Kuvajt

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kuvajt
دولة الكويت
Dawlât al-Kuwayt
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Kuvajt u svijetu.
Službeni jezik arapski
Glavni grad Kuvajt
Emir Džabir al-Sabah
Predsjednik vlade Sabah al-Sabah
Površina
 - Ukupno
 - % vode
152. na svijetu
17,818
 %
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
141. na svijetu
2,041,961
115/km²
Nezavisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 9. juna 1961.
Valuta dinar
Vremenska zona +3
Državna himna "Al-našid al-watani"
Internetski nastavak .kw
Pozivni broj +965

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Nalazi se na arapskom poluotoku i na istoku izlazi na Perzijski zaliv. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt. Glavni grad je Kuvajt.

Sadržaj

[uredi] Historija

Najpoznatiji događaj nedavne historije Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tokom iransko-iračkog rata u osamdesetima, ali u augustu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U februaru 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

[uredi] Vlada

U politici Kuvajta od sredine 18. vijeka dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije.

[uredi] Političke podjele

Kuvajt je podijeljen na 6 guvernmana ili provincija (arapski: muhafazat, jednina - muhafadhah), mada kuvajtska vlada preferira naziv guvernman. Guvernmanima upravlja guverner. Kuvajtski guvernmani su:

  • Al Ahmadi
  • Al Farwaniyah
  • Al Asimah
  • Al Jahra
  • Hawalli
  • Mubarak Al-Kabeer

Glavni grad je Kuvajt. Značajniji gradovi Kuvajta su:

  • Jahrah
  • Salmiya
  • Hawalli
  • Shuwaikh

koji predstavljaju važne privredne i industrijske centre Kuvajta.

Grad Kuvajt
Grad Kuvajt

[uredi] Geografija

[uredi] Privreda

Privredom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije.

[uredi] Stanovništvo

Velika većina stanovništva su Arapi, ostatak čine doseljenici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina. Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šiita je otprilike 70:30.

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi

Službena stranica Kuvajta
CIA World Factbook
Privreda Kuvajta


Države Azije
Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan| Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kipar | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mjanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam
Zavisne teritorije: Hong Kong | Tajvan | Pojas Gaze | Zapadna Obala


Nedovršeni članak Kuvajt koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.