Grčka • Italija • Luksemburg • Nizozemska • Njemačka • Portugal • Španjolska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Pridružene države članice:
Bugarska • Češka • Estonija • Island • Letonija • Litva • Mađarska • Norveška • Poljska • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Turska
Države promatračice:
Države članice: Belgija • Bugarska • Češka • Danska • Estonija • Francuska • Grčka • Island • Italija • Kanada • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • SAD • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Turska • UK
Države kandidati: Albanija • Hrvatska • Makedonija
Nedovršeni članak Norveška koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.