Ferenc Pfaff
Izvor: Wikipedija



Ferenc Pfaff (Mohač , 1851 - Budimpešta, 1913) mađarski građevinar, sveučilišni profesor, arhitekt željezničkih kolodvora i drugih zdanja u Austro-Ugarskoj.
Rođen je u južno-zadunavskom gradiću Mohaču (mađarski: Mohács) 1851. godine. Studirao je na budimpeštanskom Tehničkom Sveučilištu Palatin Josip pod vodstvom Imrea Steindla, arhitekta budimpeštanskog parlamenta. Od 1887. radi za Mađarske državne željeznice (MÁV).
Prva željeznička zgrada koju je sagradio bila je riječki kolodvor, na čijem je zidu smještena dvojezična spomen-ploča s njegovim imenom. Njegov kolodvor u Kaposváru postao je tipskim planom za više drugih željezničkih postaja. Pfaffovi kolodvori se obično sastoje od visokog središnjeg i dva manja krila. Pretpostori kolosijeka su pokriveni polukrovom.
Pfaffova djela obuhvaćaju željezničke kolodvore i službene zgrade željeznica širom ugarskog dijela bivše austrougarske monarhije. (On je sagradio ili pregradio ukupno 38 kolodvora). Tako se njegove najpoznatije građevine nalaze u Hrvatskoj (zagrebački Glavni kolodvor, kolodvor u Rijeci), Mađarskoj (kolodvori u Pečuhu i Segedinu, lokalno sjedište MÁV-a u Segedinu), Rumunjskoj (kolodvori gradova Cluj-Napoca i Satu Mare), Slovačkoj (glavni kolodvor u Bratislavi) te u Srbiji (kolodvor u Vršacu, u Vojvodini).
Ferenc Pfaff je umro 1913. godine u Budimpešti. Njegov grob se nalazi na groblju Farkasréti.
[uredi] Kolodvori
- Bratislava (Slovačka)
- Carei (Rumunjska)
- Cegléd (Mađarska) – njegovo ime je naznačeno na spomen-ploči
- Celldömölk (Mađarska)
- Cluj-Napoca (Rumunjska)
- Debrecin (Debrecen, Mađarska)
- Đur (Győr, Mađarska), (pregradnja)
- Füzesabony (Mađarska), (1893) – njegovo ime je naznačeno na spomen-ploči
- Gyimesbükk (Mađarska) – njegovo ime je naznačeno na spomen-ploči
- Jimbolia (Rumunjska) – njegovo ime je naznačeno na spomen-ploči
- Kaposvár (Mađarska)
- Košice (Slovačka), (pregradnja)
- Leopoldov (Slovačka)
- Miskolc (Mađarska), Gömöri kolodvor, 1899 [1]
- Miskolc (Mađarska), Tiszai kolodvor, 1901 – njegovo ime je naznačeno na spomen-ploči
- Pečuh (Pécs, Mađarska), 1900 – njegovo ime je naznačeno na spomen-ploči
- Rijeka (Hrvatska), (1890) – njegovo ime je naznačeno na spomen-ploči
- Satu Mare (Rumunjska) – njegovo ime je naznačeno na spomen-ploči
- Segedin (Mađarska), (1902) – obnovljen prema originalnim nacrtima Pfaffa 2006. godine
- Vršac (Srbija)
- Zagreb (Hrvatska), Glavni kolodvor - obnovljen 2005. godine
[uredi] Ostale zgrade
- Budimpešta, Prometni paviljon Milenijske izložbe, kasnije Prometni muzej (1896) [2]
- Budimpešta, rimokatolička crkva na Svábhegyu (1886)
- Budimpešta, Palača Stefánia (paviljon likovne umjetnosti zemaljske izložbe 1885. u kojem je do završetka drugog svjetskog rata bio smješten Muzej glavnoga grada)
- Budimpešta, Umjetnički paviljon (Műcsarnok) na Trgu heroja
- Segedin, MÁV Poslovna uprava (1894) – njegovo ime je naznačeno na spomen-ploči