Čerenkovo zračenje

Izvor: Wikipedija

Čerenkovo zračenje u nuklearnom reaktoru
Povećaj
Čerenkovo zračenje u nuklearnom reaktoru

Čerenkovo (Čerenkovljevo) zračenje je elektromagnetsko zračenje koje nastaje kada čestice prolaze kroz materijal brzinom većom nego što je brzina svjetlosti u tom materijalu. Najčešće se primijećuje kao plavkasta svjetlost u nuklearnim reaktorima.

Geometrija Čerenkova zračenja
Povećaj
Geometrija Čerenkova zračenja

[uredi] Uzrok Čerenkova zračenja

Svaki objekt koji se giba kroz medij brzinom većom nego što je brzina širenja valova u tom mediju, stvarat će val konusnog oblika oko sebe. Ova činjenica vrijedi za valove na vodi (nastajanje valne fronte kod broda ili glisera koji se giba brže od valova) i za valove zvuka (probijanje zvučnog zida).

Isti efekt vrijedi i za elektromagnetske valove, tj. svjetlost. S obzirom da je brzina svjetlosti u nekom mediju manja nego u vakuumu, moguće je u blok materijala usmjeriti snop čestica čija brzina je veća od brzine svjetlosti u tom mediju. Tada nastaje konusni val svjetlosti, a vrh konusa nalazi se u izvoru zračenja čestica. Mjerenjem kuta ovog konusa moguće je odrediti brzinu čestica koje su izazvale ovo zračenje, što je jedna od metoda kojom se mjeri brzina čestica u fizici visokih energija.

Ovako nastala svjetlost naziva se Čerenkovo zračenje, prema ruskom fizičaru Pavelu Aleksejeviču Čerenkovu koji je prvi uočio ovaj efekt. Detaljniju analizu dali su Ilja Frank i Igor Jevgenjevič Tamm. Za ovo otkriće sva trojica dobili su Nobelovu nagradu za fiziku 1958. godine.