19.3.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 19. mart - 19. ožujka

Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina
Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina

19. ožujka (19.3.) je 78. dan godine po gregorijanskom kalendaru (79. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 287 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1279. - Mongolskom pobjedom u bitki kod Jamena završena Song dinastija u carskoj Kini
  • 1563. - Mirom u Amboazu završen prvi verski rat u Francuskoj nakon kojeg su hugenoti dobili ograničenu slobodu veroispovesti. Hugenotski ratovi razdirali su Francusku više od 30 godina.
  • 1628. - Englezi u današnjim Americi osnovali koloniju Masačusets.
  • 1687. - Potraga za ušćem rijeke Mississippi pod vodstvom francuskog istraživača Roberta Caveliera de La Sallea završila pobunom i njegovim ubistvom u Teksasu
  • 1796. - Republika Francuska donela Dekret o slobodi štampe, koji je po dolasku Napoleona na vlast dve godine kasnije prestao da važi, a štampa je podvrgnuta strogoj cenzuri.
  • 1812. - Španski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji građanske klase u evropskim državama.
  • 1861. - Britanci su, nakon višegodišnjih borbi, ugušili pobunu domorodačkog stanovništva Maora na Novom Zelandu i oni su se povukli u unutrašnjost ostrva.
  • 1915. - Planeta Pluton po prvi put fotografirana, 15 godina prije nego što ju je konačno otkrio Clyde Tombaugh na Lowell opservatoriju
  • 1920. - SAD odbile da potpišu Versajski ugovor posle Prvog svetskog rata i da se priključe Društvu naroda, zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.
  • 1932. - Službeno otvoren Sydney Harbour Bridge, glavni simbol Sydneyja, Australija
  • 1945. - Velika Britanija priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom.
  • 1970. - Šefovi vlada Istočne i Zapadne Nemačke Vili Brant i Vili Štof susreli su se u Erfurtu. To je bio prvi susret visokih zvaničnika dve zemlje od podele Nemačke 1949.
  • 1978. - Izraelska vojska je okupirala veći deo juga Libana.
  • 1982. - Argentinskom okupacijom Južne Georgije započeo Falklandski rat
  • 1991. - Narodna skupština Srbije preuzela je ovlašćenja raspuštene Skupštine Kosova i razrešila dužnosti Rizu Sapundžiju, člana Predsedništva SFR Jugoslavije sa Kosova.
  • 1994. - Trupe vlade u Pnom Penu zauzele su grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta "Crvenih Kmera".
  • 1994. - U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu železnicu u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu poginulo je 12 i ranjeno više od 50 ljudi.
  • 1996. - Policija Federacije BiH ušla je u Grbavicu, poslednju sarajevsku opštinu koju su u bosanskom ratu držale srpske snage. Time je završen transfer vlasti u sarajevskim opštinama koje su prema Dejtonskom sporazumu pripale Federaciji BiH.
  • 1996. - U glavnom gradu Filipina Manili u požaru u jednoj diskoteci poginulo je najmanje 150 ljudi.
  • 1999. -
    • Libija se saglasila da škotskom pravosuđu do 6. aprila 1999. preda dvojicu Libijaca osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona "Boing 747" iznad Lokerbija u Škotskoj u kojoj je poginulo 270 ljudi.
    • U eksploziji bombe koju su čečenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz, poginulo je više od 50 ljudi.
    • Nakon neuspelih pregovora Srba i kosovskih Albanaca u Parizu, predsednik SAD Bil Klinton izjavio je da je "prag prekoračen" i da problem Kosova ugrožava američke nacionalne interese. Diplomate zapadnih zemalja počele su da napuštaju Beograd, a međunarodni verifikatori Kosovo.
  • 2001. - Socijalista Bertran Delano je, pobedivši na izborima, postao prvi gradonačelnik Pariza iz redova levice.
  • 2002. - Zimbabve je na godinu dana suspendovan iz Komonvelta.
  • 2006. - Aleksandar Lukašenko ponovno pobedio na predsedničkim izborima u Belorusiji.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1629. - Aleksej I., ruski car
  • 1813. - David Livingstone, britanski istraživač
  • 1818. - Petar Preradović, hrvatski književnik († 1872.)
  • 1844. - Minna Canth, finska književnica
  • 1848. - Wyatt Earp, američki heroj westerna
  • 1871. - Maria von Vetsera, austrijska plemkinja
  • 1872. - Sergej Pavlovič Djagiljev, ruski baletski koreograf.
  • 1873. - Max Reger, njemački kompozitor
  • 1899. - Jan Hendrik de Boer, fizičar i kemičar
  • 1900. - Frédéric Joliot-Curie, francuski fizičar
  • 1905. - Albert Speer, njemački arhitekt i nacistički ministar naoružanja
  • 1909. - Josip Andreis, hrvatski muzikološki stručnjak († 1982.)
  • 1912. - Adolf Galand, komandant nemačke lovačke avijacije u Drugom svetskom ratu († 1996.)
  • 1917. - Dinu Lipatti, rumunjski pijanist i kompozitor
  • 1936. - Ursula Andress, švicarska glumica i Bond-Girl
  • 1937. - Egon Krenz, njemački DDR-političar
  • 1947. - Glenn Close, američka glumica
  • 1955. - Bruce Willis, američki glumac
  • 1976. - Alesandro Nesta, italijanski fudbaler
  • 1979. - Ivan Ljubičić, hrvatski tenisač (--)


[uredi - уреди] Smrti

  • 1406. - Ibn Haldun, arapski istoričar i društveni teoretičar (*1332.).
  • 1930. - Artur Džejms Balfur, engleski državnik.
  • 1950. - Edgar Rajs Barouz, američki pisac.
  • 1976. - Ivo Tijardović, hrvatski skladatelj, literat i slikar (* 1895.)
  • 1977. - Marijen Nguabi, predsednik Konga.
  • 1987. - Luj de Brolj, francuski fizičar.
  • 1997. - Vilem de Kuning, američki slikar holandskog porekla.


[uredi - уреди] Blagdani/Praznici