Senj

Izvor: Wikipedija

Senj
Županija Ličko-senjska
Broj stanovnika (2001.) 8.132
Gradonačelnik/ca Zlatko Modrić
Senj, Nehaj
Povećaj
Senj, Nehaj

Senj je grad u Hrvatskoj.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i Dalmacijom.

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Uprava

[uredi] Gradsko vijeće

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja.

Gradsko vijeće ima 15 članova:

  1. Željko Nekić - predsjednik
  2. Željko Prpić - dopredsjednik
  3. Mira Nekić- Lopac, dr.med. - dopredsjednik
  4. Željko Ažić, ing.
  5. Josip Babić, prof.
  6. Tomislav Boras
  7. Darko Fekeža, dipl. ing.
  8. Milan Devčić, dipl.ing.
  9. Tome Devčić, dipl.ing.
  10. Dragoljub Gradišer, oec.
  11. Berislav Gržanić, oec.
  12. Suzana Miškulin
  13. Darko Nekić, prof.
  14. Vladimir Tomaić
  15. Tomislav Zrinski

[uredi] Izvršna tijela

Gradonačelnik: Zlatko Modrić,ing.

Gradsko poglavarstvo ima predsjednika i četiri člana:

  1. Zlatko Modrić, ing. - predsjednik
  2. Josip Šojat - dogradonačelnik
  3. Nikola Škiljan - dogradonačelnik
  4. Zlatko Prpić, dipl. ing.
  5. Mislav Bilović, dipl. iur.

[uredi] Gradska upravna tijela

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Senja i poslova državne uprave prenijetih na Grad Senj ustrojavaju se gradska upravna tijela. Upravna tijela Grada Senja su Gradski upravni odjel i Ured Grada.

Gradski upravni odjel

U Gradskom upravnom odjelu ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci:

  • Odsjek za urbanizam, komunalni sustav i upravljanje imovinom Grada
  • Odsjek za gospodarstvo, društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu
  • Odsjek za financije i gradski proračun

Pročelnik: Nikica Dizdar, dipl. oec.

Ured Grada

Radom ureda rukovodi pročelnik, Milan Nekić, dipl. oec.

[uredi] Povijest

  

Postoji mogućnost da je tekst prepisan sa ove stranice. Ukoliko postoji dozvola za korištenje teksta, to bi trebalo biti istaknuto na Razgovor:Senj. Ukoliko dozvola ne postoji, tekst je potrebno obrisati!


Grad Senj staro je naselje utemeljeno pred više od 3000 godina na brdu Kuk, istočno od današnjeg Senja. U prapovijesno vrijeme ispod utvrđenog naselja, na utoku bujice u dugi zaljev, nalazilo se sidrište i trgovište na kojemu se obavljala razmjena dobara između stanovnika iz unutrašnjosti, otočana i primoraca. Zbog porasta važnosti trgovišta, stanovništvo gradine postupno se spuštalo u podnožje i osnovalo novo naselje koje se prvi put spominje u IV. st. pr. Kr. u Periplusu grčkog moreplovaca Pseudoskilaka pod imenom Attienites.

Sredinom 2. st. pr. Kr. u ove krajeve dolaze Rimljani i postupno preuzimaju kontrolu nad gradom koji se u njihovo vrijeme naziva Senia. Iz Senije kreću na ratne pohode protiv Japoda i ostalih buntovnih ilirskih plemena u zaleđu. Oni su nastavili izgrađivati grad, posebice od sredine 1. st. p. Kr. pa do 4. st. U vrijeme njihove vladavine Senia je postala glavno trgovačko, prometno i kulturno središte ovog dijela jadranske obale. Izgrađeni su: gradska vijećnica, vodovod, terme (kupališta), hramovi (posvećeni bogovima Dijani, Magni Mater/Kibeli i Liberu) i drugi objekti, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi kamenih spomenika, skulptura božanstava, arhitekture i groblja pronađenih na ovom području.

Tijekom 5., 6. i 7. st., u vrijeme seobe naroda, prodiru s istoka barbarska plemena koja prekidaju zlatno doba grada. Arheološkim istraživanjima ustanovljeni su tragovi paljevine i rušenja koje je izvela jedna od tih skupina. Danas ne možemo pouzdano utvrditi o kojoj se skupini radi. Najvjerojatnije su to prvi učinili Zapadni Goti (Vizigoti) koji u ovim krajevima borave u prvoj polovici 5. st., a konačno rušenje izveli su Avari i Slaveni početkom 7. st.

Na antičkim ruševinama Hrvati u srednjem vijeku podižu novi grad koji u svom imenu čuva tradicije antičke Senije, tj. današnji Senj. O povijesti hrvatskoga Senja u prvim stoljećima poslije dolaska Hrvata gotovo da i nema podataka. Centar srednjovjekovne hrvatske države bio je južnije (u današnjoj Dalmaciji), pa Senj gubi značaj prometnog i trgovačkog središta. Tek sredinom 12. st. grad se opet spominje u pisanim vrelima. Tada je zbog promjene geopolitičkih odnosa i pomicanja središta države prema unutrašnjosti Senj ponovno dobio na važnosti. Godine 1169. osniva se biskupija, što ukazuje na značenje i važnost grada. Od godine 1184. grad pripada viteškom redu templara u čijem će posjedu ostati do 70-ih godina 13. st. Poslije templara preuzimaju ga knezovi krčki, kasnije nazvani Frankopani (Frankapani), pod čijom će upravom obnoviti stari sjaj. Ponovno se razvija trgovina i raste značaj senjskoga prometnog pravca i luke. Gospodarski napredak stvorio je osnovu za izgradnju grada, brojnih crkava i samostana u gradu i okolici.

U srednjem je vijeku Senj poznat po glagoljici, pismu stvorenom za potrebe pokrštavanja Slavena. Od 12. st. glagoljica postoji još jedino na tlu Hrvatske, a osobito je razvijena na senjskom području. Godine 1248. senjski je biskup dozvolom pape Inocenta IV. postao jedini biskup u katoličkom svijetu koji može koristiti glagoljicu i narodni jezik u liturgiji. To je dalo novi poticaj razvoju ovoga pisma tijekom 14. i 15. stoljeća, o čemu govore i brojni sačuvani glagoljski natpisi i rukom pisane knjige i dokumenti. U Senju je radila i glagoljska tiskara, osnovana oko 1494. godine, koja je bila među prvim tiskarama u cijeloj jugoistočnoj Europi i u kojoj su tiskane dvije inkunabule: Senjski glagoljski misal i Spovid općena.

Sredinom 15. st., u grad ulazi vojna posada Ugarsko - hrvatskog kralja Matije Korvina. Godine 1469. Senj će postati središte Senjske kapetanije koja je osnovana radi sve bliže osmanlijske opasnosti, ali i zbog obrane od ekspanzionističke politike Venecije. Osmanlijski ratni pohodi na ovo područje osobito su se intenzivirali u prvoj polovici 16. st. kada je kraj oko Senja posve opustio, a sam grad postao utočište brojnim izbjeglicama s okupiranih područja. Od izbjeglica se formiraju vojne postrojbe, znameniti senjski uskoci, koji će do početka 20-ih godina 17. st. uspješno braniti Senj i nanositi teške gubitke vojskama Osmanskoga carstva i Venecije. Za potrebe obrane na brdu Trbušnjak 1558. godine završena je izgradnja tvrđave Nehaj u koju je bila smještena uskočka posada. Zbog junačkog otpora višestruko jačem neprijatelju ovi su hrabri borci ušli u legendu i narodnu pjesmu, a zbog novonastalih političkih prilika u 17. st. postali su smetnja i opasnost za novu, miroljubiviju politiku Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu i Veneciji, te su bili raseljeni po ostalim hrvatskim krajevima.

Mirnija vremena omogućila su obnovu senjske trgovine, a time je bio osiguran i gospodarski prosperitet grada. Posebice je to izraženo u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. st. kada se izvode veliki građevinski radovi (izgradnja nove Jozefinske ceste, obnova luke, gradnja velikih, tzv. Carskih magazina, regulacija bujice i sl.). Tada počinje novo zlatno doba grada koji će postati jedan od najznačajnijih gospodarskih i kulturnih centara ondašnje Hrvatske. Senjska luka postaje jedna od najvažnijih u državi. Kroz nju prolazi uvoz soli i izvoz žita i drveta. Senjski pomorci na svojim brodovima plove diljem svijeta, a osobito intenzivno trguju s mediteranskim zemljama. U prosperitetni grad doseljavaju se poduzetnici i radna snaga, osnivaju se trgovačka i brodograđevna društva, trgovinska i obrtnička komora, a razvija se i značajna kulturna djelatnost. Osnivaju se: gradska glazba, čitaonica i ostala kulturna društva. Senj postaje značajan kulturni centar, a njegovi intelektualci i građani nositelji hrvatske nacionalne ideologije. U gradu su rođeni i živjeli najpoznatiji hrvatski književnici i pjesnici onoga vremena: Silvije Strahimir Kranjčević (1865. - 1908.), Vjenceslav Novak (1859. - 1905.), Milutin Cihlar Nehajev (1880. - 1931.), Milan Ogrizović (1877. - 1923.).

Izgradnja željezničke pruge Karlovac - Rijeka (1873.) koja je zaobišla Senj imala je pogubne posljedice za gospodarstvo i trgovački značaj grada. Promet u luci je veoma smanjen, a roba je skrenula prema Trstu i Rijeci koji su željezničkim vezama bili povezani sa zaleđem. Uloga Senja svedena je na izvoznu luku za drvo iz šire okolice. Izostanak gospodarskog prosperiteta i marginaliziranje senjskoga prometnog pravca negativno su djelovali na sve ostale vidove života u gradu i široj okolici, tako da već krajem 19. st. dolazi do odljeva kapitala i stanovništva. To će se u 20. st. intenzivirati, posebice nakon svršetka Drugog svjetskog rata, kada se gospodarskim razlozima pridružuju i politički. U Drugom svjetskom ratu stara gradska jezgra je znatno oštećena u bombardiranjima pri čemu je nestao veliki dio izuzetno vrijedne kulturne baštine. No, dosta se spomenika i sačuvalo, što Senj danas čini zanimljivim za domaće i strane posjetitelje.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

  • tvrđava Nehaj
  • Gradski muzej, postava sakralne baštine
  • katedrala Sv. Marije iz 12. st.
  • gradski bedemi i obrambene kule
  • Ožegovićianum, konvikt za siromašne učenike, osnivač biskup Mirko Ožegović
  • bura, izrazito snažan i hladan vjetar, kažu da se rađa u Senju, živi u Rijeci, umire u Trstu
  • ostaci crkve Sv. Franje, uskočki mauzolej, grobnica obitelji Frankopan
  • crkva Sv. Marije od Arta, zavjetna crkva senjskih mornara i ribara, makete brodova
  • ostaci Senjske ploče, oko 1100. god., pisana glagoljicom
  • monumentalni trg Cilnica
  • gradska luka
  • senjski humor, prvi i najstariji humoristički list u Hrvatskoj, Metla i škavacera
  • Velika vrata, završetak Jozefinske ceste i ulaz u Grad. Nose oznake udaljenosti između Senja i drugih gradova izraženih u njemačkim miljama, krasi ih kruna Habsburgovaca.
  • Katakombe, grobnice ispod Katedrale
  • Uskočka ulica, prekrasan, nedirnut primjer srednjovjekovne arhitekture
  • Zvonik katedrale, prekrasan zvuk zvona, najviši zvonik u Gospićko-senjskoj biskupiji i cijeloj Riječkoj metropoliji
  • Sakralna baština, zbirka portreta senjskih biskupa od 16. do 20. st., zbirka knjiga (inkunabula), izložba zlata i srebra, biskupski štap biskupa Kristofora, zbirka namještaja i misnog ruha i dr.
  • Gradski muzej

[uredi] Obrazovanje

  • Prva glagoljaška tiskara u Republici Hrvatskoj osnovana u Senju. Između 1494.-1508. godine u njoj se tiskaju knjige na strohrvatkom jeziku, pisane glagoljicom.
  • 1248. senjski biskup Filip dobiva dozvolu pape Inocencija IV za službu Božju na narodnom jeziku. Prvi put u kršćanskoj povijesti u katoličku katedralu ulazi jezik koji nije latinski, grčki, hebrejski ili aramejski. Drugi narodu ovu povlasticu dobivaju u 20. st. na II Vatikanskom koncilu.
  • Senjska gimnazija, utemeljena 1725. godine, tijekom 19. i 20. st. dala veliki broj znamenitih ljudi, književnika, znanstvenika. Ista danas nosi ime Pavla Rittera Vitezovića.

[uredi] Turizam

Ljetni karneval

Osim bure, brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom kolovoza. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.

Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.

Tradicionalno geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži ki ča uvati nek drži!". Himna Senjskog ljetnog karnevala je "Dođi u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.

[uredi] Sport

  • Nogometni klub Nehaj
  • Rukometni klub Senj

[uredi] Vanjske poveznice

Službene stranice


[uredi] Sporazumi s drugim gradovima

Grad Senj surađuje s nekoliko europskih gradova s kojima ima potpisane ugovore o partnerstvu i sporazume o međusobnoj suradnji.

  • Kőszeg (Mađarska), sporazum o međugradskoj suradnji zaključen 17. travnja 1999. godine u Kőszegu, a ratificiran u Senju 6. kolovoza 1999. godine.
  • Vratimov (Češka), sporazum o partnerstvu i međusobnoj suradnji sklopljen je 11. rujna 1999. godine.
  • Wielun (Poljska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan u veljači 2001. godine.
  • Sorbiers (Francuska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan 11. kolovoza 2000. godine, ratificiran 15. lipnja 2001. godine.
  • Senec (Slovačka), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan 21. travnja 2001. godine.
  • Parndorf (Austrija), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 23. travnja 2002. godine.
  • Vrbovec (Hrvatska), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 2003. godine.

[uredi] Poveznice

  • Senjska biskupija
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:


Gradovi i općine Ličko-senjske županije
Gradovi

Gospić | Novalja | Otočac | Senj


Općine


Brinje | Donji Lapac | Karlobag | Lovinac | Perušić | Plitvička Jezera | Udbina | Vrhovine

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj