Crnogorci

From Wikipedia

Crnogorci su južnoslavenski narod, koji pretežno živi u Crnoj Gori, gdje čini relativnu nacionalnu većinu od 43,16%. Prema posljednjem popisu stanovništva (2003), deklarisanih Srba u Crnoj Gori je bilo 31,99%. Crnogorci i Srbi zajedno čine 75,15% stanovništva Crne Gore. Pored njih tu žive i Bošnjaci i Albanci. Crnogorci su većinom pravoslavne vjere, te manjim dijelom muslimanske i katoličke, a govore, sa gotovo jednakom zastupljenošću, crnogorski i srpski jezik. Crnogoraca ima ukupno oko 599.000, od toga u Crnoj Gori oko 273.000, a u Srbiji oko 145.000.


[uredi - уреди] Kontroverze oko imena i definicije

Crnogorci se smatraju jednom od najmlađih nacija na području bivše Jugoslavije, odnosno kao nacijom u modernom smislu su se počeli određivati tek u 20. vijeku, za i nakon vrijeme prvog svjetskog rata, kada se preko posebne crnogorske nacije nastojalo spriječiti da nestane svaki trag crnogorske države, a s njom i dinastija Petrović.

Za vrijeme prve Jugoslavije, crnogorski nacionalni identitet se počeo razvijati i kao svojevrsni simbol otpora, odnosno nezadovoljstva režimom dinastije Karađorđević. To su raspoloženje iskoristili i pobjednički komunisti te su godine 1948. na popisu Crnogorce stavili kao posebnu nacionalnu kategorije. Tada je oko 90 % stanovnika Crne Gore se izjasnilo kao Crnogorci.

Crnogorski nacionalni identitet je nakon toga po prvi put javno doveden u pitanju krajem 1980-ih, kada su vodeći srpski, ali i dio crnogorskih intelektualaca, u atmosferi bujanja srpskog nacionalizma, počeli poricati postojanje posebne crnogorske nacije, odnosno držati da su Crnogorci ništa drugo do integralni dio srpskog naroda, odnosno da je Crnogorac regionalno, a ne nacionalno određenje.

Usprkos toga što se Crna Gora početkom 1990-ih nakon raspada Jugoslavije izjasnila za očuvanje federalnih veza sa Srbijom, i usprkos toga što je tadašnja crnogorska vlada koristila kulturne, etničke i druge veze Srba i Crnogoraca kao argument, Crnogorci su i dalje službeno ostali priznati kao zasebna nacija.

Tek nakon što je sredinom 1990-ih crnogorska vlada otpočela proces stvaranja nezavisne crnogorske države, dio Crnogoraca se počeo izjašnjavati kao Srbi nastojeći izraziti svoje neslaganje s tim projektom.

Pitanje etnogeneze, odnosno posebnog identiteta Crnogoraca je prilično slično nekim primjerima iz evropske historije, od kojih je možda najilustrativniji odnos Nijemaca i Austrijanaca.

[uredi - уреди] Vanjski linkovi