Armenšćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije

Armenšćina je indoeuropska rěč,kotrež so rěči w Armenskej Armensce rěči 6,724 mil. ludźi. Armenšćina so wužiwa nimo Armenskej tež w Azerbajdźanje,na Cypernje ,w Iranje, Iraku, Israeli, Jordaniskej, Libanonje, Turkowskej a Syriskej. Armenšćina je rěč armenskeho naroda. Rěči so z njej tež wjele w diasporje. Rěči so z njej znajmjeńša wot 6. lětstotka př. Kr., prěnje dokumenty v klasickej rěči (grabar) su ale hač z času po zawjedźenju armenskeho pisma na zachopjenku 5. lětstotka zasłužbu Mesropa Maštoce. Grabar, kotryž so dźensa wužiwa jako cyrkwinska a liturgiska rěč armenskych křesćanow,je so w wotběhu lětstotkow wuwiwal hač je nastala tzv. „laicka“ rěč (ašxarhabar).

[wobdźěłać] Dźensniše dialekty

Moderna armenšćina ma dvěmaj zakładnaj wariantaj.

  • zapadna haluza, wužiwa so v diaspornych komunitach blískowuchodnu
  • wuchodna haluza, kotraž je oficialna rěč Armenskej republiky a rěči so z njej i v Iranje a v zemjach bywale SSSR.
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije