17.6.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan



Sadržaj/Садржај

[edit] 17. lipnja - 17. jun

Maj - Svibanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 31 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
kalendar za 2005 g.
cela godina
Lipanj - Jun
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 28 29 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
Srpanj - Jul
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2006 g.
cela godina

17. lipnja (17.6.) je 168. dan godine po gregorijanskom kalendaru (169. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 195 dana.

[edit] Događaji

  • 1397. - Danska kraljica Margreta I tzv. Kalmarskom unijom objedinila pod dansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku.
  • 1579. - Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk proglasio suverenitet Engleske nad Nju Albionom, danas Kalifornijom.
  • 1665. - Portugalci i Englezi potukli Špance kod Montes Klarosa. Portugalci još jednom pobedom nad Špancima, kod Vilje Visiose, ponovno uspostavili nezavisnost Portugalije.
  • 1789. - Poslanici Trećeg staleža u francuskom parlamentu proglasili Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta.
  • 1843. - Na Novom Zelandu počela pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca.
  • 1848. - Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca ugušile ustanak Čeha u Pragu.
  • 1867. - Engleski hirurg Džozef Lister prvi put u istoriji medicine upotrebio antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.
  • 1925. - Potpisan Ženevski protokol, kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova u ratu. Protokol potpisalo 29 zemalja.
  • 1940. - Sovjetska Crvena armija okupirala Letoniju i Estoniju i uspostavila prosovjetsku administraciju.
  • 1944. - Island postao nezavisna republika pošto su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske.
  • 1947. - Ustavotvorna skupština Burme donela odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu.
  • 1950. - Ričard Loler u Čikagu izveo prvu operaciju presađivanja bubrega.
  • 1953. - Sovjetske trupe ugušile pobunu u Istočnoj Nemačkoj.
  • 1967. - Kina izvela probu prve hidrogenske bombe.
  • 1971. - SAD i Japan potpisali sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana 1972.
  • 1982. - Predsednik Argentine, general Leopoldo Galtijeri, podneo ostavku posle poraza argentinske armije u ratu s Velikom Britanijom za Foklandska ostrva.
  • 1988. - Oko 5.000 radnika zemunske fabrike "Zmaj" demonstriralo ispred zgrade Skupštine SFRJ nezadovoljno svojim socijalnim položajem, što se smatra početkom tzv. "antibirokratske revolucije".
  • 1990. - Demonstranti protiv Vlade Rumunije vratili se na ulice Bukurešta nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim Vladi, a u kojima je poginulo pet osoba, a nekoliko desetina ranjeno.
  • 1991. - Parlament Južne Afrike ukinuo poslednji zakon na kojem je, od 1950, bila zasnovana politika aparthejda.
  • 1992. - Nemci Tomas Kemtner i Hajnrih Stribig, dva poslednja zapadna taoca u rukama islamskih terorista u Libanu, vratili se u Nemačku posle tri godine zatočeništva.
  • 1993. - U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo šest, povređena 43 pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida.
  • 1997. - Ministarstvo Jugoslavije za telekomunikacije izdalo rešenja o zabrani rada većeg broja privatnih i nezavisnih radio stanica.
  • 1999. - Međunarodna organizacija rada usvojila sporazum o zabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju.
  • 2001. - Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobedio Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II, čime je prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja Istočne Evrope.
  • 2002. - U Batajnici kod Beograda počele ekshumacija i obdukcija leševa za koje se veruje da su Albanci čija su tela tu dovezena posle intervencije NATO na Kosovu 1999.
  • 2002. - Egipatski arheolozi saopštili da su blizu piramida u Gizi našli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4.500 godina.

[edit] Rođenja

  • 1025. - Boleslav Hrabri, kralj Poljske (*966. ili 967.)
  • 1239. - Edvard I., engleski kralj († 1307.)
  • 1682. - Karlo XII, švedski kralj.
  • 1703. - Džon Vesli, engleski sveštenik i reformator, osnivač pokreta metodista.
  • 1818. - Charles Gounod, francuski skladatelj
  • 1882. - Igor Fjodorovič Stravinski, rusko-američki skladatelj
  • 1888. - Hajnc Guderijan, nemački general koji se smatra jednim od tvoraca taktike blickriga.
  • 1929. - Tigran Petrosjan, jermenski šahista i bivši svetski šampion u šahu.
  • 1939. - Krzysztof Zanussi, poljski producent i režiser
  • 1946. - Barry Manilow, američki kantautor
  • 1947. - Blaž Kraljević, komandant HOS-a u BiH, general Armije RBiH
  • 1949. - Zlatko Mateša, hrvatski političar (--)


[edit] Smrti

  • 1696. - Jan III Sobjeski, poljski kralj i proslavljeni vojskovođa .
  • 1712. - Denis Papin, francuski istraživač i izumitelj (* 1647.)
  • 1719. - Džozef Adison, engleski pisac i političar.

[edit] Blagdani/Praznici

  • Srpska pravoslavna crkva slavi:
    • Svetog Mitrofana - patrijarha carigradskog
    • Svetog mučenika Konkordija
    • Svete mučenike Frontasija, Severina, Severijana i Silana
    • Prepodobni Zosim - episkop Novog Vavilona.
    • Sveštenomučenika Astijea - episkopa dračkog
    • Svete Martu i Mariju