Rovinj

From Wikipedia

Rovinj
Županija Istarska
Broj stanovnika (2001.) 14.234
Poštanski broj {{{poštanski broj}}}
Gradonačelnik/ca Giovanni Sponza

Rovinj
Rovinj na karti Hrvatske
Rovinj
Rovinj

Rovinj (tal. Rovigno) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi na obali Istre i administrativno pripada Istarskoj županiji.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Zemljopis

[uredi - уреди] Stanovništvo

[uredi - уреди] Uprava

[uredi - уреди] Povijest

Prvo pominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII. st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V. st. iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V. st. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.

Nakon mirne vladavine Rimskog carstva, a pred navalama Visigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem, a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.

Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretljana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).

Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Longobarda, a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804. g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

[uredi - уреди] Slavni ljudi

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Otkako je u ranu zoru 13. srpnja 800. godine do rovinjske obale čudesno doplovio mramorni sarkofag s tijelom svete Eufemije, Rovinj je postao nerazdjeljivo povezan s ovom mučenicom. I kao što je panorama Rovinja nezamisliva bez visokog vitkog zvonika njezine crkve, sa svetičinim kipom na vrhu koji kao da stražari visoko iznad gradskih krovova, uspona, stuba, borova i galebova, družeći se tek s oblacima i zvijezdama - tako je i njegova duga povijest i nezamisliva bez kulta svete Eufemije. Nebrojeno mnoštvo ljudi, upravo rijeke hodočasnika stoljećima su se iz cijele Istre slijevale osobito na svetičin blagdan (16. rujna) u njezinu crkvu, pred sarkofag u kojem se čuva tijelo svete djevice.

Pred tim se sarkofagom zavjetovalo i izvršavalo zavjete, molilo i zahvaljivalo, kajalo i palilo svijeće, u zanosu iskrene pučke vjere koja je u najvećoj mjeri i sačuvala ovaj narod na njegovim križnim putovima, škrtoj crvenici i povijesnim vjetrometinama.

[uredi - уреди] Obrazovanje

[uredi - уреди] Kultura

[uredi - уреди] Sport

[uredi - уреди] Vanjske poveznice

Wikimedia Commons logo
Wikimedija Ostava Još multimedijalnih fajlova dobićete ako pratite link Rovinj


Nedovršeni članak o gradu u Hrvatskoj: Rovinj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.