Ujedinjeno Kraljevstvo

From Wikipedia

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
United Kingdom of Great Britain
and Northern Ireland
Zastava Ujedinjenog Kraljevstva Grb Ujedinjenog Kraljevstva
(Zastava) (Grb)
Geslo: Dieu et mon droit
(francuski, "Bog i moje pravo")1)
Himna: God Save the Queen
– neslužbena himna
Položaj Ujedinjenog Kraljevstva
Službeni jezik: engleski, de facto 2)
Glavni grad: London
Kraljica: Elizabeta II.
Predsjednik Vlade: Tony Blair
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
76. po veličini
244.101 km²
1,3%
Stanovništvo:
 - ukupno (2003.):
 - Gustoća:
20. po veličini
60.094.648
246/km²
Neovisnost: Zakon o uniji
1. siječnja 1801. 3)
Valuta: britanska funta
(100 penija)
Vremenska zona: UTC
UTC +1 ljeti
Internetski nastavak: .uk 4)
Pozivni broj: 44
1) kraljevska krilatica

 2) Službeno priznati regionalni jezici: velški, škotski galski, irski, kornvolski, škotski i ulsterski škotski
 3) Država nastala kao Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske. Ime promijenjeno u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske 1927.
 4) Iako je prema ISO 3166-1 ".gb"


Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj. (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.)

UK je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija.

Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Povijest

Glavni članak: Povijest Velike Britanije

[uredi - уреди] Politika

Jedan od najvažnijih političara dvadesetog stoljeća je Winston Churchill.

[uredi - уреди] Administrativna podjela

[uredi - уреди] Zemljopis

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Pojavom parnog stroja potkraj 18. st. u Ujedinjenom Kraljevstvu se provodi Prva industrijaska revolucija. Podižu se gradovi blizu rudnika željeza i ugljena jer je transport sirovina na veće udaljenosti bio neisplativ. Budući da je bilo neizvedivo prevoženje radnika blizu tvornica se podižu radnička naselja čime započinje proces industrijske urbanizacije. U tom razdoblju nastaju brojni novi gradovi, a postojeći gradovi se proširuju. Spajanjem susjednih gradova nastaju konurbacije kojih u UK ima sedam: Veliki London, Birmingham, Liverpool, Manchster, Leeds i Bradford, Newcastle i Glasgow. Krajem 19. st. izumom električne struje i Drugom industrijskom revolucijom industrijski pogoni su se mogli slobodnije razmještati u prostoru.

UK je kolijevka industrijske revolucije zbog tradicije manufakture, bogatih nalazišta sirovina, pomorske orijentacije na kolonije i tehničkih i tehnoloških inovacija. Zahvaljujući industrijskim proizvodima i trgovinom po cijelom svijetu relativno mala otočna država postaje najbogatija na svijetu. U 20. st. svjetski su ratovi, gospodarske krize, raspad kolonijalnog Carstva i Uspon SAD-a, Japana i Njemačke uzrokovali pad UK sa samog gospodarskog vrha ali se još uvijek nalazi među sedam gospodarski najznačajnijih zemalja svijeta (član G7).

U UK se samo 1.9% stanovništva bavi primarnim djelatnostima, 23.4% sekundarnim i oko 70% tercijarnim. Oko 70% poljoprivredne prizvodnje otpada na stočarstvo, a prevladavaju posjedi u vlasništvu vleposjednika (Landlords). Što su u doba ind. rev. za UK značila nalazišta ugljena i željeza to su danas nalazišta nafte i prirodnoga plina u Sjevernom moru. Dok ostale europske zemlje te osnovne sirovine moraju kupovati UK ih ima i za sveje potrebe i za izvoz. Industrijska je proizvodnja visokorazvijena. od Tradicionalnih ind. grana zadržana je proizvodnja čelika, a proizvode se transportna sredstva, automobili, zrakoplovi, vlakovi, elektronika, farmaceutski proizvodi, telekomunikacijska oprema. Iako je ind. rev. počela tekstilnim pogonima zbog konkurentskih zemalja s jeftinijom radnom snagom proizvodnja odjeće se ograničila na visokokvalitetne i proizvode visoke mode.

[uredi - уреди] Problemi nejednakog razvoja

Do 19. st. UK je bilo podjednako razvijeno, a stanovništvo se bavilo većinom poljoprivredom. Nakon ind. rev. snažnije se gospodarski i demografski razvijaju dijelovi Kraljevstva koji imaju nalazišra ugljena i željeza dok dijelovi koji to nemaju zaostaju. 1930-ih godina dolazi do svjetske gospodarske krize te prvotno gospodarski razvijeni dijelovi postaju problemska područja. Teritorij Kraljevstva se dijeli na prosperitetne i manje prosperitetne regije. Prosperitetne regije su: Jugozapad, Jugoistok, Istočna Anglija, Istočni Midlands i Zapadni Midlands. Manje prosperitetne regije su: Wales, Sjeverozapad, Yorkshire i Humberside, Sjever, Škotska i Sjeverna Irska. U manje prosperitetnim regijama stalna je emigracija, iznadprosječna nezaposlenost ne niži nacionalni dohodak. Vlada UK trudi se poticajnim mjerama poput smanjenih poreza i povoljnijih kredita potaknuti razvoj tih regija. Također grade se i infrastruktura poput prometnica i energetskih postrojenja u tim regijama. Također se odvija supstitucija neprofitabilnih industrijskih postojenja profitabilnijima. Napravljen je i plan decentralizacije kako bi se suzbio daljnji rast Londona.

[uredi - уреди] Stanovništvo

[uredi - уреди] Kultura

Engleska kultura seže od rimskih vremena, kad su rimljani osvajali svijet. Neki od poznatijih književnika, fizičara, matematičara, biologa od doba predromantizma pa do modernizma i danas, su:

[uredi - уреди] Književnici

[uredi - уреди] Fizičari

  • Sir Isaac Newton
  • James Clark Maxwell
  • James Prescott Joule
  • Michael Faraday
govno pesic

[uredi - уреди] Biolozi

[uredi - уреди] Kemičari

[uredi - уреди] Izumitelji

[uredi - уреди] Religija

Vjerska pripadnost:

[uredi - уреди] Vanjske poveznice