28.8.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 28. kolovoza - 28. avgust

Srpanj - Jul
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2006 g.
cela godina
Kolovoz - Avgust
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
kalendar za 2006 g.
cela godina
Avg. - Septembar - Okt.
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
kalendar za 2005 g.
cela godina

28.8 je 240. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (241. u prestupnoj godini) Do kraja godine ima još 125 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1619 - Ferdinand II postao je rimsko-nemački car. Njegova vladavina je obeležena borbom protiv protestantizma, što je podstaklo širenje Tridesetogodišnjeg rata.
  • 1849 - austrijske trupe pod komandom Johana Jozefa Radeckog savladale su otpor Danijela Manina i zauzele Veneciju, koja je u martu 1848. proglasila nezavisnost. Austrijska vlast održala se do 1866. kada je područje Venecije pripojeno Kraljevini Italiji.
  • 1850 - u Vajmaru je prvi put izvedena opera Riharda Vagnera „Loengrin“. Orkestrom je dirigovao Franc List.
  • 1910 - na svečanoj sednici Narodne skupštine u Cetinju, kneževina Crna Gora je proglašena kraljevinom, a knez Nikola I Petrović kraljem.
  • 1916 - Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji, a Italija Nemačkoj.
  • 1922 - radio stanica WEAF u Njujorku emitovala je, prvi put u svetu, reklamni oglas koji je trajao 10 minuta.
  • 1944 - poslednji nemački vojnici u Marseju u Francuskoj predali su se u Drugom svetskom ratu Saveznicima; oslobodjen je Tulon.
  • 1963 - borac za ljudska prava Martin Luter King održao je pred 200.000 učesnika protestnog „Marša slobode“ na Vašington čuveni govor pod nazivom „I have a dream“.
  • 1973 - u zemljotresu jugozapadno od Siudad Meksika poginulo je više od 500, a ranjeno oko 1000 ljudi.
  • 1975 - Francuska je poslala vojsku i policiju na Korziku da uguše demonstracije na kojima je tražena autonomija. Francuzi su kupili Korziku od Djenove 1768. i od tada je deo francuske države izuzev perioda 1794-96, kada je ostrvo bilo pod britanskom okupacijom. Šezdesetih godina 20. veka ojačao je pokret za autonomijom.
  • 1990 - Irak je proglasio okupirani Kuvajt 19. provincijom Iraka.
  • 1994 - na referendumu u Republici Srpskoj 94 odsto bosanskih Srba izjasnilo se protiv prihvatanja mirovnog plana Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu.
  • 1995 - Masakar na Markalama. Zločin nad stanovnicima Sarajeva koji se desio na sarajevskoj tržnici Markale u kojem su od granate ispaljene sa okupiranih položaja oko Sarajeva od strane Vojske Republike Srpske poginule 43 osobe, a 84 ranjene. Ovaj masakr bio je povod za intervenciju NATO-a u Bosni i Hercegovini 1995. godine.
  • 2001 - ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da je iz masovnih grobnica u Srbiji iskopano više od 340 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999. godine.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1749. - Johann Wolfgang von Goethe, njemački književnik (u. 1832.)
  • 1867. - Umberto Giordano, talijanski skladatelj (u. 1948.)
  • 1965 - Shania Twain, kanadska kantautorica

[uredi - уреди] Smrti

  • 430. - Aurelije Avgustin, Sveti Avgustin, biskup.
  • 1645. - Hugo Grocijus, holandski pravnik, pisac i humanista.
  • 1987. - Džon Hjuston, američki filmski režiser.
  • 1991. - German, bivši patrijarh Srpske pravoslavne crkve. (r.1899).

[uredi - уреди] Praznici i dani sećanja