17.3.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 17. mart - 17. ožujka

Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina
Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina

18. ožujka (18.3.) je 77. dan godine po gregorijanskom kalendaru (78. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 288 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 45. pne. - Bitka kod Munde: Julije Cezar postigao svoju posljednu vojnu pobjedu, porazivši optimatske snage Tita Labijena i Pompeja Mlađeg
  • 642. - Bitka kod Badra: Ključna Muhamedova pobeda nad opozicijom u Meki.
  • 1190. - U Jorku u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.
  • 1526. - Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525. kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija, predvođena markizom od Peskare, pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.
  • 1649. - Engleski parlament raspustio je Dom lordova (Gornji dom) u vreme vladavine Olivera Kromvela, pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.
  • 1861. - Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.
  • 1901. - Izložba 71 slike Vincenta van Gogha stvorila senzaciju u Parizu, 11 godina nakon njegove smrti
  • 1921. - U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.
  • 1944. - Drugi svetski rat: Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo je savezničko bombardovanje Austrije.
  • 1948. - Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa (Belgija, Holandija i Luksemburg) potpisali su Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.
  • 1958. - Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje "Vangard I", drugi američki satelit.
  • 1959 - Tenzin Gyatso, 14. i trenutni Dalaj Lama, pobjegao iz Tibeta u Indiju
  • 1963. - U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.
  • 1968. - Ispred američke ambasade u Londonu izbio je sukog između policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. Uhapšeno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povređeno.
  • 1969 - Golda Meir iz Laburističke stranke postala četvrta premijerka Izraela
  • 1973. - Kambodžanski vazduhoplovni oficir je ukradenim avionom bombardovao predsedničku palatu u Pnom Penu. Predsednik Lon Nol je ostao živ, ali je poginulo najmanje 20 ljudi.
  • 1991. - Većina sovjetskih građana izjasnila se na referendumu za očuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih Država.
  • 1992. -
    • Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske amabasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjeno 252.
    • Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okončanje sistema aparthejda.
  • 1995. - Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv predsednika Gajdara Alijeva predvodio je zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.
  • 1996. - Talas pljački i paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego što je to poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.
  • 1998. - Džu Rongđi, vrhunski kineski ekonomista i reformator, postao je premijer Kine.
  • 1999. - Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.
  • 2000. - U Ugandi 530 ljudi, članova sekte "Deset božijih zapovesti", izvršilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.
  • 2002. - Petoro ljudi je ubijeno, a 45 ranjeno kada su dvojica napadača ubacila bombe u protestantsku crkvu u diplomatskom naselju u Islamabadu, u Pakistanu. Većina ubijenih i ranjenih bili su stranci.
  • 2003. - U 13-minutnom govoru iz Bele kuće predsednik SAD Džordž Buš postavio je ultimatum iračkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima ili će se suočiti sa ratom.
  • 2004. - Na Kosovu izbile masovne demonstracije Albanaca.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1834. - Gotlib Vilhelm Dajmler, nemački inženjer († 1900.)
  • 1847. - Jovan Paču, srpski skladatelj i pijanist († 1902.)
  • 1894. - Slavko Vorkapić, srpsko-američki režiser († 1976.)
  • 1897. - Milan Ajvaz, srpski glumac († 1980.)
  • 1919. - Nat King Cole, američki jazz-muzičar
  • 1926. - Siegfried Lenz, njemački književnik
  • 1929. - Peter L. Berger, austrijski sociolog
  • 1930. - Betty Allen, američka mezzo-sopranistica
  • 1938. - Rudolf Nurejev, ruski plesač
  • 1939. - Giovanni Trapattoni, talijanski nogometni trener
  • 1951. - Kurt Russell, američki glumac
  • 1964. - Rob Lowe, američki glumac
  • 1975. - Hrvoje Kečkeš, hrvatski glumac
  • 1983. - Akif Imamović, austrijski nogometaš bosanskih korijena
  • 1986. - Edin Džeko, bosanskohercegovački nogometaš

[uredi - уреди] Smrti

  • 180. - Marko Aurelije, rimski filozof i car. (* 121.)
  • 493. - Sv. Patrik, svetac zaštitnik Irske.
  • 1736. - Giovanni Battista Pergolesi, talijanski skladatelj (* 1710.)
  • 1782. - Daniel Bernoulli, švicarski matematičar i fizičar (* 1700.)
  • 1853. - Christian Doppler, austrijski fizičar (* 1803.)
  • 1864. - Alexandre Calame, švicarski slikar i grafičar
  • 1893. - Ljudevit Vukotinović, hrvatski književnik i znanstvenik (* 1813.)
  • 1906. - Avram Đukić, srpski istoričar. (* 1844.)
  • 1914. - Antun Gustav Matoš, hrvatski književnik (* 1873.)
  • 1956. - Irena Kiri, francuska naučnica, nuklearni fizičar i hemičar.
  • 1976. - Luchino Visconti (rođen 1906), talijanski režiser.
  • 1993. - Edo Kovačević, hrvatski slikar (* 1906.)
  • 2002. - Van Tien Dung, komandant severno-vijetnamskih snaga.

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici

Dan državnosti

  • Irska:
    • Sveti Patrik, svetac-zaštitnik.