Kiselina

From Wikipedia

Kiselina je jedna od osnovnih kategorija hemijskih jedinjenja.

[uredi - уреди] Klasične kiseline

Po Arenijusovoj definiciji

Kiselina je svako jedinjenje, koje unošenjem u vodeni rastvor povećava koncentraciju H + jona.

Automatski baza je svako jedinjenje, koje povećava koncentraciju OH jona.

Po protolitičkoj teoriji kiselina je svako jedinjenje koje je u uslovima date reakcije donor jona vodonika H + .

Reakcija neutralizacije, odnosno kiseline i baze, izgleda ovako:

HA + B \to A^- + HB^+

Jedinjenje HA je kiselina a B baza. Jon A je novonastala baza (takozvana konjugovana baza kiseline HA), a HB + nova kiselina (tzv. konjugovana kiselina baze B). Usled reakcije kiselina sa bazom uglavnom nastaju soli.

Hemijska jedinjenja (sa izuzetkom nekoliko veoma jakih kiselina i baza) mogu u zavisnosti od uslova da vrše funkciju kiselina i baza - takva jedinjenja nose naziv amfoterna jedinjenja.


Drugu opštiju definiciju kiselina dao je Luis

Kiselina je jedinjenje, koje je akceptor (primalac) elektronskog para, (tako da je baza donor elektronskog para).

Ova definicija obuhvata i klasične kiseline jer se odvajanje vodonikovog jona od molekula zasniva na prekidanju veze sa vodonikom.

Ova definicija obuhvata i hemijska jedinjenja, koja se ponašaju kao kiseline, jer imaju veliki deficit elektrona, iako u svojoj strukturi nemaju atome vodonika (npr aluminijum(III) hlorid AlCl3).

[uredi - уреди] Važnije kiseline

Najvažnije kiseonične neorganske kiseline su:

  • azotna kiselina
  • azotasta kiselina
  • sumporna kiselina
  • sumporasta kiselina
  • fosforna kiselina
  • ugljena kiselina
  • hlorna kiselina
  • borna kiselina

Najvažnije nekiseonične neorganske kiseline su:

  • hlorovodonična kiselina
  • cijanovodonična kiselina
  • fluorovodonična kiselina
  • bromovodonična kiselina
  • jodovodonična kiselina

[uredi - уреди] Vidi još

  • pH vrednost
  • baza