Germanizam
Izvor: Wikipedija
Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.
Njemački je jezik neko vrijeme bio služben u Hrvatskoj, a pod germanizacijom, brojni su leksemi prodrli u govor ljudi. Germanizmi su najčešći u kajkavskome narječju, ali posebice u zagrebačkom govoru (očitiji je utjecaj njemačkoga jezika u govoru metropole bio izražen u 19. stoljeću).
[uredi] Germanizmi
[uredi] A
- ajnc < die Eins - broj jedan (1)
- alnaser < der Anlasser - pokretač motora. Na hrvatskom izkrivljeno zbog metateze.
- akšenka < der Achsschenkel - rukavac ili članak osovine
- ancug < der Anzug - odijelo
- aufenger < der Aufhänger - vješalica, petlja (na odjeći da se može objesiti)
- auspuh < der Auspuff - ispušna cijev, ispušnik
[uredi] B
- badecimer < das Badezimmer - kupaonica
- bluza < die Bluse
- beštek < das Besteck - pribor za jelo
- bina < die Bühne - pozornica
[uredi] C
- cajger < der Zeiger - kazaljka na satu
- cajtnot < die Zeitnot - vremenska stiska
- ceh < die Zeche - ceh; račun
- cigla < die Ziegel - puna opeka
- cimer < das Zimmer - soba (također kod nas poznati germanizam cimer fraj)
- curikati/curiknuti < vući natrag (od pridjeva zurück - natrag)
- cviker(i) < der Zwicker - naočale
[uredi] D
- drat < der Draht - žica
- drkholc < das Druckholz (starinski za das Bügeleisen - glačalo)
[uredi] F
- fajrcajg < das Feuerzeug - upaljač
- farba < die Farbe - boja
- fašnik < der Fasching - poklade, karneval
- fišpaprikaš < der Fisch (riba) + paprikaš
- flaša < die Flasche - boca
- fleka < der Fleck - mrlja
- foranga < der Vorhang - zavjesa, zastor
- forcimer < das Vorzimmer - predsoblje
- foršpan < der Vorspann - kratak uvod, uvodni odlomak (novinskog članka); popis imena glumaca, redatelja, producenata itd. na početku filma
- frajla < das Fräulein - gospođica
- friško < frisch - svježe
- furati < die Fuhre (podvoz, kola, tovar) - voziti
[uredi] G
- gardina < die Gardine - zavjesa, zastor
- gastarbajter < der Gastarbeiter - strani radnik u Njemačkoj i Austriji (doslovno "radnik gost")
- gemišt < gemischt - pomiješano
- glancati < glänzen - sjajiti se
- gletati - gletovati < glätten - izravnati
- grunt < der Grund (dno, podnožje, podloga, temelj) - zemlja, zemljišni posjed (od toga potječe i imenica gruntovnica)
[uredi] H
- haustor < die Haustür - kućna vrata
- herc < das Herz - srce
- hausmajstor < der Hausmeister - kućepazitelj
[uredi] K
- karfiol < der Karfiol - cvjetača
- kauguma < der/das Kaugummi - guma za žvakanje
- kifla < der Kipfel - vrsta peciva (roščić)
- knap < knapp - tijesno, oskudno, jedva (Malo sam knap s vremenom. Ovo je bilo na knap. > Ovo je bilo gusto/za dlaku.)
- knedla < der Knödel - okruglica
- kofer/kufer < der Koffer - kovčeg (Pun mi je kufer! > Dosta mi je svega!)
- koštati < kosten - stajati (u smislu novčane ili druge vrijednosti)
- kugla < die Kugel - kugla, zrno (metak), tane
[uredi] L
- lampa < die Lampe - svjetiljka
- lauf < der Lauf - trk, trčanje
- lifrati < liefern - dostaviti
- lojtre < die Leiter - ljestve
[uredi] M
- mišung < die Mischung (mješavina)
[uredi] P
- plac < der Platz - trg
- penzl< der Pinsel - kist
- platfus< der Plattfuß - ravno stopalo
[uredi] R
- rikverc < rückwärts - (u)natrag, (u)nazad
- ruksak < der Rucksack - naprtnjača
[uredi] Š
- šalter < der Schalter - prekidač; šalter (na pošti, kolodvoru, u banci)
- šaraf < die Schraube - vijak, zavrtanj
- šlafcimer < das Schlafzimmer - spavaća soba
- šlag < der Schlag - udarac, udar; kap (srčana i moždana); tučeno slatko vrhnje
- šlager < der Schlager
- šlafrok < schlafen (spavati) + der Rock (suknja, haljina) - kućna haljina
- šlagwort < das Schlagwort - krilatica, geslo, parola
- šlauf < der Schlauch - gumena cijev; mijeh
- šnupftuh < das Schnupftuch - maramica
- šlampav < schlampig - neuredan, nemaran, površan
- šleper < der Schlepper - tegljač
- šljaka < die Schlacke (drozga, šljaka, talog; troska, ostaci izgorjelog koksa, ugljena) - rad, posao (glagol je šljakati, a onaj tko "šljaka" je šljaker)
- šmekt < schmeckt - ukusno je
- šminka < die Schminke
- šnajder < der Schneider - krojač
- šnicla < das Schnitzel - odrezak
- špahtla < der Spachtel - lopatica za struganje gipsa, boje...
- špancir < spazieren - šetati
- špajscimer < das Speisezimmer - trpezarija
- špajza < die Speisekammer - smočnica
- špek < der Speck - slanina
- špigla < der Spiegel - ogledalo ili zrcalo
- špotati < spotten - izrugivati se (mi ga zapravo koristimo u značenju prekoravati nekoga, ljutiti se na koga)
- šprehati < sprechen - govoriti
- šprica < die Spritze - brizgalica, štrcaljka; injekcija
- šrafciger < der Schraubenzieher - odvijač
- štanga < die Stange - motka, pritka, šipka
- šteker < der Stecker - utičnica (od glagola stecken - stavljati, pričvrstiti)
- štikla < der Stöckel - visoka potpetica
- štimati < stimmen - biti točan/u redu; ugađati žice glazbala
- štimung < die Stimmung - raspoloženje, ugođaj, atmosfera
- štrik < der Strick - uže, konopac
- štrikati < stricken - plesti
- štrudla < der Strudel - pita savijača
- šukara < die Schubkarre - vrtna kolica
- šuster < der Schuster - postolar, cipelar
- švercer < der Schwärzer - krijumčar
[uredi] T
- tipfeler < der Tippfehler - tiskarska greška
- trefiti < treffen - pogoditi (svršeni oblik je potrefiti)
[uredi] U
- ura < die Uhr - sat (što je turcizam)
[uredi] V
- vekerica < der Wecker - budilica
- vešmašina < die Waschmaschine - stroj za pranje rublja
[uredi] Z
- ziher < sicher - siguran, sigurna, sigurno (osoba koja ne voli riskirati je ziheraš)
Brojne su riječi smatrane germanizmima, premda i u samome njemačkome vuku korijene iz drugih jezika (npr. dijalekt. paradajz, rajčica), ali ih nazivamo germanizmima po jeziku iz kojeg smo te riječi preuzeli.
Germanizmi su, zbog političkih i prostornih dodira s hrvatskim jezikom, postali dio hrvatskoga jezika. Neki germanizmi, primjerice šminka, dio su standardnog jezika jer za njih nemamo odgovarajuće zamjene, a neki su prilično česti, primjerice cigla, ali i za njih imamo hrvatske zamjene (opeka).
[uredi] Prevedenice
U germanizme se ubrajaju i neki izrazi doslovno prevedeni s njemačkog, a koji se danas vrlo često koriste umjesto standardnih hrvatskih konstrukcija, što je pogrešno: doći k sebi (zu sich kommen) umjesto osvijestiti se; bez da (od veznika ohne dass odnosno ohne zu) umjesto a da ne/nije (vrlo česta greška), glagol raditi koji se koristi i tamo gdje je pogrešno (raditi frizuru umjesto frizirati ili šišati, raditi kolače umjesto peći kolače, raditi od buhe slona umjesto praviti od buhe slona), što je također doslovno prevedeno s njemačkoga. U doba Austro-Ugarske, a i kasnije, bili su, prije svega u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, u razgovornom jeziku u upotrebi mnogi iskrivljeni njemački izrazi poput kisdihant (od küß die Hand - ljubim ruku), pozdrav kojim su djeca pozdravljala starije, a prije svega kavaliri dame (kisdihant milostiva). Česti germanizmi također su izrazi jučer navečer (gestern Abend) umjesto sinoć, danas ujutro (heute Morgen) umjesto jutros, danas navečer (heute Abend) umjesto večeras.
[uredi] Literatura
Pogledati:
- Germanizmi u zagrebačkom govoru, Barbara Štebih; Kaj, Zagreb, 2002.
- O njemačkim elementima u zagrebačkom govoru i hrvatskom književnom jeziku, Zrinjka Glovacki-Bernardi; Rječnik i društvo, Zagreb, 1989.
- Pučka etimologija među nekim njemačkim posuđenicama, Tomislav Talanga; Jezikoslovlje, 2002.
- Germanske posuđenice u praslavenskome, Ranko Matasović; Filologija, 2000.
- Adaptacije germanizama u iločkom govoru, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2004.
- Vojni terminološki germanizmi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
- Rječnik stranih riječi, Bratoljub Klaić, Zagreb, 1981.