Mihailo Dinić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mihailo Dinić
Mihailo Dinić

Mihailo Dinić (23. 4. 1899. Lučica kod Požarevca-12.5. 1970., Beograd), srpski historičar, akademik SANU.

M. Dinić se školovao u rodnom mjestu, Požarevcu i Beogradu. U Prvom svjetskom ratu preko Albanije (1915) je stigao u Francusku gdje dovršava gimnaziju i studira istoriju i geografiju (Monpelje, 1920). Radio je kao profesor u Kruševcu, Vršcu, Knjaževcu, Vinkovcima, Zemunu i Beogradu. Doktorirao je u Beču 1930. Poslije je radio u Učiteljskoj školi u Dubrovniku što mu je omogućilo da svestrnije istražuje građu Dubrovačkog arhiva. Od 1934. radio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu gdje je prošao kroz sva nastavnička zvanja. Drugi svjetski rat proveo je u logorima, a poslije je nastavio sa nastavničkim poslom kao univerzitetski profesor. Od 1948. je akademik SANU. Penzionisan je 1957.

Naučno djelo Mihaila Dinića u značajnoj mjeri je unaprijedilo historiografiju jugoistočne Evrope u srednjem vijeku. Pored historije srednjovjekovne Srbije Mihailo Dinić se naročito posvetio obradi historije srednjovjekovne Bosne, gdje je ostvario značajne, na mnogim mjestima još uvijek neprevaziđene rezultate. Razlog tome je neobjavljena i građa kojom se obilato služio u svojim radovima. Najvrjedniji rezultati su svakako na polju izdavanja građe gdje se M. Dinić istakao kroz brojne priloge, ali kroz nekoliko zbirki građe koje su obavezne u pristupu modernih istraživača.

Mihailo Dinić ponudio je vanserijske rezultate u proučavanju brojnih segmenata historije srednjovjekovne Bosne. Za sistem funkcioniranja centralne vlasti to je vidljivo kroz njegove radove o tributima, državnom saboru (stanku)srednjovjekovne Bosne, sagledavanju vremena Nikole Altomanovića te krunisanja Tvrtka I. Kotromanića, vlaške problematike kroz rad o dubrovačkoj srednjovekovnoj karavanskoj trgovini, strukture humsko-trebinjske vlastele, topografije srednjovjekovne Bosne kroz radove o Drijevima, Srebrniku, posjedima hercega Stjepana Vukčića Kosače (Zemlje hercega Svetoga Save), rudarstvu Srebrenice i drugim radovima. U odnosu na stariju i noviju historiografiju njegov pristup historiji srednjovjekovne Bosne u Historiji naroda Jugoslavije (1953) još uvijek je korisno polazište za pristup historiji srednjovjekovne Bosne.

Obzirom da je novom izvornom faktografijom gradio svoje tematske okvire, vodeći računa o prazninama u historiografiji, moglo bi se reći da bi današnje poznavanje srednjovjekovne bosanske historije bez radova Mihaila Dinića bilo znatno siromašnije. Njegov najznačajniji učenik je Sima Ćirković.


[uredi] Literatura o Mihailu Diniću

  • Sima Ćirković-Rade Mihaljčić, Bibliografija radova Mihaila Dinića, Zbornik Filozofskog fakulteta 8, Beograd 1964, 1-8.
  • Sima Ćirković, Beleška o piscu, "Mihailo Dinić, Srpske zemlje u srednjem veku, (istorijsko-geografske studije)”, Beograd 1978, 441-443.
  • Sima Ćirković, Dinić Mihailo, Enciklopedija Jugoslavije 3, 2. izdanje, Zagreb 1984, 462-463.
  • Ruža Ćuk, Kosovska bitka u delu Mihaila Dinića, “Kosovska bitka u istoriografiji”, Beograd 1990, 77-84.
  • Sima Ćirković, Dinić Mihailo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 352-353.

[uredi] Bibliografija Mihaila Dinića

  • Odluke veća Dubrovačke republike, Knjiga 1, Beograd 1951.
  • Odluke veća Dubrovačke republike, Knjiga 2, Beograd 1964.
  • Iz dubrovačkog arhiva, Knjiga 3, Beograd 1967.
  • O Nikoli Altomanoviću, Beograd 1932, 1-46.
  • Prilozi za istoriju vatrenog oružja u Dubrovniku i susednim zemljama, Glas SAN 161. Beograd 1934, 57-97.
  • Dubrovački tributi, Glas SKA 168, Beograd 1935, 203-257.
  • Vesti Eberharda Vindekea o Bosni, JIČ 3-4, Beograd 1935, 352-367.
  • Dubrovačka srednjovekovna karavanska trgovina, JIČ /1-4, Beograd 1937, 119-146.
  • Trg Drijeva i okolina u srednjem veku, Godišnjica Nikole Čupića 47, Beograd 1938, 109-147.
  • Zemlje hercega Svetoga Save, Glas SAN 182, Beograd 1940, 151-257.
  • Jedan prilog za istoriju patarena u Bosni, Zbronik Filozofskog fakulteta 1, Beograd 1948, 33-44.
  • Državni sabor srednjevekovne Bosne, Beograd 1955.
  • Za istoriju rudarstva u srednjevekovnoj Srbiji i Bosni, I, Beograd 1955.
  • Dubrovčani kao feudalci u Srbiji i Bosni, Istorijski časopis 9-10, Beograd 1959, 139-149.
  • Za istoriju rudarstva u srednjevekovnoj Srbiji i Bosni, II, Beograd 1962.
  • Jedna dubrovačka arhivska knjiga petnaestog veka, Istorijski časopis 12-13 (1961-1962), Beograd 1963, 15-29.
  • Humsko-trebinjska vlastela, Beograd 1967.
  • Srpske zemlje u srednjem veku (Istorijsko-geografske studije)”, Beograd 1978.
  • Iz srpske istorije srednjeg veka, Beograd 2003.