Staurolit
Izvor: Wikipedija
Staurolit | |
---|---|
![]() |
|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Grupa | nezosilikati |
Kemijska formula | (Fe2+,Mg,Zn)2Al9Si4O22(OH)2 |
Identifikacija | |
Boja | žuta, žutosmeđa do narančasta, u izbruscima žut |
Habitus | prodorni sraslaci - jedan prolazi kroz drugi i tvore križ; križ može biti kosokutan (kut između dva kristala u sraslacu je 60°) ili pravokutan (kut je 90°) |
Kristalni sustav i klasa | pseudorompski (monoklinska simetrija); 2/m |
Sraslaci | sraslaci po {231} (kut 60°) ili po {031} (pravokutni) |
Kalavost | jasna po {010} |
Lom | neravan do školjkast |
Tvrdoća | 7-7.5 |
Sjaj | staklast, mastan |
Indeks loma svjetlosti | |
Prozirnost | najčešće opáki |
Ogreb | bijeli |
Specifična gustoća | 3.7 |
Dolazi uz minerale | almandin, tinjci, kijanit i druge metamorfne minerale |
Ostalo | izrazit pleokroizam |
Staurolit je crvenkastosmeđi do crni mineral, većinom opáki (neproziran), koji pripada grupi nezosilikata s bijelim ogrebom. Kristalizira u monoklinskom kristalnom sustavu, ima tvrdoću 7-7.5 i relativno složenu kemijsku formulu: (Fe2+,Mg,Zn)2Al9Si4O22(OH)2. Željezo, magnezij i cink dolaze u promjenjivim udjelima. Posebnost staurolita je ta da se vrlo često pojavljuje u obliku sraslaca, u tipičnom obliku križa. Mikroskopski vidljivi kristali su prizmatičnog oblika. Često su veći od okolnih minerala u stijeni i tada ih nazivamo porfiroblastima.
Ime je dobio po grčkim riječima stauros, što znači "križ" i lithos, što znači kamen, što aludira na izgled njegovih sraslaca.
[uredi] Ležišta i nalazišta
Staurolit je produkt regionalnog metamorfizma glinenih sedimenata, srednjeg do visokog stupnja metamorfizma. Dolazi kao detritus. Pojavljuje se uz granat almandin, tinjce, kijanit te druge metamorfne minerale.
Ima ga u Francuskim Alpama, Makedoniji, Brazilu (Minas Gerais, Indiji, na Šri Lanki.
[uredi] Vanjske poveznice
- Webmineral ((en))
- Mindat ((en))
- Mineral galleries ((en))