Grb Republike Hrvatske

Izvor: Wikipedija

Hrvatski grb
Povećaj
Hrvatski grb

Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi. Ima oblik štita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna s pet šiljaka koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom štita.

[uredi] Kruna

U krunu je smješteno pet manjih štitova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani od lijeve na desnu stranu štita u ovom redu: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Omjer visine polja na glavnom štitu i visine manjih štitova u kruni je 1 : 2.5, a omjer širine polja na glavnom štitu i širine manjih štitova u kruni 1:1.

[uredi] Grbovi u kruni

Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu (zvijezdu Danicu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom (t.zv. "Leljiva").

Grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede.

Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove (ili lavlje ili risje) glave. U jednom razdoblju hrvatske povijesti i ovaj grb je funkcionirao kao hrvatski grb .

Istarski grb sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima.

Slavonski grb sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, a između greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo.

U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom.

[uredi] Legenda o grbu

Hrvatska ima značajnu šahovsku tradiciju. Početak pripada legendi vezanoj uz hrvatski grb, "šahovnicu". Uzorak bijelih i crvenih kvadrata (4×4) kao grb Hrvatske prvi se put pojavljuje 1508. godine na portretu Fridrika III. Habsburškog, koji je naslikao Hans Burgkmair. Na dokumentu kojim Sabor 1. siječnja 1527. godine potvrđuje izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja nalazi se kompletna šahovnica s 8×8 polja.

Kasnije je nastala legenda kako je hrvatski kralj Držislav (spominje se i ime kralj Suronja), zarobljen od Mlečana, igrao šahovski meč u kojem mu je protivnik bio dužd Petar II. Orseolo. Dobio je sve tri partije i time zadobio slobodu, a po nekim verzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. Nakon toga je stavio šahovsku ploču u svoj grb.