Razgovor:Josip Broz Tito
Izvor: Wikipedija
Sadržaj |
[uredi] Dodaci uz paragraf "Ocjena"
Osjetio sam se ponukanim dodati neke dopune, koje daju, mislim, potpuniju sliku. Dodao sam ih u zagradama, tako da se razlikuju od većine tekstova, koji su dijelo jednog autora koji se pošteno potrudio. On ističe svoje "hrvatsko stajalište" dok ja mogu mirno reći da sam prije svega individualac, strašno nepovjerljiv prema svima koji mi nameću neki kolektivitet, bila to "klasa" ili "nacija". Zato se narogušim čim mi netko kaže kako kao Hrvat moram imati baš "hrvatsko stajalište" (kao što sam se rugošio i ranije, kada su mi govorili da kao proleter moram imati "proletersko stanovšte").
No rekao bih da se u bitnim ocjenama slažemo: Tito je zavrijedio priznanje za vođenje partizanskog pokreta, organizaciju pokreta nesvrstanih i generalno uspješan razvoj Jugoslavije, a negativnu kao diktator i organizator zločinačkih progona.
Mada, mislim da naziv "ratni zločinac" ne odgovara: zločini su se dogodili POSLIJE rata, ratne operacije završene su 15. svibnja 1945. To bi spadalo u kategoriju "zločini protiv čovječnosti".
[uredi] O tekstu u cjelini
Cijeli tekst je u nekim dijelovima previše razvučen, uz nepotrebne usputne komentare. Dugačak je i svakako treba dodati podnaslove. Razdvojiti prikaze povjesnih događaja od opisa osobe.
- Dobar dan! Tvoji su komentari zanimljivi. Naravno, članak ne može ostati ovako sa zagradama, nego bi možda bilo najbolje kad biste se ti i Mir Harven dogovorili oko konačnog teksta. On se najviše trudi oko uređivanja hrvatske novije povijesti, a moguće je da će samo vratiti članak na staro ako ne porazgovarate o tome. Ako ti nije problem, javi mu se na njegovu stranicu za razgovor da raspravite pitanja o Titu. --Zmaj 14:08, 28. rujna 2005. (CEST)
[uredi] Ocjena 2.
Link na "ocjenu" je dobra ideja-no, sam je oblik teksta neadekvatan. Već je rečeno da ne odgovara po formatu wikičlancima (ni bilo kojim enciklopedijskim). Ne može biti oblika zagrada, umetaka, amo-tamo...Dodatci, korekcije i ostalo moraju biti integrirani u pregledan i čitak tekst-ovako ne može ostati. Mir Harven 13:40, 9. listopada 2005. (CEST)
[uredi] interesantno
Interesantno je da je od svih clanaka o Brozu ovaj mozda najneutralniji po oceni lika i dela Broza.
[uredi] Ocjena je pristrana
Kada se usporedi tekst o odgovornosti za zločine Pavelića i Tita, vođa ustaša ispadne bolja osoba !? Po njima Tito je neopravdano krajem rata naredio pokolj ustasa, domobrana i slično dok je Pavelić isprovociran naredio pokolj srpskih civila ???? Za mene pokolj civila koji su odvođeni od svojih kuća i pokolj poraženih vojnika ( i osoba koje su ih pratile ) se nikako ne može usporedit. Za svaki slučaj moram naglasiti da su ovi drugi više krivi. rjecina
Da, u pravu si. Ja sam otvorio novu temu u Kafiću. Valjda će se nešto napokon pokrenuti.
- Sombrero 09:07, 14. veljače 2006. (CET)
[uredi] Da malo sumiram. svoj dosadašnji rad…
Evo moj rad na Titovoj biografiji napreduje 8došao sam do 1939), i to ee biti na kraju ne jedan članak, nego serija; nema, veze, jer mislim da je riječ o osobi kja takav tretman ne samo "zaslužuje", nego neumitnom snagom i zahtijeva, bez obzira kakav emotivni odnos netko prema njoj ima!
Osim toga, baveći se njegovom biografijom proučavao sam i mnoge druge teme u posljednja tri mjeseca, i napisao ili pripremam i niz drugih članaka o povijesnim događajima i ličnostima: Andrija Hebrang, Moša Pijade, Holokaust u NDH, Bleiburški pokolj, Juraj (Juco) Rukavina, Vladimir Velebit. Dara Janeković itd. Plus ponešto što trba staviti o KOminterna, Komunizam, pa o aktivna miroljubiva koogzistencija itd.
Pišem pak striktno se držeći liteature, pa to ima oblik onoga što u zanosti zovu "pregledni članak", dakle autorski rad ali ne toliko kao originalno znanstveno djelo; to je način pisanja koji odgovara specijaliziranim enciklopedijama, o čemu nešto ima u članku Enciklopedija. A tom nivou obrade teme treba u Wikipediji težiti, da bude više od obične opće enciklopediji gdje se daje samo šturi pregled koji služi kao "podsjetnik" na temeljne činjenice, bez objašnjenja koja treba tražiti u specijaliziranim izdanjima.
Dakle, uz činjenice iz biografiju, ups, životopisa :) navodim i šire prikaze zbivanja i situacija, dajem kontekst, koji može pojasniti kako se Josip Broz kao osoba i kao revolucionar razvijao. Striktno izbjegavam eksplicitne vrijednosne ocjene, sve je u kontekstu: ako prihvatite neke pretpostavke, onda nešto drugo slijedi. Npr. detaljni prikaz utjecaja u djetinjstvu i ranoj mladosti (lijepa odjela, bečki valceri…) može objasniti neke bitne osobine njegove ličnosti. Detaljni opis djelovanja u Velikom Trojstvu, Kraljevici i Smederevskoj Palanci, uz ekskurs o velikoj ekonomskoj krizi poslije 1929, može osvijetliti zašto je netko u toj situaciji postao komunist (vidimo uostalom nevolje kapitalizma oko nas danas; kaže jedan aforizam: 45 godina su nam lagali o socijalizmu, i govorili istinu o kapitalizmu.) :)
A da se pri tome ne nameće stav o tome da li je to, što je netko postao komunist, dobro ili loše. To je povijest, a povijesti se ne sudi; treba je razumjeti!
Ne smije se olako davati jednostavne kritike, u stilu "poslije bitke svi smo generali", npr: pa vidio je kakve se strahote događaju u SSSR, svaki normalni čovjek morao se zgroziti i odustati od svega! I, što činiti? voditi čemerni život u Kraljevini Jugoslaviji pod policijskim terorom? Moliti se Bogu da jednom dođe parlamentarna demokracija ili ustavna monarhija? Baviti se političkim spletkama, kao Maček, pa se na kraju sakriti pod stol kada počne tuča? Nevolja je: tko se pod stolom skriva, tamo će i ostati. Da ne govorimo o onom totalnom luzeru Anti Paveliću, koji je spektakularno sve prilike prokockao i upropastio.
Događaji su kompleksni, i Tito je bio odgovarajuće kompleksna ličnost. Treba se čuvati privlačnih lakih, dogmatskih formula tipa "Broz je po povratku u zemlju proveo još snažniju boljševizaciju ionako dogmatski pravovjerne KPJ". Slažem se s Mir Harvenom da se "Ne radi toliko o često naglašavanoj povijesnoj distanci koliko o mitovima koji su se ispleli, s raznim motivima, oko Brozove ličnosti," Ti su mitovi pak i sami po sebi povijesna pojava i povijesna tvorba, koju treba razumjeti (pa sam recimo naveo jedno svjedočenje Rebece West o počecima tog mita). Međutim, vrijedi ući i u nijanse! Prostora imamo praktično neograničeno, a evo ja sam uložio i puno vremena. Fausto 16:39, 30. svibnja 2006. (CEST)
[uredi] Loš profil članka
Članak treba vratiti na stanje kakvo je bilo, a dodatke, tko želi, neka raspisuje na posebnim stranicama. Primjer je http://hr.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatski_jezik i http://hr.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatski_jezik_%28povijest%29 Ovako se, trajnim dopisivanjem, članak pretvara u amorfnu melasu i postaje potuno neprimjeren enciklopedijsko0mu članku. Mir Harven 13:30, 18. srpnja 2006. (CEST)
- Sredit ću to. --Zmaj 13:40, 18. srpnja 2006. (CEST)
Glede "vraćanja na stanje kakvo je bilo", to stvarno ne razumijem, što bi trebalo značiti? Na koji trenutak u povijesti bi trebalo vratiti?
Glede "trajnog dopisivanja", zar to nije suština wikipedije? Ja sam počeo marljivo proučavati Titovu biografiju, i koješta drugo što uz to ide, i kada bih zaključio da neki dio dovoljno dobro mogu prikazati, postavio sam taj dio teksta, umjesto da čekam godinu dana. (Plus koješta drugo, čak i dva članka o Stepincu, a još će mnogo više biti.)
Nikako ne vidim, da se članak pretvorio u "amorfnu melasu"; jedino je postao predug za JEDAN članak. Ja sam se i sam spremao razbiti ga na više članaka, nisam bio siguran kako to najbolje učiniti.
Evo Zmaj je uložio taj trud pa razbio životopis i na više dijelova nego što bih ja, te uveo kategoriju "Josip Broz Tito", što je postala opita potreba. No, nije mu bilo teško izdvojiti poglavlja koja sam ja već označio, tako da članak sigurno nije bio "amorfna mELasa".
Biografija do 1941. sada je mislim dovoljno obrađena. Mislim da sam to prikazao korektno i nepriStrasno, kao što sam i ovdje.
Ja sam već počeo pisati jednu straćenu biografiju koja bi bila na osnovnoj stranici, pogledat ću kako to sad izgleda nakon Zmajevog uređivanja, pa dotjerati ako treba.
Ostaje da se obradi Drugi svjetski rat, ovo što sada stoji, nije odgovarajuće. Prvo treba dati biografske podatke, o njegovom osobnom djelovanju i odnosima, zatim osnovne informacije o političkim odlukama, bitkama koje su se vodile itd. Dakako, još ostaje da se Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941-1945 obradi znatno podrobnije, kao što i zaslužuje.
Tu je problem sa ocjenama, koje se postavljaju kao činjenice, npr: »vještom politikom, Tito je uvukao dio predstavnika građanskih stranaka u svoj pokret«. Ta formulacija pretpostavlja da je NORMALNA situacija da predstavnici građanskih stranaka NE sudjeluju u antifašističkom pokretu odnosno pokretu otpora; a u drugim okupiranim zemljama u Europi, koje su imale snažan pokret otpora, tako nije bilo. (Čitao sam i Mačekove meoare i dvije knjige Ljube Bobana o HSS-u, pa ću i o tome, s vremenom, više pisati.)
Dio o ukupnim žrtvama Drugog sv. rata očito ovdje ne spada; tu treba poseban članak, ja sam ga zamislio i počeo pisati, a napisao sam Demografski gubici, Srbi u NDH: Broj žrtava, Holokaust u NDH. To je "induktivni" pristup koji preferiram, od jednosavnijih tema, ka složenijim.
Kada se pak radi o poratnom razdoblju, tu je nekoliko poglavlja, manje-više nesustavno. Treba podrobnije obraditi. I naravno posebne članek o povijesti Druge Jugoslavije, o "socijalističkom samoupravljanju", nesvrstanima itd. --Fausto 16:53, 19. srpnja 2006. (CEST)
-
-
- Daj ne mlati. Vrati na staro, i proširi svojim pisanjem svako poglavlje kao zasebnu novu stranicu. Ovako je prevelik članak i nije za čitanje zbog opsežnosti. Mir Harven 14:14, 25. srpnja 2006. (CEST)
-
[uredi] Nadimak
Zar je njegov nadimak tako usađen u glave. Obično se stavlja samo ime:Josip Broz,a ne Tito. Jedini ljudi koji na wikipediji u imenu članka imaju nadimak su Josip Broz Tito,Edin Osmić Edo Maajka,te Stipe Gabrić Jambo.--Jolo,11. kolovoza 2006.,22:37
- "Tito" je postalo dio imena pod kojim ga svi poznaju. Takvih slučajeva ima još mnogo: Matija Vlačić Ilirik, Janko Polić Kamov (oni mi padoše na pamet, sigurno ih ima još!), pa i onih za koje je sam nadimak dovoljan: Staljin, Lenjin, Voltaire (što kod Tita naravno nije slučaj jer to je inače osobno ime, pa čak i prezime, Dennis Tito).--Fausto 16:03, 6. studenog 2006. (CET)
[uredi] Zločin
U tekstu Ante Pavelić se na njegovom vrhu nalazi definicija da je ratni zločinac. Nakon toga se nigdje ne navode zločini koje je počinio ?? U tekstu O Draži Mihajloviću se definicija zločin ili zločinac javlja 2 puta. U tekstu o Josipu Brozu se definicija zločin ili zločinac javlja 5 puta. Teko toliko da se zna tko je najveći južnoslavenski zločinac drugog svjetskog rata. rjecina 21:00, 13.08.2006.
- Postoji, kao što s pravom upozoravaš, očiti nesklad, jer se u članku o Titu to previše spominje. Osobno, volio bih tu riječ izbjeći, jer je opterećena emocijama, osim u strogo definiranim rečenicama. Draža je jedini koji je sudski stvarno osuđen kao ratni zločinac (naravno, i brojni Pavelićevi suradnici). Trebaostati kod opisa djela koja su počinili (Pavelić i tito na čelu totalitarnih država, plus drugo, Draža organizirao teror i genocid isl).--Fausto 14:18, 17. kolovoza 2006. (CEST)
[uredi] Ni malo neutralno
Ovo izgleda meni kao da je pisao neki anti-titoist.. sta se treba uraditi je pre urediti ove artikle.. posto je pisano sa jedne anti-tito strane.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 24.183.184.17 ((razgovor • doprinosi) ).
- Budi konkretan u svojim primjedbama. Pojmovi kao "pro-Tito strana" i "anti-Tito strana" ne znače ništa.--Fausto 16:05, 6. studenog 2006. (CET)
[uredi] O TITU
Zasto ne dopustate da se uredjuje tekst o Titu? U dva navrata sam dodao da je on odgovoran za pokolj 50 000 Hrvata na Bleiburgu i nakon dva ispravka ste sve zalokali. To je povijesna cinjenica, zasto to tu nije istaknuto??
- Zato što tu stvar treba prvo ovdje, na ovoj stranici za razgovore prodiskutirati, pa onda uklopiti u tekst. Osim toga, način na koji si unosio tu promjenu nije bio sukladan pravilima Wikipedije, prema kojima moraš poštovati ostale suradnike, pa tako i one koji su se prije tebe trudili oko teksta. U tekstu prije tvoje promjene pisalo je da je Tito »odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju«, a nakon tvoje promjene: »odgovoran za odmazdu, represiju i pokolj 50 000 razoružanih Hrvata na Bleiburgu.« Ako malo bolje pogledaš razliku, ti si zapravo suzio sve samo na Bleiburg, a valjda je i osim Bleiburga bilo nekih loših stvari »potkraj rata i u poratnom razdoblju.« Čini mi se da u tom odlomku ne bi trebalo ulaziti u detalje, a da nitko ne spori događaje i zločin u Bleiburgu, Dravogradu i drugdje, možeš vidjeti u člancima koji se time bave. Pogledaj, primjerice, članak Masakr u Bleiburgu i vidjet ćeš da i ondje postoji prilično razvijena diskusija. Predlažem ti da pokušaš pogledati tu stranicu i na pristojan način predložiti promjene u stranici za razgovore, ako je to potrebno. Dakle, može se mijenjati, ali uz poštovanje drugih. Ja, osobno, nemam ništa protiv tvojih stavova, premda mi smeta što si mi napisao ono što si mi napisao, jer niti znaš tko sam niti zašto sam postupio kako sam postupio (to tek sada pitaš). Svatko je dobrodošao u Wikipediju i svatko je može uređivati, ali prvo treba naučiti poštovati druge.--Donatus 20:24, 16. studenog 2006. (CET)
Oprosti ono sam napisao u afektu.
- Osim toga, čisto formalno: formulacija »odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju.«, koju je Suradnik:89.172.40.253 mijenjao, citat je, to je valjda dovoljno jasno označeno? To je citat iz [Hrvatska enciklopedija LZMK|Hrvatske enciklopedije]]. Učinilo mi se da je to izvor na koji ljudi neće imati primjedbi.
- Događanja na kraju rata još nisu dovoljno obrađena ovdje, odnosno u posebnom članku ukategoriji JBT, a niti članci o Bleiburškom pokolju ne zadovoljavaju. To treba znatno šire obraditi. Ovdje o sustavnom obračunu sa političkim protivnicima.--Fausto 13:43, 17. studenog 2006. (CET)
-
- Imaš pravo, u brzini nisam primijetio da je bila riječ o citatu.--Donatus 15:50, 17. studenog 2006. (CET)
[uredi] Hrvat
Većina nas voli isticati da je on bio Hrvat. Stvarno istina. Rođen u Zagorju, ne može biti ništa drugo. Zločinac - evidentni. Samo pobjednik. Pobjednici pišu povijest i oni odlučuju tko je zločinac, a tko nije. Današnje viđenje Tita je samo posljedica onog što je u naše roditelje "filano" godinama. Moj pradjed, djed, otac i ja smo porijeklom iz sela kraj Karlovca u kom su u 2. svjetskom ratu bili ustaše. Svejedno, mnogi su promijenili stavove 1945. godine i kasnije da bi u socijalizmu čak zavoljeli "starog", kako ga često tamo zovu. Baka mi je rekla kako je on bio "dobar čovik i svi su plakali kad je mril". Voljeli su ga doslovno svi. Ja sam osobno neutralan u stavu prema "starom". Bio je jedan od mnogih kandidata iz vremena prije/za vrijeme drugog rata koji su htjeli srušiti Jugoslaviju. A jedini razlog zašto je uspio su Hrvati sami. Danas ljudi osuđuju "Oluju", a i ona je u biti model koji su partizani primjenili u svojim završnim operacijama. Protjerivanje Srba nije ništa različito od protjerivanja Talijana ili Nijemaca i Mađara. Tako da sve što danas postoji u ovoj zemlji, od stava ljudi od poslu i radu (svi očekuju da će dobit novac za nerad, još uvijek se ne mire s činjenicom da su dobili otkaz pošto ta institucija nije u starom režimu postojala) do političkih vođa (sve relikvije i dinosauri komunizma i đaci od "starog") je ostavština Josipa Broza. Najuspješniji je vođa koji pridobije bazu. On je pridobio bazu - mase. Dao im je dovoljno sredstava za život, tako da je uloga srednjih i onih oko vrha kraj njega bila zanemariva. Kažu - da, Hrvat, a sve srpska svita oko njega. Istina, ali on je svima njima zapovijedao i njegova je odluka bila krajnja. Imao je stari i stila, lijepo se zabavljao. Preporučio bih svima knjigu "Veseli diktator".— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.83.165 ((razgovor • doprinosi) ).
- Napisao sam nedavno da mislim kako treba izbjegavati emotivne i osobne osude kao "zločinac". Problem je snažne meocije i "metafizike", naime skreće se polemika na diskusiju "kakav je tko čovjek", a ne "što je u životu učinio". Svi "veliki" ljudi činili su i dobrih i loših stvari (a da i ne govorimo o relativnosti razumijevanja pojmova "dobro" i "loše"). Imamo grafite okolo "Heroj a ne zločinac", ako gledamo "metafizički", onda netkom može biti samo ILI jedno ILI drugo. Ako pak pitamo o djelu, a ne o čovjeku, dakle: "Da li je moguće da je neki čovjek počinio neka djela herojska, a neka zločinačka?", većina će se mislim složiti, da je to moguće; nakon toga ožeo diskutirati o pojedinim slučjaevima i pojedimim događajima, a ne o metafizici, pa se i strasti mogu prigušiti. (npr. Mirko Norac je na kraju, izgleda, prihvatio svoji krivnju za neka djela i tiho služi kaznu, studira, i nema više masovnog ogorčenja jer je on u zatvoru, uosalom hrvatskom. Za Gotovinu, od početka sam smtarao da nje smio bježati, a nadam se, da će biti oslobođen!) Tako je i sa Titom!
- Tito je povijest. A povijesti se ne sudi, nego ju trea razumjeti.
- Radeći na njegovoj biografiji prije nekoliko mjeseci, ulazio sam sve dublje u literaturu i probleme i postepeno sagledavao da je problem "objektivnog" pristupa teži, nego što sam mislio u početku, kada sam počeo ispravljati očite netočnosti i proizvoljnosti (iako je problem "objektivnosti" u historiografiji i inače složen, a ostale su neke proizvoljne tvrdnje koje nisam želio brisati. Da kondotjer… :)). Išao sam onda u širu analizu vremena u kojem je djelovao, proučavao sudbine drugih velikih ličnosti koje su određivale hrvtsku budučsnot: Maček, Pavelić, Stepinac, pa razni drugi koji su bili na jednoj od stana, uspješnici ili gubitnici (Hebrang, August Košutić, Mladen Lorković itd), o kojima sam također ponešto napisao ovdje, pa ima koristi od svega. Kako se rvem sa problemima pristupa, zaustavio sam rad na njegovoj biografiji, čitam mnogo dodatne literature, pa ču se jednom toga opet sustavno prihvatiti. Vjerojatno će to ići i ka historiografskim radovima sa pretenzijama na znastvenost (povjesničar sam, osim filozofa, po obrazovanju, ali na povijesne teme objavljivao sam samo eseje). Mislim da mogu dati novi prilaz, koji je potreban.
- Ono što fascira je koliko je on uspješan u svojem djelovanu bio (po njegovim kriterijima!) osobito kada ga usporedite sa gubitnicima Pavelićem i Mačekom (također po njihovim vlastitim kriteriima)! Kao pacifistu, uznemirava me što se Maček toliko potpuo predao pred zlom i nasiljem. Tko se skriva pod stol, tamo i ostane! A Tito je pokrenuo posve iracionalno beskompromisnu borbu protiv svih u vrlo teškim uvjetima, i pobijedio. Što ga je učinilo sposobnim za to? Za Pavelića mi pak nikad nije bilo jasno kako ga netko, koliko god bio veliki hrvatski nacionalist po uvjerenju, tko ima kvocjent inteligencije veći od broja cipela, može smatrati uspješnim i pozitivnim - "Stvorio je državu?" Ma dajte, propala je za četiri godine, nije ju bio sposobna braniti dva dana nakon što su se Nijemci povukli, j**** takvu državu!
- Tu historiografija, zbog neadekvatnih prilaza, do sada nije dovoljno dala. Potrebno je recimo upotrijebiti antropološku mikrohistoriju za analizu osobe - e, ajde sad da ne davim više, postavio sam i kategoriju Kategorija:metodologija historiografije, pa ću više o raznim pristupima (bit će korisno studentima povijesti).
- Ali, da dodam: njegovo "imanje stila" i "sosobnost da se zabavlja" ima veze s time, da je bio sposobna napraviti herojska djela! Pogledaj u biografiji do 1913, već sa 15 godina zavolio je lijepa odijela, zatim po Beču zavidno virio preko ograda kavana u koje kao šljaker nije imao pristupa, učio je plesati i svirati klavir, postao čak vrhuski mačevalac u borbi sa plemićima koji su vježbali od malih nogu! (Takve sitnice čine "mikrohistoriju", a none objašnjavalju ljude!) Kansije, kada 1921-1925. živi u Velikom Trojstvu, svi mu se obraćaju kao gospodinu, iako je običan radnik. Uvijek se fino oblačio, svaki se dan osobno brijao (i tijekom rata, osim par kritičnih dana na Sutjesci), uvijek bio uredno podšišan i počešljan. A tek njegove slavne plave okice! Zavodio je žene, a bogami i poneke muške :) (Ivana Šubašića npr.)--Fausto 13:32, 17. studenog 2006. (CET)
[uredi] Jugoslaven
Tito je bio pravi Jugoslaven. Hrvatski Jugoslaven koji se borijo da budemo jedan narod.. sad mozete govoriti sta hocete.. Tito nije nikakav ratni zlocinac, to su bili Mihajlovic i Ante Pavelic.. Bez Tite nebi postojala Hrvatska jer bi Italija dobila citavu dalmaciju poslje 2. svjetskog rata, a Bosnjaci bi bili srbi. ! Tito je spasio sve jugoslavene, hrvate, srbe, bosnjake, a pogotovo slovence i makedonce.
-
- Tito nije bio zlocinac???????? ma daj molim te, od kud samo ispadate... a ovo sta bi bilo kad bi bilo >sa dalmacijom, to ti je prijatelju moj demagogija....— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.63.177 ((razgovor • doprinosi) ).
- A u njegovo doba znatno je napredovalo osnovno školstvo i suzbijana nepismenost; što se po gornjem tekstu ne bi reklo. ;->--Fausto 13:50, 6. prosinac 2006. (CET)
- Svi trče sad da ga nazivaju ratni zločinac, a čovjek je stvorio da nas svako u svjetu poštuje.. A kad pročitam George W. Bushovov članak na HR wikipedia nepiše ni jednom da je on ratni zločinac... e jes vam zapad oprao mozak. Tito je bio uništio naciste na bleiburgu, nije ubijo obične civile, kao što su radili mihajlovič i pavelič.. I u zakonu se zna da ubistvo nekog nije uvjek isto (ako naprimjer ubiješ nekog što siluje i ubija djecu, niko te ne gleda kao ubicu.. dok kad ubiješ djecu i žene onda te svako gleda kao ubicu.) Sramota za HR wikipedia da se ovako ponašaju kao da su bili robovi za vrijeme Tite..
George w. bush nije ratni zlocinac zato sto mu se nije sudilo i nije osudjen, ista stvar je i sa titom koji stvarno je ratni zlocinac. Zlocin je uvijek zlocin i svaki zivot je jednako vrijedan, to sto ti opravdavas bleiburg je bolesno, i netko takav kao ti sigurno nemoze pridonjeti objektivnosti wikipedie.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.63.177 ((razgovor • doprinosi) ).