Uporedna istraživanja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link uredi i preuredite članak vodeći računa o standardima.

Uporedni istraživanja (metod) je nastojanje da se pojedine vrste društvenih pojava ili društvo u svom kompleksnom obliku proučavaju u svim svojim ili bar u što mnogobrojnijim, različitim oblicima, koji nastaju usljed različitih društveno-historijskih i prirodnih uslova.


Zadaci uporednog metoda dijele se u dvije osnovne grupe:

a) sistematsko opisivanje različitih oblika globalnih društava i pojedinih vrsta društvenih pojava

b) njihovo objašnjavanje


Poznavanje potpunog raspona u kome se u svojim kvalitativnim oblicima i kvantitativnim intenzitetima javlja neka vrsta pojava je preduslov za izradu potpunih klasifikacija, koje omogućuju razvrstavanje svih njenih realnih oblika.

Uporedna istraživanja predstavljaju u izvjesnom smislu zamjenu za eksperiment. Pošto se u društveni život ne mogu unositi dublje promijene radi naučnog proučavanja, a još manje se mogu stvarati različite društvene situacije, neobično je korisno ako se one mogu pronaći uporednim pristupom da bi se vidjelo kako različite opće društvene prilike utječu na određene pojave. Uporedna istraživanja znače najširi oblik indukcije u društvenim naukama.

Uporedno istraživanje i eksperiment se ne isključuju. Naprotiv, ako se eksperimentalna istraživanja uključe u uporedni okvir, ona mogu dati znatno šire rezultate. Ako se ovome doda korisnost izvođenja kompleksnih monografskih istraživanja u jedinstvenom uporednom okviru, postaje sasvim očigledno kolike prednosti proizilaze iz komplementarnog povezivanja raznovrsnih općih istraživačkih pristupa.

[uredi] Podjela

Uporedna istraživanja se mogu, prema širini svoga obima, podijeliti u tri osnovne grupe:

1) istraživanja u istom društvu – globalna društva, naročito razvijena, nisu homogena.

Usljed toga su ova uporedna istraživanja neophodna za objašnjenje unutardruštvenih varijacija raznih pojava, na koje pored općih djeluju i posebni uži činioci i uslovi u pojedinim dijelovima društva.


2) istraživanja u raznim društvima istog društveno-historijskog tipa


3) sveopća poređenja koja se u načelu odnose na sva historijski poznata društva.