Madagaskar

Izvor: Wikipedija

Republika Madagaskar
Repoblikan'i Madagasikara
République de Madagascar
Zastava Madagaskara Grb Madagaskara
(Zastava) (Grb)
Geslo: Tanindrazana, Fahafahana, Fandrosoana
(malgaški: Domovina, sloboda, napredak)
Himna: Ry Tanindraza nay malala ô
Položaj Madagaskara
Službeni jezik: malgaški i francuski
Glavni grad: Antananarivo
Predsjednik: Marc Ravalomanana
Predsjednik Vlade: Jacques Sylla
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
45. po veličini
587.040 km²
0,9%
Stanovništvo:
 - ukupno (2004.):
 - Gustoća:
56. po veličini
17.501.871
31/km²
Neovisnost: Od Francuske 26. lipnja 1960.
Valuta: ariary (5 iraimbilanja)
Vremenska zona: UTC +3
Internetski nastavak: .mg
Pozivni broj: 261

Madagaskar je otočna država u Indijskom oceanu, odvojena Mozambičkim kanalom od jugoistočne Afrike. Istoimeni otok koji čini većinu državnog teritorija četvrti je po veličini u svijetu.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Madagaskar se sastoji od tri veće zemljopisne cjeline: uske obalne nizine na istoku, gusto naseljene središnje visoravni i šire i brežuljkaste obalne nizine na zapadu. U središnjoj visoravni, te na sjeveru i jugu otoka izdižu se vulkanski planinski masivi (najviši vrh je 2876 m visoki Maromokotro u sjevernom masivu Tsaratanana).

Zbog izolacije od ostatka svjetskog kopna na otoku živi oko 5% svih životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji, od kojih su 80% endemi.

[uredi] Povijest

Madagaskar je naseljen prije oko 1500 godina, vjerojatno iz jugoistočne Azije. Cijeli proces nije potpuno razjašnjen, ali jezici današnjih stanovnika bliski su jezicima Indonezije i pripadaju malajsko-polinezijskoj skupini. Kasniji doseljenici, pripadnici bantuskih naroda s afričkog kopna i arapski trgovci, ostavili su svoj trag u jeziku i kulturi, ali su uglavnom asimilirani.

Europljani su u 16. stoljeću putujući u Indiju naišli na obalu Madagaskara i osnovali manje trgovačke postaje, ali nisu prodrli u unutrašnjost gdje su se u to vrijeme odvijale borbe pojedinih domaćih država i naroda za prevlast. Krajem 18. stoljeća otokom je dominiralo kraljevstvo Merina zahvaljujući trgovini robljem s Francuzima. U 19. stoljeću porastao je utjecaj Ujedinjenog Kraljevstva, a sa smjenama domaćih vladara smjenjivala su se i razdoblja modernizacije i izolacije.

Francuska je 1896. godine nakon podjele interesnih sfera u Africi proglasila otok svojom kolonijom. Ubrzan je razvoj gospodarstva; izgrađene su željeznice i luke, uvezene su unosne kulture kava, vanilija i duhan. U 20. stoljeću pojavili su se nacionalistički pokreti, a 1947. izbila je pobuna protiv francuske vlasti koja je krvavo ugušena. Ipak, otok je 1956. dobio široku samoupravu, a 1960. i neovisnost.

Od 1972. do 1986. trajalo je približavanje zemljama Istočnog bloka, a u gospodarstvu je izvršena nacionalizacija i reorganizacija s povećanom ulogom države, s katastrofalnim rezultatima. Nakon kraja hladnog rata održani su 1992. prvi slobodni izbori na kojima je dugogodišnji predsjednik Didier Ratsiraka poražen. Demokracija je donijela i političku nestabilnost jer su reforme provedene na zahtjev MMF-a bile izuzetno nepopularne. Predsjednik Ratsiraka vratio se na vlast 1997, a na izborima 2001. ga je porazio Marc Ravalomanana, gradonačelnik Antananarivoa, čiji je glavni cilj oživljavanje gospodarstva.

[uredi] Stanovništvo

Stanovništvo se dijeli u dvadesetak srodnih, neoštro ograničenih etničkih grupa od kojih su najbrojniji Merina, čiji je jezik poslužio kao osnova za standardni malgaški. U javnom životu često se koristi i francuski.

Oko polovica stanovnika pripada domaćim religijama. Ostali su većinom kršćani, s nešto muslimana. Među kršćanima ima otprilike podjednako katolika i protestanata.

[uredi] Gospodarstvo

Madagaskar pripada najsiromašnijim zemljama svijeta. Gospodarstvo se uglavnom temelji na poljoprivredi, a u posljednje vrijeme jača uloga lake industrije i turizma. Izvozi se vanilija, kava, tekstil. BDP je za 2004. procijenjen na oko 800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.


  Države u Africi      

Alžir | Angola | Benin | Bjelokosna Obala | Bocvana | Burkina Faso | Burundi | Čad | Džibuti | Egipat | Ekvatorska Gvineja | Eritreja | Etiopija | Gabon | Gambija | Gana | Gvineja | Gvineja Bisau | Južnoafrička Republika | Kamerun | Kenija | Komori | Demokratska Republika Kongo | Republika Kongo | Lesoto | Liberija | Libija | Madagaskar | Malavi | Mali | Mauricijus | Mauretanija | Maroko | Mozambik | Namibija | Niger | Nigerija | Ruanda | Sejšeli | Senegal | Sijera Leone | Somalija | Srednjoafrička Republika | Sudan | Svazi | Sveti Toma i Princip | Tanzanija | Togo | Tunis | Uganda | Zambija | Zelenortska Republika | Zimbabve

Teritoriji: Kanari | Mayotte | Reunion | Sveta Helena | Zapadna Sahara