Gušterača
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gušterača (pankreas) je žlijezda posebna po tome što ima vanjsko i unutrašnje lučenje:
- unutrašnjim lučenjem u krv luči hormone inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi.
- vanjskim lučenjem ona lučeći enzime amilazu i lipazu (koji uglavnom služe za otapanje masti), učestvuje u hemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv.
Sadržaj |
[uredi] Anatomija gušterače
U probavnom sistemu, gušterača se nalazi ispod želuca i pored prvog dijela tankog crijeva, duodenuma. Kod čovjeka dugačka je od 15 do 25 cm.
[uredi] Bolesti gušterače
[uredi] Šećerna bolest
Dijabetes mellitus ili šećerna bolest, je poremećaj povećavanja nivoa šećera u krvi žlijezde gušterače (pankreas), koji se zbiva kada gušterača ne luči dovoljno hormona inzulina koji smanjuje razinu šećera u krvi. Šećerna bolest se u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i inekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerojatnost da će je osoba dobiti (50%) povećava se ukoliko je osoba pretila. Znaci šećerne bolesti su:
- često mokrenje
- umor
- slabost
- žeđ
- glad
- mršavljenje
[uredi] Akutna bolest gušterače
Žućni kamenac može uzrokovati začepljenje papile vateri, zajedničkog izlaza za žućovod i gušteraču prema duodenumu. To uzrokuje zastoj žući (bolest žuticu) te stoga i zastoj enzima gušterače (akutnu bolest gušterače). Takva bolest znači pucanje papile vateri i konačno ulaz enzima gušterače u krvotok (kada se dobije akutna bolest gušterače često se mjeri postotak amilaze u krvi koja se normalno ne nalaze u krvi).
Probavni sistem |
---|
Usta | Pharynx | Jednjak | Crop | Želudac | Gušterača | Žučni mjehur | Jetra | Gastrointestinalni trakt | Tanko crijevo (Duodenum, jejunum, ileum) | Debelo crijevo | Slijepo crijevo | Crvuljak | Rektum | Čmar |