Šestodnevni rat
Izvor: Wikipedija
Šestodnevni rat (hebrejski: מלחמת ששת הימים, arapski: حرب الأيام الستة), naziv za oružani sukob između države Izrael s jedne strane i arapskih država s druge strane.
Inicirao ga je sam Izrael, a poznat je i kao Lipanjski rat, jer je vođen od 5. do 10. lipnja 1967. godine.

Poučen prijašnjim ratnim iskustvima, Izrael je na svoje granice počeo graditi niz utvrda. Razjaren nizom graničnih sukoba sa susjedima, Izrael je preventivno napao Egipat, a kasnije je napad proširen i na Siriju i Jordan. Egipat je bio inicijator napada na teritorij Izraela 1948. odmah nakon proglašenja nezavisnosti. Na kraju tog rata, čije se posljedice i dan danas osjećaju, Izraelci su kontrolirali pojas Gaze, poluotok Sinaj, Golansku visoravan i Zapadnu obalu. Na strani Izraela zapovijedaju: Yitzhak Rabin, Moshe Dayan, Uzi Narkiss, Israel Tal(ik), Ariel Sharon.
Danas su samo Talik i Sharon svjedoci tog rata. U akciju je uključeno 50.000 vojnika. Taj broj se popeo do 264.000 kada se pribroje mobilizirani rezervisti. Zrakom je letjelo 197 aviona.
Arape predvodi Egipat s 150.000 vojnika, pa Sirija s 75.000, a Jordan je imao 55.000 vojnika. Arapi su imali i 812 aviona u zraku. Arapski zapovjednici su: Abdel Amer, Abdul Riad, Sharif Zaid Ibn Shaker i Hafez al-Assad. NItko od njih više nije živ.
Izraelski gubici bili su: 679 mrtvih, 2.563 ranjena, 15 zarobljenih. Ukupni arapski gubici iznose 72.000 žrtava. Šestodnevni rat je najveća pobjeda u povijesti Izraela. Zauzeli su površinu pet puta veću od svog teritorija. Primirje Šestodnevnog rata potpisano je 11. lipnja 1967.godine. Idući rat izbit će već 1970.
Čak i nakon Sueskog rata 1956. godine, niti jedna arapska država nije priznala suverenitet i neovisnost Izraela.
Nasilje na Bliskom istoku traje i danas, ne ispunivši posljednju želju Ben Guriona, da konačno zavlada mir.