10.3.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 10. mart - 10. ožujka

Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina
Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina

10. ožujka (10.3.) je 69. dan godine po gregorijanskom kalendaru (70. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 296 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1528. - U Beču kao jeretik na lomači splajen Baltazar Hubmajer, jedan od vođa austrijskih baptista.
  • 1629. - Engleski kralj Čarls I raspušta parlament čime počinje trinestogodišnji period tokom koga se engleski parlament nije sastajao (Trinestogodišnja tiranija).
  • 1813. - Prvi put je dodeljeno nemačko vojno odlikovanje Gvozdeni krst.
  • 1915. - U Čikagu održan Prvi jugoslovenski narodni sabor, s predstavnicima 486 raznih iseljeničkih organizacija iz SAD i Kanade, kao prva velika javna manifestacija u svetu u korist ideje o oslobađanju i ujedinjenju južnoslovenskih naroda u jednu državu.
  • 1922. - Britanske vlasti uhapsile Mahatmu Gandija, optužile ga za pobunu i osudile na šest godina zatvora.
  • 1945. - Drugi svetski rat: Tokio razoren napadom 300 američkih bombardera B29. Poginulo oko 100.000 stanovnika japanske prestonice, bez domova ostalo oko milion.
  • 1948. - Šef diplomatije Čehoslovačke Jan Garig Masarik, sin prvog predsednika Čehoslovačke Tomaša Masarika, izvršio samoubistvo iskočivši kroz prozor zgrade Ministarstva u Pragu.
  • 1952. - Bivši predsednik Kube Fulhensio Batista oborio Vladu Kube i potom kao diktator vladao zemljom do 1959, kada ga je sa vlasti srušio Fidel Kastro.
  • 1959. - U Lasi, glavnom gradu Tibeta, izbila pobuna protiv kineske vlasti. Posle višednevnih uličnih borbi Kinezi ugušili pobunu, dalaj lama izbegao u Indiju.
  • 1968. - U feribotu koji se prevrnuo u luci grada Velington na Novom Zelandu poginulo najmanje 200 ljudi.
  • 1969. - Džejms Erl Rej, optužen za ubistvo crnačkog lidera Martina Lutera Kinga 4. aprila 1968, osuđen na 99 godina zatvora.
  • 1974. - Japanski poručnik Hiro Onade predao se, posle 29 godina skrivanja u džungli, filipinskim vlastima, objasnivši da nije dobio naređenje o povlačenju i prestanku rata SAD i Japana.
  • 1975. - Vijenatmski rat: Snage severnog Vijetnama zauzele grad Buon Ma Tuot. Ta pobeda označila početak velike ofanzive koja je sedam nedelja kasnije dovela do osvajanja Sajgona.
  • 1990. - Sud u Iraku osudio na smrt britanskog novinara Farzada Bazofta zbog špijunaže. Uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela iračkim vlastima da mu poštede život, pogubljen 15. marta.
  • 1993. - Suharto šesti put izabran za predsednika Indonezije.
  • 1995. - U eksploziji ispred džamije u pakistanskom gradu Karačiju i pucnjavi jednog teroriste na ljude koji su potrčali da pomognu povređenima, poginulo 12 ljudi, uključujući petoro dece, a 26 povređeno.
  • 1997. - Vatikan uspostavio diplomatske odnose s Libijom.
  • 2000. - Asocijacija nezavisnih elektronskih medija protestovala kod vlasti Srbije zbog zatvaranja nezavisnih radio i televizijskih stanica u Srbiji, ocenjujući da ta akcija vlasti poprima alarmantne razmere.
  • 2001. - SAD uslovile ekonomsku pomoć Jugoslaviji saradnjom s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, zahtevajući izručenje optuženih za ratne zločine, pre svega bivšeg predsednika Slobodana Miloševića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića do 31. marta.
  • 2002. - U odmazdi za pogibiju 11 Izraelaca u samoubilačkom bombaškom napadu arapskih ekstremista u Jerusalimu, izraelski helikopteri razorili sedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Gazi.
  • 2006. -

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1628. - Marčelo Malpigi, italijanski lekar i botaničar.
  • 1762. - Džeremaja Bendžamin Rihter, nemački hemičar († 1807.)
  • 1772. - Fridrih fon Šlegel, nemački pisac († 1829.)
  • 1845. - Aleksandar III, ruski car
  • 1854. - Joseph Maria Stowasser, austrijski filolog
  • 1877. - Edo Šen, hrvatski arhitekt († 1949.)
  • 1880. - Vladislav Petković DIS, srpski pesnik († 1917.)
  • 1889. - Joza Kljaković, hrvatski slikar († 1969.)
  • 1895. - Stjepan Gomboš, hrvatski arhitekt († 1975.)
  • 1896. - Anka Krizmanić, hrvatska slikarica i grafičarka († 1987.)
  • 1920. - Boris Vian, francuski književnik i šansonjer
  • 1940. - Chuck Norris, američki glumac
  • 1955. - Marianne Rosenberg, njemačka pjevačica šlagera
  • 1955. - Tina Charles, britanska pjevačica
  • 1956. - Helmut Lang, austrijski modni dizajenr
  • 1957. - Osama Bin Laden, arapski terorist
  • 1958. - Sharon Stone, američka glumica
  • 1964. - Neneh Cherry, švedska pjevačica
  • 1969. - Radovan Stanković, bosanskosrpski ratni zločinac
  • 1970. - Selma Alispahić, bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica
  • 1971. - Almir Imširević, bosanskohercegovački dramski pisac
  • 1975. - Bulend Biščević, bosanskohercegovački nogometaš

[uredi - уреди] Smrti

  • 1391. - Tvrtko I. Kotromanić, bosanski kralj
  • 1856. - Jovan Popović Sterija, prvi srpski komediograf. (* 1806.)
  • 1872. - Đuzepe Macini, italijanski revolucionar.
  • 1913. - Harriet Tubman, američka crnačka aktivistica
  • 2000. - Ivo Robić, hrvatski pevač

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici