Hrvatska
From Wikipedia
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: Lijepa naša domovino | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | hrvatski | ||||
Glavni grad: | Zagreb | ||||
Predsjednik: | Stjepan Mesić | ||||
Predsjednik Vlade: | Ivo Sanader | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
123. po veličini 56.542 1) km² 0,2% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2003.): - Gustoća: |
117. po veličini 4.437.460 (2001.) 83/km² |
||||
Neovisnost: | 25. lipnja 1991. | ||||
Valuta: | kuna (100 lipa) | ||||
Vremenska zona: | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
Internetski nastavak: | .hr | ||||
Pozivni broj: | +385 | ||||
1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km² |
Hrvatska je europska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu, Sredozemlje i Balkan. Glavni grad Hrvatske je Zagreb.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Hrvatske
Hrvatska ima:
- jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
- pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
- kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nesto hladnijim zimama i toplijim ljetima).
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25C do 27C.
Površina mora: 33.200 km²
Površina zemlje i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije
Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km
Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)
Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Knin,Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Krk (najveći i najrazvijeniji otočni grad)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)
[uredi - уреди] Politika
Glavni članak: Politika Hrvatske
Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.
Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se na pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države predlaže predsjednika Vlade, kojeg imenuje Sabor.
Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: 15.1. - 15.7. i 15.9.-15.12.
Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje.
Hrvatska ima trojni sustav sudstva: vrhovni sud, županijske sudove i općinske sudove. Ustavni sud presuđuje u pitanjima koji se tiču ustava.
[uredi - уреди] Županije
Glavni članak: Hrvatske županije
Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad*:
- Zagrebačka
- Krapinsko-zagorska
- Sisačko-moslavačka
- Karlovačka
- Varaždinska
- Koprivničko-križevačka
- Bjelovarsko-bilogorska
- Primorsko-goranska
- Ličko-senjska
- Virovitičko-podravska
- Požeško-slavonska
- Brodsko-posavska
- Zadarska
- Osječko-baranjska
- Šibensko-kninska
- Vukovarsko-srijemska
- Splitsko-dalmatinska
- Istarska
- Dubrovačko-neretvanska
- Međimurska
- Grad Zagreb*
Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj
[uredi - уреди] Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske
Gospodarstvo se zasniva na lakoj industriji, kao i sektoru usluga. Turizam je značajan izvor prihoda.
Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Situaciju otežava loš sustav sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Hrvatske
Većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati. Glavne manjine su Srbi, Bošnjaci, Talijani, Mađari i drugi. Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek i pismenost su veliki.
Glavna vjera je katoličanstvo, a postoje i vjerske manjine.
Službeni jezik je hrvatski, koji spada u južnoslavenske jezike i koristi latinicu.
[uredi - уреди] Kultura
Glavni članak: Kultura Hrvatske
Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.
Hrvatska je dala mnoge umjetnike i znanstvenike svjetskog glasa kao što su kipar Ivan Meštrović, fizičar Ruđer Bošković, fizičar Nikola Tesla i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njezini brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju Eduard Slavoljub Penkala (nalivpero) i Faust Vrančić (padobran), tu su još književnici kao Miroslav Krleža, August Šenoa, Antun Branko Šimić, Silvije Strahimir Kranjčević, Antun Gustav Matoš, Slavko Kolar, Marin Držić, Marko Marulić, Ivan Gundulić, Vladimir Nazor, Tin Ujević te ostali pisci.
Datum | Ime | Napomene |
---|---|---|
1. siječnja | Nova godina | |
6. siječnja | Sveta tri kralja | |
dan nakon Uskrsa | Uskrsni ponedjeljak | klizni datum |
1. svibnja | Praznik rada | |
60 dana nakon Uskrsa | Tijelovo | klizni datum |
22. lipnja | Dan antifašističke borbe | |
25. lipnja | Dan državnosti | |
5. kolovoza | Dan pobjede i domovinske zahvalnosti | |
15. kolovoza | Velika Gospa | |
8. listopada | Dan neovisnosti | |
1. studenog | Svi sveti | |
25. prosinca | Božić | |
26. prosinca | Sveti Stjepan |
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
- www.IzHrvatske.com-Portal za iseljene Hrvate
- WWW.HR -Hrvatski Web katalog
- Hrvatska ukratko
- Auto karta, interaktivne karte gradova - CroMaps navigator
- Hrvatska.NET - Tražilica, novosti, zajednica...
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Farski otoci • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.