5.5.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 5. svibnja - 5. maj

- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina
Lipanj - Jun
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 28 29 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina

5. svibnja (5.5.) je 125. dan godine po gregorijanskom kalendaru (126. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 238 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1855. - Crnogorski knez Danilo I Petrović doneo Opšti zemaljski zakonik, u koji su unete imovinske i poreske reforme.
  • 1860. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojih "1.000 crvenih košulja" isplovio iz Đenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.
  • 1904. - Na brdu Volujica kod Bara postavljena radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema, prva na Balkanu.
  • 1912. - Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot, pobjeđuje na aeromitingu u Grazu gdje doživljava pad.
  • 1930. - Britanske vlasti u Indiji uhapsile Mahatmu Gandija zbog njegove kampanje građanske neposlušnosti.
  • 1936. - Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prestonicu Etiopije.
  • 1941. - Drugi svetski rat: U oslobođenu Adis Abebu, glavni grad Etiopije, ušao car te zemlje Haile Selasije I.
  • 1945. - Drugi svetski rat: Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete "Fau1" i "Fau 2".
    • Trupe SAD oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor "Mathauzen".
    • Praški ustanak protiv njemačke nacističke vlasti.
  • 1954. - General Alfredo Štresner vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Čavesa, počevši tako tridesetčetvorogodišnju diktaturu.
  • 1955. - Odlukom saveznika Savezna Republika Nemačka ponovo stekla suverenitet.
  • 1961. - Iz Kejp Kanaverala lansiran kosmički brod "Merkjuri", prva kosmička letelica SAD s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen Bartlet Šepard.
  • 1978. - Teroristička organizacija "Crvene brigade" saopštila da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo nađeno dva dana kasnije u jednom automobilu u centru Rima.
  • 1981. - Bobi Sends, prvi od 10 pripadnika IRA, umro u zatvoru "Mejz" u Severnoj Irskoj od posledica štrajka glađu.
  • 1990. - U Zagrebu je održan 35. izbor za pjesmu Europe, Eurosong. Pobjednik je bio Talijan Toto Cutugno s pjesmom "Insieme:1992" (Zajedno:1992.)
  • 1996. - U prisustvu španskog kralja Huana Karlosa, konzervativni lider, novi premijer Hose Maria Asnar, položio zakletvu, posle 13 godina vladavine socijalista.
  • 1999. - Indonezija i Portugal potpisali dokument kojim je priznata nezavisnost Istočnog Timora.
  • 2001. - Pripadnici pobunjeničke grupe "Unita" u Angoli kidnapovali 51 dečaka i 9 devojčica iz internata za ratnu siročad izvan Kaksita, severoistočno od Luande. Poginulo oko 200 civila.
  • 2003. - Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića, kojom se terete za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovoni, od 1991. do 1995. Uhapšeni 13. marta u policijskoj akciji "Sablja" a posle podizanja optužnice izručeni sudu u Hagu.
  • 2003 - Ruanda oslobodila više od 22.000 zatvorenika, uglavnom umešanih u masakr koji je 1994. počinila Hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umerenih Hutua. U zatvoru ostalo oko 80.000 ljudi, gde većina čeka suđenje.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1747. - Leopold II., njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj
  • 1813. - Sören Kierkegaard, danski filozof
  • 1815. - Ežen Martin Labiš, francuski pisac komedija i vodvilja.
  • 1818. - Karl Marx, njemački filozof i političar
  • 1864. - Henryk Sienkiewicz, poljski književnik
  • 1883. - Petar Konjović, srpski kompozitor i muzički pisac. († 1970).
  • 1919. - Georgios Papadopoulos, grčki diktator
  • 1920. - Boro Andov, makedonski pisac († 1983.)
  • 1968. - Dariusz Michalczewski, poljski bokser

[uredi - уреди] Smrti

  • 1705. - Leopold I, rimsko-nemački car. (*1640).
  • 1821. - Napoléon Bonaparte, francuski car Napoléon I.
  • 1941. - Kraljica Natalija Obrenović, kraljica Srbije 1882-1888. (*1859).
  • 1969. - Slavko Ježić, hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj (* 1895.)
  • 1977. - Ludvig Erhard, nemački državnik i ekonomista.
  • 1993. - Irving Hou, američki pisac i intelektualac.
  • 2003. - Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv belaca u Južnoj Africi.


[uredi - уреди] Blagdani/Praznici

  • Srpska pravoslavna crkva slavi:
    • Prepodobnog Teodora Sikeota
    • Svetog mučenika Leonida
    • Prepodobnog monaha Vitalija
    • Sveštenomučenika Platona Banjalučkog