12.3.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 12. mart - 12. ožujka

Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina
Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina

13. ožujka (13.3.) je 72. dan godine po gregorijanskom kalendaru (73. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 293 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 641. - Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom.
  • 1537. - Turci zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis, koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez Petar Kružić.
  • 1848. - U Beču izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha, što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.
  • 1854. - Krimski rat: Velika Britanija i Francuska zaključile savez sa Otomanskim carstvom protiv Rusije.
  • 1868. - Skinuta zabrana sa pravopisa Vuk Karadžić i dozvoljena njegova upotreba. Rešenje o tome doneo, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka.
  • 1907. - U eksploziji ratnog broda "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi.
  • 1938. - Anschluss: Predvođene Adolfom Hitlerom, nemačke trupe umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem rajhu.
  • 1947. - Predsednik SAD Hari Truman u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data Grčkoj i Turskoj.
  • 1966. - Indonežanski parlament lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika države, a general Suharto postao vršilac dužnosti šefa države.
  • 1971. - Premijer Hafez al Asad na referendumu izabran za predsednika Sirije.
  • 1978. - Partije levice, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.
  • 1984. - U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara.
  • 1993. - U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaju poginulo najmanje 200 ljudi, a 1.100 ranjeno.
  • 1999. - Poljska, Češka i Mađarska postale članice NATO, kao prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO.
  • 2001. -
    • Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpskih vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu Srbije potpisali sporazum o prekidu vatre.
    • U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u Avganistanu uništile dva najveća kipa Bude u svetu, stara nekoliko hiljada godina.
  • 2002. - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.


[uredi - уреди] Rođenja

  • 1685. - George Berkeley, irski filozof
  • 1832. - Čarls Kaningem Bojkot, engleski kapetan († 1897.)
  • 1856. - Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa. († 1929.)
  • 1881. - Mustafa Kemal Atatürk, turski oficir (paša) i političar; osnivač moderne Turske republike
  • 1888. - Vaslav Nižinjski, ruski plesač i koreograf
  • 1890. - Idriz I, libijski kralj
  • 1922. - Jack Kerouac, američki književnik
  • 1925. - Georges Delerue, francuski skladatelj filmske muzike
  • 1928. - Paul Kuhn, njemački muzičar
  • 1940. - Al Jarreau, američki pjevač
  • 1943. - Ratko Mladić, bosansksrpski general
  • 1946. - Liza Minnelli, američka glmica i pjevačica
  • 1947. - Kalervo Palsa, finski slikar ekspresionizma
  • 1959. - Milorad Dodik, bosanskohercegovački političar
  • 1973. - Tim Fischer, njemački šansonjer
  • 1981. - Katarina Srebotnik, slovenačka teniserka

[uredi - уреди] Smrti

  • 604. - Grigorije I Veliki, rimski papa i jedan od četiri oca Katoličke crkve.
  • 1502. - Franjo Vranjanin, talijanski kipar (* oko 1430.)
  • 1507. - Čezare Bordžija, italijanski vojskovođa i avanturista, uzor za Makijavelijevog Vladaoca (*1475.)
  • 1914. - George Westinghouse, američki izumitelj
  • 1916. - Marie von Ebner-Eschenbach, austrijska književnica (* 1830.)
  • 1925. - Sun Jat Sen, kineski revolucionar i državnik.
  • 1935. - Mihajlo Pupin, američko-srbijanski naučnik
  • 1942. - Žikica Jovanović Španac, jugoslovenski narodni heroj. (* 1914.)
  • 1942. - William Henry Bragg, engleski fizičar
  • 1951. - Alfred Hugenberg, njemački biznismen i političar
  • 1955. - Theodor Plievier, njemački književnik (* 1892.)
  • 1964. - Jovan Bijelić, srpski slikar. (* 1886).
  • 1995. - Mija Aleksić, srpski glumac. (* 1923.)
  • 1999. - Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista XX veka.
  • 2003. - Zoran Đinđić, srpski premijer, ubijen u atentatu. (* 1952.)

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici

  • Srpska pravoslavna crkva slavi:
    • Prepodobnog Prokopija Dekapolita
    • Prepodobnog Talaleja - isposnika sirijskog
    • Svetog Tita Pečerskog
    • Prepodobnog Stefana
    • Svetog mučenika Julijana Podagrika