Togo

From Wikipedia

Togoanska Republika
(Zastava Togoa) (Grb Togoa)
Državna krilatica:
Travail, Liberté, Patrie
(francuski: Rad, sloboda, domovina)
Službeni jezik [[francuski]]
Glavni grad [[Lomé]]
Predsjednik [[Faure Gnassingbé]]
Predsjednik Vlade [[Edem Kodjo]]
Površina

 - Ukupno

 - % vode
122. po veličini

56.785 km²

5%
Stanovništvo

 - Ukupno (2002)

 - Gustoća
124. po veličini

5.556.812

98/km²
Neovisnost Od Francuske 27. travnja 1960.
Valuta CFA franak (100 100 centima)
Vremenska zona UTC
Državna himna [[Salut à toi, pays de nos aïeux]]
Internetski nastavak .tg
Pozivni broj 228

Togo je država u zapadnoj Africi. Na jugu izlazi 56 km dugom obalom na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na zapadu s Bjelokosnom Obalom, na sjeveru s Burkinom Faso i na istoku s Beninom. Togo je među državama svijeta površinom najsličniji Hrvatskoj (veći je za 243 km²).

Sadržaj/Садржај

[edit] Zemljopis

Zemlja se prostire u smjeru sjever-jug u duljini od oko 550 km, s širinom od 40 do 130 km. Zbog izduženog oblika Togo zahvaća više zemljopisnih zona koje se nastavljaju iz susjednih zemalja: na krajnjem jugu nalazi se obalna nizina s plitkim lagunama, na sjeveru i jugu reljef je ravan ili valovit (sjevernu ravnicu pokriva savana), dok se u središtu i na krajnjem sjeverozapadu teren izdiže (najviša točka Agou, 986 m)

[edit] Povijest

O povijesti Toga prije dodira s Europljanima malo je poznato. U 18. stoljeću obalu današnjeg Toga kontrolirala je Danska, ali krajem 19. stoljeća u velikom valu europske kolonizacije ovo je područje zauzela Njemačka. Njemački Togo uključivao je i istočni dio današnje Gane. Poslije Prvog svjetskog rata koloniju su podijelile Velika Britanija kojoj je pripao zapadni dio i Francuska koja je dobila istok s većinom prometne infrastrukture koju su izgradili Nijemci.

Kad su se 1950-ih afričke zemlje počele pripremati za dekolonizaciju, postavilo se pitanje sudbine podijeljenog Toga. Britanski se Togo na plebiscitu 1956. izjasnio za priključenje britanskoj Zlatnoj obali i dvije su kolonije stvorile neovisnu Ganu. U francuskom je dijelu 1960. proglašen samostalni Togo. Godine 1963. u državnom je udaru svrgnut i ubijen prvi predsjednik Sylvanus Olympio, a 1967. u novom je udaru na vlast došao načelnik glavnog stožera oružanih snaga, potpukovnik (kasnije general) Étienne Eyadéma.

Eyadéma se kombinacijom klijentelizma i represije održao na vlasti sve do smrti u veljači 2005. po čemu je rekorder među afričkim vođama. Godine 1974. proveo je afrikanizaciju svih osobnih imena u zemlji, promijenivši vlastito u Gnassingbé. Tijekom 1970-ih stanje togoanskog gospodarstva poboljšalo se zahvaljujući prihodima od fosfata, ali kad su početkom 80-ih cijene fosfata na svjetskom tržištu pale Togo je zahvatila duboka gospodarska kriza. Eyadéma je uspio preživjeti val demokratizacije u Africi 1990-ih i pobijediti na trima izborima koje su međunarodni promatrači raznoliko ocijenili. Na mjestu predsjednika naslijedio ga je sin Faure Gnassingbé.

[edit] Stanovništvo

Stanovništvo Toga sastoji se od oko 20 etničkih skupina. Dvije najveće su narod Ewe koji živi na jugu i Kabye sa sjevera. Ova su dva naroda u nedavnoj togoanskog povijesti često bila politički sukobljena (dugogodišnji predsjednik Eyadéma pripadao je narodu Kabye i mnogi su ga optuživali za favoriziranje sjevernog dijela zemlje). Jezici Ewea i Kabyea služe i međusobnom sporazumijevanju manjih skupina. Francuski je jezik uprave i višeg obrazovanja.

Vjerski, više od polovice stanovnika pripada domaćim religijama. Kršćana je nešto manje od 30%, a muslimana oko 20%.

[edit] Gospodarstvo

Togoansko gospodarstvo temelji se na komercijalnoj i nekomercijalnoj poljoprivredi te rudarstvu i trgovini. Najvažnije izvozne kulture su pamuk, kava i kakao. Izvoze se i fosfati.

BDP je za 2004. procijenjen na 1600 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).


Države Afrike
Alžir | Angola | Benin | Bocvana | Burkina Faso | Burundi | Centralnoafrička Republika | Čad | Demokratska Republika Kongo | Džibuti | Gabon | Gambija | Gana | Gvineja | Gvineja Bisao| Egipat | Ekvatorijalna Gvineja | Eritreja | Etiopija | Južna Afrika | Kamerun | Kenija | Komori | Lesoto | Liberija | Libija | Malavi | Mali | Madagaskar | Mauritanija | Mauricijus | Maroko | Mozambik | Namibija | Niger | Nigerija | Obala Slonovače | Republika Kongo | Ruanda | Sao Tome i Principe | Svazilend | Sejšeli | Senegal | Sijera Leone | Somalija | Sudan | Tanzanija | Togo | Tunis | Uganda | Zambija | Zapadna Sahara | Zelenortska ostrva | Zimbabve
Ovisni teritoriji': Majot | Reinion | Sveta Jelena