ʻĀpele
Mei he Wikipedia
ʻĀpele | ||||||||||||||
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
Annona muricata L. Hingoa lea fakapilitānia: Soursop |
||||||||||||||
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies |
Ko e ʻāpele, pe ʻoku lōloa ko e ʻāpele ʻinitia ko e fuʻu ʻakau lahi ia mo e ngaahi foʻi fua ifo.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- ʻāpele ʻinitia; ko ʻeni
- ʻāpele tonga
- ʻāpele tonga petepete, Annona cherimolia, custard apple; kili petepete
- ʻāpele tonga molemole, Annona squamosa, sugar apple; kili molemole
- ʻāpele palangi, Malus domestica (ROSACEAE), apple
- ʻāpele fetuʻu, Chrysophyllum cainito (SAPOTACEAE), star apple
- ʻāpele mafu, Annona cherimolia, Bullock's heart
- ʻāpele mafu kulokula
- ʻāpele mafu molemole
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- sasalapa (lea fakahaʻamoa)
[fatuʻi vahe] Tataku
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Multipurpose trees for agroforestry in the Pacific islands; R.R. Thaman, C.R. Elevitch, K.M. Wilkinson
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.