1945
From Wikipedia
Godine: 1941 1942 1943 1944 - 1945 - 1946 1947 1948 1949 |
|
Desetljeća: 1910e 1920e 1930e - 1940e - 1950e 1960e 2030e |
|
Stoljeća: 19. stoljeće - 20. stoljeće - 21. stoljeće |
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj-Mart/Ožujak
- 16.1. pobedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija okončana nemačka ofanziva u Ardenima, u Belgiji. Ubijeno ili zarobljeno 220.000 nemačkih i 77.000 savezničkih vojnika.
- 17.1. sovjetske trupe su zauzele Varšavu, više od pet godina nakon pada glavnog grada Poljske u ruke nemačkih nacista.
- 19.1. sovjetska Crvena armija je u prodoru ka Berlinu u Drugom svetskom ratu zauzela poljski grad Krakov.
- 20.1. Franklin Delano Roosevelt četvrti put inaugurisan za predsednika SAD. Jedini predsednik u istoriji SAD koji je četiri puta biran na tu funkciju.
- 23.1. sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu, napredujući ka Berlinu, izbile na reku Odru u Poljskoj.
- 27.1. sovjetske jedinice oslobodile Aušvic, nacistički koncentracioni logor u Drugom svetskom ratu u kom je ubijeno milion i pol ljudi, među kojima više od milion Jevreja. Taj datum obeležava se u Evropi kao Dan holokausta.
[uredi - уреди] April/Travanj-Jun/Lipanj
- 8.5.- Drugi svetski rat je u Evropi završen predajom Nemačka
- 16.6. -- prva test eksplozija atomske bombe sa 6 kg plutonijuma izvedena u Alamagordo-u, New Mexico.
[uredi - уреди] Jul/Srpanj-Septembar/Rujan
- 17.7. u Potsdamu je počela konferencija o posleratnoj budućnosti Evrope. Na skupu koji je okončan 2. avgusta predstavnici zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu. SSSR-a, SAD i Velike Britanije, Staljin, Truman i Čerčil, kojeg je 28. jula zamenio novi šef britanske vlade Klement Atli, doneli su odluku o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i dogovorili su se o teritorijalnim promenama u istočnoj Evropi.
- 26.7. na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji pobedili laburisti i njihov lider Klement Atli na mestu premijera zamenio Vinstona Čerčila.
- 6.8.. - Američki bombarder B-29 izbacio je atomsku bombu nazvanu "Little Boy" (Mali dječak) na japanski grad Hirošimu. Na mjestu je poginulo 80,000 ljudi a još ih je 60,000 umrlo od posljedica zračenja do kraja godine. Pretpostavlja se da je bomba ukupno usmrtila 200,000 osoba.
- 23.8. privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet višak zemlje i poljoprivredne imovine zemljoposednicima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.
- 1.9. Skupština Srbije usvojila je Zakon o administrativnoj podeli Srbije, čime su uspostavljene autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovsko-metohijska oblast.
- 2.9. proglašena je Demokratska Republika Vijetnam sa predsednikom Ho Ši Minom.
- 2.9. - Kapitulacija Japana kojom je formalno završen drugi svjetski rat.
- 8.9. trupe SAD iskrcale se na kraju Drugog svetskog rata u Južnoj Koreji, sovjetske od Japana preuzele Severnu Koreju, a 38. paralela postala linija podele dve korejske države.
- 10.9. Vidkun Kvisling šef marionetske norveške vlade (1942-45) proglašen je krivim za izdaju i osuđen na smrt zbog saradnje sa nacističkom Nemačkom u Drugom svetskom ratu.
- 20.9 Sveindijski kongres i njegovi lideri Mahatma Gandi i Pandit Nehru odbacili britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad-Decembar/Prosinac
- 16.10. osnovana Organizacija Ujedinjenih Nacija za hranu i poljoprivredu sa osnovnim ciljem da podigne nivo ishrane i poboljšanja životnog standarda. 1979. taj datum ustanovljen kao Svetski dan hrane.
- 21.10. na izborima u Francuskoj prvi put su glasale žene.
- 24.10 Osnivanje Ujedinjenih Nacija
- 29.11 -- Na trećem zasjedanju AVNOJ-a u Beogradu službeno ime Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ) je promjenjeno u Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ).
- 20.12. - Karl Rener izabran za prvog predsednika austrijske Druge republike.
[uredi - уреди] Rođenja
- 29.1. - Tom Selleck, američki glumac
- 1.12 - Bette Midler, američka pjevačica i glumica
- 16.12. - Željko Bebek, bosanskohercegovački pjevač rok muzike
- 24.12. - Lemmy Kilmister, britanski muzičar, član Motorheada
- 24.12. - Nicholas Meyer, američki pisac, režiser i producent
[uredi - уреди] Smrti
- 12.4. - Američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt
- 28.4. - Italijanski fašistički vođa Benito Mussolini
- 30.4. Adolf Hitler
- 20.7. umro francuski pisac Pol Valeri, klasik simbolizma, koji se smatra najelitnijim predstavnikom francuskog duha u periodu između dva svetska rata. Bio član Francuske akademije i predsednik Instituta za intelektualnu kooperaciju pri Društvu naroda u Ženevi.
- 26.9 u Njujorku umro mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je delo otvorilo nove pravce razvoja madjarske muzike. U svetskim razmerama jedan od začetnika „nove muzike“ XX veka.
- 15.10. premijer Višijevske Francuske u Drugom svetskom ratu Pjer Laval pogubljen zbog predaje zemlje nacističkoj Nemačkoj.
- 4.12. umro američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava. Izradio prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom teorije nasleđa.
- 21.12. - George S. Patton, američki general