Plavo-Gusinjski kraj

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link uredi i preuredite članak vodeći računa o standardima.

Plavo-Gusinjski kraj je dio Sandžaka u Crnoj Gori. Kraj vecinom naseljavaju autohtoni Bosnjaci zatim Albanci uz manje dijelove Crnogoraca i drugih nacija...


Sadržaj

[uredi] Historija

[uredi] Stanovnistvo

Gusinje sa mjesnim centrom koje broji 2.472 sa preteznim poljoprivrednim gazdinstvom a u kojem gravitiraju sela Grncar sa 482 stanovnika, Dolja 514, Dosudje 535, Koljnovice 452, Krusevo 656, Martinovice 722 stanovnika , kao I mjesna zajednica Vusanje sa 1099 stanovnika I Visnjevo 198 sto cini ukupno preko 7.000 stanovnika (iz popisa ’91.) Pocetkom XVIII vijeka tacnije 1724.godine u jednom turskom dokumentu spominje se kadiluk Gusinje sa Podgoricom, sa sjedistem u Gusinju. Od 1612-1912.godine Gusinje je bilo upravni, trgovacki,zanatski centar Gornjeg Polimlja (kaza,srez,apetanija,kadiluk,sudstvo,opstina). U geografiji kosovskog vijaleta objavljena jula 1852.godine pored ostalog pise da je Gusinje velika kasaba (varos) koja ima 1500-kuca, pet dzamija, osam vjerskih skola, jednu ruzdiju (gimnaziju), 350 ducana, sedam hanova, 27 kahvecijnica. Francuski konzul u Skadru, Ekar, juna 1859.godine posjetio je Gusinje I upisao je u svom tefteru – “u varos Gusinje ima 350 ducana, gusinjani su poznati I vjesti trgovci”…. Kasnije su I mnogi drugi bilezili I zapisivali jasne I vidljive podatke o Gusinju medju kojim se nasao I poznati geograf Jovan Cvijic koji je za vrijeme boravka u Gusnju zabilezio da Gusinje broji 8.202 stanovnika nakon cega je ove podatke uporedjivao sa vecim centrima ali po stanovnicim vrlo manjim.

[uredi] Kultura

Kulturno istorijsko nasledje je raznovrsno, razlicite ostorijske slojevitosti I seze duboko u praistoriju, do paleolita. Ovdje se nalaze ostaci prvih naseobina – gradina iz neolita, bakarnog I bronzanog doba, perioda formiranja I utvrdjivanja ilirskih plemena Mabeata I Autarijata, a narocito iz vremena Rimske uprave koja je dugo trajala (ostaci rudnika kod sela Kruseva, Latinske srkve u selu Dolja, latinskog groblja u selu Visnjevu na putu Gusinje-Plav, ostaci vojnih postaja, mostova I mikokaza, prvenstveno na putu Skadar-Duklja-Gusinje-Plav-Pec, itd.). O borbama tokom I i II svjetskog rata govore brojni spomenici, ali I druga kulturoloska obiljezja koja ukazuju na prodore novih uticaja sa novim vrijednostima (Spomen ploca palim borcima NOR-a). Najnoviji Razvoj podrucja nametnuo je nove oblike kulturnog okupljanja I zajednickog druzenja, ali ni stari nijesu zaboravljeni, kao sto su narodni sabori o vjerskim praznicima I pazarni dani u gradskom naselju. Gusinje I njegova okolina poznati su po veoma lijepim narodnim pjesmama I igrama. Zenska bosnjacka nosnja iz Gusinja I okoline ubraja se u najslikovitije. Gusinje je multikulturna I multietnicka sredina I posjeduje veliko blago koje treba aktivirati. Narodna igra sa puskama I gusinjske ljuljaske poznate su van granica nase zemlje. Treba pomenuti inicijativu da Gusinje svake godine organizuje kulturnu manifestaciju – “gusinjske ljuljaske” I omahu 5.6 i 7.maja smotra folklora I kulturnu manifestaciju – “mejra seta mermerli sokakom”. Akademski slikar Ismet Cekic svake godine od 1. do 5.augusta ima stalnu postavku slika. Znacajno kulturno nasledje cine I razni etnografski predmeti I raznolika narodna nosnja, cije vrijednosti nijesu dovoljno turisticki valorizovane.

KULTURA je u ovom podrucju zastupljena u okviru KUD “Dzafer Nikocevic” koje izvodi kulturne manifestacije znacajnim datumima (Omaha 5-8 maja, 12-13 jula i 2 – august-Ilindan) u nastojanju ocuvanja tradicije I obicaja. Ove manifestacije su veoma posjecene jer tada se okupi veliki broj ljudi iz dijaspore kao I iz svih krajeva Crne Gore. Radi bogatijeg sadrzaja ovih dogadjaja napravljen je Dom Kulture povrsine 1050 m2, koji od sadrzaja nudi I pozorisnu salu, biblioteku sa citaonicom kao I aneks sa pratecim sadrzajima.

[uredi] Dijaspora

Na privremenom radu u inostranstvu nalazi se veliki broj ljudi iz ovog kraja: Visnjevo 2576 stanovnika, Vusanje 2672, Grncar 1750, Gusinje 11110, Dolja 1871, Dosudje 1976, Koljnovice 3690, Krusevo 3100, Martinovice 2001. 30.000 stanovnika Gusinja nalazi se na privremenom radu u inostranstvu, a najveci broj njih nalazi se u SAD-e; cak I na Novom Zelandu ima Gusinjana. U novije vrijeme naseljavaju I Kanadu. Upisan je I prvi Gusinjanin u Japanu. Nema mjesta na kugli zemaljskoj gdje nije naseljen bar po jedan gusinjanin. Oni u svoj rodni kraj ulazu razna sredstva prve kuce zgrade, otvaraju prodavnice I lokale… I sa pravom kazu: “Kad Gusinjanin legne da zaspi okrece glavu prema zavicaju”

[uredi] Geografski položaj

Gusinje je smjesteno u neposrednoj blizini granice sa Albanijom, na sastavu rijeka Vruje I Grncara, jugozapadnom dijelu Plavsko-Gusinjskog basena I na oko 900 m nadmorske visine, ispod strmih padina Prokletija sa juga I Visitora sa sjevera. Ima periferan saobracajno-geografski polozaj, otvaranjem granicnog prelaza Grncar, bi se znatno popravio saobracajno-ekonomski status. Ovaj dio prostora odlikuje se brojnim, a u mnogo cemu I specificnim geografskim obiljezjima sa vise izrazenim razvojnim I ekoloskim vrijednostima kako lokalnog I regionalnog tako I nacionalnog znacaja. Podrucje Gusinja cini jasno izdiferenciran geografsku cjelinu a prostire se na oko 157 km2, sto cini oko 1.1% teritorije Republike I oko 2 % prostora koji pripada Sjevernom regionu. Rijes je o veoma znacajnom prostoru kako sa aspekta regionalnog tako I ukupnog ekonomskog I demografskog razvoja Republike. U odnosu na istaknuta ogranicenja, geografski polozaj Gusinja odlikuje se I specificnim obiljezjem koje ima veoma znacajnu razvojnu ulogu. Ono se sadrzano u visokom stepenu funkcionalnosti geografske pozicije prostora.



Nedovršeni članak Plavo-Gusinjski kraj koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.