Turkijski jezici

Izvor: Wikipedija

Rasprostranjenost turkijskih jezika
Povećaj
Rasprostranjenost turkijskih jezika

Turkijski jezici su skupina srodnih jezika kojima govore brojni narodi raspodijeljeni po širokom području od istočne Europe do Sibira i zapadne Kine.

Po nekim jezikoslovcima, ovi jezici su dio obitelji altajskih jezika.

Turkijski jezik s najviše govornika je turski jezik (zbog sličnosti naziva, zato je stavljeno "turkijski", koji se odnosi na cijelu skupinu jezika srodnih turskome jeziku).

Turkijski jezici su aglutinativni jezici i pokazuju samoglasničku harmoniju.

[uredi] Podjela turkijskih jezika

Iako su se različita turkijska plemena i njihovi jezici miješali s drugima kroz stoljeća, što je znatno otežavalo razredbu, vrlo pojednostavljena razredba izgledala bi ovako:

  • Jugozapadna skupina:
    • Oguz skupina:
      • turski turski, gagauski,horasanski
      • azerski azerski, seldžučki, qashqai, halajski
      • turkmenski turkmenski
      • nerazvrstani krimsko-turski iz središnje Azije, urumski, salarski (također svrstan kao ujgursko-čagatajski)
  • Sjeverozapadni jezici (ili kipčačka skupina):
    • aralo-kaspijska: kazački, kirgiski, karakalpački, nogajski)
    • ponto-kaspijski: karačajsko-balkarski, kumički, karaimski, krimsko-tatarski, krimčački (Judeo-krimsko tatarski), pečeneški jezik (izumrli), kumanski (izumrli)
    • uralski: tatarski, baškirski, čulimski
  • Sjeverni jezici:
  • Istočna skupina:
    • ujgursko-čagatajski (ili karluk-turska) skupina: uzbečki, ujgurski, salarski (također razvrstan i kao jugozapadni turkijski jezik), čagatajski (izumrli)
  • ogurski (ili hunski) jezici (ili takozvani "Lir-turkijski"; katkad ih se smatra odvojenom podobitelji altajskih jezika)
    • proto-bugarski (bolgarski jezik)
      • čuvaški, povolško-bugarski jezik (izumrli jezik; uključivanje povolško-Bugarskog u skupinu turkijskih jezika je bilo predmetom sporova
    • kazarski (izumrli)

Razni elementi su ušli u turskijske jezike, posebno iz kineskog, perzijskog, ruskog i arapskog jezika, a razni elementi iz turkijskih jezika su se proširili do najsjevernijih krajeva Rusije, moguće čak do Sjeverne Amerike. Međutim, vjerojatnije je da su arktički narodi (svi drugi osim Dolgana i Jakuta), iako možda još pripadaju velikoj altajsko nadskupini, zapravo su druga jezikoslovna skupina, različita od turkijske. Usporediti s Korejcima ili Japancima, primjerice.

[uredi] Vidi još

[uredi] Vanjske poveznice