Stari Grad
Izvor: Wikipedija
Stari Grad![]() |
|
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Broj stanovnika (2001.) | 2.817 |
Gradonačelnik/ca | Visko Haladić |
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) je grad u Hrvatskoj.
Mještani ga zovu Stuori Gruod. Također ga zovu i Paiz, iako taj naziv se više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.
Sadržaj |
[uredi] Položaj
Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice).
[uredi] Povijest
Osnovan je kao starogrčki Pharos, premda je moguće da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje.
[uredi] Stanovništvo
Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizani/Paizonka.
[uredi] Kretanje stanovništva
Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca (lokalno: Sijelca, ij se meko izgovori, slično kao u ruskom ), Rudine, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.
[uredi] Narječje
Stanovnici govore čokavskim (nije grješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora.
[uredi] Kultura
- Hrvatska gradska glazba Stari Grad (osnovana 1876.)
- amatersko kazalište „Petar Hektorović”
- knjižnica
- Tvrdalj
- Ciklopske zidine
U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo crkvava:
- crkva sv. Ivana
- crkva sv. Jerolima
- crkva sv. Roka
- crkva sv. Petra
- crkva sv. Lucije
- crkva sv. Nikole
- crkva sv. Stjepana (župna)...
Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Šport
U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova, ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.
U Starom Gradu djeluje i plivačko-vaterpolski klub PVK Pharos.
U mjestu djeluju i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.
U Starom Gradu na Hvaru se koncem kolovoza održava i Faros Maraton, međunarodno prvenstvo u daljinskom plivanju.
[uredi] Poznati Starograjani
- Ante Biankini (1860.-1934.), hrvatski liječnik i političar
- Juraj Bijankini (1874.-1928.), hrvatski političar iz doba narodnog preporoda
- Petar Biankini (1856.-1928.), pisac, autor "Gospodarskog poučnika" i literature sa praktičnim poljodjelskim naputcima
- Dinko Bogdanić, baletan, ravnatelj baleta HNK u Zagrebu, koreograf
- Nikola Dominik Budrović (1765.-1847.), teolog, zbiratelj hrvatskih narodnih pjesama
- Petar Hektorović (1487.-1572.), autor "Ribanja i ribarskog prigovaranja"
- don Šime Ljubić (1822.-1896.), povjesničar, arheolog, pisac
- Janez Maroević, hrvatski maratonac
- Tonko Maroević, akademik
- Petar Nisiteo (1774.-1866.), povjesničar, naturalist, arheolog, pisac, preteča hrvatskog preporoda
- Bartol Petrić (1899.-1974.), akademski slikar
- Josip Plančić (1888.-1978.), ihtiolog
- Juraj Plančić (1899.-1930.), akademski slikar
- Dinko Politeo (1854.-1903.), novinar, esejist, političar (pravaškog usmjerenja)
- Ivo Politeo (1922.-19??.), agronom, poznat po djelima u svezi sa vinovom lozom maslinama
- Marin Sabić (1860.-1922.), notar, feljtonist i pjesnik, hrvatski preporoditelj (pulski "Il diritto Croato")
- Vinko Šoljan, alfa i omega Starogruojskeg maratona (Pharos maratona) u daljinskom plivanju
- Tonći Tadić, dr.fizike, hrvatski "Zastupnik godine" u Saboru
- Ambroz Vranjicani Dobrinović (1801.-1870.), hrvatski preporoditelj, branitelj hrvatskog prava na Dalmaciju i Vojnu Krajinu
[uredi] Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici
Letovice, grad partner
Velike Opatovice
Szentendre
Samobor
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o gradu u Hrvatskoj: Stari Grad treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.