Gušteri

Izvor: Wikipedija

Gušteri
Raspon fosila: Jura - Nedavno
Baliliscus Plumifrons
Baliliscus Plumifrons
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Sauropsida
Red: Squamata
Podred: Lacertilia
Günther, 1867.

Gušteri su najčešći gmazovi na svijetu.

Sadržaj

[uredi] Pokorv i građa tijela guštera

Na prednjem dijelu tijela guštera je plosnata šiljasta glava koja je širokim vratom odileljena od trupa. Na glavi su velike oči s pokterljivim očnim kapcima. Trup završava dugačkim repom kaji gušter u opasnosti mogu otkinuti i tako pobjeći od neprijatelja. To nazivamo samoosakaćivanje. Otkinuti dio repa može djelomično obnoviti. Kreće se pomoću dva para kratkih nogu na kojima ima pet prstiju. Tijelo se ne naslanja na noge, jer se one nalaze postrance. Stoga kod kretanja trbuhom dotiču zemlju pa kažemo da gmižu. Koža guštera je suha, bez žlijezda, pokrivena rošnatim ljuskama koje sprečavaju gubitak vode iz tijela. Ovaj pokrov guštera ograničava rast pa se moraju presvlačiti.

[uredi] Kostur guštera

Kretanje gušteru omogućuje snažan kostur i dobro razijeni mišići. Gmazovi imaju jednake djelove kostura kao i vodozemci. Napredak uočavamu s ozirom na građu kralježnice koja je sastavljena od mnogo kralješaka (do 140). Zglobno je povezana s kostima glave. Gmazovi imaju rebra od kojih je prvih pet pari spojeno s prsnom kosti.

[uredi] Unutarnja građa guštera

[uredi] Važniji organi

[uredi] Disanje

Zrak ulazi kroz dišne putove u grkljan, zatim u dušnik koji se grana u dvije dušnic. One dovode zrak u pluća koja imaju veću površinu od žabljih, a i bolje su prokrvljena.

[uredi] Izlučivanje

Na leđnij strani tijela su dva bubrega koji izlučuju mokraću u obliku čvrste bijele tvari. Imaju i mokraćni mjehur.

[uredi] Probava

Hrana (kukcu, pauci, gujavice, puževi) ulazi korz usta u probavilo. U ustima se nalaze zubi koje mogu mijenjati cijelog života. Tu je mnogo žlijezda te tanak, dugačak rašljasti jezik pomoću kojeg osjećaju miris.

[uredi] Krvotok i temperatura tijela guštera

[uredi] Razmnožavanje guštera

Sezona parenja odredena je temperaturom i periodom izmjene svijetla (dana i noci), te ako je omogucena pravilna klima i prehrana do parenja dolazi u proljece. Ženke zahtijevaju pojacanu prehranu posebno rastu zahtjevi za kalcijem i fosforom, pa se standardna doza vitamina i minerala udvostrucuje.

Postoje dvije osnovne grupe dnevnih gekona ili su oni s mekanom ljuskom jaja, ili su s tvrdom ljuskom jaja. Oni s mekanom ljuskom jaja svoja jaja polažu na biljku (ne preporuca se da se diraju) dok se kod onih s tvrdom ljuskom preporuca da se odnesu u inkubator. Vecina jaja inkubira se na temperaturi od 28°C sa malim varijacijama u temperaturi. Sama inkubacija traje od 38-90 dana ovisno o vrsti.

Wikivrste imaju podatke o: