Istočni Jerusalem
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Istočni Jerusalem je sporno mjesto na Bliskom istoku. Taj dio Jerusalema obuhvaća oko 70 kvadratnih kilometara, uključujući Stari grad, te većinu arapskih dijelova grada izvan zidina, što obuhvaća arapski, uglavnom trgovački dio sjeverno od zidina sa glavnom ulicom Salah ed-Din, Maslinsku goru na istok i naselje Siloam južno od zidina grada. Iz toga je izuzeto brdo „Scopus“ (heb. Har HaCofim; bos. Brdo izviđača) koje čini najsjeverniji dio Maslinske gore s Hebrejskim sveučilištem, koje je i prije 1967. godine bilo enklava pod izraelskom upravom.
Palestinci traže Jerusalem za svoj glavni grad, što Izrael odbija prihvatiti. Bio je pod vlasću Jordana od izraelskog rata za neovisnost 1948. godine do Šestodnevnog rata 1967. godine, kad ga je okupirao Izrael. Većinsko, arapsko stanovništvo Istočnog Jerusalema ima tek ograničena građanska prava, budući da ne pripadaju ni Palestinskoj Narodnoj Samoupravi, a ni državi Izrael u punom smislu. Tako, imaju pravo na izraelsku ličnu kartu, ali ne i na izraelski pasoš.
U ovom se dijelu Jerusalema nalaze neka od najsvetijih mjesta triju monoteističkih religija: kršćanstva, islama i judaizma, kao što su Zapadni zid (tzv. Zid plača), Džamija al-Aqsa, i Crkva sv. Groba.
Taj Istočni Jerusalem bio je dio Zapadne obale i međunarodna zajednica nikad nije priznala njegovo pripajanje Izraelu.
Nedovršeni članak o gradu: Istočni Jerusalem treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.