Glagoljica
Izvor: Wikipedija
Povijest alfabeta |
---|
srednje brončano doba 19.–15. st. p.n.e.
|
meroitičko 3. st. p.n.e. |
Geneologija |
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st. koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve više je potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.
Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi »glagoljati« (to jest, govoriti).
Glagoljica se javlja u dva oblika: obla (bugarska) i uglata (hrvatska). Najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik, Bašćanska ploča, pokazuje umjerenu oblost, no uglata glagoljica je specifični hrvatski oblik glagoljice. Javlja se u Hrvatskoj počevši od 12. st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj), ali se nalazi i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.
Prva knjiga tiskana tim pismom je Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 koji je tiskan u Kosinju, u Lici te se popularno naziva i Kosinjski misal.
[uredi] Glagoljička azbuka
Glavni članak: Azbuka
Već se u 10. stoljeću među Ćirilovim učenicima u Bugarskoj pojavilo drugo pismo - ćirilica. Iako nosi ime po Ćirilu, ćirilica nije njegovo djelo. Ćirilica je stvorena na temelju grčkog alfabeta u smislu povezivanja slavenskih pravoslavnih crkava s grčkom, što se kosi s Ćirilovim zamislima o neutralnosti.
Ćiril je htio premostiti jaz između zapadne i istočne crkve. Ujesen 867. je u Mletcima pred svećenstvom zagovarao pravo na ispovijedanje vjere na slavenskom jeziku i pismu. Tu je postigao znatan uspjeh: već je sljedeće godine papa Hadrijan II. odobrio glagoljaško bogoslužje - tj. uporabu slavenskih jezika i glagoljice. U vrijeme kad je cijela sjeverna i zapadna Europa u bogoslužju koristila samo latinski, bio je to doista velik uspjeh. Nakon Ćirilove smrti, za glagoljicu i Ćirilova brata Metoda zauzeo se i papa Ivan VIII. i pohvalio svećenike glagoljaše, koji podučavaju vjeru na materinskom jeziku.
Na južnom i zapadnom Balkanu je do 12. stoljeća ćirilica posve istisnula glagoljicu, sigurno zbog utjecaja grčke pravoslavne crkve. Na sjeverozapadu se glagoljica održala pod zaštitom Rima, ponegdje i do početka 20. stoljeća. U međuvremenu se pojavila već spomenuta hrvatska inačica, uglata glagoljica:
[uredi] Literatura
- Fučić, Branko: Glagoljski natpisi. U: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57. Zagreb, 1982.
- Fullerton, Sharon Golke: Paleographic Methods Used in Dating Cyrillic and Glagolitic Slavic Manuscripts. U: Slavic Papers No. 1. Ohio, 1975.
- Gosev, Ivan: Rilszki glagolicseszki lisztove. Szofia, 1956.
- Jachnow, Helmut: Eine neue Hypothese zur Provenienz der glagolitischen Schrift - Überlegungen zum 1100. Todesjahr des Methodios von Saloniki. In: R. Rathmayr (Hrsg.): Slavistische Linguistik 1985, München 1986, 69-93.
- Jagić, Vatroslav Glagolitica. Würdigung neuentdeckter Fragmente, Beč, 1890.
- Kiparsky, Valentin: Tschernochvostoffs Theorie über den Ursprung des glagolitischen Alphabets In: M. Hellmann u.a. (Hrsg.): Cyrillo-Methodiana. Zur Frühgeschichte des Christentums bei den Slaven, Köln 1964, 393-400.
- Miklas, Heinz (ur.) Glagolitica: zum Ursprung der slavischen Schriftkultur, Beč, 2000.
- Steller, Lea-Katharina (rođ. Virághalmy): A glagolita írás. U: Paleográfiai kalandozások. Szentendre, 1995. ISBN 9634509223
- Vais, Joseph: Abecedarivm Palaeoslovenicvm in usum glagolitarum. Veglae, [Krk], 1917. XXXVI
- Vajs, Josef: Rukovet hlaholske paleografie. Uvedení do knizního písma hlaholskeho. V Praze, 1932. 178 p, LIV. tab.
[uredi] Vanjske poveznice
- Kronološki popis najvažnijih glagoljskih spomenika
- Glagoljica u Lici, Krbavi i Gatskoj
- Hrvatski glagoljski rukopisi izvan domovine
- Hrvatski državni arhiv - Glagoljica
- Staroslavenski institut
- Tečajevi
- Kurzivna glagoljica
- Iz hrvatske glagoljske baštine
- Zapisi
- Font
Nedovršeni članak Glagoljica koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.