Švedski jezik

From Wikipedia

Švedski jezik (Svenska)
Govori se u: Švedska
Finska (naročito Alandska ostrva)
Region: Severna Evropa
Broj govornika: 9,3 miliona
Rangiran po broju ljudi koji ga govore u svetu: 89 pozicija
Jezička grupa:

Klasifikacija:

Indo-evropska

 Germanski
  Severnogermanski
   Istočno Skandinavski
    Švedski jazik

Status jezika
Zvanični jezik u: Švedska, Finska, Evropska unija
Regulisan od: Švedski jezički savet
Kodovi i šifre švedskog jezika
ISO 639-1 sv
ISO 639-2 swe
SIL SWD

Švedski jezik (Sound svenska?, švedski -{svenska språket}-) je jezik kojim govori približno 9,3 miliona ljudi. Kao poseban jezik javlja se u VIII veku. Spada u grupu germanskih jezika, odnosno u podgrupu severnogermanskih jezika. Zvaničan jezik je u Švedskoj, Finskoj i u Evropskoj uniji.

Švedski jezik je najbliskiji danskom i norveškom jeziku. Govornici ovih jezika se lako međusobno razumeju.

[uredi - уреди] Karakteristike

Švedski jezik ima dva roda (zajednički i neutralni, švedski uter i neuter) i dva padeža (nominativ i genitiv). Postoji 5 tipova deklinacija. Karakteristična je upotreba melodijskog akcenta koji je nestao iz većine indoevropskih jezika. Pravila pisanja u švedskom odgovaraju nekadašnjem izgovoru reči, tako da postoji jaz između pisane i izgovorene reči.

Najjači strani uticaji na švedski jezik su došli iz nisko nemačkog jezika, francuskog i engleskog.

[uredi - уреди] Istorija

Istorijski, švedski jezik je jedan od potomaka staronordijskog jezika, i to njegove istočne podvarijante. Nekad se srednjevekovni švedski naziva runski švedski, jer je pisan runskim pismom.

Savremeni švedski jezik je stvoren kada je kralj Gustav Vasa naredio da se Biblija prevede na švedski. Novi Zavet je preveden 1526, a cela Biblija 1541. Ovaj prevod se obično naziva Biblija Gustava Vase.

U 20. veku je došlo do formalne standardizacije švedskog, kao i do manjih jezičkih promena (recimo, upotreba zamenice „ti“ u govornom jeziku).

Već od XVI veka počinju da se javljaju poddijelekti švedskog jezika. Trenutno se izdvajaju dve vrste dijalekata u Švedskom jeziku: u Švedskoj i u Finskoj. U južnom delu Švedske - Skaniji (Skåne), govorni jezik je podlegao veoma jakim danskim uticajima.

  • Hej (hej) - Zdravo

[uredi - уреди] Vidi još

Službeni jezici Evropske unije
bugarski | češki | danski | engleski | estonski | finski | francuski | grčki
holandski | irski | |italijanski | letonski | litvanski | mađarski | malteški | nemački | poljski
portugalski | rumunski | slovački | slovenački | španski | švedski
Izvor: Internet prezentacija EU

Videti još: Nazivi EU na različitim jezicima