Norveška

From Wikipedia

Kongeriket Norge
Kongeriket Noreg
Kraljevina Norveška
Zastava Norveške Norveški grb
(Zastava Norveške)
Kraljevski moto: Alt for Norge (Sve za Norvešku)
Image:LocationNorway.png
Službeni jezik Norveški Bokmål and Nynorsk, (takođe Sami u šest opština).
Glavni grad Oslo
Kralj Harald peti od Norveške (Harald V of Norway)
Premijer Jens Stoltenberg (Jens Stoltenberg)
Parlament Stortinget (Stortinget)
Površina
 - Ukupno
 - Kopno
 - % voda
66. po površini
387.000 km²
324.000 km²
5,1%
Stanovništvo
 - Ukupno (2004.)
 - Gustina
114. po broju stanovnika
4.574.560
14/km²
Nezavisnost
 - Proglašena
 - Priznata
Odvajanje od Švedske
7. jun, 1905.
26. oktobar, 1905.
Valuta 1 kruna = 100 øre
Časovna zona UTC +1
Državni praznik Dan ustavnosti, 17. maj, 1814.
Nacionalna himna Ja, vi elsker dette landet
Internet TLD .NO
Pozivni broj 47

Norveška je skandinavska država, tj. nalazi se na severu Evrope.


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Zemljopis

Norveška se naziva "zemlja 1000 fjordova" prema brojnim uskim i dubokim zaljevima strmih obala. Najviši vrh u zemlji je Galdhopiggen, 2469 m. Samo 2,28% tla je obradivo. Norveška ima najnepristupačniju i najrezvedeniju obalu na svijetu. Ima, što većih, što manjih, oko 50 000 otoka,.

[uredi - уреди] Povijest

Vikinzi su dva stoljeća pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom.

Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac 1905. godine kad je Norveška mirnim putem, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom prvog svjetskog rata, ipak je pretrpjela znatne gbitke u brodovlju i indirektne gospodarske štete. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku 2. svjetskog rata, pa ipak ju je Nacistička Njemačka okupirala punih pet godina.

Godine 1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu. Otkriće nafte i zemnog plina ranih 60-ih godina u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promjenilo ekonomsku sliku te zemlje. Na referendumu 1994. Građani Norveške odbili su pridružiti se Europskoj uniji. Danas im je glavna zadaća održati najviši osobni standard u Europi i planirati što činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Norveška ima 4.574.560 stanovnika, prosječna starost je 38 godina. Pismenost u Norveškoj je 100%. Najveći broj Norvežana su Luterani, 86%, ostalih protestanata i katolika ima oko 3%, ostalo su neopredjeljeni. Ima dva službena jezika: bokmal, sličan danskom i nynorsk (novonorveški) sličniji starim norveškim govorima.

Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci) i ima ih oko 20 000.

Norveški gradovi sa juga na sjever: Kristianstad - Stavanger - Fredrikstad - Dramen - Oslo (glavni grad) - Bergen - Hamar - Floro - Alesund - Trondheim - Mo i Rana - Bode - Narvik - Harstad - Tromse - Hammerfest - Vardo

[uredi - уреди] Ekonomija

[uredi - уреди] Vanjske poveznice