Libanon

Izvor: Wikipedija

Libanonska Republika
الجمهوريّة البنانيّة
(al-Džumhūrīyâ al-Lubnānīyâ)
Zastava Libanona Grb Libanona
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Koullouna Lilouataan Lil Oula Lil Alam
Položaj Libanona
Službeni jezik: arapski 1)
Glavni grad: Beirut
Predsjednik: Émile Lahoud
Predsjednik Vlade: Najib Mikati
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
160. po veličini
10.452 km²
1,6%
Stanovništvo:
 - ukupno (2003.):
 - Gustoća:
123. po veličini
3.727.703 2)
358/km²
Neovisnost: Od Francuske 22. studenog 1943.
Valuta: libanonska funta (100 piastera3))
Vremenska zona: UTC +2
Internetski nastavak: .lb
Pozivni broj: +961
(1) Govori se i francuski, engleski i armenski.

(2) Procjena. Posljednji popis bio je 1932.
(3) Izvan upotrebe.

Libanon, službeno Libanonska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Beiruta i Tira (Sura), zatim planinski lanac Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša točka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te gorje Anti-Libanon koje čini granicu sa Sirijom.

[uredi] Povijest

Od početka 15. stoljeća do kraja prvog svjetskog rata Libanon je bio dio Osmanskog Carstva. Pod pritiskom zapadnih zemalja Porta je u drugoj polovici 19. stoljeća dala autonomiju Libanonu u kojem je tada većinu činilo kršćansko maronitsko stanovništvo. Nakon raspada Carstva Liga naroda dodijelila je Libanon Francuskoj kao mandatno područje. Današnje političko uređenje države i kvote pojedinih religijsko-etničkih skupina u vlasti potječu iz tog doba i pokušaj su smanjenja tenzija među narodima i vjerama u zemlji.

Nakon drugog svjetskog rata Libanon je postao neovisna republika. U 1960-ima doživio je gospodarsku ekspanziju sa snažnim financijskim sektorom i turizmom usredotočenim u Beirutu. Osjetljiva međunacionalna ravnoteža narušena je u 70-ima nakon što je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) premjestila svoj stožer u Libanon. Od 1975. do 1990. trajao je građanski rat u kojem su sudjelovale islamske i kršćanske frakcije (najznačajnije su bile kršćanska Falanga, te arapski PLO i Hezbollah) povremeno potpomognute susjedima Sirijom i Izraelom.

Početkom 90-ih uspostavljena je djelomična politička stabilnost, ali sirijske vojne snage još su uvijek stacionirane na libanonskom teritoriju i Sirija ima velik utjecaj u političkom životu zemlje. U posljednjih nekoliko mjeseci u nizu javnih protesta građani svih vjera izrazili su želju za povlačenjem Sirije iz Libanona.

12. srpnja 2006. započeo je novi Izraelsko-libanonski sukob, nakon što je Hezbollah upao u sjeverni dio Izraela te ubio 8 i oteo 2 izraelska vojnika.

[uredi] Stanovništvo

Libanon je etnički i vjerski heterogen. Pitanje udjela pojedinih vjera i naroda u ukupnom stanovništvu politički je osjetljivo pa službenih popisa stanovništva nije bilo od 1932. Pretpostavlja se da većinu čine Arapi muslimani, a među kršćanima najznačajniji su Maroniti, povezani s Katoličkom crkvom, ali s vlastitim patrijarhom i liturgijom. Brojni su i Druzi čija je religija bliska Islamu i koji sebe smatraju Arapima. U posljednjih pola stoljeća velik broj Libanonaca, naročito kršćana, emigrirao je u zemlje Zapada.

[uredi] Gospodarstvo

Uslužni sektor (financije i turizam) tradicionalno igra najveću ulogu u libanonskom gospodarstvu. Zemlja vodi politiku gospodarskog otvaranja prema inozemstvu, ali opterećuju je proračunski manjkovi, visoki vanjski dug i nezaposlenost. BDP je u 2003. bio 4.800 USD po stanovniku mjereno PPP-om.


 
Arapska liga
Zastava Arapske lige

Alžir | Bahrain | Džibuti | Egipat | Irak | Jemen | Jordan | Katar | Komori | Kuvajt | Libanon | Libija | Maroko | Mauritanija | Oman | Palestina | Saudijska Arabija | Somalija | Ujedinjeni Arapski Emirati | Sudan | Sirija | Tunis


Uredi Države u Aziji

Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan | Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mianmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam
Teritoriji: Gorski Karabah | Pojas Gaze i Zapadna obala | Tajvan