Dobretići
Izvor: Wikipedija
|
||
![]() |
||
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
Županija | Srednjobosanska | |
Sjedište | Dobretići | |
Načelnik | ? | |
Površina | ? km² | |
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
? ?/km² |
Općina Dobretići je jedna od najmlađih i najmanjih općina, te ujedno i jedna od najsiromašnijih općina u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Nalazi se na planini Ranča, u središnjoj Bosni (Srednjobosanska županija), 20-ak kilometara istočno (sjeveroistočno) od Jajca. Općina se prostire na već spomenutoj planini, a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato kao Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protječe uz sjeveroistočni rub obronka Ranče, a to je ujedno i entitetska granica. Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Skender-Vakuf, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalila i danas, kao takva i postoji pod nazivom Dobretići. Prostire se na 92 četvorna kilometra.
[uredi] Stanovništvo
Pougarje je do prije rata imalo cca. 6.000 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo stočarstvom.
[uredi] Uprava
Načelnik općine: Petar Jurišić iz sela Milaševaca.
Općinsko vijeće broji 15 vjećnika, a općina Dobretići ima 9 uposlenih.
[uredi] Povijest
Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu povijest i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta povijesnim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.
[uredi] Gospodarstvo
Nadaleko poznati "Vlašićki sir" je najpoznatiji proizvod pougarskih stočara, prije rata. Nažalost, danas "Vlašićki sir" proizvode, u izuzetno malim količinama (s obzirom na njegovu kvalitetu i prehrambenu vrijednost), isključivo pojedinci, takoreći za vlastite potrebe, nažalost ne i u komercijalne svrhe. Naravno, stočarstvo kao primarna djelatnost bez koje nebi bilo ni potonjeg proizvoda te ratarstvo, kao(ne)prateća gospodarska djelatnost (žitarice, krumpir i drugo povrće koje uspijeva na većim nadmorskim visinama). Za napomenuti je još i bavljenje šumarstvom zbog izrazitog šumskog bogatstva (smreka i bukva) te prateću "mašineriju" (pilane) gdje se drvni proizvodi finaliziraju.
[uredi] Slavni ljudi
Stjepan Dobreta, srednjovjekovna "persona", moglo bi se reći utemeljitelj Dobretića ili možda, bolje reći, sela Zapeće, jer, legenda kaže, da se tamo skrivao bježeći pred Turcima, a najveći misterij skriva se u pitanju, "otkud je došao?", dakle "pougarski pionir", mogli bismo reći... Drugi "slavni Pougarac" bijaše, a i danas je, Fra Mrako Dobretić, bosanski biskup, koji dade izgraditi spomenik Stjepanu Dobreti baš u Zapeću...
[uredi] Spomenici i znamenitosti
U općini Dobretićima postoje monoge do danas neistražene povijesne znamenitosti kao što su stećci, stara katolička groblja i nadgrobni spomenici koji datiraju iz 17. stoljeća.
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Dobretići treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.