Fetaʻanu

Mei he Wikipedia

Fetaʻanu
fakamolemole, hala faitā
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: magnoliophyta
Haʻa: magnoliopsida
Fokotuʻunga: malpighiales
Kāinga: EUPHORBIACEAE
Matakali: Hippomaneae
Kāinga ofi: Excoecaria
Faʻahinga: agallocha
Hingoa kakato lōua
Excoecaria agallocha L.
Hingoa lea fakapilitānia: Milky mangrove

Ko e fetaʻanu ko e fuʻu ʻakau lahi ia mei he matātahi. ʻOku hinehina ʻene toʻi.

Tokanga: ʻOku fakatupu ʻe he toʻi ʻa e ngaahi fā ʻi he kili pea kui ʻi he mata.

[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

  • fetānu (lea fakaniuē)
  • sinu dina (lea fakafisi)

[fatuʻi vahe] Toe meʻa kehe

Naʻe tuʻu ʻa e fuʻu fetaʻanu ʻi he ʻapi meʻaʻanga ʻo Fielakepa ʻi Haveluloto, ʻoku ui Piki-pea-vela, ko e heilala ʻo e kolo ē. Kā ʻoku ʻikai ha heilala, ko e fetaʻanu pē mo ʻene toʻi ʻoku piki, pea vela.

[fatuʻi vahe] Tataku

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler; ISBN 978-0-8248-1528-8
  • Langi tauʻolunga & hiva kakala; Nukuʻalofa 2000; ISBN 978-982-98007-1-8
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
ʻAi taumuʻa ki he…
ʻi he ngaahi lea kehe