Zaostrog

Izvor: Wikipedija

   Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo.
Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.

Zaostrog, selo i pristanište u južnom dijelu Makarskog primorja. Geografske koordinate 43°09´N, 17°17´E.

Zaostrog se smjestio u prirodnoj i prostranoj zavali, okružen visokim i strmim obroncima planinskog masiva Biokovo - Rilić. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada. Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje jadransko more, koje se kroz Velika Vrata uvlači duboko u Neretvanski kanal sve do stonskih bistrina.

Mjestom sa 350 stanovnika i danas dominira, više od pola milenija stari franjevački samostan s visokim zvonikom. U samostanu se nalazi muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti. Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra Andrija Kačić Miošić, poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", isto kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, na glavnom ulazu župne crkve "Uznesenja Marijina", nalazi se njegov grob s posvetom;

"Pokoj tebi Starče Milovane, koji rodu pismaricu dade, s korabljicom da mu vida jade, dok mu zora boljeg dana svane"...

Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, tvrđa Ostrog pod Viterom po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države Paganije koju su osnovali Neretvani. Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke Cetine sa zapada, do rijeke Neretve na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i Čvrsnice, a pripadali su joj još poluotok Pelješac, te otoci Brač, Hvar, Korčula i Mljet s juga. Zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.

Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive kao iznajmljivači soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč velikim turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se ne može pohvaliti standardiziranom ponudom kao ni s visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja, pa u budućnosti ima ogroman prostor za napredak. Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s urbaniziranim javnim površinama i planskim razvojem imao perspektivu kao zvučnije turističko odredište, tim više jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od sveopće betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.