Novac
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
![]() |
Članak treba imati najmanje 5 rečenica i linkove na druge postojeće članke. Uključite se i pomozite Wikipediji proširivanjem ovog članka. |
Novac je opći ekvivalent robne vrijednosti što ga izdaje državna emisijska banka u apoenima na temelju nominacije parlamenta i stavlja u opticaj radi normalnoga održavanja robno-novčanih odnosa.
[uredi] Funkcije novca
Novac ima tri osnovne funkcije:
- kao sredstvo razmjene
- kao jedinica za računanje
- kao skladište vrijednosti.
Novac kao sredstvo razmjene izbjegava različito vrednovanje robe kod trampe, pa time olakšava razmjenu, smanjuje transakcione troškove i podstiče specijalizaciju. Novac kao jedinica za računanje smanjuje broj cjena potrebnih u ekonomiji, pa time i transakcione troškove. Novac kao skladiše vrjednosti puža alternativu čuvanju roba, što je pozitivno jer robe koje tokom vremena gube vrjednost (namirnice itd), mada i sam novac može, u vrijeme inflacije, da gubi vrijednost.
[uredi] Načini plaćanja
Sistem plaćanja se mjenjao tokom vremena. U starim vremenima koristili su se plemeniti metali (zlato, srebro). U novije vrjeme zamjenio ih je papirni novac, čime su izbjegnuti troškovi transporta metala. Tokom 20. stoljeća čekovi su djelimično potisnuli gotovinski novac. U najnovije vrijeme razvija se i elektronski način plaćanja preko kreditnih kartica, gdje kompjuteri još više potiskuju papirni novac, što još više smanjuje transakcione troškove i povećava efikasnost poslovanja.
[uredi] Uloga ekonomije
Država odavno uređuje novčane stvari, ponekad na dobro, ponekad na zlo. Stoga je monetarna ekonomija jedna od centralnih oblasti ekonomske nauke, čije su osnovne teme novčana masa i kamatne stope. Utičući na ove veličine, državna centralna banka direktno utiče na inflaciju i ekonomsku aktivnost.