Bosna i Hercegovina
From Wikipedia
Bosna i Hercegovina Босна и Херцеговина |
|||||
---|---|---|---|---|---|
|
|||||
Državna krilatica: nema | |||||
Službeni jezik | bosanski, hrvatski i srpski | ||||
Glavni grad | Sarajevo | ||||
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | Željko Komšić, | ||||
Predsjednik Vlade | Adnan Terzić | ||||
Površina - Ukupno - % vode |
124. po veličini 51.129 km² (zanemarivo) % |
||||
Stanovništvo - Ukupno (2002) - Gustoća |
119. po veličini - 3.922.205 78/km² |
||||
Neovisnost | raspadom Jugoslavije 5.4. 1992. | ||||
Valuta | Konvertibilna marka (= 100 feninga) | ||||
Vremenska zona | UTC +1 |
||||
Državna himna | Intermeco | ||||
Internetski nastavak | .ba | ||||
Pozivni broj | +387 |
Bosna i Hercegovina (BiH) je država u jugoistočnom dijelu Europe, smještena na zapadu Balkanskog poluotoka. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa Hrvatskom, a sa istoka sa Srbijom i Crnom Gorom. Glavni grad zemlje je Sarajevo. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše Jugoslavije. Prema procjenama inozemnih agencija za statistiku, ukupno stanovništvo je otprilike 3.950.000.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Historija
-
Vidi članak Historija Bosne i Hercegovine
U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali Iliri. Bila je sastavni deo Rimskog carstva. U VII veku su je naselili Sloveni. Bosna se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između Bosanskog bana Kulin i dubrovačke republike (1189godine). Najveći uspon je doživela za vreme Tvrtka I Kotromanića, koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i Srbije. Stefan Vukčić Kosača se 1448. osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod Otomansko carstvo 1463, a Hercegovina 1482. Ubrzo islam prihvataju slavenski stanovnici Bosne različitih vjera: pripadnici crkve bosanske, pravoslavci, rimokatolici. Otomansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili čestio oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je Bosansko-hercegovački ustanak započet jula 1875. u Hercegovini. 1878. na Berlinskom kongresu je odlučeno da Austro-Ugarska ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. 1908. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. Gavrilo Princip je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda 28. juna 1914. Sarajevskim atentatom je otpočeo Prvi svetski rat. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u Jugoslaviju. Za vreme Drugog svetskog rata bila je u sastavu tzv. Nezavisne države Hrvatske. Od 1945. do 1992. je federalna Republika Jugoslavije. Nezavisna je od 6. aprila 1992. 1992-1995. Nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini počinje rat jer etnički Srbi ne priznaju rezultate referenduma na kojem je većinom glasova Hrvata i Bošnjaka BiH izglasana neovisnost. Rat je završen Dejtonskim mirom kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: Federacija Bosne i Hercegovine koja obuhvata 51% teritorije, Republika Srpska koja obuhvata 47% teritorije BiH. 2005 i distrikt Brčko (oko 2% teritorije BiH)
[uredi - уреди] Politika
[uredi - уреди] Entiteti
[uredi - уреди] Distrikt
Ustavnim promenama koje su stupile na snagu 2002. godine sva tri naroda su ponovo postala konstitutivna na celoj teritoriji Bosne i Hercegovine.
[uredi - уреди] Institucije vlasti na državnoj razini
- Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
- Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
- Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
- Ustavni sud Bosne i Hercegovine
[uredi - уреди] Geografija
Povrsina: 51.129 km² Polozaj: jugoistocna Evropa, Balkansko poluostrvo. Koordinate: izmedju 42°26' i 45°15' sjeverne geografske sirine izmedju 15°45' i 19°41' istocne geografske duzine. Granice drzave: duzina 1,537 km, kopnena granica 762.5 km, rijecna granica 751 km i more 23.5 km. Na jugu, zapadu i sjeveru se granici sa Republikom Hrvatskom 931 km; a na istoku sa SR Jugoslavijom 624 km. Glavni grad: Sarajevo 520.000 stanovnika Veci gradovi: Banjaluka 130.000, Tuzla 100.000,Zenica 90.000 Mostar 85.000, Srednja godisnja temperatura; januar: Sarajevo i Zenica 1°C, Mostar 5°C; Tuzla, Bihac, Banja Luka 0° C, a julska: Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihac, Banja Luka 21°C; Mostar 25°C. Najvisa tacka planina Maglic 2386 m, najniza Neum 0 m.
[uredi - уреди] Privreda
[uredi - уреди] Stanovništvo
Broj stanovnika: 4,130.000 Gradsko stanovnistvo: 45% Gustoca stanovnistva na km²: 85.2 Nacije: Bošnjaci 43.7%, Hrvati 17.3%, Srbi 31% i 7.6% ostali. Sluzbeni jezici: bosanski, hrvatski, srpski Vjere: islam 48%; pravoslavlje 33% i rimokatolicanstvo 16% Udio stanovnista po starosti: od 0-14 23%, od 15-59 65%, vise od >60 11% Prosjecna zivotna dob: muskarci 69.2, zene 74.6
[uredi - уреди] Kultura
podatci iz 1991
Univerziteti: Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica, Bihac, Banjaluka Broj ucenika osnovnog i srednjeg obrazovanja: 1991. 532,468 Broj studenata: 1991. 34,644 Diplomiralo: 1991. 4,498 Ukupan broj diplomiranih studenata od 1964-1991.: 161,683 Broje studenata postidiplomskih studija 1991.:162 Ukupan broj postdiplomskih studenata od 1972-1991.: 2,374 Doktori nauka 1991.: 88 Ukupan broj doktora nauka od 1972.-1991.: 1,319
[uredi - уреди] Vidi takođe
- Fekundizam
- Pedi Ešdaun
[uredi - уреди] Spoljašnje poveznice
[uredi - уреди] External links
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Farski otoci • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.