6.4.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 6. april - 6. travnja

Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina
Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina


6. travnja (6.4.) je 96. dan godine po gregorijanskom kalendaru (97. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 265 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1652. - Predstavnik Holandske istočnoindijske kompanije Jan van Ribek u Kapuu osnovao prvo naselje belih doseljenika u Južnoj Africi.
  • 1667. - Katastrofalni potres pogodio Dubrovnik. Poginulo je oko 5000 stanovnika grada i okolice.
  • 1690. - Austrijski car Leopold balkanskim hrišaćanima uputio proglas u kojem ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im razne povlastice.
  • 1782. - Rama I je naslijedio tajlandskog kralja Taksina, započevši Chakri dinastiju.
  • 1830. - Joseph Smith, Jr., Oliver Cowdery, David Whitmer i ostali službeno su osnovali Kristovu Crkvu, započevši pokret Svetaca posljednjeg dana.
  • 1895. - Dramski pisac Oscar Wilde uhapšen u Londonu zbog "djela velike pokvarenosti".
  • 1896 - Prva olimpijska pobjeda na modernim OI - James Connolly, SAD, u troskoku - 13,71 m
  • 1909. - Američki istraživač Robert Peri osvojio Severni pol, prešavši sa ekspedicijom na sankama 1.600 kilometara.
  • 1917. - Objavom rata Nemačkoj, SAD ušle u prvi svetski rat.
  • 1941. - Drugi svetski rat:
    • Nemačke trupe napale Grčku i Jugoslaviju. Napad na Jugoslaviju počeo bombardovanjem Beograda koji je gotovo razoren, a poginulo oko 12.000 ljudi.
    • Etiopske i britanske trupe oslobodile Adis Abebu, koju su u ratu sa Etiopijom početkom 1935. okupirale italijanske snage.
  • 1945. - Partizanske snage ulaze u Sarajevo.
  • 1973. - U Beogradu otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije.
  • 1985. - Vojnim udarom u Sudanu svrgnut Džafer Nimeiri, koji je vladao od 1969, kada je, takođe državnim udarom, svrgao tadašnjeg predsednika Abdua. Vlast preuzeo ministar odbrane i komandant armije, general Abdel Rahman Suer al Dahab.
  • 1992. - Evropska zajednica priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine. Istog dana u Sarajevu pale prve žrtve i označile početak rata u BiH.
  • 1994. - Atentat na predsjednike Ruande i Burundija označio je početak ruandskog genocida.
  • 2001. - Predstavnici Haškog tribunala predali saveznom ministru pravde Momčilu Grubaču optužnicu za ratne zločine i nalog za hapšenje Slobodana Miloševića.
  • 2003. -
    • Policija Hrvatske uhapsila haškog optuženika Ivicu Rajića, zbog ratnih zločina u Stupnom Dolu, u BiH, u oktobru 1993. Dva meseca kasnije Rajić izručen Haškom tribunalu.
    • Ministarstvo pravde SAD saopštilo da se broj zatvorenika u zatvorima u 2002. povećao, da je prvi put prešao cifru od dva miliona i da je u junu te godine u zatvorima registrovano 2.019.234 ljudi.
  • 2006. -

[uredi - уреди] Rođenja

  • 1483. - Raffaello Santi, legendarni talijanski slikar
  • 1613. - Stjepan Gradić, hrvatski filozof i znanstvenik
  • 1752. - Hugh Elliot, britanski diplomata
  • 1849. - John William Waterhouse, britanski slikar
  • 1904 - Kurt Georg Kiesinger, njemački političar i državnik
  • 1919. - Albert Kinert, hrvatski slikar i grafičar
  • 1926. - Ian Paisley, sjevernoirski političar
  • 1927. - Gerry Mulligan, američki jazz-muzičar
  • 1928. - James Watson, američki naučnik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1962.
  • 1929. - André Previn, američki dirigent i kompozitor
  • 1935. - Elisabeth Rehn, finska političarka
  • 1948. - Jo Leinen, njemački političar
  • 1949. - Horst Ludwig Störmer, njemački fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1998.

[uredi - уреди] Smrti

  • 885. - Metodije Solunski, slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slovenskog pisma, glagoljice
  • 1199. - Richard I. Plantagenet, engleski kralj
  • 1490. - Matija Korvin, hrvatsko-ugarski kralj (* 1443.)
  • 1520. - Raffaello Santi, talijanski slikar i graditelj (* 1483
  • 1528. - Albrecht Dürer, njemački slikar (* 1471.)
  • 1838. - Dimitrije Davidović, srpski novinar i publicista (* 1789.)
  • 1862. - Albert Sidney Johnston, američki general Konfederacije
  • 1884. - Emanuel Geibel, njemački književnik
  • 1913. - Erazmo Barčić, hrvatski političar i pravnik († 1830.)
  • 1971. - Igor Stravinski, ruski skladatelj (* 1882.)
  • 1972. - Heinrich Lübke, njemački političar
  • 1990. - B.T. Ranadive, indijski političar
  • 1992. - Isaac Asimov, američki pisac fantastike i biokemičar (* 1920.)
  • 2000. - Habib Burgiba, smatra se osnivačem modernog Tunisa

[uredi - уреди] Blagdani/Praznici