Hakasija

From Wikipedia

Republika Hakasija
Хака́сия ili Хака́ссия
Хакасия Республиказы    
Zastava Hakasije Grb Hakasije

Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Abakan
Površina

- ukupno
- % vode

49. po veličini

- 61.900 km²
- ...

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

70. po veličini

- 546.072 (2002.)
- 8,7/km²

Politički status Republika
Federalni okrug Sibirski
Privredna regija Istočnosibirska
Službeni jezici ruski, hakaški
Predsjednik Vlade
(Председатель Правительства)
Aleksej Lebed
(Алексей Лебедь)
   
Zakonodavno tijelo Vrhovno Vijeće
("Verhovni Sovjet")
Predsjednik Vrhovnog Vijeća
(Председатель Верховного Совета)
Vladimir Štigašev
(Владимир Штыгашев)
Himna Himna Hakasije
Automobilska oznaka 19
Vremenska zona image:RTZ6.png
Krasnojarsko vrijeme (UTC+7)

Hakasija je republika u Ruskoj Federaciji, smještena u južnom dijelu središnjeg Sibira.

Površina joj je 61.900 km², a upravno središte Abakan, koji je sa 160.000 stanovnika i najveći grad.

Hakaški jezik koji pripada skupini turkijskih jezika je uz ruski službeni jezik u republici.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Upravna podjela Hakasije

  • Altajskij rajon (Алтайский)
  • Askizskij rajon (Аскизский)
  • Beijskij rajon (Бейский)
  • Bogradskij rajon (Боградский)
  • Ordžonikidzevskij rajon (Орджоникидзевский)
  • Taštipskij rajon (Таштыпский)
  • Ust-Abakanskij rajon (Усть-Абаканский)
  • Širinskij rajon (Ширинский)

[uredi - уреди] Stanovništvo

Etničke skupine:

Prema popisu iz 2002. godine etničkih Rusa je bilo 438.395 (80,27%) i oni tvore najbrojniju skupinu stanovnika. Slijede Hakasi kojih je 65.421 (11,98%), Povolški Nijemci 9.161 (1,68%), Ukrajinci sa 8.360 (1,53%) i drugi. U Hakasiji živi ukupno 117 različitih etničkih skupina.

[uredi - уреди] Historija

Hakasi su turkijski narod, srodan Kirgizima (možda se radi o potomcima Kirgiza koji su zaostali nakon preseljenja većine tog naroda prema jugozapadu). Tradicionalno su živjeli u središnjim prostranstvima rijeke Jenisej u Sibiru i bavili se nomadskim stočarstvom. U zadnja dva stoljeća su pokršteni (postali su vjernici ruskog pravoslavlja) i prisiljeni na sjedilački život.

Regija je uspostavljena 10. listopada 1930. godine. Status republike joj je dodijeljen 1991.

[uredi - уреди] Privreda

Glavne industrije u republici su vađenje ugljena, ruda i proizvodnja sirove drvne građe.


Administrativne podjele Rusije Zastava Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigeja | Altajska | Baškirija | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Ingušetija | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Mari El | Mordovija | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski
Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Jaroslavljska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka
Federalni gradovi Moskva | Petrograd
Autonomne oblasti Židovska
Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj.

2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.

Ruski federalni okruzi
Centralni | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški