Graz

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Graz
Sahat kula u Grazu.
Sahat kula u Grazu
Pokrajina Štajerska
Površina 127,58km²
Stanovništvo (2007) 250.099
Nadmorska visina 353m

Graz (čitaj: Grac, u Sloveniji poznat također kao Gradec) je glavni grad austrijske pokrajine Štajerska. Ima oko 250.099 stanovnika (2007), a prostire se na 127 km². Graz je po stanovnicima drugi po veličini grad u Austriji. Također je poslije Beča drugi grad po univerzitetima (četri univerziteta sa preko 35.000 studenata). 2003. g. bio je proglašen kao "glavni grad kulture u Evropi".

Smješten je u predalpskom prostoru, na sjevernom rubu Gradečkog polja (Grazer Feld). Kroz grad teče rijeka Mura. Ona je u ranijim razdobljima bila značajan privredni faktor kao prometnica. Graz se razvio uz važnu prometnicu između talijanskog i panonskog prostora na prijelazu preko Mure. Graz je danas, na tragu te tradicije, poznat po velesajmu koji se održava svako proljeće i u jesen. Grad je industrijsko te privredno središte južnog dijela Austrije.

Prvi puta se spominje 1128. godine, a tada su ga naseljavali pretežno slavenski stanovnici. U 12. stoljeću je počeo proces kolonizacije južnoalpskog prostora. Izvorište kolonista bilo je njemačko govorno područje. Sa jačanjem obrta i trgovine dolazi do doseljavanja bavarskih kolonista u podgrađe koje se ubrzano razvijalo. Oni su postupno potisnuli slavenske starosjedioce. To je osim iz brojnih dokumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo Bavarski Gradec (Bayrisch-Grätz). Ipak je u gradskoj toponimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđivalo njemačko govorno nazivlje.

U 12. stoljeću, vrijeme grofa Otokara III. Traungovca, postao je glavni grad Štajerske. Pripadnik porodice Habsburg Leopold III. proglasio je 1379. godine štajerski Gradec-Graz prijestolnicom svoje države. Car Fridrik III. je deset godina iz Graza kao prijestolnice vladao Svetim Rimskim Carstvom njemačke narodnosti. Car Ferdinand I. je svom sinu koji se zvao Karlo II. dao na upravu unutarnjoaustrijske zemlje (Štajerska, Koruška, Kranjska i Istra), a on je 1564. godine odabrao Graz za glavni grad zemalja kojima je vladao. U Grazu, koji je tada imao 30.000 stanovnika, došlo je do izgradnje reprezentativnih zdanja. Karla je naslijedio sin Ferdinand koji je kasnije postao car. On je izgradio poznati mauzolej kraj katedrale u kojem je pokopan. Nakon njega Graz je prestao biti prijestolnica.

Potkraj 16. stoljeća Graz je postao središtem zapovjedništva Slavonska Vojna Krajina. Iz grada se zapovijedalo glavnim utvrdama Varaždin, Koprivnica, Križevci i Ivanić. Zanimljivo je da su u spomenutim utvrdama od 16. do 18. stoljeća zapovjednici bili najčešće oficiri porijeklom iz Graza i njegove štajerske okolice.

[uredi] Teritorijalna podjela Graza

Graz je podijeljen u 17 okruga (njemački: Bezirk)

  • I. Innere Stadt
  • II. St. Leonhard
  • III. Geidorf
  • IV. Lend
  • V. Gries
  • VI. Jakomini
  • VII. Liebenau
  • VIII. St. Peter
  • IX. Waltendorf
  • X. Ries
  • XI. Mariatrost
  • XII. Andritz
  • XIII. Gösting
  • XIV. Eggenberg
  • XV. Wetzelsdorf
  • XVI. Straßgang
  • XVII. Puntigam


[uredi] Vanjski linkovi

Commons
Wikimedia Commons ima multimedijalnu kolekciju o temi: