Računarstvo

Izvor: Wikipedija

Slika:Merge-arrows.svg Predloženo je da se ovaj članak spoji sa člankom Računalstvo. (Rasprava)


Računarstvo ili Računalna znanost je znanost o računanju i obradi informacija. Računarstvo se oslanja na mnogo drugih znanstvenih disciplina i primijenjenih znanosti od kojih su najvažnije: Elektrotehnika i Matematika.

Informacijska znanost proučava komunikaciju pomoću informacija u društvu te pritom istražuje izvore informacija, organizaciju informacija,te pretraživanje, širenje i upravljanje informacijama. Ona također proučava ljude kao izvora informacija, kanala za prijenos, primatelja, semantičke oraganizacije poruka. Računarska znanost bavi se proučavanjem prikaza i strukturiranja informacija, algoritamskim procesima za obradu informacija, računalnim sklopovljem i programskom opremom. Informatika je naziv koji se u nas upotrebljavao kao sinonoim za automatsku obradu podataka, ali se danas koristi kao sinonim za računarstvo.


Sadržaj

[uredi] Srodna polja

  • Informacijske znanosti ili Informatika
  • Programiranje
  • Softverski inženjering
  • Informacijski sustavi su formalni dio komunikacijskog sustava organizacije a temelji se na prikupljanju, obradi, prikazu i pohranjivanju informacija bitnih za donošenje odluka
  • Sustavi za potporu pri odlučivanju je dio informacijskih znanosti i ograničava se na istraživanje sustava za upravljanje resursima
  • Računalni inženjering bavi se analizom, dizajnom, i gradnjom računalnih sklopova
  • Računalna sigurnost bavi se sigurnošću informacijskih sustava
  • Računalna lingvistika bavi se računalnom obradom jezika

[uredi] Glavna polja od važnosti za računalne znanosti

[uredi] Matematički temelji



[uredi] Teorija računalne znanosti

[uredi] Hardver ili sklopovlje

(također pogledaj i elektrotehniku)

[uredi] Organizacija računalnih sustava

[uredi] Softver

Primjeri operacijskih sustava:

Za potpuniji popis operacijskih sustava vidi stranicu: Popis operacijskih sustava

[uredi] Podaci i informacijski sustavi

[uredi] Računalne metodologije

[uredi] Primjena računala

[uredi] Povijest računarstva

Veliko je pitanje povjesničara tko je stvorio koncept modernog računala, ali većina se slaže da je koncepte modernog računala stvorio u devetnaestom stoljeću engleski izumitelj Charles Babbage. Njegova nastojanja da stvori programabilno računalo s tehnologijom svoga vremena dovela su ga do neuspjeha jer masovna proizvodnja uniformnih mehaničkih dijelova s niskim tolerancijama do tada nije postojala. Osim problema tehničke naravi Babbagea je pratio i niz drugih poteškoća (financijska, osobna i interpersonalna), što ga je spriječilo u namjeri da napravi programabilno računalo. Prva "prava računala" pojavila su se tokom Drugog svjetskog rata kada su Englezi stvorili Colossus (računalo) - prvo programabilno računalo koje je korišteno za dešifririranje njemačke Enigme, stroja koji je kodirao njemačke vojne i diplomatske poruke. Poslije drugog svjetskog rata primat u tehnologiji, proizvodnji i primjeni računala preuzeli su Amerikanci. Postupnim poboljšanjem tehnologije proizvodnje i minijaturizacije (tranzistor i integrirani sklop) krajem 20. stoljeća računala su postala sve dostupnija i integralni dio civilizacije.

[uredi] Računalne generacije

Računarstvo kao primjenjena disciplina slijedi tokove tehnologije. Krajnji proizvod, računalo i softver, spoj je skupljenih znanja i primjena proizvodnih tehnologija i materijala vremena iz kojeg računalo potječe. Ponekad su smjene tehnologija toliko radikalne da stvaraju velike promjene u gradnji računala te se računala prema tim smjenama klasificiraju u generacije. U stručnoj literaturi obično se spominju četiri generacije računala, i ta podjela zasnovana je na tehnologiji koja je bila korištena za izgradnju temeljnih sklopova računala:

Ovakva generacijska podjela računala ne daje nikakvog priznanja pionirima koji su napravili put prvoj generaciji računala. Prva generacija računala ne bi bila moguća bez rada pionira i znanstvenika neposredno prije i za vrijeme II. svjetskog rata, kao i rad Charlesa Babbagea u 19. stoljeću. Zbog toga bi bilo potrebno uvesti i nultu generaciju računala koja su koristila mješavinu mehaničkih, elektromehaničkih i elektronskih sklopova za izradu računala, ali koja su dosljedna principima računala koje je prvi postavio Charles Babbage.

Za više detalja pogledajte članak Povijest računarstva.

[uredi] Pioniri računarstva


Vidi i: Elektrotehnika, Linux, Microsoft, Debian

[uredi] Vanjske poveznice