Švicarska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Švicarska konfederacija
Confoederatio Helvetica
Schweizerische Eidgenossenschaft
Confédération suisse
Confederazione Svizzera
Confederaziun svizra
Zastava Švicarske Grb Švicarske
(Zastava) (Grb)
Švicarska konfederacija u svijetu.
Službeni jezik njemački, francuski, talijanski, retoromanski
Glavni grad Bern
Predsjednik Micheline Calmy-Rey
Federalno vijeće M. Leuenberger
P. Couchepin
S. Schmid
M. Calmy-Rey
C. Blocher
H.-R. Merz
D. Leuthard
Površina
 - Ukupno
 - % vode
136. na svijetu
41,285
4.2%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
94. na svijetu
7,507,000 Procjena 2006
182/km²
Nezavisnost 1. august 1291. (ujedinjavanjem kantona Uri, Schwitz i Unterwalden
Valuta Franak (CHF)
Vremenska zona CET (UTC+0)
- ljeti CEST (UTC+1)
Državna himna "Švicarski psalm"
Internetski nastavak .ch
Pozivni broj +41

Švicarska ili Švajcarska (poznata još i kao Švicarska konfederacija) je država u srednjoj Evropi. Graniči na zapadu s Francuskom, na sjeveru s Njemačkom, na istoku s Austrijom i Lihtenštajnom i na jugu s Italijom. Glavni grad Švicarske je Bern, dok su veći gradovi: Zürich, Ženeva, Lausanne, Lugano, Basel i drugi.


Sadržaj

[uredi] Politika

[uredi] Geografija

Švajcarska se nalazi u srednjoj Evropi i prostire se između Ženevskog i Bodenskog jezera. Graniči sa Njemačkom, Austrijom, Italijom, Lihtenštajnom i Francuskom. Ukupna površina iznosi 41 285 km2, a zemlja ima oko 7 500 000 stanovnika. Glavni grad je Bern, a ostali veći gradovi su Cirih, Ženeva, Lozana i Basel.

Švicarska je alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500-800 m. Njeni najveći vrhovi prelaze i preko 4 500m. Najviši vrhovi su Monta Rosa (4 635 m) i Matterhorn 4 478 m. Klima je umjereno-kontinentalna, dok je na planinama planinska te alpska. Tokom zime puše vjetar zvani fen (föhn), koji puše s Alpa u pravcu dolina.

[uredi] Privreda

Švicarska je razvijena industrijska i poljoprivredna zemlja. Najviše ljudi je zaposleno u uslužnim djelatnostima te u poljoprivredi. Razvijena je industrija čelika, metala, aluminija, mašinska, preciznih instrumenata, elektrotehnika, hemijska, farmaceutska, tekstilna, kože, prehrambena, keramička, betonskog materijala... Zemljište nije naročito pogodno za razvitak poljoprivreda mada ostaje važan faktor u Švicarskoj. Razvijeno je stočarstvo, a naročito se uzgajaju mliječne krave te svinje. Takođe je razvijen zimski turizam.

[uredi] Stanovništvo

Najslabije je naseljeno Alpsko područje (25-50 stanovnika na km2). Glavnina stanovništva okupljena je na prostoru Švicarske visoravni; tu se nalaze najvažniji gradovi s glavnim granama industrije i najveći dio poljoprivredne površine. Glavni je grad Bern (141 300 stanovnika veliki Bern 282 400 stanovnika, 1980), a najveći Zurich (374 200 stanovnika, Veliki Zürich, 707 300 stanovnika, 1975); ostali su istaknuti gradski centri Basel, Ženeva (Geneve), Lausanne i Luzern. Prema popisu iz 1970. god. 64,9% stanovnika govori njemački (Schvyzzerdutsch), 18,1% francuski, 11,9% talijanski i 0,8% retoromanski (4,3% otpada na ostale jezike). U Švicarskoj boravi 1 012 710 stranih državljana (1975). Među sveučilištima (ukupno sedam) najstarije je u Baselu (osnovano 1460).

Zemlja ima oko 7 500 000 stanovnika.

[uredi] Kultura

[uredi] Vanjski linkovi



Države Evrope
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Holandija | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Otok Man | Svalbard
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo