Razgovor:Sveti Sava

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Zašto je ovaj članak osporen --Dado 01:41, 15 novembar 2005 (CET)

Zato sto je citav clanak napisan kao bajka. --EmirA 10:03, 15 novembar 2005 (CET)

Citava srpska povijest je bajka

Nemanjići, Dukljanski plemićki rod nepoznatog izvornog imena, na hijerarhijskoj ljestvici najvjerovatnije nižeg svjetovnog ranga , zacijelo starijeg germanskog (nordijskog) etničkog porijekla (Nemac - Nemanja - Nemanjići). U historiju jugoistočne Evrope ušli kao vladarski rod strateški isturenog bizantskog manastirskog posjeda Rasa, po kojem se i cijela oblast tokom cijelog srednjovijekovlja naziva Raška, a stanovnici Rašani (germ., mađ., Razi) Pečat Nemanjića nosio je čisto grčko pismo i grčki govor, a crkveno pismo i govor kojima su se raški monasi i kaluđeri služili sve do Vuka i Dositeja, nisu bili srpski, več starobugarski) Rastko, (germansko ime "Tihi"), po ocu Rašanin, a Bošnjanin po majci Ani, rođenoj Kotromanić, . Sava (Suava ili Svava - nordijsko ime besmrtnog viteza), najvjerovatnije drugo "nakumljeno" ime, koje se narezivanjem pramena kose u bosanskom kulturnom krugu od pamtivijeka daje bolešljivoj ili na bilo koji način nastranoj djeci. P.S. Ako ste raspoloženi, javite mi i objasnite, kako da vam (na koji e-mail) pošaljem jedan iz zbirke objavljenih eseja Bosanska Hercegovina (Hercegovstvo od Sv. Save) Agić Nurija - Uppsala/S

Šta vam je dobri ljudi - brišite to iz naših knjiga!....?! Nije čudo to što se "manastirko pojenje i crkveno propovedanje" kroz jugoslovensku školsku historiju razvilo u srpsku krimi-mitologiju, čudo nad čudima je, što smo im mi Dobri Bošnjani, i jednima i drugima sa naših strana, bez i jednog jedninog vidljivog i opipljivog dokaza vjerovali "na rječ, čovječnost i poštenje", te i dalje ne samo da čitamo i sliušamo njihove nebuloze i bljuvotine, več o njima još i raspravljamo međusobno, habajući vlastitu pamet, rasipajući plemenitu energiju i bacajući niz mutnu vodu naše dragocijeno vrijeme - u zaostatku smo za normalnim svijetom najmanje 100 godina... A.N. - Uppsala

Na bosanskoj Wikipediji kao istinskoj enciklopediji znanja svakako nema mjesta mitologijama i bajkama, ili barem ne ako nisu oznacene kao takve. Stoga se u potpunosti slazem sa gornjim argumentima A.N., jer najnovije historijske cinjenice, koje su mi poznate, idu u prilog "demitologizaciji" i "dekontaminizaciji" gotovo cijelog historijsko-civilizacijskog podrucja, o kojem je bilo rijeci u prvotnom "bajkoliko-hagiografskom" clanku o Svetom Savi. Nadam se da ovaj najnoviji clanak - napisan kao izvjesna kompilacija najosnovnijih informacija sa bosanske, njemacke i engleske Wikipedije, ide u prilog ovom nasem malom, ali vrijednom pokusaju.--Mediteran 02:13, 6 januar 2006 (CET)