Sicilija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sicilija (tal. Sicilia, prije Trinakria) je najveći otok na Mediteranu i autonomna regija u Italiji, smještena jugozapadno od vrha talijanske čizme. Moreuz širine od oko 5 km zove se Messinski moreuz (tal. Stretto di Messina). Maja 1946. Sicilija je u sklopu Talijanske republike dobila status autonomne provincije. Glavni grad Sicilije je Palermo (686.722 stanovnika), a drugi važniji gradovi su: Catania (313.110 stanovnika), Messina (252.026 stanovnika), Syrakus (123.657 stanovnika), Gela (72.774 stanovnika), Trapani (68.346 stanovnika), Caltanissetta (61.438 stanovnika), Agrigento (54.619 stanovnika), Ragusa (68.956 stanovnika), Marsala (50.000 stanovnika) i Enna (28.983 stanovnika).

Otok se sastoji od 9 provincija, dijelom nazvanih i po imenima većih otočnih centara: Agrigento, Caltanissetta, Catania, Enna, Messina, Palermo, Ragusa, Siracusa i Trapani. Otok Sicilija zauzima površinu od 25.709 km², na kojoj živi oko 5,1 miliona stanovnika.

Sadržaj

[uredi] Geografija

Pred sjevernom obalom Sicilije leže Eolski otoci (Isole Eolie), koji se još zovu i Liparsko otočje, nazvano po najvećem otoku Lipari u ovoj otočnoj skupini. ostali otoci su: Salina, Vulcano, Stromboli, Panarea, Filicudi i Alicudi, a na sjeverozapadu i otok Ustica. Oko zapadnog vrha otoka Sicilije smješteni su i Egadski otoci (Isole Egadi): Favignana, Marettimo i Levanzo, dok se između južne obale i obale Tunisa nalaze otoci Pantelleria i Pelagijski otoci (Isole Pelagie): Lampedusa, Lampione i Linosa.

[uredi] Klima

Na Siciliji vlada mediteranska klima, koju karakteriziraju topla proljeća i jeseni, vrela ljeta i blage zime. Regionalna odstupanja u klimi su veoma izražena. U vremenu od juna do septembra veoma slabo kiši, dok je novemabr istovremeno najkišovitiji mjesec u godini. Temperature na otoku su blaže no na kontinentu i kreću se od 11 °C u januaru (prosjek) do 27 °C u julu (prosjek). Ljeti se temperatura može popeti i do 40 podioka, zahvaljujući najviše vrelom pustinjskom vjetru Scirocco. Usprkos toplini na Siciliji su mogući i zimski sportovi, prije svega na vulkanu Etna.

[uredi] Stanovništvo

Velika većina stanovništva Sicilije govori sicilijanskom varijantom talijanskog jezika, kojeg ne rijetko smatraju i jedinstvenim, sopstvenim jezikom. Većina stanovništva pripadaju rimo-katoličkoj vjeri. Oko dva miliona Sicilijanaca žive u inozemstvu, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama. Nekoliko otočnih mjesta naseljavaju etnički Albanci, koji se na Siciliji zovu Arbëresh.

[uredi] Privreda

Poljoprivreda (Pšenica, kukuruz, maslina, vinova loza, južne kulture), industrijska proizvodnja, automobilska industrija, Tourismuturizams.

[uredi] Društveni problemi

Visoka nezaposlenost, korupcija, nedostatak prometne infrastrukture, ekološke štete, nedostatak vode, organizirani kriminal (Mafija, Cosa Nostra).

[uredi] Historija

[uredi] Muzika

Muzika je važan dio kulturne tradicije na Siciliji. Veoma poznat je narodni ples Tarantella, koji se pleše u varijantama u troosminskom i šestoosminskom taktu.

[uredi] Sicilijanska mafija

  • Cosa Nostra
  • Stidda

[uredi] Poznate ličnosti

[uredi] Film

U brojnim filmovima, poput ciklusa filmova "Kum" (1969), (1974) i (1990), Sicilija se pojavljuje kao mjesto zločina. Ne treba zaboraviti ni sljedeće filmove:

  • "Stromboli", 1949
  • "Leopard", 1963
  • "Sicilijanac", 1987
  • "Cinema Paradiso", 1989, Oscar za najbolji strani film
  • "Legenda o pijanisti sa okeana", 1998
  • "Malènska čarolija", 2000
  • "I cento passi", 2000

[uredi] Vanjski linkovi



Talijanske regije Flag of Italy
Abruzzo | Apulija | Basilicata | Emilia-Romagna | Kalabrija | Kampanija | Lacio | Ligurija | Lombardija | Marche | Molise | Piemont | Toskana | Umbrija | Veneto
Posebni autonomni status imaju: Furlanija-Julijska Krajina | Trentino-Južni Tirol | Sardinija | Sicilija | Valle d'Aosta