13. travnja

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 13. travnja - 13. april

Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina

13. travnja (13.4.) je 103. dan godine po gregorijanskom kalendaru (104. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 262 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1204. - Vojska četvrtog križarskog pohoda je zbog pohlepe opljačkala glavni grad Istočnog rimskog carstva Konstantinopol (Carigrad). Napadači su ubili 2000 Grka i odnijeli umjetničke i ostale vrijedne predmete u Veneciju zaboravivši pritom glavni i jedini cilj pohoda - oslobađanje Jeruzalema od muslimanske vladavine.
  • 1598. - Francuski kralj Henri IV potpisao Nantski edikt, kojim se hugenotima (protestanti) priznaju ista prava kao i katolicima.
  • 1848. - Sicilija proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.
  • 1869. - U Pančevu izašao prvi broj nedeljnika "Pančevac". U ovom listu objavljen je prvi prevod na srpski jezik "Komunističkog manifesta". List je više puta zabranjivan i obnavljan.
  • 1898. - Maria Skłodowska-Curie otkrila novi kemijski element radij.
  • 1919. - Britanske trupe su u Amritsaru masakrirale oko 380 Indusa pristalica vođe pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija.
  • 1941. - SSSR i Japan su potpisale sporazum o neutralnosti u Drugom svetskom ratu.
  • 1943. - Drugi svjetski rat: Njemačka obznanila otkriće masovne grobnice s više od 4,000 poljskih ratnih zarobljenika (većinom vojnika), koje su sovjetske snaga zarobile a potom pogubile u proljeće 1940.
  • 1945. -
    • Sovjetske trupe pod maršalom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svetskom ratu oslobodile su Beč.
    • Teškim zapaljivim bombama američko vazduhoplovstvo u Drugom svetskom ratu uništilo je veliki deo Tokija.
  • 1964. - Američki filmski glumac Sidni Poatje dobio je Oskara za film "Poljski ljiljani", prvi crnac koji je dobio ovo visoko filmsko priznanje.
  • 1966. - U udesu helikoptera poginuo predsednik Iraka Abdul Salam Arif.
  • 1975. -
    • Vojnim pučem u Čadu zbačen je sa vlasti, a potom ubijen predsednik Fransoa Tombalbaje. Vlast je preuzelo Vrhovno vojno veće kojim je predsedavao Feliks Malum.
    • Pripadnik hrišćanske milicije u predgrađu Bejruta ubio je u autobusu 22 Palestinca. Taj napad smatra se početkom građanskog rata u Libanu.
  • 1981. - Novinarka Vašington posta Dženet Kuk dobila je Pulicerovu nagradu za priču o osmogodišnjem narkomanu. Dva dana kasnije Kuk je vratila nagradu, nakon priznanja da je priču izmislila.
  • 1990. - Sovjetski Savez priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.
  • 1993. - Rat u BiH: Masakr u Zenici: od ispaljenih granata poginulo i ranjeno više civila.
  • 1995. - Ukrajina pristala da do 2000. godine zatvori nuklearni reaktor u Černobilju, poznat po tome što je 1986. godine izazvao ogromno radioaktivno zagađenje.
  • 1996. - U Briselu završena donatorska konferencija za posleratnu Bosnu i Hercegovinu na kojoj je obećana 1 milijarda i 230 miliona dolara pomoći za obnovu zemlje.
  • 1997. - Nakon dužeg odlaganja Papa Jovan Pavle II posetio Sarajevo. Duž puta kojim je trebalo da prođe njegova motorizovana kolona pronađene su sveže postavljene mine.
  • [ [1999]]. - U državi Mičigen osuđen je doktor Džek Kervorkian na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvršeno godinu dana ranije i snimljeno na video kaseti.
  • 2002. - Stalni Arbitražni sud u Hagu doneo je pravosnažnu odluku kojom je definisana 1,000 kilometara dugačka granica između Etiopije i Eritreje, čime je okončan sukob koji je kulminirao dvogodišnjim ratom (1998-2000) između te dve afričke zemlje.


[uredi - уреди] Rođenja

  • 1519. - Katharina di Medici, francuska kraljica
  • 1743. - Thomas Jefferson, američki političar i državnik
  • 1906. - Samuel Beckett, dramatičar i romanopisac irskog podrijetla († 1989.)
  • 1940. - Vladimir Cosma, francuski skladatelj filmske muzike
  • 1948. - Drago Jančar, slovenski književnik
  • 1951. - Peabo Bryson, američki pjevač
  • 1955. - Safet Sušić - Pape, bosanski nogometaš
  • 1959. - Zeruya Shalev, izraelska književnica
  • 1963. - Gari Kasparov, svjetski šahovski prvak 1985. - 2000. (--)
  • 1976. - Jonathan Brandis, američki glumac, pisac, redatelj i producent († 2003.)

[uredi - уреди] Smrti

  • 1605. - Boris Godunov, ruski car
  • 1695. - Jean de La Fontaine, francuski književnik (* 1621.)
  • 1813. - Mihail Ilarionovič Kutuzov, ruski vojskovođa i strateg
  • 1988. - Alan Paton, južnoafrički pisac i borac protiv aparthejda

[uredi - уреди] Blagdani


Vidi i:

12. travnja - 14. travnja - 13. ožujka - 13. svibnja - Kalendar

Siječanj - Veljača - Ožujak - Travanj - Svibanj - Lipanj - Srpanj - Kolovoz - Rujan - Listopad - Studeni - Prosinac