22.12.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 22. decembar - 22. prosinca

Studeni - Novembar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
kalendar za 2006 g.
cela godina
Prosinac - Decembar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
kalendar za 2005 g.
cela godina
- Januar - Siječanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2005 g.
cela godina

22.12. je 356. dan godine po gregorijanskom kalendaru (357. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 9 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 640 - Saraceni zauzeli Aleksandriju, dve godine posle početka invazije na Egipat.
  • 1790 - Ruske trupe pod komandom Aleksandra Suvorova od Turaka preuzele grad Ismail, važnu luku u delti Dunava.
  • 1894 - Francuski artiljerijski kapetan Alfred Drajfus osuđen na doživotnu robiju na osnovu lažne optužbe da je Nemcima prodavao vojne tajne i poslat u zatvor na Đavolska ostrva u Francuskoj Gijani. Pod pritiskom javnog mnjenja rehabilitovan 1906.
  • 1917 - U Brest-Litovsku u Prvom svetskom ratu počeli mirovni pregovori sila Osovine i nove ruske vlade, uspostavljene Oktobarskom revolucijom. Sile Antante nisu prihvatile poziv Rusije da učestvuju u tim pregovorima.
  • 1941 - Prva proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije imala svoj prvi okršaj s italijanskim snagama. Od 1948. se taj datum slavio kao Dan Jugoslovenske narodne armije.
  • 1942 - Američki bombarderi napali glavni grad Burme Rangun, koji su u Drugom svetskom ratu okupirali Japanci.
  • 1956 - Poslednji britanski i francuski vojnici napustili egipatski lučki grad Port Said po završetku Sueckog rata.
  • 1968 - Severna Koreja, posle 11 meseci zarobljeništva, oslobodila 82 člana posade američkog špijunskog broda "Pueblo".
  • 1975 - Posle dvadesetočasovne opsade sedišta OPEC u Beču, palestinski teroristi s taocima odleteli avionom, koji im je ustupila Vlada Austrije, u pravcu Bliskog Istoka.
  • 1980 - poceo rat ismedju Iraka i Irana
  • 1988 - Južna Afrika, Kuba i Angola u Ujedinjenim nacijama potpisali sporazum kojim je Namibija, poslednja kolonija u Africi, dobila nezavisnost. Ta bivša nemačka kolonija od Prvog svetskog rata bila pod upravom Južne Afrike.
  • 1989 - U strahu od pobunjenog naroda, predsednik Rumunije Nikolae Čaušesku sa suprugom Elenom helikopterom pobegao iz Bukurešta, čime je okončana njegova 24-godišnja diktatorska vladavina. Bračni par uhvaćen i tri dana kasnije streljan u mestu Trgovište.
  • 1990 - Lider sindikalnog pokreta "Solidarnost" Leh Valensa preuzeo, posle izborne pobede, dužnost predsednika Poljske.
  • 1990 - Sabor Hrvatske usvojio novi, tzv. Božićni Ustav kojim je Republika Hrvatska proglašena za nacionalnu državu hrvatskog naroda.
  • 1993 - Južnoafrički parlament sastavljen od belaca okončao eru aparthejda, izglasavši većinom od 237 prema 45 Prelazni ustav zemlje, što je omogućilo održavanje prvih sverasnih izbora u Južnoj Africi.
  • 1993 - Alina Fernandes Revuelta, kćerka predsednika Kube Fidela Kastra, napustila Kubu i dobila politički azil u SAD.
  • 1994 - Premijer Italije Silvio Berluskoni, zbog optužbi za korupciju, podneo ostavku sedam meseci pošto je došao na čelo koalicione konzervativne vlade, 53. od Drugog svetskog rata.
  • 1996 - Gerilci peruanskog levičarskog pokreta "Tupak Amaru" oslobodili 225 taoca u japanskoj ambasadi u Limi, a zadržali 140.
  • 2000 - Svetska zdravstvena organizacija upozorila na mogućnost širenja bolesti "ludih krava" van Evrope. Bolest koja se smatra verovatnim uzrokom nove varijante smrtonosne Krojcfelt-Jakobove bolesti mozga kod ljudi, otkrivena 1986. u Velikoj Britaniji.
  • 2002 - Na neuspelim predsedničkim izborima u Crnoj Gori najviše glasova, preko 80 odsto, osvojio kandidat Demokratske partije socijalista Filip Vujanović.

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1639 - Žan Rasin, francuski pesnik i dramski pisac.
  • 1885 - Borivoje Ž. Milojević, srpski geograf.
  • 1858 - Đakomo Pučini, italijanski operski kompozitor.
  • 1945 - Dajen Sojer, američka novinarka.
  • 1702 - Jean-Étienne Liotard, švicarski umjetnik
  • 1723 - Karl Friedrich Abel, njemački kompozitor
  • 1838 - Richert Vogt von Koch, švedski pisac
  • 1848 - Ulrich von Wilamowitz-Moellendorff, njemački filolog.
  • 1856 - Frank Kellogg, američki ministar vanjskih poslova 1925-1929, dobitnik Nobelove nagrade 1929.
  • 1858 - Giacomo Puccini, italijanski kompozitor
  • 1866 - Käthe Paulus, prva njemačka padobranka
  • 1872 - Georg Blomstedt, švedski glumac
  • 1874 - Franz Schmidt, njemački kompozitor
  • 1876 - Filippo Tommaso Marinetti, italijanski poeta
  • 1878 - Knut Frankman, švedski glumac
  • 1887 - Srinivasa Aaiyangar Ramanujan, indijski matematičar
  • 1897 - Max Hansen, danski glumac i kompozitor
  • 1899 - Gustav Gründgens, švedski glumac i režiser
  • 1905 - Pierre Brasseur, francuska glumica
  • 1907 - Peggy Ashcroft, britanska glumica
  • 1911 - Wiola Brunius, švedska glumica
  • 1912 - Lady Bird Johnson, supruga predsjednika Lyndon B. Johnsona
  • 1924 - Marianne Stjernqvist, švedska glumica
  • 1935 - Semka Sokolović-Bertok, bosanskohercegovačka glumica
  • 1949 - Maurice Gibb, britanski pjevač, The Bee Gees
  • 1949 - Robin Gibb, britanski pjevač, The Bee Gees
  • 1950 - Zijah Sokolović, bosanskohercegovački glumac i režiser
  • 1957 - Anders Eklund, švedski bokser
  • 1968 - Richey James Edwards, britanski muzičar, Manic Street Preachers 1988-1995
  • 1969 - Mats Lilienberg, švedski nogometaš
  • 1972 - Vanessa Paradis, francuska pjevačica
  • 1978 - Edo Maajka, bosanskohercegovački reper

[uredi - уреди] Smrti

  • 1634 - Johan Albert Vasa, poljski biskop i kardinal, sin Sigismunda i Konstantia od Steiermarka
  • 1666 - Guercino, italijanski umjetnik, slikar
  • 1828 - William Hyde Wollaston, engleski fizičar i hemičar
  • 1871 - Edward Law, britanski političar
  • 1880 - Meri En Evans, engleska književnica.
  • 1899 - Hugh Lupus Grosvenor, britanski političar
  • 1936. - Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog
  • 1942 - Franz Boas, američki antropolog
  • 1943 - Beatrix Potter, britanski pisac i ilustrator
  • 1969 - Džozef fon Šternberg, američki filmski režiser.
  • 1979 - Deril Frensis Zanuk, američki filmski producent.
  • 1989 - Samuel Beckett, irski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1969
  • 1993 - Alexander Mackendrick, američki filmski režiser i ljekar
  • 1993 - Oto Bihalji Merin, jugoslovenski pisac i likovni kritičar.
  • 1999 - Per Aabel, norveški glumac
  • 2001 - Jonas Frick, švedski režiser

[uredi - уреди] Praznici i dani sećanja