Kulin ban

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kulin ban je bio bosanski ban, koji je vladao Bosnom (državom Bošnjana) od 1180. godine do 1204. godine. Sa izuzetkom jednog vojnog pohoda kojeg je protiv Bizantije vodio 1183., Bosna je njegovu vladavinu provela u miru.

Zbog njegove odanosti Crkvi Bosanskoj, Papa je kroz Ugarsku na njega izvršila pritisak, pa Kulin 1203. organizira skup na Bilinom Polju gdje deklarira, pred papanim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokom dubrovačkim arhiđakonom Marinom, svoju privrženost katoličkoj crkvi i odriče se hereze ali ustvari ostaje heretičke vjere za koju ga je još 1199. papi optuživao vladar Zete Vukan.

On je iza sebe ostavio povelju koja je poznata kao 'rodni list bosanske državnosti' u kojoj se spominju granice Bosne da idu od Drine do Save na sjeveru, pa do Une na zapadu i sl. U njegovoj povelji su definirane granice Bosne i, isto tako, navodi se da Bosna ima svoga vladara, prijestolje, odnosno svoju vlast i da je to jedna uređena zemlja.

Kulin Ban je jedini bosanski, srednjovjekovni, vladar koji je ušao u narodnu poslovicu ("Od Kulina Bana i dobrijeh dana").

Wikicitat
Wikicitat na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: