Ilidža
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
![]() |
|||
Centar | Ilidža | ||
Načelnik | Amer Ćenanović | ||
Površina | 143,4 km² | ||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
47.654 332,3/km² |
Općina Ilidža je općina koja je da facto dio grada Sarajeva, iako službeno nije. Ima oko 50.000 stanovnika i predstavlja turističku destinaciju Sarajeva. Dijelovi općine su: Ilidža (centralno naselje), Hrasnica, Sokolovići (Sokolović kolonija) i Butmir... Od ovih naselja najvise se izdvajaju Hrasnica i Butmir.Hrasnica zbog toga jer je najmnogoljudnije naselje u opcini ali i medju vecim u BiH.Procjenjuje se da ima oko 12000 stanovnika rasporedjenih u dvije mjesne zajednice:Hrasnica1iHrasnica2.Naselje je poznato i po prijeratnom mozda i najvecem gigantu Jugoslavije,preduzecu FAMOS(Fabrika motora Sarajevo).Od samog jezgra grada djeli je rijeka Zeljeznica iako vazdusnom linijom Hrasnica i Dobrinja su udaljene 1 ili 2 kilometra.Danas se i ovdje dobrano osjete ratne posljedice. Butmir jer se u naselju Butmir nalazi i sarajevski i medjunarodni aerodrom a i jer je Butmir u svjetskim okvirima poznat kao veliko neolitsko nalaziste. Prije rata Ilidža je bila 80% Bošnjačka, 15% Srpska i 5% Hrvatska. Za vrijeme rata Ilidža je bila pod kontrolom vojske Republike Srpske i služila je kao "čep" višemjesečnog okruženja Sarajeva. Za vrijeme kontrole RS-a u Ilidži su bili protjerivani i pritvarani civilni stanovnici nesrpske nacionalnosti u nekoliko zatvora ili logora tj na lokacijama:
- Stari dom zdravlja na Ilidzi
- Vila u Aleji
- Kafana "Topola"
- Policijska stanica na Ilidzi.
- Dom kulture na Ilidzi
- Kamp u Lužanima
- Prostorije Crvenog križa na Ilidži
- Depo trafostanice u Blažuju
- Logor u Osijek naselju
Nakon konsolidacije prostora Sarajeva poslije potpisanog mirovnog skorazuma Ilidža je reintegrirana u sastav grada 6. aprila 1996 pod kontrolom Federacije BiH.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ilidža (u to vrijeme jedna od 5 gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 67.937 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Ilidža ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Gornje Mladice i Kasindo, te dijelovi naseljenih mjesta: Krupac i Sarajevo-dio. Od ovog područja formirana je općina Istočna Ilidža.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Ilidža, popis 1991.
ukupno: 67.937
- Bošnjaci - 29.337 (43,18%)
- Srbi - 25.029 (36,84%)
- Hrvati - 6.934 (10,20%)
- Jugoslaveni - 5.181 (7,62%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.456 (2,14%)