Frankfurt na Majni
From Wikipedia
Frankfurt na Majni (njemački Frankfurt am Main) je najveći grad njemačke savezne pokrajine Hessen. Oko 660.000 stanovnika živi u gradu na rijeci Majni (Main) i poslije Berlina,Hamburga , Minhena i Kelna,Frankfurt je peti grad po velicini u Njemackoj.
Frankfurt je danas najbogatija metropola Evrope i najvažniji financijski centar Evrope. Frankfurt je poznat i kao grad banaka - skoro sve poznatije banke u svijetu imaju svoje predstavništvo u Frankfurtu (oko 300 banaka). U Frankfurtu je sjedište Evropske centralne Banke. Sa velikim brojem sajmova Frankfurt je i svjetski poznat sajamski grad.
Zahvaljujući svojim centralnim položajem u Evropi Frankfurt je je jedna od najvecih-najznacajnijih raskrsnica autoputeva (Autoput:A-3,A-5,A-66,A-67,A-661,A-45). Aerodrom u Frankfurtu je jedan od najvecih u Evropi.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Ime
Frankfurt se prvi put spominje u jednom dokumentu od Karla Velikog 22. februara 794. Dokumenat je napisan na latinskom, i u njemu stoji ... actum super fluvium in loco nuncupante Franconofurd (... donesen na rijeci Majna u jednom mjestu zvanom Frankfurt).
[edit] Položaj
Grad leži na objema stranama rijeke Majne, južno od planinskog masiva Taunus u centralnoj Njemačkoj. Na jugu Frankfurta se prostire najveća gradska šuma Njemačke. Najviša tačka leži na Bergerovoj osmatračnici u Sekbahu i iznosi 222 m nadmorske visine, a najniža na 88 m nadmorske visine, na obali Majne u Sindlingenu.
Centar grada (zeil-cajl) se nalazi na 122 m nadmorske visine. Koordinate su 50°07` N (sjever) i 8°41`O ( istok).Povrsina grada je 248,31 km². Gustina stanovništva iznosi 2659 stanovnika po km²
[edit] Klima
Grad se nalazi u umjerenoj klimatskoj zoni.Prosjecna godisnja temperatura iznosi 9,4 ° C (Celzijusa).Prosjecne godisnje padavine su 663 milimetra.Najtopliji mjeseci su Juni,Juli i Avgust sa prosjecnom temperaturom 17,1°C do 18,7°C. Najhladniji mjeseci su Decembar,Januar i Februar sa prosjecnom temperaturom 0,0°C do 1,2°C. Najvise padavina je od Juna do Avgusta ( prosjek 68 do 77 milimetara) a najmanje od Februara do Aprila ( prosjek 36 do 44 milimetra).
[edit] Stanovništvo
Frankfurt ima 659.928 stanovnika(Stanje na 30.09.2006 ). U Frankfurtu zivi preko 180 razlicitih nacija.Svaki treci stanovnik Frankfurta nema Njemacki pasos.
[edit] Privreda i infrastruktura
Prema ranglisti univerziteta Liverpul od 2001. godine Frankfurt je najbogatiji grad Evrope (prema brutonacinalnom produktu po stanovniku). Slijede Karlsruhe, Pariz i Minhen.
Frankfurt ima sa 922 radna mjesta po 1000 stanovnika najvecu gustinu radnih mjesta u Njemačkoj. Veliki broj radnih mjesta (600000) kod samo 650000 stanovnika rezultat je velikog priliva radnika iz okolice Frankfurta. Zbog tog enormnog broja radnika koji dolaza na posao u Frankfurt, Frankfurt se može radnim danima zvati i milionski grad.
Interesantan je podatak da u Frankfurtu ima 1 advokat na 99 stanovnika. To je najveća gustina advokata po glavi stanovnika u Njemackoj.
Istovremeno Frankfurt je i najzaduzeniji grad Njemacke ( po stanovniku 2100 €-2006).
Na ranglisti velikih gradova sa najvišim zivotnim kvalitetom Frankfurt zauzima 5. mjesto u svijetu.
Uprkos tome Frankfurt je i grad sa najvecom stopom kriminala na 100000 stanovnika u Njemackoj.Kriminalna statistika se moze i malo drugacije posmatrati, naime zbog velikog broja prirasta stanovnista tokom dana kriminal je povisen ali je u statistici racunat sa samo 650000 stanovnika. Isto tako svi kriminalni delikti na aerodromu se racunaju Frankfurtu bez obzira da je aerodrom tranzitna luka za mnoge putnike a svakako je medju njima i odredjen broj krimnalaca. Aerodrom je i jedna od navecih tranzitnih luka za teretni saobracaj i veliki je broj otkrivenih pokusaja šverca od droge preko novca pa sve do egzotičnih biljaka i zivotinja.
[edit] Historija
Kao i kod mnogih drugih nemačkih gradova, izgled Frankfurta posle drugog svetskog rata se drastično izmjenio. Ta promjena, uslovljena razaranjima bombardovanja i posleratne izgradnje, je gradu podarila moderan i ekonomskim potrebama prilagođen izgled, ali sa tipičnim "centrom grada" sadašnji izgled nema puno zajedničkog. Od bivšeg, najvećeg nemačkog "starog centra" grada, je malo ostalo. Od preko 4000 starih kuca ("Fahverk"), samo je jedna ostala - "kuća verthajm" na Fartor-u. Kratko poslije 1900. je već početo sa korekturama ulica i naselja. Mnoge ulice su proširivane, mnoga naselja kompletno srušena. Ostaci istorijskog starog grada nalaze se oko Remerberga, jednom od najpoznatijih trgova Njemačke. U starom gradu nalaze se i frankfurtski carski dom i čuvena Pavlova crkva.
Današnji centar, 1333. osnovan kao Novi grad, doživljava jake promjene u ranom 19. vijeku. Barokni dijelovi utvrđenja sa velikim bastionima, koji su od 17. vijeka opasavali stari kao i novi dio grada, su prenešeni i kružno postavljeni samo oko starog dijela grada.
Novi grad (izvan starih gradskih zidova 12. vijeka) je ponovo izgrađen po planovima gradskog urbaniste Georga Hesa, koji je tim povodom izradio i urbanistički plan budućeg izgleda grada u kome je zahtijevao od graditelja da se pridržavaju klasičnog stila izgradnje. Uz to se održala i zabrana izgradnje u području pješačkih staza bivšeg utvrđenja oko grada. Od tog pravila je napravljeno par izuzetaka.
Još od 50-tih godina je Frankfurt poznat kao grad solitera. Heningerov toranj u Saksenhausenu je 1960. bila prva zgrada koja je sa svojih 120 metara, po visini premašila zapadni toranj carskog doma. Najviši soliteri 70-tih, hotel Plaza, DG-Banka, Drezdner-banka, su sa svojih 150 metara visine, bili najviši u cijeloj Njemačkoj. 1988. godine izgrađeni sajamski toranj( Messeturm), sa svojih 257 metara visine, je bio najviša zgrada Evrope u to vrijeme. U Frankfurtu je danas od njega viši samo, 1997. izgrađeni, toranj komercijalne banke (sa antenom 300 m.)
[edit] Gradovi partneri
od 1966: Birmingham (Ujedinjeno Kraljevstvo)
od 1960: Lyon (Francuska)
od 1968: Dubai (Ujedinjeni Arapski Emirati)
od 1979: Kairo (Egipat)
od 1971: Milano (Italija)
od 1990: Prag (Češka)
od 1992: Budimpešta (Mađarska)
od 1991: Granada (Nikaragva)
od 1991: Krakow (Poljska)
od 1979: Toronto (Kanada)
od 1980: Tel Aviv-Jaffa (Izrael)
od 1988: Guangzhou (Kina)
od 1990; Leipzig (Njemačka)
[edit] Obrazovanje i znanost
[edit] Sveučilišta
- Univerzitet Frankfurt (www.uni-frankfurt.de)
[edit] Slike
[edit] Vanjske poveznice
- www.frankfurt.de - Službena internet prezentacija Frankfurta