Blade Runner

Izvor: Wikipedija

Blade Runner
Blade Runner
Redatelj Ridley Scott
Scenarist Philip K. Dick (roman),
Hampton Fancher,
David Peoples
Glavne uloge Harrison Ford,
Sean Young
Godina izdanja 1982.
Trajanje 117 minuta
Država SAD
Jezik Engleski
IMDb profil

"Istrebljivač" (eng. “Blade Runner”) je slavni američki ZF noir film iz 1982. koji govori o detektivu Deckardu koji u budućnosti proganja odbjegle replikante, umjetna bića stvorena na naličje ljudi. Film je režirao Ridley Scott prema romanu “Sanjaju li androidi električne ovce?” slavnog pisca Philipa K. Dicka. “Blade Runner” je učvrstio zvjezdani status Harrisona Forda i mada nije doživio komercijalni uspjeh pri premijeri, njegov je ugled s vremenom rastao tako da se danas smatra jednim od najboljih ZF filmova uopće. Njegove teme obrađuju polemike o individualnosti života i egzistencije.

Sadržaj

[uredi] Filmska ekipa

Režija: Ridley Scott

Glume: Harrison Ford (Rick Deckard), Sean Young (Rachael), Rutger Hauer (Roy Batty), Edward James Olmos (Gaff), Daryl Hannah (Pris) i dr.

[uredi] Radnja

Los Angeles, 2019. Grad je prenapučen i prljav. Na drugim planetima se formiraju kolonije tzv. "replikanata", androida koji su stvoreni od korporacije Tyrell na sliku i priliku ljudi i koji s vremenom razvijaju vlastite osjećaje, pa su stoga programirani da žive samo 4 godine. Replikanti su snažniji od ljudi te im je ugrađena lažna memorija na djetinjstvo kako bi ostali duševno uravnoteženi i u blaženom neznanju mislili da su pravi ljudi. Njima je zabranjeno stupiti nogom na Zemlju te stoga postoji posebna policijska organizacija, "Blade Runner", koja likvidira odmetničke replikante. U toj organizaciji radi i Rick Deckard, koji dobije zadatak likvidirati par replikanata koji su sletjeli u grad i ubili par ljudi, a koje predvodi Roy Batty. Tokom svog istraživanja Deckard se zaljubi u replikanticu Rachael te počnje sumnjati u svoju misiju. U međuvremenu odbjegli replikanti upadaju u Tyrell korporaciju i zahtjevaju od svojeg stvoritelja znanstvenika da im produži život i objasni njihovu egzistenciju. No on to ne može, pa ga oni ubiju. Deckard ubija dva replikanta, Rachael trećeg. Na kraju Deckard i Roy upadnu u dramatičan dvoboj. Roy pobijedi, ali spasi Deckardov život prije nego što je njegovo vrijeme isteklo i ispusti goluba prije nego što umre. To iznenadi Deckarda koji stekne veliko poštovanje prema njemu te pobjegne sa Rachael živjeti u prirodu; (u "redateljskoj verziji" film završava otvoreno, kako Deckard i Rachael ulaze u dizalo, te kako Deckard pronalazi figuricu jednoroga od svojeg kolege zbog čega se zapita da li je i on replikant pošto je te noći sanjao o jednorogu).

[uredi] Nagrade

  • Nominacija za 2 Oscara ( najbolja scenografija, specijalni efekti).
  • Osvojene 3 BAFTA-e (najbolja fotografija, kostimi, scenografija) i 5 nominacija (najbolja montaža, šminka, glazba, zvuk, specijalni efekti).
  • Nominacija za Zlatni globus (najbolja glazba).

[uredi] Teme i analiza

Blade Runner“ sadrži puno skrivenih tema i motiva u svojoj priči. Jedna od njih je i debata o ukorijenjenosti rasizma u društvu pošto su replikanti bića drugog reda, iako su praktički identični ljudima. Film se pita je li ispravno i etički postupati s njima kao s objektima bez prava i programirati ih da žive samo 4 godine iako i oni imaju svoje osjećaje i ambicije. Slogan Tyrell korporacije glasi da su replikanti „čovječniji od čovjeka“, što bi zapravo trebalo značiti da su, ironično, oni bolji nego što će ljudi ikada biti. Navodno se replikanti prepoznaju po tome što ne posjeduju empatiju, no to se opovrgava u nekim scenama, npr. kad Roy spasi Deckarda na kraju. Kraj u redateljskoj verziji još više briše granice ljudi i replikanata. Druge teme koje izviru iz radnje su paranoja likova, odbacivanje i preispitivanje utjecaja višeg autoriteta te zamjena stvarnosti imitacijama u budućnosti zbog čega se protagonisti počnu pitati što je stvarno a što ne, nemajući ništa što bi moglo potvrditi da su njihova sjećanja zapravo usađena. Tu su i religiozne konotacije; u jednoj sceni replikanti predvođeni Royom upadaju u Tyrell korporaciju i traže od zaposlenika, njihovog „stvoritelja“, odgovore na neka pitanja i poboljšanje i produženje života, no on im to ne može učiniti, čime se izvode paralele s Bogom i njegovom kreacijom čovjeka. Isto tako, film je i predvidio razvoj kloniranja u budućnosti.

[uredi] Kritike

Iako je pri premijeri film polarizirao mišljenja kritičara, s vremenom je njegova reputacija jako narasla tako da ga danas većinom svi hvale. Christopher Null u svojoj je recenziji napisao; „Rijetko remek-djelo oboje ZF i film noir žanra, „Blade Runner“ vas tjera da razmišljate, preispitujete prezentiranu stvarnost i da se vraćate i gledate film opet i opet. On samo postaje bolji sa godinama“. Alex Isohpe je utvrdio: „“Blade Runner“ je briljantna analiza ljudskog roda, našeg razvoja i evolucije. Orijentalna populacija u filmu nastanjuje Zemlju a novi jezik je izmišljen. Svijet budućnosti je hladan, mračan i neprijateljski. To je vrijeme propadanja, straha, neona i obećanja o čistom zraku, plavoj vodi i zelenoj travi... Film zauzima mjesto usred tihog rata između ljudi i umjetnih ljudi. Kroz film, obje strane si postavljaju ista globalna, filozofska pitanja; Tko sam ja? Gdje idem? To vodi publiku da preispituje temelje čovječnosti. Što nas čini ljudima? Sjećanja? Misli? Ideje? Emocije? Da li je uopće važno ako su oni umjetni? I ako jesu, da li su stoga manji ljudi?...Ovo je jedinstven film, nevjerojatan na svakoj razini. To je proročanska i dirljiva priča koja stoji kao jedan od najoriginalnijih i najinteligentnijih ZF filmova ikada snimljenih“. Brian McKay je zaključio: „Mračno remek-djelo koje istražuje androidsko ropstvo i propadanje ljudskog stanja. Prizori futurističkog distopijskog Los Angelesa će vam ostati ukorijenjeni u vašu memoriju do kraja života“.

[uredi] Vanjske poveznice