2.12.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[edit] 2. decembar - 2. prosinca

Studeni - Novembar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
kalendar za 2006 g.
cela godina
Prosinac - Decembar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
kalendar za 2005 g.
cela godina
- Januar - Siječanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2005 g.
cela godina


[edit] Događaji

  • 1254. kralj Sicilije Mafred pobedio u bici kod Fođe papsku vojsku i zadržao svoje kraljevstvo.
  • 1804. papa Pije VII u Parizu krunisao Napoleona Bonapartu za cara Francuske.
  • 1805. Napoleon u bici kod Austerlica, poznatoj kao „bitka tri cara“, sa 75.000 vojnika pobedio rusku i austrijsku vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi.
  • 1823. Predsednik SAD Džejms Monro u Kongresu SAD objavio dokument, Monroovu doktrinu, kojim je proklamovana izolacionistička politika SAD. U tom trenutku usmerena protiv intervencionističkih namera Svete alijanse evropskih sila prema bivšim španskim i portugalskim kolonijama u Južnoj Americi, ta politika kasnije pod geslom „Amerika Amerikancima“ dobila jako nacionalno obeležje.
  • 1848. austrijski car Ferdinand I abdicirao u korist Franca Jozefa I.
  • 1852. u Francuskoj proglašeno Drugo carstvo s carem Šarlom Lujem Napoleonom III Bonapartom.
  • 1901. američki pronalazač King Kemp Džilet patentirao prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.
  • 1942. na univerzitetu u Čikagu, gde su nuklearni fizičari predvođeni Enrikom Fermijem radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put demonstrirana nuklearna lančana fisija.
  • 1950. odlukom Ujedinjenih nacija bivša italijanska kolonija Eritreja ušla u sastav Etiopije kao autonomna oblast.
  • 1954. Senat SAD izrekao javni prekor senatoru Džozefu Mekartiju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istržnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.
    • 1971. sovjetski vasionski brod bez ljudske posade “Mars III” spustio se na Mars.
    • 1971. od šest emirata u Persijskom zalivu, Abu Dabija, Dubaija, Šardže, Adžmana, Uma al Kajvajna i Fudžajre osnovana federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata. U februaru 1972. Federaciji se pridružio i Ras al Kajma.
  • 1972. u požaru koji je izbio tokom muzičkog festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu poginulo najmanje 50 osoba.
  • 1982. hirurg Vilijam de Vris na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu Solt Lejk Siti primenio prvo veštačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisan zubar Barni Klark, živeo s tim srcem 112 dana.
  • 1990. posle ujedinjenja Nemačke, koalicija desnog centra kancelara Helmuta Kola odnela ubedljivu pobedu na prvim svenemačkima izborima od 1932.
  • 1994. filipinski feribot s više od 600 putnika potonuo u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. Život izgubilo 140 osoba.
  • 1998. SFOR u Bijeljini uhapsio Radoslava Krstića, aktivnog generala Vojske Republike Srpske, i predao ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio Krstića za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora.
  • 2001. najveća energetska kompanija u SAD, korporacija Enron, podnela molbu njujorškom sudu za zaštitu od bankrota. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je veliki udar na finansijskim tržištima širom sveta.
  • 2003. Tribunal u Hagu izrekao kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoliću, prvom oficiru VRS koji je priznao krivicu za učešće u ubistvu preko 7.000 Bošnjaka u Srebrenici u leto 1995.

[edit] Rođenja

  • 1859 - Žorž Sera, francuski slikar.
  • 1879 Staljin
  • 1923. - Maria Callas, američka operna pjevačica grčkog porijekla

[edit] Smrti

  • 1547 - Hernan Kortez, španski osvajač.
  • 1859 - Džon Braun, američki borcac za ukidanje crnačkog ropstva.
  • 1990. - Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent
  • 1993 - Pablo Eskobar, šef narko-kartela .
  • 2000 - Milan Mića Popović, srpski i jugoslovenski slikar i grafičar .

[edit] Praznici i dani sećanja


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar