Ćirilo i Metodije

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ćirilo (Konstantin) i Metodije su dva brata porijeklom iz Grčke. Smatraju se prvim osobama koje su Južnim Slavenima, što uključuje i Bosanskohercegovačko područje, donijeli pismenost.

Sadržaj

[uredi] Porijeklo

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje kršćanske vjere međumnogobožačkim narodom, Slavenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma.

[uredi] Prvo pismo i jezik

Prvo slavensko pismo nazvano je glagoljica i njime je napisana prva slavenska knjiga - prijevod dijelova Biblije. Ćirilo je za osnovu narodnog jezika odlučio uzeti narječje koji je naučio u okolini Soluna. Razlike među narječjima i slavenskim jezicima u to doba nisu bile velike, pa je ovaj jezik bio općeprihvaćan i danas ga se naziva staroslavenskim.

[uredi] Smrti

Međutim, još za vrijeme svog života, Ćirilo i Metodije nisu bili proganjani, a nakon njihove smrti (Ćirilo je preminuo 869, a Metodije 885) njihovi učenici su istjerani iz Moravske. Tako su se prvi put susreli Južnim Slavenima i prenijeli im staroslavenski jezik i glagoljicu.

[uredi] Ćirilica

Glavni članak: Ćirilica


Južnoslavenski svećenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Međutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slavensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj i Makedoniji ali i u Srbiji, Rusiji i dijelom u Bosni. U Bosnu su je najvjerovatnije donijeli Makedonci.