Zastava Albanije

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

 Proporcija zastave: 5:7
Proporcija zastave: 5:7

Zastava Albanije sastoji se od crvenog polja s crnim dvoglavim orlom u sredini.

Vodi porijeklo od sličnog grba (pečata) Gjergja Kastriotija Skenderbega, vođe pobune protiv Osmanskog Carstva iz 15. vijeka koja je rezultirala kratkom nezavisnošću Albanije od 1443. do 1478. U čast Skenderbega, koji se je protiv Osmanlija borio 25 godina i za to vrijeme vodio 25 bitaka, dvoglavi orlao je ukrašen sa 25 perki.

U godini 1911 Dede Gjon Luli je na vrhu brda Deçic u sjevednoalbanskim Alpama proglasio nezavisnost Albanaca, dok je sa svojom vojskom - Malisorima - učestvovao u ratu na dva fronta, protiv Srba i Turaka. To je bilo privi put poslije 500 godina sa je ponovo izdignuta nacionalna zastava Albanaca. U novembru 1912 godine u Vlori po drugi put biva proglašena albanska nezavisnost. Sadašnja zastava službeno je usvojena 7. aprila 1992., ali su i prijašnje albanske države – Kraljevina Albanija i poslijeratna komunistička država – koristile gotovo istu zastavu; prva je imala "Skenderbegovu kacigu" iznad orla, a druga crvenu petokraku zvijezdu sa žutim okvirom.

Ista zastava biva privatno korištena od strane Albanaca na Kosovu i Makedoniji kao nacionalni simbol.

Zastava Albanije možda je inspirisala zastavu izmišljene zemlje Sildavije u crtanim filmovima Tintin.


[uredi] Vanjski linkovi