Gvajana

From Wikipedia

Kooperativna Republika Gvajana
Co-operative Republic of Guyana
Zastava Gvajane Grb Gvajane
(Zastava) (Grb)
Geslo: One People, One Nation, One Destiny
(engleski, "Jedan narod, jedna nacija, jedna sudbina")
Himna: Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains
Položaj Gvajane
Službeni jezik: engleski
Glavni grad: Georgetown
Predsednik: Bharrat Jagdeo
Predsjednik Vlade: {{{predsjednik_vlade_osoba}}}
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
81. po veličini
214.970 km²
8,4%
Stanovništvo:
 - ukupno (2002.):
 - Gustoća:
156. po veličini
697.181
{{{gustoća_stanovništva}}}/km²
Neovisnost: {{{neovisnost}}}
Valuta: gvajanski dolar (100 centa1)
Vremenska zona: UTC -4
Internetski nastavak: .gy
Pozivni broj: 592
1 izvan upotrebe

Gvajana je država u Južnoj Americi, smeštena na severu kontinenta na obali Atlantskog okeana. Na zapadu graniči s Venezuelom, na jugu s Brazilom te na istoku sa Surinamom.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Zemljopis

Gvajana se sastoji od tri zemljopisne regije: uske i plodne obalne nizine u kojoj živi većina stanovništva; pojasa belog peščanog tla koji je u unutrašnjosti pokriven džunglom i sadrži glavninu rudnih bogatstava zemlje te brdovite unutrašnjosti koja se izdiže prema brazilskoj granici, a u njoj se nalazi i najviši vrh zemlje, Roraima (2835 m) na tromeđi Gvajane, Brazila i Venezuele. Najveće reke su Essequibo, Demerara, Berbice i Corentyne na granici sa Surinamom. Na ušću Essequiba nalazi se nekoliko većih ostrva. Klima je tropska, uglavnom vruća i vlažna, a uz obalu je ublažavaju severoistočni pasati. Kišna su razdoblja od maja do sredine avgusta i od sredine novembra do sredine januara.

[uredi - уреди] Istorija

U vreme dolaska prvih Evropljana na područje Gvajane oko godine 1500. ovde su živela indijanska plemena Arawak i Carib. Holanđani su prvi osnovali veća naselja početkom 17. veka i to tri odvojene kolonije, Essequibo (1616.), Berbice (1627.) i Demerara (1752.), a krajem 18. veka područjem je zavladala Velika Britanija (Holanđani su formalno prepustili kolonije 1814.) Godine 1831. sve su tri ujedinjene u Britansku Gvajanu.

Ukidanje ropstva 1834. dovelo je do naseljavanja crnaca u urbanim područjima i dolaska najamnih radnika iz Indije, Kine i Portugalijaa za rad na plantažama šećerne trske. Etničko-kulturna podela među skupima zadržala se do danas i u gvajanskoj je istoriji ponekad bila izvorom političkih razmirica. Zemlja je postala nezavisnom 1966. zadržavši članstvo u Commonwealthu, a 1970. je u sklopu zaokreta prema socijalističkom uređenju privrede službeno proglašena Kooperativnom Republikom.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Tri su najveće grupe stanovništva: Indijci (50%) koji uglavnom žive na selu, Afrikanci (oko 40%), stanovnici gradova, i Američki Indijanci (4 – 7%). Verske podele uglavnom se podudaraju s etničkim tako da su stanovnici indijskog porekla uglavnom hinduisti, a ima i nešto muslimana, dok crni Afrikanci većim delom pripadaju hrišćanstvu, najviše anglikanstvu.

[uredi - уреди] Privreda

Najvažnije privredne aktivnosti su dobijanje šećera iz šećerne trske, rudarstvo (vadi se boksit i zlato) te šumarstvo. Mnoga velika preduzeća su u stranom vlasništvu. Privredni rast zavisan je o cenama nekoliko ključnih izvoznih proizvoda na svetskom tržištu.

BDP je za 2004. procenjen na 3.800 USD po stanovniku, mereno po PPP-u.