Novigrad (općina)

Izvor: Wikipedija

Novigrad
Županija Zadarska
Broj stanovnika (2001.) 2.368
Površina km 2
Naselja u sastavu općine Novigrad, Paljuv, Pridraga
Načelnik općine Joso Klapan
Poštanski broj 23312

Novigrad
Novigrad na karti Hrvatske


Novigrad je općina u Hrvatskoj. Koriste se još i nazivi Novigrad zadarski i Novigrad dalmatinski.

Novigrad
Novigrad
Novigrad
Novigrad
Novigrad
Novigrad

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Istoimeno mjesto Novigrad je slikoviti povijesni dalmatinski gradić smješten na južnoj obali Novigradskog mora u dugom strmom zaljevu 33 km sjeveroistočno od Zadra, izgrađen na ostacima tvrđave iz 13. stoljeća na vrhu strmog brijega iznad grada.

[uredi] Stanovništvo

Naselja općine prema broju stanovnika:

Novigrad: 542
Paljuv: 355
Pridraga: 1.471

Izvor: "Popis 2001., Državni zavod za statistiku RH"

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Naseljen je od brončanog doba, s gradinskim naseljem na mjestu današnje tvrđave, otkad ovaj kraj naseljavaju «Liburni». Utvrda i naselje nastavili su život i u rimsko doba, kao i nakon doseljenja Hrvata u današnju domovinu u 7. stoljeću, što dokazuju razno ostaci, posebno crkve i dijelovi crkvenog namještaja i drugo.

Obnovljena crkva Sv. Kate
Obnovljena crkva Sv. Kate
Planita
Planita
  • 1220. godine: obnovljena rimska utvrda i nazvana «CASTRUM NOVUM» (Novigrad).
  • 1282 godine: ličko - krbavski velikaš Juraj Gusić (Kurjaković) podigao tvrđavu kako bi zaštitio svoje posjede oko Novigrada.
  • 1386. godine: u tvrđavi zatočena hrvatsko-ugarska kraljica Marija i njena majka Elizabeta, žena Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]] i kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića (po legendi je kraljica Elizabeta u zatočeništvu izvezla kraljevski plašt – «Planitu», koja se čuva u župnoj crkvi Sv. Marije u Novigradu).
  • 1387. godine: kraljica Elizabeta umorena ili je umrla prirodnom smrću.
  • 1387. godine: (od siječnja do travnja) tvrđava su s morske strane opsjeli Mlečani, a s kopna Ivan Krčki i Budislav Krbavski. U tvrđavi je hrvatski ban Ivan Paližna držao zatočenu kraljicu Mariju, zaručnicu Žigmunda Luksemburškog.
  • 1387. godine: kraljica Marija oslobođena iz zatočenistva.
  • 1526. godine: Novigrad (kastel s podgrađem) imao je 1054 stanovnika.
  • 1551. godine: u Novigradu napisan Novigradski zbornik starohrvatskog običajnog prava. Novigradski zbornik počinje riječima: "Na slavu božju 1551. na 12. veljače u Novigradu. Ovdje dolje napisat ćemo običaje, koji su bili na tlu Hrvatske između Knina i Nina, kojih su se običaja držali naši djedovi i pradjedovi i mi poslije njih.
  • 1571. godine: brojna turska vojska i topništvo Ferhat Sandžaka od Bosne opsjedala je Novigrad, ali su izdržljivi i hrabri branitelji, među kojima se istaknuo kapetan Luka Halaburić, očuvali tvrđavu i prisilili Turke na uzmak.
  • 1633. godine: Mletački dužd Francesco Erizzo svojom dukalom udovoljio je zahtjevima Novigrađana: da ih se oslobodi od plačanja državnog poreza tzv. desetine, jer nisu mogli obrađivati svoje polje zbog blizine turske granice, da im se popravi župna crkva koja je bila u trošnom stanju, te da im odobri jednog kirurga. Desetina je tada iznosila 200 dukata godišnje, za popravak crkve odobren je iznos od 50 dukata, a za uzdržavanje kirurga određen je iznos plaće jednog vojnika u tvrđavi.
  • 1647. godine: Mlečani pod zapovjedništvom generalnog providura Leonarda Foscola oslobodili Novigrad od Turaka.
  • 1662. godine: u boju s Turcima na Otresu (pokraj Bribirskih Mostina) poginuo don Vicko Vlatković, župnik Novigrada, te velik broj Novigrađana (imena su im nepoznata).
  • 1700. godine: obnovljena crkva sv. Kate, koja je bila srušena u ciparskom ratu 1571.
  • 1708. godine: restaurirana tvrđava - Fortica.
  • 1718. godine: temeljito obnovljena (pregrađena) stara župna crkva Porođenja BDM (Male Gospe).
  • 1744. godine: arhiđakon don Ivan Vlatković ispisao Statut lige kotara ninskoga "Za držati ga pri sebi i svojih poslidnjih u kući svojoj u Novome gradu".
  • 1745. godine: u Novigradu rođen Petar Ante Zorzi, kardinal svete Rimske crkve, nadbiskup i metropolit Udina u Italiji.
  • 1776. godine: u Novigradu potpisan sporazum izmedu Mlečana i austrijskih vlasti o uređenju pograničnih područja. S mletačke strane nazočio je generalni providur Dalmacije Gradenigo, a s austrijske pukovnik Aspremont. Sporazum je nazvan Novigradska konvencija prijateljstva.
  • 1777. godine: u Novigradu ratificirana Novigradska konvencija prijateljstva.
  • 1797. godine: austrijske trupe pod zapovjedništvom pukovnika Danesa zauzele Novigrad.
  • 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mirovnog suda (u vrijeme prve austrijske vladavine).
  • 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mistnog starješinstva, poput još 22 dalmatinska kotara.
  • 1800. godine: podignuta crkva sv. Nikole.
  • 1811. godine: dekretom generalnog guvernera Ilirskih pokrajina Bertranda u Ljubljani osnovana općina Novigrad, a s radom je počela 1.1.1812. U sastav općine, uz Novigrad, ušla su sela: Starigrad, Seline, Jasenice, Kruševo, Karin Gornji, Karin Donji, Popović, Biljane Gornje, Biljane Donje, Smilčić, Kašić, Islam Grčki, Islam Latinski, Paljuv, Podgradina, Posedarje (ušlo u sastav općine 1813.), Slivnica i Vinjerac.
  • 1878. godine: osnovano Prvo Ribarsko Društvo Novigradsko, prvo u Dalmaciji.
  • 1885. godine: prijestolonasljednik Rudolf Habsburški (sin cara Franje Josipa I.) posjetio Novigrad. Povodom njegova dolaska Općina Novigradska izdala pjesmu prigodnicu.
  • 1890. godine: Novigrad je imao 969 stanovnika.
  • 1907. godine: članovi Narodne (narodnjačke) stranke osnovali Gospodarsku blagajnu za štednju i zajmove.
  • 1921. godine: Novigrad je imao 1178 stanovnika.
  • 1924. godine: izbila tučnjava između pristalica HSS-a i žandara, osnovan nogometni klub Lav, koji je kasnije promijenio ime u NOŠK.
  • 1955. godine: podignuta Tvornica ribljeg brašna.
  • 1960. godine: započela s radom Dječja konfekcija (Kondal Novigrad).
  • 1962. godine: ukinuta Općina Novigrad.
  • 1971. godine: Novigrad je imao 837 stanovnika.
  • 1974. godine: otvorena nova zgrada Osnovne škole.
  • 1991. godine: Novigrad je imao 612 stanovnika.
  • 1993. godine: u Domovinskom ratu poginule 4 osobe.

[uredi] Novigradsko more

Novigradsko more
Novigradsko more
Novigradsko ždrilo
Novigradsko ždrilo
Ribari
Ribari

Prirodno-zemljopisno, ovaj kraj u sklopu duboko uvučenog Velebitskog kanala čini vrlo složen, posebit, privlačan i izuzetno osjetljiv prostor, specifičnih reljefnih, geoloških, hidroloških, klimatskih i bioloških obilježja.

Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev površine 28,65 km². Povezan je s Velebitskim (Podgorskim ili Planinskim) kanalom na sjeverozapadu Novskim (ili Masleničkim) ždrilom, a s Karinskim morem na JI Karinskim ždrilom. Dužina zaljeva u smjeru zapad-istok je 11,0 km, a najveća širina je 4,8 km. Dužina obala Novigradskog mora je 29,7 km. Najveća dubina od 38 m nalazi se neposredno pri ulazu u Novsko ždrilo, a dubine ispod 30 m zauzimaju samo mali dio ispred Novskog ždrila. Dubine ispod 20 m zauzimaju više od 50% površine zaljeva. Dno je uglavnom muljevito, uz obalu hridinasto. Pjesčanog dna ima na ušćima Zrmanje, Bašćice i Slapaće te kod Maslenice, a šljunčanog dijelom ispred Telice i u pojedinim uvalama. Od brojnih uvala i uvalica istaknutije su Novigradska draga (luka Novigrad), Gornja i Donja draga (Ivandići), plitke i zamočvarene uvalice zabokrek i luka na ušću Bašćice (Posedarje), u. Maslenica, u. Zališće,Volarica,Krilo,Podvrta (Jasenice), u. Prdelj, u. Dumićina, u. Pomišalj i u. Kozjak (Kruševo) te male uvalice Stambac,Lilo, Medvidak, Prljevica, Bilišina, Ladina, Banj,Juriša,Nazret,Škera (Novigrad).

U Novigradsko more ulijeva se Zrmanja, duga 69 km i porječjem od 554 km². U odnosu na ukupnu zapremninu Novigradskog mora (511,5 x 106 m³), Zrmanja donese godišnje u prosjeku 2,3 puta više vode (1167 x 106 m³) nego što iznosi njegova zapremnina. Naime, prosječni protok na usću je 37 m3/sec. Stoga je utjecaj Zrmanje izuzetno jak, presudan za fizička, kemijska, biološka i opća geografska svojstva Novigradskog mora. Osim Zrmanje značajne su još pritoke Bašćica, Draga, Slapaca i druge manje, a važne su i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela.

Bašćica je duga 19,5 km, a površina slivne zone je 69². Na njoj su i dva umjetna jezera (Vlacine i Grabovac) izgrađena za potrebe natapanja poljoprivrednih površina. Novigradska Draga dužine oko 11 km s Mošunjom (duga oko 10 km), ima slivnu zonu površine oko 58 km&sup2, ali su tokovi slabi i gube vodu u brojnim ponorima, tako da vode rijetko dopiru do mora u samom Novigradu.

Nekad, dok je na Zemlji vladalo ledeno doba (pleistocen), do prije 10.000 godina Zrmanja je u čvrstim karbonatnim stijenama usijecala kanjonsku dolinu, a tamo gdje su stijene u podlozi bile mekše stvorena su niska uravnjena polja.

Kada je na Zemlji zatoplilo, otopio se velik dio svjetskog leda, a morska razina se podigla za oko 100 m. Tada je morem preplavljen današnji sjeverni Jadran pa je i donji dio složene riječne doline Zrmanje potopljen morem koje se uvuklo duboko u njenu dolinu. Tako su nastali Velebitski kanal, Novigradsko i Karinsko more u prostranim riječnim proširenjima Zrmanje i Karišnice, a u dijelu sutjeske Novigradsko ždrilo.

Samo Novsko ždrilo vrlo je strmo usječeno u vapnence krškog poda pa se često naziva kanjonom, jer se radi o duboko usječenom klancu tj. sutjesci. Ovaj tjesnac nastao je dugotrajnom riječnom erozijom Zrmanje u doba nakon sto je, otprilike prije 40.000 godina ta rijeka skrenula svoj tok prema zapadu (prije je otjecala ka Krki) i kada je imala znatno veću snagu nego danas, a morska obala se nalazila znatno dalje od današnje. Izdizanjem morske razine zbog otapanja leda na polovima i visokim planinama nakon prestanka posljednjeg ledenog doba, potopljeno je ne samo ovo ždrilo nego i cio Velebitski kanal i Sjeverni Jadran.

Snijeg na Velebitu
Snijeg na Velebitu

Nagibi padina u ždrilu dostižu i 60°, a nisu rijetki pojedini gotovo potpuno okomiti odsjeci. Kolebanja temperatura mora u zaljevu su znatna zbog dotoka hladne vode zimi i jakog zagrijavanja ljeti, pa dosežu i do 22°C na oko 5 m dubine. Za jakih zimskih hladnoća površina mora zna i zalediti, pa i u cjelokupnoj površini.

Slanoća Novigradskog mora je manja nego otvorena Jadrana i povećava se s dubinom jer se zaslađena voda, specifično lakša, drži površinskog sloja. Salinitet na površini varira između 1,46‰ i 35,77‰, a u dubljim slojevima između 35‰ i 38‰. Zbog veće količine različitih mineralnih soli (silikati), prozirnost obično nije veća od 5 m.

Novigradsko more je i dragocjen izvor hrane. Postoje prirodni preduvjeti za rast pojedinih školjaka i zadržavanje ribe. Umjetan uzgoj dosad nije dao većih rezultata budući da očigledno nisu uzeti u obzir svi prirodni i društveni činitelji koji utječu na složenu životnu ravnotežu u ovom moru.

Negativni utjecaj nekadašnje tvornice glinice kod Obrovca, buka današnjih glisera i brodova, otpadne vode, prenaglašena izgradnja uz same obale itd., prijetnja su biološkoj ravnoteži u donjem toku Zrmanje i Novigradskom moru, pa se obnovi i očuvanju ovog bisera Jadrana mora posvetiti pojačana pažnja i briga kako ne bi došlo do promjena koje bi mogle bitno devastirati sam akvatorij, a time pogoršati i uvjete života ljudi na njegovim obalama.

[uredi] Obrazovanje

Vrt
Vrt

Pobjednik natječaja za najljepši vrt u primorskoj Hrvatskoj je OSNOVNA ŠKOLA NOVIGRAD DALMATINSKI (novčana nagrada od 10 000 kn) koja je 2004. godine zabljesnula ljepotom pravoga zelenog bisera Jadrana. Sve je počelo još u ratom razorenom Novigradu, kada su učitelji zajedno s djecom, da bi ublažili ratne posljedice počeli obnovu školskog okoliša i školskog vrta. Neposredno nakon povratka iz progonstva, podignuli su mali maslinik, travnjake za igru, cvjetne gredice, kamenjaru sa sukulentima, ljekovitim i aromatičnim biljem. Svi zajedno, djeca i odrasli, stvorili su novu skladnu cjelinu ljepote kamena i cvijeća. U taj prostor uklapa se ribarska barka ukrašena cvjetnim lončanicama. Novigrad Dalmatinski na Novigradskom moru zbog ljepote ove male škole, prava je cvjetna oaza zadarskoga zaleđa.

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Sakralni objekti

Paško zvono
Paško zvono
  • U tvrđavi se danas nalaze ostaci kapele Sv. Barbare.
  • Na ulazu u luku nalazi se crkvica sv. Nikole iz 1800. godine.
  • Unutar zidina 1500. g. sagrađena je na starijim temeljima crkva sv. Marije pretvorena u školu krajem 19. st., nakon sto je izvan zidina sagrađena nova župna crkva.
  • Crkva Sv. Martina u Pridragi. U župnoj crkvi čuva se "Paško zvono" koje su Pažani 1587. darovali Novigradu.
  • U istoj crkvi nalazi se zavjetni kip Gospe od sedam žalosti iz 16. st. koji se posebno štuje.

[uredi] Kultura

Novski litopis, dvobroj 3/4
Novski litopis, dvobroj 3/4

Matica hrvatska - Povjereništvo Novigrad izdaje Novski litopis.

  • 1999. godine je izašao prvi broj
  • Drugi broj 2000. godine
  • treći i četvrti broj su izašli kao dvobroj 2002. godine
  • Urednik: Jadran Anzulović.
  • Uredništvo: Tomislav Grbin (grafičko uređenje), Željko Karavida (fotografija), Ivana Vlatković (lektura
  • Naklada: 700 komada.
  • Tisak: Grafotehna, Zadar.
  • Broj pod kojim se časopis vodi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici: ISSN 1333-5383

[uredi] Sport

  • NK NOŠK (najstariji i najpoznatiji)
  • košarkaški klub "NOVIGRAD"
  • boćarski klub
  • strjeličarsko društvo
  • šahovski klub.
  • kartaški klub NOŠK

[uredi] Vanjske poveznice


Nedovršeni članak o općini: Novigrad (općina) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi

Benkovac | Biograd na Moru | Nin | Obrovac | Pag | Zadar


Općine


Bibinje | Galovac | Gračac | Jasenice | Kali | Kolan | Kukljica | Lišane Ostrovičke | Novigrad | Pakoštane | Pašman | Polača | Poličnik | Posedarje | Povljana | Preko | Privlaka | Ražanac | Sali | Stankovci | Starigrad | Sukošan | Sveti Filip i Jakov | Škabrnja | Tkon | Vir | Vrsi | Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

Drugi jezici