Razgovor:Kragujevac

Izvor: Wikipedija


Članak je potrebno prebesti na hrvatski jezik koji je, kako god to nekom teško dopiralo di pameti, službeni jezik hrvatske wikipedije. Ni srpski ni engleski, nego hrvatski.

Grb Kragujevca
Povećaj
Grb Kragujevca

Pretpostavlja se da je Kragujevac kao naseljeno mjesto postojao i prije Nemanjićke države.

[gradskih opština Kragujevca] Kragujevac je sa oko 240.000 stanovnika treći grad po veličini u Srbiji i središte je Šumadijskog okruga.

U Kragujevcu je 1833/1835. osnovana prva gimnazija u Srbiji kao i Licej,1838, preteča Univerziteta u Beogradu. Grad posjeduje veliku tvornicu oružja, kao i veliku tvornicu automobila. Kragujevac se nalazi u samom centru Srbije i to oko 140 kilometara južno od Beograda.

vidi Grad Kragujevac

Kragujevac je prvi put spomenut u turskom popisnom defteru iz 1476. godine kao "Kragujofča", bivši trg. Za vreme okupacije nemačkog vermahta (nem.: Wehrmacht - odbrambena/vojna moć/sila) došlo je do velikog masakra nad lokalnim stanovništvom. Kao odgovor na napad partizana, 21. oktobra ubijeno je više tisuća stanovnika, među kojima je bilo i đaka iz Prve Kragujevačke Gimnazije. Spomenik V3(peto tri) podseća na žrtve streljanih gimnazijalaca.

U gradu je primjenjeno više arhitektonskih stilova. Na primer turska arhitektura 18-19. veka, tipična socijalistička gradnja i moderni soliteri.

Slika:OpstineKragujevca.jpg
Općine Grada Kragujevca


Sadržaj

[uredi] Kragujevac

U srcu Srbije, na stotinak kilometara južno od Beograda nalazi se grad Kragujevac. U kotilni između krajnjih ogranaka Rudnika, Crnog vrha i Gledićkih planina, na reci Lepenici smeštena je nekadašnja prestonica Srbije, grad automobila, prirodni, politički, društveni, zdravstveni, privredni i kulturno-obrazovni centar Centralne Srbije.

[uredi] Istorija

Po mnogo čemu ovaj grad možemo nazvati “prvim u Srbiji” – bio je prva prestonica moderne srpske države (1818-1841), u njemu su osnovane: prva gimnazija (1833.godine), Licej - prva visokoškolska institucija u Srbiji (1838. godine), prvi sud (1820. godine), prvo pozorište (“Knjažesko – srbski teatar” 1835. godine), prve novine (“Novine srbske”), muzička formacija (“Knjažesko – srbska banda”), prva apoteka, galerija slika, muzej, biblioteka… Prvo pominjanje naselja datira iz druge polovine 15._veka kada se prvi put pominje u turskim popisima kao kasaba sa 32 kuće koje se nalazi na mestu gde se pre nalazio trg na kom je održavan pazar i panađur. Ime je dobio po ptici kraguj koja je u srednjem veku korišćena za lov, a danas zauzima počasno mesto na gradskom grbu. Posle viševekovne turske (tj. Austro-Ugarske 1718-1739.) vladavine grad je 1815. godine oslobođen od Turaka, a 3 godine kasnije proglašen prestonicom novostvorene države. Tada počinje njegov brži razvoj, osnivanje institucija od nacionalnog značaja i masovnije doseljavanje stanovništva, a 1853. godine, izlivanjem prvog topa u kragujevačkoj Topolivnici započinje industrijska proizvodnja u Srbiji. Od tada je Kragujevac poznat kao industijski centar, pre svega značajan zbog proizvodnje oružja, a od sredine 20. veka i proizvodnje automobila. Krajem prošlog i početkom ovog veka, Kragujevac je doživljavao kao i cela Kraljevina svoj uspon. To je vreme kada nastaju najznačajnija zdanja između ostalog i zgrada Prve kragujevačke gimnazije. Pored mnogih lepih događaja od velikog značaja za istoriju Srbije koji su se odigrali u Kragujevcu poput Sretenjskog ustava ili objave odredbi Berlinskog kongresa (1878.) po kome je Srbija postala samostalna država istorija grada beleži i ružne trenutke. Takav je bio i 21. oktobar 1941. godine kada je u Šumaricama streljano oko 7000 kragujevčana među kojima je bio i određen broj đaka i profesora. U znak sećanja na njih u Kragujevcu se svakog 21. oktobra održava “Veliki školski čas“. Nakon Drugog svetskog rata, Kragujevac se sve više razvija industrijski, započinje proizvodnja automobila i dolazi do još masovnijeg doseljavanja stanovništva. Takav razvoj se nastavlja do početka devedesetih kada “grad automobila” zapada u veliku krizu čije posledice se još uvek osećaju u gradu i na početku novog veka.

[uredi] Reljef i klima

Kragujevac je podignut na dvema obalama reke Lepenice, u kotlini između krajnjih ogranaka Rudnika, Crnog vrha i Gledićkih planina. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 180 - 220 m, sa geografskim položajem +44° 22' ; +20° 56', gde vlada umereno-kontinentalna klima.

[uredi] Stanovništvo, jezik i pismo

Danas u Kragujevcu živi preko 200 000 stanovnika što ga čini trećim gradom po veličini u Srbiji i nadregionalnim centrom nad opštinama: Čačak, Kraljevo, Jagodina, Paraćin, Gornji Milanovac, Aranđelovac, Trstenik i Kruševac Veliki značaj za stalno doseljavanje stanovništva tokom 20. veka imala je činjenica da Kragujevac predstavlja jedan od najvećih industrijskih centara u zemlji, dok se danas u Kragujevac doseljavaju pretežno mladi ljudi koji studiraju na Kragujevačkom univerzitetu koji poseduje 11 fakulteta u gradu i u opštinama ciji je nadregionalni centar. Većinu stanovništva čine Srbi, mada u gradu žive i pripadnici mnogih nacionalnih zajednica. Govori se srpskim jezikom ekavskog izgovora, u pisanju se paralelno upotrebljavaju ćirilica i latinica.

[uredi] Putevi

Grad izmedju ostalog povezuje skoro sve opštine centralno-zapadne i zapadne Srbije sa autoputem sa kojim je i sam povezan modernom trasom do Batočine (Autoput u izgradnji). Put ka jugu vodi do Mesta Ravni Gaj koji se račva u dva pravca: Jedan ka opštini Kraljevo i Ibarskoj magistrali koja između ostalog vodi ka Kosmetu i Crnoj Gori, a drugi ka opštinama Čačak, Užice i Bosni i Hercegovini, na severu put vodi u Beograd preko planine Avale i na severoistoku put koji i sam povezuje Kragujevac sa Koridorom E-10 - Autoputem.

[uredi] Industrija

Grad Kragujevac danas spada među prva četiri najveća industrijska centra u Srbiji s obzirom da je posle drugog Svetskog rata postao najveći industrijski gigant na Balkanu. Ubrzo je otvorena prva i jedina fabrika automobila na Balkanu koja je privukla mnoge građane Srbije da svoju budućnost sagrade upravo u Kragujevcu kao zaposleni u jednoj novootvorenoj uspešnoj fabrici, koja se u sadasnjici nalazi u teškoj finansijskoj krizi iako danas polako napreduje. Među ostalim industrijskim fabrikama u industrijskoj zoni u Kragujevcu, takođe se nalaze i fabrika 21 Oktobar (firma koja proizvodi delove za automobile proizvedene u Zastavi), Filip Kljajić (firma za proizvodnju lanaca), Kazimir Veljković i Ratko Mitrović (Gradjavinska preduzeća), Crvena Zvezda (Prehrambena industrija), 22 Decembar i DIORK (Tekstilna industrija)… I mnoge druge fabrike koje sačinjavaju Kragujevačku industriju.

[uredi] Manifestacije

  • Od kulturnih manifestacija koje imaju svoj poseban značaj državaju se u Kragujevcu najpoznatiji su:
  • Međunarodni JAZZ festival OFF
  • Međunarodni muzički festival OKTOX
  • Međunarodni festival antiratne karikature Kragujevac
  • Međunarodni festival kamernih horova
  • Festival lutkarskog pozorišta

[uredi] Šta posetiti

[uredi] Narodni muzej

Ul. Vuka Karadžića 1 U sklopu Narodnog muzeja se nalaze Amidžin konak, Konak kneza Mihaila, Umetnička galerija, Kuća Ljubice Filipović, Kuća prote Miloja Barjaktarevića, spomen kuće u Dulenima i Grošnici, i Moderna galerija. Zvaničan sajt Narodnog muzeja Kragujevac: nmkg.co.yu

[uredi] Amidžin konak

Amidžin konak je jedina sačuvana zgrada iz kompleksa dvorskih objekata Miloševog doba. U njegovoj neposrednoj blizini se nalazio konak kneza Miloša (uništen 1941. godine) i konak kneginje Ljubice (izgoreo u požaru 1884. godine). Amidžin konak je podignut 1819-24. godine za dvorsko osoblje na čijem čelu je bio domostroitelj Kneževog dvora Sima Milosavljević Paštrmac, rodom iz Paštrme, zaseoka u Ramaći. Miloš ga je zvao Amidža (tur. stric), pa je tako konak dobio naziv. Paštrmčeva porodična kuća i danas postoji, u ul. Svetozara Markovića 3.

[uredi] Akvarijum

Prirodno-matematički fakultet; ul. Radoja Domanovića 12
Tel: 034/336-223, lok.207
e-mail: akvarijum@ptt.yu
web: http://www.pmf.kg.ac.yu/akvarijum/index.htm
. Akvarijum “Kragujevac” je prvi javni akvarijum u Srbiji. U njegovoj kolekciji se nalazi preko 600 biljnih i životinjskih vrsta iz vodenih ekosistema sa svih prostora Zemlje. U preko 300 akvarijumskih jedinica koje se su izložene na površini od 200 metara kvadratnih možete upoznati ribe naših potoka, reka i jezera (pastrmka, mrena, štuka, smuđ, šaran, som, kečiga) i egzotične tropske ribe. Osim riba, možete videti i vodozemce (žabe i daždevnjake), gmizavce (kornjače i zmije), kao i različite vrste beskičmenjaka (sunđere, dupljare, planarije, gliste, pijavice, puževe...

[uredi] Stara crkva

Podignuta je 1818. godine na desnoj obali reke Lepenice kao zadužbina kneza Miloša. Posvećena je Silasku Svetog Duha. Njena arhitektura svedoči o kulturnim prilikama u doba kneza Miloša (kako je u vreme gradnje Srbija bila još uvek u vazalnim obavezama prema Turskoj, to su se morala poštovati pravila koja su određivala da hrišćanski hram ne može biti veći od džamije, ali je, uz svoje lukavstvo, knez uspeo da napravi hram daleko veći nego što je bilo predviđeno). U porti crkve su u Miloševo doba održavane Narodne skupštine od kojih je najznačajnija Sretenjska skupština iz 1835. godine na kojoj je donet prvi srpski Ustav.

[uredi] Stara skupština

Zgrada skupštine se nalazi u porti Stare crkve. Podignuta je 1859. godine na mestu gde su se ranije održavala skupštinska zasedanja. Sve do 1878. godine ovde su se održavale narodne skupštine na kojima su donošene odluke od velikog političkog i kulturnog značaja za srpski narod.

[uredi] Muzej "Stara livnica"

Muzej "Stara livnica" se nalazi u fabričkom krugu Zastave pa su posete moguće samo utorkom i četvrtkom u 12 h. Potrebno je da dodete u to vreme na ulaz "Kod sata" (ul. Španskih boraca) i kustos će vas povesti u obilazak. Muzej je smešten u autentičnoj zgradi livnice iz osamdesetih godina XIX veka, jednom od retkih sačuvanih primera industrijske arhitekture toga vremena. Postavka ovog muzeja prikazuje početke i razvoj industrijske proizvodnje u Srbiji.U blizini se nalaze još dva spomenika: spomenik Topolivcu (na trgu ispred upravne zgrade Zastave) i ploča koja označava mesto gde se nalazilo Licej – prva visokoškolska institucija u Srbijž

[uredi] Spomen park "21. oktobar"

21. oktobra 1941. godine Kragujevac je zadesila ogromna tragedija. 7000 njegovih stanovnika, među kojima oko 300 učenika i petnaestoro dece od 8-12 godina je streljano u Šumaricama. U spomen na žrtve streljanja čitav prostor Šumarica je pretvoren u spomen-park u kome se, između ostalih, nalaze Spomenik streljanim đacima i profesorima, Spomenik bola i prkosa, Spomenik čistačima obuće, spomenik “Sto za jednog”, spomenik “Otpora i slobode”… Na ulazu u spomen park podignuta je impozantna zgrada muzeja “21 oktobar” u čijoj je arhitekturi naglašena simbolika kragujevačke tragedije. Odsustvo otvora (prozora) na fasadama sugeriše bezizlaz nenaoružanih ljudi ispred mitraljeskih cevi, trideset kubusa - trideset masovnih grobnica u Spomen-parku, a providne piramide od pleksiglasa na njihovim vrhovima predstavljaju poslednji pogled žrtava uperen ka nebu.

[uredi] Prva kragujevačka gimnazija

Daničićeva br. 1 Prva kragujevačka gimnazija je osnovana daleke 1833. godine kao prva gimnazija u Srbiji. Zgrada u kojoj se danas nalazi je sagrađena 1887. godine i predstvlja jednu od najlepših građevina u gradu. Danas grad ima 2 gimnazije.

vidi Druga kragujevačka gimnazija

[uredi] Spomenik palim Šumadincima

Ovaj spomenik se nalazi u Malom parku kod gradske pijace. Ovaj monumentalni spomenik je rad poznatog vajara Antuna Augustinčića koji je posvećen palima u ratovima za oslobođenje od 1804. do 1918. godine i predstavlja simbol herojske borbe za slobodu srpskog naroda.

[uredi] Nova crkva

Saborna crkva u Kragujevcu je prva crkva izrađena u vizantijsko-romanskom stilu u oslobođenoj Srbiji, što joj, pored ostalog, daje posebno mesto u arhitekturi druge polovine prošlog veka. Izradivši plan za Sabornu crkvu u Kragujevcu 1866. godine, Andreja Andrejević je posle više vekova vratio sakralnu arhitekturu njenim korenima u Vizantiji i označio time kraj prevlasti baroka. Tako je Kragujevac po prvi put dobio crkvu koja je u potpunosti mogla da odgovori potrebi i koja je svojim izgledom postala njegov ponos.

[uredi] Galerije

Umetnička galerija Narodnog muzeja Ul. Vuka Karadžića 1 Moderna galerija Narodnog muzeja Prolaz kod robne kuće Beograd Galerija akvarela Dom omladine ul. Branka Radičevića br. 3 Galerija SKC Ul. Radoja Domanovića Galerija Narodne Biblioteke "Vuk Karadžić" Ul. dr Zorana Đindića br.10 Pozorišta, koncertne sale, bioskopi... Teatar Joakim Vujić Ul. Daničićeva br. 3 telefon biletarnice: 034/335-823 Gradska dvorana Šumadija Trg Slobode telefon biletarnice: 037/335-884 Bioskop Pionir Ul. Kragujevačkog oktobra br. 80 telefon biletarnice: 034/334-264 Velika scena SKC Prirodno-matematički fakultet; ul. Radoja Domanovića 12 Kutija šibica Ul. Radoja Domanovića Svečana sala Prve kragujevačke gimnazije Ul. Daničićeva br. 1 Dom omladine Ul. Branka Radicevića br. 3


[uredi] Vidi i

Ilina Voda - Kragujevac mesna zajednica


Tekst koji je preslovljen sa latinice.


[uredi] Mediji

RTKragujevac, Radio Kragujevac 1, Radio Bravo, Kanal 9, Radio Kragujevac 2, Radio Bis, RTV IN Radio IN, Radio Bis Plus, DTV, Radio 9, Radio 34, Radio MaX, Radio Lepenica, Radio Boom

Od dnevne štampe se izdvajaju: KG novine,Svetlost, Glas

[uredi] Klima

  • Nadmorska visina 180 - 220m
  • Najhladniji mesec - januar -5°C
  • Najtopliji mesec - jul +27°C
  • Prosečna godišnja temperatura +11.5°C
  • Najvlažniji mesec - decembar - vlažnost 79%
  • Najsuvlji mesec - septembar - vlažnost 39%
  • Prosečne godišnje padavine 550 l/m²
  • Dani sa temperaturom preko 25°C - 92
  • Dani jako niske temperature (ispod nule) - 96
  • Broj dana pod snegom - 34 (najviše januar)
  • Najviše padavina - jun - prosek 83 l/m²
  • Najmanje padavina - februar - prosek 32 l/m²
  • Prosečan broj sunčanih sati - 5.5 h/dan
  • Najmanji broj sunčanih sati - decembar 2.1 h/dan
  • Najveći broj sunčanih sati - jun 8.8 h/dan

[uredi] Univerziteti

Univerzitet u Kragujevcu osnovan je 21. maja 1976. godine. Njegovi koreni sezu do prve polovine 19. veka, kada je 1838. godine u ovom gradu osnovan "LICEJ", kao prva najvisa obrazovna institucija u Srbiji.

[uredi] "Liceum Knjažestva serbskog"

1820.godine prilikom svog boravka u Kragujevcu kod Knjaza Miloša Obrenovića, Vuk Stefanović Karadžić predlaže Knjazu da otvori stručnu školu, a zatim "malo po malo" Liceum pa Univerzitet.To je moglo biti ostvareno tek posle hatiserifa od 1830.godine kad Srbija dobija prvi priznati oblik svoje državnosti. Osam godina kasnije osniva se "Liceum Knjažestva srbskog" preteča današnjih Univerziteta u Srbiji. Iz Liceuma, tri godine kasnije premeštenog u Beograd, osniva se 1863."Velika škola", a 1905. i Beogradski Univerzitet. Prvi Rektor je bio Atanasije Nikolić. Preteče visokog školstva u Kragujevcu su bile Gimnazija, Vojnozanatska škola, Učiteljska škola i Licej.

[uredi] Univerzitet u Kragujevcu

Prvi fakulteti u Kragujevcu se osnivaju ranih šezdesetih godina i to Mašinski i Ekonomski fakultet kao odeljenja Beogradskog Univerziteta, a početkom sedamdesetih i Pravni i Prirodno-matematički fakultet. Na bazi ovih Fakulteta i Pedagoško-tehničkog fakulteta iz Čačka i Instituta za strna žita u Kragujevcu i Instituta za voćarstvo u Čačku osniva se 21. maja 1976 Univerzitet u Kragujevcu. Dakle, na povratak svog Liceja Kragujevac je čekao punih 138 godina. Danas Univerzitet u svom sastavu ima 10 fakulteta i dva instituta u Kragujevcu, Čačku, Kraljevu, Užicu i Jagodini. Univerzitet u Kragujevcu obavlja obrazovnu i naučnu delatnost na 11 fakulteta, čiji je osnivač Republika Srbija. U sastavu Univerziteta u Kragujevcu su:

Agronomski fakultet u Čačku, Ekonomski fakultet u Kragujevcu, Mašinski fakultet u Kragujevcu, Mašinski fakultet u Kraljevu, Medicinski fakultet u Kragujevcu, Pravni fakultet u Kragujevcu, Prirodno-matematički fakultet u Kragujevcu, Tehnički fakultet u Čačku, Učiteljski fakultet u Jagodini, Učiteljski fakultet u Užicu i Filološko Umetnički Fakultet u Kragujevcu.

Danas se na fakultetima Univerziteta u Kragujevcu realizuje preko 60 programa osnovnih studija i nudi studentima mogućnost za sticanje visokih naučnih i stručnih zvanja iz širokog spektra nauka.

Univerzitet je autonomna obrazovna i naučna ustanova čiji je osnivač Republika Srbija. Univerzitet u Kragujevcu je sastavni, integralni deo celovitog sistema visokog školstva Republike Srbije i ta integrativnost se ogleda, u prvom redu, u sprovođenju jedinstvene obrazovne politike. Pored povezanosti sa obrazovnom politikom koju sprovodi Republika Srbija, program razvoja Univerziteta se temelji na razvojnim potrebama regiona u kojem je lociran, na principima društvene uslovljenosti, idejne zasnovanosti, kao i na načelima racionalnosti i ekonomičnosti. Na fakultetima Univerziteta studira oko 12.000 studenata. Na Univerzitetu je ukupno zaposleno oko 1.000 nastavnog i vannastavnog osoblja. Preko 14.000 visokoobrazovanih stručnjaka diplomiralo je na fakultetima Univerziteta, odbranjeno je oko 400 magistarskih teza i oko 200 doktorskih disertacija. Na Univerzitetu se kontinuirano razvijaju novi programi, prati se efikasnost studiranja, analizira kvalitet nastavnog procesa, vrši se inoviranje nastavnih planova, podsticanje naučnog podmlatka i unapređivanje naučnoistraživačkog rada.

[uredi] Klinički centar

Kragujevac, kao središte Šumadijskog okruga ističe se i kao centar zdravstva sa Kliničkim centrom u kome se leči preko 2 000 000 ljudi iz cele Centralne Srbije.


[uredi] Vanjske poveznice



bg:Крагуевац de:Kragujevac en:Kragujevac it:Kragujevac nl:Kragujevac pl:Kragujevac sr:Крагујевац sv:Kragujevac