Mikrobiologija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mikrobiologija (оd grčkog mikron - mali biologos - nauka o životu) je jedna od nauka koja je imala i ima veoma bitnu ulogu u društvu. Mikrobiologija je, prema tome, nauka koja proučava mikroorganizme, koji su jednoćelijski ili ćelijski-cluster mikroskopski organizmi. Oni pripadaju eukariotima (sa nukleusom) kao što su gljivice i [prokarioti]]ma (bez nukleusa).

Mikrobiologija je često definirana kao nauka koja proučava organizme koji su premali da bi se vidjeli golim okom, tj. nauka koja proučava mikroorganizme. Organizmi i objekti manji od jednog milimetra u promjeru se ne mogu vidjeti golim okom, te su mikroskopi naišli na ogromnu primjenu u mikrobiologiji. Mikroorganizmi su od velikog značaja. Mikroorganizmi su neophodni za pravljenje hljeba, sira, piva, vina, antibiotika, enzima, vakcina, vitamina, i mnogih drugih bitnih produkata. Mikroorganizmi su neophodni za ekološki sistem. Zahvaljujući njima postoje azotni i ugljenikovi ciklusi koji se odvijaju duboko u zemljištu i u dubokim vodama.

Mikroorganizmi su također pravili puno problema u historiji čovječanstva. Bolesti izazvane mikroorganizmima su bile od velikog historijskog značaja. Na primjer pad Rimskog Carstva i osvajanje Novog Svijeta. 1347. godine Crna smrt je harala Evropom, i do 1351, samo četiri godine kasnije, 1/3 populacije je umrla. Danas jedna od najvećih bitaka koje moderna mikrobiologija vodi, je sa virusom HIV-a, koji vodi do bolesti AIDS-a.

Prema grupama mikroorganizama koje proučava, mikrobiologija se dijeli na:

  • Bakteriologiju (grč. bakterion - štapić, palica; lógos - znanost) - proučava morfološka i uzgojna svojstva bakterija, njihov rast, metabolizam (mijenu tvari) i genetiku.
  • Mikologiju (grč. mýkes - gljiva; lógos - znanost) - proučava gljive, jednostanične i višestanične, heterotrofne i aklorotrofne organizme. Proučavaju se njihova morfološka i uzgojna svojstva te rast, metabolizam i genetika.
  • Virologiju (virusologiju) (lat. virus - otrov, sluz; grč. lógos - znanost) - proučava viruse te viroide i prione, infektivne čestice manje od virusa, koji su uzročnici bolesti biljaka, životinja i ljudi.
  • Protistologiju (grč. prótistos - prvi, najraniji; lógos - znanost) - proučava protiste.
  • Parazitologiju - proučava obilježja plosnatih i valjakstih čovjekovih nametnika i člankonožaca.

[uredi] Važni datumi u razvoju mikrobiologije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link uredi i preuredite članak vodeći računa o standardima.

  • 1546 - Frakastoro je pretpostavio da bolesti mogu biti rezulat nevidljivih organizama
  • 1590 - Džensen pravi prvi mikroskop
  • 1676 - Levenhok otkriva prve organizme
  • 1688 - Redi objavljuje rad o spontanoj generaciji crva
  • 1765 - Spalancani napada teoriju spontane generacije
  • 1786 - Miler pravi prvu sistematsku klasifikaciju bakterija
  • 1798 - Jener prvi put upotrebljava vakcinu protiv boginja
  • 1838 - Švan i Šlajden objavljuju rad Teorija ćelija
  • 1844 - Basi potvrđuje da su mnoge bolesti izazvane mikroorganizmima
  • 1847 - Semelvajs potvrđuje da se bolesti mogu preneti sa osobe na osobu, i prvi primjenjuje dezinfekciju
  • 1849 - Snou istraživa epidemiologiju kolere u Londonu 1849. godine
  • 1857 - Luj Paster potvrđuje da je fermentacija rezultat rada mikroorganizma
  • 1858 - Virčov potvrđuje da ćelije nastaju dijeljenjem ćelija
  • 1861 - Paster za sva vremena opovrgnuje teoriju spontane generacije
  • 1867 - Lister objavljiva svoj rad o primjeni dezinfekcije tokom operacija
  • 1869 - Mišer otkriva nukleinske kiseline
  • 1880 - Lavren pokaziva da je uzrok malarije mikroorganizam Plasmodium
  • 1882 - Koh otkriva da je uzrok tuberkuloze bacil Mycobacterium tuberculosis
  • 1884 - Gramovi metodi dijele bakterije na gram pozitivne i gram negativne
  • 1884 - Mečnikof objašnjava proces fagocitoze
  • 1885 - Paster pravi vakcinu protiv bjesnila
  • 1886 - Ešerih otkriva uzrok dijareje - mikroorganizam Escherichia Coli
  • 1896 - Van Ermengem otkriva uzrok botulizma – Clostridium botulinum
  • 1897 - Ros pokaziva da malariju prenosi komarac
  • 1900 - Rid pokaziva da žutu groznicu također prenosi komarac
  • 1902 - Lendštajner otkriva krvne grupe
  • 1903 - Rajt otkriva prisustvo antitijela
  • 1905 - Šaudin i Hofman otkrivaju da se sifilis prenosi
  • 1910 - Ehrlih proizvodi prvi lijek za sifilis
  • 1911 - Rous otkriva virus koji dovodi do raka kod kokošaka
  • 1915 - D'Herel i Tvort otkrivaju prve viruse koji napadaju bakterije
  • 1921 - Fleming otkriva lizozome
  • 1928 - Grifit otkriva bakterijsku transformaciju
  • 1929 - Fleming otkriva penicilin
  • 1937 - Čaton dijeli organizme na prokariote i eukariote
  • 1941 - Bidl i Tatum postavljaju hipotezu Jedan gen - jedan enzim
  • 1944 - Averi pokaziva da je DNK nosilac genetske informacije
  • 1945 - Vaksman otkriva streptomicin
  • 1946 - Tatum opisuje bakterijsku konjugaciju
  • 1951 - Herši i Čejs opisiva način na koji virus napada bakterije
  • 1952 - Medaver otkriva da organizam ima osobinu tolerantnosti
  • 1953 - Votson i Kirk otkrivaju strukturu molekula DNK
  • 1962 - Porter opisiva osnovnu strukturu imunoglobulina G
  • 1966 - Nirenberg, Korana i drugi otkrivaju Genetski kod - Genetska šifra
  • 1970 - Arber i Smit otkrivaju restriktivne enzime
  • 1971 - Baltimor otkriva obrnutu trankripciju kod virusa
  • 1977 - Gilber i Senger otkrivaju tehnike za sekvenciranje DNK molekula
  • 1979 - Sinteza insulina putem tehnologije rekombinacije DNK
  • 1980 - Objavljena svjetska eliminacije variole vere
  • 1982 - Sinteza vakcine za Hepatitis B
  • 1984 - Lik Montanjer identificira HIV virus
  • 1985 - Mulis razvija polimerizovanu lančanu reakciju – PCR
  • 1986 - Prvi put upotrebljena genska terapija
  • 1995 - Objavljena DNK sekvenca Haemophilus influenzae
  • 1997 - Otkrivena najveća bakterija na svijetu
  • 1999 - Potpuno poznat ljudski genom u Projektu ljudskog genoma

[uredi] Literatura

  • Microbiology, fifth Edition, Harley, John - Eastern Kentucky University, 2003. (godine navedene u gornjem tekstu preuzete iz ove knjige)

[uredi] Vanjski linkovi

Osnovne podoblasti biologije
Anatomija | Astrobiologija | Biohemija | Bioinformatika | Botanika | Citologija | Ekologija | Embriologija | Teorija evolucije | Fiziologija | Genetika | Genomika | Histologija | Mikologija | Mikrobiologija | Molekularna | Morfologija | Paleontologija | Parazitologija | Pomorska | Taksonomija | Zoologija