5.4.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 5. april - 5. travnja

Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina


5. travnja (5.4.) je 95. dan godine po gregorijanskom kalendaru (96. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 270 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1242. - U bici na zaleđenom Čudskom jezeru, Rusi, pod komandom kneza Aleksandra Nevskog, potukli njemačke i holandske ratnike, spriječivši ih da okupiraju sjeverozapadne oblasti Rusije.
  • 1614. - Indijanka Pocahontas udala se za engleskog kolonistu Johna Rolfea.
  • 1654. - Vestministerski sporazum, kraj prvog Englesko-Nizozemskog rata.
  • 1818. - U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe porazile špansku vojsku i time obezbjedile nezavisnost Čilea.
  • 1841. - U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila buna protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak.
  • 1881. - Velika Britanija u Pretoriji zaključila mirovni ugovor s Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval.
  • 1887. - Kralj Milan Obrenović naimenovao prvih 16 članova Srpske kraljevske akademije osnovane 1. novembra 1886. Prvi predsednik bio Josif Pančić, a sekretar Jovan Žujović.
  • 1896. - Na Olimpijskom stadionu u Atini otvorene prve Olimpijske igre (OI) moderne epohe. Olimpijada je trajala deset dana, učestvovala su 484 takmičara, samo muškarci.
  • 1902. - Na stadionu Ibrox Park u Glasgowu poginulo 20, a povrijeđeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom nogometne utakmice između Škotske i Engleske.
  • 1936. - Tupelo-Gainesville Outbreak: F5 tornado je pogodio Tupelo, Mississippi, ubivši pritom 233 ljudi.
  • 1942. - Drugi svjetski rat: Japan napao Šri Lanku
  • 1945. - Josip Broz Tito potpisao sporazum dopuštajući privremeni ulazak Sovjetskih vojnika na područje Jugoslavije.
  • 1951. - Sud u Njujorku osudio na smrt Džulijusa i Etel Rozenberg zbog špijunaže u korist SSSR-a.
  • 1955. - Vinston Čerčil napustio položaj predsjednika vlade Ujedinjenog Kraljevstva nakon indikacije slabog zdravlja.
  • 1969. - Ogromni protesti protiv Vijetnamskog rata održani u Nju Jorku, San Francisku, Los Anđelesu, Vašington D.C.-u, i u drugim velikim gradovima Sjedinjenih Američkih Država.
  • 1971. - Erupcija vulkana Etna na Siciliji.
  • 1989. - Vlada Poljske legalizovala opozicioni radnički sindikat "Solidarnost".
  • 1992. - Demonstracije za mir u Mostaru i Sarajevu.
  • 1992. - Na mostu Vrbanja snajperskim hicima ubijene Suada Dilberović i Olga Sučić, koje se smatraju prvim žrtvama rata u BiH.
  • 1992. - Paravojne formacije bosanskih Srba napadaju školu bosanskohercegovačkog MUP-a na Vracama u Sarajevu.
  • 1993. - Zračne snage NATO-a počele kontrolu zračnog prostora iznad BiH
  • 1998. - Most Akashi-Kaikyo otvoren za promet.
  • 1999. -
    • U vazdušnim udarima NATO-a na Jugoslaviju pogođen centar Aleksinca. Poginulo 17 civila.
    • Libija predala dvojicu svojih državljana optuženih za rušenje putničkog aviona 1988. iznad Lockbarry, [[Škotska, kada je poginulo 270 putnika.
  • 2001. - MUP Srbije dostavio Tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv Marije Milošević, kćerke Slobodana Miloševića. Prijava podnešena zbog krivičnog djela izazivanja opće opasnosti i neovlaštenog posjedovanja i korištenja vatrenog oružja.
  • 2002. -
    • Predsednik SAD Džordž Buš pozvao Izrael da se povuče sa palestinskih teritorija i najavio novu mirovnu misiju na Bliskom istoku.
    • Počela ofanziva izraelske vojske na Dženin.
  • 2003. - Američke snage ušle u Bagdad.


[uredi - уреди] Rođenja

  • 1588. - Thomas Hobbes, engleski filozof
  • 1724. - Đovani Đakopo Kazanova, venecijanski pomorski oficir, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju ušao kao ljubavnik
  • 1827. - Džosef Lister, engleski hirurg
  • 1856. - Buker T. Vašington, vođa američkih crnaca
  • 1871. - Mirko Seljan, hrvatski istraživać
  • 1873. - Jeannine Mistinguett, francuska kabaretistica
  • 1900. - Spencer Tracy, američki glumac
  • 1908. - Bette Davis, američka glumica
  • 1908. - Herbert von Karajan, austrijski dirigent
  • 1909. - Albert R. Broccoli, američki filmski producent
  • 1916. - Gregory Peck, američki glumac
  • 1920. - Arthur Hailey, britanski književnik
  • 1928. - Tony Williams, američki pjevač
  • 1934. - Roman Herzog, njemački državnik
  • 1937. - Colin Powell, američki političar
  • 1950. - Agnetha Faltskog, švedska pjevačica (ABBA)
  • 1960. - Adnan Terzić, bosanskohercegovački političar
  • 1973. - Elodie Bouchez, francuska glumica
  • 1978. - Franziska van Almsick, njemačka plivačica


[uredi - уреди] Smrti

  • 1794. - Žorž Danton, francuski revolucionar
  • 1865. - Kornelije Stanković, srpski kompozitor, pijanista i horovođa (* 1831.)
  • 1697. - Karl XI, švedski kralj
  • 1940. - Frederick Albert Cook, američki zemljopisni istraživač i pisac (* 1865.)
  • 1944. - Isolde Kurz, njemačka književnica
  • 1958. - Isidora Sekulić, srpska književnica. (* 1877.)
  • 1964. - Daglas Mekartur, američki general
  • 1975. - Čang Kaj-Šek, kineski političar
  • 1997. - Alen Ginzberg, američki pisac
  • 1994. - Kurt Cobain, američki pjevač (Nirvana) (* 1967.)
  • 2005. - Saul Bellow, američki književnik (* 1915.)

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici