14.4.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 14. april - 14. travnja

Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina


14. travnja (14.4.) je 104. dan godine po gregorijanskom kalendaru (105. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 261 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1849. - Na inicijativu revolucionarnog lidera Lajoša Košuta Mađarska proglasila nezavisnost od Austrije.
  • 1865. - Predsednik SAD Abraham Linkoln smrtno ranjen u atentatu nekoliko dana po završetku građanskog rata. Na njega u loži vašingtonskog pozorišta pucao Džon But. Linkoln preminuo sledećeg dana, a novi predsednik postao Endru Džonson.
  • 1912. - Na svome prvom putovanju, britanski prekooceanski putnički brod "Titanic" udario je u ledenu santu usred noći u hladnim vodama sjevernog Atlantika. Potonuo je rano ujutro sljedećeg dana, odnijevši sa sobom više od 1,500 života.
  • 1900. - Predsednik Francuske Emil Lube u Parizu otvorio Međunarodnu izložbu, najveću te vrste u istoriji Evrope.
  • 1931. - U Španiji proglašena republika posle abdikacije i bekstva iz zemlje kralja Alfonsa III.
  • 1945. - Drugi svetski rat: Savezničke trupe uhapsile nemačkog diplomatu i političara Franca fon Papena i izručile ga sudu za ratne zločine u Nirnbergu. Oslobođen krivice, kasnije u Nemačkoj osuđen na osam godina zatvora, pušten 1949.
  • 1945. - U Splitu formirana Prva Narodna vlada Hrvatske na čelu sa Vladimirom Nazorom.
  • 1956. - tvrtka Ampex Corporation prvi put predstavila praktični videorekorder
  • 1975. - U Sikimu, u severoistočnoj Indiji, ukinuta monarhija i proglašena republika. Sikim postao 22. država Indijske Unije.
  • 1988. - Sovjetsko-afganistanski rat: U Ženevi, Avganistan i Pakistan potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD dali izjave o nemešanju i neintervenciji. Sporazumom predviđen povratak avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana.
  • 1994. - Dva američka borbena aviona F15 greškom iznad severnog Iraka oborila dva američka helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.
  • 1995. - Svetska zdravstvena organizacija saopštila da na prostoru SFRJ ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.
  • 1999. -
    • Najmanje 75 ljudi poginulo, a 25 teško ranjeno u Metohiji u dve izbegličke kolone koje su raketirali avioni NATO.
    • Pakistan izvršio probu balističke rakete dometa 2.000 kilometara, sposobnu da nosi nuklearne projektile.
  • 2000. - Mitingom u centru Beograda, "Stop teroru, za demokratske izbore", srpska opozicija počela koordiniranu akciju za demokratske promene u zemlji.
  • 2003. -
    • Na zasedanju u Luksemburgu šefovi diplomatija Evropske unije odlučili da zabrane ulazak na teritoriju EU svim osobama na Balkanu koje pomažu haškim optuzenicima na slobodi.
    • U blizini Bagdada američke specijalne snage uhapsile bivšeg lidera palestinskog gerilskog pokreta Abua Abasa, optuženog da je organizovao otmicu italijanskog putničkog broda "Akile Lauro" 1985. i ubistvo Amerikanca Leona Klinghofera, bačenog u Sredozemno more.


[uredi - уреди] Rođenja

  • 1629. - Christiaan Huygens, nizozemski astronom, matematičar i teorijski fizičar († 1695.)
  • 1681. - Georg Philipp Telemann, njemački skladatelj († 1767.)
  • 1862. - Vojislav Ilić, srpski pesnik († 1894.)
  • 1883. - Sima Pandurović, srpski pisac (†1960.)
  • 1889. - Augustin Čičić, hrvatski pjesnik i književni kritičar († 1955.)
  • 1904. - Džon Gilgud, engleski pozorišni i filmski glumac
  • 1907. - Fransoa Duvalije, haićanski predsednik
  • 1935. - Erich von Daeniken, švicarski književnik
  • 1941. - Julie Christie, američka glumica
  • 1950. - Peter Esterhazy, mađarski književnik
  • 1959. - Don Roos, američki scenarist i filmski režiser
  • 1970. - Faruk Šehić, bosanskohercegovački književnik
  • 1973. - Adrien Brody, američki glumac
  • 1982. - Fuad Backović Deen, bosanska pjevačka zvijezda


[uredi - уреди] Smrti

  • 1759. - George Friedrich Händel, njemački skladatelj (* 1685.)
  • 1807. - Jeremija Bendžamin Rihter, nemački hemičar (*1762.)
  • 1914. - Čarls Sanders Pirs, američki filozof i logičar (* 1839.)
  • 1917. - Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanta (* 1859.)
  • 1930. - Vladimir Vladimirovič Majakovski, ruski književnik (* 1893.)
  • 1969. - Petar Kolendić, srpski književni istoričar
  • 1986. - Simone de Beauvoir, francuska književnica (* 1908.)


[uredi - уреди] Blagdani/Praznici