18.4.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 18. april - 18. travnja

Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina


18. travnja (18.4.) je 108. dan godine po gregorijanskom kalendaru (119. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 257 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1906. - U zemljotresu u San Francisku poginulo više od hiljadu ljudi, a oko 200.000 ostalo je bez kuća.
  • 1909. - U Vatikanu, beatifikovana francuska heroina iz 15. veka Žana D'Ark - Jovanka Orleanka. Kanonizacija je izvršena 1920.
  • 1942. - Drugi svetski rat: Doolittleov prepad - Američki avioni prvi put su bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju.
  • 1946. - Zvanično raspuštena Liga naroda, a njena imovina preneta je na novoosnovane Ujedinjene nacije.
  • 1946. - SAD priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vođstvom Josipa Broza Tita.
  • 1951. - U Parizu su Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija potpisale ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik.
  • 1954. - Gamal Abdel Naser, jedan od vođa udara kojim je 1953. svrgnut kralj Faruk I, postao je premijer i vojni guverner Egipta.
  • 1955. - U indonežanskom gradu Bandungu počela afroazijska konferencija 29 zemalja, na kojoj su utvrđeni principi "pokreta nesvrstanih" kao alternative vojnim blokovima - NATO-u i Varšavskom ugovoru.
  • 1956. - Raspušten Informbiro, savetodavno i koordinaciono telo devet evropskih komunističkih i radničkih partija, kojim su dominirali sovjetski komunisti.
  • 1980. - Južna Rodezija je pod nazivom Zimbabve postala 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti, glavni grad Solzberi preimenovan je u Harare.
  • 1983. - Bombaš samoubica uleteo kolima u američku ambasadu u Bejrutu. U eksploziji su poginule najmanje 63 osobe, a više od sto je ranjeno.
  • 1994. - Počeo je građanski rat u Ruandi.
  • 1996. -
    • U Kairu poginulo 18 grčkih turista kada su islamski teroristi otvorili vatru na turistički autobus.
    • Više od 100 libanskih izbeglica ubijeno je kada je izraelska artiljerija otvorila vatru na izbeglički logor.
  • 1999. - SR Jugoslavija je, u vreme vazdušne intervencije NATO-a na SRJ, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom zbog situacije na Kosovu.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1480. - Lucrezia Borgia, talijanska renesansna grofica
  • 1590. - Ahmed I, sultan Osmanlijskog carstva
  • 1797. - Luj Adolf Tjer, francuski državnik i istoričar († 1877.)
  • 1819. - Franz von Suppé, austrijski skladatelj († 1895.)
  • 1874. - Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska književnica († 1938.)
  • 1882. - Leopold Stokovski, američki dirigent poljskog porekla
  • 1904. - Drago Gervais, hrvatski književnik († 1957.)
  • 1925. - Sven Lasta, hrvatski glumac († 1996.)
  • 1927. - Tadeusz Mazowiecki, poljski političar i državnik
  • 1957. - Ferida Duraković, bosanska pjesnikinja
  • 1960. - Đurđa Adlešić, hrvatska političarka

[uredi - уреди] Smrti

  • 1873. - Justus fon Libih, nemački hemičar
  • 1922. - Svetomir Nikolajević, srpski pisac i političar
  • 1933. - Srećko Albini, hrvatski skladatelj i dirigent
  • 1936. - Otorino Respigi, italijanski kompozitor
  • 1945. - Albert Haler, hrvatski estetičar, esejist, kritičar, književni povjesničar
  • 1955. - Albert Einstein, njemački fizičar-teoretičar
  • 1992. - Beni Hil, britanski glumac i pevač (* 1924.)

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici