Gvajana

From Wikipedia

Kooperativna Republika Gvajana
(Zastava Gvajane) (Grb Gvajane)
Državna krilatica:
One People, One Nation, One Destiny
(engleski, "Jedan narod, jedna nacija, jedna sudbina")
Službeni jezik [[engleski]]
Glavni grad [[Georgetown]]
Predsednik [[Bharrat Jagdeo]]
Predsjednik Vlade [[{{{predsjednik_vlade_osoba}}}]]
Površina

 - Ukupno

 - % vode
81. po veličini

214.970 km²

8,4%
Stanovništvo

 - Ukupno (2002)

 - Gustoća
156. po veličini

697.181

{{{gustoća_stanovništva}}}/km²
Neovisnost {{{neovisnost}}}
Valuta gvajanski dolar (100 100 centa1)
Vremenska zona UTC -4
Državna himna [[Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains]]
Internetski nastavak .gy
Pozivni broj 592
1 izvan upotrebe

Gvajana je država u Južnoj Americi, smeštena na severu kontinenta na obali Atlantskog okeana. Na zapadu graniči s Venezuelom, na jugu s Brazilom te na istoku sa Surinamom.

Sadržaj/Садржај

[edit] Zemljopis

Gvajana se sastoji od tri zemljopisne regije: uske i plodne obalne nizine u kojoj živi većina stanovništva; pojasa belog peščanog tla koji je u unutrašnjosti pokriven džunglom i sadrži glavninu rudnih bogatstava zemlje te brdovite unutrašnjosti koja se izdiže prema brazilskoj granici, a u njoj se nalazi i najviši vrh zemlje, Roraima (2835 m) na tromeđi Gvajane, Brazila i Venezuele. Najveće reke su Essequibo, Demerara, Berbice i Corentyne na granici sa Surinamom. Na ušću Essequiba nalazi se nekoliko većih ostrva. Klima je tropska, uglavnom vruća i vlažna, a uz obalu je ublažavaju severoistočni pasati. Kišna su razdoblja od maja do sredine avgusta i od sredine novembra do sredine januara.

[edit] Istorija

U vreme dolaska prvih Evropljana na područje Gvajane oko godine 1500. ovde su živela indijanska plemena Arawak i Carib. Holanđani su prvi osnovali veća naselja početkom 17. veka i to tri odvojene kolonije, Essequibo (1616.), Berbice (1627.) i Demerara (1752.), a krajem 18. veka područjem je zavladala Velika Britanija (Holanđani su formalno prepustili kolonije 1814.) Godine 1831. sve su tri ujedinjene u Britansku Gvajanu.

Ukidanje ropstva 1834. dovelo je do naseljavanja crnaca u urbanim područjima i dolaska najamnih radnika iz Indije, Kine i Portugalijaa za rad na plantažama šećerne trske. Etničko-kulturna podela među skupima zadržala se do danas i u gvajanskoj je istoriji ponekad bila izvorom političkih razmirica. Zemlja je postala nezavisnom 1966. zadržavši članstvo u Commonwealthu, a 1970. je u sklopu zaokreta prema socijalističkom uređenju privrede službeno proglašena Kooperativnom Republikom.

[edit] Stanovništvo

Tri su najveće grupe stanovništva: Indijci (50%) koji uglavnom žive na selu, Afrikanci (oko 40%), stanovnici gradova, i Američki Indijanci (4 – 7%). Verske podele uglavnom se podudaraju s etničkim tako da su stanovnici indijskog porekla uglavnom hinduisti, a ima i nešto muslimana, dok crni Afrikanci većim delom pripadaju hrišćanstvu, najviše anglikanstvu.

[edit] Privreda

Najvažnije privredne aktivnosti su dobijanje šećera iz šećerne trske, rudarstvo (vadi se boksit i zlato) te šumarstvo. Mnoga velika preduzeća su u stranom vlasništvu. Privredni rast zavisan je o cenama nekoliko ključnih izvoznih proizvoda na svetskom tržištu.

BDP je za 2004. procenjen na 3.800 USD po stanovniku, mereno po PPP-u.


Uredi Države i teritoriji Južne Amerike

Argentina | Bolivija | Brazil | Čile | Ekvador | Gvajana | Kolumbija | Panama | Paragvaj | Peru | Surinam | Urugvaj | Venezuela
Teritoriji: Falklandski Otoci | Francuska Gvajana | Južna Džordžija i Južni Sendvič Otoci