Bologna

Izvor: Wikipedija

Bologna
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija: Emilia-Romagna
Pokrajina: Bologna (BO)
Koordinate: 44°30′ N 11°21′ E
Visina: 54 m
Površina: 140 km²
Stanovništvo: 374.425 (31.12.04)
Gustoća stanovništva: 2.674 stan./km²
Poštanski broj: 40100
Pozivni broj: 051
ISTAT-broj: 037006
Svetac zaštitnik: Petronius
Službena stranica: http://www.comune.bologna.it/

Sadržaj

[uredi] Općenito i zemljopisni položaj

Bologna je glavni grad istoimene pokrajine i regije Emilia-Romagna u sjevernoj Italiji. Nalazi se na južnom rubu Padske nizine, između rijeka Rena i Savene. Jadransko more se nalazi 77 km prema istoku. Po prometnom položaju čini glavna ulazna vrata iz lombardijsko-venecijanske nizine u srednju Italiju.

[uredi] Povijest

Bologna u 15. stoljeću
Povećaj
Bologna u 15. stoljeću

Bologna je nastanjena još u brončano doba,iz kojega potječu nekropole i ljevaonice bronce. Na prijelazu u povijesno doba, Bologna je etruščanski grad pod imenom Felsina.

Sredinom 4. stoljeća razaraju ju Boji.

Na početku 2.stoljeća osvajaju je Rimljani, a oni joj daju ime Bononia.

Kroz povijest je teško stradavala u ratovima.

Za drugog svjetskog rata je teško bila razrušivana. Također, valja napomenuti, da je bila protagonistom otpora. Nakon pada Mussolinija, Bologna je bila pod vlašću Trećeg Reicha do oslobođenja 21. travnja 1945..

Poslije drugog svjetskog rata je bila utvrdom ljevičarske vlasti, zbog čega je i dobila naziv Crvena Bologna.

[uredi] Kultura

U starom je dijelu velik broj srednjovjekovnih palača, fontana i crkava. Najstarije je sveučilište u Europi (osnovano 1119.).

Srednjevjekovne palače
Povećaj
Srednjevjekovne palače

[uredi] Značaj

Ubraja se među najvažnija kulturna, ekonomska i prometna središta Italije.

[uredi] Promet

Kao prometno središte Bologna je od posebne važnosti; željeznično je spojena s Padovom, jadranskim gradovima, Firencom, alpskim gradovima, Rimom i Milanom.

Cestovna mreža se zrakasto pruža iz Bologne i njome je spojena sa svim većim talijanskim gradovima na sjeveru i sa središnjom Italijom. Kao zanimljivost valja navesti da je ta ista mreža sagrađena u 19.i 20. stoljeću, a starorimske ceste (via Aemilia i dr.) su služila kao osnovice suvremenoj cestovnoj mreži.

[uredi] Gospodarstvo

Današnja je gospodarstvena važnost grada Bologne utemeljena na trgovini, jer je Bologna glavno trgovinsko središte jugoistočnog dijela Padske nizine.

Industrija ima oslonac u preradbi poljodjelskih proizvoda koji se proizvode u široj okolici ovog grada. Tako se u Bologni nalaze tvornice za preradu duhana i proizvodnju duhanskih proizvoda, ljuštionice riže, sladorane te tvornice ostalih prehrambenih proizvoda.

Od ostalih industrija, u Bologni je nazočna kovinska i elektrotehnička industrija, strojogradnja, proizvodnja papira, samovoza, keramike i parfema.

[uredi] Šport

Bologna je jedan od rijetkih gradova u Europi, u kojoj je košarka "veći" i važniji šport od nogometa. Iz Bologne su košarkaški klubovi Virtus i Fortitudo, višestruki talijanski prvaci i osvajači europskih kupova.

Ipak, ni nogomet nije slab u ovom gradu. Bologna je bila sedmerostruki talijanski prvak, no u zadnje vrijeme je u krizi i ispala je iz Serie A.

Jaka je i odbojka (La Zinella Volley), osvajač talijanskih i europskih naslova.

Od poznatih športaša, iz Bologne su nogometaš Giacomo Bulgarelli, Alberto Tomba, slavni nogometni sudac Pierluigi Collina, vozač trkaćih vozila Alex Zanardi te tenisač Andrea Saccenti.

[uredi] Gradovi prijatelji

Coventry Ujedinjeno Kraljevstvo od 21. travnja 1984.
Harkiv Ukrajina od 5. kolovoza 1966.
La Plata Argentina od 23. studenog 1988.
Leipzig Njemačka od 2. svibnja 1962.
Saint Louis SAD od 30. srpnja 1987.
Solun Grčka od 29. listopada 1981.
San Carlos Nikaragva od 21. svibnja 1988.
Saint-Louis Senegal od 9. prosinca 1991.
Toulouse Francuska od 23. studenog 1981.
Tuzla Bosna i Hercegovina od 21. srpnja 1994.
Valencia Španjolska od 27. ožujka 1976.
Zagreb Hrvatska od 5. svibnja 1963.


Panoramski pogled na Bolognu
Povećaj
Panoramski pogled na Bolognu


Europski gradovi kulture
1985. - Atena | 1986. - Firenca | 1987. - Amsterdam | 1988. - Zapadni Berlin | 1989. - Pariz | 1990. - Glasgow | 1991. - Dublin | 1992. - Madrid | 1993. - Antwerpen | 1994. - Lisabon | 1995. - Luxembourg | 1996. - Kopenhagen | 1997. - Solun | 1998. - Stockholm | 1999. - Weimar | 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki ,Bruxelles, Prag, Krakow, Santiago de Compostela, Galicija, Avignon, Bologna | 2001. - Rotterdam | 2002. - Bruges, Salamanca | 2003. - Graz | 2004. - Genova | 2005. - Cork