15.3.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 15. mart - 15. ožujka

Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina
Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina

15. ožujka (15.3.) je 74. dan godine po gregorijanskom kalendaru (75. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 291 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 44. pne. - Republikanski zaverenici koje su predvodili Brut i Kasije u Senatu ubili rimskog doživotnog diktatora, čuvenog državnika, vojskovođu i istoričara, Gaja Julija Cezara.
  • 351. - Rimski car Konstancije II imenuje svog brata od strica Konstancija Gala za svog savladara cezara i povera mu kontrolu nad istočnim delom Carstva.
  • 1311. - Bitka kod Orhomena: Odmetnuta plaćenička Katalanska kompanija odnosi pobedu nad Volterom V Brijenskim i preuzima latinsko Atinsko vojvodstvo.
  • 1493. - Kristifor Kolumbo doveo sedam Indijanaca Aruak sa Haitija u Španiju. To su bili prvi stanovnici Novog sveta koji su kročili na Stari kontinent.
  • 1603. - Francuski moreplovac i istraživač Samjuel de Šamplen isplovio prema Novom svetu. 1608. osnovao grad Kvebek i organizovao francusku kolonizaciju Kanade.
  • 1776. - Kongres SAD doneo odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. Nezavisnost proglašena 4. jula 1776.
  • 1848. - Tri dana posle masovnih demonstracija u Beču, revolucija zahvatila Budimpeštu, a potom se proširila na celu Mađarsku.
  • 1883. - Beograd dobio prvu "telefonsku stanicu", sedam godina pošto je izumljen telefon, a prvi telefonski razgovor su vodili ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji 1882. dobio Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.
  • 1907. - U Finskoj žene prvi put izabrane u Parlament.
  • 1917. - Pod pritiskom revolucionara abdicirao poslednji ruski car Nikolaj II, čime je posle tri veka okončana vladavina dinastije Romanov.
  • 1922. - Egipatski sultan uzeo titulu kralja kao Fahd I.
  • 1937. - Prva centralna banka krvi, u kojoj je krv za transfuziju čuvana zamrzavanjem, osnovana u bolnici u Čikagu.
  • 1939. - Pošto je, pod pretnjom napada i uništenja Praga, predsednik Emil Haha u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu, nemačke trupe okupirale Češku. Slovačka i Moravska proglašene nemačkim protektoratima.
  • 1991. - Predsednik Predsedništva Jugoslavije i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović podneo ostavku jer je Predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji posle demonstracija 9. marta.
  • 2000. - U naselju Bošnjačka mahala u severnom delu Kosovske Mitrovice došlo do žestokih sukoba srpskih stanovnika i pripadnika Kfora koji su uspostavljali bezbednosnu zonu u tom gradu podeljenom na albanski i srpski deo.
  • 2001. - Sukob naoružanih albanskih ekstremista i makedonskih snaga bezbednosti eskalirao kada su se borbe prvi put prenele iz raštrkanih naselja duž granice s Kosovom u predgrađe Tetova, drugog po veličini makedonskog grada.
  • 2003. - Na stotine hiljada ljudi na ulicama Tokija, Bejruta, Pariza, Vašingtona i u drugim gradovima širom sveta demonstriralo protiv rata u Iraku.
  • 2004. - Odlukom međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini Pedija Ešdauna Mostar ponovo postao jedinstven grad.
  • 2006. - Telo Slobodana Miloševića dopremljeno u Beograd.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1684. - Francesco Durante, talijanski kompozitor
  • 1767. - Andrew Jackson, američki vojskovođa, političar i državnik
  • 1815. - Dimitrije Avramović, srpski slikar i pisac. († 1855.)
  • 1824. - Branko Radičević, srpski pisac. († 1853.)
  • 1830. - Paul von Heyse, njemački književnik († 1914.)
  • 1854. - Emil Adolf von Behring, njemački liječnik i imunolog († 1917.)
  • 1886. - Sergej Mironovič Kostrikov, ruski revolucionar.
  • 1900. - Milutin Radovanović, srpski biolog.
  • 1907. - Zarah Leander, švedska glumica
  • 1914. - Mladen Stahuljak, hrvatski skladatelj i dirigent († 1996.)
  • 1915. - Venko Markovski, makedonski pisac. († 1988.)
  • 1934. - Đorđe Kisić, bosanskohercegovački muzičar
  • 1944. - Muhidin Šarić, bosanskohercegovački pjesnik i dramski pisac
  • 1947. - Ry Cooder, američki gitarist
  • 1948. - David Albahari, jugoslavenski književnik
  • 1968. - Sabrina Salerno, talijanska disco-zvijezda
  • 1975. - Eva Longoria, američka TV-glumica
  • 1975. - Veselin Topalov, bugarski šahist

[uredi - уреди] Smrti

  • 44. pne. - Gaj Julije Cezar, rimski vojskovođa, pisac i diktator
  • 493. - Odoakar, varvarski vojskovođa koji je 476. svrgnuo poslednjeg zapadnorimskog cara (*435.).
  • 1435. - Sandalj Hranić Kosača, bosanski velmoža iz roda Kosače
  • 1842. - Luigi Cherubini, talijanski kompozitor
  • 1898. - Henri Besemer, engleski inženjer.
  • 1941. - Alexej von Jawlensky, njemački slikar ruskog porijekla
  • 1957. - Moše Pijade, revolucionar
  • 1975. - Aristotel Onassis, grčki brodovlasnik
  • 1962. - Artur Kompton, američki fizičar. (*1892).
  • 1983. - Rebeka Vest, engleska književnica. (*1892).
  • 1975. - Aristotel Onazis, grčki brodovlasnik. (*1906).
  • 1991. - Miodrag Bulatović, srpski pisac.
  • 1991. - Veljko Korać, srpski filozof.
  • 1998. - Bendžamin Spok, američki lekar, pedijatar.

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici

  • Srpska pravoslavna crkva slavi:
    • Sveštenomučenika Teodota - episkopa kirinijskog, na ostrvu Kipru
    • Svetog mučenika Troadija
    • Četiri stotine i četrdeset mučenika
    • Prepodobnog Agatona
    • Svetu mučenicu Evtaliju