Razgovor:Čudesni svijet bajke Ivane brlić Mažuranić
Izvor: Wikipedija
Tekst je, čini se, prepisan s ove stranice [1].
![]() |
Postoji mogućnost da je tekst prepisan sa ove stranice. Ukoliko postoji dozvola za korištenje teksta, to bi trebalo biti istaknuto na Razgovor:Čudesni svijet bajke Ivane brlić Mažuranić. Ukoliko dozvola ne postoji, tekst je potrebno obrisati! |
Ivana Brlić Mažuranić baštinila je od djeda Ivana Mažuranića svoj književni dar koji je sva svoja svojstva iskazao u Pričama iz davnine, sažetost izraza, maštu, kakvu kako je pisao Ivan Goran Kovačić, nije posjedovao ni jedan hrvatski pisac njenog vremena.o Ivani Brlić Mažuranić se pisalo i govorilo kao o «jugoslovenskom Andersenu» . Nekoliko godina pred njenu smrt bila je kao prva Jugoslovenka primljena za člana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu . Priče iz davnine su bajke u kojima se pomoću čudesnog nestvarnog i fantastičnog govori o doživljaju stvarnosti. Bajka kao svojevrstan književni rod nastoji da objasni neobjašnjivo. Ona se zavisno od teme, udaljava od života, ali samo prividno, težeći da prikaže istinu života. Svijet bajke je utemeljen na legendi i izmišljenom životu davne prošlosti. Ali to je samo okviru koji pisac unosi svoje ličnosti, svoj snovani i zbiljski svijet malih ljudi , čudne životinje i prirodne pojave.
U bajkama Ivane Brlić Mažuranić najprisutnija misao je o dobru i o zlu u svijetu. Ona u priče unosi mitološka bića i prenosi vjerovanja starih Slovena. Svaka priča ima zastupnike dobra koji se bore za prevlast pravde i zastupnike zla koji se suprostavljaju ljudima. U priči Kako je Potjeh tražio istinu dvije su oprečne sile koje oličavaju Bjesomar i Svarožić. Bjesomarova moć( i samo ime kazuje)upravljena je ka razaranju života čovjeka. Tamna bića u ovoj priči u obličju bjesova naselila su svijet, razmiljela se svuda, nakazni i guravi oličavaju tamne sile u ljudskom društvu. Njima nasuprot je Svarožić – simbol, on svjetlošću označavaljudsko opredjeljenje.
Manje stvarnih činjenica je u priči Ribar Palunko i njagova žena- Spisateljica je morskom kralju suprotstavila ljubav kao jaču i postojaniju od svih prirodnih sila.. Maštovito stvoren svijet, udaljen od stvarnosti u kojem živi Palunko i njegova žena, tražeći svoj prostor i istinu, prikazan je putem različitih simbolai mitoloških predstava. Vjerovanja u čudesa, u čudotvornu moć podvodnih nemani, morskih divova i careva, orijaške zmijurine , ptice gvozdenog kljunai zlatnih pčelasu prividna, sve te pojave i stvorovi su zamjena za onličja u stvarnosti . Pomoću njih I.B. Mažuranić je proširivala prostore svjetova i dokazivala kako ljudskoj mašti nema granica.
Prizime Ivani Brlić-Mažuranić je krivo napisano: "Brlić" je u naslovu napisano malim slovom. Kubura 09:32, 7. prosinac 2006. (CET)
- Postoji već neprepisani tekst na stranici Ivana Brlić-Mažuranić.--Donatus 09:50, 7. prosinac 2006. (CET)