Hopi

Izvor: Wikipedija

Nova, Hopi Indijanac iz Walpija.
Nova, Hopi Indijanac iz Walpija.

Hopi (Moki, Moqui). – Šošonsko pleme, u ranija vremena nazivano i Moki ili Moqui, jezične porodice Uto-Aztecan, nastanjeno na području rezervata Hopi u sjeveroistočnoj Arizoni. Godine 1990. Hopi su brojali oko 12,000 duša.

Sadržaj

[uredi] Ime

Hopi sami sebe nazivaju Hópitu, "peaceful ones" ili Hópitu-shínumu, "peaceful all people". Ime im i pristaje jer Hopi su uistinu 'miroljubivi', i često ih se u literaturi navodi kao 'Miroljubivi'. Naziv Moki ili Moqui nije razjašnjen, u njihovom jeziku ta riječ znači 'dead', i zasigurno nema nikakvu etničku vrijednost. Od imena koja su im dali druga plemena, najljepše su ih opisali Apači, nazvavši ih A-ar-ke ili E-ar'-ke, u značenju "live high up on top of the mesas". Hopiji su bili prisiljeni graditi svoje pueble na mesama upravo zbog napada Apača i Navaha, i kasnije Španjolaca. Lklk.jpg|thumb|left|Hopi-žene na popodnevnom 'chatu' (1906. godina). U većini puebala Indijanaca Zuñi, Hopi, Keres, Tewa, Tiwa i drugih građene su višekatne nastambe od ćerpiča na koje se moglo doći samo preko ljestava kakve se vide na slici. Nakon upotrebe ljestve bi se povlačile za sobom, naravno u ratna vremena, ako su okolo lutale pljačkaške bande Navaha ili Apača. Stil češljanja kose imaju i druge skupine pueblo-kulture.

Hopi-žene na popodnevnom 'chatu' (1906. godina). U većini puebala Indijanaca Zuñi, Hopi, Keres, Tewa, Tiwa i drugih građene su višekatne nastambe od ćerpiča na koje se moglo doći samo preko ljestava kakove se vide na slici. Nakon upotrebe ljestve bi se povlačile za sobom, naravno u ratna vremena, ako su okolo lutale pljačkaške bande Navaha ili Apača. Stil češljanja kose imaju i druge skupine sa pueblo-kulturom.
Hopi-žene na popodnevnom 'chatu' (1906. godina). U većini puebala Indijanaca Zuñi, Hopi, Keres, Tewa, Tiwa i drugih građene su višekatne nastambe od ćerpiča na koje se moglo doći samo preko ljestava kakove se vide na slici. Nakon upotrebe ljestve bi se povlačile za sobom, naravno u ratna vremena, ako su okolo lutale pljačkaške bande Navaha ili Apača. Stil češljanja kose imaju i druge skupine sa pueblo-kulturom.

[uredi] Puebli

Hopi su imali sedam glavnih puebala koji možda imaju i neke karakteristike plemena. To su:

  • Awatobi (uništeno), na mesi 9 milja jugoistočno od Walpi.
  • Mishongnovi, na Second Mesa'. .
  • Oraibi, na Third ili West Mesa.
  • Shipaulovi, na Second ili Middle Mesa.
  • Shongopovi, na Second Mesa.
  • Sichomovi, na First ili East Mesa.
  • Walpi, na First Mesa.

Postoji još nekoliko manje poznatih pueblo-naselja:

  • Homolobi, blizu Winslow, ovaj pueblo bio je naseljen precima iz raznih Hopi-klanova .
  • Kisakobi, na sjeverozapadnoj strani East Mesa. Pripadao precima Walpima.
  • Kuchaptuvela, na terasama First East Mesa blizu Walpija. Pripadao precima Walpima.
  • Moenkapi, farmersko selo Oraibija oko 40 milja sjeverozapadno od njega.

Razni autori redovito među pueble Hopija pišu i onaj Hano ili tewa Indijanaca, stranog plemena koje nema ničega zajedničkog sa šošonskim plemenom Hopi, osim činjenice da su se naselili na njihovoj zemlji.

[uredi] Kratka povijest

Hopije 1540. posječuje Francisco Coronadovi ljudi koje predvodi Pedro de Tovar, oni ipak zbog geografske izoliranosti, ostadoše dosta dugo pošteđeni europskog utjecaja, u odnosu na druga pueblo plemena. Španjolci svoje misije počinju utemeljivati tek 1629. u pueblima Awatobi, Oraibi i Shongopovi. Ove misije kasnije su razorene u ustanku koji je poveo čuveni Pope. Jedna grupa Hopija, Awatobi, pozvaše misionare da se vrate natrag. Hopi, premda miroljubivi, naljute se na njihov čin i razvališe im pueblo. Nakon ‘Pueblo ustanka’ pueble izgrađene u podnožjima Indijanci napuste, i sagrade nove po mesama, da bi se mogli braniti od Španjolaca. U istom vremenu jedna grupa Tewa Indijanaca, Hano, pobjegla su iz područja rijeke Rio Grande i sagradiše sebi pueblo među ‘Miroljubivima’. Tokom 18. i 19. stoljeća, učestaše napadi Navaho Indijanaca, rođaka Apača iz grupe Atapaska. Nevolje sa ratobornim apačkim skupinama za njih završi tek u kasnom 19. stoljeću pacifikacijom istih. Godine 1882. za ‘Miroljubive’ je utemeljen rezervat Hopi Indian Reservation, na koje i danas žive sa Hano Indijancima, ali na njemu ima i pripadnika drugih plemena. Okružen sa svih strana rezervatom Navaha, 60.-tih i 70.-tih godina 20, stoljeća dolazi do nove neprilike sa Navahosima koji u velikom broju nahrupiše na rezervat Hopija sa većinskom Navaho-populacijom. Dolazi do žestokog konflikta te je preko 10,000 Navaha i nešto manje od 100 Hopija sa tog područja moralo biti preseljeno.

[uredi] Etnografija

Hopi su sjedilački farmeri, uzgajivači kukuruza, graha, pamuka, duhana i drugih kultura. Puebli Hopija podijeljeni su po klanovima, najpoznatiji su naravno klanovi 'Antelope' i 'Snake' čiji članovi priređuju svetu ceremoniju 'Snake Dance', ples u kojem plešu sa živim zmijama u ustima. Sve se u Zmijskom plesu svodi u stvari na molitvu za kišu, koja treba da padne i da život kukuruzu koji će nahraniti Indijance. Klan Badger priređuje plesove Kachina. Njihove religijske rituale opisao je povjesničar umjetnosti i etnolog Aby Warburg u knjizi Ritual zmije (IPU: Zagreb, 1996.)


[uredi] Vanjeske poveznice