Vinkovci
From Wikipedia
Vinkovci Image:Vinkovci (grb).gif |
|
Županija | Vukovarsko-srijemska |
Broj stanovnika (2001.) | 35.912 |
Gradonačelnik | Mladen Karlić |
Vinkovci su grad u istočnoj Hrvatskoj koji pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Zemljopisni položaj
Grad Vinkovci nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, između Dunava i Save, smješten uz rijeku Bosut.
Grad i njegovo šire područje smješteno je na 78-125 m nadmorske visine, s površinom od 102.805 ha, od čega 60.623 ha oranica i 29.149 ha pretežito hrastovih i jasenovih šuma, s blagom kontinentalnom klimom,te s dovoljnim i povoljnim rasporedom oborina.
Prostire se uz Bosutsku nizinu, te autoput i željezničku prugu, koji spajaju Zapadnu Europu s Dalekim istokom, te Srednju Europu s izlaskom na Jadransko more.
[edit] Sela u općini Vinkovci
- Mirkovci
[edit] Povijest
Grad Vinkovci je jedan od najdulje neprekidno naseljenih gradova u ovom dijelu Europe.
[edit] Prapovijest
Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze starčevačke kulture neolitika, prije 7000 godina. Dvije autohtone kulture, sopotska i vinkovačka nastanjivale su širje područje grada od 4000-1800 g. pr. Kr. U starijem željeznom dobu područje grada naselili su Iliri, a u mlađem Kelti koji su se ubrzo stopili s Ilirima.
[edit] Antika
U rimsko doba današnji Vinkovci su se nazivali Aurelia Colonia Cibalae (Cibalae= Ilirski-Brežuljak). Bio je to jedan od većih antičkih gradova, koji se protezao na 45600 m2. Podatak da je Cibalae bio i rodni grad dvaju rimskih careva, ukazuje nam na važnost položaja grada u rimskom carstvu. No, nakon bitke kod Hadrianopolja godine 378. kada je poginuo i car Valens, Cibalae je spaljena i postaje malo naselje koje jo nekoliko puta stradava od avarskih plemena koja sve učestalije provaljuju na to područje. Grad se spominje i u darovnici cara Justinijana iz godine 529 kad je to područje kao kulturno žarište dodijeljeno Benediktu iz Nursije. Ubrzo je grad podjelom rimskog carstva prešao u njegov istočni dio, a time je nestao kao poznato središte svjetske pozornice onoga doba.
[edit] Srednji Vijek
U ranom srednjem vijeku Vinkovci se spominju pod imenom Sveti Ilija. Naselje (u mađarskim spomenicima Zenthelye, Zenthylye, Zenthylya i sl.) uz rub ruševina antičkih Cibala dokazano postoji od XI. Stoljeća, o tome svjedoče arazni arheološkki ostaci ranoromaničke crkve sv. Ilija na Meraji. Naselje Sveti Ilija vjerojatno je stradalo prilikom Tatara 1242. godine. Mjesto se oporavilo, pa je u XIV. Stoljeću sagrađena veća gotička crkva, koja se dijelom naslanja na temelje stare predromaničke crkve. Narodno ime Vinko/Vinkovci uz ono Sveti Ilija upisano je na strim zemljopisnim kartama iz 1592. i 1640. godine.
[edit] Turska i Vojna Krajina
Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon pogibije kralja Matije Korvina na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi.
[edit] 20. stoljeće
Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Državu Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave kojom su u 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do diktature vladara i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no radom hrvatskih političkih stranaka 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok pripojeni su Savskoj banovini. Rat je grad zatekao i 1940.-1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada je gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije oslobođeno od nacističkog agresora. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, 13. travnja, je dugo slavljen kao dan grada. Nakon Drugog svjetskog rata u tada novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njenih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane.
Raspadom socijalističke Jugoslavije u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dozvolili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar.
[edit] Administracija i politika
[edit] Ekonomija
[edit] Kultura i Sport
[edit] Sport
- HNK Cibalia
- NK Dilj
- NK Lokomotiva
- ŽOK Vibrobeton
- SK Lokomotiva
- TK Vinkovci
- ŠRU Bajer
[edit] Obrazovanje
[edit] Osnovne škole
- 1. o.š. Antuna Gustava Matoša
- 2. o.š. Bartola Kašića
- 3. o.š. Josipa Kozarca
- 4. o.š. Ivana Gorana Kovačića
- 5. o.š. Vladimira Nazora
- 6. o.š. Ivana Mažuranića
- Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina
[edit] Srednje škole
- Gimnazija Matije Antuna Reljkovića
- Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca
- Tehnička škola Ruđera Boškovića
- Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića
- Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara
- Drvodjeljsko-tehnička škola
- Poljoprivredno-šumarska škola
[edit] Fakulteti
- Poljoprivredni fakultet Osijek - ogranak Vinkovci
- Filozofski Fakultet Osijek - Ogranak Vinkovci
- Elektrotehnički Fakultet Osijek - ogranak Vinkovci
[edit] Znamenitosti
[edit] Korisne informacije
[edit] Vanjske poveznice
- Službena stranica Vinkovaca
- Neslužbeni portal Vinkovaca - Vinkovci-Online.com
- Vinkovci On-line
- Spalionica - za spaljenu ekipu - noćni život Vinkovaca site za mlade
Bakar | Beli Manastir | Belišće | Benkovac | Bjelovar | Biograd na Moru | Buje | Buzet | Cres | Crikvenica | Čabar | Čakovec | Čazma | Daruvar | Delnice | Donja Stubica | Donji Miholjac | Drniš | Dubrovnik | Duga Resa | Dugo Selo | Đakovo | Đurđevac | Garešnica | Glina | Gospić | Grubišno Polje | Hrvatska Kostajnica | Hvar | Ilok | Imotski | Ivanec | Ivanić-Grad | Jastrebarsko | Karlovac | Kastav | Kaštela | Klanjec | Knin | Komiža | Koprivnica | Korčula | Kraljevica | Krapina | Križevci | Krk | Kutina | Labin | Lepoglava | Lipik | Ludbreg | Makarska | Mali Lošinj | Metković | Mursko Središće | Našice | Nin | Nova Gradiška | Novalja | Novi Marof | Novi Vinodolski | Novigrad | Novska | Obrovac | Ogulin | Omiš | Opatija | Opuzen | Orahovica | Oroslavje | Osijek | Otočac | Ozalj | Pag | Pakrac | Pazin | Petrinja | Pleternica | Ploče | Poreč | Požega | Pregrada | Prelog | Pula | Rab | Rijeka | Rovinj | Samobor | Senj | Sinj | Sisak | Skradin | Slatina | Slavonski Brod | Slunj | Solin | Split | Stari Grad | Supetar | Sveti Ivan Zelina | Šibenik | Trilj | Trogir | Umag | Valpovo | Varaždin | Varaždinske Toplice | Velika Gorica | Vinkovci | Virovitica | Vis | Vodice | Vodnjan | Vrbovec | Vrbovsko | Vrgorac | Vrlika | Vukovar | Zabok | Zadar | Zagreb | Zaprešić | Zlatar | Županja