Romi

Izvor: Wikipedija

Romska obitelj, u pozadini se vide zaprežna kola koja su im ujedno i dom.
Povećaj
Romska obitelj, u pozadini se vide zaprežna kola koja su im ujedno i dom.

Romi.- Vlastito ime tradicionalno nomadskog naroda porijeklom iz sjeverozapadne Indije koji se klasificira Indo-Iranskoj jezičnoj porodici. U sjeverozapadnoj Indiji ima jezika kojima je romski jezik srodan. Njihove migracije počinju iz Azije možda u 13. stoljeću, i otuda se počinju širiti Europom, u svakom slučaju u zapadnoj Europi dolaze negdje u 15. stoljeću, da bi se u 16. stoljeću proširili cijelom Europom. Na područje Sjeverne Amerike dolaze kasnih 1800.-tih godina. Raširivši se širom svijeta Roma (pred kraj 20. stoljeća) ima između deset i dvanaest milijuna. Tri su glavne etničke zajednice na koje su se Romi podijelili svojom ekspanzijom, to su: Gitani (Gitanes), Kalderaši (Kalderash) i Manuši (Manush). Fizički su tamnoputi i nižeg rasta, kose crne. Kod tamnoputijih bosanskih Roma javlja se u 80% slučajeva dolihokefalnost čiji indeks lubanje iznosi 74,4, dok se kod svjetlijih češće javlja brahikefalnost s indeksom 79,8.

Sadržaj

[uredi] Ime

Male Romkinje.
Povećaj
Male Romkinje.

Uobičajeni naziv za Rome (rom ili manuš = čovjek) je Cigani koji je porijeklom iz grčkog 'Athinganos', otuda ona ulazi u europske jezike u raznim varijantama. Nijemci su iskovali ime Zigeuner (izg. Cigajner); mađarski: Cigány; Litvanski: Cigonas; talijanski Zingaro; arbanaški: Cingi. Porijeklo ciganskog imena tražilo se i kod indijskog plemena Čangar, gdje bi možda mogla biti i njihova prapostojbina.

Postoji još nekoliko naziva za ovaj narod, a razlog je taj što se mislilo da su Cigani porijeklom iz Egipta, otuda španjolski naziv Gitanos i engleski Gypsies, i u Crnoj Gori i Dalmaciji razvio se naziv Jeđupi ili Jeđupci, pa naziv Đupci u Makedoniji. Kod Turaka Osmanlija i Arapa, isto prema Egiptu, nastao je naziv Fir'aun kawmy ('faraonov narod'), on se u Mađarskoj pretvorio u 'pharao nepe', a preko Turaka je u Bosnu ušao kao Firauni, otuda i hipokoristik firko. Francuzi su nadalje za njih napravili i naziv Bohémiens (od Bohemija, Češka). Cigane ili Rome poznaju i skandinavski narodi koji ih prozvaše Tatern i Heiden (=pogani'). Romi su jedini narod na svijetu, za koji se barem u hrvatskoj zahtijeva, da ih se naziva imenom kojim oni zovu sami sebe.

[uredi] Običaji Roma

Društvena zajednica

Romi su narod bez domovine i vlastite političke organizacije. Kod njih nema ni tradicije o državi ni nacionalizma. Međusobno veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat. Zajednice Roma biraju svoga 'kneza' koji pred vlastima zastupa svoje 'pleme'. On se lijepo oblači a simbol njegove časti je kneževska sjekirica na štapu. Knez je odgovoran za postupke svoje vlastite zajednice i stoga poznaje svaku obitelj. Uz njega se nalazi i 'ciganska majka' koja čuva i gaji 'ciganske' običaje i daje savjete. Nju se veoma poštuje.

Obitelj

Od mjesta do mjesta, romska obitelj može biti patrijarhalna ili matrijarhalna. Značajno im je svima da se žene veoma mladi, a na vjenčanju je prisutan i 'ciganski knez'. Obitelji su im velike, s mnogo djece.

Vjera

Romi na hodočašću u Saintes-Maries-de-la-Mer, Francuska. Ovdje se može vidjeti bogatstvo romske kulture. Vidi [1]; Slike [2]
Povećaj
Romi na hodočašću u Saintes-Maries-de-la-Mer, Francuska. Ovdje se može vidjeti bogatstvo romske kulture. Vidi [1]; Slike [2]

Religija Roma je magija, a u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u kojoj žive, tako su u Grčkoj grkoistočne vjere a u Turskoj muslimanske. Kod njih se očuvalo vjerovanje u dobre i zle duhove i u uroke. U mjesecu svibnju dolaze na hodočašće grupe Roma katolika i sakupljaju se na jugu Francuske u gradu Saintes-Maries-de-la-Mer.

Glazba

Romi su skloni glazbi i u mnogim su zemljama poznati kao profesionalni glazbenici. Njihovi orkestri sviraju pod vodstvom 'primaš'-a, koji improvizira melodije dodajući ih iznova, orkestar ga prati. Glazbala kojima se služe su prvenstveno violina, pa violončelo, kontrabas i cimbala.. Veoma su po ovoj glazbi poznati Romi u Mađarskoj.

[uredi] Jezik

Jezik Roma (e Romani čhib) pripada indijskoj grani jezika u koji je ipak tokom njihovog skitalačkog i selilačkog života prodro golem broj stranih riječi, pa je najveću promjenu doživio sam rječnik. Jezik im većinom ima iste glasove kao hrvatski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski) a imenica ima osam padeža. Pozajmice iz drugih jezika imaju posebnu deklinaciju; Glagola ima tri vrste.

[uredi] Ukratko

Romi su lutajući narod indijskog podrijetla raspršen širom svijeta, pretežno u Europi. Izvori ih spominju u Bizantu od 11. st. Procjene o broju pripadnika krajem 20.st. kreću se od 3 do 8 i više milijuna. Najviše ih živi u državama Istočne i Jugoistočne Europe te u Španjolskoj. Romske organizacije zalažu se za priznanje da su Romi zaseban neteritorijalni narod s vlastitom poviješću, jezikom i kulturom. Karakteristični su po jeziku, nomadizmu, ali i po zanimanjima: mala trgovina, sitni popravci, skupljanje i prodaja otpadnih materijala, građevinski radovi, glazba, zabava, gatanje itd.

[uredi] Poveznice

  • Romski nacionalni forum, sa sjedištem u Zagrebu, krovna je asocijacija Roma u Republici Hrvatskoj
  • Dani kulture Roma, kulturna manifestacija u Zagrebu koja promovira kulturno i tradicijsko naslijeđe romske manjine
  • Isabel Fonseca, svoje četverogodišnje iskustvo življenja s Romima od Albanije do Poljske, njihovu svakodnevicu, jezik, vjerovanja, običaje, obiteljske odnose opisala je u knjizi "Sahranite me uspravno: Cigani i njihov put" (Bury Me Standing: The Gypsies and Their Journey)

[uredi] Vanjske poveznice