Wikipedija:Izabrani članci/2007.
Izvor: Wikipedija
Izabrani članci/1, 2007.
Istanbul (turski: İstanbul, novogrčki: Κωνσταντινούπολη, latinično: Konstandinoúpoli, na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad i Konstantinopol), grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), bizantinskog (395.-145.3) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom. Ovo je najveći grad u Turskoj i njeno kulturno i gospodarsko središte.
Povoljan položaj grada između Europe i Azije bio je vrlo važan za razvoj trgovine i kulture. Zbog važnog strateškog položaja, Carigrad je kontrolirao putove između Azije i Europe, kao i prolaz iz Sredozemnog mora u Crno more.
Grad je izabran za Europski grad kulture za 2010. godinu, zajedno s Pečuhom u Mađarskoj i Essenom u Njemačkoj. ...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/1, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/2, 2007.
Ratovi dviju ruža, vođeni između 1455. i 1485. godine, bili su isprekidan građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika Kuće Lancaster i Kuće York. Obje kuće bile su ogranak kraljevske kuće Plantagenet, vukući svoje podrijetlo od engleskog kralja Edvarda III.
Naziv Ratovi dviju ruža nije bio korišten u to vrijeme, ali njegov naziv nastao je naknadno budući da su se suprostavljene strane u ratu predstavljale ružama crvene i bijele boje. Crvena boja ruže je bila boja kuće Lancaster, a bijela boje ruže je bila boja kuće York. Naziv je ušao u opću uporabu tijekom 16. stoljeća na temelju scene iz Shakespeareove drame ‘’Henrik VI.’’ gdje suprotstavljene strane u drami izaberu različito obojene ruže. Iako su se ruže povremeno koristile kao simboli tijekom rata, ipak se većina sudionika služila grbovima svojih feudalaca. ...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/2, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/3, 2007.
The Sims strateška je videoigra, simulacija života, koju su osmislili i programirali dizajner Will Wright i tvrtka Maxis, a izdao ju je Electronic Arts. Igra je simulacija svakodnevnih aktivnosti jednog ili više virtualnih ljudi (Simsa ili Simljana) u kućanstvima u predgrađu koje se nalazi u blizini SimCityja.
Prvi je put u prodaju puštena 4. veljače 2000., i prodana je u više od 6.3 milijuna primjeraka zbog čega je postala najprodavanija računalna igra u povijesti. Zajedno s dodacima prodana je u više od 25 milijuna primjeraka. Od prvog puštanja u prodaju igre The Sims izašlo je sedam dodataka i nastavak igre, The Sims 2 (s vlastitim dodacima).
Kao i većina drugih Maxisovih igara, The Sims se razlikuje od ostalih računalnih igara koje imaju jasno određen cilj. Umjesto toga, ova se igra posve usredotočuje na "živote" virtualnih ljudi koji se nazivaju "Simsi" ili "Simljani", a igrač dobiva kontrolu nad njihovim "svijetom" i dnevnim aktivnostima kao što su spavanje, hranjenje, kuhanje i kupanje.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/3, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/4, 2007.
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata. Vođen je na tri kontinenta i na svim svjetskim oceanima, a u njemu su sudjelovale gotovo sve države koje su tada postojale. Rat je počeo napadom Hitlerove Njemačke na Poljsku, a okončan je kapitulacijom Japana. Procjenjuje se da broj stradalih ljudi u 2. svjetskom ratu iznosi nešto manje od 55 milijuna, što ga čini jednom od najvećih svjetskih katastrofa.
Glavnim uzrocima Drugog svjetskog rata smatraju se Njemačka invazija Poljske, te japanski napadi na Kinu, SAD i britanske i nizozemske kolonije. Hitlerov NSDAP na vlast u Njemačkoj stigao je demokratskim putem, iako je prije toga eliminirao mnoge pobornike Weimarske Republike. Popularnost stranke porasla je zbog njezinih odluka o prekidu poštovanja Versajskog ugovora koji je ograničio njemačke moći, o poticanju anti-komunizma, te zbog „Dolchstoßlegende“ (Legenda o „nožu u leđa“) i na kraju obećanja o stabilizaciji i ekonomskoj obnovi.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/4, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/5, 2007.
Pokémon (ポケモン Pokemon) multimilijunska je Nintendova franšiza koju je stvorio Satoshi Tajiri 1995. godine. Iz prvobitnih Game Boy videoigara nastale su Pokémon animirane serije, manga stripovi, TCG, igračke, knjige i razni drugi mediji. Ime Pokémon skraćenica je japanske izvorne riječi ポケットモンスター Poketto Monsutā (ili "Pocket Monsters" na engleskom i "Džepna čudovišta" na hrvatskom jeziku) te je kao takva, veoma česta u Japanu. U početku, Nintendo je doslovno preveo Poketto Monsutā – i, doista, "Pocket Monsters" videoigra ubrzo je nastala iste 1995. godine. 1996. godine dolazi do konflikta u Nintendu te uvjetuje promjenu imena iz "Pocket Monsters" u "Pokémon". Glavna fraza igre u japanskoj verziji bila je ポケモンGETだぜ! (Pokémon Getto Daze! – Let’s Get Pokémon! – Uhvatimo Pokémone!); u engleskoj verziji glasila je "Gotta catch 'em all!" ili na hrvatskom "Moraš skupit' sve!".
Ideja Pokémon sage temelji se na hobiju skupljanja kukaca, popularnoj razonodi u kojoj je tvorac Pokémona, Satoshi Tajiri, uživao kao dijete. Tajirijeva formula prošla je u Japanu te je ubrzo prilagođena (i prevedena) 1998. za američko tržište, puštanjem videoigara Pokémon Red i Blue.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/5, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/6, 2007.
Put svile je naziv za mrežu karavanskih putova čiji glavni cilj je bio povezivanje sredozemlja s istočnom Azijom. Ovaj naziv je prvi koristio Ferdinand von Richthofen, Nijemac koji je živio u 19. stoljeću, iako su još Bizantinci koristili sličan naziv. Još u najstarija vremena postojale su veze između Kine i Europe. Zasnivale su se na razmjeni trgovačke robe, omogućavale diplomatske kontakte i doprinosile spoznajama o drugim kulturama. Te veze nisu bile kontinuirane, odvijale su se uglavnom preko posrednika i uvijek nanovo bile prekidane i na duže vrijeme kada su trgovina, promet i razmjena informacija bili ometani.
Odlučujuća politička pretpostavka za potpuno otvaranje istočnog kraja puta svile bila je kineska ekspanzija prema zapadu. U vrijeme vladavine cara Han Vua (Vu Di) (141.-87. p.n.e.) (dinastija Han) carstvo se gotovo udvostručilo. Na opasnosti na granicama reagirao je osvajanjem neprijateljskih područja. Njegove vojske prodirale su daleko na sjever, jug i zapad, osvajajući brojne susjedne države. Pobjeda nad Čing-nuima donijela mu je konačnu kontrolu nad središnjom Azijom.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/6, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/7, 2007.
Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam. U zemljopisnom smislu, riječ je o sjevernom dijelu Mezopotamije, čijim se središtem obično označava trokut što ga čine Kurdsko gorje na sjeveru, rijeka Tigris na zapadu, te gornji tok rijeke Zab s istoka, koja se potom ulijeva u Tigris, čineći tako najjužniji krak toga trokuta. Unutar ovog trokuta, ili vrlo blizu njemu, smjestili su se svi važni gradovi toga kraja: Ašur, Niniva, Arbela i Kalah. Kroz povijest narodi koji su obitavali na ovom području uspjeli su proširiti svoj utjecaj na čitavo šire područje Asirije, čiji južni kraj označuje točka gdje se Eufrat i Tigris najviše približuju, otprilike u visini današnjeg Bagdada. Istočnu su granicu označavale padine brda Zagros, sjevernu granicu Kurdsko gorje, a zapadnu Sirijska pustinja. U današnjem političkom smislu čitav središnji dio Asirije nalazi se unutar Iraka, dok se šira Asirija protezala u današnju južnu Tursku i istočnu Siriju.
Krajolik Asirije označen je visokim gorjima - Kurdskim gorjem i planinom Zagros, koje dostižu visinu od 3.600 m. Središnja je Asirija blago brežuljkasta, a zapadno od Tigrisa nalazi se polupustinjsko područje. Tigris je glavna rijeka s nekoliko pritoka, a sve su rijeke brze i nepogodne za plovidbu. Skele i čamci mogu se koristiti na Tigrisu tek južno nizvodno od Mosula.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/7, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/8, 2007.
Projekt Apollo bio je projekt Sjedinjenih Američkih Država koji su osmislili u njezinoj Nacionalnoj aeronautičkoj i svemirskoj agenciji koji je trebao omogućiti ljudima da slete na Mjesec te se sigurno vrate na Zemlju obavivši pri tome razne znanstvene zadatke. Bio je to program koji je uključivao velik broj misija bez posade sa probnim zadacima i 11 misija s ljudskom posadom sa konkretnim zadacima. Od tih 11 misija sa posadom dvije misije obavljale su zadatak zemaljskog orbitiranja, dvije su obavile zadatak lunarnog orbitiranja, jedna zadatak kretanja po Mjesecu, a šest misija imalo je zadaću slijetanja na Mjesec. Šest misija Apolla ostvarilo je cilj i osnovnu svrhu projekta. One su izvršile razne površinske eksperimente na mjesečevoj površini koji su uključivali mehaniku tla, seizmička ispitivanja, ispitivanja površinske temperature, magnetskog polja i solarnih vjetrova.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/8, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/9, 2007.
Košarka je sport u kojem dvije momčadi sastavljene od pet igrača pokušavaju ostvariti što više bodova (poena) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima. Kada se to dogodi govori se o košu.
Do bodova se dolazi ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod uvjetom da je lopta kroz obruč prošla odozgo. Momčad koja na kraju utakmice ostvari više bodova pobjednik je. Koš zabijen unutar luka vrijedi 2 boda, iza luka vrijedi 3 (trica), a slobodno bacanje vrijedi 1 bod. Loptom se upravlja njenim odbacivanjem od podloge (dribling) ili međusobnim dodavanjem između suigrača. Tjelesni kontakt koji ometa igrača u igri nije dozvoljen (prekršaj). Postoje strogo određena pravila i načini na koje se lopta smije voditi.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/9, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/10, 2007.
Henrik IV. (* 11. studenog 1050. vjerojatno u Goslaru; † 7. kolovoza 1106. u Lüttichu) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua. Njemački kralj od 1056.; njemačko-rimski car (1084. – 1105.). 31. prosinca 1105. njegov sin i nasljednik Henrik V. prisilio ga je da se odreče prijestolja. Henrik IV. bio je jedan od najkontroverznijih srednjovjekovnih careva. Vladao je skoro 50 godina, najdulje od svih srednjovjekovnih careva. Ovaj vladar podijelio je ne samo svoje suvremenike nego i kasnije generacije, osobito povjesničare. Njegov sukob s papom Grgurom VII. i odlazak u Canossu smatraju se vrhuncem borbe za investituru i među najpoznatijim su događajima europske srednjovjekovne povijesti.
Henrik IV. rodio se 11. studenoga 1050. u Goslaru (u današnjoj saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj) kao dugo željeni nasljednik prijestolja. Njegovi roditelji isprva su mu dali ime po njegovu djedu Konradu, ali su mu ime, vjerojatno pod utjecajem opata opatije Cluny Huga, ubrzo promijenili u Henrik.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/10, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/11, 2007.
Tunis (arapski: تونس, berberski: ), službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država. Brojni tragovi ljudske aktivnosti iz doba donjeg paleolitika svjedoče o pradavnim stanovnicima današnjeg Tunisa.
→ {{Izabrani članci/11, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/12, 2007.
Guns N' Roses američki je hard rock sastav koji je krajem 80-ih i početkom 90-ih godina svojom glazbom, koja je bila mješavina rocka, bluesa, punka, glam rocka i heavy metala, nekoliko uspješnih albuma, spektakularnim koncertima, kao i skandalima i tučnjavama, osvojio svjetsku popularnost. Danas je Axl Rose jedini preostali član izvornih Gunsa. Guns N' Roses su u Kaliforniji u lipnju 1985. godine osnovali pjevač William Axl Rose, gitaristi Tracii Guns i Izzy Stradlin, basist Ole Beich (kojega je zamijenio Duff McKagan) i bubnjar Rob Gardner. Ime benda nastalo je spajanjem dvaju sastava iz kojih su originalni članovi došli: Hollywood Rose i L.A. Guns. Priča počinje početkom '80-ih kada su školski kolege Axl Rose i Izzy Stradlin iz svoga rodnog grada Lafayettea (Indiana) doselili u velegrad Los Angeles.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/12, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/13, 2007.
Staroslavenski jezik prvi je književni slavenski jezik, kreiran na osnovi slavenskih govora iz okolice Soluna u 9. stoljeću. Stvorili su ga misionari, Sveti Ćiril i Metod, i iskoristili za prijevod Biblije i ostalih tekstova s grčkog te za neke vlastite radove.
Staroslavenska pisma bila su glagoljica i ćirilica. Prema mišljenju današnjih stručnjaka, glagoljica je starije pismo te ju je stvorio Konstantin Ćiril, a poslije je, prema Georgievu, nastala ćirilica zbog povijesnog procesa u kojem su sudjelovali mnogi, a sve je počelo od nesustavnog bilježenja slavenskih riječi grčkim i latinskim slovima (grčki alfabet i latinica).
Vrijednost Ćirila i Metoda bila je neprocjenjiva - Slaveni su dobili tri stvari - pismo, jezik i Riječ (Bibliju).
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/13, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/14, 2007.
Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru - u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz praslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.
Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/14, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/15, 2007.
Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijskog patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Ovaj članak obrađuje pojam pape kao poglavara Katoličke Crkve i Svete Stolice, subjekta crkvene jurisdikcije i poglavara suverene države Vatikana, najmanje države na svijetu.
Vrijeme koje papa provede na čelu Crkve naziva se pontifikatom, a njegovo prijestolje Apostolska Stolica (lat. Cathedra Petri). Od 1871. godine, papinska apostolska palača nalazi se na Trgu Sv. Petra uz Vatikansku bazilike, dok je papinska katedrala Bazilika Sv. Ivana Lateranskog.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/15, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/16, 2007.
Med je sladak gust sok što ga pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca. Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam.
Nektar koji pčele skupljaju iz cvijeća glavni je izvor ugljikohidrata koje pčele pretvaraju u lako probavljivi slador - glukozu i fruktozu, koji je glavni sastojak meda.
Zreli med ne sadrži više od 15% vode, a pčele ga u saću pokrivaju voštanim poklopcima i tako čuvaju od upijanja vlage i kvarenja. U medu se nalaze minerali, aminokiseline, visoko vrijedne organske kiseline kao što su mravlja, jabučna, limunska, octena, jantarna kiselina, pigmenti, razni derivati klorofila, vosak, inulin te elementi kompleksa vitamina B.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/16, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/17, 2007.
Tinamuovke su red i porodica iz razreda ptica koje se svrstavaju u grupu Paleognathae. Žive na području Južne- i Srednje Amerike. Uprkos tome što izgledom podsjećaju na kokoške, prema današnjim shvaćanjima se smatra da su im najbliži srodnici nojevke.
Izgled tinamuovki toliko podsjeća na divlje kokoške "Starog svijeta" da su ih Španjolci u početku zvali perdiz što znači jarebica. Tek kasnije je iz jednog od karipskih jezika izveden i prihvaćen u engleskom naziv "tinamuovke". Njihova sličnost s kokoškama bi mogla biti rezultat konvergentne evolucije.
Veličina tinamuovki je različita, ovisno o vrsti, i kreće se između 14 i 49 cm, a teške su od 43 gr do 1,8 kg. Građa tijela im je kompaktna s vitkim vratom, lagano izduženom glavom i kratkim, prema dolje savinutim kljunom. Neke vrste imaju "kukmicu" koju mogu uspraviti.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/17, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/18, 2007.
Zemljopis Hrvatske vrlo je raznovrstan s krajolikom koji se proteže od prostranih ravnica Panonske nizine preko uskog područja visokih Dinarida do impresivne obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu. Navedeni položaj pruža ugodne uvjete vlažne kontinentske klime u unutrašnjosti i sredozemne klime na primorskoj obali. Hrvatska se polovicom svoga teritorija nalazi u panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5.835 km sačinjavaju na moru 1185 otoka, otočića, hridi i grebena, a na kopnu brojne uvale, prevlake, zaljevi i dva poluotoka, Pelješac i Istra.
Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje, a posebice turizma. Gorska Hrvatska nema toliko razvijene mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali u zadnje se vrijeme ondje razvija zimski i seoski turizam. Najviša planina koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom jest Dinara s istoimenim najvišim vrhom od 1,831 m.
...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci
→ {{Izabrani članci/18, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/19, 2007.
→ {{Izabrani članci/19, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/20, 2007.
→ {{Izabrani članci/20, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/21, 2007.
→ {{Izabrani članci/21, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/22, 2007.
→ {{Izabrani članci/22, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/23, 2007.
→ {{Izabrani članci/23, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/24, 2007.
→ {{Izabrani članci/24, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/25, 2007.
→ {{Izabrani članci/25, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/26, 2007.
→ {{Izabrani članci/26, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/27, 2007.
→ {{Izabrani članci/27, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/28, 2007.
→ {{Izabrani članci/28, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/29, 2007.
→ {{Izabrani članci/29, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/30, 2007.
→ {{Izabrani članci/30, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/31, 2007.
→ {{Izabrani članci/31, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/32, 2007.
→ {{Izabrani članci/32, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/33, 2007.
→ {{Izabrani članci/33, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/34, 2007.
→ {{Izabrani članci/34, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/35, 2007.
→ {{Izabrani članci/35, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/36, 2007.
→ {{Izabrani članci/36, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/37, 2007.
→ {{Izabrani članci/37, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/38, 2007.
→ {{Izabrani članci/38, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/39, 2007.
→ {{Izabrani članci/39, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/40, 2007.
→ {{Izabrani članci/40, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/41, 2007.
→ {{Izabrani članci/41, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/42, 2007.
→ {{Izabrani članci/42, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/43, 2007.
→ {{Izabrani članci/43, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/44, 2007.
→ {{Izabrani članci/44, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/45, 2007.
→ {{Izabrani članci/45, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/46, 2007.
→ {{Izabrani članci/46, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/47, 2007.
→ {{Izabrani članci/47, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/48, 2007.
→ {{Izabrani članci/48, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/49, 2007.
→ {{Izabrani članci/49, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/50, 2007.
→ {{Izabrani članci/50, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/51, 2007.
→ {{Izabrani članci/51, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)
Izabrani članci/52, 2007.
→ {{Izabrani članci/52, 2007.}} (razgovor, osvježi, izmjene, uredi)