3. milenijum pne.

From Wikipedia

Mileniji: 4. milenijum pne. - 3. milenijum pne. - 2. milenijum pne.

3. milenijum pne. pokriva rano i srednje brončano doba. On predstavlja period kada je ojačao drevni imperijalizam, odnosno želja za osvajanjem, pogotovo kod gradova-države na Bliskom Istoku, dok su Indoevropljani počeli svoju ekspanziju prema Anatoliji, Evropi i Centralnoj Aziji. Civilizacija Drevnog Egipta je dosegla svoj vrhunac sa Starim kraljevstvom. Procjenjuje se da se stanovništvo svijeta udvostručilo i doseglo oko 30 miliona ljuid.

Sadržaj/Садржај

[edit] Pregled

Prethodni milenijum je svjedočio pojavi napredne, urbanizirane civilizacije, nove metalurgije temeljene na bronci koja je povećala produktivnost poljoprivrede, te nove načine komunikacije u obliku pisma. U 3. milenijumu pne. je porast bogatstva, bilo intelektualnog ili fizičkog, postalo povodom nadmetanja i sukoba među gradovima, a vladari pokušavali akumulirati još više bogatstva i vlasti. Zajedno s time je došla pojava prvih oblika mega-arhitekture, imperijalizma, organiziranog apsolutizma i internih revolucija.

Civilizacije Sumera i Akada u Mezopotamiji su postale skup zavađenih gradova-država među kojima su bili česti ratovi. Sukobi bez prestanka su znali imati snažan utjecaj na resurse, energiju i stanovništvo. Manje gradove-države su počeli uništavati i osvajati veći, a osvajači postajali sve veći dok Sargon Akadski nije uspio proširiti svoj imperij na cijelu Mezopotamiju. Veličina te države neće biti premašena sve do Asirije 1500 godina kasnije.

U Starom kraljevstvu Egipta, ideja o aposlutnoj vlasti se dodatno širila kroz osvajanja. Vojne ekspedicije su slane kroz kraljevstvo s ciljem da se dovode na tisuće robova. The Egipatske piramide sagrađene tokom ovog milenijuma će tisučama godina ostati najviše i najveće ljudske građevine. U Egiptu su isto tako faraoni počeli sebe prikazivati kao bogove porijejla drukčijeg od ostalih ljudi. Čak i u Evropi, koja je u to doba još bila u neolitskom periodu, su graditelji megalita sebi stvarali slične spomenike. Na Bliskom Istoku i na Zapadu tokom 3. milenijuma pne. su tako vladari i arhitekti uvodili značajne novosti.

Pred kraj milenijuma je Egipat iskusio prvu narodnu revoluciju zabilježenu u historiji. Nakon dugotrajnih ratova Sumerani su shvatili prednosti ujedinjenja pod stabilnim političkim uređenjem, odnosno velikom državom, te su postali relativno miroljubiva, dobr organizirana i složena tehnokratska država koja se vezuje uz 3. dinastiju Ura. Ta se dinastija kasnije počela boriti s valovima nomadskih osvajača poznatijih kao Amoriti, i koji će igrati značajnu ulogu u regiji kroz slijedeće vijekove.

[edit] Događaji

[edit] Ekološke promjene

[edit] Važne ličnosti

  • Djoser, kralj Egipta, naručitelj Stepenaste piramide u Saqqari.
  • Gilgameš, peti kralj Prve dinastije Uruka, postao besmrtan zahvaljajući prvom svjetskom književnom djelu Ep of Gilgamešu (cca. 26. vijek pne.)
  • Khufu, kralj Egipta, graditelj Velike piramide u Gizi
  • Urukagina, kralj Lagaša, tvorac prvog poznatog zakonika. (24. vijek pne.)
  • Lugalsaggizi, kralj Uruka i Umme osvaja Lagaš (2371–2347. pne.)
  • Sargon Veliki, osnivač carstva Akada i Sumerije (2371–2316. pne. srednja kronologija)
  • Ur-Nammu osnivač 3. dinastije Ura (2112–2095. pne. srednja kronologija)
  • Tri Uzvišena i Pet careva Kine

[edit] Kulture

  • Stari elamitski period (ca. 2700. pne. – 1600. pne.)
  • Kultura svezanog posuđa (također Kultura bojnih sjekira ili Kultura jednog groba)
  • kasna majkopska kultura
  • kasna kultura Vinče
  • late Funnelbeaker culture
  • Badenska kultura
  • Kultura globularnih amfora
  • rana kultura Beaker
  • Jamna kultura, Kultura katakombi, mogući izvor indoevropske satemizacije.
  • Sintashta-Petrovka-Arkaim kultura se stvara od kulture katakombi oko 2200. pne., mogući izvor Proto-Indoiranaca.

[edit] Pronalasci, otkrića, pojave

[edit] Kulturni spomenici

[edit] Vijekovi