Jajce
From Wikipedia
|
||
Image:Jajce (položaj).png | ||
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
Kanton | Srednjobosanski | |
Sjedište | Jajce | |
Načelnik | ? | |
Površina | ? km² | |
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
45.007 (1991.) ?/km² |
Jajce je grad u i središte istoimene općine u srednjoj Bosne i Hercegovine, na ušću rijeke Plive u Vrbas. Grad je 1991. brojao oko 13.500, a općina blizu 45.000 stanovnika. 2004 opcina broji 23.704 stanovnika.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Historija
Jajce je prvi put sagrađeno u 14. vijeku kada je služilo kao glavni grad srednjovjekovne bosanske države. Grad je uz kapiju imao i veliki zamak. Za vrijeme otomanskog osvajanja Bosne, godine 1463., palo je i Jajce, ali su ga iste godile ponovno zauzeli Mađari.
U tom periodu je gradom vladala posljednja bosanska kraljica Katarina, koja je dala sagraditi crkvu sv. Luke. Godine 1525. Jajce su konačno osvojili Turci.
Otomanska vlast se, između ostalog, odrazila i u džamijama i drugim vrijednim kulturnim spomenicima.
Jajce postaje važno historijsko mjesto za vrijeme drugog svjetskog rata, kada se u njemu održalo Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29.11. 1943. Na tom zasjedanju su donesene važne odluke kojima je utemeljena buduća socijalistička Jugoslavija. U spomen tog događaja je SFRJ slavila Dan republike kao svoj najveći praznik.
Na početku rata u BiH, Jajce je imalo značajnu stratešku ulogu kao raskrnica puteva, odnosno svojevrsna razdjelnica područja pod srpskom kontrolom na sjeveru, bošnjačkom na jugoistoku i hrvatskom na jugozapadu. Nakon što su u proljeće 1992. lokalni Srbi napustili grad, u ljeto 1992. je postao metom bombardiranja bosanskosprskih snaga. Nakon teških borbi u oktobru 1992. bosanskosrpske snage su osvojile Jajce, a lokalno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo izbjeglo u obližnji Travnik. U ljeto 1995. Jajce su zauzele snage Hrvatske vojske, a poslije je Daytonskim sporazumom pripao Federaciji BiH.
[uredi - уреди] Geografija
[uredi - уреди] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Jajce imala je 44.903 stanovnika, raspoređenih u 62 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 17.400 (38,75%)
- Hrvati - 15.781 (35,14%)
- Srbi - 8.684 (19,33%)
- Jugoslaveni - 2.486 (5,53%)
- ostali - 552 (1,25%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 35.002
- Muslimani - 14.001 (40,00%)
- Hrvati - 12.376 (35,35%)
- Srbi - 8.132 (23,23%)
- Jugoslaveni - 208 (0,59%)
- ostali - 285 (0,83%)
Naseljena mjesta su:
Bare, Barevo, Bavar, Biokovine, Bistrica, Borci, Božikovac, Bravnice, Brvanci, Bučići, Bulići, Carevo Polje, Cvitović, Čerkazovići, Ćusine, Divičani, Dogani, Donji Bešpelj, Doribaba, Drenov Do, Dubrave, Đumezlije, Gornji Bešpelj, Grabanta, Grdovo, Ipota, Jajce, Jezero, Kamenice, Karići, Kasumi, Klimenta, Kokići, Kovačevac, Krezluk, Kruščica, Kuprešani, Lendići, Lučina, Lupnica, Ljoljići, Magarovci, Mile, Peratovci, Perućica, Podlipci, Podmilačje, Prisoje, Prudi, Pšenik, Rika, Selište, Seoci, Smionica, Stare Kuće, Šerići, Šibenica, Vinac, Vrbica, Vukičevci, Zdaljevac i Žaovine.
[uredi - уреди] Privreda
[uredi - уреди] Obrazovanje
[uredi - уреди] Zanimljivosti
[uredi - уреди] Sportski timovi
- NK Elektrobosna
[uredi - уреди] Vanjski linkovi
Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Jajce treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.