Klub liječenih alkoholičara

Izvor: Wikipedija

Klubovi liječenih alkoholičara sinonim su za rehabilitaciju u alkoholizmu. U suzbijanju i rješavanju problema vezanih uz pijenje alkoholnih pića i alkoholizam u Hrvatskoj od ranih šezdesetih godina vodeću ulogu ima Zagrebačka alkohološka škola, predvođena istaknutim psihijatrom prof. dr. Vladimirom Hudolinom. U okvirima sveobuhvatnih socijalno-psihijatrijskih programa osnivaju se i zauzimaju važnu ulogu klubovi liječenih alkoholičara.

Sadržaj

[uredi] Povijest

1. travnja 1964. godine, otvoren je Centar za proučavanje i suzbijanje alkoholizma u Klinici za psihijatriju KB "Dr. Mladen Stojanović", današnjoj KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, a u okviru Centra osnovan je prvi klub liječenih alkoholičara - Ogledni klub, a u jesen iste godine osnovan je prvi gradski klub - Klub "Maksimir".

Taj se dan obilježava Danom klubova liječenih alkoholičara.

U početku su se klubovi osnivali kao veliki općinski klubovi i okupljali su liječene alkoholičare radi održavanja apstinencije i izmjene njihova ponašanja. Važan doprinos i prekretnica u klubovima bilo je uvođenje obiteljskog liječenja u područje suzbijanja i liječenja alkoholizma 1975 g., odnosno obiteljskog pristupa u klubove liječenih alkoholičara. Započelo se s osnivanjem malih obiteljskih klubova u mjesnim zajednicama, do kojih bi se dolazilo za desetak minuta od stana. Klubovi su okupljali 10 do 12 obitelji i u njima je cijela obitelj mogla dobivati dugotrajnu podršku.

Slijedio je pravi procvat klubova i njihov je broj naglo rastao, da bi ih u predratnom razdoblju djelovalo više od 600. Takvom razvoju svakako je pridonosio u to vrijeme prelazak s "bolničkih" na "izvanbolničke" programe liječenja alkoholičara.

Osamdesetih godina se počelo činiti da je bolnica nužno zlo u postupku liječenja alkoholičara. Čak se govorilo o mogućnosti liječenja alkoholičara bez većih komplikacija isključivo u klubovima liječenih alkoholičara.


[uredi] Klubovi u Republici Hrvatskoj

1990. godine dolazi do temeljnih promjena u društvenom, političkom i ekonomskom smislu, što se je odrazilo i na djelovanje klubova. Početak Domovinskog rata i okupacija dijela hrvatskog teritorija od strane srpskog agresora, dovodi do prestanka djelovanja i raspada tri četvrtine klubova. Mnogi članovi klubova uključeni su u obranu domovine, mnogi su raseljeni, neki ubijeni. Izostala je stručna i novčana podrška, javili su se problemi prostorija. Usprkos svim poteškoćama dio klubova održao je i u najtežim uvjetima kontinuitet u radu, radeći čak i za vrijeme uzbuna, zahvaljujući prvenstveno dugogodišnjim apstinentima i podršci od strane bolnica koje se bave liječenjem alkoholizma. Sve su se ostale službe bavile rastućom problematikom vezanom uz ratna stradanja, te su problemi pijenja i alkoholizma potisnuti u drugi plan. Bolničko liječenje je jedini način liječenja koji je održan u ratu i nakon njega. Bolnica je ponovno došla u središte zbivanja kao "organizirani model" kontinuirane skrbi o alkoholičarima.

Već 1992. godine započinje se obnavljati rad klubova. U kritičnom, ratnom razdoblju dugogodišnji apstinenti održali su kontinuitet djelovanja klubova, te od 1993. godine započinje edukacija velikog broja dugogodišnjih apstinenata, prvenstveno iz Zagreba, kako bi se osposobili za što kvalitetniji rad u klubovima, sada u ulozi laik-terapeuta, odnosno dostručnih djelatnika. Obnavlja se kvaliteta rada u klubovima, osnivaju se novi klubovi, oživljavaju izvanklubske aktivnosti. Klubovi se radi unapređivanja svoga djelovanja, međusobne suradnje i zajedničkih aktivnosti, redovito mjesečno okupljaju na općinskim razinama u koordinacijama od 3-10 klubova, na županijskim zajednicama, a od 2000. godine i u Hrvatskom savezu klubova liječenih alkoholičara, sa sjedištem pri Klinici za psihijatriju KB "Sestre milosrdnice".

Klubovi liječenih alkoholičara su se tijekom 40 godina svojega postojanja razvijali i mijenjali, prateći promjene u društvu, što je razumljivo budući da su i sami društvene organizacije, odnosno udruge.


[uredi] Organizacija

Klubovi su organizirani kao udruge građana na principima samopomoći i uzajamne pomoći. U Hrvatskoj sada djeluje mreža od 179 klubova liječenih alkoholičara, različite gustoće, vezana uz veća gradska ili županijska središta. U Zajednici klubova liječenih alkoholičara Zagreba okupljena su 82 kluba.

Klubovi okupljaju 10 do 12 obitelji. U njima se provodi obiteljski postupak uz angažman stručnih djelatnika i uz pomoć educiranih dugogodišnjih apstinenata, tzv. dostručnih djelatnika, a pod supervizijom stručnjaka.


[uredi] Obiteljska terapija

Obiteljskim postupkom se katalizira promjena ponašanja u obiteljskom sustavu, rast i sazrijevanje obitelji i uspostava načina života bez alkohola za cijelu obitelj. Klubove koje rade bez stručnog djelatnika članovi obitelji brzo napuštaju, a rehabilitaciju nastavlja sam alkoholičar, što ne daje ni približne rezultate kao rehabilitacija cijele obitelji.

Provođenje obiteljskog postupka u klubovima i prisutnost stručnih djelatnika, te uključivanje u programe zaštite zdravlja i suzbijanje problema vezanih uz pijenje i alkoholizam u lokalnoj zajednici i šire, razlikuje klubove liječenih alkoholičara od Anonimnih alkoholičara.

Suvremeni način brige o zdravlju i rada u zdravstvenoj zaštiti jest integracija samopomoći i uzajamne pomoći u programe liječenja i rehabilitacije. Samo na takav način može se postići bolje zdravlje, što ujedno znači bolju kvalitetu života.


[uredi] Izdavačka djelatnost

Hrvatski savez i Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba izdaju svoj mjesečnik "Alkohološki glasnik", koji predstavlja svojevrsni stručno-informativni vodič kroz probleme pijenja, alkoholizma, liječenja i rehabilitacije alkoholičara, a napose kroz klubove liječenih alkoholičara. 2003. g. tiskan je i priručnik - Zbornik stručnih radova Alkohološkog glasnika.

Tiskaju se i brojni promidžbeni materijali koji se distribuiraju građanima. U radio emisiji Vi i Vaše zdravlje, Drugog programa radio Zagreba rezerviran je pola satni tjedni termin za klubove liječenih alkoholičara. Hrvatski savez i Zajednica klubova Zagreba organizirali su i Trijezni telefon uz koga svako prije podne dežuraju dugogodišnji apstinenti, na usluzi građanima, dajući informacije o klubovima, liječenju, iznoseći svoja iskustva i potičući zainteresirane na prvi korak.


[uredi] Aktivnosti

Hrvatski savez, udruženja klubova i klubovi organiziraju i niz drugih aktivnosti, za posebno je istaknuti sportske igre i večeri poezije, pod motom sportom protiv ovisnosti, odnosno poezijom protiv ovisnosti.

Klubovi liječenih alkoholičara su otvoreni prema zajednici u kojoj djeluju i da se uz svoju osnovnu djelatnost uključuju i u preventivne aktivnosti na planu suzbijanja problematike vezane uz prekomjerno pijenje, alkoholizam i druge ovisnosti, kao i u programe zaštite i unapređenja duševnog zdravlja i zdravog načina življenja.

[uredi] Vanjske poveznice

Alkohološki Glasnik