Platina

From Wikipedia

Ir - Pt - Au
Pd
Pt
Ds  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broj Platina, Pt, 78
Pripadnost skupu prelaznih metala
grupa, perioda VIIIB, 6
gustina, tvrdoća 21090 kg/m3, 3,5
Boja srebrnobela
Osobine atoma
atomska masa 195,078 u
atomski radijus 135 (177) pm
kovalentni radijus 128 pm
van der Valsov radijus 175 pm
elektronska konfiguracija [Xe]4f145d96s1
e- na energetskim nivoima 2, 8, 18, 32, 17, 1
oksidacioni brojevi 2, 4
Osobine oksida srednje bazni
kristalna struktura regularna zidno
centrirana
fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 2041 K (1768 °C)
temperatura ključanja 4098 K (3825 °C)
molska zapremina 9,09×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 510 kJ/mol
toplota topljenja 19,6 kJ/mol
pritisak zasićene pare 0,0312 Pa (2045 K)
brzina zvuka 2680 m/s (293,15K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 2,28(Pauling)
1,44 (Alred)
specifična toplota 130 J/(kg*K)
specifična provodljivost 9,66×106 S/m
toplotna provodljivost 71,6 W/(m*K)
I energija jonizacije 870 kJ/mol
II energija jonizacije 1791 kJ/mol
III energija jonizacije 2800 kJ/mol
IV energija jonizacije 3900 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
190Pt 0,01% 6,5×1011 godina α 3,249 186Os
192Pt 0,79% stabilni izotor sa 114 neutrona
193Pt (veš.) 50 godina z.e. 0,057 193Ir
194Pt 32,9% stabilni izotor sa 116 neutrona
195Pt 33,8% stabilni izotor sa 117 neutrona
196Pt 25,3% stabilni izotor sa 118 neutrona
198Pt 7,2% stabilni izotor sa 120 neutrona
Tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Platina (Pt, latinski platinum) - hemijski element, prelazni metal. Naziv potiče od španskog slova platina što označava srebro.


Ima 36 izotopa čije se atomske mase nalaze između 172-201. U prirodi se nalaze izotopi sa atomskim masama 190, 192, 194, 195, 196 i 198, od kojih su postojani 194, 195, 196 i 198.

Zastupljena je u zemljinoj kori u količini od 0,001 ppm (eng. parts per million), obliku ruda platine i kao pratioc ruda nikla i bakra.

U americi je bio poznat još u vreme pre Kolumba. U Evropu su ga doneli Španci 1750, koji su smatrali da je to samo druga vrsta srebra.

Najvažnija jedinjenja platine su: heksahloroplatinska kiselina, platinahlorid i kompleksna organskometalna jedinjenja koja nastaju iz njih, koja se masovno koriste kao katalizatori u industriji.

Biološki značaj: Neotrovna i ne uzrokuje rak. Neka njena jedinjenja se koriste u hemoterapiji u borbi protiv određenih vrsta raka.

U čistom obliku je srebrnobeli metal, kovan i lako se izvlači u žice. Ubraja se u plemenite metale, ne reaguje sa vodom, vazduhom, većinom kiselina i baza. Reaguje samo sa carskom vodom, fluorovodonikom i drugim takozvanim superkiselinama. Koristi se i za izradu nakita.