Razgovor:Modriča
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
[uredi] Neutralnost / Izvori / Jezik
Ovaj članak je zaista neneutralan i pitam se zašto se ne dopušta mijenjanje i uređivanje?! Po kreatoru ovog članka je izgleda u Modriči sve krenulo od strane Srba. Pitam se šta su druge nacionalnosti radile u toj općini? Odakle ti silni podaci, odakle izvori i zašto se ne dopušta standardizacija jezika tog članka? Ako je ovo bosanska Wikipedija onda bi se trebalo i smjelo bosanski govoriti.
[uredi] Geografija
Gdje je i od koga je zapisano ili zabilježeno da je srpski narod imao tih bogomolja? Nikakvi izvori nisu navedeni. --Posavina 15:11, 31 januar 2007 (CET)
- Postavljen je šablon za osporavanje neutralnosti članka ne dijelu članka koji govori o navodnoj historiji, što je upravo upozorenje kada se pojavi takva situacija. Emir Kotromanić 18:58, 31 januar 2007 (CET)
[uredi] Osporeni dio teksta
Neprovjereni dio teksta prebačen ovdje, na stranici za diskusiju:
- Prvi čovjek na ovom području pojavio se tokom starijeg kamenog doba - paleolita - prije oko 45000 - 15000 godina. Prilikom arheoloških istraživanja otkriveni su tragovi života i rada pračovjeka na većem broju lokacija (Gradina u Dugom polju) iznad doline rijeke Bosne.
- Prema dosadašnjim saznanjima, najstariji zemljoradnici na prostoru općine javljaju se tokom srednjeg i kasnog perioda neolita (Kulište u Kruškovom polju).
- Znatno kasnije, prije oko 4500 godina udareni su temelji prvom naselju i utvrđenju na brijegu Dobor.
- Na utvrđenju Dobor postoji 7 kulturnih horizonata, odnosno tragova čovjekovog prisustva.
- I - III horizont pripadaju vremenu prahistorije,
- IV horizont pripada dobu rimske vladavine,
- na V horizontu su primjećeni tragovi koji pouzdano dokazuju prisustvo Slavena na Doboru u vremenu
10.-11. vijeka.
- VI horizont pripada sredini 13. vijeka, kada je i izgrađena prva tvrđava zidana od kamena.
- Naziv Modriča se prvi put koristi 20. jula 1244. godine u povelji ugarskog kralja Bele IV. Dakle, preko 760 godina postoji i razvija se ovo naselje.
- VII horizont je posljednji horizont gradnje i uopšte čovjekove djelatnosti na brijegu Dobor. Braća Horvat su preko već postojeće tvrđave sagradili svoju tvrđavu.
- Oko novosagrađene tvrđave Dobora, smjenjuju se događaji koji su predznak kraja bosanske državne samostalnosti. To su sukobi sa Mađarima 1393. / 94. i 1408. godine i sječa oko 170 bosanskih boljara na njegovim bedemima. Nastaje period krvavih sukoba između Mađara i Turaka, a lokalno stanovništvo najviše stradava i pati.
- Turci konačno osvajaju Dobor i Modriču 1536. godine. Turske vlasti ulažu trud oko vraćanja starog stanovništva i dovođenja novog, što je pored ekonomskih i strateška potreba. Stanje se po stanovništvo popravlja.
- Poslije velikih krstaških ratova Mađarske i katoličkog Rima protiv balkanskog stanovništva u 14. i 15. vijeku, ostalo je i u sjevernoj Bosni katoličkog stanovništva, a bilo je osnovano i nekoliko katoličkih samostana (Modriča, Koraj i Tuzla). Srpsko stanovništvo imalo je svoje bogomolje na više mjesta. Dolaskom Turaka na ove prostore, one su razarane.
- Oko 16. vijeka ima vijesti o dolasku novog stanovništva. turski defteri zovu ovo stanovništvo - Vlasi. Po imenima, zatim po prisustvu svećenika, konačno i kraja odakle dolaze, očigledno je da su ovi doseljenici Srbi.
- Po Turskom osvajanju došlo je odmah do pojave islamizacije kršćanskog stanovništva. Međutim, već početkom 17. vijeka kod nas je taj proces uglavnom zaustavljen, ali povremeno su se pojavljivali samo pojedinačni slučajevi.
- Sljedeći veliki sukobi zbili su se početkom 17. vijeka u takozvanom Velikom ratu, a ovo područje sljedeća dva vijeka postaje granično područje, što donosi pored pustošenja i stalnu ekonomsku stagnaciju.
- Jedna od poznatijih buna srpskog naroda protiv Turske Carevine, je ona popa Jovice na Vučijaku 1834. godine. Sledeće decenije obilježavaju česte bune seljaka i borba protiv turskih zločina.
- Na osnovu odredbe Berlinskog ugovora iz 1878. godine, Austro-Ugarska je sa svojom vojskom ušla na teritoriju Bosne i Hercegovine. U ovom vremenu Modriča je uvrštena 1897. godine u varoši, kakvih je ozvaničeno 66 u Bosni i Hercegovini. Osnovno zanimanje stanovništva, grada i okolnih sela, bila je poljoprivreda. Osnovana je Poljoprivredna stanica na Poljoprivrednom dobru - 1876. godine. Trgovalo se uglavnom stokom, koja se izvozila u Austro-Ugarsku.
- Kulturno-prosvjetne prilike u Modriči i okolini su poslije polovine 19. vijeka blago krenule na bolje. A, nosioci ekonomskog razvoja čine porodice: Stojići, Maksimovići, Nikolići, Jankovići, Matići, Petrovići, Ćatrići (Krekići), Koljići, Blagojevići, Mikičići, Stanišići, Mitrovići, Dujići, Alijagići, Karabegovići, Pelesići, Ganibegovići i drugi.
- U prvim danima našeg vijeka rođena su i kulturno-prosvjetna društva, "Prosveta" (1902), "Gajret" (1903), zatim "Napredak" (1904), Srpsko pravoslavno pjevačko društvo "Zora", Dobrotvorna zadruga "Srpkinja", a 1910. godine "Srpski soko". Društveni život muslimanskog stanovništva odvijao se u okviru "Muslimanske čitaonice", osnovane 1908. godine. Hrvati su bili malobrojni i ekonomski ne tako snažni da bi razvili veću društvenu aktivnost. Ipak, u Modriči je osnovano Povjereništvo društva "Napredak" i Rimokatoličko pogrebno društvo "Bosna". (1912. god.)
- Modriča za vrijeme Austro-Ugarske vladavine nije ostvarila veći prosperitet, koji se očekivao uključenjem u veći privredni sistem. Sva srpska društva radila su aktivno do sarajevskog atentata, kada su zabranjena.
- Tokom I svjetskog rata iz naselja, bez ikakve krivice, domaćini su odvođeni u logore Arad, Šopronj i Doboj. Kroz logor u Doboju, je tokom nepune tri godine prošlo oko 45.000 logoraša, djece, žena i staraca.
- Period između dva rata nije značajnije uticao na razvoj društveno-ekonomskih prilika. Nedostatak bilo kakve industrije, loša putna mreža, drveni most preko rijeke Bosne - nesiguran i svake godine ugrožen od strane velikih gromada leda koji se otapa. Jedina grana poljoprivrede koja bilježi kakav takav rast i razvoj je voćarstvo i to šljivarstvo. Usitnjenost poljoprivrednih posjeda, odsustvo primjene savremenih agrotehničkih mjera, mali prinosi i prezaduženost većine seljaka, glavne su karakteristike poljoprivrede uopće.
- Početak Drugog svjetskog rata obilježava ulazak njemačke vojske u Modriču 16. aprila 1941. godine.
- Po odlasku njemačke vojske 22. juna na istočni front, vlast u Modriči uspostavlja tzv. NDH. Počinje progon, hapšenje i odvođenje u logore građana prvenstveno srpske narodnosti. Proglašeni su građanima drugog reda. Ukinute su penzije dobijene na osnovu dobrovoljnog učešća na strani Srbije u I svjetskom ratu. Jevrejima je stavljena žuta traka oko ruke, otpuštani su s rukovodećih mjesta u javnim službama, oduzeta im je sva imovina, zabranjeno okupljanje... Srbima, Jevrejima i Romima prijetilo je fizičko uništenje.
- Ipak i pored takve vlasti i pritiska na Hrvate i Muslimane od strane svojih sunarodnika, koji su bili u vrhu vlasti tzv. NDH, među stanovnicima modričke općine su vladali dobrosusjedski odnosi i međusobno razumijevanje.
- 25. augusta 1941. godine, ustaše su iz malog sela Brvna pohapsili 15 mirnih stanovnika i poslije zvjerskih mučenja, streljali ih.
- 8. septembra 1943. godine u Modriču su ušle jedinice NOVJ. Zarobljeno je 206 domobrana koji su kasnije poslije istrage skoro svi pušteni kućama. Njemačke jedinice ponovo zauzimaju Modriču 24. decembra.
- 9. aprila 1945. godine jedinice NOVJ su ušle u Modriču. Od tog dana Modriča počinje da se oporavlja od ratnih dejstava, a uporedo i društveni i ekonomski preporod.
- Od 1945. godine, općina Modriča bilježi znatan i ubrzan privredni razvoj. Već 14. aprila počinje da radi Poljoprivredno dobro u Modriči, a 1976. puštena je u rad moderna farma muznih krava, kapaciteta oko 600 grla.
- Veliki zamah privrednom razvoju cjelokupne opšćine je bila pruga, odnosno izgradnja pruge Šamac-Sarajevo.
- 1947. godine otpočinje izgradnja mlina "Dusa", a završetak izgradnje i početak rada 1951. godine.
- 1948. godine u prostorijama Elektrometalne radionice (kasnije "Metalrad") instalirana je dinamo-mašina,
snage 2KW.
- 1949. godine osnovano je zanatsko preduzeće - "Drvorad" (preteča "8. septembru", danas "28. jun")
- 25. maja 1954. godine, odlukom Narodnog odbora sreza Modriča formirana je hemijska zanatska radnja "Budućnost", koja kasnije mijenja ime u "Rafinerija ulja Modriča".
- 1957. godine - osnovano je Grafičko-industrijsko poduzeće "Pamo", uz neposrednu pomoć stručnjaka iz fabrike "Natron" iz Maglaja.
- 1959. godine počinje da radi "Klaonica i hladnjača", kasnije "Modrimes"
- 1961. godine - poduzeće za proizvodnju galanterije od kože i plastičnih masa "Vjekoslav Bakulić".
- 1974. godine počinje proizvodnja plastične ambalaže u poduzeću "Plastmo".
- Za RO "Hemija" 1978.-1980. predstavlja prekretnicu u razvoju i poslovanju. Proizvodni program je dopunjen novim proizvodima.
- 1980. godine u okviru "Rafinerije ulja" počinju sa radom pogoni proizvodnje baznih ulja i deparafinacija.
- Period između 1960. - 1980. godine je period intenzivne individualne stambene gradnje.
- Od 1992. pa do današnjih dana - period je opće stagnacije. Većina društvenih poduzeća ne radi, a samo mali broj održava kakvu-takvu proizvodnju.