Tatarstan

From Wikipedia


Republika Tatarstan
Респу́блика Татарста́н
Татарстан Республикасы/Tatarstan Respublikası    
Zastava Tatarstana Grb Tatarstana

Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Kazan
Površina

- ukupno
- % vode

47. po veličini

- 67.836,2 km²
- zanemarivo

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

8. po veličini

- 3.779.265 (2002.)
- 55,6/km²

Politički status republika
Federalni okrug Privolški
Privredna regija Povolška
Službeni jezici ruski, tatarski
Predsjednik
(Президент)
Mintimer Šaripovič Šaijmijev
(Минтимер Шарипович Шаймиев)
Premijer-ministar
(Премьер-министр)
Rustam Nirgalijevič Minnihanov
(Рустам Нургалиевич Минниханов)
Zakonodavno tijelo
Predsjedatelj Državnog Sovjeta
(Председатель Государственного Совета)
Farid Hajrullovič Muhametšin
(Фарид Хайруллович Мухаметшин)
Himna Himna Tatarstana
Automobilska oznaka 16
Vremenska zona image:RTZ2.png
Moskovsko vrijeme (UTC + 3/+4)

Republika Tatarstan, Tatarska ili Tatarija (ruski: Респу́блика Татарста́н, tatarski: Татарстан Республикасы, u prijeslovu: Tatarstan Respublikası) je republika u Ruskoj Federaciji.

Neslužbeni moto Tatarstana je : Buldırabız! (Možemo!).

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Naziv

Izravni prijeslov imena ove republike sa ruskog je Respublika Tatarstan. Druga tatarska inačica, imena ove republike je Tatarstan Cömhüriäte (cömhüriät je tatarski naziv za republiku), ali je neslužben. Druga inačica imena na ruskome je Тата́рия (Tatarija) i bilo je službeno dok je postojala Tatarska ASSR za sovjetskog doba.

[uredi - уреди] Geografija

Tatarska se nalazi u središtu Istočnoeuropske ravnice, otprilike 800 km istočno od Moskve. Leži duž rijeka Volge i Kame (pritoke rijeke Volge), i pruža se istočno prema Uralu.

[uredi - уреди] Vremenska zona

Tatarstan se cijeli nalazi u Moskovskoj vremenskoj zoni (MSK/MSD). UTC joj je +0300 (MSK)/+0400 (MSD).

[uredi - уреди] Rijeke

Karta sa označenom republikom Tatarskom
Karta sa označenom republikom Tatarskom

Najveće rijeke su (tatarska imena su dana u zagradama):

  • Belaja (Ağidel) (plovna)
  • Ik (Iq)
  • Kama (Çulman) (plovna)
  • Volga (İdel) (plovna)
  • Vjatka (Noqrat) (plovna)

[uredi - уреди] Jezera

Najveća akumulacijska jezera u ovoj republici su (tatarska imena su u zagradama):

  • Kujbiševsko jezero (Kuybışev)
  • Nižnjekamsko jezero (Tübän Kama)

Najveće prirodno jezero je Qaban.

[uredi - уреди] Planine

[uredi - уреди] Vidi još

  • Tatari
  • Popis poznatih Tatara
  • Tatarstanska glazba
  • Tatarstan Airlines

[uredi - уреди] Literatura

  • Lost Cosmonaut: Observations of an Anti-tourist Daniel Kalder
  • The Model of Tatarstan: Under President Mintimer Shaimiev Ravil Bukharaev
  • The Volga Tatars: A Profile in National Resilience Azadeayse Rorlich

[uredi - уреди] Vanjske poveznice


Administrativne podjele Rusije Zastava Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigeja | Altajska | Baškirija | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Ingušetija | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Mari El | Mordovija | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski
Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Jaroslavljska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka
Federalni gradovi Moskva | Petrograd
Autonomne oblasti Židovska
Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj.

2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.

Ruski federalni okruzi
Centralni | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški