Razgovor Wikipedija:Pravopis

Izvor: Wikipedija

[uredi] Dvostrukosti u pravopisu

Čini mi se da se jezična praksa u dosta slučajeva ustalila unatoč dvo/trostrukostima u pravopisima. Npr. google u .hr domeni pokazuje:

podaci podatci
482.000 11.000
neću ne ću
88.000 625
zapreka zaprjeka
7870 22
sudci suci
381 32.200

Jedna od dvije varijante se u svim ovim slučajevima može proglasiti ustaljenom. --Elephantus (razgovor) 14:18, 26 kolovoza 2005 (CEST)


Nećemo biti isključivi. Ako Babić, Anić ili tko god od mjerodavnih pravopisaca kaže da nešto može, onda može. Ovu manjinsku varijantu forsira stara garda, u koju spada i Mir. Kako stvari stoje, čini se da im prijeti poraz zbog pukog izumiranja, ali nikad se ne zna... --Zmaj 14:30, 26 kolovoza 2005 (CEST)
Dajmo ovako sud. Ono sa "tc" bi moglo i zaživiti. Evo primjera. Vjerojatno vam je poznato koliko se napora činilo dok se djecu naučilo da se po (ondašnjem) pravopisu kaže "meci", a ne "metci" (jer su djeca uporno izgovarala "metci", ne "meci"). Iako, po meni ovaj drugi oblik, nije nikako bio pogrješan. To je bilo nasilno fonetiziranje, jer u izgovoru se "tc" izgovaralo bliže glasu "c", nego čisto "tc", ali opet ne kao čisto "c". A s druge strane, ostavljalo je dvojbe u slučajima "reci", "peci" i sl.. Kubura 20:58, 27. veljače 2006. (CET)
Stoga ovo pravopisno rješenje sa zadržavanjem oblika "dc", "tc" ... u padežu smatram zbilja praktičnim. Izgovor će biti kakav bude, značenje riječi će ostati jasno, a djeci jedno pravilo za učiti manje. Kubura 20:58, 27. veljače 2006. (CET)
Što se tiče zaprjeka, pogrješaka i sl., i to bi moglo naći svoje uporište. Činjenica jest da su nas u socij.pravopisu učili da se u kratkom slogu "rije" izgovara kao "re", što je opet bilo nasilno fonetiziranje. "Ije" se zbilja ne izgovori u takvim slogovima, ali bi se ijekavski izgovorilo kao "rje", kao što je kod "rješenje". Tim jezičnim nasiljem je zapravo bio izbačen treći umekšani suglasnik iz hrvatskog, "rj" (pored "lj" i "nj"). Na koncu konca, ne zaboravimo da izvorno, "ije", slavni "jat", nisu 3 glasa, nego je to izvorno dvoglas, "ie", i ne izgovara se tvrdo. Kubura 20:58, 27. veljače 2006. (CET)
A Anićev pravopis, koliko znam, nije predložen za službeni, nego je okolnim putem distribuiran na tržište, kao nekakva knjiga. O Aniću sam već pisao, hrvatstvo duha mu nisu osporavali, ali njegovo jezično oblikovanje u djetinjstvu mu je bilo u Užicu, u Srbiji. Njemu je bliži srbijanski oblik. Kubura 20:58, 27. veljače 2006. (CET)


Najprije dopusti da ti se zahvalim za golem prinos u stvaranju ove hrvatske inačice slobodnodostupne enciklopedije.

Oprosti, već nekoliko puta pročitao sam tekst „Wikipedija:Pravopis“, ali me nekoliko stvari i dalje zbunjuje, dovodi u nedoumicu.

1. Najprije pišeš:"Pravopis na hrvatskoj Wikipediji je službeni hrvatski. To je 4. izdanje pravopisa Babić-Finka-Moguš (B-F-M)", onda nabrajaš još 3 druga pravopisa. Nešto kasnije pišeš:"Dakle, koriste se ova 2 pravopisa". Gle, to zvuči proturječno: najprije kažeš decidirano da je na hrvatskoj Wikipediji službeni pravopis "4. izdanje... B-F-M", a nekoliko rečenica dalje da se koriste oba. Možeš li to malo stilski dotjerati da ne zbunjuje?

2. Napisao si "mislim da bi trebalo izbaciti taj ekavizam (potrjeba, vrjemena", valjda si mislio "jekavizam", a ne "ekavizam"? Ti bi zelio da se izbaci jekavizam u riječima potrjeba, vrjemena i sl. i da se umjesto njih piše i govori potreba, vremena i sl.? Jesi li tako? Jer ovako ispada da si zapravo zagovornih izbacivanja ekavizama potreba, vremen i sl., a da si zagovornih pisanja vrjemena, potrjeba i sl.?

Još su tri stvari "sadržajno" nejasne

3. Pišeš "Manji odmak od pisane, još do kraja nedovoljno ustanovljene norme - da". Ako je nešto norma, onda je to pravilo, propis, pa makar on dopuštao i dvostrukosti ili višestrukosti. Možda bi bilo bolje da napišeš "Manji odmak od pisane, još do kraja nedovoljno ustaljene prakse - da" jer u praksi se pravila, propisi i norme mogu provoditi, ali i ne moraju, a ako je pravopis skup pravila, on jest norma pa, gledajući po pravilima logike, ne može biti "nedovoljno ustanovljena". I još nešto nije jasno, "manji odmak od pisane... norme" u kom smjeru? U smjeru prema pisanju "ne ću" i "šport" ili u smjeru prema pisanju "precjetnik" i "hrvacka"? Nemoj se ljutiti zbog ovog, imam dojam da si jedan od onih kojima se diže kosa na glavi od izgovaranja riječi šport (pa se u većini hrvatskih medija falsificira i službeni naziv jednog ministarstva), ali ima na wikipediji i onih suradnika kojima je drago što danas (neki ponovno, neki iz ponosa, neki iz svojih osobnih razloga) bez straha mogu koristiti, primjerice, riječ „šport“. Meni se čini da nije u skladu s načelima Wikipedije (neutralnost) da jedna skupina suradnika (pa bila ona i u znatnoj većini) dosljedno ostalim suradnicima ispravlja, primjerice, „šport“ u „sport“ i „ne ću“ u „neću“, slažeš li se? S druge pak strane, većina nas govornika hrvatskog jezika slaže se da nas dvostrukosti u pravopisnim rješenjima, u pravilu, ne usrećuju. Ako je već dogovor jedne jake, velike skupine suradnika da se na ovoj Wikipediji koristi „modificirani“ Anić-Silić, ako je želja većine suradnika da se na ovoj Wikipediji ne pojavljuju dvostrukosti koje dopuštaju aktualni hrvatski pravopisi, onda bi bilo dobro da se to jasno naznači, možda da se oformi neko pravopisno suradničko povjerenstvo, da se na jednoj stranici konkretno navede koji primjeri će biti „ispravljivani“, premda ih pravopisi dopuštaju. U Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“ takve stvari rješavaju se sustavom urednika i uredništva. Wikipedija jest otvorena, li ne potpuno. Gledaj, meni je sasvim svejedno (lažem, nije, ali nema veze), ali mi izgleda glupo da se jako mnogo vremena i energije troši na „vraćanje na prethodne inačice“, umjesto da se napiše više članaka, oblikuje više kategorija i t.d. Premda Pranjković daje izjave da su hrvatski i srpski genetski isti jezik, premda Katičić tvrdi da je nizozemski dijalekt njemačkog, a Brozović da je razlika između danskog i norveškog manje od razlike između srpskog i hrvatskog, ne bi mi bilo drago da umjesto jedne velike i lijepe Wikipedije na hrvatskom standardnom jeziku dobijemo jednu Wikipediju na jugonostalgičarskom vukovskom, drugu na ortodoksnom hrvatskom korienskom, treću možda na obnovljenom „hrvatskom ili srpskom“, kao što već možemo čitati i članke na „srpskohrvatskom“. Ili je možda to zapravo perspektiva? Neka cvjeta tisuću cvjetova?

4. Pišeš "no ništa zastarjelo", ali se pitam, ne razumijem, nije mi jasno - u odnosu na koju polaznu točku? Jesu li riječi "ovrha", "časnik" "šport" arhaizmi, neologizmi, zastarjelice ili nešto četvrto? Ili su riječi uhapsiti, izvještaj, potpredsjednik, blagajnik i sl. zastarjele u odnosu na uhititi, izvješće, dopredsjednik, rizničar i sl.?

5. Pišeš „hrvatska iz Šulekova doba“. Ne znam, ovo možda osobno doživljavam preemocionalno, ali nekako mi zvuči preokrutno prema čovjeku - Šuleku. Bilo bi ljepše da mi napisao s više riječi na što misliš, a da izbaciš Šulekovo ime. Znaš, to bi moglo značiti da nisu dobre niti riječi poput „čaške“, „latice“, „nogometa“ i sl.

Vidim da sam se već preraspisao, nemoj zamjeriti, shvati ovo dobronamjerno, odgovori na nedoumice i poradi na još mnogo članaka!

Josip65 19:47, 24. veljače 2006. (CET)

Da, izgleda kao da je moj članak, ali zapravo nije. Samo sam iskopirao komad teksta Mira Harvena iz neke rasprave koju smo vodili o pravopisu (ne znam više gdje) jer mi se činio idealnim kao uputa za korištenje. Mir zna mnogo više o mene o pravopisnim standardima i normama, pa možeš raspraviti ta pitanja s njim. --Zmaj 13:29, 27. veljače 2006. (CET)
U redu, i ovakav odgovor-komentar je informacija, i ovakav postupak ostavljanja ovakvog teksta-upute je informacija. Josip65 08:59, 23. ožujka 2006. (CET)