Vladimir Ćorović

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vladimir Ćorović
Vladimir Ćorović

Vladimir Ćorović (1885-1941), historičar, akademik SANU, pisac historije Bosne.

Vladimir Ćorović je rođen 15. oktobra 1885. u Mostaru. U Mostaru je završio osnovnu i srednju školu, a u Beču je studirao filologiju, historiju i arheologiju. Doktorirao je 1908 tezom o Lukijanu Mušickom. Specijalističke studije nastavio je u Minhenu, kod poznatog njemačkog bizantinologa Karla Krumbachera. Jedno vrijeme je boravio i u Parizu i Bolonji gdje je istraživao stare slavenske rukopise. Radio je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu od 1909. Od 1919. je profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Za akademika Srpske kraljevske akademije (kasnija SANU) izabran je 1922. Poginuo je 17. aprila 1941. u avionskoj nesreći iznad Grčke, nakon što je pokušao emigrirati sa većinom tadašnjih srpskih uglednika u inostranstvo.

Vladimir Ćorović bavio se historijom Bosne i Hercegovine i Srbije. Napisao je veliki broj radova kojima je utjecao na razvoj historiografije u BiH i Srbiji, a među njima i Historiju Bosne (1940) kojom je sintetizirao svoj pristup historiji srednjovjekovne Bosne.


[uredi] Literatura o Vladimiru Ćoroviću

  • Lidija Fekeža, Ćorović Vladimir, u: AL BiH, Tom I, Sarajevo 1988, 68.
  • Đorđe Beatović –Dragoljub Milanović, Vladimir Ćorović, u: “Đ. Beatović – D. Milanović, Veleizdajnički procesi Srbima u Austro-Ugarskoj”, Beograd 1989, 155-158.
  • Rade Mihaljčić, Ćorović Vladimir, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Beograd 1997, 688-670.
  • Nada Milošević Đorđević, Ćorović Vladimir, u: “Radmila Pešić – Nada Milošević-Đorđević, Narodna književnost”, Beograd 1984, 55.
  • Jeremija D. Mitrović, Vladimir Ćorović. Prilozi za biografiju, Spomenik SANU 131/7, Beograd 1992, 241-259.
  • Boris Nilević, Mostar u djelu historičara Vladimira Ćorovića, Hercegovina 9, Mostar 1997, 151-157.
  • Boris Nilević, Mostar u djelu historičara Vladimira Ćorovića, Almanah SPKD Prosvjeta, Sarajevo 1997., 199-204.
  • Boris Nilević, Mostar u djelu historičara Vladimira Ćorovića, Bosanska vila III/9, Sarajevo 1997, 45-47.
  • Boris Nilević, Jedno viđenje baštine (O pogledima Vladimira Ćorovića na književno-kulturno i umjetničko stvaranje Muslimana), Odjek L/1-3, Sarajevo 1997., 86-87.
  • Radovan Samardžić, Ćorović Vladimir, Enciklopedija Jugoslavije III, 2. izdanje, Zagreb 1984, 345.
  • Dragiša Živković, Ćorović Vladimir, “Jugoslovenski književni leksikon, Drugo dopunjeno izdanje”, Novi Sad 1984, 124-125.
  • ... Ćorović Vladimir, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 3 (R-Š)”, Beograd 1978, 444.


[uredi] Izbor iz bibliografije

  • Војислав Илић, Мостар, 1906.
  • Српске народне приповијетке, Матица српска, Нови Сад, 1909.
  • Црна Књига. Патње Срба Босне и Херцеговине за време светског рата 1914-1918. Београд, 1920.
  • Велика Србија, Народно дело, Београд, 1924.
  • Босна и Херцеговина, Српска књижевна задруга, Београд, 1927.
  • Лука Вукаловић и херцеговачки устанци од 1852-1862, Cрпска краљевска академија, Београд, 1923.
  • Уједињење, Народно дело, Београд, 1928.
  • Мостар и његова српска православна општина, Београд, 1933.
  • Историја Југославије, Народно дело, Београд, 1933.
  • Односи између Србије и Аустроугарске у XX веку, Државна штампарија Краљевине Југославије, Београд, 1936.
  • Xисторија Босне књ. I, Српска краљевска академија, Београд, 1940.
  • Историја Срба, БИГЗ, Београд, 1989.