Republika Makedonija
Izvor: Wikipedija
- "Makedonija" preusmjerava ovdje. Za druga značenja, vidi Makedonija (razdvojba).
|
|||||
Geslo: Smrt ili sloboda | |||||
Himna: Danas nad Makedonijom | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | makedonski 1) | ||||
Glavni grad: | Skoplje | ||||
Predsjednik: | Branko Crvenkovski | ||||
Predsjednik Vlade: | Nikola Gruevski | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
145. po veličini 25.713 km² 1,9% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2003.): - Gustoća: |
140. po veličini 2.022.547 81/km² |
||||
Neovisnost: | Od SFRJ 8. rujna 1991. |
||||
Valuta: | makedonski denar (100 denija) | ||||
Vremenska zona: | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
Internetski nastavak: | .mk | ||||
Pozivni broj: | 389 | ||||
1) Svi jezici etničkih zajednica u općinama s više od 20% njihovih predstavnika koriste se kao službeni. Takav status imaju albanski, turski, srpski, romski, aromunski i dr. |
Republika Makedonija je država na jugoistoku Europe, glavni grad je Skoplje (na makedonskom Skopje). Graniči sa Bugarskom na istoku, Albanijom na zapadu, Grčkom na jugu te Srbijom na sjeveru.
Sadržaj |
[uredi] Politika
Glavni članak: Politika Makedonije
Republika Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Građani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (pratenika), država je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat poslanika je 4 godine. Izvršna vlast je u rukama Vlade Repubublike Makedonije. Predsjednik Republike Makedonije bira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacionih i viših sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.
Iz političkih razloga (Grčka je članica EU, a ima pretenzije na makedonsko ime), ta se država u međunarodnoj zajednici poslije raspada Jugoslavije službeno zove Bivša jugoslavenska republika Makedonija ili na engleskom Former Yugoslav Republic of Macedonia -(FYROM [1]), i takvo stanje stvari traje već preko 10 godina. Ipak, Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 108 članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.
[uredi] Povijest Makedonije
[uredi] Republika Makedonija 1963-1989
Glavni članak: SR Makedonija
[uredi] Republika Makedonija 1989-2004
Krajem 1989. godine, u vremenu kada se završavalo socijalističko uređenje, kada je SFRJ posustajala na svim poljima, kada je na prostorima već tada bivše SFRJ gorjele vojna djelovanja, mržnja i ubijanje su postali svakodnevnica. U Republici Makedoniji se utemeljivao višestranački pluralizam, održani su prvi višestranački parlamentarni izbori, konstituira se prvi višestranački Parlament Republike Makedonije. Najbrojniji zastupnici (pratenici) su pratenici iz VMRO-DPMNE, slijede SDSM (nasljednik SKJ-SKM) Socijalističke partije, Sojuz reformskih snaga, PDP-NDP (partije makedonskih Albanaca). Parlament je birao predsjednika Republika, izabran je Kiro Gligorov, a za potpredsjednika izabran je Ljubčo Geogievski. Za predsjednika ekspertske Vlade je izabran Nikola Kljušev.
Godine 1992. je srušena ekspertska Vlada i za mandator je predložen Branko Crvenkovski koji je formirao novu stranačku Vladu u kojoj su ušli SDSM, SP, PDP-NDP. -1991. godine Parlament je donio Ustav Republike Makedonije.
Godine 1994. godine građani su na neposrednim, slobodnim, demokratskim izborima s tajnim glasovanjem prvi put birali predsjednika Republike i za drugim putem birali pratenike u Sobranju Republike. Za predsjednika je izabran Kiro Gligorov, prvi predsjednik izabran glasovima građana, sa mandatom od 5 godina, u izbornoj utrci su sudjelovali dva kandidata -Kiro Gligorov i Ljubiša Georgievski.
Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti" kako su naveli oporbene stranke VMRO-DPMNE,DPM, i druge apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu pobjedu je ponio savez za Makedoniju-SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade je izabran Branko Crvenkovski, u Vladi su ušli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.
Godine 1996. je donijet novi zakon o teritorijalnoj organizaciji -lokalnoj samoupravi- ustanovljene su 123 općine i Grad Skopje, održani su prvi višestranački lokalni izbori za lokalnu vlast-gradonačelnik i savjetnici.
Godine 1998. održane su treći parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu su ponijeli VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa-DA, u parlament su ušle i PDP-A (Demokratska partija Albanaca u Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade je izabran Ljubčo Georgievski -VMRO-DPMNE, a premijer Vasil Tupurkovski-DA, a u Vladu su ušli i PDP-A.
Godine 1999. održani su drugi predsjednički izbori, kako što je tvrdila opozicija-SDSM, mnogostruke izborne devijacija, za predsjednika Republike je izabran Boris Trajkovski, njega su predložili zastupnici VMRO-DPMNE, odnosno stranka VMRO-DPMNE, u izbornoj trci su bili i Tito Petkovski -SDSM, Vasil Tupurkovski -DA, Stojan Andov -Liberalna partija, Muhamed Halili -PDP i Muarem Negipi -PDP-A.
Godine 2000. održani su drugi lokalni izbori za lokalnu vlast, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim nepravilnostima, nasiljem, upotrebom vastrenog oružja. U toku 2001. godine je oružani konflikt u Republici Makedoniji, nametnut iz inozemstva, prije svega sa Kosova i Albanije. Oružani konflikt je razriješen pritiskom Europske Unije potpisivanjem Ohridskim ramkovnim dogovorem, koji je u najvećem dijelu inkorporiran Amandmanima u Ustav Republike Makedonije. -2002. godine održani su parlamentarni izbori, koji po ocjenama inozemnih i domaćih analitičara su najbolje organizirani i sprovedeni izbori. Izbornu pobjedu je ponio SDSM u koaliciji sa 12 političkih stranki, DUI-Demokratska unija za integraciju-stranka koja je proizašla od oružanih struktura Albanaca koji su prouzrokovali i vodili oružani sukob 2001. godine, oni su prije toga amnestirani. U Parlamentu Makedonije su ušle sljedeće stranke SDSM, DUI, VMRO_DPMNE, PDP, LDP, PDP-A i SP. Vladu Republike Makedonije je formirao Branko Crvenkovski u nju su ušli DUI, i LDP. 2004. godine zbog tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog održani su treći predsjednički izbori na kojima je pobijedio Branko Crvenkovski-SDSM, a izbornoj trci su učestvovali Zudi Celili-PDP-A, Gzim Ostremi-DUI i Saško Kedev-VMRO-DPMNE.
[uredi] Prirodno - geografska osnova
Republika Makedonija je država u jugoistočnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, između Šarsko - pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u široj zemljopisnoj regiji Makedoniji.
[uredi] Reljef
U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline: Zapadna Makedonija, središnji dio ili Povardarje i Istočna Makedonija.
Zapadni dio čini mlado nabrano Šarsko - pindsko gorje građeno od paleozojskih škriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Šara, Korab, Jakupica, Nidže). Između planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te više gorskih kotlina:
- Polog
- Debarska kotlina
- Ohridska kotlina
- Prespanska kotlina
- Pelagonija
Pološka i Prespanska kotlina su najveće.
Središnji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i riječnim naplavinama. Naslage potječu iz paleozoika (škriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih klisurama (kapijama):
- Skopska kotlina
- Veleška kotlina
- Tikveš
- Gevgelijska kotlina
Istočna Makedonija niža je od Zapadne. Obuhvaća istočne pritoke rijeke Vardar, kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okružuje ju visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine, Vlahina planina, Plačkovica, Ogražden, a na zapadu Istočne Makedonije to su Kožuv, Kozjak, Dren planina i Jakupica.
Usamljena uzvišenja građena su od granita, kristalastih škriljavaca te magmatita. Između njih prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:
- Maleševska kotlina
- Strumička kotlina
- Kumanovska kotlina
- Ovče pole
[uredi] Klima, tlo, vegetacija
U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.
Srednja godišnja količina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.
Najplodnija su glinato - ilovasta tla u nižim dijelovima kotlina. U brdsko - planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna šumska tla).
Što se vegetacije tiče, u nižim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obični grab i cer, dok u višim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove šume. Također nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.
[uredi] Vode
Najvažnije tekućice su Vardar, Treska, Crna Reka, Pčinja, Bregalnica, Strumica, Crni Drim.
Makedonija ima 3 prirodna jezera- Ohridsko, Prespansko i Dojransko. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, ohridska pastrva, belvica (Salmothymus ohridanus), jegulja, i više tipova račića, puževa i školjki, bistrina vode i njezina prozirnost je do 50 metara.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2003. broj stanovnika Makedonije se neznatno smanjio zbog iseljavanja i iznosio je 2.022.547. Etnički sastav je bio sljedeči: Makedonci 64.2 %, Albanci 25.2 %, Turci 3.9 %, Romi 2.7 %, Srbi 1.7 %, Bošnjaci 0.8 %, Vlasi 0.5 % i drugi.
[uredi] Rezultati prethodnih popisa
- 1994. 1.936.877 stanovnika ( Makedonci 66.5 %, Albanci 22.9 %, Turci 4 %, Romi 2.3 %, Srbi 2% i drugi )
- 1991. 2.033.964 stanovnika ( Makedonci 65.3 %, Albanci 21.7 %, Turci 3.8 %, Romi 2.6 %, Srbi 2.1 %, Muslimani 1.7 % i drugi ).
- 1981. 1.909.136 stanovnika ( Makedonci 67 %, Albanci 19.8 %, Turci 4.5 %, Srbi 2.3 %, Romi 2.3 %, Muslimani 2 % i drugi )
- 1971. 1.647.308 stanovnika ( Makedonci 69.3 %, Albanci 17 %, Turci 6.6 %, Srbi 2.8 %, Romi 1.6 % i drugi )
- 1961. 1.406.003 stanovnika ( Makedonci 71.2 %, Albanci 13 %, Turci 9.3 %, Srbi 3 %, Romi 1.5 % i drugi )
- 1953. 1.304.514 stanovnika ( Makedonci 66 %, Turci 15.6 %, Albanci 12.5 %, Srbi 2.7 % i drugi )
[uredi] Kultura
Grad Ohrid je makedonski i pravoslavni Jeruzalem, muzej na otvorenome, kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana, u njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. Freske i ikone u mnogim crkvama i manastirima u Ohridu i Makedoniji su jedinstvene u svijetu. Rijeka Radika i njezin kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a manastir Sv. Jovan Bigorski je jedan od najljepših manastira na Balkanu, raspolaže s jedinstvenim u svijetu oltarom izrađenom dubokim duborezom.
[uredi] Promet
[uredi] Vanjske poveznice
- Ured predsjednika
- Makedonski parlament
- Izbori
- Makedonska Vlada
- informacije o Makedonii na engleskom jeziku
- Povijest Makedonije (na lošem hrvatskom)
Države u Europi |
---|
Albanija | Andora | Austrija | Belgija | Bjelorusija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Cipar | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Letonija | Lihtenštajn | Litva | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldavija | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunjska | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španjolska | Švedska | Švicarska | Turska | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ukrajina | Vatikan |
Teritoriji: Akrotiri i Dhekelia | Ålandski otoci | Gibraltar | Guernsey | Otok Man | Føroyar | Jersey | Jan Mayen | Svalbard |