Jezici Europe
Izvor: Wikipedija
Većina jezika Europe pripada indoeuropskim jezicima. Drugi po redu slijede ugrofinskim jezici.
Sadržaj |
[uredi] Altajski jezici
[uredi] Mongolski jezici
- Kalmički
[uredi] Turkijski jezici
[uredi] Bolgarski jezici
- Čuvaški
[uredi] Oguski languages
- Azerski
- Gagauski
- Turski
[uredi] Kipčak jezici
- Krimski tatarski
- Karačaj-Balkarski
- Karaimski
- Kazaški
- Kumički
- Nogajski
- Tatarski
- Urumski
[uredi] Baskijski
Baskijski jezik je izolirani jezik na sjeveru Pirinejskog poluotoka, i kao takav nije povezan s niti jednim od svih navedenih jezika.
[uredi] Ugrofinski jezici
Ugrofinski jezici su podporodica uraskih jezika.
- Estonski
- Finski
- Mađarski
- Ingrijski
- Karelijski
- Kantijski
- Komski
- Livonijski
- Mansi
- Marijski
- Mordvinski
- Permski
- Sami jezici:
-
- Inari Sami
- Kildin Sami
- Lule Sami
- Northern Sami
- Pite Sami
- Skolt Sami
- Južni Sami
- Ter Sami
- Ume Sami
- Udmurtski
- Veps
- Võro
- Votički
[uredi] Sjeverni kavkaski jezici
[uredi] Sjeverozapadni kavkaski jezici
- Abaza
- Abhaski
- Adyghe
- Kabardinski
[uredi] Sjeveroistočni kavkaski jezici
- Avarski
- Bats
- Čečenski
- Darginski
- Ingušetijski
- Lak
- Lezgijski
- Tabasaranski
- Tsez
- Udi
[uredi] Malteški
To jesemitski jezik koji se govori na Malti i povezan je s arapskim ali se piše latiničnim pismom. Kao službeni jezik, njime govori najmanje stanovnika Europske Unije.
[uredi] Južni kavkaski jezici
- Gruzijski
- Laz
- Mingrelijski
- Svanski
[uredi] Indoeuropski jezici
Većina jezika Europe su indoeuropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio tisućama godina prije, a stručno ga se naziva protoindoeuropski jezik.
[uredi] Albanski
[uredi] Armenski
[uredi] Baltički jezici
[uredi] Keltski jezici
[uredi] Britonski
- Kornijski - oživljen
- Kumbrijski - izumro
- Bretonski
- Velški
[uredi] Gaelski
- Irski
- Manx
- Škotski gaelski
[uredi] Germanski jezici
[uredi] Sjeverni gremanski
- Zapadni (otočni) skandinavijski
- Islandski
- Farski
- Norn (izumro)
- Istočni (kontinentalni) skandinavijski
[uredi] Zapadni germanski
- Visokonjemački jezici
- Standardni njemački jezik (Hochdeutsch)
- Središnji njemački
- Istočni središnji njemački
- Zapadni središnji njemački
- Gornjonjemački
- Alemanski
- Alzaški
- Hutterite ("Tirolski")
- Austro-Bavarski
- Jidiš
- Alemanski
- Nisko frankonijski jezici
- Afrikaans
- Nizozemski
- Limburški
- Niskonjemački jezici
- Zapadni niskonjemački
- Istočni niskonjemački
- Plautdietsch (Mennonite niskonjemački)
- Anglo-Frizijski jezici
- Frizijski
- Zapadni frizijski
- Saterlandski frizijski
- Sjeverni frizijski
- Anglijski jezici
- Engleski
- Škotski engleski
- Zapadnoindijski engleski
- Yola (Izumro u 19. stoljeću)
- Tok Pisin
- Hiberno-Engleski
- Shelta (pomješan s irskim)
- Frizijski
[uredi] istočni germanski
- Gotski (extinct)
- Burgundijski (extinct)
- Krimski gotski (izumro u 19. stoljeću])
- Lombardijski (izumro)
- Vandalski (izumro)
[uredi] Grčki
[uredi] Italički
[uredi] Romanski jezici
Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio diljem Rimskog carstva.
[uredi] Ibero-Romanski jezici i dijalekti
- Aragonski
- Asturijski
- Mirandeški
- Katalonski
- Istočni katalonski
- Alguerški
- Balearski
- Središnji katalonski
- Sjeverni katalonski
- Zapadni katalonski
- Sjeverozapadni katalonski
- Valencijski
- Istočni katalonski
- Fala jezici (Extremadura)
- Galicijski
- Eonavijski (Galicijski dialekt s tragovoma asturijskog)
- Ladino
- Mozarabijski (izumro)
- Portugalski
- Portuñol
- Španjolski jezik
- Ekstramadurski jezik
- Aljama
[uredi] Galo-Romanski jezici
- Franko-Provansalski
- Langue d'oïl
- Burgundijski
- Champenois
- Franc-Comtois
- Francuski
- Belgijski francuski
- Švicarski francuski
- Gallo
- Lorrain
- Normanski
- Jèrriais
- Dgèrnésiais
- Picard
- Poitevin-Saintongeais
- Valonski
- Occitan
- Gaskonski
- Aranese
- Auvergnat
- Languedocien
- Limousin
- Provansalski
- Šuadit (Judeo-Provansalski) (izumro 1977)
- Gaskonski
[uredi] Italo-Romanski jezici
- Korzikanski
- Dalmatski
- Talijanski
- Emiliano-Romagnolo
- Judeo-talijanski
- Ligurijski
- Monegaški
- Lombardski
- Napuljski
- Pijemontski
- Sardinijski
- Campidanese
- Gallurese
- Logudorese
- Sassarese
- Sicilijski
- Venetski
[uredi] Retoromanski jezici
- Furlanski
- Ladinski
- Romanš
[uredi] Istočni romanski jezici
- Rumunjski (Dako-Rumunjski)
- Aromunski
- Istrorumunjski
- Megleno-Rumunjski
[uredi] Iranski jezici
- Kurdski
- Osetski
[uredi] Slavenski jezici
[uredi] Zapadnoslavenski jezici
- Češki
- Kašupski
- Poljski
- Polapski (izumro)
- Pomeranijski (izumro)
- Slovčki
- Lužičko srpski
- Donji lužičkosrpski
- Gornji lužičkosrpski
[uredi] Istočnoslavenski jezici
- Bjeloruski
- Ruski
- Rusinski
- Karpatski rusinski(Rutenijski)
- Panonsko rusinski (Rusnak)
- Ukrajinski
[uredi] Južnoslavenski jezici
[uredi] Povijest pisama
Pisani sustav u Europi temelji se na fonografsko-abecednom načelu. Njegov izvor je sjevernosemitski(2000-1700 pr.Kr.), zatim prenesen u Europu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6.stoljeću pr.Kr. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem vijeku, karolinška minuskula bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dvije grane : gotička koja se upotrebljavala u Njemačkoj i talijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. ( U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.)
Neke nacije Europe su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali rune (3.do 17. st.).