Operacionalno definiranje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Proučite kako poboljšati članak ovdje, kliknite na link uredi i preuredite članak vodeći računa o standardima.

Operacionalno definiranje teži da bude što bliže neposrednoj pojavnoj ravni stvarnosti koja je, međutim, daleko više izložena promjenama, a i uopće više podložna uticajima osobenih uslova mjesta i vremena, nego dublji i trajniji strukturalni i dinamički odnosi u društvu.

Zbog toga je osnovno da u teoriji budu operacionalno definirani oni pojmovi koji se najneposrednije odnose na iskustvo i da definiranje bude što određenije, ako je moguće i pomoću standardnih operacija koje treba upotrijebiti u prikupljanju iskustvenih podataka, radi što lakšeg provjeravanja.

Naučna misao treba biti čvrsto povezana sa stvarnosšću radi što veće objektivnosti, ali se ona uslijed toga ne smije utopiti u empirizam koji bi sputavao njen teorijski zamah i težinu za općim i sistematskim, a ne samo opisno-objektivnim saznanjem.


Teorija mora što preciznije odrediti uslove i način pojavljivanja predviđene pojave da bi se moglo smatrati da je potvrđuju činjenički tačna predviđanja.


Zadaci u provjeravanju su:

a) Izrada operacionalnih definicija

b) Ocjena teorijske adekvatnosti i pouzdanosti operacionalnih definicija

c) Radna hipoteza

d) Izbor osnovnog skupa (u kojem će se provjeravanje izvoditi)

e) Stvaranje uzorka u okviru osnovnog skupa

f) Ispitivanje kvaliteta prikupljenih podataka (da se vidi da li su naučno upotrebljivi)

g) Ispitivanje da li rezultati potvrđuju polaznu hipotezu


[uredi] Literatura

Dr. Fuad Saltaga, Metodologija društvenih i pravnih nauka, Sarajevo 2005