Razgovor:Joseph Pulitzer
Izvor: Wikipedija
[uredi] cijeli članak na srpskom!
Treba prevest na hrvatski. Osim toga, članak je očito kopiran odnegdje, i zo bez čitanja (šta se vidi po zadnjem pasusu)! --Ante Perkovic 00:10, 26 July 2005 (CEST)
I uklopiti u postojeći.--Sanya 16:34, 27. veljače 2006. (CET)
Evo članka:
Jozef Pulitzer je rođenu u Mako-u u Mađarskoj, kao najstariji sin Mađarskog Jevreja. Njegov otac Filip je bio uspješni I prosperitetni trgovac žitom, koji je umro kada je Jozef imao 11 godina. Nekoliko godina kasnije njegova majka se udala za Maksa Blaua, biznismena. Pulitzer se obrazovao u privatnoj školi u Budimpešti. 1864. godine emigrirao je iz Mađarske u SAD, u Castle Garden bez imalo novca. Austrijska vojska ga je odbila zbog slabog vida, a nije ga prihvatila ni Francuska legija stranaca, ali je u novoj zemlji radio u I brigadi Prve New York Lincoln konjice sve do kraja građanskog rata.
Pulicer je tečno govorio Njemački, Francuski i Mađarski ali je u početku imao problema sa engleskim jezikom. Poslije rata Pulicer je otišao na zapad u potrazi za srećom. Njegov prvi posao utovarivača brodova u St. Louisu je propao- Pulicer je radio kao konobar, sahranjivao je umrle od kolere 1866 na Arsenal Island-u, a zatim je radio kao reporter, prvo u novinama St Louis-a Westliche Post, koje su izlazile na njemačkom jeziku. “Bio je rođeni reporter”, rekao je za njega jedan od njegovih kolega kasnije. Kasnije, 1871. godine Pulicer je stekao I dio vlasništva nad ovim listom. Tokom 1860-ih on je učestvovao u političkom životu I studirao prava, ali veoma kratko. 1869 izabran je u Missouri Legislature, a 1874 Pulicer je prešao u Vašington, gdje je radio kao korespondent SUN-a iz New Yorka. 1877 oženio se sa Kejt Dejvis, nećakom Džefersona Dejvisa.
Vrijednost WORLD-a iz New Yorka je porasla zahvaljujući fianasijeru Džej Goldu koji je 1883. godine uložio svoj kapital. Magazin je dobijao na uticaju jer se borio protiv sbvih vrsta monopola, igara na sreću I ropstva- 1885 Pulčicer je izabran u Kongres kao predstavnik New Yorka ali je podnio ostavku nakon nekoliko mjeseci službe. Dvije godine kasnije Pulicer je osnovao Evening World u New Yorku, I u isto vrijeme je počeo da se povlači iz upravljačke strukture svih publikacija. Sa 40 godina bio je skoro potpuno slijep ali je nastavio da vodi svoje novinarsko carstvo još oko 20 godina.
1890 Pulicer je imao privatni rat sa Vilijamom Randolfom Herstom, a njegov časopis je optuen da se bavi žutom štampom, jer su koristili velike naslove, pisali senzacionalne novosti, koristili stripove i karikature i ostala sredstva pokušavajući na taj način da privuku čitaoce iz redova radničke klase i imigranata. World je povećavao svoj tiraž a 1895. godine je objavio prvi strip u boji «Žuti dječak». Strip je napravio crtač Ričard Outkoult (1863-1928).
Naravno ime stripa nije imalo nikakve veze sa žutom štampom. Pulicer je izgubio kada je Oukoult prešao u novine koje su bile u vlasništvu Hersta New York Journal. Herst je sa druge strane bio očaran kvalitetom Pulicerovog osoblja. Pisac Tidor Drejser ke stvari vidio drugačije – osoblje je u njihovim očima izgledalo kao životinje pod torturom.
Herstov i Pulicerov časopis su pokazui svoju snagu 1898. godine. World je apelovao na predsjednika McKinley da objavi rat Španiji. Herst je ttvrdio da je on okončao Špansko američki rat, mada postoje sumnje da je uticao na komadnu Frederika.
Policer je umro od srčanog udara na svojoj jahti “Liberti” 29. oktobra 1911. godine.
Kroz testamnet je ustanovio Lolumbisji univerzitet novinarstva, što je bila jedna od njegovih glavnih želja I godišnju Pulicerovu nagradu za literaturu, dramu, muziku, I novinarstvo.
Pulicerova nagrada za koju je isprva donirao 500 hiljada dolara je visko cijenjeno priznanje i dodjeljuje se od 1917. godine, ali više detalja o tome čitajte u našem sljedećem on-line izdanju koje će biti pripremljeno u petak, 23 jula