5.1.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 5. januar - 5. siječnja

Prosinac - Decembar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
kalendar za 2005 g.
cela godina
- Januar - Siječanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2005 g.
cela godina
Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina


[uredi - уреди] Događaji

  • 1834 - u Kragujevcu izašle „Novine serbske“, prvi srpski informativan list štampan u zemlji, službeno glasilo kneževine Srbije. Prvi urednik bio Dimitrije Davidović, osnivač „Novina serbskih“ u Beču.
  • 1895 - nemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen objavio da je pronašao x-zrake, kasnije po njemu nazvane Rentgenovi zraci.
  • 1916 - pred Medovskim zalivom u Albaniji potonuo italijanski brod „Brindizi“ s južnoslovenskim iseljenicima, dobrovoljcima iz Kanade i SAD koji su krenuli da pomognu Srbiji i Crnoj Gori u Prvom svetskom ratu. Poginulo 390 ljudi, 102 spasena.
  • 1919 -
    • osnovana Nemačka radnička partija, kasnije nazvana Nacional-socijalistička. Na vlast došla 1933, a njen lider Adolf Hitler postao kancelar Nemačke.
    • u Berlinu počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom „Savez Spartaka“ s Rozom Luksemburg i Karlom Libknehtom na čelu.
  • 1925 - guverner američke savezne države Vajoming postala Neli Tejlor Ros, prva žena-guverner u istoriji SAD.
  • 1942 - na osnovu sporazuma s nacističkom Nemačkom, Prvi korpus bugarske fašističke vojske počeo, u Drugom svetskom ratu, okupaciju jugoistoka Srbije.
  • 1949 - na sastanku u Moskvi vlade SSSR, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske i Rumunije donele odluku o stvaranju Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć radi organizacije i usklađivanja dugoročnog razvoja zemalja-članica. Iste godine SEV-u pristupila Albanija, a 1950. Istočna Nemačka. Savet rasformiran 1991.
  • 1964 - tokom posete Svetoj zemlji papa Pavle VI sastao se u Jerusalimu s patrijarhom Atinagorom I. To je bio prvi susret poglavara dve crkve od 15. veka i prva poseta rimokatoličkog poglavara Svetoj zemlji.
  • 1969 - SSSR lansirao vasionski brod „Veneru 5“ u pravcu Venere, a pet dana potom i „Veneru 6“, koji su do te planete stigli 16, odnosno 17. maja.
  • 1976 - u Kambodži u vreme režima Crvenih Kmera proglašen novi Ustav kojim je naziv zemlje promenjen u Demokratska Kampućija.
  • 1980 - SAD uvodi sankcije prema SSSR zbog invazije Avganistana
  • 1993 - tanker „Braer“ ispustio 85.000 tona sirove nafte pored obala Velike Britanije.
  • 1996 - u Gazi ubijen palestinski terorista Jahja Ajaš Inženjer, osumnjičen za organizaciju niza samoubilačkih terorističkih napada u Izraelu u kojima je poginulo na desetine jevrejskih civila. Poginuo pošto je u njegovim rukama eksplodirao mobilni telefon.
  • 1997 - Rusija povukla poslednje jedinice Ministarstva odbrane iz Čečenije, privremeno okončavši vojnu kampanju protiv islamskih terorista u toj republici.
  • 1999 - SAD produžile ekonomske sankcije protiv Jugoslavije, uvedene u junu 1998. zbog eskalacije kosovske krize.
  • 1999 - beogradski Fond za humanitarno pravo objavio podatke prema kojima je 2.000 ljudi nasilno izgubilo život tokom 1998. na Kosovu.
  • 2001 - neurohirurg iz Njujorka, optužen da je u dva slučaja izvršio operacije mozga sa pogrešne strane, oslobođen optužbi i vraćena mu dozvola za rad.
  • 2003 - u istovremenim samoubilačkim napadima dva Palestinca u Tel Avivu poginule 22 osobe, a više od 100 povređeno.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1209 - Richard od Cornwalla, kralj Svetog rimskog carstva
  • 1548 - Franciscus Suárez, portugalski teolog i filozof
  • 1592 - Šah Džehan, mogulski car (u. 1666)
  • 1835 - Richard Faltin, finski skladatelj i sakupljač narodnih pjesama
  • 1863 - Konstantin Sergejevič Stanislavski, ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj (u 1938)
  • 1876 - Konrad Adenauer, njemački političar i državnik
  • 1920 - Arturo Benedetti Michelangeli, talijanski pijanist
  • 1928 - Zulfikar Ali Bhutto, pakistanski političar i državnik (u. 1979)
  • 1931 - Alfred Brendel, austrijski pijanist i književnik
  • 1931 - Robert Duvall, američki glumac
  • 1932 - Umberto Eco, talijanski književnik i semiotičar
  • 1938 - Juan Carlos I, španjolski kralj
  • 1942 - Maurizio Pollini, talijanski pijanist i dirigent
  • 1946 - Diane Keaton, američka glumica i producentica
  • 1946 - Jewgeni Anatoljewič Popov, ruski prozaist
  • 1953 - George Tenet, bivši direktor CIA-e
  • 1954 - Pamela Sue Martin, američka glumica
  • 1968 - DJ Bobo, švicarski DJ i muzičar
  • 1969 - Marilyn Manson, američki muzičar i pjevač
  • 1972 - Sakis Rouvas, grčki pjevač
  • 1972 - Sasha, njemački pop-pjevač
  • 1982 - Janica Kostelić, hrvatska alpska skijašica

[uredi - уреди] Smrti

  • 1524. - Marko Marulić, književnik.
  • 1578. - Julije Klović, hrvatski slikar (r. 1498.)


[uredi - уреди] Praznici i dani sećanja

[uredi - уреди] Vidi takođe