Latvija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Republika Latvija
Latvijas Republika
Zastava Latvije Grb Latvije
(Zastava) (Grb)
Republika Latvija u svijetu.
Službeni jezik latvijski
Glavni grad Riga
Predsjednik Vaira Vīķe-Freiberga
Premijer Aigars Kalvītis
Površina
 - Ukupno
 - % vode
124. na svijetu
64,589
1.5%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
143. na svijetu
2,291,000 Procjena 2006
36/km²
Nezavisnost 4. maj 1990 od Sovjetskog Saveza
Valuta Lats (LVL)
Vremenska zona EET (UTC+2)
- ljeti EEST (UTC+3)
Državna himna "Dievs, svētī Latviju!"
("Bože, blagoslovi Latviju!")
Internetski nastavak .lv
Pozivni broj +371

Latvija ili Letonija, država Evropske unije, koja se nalazi u evropskoj regiji Baltik. Graniči sa Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Litvom i Bjelorusijom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more.

Sadržaj

[uredi] Historija

Letonci su na teritorij svoje današnje domovine došli već u 2. mileniju p.n.e. U 12. vijeku organizirali su prve države, ali su one nakon nepunog vijeka postojanja pale pod vlast Njemačkog viteškog reda koji je pokrstio baltičke države i osnovao niz gradova s njemačkim doseljenicima. Međutim, nije bilo njemačke kolonizacije sela tako da je u gradovima prevladavalo njemačko, a u selima letonsko stanovništvo. U 15. vijeku Poljska je preuzela većinu njemačkih posjeda, a u 17. vijeku dio današnje Letonije zaposjela je Švedska. Početkom 18. vijeka na ovaj prostor dolazi nova velesila čiji uticaj traje gotovo do danas – Rusija. Krajem toga vijeka pod njenom su vlašću bile obje historijske pokrajine današnje Latvije: Livonija (sjeverno od rijeke Zapadna Dvina) i Kurlandija (južno i zapadno od Zapadne Dvine). Dakle, borba velesila za jednu malu zemlju čije je stanovništvo od njenog nastanka sanjalo o nezavisnosti. Taj se san nakratko i ostvario: između dva svjetska rata, od 1918. do 1939. Latvija je bila samostalna. Letonci se danas rado sjećaju tog vremena. No, već početkom Drugog svjetskog rata Latviju je okupirao Sovjetski Savez. Raspadom te države Latvija je od 21. augusta 1991. ponovo samostalna država. Zanimljivo je da je tu samostalnost vrlo brzo (6. septembra 1991.) priznala i službena Moskva.

[uredi] Vlada

na vlast došao još 1988. godine. Danas, na čelu Letonije je predsjednica Vaira Vīķe-Freiberga. Važnije vladajuće letonske stranke su Demokratska radnička partija Letonije, Nacionalni pokret za nezavisnost, Socijalno demokratska partija Letonije, Letonska Liberalna stranka i druge. Izbori za letonski parlament, Saeima, održavaju se svake četiri godine. Od 1. maja 2004., Letonija je članica Europske unije.

[uredi] Političke podjele

Latvija je podjeljena na 26 država, zvanih "rajons": Aizkraukles rajons, Aluksnes rajons, Balvu rajons, Bauskas rajons, Cesu rajons, Daugavpils rajons, Dobeles rajons, Gulbenes rajons, Jekabpils rajons, Jelgava rajons, Kraslavas rajons, Kuldigas rajons, Liepaja rajons, Limbazu rajons, Ludzas rajons, Madonas rajons, Ogres rajons, Ogres rajons, Preilu rajons, Preilu rajons, Rezekne rajons, Riga rajons, Saldus rajons, Talsu rajons, Tukuma rajons, Valkas rajons, Valmieras rajons, Ventspils rajons

Sedam letonskih gradova imaju poseban status:

  • Daugavpils
  • Jelgava
  • Jurmala
  • Liepaja
  • Rezekne
  • Riga
  • Ventspils

[uredi] Geografija

Latvija ima povoljan položaj, smještena između ostale dvije Baltičke države predstavlja križanje puteva između juga i sjevera, te od Baltika prema istoku. Na zapadu, Latvija izlazi na Baltičko more koje ima jako bitnu ulogu za privredu i ekonomiju čitave države. Obale su slabo razvedene. Na sjeverozapadu se nalazi Riški zaljev koji je ime dobio po glavnom gradu države. Latvija je pretežno ravničarska zemlja, te je reljef uglavnom jednoličan. Idući prema istoku, teren se malo uzdiže. Najviši vrh Letonije je Gaizinkalns visok svega 312 m. Latvija ima mnogo jezera – oko 3000. Većinom su ledenjačka, a najviše ih je na jugoistoku i u priobalnoj nizini. Najveći vodotok je Zapadna Dvina (letonski Daugava) koja teče s Valdajske uzvisine, istog uzvišenja u Rusiji s kojega teku i Volga, Dnjepar i Lovat. Najveći grad je Riga, koji je ujedno i glavni grad države. Još neki važniji gradovi su Liepaja i Daugavpils. Liepaja je poznata po mnogim obilježjima. U njoj se nalazi najveće baltičko brodogradilište, pa se ovaj grad često naziva i Letonskim Liverpoolom. Poznata je i po svojoj glazbenoj tradiciji i koncertima. Na klimu Latvije utječe više faktora; reljef, geografski položaj, otvorenost prema moru (blizina Atlantika) i dr. Zime su hladne, a ljeta umjereno topla. Prosječna godišnja temperatura izosi 26ºC.

[uredi] Privreda

Letonija je u vrijeme SSSR, od baltičkih zemalja, najviše bila okrenuta industriji i to pretežno elektrotehničkoj i strojarskoj koje su proizvodile za potrebe sovjetske vojske. Raspadom Sovjetskog Saveza i odlaskom planske ekonomije, pad su zabilježili svi privredni aspekti pa je standard osjetno pao. No već od 1994. prilike se znatno popravljaju – zbog širokih reformi i strane pomoći. Danas bruto društveni proizvod raste po stopi od dojmljivih 7.4% godišnje, a stopa nezaposlenosti iznosi relativno niskih 8.6% (2003.). Industrijska proizvodnja raste po stopi od čak 8% (2003.). Ipak, velik broj mladih ljudi odlazi u inozemstvo na rad, od čega vrlo velik broj u Irsku, što je ipak, gladajući sa strane geografa i ekonoma, nepotrebno. "Dublin je postao Letonski grad"- rekli bi Letonci.

[uredi] Stanovništvo

Najbrojnije stanovništvo Letonije čine Letonci, 58%. Značajnu ulogu imaju i Rusi, njih 30%. Od ostalih naroda ovdje žive Bjelorusi, Litvanci, Ukrajinci, Poljaci i dr. Zbog prisutnosti Nijemaca tokom historije, Letonci se vjerski izjašnjavaju kao protestanti (po učenju Martina Luthera), odnosno katolici.

[uredi] Jezik

Letonski jezik spada u grupu baltičkih jezika i službeni je jezik u Letoniji. Ipak, postoje nesuglasice. Dio ruske nacionalne manjine se ne slaže sa učenjem letonskog u školama, tvrdeći da je za vrijeme SSSR-a, u svim njegovim članicama, ruski bio službeni jezik. Bilo kako bilo, na ulicama možete čuti narod kako govori i letonskim i ruskim jezikom. Letonski je jako zanimljiv jezik. Ima 33 glasa i abeceda mu je slična našoj. Postoje glasovi slični našima, ali se drukčije pišu, npr. glas Ķ odgovara nasem glasu Ć itd. U letonskom jeziku moze se naći i dosta tuđica iz njemačkog, španjolskog i slavenskih jezika.

[uredi] Kultura

Bitan uticaj na letonsku kulturu imali su historijski i društveni razlozi, što je najviše osjetno na arhitekturi građevina u većim gradovima, npr. u Rigi. Katedrale i crkve građene su u njemačkom stilu. Kod gmuzike, velika se pažnja posvećuje tradicionalnoj muzici, ali ni moderna, zabavna muzika nije zapostavljena. Grad Lijepaja, naziva se još i gradom rockera jer iz njega potječu najpoznatiji letonski rockeri svih vremena: Fomins & Kleins, Livi i dr.

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi

Turizam

Televizija

Muzika

Politika


 
Evropska unija (EU)
Zastava Evropske unije

Austrija | Belgija | Bugarska | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nizozemska | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo


Države Evrope
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Holandija | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Otok Man | Svalbard
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo