Zrenjanin
From Wikipedia
Zrenjanin (mađarski: Nagybecskerek, njemački: Großbetschkerek, rumunjski: Becicherecul Mare ili Zrenianin, slovački: Zreňanin, rusinski: Зрењанин, je grad koji nalazi u Srbiji. Smješten je u autonomnoj provinciji Vojvodini na 45° 22' North, 20° 23' East.
Predstavlja administrativni centar Srednjobanatskog okruga kao i istoimene opštine. Godine 2002. grad je imao 79.545, dok je opština imala 131.509 stanovnika.
Zrenjanin je najveći grad u Banatu i treći najveći grad Vojvodine (iza Novog Sada i Subotice).
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Istorija
Zrenjanin se spominje 1326. godine kao selo podignuto na tri ostrva reke Begej. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a mesto su naselili Srbi, Nemci, Rumuni, Italijani, Francuzi, čak i Španci ("Nova Barselona"). Veliki Bečkerek, stari naziv mesta, postao je trgovište 1769. godine. Grad je 1807. doživeo katastrofalni požar. Od 1935. godine grad se naziva Petrovgrad, a od 1946. godine - Zrenjanin, po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu Uči. U drugom svetskom ratu s područja Zrenjanina je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 stanovnika bilo je u logorima i zatvorima, od čega je 2.500 streljano.
[uredi - уреди] Geografija
U opštini se nalaze naseljena mesta: Melenci, Taraš, Jankov Most, Elemir, Klek, Aradac, Banatski Despotovac, Knićanin, Lazarevo, Botoš, Lukićevo, Ečka, Lukino Selo, Mihajlovo, Tomaševac, Stajićevo, Orlovat, Čenta, Farkaždin, Perlez i Belo Blato.
[uredi - уреди] Gradska naselja
- Aradac
- Centar
- Gradnulica
- Gradnulica guvno
- Čontika
- Žitni trg
- Četvrti Jul
- Dolja
- Mala Amerika
- Duvanika
- Bagljaš
- Stari Bagljaš
- Mužlja
- Mužljanska kolonija
- Lesnina
- Ruža Šulman
- Berbersko
- Putnikovo
- Šećerana
- Zeleno Polje
- Šumica
[uredi - уреди] Kultura
U gradu i okolini ima dosta kulturno-istorijskih spomenika i poznatih institucija: Narodni muzej, Pozorište, Istorijski arhiv, Biblioteka, Likovna kolinija u Ečki s Galerijom i mnoge škole.
[uredi - уреди] Privreda
Zrenjanin je značajan industrijski centar Banata i Vojvodine. U Zrenjaninu su industrija tekstila, tepiha, nameštaja, duvana, građevinsko-industrijski kombinat, brodogradilište na Begeju, a najvići je poljoprivredno-prehrambeni kombinat. Na reci Begeju i Begejskom kanalu razvijen je ribolov. Poznata su i lovišta, a pored Melenaca je i banja Rusanda (osnovana 1859).
[uredi - уреди] Vanjski linkovi
- Izvor informacija o gradu
- Službena prezentacija grada i opštine (srpski i engleski)
- Privredni portal grada Zrenjanina
- Službena stranica rimokatoličke dijeceze Zrenjanin
- Stranica hotela "Vojvodina"
- Stranica lokalnog nedeljnika "Zrenjanin"
|
|||||
---|---|---|---|---|---|
Preko milion stanovnika: | Beograd | ||||
Preko 100,000 stanovnika: | Kragujevac | Niš | Novi Sad | Priština | Prizren | ||||
Preko 19,000 u centralnoj Srbiji: | Aranđelovac | Bor | Čačak | Ćuprija | Gornji Milanovac | Jagodina | Kraljevo | Kruševac | Leskovac | Loznica | Novi Pazar | Paraćin | Pirot | Požarevac | Priboj | Prokuplje | Smederevo | Smederevska Palanka | Šabac | Užice | Vranje | Zaječar | ||||
Preko 19,000 u Vojvodini : | Apatin | Bačka Palanka | Bečej |Inđija | Kikinda | Kula | Pančevo | Ruma | Senta | Sombor | Sremska Mitrovica | Subotica | Temerin | Vrbas | Vršac | Zrenjanin | ||||
Preko 19,000 na Kosovu i Metohiji : | Đakovica | Gnjilane | Kosovo Polje | Kosovska Mitrovica | Obilić | Orahovac | Peć | Podujevo | Uroševac | ||||
Vidi još : | spisak gradova i spisak naseljenih mesta |