28.7.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 28. srpnja - 28. jul

Lipanj - Jun
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 28 29 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
Srpanj - Jul
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2006 g.
cela godina
Kolovoz - Avgust
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
kalendar za 2006 g.
cela godina

[uredi - уреди] Događaji

  • 1330 - srpski kralj Stefan Dečanski potukao u bici kod Velbužda vojsku bugarskog cara Mihajla Šišmana. Šišman poginuo u toj bici.
  • 1586 - Tomas Heriot iz Kolumbije doneo prve krompire u Englesku. Krajem XVI veka krompir prenet i u Španiju. U početku gajen kao ukrasna biljka, ali zbog porasta stanovništva, ratova i gladi širom Evrope ušao i u ishranu.
  • 1794 - na giljotini pogubljeni jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i vođa „jakobinaca“ Maksimilijan Robespjer, jedan od glavnih vođa Francuske revolucije. i njegovi sledbenici. To je bio kraj „jakobinske diktature“, zavedene u jesen 1793.
  • 1821 - Peru proglasio nezavisnost od Španije.
  • 1858 - prvi put upotrebljen otisak prstiju kao znak identifikacije. Upotrebio ga Vilijam Heršel u Indiji, kada je uzeo otisak od Rađjadara Konaija sa poleđine jednog ugovora.
  • 1868 - ratifikovan 14. amandman Ustava SAD, kojim su crnci dobili pravo na državljanstvo.
  • 1876 - u bici na Vučjem dolu Crnogorci pobedili tursku vojsku pod komandom Muktar-paše i naneli joj teške gubitke, oko 4.000 mrtvih i ranjenih i 310 zarobljenih.
  • 1914. - Austro-Ugarska, na njemački poticaj objavljuje Srbiji rat; ovaj datum se uzima za početak prvog svjetskog rata
  • 1919 - u Amsterdamu počeo Međunarodni sindikalni kongres, na kojem je osnovan Internacionalni savez sindikata, poznatiji pod nazivom Amsterdamska sindikalna internacionala.
  • 1937 - Japanci u Kinesko-japanskom ratu zauzeli Peking.
  • 1940 - Britanci u Drugom svetskom ratu odbili italijanski napad na mediteransko ostrvo Maltu.
  • 1941 - u odmazdi za požare u nemačkim garažama Nemci u Beogradu u Drugom svetskom ratu streljali više od 120 ljudi, mahom Jevreja, komunista i njihovih simpatizera.
  • 1945 - američki bombarder B25 u gustoj magli udario u „Empajer stejt bilding“ u Njujorku, tada najvišu zgradu u svetu. Poginulo 14 ljudi.
  • 1976 - u zemljotresu u kojem je potpuno razoren kineski grad Tangšan poginulo najmanje 242.000, a povređeno 164.000 ljudi.
  • 1984 - predsednik SAD Ronald Regan otvorio Olimpijske igre u Los Anđelesu, koje su bojkotovali SSSR i još neke zemlje tadašnjeg sovjetskog bloka kao revanš za američki bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980.
  • 1999 - Evropski sud za ljudska prava proglasio francusku državu krivom za torturu nad zatvorenikom osumnjičenim za rasturanje droge. To je bila prva presuda ovog suda jednoj evropskoj zemlji.
  • 2000 - mirovne trupe Ujedinjenih nacija ušle u delove graničnog područja između Libana i Izraela. Izrael 24. maja, posle 22 godine, povukao trupe iz okupacione zone od 15 kilometara.
  • 2001 - Alehandro Toledo preuzeo dužnost predsednika Perua, kao prvi predsednik indijanskog porekla u istoriji te zemlje.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1849. - Vjekoslav Klaić, hrvatski povjesničar i pisac († 1928.)
  • 1885. - Branko Gavella, hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog († 1962.)
  • 1887. - Marcel Duchamp, francuski slikar († 1910.)
  • 1899 - Velibor Gligorić, srpski književni i pozorišni kritičar.
  • 1938 - Arsen Dedić, najveći domaći kantautor i šansonjer
  • 1938 - Alberto Fujimori, peruanski političar i državnik
  • 1941 - Ricardo Muti, talijanski dirigent
  • 1945 - Jim Davis (Cartoonist), američki crtač (Garfield)
  • 1951 - Santiago Calatrava, španski arhitekt
  • 1954 - Hugo Chávez, venecuelski političar i državnik

[uredi - уреди] Smrti

  • 1655 - Sirano de Beržerak, francuski pisac.
  • 1741. - Antonio Vivaldi, talijanski skladatelj (* 1678.)
  • 1750. - Johann Sebastian Bach, njemački skladatelj (* 1685.)
  • 1794. - Maximilien Robespierre, francuski revolucionar (* 1758.)
  • 1842. - Clemens Brentano, njemački književnik (* 1718.)
  • 1930 - Allvar Gullstrand, švedski okulist i optičar
  • 1942 - Vilijam Pitri, britanski arheolog.
  • 1968 - Oto Han, nemački hemičar i nuklearni fizičar. Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944.
  • 1968. - Otto Hahn, njemački fizičar (*1879.)
  • 1987. - Šime Vučetić, hrvatski književnik (* 1909.)
  • 2003 - Bob Houp, američki komičar.
  • 2004 - Fransis Krik, engleski biolog. (*1916).



[uredi - уреди] Praznici i dani sećanja