Maglaj
Izvor: Wikipedija
|
||
![]() |
||
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
Županija | Zeničko-dobojska | |
Sjedište | Maglaj | |
Načelnik | ? | |
Površina | ? km² | |
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
43.388 (1991.) ?/km² |
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 19.569 (45,10%)
- Srbi - 13.312 (30,68%)
- Hrvati - 8.365 (19,27%)
- Jugoslaveni - 1.508 (3,47%)
- ostali - 634 (1,48%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 37.587
- Muslimani - 15.628 (41,57%)
- Srbi - 13.888 (36,94%)
- Hrvati - 7.496 (19,94%)
- Jugoslaveni - 240 (0,63%)
- ostali - 335 (0,92%)
[uredi] Naseljena mjesta
Adže, Bakotić, Bijela Ploča, Bradići Donji, Bradići Gornji, Brezici, Brezove Dane, Brusnica, Čobe, Čusto Brdo, Domislica, Donja Bočinja, Donja Bukovica, Donja Paklenica, Donji Rakovac, Donji Ulišnjak, Globarica, Gornja Bočinja, Gornja Bukovica, Gornja Paklenica, Gornji Rakovac, Gornji Ulišnjak, Grabovica, Jablanica, Kamenica, Komšići, Kopice, Kosova, Krsno Polje, Liješnica, Lugovi, Ljubatovići, Maglaj, Matina, Misurići, Mladoševica, Moševac, Novi Šeher, Oruče, Osojnica, Ošve, Parnica, Pire, Poljice, Ponijevo, Radojčići, Radunice, Rajnovo Brdo, Ravna, Rječica Donja, Rječica Gornja, Straište, Striježevica, Strupina, Trbuk i Tujnica.
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Grad Maglaj se prvi put izravno spominje 1408. godine, u povelji "Sub castro nostro Maglaj" (Pod našom tvrđavom Maglaj). U pisanim dokumentima spominju se i naselja Liješnica i Novi Šeher. Na tim područjima vršena su djelimična arheološka iskopavanja.
U povijesnom smislu posebno je značajno područje Starog grada gdje je do danas sačuvana Tvrđava, Jusuf-pašina džamija Kuršimlija, Fazli pašina džamija i džamija Sukija. Tu je i Konak koji je renoviran 1999. godine.
Vrijeme Austro-ugarske okupacije je odlično opisano u romanu "Zeleno busenje" književnika Edhema ef. Mulabdića.
Prije rata u BiH, Maglaj je bio industrijski centar, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira "Natron", ali u ratnom periodu njeni pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja.
U vrijeme rata 1992.-1995. Maglaj je razoren, te i danas trpi posljedice tih razaranja.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
[uredi] Vanjske poveznice
maglaj.co.ba - Internet prezentacija grada Maglaja maglaj.net - Internet servis općine Maglaj maglaj.info
Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Maglaj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.