Razgovor:Dan antifašističke borbe

Izvor: Wikipedija

[uredi] Dio o ustanku u Srbu

Taj dio mora ići u neku povijesnu opskurnu ladicu a ne na Wikipediju.

Zašto.

Jedan takav ustanak, s tragičnim posljedicama, dogodio se 27. srpnja 1941. godine u mjestu Srb. Tom je prigodom po okolnim selima pobijeno oko dvije tisuće Hrvata. S obzirom da je u ustanku sudjelovalo i nekoliko komunista, službena je jugoslavenska politika upravo taj dan naknadno proglasila početkom »antifašističkog ustanka« u Hrvatskoj.

Taj ustanak organizirali su četnici iz Srba.

Najviše što se može na Wikipediji po mom sudu napisati je: Dan antifašističke borbe do 1990. obilježavao se 27. srpnja. Bez napomene o pušci koja je ispalila navodni prvi metak i bez navođenja gdje se navodno ispalio taj prvi metak. Pogotovo što je očito zašto se to slavilo na taj dan - ponižavanje Hrvata - do granice preko koje se ne smije ići.

Za ovo imam potvrdu ljudi koji znaju što se dogodilo, prošli su i preživjeli Bleiburg i Križni put.

Goran 23:45, 7. veljača 2007. (CET)

Htio ne htio, u Hrvatskoj službeno ne postoje praznici. I to je jedini kriterij ovdje: službeno nazivlje.--Donatus 00:01, 15. veljača 2007. (CET)

[uredi] Praznik ili blagdan

Sasvim jasno praznik, jer samo u slučaju da se neki dan tiče vjere smatra se blagdanom. Goran 00:14, 13. veljača 2007. (CET)

Krivo! U Hrvatskoj postoji „Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj“ (N. N. 136/02. - pročišćeni tekst). U tom se zakonu ne spominju praznici, a blagdani su svi dani na koje se u Republici Hrvatskoj ne radi, te su među njima nabrojani:
1. siječnja  -  Nova godina
6. siječnja  -  Bogojavljenje ili Sveta tri kralja 
Uskrsni ponedjeljak
1.  svibnja  -  Praznik rada
Tijelovo
22. lipnja  -  Dan antifašističke borbe
25. lipnja  -  Dan državnosti
5.  kolovoza  -  Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza  -  Velika Gospa
8.  listopada  -  Dan neovisnosti
1.  studenoga  -  Svi sveti
25. i 26. prosinca  -  božićni blagdani
Vraćam stoga izraz „blagdan“.--Donatus 07:22, 13. veljača 2007. (CET)
Nek' ti bude "blagdan". Ali taj tvoj zakonski citat ne znači da bi bilo bolje da se za taj dan govori da je praznik - dok god povijest ne utvrdi je li partizanski pokret isključivo antifašistički ili baš i nije.
Goran 00:10, 14. veljača 2007. (CET)

Na Wikipediji se ne piše ono što bi bilo bolje, nego ono što je činjenično stanje stvari. Sad se taj dan zove „blagdan“, a praznici u Republici Hrvatskoj ne postoje.--Donatus 07:19, 14. veljača 2007. (CET)

Učenici će i dalje ići na praznike, ferije i sl. Zamisli nešto ne postoji ako nije u "zakonu". Takve stvari čovjek bi očekivao od nekog zagriženog jurata (studenta prava), a ne od svećenika.

Goran 21:07, 14. veljača 2007. (CET)