Senj
Izvor: Wikipedija
Senj![]() |
|
Županija | Ličko-senjska |
Broj stanovnika (2001.) | 8.132 |
Gradonačelnik/ca | Zlatko Modrić |
Senj je grad u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i Dalmacijom.
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Uprava
[uredi] Gradsko vijeće
Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja.
Gradsko vijeće ima 15 članova:
- Željko Nekić - predsjednik
- Željko Prpić - dopredsjednik
- Mira Nekić- Lopac, dr.med. - dopredsjednik
- Željko Ažić, ing.
- Josip Babić, prof.
- Tomislav Boras
- Darko Fekeža, dipl. ing.
- Milan Devčić, dipl.ing.
- Tome Devčić, dipl.ing.
- Dragoljub Gradišer, oec.
- Berislav Gržanić, oec.
- Suzana Miškulin
- Darko Nekić, prof.
- Vladimir Tomaić
- Tomislav Zrinski
[uredi] Izvršna tijela
Gradonačelnik: Zlatko Modrić,ing.
Gradsko poglavarstvo ima predsjednika i četiri člana:
- Zlatko Modrić, ing. - predsjednik
- Josip Šojat - dogradonačelnik
- Nikola Škiljan - dogradonačelnik
- Zlatko Prpić, dipl. ing.
- Mislav Bilović, dipl. iur.
[uredi] Gradska upravna tijela
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Senja i poslova državne uprave prenijetih na Grad Senj ustrojavaju se gradska upravna tijela. Upravna tijela Grada Senja su Gradski upravni odjel i Ured Grada.
Gradski upravni odjel
U Gradskom upravnom odjelu ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci:
- Odsjek za urbanizam, komunalni sustav i upravljanje imovinom Grada
- Odsjek za gospodarstvo, društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu
- Odsjek za financije i gradski proračun
Pročelnik: Nikica Dizdar, dipl. oec.
Ured Grada
Radom ureda rukovodi pročelnik, Milan Nekić, dipl. oec.
[uredi] Povijest
![]() |
Postoji mogućnost da je tekst prepisan sa ove stranice. Ukoliko postoji dozvola za korištenje teksta, to bi trebalo biti istaknuto na Razgovor:Senj. Ukoliko dozvola ne postoji, tekst je potrebno obrisati! |
Grad Senj staro je naselje utemeljeno pred više od 3000 godina na brdu Kuk, istočno od današnjeg Senja. U prapovijesno vrijeme ispod utvrđenog naselja, na utoku bujice u dugi zaljev, nalazilo se sidrište i trgovište na kojemu se obavljala razmjena dobara između stanovnika iz unutrašnjosti, otočana i primoraca. Zbog porasta važnosti trgovišta, stanovništvo gradine postupno se spuštalo u podnožje i osnovalo novo naselje koje se prvi put spominje u IV. st. pr. Kr. u Periplusu grčkog moreplovaca Pseudoskilaka pod imenom Attienites.
Sredinom 2. st. pr. Kr. u ove krajeve dolaze Rimljani i postupno preuzimaju kontrolu nad gradom koji se u njihovo vrijeme naziva Senia. Iz Senije kreću na ratne pohode protiv Japoda i ostalih buntovnih ilirskih plemena u zaleđu. Oni su nastavili izgrađivati grad, posebice od sredine 1. st. p. Kr. pa do 4. st. U vrijeme njihove vladavine Senia je postala glavno trgovačko, prometno i kulturno središte ovog dijela jadranske obale. Izgrađeni su: gradska vijećnica, vodovod, terme (kupališta), hramovi (posvećeni bogovima Dijani, Magni Mater/Kibeli i Liberu) i drugi objekti, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi kamenih spomenika, skulptura božanstava, arhitekture i groblja pronađenih na ovom području.
Tijekom 5., 6. i 7. st., u vrijeme seobe naroda, prodiru s istoka barbarska plemena koja prekidaju zlatno doba grada. Arheološkim istraživanjima ustanovljeni su tragovi paljevine i rušenja koje je izvela jedna od tih skupina. Danas ne možemo pouzdano utvrditi o kojoj se skupini radi. Najvjerojatnije su to prvi učinili Zapadni Goti (Vizigoti) koji u ovim krajevima borave u prvoj polovici 5. st., a konačno rušenje izveli su Avari i Slaveni početkom 7. st.
Na antičkim ruševinama Hrvati u srednjem vijeku podižu novi grad koji u svom imenu čuva tradicije antičke Senije, tj. današnji Senj. O povijesti hrvatskoga Senja u prvim stoljećima poslije dolaska Hrvata gotovo da i nema podataka. Centar srednjovjekovne hrvatske države bio je južnije (u današnjoj Dalmaciji), pa Senj gubi značaj prometnog i trgovačkog središta. Tek sredinom 12. st. grad se opet spominje u pisanim vrelima. Tada je zbog promjene geopolitičkih odnosa i pomicanja središta države prema unutrašnjosti Senj ponovno dobio na važnosti. Godine 1169. osniva se biskupija, što ukazuje na značenje i važnost grada. Od godine 1184. grad pripada viteškom redu templara u čijem će posjedu ostati do 70-ih godina 13. st. Poslije templara preuzimaju ga knezovi krčki, kasnije nazvani Frankopani (Frankapani), pod čijom će upravom obnoviti stari sjaj. Ponovno se razvija trgovina i raste značaj senjskoga prometnog pravca i luke. Gospodarski napredak stvorio je osnovu za izgradnju grada, brojnih crkava i samostana u gradu i okolici.
U srednjem je vijeku Senj poznat po glagoljici, pismu stvorenom za potrebe pokrštavanja Slavena. Od 12. st. glagoljica postoji još jedino na tlu Hrvatske, a osobito je razvijena na senjskom području. Godine 1248. senjski je biskup dozvolom pape Inocenta IV. postao jedini biskup u katoličkom svijetu koji može koristiti glagoljicu i narodni jezik u liturgiji. To je dalo novi poticaj razvoju ovoga pisma tijekom 14. i 15. stoljeća, o čemu govore i brojni sačuvani glagoljski natpisi i rukom pisane knjige i dokumenti. U Senju je radila i glagoljska tiskara, osnovana oko 1494. godine, koja je bila među prvim tiskarama u cijeloj jugoistočnoj Europi i u kojoj su tiskane dvije inkunabule: Senjski glagoljski misal i Spovid općena.
Sredinom 15. st., u grad ulazi vojna posada Ugarsko - hrvatskog kralja Matije Korvina. Godine 1469. Senj će postati središte Senjske kapetanije koja je osnovana radi sve bliže osmanlijske opasnosti, ali i zbog obrane od ekspanzionističke politike Venecije. Osmanlijski ratni pohodi na ovo područje osobito su se intenzivirali u prvoj polovici 16. st. kada je kraj oko Senja posve opustio, a sam grad postao utočište brojnim izbjeglicama s okupiranih područja. Od izbjeglica se formiraju vojne postrojbe, znameniti senjski uskoci, koji će do početka 20-ih godina 17. st. uspješno braniti Senj i nanositi teške gubitke vojskama Osmanskoga carstva i Venecije. Za potrebe obrane na brdu Trbušnjak 1558. godine završena je izgradnja tvrđave Nehaj u koju je bila smještena uskočka posada. Zbog junačkog otpora višestruko jačem neprijatelju ovi su hrabri borci ušli u legendu i narodnu pjesmu, a zbog novonastalih političkih prilika u 17. st. postali su smetnja i opasnost za novu, miroljubiviju politiku Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu i Veneciji, te su bili raseljeni po ostalim hrvatskim krajevima.
Mirnija vremena omogućila su obnovu senjske trgovine, a time je bio osiguran i gospodarski prosperitet grada. Posebice je to izraženo u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. st. kada se izvode veliki građevinski radovi (izgradnja nove Jozefinske ceste, obnova luke, gradnja velikih, tzv. Carskih magazina, regulacija bujice i sl.). Tada počinje novo zlatno doba grada koji će postati jedan od najznačajnijih gospodarskih i kulturnih centara ondašnje Hrvatske. Senjska luka postaje jedna od najvažnijih u državi. Kroz nju prolazi uvoz soli i izvoz žita i drveta. Senjski pomorci na svojim brodovima plove diljem svijeta, a osobito intenzivno trguju s mediteranskim zemljama. U prosperitetni grad doseljavaju se poduzetnici i radna snaga, osnivaju se trgovačka i brodograđevna društva, trgovinska i obrtnička komora, a razvija se i značajna kulturna djelatnost. Osnivaju se: gradska glazba, čitaonica i ostala kulturna društva. Senj postaje značajan kulturni centar, a njegovi intelektualci i građani nositelji hrvatske nacionalne ideologije. U gradu su rođeni i živjeli najpoznatiji hrvatski književnici i pjesnici onoga vremena: Silvije Strahimir Kranjčević (1865. - 1908.), Vjenceslav Novak (1859. - 1905.), Milutin Cihlar Nehajev (1880. - 1931.), Milan Ogrizović (1877. - 1923.).
Izgradnja željezničke pruge Karlovac - Rijeka (1873.) koja je zaobišla Senj imala je pogubne posljedice za gospodarstvo i trgovački značaj grada. Promet u luci je veoma smanjen, a roba je skrenula prema Trstu i Rijeci koji su željezničkim vezama bili povezani sa zaleđem. Uloga Senja svedena je na izvoznu luku za drvo iz šire okolice. Izostanak gospodarskog prosperiteta i marginaliziranje senjskoga prometnog pravca negativno su djelovali na sve ostale vidove života u gradu i široj okolici, tako da već krajem 19. st. dolazi do odljeva kapitala i stanovništva. To će se u 20. st. intenzivirati, posebice nakon svršetka Drugog svjetskog rata, kada se gospodarskim razlozima pridružuju i politički. U Drugom svjetskom ratu stara gradska jezgra je znatno oštećena u bombardiranjima pri čemu je nestao veliki dio izuzetno vrijedne kulturne baštine. No, dosta se spomenika i sačuvalo, što Senj danas čini zanimljivim za domaće i strane posjetitelje.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
- Ivan Paskvić - astronom, matematičar, osnivač i prvi upravitelj zvjezdarnice u Budimu, Mađarska.
- Vjenceslav Novak - književnik i orguljaš
- Silvije Strahimir Kranjčević - književnik
- Milutin Cihlar Nehajev - književnik
- Pavao Ritter Vitezović - polihistor, književnik, tiskar
- Mirko Ožegović Barlabaševački - biskup senjski i modruški, barun Habsburške monarhije, hrvatski preporoditelj i senjski mecena, obnovitelj gimnazije
- Nikola Jurišić - vojskovođa, obranio Kiseg u Mađarskoj od navale Osmanlija
- Milan Moguš - akademik
- Ivan Đalma Marković - nogometni trener i igrač
- Ante Glavičić - povjesničar
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- tvrđava Nehaj
- Gradski muzej, postava sakralne baštine
- katedrala Sv. Marije iz 12. st.
- gradski bedemi i obrambene kule
- Ožegovićianum, konvikt za siromašne učenike, osnivač biskup Mirko Ožegović
- bura, izrazito snažan i hladan vjetar, kažu da se rađa u Senju, živi u Rijeci, umire u Trstu
- ostaci crkve Sv. Franje, uskočki mauzolej, grobnica obitelji Frankopan
- crkva Sv. Marije od Arta, zavjetna crkva senjskih mornara i ribara, makete brodova
- ostaci Senjske ploče, oko 1100. god., pisana glagoljicom
- monumentalni trg Cilnica
- gradska luka
- senjski humor, prvi i najstariji humoristički list u Hrvatskoj, Metla i škavacera
- Velika vrata, završetak Jozefinske ceste i ulaz u Grad. Nose oznake udaljenosti između Senja i drugih gradova izraženih u njemačkim miljama, krasi ih kruna Habsburgovaca.
- Katakombe, grobnice ispod Katedrale
- Uskočka ulica, prekrasan, nedirnut primjer srednjovjekovne arhitekture
- Zvonik katedrale, prekrasan zvuk zvona, najviši zvonik u Gospićko-senjskoj biskupiji i cijeloj Riječkoj metropoliji
- Sakralna baština, zbirka portreta senjskih biskupa od 16. do 20. st., zbirka knjiga (inkunabula), izložba zlata i srebra, biskupski štap biskupa Kristofora, zbirka namještaja i misnog ruha i dr.
- Gradski muzej
[uredi] Obrazovanje
- Prva glagoljaška tiskara u Republici Hrvatskoj osnovana u Senju. Između 1494.-1508. godine u njoj se tiskaju knjige na strohrvatkom jeziku, pisane glagoljicom.
- 1248. senjski biskup Filip dobiva dozvolu pape Inocencija IV za službu Božju na narodnom jeziku. Prvi put u kršćanskoj povijesti u katoličku katedralu ulazi jezik koji nije latinski, grčki, hebrejski ili aramejski. Drugi narodu ovu povlasticu dobivaju u 20. st. na II Vatikanskom koncilu.
- Senjska gimnazija, utemeljena 1725. godine, tijekom 19. i 20. st. dala veliki broj znamenitih ljudi, književnika, znanstvenika. Ista danas nosi ime Pavla Rittera Vitezovića.
[uredi] Turizam
Ljetni karneval
Osim bure, brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.
Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom kolovoza. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.
Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.
Tradicionalno geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži ki ča uvati nek drži!". Himna Senjskog ljetnog karnevala je "Dođi u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.
[uredi] Sport
- Nogometni klub Nehaj
- Rukometni klub Senj
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Sporazumi s drugim gradovima
Grad Senj surađuje s nekoliko europskih gradova s kojima ima potpisane ugovore o partnerstvu i sporazume o međusobnoj suradnji.
Kőszeg (Mađarska), sporazum o međugradskoj suradnji zaključen 17. travnja 1999. godine u Kőszegu, a ratificiran u Senju 6. kolovoza 1999. godine.
Vratimov (Češka), sporazum o partnerstvu i međusobnoj suradnji sklopljen je 11. rujna 1999. godine.
Wielun (Poljska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan u veljači 2001. godine.
Sorbiers (Francuska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan 11. kolovoza 2000. godine, ratificiran 15. lipnja 2001. godine.
Senec (Slovačka), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan 21. travnja 2001. godine.
Parndorf (Austrija), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 23. travnja 2002. godine.
Vrbovec (Hrvatska), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 2003. godine.
[uredi] Poveznice
- Senjska biskupija