User:Krledoppler
From Wikipedia
ECDL
Šta je Evropska računarska vozačka dozvola?
Evropska računarska vozačka dozvola je međunarodno priznata potvrda informatičke pismenosti, koja garantuje vlasniku poznavanje rada na računaru prema ECDL normi. Zbog velikog uspeha koji je ECDL postigao u Evropi, program je proširen na celi svet pod nazivom, International Computer Driving Licence (ICDL).
ECDL norme definišu postupke uvođenja i primene programa provere znanja za sledeće programske celine (module):
1. Osnove informacione tehnologije 2. Korišćenje računara i upravljanje datotekama 3. Obrada teksta 4. Tabelarne kalkulacije 5. Baze podataka 6. Prezentacije 7. Informacije i komunikacije
Kandidati koji žele da dobiju diplomu mogu da se prijave za ispite bilo gde u svetu, da polažu redosledom kojim žele, u različitim centrima za testiranje, te da nakon svih položenih ispita dobiju potvrdu koja je priznata u celom svetu
Koncepcija ECDL programa:
Koncepcijom se sprovodi globalna inicijativa ECDL Fondacije sa ciljem širenja informatičke pismenosti u svetu, što je uslov svake zemlje i njenih građana za ulazak u informatičko društvo.
Program je namenjen svima koji žele da se obrazuju i da potvrde znanja u korišćenju personalnog računara i navedenih korisnickih veština, što im omogućava lakše zapošljavanje u zemlji i inostranstvu, a sprovodi se putem nacionalnih informatičkih društava, koja u Evropi, moraju da budu članovi Evropskog udruženja informatičkih društava (The Council of European Profesional Informatics Societies - CEPIS), koji je osnovao ECDL Fondaciju s ciljem sprovodenja ECDL koncepcije u svetu.
Nosilac ECDL licence u Srbiji je Jedinstveni Informatički savez Srbije (JISA).
JISA predstavlja zemlju u međunarodnim IT udruženjima: Regionalnom udruženju Centralne Evrope (IT Standing Regional Committe - IT STAR, CEPIS-u, te Svetskom udruženju (International Federation for Information Processing - IFIP ).
Koja je korist od ECDL-a:
ECDL je veoma koristan za poslodavce, kandidate i društvo.
Prednosti ECDL za poslodavca:
Povećana produktivnost Smanjenje troškova Porast kvaliteta proizvodnje Redukcija gubljenja vremena Bolja upotreba ICT resursa Bolja zarada u ICT investicijama Ustanovljenje opipljivog merila kompjuterskih korisničkih veština
Prednosti ECDL za kandidata:
Porast nivoa veština u osnovnoj upotrebi ICT i kompjutera Međunarodno priznata kvalifikacija Poboljšanje poslovnog izgleda i poslovne pokretljivosti Pasoš za viši nivo ICT obrazovanja Izgradnja samopouzdanja
Na društvenom nivou:
ECDL otvara vrata u informaticko društvo Podizanje opšteg nivoa sposobnosti u kompjuterskim veštinama Unapređenje kompjuterske pismenosti
Porast produktivnosti sa ECDL-om:
Da li ste znali da prosečan službenik provodi 38 minuta dnevno rešavajuci probleme svog kompjutera i kompjutera ostalih ljudi?
To je otprilike 3 sata nedeljno. Ili 12 sati mesečno. Ili oko 20 dana godišnje.
Pomnoženo sa brojem zaposlenih u bilo kojoj organizaciji, to je mnogo izgubljenog vremena i novca.
Istraživanjem sprovedenim u Norveškoj utvrđeno je da informatička nepismenost uzrokuje znatne gubitke koji su nazvani "skriveni troškovi informatičke tehnologije". Norvežani su merodavno utvrdili da prosečan korisnik koji koristi kompjuter u svakodnevnom radu nedeljno izgubi 2 sata i 51 minut u traženju pomoci pri rešavanju problema vezanih za rad sa kompjuterom. Većina ispitanika (73%) zatraži pomoć kolega na poslu, što znači da se neželjeni utrosak vremena dvosturko povećava. Gotovo 50% anketiranih rešavanje kompjuterskih problema doživljava kao veliku frustraciju u svakodnevnom poslu, a 45% ispitanika smatra da nije u mogućnosti iskorisiti potencijal koji pružaju raspoloživi programi.
Ukratko, firme godisnje izgube 136 radnih sati po svakom korisniku kompjutera, što u norveskim prilikama, za preduzeće s 1000 korisnika kompjutera znači gubitak od gotovo 4,5 miliona evra!
Da li ste znali da Evropska kompjuterska vozačka dozvola (ECDL) pokriva blizu 80% oblasti kompjuterskih vestina na kojima ljudi gube najviše vremena?
ECDL je međunarodno priznat kao opšte merilo kompjuterskih veština krajnjih korisnika.
Sa preko 5,5 miliona učesnika u preko 140 zemalja, ECDL je jedini program ove vrste koji su izabrale međunarodne organizacije, vlade i slične međunarodne poslovne zajednice.
Tehnologija može dati poslovima konkurentne okvire, ukoliko je svi koriste efikasno.
ECDL - dokazano povećava produktivnost i smanjuje troškove.
- Izvor: CAP Gemini Ernst & Young study, Norveška, (Oktobar 2001)
Italijansko sveučilište Bocconi potvrđuje norveške podatke.
Evropska kompjuterska vozačka dozvola (ECDL) značajno smanjuje troškove informatičkog poslovanja što je dokazano i istraživanjem "Cena neznanja u Informatičkom društvu" sprovedenim 2003. godine u Italiji . Istraživači sveučilišta Bocconi u Milanu, otkrili su da italijanski radnik zbog kompjuterske nepismenosti prosečno godišnje izgubi 16 radnih dana na rešavanje problema prilikom rada na kompjuteru . Istraživanjem je obuhvaćeno dvesta ljudi, uključujući studente sveučilišta Bocconi i zaposlene u srednjim i velikim preduzećima. Učesnici istraživanja testirani su pre i nakon završene informatičke obuke kao pripreme za ECDL sertifikaciju. Utvrden je znatan pomak u produktivnosti prosečno od 20% do 40%, zavisno o predznanju ispitanika.
ECDL rešava problem skrivenih troškova IT.
Evropska kompjuterska vozačka dozvola (ECDL) praktično je proveren način optimizacije povrata ulaganja u informacione tehnologije. Ogromna sredstva troše se na kupovinu kompjutera sa namerom da zaposleni svoj posao mogu obavljati brzo i efikasno. Informatickom obrazovanju zaposlenih ne poklanja se dovoljna pažnja. Ukoliko preduzeće organizuje kompjuterske seminare, gotovo nikad ne traži verifikaciju stečenog znanja, pa je učinak edukacije pod znakom pitanja.
ECDL je izvrstan alat za smanjenje skrivenih troškova informaticke tehnologije jer dokazano smanjuje troskove informatickog poslovanja, povećava produktivnost i moral zaposlenih.
Sprovedena istraživanja pokazala su da 70-80% vremena utrošenog na rešavanje problema u radu na kompjuteru može biti spaseno primenom ECDL-a, jer taj nastavni program obuhvata aplikacije koje se najčešće koriste u svakodnevnom radu. Evropska kompjuterska vozačka dozvola meri znanje ispitanika međunarodno priznatim i standardizovanim testovima.
ECDL u svetu:
Kako je ECDL koncept usvojen za razvoj informacionog društva Evrope, gotovo sve zemlje starog kontinenta uvrstile su ga i u sopstvene planove unapređenja opšteg informatičkog obrazovanja na svim starosnim nivoima: od osnovne škole do naknadnog obrazovanja starijih ljudi. Tako je na primer Austrija vec 1999.god. intervencijom Ministarstva obrazovanja imala ECDL-om pokriveno 33% osnovnih i srednjih škola a posle usvajanja Bolonjske deklaracije, univerziteti Austrije, Italije, Mađarske, Engleske i gotovo svih drugih razvijenih zemalja, usvojile su ECDL za ispit iz informatike i obrnuto, studenti sa položenim informatičkim ispitom mogu samo kupiti ECDL indeks i upisati svoj informatički rezultat.
U svetu je trenutno aktivno preko 20000 centara za testiranje, u 147 država. U Velikoj Britaniji ih ima preko 4000, u Irskoj 1100, u Francuskoj 900, u Austriji 1050, u Mađarskoj 400, u Rumuniji 400, u Grčkoj 850... Do sada je preko 5,5 miliona osoba položilo oko 20 miliona testova.
Koncept ECDL- a nalazi se u: Evropskoj komisiji, UNESCO-u, Svetskoj banci, Vladama Australije, Austrije, Belgije, Čeđke, Egipta, Engleske, Estonije, Irske, Italije, Holandije, Norveške, Nemačke, Mađarske, Švedske, Svajcarske, Italije, Jordana, Poljske, Portugala, Rumunije i drugih, u kompanijama poput 3M, BMW, Coca Cola, Dunlop, Harrods, IBM, IKEA, Nokia, Opel, Philips, Renault, Volvo i drugim, kao i u gotovo svim bankama i mobilnim mrežama u svetu.
Evropska Unija je okvirnim planom daljeg razvoja informacionog društva za 2007-2011 god. predvidela sertifikaciju još 20 miliona svojih građana!
Trenutno aktuelni ECDL Syllabus 4.0 trebao bi uskoro biti zamenjen novim ECDL Syllabus 5.0 koji treba da odslika promene u novim verzijama poslovnih aplikacija.
ECDL u Srbiji:
Srbija je ustanovila informatičko obrazovanje prema ECDL standardima deklaracijom o razvoju informacionog društva i svoje planove uskladila sa inicijativama Evropske komisije.
Na svom putu ka integraciji u Evropsku uniju, naša zemlja je učinila značajan korak usvajanjem Strategije razvoja informacionog društva. Pomenutu strategiju Vlada Republike Srbije je usvojila 5.oktobra 2006.godine. Uključivanjem informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u razvojne strategije naše zemlje obezbeđeni su osnovni preduslovi za izgradnju savremene nacionalne privrede i modernog društva u skladu sa evropskim standardima.
U okviru Strategije razvoja informacionog društva Republike Srbije, kao deo njenog akcionog plana konkretno su definisani strateški proriteti, inicijative, ciljevi, nadležnosti i rokovi koji uključuju i E-obrazovanje.
Inicijativa se odnosi na obrazovanje građana za osnovne ICT veštine u skladu sa nacionalnim standardima kompjuterske pismenosti koji su kompatibilni sa ECDL-om, a cilj je opismeniti građane da koriste kompjutere u svojim svakodnevnim aktivnostima i omogućiti im da kroz stalno usavršavanje svojih znanja i sposobnosti ostanu konkurentni u uslovima stalno promenjivog informacionog društva.
Usvajanjem Strategije razvoja informacionog društva u Republici Srbiji, koja je obuhvatila i ECDL standard, stekli su se uslovi da i naša zemlja brže krene u sveopšte informatičko obrazovanje svojih građana, toliko neophodno današnjim uslovima rada i savremenog poslovanja.
Za sprovođenje Strategije u Vladi Srbije zaduženi su:
Ministarstvo prosvete i sporta,Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine,Ministarstvo rada i zapošljavanja i Republički zavod za informatiku i internet.
Evropskim planom trebalo bi 100.000 građana Srbije godišnje da položi ECDL ispite, kako bi se postigao zadati evropski prosek.
Očekuje se da ECDL uskoro u Srbiji postane obavezna dopunska kvalifikacija za mnoge zaposlene u upravi, obrazovanju, privredi itd.
www.ecdlcentar.com