Asterix protiv Cezara
Izvor: Wikipedija
Asterix protiv Cezara | |
---|---|
Asterix et la surprise de Cesar | |
![]() |
|
Redatelj | Gaetan Brizzi, Paul Brizzi |
Scenarist | Rene Goscinny, Albert Uderzo |
Glavne uloge | Roger Carel, Pierre Tornade |
Godina izdanja | 1985. |
Trajanje | 80 minuta |
Država | Francuska |
Jezik | Francuski |
IMDb profil |
"Asterix protiv Cezara" ( franc. "Asterix et la surprise de Cesar" ) je francuski animirani film iz 1985. snimljen po stripovima "Asterix gladijator" i "Asterix legijonar". To je četvrti animirani film iz serijala o Asterixu.
Sadržaj |
[uredi] Ekipa
Režija: Gaetan Brizzi, Paul Brizzi
Glasovi: Roger Carel (Asterix), Pierre Tornade (Obelix), Pierre Mondy (Caius), Danielle Licari (Falbala), Serge Sauvion (Cezar) i drugi.
[uredi] Radnja
50 g. p. k. Obelix je u selu sreo plavokosu Falbalu te se zaljubio u nju. Asterix je zabrinut jer Obelix više ne pokazuje interes za ništa te se ponaša smeteno, a završno padne u depresiju kada otkrije da je Falbala već zaručena za mladog Tragicomixa. Gaj Julije Cezar slavi svoj rođendan i cijelo Rimsko carstvo se sprema na slavlje, pa neki novi zapovjednik otme Falbalu i Tragicomixa kako bi ih poklonio njemu na dar, ali ih se ipak odluči riješiti da ne izazove mržnju Gala. Mladi par biva odveden u Afriku pa ih Asterix i Obelix odluče spasiti. No tamo ih nađu Beduini i prodaju kao roblje Rimu...
[uredi] Zanimljivosti
- Film dobro iskorištava Cezareve citate. Tako kada Gali unište logor Centurion izjavi; "Dođoh, vidjeh, izgubih".
- Sekvenca sa olujom u kojoj Obelix traži zarobljenog Asterixa u tamnici je vjerojatno najmračnija u cijelom serijalu filmova o Asterixu.
- Film je bio planiran još dok je Goscinny bio živ, ali su ga spriječavali pravni zakoni.
[uredi] Nagrade
- Osvojeno Zlatno Platno u Njemačkoj.
[uredi] Kritike
Kritičar Michael Mackenzie je u svojoj recenziji napisao: "Asterix protiv Cezara je razumno zabavna pustolovna priča koja isprva ima problema stati na svoje noge, ali kasnije nadoknadi za izgubljeno vrijeme. Brizzi braća rade odličan posao u balansiranju emocija sa humorom, posebno u završnom činu, gdje uspiju uvesti sjajan geg o uništenju pola Koloseja. Šala o tome kako Asterix i Obelix uništavaju slavne povijesne građevine je bila iskorištena više puta, najznačajnije u filmu Asterix i Kleopatra u kojem Obelix uništi nos Sfinge, ali ovdje ona funkcionira osobito dobro zbog pažnje na detaljima".