Rat

From Wikipedia

Za ostala značenja v. Rat (razvrstavanje).
Sjedinjene Države detoniraju atomsku bombu nad Nagasakijem 9.8. 1945.
Enlarge
Sjedinjene Države detoniraju atomsku bombu nad Nagasakijem 9.8. 1945.

Rat je sukob koji uključuje organiziranu upotrebu oružja i fizičke sile od strane država ili drugih društvenih grupa. Zaraćene strane obično drže teritoriju, koju mogu dobiti ili izgubiti; a svaka posjeduje vodećeg pojedinca ili tijelo koje se može predati ili kolabirati, te tako završiti rat. Sve do kraja drugog svjetskog rata, vladao je običaj da učesnici u ratu izdaju formalne objave rata.

U posljednje vrijeme se često koriste alternativni izrazi za rat, najčešće u svrhu eufemističkog izbjegavanja ograničenja rata, što uključuje oružani sukob, neprijateljstva i policijska akcija. Vrijeme kada nema formalnog rata, usprkos mogućnosti međunarodnih i unutrašnjih napetosti, se naziva mir. Međutim, neki smatraju da je definicija mira složenija. Pri tome se često citira Baruch Spinoza (1632-1677) koji je rekao da “mir nije odsutstvo rata, nego vrlina, duševno stanje, odnosno sklonost dobroj volji, povjerenju i pravdi.”

Ratovi se obično odvijaju u nizovima vojnih pohoda između dvije zaraćene strane, a povod su im, osim drugih stvari, nesuglasice oko pitanja suvereniteta, teritorije, prirodnih resursa, religije ili ideologija. Rat koji za svrhu ima osloboditi okupiranu zemlju se naziva "oslobodilački rat"; rat između frakcija unutar jedne države je građanski rat.

Sadržaj/Садржај

[edit] Historija rata

Template:Vojna historija

Glavni članak: Historija ratovanja

[edit] Etika rata

Rat je kroz historiju bio izvorom ozbiljnih etičkih dilema. Iako su mnoge drevne države, narodi i kulture, isto kao i neke danas, na rat gledali kao plemenitu djelatnost i uglavnom pozitivni društveni fenomen, s vremenom su se pojavile dileme o etičkoj opravdanosti rata.

Danas se na rat općenito gleda kao na nepoželjnu, a za neke i moralno neprihvatljivu djelatnost. S druge strane mnogi vjeruju kako je rat, ili barem pripravnost za njega u svrhu odvraćanja, nužan za obranu zemlje i drugih vrijednosti. Pacifisti, pak, vjeruju da je rat po prirodi nemoralan te da se ne bi smio nikada voditi po bilo kakvim okolnostima. Taj je stav strastveno propovijedio indijski vođa Mohandas (Mahatma) Gandhi.

S druge strane, negativan pristup prema ratu je u historijskom smislu tek relativno nedavno postao široko uvriježen. Prije toga su mnogi veliki mislioci, kao Heinrich von Treitschke, vidjeli rat kao najplemenitiju djelatnost čovječanstva, odnosno onu u kojoj vrline kao hrabrost i čast igraju mnogo važniju ulogu nego neke druge. Na samom početku prvog svjetskog rata je poznati pisac Thomas Mann napisao, "Nije li mir ništa drugo do proces građanskog onečišćenja, a rat element pročišćenja, oslobođenja i velike nade?" Ovakav stav je bio službeno prihvaćen od mnogih drevnih društava kao što su Sparta i Rim a 1930-ih u fašističkim državama.

Poraz fašističkih država i militarističkih režima u drugom svjetskom ratu, šok zbog dotada nezapamćenih razaranja i upotrebe nuklearnog oružja, te poratni porast duljine i kvalitete života je, pogotovo u zapadnim industrijskim zemljama, dosta pridonio da se na rat gleda kao negativnu pojavu.

Mnogi danas smatraju da je jedino tzv. pravedni rat legitiman, odnosno vjeruju da se može voditi jedino kroz međunarodne organizacije poput UN koje bi trebale zaustaviti ratove i nepravednu agresiju. Drugi, pak, smatraju da su međunarodne organizacije, s obzirom na njihovu praksu posljednjih desetljeća, opterećene istim onim etičkim problemima kao i suverene države, pa nemaju nikakvo pravo suditi što jest, a što nije pravedan rat.

[edit] Uzroci rata

O uzrocima rata ne postoji konsenzus, s obzirom da se ratu kao fenomenu često pristupa iz isključivih perspektiva, bilo da je riječ o jednoj jedinoj grani nauke, bilo da je riječ o specifičnoj ideologiji.

U literaturi se, međutim, uzroci rata najčešće dijele na:

  • ekonomske - odnosno nastojanje da se dobave ili očuvaju ekonomski resursi koji se smatraju vitalnim za neku društvenu zajednicu ili državu (za što postoji bezbroj primjera, od sukoba prahistorijskih plemena oko lovišta do zaljevskog rata koji se vodio zbog kontrole nad naftnim izvorima Kuvajta)
  • političke - odnosno nastojanje da određena država ili društvena grupa osvoji li sačuva vlast ili utjecaj na određenom teritoriju (primjer za to su dinastijski sukobi u srednjovjekovnim monarhijama poput ratova ruža u Engleskoj ili francusko-pruski rat u 19. vijeku).
  • ideološke - koji nastaju zbog kulturne, vjerske ili ideološke netrpeljivosti između određenih društvenih grupa ili država (primjeri za to su sukobi domorodačkih plemena s evropskim istraživačima u Doba otkrića, križarski pohodi i španski građanski rat).

Za detaljna objašnjenja uzroka rata s različitih stajališta v. Rat#Teorije_o_ratu.

[edit] Ograničenja načina ratovanja

Bitka kod Waterlooa
Enlarge
Bitka kod Waterlooa

Kroz historiju, pogotovo u ekonomski i kulturno razvijenijim društvima, spoznaja o visokoj cijeni rata u ljudima i materijalnim bogatstvima je rezultirala pokušajima da se ta cijena smanji kroz njegovu formalizaciju, odnosno da se način ratovanja ograniči običajima, zakonima i međunarodnim ugovorima.

U nekim od ranih civilizacija, te su se zabrane odnosile na točno određeno doba godine kada se mogao voditi rat (što je zaraćenim stranama omogućavalo nesmetanu žetvu), odnosno ograničenje sudjelovanja u ratu na točno određene kategorije stanovništva (u pravilu muškarce točno određene dobi i društvenog statusa) ili isključivo korištenje točno određenih vrsta oružja i taktike.

Osim iz ekonomskih i političkih, nekada su ograničenja ratovanja bila motivirana vjerskim uvjerenjima. Jedan od primjera su Azteci, čija su taktika i naoružanje imali svrhu fizičkog onesposobljavanja i zarobljavanja neprijatelja umjesto njihovog ubijanja, a što je trebalo poslužiti za njihovo žrtvovanje bogovima.

Ograničenja ratovanja, što iz političkih, što iz ekonomskih, što iz vjerskih motiva, su ponekad dovodila do toga da ratovi imaju ritualni karakter.

Nakon što su industrijska revolucija i razvoj oružja sredinom 19. vijeka ukazali na dotada nezabilježenu destruktivnu mogućnost rata, pokret za ograničenje rata, odnosno načina njegovog vođenja je rezultirao nizom međunarodnih konvencija koje čine osnov suvremenog ratnog prava. Od svih njih su najpoznatije Ženevske i Haške konvencije.

Koncept ograničenja rata i njegovog vođenja je, pak, predmetom kritike. S jedne strane ga napadaju pacifisti, držeći kako formalizacija i ustanovljenje "pravila" daju legimitet ratu koji je po njima u bilo kakvoj formi apsolutno neprihvatljiv.

S druge strane je koncept ograničenja rata odbacuju razni revolucionarni pokreti i zagovornici asimetričnog ratovanja koji drže da su ratna pravila ništa drugo do propagandno sredstvo kojim u klasičnom vojničkom smislu jača strana nastoji cementirati svoj superiorni položaj na račun slabije strane koja joj se ne može efikasno suprotstaviti na način dozvoljen ratnim pravom. Takvi stavovi su se u moderno doba prvi put javili u doba francuske revolucije, kada se po prvi put javlja i koncept totalnog rata kao negacije svih ograničenja ratovanja.

[edit] Teorije o ratu

[edit] Historijske teorije

[edit] Psihološke teorije

[edit] Antropološke teorije

[edit] Sociološke teorije

[edit] Maltuzijanske teorije

[edit] Teorije informacija

[edit] Ekonomske teorije

[edit] Teorije političkih nauka

[edit] Marksističke teorije

Glavni članak: Marksistička teorija rata

Marksistička teorija rata tvrdi da je uzrok svih ratova klasna borba. Ona ratove vidi kao imperijalističke pothvate kojima je svrha povećati moć vladajuće klase na račun proletarijata i drugih potlačenih klasa, koje dijeli uz pomoć koncepata kao što su nacionalizam i religija. Ratovi stoga neće nestati sve dok se kroz svjetsku revoluciju ne stvori besklasno društvo.

[edit] V. također

[edit] Vrste rata i ratovanja

[edit] Po uzroku

[edit] Po načinu vođenja

[edit] Završetak rata

[edit] Efekti rata

[edit] Spriječavanje rata i alternative ratu

[edit] V. također

Dijelovi svijeta u kome danas traju oružani sukobi.
Enlarge
Dijelovi svijeta u kome danas traju oružani sukobi.
Općenito
Popisi
  • Sadašnji ratovi
  • Popis ratova
  • Popis bitaka
  • Popis bojnih poredaka
  • Popis invazija
  • Popis vojnih komandanata
  • Popis ratnih pjesama
Vojne nauke
  • Vojne nauke
  • Vojna tehnologija i oprema
  • Vojna strategija
  • Operatika
  • Vojna taktika
  • Vojna logistika
  • Filozofija rata
  • Oružje
Ostalo

[edit] Vanjski linkovi

Wiki
  Ovaj članak je u začetku.
Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!