Portal:Kemija

Izvor: Wikipedija

Kemija na hrvatskoj wikipediji


Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

Izdvojeni članakuredi

Dijamant

Atom je osnovna građevna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljuskama oko jezgre. Jezgra čini 99.98% mase atoma. Promjer jezgre (10-15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10-10 m).

Modeli atoma:
1. Prvi model atoma pripisuje se Demokritu. Pošto u to doba nije bilo nikakvih saznanja o strukturi atoma (nisu postojali elektronski mikroskopi), atomi su zamišljani kao jako malene nedjeljive kuglice.

2. "Puding" model - kad je otkriven elektron, formirana je teorija da su u središtu atoma elektroni, a svuda okolo je pozitivan naboj. Metafora je grožđica u pudingu (grožđice su malene, a zdjelica pudinga velika).

3. Bohrov model je ustanovljen poslije Rutherfordovih eksperimenata kojima je utvrđeno da je u centru atoma malena pozitivno nabijena jezgra (nucleus), a elektroni kruže u orbitale oko jezgre poput planeta koji kruže oko Sunca. No, da bi model bio prihvaćen, trebalo je riješiti slijedeći problem: Jezgra je pozitivno nabijena, elektron negativno, zašto elektron uopće kruži oko jezgre, zašto se ne spoji s jezgrom?Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izdvojeni članci

Izabrani kemičaruredi

 Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff ( Königsberg, 12. ožujka 1824. – 17. listopada 1887.) je njemački fizičar i kemičar koji je svojim radnom jako doprinio osnovnom razumijevanju strujnog kruga, spekrotskopije i emisiju radijacije crnih tijela sa zagrijavanim objektima. Pojam radijacija „crnog tijela“ skovao je 1862., a dva seta nezavisnih koncepata o zakonima strujnog kruga i termalne emisije nazvani su „Kirchhoffovi zakoni“ u njegovu čast.

Kirchhoff je rođen u Königsbergu, Istočna Prusija (danas Kalinjingrad), kao sin Friedrich Kirchhoffa, odvjetnika i Johanne Henriette Wittke. Kirchhof je 1847. diplomirao na Königsbergškom sveučilištu i oženio se Clarom Richelot, kćerkom njegovog profesora matematike Friedricha Richelota. Iste godine preselili su se u Berlin, gdje su bili dok Gustav Kirchhoff nije dobio mjesto profesora u Breslau (danas Wrocław).

Kirchhoff je svoje zakone o strujnom krugu, koji su danas svudašnji u električnom inženjeringu, formulirao 1845. dok je još bio student. Svoje zakone o termalnoj radijaciji izložio je 1859, a dokazao ih je 1861. U Breslau je na spektroskopiji radio sa Robertom Bunsenom, a bio je i su-otkrivač elemenata...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari

Wijesti   Članciuredi

Osnove

Znanstvena metoda -- SI osnovne jedinice -- Značajni brojevi -- Atom -- Orbitale Periodni sustav elemenata -- Izomeri -- Alotropi -- Izotopi -- Ion

Elektronska konfiguracija -- Atomski radijus i Ionski radijus -- Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blok -- Elektronegativnost -- Ionizacijska energija -- Elektronski afinitet

Kemikalije i odnosi Sustavna imena -- Kemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) -- Kemijska veza -- Kemijski polaritet -- Kemijska jednadžba -- Kemijska reakcija -- Boje kemikalija

Kvantitativna kemija mol -- Avogadrova konstanta -- Stehiometrija -- Termokemija -- Hessov zakon -- Kalorimetrija

Stanja tvari Kinetička teorija plinova -- Idealni plin -- Fizika čvrstog stanja -- Otopine -- Koncentracija otopina -- Koloidna svojstva -- Kemijska ravnoteža -- Le Chatelierovo načelo -- Topljivost -- Ukapljivanje -- Efekt zajedničkog iona

Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i baza -- Jake kiseline -- Slabe kiseline -- pH i jačina kiselina -- Sustavno imenovanje kiselina i baza -- Samo-ionizacija vode -- Titracija kiselina-lužina -- Redoks-reakcije -- Elektrokemija

Kinetika i termodinamika Kemijska kinetika -- Stope reakcije -- Spontani procesi -- Entalpija -- Entropija -- Gibbsova slobodna energija -- Nuklearna kemija -- Biokemija

Povijest kemije Alkemija -- Otkriće kemijskih elemenata -- Nobelova nagrada za kemiju

Poznati kemičari Marie Curie -- Pierre Curie -- John Dalton -- Jöns Jakob Berzelius -- Dmitrij Ivanovič Mendeljejev -- Antoine Laurent de Lavoisier -- Sir Ernest Rutherford -- Louis Pasteur -- Sir Humphry Davy -- Paracelsus

Izabrana slikauredi

Primjer CIP pravila.
--Galerija--

Kemikategorijeuredi

Članci vezani uz kemiju: Nuklearna kemija -- Organska kemija -- Anorganska kemija -- Biokemija

Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
   
:Portal:Kemija
Biografije Biologija Film Fizika Francuska Kemija Kršćanstvo Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Zemljopis