Friedrich Nietzsche

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Friedrich Nietzsche
rođen: 15. oktobar  1844.
Röcken,  Njemačka
preminuo: 25. august  1900.
Weimar,  Njemačka

Friedrich Nietzsche (Fridrih Niče; 15. oktobar 1844 (Röcken) – 25. august 1900 (Weimar)), bio je njemački filozof, filolog i psiholog. Svoju filozofiju Niče zasniva na odnosu prema antičkoj grčkoj kulturi. On smatra da je kultura bila u usponu do pojave Sokrata, a nakon toga da dolazi do dekadencije kulture. Po njemu, od tada nastupa "moral stada", moral slabih ljudi koji propovijeda odricanje od života i nadu u drugi svijet.

Niče tvrdi da čovjek pripada zemlji i da treba biti vjeran zemlji. Njegovo učenje se sastojalo i u tome da svijetom ne vlada zakon (logos) nego haos, i da je život borba. Osnova svega je volja za moći (Niče smatra da ono što čovjek hoće je višak moći), i ovakvu volju ima svaki čovjek, i to se može najbolje izraziti ovim citatom:" U volji sluge našao sam volju da bude gospodar". U ovom razmišljanju moć i snaga su najviše vrijednosti.

Ovaj filozof u umjetnosti vidi najpotpunije prihvatanje života, jer u umjetnosti svijet dobiva svoj smisao, i zahvaljujući umjetnosti možemo podnijeti egzistenciju.


Sadržaj

[uredi] Nadčovjek

Narod (stado) teži samo golom održavanju, a to je već propadanje. Moral jakih se razlikuje od morala slabih i zato sve vrijednosti treba preispitivati (ustanoviti nove i razbiti stare). Iz ovakvih stavova Niče postavlja ideal novog čovjeka- "nadčovjeka".

Nadčovjek (Übermensch) je budućnost, on ima snažno izraženu volju za moći; razlikuje se od obićnih ljudi jer ima hrabrost, odgovornost i ne boji se opasnosti- on je smisao Zemlje. Niče je tvrdio da svijet nije završen, da se sve ruši i ponovo gradi i govorio je da je takav krug bitka. Nadčovjek se ne boji tog vračanja i on prihvata život i ponavljanje. Fridrih Niče je smatrao da evolucija čovjeka nije završena i da je sljedeća faza nadčovjek- ne jedan narod, niti nacija, nego čovječanstvo.

[uredi] Djela

  1. Volja za moći
  2. Tako je govorio Zaratustra
  3. S one strane dobra i zla
  4. Geneologija morala

( i druga)


[uredi] Također pogledajte

[uredi] Vanjski linkovi

[uredi] Čitavi tekstovi nekih Ničeovih djela

[uredi] Ostali linkovi