Prijedor

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Prijedor
Grb općine Prijedor Položaj naselja Prijedor
Osnovne informacije
Entitet: Republika Srpska
Općina: Prijedor
Stanovništvo: 112,543 (1.991,)
Pozivni broj:
Poštanski broj:
Prijedorska čarsija nekad
Prijedorska čarsija nekad
Prijedor danas
Prijedor danas

Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.

Sadržaj

[uredi] Historija

Prvi put u historijskim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme Bečkog rata, od 1683. do 1699.godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena prahistorije, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.

Grad je nikao na malom otoku rječice Berek, koja prolazi i danas kroz prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683-1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci. Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mladjih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj. Prijedor je također krenuo u intenzivniji razvoj nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.


[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Demografija Prijedora


Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prijedor, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Prijedor, popis 1991.

ukupno: 112.543

  • Bošnjaci - 49.351 (43,85%)
  • Srbi - 47.581 (42,27%)
  • Hrvati - 6.316 (5,61%)
  • Jugoslaveni - 6.459 (5,73%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.836 (2,54%)

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Prijedor, popis 1991.

ukupno: 34.635

  • Srbi - 13.927 (40,21%)
  • Bošnjaci - 13.388 (38,65%)
  • Hrvati - 1.757 (5,07%)
  • Jugoslaveni - 4.282 (12,36%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.281 (3,71%)


[uredi] Prijedor za vrijeme agresije na BiH

Sa okupacijom grada od strane vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno oko 50 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 2000 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska,Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora.Najvise Hrvata je pobijeno u Ljubijskog regiji,samo u selu Brisevu preko 70 Hrvatskih civila je ubijeno Jula 1992 u akciji takozvane Sanske brigade,jedinica armije rs

[uredi] Razno

O Prijedoru su opjevane još mnogobrojne pjesme i sevdalinke.

Čaršijska


Čudan san sam sanjao,
svome gradu hodio,
ulice mu ljubio,
hajrom kući stigao.


Sanom lice umio,
u starom gradu sevdisao,
kod Rame kafu popio,
Asafom se izljubio.


A jednom kad me probude,
iz ovog sna i zablude,
u sjećanju nek ostane
čaršija koja ne umire.


Na pragu sin me dočeka,
babo bujrum i merhaba,
dugo te nisam vidio,
nešto si mi posijedio.


Ništa mu nisam rekao,
samo sam ga zagrlio,
suzom ga poljubio,
jesi li me zaboravio.


A jednom kad me probude,
iz ovog sna i zablude,
u sjećanju nek ostane
Prijedor koji ne umire.

[uredi] Vanjski linkovi



 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine