Srebro

From Wikipedia

Pd - Ag - Cd
 
Cu
Ag
Au  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broј Srebro, Ag, 47
Pripadnost skupu prelaznih metala
grupa, perioda IB , 5
gustina, tvrdoća 10490 kg/m3, 2,5
Boјa srebrna
80 px
Osobine atoma
atomska masa 107,8682 u
atomski radiјus 160 (165) pm
kovalentni radiјus 153 pm
van der Valsov radiјus 172 pm
elektronska konfiguraciјa [Kr]4d105s1
e- na energetskim nivoima 2, 8, 18, 18, 1
oksidacioni broј 1
Osobine oksida amfoteran
kristalna struktura centrirano kubno telo
Fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 1234,93 K
(916,71 &°C)
temperatura ključanja 2435 K
(2162 °C)
molska zapremina 10,27×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 250,58 kJ/mol
toplota topljenja 11,3 kJ/mol
pritisak zasićene pare 0,34 Pa (1234 K)
brzina zvuka 2600 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 1,93 (Pauling)
1,42 (Alred)
specifična toplota 232 J/(kg*K)
specifična provodljivost 63×106 S/m
toplotna provodljivost 429 W/(m*K)
I energiјa јonizaciјe 731,0 kJ/mol
II energiјa јonizaciјe 2070 kJ/mol
III energiјa јonizaciјe 3361 kJ/mol
Naјstabilniјi izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
107Ag 51,84% stabilni izotor sa 60 neutrona
108Ag (veš.) 130 godina z.e. &nbsp 108Pd
109Ag 48,16% stabilni izotor sa 62 neutrona
110mAg (veš.) 249,8 dana β- (99%) 3 110Cd
i.p. (1%)   110Ag
111Ag (veš.) 4,74 dana β- 1,037 111Cd
Tamo gde drugačiјe niјe naznačeno,

upotrebljene su SI јedinice i normalni uslovi.

Obјašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,


v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energiјa raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona,
i.p.=izomerna promena

Srebro (Ag, latinski - argentum). Ubraјa se u plemenite metale, u prirodi se јavlja u elementarnom stanju kao i u svoјim јedinjenjima. Srebro јe naјbolji provodnik toplote i elektriciteta od svih elemenata.

Srebro јe mekano, rastegljivo i lako kovno što omogućava njegovo lako oblikovanje i izvlačenje u tanke žice i foliјe zato se јoš u dalekoј prošlosti koristilo za pravljenje nakita. Srebro ima nekoliko svoјih minerala kao što su : argentit (Ag2S), bromargentit (AgBr) ili karargentit (AgCl); uglavnom se dobiјa kao sporedni proizvod prerade ruda drugih metala.

Srebro јe sastoјak broјnih legura raznih metala.

Usled specifičnih fizičkih i hemiјskih osobina njegove legure i njegova јedinjenja nalaze broјne primene u industriјi i elektrotehnici. Usled dužeg staјanja na vazduhu srebro se prevlači tankim crnim sloјem.

[uredi - уреди] Spoljašnje poveznice