Europska unija

Izvor: Wikipedija

Europska unija
Zastava EU
(Zastava Europske unije)
Geslo: In varietate concordia
(latinski: Ujedinjeni u raznolikosti)
Smještaj EU
Države članice Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo
Službeni jezik 20 službenih jezika
Europsko vijeće Predsjednik: Matti Vanhanen
Vijeće EU Glavno tajništvo: Bruxelles
Predsjedava: Finska (druga polovina 2006).
Europska komisija Sjedište: Bruxelles
Predsjednik: José Manuel Durão Barroso
Europski parlament Sjedište: Strassbourg, Bruxelles, Luksemburg
Predsjednik: Josep Borrell
Europska središnja banka Frankfurt na Majni
Površina 3.975.000 km² (1. svibnja 2004.)
Stanovništvo 459 milijuna (2005.)
Gustoća naseljenosti 115 stan./km²
Valuta Euro (€ EUR)
Druge:

Britanska funta (GBP GB£)
Ciparska funta (CYP C£)
Češka kruna (CZK Kč)
Danska kruna (DKK kr)
Estonska kruna (EEK kr)
Mađarska forinta (HUF Ft)
Latijski lats (LVL Ls)
Litvanski litas (LTL Lt)
Malteška lira (MTL Lm)
Poljski zlot (PLN zł)
Slovačka kruna (SKK Sk)
Slovenski tolar (SIT)
Švedska kruna (SEK kr)

Vremenska zona UTC 0 do +2,
(UTC -4 do +4 uključivši i Prekomorske teritorije)
Himna Oda radosti
Dan Europe 9. svibnja
Internetski nastavak .eu

Europska unija (EU) je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija danas broji 25 država članica.

Ime Europska unija uvedeno je Ugovorom iz Maastrichta (stupio na snagu 1993. godine). Aktivnosti i nadležnosti Europske unije često se opisuju pomoću trostupnoga pročelja grčkog hrama. Prvi stup EU čine tri zajednice: Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ) (prestala je postojati 2002. godine po isteku Ugovora o EZUČ-u), Europska ekonomska zajednica (EEZ) te Europska zajednica za atomsku energiju; drugi stup čini suradnja država u vanjskoj i sigurnosnoj politici, a treći suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima.

Sadržaj

[uredi] Članstvo u Europskoj uniji

[uredi] Države članice

Europska unija trenutno ima 25 zemalja članica:

  1. Austrija
  2. Belgija
  3. Cipar
  4. Češka
  5. Danska
  6. Estonija
  7. Finska
  8. Francuska
  9. Grčka
  10. Irska
  11. Italija
  12. Litva
  13. Latvija
  14. Luksemburg
  15. Mađarska
  16. Malta
  17. Nizozemska
  18. Njemačka
  19. Poljska
  20. Portugal
  21. Slovačka
  22. Slovenija
  23. Španjolska
  24. Švedska
  25. UK
Države Europske unije (i kandidati)
Povećaj
Države Europske unije (i kandidati)

[uredi] Proširenja Europske unije

Države utemeljice - Europsku zajednicu za ugljen i čelik osnovalo je šest država potpisnica Ugovora iz Pariza 1951. godine - Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Rimskim ugovorima 1957. godine iste su države osnovale Europsku ekonomsku zajednicu te Europsku zajednicu za atomsku energiju.

Prvo proširenje - 1973. godine članicama Europske zajednice postale su Velika Britanija, Danska i Irska.

Drugo proširenje - 1981. godine Grčka postaje članicom Europske zajednice. Grčka je Sporazum o pridruživanju s EZ-om sklopila još 1961. godine, međutim u punopravno članstvo ušla je gotovo 20 godina kasnije, jer je u međuvremenu došlo do promjene režima vojnim udarom (1967.), što je usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave demokracije 1974. godine.

Treće proširenje - 1986. godine u članstvo Europske zajednice ulaze Španjolska i Portugal. Ove dvije zemlje izrazile su interes za članstvo u EZ-u još 1960-tih godina, međutim u članstvo su primljene nakon uspostave demokratskh političkih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne režime te nakon prevladavanja gospodarskih teškoća.

Četvrto proširenje - 1995. godine Europska unija prima u članstvo Austriju, Finsku i Švedsku.

Peto proširenje - 1. svibnja 2004. godine bilo je po mnogome značajno. To je prije svega najveće proširenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 država članica - Cipar, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta.

Buduća proširenja - Rumunjska i Bugarska trebale bi pristupiti Uniji 2007. godine, a pregovori s Turskom započeli su 3. listopada. Makedonija je podnijela molbu za članstvo EU i trenutno čeka mišljenje Europske komisije.

Hrvatska je 3. listopada 2005. prvom sjednicom bilateralne Međuvladine konferencije započela pristupne pregovore, čija je prva faza proces screening-a odnosno analitičkog ispitivanja zakonodavstva (usporedna analiza sukladnosti nacionalnog zakonodavstva s acquis communautaire-om). Screening će završiti u jesen 2006. godine, a pristupni pregovori mogli bi biti okončani ulaskom RH u EU do sljedećih izbora za Europski parlament 2009. godine.

[uredi] Kriteriji za članstvo

Na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu, održanom u lipnju 1993. godine, postavljena su tri kriterija (tzv. kopenhaški kriteriji) koje svi budući kandidati moraju ispunjavati u punopravno članstvo. To su:

  • Politički - stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljuskih prava i prava manjina i prihvaćanje ciljeva Unije
  • Gospodarski - postojanje djelotvornog tržišta gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pristiscima i tržišnim zakonima unutar EU
  • Pravni - usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU (acquis communautaire).

Iako je prihvaćanje pravne stečevine EU važno, još je važnije osigurati učinkovitu provedbu i primjenu kroz odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Stoga je na sastanku Europskog vijeća u Madridu 1995. godine postavljen četvrti kriterij kao preduvjet za članstvo (tzv. madridski kritrij):

  • Administrativni - prilagodba odgovoarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.

[uredi] Kronologija

Glavni članak: Povijest Europske unije

19. rujna 1946. - govor Winstona Churchilla u Zürichu. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europe
9. svibnja 1950. - Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao Dan Europe
18. travnja 1951. - u Parizu potpisan ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Ugovor je stupio na snagu 25. srpnja 1952. godine. Prvi predsjednik Visoke vlasti Jean Monnet
25. ožujka 1957. - potpisan Rimski ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju
1. siječnja 1958. - Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana Komisija i izabran prvi predsjednik Walter Hallstein
19. ožujka 1958. - održana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjedik Robert Schuman.
8. travnja 1965. - potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv Europske zajednice za oznaku spomenutih triju zajednica.
1. srpnja 1968. - uspostavljena carinska unija
1. siječnja 1973. - prvo proširenje: u Zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska
1. siječnja 1981. - drugo proširenje: u zajednicu pristua Grčka
23. veljače 1982. - Grenland istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske
1. siječnja 1986. - treće proširenje: Španjolska i Portugal pristupaju Zajednici
17. veljače 1986. - u Bruxellesu potpisan Jedinstveni europski akt. Revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu 1. srpnja 1987.
7. veljače 1992. - potpisan Ugovor o Europsko uniji u Maastrichtu
1. siječnja 1995. - četvrto proširenje: Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji
17. lipnja 1997. - potpisan Amsterdamski ugovor. Stupio na snagu 1. svibnja 1999.
1. siječnja 1999. - počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji
11. prosinca 2000. - potpisan Ugovor iz Nice
1. siječnja 2002. - uvođenje eura u 12 država tzv. euro-zone
1. svibnja 2004. - peto proširenje: u Uniju ulazi 10 novih država članica

[uredi] Institucije

Glavni članak: Institucije Europske unije

[uredi] Stanovništvo i površina

Trenutačno je površina EU-a (25 država članica) 3,973.597 km² (neznatno veća od Indije, čime bi bila 7. najveća država svijeta). Na tom teritoriju ima, prema popisu iz 2001., oko 456 milijuna stanovnika, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 115 stanovnika/km².

Nakon priključenja Bugarske i Rumunjske (očekivano 2007.) površina EU-a trebala bi se povećati na 4.322.091 km², a populacija na 487 milijuna stanovnika.

U slučaju da se u budučnosti priključe i Hrvatska i Turska, koje su službene pregovore za priključenje počele 2005., površina EU iznosit će 5.159.209 km² a populacija oko 560 milijuna stanovnika.

Prosječni BDP po stanovniku iznosio je 22.000 USD. Najmanji BDP imale su Baltičke države Letonija, Litva i Estonija, a najveći Luksemburg, Irska, Danska i Velika Britanija.

[uredi] Teritoriji EU izvan Europe

Napomena: Ceuta, Melilla, Gibraltar i otoci Åland spadaju u EU ali ne u carinsku uniju.

Nijedan drugi izvaneuropski teritorij zemalja članica ne spada u EU (kao ni u carinsku uniju):

Osim toga, teritoriji britanske krune Guernsey, Jersey i otok Man (koji ne spadaju u Veliku Britaniju) ne spadaju u Europsku uniju, ali spadaju u carinsku uniju..


[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: