Ilirski pokret

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link uredi i preuredite članak vodeći računa o standardima.

Ilirski pokret je pan-slavenski pokret nastao u Hrvatskoj u 19. vijeku.



Teške političke, društvene i kulturne prilike u hrvatskim krajevima u prvoj polovici 19. st. dovest će dosnažnog nacionalnoga, političkoga i kulturnoga pokreta poznatog pod nazivom hrvatski narodni preporod ili ilirski pokret. Polazeći od uvjerenja da je jezik isto što i narod, odnosno od stajališta da je jezik bitna značajka nacionalnog indetiteta, borba za jedinstveno pismo i jezik bila je oblik borbe za narodno jedinstvo.


Sadržaj

[uredi] Preporoditelji

Značajnu ulogu među preporoditeljima imali su Ljudevit Gaj, Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinović, Dimitrije Demeter i drugi. Njihove ideje u saboru zastupao je grof Janko Drašković.


[uredi] Ciljevi preporoda

Glavni je pravac hrvatskoga književnoga jezika bio više- manje odabran već u 18. st.- on će se izgrađivati na rasprostranjenoj štokavskoj ikavskoj (jekavskoj) jezičnoj tradiciji. Time se pred preporoditelje postavljaju tri osnovna zadatka: a) jezično sjedinjenje kajkavskoga sjeverozapada sa štokavskom književno- jezičnom većinom b) ujednačenje grafije ( Gotovo je svaka regionalna tradicija imala svoj način slovopisa, što je predstavljalo znatnu teškoću u izgrađivanju jednoga standardnoga jezika.) c) osigurati hrvatskome jeziku položaj u javnim službama (državne službe, škole, tisak itd.)


[uredi] Slovno ujednačavanje

Važnoga problema slovnoga ujednačavanja prihvatio se Ljudevit Gaj dvama važnim djelima: a) knjižicom Kratka osnova horvatsko- slavenskoga pravopisanja b) raspravom Pravopisz

U Kratkoj osnovi iznosi razloge nezadovoljstva postojećom slovnom neurednošću u hrvatskim knjigama i nudi rješenja:

                    Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja
                      zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše
                      je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe
                      visokeh časti očituvat dostojale jesu...
                      Mi nismo zadnjič naknili ovdje celu razpravu 
                      takvoga pravopisanja vu širokom svojem okružju
                      ispeljati, nego na kratkom nekoja najpotrebnejša
                      pokazati...

U raspravi Pravopisz (1835.) Gaj odabire konačna slovna rješenja:

    ć, č, ž, š, lj, nj- slova koja i danas rabimo, te ona koja se danas ne rabe:
    dvoslove dj, gj (=đ) i tzv. rogato e˘, nadredni jednoslov za jat.


[uredi] Danica

Danica (Danicza Horvatzska, Slavonzka y Dalmatinzka, kasnije Danica ilirska) glavni je književni tiskovni medij koji spočetka objavljuje štokavske i kajkavske književne tekstove, ubrzo samo štokavske.


[uredi] Dosezi Ilirskog pokreta

Preporoditeljska nastojanja tokom desetak godina (1835.- 1848.) urodila su plodom:

                           - ujedinili su Hrvate u jednome književnome jeziku
                           - prihvatili su jedinstvenu latiničku grafiju i
                           - uzdigli položaj hrvatskoga jezika.