19.4.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 19. april - 19. travnja

Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina


19. travnja (19.4.) je 109. dan godine po gregorijanskom kalendaru (110. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 255 dana.


[uredi - уреди] Događaji

  • 1587. - Engleski admiral Fransis Drejk ušao u luku Kadiz i potopio špansku flotu.
  • 1713. - Rimsko-nemački car Karl VI objavio statut porodice Habsburg, "Pragmatičnu sankciju", da bi osigurao presto za kćerku Mariju Tereziju.
  • 1775. - Bitkama kod Leksingtona i Konkorda počeo američki rat za nezavisnost od Velike Britanije.
  • 1783. - Američki Kongres objavio završetak američkog rata za nezavisnost.
  • 1839. - Potpisan Londonski sporazum kojim su evropske države priznale nezavisnost Kraljevine Belgije.
  • 1867. - Turski izaslanik na Kalemegdanu knezu Mihailu Obrenoviću predao ključeve Beograda i drugih srpskih gradova iz kojih se povukla turska posada. Kao simbol osmanske suverenosti nad Srbijom ostala turska zastava, uz srpsku, na zidinama Beogradske tvrđave.
  • 1898. - SAD-ov ultimatum Španjolskoj za napuštanje Kube
  • 1911. - U Portugalu odvojena crkva od države.
  • 1921. - Stupio na snagu zakon o podeli Irske na Republiku Irsku i Severnu Irsku, koja je ostala deo Velike Britanije.
  • 1932. - Vlada Kraljevine Jugoslavije donela Zakon o zaštiti zemljoradnika kojim je proglašen šestomesečan moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine.
  • 1943. - Drugi svetski rat: U Varšavi počeo ustanak Jevreja u getu. Ustanak uz više hiljada žrtava ugušen 16. maja. Nemački nacisti tokom borbi razorili i spalili Varšavski geto, a 58.000 ljudi poslato u koncentracione logore.
  • 1945. - Drugi svetski rat: Američke trupe zauzele nemački grad Lajpcig.
  • 1951. - U Londonu održano prvo takmičenje za mis sveta. Pobedila mis Švedske.
  • 1960. - Prvi predsednik Južne Koreje Singman Ri povukao se sa vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.
  • 1975. - Indija lansirala prvi satelit.
  • 1984. - Lansiran prvi kineski telekomunikacioni satelit.
  • 1993. - Završetak Opsade u Wacou. Više od 80 pripadnika Davidijanske crkve, uključujući vođu Dejvida Koreša, ubili federalni agenti kad su, posle 51 dana opsade, upali u sedište sekte.
  • 1994. - U Francuskoj na doživotnu robiju osuđen nacistički ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Pol Tuvije.
  • 1995. - Od eksplozije automobila-bombe u devetospratnoj zgradi federalnih institucija u Oklahoma Sitiju poginulo 168, a više od 400 ljudi povređeno. Napad izvršio bivši američki vojnik Timoti Mekvej nad kojim je 2001. izvršena smrtna kazna.
  • 2003. - Somalijski predsednik Dahir Rijali Kahin proglašen za pobednika prvih višestranačkih predsedničkih izbora u toj zemlji. Dobio 80 glasova više od svog protivnika.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1801. - Gustav Fechner, njemački fizičar, filozof, psiholog i književnik
  • 1847. - Ferdinand Fellner, austrijski arhitekt
  • 1851. - Đorđe Krstić, srpski slikar. (†1907.)
  • 1862. - Janko Ibler, hrvatski publicist i književni kritičar († 1926.)
  • 1925. - Iwao Takamoto, japansko-američki animator, televiziski producent i filmski redatelj koji je najveću slavu stekao kao kreator popularnog crtanog lika Scooby-Doo († 2007.)
  • 1949. - Paloma Picasso, španjolsko-francuska modna kreatorica
  • 1979. - Kate Hudson, američka glumica
  • 1987. - Marija Šarapova, ruska tenisačica


[uredi - уреди] Smrti

  • 1560. - Philipp Melanchthon, njemački reformator, teolog i filozof
  • 1588. - Paolo Veroneze, jedan od najznačajnijih slikara Venecijanske škole u XVI veku.
  • 1689. - Kristina Augusta, švedska kraljica. (*1626).
  • 1824. - George Gordon Byron, engleski pjesnik
  • 1881. - Bendžamin Dizraeli, britanskipolitičar i državnik.
  • 1882. - Charles Darwin, britanski prirodnjak i osnivač teorije o evoluciji
  • 1906. - Pjer Kiri, francuski fizičar i hemičar.
  • 1916. - Kolmar fon der Golc, nemački feldmaršal i turski paša
  • 1967. - Konrad Adenauer, njemački političar i državnik
  • 2002. - Tor Hejerdal, norveški antropolog, naučnik i istraživač.

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici