Petar Svačić
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Petar Svačić hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.
Kralj Petar je navodno vladao od 1093. godine. Poznat je još i kao Petar Svačić (ili Snačić). Međutim nema nikakvih dokaza da je Petar bio član obiteljske loze Svačića, nego je to posljedica neosnovane tvrdnje jednog hrvatskog historijčara iz druge polovine 19. vijeka.
Kralj Petar stolovao je u Kninu i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, znači bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se kruna Zvonimirova nalazila u rukama splitskog nadbiskupa Lovre koji je umro 1099. godine.
Nakon smrti ugarskog kralja 1095. godine, na njegovo prijestolje dolazi Ladislavov najstariji sinovac Koloman, koji je nakon pomirbe s papom Urbanom II krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.
Potkraj travnja odnosno početkom svibnja god. 1097. godine na sjevernom podnožju Gvozda došlo je do bitke, u kojoj je kralj Petar izgubio svoj život na bojištu, i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj "narodne krvi". U spomen nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd, naziva se Petrov gvozd odnosno Petrova gora.
Prethodnik: | Petar Svačić (1093. - 1097.) | Nasljednik: |
Stjepan II (1089. - 1091.) | Koloman (1102. - 1116.) unija s Ugarskom |
Trpimirovići
Tomislav • Trpimir II • Krešimir I • Miroslav • Mihajlo Krešimir II • Stjepan Držislav • Svetoslav Suronja • Krešimir III • Stjepan I • Petar Krešimir IV • Dmitar Zvonimir • Stjepan II
Svačići (Snačići)
Petar Svačić (Snačić)