Gornja Normandija

Izvor: Wikipedija

Gornja Normandija
Haute-Normandie
Položaj regije Gornja Normandija u Francuskoj
Departmani Eure (27)
Seine-Maritime (76)
Prefektura Rouen
Ukupno stanovnika 1 780 192 stanovnika
(1999)
Gustoća 145 stanovnika/km²
Površina 12.317 km²
Broj okruga 15
Broj kantona 6
Broj općina 1.434
Predsjednik
regionalnog vijeća
Alain Le Vern (PS)

Gornja Normandija je regije Francuske stvorena 1956. godine, povijesno je istočni dio stare francuske provincije Normandije.


Sadržaj

[uredi] Povijest

Za povijest Normandije pogledajete članak Normandija.

[uredi] Administracija

Sjedište regionalnog vijeća Gornje Normandije se nalazi u Rouenu. Sastoji se od 55 zastupničkih mjesta. Od lokalnih izbora 2004. godine na vlasti je lijeva koalicija stranaka (Socijalističke partije, Komunističke partije, PRG-a i Zelenih) sa 36 mjesta u vijeću. Desna koalicija UDF-a i UMP-a imaju 13 mjesta u vijeću, a radikalno desna FN ima 6 zastupničkih mjesta. Raspored po departmanima je slijedeći:

  • 38 vijećnika za departman Seine-Maritime
  • 17 vijećnika za deparman Eure

Trenutni predsjednik vijeća je Alain Le Vern iz Socijalističke partije (PS).

[uredi] Politika

U regiji je dosta jak Normandijski pokret ("Le mouvement normand") koji se protivi podjeli Normandije na dvije administrativne regije.

[uredi] Zemljopis

Šume Gornje Normandije
Povećaj
Šume Gornje Normandije

Regija se sastoji od dva departmana: Eure i Seine-Maritime.

[uredi] Rijeke

  • Seine
  • Béthune (rijeka)
  • Bresle
  • Veules

[uredi] Gospodarstvo

Luka Havre
Povećaj
Luka Havre

U regiji se proizvodi oko:

  • 60 % ukupne francuske proizvodnje ulja
  • 50 % ukupne proizvodnje plastike i 30 % ukupne proizvodnje automobila

Ovo je četvrta regija Francuske po količini vanjske trgovine

[uredi] Stanovništvo

2001. godine industrijski sektor je zapošljavao 142.099 ljudi u Gornjoj Normandiji. Regija ima veliki broj mladog stanovništva, 36,5 % stanovništva je mlađe od 25 godina. U Gornjoj Normandiji živi oko 1.74 milijuna stanovnika, što je oko 3% ukupnog stanovništva Francuske.

[uredi] Kultura

  • prva regija u Francuskoj po gustoći broja muzeja
  • druga regija u Francuskoj po gustoći broja kazališta
  • više od 50 parkova i vrtova

[uredi] Vanjske poveznice


Grb Normandije Regije i departmani Normandije Zastava Normandije

Normandija 

Regija Donja Normandija · Regija Gornja Normandija · anglo-normandijski otoci 

Calvados · Eure · Manche · Orne · Seine-Maritime


Politička podjela Francuske Flag of France
Pokrajine Francuske

Akvitanija | Auvergne | Bretanja | Burgundija | Centre | Champagne-Ardenne | Donja Normandija | Elzas | Franche-Comté | Gornja Normandija | Île-de-France | Korzika | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lorraine | Pireneji-Jug | Nord-Pas de Calais | Pikardija | Poitou-Charentes | Provansa-Alpe-Azurna obala | Regija Loire | Rona-Alpe


Prekomorski departmani

Gvadalupa1 | Francuska Gvajana | Martinik | Reunion
Ovi prekomorski departmani su također prekomorske regije.
1Gvadalupe trenutno uključuje otoke Svetog Bartolomeja i Svetog Martina, koji su 2003. izglasali da postaju odvojenim Collectivités d'outre-mer; promjene će stupiti na snagu početkom 2007.


Prekomorske zajednice

Sveti Petar i Mikelon (collectivité territoriale) | Mayotte (collectivité départementale) | Wallis i Futuna (territoire) | Francuska Polinezija (pays d'outre-mer) |
Svaka prekomorska zajednica ima vlastiti poseban status.


Poseban status

Nova Kaledonija


Nenaseljena područja

Francuski južni i antarktički teritoriji (otok Saint-Paul, otok Amsterdam, otočje Crozet, otočje Kerguelen, Terre Adélie) · otok Clipperton · Raspršeni otoci (Bassas da India, otok Europa, otočje Glorieuses, otok Juan de Nova, otok Tromelin)

Portal Francuske – Pristup člancima sa tematikom o Francuskoj.