29.3.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 29. mart - 29. ožujka

Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina
Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina

29. ožujka (29.3.) je 88. dan godine po gregorijanskom kalendaru (89. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 277 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1461. - U najkrvavijoj bici "Rata dve ruže", u Engleskoj, oko 36.000 vojnika pod zastavom dinastije Jork kod Toutona, blizu Jorka, porazilo snage od oko 40.000 vojnika dinastije Lankaster, osiguravši time engleski presto Edvardu IV.
  • 1638. - Švedski naseljenici osnovali su blizu zaljeva Delaware prvu švedsku koloniju u Sjevernoj Americi, koju su nazvali Nova Švedska.
  • 1809. - Švedski kralj Gustav IV prisiljen da abdicira posle više poraza švedskih trupa u ratu s Danskom.
  • 1831. - Veliki bosanski ustanak: Gradaščević se uputio prema Travniku s nekih 4.000 ljudi.
  • 1848. - Počeo trogodišnji rat Danske s Pruskom u kojem su Danci pretrpeli poraz i izgubili veliki deo teritorije na jugu poluostrva Jitland.
  • 1849. - Velika Britanija na osnovu sporazuma s maharadžom od Lahorea anektirala Pendžab i pripojila ga Britanskoj Indiji.
  • 1864. - Grčka vratila suverenitet nad ostrvima u Jonskom moru koja su bila pod kolonijalnom upravom Velike Britanije.
  • 1867. - Velika Britanija od Kvebeka, Ontarija, Nove Škotske i Nju Branzvika formirala dominion Kanadu, u koji su 1878. uključene ostale britanske teritorije Severne Amerike, izuzev Njufaundlenda.
  • 1901. - U Australiji održani prvi federalni izbori. U prvom australijskom parlamentu najviše mesta dobila Laburistička partija.
  • 1911. - Poluautomatski pištolj M1911, kojeg je dizajnirao John Browning, postao je dio standardne opreme vojske Sjedinjenih Država.
  • 1945. - SSSR zvanično priznao Vladu Jugoslavije, koju su prethodno priznale Velika Britanija i SAD.
  • 1946. - Novim ustavom Zlatna Obala, sadašnja Gana, postala prva britanska kolonija u Africi sa afričkom većinom u Parlamentu, ali na punu nezavisnost čekala još 14 godina.
  • 1946. - Osnovana mađarska avionska kompanija Malév Hungarian Airlines.
  • 1956. - U Novom Sadu osnovane Jugoslovenske pozorišne igre, "Sterijino pozorje", povodom 150 godina od rođenja i stogodišnjice smrti srpskog komediografa Jovana Popovića Sterije.
  • 1967. - Porinuta prva francuska nuklearna podmornica.
  • 1972. - Bolivija proterala 119 članova sovjetske ambasade u La Pasu, optuživši Moskvu da finansira levičarske pobunjenike.
  • 1974. - Američki veštački satelit "Mariner 10" snimio prve fotografije Merkura.
  • 1981. - Više od sedam hiljada atletičara je sudjelovalo u prvom trčanju Londonskog maratona.
  • 1990. - Premijer Australije Bob Houk dobio izbore, postavši prvi laburista koji je četiri puta uzastopno osvojio položaj šefa vlade.
  • 1994. - Republika Hrvatska i predstavnici Srba u Hrvatskoj potpisali sporazum o primirju i razgraničenju vojnih snaga na šest od ukupno 35 sektora na 300 kilometara dugom frontu.
  • 1997. - Bežeći pred nasiljem koje je zahvatilo zemlju tokom krvavih nemira, više od 50 izbeglica iz Albanije utopilo se kada je njihov brod potonuo posle sudara sa italijanskim ratnim brodom u južnom Jadranu, blizu italijanske obale.
  • 2002. - Izraelske oklopne jedinice ušle u Ramalu i blokirale sedište palestinskog lidera Jasera Arafata.
  • 2003. - Svetska zdravstvena organizacija saopštila da je Karlo Urbani, lekar koji je prvi identifikovao ozbiljni akutni respiratorni sindrom, SARS, umro od te bolesti.
  • 2006. - Desilo se delimično pomračenje Sunca u Srbiji. U delovima Azije i Afrike - potpuno.


[uredi - уреди] Rođenja

  • 1561. - Santorio Santorio, liječnik, izumitelj termometra († 1636.)
  • 1790. - John Tyler, američki političar i predsjednik
  • 1826. - Wilhelm Liebknecht, njemački političari († 1900.)
  • 1901. - Andrija Maurović, hrvatski crtač stripova († 1981.)
  • 1916. - Eugene McCarthy, američki političar
  • 1939. - Terence Hill, talijanski glumac
  • 1943. - Vangelis, grčki skladatelj New Age-a
  • 1943. - Erik Ajdl, engleski glumac
  • 1957. - Christopher Lambert, američki glumac
  • 1961. - Barbara Wussow, austrijska glumica
  • 1978. - Igor Rakočević, srpski košarkaš

[uredi - уреди] Smrti

  • 1772. - Emanuel Swedenborg, švedski znanstvenik, filozof, teolog i mistik († 1688.)
  • 1778. - Baltazar Adam Krčalić, hrvatski povjesničar, teolog i pravnik (* 1715.)
  • 1891. - Žorž Sera, francuski slikar
  • 1906. - Slava Raškaj, hrvatska slikarica (* 1877.)
  • 1912. - Robert Falkon Skot, engleski istraživač (* 1868.)
  • 1982. - Karl Orf, nemački kompozitor (* 1895.)
  • 1985. - Marc Chagall, ruski slikar židovskog podrijekla (* 1887.)
  • 2006. - Zoran Bečić, bosanskohercegovački glumac

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici