Razgovor:Vidovdanski ustav
Izvor: Wikipedija
Nezadovoljni nedemokratskim metodama rada Skupštine, te samovoljnim postupcima Vlade, Ustavotvornu su skupštinu postepeno napuštali poslanici pojedinih stranaka i klubova. Tako se broj narodnih poslanika izabranih za Ustavotvornu skupštinu od 419 smanjio na svega 258. To Vladi ništa nije smetalo u odluci da dovrši posao oko donošenja ustava po svojoj želji. Kako je već ranije vlada Poslovnikom predvidjela da se ustav umjesto kvalifikovanom može donijeti prostom većinom (polovina više jedan), to je bilo dovoljno da za ustav glasa svega 210 poslanika. Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO), je odlučila glasati za ustav kako bi se sačuvala teritorijalna cjelovitost BiH, riješila neke vakufsko-mearifska (prosvjetna) i statusna pitanja Bošnaka i općenitopoboljšao njihov položaj i proširila zastupljenost u organima vlasti. Samo izglasavanje Ustava upriličeno je na Vidovdan 28. juna 1921, pa se otud ovaj Ustav naziva Vidovdanski ustav. U izglasavanju Vidovdanskog ustava učestvovalo je 258narodnih poslanika: 223 poslanika glasalo je za, a 35 protiv, dok je 158 apstiniralo. Za ustav je glasalo 89 poslanika Demokratske stranke, 87 Radikalne stranke, 3 Saveza zemljoradnika, 23 Jugoslavenske muslimanske organizacije, 11 Džemijeta, 10 Kmetijske stranke (tzv. slovenački radikali dr. Bogumila Vošnjaka) i Spasoje Piletić, kao nezavisni poslanik. Donošenjem Vidovdanskog ustava privremeno državno uređenje u Kraljevini SHS je zamijenio njenim stalnim političkim ustrojstvom.