Cazin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Cazin
Grb općine Cazin Položaj naselja Cazin
Osnovne informacije
Entitet: Federacija BiH
Kanton: Unsko-sanski
Općina: Cazin
Stanovništvo: 72.000
Površina: 356 km²
Gustoća: 202 stanovnika na km²
Pozivni broj: (+387) 37
Poštanski broj: 77 220
Administracija
Načelnik: Nermin Ogreščević (SDA)

Cazin je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Evropi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Teritorija općine Cazin zahvata 356 km² u kojoj prema posljednjim podacima (maj 2006.godine) živi 66.881 stanovnika, teritorijalno organiziranih u 23 mjesne zajednice. Gustoća naseljenosti iznosi oko 188 stanovnika na 1 km². Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin imala je 63.409 stanovnika od čega 97.56% Bošnjaka, 1.21% Srba i 1,23% građana ostalih nacionalnosti, dok je relativna gustoća naseljenosti iznosila oko 180 stanovnika na 1 km².

Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.


Sadržaj

[uredi] Historija

Područje Cazina bilo je naseljeno još u prethistorijskom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz prethistorijskog doba.

Aneks Porijeklo (geneologija) imena (toponima) večim ili manjim urbanim naseljima kod nas u Bosni vjerovatno nikada nije empirijski i prije svega kontinuirano utvrđivano, pa prema tome ne postoji ni literatura kojom bi se ozbiljniji istraživač na ovom području mogao i poslužiti. Gore naveden podatak upravo govori o oskudnosti izvora i bibliografije uopće, kada je u pitanju poglavlje "historija", a odnosi se tek na monografiju jedne bosanske općine, koja je po tim navodima stara nekoliko, možda i desetina hiljada godina. Prisustvo čovjeka na bosanskim današnjim državnim, ali i bivšim širim etničkim prostorima zacijelo se može pratiti u ostacima bezbrojnih i za evropsku historiografiju izrazito važnih, pa i ključnih arheoloških tragova i naravno mnoštva opipljivih podataka i materijalnih dokaza. Novije naseljavanje naših prostora, polazeći od poslednje etape seobe evroazijskih plemena-naroda do danas je u največoj mjeri ispisivano nacionalistički pristrasno i što je u svemu najtragičnije, krnjavo i proizvoljno su prevođeni dijelovi historijskih spisa i zapisa, a odlomci istih tendenciozno uklapani u periode političkih udara i prevrata. Cazin, kao uostalom i cijela njegova šira okolina (Bosanska krajina) obiluju najblaže rečeno, u odnosu recimo na centralnu Bosnu, jako neobičnim reljefnim nazivima (rijeke i potoci, brda i dolovi, sela i zaseoci, gradovi i njihovi dijelovi u prostoru). Ukratko, Cazin je moguća izvedba iz latinskog "Casino", (od manastira Monte Casino i povratne seobe dijela Zapadnih Gota!) što po sebi nije nimalo neobično, a ako bi se ozbiljnije prišlo ovom uzgred pomenutom "podatku", vjerujem tvrdo da bi se na tom putu došlo do mnogo više zanimljivih i po ukupnu bosansku historiju Bosne važnih podataka.

[uredi] Ekonomija

Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Općina Cazin je tokom 2005. godine jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Značajno je spomenuti oblast građevinarstva i trgovine. Tokom rata privreda Cazina je pretrpjela značajne štete na svojoj imovini, a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.

Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih lica. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina


[uredi] Mineralni resursi

Na području općine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala. Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu. Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i van granica Unsko-sanskog kantona. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području općine Cazin. Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara. Prema raspoloživim podacima može se reći da ugalj bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t uglja. Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.


[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Demografija Cazina


Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Cazin imala je 63.409 stanovnika, raspoređenih u 54 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Cazin, u cjelini, ušla je u sastav Federacije BiH.

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Cazin, popis 1991.

ukupno: 63.409


[uredi] Turizam

Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Holandije/Nizozemske za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.

U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjetea turista općini odnosno Sedri u sklopu manifestacija "Una-regata" raftinga rijekom Unom od Bihaća preko Općine Cazin do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa Sedra.

Prezentaciju turizma vrše turističke zajednice, međutim općina Cazin nije osnovala turističku zajednicu prije rata niti poslije, te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turističkoj klijenteli. U Cazinu postoji samo jedna turistička agencija i onda je jasno zašto turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje može. Pored svega važno je napomenuti i čestu izmjenu propisa koji reguliraju financiranje turističke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju.


Poseban značaj razvoju turizma u općini Cazin daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu su nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić...

[uredi] Vanjski linkovi

Za Wikipediju: Kabinet načelnika općine Cazin

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine