Boka kotorska
Izvor: Wikipedija
![]() |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor |
Boka kotorska, prostran i razgranjen zaljev na južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora, granica Crne Gore i Hrvatske. Za pleistocena Bokom kotorskom je tekla rijeka, koja je u mekšim slojevima izradila kotline. Na samom ulazu u Boku kotorsku nalazi se otočić Mamula. Najveća je dubina 44 metra. Boka kotorska, dio crnogorskog primorja ima sredozemnu klimu, ljeti sparne vrućine, zimi kišno i blago. Boka kotorska je dijelom svoje povijesti pripadala Hrvatskoj i Dubrovačkoj Republici, a granica s Crnom Gorom bila je na rubu mora. Od 1997. godine Boka Kotorska je i zvanično uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaljeva svijeta. Boka je jedino crnogorsko mjesto gdje žive Hrvati i to oko 7.61% (2003.), iako ih je u prošlosti bilo i više. Službeni jezici su srpski i crnogorski. Boka Kotorska poznata je kao Zaljev hrvatskih svetaca, gdje su rođeni Sveti Leopold Mandić i Sveta Ozana Kotorska, te više blaženika.
[uredi] Poveznice
- Bokeljska mornarica
- Bokelji
- Prevlaka
Nedovršeni zemljopisni članak Boka kotorska treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.