Kistanje
Izvor: Wikipedija
Kistanje Slika:Kistanje (grb).gif |
|
Županija | Šibensko-kninska |
Broj stanovnika (2001.) | 3.038 |
Površina | km 2 |
Naselja u sastavu općine | |
Načelnik općine |
Kistanje je općina u Hrvatskoj.
[uredi] Zemljopis
Općina Kistanje se nalazi na području Bukovice uz željezničku prugu Knin-Zadar i državnu cestu Knin-Benkovac, oko 25 km zapadno od Knina. Kistanje
[uredi] Opće informacije
KISTANJE, a village 25 km west of Knin; elevation 243 m; population 2,021. Chief occupations are farming and livestock breeding. Kistanje is located on the regional road Knin - Benkovac.
In the Middle Ages it was a habitation in the County of Luka. In the village of Ivosevci near Kistanje are the ruins of a Roman camp Burnum. The remains of a late mediaeval church have been found in nearby Cucevo, and south of Kistanje, near the Krka river, is the Orthodox monastery Krka.
[uredi] Kistanje, Page
Other names: Chistagne World:CroatiaLatitude 43.9828 Longitude 15.9650 Altitude (feet) 718 Lat (DMS) 43° 58' 58N Long (DMS) 15° 57' 54E Altitude (meters) 218 Click here to include current weather info Time zone (est) UTC+1(+2DT)
Nearby Cities and Towns West North East South
Macure (3.2 nm) Rudele u Polju (2.7 nm) Korolije (2.3 nm) Ivosevci (2.2 nm) Krnete (1.0 nm) Smrdelje (4.0 nm) Krstaca (3.8 nm)
Najbliži aerodromi: LDZD ZADAR 27 nm W LDZU UDBINA 35 nm N LDSP SPLIT 30 nm S LDSB BRAC 52 nm S
[uredi] Mjesta u okolici Kistanja
Mjesto Udaljenost Krnete 1.91 km / 1.19 miles Burnum 2.41 km / 1.5 miles Rudele u Polju 2.71 km / 1.68 miles Grulovici 3.93 km / 2.44 miles Ivosevci 3.99 km / 2.48 miles Korolije 4.27 km / 2.65 miles Torbice 4.69 km / 2.91 miles Tisme 5.59 km / 3.47 miles Macure 5.88 km / 3.65 miles Manojlovici 5.94 km / 3.69 miles Susa 6.38 km / 3.97 miles Puljane 6.55 km / 4.07 miles Kolasac 6.63 km / 4.12 miles Brljansko Jezero 7.04 km / 4.38 miles Krstaca 7.11 km / 4.42 miles Relici 7.33 km / 4.56 miles Smrdelje 7.37 km / 4.58 miles Cilasi 7.4 km / 4.6 miles Ljune 7.47 km / 4.64 miles Varivode 7.49 km / 4.66 miles Leskur 7.71 km / 4.79 miles Zecevo 7.86 km / 4.89 miles Bogatic 7.86 km / 4.89 miles Sesa 8.06 km / 5.01 miles
[uredi] Relacija: Knin - Zadar
Datum polaska: 25.07.04.
Izracun cijene prijevozne karte Polazak iz kolodvora Knin Vlak, kategorija i naziv Dolazak Trajanje putovanja Smjer Moguce veze
04:00 5701 06:16 02:16 Zadar 06:16
05:20 5703 07:36 02:16 Zadar 07:36
10:20 5705 12:36 02:16 Zadar 12:36
11:20 5709 13:36 02:16 Zadar 13:36
16:50 5711 19:06 02:16 Zadar 19:06
Tarifne obavijesti
Udaljenost u km: 0095
Prijevozna cijena: 1. razred: 64.50 kn 2. razred: 43.00 kn
Dodatci: Putnicki 0 kn Brzi 5.00 kn Ekspresni 10.00 kn
[uredi] Vinogradarska podregija Sjeverna Dalmacija dijeli se na slijedeca vinogorja :
1. Zadarsko-Biogradsko (Zadar, Nin, Starigrad, Novigrad, Posedarje, Zemunik Donji, Sukošan, Bibinje, Sv. Filip i Jakov, Pakostane), 2. Benkovacko-Stankovacko (Jasenice, Krusevo, Obrovac, Nadvoda, Ervenik, KISTANJE, Stankovci, Smilcic, Polaca, Benkovac, Lisicic.Lisane Ostrovicke), 3. Pirovacko-Skradinsko (Skradin, Tisno, Vodice; otoci Murter, Zut, Kornati), 4. Kninsko (Knin, Kijevo, Civljane, Orlic), 5. Prominsko (Oklaj, Lukar, Razvodje, Velusici), 6. Drnisko (Drnis, Ruzic, Unesic), 7. Sibensko Sibenik, otok Zlarin, Kaprije, Zirje, Sepurine-Prvic), 8. Primostensko (Primosten, Rogoznica).
2. U vinogorju Benkovacko-Stankovackom: PREPORUCENE SORTE : marastina bijela, debit bijeli, ugni blanc, plavina crna, syrah crni, grenache crni, carignane crni, cabernet franc crni, cabernet sauvignon crni; DOPUSTENE SORTE : zadarka, galica, brajda, ruzevina, trbljan, cinsault crni, alicante bouchet, vranac.
[uredi] Stanovništvo
Općina ima 3.038 stanovnika koji žive u 14 naselja ( Biovicino Selo, Đevrske, Gošić, Ivoševci, Kakanj, Kistanje, Kolašac, Krnjeuve, Modrino Selo, Nunić, Parčić, Smrdelje, Varivode i Zečevo ). U općinskom središtu, Kistanjama, žive 1.752 stanovnika. Većinsko stanovništvo su Srbi ( 57.1 %), dok su Hrvati, koji čine 41.3 % stanovništva općine, uglavnom doseljeni iz Janjeva na Kosovu.
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Josif Giuzeppe Modrić, (aktivan od 1881. do drugog desetljeća 20. stoljeća) pisac knjiga putopisa o razlicitim zemljama i krajevima i povijesnog romana o bribirskim Subicima, sve na talijanskom jeziku. Istovremeno objavljuje i poneko djelo i na srpskom: pjesme, clanke. Jedno vrijeme krajem 19. stoljeća zivio u Benkovcu. Modrica kuca u Benkovcu bila blizu općine i Novakovica mlinice. Bila na dva kata, uskih prozora i vrata sa kamenim pragovima, a na kraju kuce na zapadu bio je volt-portun kroz koji se ulazilo u dvorište. To je kasnije preuredjeno u radionicu. Modrici su tu imali i vrt. Zna da su kucu od njih 1919-1920. kupili Pupovci iz Perusica (o cemu sam spominjao u radu o Ljubi Pupovcu). Zna se takodje da su bili u sporu sa Novakovicima oko puta, valjda zato sto su Novakovici, kao jedni od ondašnjih moćnika u gradu, podigli razinu ceste pred svojom i Modricevom kucom, sto ovim drugima nije nikako odgovaralo. Njihova vezanost za Benkovac potiće zapravo otud što se Josif Modrić oženio kćerkom jednog od Kornereta, nekadasnjih Atlića, jedne od najstarijih poznatih obitelji iz Benkovca. Josif je zato i došao živjeti u Benkovac. Kasnije je, opet, otišao u Zadar. Zna se da je djed Josipa Modrica porjeklom iz Zatona obrovačkog. Kao mladić otišao u lastvo nekoj djevojci u Kruševo. Kad mu je otac bio dijete obitelj se iz Kruševa preselila u Zadar. Josif Modrić je rodjen u Zadru. O tome je podatke dao on sam u svom putopisu o Dalmaciji. Ne zna se točan datum njegovog rođenja ni smrti. O njemu, koliko se za sad zna, nije zapisano ništa ni u srpskim, ni hrvatskim ni talijanskim enciklopedijama ili leksikonima pisaca. Jedino sto se zna da su zabiljezena dva-tri njegova članka u Bibliografiji Jugoslavije. A čovjek objavio nekoliko tisuća pisanih stranica! Nitko da ga obradi, analizira njegovo djelo, pristupe, stil. To sve mozda zato sto se nije nacionalno izjašnjavao, a politički je pripadao autonomašima, odnosno vladinoj struju u Dalmaciji, ili ko zna iz kojih drugih razloga, a jedan od njih je svakako i nemar i nebriga. U svakom slucaju on je sa simpatijama pisao o Srbima u Dalmaciji: o svojim suvremenicima i znancima, o srpskim narodnom pjesmama i o srpskim suvremenim pjesnicima i književnicima, kao i o srpskom dalmatinskom narodu-morlacima. To je dovoljno da se o njemu napisu ovi redovi u benkovackom Sajtu. Ovo je prva verzija teksta o Modricu, motivirana, dakle, potrebom da se u jednoj prethodnoj skici nesto kaze o njemu i njegovom djelu, da se osvježi sjećanje na toga čovjeka i stvaratelja. Ako bude vremena i uvijeta napisat ću o njemu i opsirniji rad, ili barem nastavak ovog istog. Pojavio se 1881. nevelikom knjigom pjesama na srpskom jeziku Pjesma o pjesmi/ Ocajanje. Modric je Pjesmu o pjesmi posvetio svom suvremeniku, cuvenom srpskom pjesniku Zmaju Jovi Jovanoviću: Slavnome Zmaju odziv iz Dalmacije, pise na početku knjige. Evo zadnjih stihova: Njeguj pjesmu da uzivas rajske slasti, da se cuvas za zivota od propasti . Ali pjesma ne smje biti puka graja, mora biti zarka, dicna, odsjev raja; mora biti plemenita, puna baja; mora uprav srcu teci da ga osvaja. Takva pjesma slabe stvore s Bogom spaja, samo takva ima snage, ima sjaja. + Takvu pjesmu njegovacu dok me traje, necu j` skvrnut, tako m` Boga, Svetinja je! + Tvoja pjesma, srpski sine, uvjerava, tvoja pjesma grije, sv`jetli Zmaju, slava! U to vrijeme prati knjizevne početke talentiranog mladog srpskog pisca iz Dalmacije Marka Cara. Clanak O književnim pokušajima gospodina Cara objavljuje u prvom broju časopisa Primorac iz 1883. godine. Riječ je o osvrtu na Carevu knjigu Za kišljive dnevi. Malo kasnije, 1884. godine, pise o karakteristikama srpske narodne poezije u Rivista europea (Rim, 1884). Politički je, dakle bio, opredjeljen kao vladinovac, ali sa znatnim prijateljskim vezama s lokalnim Srbima i Hrvatima, sto se vidi i kroz njegove opise varoških prilika, društava i stanovnika u unutrašnjosti sjeverne Dalmacije. Isto tako je zbog svojih političkih opredjeljenja napadan od nekih Hrvata pravaša u Benkovcu - godine 1895. neki od njih tražili od vlade da se Modrić progna iz Benkovca. Te dogadjaje, ali i njegove radove, akcije i nove knjige prati i o njima obavještava Bjelanovicev Srpski list/glas. Nije sigurno jer nema potpisa, ali je vjerovatno da je bas on u Srpskom listu pisao i putopisne bilješke o putu po varošima u unutrašnjosti Dalmacije. Bio je tada u Kninu, Kistanjama, Benkovcu. U Benkovcu se susreo s prijateljem, obisao kavanu, porazgovarao, kibicirao kartaše, prokomentirao lokalna politička dogadđanja i, nakon sto je prenoćio, otišao je u Zadar. Bila bi to njegova prva poznata putopisna javljanja uopće, ovdje skicoznog pristupa i sa finim osjećanjem za ambijent i ljude koje opisuje. Evo kratkog opisa njegovog dolaska i boravka u Benkovcu: ...stigoh u Benkovac na konak. Kočijaš odmah se izvjesti gdje je najbolja gostiona i tako nemal kroz sav varoš provezoh se dok gostionu Gjeldumovu nadjo(...) :Cim sam se odmorio odoh do kavane gdje je sva prilika da cu naci jednog svoj prijatelja. Ali nijesam se mnogo udaljio kad eto ti srecom trefih ga na ulici. Pozdravismo se ljubezno i naravno odosmo do kavane. U kavani nadjosmo dosta gospode, neki igraju, neki citaju novine, a treci razgovaraju se. Zasjedosmo posebice za jedan stocic i okvasismo grlo dosta losim pivom, zatim zadedosmo razne govore o mnogim stvarima a medu ostalim razgovarajuc se, kad cuh da vise nije Dapar nacelnikom vec Kornereto ostadoh zapanjen i onda pomislih na onu narodnu popjevku: Vrijeme gradi po Kotaru kule Vrijeme gradi, vrijeme razgradjuje. Ali za reci pravo dosta je bilo i njegove sile, pa pravo narodna poslovica kaze: nije sva sila do vijeka. Za Kornereta cuh da je covjek zdravih nacela i da se ne da lako voditi za nos od klike Pavlinoviceve, pa zato su ga razboriti i svjesni Srbi u Hrvati benkovacki podigli na nacelnicku stolicu(...) Medjutim, cuh da prisjednik M...c sara(...) Uopce od ovog mog prijatelja doznadoh da u Benkovackoj krajini narodno srpska stranka dan zan za danom napreduje, da ima dosta mladih sila i da se ne dadu lako u tuljak zabiti od neki mudri glava. Kroz to opazih da dva covjeka do nas za jednim stolom zivo se razgovaraju o nenarodnoj stranci, o izborima Ivanica itd.. Mene je to interesiralo pa razgovarajuc sa mojim prijanom naperih i nategnuh usi necu li koju cuti. No podaleko bijase pa jedva koju cuh. Cuo sam vise puta spomnjati ime Dapar, izmedju ostalog cuh osobiti jasno ove rijeci: "otvorio kasno kucna vrata prijatelju N.N. velika drskost...zaustavljena ona pisma...sporazumak nije mogao sljedovati...ispalo mu za rukom!" To su doista neke tajnosti izborne, ali nije mi bilo moguce dalje cuti jer galama kartasa iz jednog ugla sve prekinu. Onda prekinuv govor krenuh paznju na kartase koji na dvama stolovima osobito se zabavljaju. Za jednim na debelo poletahu petace i forintace, oh promislih alaj se tu kruv bez motike zaradjuje, a i baca; za drugim stolom troica igraju tercilj, medju kojima jedan mali, crni fratric; onda zapitah koji je to duhovnik, a moj prijan: one je L. koji sa jos jednim bratom osobito uplivisu nad Daparom, koji bi bio dosta umjereniji da nije njih(...) Knjigu putopisa pod naslovom Ilidze- Lettere della Bosnia Modric potpisuje u Benkovcu, juna 1895. godine. Knjigu o Argentini (sada u fundusu Narodne biblioteke u Beogradu) poklanja vladiki Milasu, pisuci mu posvetu: Svom postovanom prijatelju Njegovoj Preuzvisenosti Dru Nikodimu Milasu Vladici. Pisac. [[1]] Organizovao iz Benkovca proslavu na Manojlovcu 24. septemba 1899. godine. O tome dogadjaju je ostala sacuvana fotografija Biciklisti na Manojlovcu, iz Zbirke starih fotografija muzeja u Benkovcu. [[2]] O svemu je pisao Srpski glas prenoseci Modricev poziv na proslavu na kojoj je bila otkrivena spomen ploca. Za nas je, ipak i za ovu priliku, najzanimljiviji po knjizi na talijanskom jeziku Dalmazia, romana-veneta-moderna. To prvenstveno radi op?tirnih opisa predjela, ljudi, znamenitosti, povijesti i starina. Dobar posmatrač i odličan znalac, lako je pisao o Dalmaciji, njenoj prošlosti i tadašnjosti, o prilikama u narodu, etnografskim, karakternim i psihološkim obilježjima morlackog naroda, o svojim poznanicima. Na put je pošao iz Istre, obišao Zadar i okolinu, Šibenik, Trogir, Kaštela, Dioklecijanovu palaču, Salonu, oduševljeno je pisao o jadranskoj punoći, vidio Poljica, zatim vodopade, svratio do Makarske, Neretve i okolnih starina (Narona), razgledao Dubrovnik i njegove ljepote. Obišao je potom Boku Kotorsku i opisao Budvu. Drugi dio ove knjige, koja ukupno ima 506 stranica, pocinje opisom morlackog života, pa onda redom mjesta i varoši unutrašnjosti Dalmacije: Imotski, Sinj, Vrlika, Knin, Drniš, Skradin, Kistanje, Benkovac, Obrovac. Pažnju mnogo obraća i na starine, arheološke i povijesne lokalitete i znamenita mjesta: Visovac, Burnum, Aserija, Vrana. Obavještava nas o svojim obilascima dva pravoslavna manastira, Dragovica i Krke, o razgovorima sa igumanima i kaludjerima, manastirskim gradnjama i imanjima. Opisuje na kraju i putovanje po dva unutrašnja mora-Novigradskom i Karinskom, da bi nam na kraju oslikao svoje utiske o plovidbi Zrmanjom i usponu na prevoj Alan na Velebitu. To su uglavnom i poglavlja knjige ili u ?irem smislu njen osnovni sadržaj. Ovdje donosim po prvi put prevedene na srpski jezik neke stranice koje ce nas sigurno sve zanimati. Prevodio sam ih usput, pa ne zamjerite - nisam profesionalni prevoditelj. Ne mozemo zaobici ni blize nam susjede Kistanjce i Kistanje koje Modric takodje slikovito i skicozno opisuje. I Kistanje su duže vrijeme bile u sklopu benkovackog Kotara.: Malo je kuća duz glavne ceste napravljenih poslije 1854. godine. Prije ove godine varošica Kistanje nije ni postojala. Nije bila nego samo jedna zgrada, zvana jos i sada "Kvartir", cije porjeklo seze u mletacko doba: pod venecijanskim dominijem, stavise, tu se udomacila jedna vojnicka posada koja je morala, izmedju ostalog, za klanicu ispracati zivotinje otomanskog porijekla, koje su bile odredjene za lazaret u Zardu. Sada je teritorij Kistanja ogranicen na sjever sa vojnom Hrvatskom, na jug Skradinom, na istok Kninom, na zapad sa Benkovcem i Obrovcem. A ovaj dio kontinentalne Dalmacije izmedju Krke, Kistanja i Zrmanje koja protjeće kraj Obrovca, do kotara Benkovac, je Bukovica, gdje živi cvijet cvijeta morlaka. U ovim krajevima ja ućih kao diječak, opisujuci o njima utiske iznesene u ovoj knjizi. Posjetih nacelnika Kistanja, odlicnog mjestanina koji se obogatio svojim poslom, trgovackom poduzetnoscu. U njegovom prijemnom saloncicu, zabiljezih dva portreta: njegov i njegove supruge. "Napreduje Bukovica" - mislio sam za sebe. Da je, prije dvadeset godina, neko pretpostavljao da ce postovani nacelnik Jankovic dati da mu se napravi portret, dobio bi odgovor takoreci ovako formulisan: Slike se prave svetiteljima; mi smrtnici nismo ih dostojni. Sa oblasnim sucem, uljudnim De Draganicem, i sa lokalnim cuvarem spomenika, posjetih jedinu cuvenu stvar u varosici, cisternu, na trgicu ispred graciozne nove crkve u vizantijskom stilu, osvecene nedavno u pravoslavnom kultu. Receni trgic cisterne je okruzen bedemima zida, na kome se gizdaju dragocjene starine: velika glava Jupitera, ukrasi, okviri, dekorativni detalji, poneki nalazi, i izmedju njih jedan, kojem se divio i kojeg je ilustrovao Momsen. Zanimljiv muzej, zaista. Gdje su otkopane ove lijepe stvari - upitah prijatelje. U Burnumu. Ici cemo tamo odmah... Kako je bio u Kistanjama, Modric je, neizostavno, posjetio i manastir Krku. Evo njegovog opisa: Poslije dva kilometra puta, kocija se zaustavi na rubu jedne duboke hridi, i kocijas mi pokaza strmu stazu koja vodi do manastira. Dolje, skoro skriven, na desnoj obali Krke u mocvarnom predijelu, dize se manastir. Poslje malo hoda zaustavio sam se da ga analiziram. Neizmjerno poetican - uzviknuh sebi - ali preko mjere usamljen! Kao jedna istocna slika predstavlja se elegantna vizantijska crkva sa svojom zelenom kupolom, sa svojim plavim i crvenim prozorcicima. A prostrani manastir pomalo siv od starosti, nosi istorijska sjecanja, ali je pejzaz zasjenjen visokim cempresima koji mu daju sjetnu intonaciju, vrlo samotnu. Dugacka staza, na cik-cak, nikako ne zavrsava. Na kraju stigoh na manstirski trgic i, ne vidjevsi zive duse, udlucih se uci u dvoriste, obrubljeno lijepim solidnim arkadama. Iz jednog coska dize se kampanel masivne osnove. Po tisini ambijenta izgledalo mi je da sam se nasao u nekom manastiru trapista: htjedoh vikati, da napravim da odjekuje bar moj glas medju arkadama. Izadjoh opet na manastirski trgic: sav okolni predio je bogat vrlo zelenom vegetacijom; ali gdje je horizont? Hoce li mi biti dozvoljeno da izidjem iz ove dubine? Na kraju, melodicni poj slavuja je potaknuo kreket zaba u obliznjoj mocvari. Sve, zapravo, pobudjuje sjetu, niti sunce ne stize da razveseli ovo ozbiljno religiozno skloniste. Jedan sluga me primjeti, privucen mojim koracima. Je li tu arhimandrit? - upitah ga. Na rucku je; ali radije udjite, posto ste cekali. Uvede me u veliku trpezariju, ukrasenu portretima znamenitih crkvenih i manastirskih licnosti. Arhimandrit, otac Jerotej Kovacevic, licnost dostojna postovanja, izmucen nazalost starackom iznemoglosti, susretne me ocinski. Predstavi me dvojici kaludjera, gospodji, koja je bila njegova rodjaka, zatim me pozva na rucak. Umoran sam - rece mi - radi obavljanja uskrsnjih obreda; star sam: imam 78 na plecima i vrijeme je da se ide. Da nemam ovu dobru i pazljivu rodjaku... A vi, kako ste putovali? Dobro, hvala: da nije bilo onih odskakanja i drmusanja na cesti... Zasto ste izabrali precicu, znam. I kakav vam utisak izazva nas manastir? Sjetan. Kako mozete ovdje boraviti?Nedostaje zraka! Vrlo vazno za to, ali predio je nezdrav. Naime, vidite, ja zivim ovdje, s Bozjom pomoci, od 1850. godine, a nas otac Neofit od 1836. godine. Nije bilo prilike da se moze isusiti obliznja mocvara. Pa kako da se napusti manastir koji je imao toliko bogatstvo u nasim crkvenim hronikama, posebno za vrijeme trajanja ratova protiv Turaka. Ovo je jedan stari manastir, koji je zadnji put obnovljen 1402. godine. Casni iguman ima za uzrecicu "duse mi" i prijatan je pripovjedac, ozbiljan, znalac, dusevan. Prekidali su ga u razgovoru snazni napadi kaslja. U dane slave, znate, sastane se do 400 vjernika; manastir je kao jedna religijska tradicija u kraju. Poslije rucka, otac naredi donjeti u moju sobu album manastira. Prelistavao sam ga s odusevljenjem, diveci se zbirci datuma, imena, odusevljenih misli o manastiru, monasima, njihovoj gostoprimljivosti. Naisao sam meni draga i simpaticna imena, postovane potpise, kao Teodora Momsena, profesora iz Berlina, od 29. aprila 1862. godine. Svi gosti manastira, od 1851. pa dalje, potpisani su u albumu. Jedna lijepa stranica je ispisana ozaljnim savjetnikom Mascekom: ovdje je boravio od 3. do 23. juna 1878. proslavivsi svoj 50 rodjendan. Stranac, Mascek (Maschek), Njemac, koji je proucavao Dalmatince, izisao je sa brojnim i vrijednim publikacijama, radi postovanja u vlastitoj zemlji. Zatim mi simpaticni iguman pokaze riznicu manastira, izmedju ostalog, epitrahilj Sv. Save, iz prve polovine XIII vijeka; zatim jedno jevandjelje sa zlatnim plocama, bogato dragocjenim ukrasima, a govoreci: Ovo jevandjelje je rijetkost: u cijelom pravoslavnom svijetu ima samo jos jedno, u Rusiji. Cuvamo ga s velikom ljubomorom. Blizu crkve dize se graciozna kapela, koju je za sebe 1876. napravio vladika iz Zadra, preosveceni Knezevic, koji je umro prosle godine. Zelio se sahraniti u kapelu i lezi u jednom izdignutom mramornom sarkofagu, pokrivenom sjajnim vijencima. Da, i ja bih zelio biti pokopan u manastiru Svetog Arhandjela "u hladu cemresa" ogromnih... Prije nego sam krenuo pomolio sam se Bogu da me ostavi zdravog... [[3]]
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
- Mirko Korolija, književnik (slika)
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- Manastir Krka
- Ostaci rimskog vojnog logora Burnum ( Šupljaja ) kod Ivoševaca
- Pijaca u Kistanjama
- Župna crkva Svetog Nikole u Kistanjama
[uredi] Obrazovanje
- Osnovna škola "Kistanje"
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
[uredi] Vanjske poveznice
[http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Frames-c.htm
http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Parohija-Kistanje-L.htm ]
Nedovršeni članak o općini: Kistanje treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Gradovi i općine Šibensko-kninske županije |
Gradovi
Drniš | Knin | Skradin | Šibenik | Vodice Općine Bilice | Biskupija | Civljane | Ervenik | Kijevo | Kistanje | Murter – Kornati | Pirovac | Primošten | Promina | Rogoznica | Ružić | Tisno | Tribunj | Unešić |
Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |