Nastupanje vremena
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dnevni namazi | |
Dnevni farz namazi | |
Sabah-namaz Podne-namaz Ikindija-namaz Akšam-namaz Jacija-namaz |
|
Dnevni sunnet namazi | |
Sabahski sunnet Podnevski sunnet Ikindijski sunnet Akšamski sunnet Jacijski sunnet |
|
Ostali dnevni namazi | |
Vitr-namaz | |
Povremeni namazi | |
Džuma-namaz Dženaza-namaz Bajram-namaz Teravih-namaz Tehijjetul-mesdžid Istihara-namaz Hadže-namaz Duha-namaz Salatul-lejl |
Ovaj farz je vezan samo za pet dnevnih, obaveznih namaza. Kada klanjač stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme. Ako bi klanjao, misleći da nije nastupilo namasko vrijeme, a zatim se ispostavilo da ipak jeste, namaz mu nije ispravan.[1] Dokaz da je namasko vrijeme farz su riječi Allaha dž.š.:
Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju, [2] (arapski: إِنَّ الصَّلاَةَ كَانَتْ عَلَى الْمُؤْمِنِينَ كِتَاباً مَّوْقُوتاً) to znači da svaki farz namaz ima svoje određeno vrijeme i nije dozvoljeno izlaženje iz okvira tog vremena.
Sadržaj |
[uredi] Sunitski stavovi
[uredi] Stav Hanefijskog mezheba
[uredi] Sabah-namaz
Vrijeme sabah-namaza počinje od pojave prave zore,a to je rašireno bjelilo na horizontu s istoka. Prava zora se pojavljuje nakon lažne, a to su bijele zrake koje se protežu u visinu poslije čega dolazi tama, što je sve sastavni dio noći. Između ove dvije zore ima dvanaest minuta. Vrijeme sabah-namaza prestaje izlaskom sunca
[uredi] Podne-namaz
Vrijeme podne-namaza je od trenutka kada sunce prođe zenit i krene ka zapadu (zeval) i traje dok sjenka nekog predmeta ne bude veličine kolike je i on sam, ne računajući sjenu zevala.
[uredi] Ikindija-namaz
Vrijeme ikindije nastupa kada istekne vrijeme podne, a traje do zalaska sunca.
[uredi] Akšam-namaz
Početak akšama je od zalaska sunca, a kraj je kada nestane večernjeg rumenila (eš-šefek).
[uredi] Jacija-namaz
Vrijeme jacije je kada nestane večernjeg crvenila pa do pojave zore (sabaha).