Aurelije Augustin
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Aurelije Augustin | |
---|---|
![]() |
|
rođen: | 13. novembar 354. Tagasta, Alžir |
preminuo: | 28. august 430. Hippo, Alžir |
Aurelije Augustin (Tagasta 13. novembar 354. - Hippo 28. august 430) je bio kršćanski svetac.
Sadržaj |
[uredi] Biografija
Aurelije Augustin je jedan od najvećih kršćanskih filozofa. Rođen je u Tagasti u Numidiji, porijeklom Berber. Aurelije Augustin je bio jedan od filozofa srednjovjekovne filozofije koji je imao veliki uticaj na razvoj dalje skolastike. U početku bio učitelj gramatike i retorike a kasnije se oduševljava kršćanstvom i postaje svećenik. U svom dijelu Ispovijesti opisuje svoju mladost i lutanje. Izlaz iz skepse nalazi u činjenici samoizvjesnosti; "sumnjam, dakle jesam". Pod uticajem je Platona i novoplatonizma. U njegovoj filozofiji Bog ima središnje mjesto, i On je uzrok i svrha svega, svemoguć je premudar i predobar. Sve dobro potječe od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Zastupao je voluntarističko gledište - volja je bitna moć, čovjekova je volja i odluka sloboda - nezavisna o razumu i svijesti. Zastupnik je Teocentralizma - Bog stvara odlukom svoje volje svijet.
Srednji vijek je obilježila Augustinova eshatologija. Ovaj biskup iz Hippoa, koga se smatra " najuticajnijim misliocem zapadne intelektualne tradicije" strukturirao je historiju prema Kristova "tri adventa": stvaranje, utjelovljenje i sudnji dan. Pozivao je da se kršćani ne bave samo početnim i prošlim događajima već i krajem historije. Uostalom, svu svoju teologiju zasnovao je Augustin na dva grada i prema toj teologiji pravi građani Božjeg Grada žive očekujući konačni advent. Također je podsjećao one koji su željeli odrediti kada će se Krist vratiti da je u Djelima 1,6.7 Krist čak i apostolima odbio otkriti kad će to biti: "Stoga je zaludno kad pokušavamo računati i ograničiti broj godina koje preostaju ovom svijetu, pošto iz usta Istine čujemo kako nije naše da to znamo".
Iako je bio teolog, Aurelije Augustin je u svom promišljanju o historiji društva i čovjeka realist i racionalist. Njegovo poimanje historije i društva ima veliki značaj jer on nadilazi jedno stoičko, pesimističko i metafizičko kršćansko poimanje svijeta koje se zadržavalo na socijalnoj statici, a odbacivalo historiju kao takvu.
Dijeli historiju na šest perioda:
- Od Adema (Adam) do Potopa,
- od Nuha (Noj) do Ibrahimama (Abraham),
- od Ibrahima do Davuda (David),
- od Davuda do Babilonskog carstva,
- od Babilonskog carstva do Isaa (Isus),
- od Isaa do Apokalipse.
On želi spoznati dušu i Boga. Smatra da sva dobra potiču od Boga i da je Bog svrha svega. Augustin ističe značaj volje za čovjekov život. Ona je izbor i odluka nezavisna od razuma. Poznata djela Aurelija Augustina su:
On razlikuje državu u kojoj je centar čovjek i božiju državu koju smatra pravom. On tvrdi da je jedino vjera pravi put do spoznaje.
[uredi] Djelo
Aurelije Augustin je bio prvi kršćanski teolog, filozof koji je uočio određene nedorečenosti, proturječnosti kršćanskih dogmi, te je u svom djelu „O Božijoj državi“, te dogme nastojao da učini, prvom konkretnom, neproturječnom cjelinom koja će u potpunosti odgovarati kršćanskom putu spasenja, te približavanje čovjeka ka onom transcedentalnom. Augustin je bio snazi intelektualnog stvaranja, jedan od najznačajnijih kršćanskih mislilaca, mada se u potpunosti pridržavao kršćanske dogme i kategorije onog transcedentalnog.
On je u svojoj analizi zbiljske socijalne zbilje imao jedan racionalistički, realistički, historijski pristup svojoj analizi propasti Rimskog carstva. Kada je Rim 476. god propao, Augustin postavlja temeljno pitanje, zašto je Rim propao kada je to bio Sveti Grad?
Iz ovog pitanja on među prvima izvodi dvije paradigme, jednu o ovozemaljskoj, a drugu o Božjoj državi. Božija država je utemeljena na kategoriji kršćanske milosti i njena je zadaća da kršćane ujedini u vječnu zajednicu blaženstva. Ovozemaljska država je produkt zla i ona je od đavola, te je stoga Rim i morao propasti.
Augustin socijalne i kulturne procese posmatra kao povijesne kategorije, gdje se povijest odvija kroz šest etapa. On ove historijske procese individualizira i posmatra ih kroz prizmu individualne, historije Isusa Krista, koja je ujedno i opće-čovječanska historija.
Tako, prema Aureliju, imamo proces rađanja, razvoja, sazrijevanja, raspeća, uskrsnuća i ponovnog dolaska.
Prema njemu država, društvo predstavlja jednu organsku cjelinu koja je dinamična i u konstantnim je promjenama. On društvo posmatra kao historijsku kategoriju. Prema njemu društvo nije jedan završen, stalan, konstantan sustav, nego u sebi sadrži široke historijske mogućnosti i perspektive. Kada on društvo i državu posmatra, definira ih kao historijske kategorije koje nisu ništa drugo nego druga strana i proces cjelokupng života Isusa Krista, onda je Augustin po ovom stajalištu preteča jedne nove filozofske discipline koju definiramo kao filozofiju povjesti.
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
- Uopće:
- Na UPENN: Tekstovi, prijevodi, uvodi, komentari...
- Augustinovi tekstovi:
- Na latinskom, na "The Latin Library": Augustinove knjige i pisma
- Na "Christian Classics Ethereal Library" Prijevodi nekoliko Augustinovih djela, uvodi
- Na "New Advent": Nekoliko Augustinovih djela, uvodi
- Aurelije Augustin slike, izabrani citati
- The Enchiridion
- Puno izvora na latinskom
- Tekstovi o Augustinu:
Kategorije: Muškarac | 354 rođenja | 430 smrti | Biografije | Filozofi