Crnogorci
Izvor: Wikipedija
Crnogorci su jedan od najmanjih slavenskih naroda, nastanjen u brdovitim predjelima Crne Gore i manjim dijelom u području crnogorskog primorja.
Prema Jovanu Cvijiću stara crnogorska plemena bila su osobito naseljena u području rijeke Zete, pa prema Skadarskom jezeru. Ova područja dijelila su se na 4 'nahije' poznate kao katunska, lješanska, riječka i crmnička.
Druga skupina, nazivana i hercegovačka plemena, te plemena 'sedam brda' , nastavala je krajeve između Zete i Lima, područje koje je nekada pripadalo Raškoj.
Sadržaj |
Ime
Crnogorci svoje ime nose po po lokalitetu (odnosno svojoj domovini, Crnoj Gori). U Engleskom jeziku nazivani su Montenegrins.
Crnogorci - veze sa susjednim narodima
Iako su preci današnjih Crnogoraca (za neke) u prošlosti smatrani Srbima, kod dijela stanovništva Crne Gore je tijekom dvadesetog stoljeća tj. za vrijeme komunizma prevladalo shvaćanje o posebnom etničkom identitetu Crnogoraca. To je jedno stanovište koje je mnogim istraživanjima relativizirano, jer postoje dokazi još od 17. stoljeća da su se Crnogorci osjećali posebnim etnosom. Isto tako su nepobitne posebnosti Zete i Duklje kao preteča Crne Gore u državnom i narodnosnom.
Na južnoj Jadranskoj obali nalazila su se područja plemena Zahumljana, Travunjana i Dukljana (ime po starom plemenu Dokleati), koji su također najvjerojatnije bili Hrvati. U svakom slučaju Dukljani su svoje porijeklo dali današnjim Crnogorcima, koji su još u 19. stoljeću u Carigradu izjavili 'Nijesmo mi Srbi ...mi smo Crnogorci... govorimo hrvatskim jezikom.' Izjavljeno u "Obzoru" od 15.01.1937.
Prema posljednjem popisu stanovništva (2003), deklariranih Srba u Crnoj Gori je bilo 30%, što je skoro 4 puta više nego na popisu iz 1991 godine. Ovakav nagli porast broja deklariranih Srba se dovodi u vezu sa političkim opredjeljenjem dijela Crnogoraca za zajedničku državu sa Srbijom, odnosno "ad hoc" nacionalno "mutiranje" se u ovom slučaju može nazvati sredstvom političkog pritiska u funkciji spomenutog političkog opredjeljenja. Politički organizatori ove "metamorfoze" dijela Crnogoraca su Srpska Pravoslavna Crkva (čiji utjecaj u Crnoj Gori postepeno slabi), odnosno srpske političke stranke u Crnoj Gori. Crnogorci i Srbi zajedno čine 71% stanovništva Crne Gore.
Jezik
Glavni članci: Sprski jezik, Crnogorski jezik
Jezik Crnogoraca pripada slavenskoj grani indoeuropskih jezika, koji su oni stoljećima razvijali u teško pristupačnim planinskim predjelima Crne Gore, živeći u popriličnoj izolaciji od stranih utjecaja.
Dok većina Crnogoraca u svijetu govori srpskim, sližbenim jezikom, jedan mali dio se nacionalno izjašnjava da je njegov jezik crnogorski. Crnogorski jezik je u formaciji od 1993. godine kao autohtno jezik od srpskog od strane Vojislava Nikčevića i od 2005 traje njegovo utemeljavanje.
Izvorni crnogorski jezik se po nekim jezikoslovcima (Vojislav Nikčević) mnogo više razlikuje od ostalih srodnih južnoslavenskih jezika - primjerice, srpskog i hrvatskog (spomenimo samo specifične foneme Ś, Ź, DZ koje su u Slavena, izrazitije zastupljene još u poljskom jeziku).
Evo nekoliko primjera crnogorskih arhaizama u poređenju s srpskim književnim jeziom:
1.
"Śednik je dura' tri ure." (Ś=Sj)
U prijevodu na srpski rečenica glasi:
"Sastanak/Sjednik je trajao tri časa/sata."
2.
"Bidzin iźede koźetinu iz brondzina." (ź=zj)
U prijevodu na srpski je:
"Pas pojede/izjede kozije meso/kožetinu iz bronzane posude"
3.
"Metni kušin i lencun u koćetu."
Prijevod na srpski:
"Stavi/metni jastuk i čaršaf u postelju."
Organizacija
Crnogorci, opjevani u pjesmama po hrabrosti u ratovima protiv Turaka, nose imidž veoma ponosnog naroda koji mnogo drži do svoje časti. Po kulturi oni su tipičan planinski narod koji živi u patrijarhatskom društvu, organizirani po bratstvima i plemenima. Uzgoj stoke, napose ovaca, glavno im je zanimanje. Sezonski bi se selili sa svojim stadima za boljom ispašom, ljeti bi odlazili više u planine, u katune, a zimi se spuštali u toplije doline gdje su im se nalazila stalna naselja. Glava kuće je najstariji muškarac, on organizira posao i određuje svakome njegovu dužnost koju taj dan mora izvršiti. Svako pleme imalo je svoje granice kao i granice svojih pašnjaka, nerijetko bi dolazilo i do okršaja ako bi neko drugo pleme prodrlo na tuđi teritorij.
Običaji Crnogoraca
O 'krsnoj slavi' i 'prislavici'.
Običaji Crnogoraca vezani su uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika porodice, bratstva. Ovakvu slavu imali su i Malisori, po vjeri katolici, ali je kod njih svetac zaštitnik čitavog plemena. 'Krsna slava' kod Crnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: Sveti Nikola-Nikoljdan, Sveti Arhanđeo Mihailo-Aranđelovdan, Sveti Jovan-Jovan(nj)dan, Sveti Velikomučenik Đorđija Đorđije-Đurdjevdan, i Sveta Petka.
Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekomu desilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a porodica ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.
Crnogorska plemena (prema 'Projektu Rastko')
- Banjani, Hercegovačko pleme. Postojalo je i hrvatsko pleme Banjani, ne smiju se pobrkati.
- Bileća, Hercegovačko pleme
- Bjelice, Katunska nahija
- Bjelopavlići, "sedam Brda".
- Boljevići, Crmnička nahija
- Brajići, Primorje
- Bratonožići, "sedam Brda".
- Brčeli, Crmnička nahija. Zvani i Brčelo.
- Buronje, Lješanska nahija
- Ceklin (Ceklinjani), Riječka nahija
- Cetinje, Katunska nahija
- Cuce, Katunska nahija
- Ćeklići, Katunska nahija
- Dobrsko selo, Riječka nahija. Ovo pleme se u Hrvatskoj Enciklopediji (iz 1941) naziva i Dobrljani.
- Draževina, Lješanska nahija
- Drobnjaci, Hercegovačko pleme
- Dupilo, Crmnička nahija
- Gacko, Hercegovačko pleme
- Gluhi Do (Gluhodoljani), Crmnička nahija
- Gradac, Lješanska nahija
- Građani, Riječka nahija
- Grahovo, Hercegovačko pleme
- Grbalj, Primorje
- Komani, Katunska nahija
- Kosijeri, Riječka nahija
- Krivošije, Hercegovačko pleme
- Kuči, "sedam Brda".
- Limljani, Crmnička nahija
- Ljubibratići, Hercegovačko pleme
- Ljubotinj, Riječka nahija
- Maine, Primorje
- Maleševci, Hercegovačko pleme
- Morača, "sedam Brda".
- Nikšići, Hercegovačko pleme
- Njeguši, Katunska nahija
- Ozrinići (Čevljani), Katunska nahija
- Paštrovići, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
- Piperi, "sedam Brda".
- Piva, Hercegovačko pleme
- Pješivci, Katunska nahija
- Pobori, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
- Podgor, Crmnička nahija
- Prijedojevići, Hercegovačko pleme
- Rovca, "sedam Brda".
- Rudinjani, Hercegovačko pleme
- Sotonići, Crmnička nahija
- Šaranci, Hercegovačko pleme
- Trebješani, Hercegovačko pleme
- Uskoci, Hercegovačko pleme
- Vasojevići, "sedam Brda".
- Zagarač, Katunska nahija.
- Zupci, Hercegovačko pleme
Stanovništvo
Crnogorci u zemlji i svijetu (prema UN-ovim podacima za 2005.) bilo ih je 529,000 u bivšoj Srbiji i Crnoj Gori. Današnja situacija je:
- Crna Gora…
- Albanija… 11,000
- Bosna i Hercegovina… 7,500
- Hrvatska… 5,100
- Makedonija… 4,000
- Slovenija… 4,400
- Srbija
Ovaj popis nije konačan jer Crnogoraca ima i po drugim državama gdje, u odnosu na broj matičnog stanovništva, čine neznatnu manjinu, pa nisu navedeni.
|
|
Ukupno pripadnika: | (est.) |
Pripadnika u matičnoj državi: | |
Jezik | Crnogorski jezik |
Religija | pravoslavna |
Etnička skupina |
Značajnija urbana središta
Vanjske poveznice na ovu temu
Literatura
- V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57.
- J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204.
- Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze.
- P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247.
- I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II.
- M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15.
Poznati Crnogorci
- Petar I Petrović Njegoš - i ustanovljivač prvog zakona obnovljene crnogorske države;
- Petar II Petrović Njegoš - po mnogima najveći pjesnik u Južnih Slavena;
- Sveti Vasilije Ostroški - jedan od najznačajnijih pravoslavnih svetaca uopće;
- John Hajdukovich - jedan od utemeljivača Aljaske;
- Mike Stepovich (wise Mike) - guverner Aljaske za vrijeme čijeg je guvernerstva Aljaska dobila status punopravne savezne države u SAD;
- Milovan Djilas - prvi demokratski disident iz samog vrha vlasti komunističke Jugoslavije i jedan od najpoznatijih disidenata iz komunističkog dijela svijeta uopće;
- Dušan Vukotić - prvi oskarovac u Južnih Slavena i prvi oskarovac izvan SAD uopće - svjetski značajan autor animiranog filma (crtani film "Surogat");
- Ratko Đukanović - Jedan od najznačajnijih svjetskih izučavatelja dišnog sustava;
- Sveti Jovan (Ivan) Vladimir - dukljanski vladar i kršćanski svetac s konca desetog stoljeća. Koliko je njegov kult opće poštivan govori činjenica da vjernici pravoslavne, katoličke, pa čak i muslimanske vjeroispovijesti svake godine u tradicionalnoj procesiji na dan ovog svetitelja, iznose križ na vrh planine Rumije koja se uzdiže iznad Bara.