Sulejman I.
Izvor: Wikipedija
Sulejman I. (6. prosinca 1494. - 5. rujna 1566.), turski sultan
Sulejman I. postaje sultan poslije smrti oca Selima I., 22. rujna 1520. godine. Nedugo po preuzimanju vlasti on objavljuje rat ugarsko-hrvatskoj državi i već 1521. godine zauzima strateški važan Beograd u bitci za kojega je bio poražen njegov predak Mehmed II. osvajač. Pet godina kasnije u Mohačkoj bitci dolazi do uništenja ugarske države čije mjesto kao neprijatelj sada zauzima Habsburška monarhija.
1521. je u roku od tri tjedna osvojio Beograd. U to je vrijeme beogradska tvrđava slovila kao najjača na Balkanu. 1522. se iskrcao na Rodosu i u prosincu iste godine zauzeo tvrđavu. Jednostavno je opsadom izgladnio branitelje, pa su se na kraju morali predati. Četiri godine kasnije zapečatio je sudbinu Ugarske u bitki kod Mohača, u kojoj je poginuo i ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Osmanska vojska se, doduše, još prije kraja godine povukla, ali je oko nasljeđa prijestolja došlo do sukoba između Habsburgovca Ferdinanda I. i mađarskog Ivana Zapolje koji je zatražio osmansku pomoć. Na kraju je zapadni dio Mađarske potpao pod Austriju, dok je Zapolja Mirom iz Velikog Varadina priznat kraljem ostatka Ugarske, ali pod osmanskom vrhovnom vlašću. Nakon njegove smrti 1540. Porta zauzima srednju trećinu nekadašnje Mađarske, a Zapoljinom sinu ostavlja samo Sedmogradsku.
U međuvremenu je Sulejman I. iskoristio priliku i 1529. prvi put opsjeo Beč, ali bez uspjeha. Nakon samo 19 dana bio je prisiljen prekinuti opsadu iznenadnim početkom zime. Pa ipak je, kao posljedicu ovog konflikta, Austrija morala dugotrajno plaćati danak Osmanskom carstvu. 1533. je došlo do nestabilnog mira koji će često biti prekidan. Sulejman je i na drugim područjima napredovao: 1534. Mezopotamija s Bagdadom, 1534. Azerbejdžan, 1540. dijelovi Dalmacije, 1547. veliki dijelovi Jemena.
Nastavljajući u Aziji i Africi politiku svoga oca Sulejman uspijeva osvojiti današnju Libiju, Tunis i Alžir kao i proširiti posjede u Iraku. U bitci za Maltu njegova desantna armija je 1565. godine potučena.
1566. osmanske trupe ponovo kreću prema Beču s namjerom da osvoje glavni austrijski grad. Malo prije dolaska na cilj, Sulejman I. umire, a na samrtnoj postelji zapovijeda svojim generalima uređeno povlačenje kako ne bi došlo do kaosa i prijepora oko naljeđa krune.
Sulejmana I. Velikog smrt zatiče 5. rujna 1566. godine pri opsadi Sigeta kojega brani Nikola Šubić Zrinski. Poslije borbe između djece koja se odvijala za sultanova života njegov nasljednik postaje Selim II. U vrijeme Sulejmana zasnovani su i uži odnosi s europskim silama. 1526. je potpisana prva tzv. "kapitulacija" s Francuskom s kojom je dogovorena slobodna trgovina, a na Francusku prenijeto pravo sudbene vlasti nad njenim građanima na teritoriju osmanskog carstva.
Prethodnik: | Vladar Osmanskog Carstva (1520. - 1566.) |
Nasljednik: |
Selim I. | Selim II. |
Osman I. | Orhan | Murat I. | Bajazid I. | Mehmed I. | Murat II. | Mehmed II. | Bajazid II. | Selim I. | Sulejman I. Veliki | Selim II. | Murat III. | Mehmed III. | Ahmed I. | Mustafa I. | Osman II. | Murat IV. | Ibrahim I. | Mehmed IV. | Sulejman II. | Ahmed II. | Mustafa II. | Ahmed III. | Mahmud I. | Osman III. | Mustafa III. | Abdul Hamid I. | Selim III. | Mustafa IV. | Mahmud II. | Abdul Medžid I. | Abdul Aziz | Murat V. | Abdul Hamid II. | Mehmed V. (Resad) | Mehmed VI. (Vahdetti) | Abdul Medžid II. (kalif)