Bologna
Izvor: Wikipedija
Bologna | |
---|---|
![]() |
|
Regija: | Emilia-Romagna |
Pokrajina: | Bologna (BO) |
Koordinate: | 44°30′ N 11°21′ E |
Visina: | 54 m |
Površina: | 140 km² |
Stanovništvo: | 374.425 (31.12.04) |
Gustoća stanovništva: | 2.674 stan./km² |
Poštanski broj: | 40100 |
Pozivni broj: | 051 |
ISTAT-broj: | 037006 |
Svetac zaštitnik: | Petronius |
Službena stranica: | http://www.comune.bologna.it/ |
Sadržaj |
[uredi] Općenito i zemljopisni položaj
Bologna je glavni grad istoimene pokrajine i regije Emilia-Romagna u sjevernoj Italiji. Nalazi se na južnom rubu Padske nizine, između rijeka Rena i Savene. Jadransko more se nalazi 77 km prema istoku. Po prometnom položaju čini glavna ulazna vrata iz lombardijsko-venecijanske nizine u srednju Italiju.
[uredi] Povijest
Bologna je nastanjena još u brončano doba,iz kojega potječu nekropole i ljevaonice bronce. Na prijelazu u povijesno doba, Bologna je etruščanski grad pod imenom Felsina.
Sredinom 4. stoljeća razaraju ju Boji.
Na početku 2.stoljeća osvajaju je Rimljani, a oni joj daju ime Bononia.
Kroz povijest je teško stradavala u ratovima.
Za drugog svjetskog rata je teško bila razrušivana. Također, valja napomenuti, da je bila protagonistom otpora. Nakon pada Mussolinija, Bologna je bila pod vlašću Trećeg Reicha do oslobođenja 21. travnja 1945..
Poslije drugog svjetskog rata je bila utvrdom ljevičarske vlasti, zbog čega je i dobila naziv Crvena Bologna.
[uredi] Kultura
U starom je dijelu velik broj srednjovjekovnih palača, fontana i crkava. Najstarije je sveučilište u Europi (osnovano 1119.).
[uredi] Značaj
Ubraja se među najvažnija kulturna, ekonomska i prometna središta Italije.
[uredi] Promet
Kao prometno središte Bologna je od posebne važnosti; željeznično je spojena s Padovom, jadranskim gradovima, Firencom, alpskim gradovima, Rimom i Milanom.
Cestovna mreža se zrakasto pruža iz Bologne i njome je spojena sa svim većim talijanskim gradovima na sjeveru i sa središnjom Italijom. Kao zanimljivost valja navesti da je ta ista mreža sagrađena u 19.i 20. stoljeću, a starorimske ceste (via Aemilia i dr.) su služila kao osnovice suvremenoj cestovnoj mreži.
[uredi] Gospodarstvo
Današnja je gospodarstvena važnost grada Bologne utemeljena na trgovini, jer je Bologna glavno trgovinsko središte jugoistočnog dijela Padske nizine.
Industrija ima oslonac u preradbi poljodjelskih proizvoda koji se proizvode u široj okolici ovog grada. Tako se u Bologni nalaze tvornice za preradu duhana i proizvodnju duhanskih proizvoda, ljuštionice riže, sladorane te tvornice ostalih prehrambenih proizvoda.
Od ostalih industrija, u Bologni je nazočna kovinska i elektrotehnička industrija, strojogradnja, proizvodnja papira, samovoza, keramike i parfema.
[uredi] Šport
Bologna je jedan od rijetkih gradova u Europi, u kojoj je košarka "veći" i važniji šport od nogometa. Iz Bologne su košarkaški klubovi Virtus i Fortitudo, višestruki talijanski prvaci i osvajači europskih kupova.
Ipak, ni nogomet nije slab u ovom gradu. Bologna je bila sedmerostruki talijanski prvak, no u zadnje vrijeme je u krizi i ispala je iz Serie A.
Jaka je i odbojka (La Zinella Volley), osvajač talijanskih i europskih naslova.
Od poznatih športaša, iz Bologne su nogometaš Giacomo Bulgarelli, Alberto Tomba, slavni nogometni sudac Pierluigi Collina, vozač trkaćih vozila Alex Zanardi te tenisač Andrea Saccenti.
[uredi] Gradovi prijatelji
![]() |
Ujedinjeno Kraljevstvo | od 21. travnja 1984. |
![]() |
Ukrajina | od 5. kolovoza 1966. |
![]() |
Argentina | od 23. studenog 1988. |
![]() |
Njemačka | od 2. svibnja 1962. |
![]() |
SAD | od 30. srpnja 1987. |
![]() |
Grčka | od 29. listopada 1981. |
![]() |
Nikaragva | od 21. svibnja 1988. |
![]() |
Senegal | od 9. prosinca 1991. |
![]() |
Francuska | od 23. studenog 1981. |
![]() |
Bosna i Hercegovina | od 21. srpnja 1994. |
![]() |
Španjolska | od 27. ožujka 1976. |
![]() |
Hrvatska | od 5. svibnja 1963. |
Europski gradovi kulture | |
---|---|
1985. - Atena | 1986. - Firenca | 1987. - Amsterdam | 1988. - Zapadni Berlin | 1989. - Pariz | 1990. - Glasgow | 1991. - Dublin | 1992. - Madrid | 1993. - Antwerpen | 1994. - Lisabon | 1995. - Luxembourg | 1996. - Kopenhagen | 1997. - Solun | 1998. - Stockholm | 1999. - Weimar | 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki ,Bruxelles, Prag, Krakow, Santiago de Compostela, Galicija, Avignon, Bologna | 2001. - Rotterdam | 2002. - Bruges, Salamanca | 2003. - Graz | 2004. - Genova | 2005. - Cork |
Anzola dell'Emilia | Argelato | Baricella | Bazzano | Bentivoglio | Bologna | Borgo Tossignano | Budrio | Calderara di Reno | Camugnano | Casalecchio di Reno | Casalfiumanese | Castel Guelfo di Bologna | Castel Maggiore | Castel San Pietro Terme | Castel d'Aiano | Castel del Rio | Castel di Casio | Castello d'Argile | Castello di Serravalle | Castenaso | Castiglione dei Pepoli | Crespellano | Crevalcore | Dozza | Fontanelice | Gaggio Montano | Galliera | Granaglione | Granarolo dell'Emilia | Grizzana Morandi | Imola | Lizzano in Belvedere | Loiano | Malalbergo | Marzabotto | Medicina | Minerbio | Molinella | Monghidoro | Monte San Pietro | Monterenzio | Monteveglio | Monzuno | Mordano | Ozzano dell'Emilia | Pianoro | Pieve di Cento | Porretta Terme | Sala Bolognese | San Benedetto Val di Sambro | San Giorgio di Piano | San Giovanni in Persiceto | San Lazzaro di Savena | San Pietro in Casale | Sant'Agata Bolognese | Sasso Marconi | Savigno | Vergato | Zola Predosa |