Astronomija

From Wikipedia

Astronomija je nauka koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njene atmosfere. Astronomija proučava poreklo, razvoj, fizička i hemijska svojstva nebeskih tela: zvezda, zvezdanih sistema, planeta i drugih objekata u svemiru, kao i procesa koji se u njima događaju. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi.

Astronomija je jedna od nauka u kojima amateri još uvek imaju posebnu ulogu u otkrivanju i posmatranju pojava.

Reč astronomija potiče iz starogrčkog i u slobodnom prevodu znači "zakon o zvezdama". Astronomiju treba razlikovati od astrologije koja je pseudonauka o predviđanju ljudske sudbine posmatranjem putanja zvezda i planeta.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Grane astronomije

[uredi - уреди] Podela prema predmetu posmatranja

  • Astrobiologija proučava nastanak i evoluciju bioloških sastava u svemiru.
  • Astrometrija se bavi proučavanjem putanja nebeskih tela u svemiru i njihovim promenama, određuje koordinatne sisteme i proučava kinematiku nebeskih tela.
  • Kosmologija proučava poreklo i razvoj svemira kao celine.
  • Galaktička astronomija bavi se proučavanjem strukture i delova naše galaksije – Mlečnog puta.
  • Vangalaktička astronomija bavi se proučavanjem tela izvan Mlečnog puta.
  • Galaktička formacija i evolucija proučava formiranje zvezdanih sistema (galaksija) i njihov razvoj.
  • Stelarna astronomija proučava zvezde.
  • Stelarna evolucija proučava razvoj zvezde od njenog stvaranja do kraja.
  • Zvezdana formacija proučava uslove i sile koje deluju u unutrašnjosti oblaka plina i dovode do stvaranja zvezde.

[uredi - уреди] Podela prema načinu istraživanja

Danas se astronomski podaci najvećim dielom dobijaju analizom elektromagnetnih talasa ali i subatomskih čestica (elektrona, protona, neutrona). U bliskoj budućnosti očekuje se i proučavanje gravitacionih talasa. Astronomiju tradicionalno delimo prema posmatranom delu elektromagnetnog spektra:

  • Optička astronomija: astronomija u delu elektromagnetskog spektra vidljivog ljudskim okom (talasne dužine 400 – 800 nm).
  • Infracrvena astronomija: astronomija u infracrvenom delu elektromagnetskog spektra. Opseg talasnih duzina koje pokriva naslanja se sa jedne strane na domen opticke astronomije, a sa druge strane granica je dogovorom odredjena na frekvenciju od 1THz. Vece talasne duzine od 0.3mm ulaze u domen sub-mm radio astronomije.
  • Radio astronomija: astronomija koja koristi instrumente slične radio/televizijskim antenama za istraživanje u području elektromagnetnih talasa talasnih duzina vecih od 0.3 milimetra.
  • Astronomija u području visokih energija ili astronomija u rendgenskom (X), ultraljubičastom i gama elektromagnetnom spektru:
    • Rendgenska astronomija
    • Astronomija u ultraljubičastom području
    • Astronomija gama zraka

Dok se u optičkoj i radio astronomiji opažanja mogu vršiti sa površine Zemlje, astronomija u području visokih energija je primenjiva jedino iz svemira ili visokih slojeva atmosfere korišćenjem aviona ili balona. Razlog tome je nepropustljivost atmosfere za elektromagnetne talase kratkih talasnih dužina. Slično tome, infracrveno zračenje koji dolazi iz svemira upija vodena para u atmosferi, pa se opažanja provode sa suvih mesta, visokih planinskih vrhova ili iz svemira.

[uredi - уреди] Istorija astronomije

Od prvih početaka astronomije, u većini starih civilizacija (Sumer, Vavilon, Egipat, Grčka, Maya, Rapanui ...), ljudi su na noćnom nebu uviđali obrasce, lako uočljive grupe zvezda, i davali im imena prema zamišljenim likovima koje su ove grupe zvezda predstavljale. Ove obrasce danas nazivamo sazvežđima ili zvezdanim konstelacijama.

Astronomija je verovatno jedna od najstarijih nauka, a u najranije doba izučavalo se kretanje Sunca, Meseca, planeta i zvezda.

Astronomija je bila važna u određivanju kalendara, posebno nakon pojave ratarstva jer se kalendarom određivalo vreme početka i kraja godišnjih doba (proleće, leto, jesen, zima) i u skladu s njima vreme setve i žetve. Astronomija je takođe imala jako velik uticaj na razvoj čovečanstva jer su prikupljeno znanje i iskustvo unapredili ekonomiju, trgovinu, pomorstvo.

[uredi - уреди] Astronomske alatke, pribor, metodi

  • Gnomon
  • Astrolab
  • Teleskop
  • Tiho Braheova armila
  • Sekstant
  • Računar
  • Zvezdane karte
  • Astro fotografija
  • Opservatorija
  • Radio teleskop
  • Interferometar
  • Spektroskop

[uredi - уреди] Poznati Astronomi

Vidi i: Astrofizika