Srebrenik
Izvor: Wikipedija
|
||
![]() |
||
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
Županija | Tuzlanska | |
Sjedište | Srebrenik | |
Načelnik | Osman Suljagić | |
Površina | 249 km2 km² | |
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
42.000 stanovnika 169 stanovnika /km2/km² |
Srebrenik je gradić i općina u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Srebrenik se nalazi u Tuzlanskom bazenu u dolini rijeke Tinje, na pruzi i cesti Brčko-Tuzla-Sarajevo.
Prosječna nadmorska visina je 199 metara, površina općine je 249 km2. Na tom području je 1991. godine živjelo 40.896 stanovnika. Općina Srebrenik okružena je planinskim masivima Majevice i Trebave koji se spuštaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protječe rijeka Tinja. Stanovništvo Srebrenika i okolnih naselja bavi se, uglavnom, ratarstvom, vočarstvom i stočarstvom. Zadnjih desetljeća SFR Jugoslavije razvija se i industrija pokućstva, građevinskih materijala, tekstila. Najznačajniji povijesni spomenik je srednjovjekovni grad Srebrenik. Unutar njegovih zidina je od 1977. godine održavana redovna godišnja manifestacija "Srebrenik-otvoreni grad umjetnosti". Srebrenik je danas otvoreni grad umjetnosti, poznat po trgovinskim sajmovima i uspješnoj privatnoj inicijativi. Vlastitim naporima i uz pomoć šire zajednice građani Srebrenika su nakon Drugog svjetskog rata izgradili potpuno novi grad sa suvremenim kapacitetima (osam osnovnih škola, vrtić, Srednjoškolski centar, Dom zdravlja, Dom kulture s bibliotekom, kinom i galerijom).
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Srebrenik imala je 40.896 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 30.528 (74,64%)
- Srbi - 5.308 (12,97%)
- Hrvati - 2.752 (6,72%)
- Jugoslaveni - 1.203 (2,94%)
- ostali - 1.105 (2,73%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 33.620
- Muslimani - 24.628 (73,25%)
- Srbi - 5.489 (16,32%)
- Hrvati - 3.256 (9,68%)
- Jugoslaveni - 34 (0,10%)
- ostali - 213 (0,65%)
[uredi] Naseljena mjesta
Babunovići, Behrami, Brda, Brezik, Brnjičani, Cage, Cerik, Crveno Brdo, Čekanići, Ćehaje, Ćojlučko Polje, Ćojluk, Dedići, Donji Moranjci, Donji Podpeć, Donji Srebrenik, Duboki Potok, Falešići, Gornji Hrgovi, Gornji Moranjci, Gornji Podpeć, Gornji Srebrenik, Huremi, Jasenica, Ježinac, Kiseljak, Kuge, Like, Lipje, Lisovići, Luka, Ljenobud, Maoča, Podorašje, Rapatnica, Seona, Sladna, Srebrenik, Straža, Šahmeri, Špionica Centar, Špionica Donja, Špionica Gornja, Špionica Srednja, Tinja Donja, Tinja Gornja, Tutnjevac, Uroža i Zahirovići.
[uredi] Statistika
Prema posljednjem popisu stanovništva 1991. godine općina Srebrenik je imala 40.896 stanovnika. U toku rata nastale su izmjene u demografskoj slici općine u odnosu na 1991. godinu. Procjena općinskog razvojnog tima o broju stanovnika za 2003 (45.000 stanovnika) se razlikuje od procjene Federalnog zavoda za statistiku (42,033 stanovnika). Procjena općinskog LER tima o broju stanovnika za 2003. godinu se bazira na podatcima o prirodnom prirastu i podacima o izbjeglom stanovništvu koje se trajno naselilo na području općine. Ukoliko bi se ova procjena uzela kao točna tada bi gustoća naseljenosti stanovništva bila 181 stanovnik na km2, što je niže od TK koja prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2003 godini iznosi 192 stanovnika na km2. Medjutim gustoća neseljenosti u Općini Srebrenik je značajno veća od prosjeka regije, i prosjeka BiH (75 stanovnika na km2. Stanovništvo živi u 63 pretežno ruralna naselja. Naselja su: D.Potpeć, G.Potpeć, Tinja G, Tinja D., D.Potok, Behrami, Šahmeri, Dedići, Seona, Lipje, Cage, Ljenobud, Bjelave, Kuge, Like, Rapatnica, Kiseljak, Uroža, Luka, Brda, G.Moranjci, Falešići, Čekanići, Brnjičani, D. Moranjci, Ibrići, Gulami, Hrvati, Omerbašići, Hodžići, Ahmići, Pirage, Vikali, Murati, Salihbašići, Lušnica, Crveno Brdo, Jasenica, Drapnići, Podorašje I, Podorašje II, Lisovići, Brezik, Kurtići, Zahirovići, Straža, Babunovići, Bare, Ćehaje, Ježinac, G.Srebrenik, D.Srebrenik, Ćojluk, N.N.Polje, Srebrenik I, Srebrenik II, Centar Špionica, D.Špionica, G.Špionica, Srednja Špionica, Cerik, Tutnjevac, i Huremi. Centar općine je grad Srebrenik. Procjenjuje se da oko 12.800 stanovnika živi u urbanim naseljima ili 28%, dok preostalih 32.200 stanovnika ili 72% spada u stanovništvo koje živi u ruralnim naseljima.
[uredi] Uprava
![]() |
Ovaj dio članka nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Lokalna strategija zakonodavno-izvršne vlasti općine usmjerena je ka stvaranju ekonomskog ambijenta promoviranju što većeg broja razvojnih projekata. Općina Srebrenik donijela je čitav niz značajnih odluka i planskih dokumenata koji stimuliraju ulaganja i otvaranje novih poduzetničkih tvrtki na njenom području, a razina usluga, po zahtjevima poduzetnika , podignuta je na visok stupanj ekspeditivnosti i minimalne rokove u rješavanju svih zahtjeva iz domene općinske uprave. Uspostavom "Šalter sale" i "Centra za informiranje", informatizacijom rada općinskih službi te uspostavljanjem standarda rada i procedura standarda ISO 9001:2000, kao prvi organ uprave na Tuzlanskom kantonu, administracija općine Srebrenik na dobrom je putu da postane istinski servis građanima. Razvijena infrastruktura ( ceste, PTT-mreža, vodoopskrbni objekti, sistemi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, željeznička pruga), kao i blizina granice, nekoliko ispostava banaka i mikro-financijskih organizacija-osnovne su pozitivne reference i nezadrživi impulsi razvoja općine. Općina je usvojila i "Strategiju razvoja do 2010. godine" te u njemu prilagodila svoje organizirane slijedeće planske aktivnosti, a realizacijom projekata postići će se višu razinu razvoja općine.
[uredi] Povijest
Srebrenik se u povijesti prvi put pominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog drevnog grada jeste povelja Stjepana II. Kotromanića kojom on, kao bosanski ban, Dubrovačkoj republici ustupa Ston i Rat, otvarajući trgovačke puteve Dubrovnika s Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnica srednjovjekovne Bosne kojom su vladali Kotromanići, utemeljivši njene najprostranije granice. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru, Zadra i Knina na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku. Ugarski kralj Matija Korvin u listopadu 1464. prodire s vojskom u sjeveroistočnu Bosnu i zauzima Srebrenik. Od osvojenih krajeva uspostavlja Srebreničku banovinu, koju uređuje po strogim vojničkim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikaša Nikolu Iločkog.
O zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija postoje dvije povijesne verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512.godine, zajedno sa Teočakom. Druga je verzija da je 1521. godine bosanski sandžak-beg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tešanj. Interesantno je narodno predanje o zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija. Kako je osmanlijska vojska bila brojčano nadmoćna, branitelji Srebrenika su u toku noći napustili grad, potkovavši konje naopako da bi prikrili tragove svog povlačenja. Zbog tragova kopita Osmanlije su mislili da je gradu stigla pomoć i dugo su oklijevali da ga pokušaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagrađena srebrenička tvrđava, ali je posve sigurno da su je sagradili Mađari za vrijeme njihove vladavine u Bosni. Dograđivali su je Osmanlije, o čemu svjedoči dograđena džamija koja je služila za potrebe posade, odnosno turskih askera.
U periodu poslije Osmanlija Srebrenik je bio u izvjesnoj povijesnoj zaleđini, tako da nema puno svjedočenja o gradu u periodu austro-ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije. Ponovno povijesno buđenje Srebrenik doživljava u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Gradnja pruge Brčko-Banovići i putne dionice Županja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku impuls napretka i oživljavanja.
[uredi] Gospodarstvo
Srebrenik je prije rata (1992. - 1995.) bio nerazvijena općina, ali je, zahvaljujući sposobnoj lokalnoj upravi i vrijednim i sposobnim poduzetnicima, tijekom rata a posebno u vremenu nakon rata doživio nagli rast i razvoj, tako da se svrstao u red srednje razvijenih općina u BiH. I pored evidentnih problema u procesu privatizacije nekih poduzeća, koja su bili nosioci razvoja u prijeratnoj općini Srebrenik, otežanih uslova privređivanja i velikog broja nezaposlenih osoba, Srebrenik iz dana u dan postaje razvijeniji s realnim perspektivama još bržeg razvoja. Privredni objekti koji karakteriziraju općinu Srebrenik, razmješteni su uglavnom duž kotline rijeke Tinje, pruge i magis-tralnog puta koji u velikoj mjeri naginju centralnom dijelu općine, gdje se formirao administrativni, kulturni, sportski i ekonomski centar općine. Na jugoistoku općine, koje obuhvata mjesno područje Tinja, smještena je savremena asfaltna baza preduzeća «Jata» Srebrenik te neposredno uz nju na lokalitetu «Orlove klisure» i kamenolom s potrebnim kvalitetom za rad iste. Južno od centra općine, koje obuhvata mjesno područje D.Potok, smješten je rudnik kamenog krečnjaka koji čini novu eksploatacionu zonu preduzeća za proizvodnju kamena, betonskih elemenata i kreča «Ingram» a u samom centru naselja egzistira tvornica obuće «Aida» d.o.o., koja zbog teškoća na tržištu radi u otežanim uslovima. U centralnom dijelu općine neposredno uz grad Srebrenik, nalazi se preduzeće «Ingram» d.d. Srebrenik s kamenolomom koji radi s punim kapacitetom prerade kamena u različite vrste građevinskih elemenata. Inače preduzeće «Ingram» d.d. Srebrenik, upošljava najveći broj radnika na općini. Istina planski i postupno se vrši privođenje kraju eksploatacije i prerade kamenog krečnjaka u ovoj zoni a uporedo se stvaraju uslovi za potpun prelazak preduzeća u naselje Bjelave, D.Potok. U neposrednoj blizini preduzeća «Ingram» egzistiraju «Ekoherc» d.d. i «Herceg» d.d. Srebrenik, stabilna, profitabilna i perspektivna preduzeća za proizvodnju aluminijske i plastične stolarije, izvozne orjentacije, sa značajnim kapacitetima infrastrukturnih objekata. U samom centru grada, smještena su dva preduzeća koja obuhvataju značajnu zemljišnu površinu i zavidne infrastrukturne objekte a to su tvornica trikotaže i tvornica furnirnog namještaja. Tvornica furnirnog namještaja (bivši «Šipad-Sinex»)je privatizovana, dok je tvornica trikotaže «Interplet» mrtva tvrtka zbog nezavršene privatizacije, koja bi u dogledno vrijeme trebala da oživi tehnološke procese i u ovoj firmi. U zapadnom dijelu periferije grada, na samoj lijevoj obali rijeke Tinje, punim kapacitetom rade: pekara «Klas» d.d. , «Corn flips» d.d. i fabrika zdrave hrane «Fana» d.o.o. sa savremenim tehnološkim pristupom i jakom pokrivenošću tržišta. Tu postoji i nekoliko privatnih tvornica za proizvodnju namještaja i stolarije kao što su «Merceza» d.o.o. i «Hilana» d.o.o. , koje za sada izvrsno posluju na veoma probirljivom tržištu. U dijelu općine s nižom nadmorskom visinom, na teritoriju mjesnog područja Špionica, nalazi se «Voćni rasadnik» d.d. koji se bavi proizvodnjom i uzgojem sadnog materijala, s težištem na sadnice šljive, jabuke, kruške, višnje, trešnje i dunje, jagodičastog voća te matičnjaka za podloge voćnih vrsta, a u saradnji s firmama iz Holandije počelo je s radom i preduzeće «Plantarium» za proizvodnju cvijeća, bilja, šumskih sadnica i podloga za sadnice voća interesantnih evropskom tržištu. Tu je takođe i firma za obradu i ugradnju mramora i granita «Sanit Granit» d.o.o, firma za proizvodnju madraca, jorgana, jastuka, štep deka, posteljine, žičanih jezgara i mehe spužve «Zaharex» d.o.o. kao i «Jafa-Jase 4» d.o.o. za proizvodnju plastične i drvene stolarije, te nekoliko firmi za proizvodnju rezane građe. Na području NN Luka nalazi se tvornica trikotažne konfekcije «Trevisana» d.o.o., koja je i najveći izvoznik na našem području. Na općinskom području postoji preko 500 privatnih tvrtki, većih ili manjih, tako da je teško obuhvatiti sve firme, ali je konstatacija da su zastupljene mnoge djelatnosti među kojima i proizvodnja šećer kocke, čokolade, metalnih proizvoda itd. Općina ima veoma razvijenu trgovačku djelatnost u okviru koje su stasale velike firme, koje su ekskluzivni zastupnici značajnih evropskih proizvođača i koje svojom ponudom nadmašuju srebreničku tražnju, tako da se većina roba prodaje u drugim centrima BiH (kao što su "MUREX", "VEDA", "ORIJENT", "BOS-LAM", „GREAT“ itd. Srebreničke prevozničko-špediterske firme su među najizraslijim u TK-u, a u sferi prijevoza tekućih tereta među najboljim u BiH. Brojne benzinske pumpe su obilježje Srebrenika, a jedna od firmi koja je dala prepoznatljiv imidž općini je i firma «Kopex-Sarajlić».
[uredi] Slavni ljudi
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
Sah
[uredi] Vanjske poveznice
- www.srebrenik.net Srebrenik.NETwork neslužbena prezentacija grada Srebrenika
- www.srebrenik.ba službena prezentacija grada Srebrenika