Klor

Izvor: Wikipedija

Kemija > Kemijski element > H - He - Li - Be - B - C - N - O - F - Ne - Na - Mg - Al - Si - P - S - Cl - Ar - K - Ca - Sc - Ti - V - Cr - Mn - Fe - Co - Ni - Cu - Zn - Ga - Ge - As - Se - Br - Kr - Rb - Sr - Y - Zr - Nb - Mo - Tc - Ru - Rh - Pd - Ag - Cd - In - Sn - Sb - Te - I - Xe - Cs - Ba - La - Ce - Pr - Nd - Pm - Sm - Eu - Gd - Tb - Dy - Ho - Er - Tm - Yb - Lu - Hf - Ta - W - Re - Os - Ir - Pt - Au - Hg - Tl - Pb - Bi - Po - At - Rn - Fr - Ra - Ac - Th - Pa - U - Np - Pu - Am - Cm - Bk - Cf - Es - Fm - Md - No - Lr - Rf - Db - Sg - Bh - Hs - Mt - Ds - Rg - Uub - Uut - Uuq - Uup - Uuh - Uus - Uuo
Osnovna svojstva
Ime elementa, simbol, atomski broj Klor, Cl, 17
Kemijska skupina nemetali
Grupa, perioda, Blok 17, 3, p
Gustoća, Tvrdoća 3.200 kg/m3, ?
Atomska svojstva
Atomska masa 35.453(2)
Elektronska konfiguracija [Ne] 3s2 3p5

Klor je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Cl, atomski (redni) broj mu je 17, a atomska masa mu iznosi 35.453(2).

Klor je dobio ime od Humphrya Davya, britanskog kemičara.

C.W. Scheele je 1774. prvi dobio klor (lar. chloros - žutozelen) reakcijom klorovodične kiseline i manganovog(IV)oksida. 1870. Humphry Davy dokazao je njegovu elementarnu prirodu i dao mu naziv klor.


Sadržaj

[uredi] Svojstva

Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgC12), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%,a u zemljinoj kori oko 0,013%.

Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl * MgCl2 * 6H2O)

Klor je plin zelenkasto žute boje, gustoće 2,5 puta veće od zraka. Ima oštar, bockajući miris i vrlo je otrovan. Pri vrlo niskim koncentracijama i pri kraćem djelovanju samo nadražuje sluznicu dišnih organa, a ako je volumni udio u zraku samo 0,1%, već nekoliko udisaja može biti smrtonosno.

[uredi] Dobivanje klora

Laboratorijski se obično dobiva reakcijom klorovodične kiseline s oksidacijskim sredstvima čiji je redukcijski elektrodni potencijal pozitivniji od klora,kao što su npr. kalijev permanganat (KMnO4) i manganov(IV)oksid (MnO2).

Reakcijom kalijevog permanganata i koncentrirane klorovodične kiseline razvija se klor:

2KMno4 + 16HCl(konc.) --> 5Cl2 + 2MnCl2 + 2KCl + 8 H2O

Klor reagira izravno s mnogim nemetalima i metalima, kao s bakrom i fosforom.

Nastajanje hipokloraste kiseline (HClO):

Cl2 + H20 <--> HCl + HClo

Nastala hipoklorasta kiselina slaba je i nestabilna pa se razlaže uz otpuštanje atomskog ili nascentnog kisika.

HClO --> HCl + O

Klorna voda je otopina koja nije kemijski reagirala i ostaje otopljena u vodi. Klor iz klorne vode je pozitivnijeg redukcijskog potencijala od elementarnog joda i broma, zbog čega istiskuje brom i jod iz otopina njihovih soli.

[uredi] Klorovodik i klorovodična kiselina

Klorovodik (HCl) je bezbojni otrovni plin,oštrog mirisa,dimi se u dodiru s vlažnim zrakom jer reagira s vodom,pa nastaju kapljice klorovodične kiseline.

U industriji klorovodik se proizvodi spaljivanjem vodika u struji klora. Može doći do eksplozije zbog nastajanja klornog praskavca. Nastali klorovodik reagira s vodom,a toplina oslobođena reakcijom se odvodi.

HCl + H2O --> H3O+ + Cl-

Zbog navedene protolitičke reakcije,vodena otopina klorovodika reagira kiselo, i naziva se klorovodična kiselina,a u svakodnevno životu i solna kiselina jer se može dobiti iz kuhinjske soli.

Reakcijom natrijevog klorida i koncentrirane sumporne kiseline,razvija se klorovodik.

NaCl + H2So4 --> HCl + NaHSO4

Reakcijom klorovodika s vodom nastaje kiselina.

Klorovodična kiselina je jaka kiselina.U želučanom soku zdravog čovjeka maseni udio klorovodične kiseline je od 0.3 do 0,4 %. Ima važnu ulogu u razgradnji hrane.

Kloridi,soli klorovodične kiseline,nalaze se u svim stanicama organizma. Za razliku od elementarnog klora,kloridni ioni nisu otrovni za organizam. Unosimo ih u organizam uglavnom prehranom,uzimanjem kuhinjske soli.


[uredi] Uporaba klora

Zbog otrovnosti, klor se uvodi u natrijevu lužinu s kojom reagira. Tom reakcijom nastaju natrijev klorid i natrijev hipoklorit, pa se na taj način spriječava zagađivanje zraka.

Osim velike i raznovrsne primjene klora u kemijskoj industriji, klor se rabi i u svakodnevnom životu za dezinfekciju vode za piće i bazenske vode. Razlog baktericidnom djelovanju je u tome što se pri nastajanju klorne vode oslobađa nascentni kisik.

Osim za dezinfekciju, služi i za izbjeljivanje pamučnih, lanenih i drugih tkanina biljnog porijekla.

Klorovodična kiselina se primjenjuje u proizvodnji mnogih anorganskih i organskih spojeva, u metalurgiji, u industriji boja i tekstilnoj industriji, a u domaćinstvu služi kao otapalo za kamenac pod nazivom solna kiselina.