Moderna

From Wikipedia

[edit] Headline text

MODERNIZAM ( u europskoj književnosti )


- počinje 1857.g. izlaskom Baudelaireove zbirke Cvjetovi zla i Flaubertovog romana

  Madamme Bovary ( moderno je ono što je naturalističko i hladno). 

- pojam moderno, modernizam , modernitet se javlja već u 17. i 18. st. kod su-

  koba starih i novih -  klasičnih i modernih

- modernizam 19.st. nastaje vremenski u okrilju realizma, kao njegova negacija, jer

  novo, tehničko doba - željeznica, brodovi, telegraf, tvornički dimnjaci , nisu u skladu    
 s  -klasičnom ljepotom- , a umiješanost  pozitivističkih znanosti u književnost realiz-
 ma  i naturalizma nije donijela rješenja građanskoj klasi, pa ona doživljava dekadan-
 su.  To se vidi i u novim filozofskim strujanjima :
 * Hartmann - njem. filozof >  "nesvjesno" je osnovica u čovjeku - to je suprotno od 
    pozitivističkog materijalizma ( u realizmu) , to je idealizam u filozofiji (pravac)
 * Henry Bergson - fr. fil. >  metafizičko, spiritualno, iracionalno
 * (moderno u romanima ruskih realista)
 * F. Nietzsche - nem. fil. >  pojam natčovjeka 

Razvoj i oblici modernizma : 1. Poezija

- pojam l' art pour l' art (umjetnost radi umjetnosti), nov, govori bitno - umjetnost je

  sama sebi svrha, bez vanjskih stega i  socijalne funkcije ; takav je i novi zbornik iz
  1866.g. " Le Parnasse" - pjesnici  parnasovci

- za larpurlartizam se zalaže Theophile Gautier (Teofil Gotje).

  Osobine :  teme uzeli od romantičara ; gaje kult forme - sinonim za ljepotu, imper-
  sonalna poezija >  otvara put parnasovcima   

a) PARNASOVCI - začetnik je Leconte de Lisle (Lekont d' Lil) - osobine : hladnoća izraza, detaljan opis, objektivizam, zanemarivanje "ja", (imper-

 sonalno) ; hladna refleksivnost, virtuoznost, kult čiste forme. Zbornik - Suvremeni  
 Parnas.

- predstavnici : Lisle, Gautier, Baudelaire (Bodler), Verlaine (Verlen), Mallarme,

                       Jose Maria de Heredia (Hose Marija d' Eredja) i Sully Prudhomme
                       (Sili Pridom)
  Charles Baudelaire - posebna je književna pojava. Preteča je -simbolizma- i
                                   ev. moderne poezije uopće. Piše o urbanim motivima, nemi-    
  rima, tjeskobi i smrti, hvali ono što je po društvenim normama nemoralno i nezdra-
  vo -  pod utjecajem Poa. Izražavanjem u simbolima, metaforama, usporedbama,
  alegorijom,  utječe na simboliste. 

b) SIMBOLISTI - oni su reakcija na parnasovce i impersonalnu poeziju. Njihov ma-

                            nifest napisao je 1866. Jean Moreas : ideja ne smije biti otkrivena 
   ni jasna -  ne doći do biti Ideje, nego im je smisao poezije u nagovještaju, slutnji.
   Simboli im nisu uobičajeni, nego individualni (svaki ima svoje vlastite), pa ih tre-
   ba odgonetavati.

- osobine : slobodni stih, meta-jezik, mističnost, iracionalnost, podsvijest - pjesnici i njihova generacija > piće, droge, boemski život - to je poezija totalnog otuđenja čovjeka građanske klase, generacije "prokletih";

 bježe u maštu, tražeći "čistu ljepotu"  i  "apsolutnu ideju" 

- predstavnici : (Baudelaire), Verlaine, Mallarme i Artur Rimbaud (Rembo) c) IMPRESIONIZAM - (dojam-hr., im-pres > utisak (prevedenica ili kalk) : subjektiv-

                                no , emotivno, etično

- predstavnici : rus. : Aleksandar Aleksandrovič Blok

                        slov. :  Ivan Cankar,  Oton Župančič 
           
                                       2.  Drama (modernistička) 

- modernistička drama je simbolistčna

  • nordijski - Henrik Ibsen - u svojoj simbolističnoj fazi
  • ruski - A. P. Čehov (atmosfera ,a ne događaji)
  • flamanski književnik francuskog izraza - Moris Maeterlinck (Meterlink)
                                      3. Ostale umjetnosti 

- secesija ( = dijeljenje, odvajanje) - naziv za skupinu umjetnika u Ev. na prijelazu 19. u 20.st. - u likovnim umjetnostima i arhitekturi - osobina im je da su individualisti - u Hrv. - utjecale bečka i praška secesija: građevine u Zg. > Sveučilišna knjižnica,

              Glavni kolodvor, Etnografski muzej
            -  u likovnoj umjetnosti > Vlaho Bukovac ( slika - zastor na pozornici HNK) 

- u Parizu > Eiffelov toranj i Metro