11.4.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 11. april - 11. travnja

Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina


11. travnja (11.4.) je 101. dan godine po gregorijanskom kalendaru (102. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 264 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 217. - Makrin postao rimski car.
  • 1689. - Krunisan engleski kraljevski par Vilijam III Oranski i Meri II. Za vreme njihove vladavine doneto nekoliko važnih odredaba i zakona, kao što su Deklaracija prava i Akt tolerancije.
  • 1713. - Utrehtskim mirom okončan "Rat za špansko nasleđe". Nizom ugovora koje su 1713, 1714. i 1715. potpisale Engleska, Francuska, Holandija, Savoja, Portugal i Pruska preuređena mapa Evrope, a Španija prinuđena da za vladare prihvati francuske Burbone.
  • 1814. - Postignut sporazum u Fontenblou prema kojem je Napoleon Bonaparta abdicirao i bio prognan na ostrvo Elba. Na prestolu ga zamenio Luj XVIII.
  • 1842. - Braća German, beogradski trgovci, završila gradnju prve srpske lađe "Knez Mihailo". Majstori iz Carigrada počeli gradnju 1840. u Brzoj Palanci na Dunavu. Na brodu bilo mesta i za 18 topova.
  • 1894. - Uganda postala britanski protektorat.
  • 1899. - SAD od Španije preuzele Filipine.
  • 1915. - počelo prikazivanje Chaplinova legendarnog filma "Skitnica"
  • 1919. - Osnovana Međunarodna organizacija rada sa sedištem u Ženevi.
  • 1945. - Drugi svetski rat: Američke trupe osvojile, u Drugom svetskom ratu, nemačke gradove Esen i Vajmar i oslobodile koncentracioni logor Buhenvald.
  • 1948. - Počela izgradnja Novog Beograda, novog beogradskog naselja na levoj obali Save.
  • 1952. - Krvavim vojnim pučem vlast u Boliviji preuzeo Nacionalni revolucionarni pokret.
  • 1961. - U Jerusalimu počelo suđenje bivšem funkcioneru nacističke Nemačke Adolfu Ajhmanu za ratne zločine nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu.
  • 1973. - Nacistički lider Martin Borman zvanično proglašen mrtvim i skinut sa liste traženih ratnih zločinaca u Nemačkoj.
  • 1979. - U glavni grad Ugande, Kampalu, ušle trupe Tanzanije i snage opozicije u egzilu, okončavši osmogodišnju vladavinu diktatora Idija Amina Dade.
  • 1984. - Konstantin Černjenko izabran za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a.
  • 1991. - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija objavio formalan kraj Zalivskog rata uz obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno uništavanje.
  • 1997. - U Beogradu, u restoranu "Mama mia", ubijen zamenik ministra unutrašnjih poslova Srbije, general-pukovnik Radovan Stojčić.
  • 1999. -
    • Indija uspešno isprobala raketu dugog dometa tipa "Agni", sposobnu da nosi i nuklearne projektile.
    • U Beogradu ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik lista "Dnevni telegraf" i suvlasnik "Evropljanina".
  • 2001. - Škotska kompanija "PPL Terapietiks Pielsi", koja je 1996. stvorila prvog kloniranog sisara, ovcu Doli, saopštila da je proizvela pet kloniranih prasića.
  • 2002. - U sedištu UN zvanično osnovan stalan Međunarodni sud za ratne zločine pošto je više od 60 zemalja ratifikovalo Rimski sporazum iz 1998. kojim je sud uspostavljen.
  • 2002. - Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio samoubistvo na ulazu u zgradu Skupštine Jugoslavije.
  • 2003. - SFOR u Tuzli uhapsio ratnog zločinca Nasera Orića, ratnog komandanta Armije BiH, i izručio ga Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za ratne zločine nad srpskim civilima u istočnoj Bosni, od početka rata do 1993.



[uredi - уреди] Rođenja

  • 1755. - James Parkinson, britanski liječnik i apotekar
  • 1869. - Gustav Vigeland, norveški skulptor
  • 1966. - Lisa Stansfield, britanska pjevačica


[uredi - уреди] Smrti

  • 491. - Zenon, istočnorimski (vizantijski) car.
  • 1227. - Džingis kan, mongolski vojskovođa i osnivač mongolske države.
  • 1514. - Bramante, talijanski graditelj i slikar (* 1444.)
  • 1514. - Donato Bramante, talijanski arhitekta i slikar
  • 1801. - Antoine de Rivarol, francuski pisac
  • 1974. - Abraham Robinson, američki matematičar
  • 1977. - Jacques Prévert - francuski pjesnik (* 1900.)
  • 1982. - Aleksandar M. Leko, srpski hemičar (* 1890.)
  • 1985. - Enver Hodža, predsednik Albanije (* 1908.)
  • 1987. - Erskine Caldwell, američki književnik (* 1903.)

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici