Ingušetija

From Wikipedia

Republika Inguška
Респу́блика Ингуше́тия, Ингу́шская Респу́блика
ГIалгIай Мохк    
Zastava Inguške Grb Inguške

Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Magas
Površina

- ukupno
- % vode

87. po veličini

- 4.000 km²
- zanemarivo

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

73. po veličini

- 467.294 (2002.)
- 116,8/km²

Politički status Republika
Federalni okrug Južni
Privredna regija Sjevernokavkaska
Službeni jezici ruski, inguški
Predsjednik
(Президент)
Murat Magometovič Zjazikov
(Мурат Магометович Зязиков)
Premijer-ministar
(Премьер-министр)
Timur Ahmetovič Moguškov
(Тимур Ахметович Могушков)
Zakonodavno tijelo ...
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Mahmud Sakalov
(Махмуд Сакалов)
Himna Himna Inguške
Automobilska oznaka 06
Vremenska zona image:RTZ2.png
Moskovsko vrijeme
(UTC + 3/+4)

Ingušetija je autonomna republika u sastavu Ruske Federacije.

Na zapadu se graniči s ruskom republikom Sjevernom Osetijom, na istoku s Čečenijom, dok na jugu ima granicu s Gruzijom.

Ime je dobila po Ingušima, narodu srodnom Čečenima, koji u njoj predstavlja većinsko stanovništvo.

Ingušetija je pod rusku vlast došla 1810. godine. Nakon stvaranja SSSR-a postala je dio Sovjetske planinske republike, da bi 1924. postala Inguška autonomna oblast. Godine 1934. je spojena s Čečenijom u Čečensko-Ingušku Autonomnu sovjetsku republiku.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, Staljin je, pod sumnjom za pomaganje njemačkom okupatoru, naredio deportaciju Čečena i Inguša, odnosno ukidanje njihove republike, čiji dijelovi su pripali direktno Rusiji, odnosno Sjevernoj Osetiji. 1950-ih je Čečenima i Ingušima dozvoljen povratak, odnosno stvaranje republike.

1992. godine je, nakon što je Čečenija proglasila nezavisnost, Ingušetija postala republika unutar Ruske federacije. Tome je pridonio i etnički sukob s Osetima, koji je na njenu teritoriju doveo veliki broj izbjeglica.

[uredi - уреди] Izvori i vanjski linkovi


Administrativne podjele Rusije Zastava Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigeja | Altajska | Baškirija | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Ingušetija | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Mari El | Mordovija | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski
Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Jaroslavljska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka
Federalni gradovi Moskva | Petrograd
Autonomne oblasti Židovska
Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj.

2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.

Ruski federalni okruzi
Centralni | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški