Oblaci

Izvor: Wikipedija

Oblaci su vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi.

Kako nastaju oblaci?

Topli zrak pun vlage podiže se u vis. Kad dosegne određenu visinu, ohladi se. Na niskoj temperaturi topli zrak više ne može zadržati vlagu u obliku vodene pare, pa se ona pretvara u malene kapi vode ili komadiće leda i tako stvara oblake. Svi su oblaci, zato što se stvaraju na različitim visinama i temperaturama, potpuno različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik. Uz to, oblaci su sastavljeni od različitih čestica koje, opet, ovise o temperaturi i visini.

Rodovi oblaka i visine na kojima se nalaze
Povećaj
Rodovi oblaka i visine na kojima se nalaze

[uredi] Rodovi oblaka

Razlikujemo 10 rodova oblaka:

  1. cirusi (Ci) - ledeni, paperjasti oblaci, vlaknastog, koprenastog ili čupavog izgleda s bijelim, često svilenkastim sjajem.
  2. cirokumulusi - (Cc) mali ledeni oblaci, slični "ovčicama", sastavljeni od malih, bijelih pjega, kao da nebo prekriva čipka. Raspoređeni su u više ili manje pravilnim prugama ili skupinama. Širina pojedinih elemenata oblaka ne prelazi 1 stupanj.
  3. cirostratusi - (Cs) prozračni i ledeni, nalik mliječnobijeloj, neraščlanjenoj oblačnoj kopreni. Nebo prekrivaju djelomično ili cijelo. Budući da su tanki na njima se pojavljuje halo (krug - dvor oko Sunca ili Mjeseca).
  4. altokumulusi (Ac) - u tim se bijelim i sivim oblačićima miješaju voda i led. Obično su to zasjenjene, prilično zdepaste "ovčice", okrugle ili valjkaste. Raspored je više ili manje pravilan. Pojedini oblaci, široki 1 do 5 stupnjeva, bitno su širi nego cirokumulusi.
  5. altostratusi - (As) mješoviti oblaci od vode i leda, djelomično ili potpuno prekrivaju nebo kao jednolik, blago prugast ili ravnomjeran sloj. Oblaci te vrste tako su debeli da obično potpuno prekriju Sunce i ne uzrokuju pojavu halo (koji vrlo pouzdano najavljuje naoblaku koja dolazi sa zapada , polako se snižava i donosi oborine).
  6. nimbostratusi (Ns) - snježnobijeli oblaci od vode i leda potpuno prekrivaju Sunce kao jednobojni, sivi ili tamnosivi, potpuno zbijeni sloj.
  7. stratokumulusi (Sc) - osnova tih sivih do bijelih, grudasto-slojevitih oblaka, sastavljenih od kapljica vode, uvijek je tamna. Kuglaste i kupaste mase mogu biti i valjkaste ili zaobljene. Pojedini dijelovi mogu biti širi od 5 stupnjeva.
  8. stratusi (St) - vodeni oblaci, prekrivaju cijelo nebo, kao jednolični sivi sloj s gotovo jednolikom donjom granicom. Kad na te plosnate oblake sije Sunce, kroz njih jasno vidimo njihov obris i nema pojave halo.
  9. kumulusi (Cu) - sastavljeni od vodenih kapljica, grudasti su, ponekad rastrgani, a većinom se pojavljuju u oštrim, grudastim oblicima pa se čine nabreknutima. Najčešće narastu vrlo visoko. Može ih se usporediti s divovskom cvjetačom. Dijelove oblaka koje obasjava Sunce su blještavi, bijeli, dok je osnova vodoravna i vrlo tamna, jer je u sjeni.
  10. kumulonimbusi (Cb) - teški i gusti vodeni oblaci, koji se jako protežu u visinu. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih olujnim oblacima. Gornji ledeni dio toga divovskoga grudastog oblaka obično je spljošten i nalik na perjanicu. Može biti vlaknast ili prugast. Općenito je kumulonimbus u gornjem dijelu sličan nakovnju.


Ne nalaze se svi oblaci na istim visinama, nego ih možemo svrstati u 3 visinska kata:

  • Visoki : Ci, Cc, Cs - sasvim ledeni oblaci, s temperaturama nižima od -35°C i nisu oštro ograničeni.
  • Srednji: Ac, As - mješoviti oblaci od leda i vode s temperaturama između -10°C i - 35°C.
  • Niski : Ns, Sc, St, Cu, Cb - vodeni oblaci s temperaturama od -10°C do više od 0°C i oštro su ograničeni.


Također oblake možemo svrstati i u:

  1. stratiformne oblake koji imaju horizontalne dimenzije mnogo veće od vertikalnih
  2. kumuliformne oblake koji imaju veće vertikalne dimenzije od horizontalnih
  3. orografske oblake koji nastaju pod utjecajem reljefa (tzv. valni oblaci)


[uredi] Pojave

Razlikujemo još i pojave kao što su:

  • sedefasti oblaci - pokazuju dugine boje i nalaze se na visinama od 22 – 30 km
  • noktilucentni oblaci - svjetleći noćni oblaci, visina 80 – 90 km
  • oblaci – vrpce ( contralis) - uski tanki oblaci koji nastaju kao posljedica zaleđivanja vodene pare iz ispušnih plinova zrakoplova
  • virge (pruge) – nastaju ljeti, kada kiša ne uspije doći do tla, nego odmah ispari zbog nezasićenosti atmosfere vodenom parom
  • halo - nastaje kada cirusi koji često poput koprene prekriju nebo i na njima se pojavi se prilično rijetka, a izrazita nebeska pojava, prsten oko Sunca ili Mjeseca. Nastaje zbog loma i refleksije svjetlosti na kristalima leda u visokim slojevitim oblacima. Prsten je najčešće blijed ili slabo obojen. U stara vremena ljudi su ga smatrali lošim nebeskim znakom, koji najavljuje kugu, požare i rat.