Švedska
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
Kraljevina Švedska, država Evropske unije, koja se nalazi na Skandinavskom poluotoku na sjeveru Evrope. Glavni grad Švedske je Stockholm.
Sadržaj |
[uredi] Historija
[uredi] Vlada
[uredi] Administrativna podjela
Kraljevina Švedska je administrativno podijeljena na 21 kanton (švedski län). U svakom kantonu se nalazi i kantonska uprava postavljena od strane švedske vlade. U svakom kantonu se također nalazi i kantonska skupština. Kantoni su dalje podijeljeni na općine (290 općina 2004. godine). Postoji i historijska i tradicionalna podjela na pokrajine i područja.
[uredi] Podjela na kantone s oznakom kantona
- A - Stockholms län
- C - Uppsala län
- D - Södermanlands län
- E - Östergötlands län
- F - Jönköpings län
- G - Kronobergs län
- H - Kalmar län
- I - Gotlands län
- K - Blekinge län
- M - Skåne län
- N - Hallands län
- O - Västra Götalands län
- S - Värmlands län
- T - Örebro län
- U - Västmanlands län
- W - Dalarnas län
- X - Gävleborgs län
- Y - Västernorrlands län
- Z - Jämtlands län
- AC - Västerbottens län
- BD - Norrbottens län
[uredi] Podjela na područja
- Götaland
- Svealand
- Norrland
[uredi] Podjela na pokrajine
- Blekinge
- Bohuslän
- Dalarna
- Dalsland
- Gotland
- Gästrikland
- Halland
- Hälsingland
- Härjedalen
- Jämtland
- Lappland
- Medelpad
- Norrbotten
- Närke
- Skåne
- Småland
- Södermanland
- Uppland
- Värmland
- Västerbotten
- Västergötland
- Västmanland
- Ångermanland
- Öland
- Östergötland
[uredi] Geografija
Švedska je najnaseljenija zemlja Sjeverne Evrope i treća po velčini. Ona se nalazi u istočnom dijelu Skandinavskog poluotoka. Graniči na zapadu sa Norveškom, na sjeveroistoku sa Finskom, dok na istoku izlazi dugim i dobro razuđenim obalama na Baltičko more i Botnički zaliv. Švedska ima površinu od 449.964 km kvadratnih i oko 8,9 miliona stanovnika. Gustoća naseljenosti je 20 stanovnika po kvadratnom kilometru. Švedska je etnički homogena, jer Šveđani čine 91% ukupnog stanovništva. Glavni grad je Stockholm sa oko 1,5 miliona stanovnika. Vrste vegetacije je tundre-oblasti lišajeva, mahovina, zakržljalog grmlja. Klima u Švedskoj je planinska, ali i okeanska.
[uredi] Reljef i vode
![]() |
|
Vise od 15% ukupne teritorije Svedske je pokriveno vodom, sa oko 30 glavnih rijeka i oko 90 000 jezera ( 8% Svedske je pokriveno jezerima), ukljucujuci i jezero Vanern, najvece jezero zapadne Evrope (povrsina oko 5 546 km2). Rijeke su pretezno planinske, sa vodopadima i brzacima, vecina izvire u skandinavskom planinskom lancu, tece koritima nastalim fluvio-glacijalnom erozijom (koritima glecera iz ledenog doba) i ulijeva se u Botnicki zaliv i Balticko more. Neke od najvecih rijeka su Klar, Muonio, Dal, Jeta, Umea, Lulea, a od jezera Vener, Beter, Jelmar, Stor, Siljan, Torne Tresk i Hornavan. Zbog brojnih vodopada i brzaka , rijeke su neplovne ,dok je splavarenje redovno prisutno u ljetnoj polovini godine.Za vodeni saobra}aj od velikog su znacaja jezera:V Svedska je smjestena na geoloski veoma stabilnom evroazijskom dijelu kopna. cetvrta po velicini evropska drzava, prostire se na gotovo 500 000 km2. Granica sa Norveskom koja je utvrdjena 1751., duga je 1 619 km. Kako je dio skandinavskog poluostrva, obalna strana je duga 2 500 km. Svedska se prostire pravcem jug-sjever u duzini od 1600 km pa se u tome izdvajaju tri regije: Norrland (sjeverna zemlja), Svealand i Gotland, i 25 provincija. Dvije juzne regije dobile su ime po plemenima koja su ranije tamo zivjela, Svedi i Goti. Najjuzniji dio zemlje, Skane, nastavak je najplodnijih polja Danske i sjeverne Njemacke. Sjevernije su sumoviti, visi predjeli sa manje plodnom zemljom, Smaland. Ostatak juzne Svedske sastoji se od naizmjenicnih stjenovitih poljskih predjela i jezera koja su najtipicnija u podrucju izmedju Stokholma i Geteborga. Sjevernije od ovog pojasa je granicno podrucje koje odvaja juznije regije od Norrlanda, regije koja obuhvata 3/5 sjevernog dijela Svedske, brezuljkasto-planinsko podrucje, sumovito i ispresijecano velikim rijecnim dolinama. Dalje na sjeveru su bazeni ruda olova i cinka regije Vasterbotten, i velika nalazista zeljezne rude Kiruna i Gallivare-Malmberget. Na tom podrucju su najznacajnije zalihe Svedskog granita i kristalastog skriljca. Zapadna granica izme|u Svedske i Norveske uglavnom prati skandinavski planinski lanac, nastao u tercijaru ( prosjecna nadmorska visina 1000-2000m, sa najvisim vrhom Kebnekaise 2111m), iz koga izviru sve vece rijeke Svedske. Iz perioda kambrija i silura, datiraju krecnjacke naslage na zaravnima ostrva Oland i Gotland u Baltiku, i na jos nekim drugim mjestima centralne i juzne Svedske. Tokom nekoliko era, Skandinavija je bila pokrivena ledom. Posljednje ledeno doba je zavrseno prije 10 000 godina, pa su tezina i pokretanje ledenih masa formirali reljef. anern,Vattern,Hjalmaren,Malaren.
[uredi] Privreda
[uredi] Stanovništvo
Šveđani su skandinavski narod porijeklom od Germanskih plemena koja su se naselila u Skandinaviji u neolitskom periodu. Za Šveđane se kaže da su potomci Vikinga. Službeni jezik je švedski, а novac švedska kruna. Švedska je zemlja mira i blagostanja. Švedska uopće nije učestovala u ratovima posljednih 200 godina. Većina njenih stanovnika živi na jugu zemlje gdje je tlo najplodnije. Stanovnici Švedske imaju veoma visok životni standard, koji se zasniva ne samo na prirodnim bogadstvima zemlje, nego i njihovoj velikoj radinosti i kulturi. Vlada demokratski sistem, no Švedska je kraljevina, ali kralj ima samo simboličnu ulogu. Opći izbori sе održavaju svake četvrte godine, а pravo glasa imaju svi stanovnici stariji od 18 godina , pa čak i doseljenici koji su najmanje tri godine živjeli u Švedskoj.
U Švedskoj posebna se briga vodi o djeci. Sva djeca imaju mjesto u vrtiću, nastava i knjige u školi su besplatne, za svako dijete je osiguran dječiji dodatak. Svi stanovnici Švedske imaju zdravstvenu pomoć za nezaposlene, u penziju odlazi se sa 65 godina života (neovisno od spola).
[uredi] Kultura
[uredi] Tradicija
![]() |
|
Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije. Njih oko 70.000, raštrkani su na površini od oko milijun i sto tisuća četvornih kilometara (20 puta veća površina od Hrvatske). U Norveškoj ih živi oko 40.000, u Švedskoj oko 20.000, u Finskoj oko 7500 i u Rusiji (na poluotoku Koli) oko 2500. Narod ima dugu povijest, bogatu narodnu baštinu i živi na specifičan način. Sam narod naziva sebe Saami, dok ime Laponci smatraju malo pogrdnim. Saami su podijeljeni u desetak narodnih skupština koje se dosta razlikuju po kulturno-povijesnim karakteristikama, jeziku i načinu života. Neke skupine su sačuvale do danas narodne običaje svojih prednika. Na sjevernim prostranstvma ruskog poluotoka Kole te manjim dijelom na sjeveroistoku Finske i Norveške žive tri narodne skupine Saamija. Na krajnjem sjeveroistoku Kole nalaze se terski Saami - to je malobrojna skupina koja izumire. Na Koli živi najviše kildinskih Saamija koji su u nekoliko sela uspjeli sačuvati stara obilježja i jezik. Čak imaju i nekoliko škola u kojima se uči i specifični kildinski jezik. Imaj karakteritična narodna kola. Zapadnije od njih živi skupina skoltskih Saamija. Njih je vrlo malo, ali im je očuvana narodna baština s ugroženim jezikom koji se uči u nekoliko škola (postoje čak i skoltski jezični udžbenici). Na sjeveru Finske, Švedske i Norveške još žive tri laponske skupine. Najmalobrojniji su inarijski Saami koji održavaju živu narodnu tradiciju (glavno sjedište naselje Inari). Na samom sjeveru Norveške, uz fjordove, živi malobrojna skupina pomorskih Saamija. Na njihovu teritoriju nalazi se i znameniti sjeverni morski rt Nordkapp, a gotovo su ih asimilirali Norvežani. U sjevernoj Finskoj i dijelom Norveškoj živi jedna od najpoznatijih laponskih skupina davvijski Saami. Sačuvana je narodna tradicija i jezik, postoje saamijske škole, izdaju se knjige, časopisi i udžbenici, djeluju posebne radijske postaje i slično. U sjevernoj i srednjoj Švedskoj i Norveškoj razlikujemo još najmanje četiri skupine Laponaca. Na sjeveru Švedske, u kraju gromadnog gorja s velikim rudnim bogatstvima, žive lulejski Saami. Oni su razmjeno dobro sačuvali svoj jezik, dobri su obrtnici (posebno drvodjelci), imaju razrađen obrazovni sustav, nakladničku i informativnu djelatnost i druge kulturne djelatnosti. Pitejski Saami nastanjuju izduženi prostor oko Botničkog zaljeva na Baltičkom moru (i velike luke Lulea), pa sve do norveških obala prema južnim Lofotima na Sjevernom moru. To je i dalje polunomadski narod koji polako izumire. Prema srednjoj Švedskoj i Norveškoj živi manja skupina umejskih Saamija koji su održali raznoliku narodnu tradiciju, ali im je jezik već posve ugrožen iako neke školske sate imaju na svom jeziku. Konačno, na granici Norveške i Švedske prema jugu živi skupina aarjelskih Saamija koji imaju svoje škole na norveškoj strani, a u Švedskoj su gotovo asimilirani. Izdaju i svoje publikacije, uz sudjelovanje u obrazovnom sustavu na vlastitom jeziku.
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
- Sweden Info - Kingdom of Sweden (ENG)
|
![]() |
---|---|
Austrija | Belgija | Bugarska | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nizozemska | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo |
Države Evrope |
---|
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Holandija | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan |
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Otok Man | Svalbard |
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar |
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo |
Nedovršeni članak Švedska koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.