Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak je dio serije o historiji Bosne i Hercegovine ![]() |
Ilirsko doba |
Rimsko doba |
Srednjovjekovna Bosna |
Osmanlijsko doba |
Austro-Ugarsko doba |
Prva Jugoslavija |
Drugi svjetski rat |
Socijalistička Jugoslavija |
Bosanski rat |
Moderna Bosna |
Godine 9. godine cijeli je teritorij nakon tamošnje posljednje pobune napokon postao rimskom provincijom naziva Ilirik. Rimski naseljenici, vojnici, i trgovci, su naselili nemali dio Dalmacije i osnovali nekoliko gradova u području što je danas Bosna i Hercegovina. Tako je Blagaj na rijeci Buni sagrađen na temeljima Rimskog grada Bona. Kršćanstvo je već bilo prisutno krajem 1. stoljeća. Događaji od 337. do 395. godine su doveli do podjele Rimskog carstva, i provincije Dalmacija i Panonija su uključene u Zapadno rimsko carstvo.
Opadanjem Rimskoga carstva u 5. stoljeću dolazi do sloma vlasti kada Huni, i kasnije Goti osvajaju Panoniju i Dalmaciju. Kasnije i Goti doživljavaju poraz od strane Istočnoga rimskoga carstva ili Bizanta u Gotskom ratu (535-553). Od tada Bosna će biti dugo vremena u sastavu Bizantije.