Riječna delta

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Delta rijeke Lena u Rusiji
Delta rijeke Lena u Rusiji

Riječnom deltom se naziva karakteristični oblik ušća rijeke. Najpoznatija delta je delta Nila, koja je dobila naziv po sličnosti oblika grčkom slovu delta (Δ) i time postala eponim za sve druge delte širom svijeta.

[uredi] Nastajanje

Nastajanje riječne delte je obilježeno odlaganjem sedimenta koji rijeka donosi sa sobom. Smanjenjem brzine toka vode kako se približava ušću, smanjuje se i snaga vode kojom nosi razne vrste sedimenta, koji se zbog toga taloži na dno i stvara prepreku. To opet dovodi do toga da voda mijenja smjer kako bi zaobišla prepreku, ili se razdvaja na rukavce. Veće delte se sastoje od niza brže i sporije tekućih ili čak stojećih rukavaca. To, međutim, nije moguće kad rijeke završavaju u morima sa velikim razlikama između plime i oseke, umjesto delte, kod tih se rijeka stvara ljevkasti estuarij. Kako rijeka teče u pravilu prema moru odnosno jezeru, kad stigne do vode koja ne teče, odlaže sediment, i time svoju deltu neprekidno "gura" dalje u more. To je vrlo vidljivo na snimci delte Nila.

[uredi] Vrste delti

Pored ovdje navedene vrste delte, postoji još nekoliko drugačijih oblika delti:

  • Unutrašnja delta
  • Delta obilježena plimom i osekom
  • Delta obilježena valovima
  • Delta kojom dominira rijeka

[uredi] Primjeri

  • Dunav (Delta Dunava; 4.000 km², Rumunija) - druga po veličini riječna delta u Evropi
  • Ganges-/Brahmaputra (Delta Gangesa Bangladeš; 80.000 km²)
  • Ind (8.000 km²)
  • Mekong (70.000 km²)
  • Mississippi (Mississippi delta; 36.000 km²)
  • Niger (Delta Nigera 24.000 km²) - u srednjem dijelu toka Niger tvori i unutrašnju deltu
  • Nil (Delta Nila 24.000 km²)
  • Irawadi (30.000 km²)
  • Lena (45.000 km²)
  • Orinoko (24.000 km²)
  • Volga (Rusija) - najveća delta u Evropi