Jehovini svjedoci

From Wikipedia

Osnivač Jehovinih svedoka u moderno vreme je bio Čarls Tejz Rasel.Od 1935 godine su prihvatili ime Jehovini svedoci na temelju biblijskog redka iz izaije gde Svemoguci Gospodin naziva svoje sluge svojim svedocima.

Čarls Rasel je rođen 1852. godine u Pitsburgu-Pensilvanija, SAD. Bavio se trgovinom, ali se ubrzo proučio kao tumač Svetog Pisma. od mladosti su ga zanimale teološka pitanja. U sustini on nije prihvatao popularnu praksu da je roditeljska religija i ona prava vec je koristio bibliju i kroz molitvu razabirao ucenja koja nemaju temelja u svetom pismu, kao nauku o paklu, besmrtnosti duse, trojednom bogu...a usavajao one nauke koje imaju svrst temelj u svetom pismu. Rasel se bavio i pisanjem. (“Biblijske studije“) Godine 1879, pokrenuo je polumesečni časopis „Kula stražara kao vesnik prisustva Hristovog“, koji je uređivao do svoje smrti 1916. godine. Njegov rad su produžili njegovi sledbenici, tako da su se Jehovini svedoci raširili i propagirali svoje učenje na svim kontinentima. To rade vrlo nametljivo i na javnim mestima i po privatnim stanovima.I kao temelj za svoj vredni rad pozivaju se na gospodinov poziv u Mateju 28:19,20, Matej 24:14 i verovanje da svi pravi hriscani trebaju i oponasati hrista i tako deliti svoju spoznaju o bogu sa bliznjima motivisani ljubavlju.

Jehovini svedoci odbacuju hrišćansku dogmu o Svetoj Trojici, jer, kako oni kažu, o njoj se ne govori u Svetom Pismu. U ovo se može uveriti svako ko poznaje tekst Svetog Pisma. Oni osporavaju i pravoslavno učenje o Gospodu Isusu Hristu. Za Spasitelja kažu da je Sin Božji, sin oca i GospodinaJehove, ali nije Bog, već Reč Božja, Božje prvo stvorenje. Ovu je ulogu imao dok je živeo kod svog nebeskog oca Jehove Boga, pre nego što je postao čovek (ulogu govornika). Kao čovek je raspet i sahranjen. Nije vaskrsao telesno nego duhovno. Pošto Gospod Isus Hristos po njima nije Bog, to ni Njegova mati Djeva Marija nije Bogorodica. Jehovisti su otišli još dalje, tako da su osporili Božanstvo u trećem licu Svete Trojice-Duhu Svetom, koga zovu Božja Sila jer se u Svetom pismu ni ne opisuje Sveti duh kao osoba.

Oni osporavvaju i odbacuju i nehrišćanske simvole kao kriz. praznike i običaje, jer su oni, po njima, mnogobožačkog porekla. Da bi opravdali ovo svoje shvatanje, pozivaju se na razne enciklopedije, a ne na istorije Crkve. Svete tajne nazivaju obredima i priznaju samo obred krštenja i Gospodnju večeru (pričešće). Po njima, krštenje nije radi opraštanja greha, nego je ono samo spoljašnji znak pkajanja i predanja Bogu. Na Gospodnjoj večeri po njima hleb i vino se ne pretvaraju u doslovno Telo i Krv Hristovu. Za razliku od adventista ne dele jela na „čista“ i „nečista“, ali zabranjuju upotrebu krvi. Čak su i protiv transfuzije.

Ipak, glavna tačka njihovog učenja jeste hilijazam, odnosno vera u skori dolazak Hristovog zemaljskog hiljadugodišnjeg carstva. Po njima večni život na nebu „rezervisan“ je samo za 144.000 (Otkrivenje 7:4, Ps 37:9-11, 29 Matej 5:5)pravednika koji su odabrani. Dok adventisti govore da će drugi dolazak Hristov biti vidljiv, jehovisti, po Bibliji, uče da će biti nevidljiv. On je „proračunao“ da je Hristos nevidljivo već došao na zemlju 1914. godine. Tada je osnovao svoje hiljadugodišnje carstvo kojim nevidljivo vlada s neba preko odabranih, izabranih „knezova“.

Po Svetom Pismu u ovom carstvu na zemlji „biće pravi Raj, bez ikakvih materijalnih i socijalnih nedostataka“(Ps 37:9-11, 29 Matej 5:5). Jehovisti se sa judejstvom slažu u tome što odbacuju hrišćansku dogmu o Trojednom Bogu i što poriču božanstvo Isusa Hrista. Međutim, od judejstva se razlikuju u tome što priznaju Isusa Nazarećanina za Mesiju, što odbacuju starozavetne praznike sa subotom i starozavetni obredni zakon, i što za razliku od Jevreja, slobodno spominju Jehovino (Bozje pravo)ime.

Informacije predstavljene od samih Jehovinih svedoka se moze naci na: http://www.watchtower.org/languages/sb/library/rq/index.htm ili na engleskom http://www.watchtower.org/ kao i http://www.jw-media.org/