Čakovec
From Wikipedia
Čakovec Image:Čakovec (grb).gif |
|
Županija | Međimurska |
Broj stanovnika (2001.) | 30.455 |
Gradonačelnik | Branko Šalamon |
Čakovec (zemljopisna širina 46.38 N, zemljopisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164 m) je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima. Prema popisu iz 2001. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30,455 stanovnika, prvenstveno Hrvata i rimokatolika, a najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci. Na mađarskom jeziku grad se naziva Csáktornya.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Promet
Prva željeznička pruga sagrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.
[uredi - уреди] Povijest
U Rimsko doba, kako Strabo zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), vojna postaja i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa Dimitriusa Chakyja, koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Vojvoda Juraj Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. svibnja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodan trgovački grad. Taj se datum slavi kao Dan grada. 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Krajem 18. stoljeća vlasnici grada postaju grofovi Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a 1893. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je Sovjetska Crvena armija
[uredi - уреди] Danas
Čakovec je ekonomski, prometni, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Kao administrativni centar, Čakovec ima Gimnaziju, tehničke i graditeljske srednje škole i Visoku učiteljsku školu.
Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi) i metaloprerađivačkim pogonima. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec grad moderne arhitekture, dinamičan s visoko razvijenom industrijom i središte komunikacija, poslova, trgovine, obrazovanja unutar i između županija i država, njegova stara jezgra prekrasno je očuvana i obnovljena. Lokalni muzej Međimurja u dvorcu čuva 17,000 vrijednih predmeta. Čakovec osim toga ima knjižnicu, kazalište, bolnicu, brojne posljednjih godina izgrađene trgovačke centre i sportsko-rekreacijski centar koji se sastoji od stadiona, 1999. otvorenog kupališta i sportske dvorane, koja je renovirana 2003. te je bila jedno od mjesta na kojima se u prosincu iste godine održavalo Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene. Naročito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od 2002. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra.
[uredi - уреди] Poznati Čakovčani
- Lidija Bajuk - glazbenica
- Lujo Bezeredi - kipar
- Dragutin Feletar - povjesničar, geograf i pisac
- Joža Horvat - avanturist i pisac
- Robert Jarni - bivši nogometaš
- Ladislav Kralj-Međimurec - umjetnik, akvarelist
- Dražen Ladić - bivši nogometni vratar
- Ivan Novak - povjesničar i političar
- Nikola Pavić - pjesnik
- Ruža Pospiš-Baldani - operna pjevačica
- Franjo Punčec - tenisač
- Josip Štolcer-Slavenski - skladatelj
- Nikola Zrinski - vojnik, pjesnik i filozof
- Petar Zrinski - vojnik i političar
- Vinko Žganec - folklorist
PETRA NARANČA - KARATISTICA
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
[uredi - уреди] Kultura i zabava
- Muzej Međimurja
- Centar za kulturu - kazalište
- ŠAF - radionica animiranih filmova
[uredi - уреди] Lokalne novine
[uredi - уреди] Sport i rekreacija
- Sportski objekti i kupalište
- Rukometni klub "Pipo IPC"
- Nogometni klub "Međimurje"
- Plivački klub "Čakovec"
- Plivački klub "Međimurje"
- Teniski klub "Franjo Punčec"
Bakar | Beli Manastir | Belišće | Benkovac | Bjelovar | Biograd na Moru | Buje | Buzet | Cres | Crikvenica | Čabar | Čakovec | Čazma | Daruvar | Delnice | Donja Stubica | Donji Miholjac | Drniš | Dubrovnik | Duga Resa | Dugo Selo | Đakovo | Đurđevac | Garešnica | Glina | Gospić | Grubišno Polje | Hrvatska Kostajnica | Hvar | Ilok | Imotski | Ivanec | Ivanić-Grad | Jastrebarsko | Karlovac | Kastav | Kaštela | Klanjec | Knin | Komiža | Koprivnica | Korčula | Kraljevica | Krapina | Križevci | Krk | Kutina | Labin | Lepoglava | Lipik | Ludbreg | Makarska | Mali Lošinj | Metković | Mursko Središće | Našice | Nin | Nova Gradiška | Novalja | Novi Marof | Novi Vinodolski | Novigrad | Novska | Obrovac | Ogulin | Omiš | Opatija | Opuzen | Orahovica | Oroslavje | Osijek | Otočac | Ozalj | Pag | Pakrac | Pazin | Petrinja | Pleternica | Ploče | Poreč | Požega | Pregrada | Prelog | Pula | Rab | Rijeka | Rovinj | Samobor | Senj | Sinj | Sisak | Skradin | Slatina | Slavonski Brod | Slunj | Solin | Split | Stari Grad | Supetar | Sveti Ivan Zelina | Šibenik | Trilj | Trogir | Umag | Valpovo | Varaždin | Varaždinske Toplice | Velika Gorica | Vinkovci | Virovitica | Vis | Vodice | Vodnjan | Vrbovec | Vrbovsko | Vrgorac | Vrlika | Vukovar | Zabok | Zadar | Zagreb | Zaprešić | Zlatar | Županja