Romaniske rěče
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Romanske rěče su řeče, kotrež su so wuwili z łaćonšćiny. Runje tak kaž łaćonšćina přisłušeja skupinje indoeuropejskich rěčow. Tute rěče su so wuwili předewšěm tam, hdźež je so něhdy wupřestrěwał (zapado) Romski imperij, w kotrymž so łaćonšćina wužiwaše jako zarjadniska řěč.
[wobdźěłać] Dźělenje
- zapadoromaniske rěče
- ibersko-romaniske rěče
- galicijsko-portugalske rěče
- galicijšćina - 3 mil. ludźi w Galiciji
- falšćina - 10 tys. ludźi we Španělskej
- portugalšćina - 230 mil. ludźi v Portugalskej a Brazílii, někotre tysac w Asii, 26 mil. w Afrike
- judeo-portugalšćina - mortwa rěč
- aragonšćina - 10 tys. w Aragonu
- asturšćina (mirandšćina, leónšćina)
- španišćina - 360 mil. ludźi we Španiskej a Amerike
- portuñolšćina - wokoło 100 tys. ludźi w Uruguay a južnej Brazilii
- galicijsko-portugalske rěče
- gallo-romanské rěče
- okcitansko-katalanske rěče
- katalanšćina - 6,5 mil. ludźi we Španiskej, Andorrje, Francoskej a Italskej
- okcitanšćina - 2 mil. ludźi we Francoskej
- franko-provensalšćina - předevšěm we městě Lyon a wokolinje
- retoromanske rěče
- furlanšćina - Furlansko-Julske Benatsko, Argentina, Kanada, Australska atd.
- ladynšćina - Dolomity
- retoromanšćina - 66 tis. ludźi ve Šwicarskej
- oïlské rěče
- poitevin-saintongeaišćina
- burgundšćina
- champenoišćina
- franko-komtoišćina
- lotrinšćina
- francošćina - 70 mil. w Europje a 12 mil. w Amerike
- galšćina
- normanšćina
- picardšćina
- valonšćina
- gallo-italske rěče
- liguršćina
- monégasqšćina
- piemontšćina
- lombardšćina
- emilijšćina
- venetšćina
- okcitansko-katalanske rěče
- ibersko-romaniske rěče
- dalmatšćina - mortwa rěč v Chorwatskej
- wuchodoromaniské rěče
- italske rěče
- rumunšćina
- južnoromaniské rěče
- africka romanšćina - mortwa rěč w Marokskej a Alžirskej
- mozarabšćina - mortwa rěč w južnej Španělskej a Portugalskej
- sardšćina - 300 tys. w Sardinskej