26.4.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan



Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 26. travnja - 26. april

Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina

26. travnja (26.4.) je 116. dan godine po gregorijanskom kalendaru (117. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 249 dana.


[uredi - уреди] Događaji

  • 1532. - U pohodu na Beč turska vojska pod komandom sultana Sulejmana II ušla u Mađarsku.
  • 1607. - Kapetan Džon Smit u Kejp Henri u Virdžiniji doveo prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Severnoj Americi.
  • 1828. - Rusija objavila rat Turskoj u znak podrške Grčkoj u borbi za nezavisnost.
  • 1915. - Italija tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i, u Prvom svetskom ratu, prešla na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.
  • 1933. - Osnovana je tajna policija nacističke Nemačke, Gestapo.
  • 1937. - Da bi pomogli generalu Franku u vreme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali španski grad Gerniku. Razaranje tog grada inspirisalo Pikasa da naslika istoimenu sliku.
  • 1942. - U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo najmanje 1.540 ljudi.
  • 1945. - Uhapšen maršal Anri Filip Peten, šef francuskog kolaboracionističkog režima, sa sedištem u Višiju, u Drugom svetskom ratu.
  • 1945. - održano treće i poslednje zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Sarajevu.
  • 1954. - U Ženevi počela konferencija o Indokini kojom je okončana francuska dominacija u tom delu sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa, pa je u junu 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.
  • 1962. - Britanija lansirala prvi satelit "Ariel I".
  • 1964. - Tanganjika, Zanzibar i Pemba osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. promenila naziv u Tanzanija.
  • 1986. - Eksplodirao četvrti blok nuklearne centrale u Černobilu u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili gotovo celu Evropu, a posledice najveće nuklearne katastrofe još se ispituju. Nuklearna centrala zatvorena 15. decembra 2000.
  • 1994. - U Južnoj Africi održani prvi izbori na kojima su učestvovali i crnci i belci, a koji su označili kraj režima aparthejda.
  • 1999. - Tokom vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju Evropska unija zabranila ulazak u zemlje-članice Unije predsedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, članovima njegove porodice, zvaničnicima Jugoslavije i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.
  • 2002. - Bivši učenik gimnazije u njemačkom gradu Erfurtu počeo je pucati vatrenim oružjem na svoje bivše učitelje i ostale učenike ubivši 16 osoba prije negoli je počinio samoubojstvo.
  • 2003. - Na zasedanju Komisije Ujedinjenih nacija za ljudska prava ozvaničen kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1452. - Leonardo da Vinči, italijanski slikar, vajar, pronalazač i naučnik († 1519.)
  • 1573. - Maria di Medici, francuska kraljica
  • 1711. - Dejvid Hjum, britanski filozof škotskog porekla († 1776.)
  • 1798. - Eugène Delacroix, francuski slikar († 1863.)
  • 1812. - Alfred Krupp, njemački industrijalac i istraživač
  • 1889. - Ludwig Wittgenstein, austrijski filozof
  • 1894. - Rudolf Hess, njemački političar u stranci NSDAP za vrijeme Drugoga svjetskog rata
  • 1917. - Ieoh Ming Pei, kineski arhitekt
  • 1910. - Mehmed Meša Selimović, bosanski književnik
  • 1940. - Giorgio Moroder, talijanski producent i skladatelj
  • 1960. - Roger Tylor, britanski muzičar (Duran Duran)
  • 1977. - Tom Welling, američki glumac


[uredi - уреди] Smrti

  • 1904. - Dimitrije Nešić, srpski matematičar, profesor Velike škole i predsednik Srpske kraljevske akademije (* 1836.)
  • 1914. - Juraj Posilović, zagrebački nadbiskup (* 1834.)
  • 1931. - Milorad Gavrilović, srpski glumac i reditelj
  • 1984. - Vilijam Kaunt Bejzi, američki džez-muzičar i vođa orkestra


[uredi - уреди] Blagdani/Praznici