Probavni sistem
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ljudska probava je proces koji se događa u probavnom sistemu, a razgrađuje hranu mehanički i hemijski.
Sadržaj |
[uredi] Dijelovi probavnoga sistema
[uredi] Usta
Ljudska probava započinje u ustima; zubi koji imaju ulogu žvakanja najčvršće su kosti u tijelu jer služe za drobljenje hrane. Nakon što zubi prožvaču i usitne hranu jezik ih prevrće, te se aktiviraju pljuvačne žlijezde koje imaju ulogu proizvodnje pljuvačke (vodenaste tekućine). Pljuvačka pomaže pri gutanju hrane. Ali to nije njihova jedina uloga, one također luče enzim ptijalin (koji počinje razgradnju škroba u šećer) te tako započinju razgradnju hrane već u ustima. Takva prožvakana i polu-razgrađena hrana dalje putuje jednjakom u želudac.
[uredi] Jednjak
Jednjak je cijev koja služi za odvod hrane iz usta do želuca. Hrana putuje pomoću stezanja mišića valovito (peristaltikom) kako bi prošla kroz cijelu probavnu cijev. Proces peristaltike u probavnoj cijevi ponavlja se više puta.
[uredi] Želudac
Želudac je nalik na vrećicu u probavnoj cijevi. On stvara želučane tekućine koje dalje razgrađuju hranu i pretvaraju ju u smjesu sličnu kaši. Želučani sokovi su enzim pepsin, hlorovodična kiselina i sluz. Enzim pepsin (kojeg luče želučane glavne ćelije) služi za degradaciju bjelančevina u peptide, hlorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz ju razrijeđuje kako ne bi oštetila stijenku želuca.
Zajedno s tom poluprobavljenom hranom, u prvi dio tankog crijeva (duodenum) ulaze i gušteračini enzimi te žuč (iz žućnog mjehura) kroz tanki otvor papilu vateri. Gušteračini enzimi u tankom crijevu hemijski razgrađuju hranu prije nego što se upije u krv a žuč razgrađuje masti na masne kiseline (i glicerol).
Nakon probave u želucu, hrana putuje u tanko crijevo (dvanestopalačno crijevo).
[uredi] Tanko crijevo
Kroz tanko crijevo hrana ponovno putuje valovitim stezanjem mišića - peristaltikom. Iz tankog se crijeva probava nastavlja na debelo crijevo. Tanko crijevo se sastoji od tri dijela:
- dvanaestopalačnog crijevaa ili duodenuma, dužine do 25 cm, u koga se ulijevaju probavni sokovi,jetre igušterače
- jejunuma, dužine 2-8 m, u kojem se dovršava razgradnja hrane
- ileuma, dužine oko 4 m, u kojem se razgrađeni sastojci hrane upijaju u krv
[uredi] Debelo crijevo
Debelo crijevo dijeli se na: uzlazno, poprečno i silazno; tu su još i slijepo crijevo te rektum. Otpadne tvari iz debelog crijeva prelaze u njegov završni dio, a to je anus (crijevni otvor) kroz koji se iz organizam izbacuje odpad.
[uredi] Gušterača i jetra
Uloga gušterače:
- gušterača je i probavna žlijezda s unutarnjim i vanjskim lučenjem
- sok joj je lužnat i neutralizira kiselinu nastalu u želucu
- enzimi gušterače sudjeluju u hemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv
U jetri se odvijaju stotine hemijskih reakcija i pohranjuju životno važni hemijski spojevi poput vitamina i glikogena. Kako bi iz crijeva hranjive tvari dospjele u krv moraju se prilagoditi u jetri. Jetra također proizvodi žuč koja se pohranjuje u žučnom mjehuru a služi za raspršivanje masti. Jetra je prirodni filter.
[uredi] Enzimi u probavi
Enzimi u probavi imaju vrlo važnu ulogu, pogotovo u hemijskoj razgradnji hrane. Probavne enzime luče pljuvačne žlijezde (enzim ptijalin), želudac (enzim pepsin) i gušterača (njezini enzimi razgrađuju hranu do molekula kako bi se mogle upiti u krv).
[uredi] Vanjski linkovi
- Human Digestive System - Enchanted Learning
- The Digestive System
- Human digestion - The Greenhouse
- BioNet Škola
[uredi] Unutarnji linkovi
Probavni sistem - uredi |
---|
Usta | Pharynx | Jednjak | Crop | Želudac | Gušterača | Žučni mjehur | Jetra | Gastrointestinalni trakt | Tanko crijevo (Duodenum, jejunum, ileum) | Debelo crijevo | Slijepo crijevo | Crvuljak | Rektum | Čmar |
Usta ( zubi, jezik ) | Jednjak | Želudac | Duodenum | Tanko crijevo | Debelo crijevo | Anus