Heilala
Mei he Wikipedia
Heilala | ||||||||||||||||
fakamolemole, hala faitā | ||||||||||||||||
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||||
Garcinia sessilis Hingoa lea fakapilitānia: Mangosteen (var) |
Ko e heilala ko ha fuʻu ʻakau fakatuʻi ia, mo e ʻakau namu lelei ʻaupito. Ko e kakala ʻiloa ʻuluaki ʻaupito ia. Ko e kiʻi matalaʻiʻakau kulamaama (pe engeengamaama) ko e fakaʻilonga fakafonua ʻa Tonga ia.
ʻOku ui foki ko e Garcinia callophylum. Ko e hingoa ʻo e kāinga fakasaienisi onopooni ko e Clusiaceae ia, kae ʻoku ui foki Guttiferae pe Hypericaceae.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- heilala pulu (ʻoku fuaʻi; oku ui ko e pulupaki ʻa e ngaahi tenga ʻosi tō hifo)
- heilala fisiʻiniu (ʻoku ʻikai)
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- seilala (lea fakahaʻamoa)
[fatuʻi vahe] Tataku
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.