Ekvador

Izvor: Wikipedija

Republika Ekvador
República del Ecuador
Zastava Ekvadora Grb Ekvadora
(Zastava) (Grb)
Geslo: La Paz y el Bienestar, la Gloria y el Triunfo
(španjolski: "Mir i blagostanje, slava i trijumf")
Himna: Salve, Oh Patria
Položaj Ekvadora
Službeni jezik: španjolski (govore se i kečuanski i drugi indijanski jezici)
Glavni grad: Quito
Predsjednik: Alfredo Palacio
Predsjednik Vlade: Alfredo Palacio
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
71. po veličini
283.560 km²
8,8%%
Stanovništvo:
 - ukupno (2002.):
 - Gustoća:
62. po veličini
13.183.978
36/km²
Neovisnost: Od Španjolske 24. svibnja 1822.
Valuta: američki dolar1 (100 centa)
Vremenska zona: UTC -5 (-6 na otočju Galapagos)
Internetski nastavak: .ec
Pozivni broj: 593
(1) do 2000. sucre

Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana. Graniči na sjeveroistoku s Kolumbijom i na jugoistoku s Peruom.

Sadržaj

[uredi] Povijest

Kada su Inke u 15. stoljeću osvojili današnji Ekvador i uključili ga u svoje carstvo u njemu su već dugo postojale napredne staroameričke kulture. Španjolska je zauzela ovo područje 1534. godine i novi su doseljenici postali društvena elita. Indijanci su ubrzo desetkovani zaraznim bolestima, a bili su i prisiljavani na rad za Španjolske veleposjednike.

Godine 1822. Ekvador dobiva neovisnost od Španjolske i postaje dio Velike Kolumbije pod vodstvom Simona Bolivara. Ova se država 1830. raspada na Kolumbiju, Venecuelu i Ekvador.

Devetnesto stoljeće je u povijesti Ekvadora poznato po slabosti države i nestabilnosti. Do liberalne pobune Eloy Alfaroa 1895. zemljom uglavnom vladaju predsjednici povezani s Katoličkom crkvom.

Između 1904. i 1942. Ekvador u ratovima sa susjedima gubi velik dio teritorija. Najveći i najvažniji bio je rat s Peruom 1941. godine koji je formalno završen tek 1998. kada je Ekvador priznao gubitak svojih istočnih područja.

[uredi] Vlast

Predsjednik, potpredsjednik i članovi kongresa biraju se na četri godine. Vlada ima petnaest ministarstva. Guverneri pokrajina i gradonačelnici biraju se izravno. Suce vrhovnog suda doživotno imenuje kongres.

[uredi] Politička podjela

Ekvador je podjeljen na 22 pokrajine (Provincia na španjolskom). Zajedno s njihovim glavnim gradovima, to su:

  • Azuay (Cuenca)
  • Bolívar (Guaranda)
  • Cañar (Azogues)
  • Carchi (Tulcán)
  • Chimborazo (Riobamba)
  • Cotopaxi (Latacunga)
  • El Oro (Machala)
  • Esmeraldas (Esmeraldas)
  • Galápagos (Puerto Baquerizo Moreno)
  • Guayas (Guayaquil)
  • Imbabura (Ibarra)
  • Loja (Loja)
  • Los Rios (Babahoyo)
  • Manabí (Portoviejo)
  • Morona-Santiago (Macas)
  • Napo (Tena (grad))
  • Orellana (Puerto Francisco de Orellana)
  • Pastaza (Puyo)
  • Pichincha (Quito)
  • Sucumbios (Nueva Loja)
  • Tungurahua (Ambato)
  • Zamora-Chinchipe (Zamora)

[uredi] Zemljopis

Mapa Ekvadora

Ekvador se nalazi u zapadnom dijelu Južne Amerike, između Perua i Kolumbije. Ukupna površina Ekvadora je 283.560 km². Od toga je 276.840 km² kopnena površina, a 6.720 km² voda. Čuveno otočje Galápagos dio je Ekvadora.

Ekvador ima obalu na Tihom Oceanu u dužini od 2.237 km. S Kolumbijom graniči 590 km, a s Peruom 1.420 km. Planina Chimborazo je najviša planina u zemlji, visoka 6.267 m, dio Anda. Cotopaxi, najviši aktivni vulkan na svijetu, nalazi se u Ekvadoru.

Ekvador se dijeli na četri zemljopisna područja: otočje Galapagos, La Costa, La Sierra, i El Oriente. La costa na Špnajolskom znači obala, i nalazi se u zapadnom Ekvadoru. La sierra je središnji dio zemlje poznat po planinama, dok se u El Orienteu na istoku nalaze kišne šuma Amazone.

Galapagos

[uredi] Gospodarstvo

Nafta, koje u Ekvadoru ima dosta, je u dvadesetom stoljeću bila temelj gospdarstva. Važni su i prehrambeni proizvodi poput banana i šećera. Godine 2000. valuta Ekvadora postaje američki dolar u nadi da bi se mogla ublažiti tadašnja ekonomska kriza. Odonda ekvadorska ekonomija napreduje, ali sporo. Gospodarski problemi uvelike su utjecali na ekvadorsku politiku u prvoj polovici desetljeća.

[uredi] Stanovništvo

Najveća etnička grupa su mestici (mješavina bijelaca i indijanaca) koji čine 65% stanovništva. Slijede indijanci s 25%, a poslje njih su bijelci sa 7% ukupnog stanovništva. Godine 2003. čak 35% stanovništva je bilo mlađe od 14 godina. Pismeno je 92.5% Ekvadoraca.

[uredi] Kultura

Kao i u mnogim drugim južnoameričkim zemljama kultura Ekvadora je kombinacija španjolske i kulture indijanaca. Osjećaju se i utjecaji kulture afričkih robova. 95% Ekvadoraca su katolici. Najpoznatiji segment ekvadorske kulture je glazba, ali zemlja je imala i nekoliko čuvenih južnoameričkih pisaca i umjetnika.

[uredi] Vanjske poveznice


Uredi Države i teritoriji Južne Amerike

Argentina | Bolivija | Brazil | Čile | Ekvador | Gvajana | Kolumbija | Panama | Paragvaj | Peru | Surinam | Urugvaj | Venezuela
Teritoriji: Falklandski Otoci | Francuska Gvajana