Crnogorski jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

crnogorski jezik
crnogorski
Države
govorenja:
Crna Gora (136,500)
Regije
govorenja:
Balkan
Broj govornika: 136,500 tisuća
Rang: nije u prvih 100
Jezična porodica: indoevropski

 slavenski
  južnoslavenski
    crnogorski

Službeni status
Služben u: ---
Regulatori: ---
Jezični kôd
ISO 639-1: -
ISO 639-2: -
SIL -
Vidi također: Jezik | Spisak jezika

Crnogorski jezik je dio jezičnog sistema koji se stručno naziva srednjejužnoslavenski dijasistem. Prema posljednjem popisu u Crnoj Gori 22% stanovništva govori crnogorski jezik.

Izvorni crnogorski jezik se po nekim jezikoslovcima (Vojislav Nikčević) mnogo više razlikuje od ostalih srodnih južnoslavenskih jezika - naprimjer, bosanskog, srpskog i hrvatskog (spomenimo samo specifične glasove Ś, Ź, DZ koje su u Slavena, izrazitije zastupljene još u poljskom jeziku).

Crnogorski jezik karakteriše deklinacija u šest padeža za razliku od bosanskih sedam (Crnogorci umjesto lokativa uporabljavaju akuzativ).

[uredi] Primjeri

Radi ilustracije navodimo par rečenica na izvornom crnogorskom jeziku s prijevodom na bosanski:

"Śastanak je dura' tri ure." (Ś=Sj)

U prijevodu na bosanski rečenica glasi:

"Sastanak je trajao tri sata."


"Bidzin iźede koźetinu iz brondzina." (ź=zj)

U prijevodu na bosanski je:

"Pas pojede kozije meso iz bronzane posude."


"Metni kušin i lencun u koćetu."

Prijevod na bosanski:

"Stavi jastuk i čaršaf u krevet."


"Uljezi u kužinu i iz pašade uzmi pirun, uzmi pjat i metni ih na taulin."

Prijevod na bosanski:

"Uđi u kuhinju i iz escajga uzmi viljušku, uzmi tanjir i postavi ih na sto."


"Uzeo škatulu furmina i žiže ne patiše."

Prijevod na bosanski:

"Uzeo kutiju šibica i neprestano ih pali."

[uredi] Rasprava

Zanimljivo je istaknuti da Srbi Njegoša i "Gorski Vijenac" svojataju i pored toga što je uz njihovo izdanje obavezan pozamašan rječnik "nepoznatih riječi i izraza". Nasuprot tome, običan Crnogorac razumije "Gorski Vijenac" bez ikakvog rječnika. Ovo je još jedan primjer u prilog tvrdnjama o posebnosti crnogorskoga jezika.

[uredi] Pisma

Službena pisma crnogorskog jezika su latinica i ćirilica.


Slavenski jezici
Istočnoslavenski bjeloruski | staroruski † | staronovgorodski dijalekt † | ruski | istočnorusinski | starobjeloruski † | ukrajinski
Zapadnoslavenski češki | kašupski | knaanski † | donjolužičkosrpski | zapadnorusinski | polabski † | poljski | pomorjanski † | slovački | slovinački † | gornjolužičkosrpski
Južnoslavenski banatskobugarski | bosanski | bugarski | gradišćanskohrvatski | crkvenoslavenski | hrvatski | makedonski | moliškohrvatsko narječje | crnogorski | starocrkvenoslavenski † | srpski | srpskohrvatski jezik † | slavenski (Grčka) | slovenski
Ostali praslavenski † | russenorsk † | slavenosrpski †
Izumrli jezici