2001: Odiseja u svemiru

Izvor: Wikipedija

2001:Odiseja u svemiru
2001: A Space Odyssey
Redatelj Stanley Kubrick
Scenarist Arthur C. Clarke,
Stanley Kubrick
Glavne uloge Keir Dullea,
Gary Lockwood
Godina izdanja 1968.
Trajanje 141 minute
Država Velika Britanija
Jezik Engleski
IMDb profil

2001: Odiseja u svemiru (engl. izvornik 2001: A Space Odyssey) je slavni britanski ZF film iz 1968. kojeg je režirao Stanley Kubrick po istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea. To je jedan od najslavnijih i najutjecajnijih ZF filmova u kinematografiji.

Sadržaj

[uredi] Filmska ekipa

Režija: Stanley Kubrick

Glume: Keir Dullea (Dave Bowman), Gary Lockwood (Frank Poole), William Sylvester (Heywood R. Flloyd), Douglas Rain (HAL 9000) i drugi.


[uredi] Filmska glazba

Stanley Kubrick, čiji su filmovi poznati po vrhunskoj glazbi, zatražio je najprije Alexa Northa (koji je napisao filmsku glazbu za Spartaka), da napravi glazbu za Odiseju, koja je trebala biti temeljena na klasičnim djelima. Kubrick je na kraju ipak upotrijebio klasične i avangardističke uratke. Sam film počinje s Atmosphèresom Györgyja Ligetija uz crnu sliku, dalje se sva pojavljivanja monolita prate Kyrieom iz Ligetisovog Reqiuema i ostatak soundtracka s Lux Aeterna i Aventures.

Prva scena nakon pojavljivanja logotipa filmskog studija prikazuje Sunce, Mjesec i Zemlju u konjunkciji. Sunce izlazi, te se čuje uvod iz Tako je govorio Zarathustra Richarda Straussa. U tom djelu je Richard Strauss uglazbio izlazak Sunca (nije poznat upečatljiviji izlazak Sunca u povijesti glazbe) koji je opisan na početku knjige. U tom kontekstu, početku nečeg novoga, cezuri, mora se razumijeti i glazba tog djela u cijelom filmu. Legendarnu scenu u kojoj svemirski brod obilazi svemirsku postaju, pratila je glazba Johanna Straußa Na lijepom plavom Dunavu.

Polazak prema Jupiteru praćen je adagiom za solo čelo i gudače iz Gayaneh suite Arama Chatschaturjana.

Glazba se u 2001: Odiseji u svemiru, prvi puta primijenila kao samostalni narativni element.

[uredi] Radnja

Scena iz filma koju prati valcer Na lijepom plavom Dunavu
Povećaj
Scena iz filma koju prati valcer Na lijepom plavom Dunavu

Prethistorijska Afrika. Čovjekoliki majmuni jednog dana su našli ogromni, crni monolit i postali fascinirani njime. Po prvi put su vidjeli nešto savršeno, glatko i umjetno te su inspirirani njime po prvi put upotrijebili kosti kao oružje i oruđe. U budućnosti, u 2001. godini, astronauti su otkrili isti monolit na mjesecu te saznali da emitira signale prema Jupiteru. Ubrzo je poslan svemirski brod Discovery One predvođen s astronautima Bowmanom i Lockwoodom na misiju za Jupiter kako bi otkirili i navodno zadnji monolit. No na njihovom putovanju kompjuter HAL 9000, ultimativno oruđe, poludi i ubije sve astronaute osim Bowmana, koji ga uspije deaktivirati i nastaviti prema Jupiteru. Tamo dođe u kontakt sa monolitom koji ga odvede na put po prostranstvima svemira i sna. Bowman se ubrzo nađe u jednoj prostoriji. U njoj ostari te ga onda monolit transformira u više biće, "dijete zvijezda", koje se vrati u orbitu Zemlje.

[uredi] Nagrade

  • Osvojen Oscar (najbolji specijalni efekti) i 3 nominacije (najbolja režija, scenarij, scenografija).
  • Osvojene 3 BAFTA-e (najbolja fotografija, zvuk, scenografija) i jedna nominacija (najbolji film).

[uredi] Zanimljivosti

  • Kubrick je jednom izjavio da je priča o potrazi za monolitom zapravo alegorija o potrazi za Bogom.
  • U originalnom scenariju svemirski brod je trebao putovati do Saturna, ali je Kubrick odustao od te ideje jer specijalni efekti nisu mogli dovoljno uvjerljivo dočarati prstene oko planeta.
  • U ranijoj verziji scenarija, priča je imala naratora.
  • Originalni film je pri premijeri trajao 160 minuta, ali je Kubrick kasnije izrezao 20 minuta kako bi udovoljio kritičarima koji su prigovorali zbog predugog trajanja.
  • U knjizi, HAL je star 4, a u filmu 9 godina.
  • Prvi dijalog u filmu javlja se tek nakon 25 minuta.


[uredi] Kritika

"2001: Odiseja u svemiru" pri premijeri nije doživjela osobite pohvale kritičara, no u međuvremenu je njena reputacija prerasla u jedan u najhvaljenjijih filmova 20. stoljeća. Kritičari danas osobito hvale moderan dizajn "prošle" budućnosti i kompleksnu priču bez prave radnje u kojoj čovjek pokušava doseći i otkriti svoj smisao i bit postojanja (monolit je simbol za ljudski ideal čije su granice uvijek izvan dosega ali koji uvijek inspirira čovjeka da se razvija i da sve od sebe da bi ga dosegnuo. Kritčar David Elliott u svojoj je recenziji filma napisao: "Ako se možete predati k njoj, "2001: Odiseja u svemiru" će vam proširiti razum" dok je Dan Jardine zaključio: "Kako drugačije nazvati ovaj film nego čista umjetnost?". Ipak, još uvijek ima kritičara koji filmu zamijeraju da je predugačak, ukočen, dosadan i da su mu svi likovi jednodimenzionalni jer je Kubrickova vizija bila usredotočena previše na ljudski rod, a premalo na pojedinca. Tako je Renata Adler napisala: "Priča se nalazi negdje između hipnotičnog i dosadnog".

U svojoj listi velikih filmova, Roger Ebert je napisao: "Genijalnost filma "2001: Odiseja u svemiru" ne leži toliko u tome što Stanley Kubrick čini, nego kako malo. Ovo je djelo umjetnika toliko uvjerenog u svoju viziju da nije uključio nijedan kadar samo da bi zadržao našu pažnju. On smanjuje svaku scenu do njene biti i ostavlja ju na ekranu dovoljno dugo da kontempliramo o njoj, da da se nastani u našoj mašti. Među ZF filmovima, "2001" se ne brine toliko o tome da nas intrigira, nego da inspirira naš um...Većina filmova je o likovima sa ciljem na umu, koji ga zadrže i ostvare nakon komičnih ili dramatičnih avantura. "2001" nije o cilju nego o izazovu, potrebi. Ne intrigira svoje efekte na specifične dijelove priče, niti traži da se identificiramo sa Daveom Bowmanom ili nekim drugim likom. Ona nama kaže; postali smo ljudska bića kada smo počeli razmišljati. Naš um nam je dao oruđe da razumijemo gdje živimo i tko smo. Sada je vrijeme da idemo dalje u iduči korak, da znamo da nismo na planetu nego među zvijezdama, i da nismo meso nego inteligencija".

[uredi] Vanjske poveznice