Ilija Garašanin
Izvor: Wikipedija
Ilija Garašanin (Garaši, 16. siječnja 1812. - Beograd, 10. lipnja 1874.) je bio srpski književnik, političar i premijer.
Srpski političar i državnik, sin trgovca, rođen 16. siječnja 1812. godine u mjestu Garaši kod Kragujevca. Prezime je uzeo po rodnom mjestu, a bio je sin trgovca Milutina Savića. Školovali su ga privatni učitelji. Od 1837. godine obnaša dužnost carinika u Višnjici i Beogradu. Postao je prvi zapovjednik srpske regularne vojske, s činom pukovnika. Od listopada 1842. na dužnosti je pomoćnika ministra unutarnjih poslova. Od 1843. obnaša dužnost ministra unutarnjih poslova.
Od 13. rujna 1852. - 14. ožujka 1853. Garašanin je knežev predstavnik i ministar vanjskih poslova, a 1853. godine otpušten je s te dužnosti na zahtjev Rusije. No, ipak se borio protiv austrofilske politike kneza Aleksandra Obrenovića i smatrao kako se Srbija treba oslanjati na Francusku i Rusiju. Godine 1858. ponovo postaje ministar vanjskih poslova.
Na poziv kralja Mihajla 9. prosinca 1861. godine postaje predsjednik Ministarskog savjeta i ministar vanjskih poslova. Na toj dužnosti ostaje do 3. studenoga 1867. godine. Prihvatio je ideje kralja Mihajla o ratu s Turcima i radio na sklapanju saveza s Crnom Gorom i Grčkom u pripremanju ustanka protiv Turaka. Iz službe je otpušten 1867. jer se protivio kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović. Nakon toga živo je na svome imanju u Grockoj (danas dio Beograda). U Srbiju je uveo policiju i birokratski način uprave te se stoga smatra najvećim srpskim administratorom i državnikom Ustavo-braniteljskog režima. Utjecao je na odluku Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije Karađorđevića. Kao ministar vanjskih poslova 1858. donio Zakon o narodnoj skupštini.
Posljednje godine života proveo je izvan politike. Preminuo je 10. lipnja 1874. godine u Beogradu u 62-oj godini života. Najpoznatije djelo mu je knjiga Načertanije (objavljeno 1844.) koja se smatra nacrtom za stvaranje Velike Srbije.
[uredi] Izvori
- moljac.hr :: Ilija Garašanin, uz dozvolu autora teksta