Zenica
Izvor: Wikipedija
![]() |
Postoji mogućnost da je tekst prepisan sa ove stranice. Ukoliko postoji dozvola za korištenje teksta, to bi trebalo biti istaknuto na Razgovor:Zenica. Ukoliko dozvola ne postoji, tekst je potrebno obrisati! |
|
||
![]() |
||
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
Županija | Zeničko-dobojska | |
Sjedište | Zenica | |
Načelnik | ? | |
Površina | ? km² | |
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
145.517 (1991.) ?/km² |
![]() |
Ovom članku nedostaju hrvatski dijakritički znakovi. Članak treba ispraviti dodavanjem znakova č, ć, đ, š, ž. |
![]() |
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Zenica je grad i općina u Bosni i Hercegovini.Zenica je središte jedne od dvanaest općina u Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Površina općine je 500 km² a broj stanovnika iznosi oko 145.000.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Urbani (gradski) dio Zenice čine sljedeća naselja - urbane cjeline: - Jalija - Odmut - Mokušnice - Londža - Pišće - Blatuša - Crkvice - Babina Rijeka (Staro Radakovo) - Novo Radakovo - Sejmen - Stara čaršija (oko Sultan-Ahmedove džamije) - Nova Zenica
Veća prigradska naselja - sela zeničke općine: - Lokvine - Obranovci - Kozarci - Tetovo - Ričice - Klopče - Pehare - Banlozi - Donja Vraca - Pojske - Stranjani - Čajdraš - Perin Han - Drivuša - Donja Gračanica - Nemila - Vranduk - Gradišće - Gornja Zenica - Lukovo Polje - Kanal - Koprivna - Varošište - Gornja Vraca - Vražale - Dobriljeno - Janjac - Osojnica - Šerići - Orahovica - Jastrebac - Kolići - Smajići - Bistričak - Raspotocije
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zenica imala je 145.517 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 80.359 (55,22%)
- Hrvati - 22.510 (15,46%)
- Srbi - 22.433 (15,41%)
- Jugoslaveni - 15.654 (10,75%)
- ostali - 4.561 (3,16%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 112.447
- Muslimani - 61.204 (54,42%)
- Hrvati - 24.658 (21,92%)
- Srbi - 21.875 (19,45%)
- Jugoslaveni - 2.133 (1,89%)
- ostali - 2.577 (2,32%)
[uredi] Naseljena mjesta
Arnauti, Banloz, Bijele Vode, Bistrica, Bistrica Gornja, Briznik, Bukovica, Dobriljevo, Donja Vraca, Donji Čajdraš, Drugavci, Dusina, Gladovići, Gorica, Gornja Gračanica, Gornja Višnjica, Gornja Vraca, Gornja Zenica, Gornji Čajdraš, Gradina, Gradišće, Grm, Gumanci, Janjac, Janjići, Janjićki Vrh, Jasika, Jastrebac, Jurjevići, Kasapovići, Klopački Vrh, Kolići, Koprivna, Kovačići, Kovanići, Kozarci, Kula, Lašva, Lijeske, Lokvine, Loznik, Ljubetovo, Mošćanica, Mutnica, Nemila, Novo Selo, Obrenovci, Orahovica, Osojnica, Osredak, Palinovići, Pepelari, Peševići, Plahovići, Plavčići, Poca, Pojske, Ponihovo, Ponirak, Puhovac, Putovičko Polje, Putovići, Radinovići, Sebuja, Smajići, Starina, Stranjani, Sviće, Šerići, Šiblići, Tišina, Topčić Polje, Trešnjeva Glava, Vranduk, Vranovići, Vražale, Vrhpolje, Vukotići, Zahići, Zenica i Živkovići.
Grad Zenica (1991.)
ukupno: 96.027
- Muslimani - 43.154 (44,93)
- Srbi - 18.312 (19,06)
- Hrvati - 15.809 (16,46)
- Jugoslaveni - 14.703 (15,31)
- ostali - 4.049 (4,24)
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje kronološki zahvaćaju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (2.-4. stoljeće) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Europi identificirana samo jos jedna. Nedaleko od Bilimisća, pronađeni su tragovi antičkog naselja u Putovićima i Tisini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.
Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Građešinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme ali i određuje činjenice političke moći. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjića i hize dida bosanskih bogomila, sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vijeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. ožujka 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio drzave i rijeke Bosne.
U vrijeme vladavine Osmanlija (1463-1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada , te osim kratkog razdoblja kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. g. ) Zenica je kasaba, opet osobenog lika s nekoliko džamija (Sultan Ahmedova, Osman-Celebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737. g.), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nisanima, sadrvanima, hanovima, karavansarajima.
U jednom opisu iz 1697.godine govori se o Zenici u kojoj je delta slijeva na Nilu, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci (???), da bi krajem 18. stoljeća u izvorima spominjani i Srbi i Hrvati, a u 19. stoljeću i Židovi.
Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom izdvaja Zenička čaršija sa svim dominantnim i prepoznatljivim obilježila je je "epohu" života i rada u ovom području i za sljedeće 20. stoljeće. Naime, na samom početku, grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji ce biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879. godine), Rudnik ugljena (1880. godine), Tvornica papira (1885. godine), Željezara (1892. godine), Kazneni zavod (1886. godine), što ce pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitativnih i kvantitativnih pomaka u razvoju grada.
Pocetkom 20. stoljeća , dogodio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. godine tu živi 7.215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva sagrađena je 1882. godine, dvije katoličke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine), nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, moderne ceste itd. 20. stoljeće u Zenici obilježeno je nizom zanimljivih, tipičnih i neobičnih manifestacija, pojačana industrijalizacija, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacije dijela stanovništva, njegova proleterizacija ali i mješavinu gradskog-europskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvijema činjenicama Kazneni zavod i Zeljezara Zenica ali i dragocjenom potvrdom života ovih ljudi, Kameniti most koji vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i židovsku Havru punih devedeset godina.
U razdoblju 1941-1945. godine, vrijeme pripreme oružanog ustanka i borbe evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem čuvene Rezolucije zeničkih muslimana u svibnju 1942. godine) da sačuvaju koordinate poštovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Sericima, Doglodima, Babinu ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo odredjenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, sto je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti. Dimenzije antifašističke borbe su bile nažalost, određivane njihovim ideološkim određenjem što će u poslijeratnom vremenu devalvirati do neslućenih razmjera.
[uredi] Gospodarstvo
Grad Zenica je tradicionalno poznat industrijski centar, na prostorima bivše Jugoslavije. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja željeza i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog ugljena u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.
U predratnom razdoblju (1990. godine) u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 milijuna tona čelika i 924.000 tona ugljena, 1.018.000 m2 tkanine, 158.000 HL Mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.Za dostizanje prijeratne proizvodnje posebno u crnoj metalurgiji i rudarstvu, neophodna su značajna financijska sredstva, pa se u tom cilju vode pregovori s nekim značajnim svjetskim kompanijama kako bi se u ovim oblastima pokrenuo i normalizirao proces proizvodnje.
Premda Zenica u ratnom periodu (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatirati da je rat ostavio značajne posljedice po gospodarstvo. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika, velikom smanjenju proizvodnje i povratka naših proizvođača na međunarodno tržište.U najkraćem slika industrije Zenice po pojedinim industrijskim granama izgleda ovako:
proizvodnja željeza i čelika koncentrirana je u "Željezari Zenica", gdje je urađeno više studioznih materijala o ponovnom pokretanju kontinuirane proizvodnje i trenutno postoje realni izgledi da se osiguraju potrebna financijska sredstva za puštanje u rad svih kapaciteta. Proizvodnja ugljena jamskom i površinskom eksploatacijom vrši se u Rudnicima Zenica, koji su također, zbog nedostatka financijskih sredstava suočeni s nizom problema u postizanju poslijeratnog obujma proizvodnje, metaloprerađivačka industrija nije iskoristila raspoložive prednosti za intenzivniji razvoj, ali pored toga u okviru Željezare postoje veliki proizvodni kapaciteti, kovačnice, proizvodni kapaciteti betonskog čelika, građevinskih armatura, armaturnih mreža, kolskih osovina i čeličnih konstrukcija ("Metalno Zenica") itd.
Poljoprivrednu proizvodnju ograničavaju prirodni faktori od kojih je najvažniji konfiguracija zemljišta (brdsko-planinsko područje) kao i usitnjenost poljoprivrednih parcela. Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduvijete za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krumpira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir.
U prehrambenoj industriji raspoloživi kapaciteti u cjelosti zadovoljavaju potrebe grada i šireg područja uz napomenu da u području pekarstva najveći kapacitet ima "INPEK" Zenica, uz izražen prodor privatnog sektora u ovom području. Preradu mlijeka i mliječnih proizvoda vrši "Zenička industrija mlijeka" koja sirovine nabavlja s užeg i sireg područja Zenice i drugih okolnih mjesta. Proizvodnjom sokova bavi se privatno poduzeće "Best-proukt" Zenica i neke druge tvrtke.
U tekstilnoj industriji najznačajije su tvrtke "KIMO" Zenica i pogon kombinata "BORAC" Travnik lociran u Zenici koji uglavnom rade "lohn" poslove za poznatog naručitelja iz inozemstva. I u ovoj grani gospodarstva privatno poduzetništvo čini prodor u posljeratnom razdoblju.
Grafička djelatnost zbog sve većih potreba bilježi stalan rast. Najznačajnije kapacitete i suvremenu opremu ima "Dom štampe" Zenica, ali u isto vrijeme ovom djelatnošću bavi se više privatnih poduzetnika.
Više od polovice površine općine pokriveno je šumom što niskim što visokim (278 km2), ali eksploataciju šumskog fonda najvećim dijelom vrše tvrtke izvan Zenice ("Krivaja Zavidovići").
Ubrzani razvoj grada u prijeratnom razdoblju omogućio je razvoj građevinarstva (niskogradnja i visokogradnja), izvan potreba grada, tako da su građevinari dobar dio prihoda ostvarili na inozemnom tržištu, gdje su se potvrdili kao solidni izvođači radova ("Izgradnja Invest", "Izgradnja-inžinjering", "Građenje", poslovna jedinica "GP BOSNA SARAJEVO" u Zenici i u posljednje vrijeme sve veči broj privatnih poduzetnika u ovom području. Trenutno je ova grana gospodarstva suočena sa značajnim problemima zbog nedovoljne uposlenosti kapaciteta, kao i gubljenja ranijih tržišta u inozemstvu. Za očekivati je da će s intenziviranjem obnove zemlje doći do poboljšanja stanja u ovoj području.Zbog svog zemljopisnog položaja Zenica je povezana željeznicom od Jadranskog mora sa svim značajnim centrima u Europi, a cestovnim vezama i s drugim gradovima.
U području cestovnog prometa prijevoz robe i putnika vrši nekoliko državnih i privatnih poduzeća od kojih su značajniji ("Zenicatrans" – prijevoz putnika, "Zenicatrans"-teretni promet, "Rudniktrans", "Kipertrans", PP "Babić BISS Tours" i drugi). Premda je Zenica u prijeratnom razdoblju imala nekoliko renomiranih državnih poduzeća u području trgovine ("RMK –promet", "Market komerc", "PROGRES", "Zmajevac" i druge) u poslije ratnom razdoblju trgovina je doživjela pravu ekspanziju zbog nedostatka vlastite proizvodnje. Iz tog razloga je nakon izbijanja rata otvoreno na stotine tvrtki u privatnom sektoru registriranih za uvoz i izvoz sirovina, reprodukcijskih materijala, rezervnih djelova, opreme i roba široke potrošnje među kojima su najznačajnije "Niagara", "Džananović", "Merkomerc", "Kalen", "Almy" i duge.U području ugostiteljstva i turizma postoji značajna ponuda smještajnih kapaciteta ("Dom penzionera", hoteli "Metalurg", "Internacional" i "Dom rudara", kao veliki broj ugostiteljskih objekata s raznovrsnom ponudom jela i pića, kao i domaćih specijaliteta. Najveći broj ugostiteljskih objekata je u privatnom vlasništvu.
Komunalnom djelatnošću bave se državne tvrtke "Komrad", "Grijanje", "Vodovod i kanalizacija", "Tržnica", ali će se s procesom privatizacije i uvom području osjetiti značajne promjene.
U oblasti zanatstva postoji i nekoliko državnih i znatno veći broj privatnih tvrtki koje građanima nude široku lepezu usluga. U području zanatstva najveće tvrtke su "Zening", "Unirad", "Frizer", "Autoremont", "Sloga", "Polet", "Ghetaldus" i veliki broj privatnih poduzetnika.Iz tog razloga se u skladu s odredbama Daytonskog sporazuma u osnovi mjenja društveno-ekonomski sustav po uzoru na razvijene zemlje Zapada.
Sama promjena vlasništva koja je u toku treba da osigura efikasnije privređivanje, kao i da omogući revitalizaciju i prestruktuiranje privrede. Za to postoji zakonski okvir (Zakon o privatizaciji produzeća i banaka, Zakon o početnoj bilanci, Zakon o vanjsko-trgovinskom poslovanju), kao i niz drugih zakona koji reguliraju ovu oblast čije je osvajanje okončano ili su u proceduri donošenja.
Zato je realno očekivati da će Zenica ubuduće biti vrlo interesantna stranim ulagačima zbog izgrađenih proizvodnih kapaciteta, infrastrukture kadrova, kao i definirane strategije razvoja u idućem razdoblju. Osnovna koncepcija prestruktuiranja i razvoja gospodarstva Zenice postavljena je u više pravaca i područja s ciljem da se iskoriste svi raspoloživi resursi, da se radikalno izmjeni postojeća monostruktura u gospodarstvu s potpuno novim suvremenim pristupom razvoju proizvodnje i usluga, kombinirajući pozitivna svjetska iskustva u profitabilnoj industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji s primjenom naprednih tehnologija. Postojeća poduzeća u Zenici predstavljaće jednim djelom osnovu za nastajanje malih i srednjih poduzeća. To treba da rezultira izdvajanjem svih proizvodnih linija i kapaciteta za koja se poduzeća u okviru svoje djelatnosti ne mogu osigurati optimizaciju tehnoloških i ekonomskih parametara.
Tako bi se izvršilo oblikovanje i organiziranje u nova mala i srednja poduzeća. Za budući razvoj od posebnog je značaja postojanje i drugih resursa i mogućnosti u postojećim poduzećima: raspoloživa infrastruktura, lokacije, proizvodne hale koje se oslobađaju gašenjem nekih proizvodnih kapaciteta, osvojene tehnologije i stečena znanja u proizvodnji. Na osnovu toga postoje realne mogućnosti da se izgrade novi kapaciteti za proizvodnju već osvojenog asortimana proizvoda koji su u prijašnjem razdoblju, više iz političkih razloga, građeni u drugim djelovima bivše Jugoslavije.
Za odlučnije prevazilaženje veoma izraženog problema gospodarske strukture u općini Zenica prijeko potrebno je da se, u određenim djelatnostima na bazi zajedničkih ulaganja s partnerima iz prijateljskih zemalja, izgrade tvornice koje bi po karakteru svoje proizvodnje bili generatori razvoja. To se odnosi na proizvodnju onih proizvoda koji u sebi uključuju veliki broj dijelova. U daljem procesu jedan dio dijelova koje ulaze u sastav glavnog proizvoda mogla bi se proizvoditi u malim tvrtkama, na osnovi privatnih poduzetničkih inicijativa, kao u kooperaciji s kućnim, obiteljskim radom.
[uredi] Slavni ljudi
- Tarik Filipović - glumac i TV voditelj
- Sandra Bagarić - sopranistica i TV voditelj
- Elvir Bolić - nogometaš
- Mirsad Hibić - nogometaš
- Emir Mutapčić - košarkaš i košarkaški trener
- Zoran Savić - bivši košarkaš sada direktor KK Barcelona
- Kenan Bajramović - košarkaš
- Mensur Bajramović - košarkaški trener i selektor BiH reprezentacije
- Jozo Mandić - nogometni sudac
- Haris Burina - filmski i pozorišni glumac
- Žarko Mijatović - filmski i pozorišni glumac
- Danis Tanović - filmski reditelj dobitnik Oscara
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna glazbena škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.
U gradu djeluje 10, dok ostale osnovne škole, od kojih neke imaju i područne - četverorazredne ili osmorazredne škole, rade na prigradskom i seoskom području. U svim školama djeluju i brojne sekcije, neke škole izdaju i školske listove,a izdano je i nekoliko zbirki dječije poezije. Zenica je odnedavno sveučilišni grad.
U Zenici djeluju 3 fakulteta:strojarski, metalurški i pedagoški.Islamska pedagoška akademija i dva odjeljenja fakulteta iz Sarajeva.
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne tjelesne kulture. Zenički sportaši i sportski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na medunarodnoj sportskoj pozornici. Nogometni klub "Čelik" trostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoeuropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, tri puta su nogometaši "Čelika" bili državni prvaci [nedostaje referenca], a u dva navrata osvajači kupa. Značajne rezultate ostvarili su i ragbijaši "Čelika", koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak BiH. Od 1992.godine, zvaničnog priznanja BiH u UN-u, zapažene medunarodne rezultate ostvarili su tenisačica Mervana Jugić, skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Sejla Kurtagić, karataš Arnel Kalusić...
U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposleno 35 profesionalaca, a uz njih angažirano jos 186 amaterskih radnika u sportu. Najveći broj aktivnih članova imaju nogometni klubovi. U 8 klubova uključeno je 1375 aktivista. Velik broj aktivnih članova ima i u planinarskim organizacijama (5 klubova 630 članova). Po tri kluba registrirana su u košarci, ragbiju, šahu i invalidskom sportu, a po 2 u boksu, tenisu, odbojci, rukometu i karateu. Zenica je i jedini BH grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), s težištem na alpinizmu i sportskom penjanju.
- Aeroklub Zenica
- Udruženje radio amatera radio klub "Zenica"
- Atletski klub “Zenica”
- Biciklistički klub “Zenica-Metalno”
- Boksački klub "Čelik"
- Boksački klub “Junior”
- Invalidski odbojkaški klub “BOSNA”
- Judo klub “Policajac”
- Karate klub “Hasen-Do”
- Karate klub "Zenica-Mladost"
- Košarkaški invalidski klub “Bosna”
- Klub borilačkih vještina “Isak”
- Klub ekstremnih sportova "Scorpio"
- Košarkaški klub "Čelik" (žene)
- Košarkaški klub "Zenica-Čelik" http://kkcelik.com
- Košarkaški klub “Željezara-Zenica” (žene)
- Klub sjedeće odbojke “Zenica 92”
- Malonogomentni klub “Drugari”
- Nogometni klub “Borac” (Tetovo)
- Nogometni klub “Iris” (žene)
- Nogometni klub "Čelik" http://nkcelik.ba
- Nogometni klub “Nemila”
- Nogometni klub “Zenica 97”
- Nogometni klub "Zlatni ljiljan"
- Nogometni klub “Željezničar"
- Odbojkaški klub “Zenica”
- Plivački klub "Željezara"
- Plesni klub "Latino"
- ragbi klub "Čelik"
- Ragbi klub "Rudar"
- Ragbi klub "Zenica 72"
- Rukometni klub "Čelik"
- Skijaški klub "Zenica"
- Stonoteniski klub "Mladost"
- Stonoteniski klub "Željezara"
- Streljački klub "Zenica"
- Šahovski klub "Čelik"
- Šahovski klub "Preporod"
- Teniski klub "Čelik"