Burgundija

Izvor: Wikipedija

Burgundija
Bourgogne
Položaj Burgundije u Francuskoj
Departmani Yonne (89)
Côte-d'Or (21)
Nièvre (58)
Saône-et-Loire (71)
Prefektura Dijon
Ukupno stanovnika 1 610 067 stanovnika
(1999)
Gustoća 51 stanovnika/km²
Površina 31 582 km²
Broj okruga 15
Broj kantona 174
Broj općina 2 045
Predsjednik
regionalnog vijeća
François Patriat

Burgundija (francuski: Bourgogne) je pokrajina Francuske koja se sastoji od četiri departmana: Yonne (89), Côte-d'Or (21), Nièvre (58) i Saône-et-Loire (71).

Sadržaj

[uredi] Povijest

Burgundija je dobila naziv po bivšem Kraljevstvu Burgundija (Royaume de Burgondie). U Srednjem vijeku je postojala grofovija Burgundija (danas Franche-Comté) i vojvodstvo Burgundije.

[uredi] Zemljopis

Današnja Burgundija ne odgovara u potpunosti povjesnoj provinciji Burgundiji. Sjeverna polovica departmana Yonne nije bila u sastavu Burgundije nego je bila granično područje između Champagne, Île-de-France, i Orléanais u različitim povijesnim razdobljima.

[uredi] Gospodarstvo

Burgundijska poljoprivreda je dinamična, snažna i specijalizirana: žitarice se uzgajaju većinom u departmanima Yonne i Côte-d'Or, a vinogradarstvo je razvijeno u mjestima: Côtes de Beaune, Nuits, Hautes-Côtes, Côte Chalonnaise, Mâconnais, Beaujolais itd.

Industrija koja se razvila u 19. st(ugljen u Montceau-les-Mines, rudnici u La Machine), dobila je novi zamah poslije 1945., posebice u dolini Saône (Mâcon, Chalon-sur-Saône), u Dijonu i departmanu Yonne, nije proživjela krizu.

[uredi] Stanovništvo

Burgundija nije gusto naseljena i nema veliku stopu ni emigracije ni imigracije. U imigracijskom smislu privlači većinom starije ljude.

[uredi] Administracija

Na izborima 2004. na vlast je došla Lijeva koalicija PS - PCF - Les Verts - PRG (Socijalisti, Komunisti, Zeleni i Radikalna Lijeva Stranka)

[uredi] Vanjske poveznice


Politička podjela Francuske Flag of France
Pokrajine Francuske

Akvitanija | Auvergne | Bretanja | Burgundija | Centre | Champagne-Ardenne | Donja Normandija | Elzas | Franche-Comté | Gornja Normandija | Île-de-France | Korzika | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lorraine | Pireneji-Jug | Nord-Pas de Calais | Pikardija | Poitou-Charentes | Provansa-Alpe-Azurna obala | Regija Loire | Rona-Alpe


Prekomorski departmani

Gvadalupa1 | Francuska Gvajana | Martinik | Reunion
Ovi prekomorski departmani su također prekomorske regije.
1Gvadalupe trenutno uključuje otoke Svetog Bartolomeja i Svetog Martina, koji su 2003. izglasali da postaju odvojenim Collectivités d'outre-mer; promjene će stupiti na snagu početkom 2007.


Prekomorske zajednice

Sveti Petar i Mikelon (collectivité territoriale) | Mayotte (collectivité départementale) | Wallis i Futuna (territoire) | Francuska Polinezija (pays d'outre-mer) |
Svaka prekomorska zajednica ima vlastiti poseban status.


Poseban status

Nova Kaledonija


Nenaseljena područja

Francuski južni i antarktički teritoriji (otok Saint-Paul, otok Amsterdam, otočje Crozet, otočje Kerguelen, Terre Adélie) · otok Clipperton · Raspršeni otoci (Bassas da India, otok Europa, otočje Glorieuses, otok Juan de Nova, otok Tromelin)

Portal Francuske – Pristup člancima sa tematikom o Francuskoj.