Dubrovačko-neretvanska županija

Izvor: Wikipedija

   Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor
Dubrovačko-neretvanska županija
Zastava Dubrovačko-neretvanske Grb Dubrovačko-neretvanske
(Zastava) (Grb)
Dubrovačko-neretvanska županija
Sjedište županije Dubrovnik
Broj stanovnika (2001.) 122.870
Površina 1.783 km²
Župan Ivo Miletić

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma podijeljena je u dva dijela; dubrovački s Korčulom i neretvanski. U svom sklopu ima gradove: Dubrovnik, Metković, Korčulu, Ploče i Opuzen.

Sadržaj

[uredi] Administrativna podjela i stanovništvo

Županija je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu stanovništva županija ima 122.870 stanovnika ( 2.8 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 69 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 93.3 %, Srbi 2 %, Bošnjaci 1.4 % i drugi.

[uredi] Županijska uprava

[uredi] Zemljopis

Područje Županije ima sve karakteristike sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.

[uredi] Povijest

U dubrovačko-neretvanskom kraju ljudi žive od davnina.Prije 3 000 do 4 000 godina tu su živjeli Iliri.U 4.I 5.stoljeću Dubrovnik dolaze stari Grci.U 2.st.prije Krista živjeli su tu Rimljani.U 15.stoljeću postojala je i Dubrovačka Republika.Svaki mjesec se birao knez.1667.Dubrovnik je gotovo sravnio sa zemljom strašan potres.Nakon toga Dubrovnik je počeo nazadovati.1808.službeno je ukinuta Dubrovačka Republika.Tada je Dubrovnik ušao u Trojednu zajednicu Hrvatske,Dalmacije i Slavonije koja je do 1918.bila u sastavu Austro-Ugarske.Nakon Prvog svjetskog rata Dubrovnik je najprije pripojen Kraljevini Slovenaca,Hrvata i Srba,pa Kraljevini Srba,Hrvata i Slovenaca,koja je poslije nazvana Kraljevina Jugoslavija.Hrvati nisu bili zadovoljni dominacijom Srba i ugnjetavanjem i iskorištavanjem hrvatskog naroda.Godine 1939.DNŽ je u sastavu Banovine Hrvatske,a 1941.postaje dio Nezavisne Države Hrvatske.Nakon raznih promjena imena 1963.Dubrovnik je dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.I u novoj Jugoslaviji su dominirali Srbi.01.10.1991.srpskocrnogorska četnička vojska oružano napada dubrovačko područje.Jugoslavenska Narodna Armija je zauzela Konavle,Šumet,Župu,Primorje i razarala sve do Stona.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji spaljeno je i opljačkano 14 194 kuća.

[uredi] Gospodarstvo

Najvažnija gospodarska grana DNŽ je turizam. Prelijepi dubrovački stari grad i čisto more privlače milijune turista, pa je Dubrovnik najveća hrvatska turistička atrakcija. U Stonu je najstarija europska solana iz 14.stoljeća. Dubrovačko-neretvanska županija ima i mnogo brodogradilišta. Zračna luka Dubrovnik nalazi se u Ćilipima, a Autobusni kolodvor Dubrovnik na poluotoku Lapad. Razvijeno je i poljodjelstvo i ribarstvo, ali su ceste stare i istrošene.

Važna gospodarska grana je i vađenje i obrada kamena, uglavnom u Dubrovačkom primorju.

[uredi] Kultura

Prvi koncert Dubrovačke filharmonije održan je u Dubrovniku 13.04.1925.Otad ta filharmonija nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama.Kazalište Marina Držića izgrađeno je 1864.godine.Ansambl Linđo osnovan je 1965.Muzeji u Dubrovniku su Pomorski muzej,Prirodoslovni muzej Biološkog instituta,Etnografski muzej itd.

[uredi] Znamenitosti

Najveća znamenitost DNŽ je Stari Grad Dubrovnik.Opasan velikim i dugim zidinama i prelijepim morem privlači turiste.Svaki kamen u gradu je spomenik.Druga je znamenitost Ston.Poslije Kineskog zida on ima najveće zidine na svijetu,no one su vrlo trošne i stare.Ima i najstariju solanu u Europi.I Korčula ima zidine,te je slična Dubrovniku.

[uredi] Vanjske poveznice