Padina

From Wikipedia

Slovačka evangelistička crkva
Slovačka evangelistička crkva

Padina je selo u opštini Kovačica, u Vojvodini, Srbija. Padina je jedno selo sa oko 7000 stanovnika koji su 99% slovačke nacionalnosti.Padina je osnovana 1806. godine a osnovali su je slovačke porodice iz centralne Slovačke.

Pre nego što su Slovaci Padinu u 1806. godini naselili,na ovom prostoru se nalazilo naselje sa istim imenom “Padina”.U ovom naselju su najpre živeli Rumuni a onda Srbi. I samo ime “Padina” je srpskog porekla.Ali život na ovom prostoru nije bio lak i zato su se stanovnici odselili.

U tom vremenu Vojvodina je pripadala Austrougarskoj i na tom prostoru se nalazila vojnička granica Osmanskog Turskog carstva.Padina je bila osnovana kao graničarsko naselje sa ciljem,da bi se ojačala vojnička granica. Situacija na ovom prostoru kroz prvi srpski ustanak protiv Otomanskog Turskog carstva se u 1804. godini destabilizovala.Vojne vlasti Habsburgske monarhije morali su brzo reagovati i odlučili su granicu ojačati.Da bi granicu mogli bolje kontrolisati odlučili su, da će Padinu naseliti sa slovačkim a Samoš sa srpskim stanovništvom.

Vojne vlasti izmerili su 83 zemljišta i sagradili su male kuće od blata,da bi se moglo novo stanovništvo naseliti. Sagradene su bile i opštinske zgrade od kvalitetnog materijala.Tek posle dve godine,Padina je mogla primiti novo stanovništvo,ali pod veoma teškim uslovima.Slovaci u Padinu dolaze u dve grupe.Prva grupa je došla kad je Padina bila osnovana u 1806. godini a druga u 1808. godini.Svaka grupa se sastajala od 80 porodica.To su bile porodice iz Novohradskej,Peštianskej i Gemerskej županije. Samo manji broj porodica došlo je iz Liptovskej i Nitranskej županije.

Za drugu grupu Slovaka odgovoran je bio Martin Hamaliar (prvi sveštenik). Martin Hamaliar je ovaj predlog dao Nadvojvodi Ludwigu, koji je bio upravnik vojničke granice. Količina stanovnika nije odgovarala veličini atara, zato je bilo potrebno naseliti još više stanovnika. Nadvojvoda Ludwig je obećao, da će iskopati i sagraditi nove bunare. Zbog toga Hamaliar je predložio, da selo dobije ime po Nadvojvodi Ludwigu “Ludwigsdorf” (Ludwigovo selo). Kasnije na mađarskom jeziku Lajošfalva. Ali stanovnici su selo ipak zvali Padina.

Život prvih slovačkih porodica nije bio nimalo lak. Borili su se protiv nedostatka vode i protiv peščanih vetrova. Na ovom prostoru se nalazila Deliblatska peščara i zbog toga je bilo mnogo peščanih vetrova. U prvim godinama od osnovanja, stanovnici Padine imali su stalno problema sa nedostatkom vode. Jedan bunar nije bio dovoljan za pijaću vodu,zato su morali stanovnici odlaziti u Kovačicu po vodu. Zbog toga Padinci su vodu cenili i štedeli. Kad u 1814. godini još uvek nisu sagradili nove bunare,stanovnici odlučuju napustiti Padinu. Vlasti vojničke granice to nisu dozvolili. Zahvaljujući molbi sveštenika Janu Stehlo, Padina je u 1817. godini dobila pet bunara.

[uredi - уреди] Demografija

Prema popisu iz 2002. godine Padina ima 5.760 stanovnika. Većinu čine Slovaci.

Kretanje broja stanovnika:

Image:Kovacica.png

[uredi - уреди] Weblinks


Nedovršeni članak o selu u Srbiji: Padina treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.Template:Opština Kovačica

Drugi jezici-Други језици