Konfederacija Američkih Država
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Konfederacija Američkih Država (eng. Confederate States of America, Confederacy ili CSA) je ime samoproglašene države koja se odvojila od Sjedinjenih Američkih Država 1861. godine. Na početku Konfederaciju je činilo sedam bivših američkih saveznih država da bi im se nakon početka američkog građanskog rata pridružile još četiri države. Iako nijedna država na svijetu nije priznala Konfederaciju, Velika Britanija je održavala dobre odnose prodajući Konfederaciji svoje brodove i oružje tokom rata.
Nakon poraza u građanskom ratu i kapitulacije koju je potpisao general Juga Robert E. Lee 1865 Konfederacija Američkih Država je prestala postojati, a države koje su se odcijepile od SAD su ponovo primljene u njen sastav.
[uredi] Nastanak Konfederacije
Sve države koje su se odvojile od SAD i pristupile Konfederaciji su bile države američkog juga sa privredom koja je snažo ovisila o robovima kao besplatnoj radnoj snazi. Samim tim najave Abrahama Lincolna o ukidanju ropstva nisu primane s odobravanjem među građanima južnih saveznih država. U nekoliko dana nakon pobjede Lincolna na izborima za američkog predsjednika odvojilo se sedam država da bi ih slijedile još četiri nakon što je Lincoln mobilisao vojsku u cilju ponovnog pripajanja odmetnutih država.
Prva se odcijepila Južna Karolina, 20. decembra 1860., a zatim su je slijedile Mississippi, Florida, Alabama, Georgia, Louisiana i Teksas. Nakon odvajanja Teksasa 8. februara 1861. ovih sedam država oformilo je Konfederaciju američkih država sa Jeffersonom Davisom kao predsjednikom. Četiri države koje su se nakon toga pripojile Konfederaciji bile su Virginia, Arkansas, Sjeverna Karolina i Tennessee. Pored ovih država Konfederacija je polagala pravo i na Missouri i Kentucky - države koje su nakon otcijepljenja okupirane od strane vojske Sjevera te na teritorij Arizone.
[uredi] Vrijeme otcijepljenja i odmetnute države
Sedam država koje su se odcijepile do februara 1861.:
- Južna Karolina (20. decembar 1860),[1]
- Mississippi (9. januar 1861),[2]
- Florida (10. januar 1861),[3]
- Alabama (11. januar 1861),[4]
- Georgia (19. januar 1861),[5]
- Louisiana (26. januar 1861),[6]
- Texas (1. februar 1861).[7]
Nakon mobilizacije vojske SAD još četiri države su se pridružile konfederaciji:
- Virginia (17. april 1861);[8]
- Arkansas (6. maj 1861),[9]
- Sjeverna Karolina (20. maj 1861)[10]
- Tennessee (8. juni 1861).[11]
Dodatno, dvije države su objavile deklaraciju o istupanju iz SAD te ih je Konfederacija primila kao svoje članice ali su ove države odmah nakon odcijepljenja okupirane od strane vojske SAD, a secesionističke vlade su protjerane.
- Missouri deklaracija objavljena (31. oktobra 1861).[12]
- Kentucky deklaracija objavljena (20. novembra, 1861).[13]
[uredi] Izvori
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Južne Karoline.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Mississippija.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Floride.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Alabame.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Georgije.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Louisiane.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Teksasa.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Virginije.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Arkansasa.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Sjeverne Karoline.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Tennesseeja.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Missourija.
- ↑ Tekst Odluke o odcijepljenju Kentuckija.