Porifera- spužve
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Porifera-spužve su vodeni organizni dimenzija od 1 cm do 1m. Žive u moru osim jedne porodice (Spongilidae) koja živi u vodama na kopnu. Ovo su najjednostavnije metazoe. Ćelije im nemogu funkcionisati samostalno već samo usaglašeno iako se mogu iskidati i da od svakog iskidanog dijela nastane nova jedinka. Zbog ove osobine smatraju se jednostavnim metazoama. Tijelo im je specifično građeno. Pričvršćeni su za podlogu i hrane se pasivno. Mlade jedinke žive samostalno, pupaju i tako nastaju kolonije. Najprimitivnije vrste su i najsitnije vrste Rast i oblik spužve uvjetovani su prirodnom podloge za koju se spužva prihvata i brzinom strujanja vode i valovima. U sredini se nalazi centralna šupljina okrenuta napolje preko oskulara- jednostavan široki otvor. Tjelesni dio je građen od dva sloja ćelija. Ektoderm –spoljašnji pločaste ćelije Endoderm- unutrašnji čelije sa bičevina (hoanocite) Između ova dva oblika nalazi se mezogleja. U njemu su ameboidne ćelije koje imaju više funkcija:
- Luće skeletne elemente
- Prenosi hranljive materije
- Sadrže pigmente koji daju boju spužvamama
- Stvaraju gamete itd
Skelet može biti od organskih materija spongija i neorganskih materija kalcijum karbonata ili silicijum dioksida. Spužve nemaju pravi probavni sistem. Postoji samo unutarnji prostor koji je često izgraden u obliku većih ili manjih šupljina, cijevi ili komorica kroz koje protjeće voda zato je strujanje vode važno za život spužvi..Ona omogućava odvijanje svih životnih procesa, a posebno sudjeluje u prehrani, disanju i razmnožavanju.
Sadržaj |
[uredi] Protok vode
U spužvu voda ulazi kroz pore koje su raspoređene od spoljašnje do unutrašnje površine. Protok vode održavaju pokreti bičeva ćelija hoanocita. One propuštaju hranljive materije iz vode do ameboidnih ćelija koje ih sprovode do svih dijelova spužve. Hrane se živim i mrtvim organizmima suspendiranim u vodi. To su sitni planktonski organizmi, dijatomeje, bakterije, otopljene organske materije, tjelešca simbiotskih organizama ili produkti njihove aktivnosti. Mnogi raci, kolutičavci, larve insekata i druge životinje služe spužvama kao zaklon.Strujanje vode snabdjeva spužvu kisionikom, i uklanja otpatke i ugljen dioksid
Večina spužvi je amoniotelična . Stvara razgradnjom azotne spojeve u obliku amonijaka, kao produkt ekskretorne djelatnosti. Osim amonijaka mogu se u malim količinama ustanoviti i mokrača i mokračna kiselina.
[uredi] Razmnožavanje spužvi
Djelomično su dvopolni, a djelomično razdvojenih polova.
[uredi] Polno
Polne ćelije nastaju od posebno ameboidnih ćelija. Jedinka stvara jajne ćelije i spermazoide tj oni su hermafroditi . Zrele spermatozoide izbacuju napolje kroz oskulum, voda ih prenosi i unosi u druge jedinke gdje se spajaju sa jajnim ćelijama. Iz zigota nastaje larva koja pliva, pada na dno i formira spužvu.
[uredi] Bespolno
Odvija se pupljenjem,rijetko kad se odvajaju pupoljci. Oni ostaju uz majku i grade koloniju. Slatkovodni u jesen stvaraju gemule, koje su građene od embrionalne ćelije. Obavijene su sa dvije membrane. Spužva ugiba, a u proljeće iz pupoljaka nastaju nove jedinke.
[uredi] Podjela spužvi
Posjela se vrši uglavnom prema gradi skeleta.
[uredi] Krečnjački Calcarea
Skelet im je od kalcijum karbonata. Uglavnom su malih dimenzija do 10 cm. Žive u moru i to u pličaku.
[uredi] Staklasti-Hexactinellida
Tijelo im je prožeto silikatskim iglicama liće na staklene niti. Srastaju u neprekidnu rešetku. Žive na dubini od 100- 5000 m ovoj grupi pripada Venerina korpica ( Eupactella aspergillum), Hyalonema sieboldi nađena je u moru blizu Japana.
[uredi] Silikatsko rožasti- Demospongia
Imaju skelet od silkatskih iglica ili rožnaste materije, nekad i od obe . Među njima je obična spužva Spongia officinalis , Neptunov pehar – Poterion Neptuni, velićine do 2 m u prečniku. Slatkovodna spužva Spongilla lacustiv je zelena zbog prisustva algi koje nastanjuju njeno tijelo.