Rovinj

Izvor: Wikipedija

Rovinj
Županija Istarska
Broj stanovnika (2001.) 14.234
Gradonačelnik/ca Giovanni Sponza - IDS


Rovinj
Povećaj
Rovinj

Rovinj (tal. Rovigno) je grad u Hrvatskoj.Nalazi se na zapadnoj obali Istre.Sa Porečom je najjači turistički centar Istre,te jedan od najjačih Jadrana.Područje grada Rovinja graniči s općinama Bale,Kanfanar, Sv. Lovreč i Vrsar.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Grad Rovinj nalazi se na 45° 04'geografske širine i 13° 38'geografske dužine.Rovinjska regija ili rovinjština iznosi 80km².

Klima Rovinja je mediteranska.Srednja godišnja temperatura iznosi 16°C.Prosječna temperatura siječnja je 4,8°C a srpnja 22,3°C. Vegetacija je suptropska.Godišnje padne 940 mm kiše a godišnji prosjek vlage iznosi 72%.

Rovinj se nalazi na području Crvene Istre,odnosno crvenog tla(crljenice).U rovinjskom arhipelagu nalazi se 22 otoka ili otočića od kojih su Sv.Andrija i Sv.Katarina najveći.Na sjeveru rovinjštine,Rovinj granići sa općinom Vrsar sa kojim dijeli Limski Kanal koji je ujedno i jedini fjord u Europi izvan Skandinavije.

[uredi] Stanovništvo

Stanovništvo grada Rovinja broji oko 15.000 ljudi,Hrvati čine većinu stanovništvao,a oko 2000 ljudi pripadnici su talijanske nacionalne zajednice.Na području grada Rovinja žive i manjine Slovenaca, Albanaca i Srba.Većina rovinjskog stanovništva živi u samom gradu Rovinju,međutim valja izdvojiti i naselja Cocaletto i Rovinjsko Selo koji su dio Rovinja,ali nisu njime izravno spojeni.Sa odprilike 800 žitelja Rovinjsko selo je ujedno i jedno od najvećih sela u Istri.

Rovinj,pogled sa zvonika Sv.Eufemije
Povećaj
Rovinj,pogled sa zvonika Sv.Eufemije

[uredi] Administracija i politika

U Rovinju je na vlasti Istarski demokratski sabor na čelu sa gradonačelnikom Giovanniem Sponzom.Gradsko vijeće grada Rovinja čine 19 viječnika-trenutno 13 IDS-a,3 nezavisne liste,2 SDP-a i 1 viječnik HDZ-a.

[uredi] Povijest

Prvo pominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII. st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V. st. iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V. st. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.

Nakon mirne vladavine Rimskog carstva, a pred navalama Visigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem, a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.

Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretljana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).

Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Longobarda, a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804. g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.

Od 10. do 12 stoljeća s uspjehom se odupirao pritisku Venecije i stekao autonomni status(sa skupštinom građana i Velikim vijećem).Dolaskom pod Veneciju(1283)gradska samouprava izgubila je svoje demokratsko obilježje.Izložen čestim napadima s mora;1597 napalo ga je i opljačkalo 17 uskočkih brodova s oko 500 uskoka.U 17. i 18. stoljeću Rovinj je razvijen pomorski grad.Poslije pada Venecije(1797)građani su sami preuzeli upravu grada i zadržali je za vrijeme austrijske(1797-1805) i francuske administracije(1805-1813).Sve do druge polovice 19. stoljeća Rovinj je bio najveća luka na zapadnoj obali Istre.Godine 1918. okupirala ga je talijanska vojska,a 1920 Rapalskim ugovorom pripao je Italiji i bio uključen u talijansku provinciju Venezia Giulia.Nakon kapitulacije Italije 1943.,Rovinj se pridružio ustanku Hrvata u Istri da bi definitivno 1947 pripao Jugoslaviji.

[uredi] Gospodarstvo

Gospodarstvo Rovinja je dosta snažno.Turizam i industrija čine najveće izvore prihoda grada Rovinja.Od industrije važno je napomenuti Tvornicu duhana Rovinj te Istragrafiku,koje su preselile pogone u Kanfanar,Mirnu(tvornicu ribljih konzervi)te ostale manje tvornice kao Obrada-metaloprerađivačka tvornica te tvornica bezalkoholnih pića.Proračun grada Rovinja je godinama u povećanju trenutno iznosi oko 130 milijuna kuna.

[uredi] Turizam

Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije,Poreč i Rovinj su po broju ostvarenih noćenja,vodeće turističke destinacije. Udio Rovinja u ukupnom broju noćenja Istarske županije u 2005 godini iznosi 14,2%, a Poreča 14,4%.Najbrojniji gosti grada Rovinja su Nijemci,Talijani,Austrijanci i Nizozemci.Na području grada Rovinja nalaze se 10 hotela,od koji je hotel Eden najveći i među najboljim hotelima u Hrvatskoj(2006. proglašen je hotelom godine u kategoriji do 4 zvjezdice).Također na području grada nalaze se još kampovi,hotelska naselja i hotelsko - apartmanska naselja.Najveći kamp u Rovinju je Valalta tip naturističkog naselja,koji je ujedno i među najvećim i najboljim u Hrvatskoj.

[uredi] Poznati Rovinjci i Rovinjke

Glazbenici

  • Tony Cetinski-glazbenik i pjevač
  • Mirko Cetinski-glazbenik i pjevač

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Otkako je u ranu zoru 13. srpnja 800. godine do rovinjske obale čudesno doplovio mramorni sarkofag s tijelom svete Eufemije, Rovinj je postao nerazdjeljivo povezan s ovom mučenicom. I kao što je panorama Rovinja nezamisliva bez visokog vitkog zvonika njezine crkve, sa svetičinim kipom na vrhu koji kao da stražari visoko iznad gradskih krovova, uspona, stuba, borova i galebova, družeći se tek s oblacima i zvijezdama - tako je i njegova duga povijest,naime zvonik se gradio od 1654.do 1680. po uzoru na onaj na mletačkom Trgu Svetog Marka.Gradio se po projektu arhitekta Manoploa,a na njegovu je vrhu postavljen 1758.bakreni kip svete Eufemije,djelo braće Vincenza i Bista Vollanija.Da bi se sagradila crkva tako velikih dimenzija na platou iznad starog grada,trebalo je porušiti kasnoantičku crkvu svetoga Jurja te još druge dvije-svete Uršule i svetog Mihovila.Velika trobrodna crkva svete Eufemije građena je od 1728. do 1736.prema nacrtima mletačkog arhitekta Giovannija Dozzija. Nebrojeno mnoštvo ljudi, upravo rijeke hodočasnika stoljećima su se iz cijele Istre slijevale osobito na svetičin blagdan (16. rujna) u njezinu crkvu, pred sarkofag u kojem se čuva tijelo svete djevice.

Pred tim se sarkofagom zavjetovalo i izvršavalo zavjete, molilo i zahvaljivalo, kajalo i palilo svijeće, u zanosu iskrene pučke vjere koja je u najvećoj mjeri i sačuvala ovaj narod na njegovim križnim putovima, škrtoj crvenici i povijesnim vjetrometinama.

[uredi] Obrazovanje

Dječji Vrtići i Jaslice

  • Naridola(Talijanski vrtić)
  • Neven

Na području grada Rovinja nalaze se četiri osnovne škole i tri srednje škole.

  • OŠ"Jurja Dobrile"
  • OŠ"Juraj Dobrile"-Područni odjel Rovinjsko Selo
  • OŠ"Vladimira Nazora"
  • OŠ"Bernardo Benussi"(talijanska osnovna škola)
  • SŠ"Zvane Črnje"
  • SŠ"Eugena Kumičića"
  • SŠ"Talijanska Srednja škola"

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Ostalo

BRATIMLJENI GRADOVI

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:


Gradovi i općine Istarske županije
Gradovi

Buje | Buzet | Labin | Novigrad | Pazin | Poreč | Pula | Rovinj | Umag | Vodnjan


Općine


Bale | Barban | Brtonigla | Cerovlje | Fažana | Funtana | Gračišće | Grožnjan | Kanfanar | Karojba | Kaštelir-Labinci | Kršan | Lanišće | Ližnjan | Lupoglav | Marčana | Medulin | Motovun | Oprtalj | Pićan | Raša | Sveta Nedelja | Sveti Lovreč | Sveti Petar u Šumi | Svetvinčenat | Tar-Vabriga | Tinjan | Višnjan | Vižinada | Vrsar | Žminj

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj