Autobiografija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Slika:Knjizevnost.png
Ovaj članak je dio
serije o književnosti
Bosanska književnosti

Autori - Djela

Historija književnosti

Antička - Rimska - Srednjovjekovna
XVI vijek - XVII vijek
XVIII vijek - XIX vijek XX vijek - XXI vijek

Vrste književnosti

Drama - Poezija - Proza

Kategorije književnosti

Autobiografija - Biografija
Dječja literatura - Dnevnici
Fantastika - Pjesništvo

Književnost na stranim jezicima

Američka - Arapska
Engleska - Francuska
Grčka - Hrvatska
Irska - Italijanska
Kineska - Njemačka
Perzijska - Ruska
Slovenska - Srpska
Španska

Autobiografija je oblik biografije, koji se piše u prvom licu jer osoba piše o samom sebi. Naravno kako mnogi koji danas "pišu" autobiografije nemaju književnog dara, često su na projektima autobiografija angažirani i drugi ljudi, ali forma se ne mijenja bilo da na knjizi radi jedan čovjek ili njih više. Riječ autobiografija potiče od grčkog: auton "sebe", bios "život" i graphein "pisati".

Pojam se prvi put pojavio u kasnom 18 stoljeću, ali sama forma je dosta starija. U historiji se ovaj oblik pojavio s Ispovijestima sv. Aurelija Augustina, koji je kasnije slijedio i Jean-Jacques Russeau.

Biografije većinom sadrže dosta dokumenata i različitih stajališta o dogašajima dok autobiografije mogu biti bazirane samo na sjećanjima autora. U antičko doba ova forma se nazivala apologia koja je za cilj imala više pružiti opravdanje svojih postupaka nego samu introspekciju. John Henry Newmanova autobiografija ja Apologia pro vita sua. Vjerovatno najslavnija njemačka autobiografija je Geteova Dichtung und Wahrheit.

Poseban oblik autobiografije su memoari, gdje naglasak nije na faktografiji, nego na uspomenama, osjećajima, sjećanjima.

Mark Twain je najvjerovatnije prva slavna osoba koja je uključila fotografiju u svoju autobiografiju.

[uredi] Relevantni članci