Titanij
From Wikipedia
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime, simbol, atomski broj | titanijum, Ti, 22 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pripadnost skupu | prelaznih metala | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
grupa, perioda | IVB, 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
gustina, tvrdoća | 4507kg/m3, , 6 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Boja | srebrnobela![]() |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomska masa | 47,867 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomski radijus | 140 (176)pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kovalentni radijus | 136 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
van der Valsov radijus | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
elektronska konfiguracija | [Ar]3d24s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
e- na energetskim nivoima | 2, 8, 10, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
oksidacioni broj | 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine oksida | amfoterni | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kristalna struktura | heksagonalna | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura topljenja | 1941 K (1668 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura ključanja | 3560 K (3287 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
molska zapremina | 10,64×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota isparavanja | 421 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota topljenja | 15,45 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
pritisak zasićene pare | 0,49 Pa (1933 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
brzina zvuka | 4140 m/s (293,15 K) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,54 (Pauling) 1,32 (Alred) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična toplota | 520 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična provodljivost | 2,34×106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplotna provodljivost | 21,9 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
I energija jonizacije | 658,8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
II energija jonizacije | 1309,8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
III energija jonizacije | 2652,5 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IV energija jonizacije | 4174,6 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
V energija jonizacije | 9581 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
VI energija jonizacije | 11533 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
VII energija jonizacije | 13590 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
VIII energija jonizacije | 16440 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IX energija jonizacije | 18530 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
X energija jonizacije | 20833 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Objašnjenja skraćenica: zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona |
Titanijum, titanij ili titan (Ti, latinski - titanium) je metal IVB grupe. Ima 18 izotopa čije se atomske mase nalaze između 46 do 50. Izotopi od 46 do 50 su postojani. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 5000 ppm (ang. parts per million), u obliku minerala: ilmenita, rutila i titanita.
Otkrio ga je G.W. Creeda 1791 godine, i takođe nezavisno od prvog otkrića otkrio ga je M.H. Klaproth w 1795 godine.
Najvažnije jedinjenje titanijuma je bez sumnje titanijumoksid TiO2 koji se koristi kao dodatak za izbeljivanje u pastama, prašcima i farbama.
Biološki značaj - Elementarni titanijum nije otrovan, ali neke njegove soli jesu.
Legure titanijuma su veoma lake i mehanički izdržljive - posebno na razvlačenje i zbog toga se koriste u avioindustriji, a takođe i za pravljenje bicikli i drugih sportskih sprava. Legure titanijuma imaju mnogo bolje osobine od legura aluminijuma ali su od njih značno skuplje te su zbog toga manje zastupljene