Jednootvorni

Izvor: Wikipedija

Jednootvorni
Čudnovati kljunaš (Ornithorhynchus anaticus)
Čudnovati kljunaš (Ornithorhynchus anaticus)
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Podrazred: Protheria
Red: Monotremata
C.L. Bonaparte, 1837.
Porodice
Kollikodontidae (izumrli)
Ornithorhynchidae
Tachyglossidae
Steropodontidae (izumrli)

Jednootvorni (Monotremata) su jedini red podrazreda sisavaca Protheria (prasisavci). Prasisavci se od svih drugih sisavaca razlikuju time, da ne rađaju žive mlade, nego legu jaja.

Sadržaj

[uredi] Osobine

Uprkos potpuno različitom načinu razmnožavanja od svih drugih sisavaca jer legu jaja, imaju druge osobine koje inače odlikuju sisavce. To su krzno, dojenje podmlatka mlijekom kao i niz drugih anatomskih osobina, u koje spadaju i tri slušne koštice.

Pored istih osobina, nizom drugih tjelesnih osobina se i razlikuju od drugih sisavaca. Imaju samo jedan izlazni tjelesni otvor za spolne organe, urinarni trakt i izmet, nazvan kloaka, otuda u nekim jezicima i naziv "kloaka životinje". Detalji u građi lubanje, ramenog dijela i kukova su sličniji gmazovima nego onim kod drugih sisavaca. Oni su, istina, "toplokrvne" životinje ali su s tjelesnom temperaturom od 30°-32°C značajno ispod temperature drugih sisavaca, a i njihova sposobnost samostalnog održavanja stalne tjelesne temperature je ograničena.

Lubanja im je izdužena i završava gumastim kljunom. On im je opremljen vrlo osjetljivim elektroreceptorima uz čiju pomoć ove životinje registriraju električni naboj koji stvaraju pokreti mišića njihovog plijena. Na taj način određuju položaj lovine. Imaju vrlo male oči i malene ušne školjke. Odrasle životinje nemaju zube, ali mladunci u trenutku valjenja iz jaja imaju na kljunu izraslinu koja podsjeća na zub i uz čiju pomoć kao i ptice probijaju ljusku jaja. Udovi su im kratki i snažni i završavaju s po pet prstiju. Čudnovati kljunaš između njih ima plivaću kožicu, a kod ješca prsti završavaju kandžama dobro prilagođenim za kopanje. Posebnost ovih životinja je otrovna bodlja na gležnjevima zadnjih nogu. Imaju ju pretežno mužjaci, a koriste ih najčešće u obrani.

Dužina tijela im se kreće od 30 do 77 cm a težina od 1 do 3 kg čudnovatog kljunaša pa do 16 kg dugokljunog ješca.

[uredi] Rasprostranjenost i način života

Kratkokljuni ježac
Povećaj
Kratkokljuni ježac

Prasisavci odnosno jednootvorni žive samo u Australiji i na Novoj Gvineji gdje nastanjuju različite okoliše. Dok ješci zive kopnenim životom, čudnovati kljubaši su vezani uz vodu i može ih se naći i u stajaćicama i u tekućicama. Uglavnom su samotnjaci i aktivni noću ili u sumrak. Hrana im se sastoji pretežno od beskralježnjaka, rakova, insekata i njihovih larvi kao i crva.

[uredi] Razmnožavanje

Prasisavci se od svih drugih sisavacarazlikuju time, da ne rađaju žive mlade, nego legu jaja. Njihova jaja su mala, u promjeru imaju samo 10 do 15 mm i svojom kožastom ljuskom i velikim žumankom više potsjećaju na jaja gmazova nego ptica. Ženka leže na jednom do tri jaja okruglo 10 dana. Novoizvaljeni mladunci su goli i mali, i svojim embrionalnim stadijem usporedivi su s novorođenim tobolčarima. Ženke nemaju sise nego imaju mliječna polja s kojih mladunci ližu mlijeko.

[uredi] Sistematika

Današnji prasisavci se dijele u dvije porodice s četiri, a prema nekima 5 vrsta:

  • Kljunaši (Ornithorhynchidae)
  • čudnovati kljunaš (Ornithorhynchus anaticus)
  • Ješci (Tachyglossidae)
  • kratkokljuni ješci (Tachyglosus aculeatus)
  • dugokljuni ješci (Zaglossus), 2 vrste


Wikivrste imaju podatke o: