Zima

From Wikipedia

Godišnja doba
Tropska
Suho godišnje doba
Vlažno godišnje doba
Godišnja doba
Umjerena
Proljeće
Ljeto
Jesen
Zima
U mnogim delovima sveta, zima se povezuje sa snegom.
U mnogim delovima sveta, zima se povezuje sa snegom.

Zima je jedno od godišnjih doba, koje po konvenciji na severnoj Zemljinoj polulopti traje deo decembra, ceo januar, februar i deo marta, a na južnoj Zemljinoj polulopti deo juna, ceo jul, avgust i deo septembra. Na dan početka zime, takozvanu kratkodnevnicu (zimski solsticij), koja obično pada oko 21. decembra, noć je najduža, a obdanica najkraća.

Zima 2006. godine za stanovnike severne Zemljine polulopte počinje u petak, 22. decembra u 1 čas i 22minuta po srednjeevropskom vremenu. U isto vreme za stanovnike južne Zemljine polulopte počinje leto. Zima će trajati do 21. marta naredne godine.

[uredi - уреди] Uzrok zime

Zemlja se okreće oko Sunca jednom u godini dana, kako je ta putanja eliptična - udaljenost Zemlje i Sunca se pri tome mijenja, i količina topline koju Zemlja prima od Sunca se tijekom godine mijenja. Zemlja se također vrti oko svoje osi, koja je nagnuta za 23°27' (23 stupnja i 27 minuta) u odnosu na ravninu kruženja. Zima nastupa kad je određena polutka (sjeverna ili južna) najmanje izložena Sunčevim zrakama, neovisno o odaljenosti od Sunca. Zima na sjevernoj polutki događa se kad je Zemlja najbliže Suncu, a tada je na južnoj polutki vruće ljeto.

Fizikalno, Sunčeve zrake u zimi padaju pod većim kutom, čime se konstantna energija koju dotična polutka dobiva od Sunca dijeli na veću površinu, što zajedno s većim putem kroz atmosferu koji ta toplina treba proći daje rezultat - manje primljene topline po jedinici površine, i nižu temperaturu, tj. zimu.

[uredi - уреди] Zimski sportovi

Zimski sportovi se prakticiraju u zimskim uvjetima: na niskoj temperaturi, te uz prisutnost snijega ili leda. Pogledajte popis zimskih sportova.

[uredi - уреди] Spoljašnje veze