15.8.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 15. kolovoza - 15. avgust

Srpanj - Jul
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2006 g.
cela godina
Kolovoz - Avgust
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
kalendar za 2006 g.
cela godina
Avg. - Septembar - Okt.
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
kalendar za 2005 g.
cela godina

15.8. je 227. dan godine po gregorijanskom kalendaru (228. u prestupnoj godini).

Do kraja godine ima još 138 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1534. Španski monah Ignasio de Lojola osnovao u Parizu rimokatolički jezuitski red, kojeg je papa Pavle III priznao šest godina kasnije.
  • 1571. - Otomanski Imperij je pokušao zauzeti grad Korčulu, krenuvši na nju s dvadeset velikih brodova. Iznenadni udar nevremena je odagnao Turke od napada, prisilivši ih na bijeg.
  • 1834. Britanski parlament usvojio zakon o kolonizaciji Južne Australije.
  • 1843. U Kopenhagenu otvoren čuveni Tivoli park.
  • 1914. Prolaskom broda "Ankon" otvoren Panamski kanal, prokop dug 81,6 kilometara, koji u najužem delu srednje Amerike spaja Atlantski i Tihi okean. Kanal je zvanično otvoren tek u julu 1920.
  • 1918. SAD su prekinule diplomatske odnose s Rusijom, nakon uspostavljanja boljševičke vlasti.
  • 1944. Iskrcavanjem savezničkih trupa u južnoj Francuskoj u Drugom svetskom ratu počela je operacija "Dragon", čime je otvoren drugi front nakon iskrcavanja saveznika u Normandiji u junu.
  • 1945. - Drugi svjetski rat: Predao se Japan
  • 1947. Stupio na snagu akt o nezavisnosti Britanske Indije kojim su, posle 180 godina kolonijalne vladavine Velike Britanije, formirane Indijska Unija i Pakistan.
  • 1948. Južna Koreja postala nezavisna država pod nazivom Republika Koreja, a za predsednika je izabran Singman Ri.
  • 1950. U zemljotresu u severoistočnoj indijskoj državi Asam poginulo više od hiljadu ljudi.
  • 1960. Proglašena nezavisnost afričke države Kongo-Brazavil, koji je od 1886. bio francuska kolonija pod nazivom Srednji Kongo.
  • 1961. - Započela izgradnja Berlinskog zida
  • 1962. Probijen drumski tunel ispod Mon Blana, kojim je francuski grad Šamoni povezan sa italijanskom dolinom Aoste.
  • 1965. Koncert Bitlsa u Njujorku okupio 55.600 ljudi, čime je postavljen svetski rekord u broju posetilaca i zaradi na pop koncertu.
  • 1969. - Otvoren glazbeni festival "Woodstock"
  • 1971. Bahrein stekao nezavisnost nakon 150 godina britanske kolonijalne vlasti.
  • 1975. U vojnom puču ubijen predsednik Bangladeša šeik Mudžibur Rahman, prvi premijer nakon sticanja nezavisnosti u januaru 1972.
  • 1990. Predsednik Mihail Sergejevič Gorbačov vratio sovjetsko državljanstvo Aleksandru Solženjicinu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost, koji je 1974. pod pritiskom vlasti prinuđen da emigrira na Zapad.
  • 1994. U Sudanu uhapšen i izručen Francuskoj jedan od najpoznatijih svetskih terorista Iljič Ramires Sančes, poznat kao "Karlos Šakal".
  • 1995. Japan je, 50 godina nakon završetka Drugog svetskog rata, prvi put jasno izrazio žaljenje zbog ratnih akcija u regionu.
  • 1996. Nakon četiri godine ponovo otvoren sarajevski aerodrom za komercijalne letove. Na aerodrom su tokom rata u Bosni (1992-95) sletali samo službeni avioni i avioni sa humanitarnom pomoći.
  • 1998. U jednom od najtežih terorističkih napada u Severnoj Irskoj tokom gotovo 30 godina nasilja, u eksploziji automobila-bombe u mestu Omaghu, poginulo je 29 ljudi.
  • 2001. Makedonski parlament odobrio dolazak 3.500 vojnika NATO u cilju razoružanja albanskih pobunjenika.
  • 2002. Policija u Zimbabveu počela da hapsi bele farmere koji su se oglušili o vladino naređenje da napuste svoju zemlju kako bi ona bila dodeljena crncima bezemljašima.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1575. - Bartol Kašić, hrvatski pisac i jezikoslovac (u. 1650.)
  • 1688. pruski kralj Fridrih Vilhelm, koji je tokom vladavine (1713-40) centralizovao administraciju i formirao jaku i disciplinovanu vojsku, pa se smatra utemeljivačem pruskog militarizma.
  • 1769. - Napoleon I. Bonaparte, francuski vojskovođa, car i vladar (u. 1821.)
  • 1771. - Walter Scott, škotski književnik (u. 1832.)
  • 1883. - Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt (u. 1962.)
  • 1888 - Thomas E. Lawrence, britanski arheolog (Lawrence od Arabije)
  • 1892 - Luj de Broli, francuski fizičar. (u.1987).
  • 1901 - dr. Arnulfo Arias bivši predsednik Paname. (u.1988).
  • 1923 - Schimon Peres, izrealski državnik i nobelovac
  • 1934 - Nino Ferrer, francuski pjevač
  • 1944 - Gianfranco Ferré, talijanski modni dizajner
  • 1945 - Alain Juppé, francuski političar
  • 1972 - Ben Affleck, američki glumac


[uredi - уреди] Smrti

  • 1057. škotski kralj Magbet, koji je 17 godina ranije osvojio presto ubivši tadašnjeg škotskog kralja Dankana. Magbetova vladavina inspirisala je Šekspira da napiše jednu od svojih najpoznatijih drama.
  • 1936. - Grazia Deledda, talijanska književnica (r. 1871.)
  • 1959. - Pavel Golia, slovenski pjesnik i dramatičar
  • 1996. - Sven Lasta, hrvatski glumac (r. 1925.)
  • 2000. - Ena Begović, hrvatska glumica (r. 1960.)


[uredi - уреди] Praznici i dani sećanja