David Hume
Izvor: Wikipedija
David Hume (7. svibnja 1711. - 25. kolovoza 1776.), škotski filozof i povijesničar
David Hume je zajedno sa Adamom Smithom i Thomasom Reidom bio jedna od najvažnijih osoba u škotskom prosvjetiteljstvu. Mnogi smatraju Humea kao trećeg i najradikalnijeg, takozvanog britanskog empirista, nakon engleskog Johna Locka i anglo-irskog Georga Berkeleya; stavljanje Humea zajedno s Lockom i Berkeleyem, iako tradicionalno, ignorira veliki utjecaj na Humea kojeg su izvršili neki francuski pisci (kao što su Pierre Bayle) i engleski intelektualci (kao što su Isaac Newton i drugi).
Povijesničari često vide Humeovsku filozofiju kao neki oblik skepticizma, ali mnogi komentatori su istaknuli da element naturalizama ima isti značaj. Hume je bio prvi moderni empirist koji je odbio svaku pomoć bilo od a priori principa rasuđivanja, bilo od svake druge ideologije koja obezbjeđuje skladnost između naših opažaja i svijeta. On je također smatrao da je nemoguće spoznati uzročno-posljedičnu vezu zaključivanjem a priori, odnosno da ju je moguće spoznati samo posteriori, putem iskustva.
Sadržaj |
[uredi] Drugi o Humeu
"Ja priznajem otvoreno: sjećanje na Davida Humea bilo je upravo ono što me je prije mnogo godina najprije trglo iz dogmatičkog drijemeža i mojim istraživanjima na polju spekulativne filozofije dalo posve drugi pravac." Immanuel Kant
[uredi] Djela
- Rasprava o ljudskoj prirodi (Treatise of Human Nature, 1739)
- Istraživanje o ljudskom razumu ( An Enquiry Concerning Human Understanding, 1748)
- Istraživanje o principima morala ( An Enquiry Concerning the Principles of Morals, 1751)
- Dijalozi o prirodnoj religiji ( The Dialogues Concerning Natural Religion)
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjske poveznice
- David Hume: članci, knjige i drugo o Humeu
- e-tekstovi nekih Huemovih djela
- Hume Society: međunarodno društvo.