Diopsid

Izvor: Wikipedija

Diopsid
Diopsid
Opće značajke
Kategorija Mineral
Grupa inosilikati, pirokseni, klinopirokseni
Kemijska formula MgCaSi2O6
Identifikacija
Boja bezbojan, bijel, plavkast, blijedo zelen, žućkasto do zelenskasto smeđ; ako ima više Fe - jače je obojen;
Habitus kratkoprizmatični, rjeđe tabularni kristali; tipični osmerostrani presjeci
Kristalni sustav i klasa monoklinski; 2/m
Kalavost lučenje je jače izraženo od kalavosti - po {110}
Lom neravan
Tvrdoća 5-6
Sjaj staklast
Indeks loma svjetlosti nα=1.663 - 1.699, nβ=1.671 - 1.705 i nγ=1.693 - 1.728; raste s povećanjem količine Fe
Pleokroizam
Ogreb bijeli
Specifična gustoća ~ 3.3
Talište
Topivost
Prozirnost prozirni do poluprozirni
Dolazi uz minerale grosular, andradit, fluorit, dolomit, klorit, vezuvijan, flogopit, aktinolit, olivin, kalcit, a ima ga i u Fe-meteoritima
Ostalo česti sraslaci - dvojci po {100}; ponekad fluoresciraju; neki uzorci mogu imati inkluzije koje mogu stvoriti efekt mačjeg oka ako ih pravilno izbrusimo;


Diopsid je mineral iz grupe monoklinskih piroksena, s kemijskom formulom MgCaSi2O6. Zajedno s augitom i hedenbergitom (FeCaSi2O6) tvori kompletnu seriju čvrstih otopina, a djelomičnu seriju tvori s ortopiroksenom i pigeonitom. Tvori tipične sivozelene prizmatične kristale u monoklinskom sustavu. Ima dva sustava kalavosti pod kutevima od 87°i 93°, tipične za piroksensku seriju. Tvrdoća mu iznosi 5-6, a gustoća 3.3 - 3.5. Transparentan je ili polutransparentan s indeksom loma nα=1.663 - 1.699, nβ=1.671 - 1.705 i nγ=1.693 - 1.728. Optički kut je 58° do 63°.

Diopsidi koji se mogu koristiti kao dragulju mogu se naći u dva oblika: crni diopsid i krom-diopsid (koji u sebi sadrži krom koji mu daje žarko zelenu boju). Krom-diopsid je relativno mekan (tvrdoća 5.5-6.5) i lako ga je zagrebati. (Mohsova skala tvrdoće ne pokazuje ni rasteznu čvrstoću, ni otpor na lomove.)


Sadržaj

[uredi] Ležišta i nalazišta

Diopsid se može naći u ultramafitnim magmatskim stijenama (kimberliti i peridotiti), a diopsidom bogat augit čest je u mafitnim stijenama, kao što su olivinski bazalti i andeziti. Diopsida također ima u različitim metamorfnim stijenama, kao što su metamorfozirani skarnovi, razvijeni iz dolomita bogatih silicijem. Važan je mineral Zemljina plašta, a čest je u peridototnim ksenolitima unutar kimberlita i alkalijskih bazalta. Ima ga u željezom bogatim meteoritima.

Dolazi uz minerale kao što su neki granati, fluorit, dolomit, klorit, vezuvijan, flogopit, aktinolit, olivin, kalcit.

Krom-diopsid ((Ca,Na,Mg,Fe,Cr)2(Si,Al)2O6) čest je sastojak peridotitnih ksenolit, a raspršena zrna pronađena su u kimberlitnim žilama, i kao takva su dobar indikator za dijamante.

Poznata nalazišta diosida su u Kanadi, JAR-u, Rusiji te na mnogim drugim lokacijama u svijetu.


[uredi] Postanak i izmjene

Pri relativno visokim temperaturama, postoji praznina u serijskom nizu između diopsida i pigeonita, a pri nižim temperaurama, između diopsida i ortopiroksena. Odnos kalcij/(kalcij+magnezij+željezo) u diopsidu koji je nastao uz jedan od ova druga dva prioksena djelomično je osjetljiv na temperature iznad 900°C, pa je struktura diopsida iz peridotitnih ksenolita važna u rekonstrukciji temperatura iz Zemljina plašta.

Ovi pirokseni mogu prijeći u amfibole. Procesom uralitizacije, koji počinje najprije na rubovima, ako na njega djeluju hidroterme, diopsid (i hedenbergit) prelazi u kloriti i serpentine, a uz njih se mogu razviti i drugi minerali (pr. epidot). Takvu pojavu nazivamo retrogradna metamorfoza.


[uredi] Porijeklo imena

Diopsid je prvi put opisan oko 1800. godine, a ime mu dolazi od grčkih riječi dis, "dvije vrste" ili "dvostruk" te opsis, "mišljenje" ili "pojava", u skladu s dva načina orjentacije njegove vertikalne prizme.

Plavi varijetet diosida nazivamo violan.

[uredi] Vidi još:

[uredi] Vanjske poveznice