Razgovor:Chipko poučak
Izvor: Wikipedija
Chipko poučak (prema Weber, 1989.)
Pokret Chipko nastao je u indijskoj državi Uttar Pradesh, u regiji Uttarkhandu, koja leži u podnožju Himalaja i dom je dviju velikih etničkih skupina, Kumaon i Garhval. Godine 1816. ta je regija uključena u Britansku Indiju. Britanska je administracija uskoro potaknula izvoz drva iz mjesnih šuma; bijaše to početak deforestacije. Drvo iz tih i drugih šuma bilo je iskorišteno za razvoj indijskog ekstenzivnog željezničkog sustava (za pružne pragove). Nakon uspostave indijske nezavisnosti 1947. godine, nastavilo se, pa i pojačalo iskorištavanje šuma radi razvoja nacionalne ekonomije. Nakon više od stoljeća pretjerane sječe nekadašnji je šumovit kraj ogoljen. Zbog toga je brdska populacija Garhvala i Kumaona izgubila temelj tradicionalnog načina života. Pošto su presušili izvori zarade u šumarstvu, mladi su muškarci odlazili u daleke krajeve u potrazi za poslom, a žene su ostajale na skromnom imanju. One su nosile dvostruki teret odgovornosti, za obradu zemlje i za skrb o djeci. Osim toga, morale su hodati daleko da bi priskrbile vodu i prikupile drva za ogrjev. U krajnjem siromaštvu, na što je uvelike utjecala deforestacija te time izgubljeni tradicionalni način života, tijekom 60-ih i 70-ih godina dramatično se povećala stopa samoubojstava žena. Mnogi su se ljudi okrenuli alkoholu. U međuvremenu, stalna je deforestacija uzrokovala eroziju tla, brojne odrone, riječne bujice i poplave. Eko sustav regije Uttarkhand doživio je posvemašnji slom. Tijekom toga kritičnog razdoblja, dvije su aktivistice fondacije Gandhi pokušale zaustaviti širenje alkoholizma. Spoznale su uskoro da bijedi u Uttarkhandu nije uzrok alkoholizam. Zapravo, deforestacija je prepoznata kao glavni krivac. Pod vodstvom tih aktivistica mjesne su žene po prvi put organizirale nenasilan otpor snagama koje su uništavale okoliš. Godine 1974. pod vodstvom nepismene seljanke Gaure Devi mjesne su žene ulazile u šume i ostajale u njima danima, čvrsto se držeći za stabla kako bi ih zaštitile od sječe. Odatle i ime pokretu jer chipko znači zagrliti (obujmiti). Godine 1980- pokret je prisilio vladu Indire Gandhi da zabrani iskorištavanje himalajskih šuma u razdoblju od 15 godina. Tako je pokret Chipko pokazao kako udruženim snagama lokalno stanovništvo može spasiti svoj opstanak i svoju zajednicu. Chipko je postao ekološki pokret kada su žene spoznale da je deforestacija izvor njihove bijede i društvenih problema. Na kraju možemo zaključiti da je više nego očigledno kako će budući razvoj biti čvrsto povezan s okolišem. To zahtjeva koncept održivog/obzirnog razvoja po kojem su problemi razvoja isto što i problemi okoliša; jedni se ne mogu riješiti bez drugih. Mnoge ideje o iskorištavanju izvora i primjerenom razvoju na globalnoj razini valja temeljiti na iskustvu pojedinih društava i na njihovu odnosu prema mjesnom okolišu. U toj zadaći svoje mjesto ima i demogeografski aspekt. Stanovništvo, njegova dinamika i struktura, važan je čimbenik kakvoće vlastitog okoliša.