Hrvatska

From Wikipedia

Republika Hrvatska
Republika Hrvatska
Zastava Hrvatske Grb Hrvatske
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Lijepa naša domovino
Položaj Hrvatske
Službeni jezik: hrvatski
Glavni grad: Zagreb
Predsjednik: Stjepan Mesić
Predsjednik Vlade: Ivo Sanader
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
123. po veličini
56.542 1) km²
0,2%
Stanovništvo:
 - ukupno (2003.):
 - Gustoća:
117. po veličini
4.437.460 (2001.)
83/km²
Neovisnost: 25. lipnja 1991.
Valuta: kuna (100 lipa)
Vremenska zona: UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak: .hr
Pozivni broj: +385
1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km²


Hrvatska je europska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu, Sredozemlje i Balkan. Glavni grad Hrvatske je Zagreb.


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Hrvatske

Hrvatska ima:

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nesto hladnijim zimama i toplijim ljetima).

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25C do 27C.

Površina mora: 33.200 km²
Površina zemlje i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije

Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km

Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Knin,Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Krk (najveći i najrazvijeniji otočni grad)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)

[uredi - уреди] Politika

Glavni članak: Politika Hrvatske

Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.

Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se na pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države predlaže predsjednika Vlade, kojeg imenuje Sabor.

Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: 15.1. - 15.7. i 15.9.-15.12.

Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje.

Hrvatska ima trojni sustav sudstva: vrhovni sud, županijske sudove i općinske sudove. Ustavni sud presuđuje u pitanjima koji se tiču ustava.

[uredi - уреди] Županije

Glavni članak: Hrvatske županije

Hrvatske županije

Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad*:

  1. Zagrebačka
  2. Krapinsko-zagorska
  3. Sisačko-moslavačka
  4. Karlovačka
  5. Varaždinska
  6. Koprivničko-križevačka
  7. Bjelovarsko-bilogorska
  8. Primorsko-goranska
  9. Ličko-senjska
  10. Virovitičko-podravska
  11. Požeško-slavonska
  12. Brodsko-posavska
  13. Zadarska
  14. Osječko-baranjska
  15. Šibensko-kninska
  16. Vukovarsko-srijemska
  17. Splitsko-dalmatinska
  18. Istarska
  19. Dubrovačko-neretvanska
  20. Međimurska
  21. Grad Zagreb*

Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske

Gospodarstvo se zasniva na lakoj industriji, kao i sektoru usluga. Turizam je značajan izvor prihoda.

Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Situaciju otežava loš sustav sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Hrvatske

Većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati. Glavne manjine su Srbi, Bošnjaci, Talijani, Mađari i drugi. Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek i pismenost su veliki.

Glavna vjera je katoličanstvo, a postoje i vjerske manjine.

Službeni jezik je hrvatski, koji spada u južnoslavenske jezike i koristi latinicu.

[uredi - уреди] Kultura

Glavni članak: Kultura Hrvatske

Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je dala mnoge umjetnike i znanstvenike svjetskog glasa kao što su kipar Ivan Meštrović, fizičar Ruđer Bošković, fizičar Nikola Tesla i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njezini brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju Eduard Slavoljub Penkala (nalivpero) i Faust Vrančić (padobran), tu su još književnici kao Miroslav Krleža, August Šenoa, Antun Branko Šimić, Silvije Strahimir Kranjčević, Antun Gustav Matoš, Slavko Kolar, Marin Držić, Marko Marulić, Ivan Gundulić, Vladimir Nazor, Tin Ujević te ostali pisci.

Državni blagdani (neradni dani)
Datum Ime Napomene
1. siječnja Nova godina
6. siječnja Sveta tri kralja
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak klizni datum
1. svibnja Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa Tijelovo klizni datum
22. lipnja Dan antifašističke borbe
25. lipnja Dan državnosti
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenog Svi sveti
25. prosinca Božić
26. prosinca Sveti Stjepan



[uredi - уреди] Vanjske poveznice