29.1.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 29. januar - 29. siječnja

Prosinac - Decembar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
kalendar za 2005 g.
cela godina
- Januar - Siječanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2005 g.
cela godina
Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina


[uredi - уреди] Događaji

  • 1412 - u Novom Brdu izdat „Zakon o rudnicima Despota Stefana“, koji sadrži dragocene podatke o načinu života srpskog naroda na početku 15. stoljeće. Zakonik značajan dokument srpske pismenosti i srpskog pravnog sistema u srednjem veku.
  • 1635 - osnovana Francuska akademija, jedna od najčuvenijih u Evropi. Akademiju osnovao kardinal Rišelje, ministar kralja Luja XIII.
  • 1886 - nemački inženjer Karl Benc patentirao prvi uspešan automobil na benzin.
  • 1889 - austrougarski princ, prestolonaslednik Rudolf, jedini sin Franca Josipa 1, nađen mrtav s ljubavnicom Marijom Večerom u dvorcu „Majerling“ kraj Beča.
  • 1896 - američki lekar Emil Grab prvi upotrebio terapiju zračenjem u lečenju raka pluća, primenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li.
  • 1916 - Nemci u Prvom svetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz cepelina.
  • 1942 - Peru i Bolivija potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat počet 1941. zbog sporne pogranične teritorije između dve zemlje u području amazonske džungle, ali sporno pitanje time nije rešeno.
  • 1950. počela prva u nizu pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom Vlade Južne Afrike.
  • 1959 - danski putnički brod „Hans Hedtoft“ udario, ploveći pored obala Grenlanda, u ledeni breg i potonuo. Život izgubilo 95 osoba.
  • 1963 - Francuska stavila veto na ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu.
  • 1989 - posle sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže Izrael Egiptu vratio grad Tabu na Crvenom moru, koji je okupirao u izraelsko-arapskom ratu 1967.
  • 1996 - venecijanska operska kuća „La Feniče“ izgorela u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije.
  • 1999 - Kontakt-grupa pozvala vlasti Srbije i predstavnike kosovskih Albanaca da do 6.2. pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza.
  • 2002 - predsednik SAD Džordž Buš izjavio u Kongresu SAD da počinje rat protiv terorizma i upozorio da „Osovina zla“, koju čine Iran, Irak i Severna Koreja, preti miru u svetu.
  • 2002 - u Kabulu se zavijorila stara avganistanska zastava, prvi put od komunističkog prevrata 1978. koji je označio početak 23-godišnjeg perioda ratova i kriza u zemlji.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1499 - Katharina von Bora, njemački reformator i žena Martina Luthera
  • 1584 - Friedrich Heinrich (Oranien), namjesnik Ujedinjene Nizozemske
  • 1688. - Emanuel Swedenborg, švedski znanstvenik, filozof, teolog i mistik (u. 1772.)
  • 1749 - Christian VII, danski i norveški kralj
  • 1782. - Daniel-François-Esprit Auber, francuski skladatelj (u. 1871.)
  • 1860. - Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik (u. 1904.)
  • 1866. - Romain Rolland, francuski književnik, Nobelova nagrada za književnost 1915. (u. 1944.)
  • 1867 - Vicente Blasco Ibánez, španjolski književnik
  • 1872 - Goce Delčev, vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji.
  • 1918 - John Forsythe, američki glumac (Dinastija")
  • 1926 - Abdus Salam, pakistanski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade
  • 1926 - Ivo Robić, hrvatski pjevač
  • 1933 - Sacha Distel, francuski šansonjer
  • 1934 - Branko Miljković, srpski pisac.
  • 1945 - Tom Selleck, američki glumac
  • 1954 - Oprah Winfrey, američka TV-voditeljica
  • 1965 - Dominik Hašek, češki nogometaš
  • 1984 - Athina Onassis, unuka i nasljednica Aristotelesa Onassisa
  • 1986 - Simon Vukčević, srpski fudbaler.



[uredi - уреди] Smrti

  • 1899 - Alfred Sisli, francuski slikar, impresionista.
  • 1934 - Fric Haber, nemački hemičar. (r.1868).
  • 1941 - Joanis Metaksas, grčki general i državnik.
  • 1954 - Edhem Mulabdić, bosanskohercegovački književnik
  • 1994 - Ulrike Majer, dvostruka svetska prvakinja u skijanju.
  • 2001 - Žan Pjer Omon, istaknut francuski pozorišni i filmski glumac
  • 2005 - Efraim Kišon, izraelski pisac-satiričar, dramaturg i reditelj

[uredi - уреди] Praznici i dani sećanja