Spužve

Izvor: Wikipedija

Spužve

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Porifera
Grant in Todd, 1836.
Razredi
Calcarea
Hexactinellida
Demospongiae

Spužve (Porifera) su jedno od koljena životinja iz skupine beskralješnjaka, a dio su odjeljka Parazoa. Vrlo su jednostavne građe i stanice im nisu udružene u tkiva. Sve životinje tog koljena žive u vodi. Žive u svim svjetskim morima, a samo nekoliko vrsta žive u slatkoj vodi.

Postoji više od 7.500 vrsta spužvi čija veličina se kreće od nekoliko centimetara pa do visine od preko 3 metra. Oblik većine vrsta ovisi o ishrani i okolišu. Spužve su sjedilačke životinje. Prednost daju tvrdoj podlozi, no može ih se naći i pričvršćene za biljke ili ljušture mekušaca.

Sadržaj

[uredi] Građa

Tijelo spužve građeno je od tri osnovne vrste stanica:

  • Pinakocita, pločastih stanica epitela. One tvore pokrovni sloj/kožu spužve. U tom pokrovu se nalazi cijeli niz malih pora kroz koje ulazi voda i sistemom kanala stiže do centralno smještenog šupljeg gastralnog prostora.
  • Hoanocita, što su ustvari kolonije bičaša koje žive udruženo pričvršćene u unutrašnjim šupljim prostorima spužve. Treperenjem bičevima, bičaši uzrokuju strujanje vode.
  • Ameboidne stanice mogu biti različito diferencirane. Postoje 1. amebociti, koji su ustvari probavne stanice, 2. arheociti, iz kojih proizlaze sve ostale stanice, 3. skleroblasti, stanice koje tvore kostur i 4. spolne stanice.
Ameboidne stanice su smještene u koloidnom gelu, supstanci koja nema stanice. U gelu skleroblasti grade elemente skeleta, tzv. iglice. Ameboidne stanice, koloidni gel, elementi kostura i pinakociti se nazivaju dermalni dio (Derma = koža). Choanociti tvore gastralni dio (Gastro = želudac).
Iglice, spicule
Povećaj
Iglice, spicule

[uredi] Elementi kostura

Kostur se sastoji od iglica ili spicula (latinski spiculum=strijela, igla), koje su "proizvod" sklerocita, a osnova njihove građe može biti kalcit, jedan oblik kalcij karbonata (vapnenjače) ili kremena kiselina na osnovi silicija (kremenjače). Kod trećeg tipa građe kostura značajnu ulogu ima spongin (kremenorožnjače).

[uredi] Oblik građe

Prema obliku građe gastralnog dijela, spužve se dijele na:

  1. askon tip: cjevaste spužve, kod kojih postoji centralni šuplji prostor s nediferenciranom stijenkom i središnjim izlaznim otvorom (Osculum)
  2. sikon tip: središnji šuplji prostor s jednostavnim sistemom kanala i radijalnim šupljinama u kojima se nalaze bičaste stanice
  3. leukon tip: ovo je najdiferenciraniji tip građe s razgranatim sistemom kanala i velikim brojem džepastih šupljina i snažno zadebljanim stijenkama

[uredi] Ishrana

Spužve se hrane usisavajući vodu iz koje filtriraju hranjive tvari. Bičaste stanice svojim bičevima izazivaju ulazno strujanje vode kroz sitne pore (ostie) na vanjskoj stijenci spužve, koja dolazi kroz kanale u unutrašnju šupljinu. Voda zatim izlazi kroz jedan veći otvor (oskulum), obično na gornjoj strani spužve. Arheociti, amebociti, choanociti i pinakociti preuzimaju hranjive tvari iz vode fagocitozom.

[uredi] Razmnožavanje i razvoj

Spužve mogu biti različitih spolova ili dvospolne. Spermiji obično nastaju od choanocita, a jajašca od arheocita. Oplodnja se odvija u tijelu spužve. Ličinka je bičasta i neko vrijeme slobodno pliva, dok se ne pričvrsti za neku podlogu.

Pored spolnog razmnožavanja, spužve se razmnožavaju i nespolno, pupanjem. Kod ovog oblika razmnožavanja nastaju mladi organizmi koji se većinom ne odvajaju, nego s matičnim dijelom tvore kolonije raznih oblika i veličina, pa promjer može biti i veći od 1,5 metra.

Spužve mogu veoma dugo živjeti. Najstarija još uvijek živa spužva vrste scolymastra joubini ima oko 10.000 godina i smatra se najstarijim živim bićem na Zemlji.

Ovi organizmi imaju sposobnost regeneriranja, odnosno obnavljanja izgubljenih dijelova "tijela".


[uredi] Vanjske poveznice

Wikivrste imaju podatke o: