Sjeverna Osetija-Alanija

Izvor: Wikipedija

Republika Sjeverna Osetija-Alanija
Республика Северная Осетия-Алания
Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ    
Zastava Sjeverne Osetije-Alanije Grb Sjeverne Osetije-Alanije

Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Vladikavkaz
Površina

- ukupno
- % vode

85. po veličini

- 8.000 km²
- zanemarivo

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

68. po veličini

- 710.275 (2002.)
- 88,8/km²

Politički status republika
Savezni okrug Južni
Gospodarska regija Sjevernokavkaska
Službeni jezici ruski, osetski
predsjednik Taimuraz Dzambekovič Mamsurov
(Таймураз Мамсуров)
Premijer-ministar
(Премьер-министр)
Alan Georgijevič Boradzov
(Алан Георгиевич Борадзов)
Zakonodavno tijelo (32)
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Larisa Habicova
(Лариса Хабицова)
Himna -
Automobilska oznaka 15
Vremenska zona Slika:RTZ2.png
Moskovsko vrijeme (UTC+3)

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Sadržaj

[uredi] Povijest

Glavni članak: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije

[uredi] Zemljopis

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dijel republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% ozemlja ove republike je pod šumama.

  • Površina: 8.000 km²
  • Najviši vrh: Džimara, 4.780 m
  • Najveća udaljenost sjever-jug: 130 km.
  • Najveća udaljenost istok-zapad: 120 km.

[uredi] Rijeke

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

  • Terek (~600 km)
  • Uruh (104 km)
  • Ardon (101 km)
  • Kambilejevka (99 km)
  • Gizeldon (81 km)
  • Fiagdon
  • Sunža

[uredi] Jezera

[uredi] Planine

Zemljovid sa označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije
Povećaj
Zemljovid sa označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije
Zemljovid Sjeverne Osetije-Alanije
Povećaj
Zemljovid Sjeverne Osetije-Alanije

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4.780 m) i Ulipata (4.638 m).

[uredi] Prirodna bogatstva

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

[uredi] Klima

Klima je umjereno kontinentalna.

  • Prosječna siječanjska temperatura: -5°C
  • Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
  • Prosječna godišnja količina padalina: 400-700 mm u nizinskom dijelu, preko 1.000 mm u gorju

[uredi] Upravna podjela

Glavni članak: Upravna podjela Sjeverne Osetije-Alanije

[uredi] Stanovništvo

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

  • Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
    • gradsko: 464.875 (65,5%)
    • selsko: 245.400 (34,5%)
    • muškaraca: 336.035 (47,3%)
    • žena: 374.240 (52,7%)
  • žena na 1000 muškaraca: 1.114
  • Prosječna dob: 33,8 g.
    • u gradu: 34,2 g.
    • na selu: 32,9 g.
    • muška: 30,4 g.
    • ženska: 36,9 g.
  • Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
    • gradskih: 143.397 (sa 447.884 st.)
    • selskih: 56.794 (sa 242.922 st.)
  • Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

[uredi] Vjera

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

[uredi] Najveći gradovi

[uredi] Politika

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

[uredi] Kultura

Postoji šest profesionalnih kazališta.

[uredi] Znanost i prosvjeta

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

  • Sjevernokavkasko državno tehnološko sveučilište
  • Sjevernokavkasko državno sveučilište
  • Sjevernokavkaska državna medicinska akademija
  • Gorsko državno poljodjelsko sveučilište

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

[uredi] Gospodarstvo

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, sa brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram i t.d.), elektrotehnička , kemijska] i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

[uredi] Promet

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz sa Prekokavkazjem.

[uredi] Turizam

[uredi] Razno

[uredi] Vidi još

  • osetski jezik
  • osetska glazba
  • beslanska kriza

[uredi] Vanjske poveznice

[uredi] Opće

[uredi] Prosvjeta

[uredi] Masmediji



Administrativne podjele Rusije Zastava Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigejska | Altajska | Baškirska | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Inguška | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Marijska | Mordvinska | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski
Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka | Jaroslavljska
Savezni gradovi Moskva | Petrograd
Autonomne oblasti Židovska
Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj.

2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.

Ruski savezni okruzi
Središnji | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški