Belgija
From Wikipedia
|
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezici | holandski, francuski, nemački | ||||
Glavni grad | Brisel | ||||
Vladar | Albert II | ||||
Predsednik Vlade | Gaj Verhofstad (Guy Verhofstadt) | ||||
Površina - Ukupno - % vode |
136. na svetu 30.510 km² 6,2% |
||||
Stanovništvo - Ukupno - Gustina naseljenosti |
77. na svetu 10.309.725 338/km² |
||||
Nezavisnost | 1830. | ||||
Valuta | Evro | ||||
Vremenska zona | UTC +1 | ||||
Državna himna | "Brabançonne" | ||||
Internet domen | .be | ||||
Pozivni telefonski broj | +32 |
Belgija je zapadnoevropska država koja se graniči sa Holandijom, Nemačkom, Luksemburgom, i Francuskom. Ukupna površina Belgije je 30.150 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Brisel. Ukupno stanovništvo je 10.309.725. Belgija je na kulturnoj raskršnici germanske i romanske Evrope sa holandskim govornim područjem na severu (Flamanci), nemačkim na istoku, te francuskim na jugu, (Valonci), što je odraženo u državnim institucijama i političkoj istoriji. 60% stanovnika Belgije su Flamanci, a 31% su Valonci.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Istorija
[uredi - уреди] Vlada
[uredi - уреди] Političke podele
[uredi - уреди] Geografija
Kraljevina u severozapadnoj Evropi, u Beneluksu. Graniči se sa Holandijom, Nemačkom, Luksemburgom i Francuskom i izlazi na Severno more. Belgija se deli na priobalne nizije na severu, centralni brdoviti deo i Ardenske planine na jugu. Najviši vrh je Botranž. Najveće reke su Šelda i Meza. Klima od obale do planina ide od atlantske do kontinentalne.
[uredi - уреди] Privreda
[uredi - уреди] Stanovništvo
[uredi - уреди] Kultura
Najvažniji deo belgijske kulture su festivali. Najpoznatiji je karneval u Binšu.
U književnosti su zastupljene flamanska i francuska književnost. Najpoznatiji srednjovekovni književnici su Filip de Komin i Žan Froasar. Najpoznatiji iz 19. veka su Šarl de Koster, Emil Verheren i Hendrik Konsijens, a iz 20. grof Moris Polidor Mari Bernard Meterlink.
Belgija je bila jedan od centara renesanse u 15. i 16. veku. Najpoznatiji slikari ovog perioda su Hubert van Ejk, Jan van Ejk, Hijeronimus Boš i Piter Brigel Stariji. U 17. veku je najpoznatiji ser Antoni van Dik koji je ujedno i najpoznatiji flamanski slikar. U 20. veku su najpoznatiji baron Džejms Sidni Ensor, Pol Delvo i Rene Fransoa Gislan Margit.
Belgijski arhitekta baron Viktor Horta je snažno uticao na razvoj evropske arhitekture u 20. veku. Modernu arhitekturu Belgije je razvio Henri Klemens van de Velde.
[uredi - уреди] Relevantni članci
[uredi - уреди] Spoljašnje poveznice
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Farski otoci • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
|
![]() |
---|---|
Austrija | Belgija | Grčka | Danska | Estonija | Irska | Italija | Kipar/Cipar | Letonija | Litvanija/Litva | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nemačka | Poljska | Portugal | Slovačka | Slovenija | Ujedinjeno Kraljevstvo | Finska | Francuska | Holandija/Nizozemska | Češka | Švedska | Španija/Španjolska |