Glagoljica

Izvor: Wikipedija

Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19.–15. st. p.n.e.

  • Kanaansko-feničko 14. st. p.n.e.
    • paleohebrejsko 10. st. p.n.e.
    • aramejsko 9. st. p.n.e.
      • Brahmi i indijska 6. st. p.n.e.
        • tibetansko 7. st.
        • kmersko/javansko 9. st.
      • hebrejsko 3. st. p.n.e.
      • sirsko 2. st. p.n.e.
        • nabatejsko 2. st. p.n.e.
      • avestijsko 4. - 6. st.
    • grčko 9. st. p.n.e.
      • etrušćansko 8. st. p.n.e.
      • gotičko 4. st.
      • armensko 405.
      • glagoljičko 862.
      • ćirilično 10. st.
    • samaritansko 6. st. p.n.e.
    • iberska 6. st. p.n.e.
  • južnoarapsko 9. st. p.n.e.
    • etiopsko 5. –6. st. p.n.e.
meroitičko 3. st. p.n.e.
Geneologija

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st. koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve više je potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.

Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi »glagoljati« (to jest, govoriti).

Glagoljica se javlja u dva oblika: obla (bugarska) i uglata (hrvatska). Najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik, Bašćanska ploča, pokazuje umjerenu oblost, no uglata glagoljica je specifični hrvatski oblik glagoljice. Javlja se u Hrvatskoj počevši od 12. st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj), ali se nalazi i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.

Prva knjiga tiskana tim pismom je Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 koji je tiskan u Kosinju, u Lici te se popularno naziva i Kosinjski misal.

[uredi] Glagoljička azbuka

Glavni članak: Azbuka

Slika:GlagolitsaAz.gif az Slika:GlagolitsaMislete.gif mislete Slika:GlagolitsaShta.gif šta
Slika:GlagolitsaBuki.gif buki Slika:GlagolitsaNash.gif naš Slika:GlagolitsaJer.gif jer
Slika:GlagolitsaVedi.gif vedi Slika:GlagolitsaOn.gif on Slika:GlagolitsaJery.gif jeri
Slika:GlagolitsaGlagol.gif glagol Slika:GlagolitsaPokoj.gif pokoj Slika:GlagolitsaJerj.gif jerj
Slika:GlagolitsaDobro.gif dobro Slika:GlagolitsaRtsi.gif rtsi Slika:GlagolitsaJat.gif jat
Slika:GlagolitsaJest.gif jest Slika:GlagolitsaSlovo.gif slovo Slika:GlagolitsaJo.gif jo
Slika:GlagolitsaZhivete.gif živete Slika:GlagolitsaTverdo.gif tverdo Slika:GlagolitsaJu.gif ju
Slika:GlagolitsaDzelo.gif dzelo Slika:GlagolitsaUk.gif uk Slika:GlagolitsaJusE.gif jus malij
Slika:GlagolitsaZemlja.gif zemlja Slika:GlagolitsaFert.gif fert Slika:GlagolitsaJusJe.gif jus malij jotirovannij
Slika:GlagolitsaIzhe.gif iže Slika:GlagolitsaKher.gif kher Slika:GlagolitsaJusO.gif jus bolšoj
Slika:GlagolitsaI.gif i Slika:GlagolitsaOht.gif ot Slika:GlagolitsaJusJo.gif jus bolšoj jotirovannij
Slika:GlagolitsaDzherv.gif dzerv Slika:GlagolitsaTsi.gif ci Slika:GlagolitsaThita.gif thita
Slika:GlagolitsaKako.gif kako Slika:GlagolitsaCherv.gif červ Slika:GlagolitsaIzhitsa.gif ižica
Slika:GlagolitsaLjudi.gif ljudi Slika:GlagolitsaSha.gif ša


Već se u 10. stoljeću među Ćirilovim učenicima u Bugarskoj pojavilo drugo pismo - ćirilica. Iako nosi ime po Ćirilu, ćirilica nije njegovo djelo. Ćirilica je stvorena na temelju grčkog alfabeta u smislu povezivanja slavenskih pravoslavnih crkava s grčkom, što se kosi s Ćirilovim zamislima o neutralnosti.

Ćiril je htio premostiti jaz između zapadne i istočne crkve. Ujesen 867. je u Mletcima pred svećenstvom zagovarao pravo na ispovijedanje vjere na slavenskom jeziku i pismu. Tu je postigao znatan uspjeh: već je sljedeće godine papa Hadrijan II. odobrio glagoljaško bogoslužje - tj. uporabu slavenskih jezika i glagoljice. U vrijeme kad je cijela sjeverna i zapadna Europa u bogoslužju koristila samo latinski, bio je to doista velik uspjeh. Nakon Ćirilove smrti, za glagoljicu i Ćirilova brata Metoda zauzeo se i papa Ivan VIII. i pohvalio svećenike glagoljaše, koji podučavaju vjeru na materinskom jeziku.

Na južnom i zapadnom Balkanu je do 12. stoljeća ćirilica posve istisnula glagoljicu, sigurno zbog utjecaja grčke pravoslavne crkve. Na sjeverozapadu se glagoljica održala pod zaštitom Rima, ponegdje i do početka 20. stoljeća. U međuvremenu se pojavila već spomenuta hrvatska inačica, uglata glagoljica:

uglata glagoljica

[uredi] Literatura

  • Fučić, Branko: Glagoljski natpisi. U: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57. Zagreb, 1982.
  • Fullerton, Sharon Golke: Paleographic Methods Used in Dating Cyrillic and Glagolitic Slavic Manuscripts. U: Slavic Papers No. 1. Ohio, 1975.
  • Gosev, Ivan: Rilszki glagolicseszki lisztove. Szofia, 1956.
  • Jachnow, Helmut: Eine neue Hypothese zur Provenienz der glagolitischen Schrift - Überlegungen zum 1100. Todesjahr des Methodios von Saloniki. In: R. Rathmayr (Hrsg.): Slavistische Linguistik 1985, München 1986, 69-93.
  • Jagić, Vatroslav Glagolitica. Würdigung neuentdeckter Fragmente, Beč, 1890.
  • Kiparsky, Valentin: Tschernochvostoffs Theorie über den Ursprung des glagolitischen Alphabets In: M. Hellmann u.a. (Hrsg.): Cyrillo-Methodiana. Zur Frühgeschichte des Christentums bei den Slaven, Köln 1964, 393-400.
  • Miklas, Heinz (ur.) Glagolitica: zum Ursprung der slavischen Schriftkultur, Beč, 2000.
  • Steller, Lea-Katharina (rođ. Virághalmy): A glagolita írás. U: Paleográfiai kalandozások. Szentendre, 1995. ISBN 9634509223
  • Vais, Joseph: Abecedarivm Palaeoslovenicvm in usum glagolitarum. Veglae, [Krk], 1917. XXXVI
  • Vajs, Josef: Rukovet hlaholske paleografie. Uvedení do knizního písma hlaholskeho. V Praze, 1932. 178 p, LIV. tab.

[uredi] Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Glagoljica koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.