Kuvajt
From Wikipedia
Ovaj članak je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
|
|||||
Geslo: Za Kuvajt | |||||
Himna: Al-našid al-watani | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | arapski | ||||
Glavni grad: | Kuvajt | ||||
Emir: | Džabir al-Sabah | ||||
Predsjednik Vlade: | Sabah al-Sabah | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
152. po veličini 17.818 km² 0% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2001.): - Gustoća: |
141. po veličini 2.041.961 115/km² |
||||
Neovisnost: | Od Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961. | ||||
Valuta: | dinar (1000 filsa) | ||||
Vremenska zona: | UTC +3 | ||||
Internetski nastavak: | .kw | ||||
Pozivni broj: | +965 | ||||
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.
[uredi - уреди] Povijest i politika
Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u osamdesetima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Velika većina stanovništva su Arapi, ostatak čine doseljenici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina. Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70:30.
[uredi - уреди] Gospodarstvo
Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije.
Alžir • Bahrein • Džibuti • Egipat • Irak • Jemen • Jordan • Katar • Komori • Kuvajt • Libanon • Libija • Maroko • Mauritanija • Oman • Palestina • Saudijska Arabija • Somalija • Ujedinjeni Arapski Emirati • Sudan • Sirija • Tunis
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar