Skender Vakuf / Kneževo
From Wikipedia
|
||
Image:Skender Vakuf - Kneževo (položaj).png | ||
Entitet Bosne i Hercegovine |
Republika Srpska | |
Sjedište | Skender Vakuf - Kneževo | |
Načelnik | ? | |
Površina | ? km² | |
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
? ?/km² |
Skender Vakuf / Kneževo je gradić i općina u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić. Administrativno pripada Republici Srpskoj.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Zemljopis
Općina Kneževo se nalazi 50 km jugistočno od Banja Luke s kojom je povezana magistralnim putem m56. Prostire se na površini od 25000 km2, na kojoj je nastanjeno 17350 stanovnika. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m, i vrlo je bogata kao crnogoričnom tako i bjelogoričnom šumom.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Skender Vakuf imala je 19.416 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.
Nacionalni sastav:
- Srbi - 13.277 (68,38%)
- Hrvati - 4.807 (24,75%)
- Muslimani - Bošnjaci - 1.080 (5,56%)
- Jugoslaveni - 165 (0,84%)
- ostali - 87 (0,47%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 21.419
- Srbi - 15.926 (74,35%)
- Hrvati - 4.431 (20,68%)
- Muslimani - 947 (4,42%)
- Jugoslaveni - 9 (0,04%)
- ostali - 106 (0,51%)
Naseljena mjesta su:
Bastaji, Bokani, Borak, Bregovi, Brnjići, Bunar, Čarići, Ćukovac, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Golo Brdo, Gornji Orašac, Imljani, Javorani, Kobilja, Kostići, Kričići - Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Mokri Lug, Paunovići, Pavlovići, Prisika, Rađići, Skender Vakuf, Slipčevići, Šolaji, Vitovlje Malo, Vlatkovići, Vukovići, Zapeće, Zasavica, Zubovići i Živinice.
Prije rata je živjelo otprilike 65% Muslimana i 35% Srba u samom gradu,dok su Srbi bili većina u samoj opštini. Sada je etnički sastav izmijenjen.
[uredi - уреди] Historija
Skender-Vakuf je osnovan u isto vrijeme kada i Prusac, dakle 1463. godine. Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao Stara džamija, jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Džamiju su zajedno s drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom rata (1992). godine srušile srpske snage sprovodeći etničko čišćenje Bošnjaka. Nakon toga srpska vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i općine u Kneževo.
Dio područja opštine sa naseljenim mjestima: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići Dejtonskim sporazumom pripao je Srednjobosanskom kantonu u FBiH.
[uredi - уреди] Gospodarstvo
Drvna industrija OMAR, Preduzece za obradu aluminijuma ALUMINA
[uredi - уреди] Slavni ljudi
[uredi - уреди] Spomenici, znamenitosti i regije
Na području opštine/općine Kneževo/Skender Vakuf, nalazi se veliki broj stećaka, kamenih spomenika iz srednjovijekovne Bosne. Najpoznatiji su oni na Vukovoj baštini, nedaleko od grada. Iz XVII i XVIII vijeka nalazimo veći broj drvenih crkava, zanimljive,lokalne arhitekture. Najpoznatije su one u Javoranima(Sv.Nikole) i u Imljanima(Sv.Ilije), koje je zavod za zaštitu spomenika kulture BiH, uknjižio kao kulturnu baštinu. U crkvi Sv.Ilije u Imljanima čuva se vrijedna relikvija, poznata kao đedovski štap, za koju lokalno stanovništvo vjruje da je štap svetitelja po kome je crkva dobila ime.
selo Solaji(Šolaji) ,nalazi se zapadno od opstine Kneževo ,u samom podnožju planine Čemernica. Šolaji se nalaze na 764m nadmorske visine.
[uredi - уреди] Obrazovanje
U Knezevu postoji nekoliko osnovnih skola i jedan srednjoskolski centar
[uredi - уреди] Kultura
[uredi - уреди] Sport
ekipa malog fodbala "Dubrave" Šolaji je prvi put zaigrala 1974 godine. Slika:new_1.jpg