Honduras

From Wikipedia

Wiki
  Ovaj članak je u začetku.
Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!
Republika Honduras
República de Honduras
Zastava Hondurasa Image:Honduras COA.gif
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Tu bandera es un lampo de cielo
Položaj Hondurasa
Službeni jezik: španjolski
Glavni grad: Tegucigalpa
Predsjednik: Ricardo Maduro
Predsjednik Vlade: Vicente Williams
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
101. po veličini
112.090 km²
(zanemarivo)%
Stanovništvo:
 - ukupno (2002.):
 - Gustoća:
96. po veličini
6.560.608
59/km²
Neovisnost: Od Španjolske
15. rujna 1821.
Valuta: honduraška lempira
(100 centava)
Vremenska zona: UTC -6
Internetski nastavak: .hn
Pozivni broj: 504

Honduras je država u Srednjoj Americi, graniči s Gvatemalom i Salvadorom na zapadu i s Nikaragvom na jugu. Izlazi na Tihi ocean na jugu i na Karipsko more na sjeveru (Honduraški zaljev).

[uredi - уреди] Povijest

Prije dolaska bijelaca područje Hondurasa je dio područja srednjoameričkih indijanskih kultura. U njegovom zapadnom dijelu razvijala se kultura Maja. Kristofor Kolumbo se iskrcao na njegovu obalu 1502. i dao mu ime honduras (španj. dubine), prema dubokoj vodi uz obalu. Španjolski osvajači pod vodstvom Cortesa dolaze 1524. Od tada do 1821. Honduras pripada Španjolskoj. Kratko vrijeme je u sastavu Ujedinjenih država Srednje Amerike. Raspadom Unije 1840. postaje samostalan.

Tijekom druge polovice 20. stoljeća često je bio pod militarističkom vlašću, sve do slobodnih izbora 1982.


[uredi - уреди] Ekonomija

Honduras spada u najsiromašnije i najmanje razvijene države Latinske Amerike. Ekonomiju uglavnom čini poljoprivreda, a najveću izvoznu vrijednost ima proizvodnja kave. Nekadašnja druga po veličini izvozna grana, izvoz banana, uništena je 1998. u uraganu. Do 2000. je proizvodnja obnovljena na 57% prijašnje vrijednosti. Od ostalih proizvodnih djelatnosti važan je uzgoj škampa. Honduras posjeduje šumska i mineralna bogatstva, ali širtenje poljoprivrednih površina spaljivanjem nastavlja ugrožavati šume.


[uredi - уреди] Stanovništvo

Stanovništvo uglavnom čine potomci mješanaca indijanskog stanovništva i europskih doseljenika (mestici) kojih ima 80%. Indijanaca ima 7%, crnaca i mulata 2%, te bijelaca 1%. Prema vjeroispovijesti prevladavaju katolici (87%) i protestanti (10%).