Vidovdanski ustav

From Wikipedia

Vidovdanski ustav je naziv za ustav koga je 28.6. 1921. donijela Ustavotvorna skupština, odnosno Konstituanta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Ime je dobio po pravoslavnom prazniku Vidovdan koji je pao upravo na taj dan.

Vidovdanski ustav je predstavljao prvi ustav u historiji jugoslavenske države. Njime je ona definirana kao ustavna, parlamentarna i nasljedna monarhija. Ustavne odredbe su je također definirale kao unitarnu državu jednog naroda sastavljenog od tri plemena (Srbi, Hrvati i Slovenci), a kao službeni jezik uvele srpsko-hrvatsko-slovenački.

Ustav je također dao široke ovlasti kralju kao poglavaru države, koji je dijelio i zakonodavnu vlast s jednodomnom Narodnom skupštinom. Poslanike Narodne skupštine su, pak, mogli birati samo muškarci iznad određenog starosnog cenzusa.

Kraljevina SHS je ustavom bila podijeljena na 33 oblasti, a one dalje na okruge, srezove i opštine, koje su imale određenu lokalnu samoupravu.

Oko donošenja Ustava nije postojao konsenzus među stanovništvom, a ni vodećim političarima nove države. Ustavotvorna skupština ga je, dijelom i zbog toga, donijela tek običnom, a ne dvotrećinskom većinom, i to uglavnom na temelju etničkog preglasavanja. Za ustav je glasalo 223 poslanika Ustavotvorne skupštine (Narodna radikalna stranka, Demokratska stranka, Vošnjakovi zemljoradnici, Jugoslovenska muslimanska organizacija i Nacionalna turska stranka. Protiv je bilo 35 poslanika (socijalisti, republikanci i Srpska zemljoradnička stranka) a apstinirao je čak 161 poslanik - Hrvatska republikanska seljačka stranka (bojkotovala od početka rad skupštine), Komunistička partija Jugoslavije, Narodni klub i Jugoslovenski klub. Uz to, nije bilo predstavnika tzv. treće zone, koja je bila pod italijanskom okupacijom.

Vjeruje se da Ustav ne bi bio donešen da u posljednji trenutak vođa radikala Nikola Pašić nije postigao dogovor s vodećimm muslimanskim političarem Mehmedom Spahom oko toga da teritorija Bosne i Hercegovine ostane kompaktna, odnosno da njeni dotadašnji okruzi iz habsburškog doba budu jednostavno preimenovani u nove oblasti Kraljevine SHS, što nije bio slučaj s županijama u Hrvatskoj. Odredba kojom je to postignuto odnosno čl. 153 se kolokvijalno nazivao turskim paragrafom.

U ime kralja saglasnost je dao prestolonaslednik-regent Aleksandar, što ovaj ustav svrstava u kategoriju ustava-paktova.

Smatrajući da je ustav suprotan načelima Krfske deklaracije, veliki dio javnosti, pogotovo u Hrvatskoj, ga je smatrao neligitimnim. Tome je pridonijela široko rasprostranjena korupcija i političko nasilje, koje je ruglu izvrglo njegove demokratske odredbe.

Vidovdanski ustav je na snazi ostao do 6.1. 1929. kada je kralj Aleksandar izvršio državni udar i uveo neposrednu vlast poznatu pod nazivom Šestojanuarska diktatura.

Drugi jezici-Други језици