Alliklik

Izvor: Wikipedija

Alliklik (Tataviam).- Indijansko pleme iz grupe Serrano Šošona, porodica Uto-Aztecan nastanjeno u 19. stoljeću na gornjem toku rijeke Santa Clara u Kaliforniji. Pleme je imalo više sela, to su: Akavavi Kashtu, Etseng, Huyang, Küvung, i Pi'idhuku (na Piru Creek, the posljednje u Piru); Kamulus (na Castac Creek); Kashtük Tsawayung (na ogranku Castac Creeka). Godine 1770. Serrano, Vanyume, i Kitanemuk brojali su zajedno 3,500 duša; 361 (1930.). Allikliki u dolinu Santa Clarite dolaze oko 450. godine nove ere. Tamošnji susjedi Indijanci Kitanemuk iz doline Antelope Valley prozvali su ih Tataviam, ime nastalo iz njihovih riječi taviyik, "sunny hillside," i atavihukwa, ili "he is sunning himself.", pa bi ime ugrubo značilo "people facing the sun" ili "people of the south-facing slopes." Ime Alliklik dobili su od mnogo miroljubivijih Chumash Indijanaca u značenju ' people who stammer or do not speak clearly. '

Toyon.
Povećaj
Toyon.

Allikliki su živeli u nekih 20 sela oko gornjih pritoka Santa Clare pa istočno do Piru Creeka i širili se preko Sawmill Mountainsa na sjever do Antelope Valleya. Od njihovih sela (selo=Ki’j) poimence su poznata Nuhubit, Tochonanga, Piru-U-Bit, i vrlo veliko selo Chaguibit. Nastambe Alliklika bile su čunjaste, s rebrima od vrbe, prekrivene travom ili drugim biljnim pokrovom. Velčika naselja su imala i igrališta za ples, groblja, hambare i saune slične parnim kupeljima, koja Indijancima služe za pročišćavanje i relaksaciju.

Sjemenje 'chia'-e
Sjemenje 'chia'-e

Allikliki su bili veoma prilagođeni prirodi u kojoj su živjeli, nisu bili agrikulturni i hranili su se svime što im tamošnja priroda nudi. Jeleni, zec, vjeverice, ptice, gušteri, zmije skakavci, ličinke sakupljani su i hvatani za hranu. Žir, juka (yucca), 'toyon' (Heteromeles arbutifolia; biljka s crvenim plodovima koju kalifornijski Indijanci koriste u prehrani), sjemmenje biljke Salvia tiliafolia i 'buckwheat'-a također Alliklikima ulaze u prehranu

Allikliki su 'najoštroumniji i najmarljiviji Sjevernoamerički Indijanci', kaže Paul Higgins. Svoj život provode bez zakona, bez zatvora i bez novca. Do dolaska misionara (1769.) nisu imali koncepta o paklu, ni zlih duhova u svojoj religiji. Posljednji punokrvni Tataviam Juan José Fustero, umro je tridesetog šestog 1921. godine.


[uredi] Vanjske poveznice