Germanizam

Izvor: Wikipedija

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Njemački je jezik neko vrijeme bio služben u Hrvatskoj, a pod germanizacijom, brojni su leksemi prodrli u govor ljudi. Germanizmi su najčešći u kajkavskome narječju, ali posebice u zagrebačkom govoru (očitiji je utjecaj njemačkoga jezika u govoru metropole bio izražen u 19. stoljeću).


[uredi] Germanizmi

Indeks: 0-9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž

[uredi] A

  • ajnc < die Eins - broj jedan (1)
  • alnaser < der Anlasser - pokretač motora. Na hrvatskom izkrivljeno zbog metateze.
  • akšenka < der Achsschenkel - rukavac ili članak osovine
  • ancug < der Anzug - odijelo
  • aufenger < der Aufhänger - vješalica, petlja (na odjeći da se može objesiti)
  • auspuh < der Auspuff - ispušna cijev, ispušnik

[uredi] B

  • badecimer < das Badezimmer - kupaonica
  • bluza < die Bluse
  • beštek < das Besteck - pribor za jelo
  • bina < die Bühne - pozornica

[uredi] C

  • cajger < der Zeiger - kazaljka na satu
  • cajtnot < die Zeitnot - vremenska stiska
  • ceh < die Zeche - ceh; račun
  • cigla < die Ziegel - puna opeka
  • cimer < das Zimmer - soba (također kod nas poznati germanizam cimer fraj)
  • curikati/curiknuti < vući natrag (od pridjeva zurück - natrag)
  • cviker(i) < der Zwicker - naočale

[uredi] D

  • drat < der Draht - žica
  • drkholc < das Druckholz (starinski za das Bügeleisen - glačalo)

[uredi] F

  • fajrcajg < das Feuerzeug - upaljač
  • farba < die Farbe - boja
  • fašnik < der Fasching - poklade, karneval
  • fišpaprikaš < der Fisch (riba) + paprikaš
  • flaša < die Flasche - boca
  • fleka < der Fleck - mrlja
  • foranga < der Vorhang - zavjesa, zastor
  • forcimer < das Vorzimmer - predsoblje
  • foršpan < der Vorspann - kratak uvod, uvodni odlomak (novinskog članka); popis imena glumaca, redatelja, producenata itd. na početku filma
  • frajla < das Fräulein - gospođica
  • friško < frisch - svježe
  • furati < die Fuhre (podvoz, kola, tovar) - voziti

[uredi] G

  • gardina < die Gardine - zavjesa, zastor
  • gastarbajter < der Gastarbeiter - strani radnik u Njemačkoj i Austriji (doslovno "radnik gost")
  • gemišt < gemischt - pomiješano
  • glancati < glänzen - sjajiti se
  • gletati - gletovati < glätten - izravnati
  • grunt < der Grund (dno, podnožje, podloga, temelj) - zemlja, zemljišni posjed (od toga potječe i imenica gruntovnica)

[uredi] H

  • haustor < die Haustür - kućna vrata
  • herc < das Herz - srce
  • hausmajstor < der Hausmeister - kućepazitelj

[uredi] K

  • karfiol < der Karfiol - cvjetača
  • kauguma < der/das Kaugummi - guma za žvakanje
  • kifla < der Kipfel - vrsta peciva (roščić)
  • knap < knapp - tijesno, oskudno, jedva (Malo sam knap s vremenom. Ovo je bilo na knap. > Ovo je bilo gusto/za dlaku.)
  • knedla < der Knödel - okruglica
  • kofer/kufer < der Koffer - kovčeg (Pun mi je kufer! > Dosta mi je svega!)
  • koštati < kosten - stajati (u smislu novčane ili druge vrijednosti)
  • kugla < die Kugel - kugla, zrno (metak), tane

[uredi] L

  • lampa < die Lampe - svjetiljka
  • lauf < der Lauf - trk, trčanje
  • lifrati < liefern - dostaviti
  • lojtre < die Leiter - ljestve

[uredi] M

  • mišung < die Mischung (mješavina)

[uredi] P

  • plac < der Platz - trg
  • penzl< der Pinsel - kist
  • platfus< der Plattfuß - ravno stopalo

[uredi] R

  • rikverc < rückwärts - (u)natrag, (u)nazad
  • ruksak < der Rucksack - naprtnjača

[uredi] Š

  • šalter < der Schalter - prekidač; šalter (na pošti, kolodvoru, u banci)
  • šaraf < die Schraube - vijak, zavrtanj
  • šlafcimer < das Schlafzimmer - spavaća soba
  • šlag < der Schlag - udarac, udar; kap (srčana i moždana); tučeno slatko vrhnje
  • šlager < der Schlager
  • šlafrok < schlafen (spavati) + der Rock (suknja, haljina) - kućna haljina
  • šlagwort < das Schlagwort - krilatica, geslo, parola
  • šlauf < der Schlauch - gumena cijev; mijeh
  • šnupftuh < das Schnupftuch - maramica
  • šlampav < schlampig - neuredan, nemaran, površan
  • šleper < der Schlepper - tegljač
  • šljaka < die Schlacke (drozga, šljaka, talog; troska, ostaci izgorjelog koksa, ugljena) - rad, posao (glagol je šljakati, a onaj tko "šljaka" je šljaker)
  • šmekt < schmeckt - ukusno je
  • šminka < die Schminke
  • šnajder < der Schneider - krojač
  • šnicla < das Schnitzel - odrezak
  • špahtla < der Spachtel - lopatica za struganje gipsa, boje...
  • špancir < spazieren - šetati
  • špajscimer < das Speisezimmer - trpezarija
  • špajza < die Speisekammer - smočnica
  • špek < der Speck - slanina
  • špigla < der Spiegel - ogledalo ili zrcalo
  • špotati < spotten - izrugivati se (mi ga zapravo koristimo u značenju prekoravati nekoga, ljutiti se na koga)
  • šprehati < sprechen - govoriti
  • šprica < die Spritze - brizgalica, štrcaljka; injekcija
  • šrafciger < der Schraubenzieher - odvijač
  • štanga < die Stange - motka, pritka, šipka
  • šteker < der Stecker - utičnica (od glagola stecken - stavljati, pričvrstiti)
  • štikla < der Stöckel - visoka potpetica
  • štimati < stimmen - biti točan/u redu; ugađati žice glazbala
  • štimung < die Stimmung - raspoloženje, ugođaj, atmosfera
  • štrik < der Strick - uže, konopac
  • štrikati < stricken - plesti
  • štrudla < der Strudel - pita savijača
  • šukara < die Schubkarre - vrtna kolica
  • šuster < der Schuster - postolar, cipelar
  • švercer < der Schwärzer - krijumčar

[uredi] T

  • tipfeler < der Tippfehler - tiskarska greška
  • trefiti < treffen - pogoditi (svršeni oblik je potrefiti)

[uredi] U

  • ura < die Uhr - sat (što je turcizam)

[uredi] V

  • vekerica < der Wecker - budilica
  • vešmašina < die Waschmaschine - stroj za pranje rublja

[uredi] Z

  • ziher < sicher - siguran, sigurna, sigurno (osoba koja ne voli riskirati je ziheraš)


Brojne su riječi smatrane germanizmima, premda i u samome njemačkome vuku korijene iz drugih jezika (npr. dijalekt. paradajz, rajčica), ali ih nazivamo germanizmima po jeziku iz kojeg smo te riječi preuzeli.

Germanizmi su, zbog političkih i prostornih dodira s hrvatskim jezikom, postali dio hrvatskoga jezika. Neki germanizmi, primjerice šminka, dio su standardnog jezika jer za njih nemamo odgovarajuće zamjene, a neki su prilično česti, primjerice cigla, ali i za njih imamo hrvatske zamjene (opeka).

[uredi] Prevedenice

U germanizme se ubrajaju i neki izrazi doslovno prevedeni s njemačkog, a koji se danas vrlo često koriste umjesto standardnih hrvatskih konstrukcija, što je pogrešno: doći k sebi (zu sich kommen) umjesto osvijestiti se; bez da (od veznika ohne dass odnosno ohne zu) umjesto a da ne/nije (vrlo česta greška), glagol raditi koji se koristi i tamo gdje je pogrešno (raditi frizuru umjesto frizirati ili šišati, raditi kolače umjesto peći kolače, raditi od buhe slona umjesto praviti od buhe slona), što je također doslovno prevedeno s njemačkoga. U doba Austro-Ugarske, a i kasnije, bili su, prije svega u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, u razgovornom jeziku u upotrebi mnogi iskrivljeni njemački izrazi poput kisdihant (od küß die Hand - ljubim ruku), pozdrav kojim su djeca pozdravljala starije, a prije svega kavaliri dame (kisdihant milostiva). Česti germanizmi također su izrazi jučer navečer (gestern Abend) umjesto sinoć, danas ujutro (heute Morgen) umjesto jutros, danas navečer (heute Abend) umjesto večeras.

[uredi] Literatura

Pogledati:

  • Germanizmi u zagrebačkom govoru, Barbara Štebih; Kaj, Zagreb, 2002.
  • O njemačkim elementima u zagrebačkom govoru i hrvatskom književnom jeziku, Zrinjka Glovacki-Bernardi; Rječnik i društvo, Zagreb, 1989.
  • Pučka etimologija među nekim njemačkim posuđenicama, Tomislav Talanga; Jezikoslovlje, 2002.
  • Germanske posuđenice u praslavenskome, Ranko Matasović; Filologija, 2000.
  • Adaptacije germanizama u iločkom govoru, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2004.
  • Vojni terminološki germanizmi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
  • Rječnik stranih riječi, Bratoljub Klaić, Zagreb, 1981.