Meksiko
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: nema | |||||
Himna: Himno Nacional Mexicano | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | španjolski | ||||
Glavni grad: | Mexico City | ||||
Predsjednik: | Felipe Calderón Hinojosa | ||||
Predsjednik Vlade: | |||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
13. po veličini 1.972.550 km² 2,5% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2003.): - Gustoća: |
11. po veličini 104.907.991 54/km² |
||||
Neovisnost: | od Španjolske 16. rujna 1810. |
||||
Valuta: | meksički peso (100 centava) | ||||
Vremenska zona: | UTC -6 do -8 | ||||
Internetski nastavak: | .mx | ||||
Pozivni broj: | +52 | ||||
Sjedinjene Države Meksika (španjolski Estados Unidos Mexicanos) su država koja graniči na sjeveru sa SAD, na jugoistoku sa Gvatemalom i Belizeom, na zapadu sa Pacifičkim oceanom a na istoku sa Meksičkim zaljevom i Karipskim morem.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Glavni članak:Povijest Meksika
1519 Hernan Cortes započinje osvajanje Meksika. Od 1521 aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio Nove Španjolske. Domoroci su pretvoreni u robove i kmetove. Meksikom su vladali španjolski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici (latifundija). Kada je Španjolska u 18. stoljeću počela gubiti svjetsku moć u korist Velike Britanije postupno jača pokret za nezavisnost od Španjolske. Nezavisnost je proglašena 1810. godine, ali je španjolska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek 1821. Agustin de Iturbide se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već 1823 morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. 1836 Teksas je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon Američko-meksičkog rata 1846-1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela Kalifornije i New Mexica. 1863. Francuzi su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. Francuzi su se 1866. morali povući zbog pritiska SAD-a. Porfirio Diaz je vladao 1877-1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. 1910. je započela Meksička revolucija. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u meksičkoj revoluciji (1910. - 1917.) bio je Emiliano Zapata.
[uredi] Politika
Glavni članak:Politika Meksika
[uredi] Savezne države
Glavni članak:Savezne države Meksika
Meksiko se satoji od 31 države (estados) i jednog federalnog distrikta (distrito federal). Aguascalientes, Baja California Norte, Baja California Sur, Campeche, Chiapas, Chihuahua, Coahuila, Colima, Distrito Federal (federalni distrikt), Durango, Guanajuato, Guerrero, Hidalgo, Jalisco, Mexico, Michoacan de Ocampo, Morelos, Nayarit, Nuevo Leon, Oaxaca, Puebla, Querétaro, Quintana Roo, San Luis Potosí, Sinaloa, Sonora, Tabasco, Tamaulipas, Tlaxcala, Veracruz-Llave, Yucatan, Zacatecas.
[uredi] Ekonomija
Glavni članak:Ekonomija Meksika
[uredi] Stanovništvo
Glavni članak:Stanovništvo Meksika
Indijanci su podijeljeni po brojnim plemenima što jezično pripadaju porodicama Mayan, Uto-Aztecan, Hokan i drugima koji su manje zastupljeni. Plemena Meksika su: Acaxee (s: Acaxee, Sabaibo, Tebaca, Papudo, Tecaya), Achire, Acolhua, Aguacatec, Ahome, Aibine, Akwa’ala, Amuzgo, Aripa, Aztec (s: Acolhua, Tlacopan, Tenochca), Baciroa, Bagaces, Baimena, Bamoa, Cahita (s: Bamoa, Cinaloa, Mayo, Tehueco, Yaqui i Zuaque), Carrizo, Cazcan (s: Coca, Tecuexe, Cazcan), Chañabal, Chatino, Chiapanec, Chicomuceltec, Chinantec (s: Hume i Wahmi), Chinarra, Chinipa, Chizo, Chocho, Chol, Chontal, Cinaloa, Coahuiltec (s Hume), Coano, Coca, Cochimi, Cocomacaque, Cocopa (dijelom), Colotlan, Comanito, Comecrudo, Comopori, Concho, Conicari, Cora (s: Coano, Huaynamota, Zayahueco), Cora, Cuahcomeca, Cuicatec, Cuitlatec, Cuyuteca, Didú, Diegueño (dijelom), Edú, Eudeve, Gocoyome, Guachichil, Guasapar, Guasave (s: Achire, Ahome, Comopori, Vacoregue), Halyikwamai ili Kikima (dijelom), Himeri (u Pima), Hine, Hio, Huastec, Huave, Huaynamota, Huichol, Huite, Icaiche, Ika, Irritila, Itzuco, Ixcatec, Janambre, Jano, Jocome, Jova, Jumano, Kamia (dijelom), Kiliwa, ili Kiliwi, Kohuana (dijelom), Lacandon, Lagunero, Laymon, Liyu, Macoyahui, Mame (dijelom), Matlatzinca (s: Atzinca, Matlame, Ocuiltec, Quata.), Maya (s: Icaiche, Lacandon, Maya, Santa Cruz ili Cruzob), Mayo, Mazahua, Mazatec, Meztitlanec, Mixe, Mixtec, Mocorito, Monqui, Motozintlec, Nebome, Nio, Ocoroni, Ocuiltec, Olive, Olmeci, Ópata, Otomi (s: Serrano), Pachera, Pame, Papabucos, Papudo, Pericu, Piato (u Pima), Pima Bajo (s: Cocomacaque, Yecora, Nebome, Ures), Pisone, Pochutla, Popoloca, Popoluca, Potlapiqua (u Pima), Quata, Sabaibo, Seri (s: Guayma, Tepocas, Salineros, Upanguayma, Tiburones), Sayula, Sayultec, Soltecos, Suma, Tahue (s: Comanito, Mocorito), Tamaulipec, Tamazulteca, Tapachultec, Tarahumara, Tarasco, Tebaca, Tecaya, Teco-Tecoxquin, Tecual, Tecuexe, Tehueco, Temori, Tenochca, Tepahue, Tepanec, Tepecano, Tepehua, Tepehuane, Tequistlatec, Teul, Texixtepec, Tlacopan, Tlacotepehua-Tepuzteca, Tlapanec, Tlascala ili Tlaxcalteca, Toboso (s: Gocoyome), Tolimeca, Totonac, Totorame, Trique, Tubar, Tzeltal, Tzotzil, Uchita, Ures, Vacoregue, Varohío (s: Chinipa, Guasapar, Temori,), Vigitega, Waicuri, Xilotlantzinca, Xixime (s: Aibine, Hine, Hume), Yaqui, Yecora, Zacateco, Zapotec, Zayahueco, Zoe (s: Baimena, Zoe), Zoque i Zuaque.
[uredi] Kultura
Glavni članak:Kultura Meksika
[uredi] Državni blagdani i neradni dani
[uredi] Zemljopis
Glavni članak:Zemljopis Meksika
[uredi] Razno
- Komunikacije u Meksiku
- Prijevoz u Meksiku
- Oružane snage Meksika
- Vanjski poslovi Meksika
- Popis gradova u Meksiku
[uredi] Vanjske poveznice
- Mexico News
- Gob.mx - slušbena vladina stranica (na španjolskom jeziku)
- Presidencia - službena predsjednička stranica
- Cámara de Diputados -
- Cámara de Senadores - službena senatska stranica
Uredi | Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi | |
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Belize | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kostarika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
||
Teritoriji: Danska: Grenland | Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon | Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili |SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko | UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski otoci • Montserrat • Otoci Turks i Caicos |
Nedovršeni članak Meksiko koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.