Føroyar

Izvor: Wikipedija


Ovčji otoci, Farski otoci, Ferojski otoci
Føroyar
Færøerne
Zastava Ovčjih otoka, Farskih otoka, Ferojskih otoka Grb Ovčjih otoka, Farskih otoka, Ferojskih otoka
(Zastava) (Grb)
Geslo: nema
Himna: Tú alfagra land mítt
Položaj Ovčjih otoka, Farskih otoka, Ferojskih otoka
Službeni jezik: føroyarski, danski jezik
Glavni grad: Tórshavn
Kraljica: Margareta II. Danska
Predsjednik Vlade: Jóannes Eidesgaard
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
189. po veličini
1.399 km²
0,5%
Stanovništvo:
 - ukupno (2004..):
 - Gustoća:
211. po veličini
48.228
33,1/km²
Neovisnost: Ovisni teritorij Danske sa samoupravom od 1948.
Valuta: U međunarodnoj razmjeni danska kruna (DKK); unutar zemlje føroyarska kruna (FOK)1 (1 FOK = 1 DKK = 100 oyra = 100 øra)
Vremenska zona: UTC
Internetski nastavak: .fo
Pozivni broj: 298
1 Novčanice su danske krune, ali s føroyarskim motivima. Kovanice su standardne danske. a kruna rabi ISO 4217 kod DKK.

Føroyar je danska autonomna pokrajnia. Obuhvaćaju istoimenu otočnu skupinu u sjevernom Atlantiku između Škotske, Norveške i Islanda. Od 1948. godine imaju nadležnost u svim područjima osim obrane i vanjskih poslova.

Sadržaj

[uredi] Ime

Føroyar je naziv kako ga zove domaće stanovništvo, a danski je naziv Færøerne; oba imena znače: ovčji otoci. U hrvatskome jeziku još uvijek nema potpune suglasnosti oko njihovoga imena te se tako nazivaju još i Ovčjim, Farskim, Ferskim, Ferojskim, Ferinškim otocima, ... a često se mjesto otoka koristi i riječ otočje).
(Vidi stranicu za razgovor.)

[uredi] Povijest

[uredi] Rana povijest

Postoji mogućnost da su ljudi prvi puta stupili na otoke krajem 6. ili u 7. stoljeću. Bili su to irski redovnici, no nedvojbenih podataka o tome nema.

Prvi stanovnici bijahu norveški Vikinzi koji su, nakon tiranije svoga kralja Haralda, koji je silom želio ojačati svoju vlast na račun lokalnih vladara-kraljeva, takozvanih konunga, krenuvši put zapada, naišli na nenastanjeno kopno, u svemu slično njihovoj domovini Norveškoj, samo bez kraljevske diktature. I dok su mnogi krenuli dalje na zapad, ili, bolje rečeno, sjeverozapad, prema Islandu, dio ih je odlučio ostati ovdje i započeti novi život u novoj koloniji koja svoju povijest piše od 9. stoljeća.

No, i ovdje postoje neke sumnje. Glavni izvor za povijest prije 14. stoljeća je takozvana Færeyinga Saga (Føroyarska saga) nastala u 13. stoljeću. Ona govori o čovjeku Grímru Kambanu koji je, prema sagi, došao ovdje prije Norvežana. Ime Grímr je nordijsko, ali prezima Kamban je irskoga podrijetla. Tko je on, Irac ili Nordijac? Drži se da bi mogao potjecati i s Britanskih otoka gdje se stanovništvo irskoga i nordijskoga podrijetla već pomiješalo. Pretpostavlja se i da su se i Norvežani koji su pobjegli od Haralda, odlučili za ove otoke jer su otprije za njih znali, dakle, netko je morao biti na njima. Sa sigurnošću se može reći da su krenuli put Islanda jer su pouzdano znali da je tamo otok.

Saga još svjedoči o političkom uređenju: nordijska tradicija s parlamentom Alþing, odnosno Alting je i ovdje nazočna. To su javne skupštine na kojima su imali pravo glasa svi slobodni ljudi, a na njima su se donosili zakoni.

Prihvaćaju kršćanstvo krajem 10. stoljeća sa stolnom crkvom u Kirkjubøuru na južnome dijelu Streymoya. Spominju se čak 33 biskupa.

1035. gube svoju samostalnost i postaju dio Kraljevine Norveške. 1386. kao dio Norveške, ulaze i uniju s Danskom, bila je to Kalmarska Unija. 1380. Alþting mijenja ime u Løgting, ali je svoju staru funkciju izgubio i tek ne nešto više od običnoga suda.

[uredi] Od 14. stoljeća nadalje

[uredi] Stanovništvo

Stanovništvo govori farskim, sjevernogermanskim jezikom sličnim islandskom po očuvanju osobina iz ranijih razdoblja jezičnog razvoja, čemu je svakako pogodovala otočna izoliranost.

[uredi] Uprava

Føroyarska skupština zove se "Løgting". Nalazi se u predjelu glavnog grada Tórshavna zvanom Tinganes.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Sport

Nogometna reprezentacija i klubovi sudjeluju na europskim natjecanjima.

Stanovnici ovih otoka se natječu i u "seoskim" sportovima u kojima se zahtijeva izdržljivost, poput nošenja bačava, penjanja po deblu, držanja betonskih blokova (a može ih se vidjeti na europskim satelitskim postajama).

[uredi] Zanimljivosti

Za vrijeme drugog svjetskog rata, odnosno od 1941.-1945. bili su pod britanskom okupacijom.

Električni napon je na 230 V i 50 Hz.

Føroyarska vladarica je danska kraljica Margareta II., odnosno punim imenom Margareta Aleksandrina Þórhildur Ingrid Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg.


Nordijsko vijeće Zastava Nordijskog vijeća
Danska | Finska | Island | Norveška | Švedska
Pridružene članice:
Ålandski otoci | Farski otoci | Grenland


Države u Europi

Albanija | Andora | Austrija | Belgija | Bjelorusija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Cipar | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Letonija | Lihtenštajn | Litva | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldavija | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunjska | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španjolska | Švedska | Švicarska | Turska | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ukrajina | Vatikan

Teritoriji: Akrotiri i Dhekelia | Ålandski otoci | Gibraltar | Guernsey | Otok Man | Føroyar | Jersey | Jan Mayen | Svalbard