23.1.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 23. januar - 23. siječnja

Prosinac - Decembar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
kalendar za 2005 g.
cela godina
- Januar - Siječanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2005 g.
cela godina
Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina


[uredi - уреди] Događaji

  • 1719 - ujedinjenjem Vaduza i Šelenberga stvorena kneževina Lihtenštajn.
  • 1793 - Rusija i Pruska sporazumele se o drugoj podeli Poljske.
  • 1878 - tokom rusko-turskog rata Britanija, na zahtev sultana Abdul Hamida II, poslala svoju flotu u Konstatinopolj.
  • 1920 - Nizozemska odbila da saveznicima izruči bivšeg nemačkog cara Vilhelma II, koji je po abdikaciji u novembru 1918. emigrirao u Nizozemsku. Njegovo izručenje traženo zbog zločina u Prvom svetskom ratu.
  • 1943 - britanska Osma armija pod komandom feldmaršala Montgomerija zauzela, u Drugom svetskom ratu, Tripoli u Libiji.
  • 1945 - sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu, napredujući ka Berlinu, izbile na reku Odru u Poljskoj.
  • 1968 - mornarica Severne Koreje u teritorijalnim vodama zarobila američki špijunski brod „Pueblo“. Posada broda puštena na slobodu u decembru.
  • 1997 - beogradski studenti vatrometom, pištaljkama i trubama obeležili 100. sat neprekidnog stajanja pred policijskim kordonom u Kolarčevoj ulici, u centru Beograda. Policija 24. decembra počela da sprečava studentske i građanske antirežimske demonstracije koje su počele 20. novembra zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji.
  • 2000 - više od milion demonstranata prošlo kroz centar Madrida protestujući zbog eskalacije nasilja baskijske separatističke grupe ETA, u čijim je nasilničkim akcijama tokom 32 godine ubijeno oko 800 ljudi.
  • 2002 - u pakistanskom glavnom gradu Karačiju kidnapovan, a kasnije i ubijen, dopisnik američkog „Vol strit žurnala“ Daniel Perl, koji je istraživao islamske militantne grupe u toj zemlji.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1783 - Mari Anri Bejl(Stendhal), francuski pisac.
  • 1785 - Carl Adolf Agardh, švedski botaničar
  • 1799 - Alois Negrelli von Moldelbe, austrijski inžinjer i konstruktor Sueskog kanala
  • 1828 - Saigō Takamori, japanski samurai
  • 1832 - Eduar Mane, francuski slikar
  • 1840 - Ernst Abbe, njemački astronom, matematičar i fizičar
  • 1857 - Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar (u. 1936.)
  • 1872 - Jože Plečnik, slovenački arhitekta.
  • 1878 - Harry Steier, njemački tenor
  • 1892 - Erté, ruski ilustrator, scenograf i modni kreator
  • 1898 - Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, najznačajniji ruski filmski režiser i teoretičar.
  • 1899 - Humphrey Bogart, glumac (u 1957.)
  • 1910 - Jean Baptiste Reinhardt, belgijski jazz muzičar
  • 1903 - George Orwell, književnik (u 1950.)
  • 1928 - Žana Moro, francuska filmska glumica.
  • 1957 - Caroline od Hannovera, starija kćer kneza Rainiera III od Monaka i kneginje Gracije Patricije
  • 1964 - Bharrat Jagdeo, Guyanski predsjednik
  • 1967 - Naim Süleymanoglu, turski dizač tegova


[uredi - уреди] Smrti

  • 1516 - Fernando II, kralj Aragonije od 1479.
  • 1744 - Giambattista Vico, talijanski povjesničar i novinar (r. 1668.)
  • 1806 - Vilijam Pit Mlađi, engleski državnik.
  • 1931 - Ana Pavlovna Pavlova, ruska balerina.
  • 1941 - Franjo Hanaman, hrvatski izumitelj (r. 1878.)
  • 1944 - Eduard Munk, norveški slikar.
  • 1981 - Samuel Barber, američki skladatelj (r. 1910.)
  • 1989 - Salvador Dali, španski nadrealistički slikar.
  • 2002 - Pjer Burdije, francuski sociolog.
  • 2004 - Helmut Newton, fotograf


[uredi - уреди] Praznici i dani sećanja