Privreda Hrvatske

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link uredi i preuredite članak vodeći računa o standardima.

Sadržaj

[uredi] Statistički pokazatelji

Bruto domaći proizvod je u 2004. godini iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platne bilance u Hrvatskoj je u 2005. godini iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% bruto domaćeg proizvoda. Razlog tome je deficit robne razmjene sa inozemstvom.

Najveći je problem nerazmjer izvoza i uvoza. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u 2006. i 2007. Devizne pričuve Republike Hrvatske su na kraju 2004. godine iznosile skoro 6,4 milijardi eura.

U Hrvatskoj je gotovo 300 000 nezaposlenih što iznosi oko 18% ukupne radne snage. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske sa svijetom u 2005. godini iznosila je 27,3 milijardi USD. Hrvatska je tijekom 2005. izvezla robe u vrijednosti od 8,8 milijarde USD, dok je vrijednost uvoza dosegla 18,5 milijarde USD. Deficit u bilanci robne razmjene iznosio je 9,7 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom svega 47%.

Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija (21%), BiH (14.3%), Njemačka (10.6%), Slovenija (8%), Austrija (7.1%) i Srbija i Crna Gora (4.4%) dok su najveći uvozni partneri Italija (16%), Njemačka (14.8%), Rusija (9.1%), Slovenija (6.7%), Austrija (5.7%) i Francuska (4.1%).

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijardi eura.

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije danas još nije dostigla onu iz 1990. godine. Situaciju dodatno otežava loš sustav sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

U Hrvatskoj postoji i sve izražeiji problem razlike u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske, što je vjerovatno i posljedica poreznog sustava koji je na snazi. Dok se u Europi otprilike 25% poreznih prihoda ostavlja ondje gdje su uprihođeni, tj u lokalnim samoupravama, u Hrvatskoj je taj postotak u praksi između 3 i 4% poreza koji ostaju lokalnoj samoupravi. Budući su većina velikih kompanija i banaka, kao i državnih monopolista za svoje sjedište registrirali Zagreb ovaj je problem tom činjenicom još više potenciran. To za posljedicu ima stanje da je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu. Od prve slijedeće najrazvijenije i najbogatije regije, Istre, glavni je grad, mjereno po BDP-u per capita, također gotovo trostruko bogatiji, a samim tim i razvijeniji. Drugi i treći grad (Split i Rijeka) su više nego trostruko, u zaostatku za Zagrebom, dok su najnerazvijenija područja gotovo deset puta siromašnija i nerazvijenija od metropole, bez obzira na činjenicu da je najsiromašnija Vukovarsko-srijemska županija sposobna proizvesti u prosjeku pet puta više poljoprivrednih proizvoda negoli ostatak Hrvatske, a što je do domovinskog rata i bio slučaj. Nažalost, gotovo u pravilu, najsiromašniji dijelovi države su oni koji su bili pod okupacijom tijekom rata, bez obzira na komparativne prirodne prednosti koje pojedini od njih imaju.

Ekonomski indikatori za Republiku Hrvatsku
Godina BDP rast BDP-a Inflacija udio inozemnog duga u BDP-u
2001. 4476 4.4 3.8 60.7
2002. 5049 5.6 1.7 61.5
2003. 6377 5.3 1.8 75.5
2004. 7724 3.8 2.1 80.2
2005. 8674 4.3 3.3 82.5

Izvor: Hrvatska narodna banka Državni zavod za statistiku

[uredi] Bankarski sustav Hrvatske

Uz HNB, 1. rujna 2006. u Hrvatskoj bile su registrirane 33 banke:

  1. BANKA BROD d.d.
  2. BANKA KOVANICA d.d.
  3. BANKA SONIC d.d.
  4. BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d.
  5. CENTAR BANKA d.d.
  6. CREDO BANKA d.d.
  7. CROATIA BANKA d.d.
  8. ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.
  9. GOSPODARSKO KREDITNA BANKA d.d.
  10. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.
  11. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d.
  12. IMEX BANKA d.d.
  13. ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d.
  14. JADRANSKA BANKA d.d.
  15. KARLOVAČKA BANKA d.d.
  16. KREDITNA BANKA ZAGREB d.d.
  17. KVARNER BANKA d.d.
  18. MEĐIMURSKA BANKA d.d.
  19. NAVA BANKA d.d.
  20. OTP BANKA HRVATSKA d.d.
  21. PARTNER BANKA d.d.
  22. PODRAVSKA BANKA d.d.
  23. PRIMORSKA BANKA d.d.
  24. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.
  25. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d.
  26. SAMOBORSKA BANKA d.d.
  27. SLATINSKA BANKA d.d.
  28. SLAVONSKA BANKA d.d.
  29. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA
  30. ŠTEDBANKA d.d.
  31. VABA d.d. BANKA VARAŽDIN
  32. VOLKSBANK d.d.
  33. ZAGREBAČKA BANKA d.d.

[uredi] Poljoprivreda

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u hrvatskom BDP-u. U 2004. godini je bilo ukupno 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od čega je 41% bilo oranica i vrtova, 1,8% vinograda, 1,8% voćnjaka i 0,6% maslinika, dok su ostalo bile livade i pašnjaci (54%). Od 1,1 milijuna hektara oranica i vrtova zasijano je 1 milijun.

[uredi] Ribarstvo

Osnova slatkovodnog ribarstva je uzgoj šarana i pastrva u ribnjacima. Ipak unatoč dugoj tradiciji proizvidnja ribe u kontinentalnim dijelovima Hrvatske se smanjuje svakom godinom. 2004. godine proizvedeno je 3 393 tona slatkovodne ribe: od toga najviše šarana (1 575 t) i pastrve (1 075 t).

Uzgoj morske ribe i školjkaša u Jadranskom moru svake godine raste. Posljednjih se godina naročito razvio uzgoj tune, koja se većinom plasira na zahtjevno japansko tržište. 2004. godine ulov i proizvodnja morske ribe i školjkaša je iznosio 39 954 tona, a od toga najviše 29 951 tona plave ribe.

[uredi] Industrija

Industrija ostvaruje oko petine hrvatskog BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini prerađivačka industrija, a ponajviše proizvodnja hrane i pića, proizvodnja kemijskih proizvoda te izdavačka i tiskarska djelatnost. U proteklih pet godina zamjetan je najveći rast bruto dodane vrijednosti rudarstva, prerađivačke industrije i opskrbe energentima. 2005. godine industrijska proizvodnja je rasla 5% godišnje. Bez obzira na ovaj postepeni rast tijekom posljednjih godina Hrvatska danas ostvaruje samo 69 posto svog industrijskog BDPa iz 1989 godine.

[uredi] Turizam

Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Hrvatska je posljednjih godina postala izuzetno popularno turističko odredište te je jedna od rijetkih zemalja u kojoj nije zabilježen pad turističkog prometa.

Glavni turistički adutu su:očuvan okoliš, kulturno i povijesno naslijeđe, razvedena obala, blaga mediteranska klima te duga turistička tradicija. Turističko tržište bilježi stalan porast u broju dolazaka i noćenja turista, te se u 2004. godini broj turista koji su boravili u Republici Hrvatskoj povećao za 6%, a broj noćenja za 2% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno boravilo je 9,4 milijuna turista, koji su ostvarili ukupno 47,8 milijuna noćenja.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od međunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijardi USD. Hrvatska se odredila za kvalitetni, a ne za maslovni turizam te je cilj zemlje doći na otprilike 12 milijuna turista godišnje koji nebi ugrozili održivi razvoj.

[uredi] Graditeljstvo

Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% hrvatskog bruto domaćeg proizvoda i u sljedećem razdoblju valja težiti udjelu od približno 10% kakav se ostvaruje u zemljama Europske unije.

[uredi] Promet

Šablon:Main

Povoljan zemljopisno-prometni položaj Republike Hrvatske omogućuje razvijanje prometne infrastrukture i prometnih djelatnosti kao jednog od važnijih čimbenika razvoja gospodarstva.

Iz godine u godinu Hrvatska postaje sve prometno povezanija te je tako sredinom 2005. u promet puštena dugoočekivana autocesta Zagreb – Split koja povezuje kontinent s obalom. U narednom razdoblju planira se dovršiti autocesta Zagreb- Rijeka u punom profilu, nastavak autoceste Zagreb- Split do Dubrovnika te gradnja koridora 5C kroz Slavoniju. Prva faza izgradnje Istarskog ipsilona je gotova 2007., stim da će puni profil dobiti 2010. (zapadni krak) odnosno 2013. (istočni krak) pri čemu će druga cijev tunela Učka biti gotova 2016.

Također, sve se više i više ulaže u djelatnostima luka, pomorskog i riječnog brodarstva te željeznica. Tako su Hrvatske željeznice kupile osam novih nagibnih vlakova (u sklopu projekta modernizacije HŽ-a za razdoblje od 2003. – 2007. godine) koji od lipnja 2004. voze na relaciji Zagreb – Split – Zagreb.

Riječka luka kao najveća luka na Jadranu i najvažnija luka Republike Hrvatske trebala bi više kao i ostale naše luke, iskoristiti svoj zemljopisni položaj i odlične preduvjete za prekrcaj svih vrsta tereta još više jer procjene budućih prometnih tokova ukazuju na očekivanje porasta pomorskog prometa osobito na sjevernojadranskom pomorskom pravcu i to ponajprije kao posljedicu prekapacitiranosti sjevernoeuropskih luka. Sada se u sklopu luke izvodi Gateway projekt sufinanciran iz Svjetske banke.

Također, RH treba iskoristiti svoj geoprometni položaj i u zračnom prometu jer se nalazi, kao jedna od zemalja Mediterana na križanju zračnih putova za južnu, istočnu i srednju Europu. U RH sedam je zračnih luka – Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek – namijenjenih međunarodnom prometu te tri zračna pristaništa – Brač, Lošinj i Vrsar, za prihvat i otpremu manjih zrakoplova komercijalne namjene.

[uredi] Trgovina

Distributivna trgovina ima značajno mjesto u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske, jer u toj djelatnosti posluje oko 38% gospodarskih subjekata, zapošljava približno 15% ukupnog broja zaposlenih, ostvareno je oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija što ukazuje na dobre poslovne rezultate te djelatnosti.

[uredi] Razvijenost Hrvatske po županijama

(izvor : Hrvatski zavod za statistiku, podaci 2003 godine)

Županija Gospodarstvo
Županija Broj stanovnika BNP/Milijarde Eura BNP/Eura po stanovniku
1 Zagreb 775 424 8,257 10 586
2 Istarska županija 205 825 1,694 8 122
3 Primorsko-goranska županija 306 159 2,129 6 977
4 Ličko-senjska županija 53 006 0,324 6 109
5 Koprivničko-križevačka županija 125 352 0,697 5 661
6 Varaždinska županija 185 756 1,019 5 569
7 Dubrovačko-neretvanska županija 123 047 0,647 5 225
8 Međimurska županija 120 790 0,561 4 736
9 Zadarska županija 160 506 0,785 4 734
10 Karlovačka županija 142 313 0,639 4 592
11 Sisačko-moslavačka županija 182 615 0,832 4 549
12 Virovitičko-podravska županija 93 952 0,411 4 453
13 Osječko-baranjska županija 329 465 1,462 4 447
14 Splitsko-dalmatinska županija 459 818 2,094 4 446
15 Bjelovarsko-bilogorska županija 133 198 0,577 4 414
16 Zagrebačka županija 309 369 1,386 4 385
17 Krapinsko-zagorska županija 143 465 0,602 4 287
18 Požeško-slavonska županija 84 897 0,364 4 264
19 Šibensko-kninska županija 114 344 0,468 4 115
20 Brodsko-posavska županija 177 558 0,599 3 398
21 Vukovarsko-srijemska županija 195 771 0,688 3 397

Šablon:Svjetska trgovinska organizacija