Portal:Fizika
Izvor: Wikipedija
Fizika na hrvatskoj wikipediji
Fizika (grčki phusis, fysis: priroda) je znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu. Fizičari proučavaju biće, ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. Međutim, i oni su samo provizorni kao i sve druge znanstvene teorije.
Izdvojeni članakuredi
Gravitacija je jedno od osnovnih svojstava našeg svemira. Manifestira se kao privlačna sila između svih tijela koja imaju masu. Dva tijela masa i
privlačit će se silom čiji je intenzitet
gdje je gravitacijska konstanta,
, a
je međusobna udaljenost. Gravitacijska sila nikad nije odbojna!!
Gravitacijske sile spadaju u volumenske sile, a sve volumenske sile rezultat su postojanja tzv. polja sila u prostoru. Svako polje sila koje postoji rezultat je nekog svojstva vezanog uz materiju. Tako je gravitacijsko polje sila rezultat svojstva materije koju zovemo masenost, električno polje je vezano uz naboj itd. Neka čestica će osjećati silu kad se nalazi u prostoru gdje postoji polje sila samo ako je i ona sama izvor istovrsnog polja sila, tj. ako i ona sama posjeduje svojstvo koje posjeduje izvor polja u kojem se ta čestica nalazi. Tako, na primjer, električki neutralna čestica neće osjećati nikakvu silu u električnom polju jer ona jednostavno ne posjeduje svojstvo električnog naboja...Pročitaj cijeli članak
Izabrani fizičaruredi
Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.), čuveni njemački fizičar-teoretičar i najistaknutiji stvaratelj novog doba u fizici
Einstenovo najpoznatije djelo je teorija relativiteta koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvaća i u filozofske koncepcije, napose o prostoru i vremenu, a povrh toga u probleme kozmologije i kozmogonije. No, glede Einsteinovoga udjela u nastanku teorije relativnosti i danas postoje kontorverze: naime, glavne jednadžne specijalne teorije relativnosti postavili su drugi (Fitzgerald, Lorentz, Poincare), a čak i najpoznatiji Einsteinov doprinost, tzv. jednadžba energija-masa, nazočan je u radu malo poznatoga talijanskoga fizičara kojega je Einstein poznavao i konzultirao. Glede pak opće teorije relativnosti, tj. kovarijantnih jednadžbi, glasoviti njemački matematičar David Hilbert ih je objavio prije Einsteina, pa se ta teorija često zove Einstein-Hilbertova. Sve je to potaklo sumnje u potencijalne Einsteinove plagijatorske "pothvate". Bilo kako bilo- opća teorija relativnosti još nije eksperimentalno potvrđena (unatoč nerijetkim tvrdnjama), a i pitanje je koliko je uopće važna kao fizikalna teorija....Pročitaj cijeli članak | Arhiva
Članciuredi
Fizikategorijeuredi
- Područja fizike: Astrofizika -- Atomska, molekularna i Optička fizika -- Dinamika fluida -- Fizika polimera -- Optika -- Teorija materijala -- Nuklearna fizika -- Fizika plazme
- Srodne znanosti: Astronomija i Astrofizika -- Biofizika -- Elektronika -- Elektrotehnika -- Inženjering -- Znanost o materijalima -- Matematička fizika -- Medicinska fizika
![]() |
||||||||||||||||||||||
|