17.5.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 17. svibnja - 17. maj

- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina
Lipanj - Jun
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 28 29 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina

17. svibnja (17.5.) je 137. dan godine po gregorijanskom kalendaru (138. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 228 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1102. - Prvi ugarski kralj iz dinastije Arpadovića krunisan u Biogradu za kralja Hrvatske i Dalmacije.
  • 1814. - Norveška proglasila nezavisnost od Švedske i usvojila novi ustav.
  • 1861. - Tomas Kuk organizovao prvi turistički „paket aranžman“ u svetu, šestodnevno putovanje iz Londona u Pariz.
  • 1903. - U Španiji nacionalizovana imovina crkve i ukinute su crkvene škole.
  • 1939. - Švedska, Norveška i Finska odbile su Hitlerov predlog da potpišu pakt o nenapadanju. Pakt su potpisale Danska, Estonija i Litvanija.
  • 1940. - Drugi svetski rat: Trupe nacističke Nemačke ušle su u Brisel.
  • 1946. - Premijer Rumunije u vreme Drugog svetskog rata Mitri Antonesku osuđen na smrt i streljan zbog saradnje s nemačkim nacistima.
  • 1949. - Velika Britanija priznala nezavisnost Republike Irske i potvrdila pripadnost Severne Irske Ujedinjenom Kraljevstvu.
  • 1954. - Vrhovni sud SAD osporio propis iz 1896. da obrazovanje treba da bude „odvojeno ali jednako“, čime je formalno odbačena rasna segregacija u državnom školskom sistemu.
  • 1965. - Prvi put prenet TV program u boji iz Velike Britanije u SAD. To je bio prenos emisije američke TV mreže NBC „Novi pogled na staru Englesku“ preko američkog komercijalnog telekomunikacionog satelita „Erli Bird“.
  • 1966. - Osnovana Matematička gimnazija u Beogradu
  • 1973. - Specijalni komitet američkog Senata počeo istragu o aferi Votergejt u kojoj su pristalice republikanske stranke bile optužene da su pred predsedničke izbore 1972. radi špijunaže provalile u sedište Demokratske stranke. Administracija tadašnjeg predsednika SAD Ričarda Niksona optužena je da ometa istragu, pa je pokrenut postupak za opoziv predsednika. * 1974. - U tri eksplozije automobila-bombi u centru Dablina 32 osobe su poginule, a više stotina je ranjeno.
  • 1987. - Irački ratni avion „F-I Miraž“ ispalio je dve „egzoset“ rakete na američki vojni brod „USS Stark“ koji je patrolirao Zalivom. Poginulo je 37, a ranjena su 62 mornara.
  • 1997. - Loran Kabila je sa svojim trupama ušao u Kinšasu, preuzeo vlast u Zairu i promenio naziv države u Demokratska Republika Kongo.
  • 1998. - Pripadnici separatističkog pokreta „Tamilskih tigrova“ ubili su Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na severu Šri Lanke.
  • 1999. - Izbore u Izraelu dobio vođa Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua, lidera desničarskog Likuda.
  • 2000. -
    • Vlada Srbije preuzela beogradski radio i televiziju „Studio B“ upadom policije u redakcije.
    • U Indoneziji održano prvo suđenje za kršenje ljudskih prava. U tom procesu dvadesetčetvoro vojnika i civila optuženo je za ubistvo desetina seljaka u masakru u provinciji Aseh 1999.
  • 2001. - Svih 30 putnika, uključujući i iranskog ministra saobraćaja Rahmana Dadmana i zamenike ministara iz njegove delegacije poginulo je kada se na severu Irana srušio ruski avion Jak-40.
  • 2003. - U najvećoj poplavi u poslednjih 50 godina, koja je posle velikih kiša zadesila Šri Lanku, poginulo je oko 250 ljudi, oko 55.000 kuća je potpuno uništeno, a neka sela su zbrisana sa lica zemlje. Procenjeno je da je oko 150.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1749. - Edward Jenner, engleski liječnik
  • 1866. - Eric Satie, francuski skladatelj i pijanist
  • 1898. - Ante Cettineo, hrvatski književnik († 1956.)
  • 1900. - Ruhollah Khomeini, iranski političar i ajatolah
  • 1904. - Jean Gabin, francuski glumac
  • 1906. - Zinka Kunc, hrvatska pevačica.
  • 1929. - Branko Zebec, hrvatski nogometaš i trener
  • 1950. - Janez Drnovšek, slovenski političar i državnik
  • 1961. - Enya, irska kantautorica
  • 1971 - Máxima, supruga nizozemskog princa-nasljednika Willem-Alexandera
  • 1980. - Davor Džalto, umetnik, teoretičar i istoričar umetnosti.


[uredi - уреди] Smrti

  • 1395. - Kraljević Marko, najstariji sin i naslednik kralja Vukašina.
  • 1510. - Sandro Botičeli, italijanski slikar.
  • 1838. - Moris de Taljeran Perigor, francuski sveštenik i političar.
  • 1917. - Radomir Putnik, srpski vojvoda. (*1847).


[uredi - уреди] Blagdani/Praznici