Kazahstan
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: Himna Republike Kazakstan | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | kazaški i ruski | ||||
Glavni grad: | Astana | ||||
Predsjednik: | Nursultan Nazarbajev | ||||
Predsjednik Vlade: | Danijal Ahmetov | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
9. po veličini 2.717.300 km² 1,8% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2001.): - Gustoća: |
57. po veličini 15.143.704 6/km² |
||||
Neovisnost: | Od Sovjetskog Saveza 16. prosinca 1991. | ||||
Valuta: | tenge (100 tijina) | ||||
Vremenska zona: | UTC +4 do +6 | ||||
Internetski nastavak: | .kz | ||||
Pozivni broj: | +7 | ||||
Kazahstan, službeno Republika Kazakstan je država u središnjoj Aziji. Površinom je deveta zemlja na svijetu, ali veći dio teritorija čini slabo naseljena stepa. Na zapadu izlazi na Kaspijsko more. Graniči na sjeveru s Rusijom, na istoku s Kinom te na jugu s Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom. .
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Reljef Kazahstana je raznolik. Na zapadu dominiraju nizine koje prema istoku prelaze u brežuljkasta i brdovita područja. Na krajnjem istoku zemlje nalaze se ogranci planinskih lanaca Altaja, Alataua, Karataua i Tien Šana u kojem se nalazi najviši vrh zemlje, 7.010 visoki Kan Tengri (na krajnjem jugoistoku zemlje na granici s Kirgistanom). U Kazahstanu se nalazi velik broj jezera, među kojima se veličinom ističu Aralsko jezero na granici s Uzbekistanom i Balkaško jezero.
[uredi] Stanovništvo
Većinu stanovništva čine Kazasi čiji jezik pripada turkijskoj skupini. Druga najveća etnička grupa su Rusi. Ruski jezik je u širokoj uporabi, iako od neovisnosti vlasti potiču širenje kazaškog.
- Kazasi (39,7%)
- Rusi (37,8%)
- Ukrajinci (6,0%)
- Bjelorusi (3,5%)
- Nijemci (3.1%)
- Uzbeci (2.3%)
- Tatari (1.9%)
[uredi] Religija
47 % stanovništva smatra se Muslimanima, najviše suniti, 46 % stanovništva su kršćani, najveća skupina pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ali tu su još i Armenska apostolska crkva, Grčka pravoslavna crkva i autokefalna gruzijska pravoslavna crkva. Kazahstanski nijemci su većinom pripadnici Evangeličko-luteranske crkve i mali broj Metodisti. Katolici su većinom Istočni europljani. U većim gradovima postoje male skupine Jehovinih svjedoka i Židova.
[uredi] Gospodarstvo
Nakon tranzicijske gospodarske krize u devedesetima, analogne onima u drugim post-komunističkim zemljama, Kazahstan doživljava gospodarski preporod utemeljen na iskorištavanju nalazišta nafte. Zemlja ima i jaki poljoprivredni sektor. BDP je u 2003. bio 6.300 USD po glavi stanovnika mjereno po PPP-u.
U Kazahstanu se nalazi kozmodrom Bajkonur, središte sovjetskog svemirskog programa, trenutno iznajmljen Rusiji.
Uredi | Države u Aziji | |
Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan | Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mianmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam |
Nedovršeni članak Kazahstan koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.