Turkmenistan

Izvor: Wikipedija

Turkmenistan
Türkmenistan
Zastava Turkmenistana Grb Turkmenistana
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Nacionalna himna neovisnog, neutralnog Turkmenistana
Položaj Turkmenistana
Službeni jezik: turkmenski
Glavni grad: Aşgabat
Predsjednik: Saparmurat Nijazov
Predsjednik Vlade: Saparmurat Nijazov
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
51. po veličini
488.100 km²
~0%
Stanovništvo:
 - ukupno (2002.):
 - Gustoća:
113. po veličini
4.603.244
9,4/km²
Neovisnost: Od Sovjetskog Saveza 27. listopada 1991.
Valuta: turkmenistanski manat (100 tenesija)
Vremenska zona: UTC +5
Internetski nastavak: .tm
Pozivni broj: +993

Turkmenistan je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeverozapadu s Kazahstanom, na sjeveru i istoku s Uzbekistanom, na jugoistoku s Afganistanom i na jugu s Iranom. Na zapadu izlazi na Kaspijsko more. Turkmenistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Većinu zemlje zauzima gotovo nenaseljena pustinja Karakum. Planine se nalaze uzduž južne granice i na jugoistoku (najviši vrh zemlje Ayrybaba 3.139 m). Velik dio sjeveroistočne granice prema Uzbekistanu čini rijeka Amudarja. Stanovništvo je koncentrirano u podnožjima planina i u oazama uzduž rijeka i kanala.

[uredi] Povijest

Područje Turkmenistana bilo je dio Carstva Aleksandra Velikog, a kasnije i Partskog Carstva. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. stoljeća postao je dio države Džingis kana. U sljedećih nekoliko stoljeća područje Turkmenistana često je mijenjalo vladare, a turkmenska plemena bila su razjedinjena i često međusobno sukobljena.

Rusko Carstvo osvajalo je Turkmenistan krajem 19. stoljeća i konačno zavladalo njime 1894. U Sovjetskom Savezu Turkmenistan je 1924. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sustav navodnjanvanja i proširene su obradive površine.

Povijest Turkmenistana nakon neovisnosti donekle nalikuje drugim zemljama srednje Azije: vlast su zadržali komunistički funkcionari na čelu sa Saparmuratom Niyazovom koji je 1999. proglašen doživotnim predsjednikom. Otvoreno suprotstavljanje vladajućoj politici ne tolerira se, a Niyazovljev je kult ličnosti poprimio razmjere Staljinovog.

[uredi] Stanovništvo

Većinu stanovništva (85%) čine Turkmeni čiji jezik pripada turkijskoj jezičnoj skupini i koji su muslimani. U zemlji žive i (5%) Uzbeci i Rusi (4%).

Etnički sastav

Procjena za 2006. godinu govori o 4.899.000 stanovnika, od čega na Turkmene otpada 3.936.000. Ostali narodi (ima ih 40) su: Uzbeci (443.000); Rusi (141.000); Kazaki (126.000); Tatari (50.000); Azerbajdžanci (49.000); Baludži (40.000); Armenci (20.000); Ukrajinci (12.000); Iranci (11.000); Lezgini (11.000). Manje od 10.000 broje: Karakalpaci (5.500); Tadžiki (4.300); Bjelorusi (4.000); Korejci (3.500); Kurdi (2.900); Baškiri (2.600); Čuvaši (2.400); Nijemci (2.200); Oseti (1.900); Patani (1.800); Moldavci (1.700); Mordvini (1.700); Brahui (1.600); Darginci (1.600); Lakci (1.600); Ujguri (1.400); Gruzi (1.000); Čečeni (700); Kirgizi (700); Poljaci (700); Avarci (600); Bugari (600); Istočni Čeremisi (500); Grci (500); Židovi (500); Latvijci (300); Litvanci (200); Tabasarani (200); Udi (20).

[uredi] Gospodarstvo

Turkmenistan raspolaže značajnim izvorima zemnog plina i nafte. Iskorištavanje je ograničeno nedostatkom infrastrukture za izvoz na svjetsko tržište. Važna je i proizvodnja pamuka. Dugoročni gospodarski razvoj ograničava nespremnost vlade na korjenite reforme i ekscentrična državna potrošnja koja često dovodi do proračunskih manjkova. BDP je u 2004. iznosio 5.700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.


Uredi Države u Aziji

Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan | Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mianmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam
Teritoriji: Gorski Karabah | Pojas Gaze i Zapadna obala | Tajvan


Nedovršeni članak Turkmenistan koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.