Crna Gora

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena.
Molimo da članak razmatrate na stranici za razgovor.

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link uredi i preuredite članak vodeći računa o standardima.

Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.

Republika Crna Gora
Republika Crna Gora
Zastava Crne Gore Grb Crne Gore
(Zastava) (Grb)
Republika Crna Gora u svijetu.
Službeni jezik srpski
Glavni grad Podgorica
Predsjednik Filip Vujanović
Premijer Željko Šturanović
Površina
 - Ukupno
 - % vode
159 na svijetu
13,812 km²
1.5%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
160 na svijetu
684,736 Procjena 2007
44.9/km²
Nezavisnost 3. juni, 2006.
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Državna himna "Oj, svijetla majska zoro"
Internetski nastavak .yu, .me
Pozivni broj +382

Crna Gora je država u jugoistočnoj Evropi. Crna Gora je najmlađa evropska država i svoju nezavisnost je stekla 3. juna 2006. godine istupanjem iz državne zajednice sa Srbijom.

Sadržaj

Država

Bar
Bar

Po uređenju je Crna Gora demokratska, socijalna i ekološka republika. Zvanična valuta u državi je Euro, a jezik srpski jezik ijekavskog izgovora.

Zastava Republike Crne Gore je crvene boje, a oivičena je pozlaćenim okvirom. U centru se nalazi grb kralja Crne Gore Nikole I Petrovića, no bez njegovih inicijala: HI na njoj. Narodna zastava je ista kao i standardna srpska narodna zastava. Državnu zastavu je usvojio Parlament Republike Crne Gore 12. jula 2004.

Grb Republike Crne Gore je isti kao grb Kralja Crne Gore Nikole I Petrovića, no bez njegovih inicijala HI na njemu. Dvoglavi orao predstavlja tradicionalnu Srpsku pravoslavnu Crkvu, lav u sredini grb srednjovjekovne porodice Balšić koji su vladali teritorijama Crne Gore, a kruna i okolni simboli predstavljaju nekadašnju Kraljevinu.

Historija

Glavni članak: Historija Crne Gore
Herceg Novi, stara bosanska luka
Herceg Novi, stara bosanska luka

Prve slavenske migracije na teritorij današnje Crne Gore se odvije u V vijeku. Veći talas Slavena se desio u prvoj polovici VI vijeka. Slaveni koji su došli u Duklju su prethodno putovali sa Bijelim Srbima iz Bojke (sjeverozapadno od rijeke Visle) i stigli u Serviju koja se nalazila u Bizanstkoj temi Solun. Anonimni izvor iz 753, O kraljevstvu Slavena teritorij naziva sastavnim dijelom Crvene Hrvatske.

Geografija

Boka Kotorska
Boka Kotorska
Nemirna vremena: Slika sa obale
Nemirna vremena: Slika sa obale

Crnogorska površ se rasprostire od visokih vrhova na granici s Srbijom i Albanijom i širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na sjeveru, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaliv.

  • Najviša planina: Lovćen, 1894 metara
  • Najduža rijeka: Zeta koja dostiže dubinu od 500 metara.
  • Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13,000 metara
  • Najviši vrh: Bobotov Kuk (Durmitor planina) - 2,525 metara
  • Najveće jezero: Skadarsko - 391 km² (površina)
  • Najdublji kanjon: Tara - 1,300 metara
  • Najveći zaliv: Bokokotorski
  • Nacionalni parkovi: Durmitor - 390 km², Lovćen - 64 km², Biogradska Gora - 54 km², Skadarsko jezero - 400 km²
  • UNESCO World Heritage mjesta: Durmitor i kanjon rijeke Tare, stari grad Kotor i Kotorski zaliv

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

Stanovništvo

Jedno od lica Crne Gore: Podgorica
Jedno od lica Crne Gore: Podgorica
Cetinje
Cetinje

Prema popisu iz 2003. Crna Gora ima 620.145 stanovnika. Crna Gora je zemlja svih njenih građana.

Etnički sastav Crne Gore po popisu 2003.:

  • Crnogorci: 267,669 (43,16%)
  • Srbi: 198,414 (31,99%)
  • Bošnjaci: 48,184 (7,77%)
  • Albanci: 31,163 (5,03%)
  • Muslimani: 24,625 (3,97%)
  • Hrvati: 6,811 (1,1%)
  • Romi (Egipćani): 2,826 (0,46%)
  • Jugosloveni: 1,860 (0,29%)
  • ostali - 4,261 (0,69%)
  • neizjašnjeni/neopredijeljeni/regionalno se opredijelili/nepoznato - 34,332 (5,54%)

Teritorijalna raspodijela

  • Crnogorci žive pretežno u srcu države.
  • Srbi čine većinsko stanovništvo u Bokokotorskom zalivu i na sjeveru republike.
  • Bošnjački živi pretežno u crnogorskome dijelu Sandžaka i na istoku republike.
  • Albanci čine većinsko stanovništvo na graničnim teritorijama sa Albanijom i Kosovom; dok većina primorja i jedan dio sjevera republike imaju izmješano stanovništvo.

Jezik

Iako je zvanični jezik Republike Crne Gore srpski jezik sa ijekavicom, u odgoju je uveden Maternji jezik, tj. maternji jezik svih građana Crne Gore. Tokom zadnjeg desetljeća pokret lingvista radi na uvođenju Crnogorskog jezika kao zvaničnog jezika Crne Gore.

Stanovništvo po maternjem jeziku prema popisu iz 2003.:

Religija

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve (SPC), no postoji i Crnogorska pravoslavna crkva koja se nalazi u sukobu sa SPC.

  • Pravoslavci - 460,383 (74,24%)
  • Muslimani - 110,034 (17,74%)
  • Katolici - 21,972 (3,54%)

Oj, svijetla majska zoro

2004. je i izabrana državna himna Republike Crne Gore: Oj, svijetla majska zoro. To je često mijenjana narodna crnogorska pjesma.

Praznici

Republički praznik je 13. juli, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27 nezavisnu državu svijeta i početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Sila osovine 1941. godine.

Vanjski linkovi


Države Evrope
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Holandija | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Otok Man | Svalbard
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo