Alpi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Položaj Alpi u Evropi
Položaj Alpi u Evropi

Alpi su najviši i najveći planinski sistem u Evropi. Dug 1 200 km a širok 150-300 km, ukupne površine 200 000 km2. Dijele se na Zapadne i Istočne. Najviši vrh Mont Blanc 4 807 metara visok. Ostali važni vrhovi:

  • Monte Roza 4 630,
  • Materhorn 4 477,
  • Finsterharorn 4 274.

Središnji planinski niz izgrađuju stare kristalinske stijene, a sjeverni i južni lanci iz mezozojskih su karbonatnih stijena (vapnenci i dolomiti), koje su izdignute tzv. alpskim nabiranjem (alpskom orogenezom).

Današni oblik Alpi su dobile pleistocenskom glacijacijom. Snježna granica je na visini 2700 - 2800m, a najveći ledenjak je Aletsch.

Najveće privredno značenje imaju šume, stočarstvo i turizam, a značajno je i rudno bogatstvo (željezo, ugljen, nikal, olovo, sol i dr.).

S više cestovnih i željezničkih veza preko Alpa povezane su Srednja i Južna Evropa. Najduži tuneli su Simplon (20km) i St. Gotthard (15km).

Rudno blago: ugljen, željezo, olovo, cink, nikl, živa itd. Jezera su glacijalnog porijekla.

[uredi] Vanjski linkovi

Commons
Wikimedia Commons ima multimedijalnu kolekciju o temi:



Nedovršeni članak Alpi koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.