Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Aljaska, (en. Alaska, fonol.:Aleska, AK) je savezna država SAD-a od 1959. godine i nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu SAD. Najveća je po površini, 1.518.775 km² sa brojem stanovnika oko 500.000. Prekrivena je planinama sa aktivnim vulkanima i lednicima. Tu se nalazi i najviši vrh Sjeverne Amerike (planina Mkinli) visok 6.149 m. Klima Aljaske je hladna i subpolarna, te u primorju umjerena kontinentalna i vlažna. Najveća rijeka je Jukon, a država ima i mnogobrojna jezera. Rudna bogatstva Aljaske su zlato, srebro, bakar, platina, olovo, ugalj, uran i dr. Glavni stanovnici (Eskimi, Aleuti, Indijanci, bjelci, te crnci). Ribolov je također rasprostranjen na losose, kitove i druge vrste. Prvo naselje osnovali su Rusi koji kontrolišu ovaj teritorij do 9 Aprila 1867, kada ga za $7.200,000 (2005 godine ista suma novca je imala vrijednost $90,750,000) odlućuju prodati SAD-u. Usljed finansijskih poteškoća nastalih u Rusiji, te bojazni da bi Britanci mogli preuzeti kontrolu nad teriterijom, i sve lošijeg profita ostvarivanog trgovinom sa naseljenicima, Rusi se odlučuju na prodaju Aljaske mada to kasnije, pogotovo tokom Hladnog rata, sebi nisu mogli oprostiti.