Evropa

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Evropa u svijetu
Evropa u svijetu
Geografska karta Evrope
Geografska karta Evrope
Države Evrope
Države Evrope
Ovaj članak objašnjava Evropu kao kontinent. Za druga značenja vidi Evropa (čvor).

Evropa je kontinent čije granice određuju Atlantski okean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu, i predstavlja zapadnu petinu evroazijske kopnene mase. Zauzima površinu od 10.520.000 km² sa ukupnom dužinom obale od 37.200 km. Poslije Azije i Afrike Evropa sa oko 700 miliona stanovnika predstavlja po broju stanovnika treći kontinent što čini oko petinu svjetske populacije.

Sadržaj

[uredi] Porijeklo imena

"Europa" je ime jedne žene u grčkoj mitologiji, koju je oteo Zeus u liku bika. Ipak, mit ne objašnjava zašto je kontinent nazvan po njoj. U Grčkoj se taj pojam spominje prvi put u 6. vijeku p.n.e.. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaljeva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora. Postoji i drugo objašnjenje - da ime kontinenta dolazi od riječi ereb, koja na jednom semitskom jeziku znači "zalazak sunca". Naime, za semitske (bliskoistočne) narode, sunce zalazi nad Europom. Prema nekim mišljenjima, ime Europa potječe od semitske riječi ereb što je označavalo zapad, mjesto zalaska sunca.

[uredi] Historija

Vrsta Homo naseljavala je Evropu još prije milion i po godina. Kromanjonci su se pojavili prije 40.000 godina. Stara Grčka se smatra kolijevkom evropske kulture. Prema Homeru, originalno samo srednja Grčka je bila Evropa. Kasnije cijela Grčka je bila "Evropa" i u 500 p.n.e. značaj te riječi je postao cjelo područje sjeverno od Grčke. Rimsko Carstvo, a s njim i hrišćanstvo, ujedinilo je veliki dio kontinenta s težištem na Sredozemlju. Nakon pada Rima i doseljavanja raznih naroda iz Azije, evropski napredak je usporio tokom razdoblja koje je poznato kao srednji vijek. Karlo Veliki je udario temelje jedne nove, zapadnije Evrope, kojoj središte više nije u Rimu, ali i ona ostaje rascjepkana pokušajima njemačkih careva Svetog Rimskog Carstva. Riječ Evropa se gubi, a umjesto nje preovladava pojam hrišćanski svijet i jedinstveni poduhvati u tom smislu (Krstaški ratovi, katedrale).

Evropa se redefiniše u 16. vijeku zbog Renesanse i prekookeanskih kolonija. Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. Francuska revolucija i industrijska revolucija donose inovacije kojima će Evropa u 19. vijeku zavladati cijelim svijetom.

Dva svjetska rata 20. vijeka vode se najvećim dijelom na evropskom tlu. Evropa gubi svjetsku vlast i kolonije, a hladni rat stvara jaku podjelu na kapitalističku zapadnu Evropu i komunističku istočnu Evropu pod kontrolom Sovjetskog Saveza. Nakon pada komunističkih režima 1990. godine, evropske se zemlje naglo zbližavaju. 1992. godine, naziv Evropska zajednica postaje Evropska unija, politički i ekonomski savez koji obuhvata veći dio kontinenta.

[uredi] Geografija

Moglo bi se reći da je Evropa poluostrvo koje se sastoji od više manjih poluostrva. Pretežno je nizinski, ali ima planinske lance u unutrašnjosti, na sjeveru i na jugu. Glavni planinski lanac su Alpe, a najviši vrh je Elbrus u Rusiji (5630 m). Velike rijeke u središnjem dijelu su važni plovni putevi.

Evropa uglavnom ima umjerenu klimu i ravnomjerno raspoređena četiri godišnja doba. Tri glavne klime su sredozemna na jugu, okeanska na zapadu i sjeveru, i kontinentalna u središnjem i istočnom delu. Osim toga, zapadni i sjeverni dio kontinenta grije Golfska struja.

[uredi] Granice

Evropski kontinent je obojen u zeleno.
Evropski kontinent je obojen u zeleno.

Dugo se raspravlja o tačnim granicama Evrope. Evropa nije ustvari pravi "kontinent", nego samo dio Evroazije, pa zato tačno gdje počinje i prestaje Evropa je teško obilježiti. Često, granice Evrope su odlučene prema granicama kulture, ekonomije, i politike, i zato sad postoji nekoliko "Evropa" koje označavaju različite stvari.

Smatra se da je Uralski planinski vijenac istočna granica Evrope, zajedno sa Ural rijekom. Evropa isto graniči sa Sjevernim i Mediteranskim morem i Atlantskim okeanom. U jugoistoku, granica Evrope su planine između Kaspijskog i Mediteranskog mora.

[uredi] Regije

Evropa se tradicionalno dijeli na pet geografsko-kulturnih područja:

[uredi] Stanovništvo

Evropa ima oko 730 miliona stanovnika, a gustoća naseljenosti iznosi oko 32 stanovnika po kvadratnom kilometru. Evropa je višereligijski kontinent, u kojem preovladavaju katolici (55%), zatim protestanti sa 25 %, pravoslavci 13% i 7% muslimani. Prosječna životna dob je 68 godina za muškarce i 77 godina za žene. Većina evropskih jezika ima zajednički korijen u Indo-evropskom proto jeziku. Jezik koji je najviše uticao na ostale jeste latinski, koji je prvo bio službeni jezik Rimskog Carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali se sačuvao kao korijen hiljada riječi u svim evropskim jezicima. Najveće jezičke porodice Evrope čine slavenski, germanski i romanski jezici.

[uredi] Ekologija

[uredi] Političke podjele

[uredi] Vanjski linkovi



Države Evrope
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Holandija | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Otok Man | Svalbard
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo


 
Evropska unija (EU)
Zastava Evropske unije

Austrija | Belgija | Bugarska | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nizozemska | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo

Kontinenti Svijeta


Afrika-Evroazija

Amerika

Evroazija


Afrika

Antarktik

Azija

Australija

Evropa

Sjeverna Amerika

Južna Amerika

Geologički superkontinenti :  Gondwana · Laurasia · Pangaea · Pannotia · Rodinia · Kolumbija · Kenorland  · Mu  · Ur

Wikicitat
Wikicitat na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom:
Drugi jezici