Razgovor:Operacija Miljevci

Izvor: Wikipedija

Operacija MILJEVCI.

Neposredni sam promatrač, ali ne i sudionik, dakle nisam subjektivan, već očevidac tijeka akcije.

Pod pojmom Miljevci obuhvaćen je dio bivše općine DRNIŠ, a sačinjavaju ih sljedeća sela: KAOČINE, ŠIRITOVCI, DRINOVCI, KLJUČ, BRIŠTANE, BOGATIĆ (Miljev.), KARALIĆ i NOS KALIK. Sva su navedena sela bila naseljena do početka Domovinskoga rata. Značajno je istaći kako su stanovnici po nacionalnosti isključivo bili Hrvati, osim najmanjega sela Nos Kalik gdje su isključivo živjeli Srbi! Ali cijeli Nos Kalik nije ima niti trideset stvarnih stanovnika pred početak rata, a ostatk Miljevaca prema posljednjem popisu imao je preko 1500 stvarnih stanovnika. Spomenuta "hrvatska" sela zločinačka JNA i srbo-čet- nički teroristi okupirali su dan poslije pada općinskoga središta DRNIŠA, točnije 21.09.1991. Jedino su stanovnici Nos Kalika taj dan "proslavili" kao svoje oslobođenje. Uz njih su obradovani bili još samo troje ljudi iz Karalića i jedna žena iz Drinovaca, koja je rođena u Nos Kaliku. Ostali su većim dijelom pobjegli i ostavili svoje kuće pred hrodom koljača i osvajača, a na nikad razjašnjen razlog brzoga pada Drniša i ostalih dijelova općine Drniš. Glavnu ulogu, bez obzira na oružanu silu i silovitost JNA potpo- mognute četničkih dragovoljcima iz Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, još najvi- še sa domaćim Srbima iz okolice Benkovca, Knina, Gračaca, Obrovca, Sinja i Drniša, kao i iz svih ostalih "srpskih" naselja u Hrvatskoj tj. tada nastaloj tzv. Krajini.

OBJAŠNJENJE KONTEKSTA OPERACIJE MILJEVCI Sama akcija za "oslobođenje" Miljevaca, uz puno priznanje za njen nazovi uspijeh gledano sa hrvatske i oslobodilačke strane; beziznimna je i politička i ratnim nastupom porazna akcija hrvatskih snaga čiji je učinak bio "velik" jedino lokalno gledajući na tri preostala sela uz kanjon Čikole koja su ostala neokupirana, a koja su pripadala tada slobodnom dijelu bivše općine Drniš: Pakovo Selo, Sedramić i Pokrovnik. Njima se još mogu pridodati i tri naselja općine Šibenik uz magistralnu cestu Knin-Drniš-Šibenik: Brnjica, Goriš i Konje- vrate. Ta naselja zapravo su predstavljala kasniju trajnu prvu liniju obrane između okupiranoga Drniša i neočekivano "po srbijanskim osvajačkim planovima" slobodnoga Šibenika. Zašto i kako? Treba uvažiti činjenicu da je upravo 20/21.9.1991. po osvajačkim planovima i nemoći hrvatske strane da se brani upravo Šibenik trebao biti prvi veći hrvatski grad koji je trebao postati srbijansko i Miloševićevo ratno uporište značajnije i od samoga Knina. Tenkovi na šibenskome mostu i tenkovi iza Bilica, na svu sreću toga se dana nisu uspjeli uvući u Grad i doći na šibensku Poljanu, a takav je scenarij već bio očekivan čak i na hrvatskoj strani. KOS-ove i vojne operacije na sreću hrvatske strane i neorganizi ranih branitelja nisu su ostvarile. Zahvaljujući topništvu sa otoka Žirja, koje je u zadnji tren "prešlo" na stranu hrvatskih snaga te neočekivanoj akciji nekoliko odvažnih branitelja u Pakovu Selu, a za čiju aktivnost nitko nije mogao niti očekivao da će se toga 20.9.1991 sukobiti sa nadirućom kolonom tenkova i transportera iz četničkog Žitnića pod komandom zloglasnoga Ratka Mladića.......NASTAVAK SLJEDI.... očekujte iscrpno izvješće!


Upravo u lipnju su se razmještale tadašnje međunarodne

snage i sklopu UNPROFOR-a sukladno tzv. Vanceovu planu dio općine Drniš nažalost je već potpisom "zaraćenih" strana većim dijelom pripao, zbog okupacije od strane srbijanskih snaga i njima pridružene paravojske JNA, ......