Kirgistan

Izvor: Wikipedija

Kirgiska Republika
Кыргыз Республикасы
(Kyrgyz Respublikasy)
Кыргызская республика
(Kyrgyzskaja respublika)
Zastava Kirgistana Grb Kirgistana
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Nacionalna himna Kirgiske Republike
Položaj Kirgistana
Službeni jezik: kirgiski i ruski
Glavni grad: Biškek
Predsjednik: Kurmanbek Bakijev
Predsjednik Vlade: Felix Kulov
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
86. po veličini
198.500 km²
3,6%
Stanovništvo:
 - ukupno (2005.):
 - Gustoća:
111. po veličini
5.146.281
26/km²
Neovisnost: Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991.
Valuta: som (100 tijina)
Vremenska zona: UTC +5
Internetski nastavak: .kg
Pozivni broj: +996

Kirgistan, službeno Kirgiska Republika je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.

Veći dio Kirgistana zauzima planinski lanac Tien Šan i njegovi ogranci. U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Džengiš čokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Na istoku je i najveće kirgisko jezero Ysyk-Köl. Na jugu zemlje se nalaze ogranci planinskog lanca Pamira. Većina stanovništva koncentrirana je u planinskim kotlinama i pograničnim područjima koja se nastavljaju na nizine i prigorja u susjednim državama.

Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazaškom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).

Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.

Nakon parlamentarnih izbora u veljači i ožujku 2005. koje su inozemni promatrači ocijenili nezadovoljavajućima te brojnih protestnih akcija oporbene snage iz južnog dijela zemlje preuzele su vlast, a dotadašnji predsjednik Askar Akajev napustio je zemlju.

[uredi] Podjela

Kirgistan se sastoji od 7 oblasti (oblastlar, jednina - oblast) i jednog grada* (shaar); Oblast Batken, Biškek Shaar*, Oblast Čuj (Biškek), Oblast Žalalabat, Oblast Naryn, Oblast Oš, Oblast Talas, Oblast Ysykköl (Karaköl).



Uredi Države u Aziji

Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan | Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mianmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam
Teritoriji: Gorski Karabah | Pojas Gaze i Zapadna obala | Tajvan


Nedovršeni članak Kirgistan koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.