Bileća

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Bileća
Grb općine Bileća Položaj naselja Bileća
Osnovne informacije
Entitet: Republika Srpska
Općina: Bileća
Stanovništvo: 15.000
Površina: 633 km²
Gustoća: 24 stanovnika na km²
Pozivni broj: (+387) 59
Poštanski broj: 89 230
Administracija
Načelnik: Miladin Samardžić

Bileća je općina i grad u jugoistočnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina. Površina općine je 633 km², a na tom prostoru živi oko 15.000 stanovnika od čega na prostoru grada Bileće oko 9.000.

Sadržaj

[uredi] Historija

Prvi tragovi civilizacije na području općine Bileća datiraju još iz neolita o čemu svjedoče arheološki lokaliteti, još uvijek nedovoljno istraženi. Prethistorijski tumuli, gradine i gomile kojih prema najnovijim istraživanjima ima preko 1400, jasno ukazuju na kontinuitet i gustoću stanovništva. Prvi pomen Bileće kao naseljenog mjesta nalazimo u dokumentima Dubrovačkog arhiva iz 1286. godine, kada se pominje pod nazivom Bilechia. Također u istim izvorima i pod istim nazivom Bileća se pominje i u 14 i 15. vijeku kao važna raskršnica puteva na srednjovjekovnom karavanskom putu. U jednom dokumentu od 8. septembra 1388. godine ističe se da je vojska vojvode Vlatka Vukovića u polju kod Bileće teško porazila osmanlijsku vojsku pod komnadom Šahin-paše što se ujedno smatra i jednim od prvih poraza Osmanlija na Balkanu. U periodu od XIII do XVI vijeka na ovim prostorima historija bilježi i veliki broj stećaka, koji kao monoliti teže i do 5 tona. Bileća je potpala pod osmanlijsku vlast 1466. godine i u vijekovima vladavine Carstva na ovim prostorima teško stradala zbog vječitih buna i otpora. U neposrednoj blizini Bileće nalazi se Vučji Do, gdje se odigrala čuvena Vučidolska bitka 1876. godine u kojoj je učestvovalo 16 bilećkih četa. Odlukom Berlinskog kongresa Bileća je ušla u sastav Austro-Ugarske monarhije i u tom periodu dolazi do privrednog razvitka. Prva osnovna škola u Bileći je otvorena 1880. godine.

[uredi] Geografija

Nadmorska visina gradskog područja je 476 m. Na području Bileće se ukrštaju mediteranska i kontinentalno-planinska klima. Reljef je brdovit između kojeg se nalaze kraška polja: Dabarsko, Fatničko, Plansko i Bilećko. Južno od Bileće nalazi se izvor rijeke Trebišnjice. 1966. godine je izgrađena hidroelektrana i stvorena je jedna od najvećih vještačkih akumulacija u svijetu, Bilećko jezero, koje ima dužinu 18 km, a širinu 3-4 km.

[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Demografija Bileće


Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bileća imala je 13.284 stanovnika, raspoređenih u 61 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Bileća, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Bileća, popis 1991.

ukupno: 13.284

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bileća, popis 1991.

ukupno: 7.568

[uredi] Privreda

Okosnicu privrede Bileće čine tekstilna, metalna i prehrambena industrija. Posljednjih godina posebno je došao do izražaja razvoj privatnih preduzeća i radnji. Sve se više razvija posao berbe i obrade kamena. Bilećko jezero i rijeka Vrijeka (kod naselja Divin) posebno pružaju dobre uslove za razvoj ribolova.

[uredi] Kultura

[uredi] Nacionalni spomenici

  • Avdića džamija u Plani, mjesto i ostaci historijskog spomenika
  • Careva džamija (Gradska ili Obradovića džamija), historijska građevina
  • Crkva sv. Save, historijska građevina
  • Džamija Hasan-paše Predojevića u Polju, Grabovica, historijski spomenik
  • Manastir Vavedenja Bogorodice u Dobrićevu, graditeljska cjelina
  • Pravoslavna crkva Svetog arhanđela Mihaila u Trnovom Dolu, historijska građevina

[uredi] Sport

U Bileći se nalazi Fudbalski klub "Hercegovac", osnovan 1935. godine, kao i istoimeni karate, košarkaški, šahovski, kuglaški, rukometni i odbojkaški klubovi. Košarkaški klub ostvaruje danas veoma solidne rezultate u Premijer ligi BiH.

[uredi] Politika

[uredi] Zanimljivosti

Dušan Vukotić, redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist. (Bileća, 7. 2. 1927. – Zagreb, 8. 7. 1998.) Svjetsku slavu stekao je filmom - Surogat (1961, dobio je Oscar za najbolji crtani film – ujedno je to i prvi put dodijeljen filmu izvan SAD)

[uredi] Vanjski linkovi

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine