Žadeit
Izvor: Wikipedija
Žadeit je monoklinski alkalni piroksenski mineral kemijske formule NaAlSi2O6. Ima veliku specifičnu gustoću, 3.4. Žadeit čini seriju čvrstih otopina s drugim piroksenskim krajnjim članovima, kao što su augit i [[diopsid] (kalcijski i magnezijski krajnji član), egerin (natrijsko-željezoviti krajnji član) i kozmoklor (krom-natrijski krajnji član). Pirokseni bogati i žadeitnom i augitnom komponentom poznati su pod nazivom omfacit.
Sadržaj |
[uredi] Postanak i nalazišta
Žadeit nastaje u metamorfnim stijenama pod visokim tlakom i pri relativno niskim temperaturama. Albit (NaAlSi3O8) je čest mineral unutar Zemljine kore i ima specifičnu gustoću 2.6, mnogo manju od žadeita, no povećanjem tlaka albitna kemijska struktura se lomi i nastaje zajednica žadeita i kvarca (SiO<sub<2).
Stijene koje se gotovo u potpunosti sastoje od minerala žadeita nazivamo žadeititima. U svim dobro poznatim nalazištima žadeitit je nastao iz fluida unutar subdukcijskih zona, u zajednici sa serpentinima. Žadeit je otporan na trošenje, a žadeititni šljunak nastaje u serpentinima bogatim okolišima.
Osim sa serpentinima i kvarcom, žadeit također dolazi u zajednici s glaukofanom, lawsonitom i muskovitom.
Boja žadeit varira od bijele, preko blijedo zelene do duboko zelene boje, ali može biti i plavozelenih nijasni (kao nedavno otkriveni olmečko-plavi žad), boje lavande te još mnogih rijetkih nijansi. Boja obično ovisi o prisutnosti elemenata u tragovima, kao što su Cr i Fe. Providnost mu može varirati od potpuno prozirnih do potpuno opákih primjeraka. Varijacije u boji i prozirnosti mogu biti prisutne čak i na jednom te istom uzorku. Trenutno najpoznatiji izvori žadeita koji se koristi kao drago kamenje jesu Kalifornija, Mianmar, Novi Zeland te odnedavno Gvatemala; ostali lokaliteti su još u Kazahstanu, Rusiji, Britanskoj Kolumbiji, na Aljasci te u Turkmenistanu.
[uredi] Žad
Žadeit je jedan od dva minerala koje nazivamo žadom. Drugi je njegov amfibolski par nefrit. Najcjenjeniji su žadeiti tamnozelenih nijansi iako je u Kini tradicionalno vrlo vrijedan bijeli žadeit. Trenutno je najpopularniji "carsko zeleni žad", a obilježava ga smaragdno zelena boja te visok stupanj prozračnosti. Druge nijanse, kao kod "olmečko plavog" žada, kojeg obilježavaju tamnoplava boja, prozračnost i bijele mrlje, također postaju sve cjenjenije na tržištu. Upravo "olmečko plavi" žad posebno se ističe zbog svoje jedinstvene ljepote, ali iz zbog povijesne upotrebe u srednjoameričkim civilizacijama (Olmeci). Također, taj je varijetet tek nedavno otkriven na Guatemali, vrlo je rijedak i malo se o njemu zna, što mu još više daje na cijeni.
Pri kupovini žada, kvaliteta se određuje stupnjem translucencije, čistoće i jasnoće boje. Ponekad se drugi minerali, kao npr. serpentin ili kvarc, prodaju pod imenom žad, ali razlika se uvijek može utvrditi prema tvrdoći (6.5 kod žadeita) i kalavosti (koja je kod žadeita dobra, ali se rijetko zapaža).
[uredi] Vidi još:
[uredi] Vanjske poveznice
Mineral Galleries ((en))