Estonija

Izvor: Wikipedija

Republika Estonija
Eesti Vabariik
Zastava Estonije Grb Estonije
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Mu isamaa, mu õnn ja rõõm
Položaj Estonije
Službeni jezik: estonski
Glavni grad: Tallinn
Predsjednik: Toomas Hendrik Ilves
Predsjednik Vlade: Andrus Ansip
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
129. po veličini
45,226 km²
4.56%
Stanovništvo:
 - ukupno (2003.):
 - Gustoća:
150. po veličini
1,408,556
31/km²
Neovisnost: Od Sovjetskog Saveza
20. kolovoza 1991.
Valuta: estonska kruna (100 senta)
Vremenska zona: UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak: .ee
Pozivni broj: 372

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država u sjevernoj Europi. Djeli kontinentalnu granicu sa Rusijom i Letonijom, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.


Sadržaj

[uredi] Povijest

Ljudske naseobine su postale moguće u Estoniji nakon zadnjeg ledenog doba,kada se led otopio (otprilike prije jedanaest do trinaest tisuća godina). Prva ljudska nastamba je nađena kod rijeke Pärnu, blizu grada Sindi. Datira iz otprilike 8. milenija Pr.Kr. Pokrštavanje Estonije je počelo kada su Danci i Nijemci osvojili to područje 1227. godine. Od tada su razne strane sile kontrolirali područje Estonije, kao što su Danska, Švedska, Poljska i napokon Rusija (1710. de facto, 1721. de jure). Visoki i srednjevisoki stalež su sačinjavali Baltički Nijemci do otprilike 1918. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslije njega, Nijemce su iz Estonije silom izbacili, prvo Hitler, a onda Staljin.

Nakon pada Carske Rusije, poslije Oktobarske Revolucije, Estonija je postala samostalna država 24. veljače 1918. godine. Poslije rata za nezavisnost i Tartuskog Dogovora, potpisanog 2. veljače 1920. Estonija je održala nezavisnost iduće dvadeset i dvije godine. Isti sustav vladanja je obnovljen 1992. godine, nakon pada SSSR-a. Sustav se sastoji od parlamenta Riigikogu čije zastupnike biraju svi Estonci iznad 18 godina. Parlament je bio raspušten 1934. godine, za vrijeme vladavine predsjednika Konstantina Pätsa do parlamentarnih izbora 1938. godine.

Kao posljedica dogovora Hitler-Staljin u lipnju 1940. godine, sovjetska vojska je okupirala Estoniju. Mnogi političari i intelektualci su bili ušutkivani i ubijani, među kojima i prvi predsjednik Konstantin Päts koji je deportiran u Rusiju. Treći Reich je okupirao zemlju 1941. godine, a SSSR ju je vratio natrag 1944. Estonija je proglašena samostalnom 20. kolovoza 1991. i taj je datum državni praznik u Estoniji. Estonija je postala članica EU i NATO-a 2004. godine.


[uredi] Politika

Zgrada Estonskog parlamenta u Tallinnu
Povećaj
Zgrada Estonskog parlamenta u Tallinnu

Estonija je parlamentarna država, čiji parlament se bira svake četiri godine. Vladu čine premijer i 14 ministara. Parlament Riigikogu se sastoji od 101. zastupničkog mjesta. Sudbenu vlast čini Vrhovni sud ili Riigikohus koji se sastoji od 19 sudaca. Estonija je uvela mogućnost glasanja preko interneta, što je prvi put iskušano na prošlim lokalnim izborima i biti će jedan od načina glasanja na idućim parlamentarnim izborima.


[uredi] Okruzi

Estonija je podjeljena u 15 okruga (estonski: množ. maakonnad; jedn. - maakond). Popis:

Okruzi Estonije
Povećaj
Okruzi Estonije
  • Harjumaa
  • Hiiumaa
  • Ida-Virumaa
  • Järvamaa
  • Jõgevamaa
  • Läänemaa
  • Lääne-Virumaa
  • Pärnumaa
  • Põlvamaa
  • Raplamaa
  • Saaremaa
  • Tartumaa
  • Valgamaa
  • Viljandimaa
  • Võrumaa


[uredi] Zemljopis

Karta Estonije

Estonija se nalazi na istočnoj obali Baltičkog mora. Prosječna nadmorska visina je 50 m, a najviša točka države je Suur Munamägi na jugoistoku (318 m). U Estoniji postoji preko 1,400 jezera (većina su vrlo mala, a najveće je,jezero Peipsi veličine 3,555 km². Estonija ima 3,794 kilometara vrlo razvedene obale. Zemlja ima preko 1,500 otoka od kojih su dva dovoljno velika da bi bili zasebni okruzi, Saaremaa i Hiiumaa.

[uredi] Gospodarstvo

1999. godine, Estonija je doživjela najgoru gospodarsku godinu od dobitka samostalnosti 1991. godine. Ova kriza se dogodila ponajviše zbog velike gospodarske krize u susjednoj Rusiji. Estonija je postala članica WTO-a (Svjetske Trgovinske Organizacije) u studenom 1991. godine (druga baltička država koja je postala članica). U procesu tranzicije privatizirani su energetski, telekomunikacijski i drugi državni sektori. Uz pomoć Europske unije, Svjetske banke i Nordic banke, Estonija je završila pripreme za Europsku uniju krajem 2002. godine i postala član iste 1. svibnja 2004. godine. Estonija ima brzorastuće gospodarstvo, djelom zbog toga što veliki broj skandinavskih firmi otvaraju svoje podružnice u Estoniji, a i djelom zbog tranzita ruske nafte. Estonija je najbogatija od svih baltičkih zemalja. Država će vjerojatno uvesti euro kao valutu 1. siječnja 2007. godine.

[uredi] Promet

[uredi] Stanovništvo

Izvorni Estonci čine oko 70 % populacije države. Ostalih 30-tak posto čine razni imigranti iz bivših sovjetskih država, većinom iz Rusije. Rusi su većinom nastanjeni u glavnom gradu Tallinnu i sjeveroistočnoj Estoniji. U zemlji postoji i mala finska manjina.

Službeni jezik je estonski, koji je blizak finskom i mađarskom. Ruski je također vrlo raširen jezik i većina stanovništva ga zna.


[uredi] Etničke skupine

Ovo je popis etničkih skupina u Estoniji po popisu stanovništva iz 2003. godine:

[uredi] Religija

Tallinn, crkve u pozadini
Povećaj
Tallinn, crkve u pozadini

Većina Estonaca su protestantske luteranske vjeroispovjesti, iako se samo mali broj stanovništva izjasnio kao aktivni vjernici. Ruska manjina je većinom pravloslavne vjeroispovjesti. U Estoniji postoji i Estonska pravoslavna Crkva, koja je zbog nerazjašnjenih pitanja u zategnutim odnosima s Ruskom pravoslavnom Crkvom.

Danas preko 31% odraslog stanovništva su sljedbenici određene vjere i sastoje se od:

Također u zemlji postoji vrlo mali broj ostalih protestanata i Židova, također postoji i skupina neopogana koji su obnovili staru religiji Taara.

[uredi] Kultura

Prva tiskana knjiga na estonskom je katekizam koji je tiskan 1535. u njemačkom Wittenbergu. Glazba je veoma važan dio nacionalnog identiteta zemlje. Od 1869. u Tartu se održava festival, na kojem danas sudjeluje oko 30 tisuća glazbenika i pjevača pred preko 200 tisuća ljudi.

[uredi] Vanjske poveznice


Države u Europi

Albanija | Andora | Austrija | Belgija | Bjelorusija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Cipar | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Letonija | Lihtenštajn | Litva | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldavija | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunjska | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španjolska | Švedska | Švicarska | Turska | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ukrajina | Vatikan

Teritoriji: Akrotiri i Dhekelia | Ålandski otoci | Gibraltar | Guernsey | Otok Man | Føroyar | Jersey | Jan Mayen | Svalbard