Hantijsko-Mansijski autonomni okrug

From Wikipedia

Hantijsko-Mansijski autonomni okrug
Ха́нты-Манси́йский автоно́мный о́круг — Югра́
Хăнты-Мансийской автономной округ — Югра
'    
Zastava Hantijsko-Mansijskog autonomnog okruga Grb Hantijsko-Mansijskog autonomnog okruga

Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Upravno središte Hanti-Mansijsk
Ханты-Мансийск
Površina

- ukupno
- % vode

9. po veličini

- 523.100 km²
- ...

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

36. po veličini

- 1.432.817 (2002.)
- 2,8/km²

Politički status Autonomni okrug
Federalni okrug Uralski
Privredna regija Zapadnonosibirska
Službeni jezici ruski, hantijski jezik, mansijski jezik
Gubernator
(Губернатор)
Aleksandr Vasiljevič Filipenko
(Александр Васильевич Филипенко)
... ...
Zakonodavno tijelo ...
... ...
Himna ...
Automobilska oznaka 86
Vremenska zona image:RTZ4.png
Ekaterinburško vrijeme
(UTC + 5/+6)

Hantijsko-Mansijski autonomni okrug je autonomni okrug u Rusiji. Nalazi se u Zapadnom Sibiru, odnosno u Zauralju. Sastavni je dijel Tjumenjske oblasti.

Domorodačko stanovništvo su ugro-finska plemene Hanti i Mansi, znani pod skupnim imenom Obski Ugri; jezici su im bliski srodnici mađarskog jezika.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Povijest

Okrug je uspostavljen 4. prosinca 1939. godine, kao Ostjačko-Vogulski autonomni okrug (ruski: Остя́ко-Вогу́льский автоно́мный о́круг). 1942. godine je preimenovan i odtad nosi današnje ime.

[uredi - уреди] Zemljopis

Glavne rijeke u ovom okrugu su Ob i njegova pritoka Irtiš.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Glavni izvor gospodarskih prihoda u ovoj jedinici jest nafta; najveći dijel nafte proizveden u Ruskoj Federaciji dolazi iz Hantijsko-Mansijskog autonomnog okruga, što daje ovom subjektu iznimnu gospodarsku važnost.


[uredi - уреди] Upravna podjela

Iako je glavni grad Hanti-Mansijsk, najveći gradovi u regiji su Surgut, Nižnjevartovsk i Neftejugansk.



Administrativne podjele Rusije Zastava Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigeja | Altajska | Baškirija | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Ingušetija | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Mari El | Mordovija | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski
Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Jaroslavljska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka
Federalni gradovi Moskva | Petrograd
Autonomne oblasti Židovska
Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj.

2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.

Ruski federalni okruzi
Centralni | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški