Soljani
Izvor: Wikipedija
Sadržaj |
[uredi] Zemljopisni položaj
Soljani se nalaze na jugu Vukovarsko-srijemske županije, u općini Vrbanja, te sa okolnim selima spada u područje Cvelferije. Najbliža veća mjesta su Županja koja se nalazi sjeverozapadno od Soljana i udaljena je 28 km, te Brčko u BiH koje se nalazi zapadno od Soljana i udaljeno je 18 km.
Geografski položaj:
- 44°57' N
- 18°59' E
[uredi] Stanovništvo
Soljanima od II. svjetskog rata kontunuirano opada broj stanovnika. Prema popisu iz 2001. godine Soljani imaju sljedeću strukturu stanovništva:
Prema spolu
- Muških: 771
- Ženskih: 783
- Ukupno: 1554
Broj stanovnika u odnosu na posljednji popis 1991. godine opao je za više od 200 kada je selo brojalo 1779 stanovnika. Stanovništvo u selu je staro, mladi odlaze živjeti u druga mjesta, tako da se očekuje da će se broj stanovnika i dalje smanjivati.
[uredi] Nastanak sela
U vrijeme Rimskog Carstva na ovim prostorima pružala se glavna rimska cesta koja je vodila prema Sirmiumu. U povijesnim kartama na ovom području ucrtano je mjesto Saldis, a to je bila postaja preko koje se dopremala sol iz Tuzle.
Prvi put se naziv Soljani (Sauly, Sali possesio 1329.) spominje u papinskim kolonalnim spisima. Zanimljivo je da se u različitim vremenima od Rimljana, preko Srednjeg vijeka pa sve do danas na području ovog sela javlja uvijek ime koje potječe od riječi sol: saldis-sauly-sali-zafalava (mađarski).
U srednjem vijeku na području Soljana se uvijek spominje nekoliko posjeda gotovo uvijek i naseobina. Medu njima svakako je najvažniji "Zeuzdenreue possesio" 1364. ("Zvjezdani grad"), čiji ostaci temelja postoje i danas s opkopima uz rijeku Studvu. Spominje se da je postojalo čak 10 manjih naseobina uz rijeku Studvu koji su pripadali Morovićima, velikaškoj obitelji koja je izumrla u 15. stoljeću. Prvi popisi stanovnika na ovom podrucju vođeni su 1754.g. i to je vodila Morovićka župa kojoj su tada Soljani i okolna sela pripadali. Prema tom popisu Soljani imaju 46 bračnih parova i 175 vjernika za pričest (ne broje se djeca koja nisu primila svetu pričest). To je bio katolički popis. Prvi cjeloviti podaci o stanovništvu čuvaju se u Pečuhu u biskupskom arhivu, a govore da su Soljani 1767. godine imali 35 domova, 344 osobe, 67 bračnih parova, 252 osobe koje primaju Sv.pričest, te 111 krizmanih. Tada su popisana i imena i prezimena stanovnika.
[uredi] Razvoj sela
Nagli razvoj Soljana počeo je u prvoj polovici 18. stoljeća i trajao je do 1. svjetskog rata. U tom su se razdoblju počeli graditi stanovi (u Srijemu bi rekli salaši). Stanovi su po veličini i uredenosti označavali snagu i bogatstvo zajednice. Do prvog svjetskog rata Soljani su imali oko 85 stanova. Najbolji stanovi u selu tada su bili Galović stanovi. Izgradnjom stanova razvijalo se pčelarstvo, stočarstvo i voćarstvo. Od voća su se najviše sadile šljive. U tom razdoblju u selo dolaze "drotari" i "pendžeraši". Drotari su migrirali iz Slovačke za boljom zaradom. "Pendžeraši" dolaze također iz Slovačke, iz pokrajne Trenčin i Trnava, a oni su stavljali stakla na prozore i zbog toga dobilo takvo ime. Potomci ovih skupina ljudi i danas žive u Soljanima.
[uredi] Školstvo
Početke školstva mjesto bilježi i prije osnivanja mjesne škole. Naime, pojedini su učenici već 1780. god. išli u Drenovačku trivijalnu školu. Škola u Soljanima utemeljena je 1830. godine kao pučka učionica s jednim učiteljem, a početkom 20. stoljeća prerasta u četverorazrednu školu. Prvi učitelji u školi bili su Ivan Špoljar i Andrija Vujić (rodom iz Soljana). Godine 1853. selo je imalo 60 kuća s oko 500 stanovnika, a u školu je išlo oko 50 učenika. Godine 1987. počela je gradnja nove škole u Soljanima koja djeluje i danas s oko 250 učenika.
[uredi] Duhovni život i crkva
Soljani i okolna sela pripadali su župi Drenovci. U župi drenovačkoj održavale su se mise, krštenja, upisi u matičnu knjigu... Drenovci su dobili crkvu 1797. godine, pa su ih tada prozvali dekanijom za ovih 9 sela. Soljani su postali samostalna kapelanija 1899. godine, kada je došao i prvi svećenik u selo, a zvao se Mato Pavić. Te godine samostalne kapelanije postali su također i Gunja, Račinovci, Strošinci, Đurići, Jamena. Godine 1917. sve su se župe odvojile i postale samostalne.
Župna crkva sazidana je 1809. godine na mjestu nekadašnje drvene crkve. Godine 1925. u slavu 1000 godina hrvatskog kraljevstva u Soljanima i Vrbanji održala se veličanstvena proslava. Poslije svečane svete mise iz Soljana je krenula procesija prema Vrbanji. Na pola puta su ih dočekali Vrbanjci sa svojom procesijom, gdje se održala velika zajednička svečanost.
[uredi] Kultura
U Soljanima djeluju dva kulturno umjetnička društva. To su KUD "Slavonija", koje njeguje slavonska kola i običaje, te slovački KUD "Andrej Pekar", koje njeguje slovačke pjesme i plesove.
Od ostalih udruga aktivni su: ŠRU "Štuka", Udruga žena "Poticaj", DVD Soljani i Lovačka udruga.
[uredi] Šport
U selu postoji samo jedan sportski klub, i to nogometni: NK "Slavonija" koji je osnovan 1939. godine i nije imao značajnijih uspjeha do danas. Sada se natječe u II. županijskoj nogometnoj ligi Vukovarsko-srijemske županije.