22.3.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 22. mart - 22. ožujka

Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina
Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina

22. ožujka (22.3.) je 81. dan godine po gregorijanskom kalendaru (82. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 284 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 238. - Gordijan I i njegov sin Gordijan II proglašeni u Kartagini za careve protiv legitimnog cara Maksimina I Tračanina.
  • 1312. - Papa Klement V ukinuo francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.
  • 1622. - Indijanci ubili oko 350 belih naseljenika u Virdžiniji. To se smatra prvim indijanskim masakrom nad evropskim kolonistima u Severnoj Americi.
  • 1794. - Kongres SAD usvojio zakon kojim se američkim brodovima zabranjuje prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.
  • 1848. - Pobunjena Venecija proglasila nezavisnost od Austrije.
  • 1888. - William McGregor, direktor Aston Ville F.C. u Birminghamu, Engleska, utemeljio The Football League.
  • 1895. - Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer demonstrirali su u Parizu prvi put pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.
  • 1904. - U londonskom listu "Dejli ilustrejtid Miror" objavljena, na naslovnoj stranici, prva novinska fotografija u boji.
  • 1917. - SAD prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog, uspostavljenu nakon Februarske revolucije kojom je svrgnuta monarhija u Rusiji.
  • 1919. - Letom između Pariza i Brisela jednom u sedmici, uspostavljena je prva avionska međunarodna linija u svetu.
  • 1945. - Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija osnovali su u Kairu Arapsku ligu.
  • 1979. - Irski teroristi ubili su u Hagu britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa.
  • 1980. - Najviša indijska nagrada "Dragulj Indije", uručena je misionarki Majci Terezi.
  • 1983. - Kandidat Laburističke partije Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.
  • 1991. - Irak je oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio da se ubrza puštanje na slobodu 60.000 zarobljenih Iračana.
  • 1992. - Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji ubedljivo je pobedila Demokratska partija, čime je okončana vladavina komunista i njihovih naslednika.
  • 1995 - Ruski astronaut Valerij Poljakov vratio se sa svemirske stanice Mir nakon 437 dana provedenih u svemiru, postavivši rekord za najduži svemirski let
  • 1996. - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio trojicu bosanskih Muslimana i jednog bosanskog Hrvata za ubistva, torture i zlostavljanje Srba 1992. u logoru Čelebići kod Konjica. To su bile prve optužnice za zločine nad Srbima počinjene tokom Bosanskog rata.
  • 2001. - SAD su donele odluku o proterivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili špijunažom. Rusija uzvratila proterivanjem četvorice američkih diplomata.
  • [ [2002]]. - Vrhovni sud Velike Britanije uvažio je molbu žene, kvadraplegičara i dozvolio da se aparati koji je održavaju u životu isključe, čime je po prvi put u Engleskoj neka osoba dobila pravo da umre.
  • 2004. - U raketnom napadu izraelske vojske ubijen je duhovni vođa i osnivač radikalnog palestinskog pokreta Hamas Šeik Ahmed Jasin, nakon što je izašao iz džamije u Gazi. U tom napadu poginulo je još sedam osoba.
  • 2006. -
    • Jugozapadnu Srbiju pogodio zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihterove skale. opširnije
    • Poplave, klizišta i odroni ugrožavaju brojna naselja i puteve u Srbiji. Najteža je situacija na području Bogdanja. Na teritoriji opštine Trstenik proglašeno je stanje elementarne nepogode.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1599. - Anthonis van Dyck, flamanski slikar († 1641.)
  • 1797. - Wilhelm I, njemački car
  • 1817. - Braxton Bragg, američki vojskovođa i general
  • 1959. - Josip Vancaš, bosanskohercegovački arhitekt
  • 1868. - Robert Andrews Millikan, američki fizičar († 1953.)
  • 1876. - Borisav Stanković, srpski pisac († 1927.)
  • 1885. - Josip Račić, hrvatski slikar († 1908.)
  • 1920. - Josip Manolić, hrvatski političar
  • 1923. - Marcel Marceau, francuski pantomimičar
  • 1930. - Stephen Sondheim, američki tekstopisac
  • 1937. - Angelo Badalamenti, talijanski kompozitor muzike za TV
  • 1941. - Bruno Ganz, švicarski glumac
  • 1943. - George Benson, američki pjevač i jazz-gitarist
  • 1948. - Andrew Lloyd Webber, britanski kompozitor musicala
  • 1949. - Fanny Ardant, francuska glumica
  • 1950. - Goran Bregović, bosanski kompozitor rock i etno-pop muzike
  • 1964. - Mats Wilander, švedski tenisač
  • 1970. - Mariah Carey, američka pjevačica
  • 1976. - Reese Witherspoon, američka glumica
  • 1985. - Keira Knightley, britanska glumica
  • 1985. - Muhamed Al Anbar, fudbaler Saudijske Arabije.

[uredi - уреди] Smrti

  • 1832. - Johann Wolfgang von Goethe, njemački književnik i mislilac
  • 2001. - Vilijam Hana, američki crtač crtanih filmova.
  • 2004. - Slobodan "Boda" Kovačević, bosanskohercegovački gitarista
  • 2005. - Kenzo Tange, japanski arhitekta, dobitnik Prickerove nagrade 1987. godine.


[uredi - уреди] Blagdani/Praznici