Istra
Izvor: Wikipedija
Istra je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok. Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Jadrana na teritoriju Slovenije i Hrvatske (prema nekima Istra seže i do Trsta). Geografska granica Istre prema sjeveru je planinski lanac Ćićarija, a prema istoku hrbat Učke (tako da npr. Opatija nije dio Istre nego Kvarnera).
Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:
- Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
- Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla i
- Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla.
Istočna obala Istre (tzv. Liburnija odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav) odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva od 1990 godine odvojeni su od matice Istre, tako da se upravno tumače kao djelovi Primorsko goranske županije. Veći dio Istre pokriva Istarska županija. Važni gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, Labin, Buzet, Motovun, Kopar i Piran.
Pogledati i:
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Naziv "Istra" prema nekim izvorima potječe od ilirskog plemena Histri, koje je živjelo u tom području. Rimljani Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine p.n.e.
Nakon propasti Rimskog Carstva regiju su pljačkali Goti i Langobardi. 789. godine Istra je pripala Franačkom Carstvu (pod Pipinom III.) i nakon toga je njome vladao cijeli niz grofova, akvilejski patrijarsi i Venecijanska Republika.
Istra je pripala Habsburgovcima 1797. godine. Od 1805. do 1813. Istra je bila pod vlašću Napoleona.
Istra je tradicionalno etnički miješana. Za vrijeme austrijske vladavine u Istri su živjeli Hrvati, Talijani, Slovenci i brojne manjine (npr. Istrorumunji).
Nakon Prvog svjetskog rata Istra je prešla u ruke Italije. Tokom par sljedećih desetljeća Hrvati i Slovenci su bili prisiljeni na talijanizaciju: morali su talijanizirati imena, slavenske škole su bile zabranjene i sl. Talijanska vlada je u Istru naselila oko 4000 tisuće Talijana iz Italije, za potrebe administracije. Ti potezi su pogoršali već ionako napete medjuetničke odnose, koji su obilježili istrasku svakodnevicu od kasnih 1870. godina na naprijed.
Po završetku drugog svjetskog rata Istra je po prvi puta postala dijelom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, . Izmedju 1943. i 1956. Istru je vecinom prisilno napustio veliki broj stanovnika talijanske narodnosti. Cifra se kreće izmedju 190.000 i 350.000 autohtonog talijanskog stanovništva Istre, a u posljednje vrijeme istraživanja upućuju na 210.000 do 220.000 osoba (samo is područja Istre, ne ubrajajući Dalmaciju). Izbjeglice se dijele na "esule" i "optante".
Nakon pripajanja Istre Jugoslaviji, u Istri započinje proces "slavenizacije". Nakon rata sva slavenska imena i prezimena, koja su bila talijanizirina u doba fašizma, ponovno se vraćaju u svoj izvorni oblik. Uz to je jugoslavenska administracija izmedju 1945. i 1975. sustavno i nasilno slavenizirala i većinu imena i prezimena talijanskih i ostalih žitelja Istre.
U Domovinskom ratu Istra je pošteđena od neposrednih ratnih zbivanja. Ipak, u devedesetim godinama je velik broj izbjeglica i prognanika iz ratom poharanih područja Hrvatske i BiH bio smješten u istarskim hotelima. U Istri je trenutno na vlasti Istarski demokratski sabor (IDS). Stanovništvo Istre izrazito štuje specifičnost Istre.
[uredi] Ljudi
Većina stanovnika Istre govori čakavskim (veći dio) ili kajkavskim narječjem. U gradovima zapadne obale, te brojnim mjestima i selima u unutrašnjosti Istre, talijanski jezik je materinji jezik značajnoj talijanskoj manjini, koja je ostala u Istri nakon egzodusa Talijana, 1943-1956. U tim se gradovima i mjestima Istre takodjer govori istrioto i istro-veneto, dva dijalekta talijanskog jezika. Hrvatski dio Istre je službeno dvojezična županija.
Na istoku Istre, podno Ćićarije, žive Istrorumunji ili Ćići, stanovništvo rumunjskog podrijetla koje govori vlastitim jezikom koji je mješavina rumunjskog, hrvatskog i talijanskog.
[uredi] Poveznice
- Istarska županija
- asteroid 183 Istria
- Istarska akademija znanosti i kulture
[uredi] Vanjske poveznice
- Turistička zajednica Istarske županije
- Turistički portal Istre
- Istra regija koju ćete zavoljeti!
- IstriaNet
- Poznati stanovnici Istre
- Istra online