Nižnjenovgorodska oblast

From Wikipedia

Nižnjenovgorodska oblast
Нижегоро́дская о́бласть
     
Zastava Nižnjenovgorodske oblasti Grb Nižnjenovgorodske oblasti

Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
' Nižnji Novgorod
Površina

- ukupno
- % vode

43 po veličini

- 76.900 km²
- ?

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

10 po veličini

- 3.524.028 (2002.)
- 45,8/km²

Politički status oblast
Federalni okrug [[{{{federalni_okrug}}} federalni okrug|{{{federalni_okrug}}}]]
Privredna regija {{{privredna_regija}}}
Službeni jezici ruski
'
'
Zakonodavno tijelo
'
Himna
Automobilska oznaka 52
Vremenska zona image:RTZ2.png
Moskovsko vrijeme
(UTC + 3/+4)

Nižnjenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро́дская о́бласть) je oblast u Ruskoj federaciji.

Površina: 76.900 km²

Broj stanovnika: 3.524.028 (popis 2002.)

Upravno središte joj je grad Nižnji Novgorod. Sa stanovništvom od 1,3 milijuna, Nižnji Novgorod je najveći grad u regiji i 4. najveći grad u Rusiji, nakon Moskve, Petrograda i Novosibirska.

Kroz ovu oblast prolazi rijeka Volga.

Nakon Nižnjenovgorodske aglomeracije, najveći grad je Arzamas.

U gradu Sarovu je najveći i najsvetiji konvent u Rusiji. Makarjevski samostan nasuprot grada Lyskova je bio mjestom najvećeg sajma u Istočnoj Europi. Ostali povijesni gradovi su Gorodec i Balahna, smješteni na obali rijeke Volge, sjeverno od Nižnjeg Novgoroda.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Geografija

Nižnjenovgorodska oblast međi sa Kostromskom oblašću na sjeveru, Kirovskom oblašću na sjeveroistoku, republikama Marijskom i Čuvaškom na istoku, republikom Mordvinskom na jugu, Rjazanjskom oblasti na jugozapadu, Vladimirskom oblasti na zapadu i Ivanovskom oblasti na sjeverozapadu.

[uredi - уреди] Historija

[uredi - уреди] Prirodna bogatstva

NIžnjenovgorodska oblast nema mnogo prirodnih bogatstava, koja su, većinom, omeđena na gospodarski isplative za iskorištavanje, naslage pijeska (uključujući pijeske od titana-cirkonija), gline, gipsa, treseta, mineralne soli i drvnu građu.

[uredi - уреди] Znamenitosti

Jedinstvena građevina - 128 metara visoki hiperboloidni Šuhovljev toranj, kojeg je u blizini Dzeržinska, na lijevoj obali rijeke Oke izgradio veliki ruski građevinar i znanstvenik Vladimir Grigorijevič Šuhov 1929. godine.

[uredi - уреди] Upravna podjela

Glavni članak: Upravna podjela Nižnjenovgorodske oblasti

[uredi - уреди] Promet

Razvijen je riječni promet po rijekama Volzi, Oci, Vetluzi i Suri.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Nižnjenovgorodska oblast nema prirodnih bogatstava, stoga je njeno gospodarstvo usredotočeno na razvitak njenog industrijskog, odnosno preradbenog odjeljka, , prijevoza, koji tvore skoro 80 postotaka njena BRP-a (brutto regionalnog proizvoda).

Postoje 722 industrijska poduzeća u oblasti, a većina je u ovim pododjeljcima:

  • strojogradnja (automobilski i brodski motori s unutarnjim izgaranjem)
  • građevinarstvo
  • kovinoprerađivačka industrija
  • brodogradnja (riječni i morski brodovi)
  • kemijska industrija (plastične mase, umjetne tvari)
  • petrokemija
  • gorivna industrija i proizvodnja energije
  • crna i obojena metalurgija
  • proizvodnja građevinskih tvoriva
  • proizvodnja stakla
  • drvna (rezana građa i sl.) i papirna industrija
  • tekstilna industrija (odjevni predmeti)
  • prehrambena industija (proizvodnja i prerada)
  • proizvodnja lijekova
  • tiskarstvo i izdavaštvo

Ove ključne gospodarske grane dopunjavaju ostali gospodarski odjeljci kao što su poljodjelstvo, trgovina, usluge, telekomunikacije i prijevoz dobara i usluga.

Od poljodjelskih kultura, uzgaja se raž, proso, ječam, pšenicu, sladornu repu, lan, , luk, krumpir. Značaj ima i svinjogojstvo, peradarstvo i stočarstvo.

Prema početnim procjenama, 2002. godine, BRP Nižnjenovgorodske oblasti je iznosio 5,6 milijarda am. dolara, pri čemu su industrijska i prijevozna poduzeća sudjelovala sa 4,5 milijarda. Oblasna poduzeća su pokazivala 6,6 postotaka rasta u konačnom proizvodu, koji je viši nego gospodarski rast za cijelu Rusiju u istom razdoblju. Potanko razrađeno, visoki postotci rasta su zabilježeni u strojogradnji (+13,6%), gorivnoj industriji (+49%), crnoj metalurgiji (+8,9%), drvnoj i papirnoj industriji (+2,4%) te tiskarstvu i izdavaštvu (+6,2%). Inozemna ulaganja u oblast su iznosila 84,5 milijuna am. dolara, od čega je 95% uloženo u industrijska poduzeća. 2003., predviđanja oblasnih vlastiju su iznosila 3,8 postotaka porasta u industrijskom proizvodu.

Wikimedia Commons logo
Wikimedija Ostava Još multimedijalnih fajlova dobićete ako pratite link Category:Nizhny Novgorod Oblast


Administrativne podjele Rusije Zastava Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigeja | Altajska | Baškirija | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Ingušetija | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Mari El | Mordovija | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski
Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Jaroslavljska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka
Federalni gradovi Moskva | Petrograd
Autonomne oblasti Židovska
Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj.

2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.

Ruski federalni okruzi
Centralni | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški