Moše Pijade

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link uredi i preuredite članak vodeći računa o standardima.

Moše Pijade
rođen: 4. januar  1890.
Beograd,  Srbija
preminuo: 15. mart  1957.
Pariz,  Francuska

Moša Pijade (Beograd, 4. januar 1890. - Pariz, 15. mart 1957.) je bio jugoslovenski političar, slikar i novinar, član Komunističke partije od 1920. i državni i partijski funkcioner poslije Drugog svijetskog rata.

U Prvom svjetskom ratu, 1914, spasao je tigl (zaglavlje) novina „Politika“, prilikom napuštanja Beograda. Zbog komunističke aktivnosti u Kraljevini Jugoslaviji osuđen na višegodišnju robiju. Tamo se i upoznao sa Titom.

U novembru 1943. u Jajcu organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije, Tanjug, a poslije rata bio je predsjednik Skupštine Jugoslavije.

Napisao Ustav. Preveo Marx-ov 'Das Kapital'.

[uredi] Biografija

Rođen je 4. januara 1890. u Beogradu, u bogatoj židovskoj porodici. Završio je nižu gimnaziju, a zatim je studirao i slikarstvo u Beogradu, Minhenu i Parizu od 1905. do 1910. godine.

Pored ovoga, bavio se aktivno i novinarstvom. Svoje novinarske korake započeo je 1910. godine. Bio je sekretar Udruženja novinarskih saradnika (1911 i 1912.). Od 1913. do 1915. bio je nastavnik crtanja u gimnaziji u Ohridu. Od marta do decembra 1919. izdavao je napredni dnevnik „Slobodna reč“.

Član KPJ postaje 1. januara 1920. godine. Od 1921-1922. nalazio se na mjestu Izvršnog odbora KPJ, bio je i urednik „Slobodne reči“ i „Organizovanog radnika“. Od 1925. godine do 1939. proveo je na robiji u Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi. U Lepoglavi se upoznao sa Titom i kao dug za dobro prijateljstvo naslikao mu je portret.

Nakon izlaska sa robije, Pijade od 1939. do 1941. živi i radi u Beogradu kao slikar. Tada je po drugi put osuđen i sproveden u koncentracioni logor u Bileći, gdje će provesti do početka rata.

Po izbijanju Trinaestojulskog ustanka u Crnoj Gori, učestvuje u organizaciji ustanka, a od decembra 1941. prelazi u Vrhovni štab NOPOJ, u kome se kao načelnik ekonomskog odjeljenja i odjeljenja za pozadinske vlasti najviše bavio organizovanjem narodne vlasti i pozadine.

Tvorac je Fočanskih propisa, koji su izdate na slobodnoj partizanskoj teritoriji u prvoj polovini 1942. godine.

Novembra 1942. vijećnik je na prvom zasedanju AVNOJ-a, a u novembru 1943. potpredsjednik AVNOJ-a. Jedan je od tvoraca istorijskih odluka koje je donio AVNOJ na svom zasjedanju u Bihaću i Jajcu. U Jajcu je organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije, Tanjug.

U jesen 1944 i početkom 1945. nalazi se u političkoj misiji u Moskvi. Po oslobođenju Jugoslavije, stalno je biran u Beogradu za narodnog poslanika Narodne skupštine FNRJ i Narodne skupštine NR Srbije prvog i drugog saziva.

Bio je Predsjednik Ustavotvornog, a zatim Zakonodavnog odbora Narodne skupštine FNRJ sve do januara 1953.

Od tada do 28. januara 1954. biva potpredsjednik Saveznog izvršnog vijeća, kada je izabran za predsjednika Savezne narodne skupštine. I kao potpredsjednik Saveznog izvršnog vijeća, a u svojstvu predsjednika Koordinacionog odbora, bavio se izgradnjom zakonodavstva i novog ustavnog uređenja.

U službu političke misije, poslan je na Konferenciji mira u Parizu 1946. Kao delegat FNRJ, a bio je i šef jugoslovenske delegacije u Engleskoj, Francuskoj, Turskoj, Grčkoj i Čehoslovačkoj.

Bio je jedno vrijeme i član Izvršnog komiteta CK SKJ i član CK SKS, član predsjedništva Saveznog odbora SSRNJ i centralnog odbora Saveza boraca.

Pored toga, bio je redovan član Srpske akademije nauka, Udruženja novinara i Udruženja likovnih umetnika Jugoslavije.

Iz političkog života se povukao 1955. godine. Odlazi u Pariz, gde je živio jedno vreme i prije rata. Umro je u Parizu 15. marta 1957. godine.

Moša Pijade je u ratu bio poznat pod pseudonimom „Čika Janko“. Naročito je bio poznat kao oštar i besprijekoran komunista. Vladavina Moše Pijade u Kolašinu (od početka 1942. do polovine 1942), praćena je i politikom "Levih skretanja", kojima se i sam Pijade pridružio. Zapamćena je njegova neprijatna epizoda u gradovima širom Crne Gore, kada je bez ikakvih dokaza osuđivao ljude koji ne podržavaju partizanski pokret na streljanje.

Imao je čin general-majora JNA u rezervi.

[uredi] Odlikovanja

Odlikovan je:

  • Ordenom narodnog heroja
  • Ordenom junaka socijalističkog rada
  • Ordenom bratstva i jedinstva
  • Ordenom partizanske zvezde
  • Ordenom zasluge za narod I reda
  • Ordenom narodnog oslobođenja
  • Ordenom za hrabrost