Slovenija
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: nema | |||||
Himna: Zdravljica | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | slovenski, a talijanski i mađarski priznati su manjinski jezici | ||||
Glavni grad: | Ljubljana | ||||
Predsjednik: | Janez Drnovšek | ||||
Predsjednik Vlade: | Janez Janša | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
150. po veličini 20.273 km² 0,6% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2000.): - Gustoća: |
142. po veličini 1.930.132 95/km² |
||||
Neovisnost: | od SFRJ 25. lipnja 1991. |
||||
Valuta: | slovenski tolar (100 stotina) | ||||
Vremenska zona: | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
Internetski nastavak: | .si | ||||
Pozivni broj: | 386 | ||||
Republika Slovenija je primorska i podalpska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Vidi i: Povijest Slovenije
Slavenski preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u 6. stoljeću.
U 7. stoljeću je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država.
745. godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava.
Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom.
U 14. stoljeću veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska.
Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korošku .
Godine 1848. brojne narode zahvaća narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju.
Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i ta se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju.
Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svjetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, službeno proglašene 29. listopada 1943.
Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ 25. lipnja 1991.
[uredi] Politika
Glavni članak: Politika Slovenije
Slovenski šef države je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara.
Parlament ima dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno. Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi.
[uredi] Rezultati prethodnih popisa
- 1991. ( Popis promijenjen i priklađen standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) - 1.913.355 stanovnika (Slovenci 88.3%, Hrvati 2.8%, Srbi 2.5%, Muslimani 1.4%)
- 1991. - 1.965.986 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867 Muslimana ili 1.4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.
[uredi] Kultura
[uredi] Književnici
[uredi] Teritorijani ustroj
Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika. Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada.
Slovenija je od sredine 2006. godine podijeljena na 210 općina, među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *).
|
|
|
Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.
Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije. Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na 12 regija.
Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga.
[uredi] Promet
[uredi] Državni blagdani (neradni dani)
Datum | Ime | Napomene |
---|---|---|
1. i 2. siječnja | Nova godina | |
8. veljače | Prešernov dan | |
dan nakon Uskrsa | Uskrsni ponedjeljak | klizni datum |
27. travnja | Dan otpora | |
1. i 2. svibnja | Praznik rada | |
25. lipnja | Dan državnosti | |
15. kolovoza | Marijino vnebovzetje | |
31. listopada | Dan reformacije | |
1. studenog | Dan uspomena na mrtve | |
25. prosinca | Božić | |
26. prosinca | Dan neovisnosti i zajednosti |
[uredi] Vanjske poveznice
Države u Europi |
---|
Albanija | Andora | Austrija | Belgija | Bjelorusija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Cipar | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Letonija | Lihtenštajn | Litva | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldavija | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunjska | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španjolska | Švedska | Švicarska | Turska | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ukrajina | Vatikan |
Teritoriji: Akrotiri i Dhekelia | Ålandski otoci | Gibraltar | Guernsey | Otok Man | Føroyar | Jersey | Jan Mayen | Svalbard |