Aja Sofija

Izvor: Wikipedija

Aja Sofija
Aja Sofija

Aja Sofija (Crkva Svete mudrosti) je bila najveća crkva u bizantskom carstvu, odnosno prijašnjem Istočnom Rimskom Carstvu. Sagrađena u doba cara Justinijana u Carigradu, Aja Sofija , jedno od najvećih graditeljskih dostignuća. Prvu crkvu na tom mjestu koju je započeo car Konstantin, bila je razrušena usred pobune 532., kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. No on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgrađena za samo pet godina (537.) i odmah je dostigla svjetsku slavu. Gradili su je Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Nakon turske pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su dodana četiri minareta. Mozaici koji su postojali u crkvi prekriveni su vapnom. Aja Sofija je prva kupola na pandantivima koja je bila izgrađena do tog razmjera, pa je zato od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije one na zapadu. Aja Sofija je 1935. godine pretvorena u muzej.

   Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst iz članka Sveta Sofija. (Rasprava)



Nedovršeni članak Aja Sofija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.