Termopilska bitka
From Wikipedia
Termopilska bitka | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Grčko-Persijski ratovi | |||||||||||||
![]() Leonida u Termopilskom klancu , Žak-Luj David (1814) |
|||||||||||||
|
|||||||||||||
Sukobljene strane | |||||||||||||
grčki polisi | Persija | ||||||||||||
Zapovednici | |||||||||||||
Leonida | Kserks I | ||||||||||||
Jačina | |||||||||||||
oko 7000 Grka; od čega 300 Spartanaca | 200.000-250.000 | ||||||||||||
Gubici | |||||||||||||
ukupno 4000; od čega 300 Spartanaca | 10.000 - 30.000 | ||||||||||||
{{{podaci}}} |
Termopilska bitka (avgust 480. pne.) je bila bitka izmeću saveza grčkih gradova-država i Persijskog carstva.
Daleko brojniji Persijanci su napredovali prema Atini, a Grci su odlučili da ih zadrže u planinskom prolazu Termopile (u prevodu sa grčkog "topla vrata"), da dobiju dovoljno vremena za evakuaciju Atine i da Grci pripreme jaču armiju. Spartanski kralj Leonida je komandovao odbranom. Sa 7.000 vojnika zadržavao je 200.000 Persijanaca. Koristeći povoljan teren, dobru strategiju i dobru obučene vojnike uspevaju da zaustave i izazovu teške gubitke Persijskoj armiji. Osvajanje Termopilskog klanca je dalo Persijancima mogućnost da kontrolišu široke oblasti sve do Korinta, a posebno im je dalo mogućnost napada na Atinu. Iako pobednici Persijanci su pretrpeli gubitak morala zbog teških gubitaka. Ta bitka je deo Grčko-Persijskih ratova.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Pozadina
Godinama se Kserks I, kralj Persije pripremao da nastavi rat protiv Grka. To je bio rat, koji je započeo njegov otac Darije Veliki.
Dopremio je ogromnu vojsku i mornaricu u Malu Aziju 484.pne.. Napravio je most od brodova da se pređe Helespont (Dardanele).
Da bi se suprostavili Persiji formira se savez grčkih gradova-država pod vodstvom Sparte, koja je imala najbolje trenirane i opremljene vojnike u Grčkoj. Znajući ishod bitke unapred,spartanski kralj Leonida je uglavnom odabrao vojnike, koji su već imali unuke. Spartanci su znali da je sudelovanje u toj bici sigurna smrt, jer su Persijanci bili daleko brojniji.
Zbog defanzivnog terena, planinski klanac Termopile (u prevodu sa grčkog "topla vrata") odabran je kao najpogodnije mesto za odbranu. Taj prolaz je bio toliko uzak da se dvoja bojna kola nisu mogla mimoići. S jedne strane je bila planina, a sa druge more.
Duž tog planinskog prolaza bila su troja vrata, a kod centralnih vrata Grci su napravili mali zid, da se brane.
U avgustu 480. pne. 6.000 Grka (od kojih 300 Spartanaca) čekalo je persijsku armiju, koja je bila 30 puta brojnija.
[uredi - уреди] Bitka
Kad je persijski car Kserks I čuo koliko ga malena armija čeka mislio je da će se Grci sami povući i pričekao je tri dana.
Četvrtog dana je naredio da se prolaz osvoji. Grci su celi prolaz prekrili falanga formacijom, što znači formacijom međusobno prekrivenih štitova iz kojih vire duga koplja. Ta formacija je slična ježu. Persijanci nisu mogli proći kroz tu defanzivnu formaciju. Persijanci su uglavnom bili laganije naoružani sa slabijim oklopima.
Disciplinovani Spartanci su orkestrirano izveli nekoliko puta malo povlačenje sa brzim povratkom u raniju poziciju zadajući tim brzim manevrima ogromne gubitke lako oklopljenim i naoružanim Perzijancima.
Zbog terena Persijanci nisu mogli da opkole Grke, tako da njihov daleko veći broj nije dolazio do izražaja. Herodot je pisao da su persijske strele zaklanjale nebo.
Drugog dana bitke opet su Grci pobili ogroman broj Persijanaca. Zatim je perzijski car Kserks I odlučio da pošalje legendarne "Persijske besmrtnike" (elitna kraljevska garda). Ali ni oni nisu imali dovoljno snage da razbiju grčku formaciju falanksa. I besmrtnici se povlače sa teškim gubicima.
Posle drugog dana bitke, jedan Grk je pobegao kod Persijanaca i odao je poseban prolaz kroz Termopile, koji Persijanci mogu koristiti da bi prošli. Taj posebni prolaz branilo je 1000 Grka, ali nije se očekivalo da bi Persijanci tuda krenuli.
Iznanađeni persijskim napadom Grci su pružili kratak otpor i povuki se u planine. Persijanci tako prođoše kroz prolaz.
[uredi - уреди] Spartanci i Tespanci
Leonida je zaključio da daljnji otpor neće biti plodan, pa 11. avgusta 480. pne. otpušta sve grčke vojnike osim Spartanaca i Tespanaca.
Bitka je bila izuzetno brutalna. Kad se broj branilaca prolaza smanjio povukli su se na malo brdašce u najužem delu prolaza. Tebanci su se predali Persijancima. Nakon što su im polomljene duga koplja Spartanci i Tespanci su nastavili da se bore sa kratkim mačevima (što su oni izuzetno retko radili). Iako su Grci pobili mnoštvo Persijanaca, Leonida je ubijen. Spartanci nastavljaju bitku da obrane njegovo mrtvo telo. Kada su ostali bez mačeva borili su se kao zveri rukama i zubima. Ostalo je zapisano da su se Persijanci smrtno plašili i nenaoružanih Spartanaca. Zadnje Spartance pobiše kišom strela.
[uredi - уреди] Posle bitke
Kserks I je bio ljut jer je izgubio toliko mnogo vojnika. Zbog toga naređuje da se mrtvo Leonidino telo obezglavi i da se telo zabije na krst. Kasapljenje leša je bilo nešto što je i kod Persijanaca smatrano nedozvoljenim, pa se Kserks I kasnije kaje zbog svog postupka. Iako je to bila taktička pobeda za Persijance, to je bio težak udarac za persijsku armiju zbog ogromnih gubitaka od strane samo hiljade Grka. Bitka je značajno digla grčki moral. Pomorska bitka kod Artemizija završila je bez pobednika, iako su se Grci povukli.
Persijanci posle bitke kontrolišu Egejsko more i celu Grčku severno od Atike. Spartanci se pripremaju za obranu Korinta i Peloponeza. Kserks I upada sveteći se u Atinu, čiji stanovnici su uglavnom pobegli na ostrvo Salaminu. U septembru 480. pne. Grci pobeđuju u pomorskoj bici kod Salamine, koja dovodi do naglog Kserksovog povlačenja. Preostala Persijska armija pod Mardonijem poražena je u bici na Plateji.
Na mestu bitke postavljena je ploča u kojoj je urezan epitaf Simonida sa Keja koji je bio savremenik bitke, a koji pominje i Herodot u svojoj istoriji:
Grčki | Latinski | Srpskohrvatski |
---|---|---|
Ὦ ξεῖν’, ἀγγέλλειν Λακεδαιμονίοις ὅτι τῇδε |
Dic, hospes, Spartae nos te hic vidisse iacentes |
Stranče, javi Lakedemonjanima da ovde |
[uredi - уреди] Značaj bitke
Termopilska bitka se koristi kao primer u vojnim akademijama kako mala grupa dobro treniranih i dobro vođenih vojnika može da se brani protiv višestruko jačeg protivnika. Važno je napomenuti i značaj terena, da se ta bitka odvijala na otvorenom terenu, Grci bi bili opkoljeni i brzo poraženi. Termopilska bitka se tako koristi kao primer i lekcija značaja povoljnog terena, dobre strategije i dobre obučenosti i discipline.
[uredi - уреди] Vidi još