Historija međunarodnog krivičnog prava

From Wikipedia

O začecima međunarodnog krivičnog prava se može govoriti još u antičkom Rimu. Ne neke elemente međunarodnog krivičnog prava nailazi se i u srednjevekovnom pravu. Međutim, o razvijenijem međunarodnom krivičnom pravu može se govoriti tek u novije doba, tačnije u 19. i 20. veku.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Međunarodno krivično pravo pre Drugog svetskog rata

Glavni članak: Suđenja nakon Prvog svetskog rata

Vilhelm II, prvi pojedinac kome je trebalo da bude suđeno pred međunarodnim sudom
Vilhelm II, prvi pojedinac kome je trebalo da bude suđeno pred međunarodnim sudom

U ovom periodu međunarodno krivično pravo nalazilo se u nastajanju. Ono se sastojalo iz dela međunarodnog ugovornog i običajnog prava koji se odnosio na piratstvo, ropstvo, regulisanje oružanih sukoba uključujući i stavove relativno malog broja teoretičara koji su se bavili tom problematikom.

Međunarodnopravni ugovori koji se zaključuju u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka, a to su:

  • Pariska deklaracija iz 1856. godine
  • Ženevska deklaracija iz 1864. godine
  • Petrogradska deklaracija iz 1868. godine
  • Haška konvencija iz 1899. godine
  • Haška konvencija iz 1907. godine

kao i običajnopravne norme formirane u to vreme odnosile su se na države i nisu obavezivale pojedince. Stav da pojedinca može biti subjekat međunarodnog prava nije bio prihvaćen u to vreme, a predstavljao je uslov za razvoj međunarodnog krivičnog prava. Prvi put je priznavanje pojedinca kao subjekta međunarodnog prava učinjeno u Versajskom mirovnom ugovoru, u čijem je članu 227. bilo predviđeno da se nemački car Vilhelm II stavlja pod javnu optužbu:

Wikicitati „...zbog najteže povrede međunarodnog moralnog zakona i svetosti ugovornih obaveza.“
({{{2}}})

Bilo je predviđeno da mu sudi međusaveznički a ne nacionalni sud, što bi bio prvi primer međunarodnog ad hok krivičnog suda[1]. Do suđenja nikada nije došlo usled odbijanja Holandije da izruči Vilhelma II[2], ali značaj ove odredbe kao prekretnice ostaje. Individualna odgovornost danas je nesporni temelj međunarodnog krivičnog prava.

[uredi - уреди] Nirnberški proces i druga suđenja

Glavni članak: Nirnberški proces

desno|mini|250p|Sudije na suđenju u Nirnbergu Veliki, ako ne i presudni značaj za razvoj međunarodnog krivičnog prava imao je Nirnberški proces. Tome je prethodio sporazum U Londonu, čiji je sastavni deo i Statut tribunala koji je sudio u Nirnbergu. Taj statut iako sa prilično rudimentarnim odredbama izvršio je veliki uticaj na dalji razvoj jer je u članu 6 predviđao suđenje za sledeća krivična dela:

  • zločini protiv mira,
  • ratni zločini i
  • zločini protiv čovečnosti

Iako je u normama koje su regulisale ove zločine bilo nedostataka (nedovoljno razgraničavanje i ostavljanje mogućnosti da se i druge, nenavedene radnje smatraju radnjama izvršenja) a nisu bile predviđene ni sankcije[3], ovaj Statut bio je još jedna prekretnica u razvoju, kao i uostalom čitavo suđenje i presuda. Potvrda odredaba Statuta i presude u Nirnbergu bilo je i usvajanje Nirnberških principa od Komisije za međunarodno pravo UN 1950. godine.

Druga suđenja od značaja, pre svega zbog usmerenosti na međunarodna krivična dela bila su i ona pred Tokijskim tribunalom, naknadna suđenja u Nirnbergu, suđenja za Aušvic,u Habarovsku, Finskoj, Rumuniji i druga.

[uredi - уреди] Razvoj posle Drugog svetskog rata

Pored Nirnberških principa, dalji razvoj tekao je putem usvajanja mmeđunarodnih konvencija kojima su ustanovljena određena međunarodna krivična dela (kako u užem tako i u širem smislu). Od najvažnijih se izdvajaju:

  • Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine
  • Ženevske konvencije iz 1949. godine sa dva dopunska protokola 1977. godine
  • Konvencija za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954. godine
  • Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. godine
  • Evropska konvencija o kažnjavanju terorizma iz 1977. godine
  • Konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja i upotrebe hemijskog oružja i njihovom uništavanju iz 1993. godine

Ipak, ono što karakteriše sve konvencije je odsustvo regulisanja opšteg dela međunarodnog krivičnog prava[4].

[uredi - уреди] Rimski statut i Međunarodni krivični sud

Glavni članak: Rimski statut Glavni članak: Međunarodni krivični sud

Međunarodni krivični sud u Hagu
Međunarodni krivični sud u Hagu

Posebno mesto u razvoju i ulazak međunarodnog krivičnog prava u novu fazu označava usvajanje Rimskog statuta 1998. godine, kao i njegovo stupanje na snagu 1. jula 2002. godine (pošto ga je ratifikovalo 60 zemalja potpisnica). Ovim Statutom predviđen je niz instituta opšteg dela i tako je upotpunjena materija međunarodnog krivičnog prava, iako na donekle kontroverzan način [5]

[uredi - уреди] Rezolucije i deklaracije UN

Određeni značaj u razvoju međunarodnog krivičnog prava imaju i rezolucije i deklaracije Generalne skupštine UN, kao što je na primer Rezolucija 3314 iz 1974. godine kojom je određen pojam agresije.

Nesporan značaj za međunarodno krivično pravo imaju i rezolucije Saveta bezbednosti UN kojima su osnovani ad hok tribunali za bivšu Jugoslaviju (Rezolucija 827 od 25. maja 1993.) i Ruandu (Rezolucija 955 od 8. novembra 1994.), iako rasprave o pravnoj prirodi i legalnosti ovih akata i dalje traju.

[uredi - уреди] Vidi još

  • Istorija međunarodnog prava
  • Istorija krivičnog prava

[uredi - уреди] Reference

Stojanović Z., Međunarodno krivično pravo, Beograd 2006., ISBN 86-86223-03-6

[uredi - уреди] Fusnote

  1. Milojević M., Osnivanje međunarodnog krivičnog suda. U: Međunarodna krivičnopravna pitanja i Haški tribunal, Beograd, 1997
  2. Škulić M., Međunarodni krivični sud, Beograd, 2005
  3. Vasilijević V., Međunarodni krivični sud, Beograd, 1968.
  4. Bassiouni M.Ch. International Criminal Law, Oxford, 2003
  5. H. Nishihara, Internationale Strafgerichtsbarkeit. U: Krise des Strafrechts und der Kriminalwissebschaften?, Berlin, 2001.
Međunarodno krivično pravo
Izvori prava:
Povelja MVT - Zločini protiv međunarodnog prava - Zločin protiv čovečnosti - Zločini protiv mira
Zločin aparthejda - Zločin genocida - Običajno pravo - Ratno pravo - Nirnberški principi
Peremptorna norma - Rimski statut - Univerzalna jurisdikcija - Ratni zločini - Agresorski rat
Sudovi:
Finska suđenja odgovornima za rat - Međunarodni vojni tribunal u Nirnbergu
Međunarodni vojni tribunal za Daleki istok - Suđenja za ratne zločine u Habarovsku
Tribunal za bivšu Jugoslaviju - Međunarodni tribunal za Ruandu - Specijalni sud za Sijera Leone
Međunarodni krivični sud
Istorija međunarodnog krivičnog prava:
Spisak ratnih zločina
Ovaj okvir: vididiskusijauredi
Drugi jezici-Други језици