Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.-1945.

Izvor: Wikipedija

Na području koje je godine 1941. pripadalo Kraljevini Jugoslaviji, kao i na područjima sa južnoslavenskim stanovništvom koja su bila u sastavu Italije (Istra, Rijeka, Kvarner i grad Zadar) te nakon rata pripojena Drugoj Jugoslaviji, razvio se 1941.-1945. godine Narodnooslobodilački rat uz sudjelovanje širih slojeva stanovništva, a na poticaj i pod kontrolom Komunističke partije Jugoslavije. Rat je odnio brojne žrtve; vidi članak Žrtve Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije.

[uredi] Terminologija

Kada se u doba komunističke vlasti 1945.-1990. pisalo o Narodnooslobodilačkom ratu na području Jugoslavije, redovno se koristilo veliko početno slovo: Narodnoooslobodilački rat i kratica NOR. za opću definiciju vidi članak Narodnooslobodilački rat

Komunistička partija Jugoslavije koristila je taj termin od početka ustanka, 1941. Pojam Narodnoslobodilačka borba uglavnom se koristio kao sinonim; može se reći da je "borba" širi pojam od "rat". Borci NOR-a nazivaju se općim imenom partizani. Često se koristila proširena sintagma Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija.

[uredi] Objašnjenje pojma "Narodnooslobodilački rat"

Nakon političkog preokreta 1990., iz razumljivih razloga termin je izbjegavan. Međutim, Hrvatska enciklopedija navodi, u članku Narodnooslobodilački rat, da taj pojam ima bitno značenje, koje se ne može nekim drugim pogodnim pojmom zamijeniti. Pojam narodnooslobodilački rat odnosi se na borbu protiv stranih zavojevača i za društvenu preobrazbu u nekim zemljama Europe i Azije tijekom Drugog svjetskog rata (uključivo i Jugoslaviju), te na antikolonijalnu borbu naroda Azije i Afrike nakon toga. Odnosi se na borbu koja nije uperena samo protiv stranih zavojevača, nego istovremeno stremi bitnoj društvenoj i političkoj preobrazbi (revoluciji), te tijekom borbe gradi svoje paralelne organe vlasti.

U slučaju Jugoslavije, KPJ, iako je svoje namjere iz taktičkih razloga često prikrivala, od početka ustanka imala je za cilj ne samo borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagaća (tzv. kvislinzi i kolaboracionisti), nego i osvajanje političke vlasti i socijalističku revoluciju u skladu sa komunističkom ideologijom, koju su prihvaćale stranke članice Komunističke internacionale.

U doba komunističke vlasti Socijalističke Jugoslavije, termin "narodnooslobodilački rat" imao je naravno apriorno pozitivno značenje, a socijalistička revolucija smatrala se epohalnim povjesnim progresom koji se ne može dovesti u sumnju. Danas, iste termine možemo koristiti bez vrednovanja, pozitivnog ili negativnog, imajući u vidu ono što se zaista događalo i namjere ključnih sudionika. Objektivno, možemo govoriti o povijesnim zbivanjima koja nazivamo "Narodnooslobodilački rat" (NOR) za vrijeme Drugog svjetskog rata, te socijalistička revolucija za vrijeme rata i poslije njega, a da su pri tome mogući različiti stavovi o tome da li je to bilo dobro ili loše (ili djelomice dobro, a djelomice loše).

[uredi] Razvoj narodnooslobodilačke borbe

vidi članak NOPOJ


Nedovršeni članak Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.-1945. koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.