Burgundija
Izvor: Wikipedija
Burgundija Bourgogne |
|
---|---|
![]() |
|
Departmani | Yonne (89) Côte-d'Or (21) Nièvre (58) Saône-et-Loire (71) |
Prefektura | Dijon |
Ukupno stanovnika | 1 610 067 stanovnika (1999) |
Gustoća | 51 stanovnika/km² |
Površina | 31 582 km² |
Broj okruga | 15 |
Broj kantona | 174 |
Broj općina | 2 045 |
Predsjednik regionalnog vijeća |
François Patriat |
Burgundija (francuski: Bourgogne) je pokrajina Francuske koja se sastoji od četiri departmana: Yonne (89), Côte-d'Or (21), Nièvre (58) i Saône-et-Loire (71).
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Burgundija je dobila naziv po bivšem Kraljevstvu Burgundija (Royaume de Burgondie). U Srednjem vijeku je postojala grofovija Burgundija (danas Franche-Comté) i vojvodstvo Burgundije.
[uredi] Zemljopis
Današnja Burgundija ne odgovara u potpunosti povjesnoj provinciji Burgundiji. Sjeverna polovica departmana Yonne nije bila u sastavu Burgundije nego je bila granično područje između Champagne, Île-de-France, i Orléanais u različitim povijesnim razdobljima.
[uredi] Gospodarstvo
Burgundijska poljoprivreda je dinamična, snažna i specijalizirana: žitarice se uzgajaju većinom u departmanima Yonne i Côte-d'Or, a vinogradarstvo je razvijeno u mjestima: Côtes de Beaune, Nuits, Hautes-Côtes, Côte Chalonnaise, Mâconnais, Beaujolais itd.
Industrija koja se razvila u 19. st(ugljen u Montceau-les-Mines, rudnici u La Machine), dobila je novi zamah poslije 1945., posebice u dolini Saône (Mâcon, Chalon-sur-Saône), u Dijonu i departmanu Yonne, nije proživjela krizu.
[uredi] Stanovništvo
Burgundija nije gusto naseljena i nema veliku stopu ni emigracije ni imigracije. U imigracijskom smislu privlači većinom starije ljude.
[uredi] Administracija
Na izborima 2004. na vlast je došla Lijeva koalicija PS - PCF - Les Verts - PRG (Socijalisti, Komunisti, Zeleni i Radikalna Lijeva Stranka)
[uredi] Vanjske poveznice
Akvitanija | Auvergne | Bretanja | Burgundija | Centre | Champagne-Ardenne | Donja Normandija | Elzas | Franche-Comté | Gornja Normandija | Île-de-France | Korzika | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lorraine | Pireneji-Jug | Nord-Pas de Calais | Pikardija | Poitou-Charentes | Provansa-Alpe-Azurna obala | Regija Loire | Rona-Alpe
Gvadalupa1 | Francuska Gvajana | Martinik | Reunion
Ovi prekomorski departmani su također prekomorske regije.
1Gvadalupe trenutno uključuje otoke Svetog Bartolomeja i Svetog Martina, koji su 2003. izglasali da postaju odvojenim Collectivités d'outre-mer; promjene će stupiti na snagu početkom 2007.
Sveti Petar i Mikelon (collectivité territoriale) | Mayotte (collectivité départementale) | Wallis i Futuna (territoire) | Francuska Polinezija (pays d'outre-mer) |
Svaka prekomorska zajednica ima vlastiti poseban status.
Francuski južni i antarktički teritoriji (otok Saint-Paul, otok Amsterdam, otočje Crozet, otočje Kerguelen, Terre Adélie) · otok Clipperton · Raspršeni otoci (Bassas da India, otok Europa, otočje Glorieuses, otok Juan de Nova, otok Tromelin)
![]() |
Portal Francuske – Pristup člancima sa tematikom o Francuskoj. |