Splitsko-dalmatinska županija

Izvor: Wikipedija

Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Splitsko-dalmatinske Grb Splitsko-dalmatinske
(Zastava) (Grb)
Splitsko-dalmatinska županija
Sjedište županije Split
Broj stanovnika (2001.) 463.676
Površina 4.534 km²
Župan Ante Sanader

Splitsko-dalmatinska županija je županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 četvornih kilometara, a 2001. je imala 463.676 stanovnika.

Sadržaj

[uredi] Administrativna podjela i stanovništvo

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463.676 stanovnika ( 10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 102 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.

Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 25.373 s okolicom), Imotski (4.350) i Vrgorac (2.200). Osim najvećeg grada Splita (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom), obalni su gradovi Trogir (11.000), Omiš (6.500) i Makarska (13.400). Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.000) na Braču, Hvar (3.700) i Stari Grad (1.900) na Hvaru i Vis (1.800) i Komiža (1,500) na Visu.

[uredi] Županijska uprava

Županijska skupština ima 51 predstavnika, i to prema strankama:

[uredi] Zemljopis

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na otoku Braču.

[uredi] Povijest

[uredi] Gospodarstvo

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

[uredi] Kultura

[uredi] Znamenitosti

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog razdoblja, baroka, prapovijesti, gotike i romantike. Od početka čovječanstva ova županija je bila pogodno mjesto za život, što su i ljudi shvatili. Tokom stoljeća vlast se stalno mjenjala, pa su ovom županijom vladali (u cijelosti ili dijelom) pored hrvatskih vladara srednjovjekovnih hrvatskih država, i Iliri, stari Grci, stari Rimljani, Bizant, Mleci, Hrvatsko-Ugarska, Normani (pojedini gradovi i to nakratko), Turci, Napoleonova Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, odnosno bila je dijelom Države SHS, Kraljevine SHS/Jugoslavije, fašističke Italije (kratka okupacija), NDH, socijalističke Jugoslavije, te je konačno dijelom slobodne Republike Hrvatske.