Srbija

From Wikipedia

Republika Srbija
Република Србија

Republika Srbija
Република Србија
Zastava Srbije Grb Srbije
(Zastava) (Grb)
Moto: nema
Himna: Bože pravde
Položaj Srbije
Službeni jezik: srpski 1
Glavni grad: Beograd
Predsednik: Boris Tadić
Predsednik Vlade: Vojislav Koštunica
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
111. po veličini
88.361 km²
N/A%
Stanovništvo:
 - ukupno (2002):
 - Gustina:
79. po veličini
7.498.001 (bez Kosova)
115.53/km²
Nezavisnost: Od Otomanskog carstva,
odnosno 13. jul 1878.
Valuta: Dinar 2 (100 para)
Vremenska zona: UTC Srednjoevropska
Internet domen: .rs
Pozivni broj: 381
1Prema Ustavu Srbije službeni je srpskohrvatski jezik; u Vojvodini zvanični su i rumunski, rusinski, mađarski, slovački i hrvatski; na Kosovu i Metohiji i albanski;

2 Na Kosovu i Metohiji i evro;

Srbija je država locirana u jugoistočnoj Europi (na Balkanskom poluostrvu/poluotoku) i u srednjoj Europi (Panonskoj niziji). U sastavu Republike Srbije se nalaze i dve/dvije autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija.

Srbija se na sjeveru graniči s Mađarskom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom, na jugu s Makedonijom i Albanijom, a na zapadu s Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom.

Glavni grad je Beograd.

Sadržaj/Садржај

[edit] Istorija

Glavni članak: Istorija Srbije

Prve informacije o srpskoj državi potiču iz VII vijeka i dinastije Vlastimirovića. Osnivač srednjevjekovne srpske države je Stefan Nemanja, veliki srpski župan koji je živeo u XII veku. Godine 1220, pod Stefanom Prvovenčanim, Srbija postaje kraljevina, a 1346. godine prerasta u carstvo, pod Stefanom Dušanom. U periodu od 1459. do 1804. je bila pod vlašću Osmanlijskog carstva.

Godine 1804. srpski narod kao i većina naroda u Evropi u to vrijeme, počinje stvarati modernu državu i pod vođstvom Đorđa Petrovića zvanog Karađorđe započinje borbu za promjenu vlasti i sistema koji su nametnuli Turci u višestoljetnoj okupaciji Srbije. Od 1813 do 1903 srpsku državu predvodi dinastija Obrenovića , kada je na tronu smjenjuje dinastija Karađorđevića, potomci Đorđa Petrovića-Karađorđa.

Borba za savremeno društvo, ljudska prava i nacionalnu državu trajala je skoro tri decenije i okončala se donošenjem Sretenjskog ustava 15. februara 1835. godine. Posle 1918. Srbija je kao osnivač, uz Crnu Goru jedina unoseći svoj suverenitet, bila deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavije. Od 1992, posle raspada SFRJ, sve do 2003. Srbija je činila, zajedno sa Crnom Gorom - Saveznu Republiku Jugoslaviju. Od 2003. do 2006. Srbija je sastavni dio Državne zajednice Srbija i Crna Gora, a proglašenjem crnogorske nezavisnosti je i sama de facto postala nezavisnom državom.

[edit] Geografija

Srbija se nalazi na Balkanu (regionu jugoistočne Evrope) i u Panonskoj nizini (regionu srednje Evrope). Srbija se graniči sa Rumunjskom, Hrvatskom, Mađarskom, Bugarskom, Albanijom, Republikom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom (odnosno Republikom Srpskom) i Crnom Gorom

[edit] Teritorijalna organizacija

Vidi još: Regioni Srbije, Okruzi Srbije

U sastavu Republike Srbije nalaze se 2 autonomne pokrajine:

Napomena: deo teritorija Republike Srbije, koji se nalazi izvan teritorija autonomnih pokrajina naziva se Centralna Srbija. Međutim, Centralna Srbija ne predstavlja posebnu administrativno-upravnu jedinicu i direktno je podređena republičkim vlastima.

Pored toga, cjelokupna teritorija Srbije je podeljena na 29 okruga i teritoriju grada Beograda. Na području autonomne pokrajine Vojvodine nalazi se 7 okruga, na području autonomne pokrajine Kosovo i Metohija 5, dok se na području Centralne Srbije nalazi 17 okruga i teritorija grada Beograda. Svaki okrug se sastoji od nekoliko općina, a opštine se sastoje od mjesnih zajednica.

[edit] Stanovništvo

Ovde su pomješani podatci iz popisa 1991. i 2002. godine.

Glavni članak: Demografija Srbije

Prema popisu iz 2002. godine, koji ne uključuje Kosovo i Metohiju, Srbija ima 7.498.001 stanovnika.

[edit] Nacionalnost

Srbi čine većinu od 82,86% stanovništva, slede Mađari 3,91%, Bošnjaci 1,82%, Romi 1,44%, Jugosloveni 1,08%, Hrvati 0,94%, Crnogorci 0,92 %, Albanci 0,82% te Slovaci, Vlasi, Rumuni, Makedonci, Muslimani, Bugari, Bunjevci, Rusini, Ukrajinci, Slovenci, Goranci, Nijemci, Rusi, Česi i drugi.

[edit] Jezik

Zvanični/službeni jezik je srpski. U Vojvodini pored srpskog zvanični/službeni jezici su mađarski, slovački, hrvatski, rumunski i rusinski. Na Kosovu i Metohiji službeni jezici su albanski i srpski.

[edit] Religija

Najbrojnija religija je pravoslavna, te slede muslimani (suniti), rimokatolici, protestanti i ateisti.

[edit] Gradovi

Najveći gradovi Srbije su: Beograd (1.136.786), Novi Sad (215.600), Priština (200.000), Niš (173.400), Kragujevac (146.000), Prizren (121.000) i Subotica (99.500).

Najveći gradovi Centralne Srbije (po podacima iz 2002.):

Najveći gradovi Vojvodine (po podacima iz 2002.):

Najveći gradovi Kosova i Metohije (po podacima iz 2005.):

[edit] Državni simboli

Himna Republike Srbije je ujedno i stara himna nekadašnje Kraljevine Srbije "Bože pravde", uz unekoliko promijenjen tekst.

Grb Republike Srbije je grb iz doba Kraljevine Srbije iz 1882. godine i sadrži dvoglavog belog orla sa crvenim štitom na grudima na kome se nalazi bijeli krst sa četiri ocila (srpski krst), a iznad glava orla se nalazi kruna loze Nemanjića.

Republika Srbija ima Narodnu zastavu koja je trobojka sa vodoravno položenim bojama: crvenom, plavom i bijelom. Pored narodne, postoji i Državna zastava koja je u osnovi ista kao i narodna s tim što na plavom polju stoji i mali grb Republike Srbije.

[edit] Politika

Sadašnji predsjednik Srbije je Boris Tadić koji je pobedio na predsjedničkim izborima 2004, sa 53% osvojenih glasova.

Od marta 2004. premijer je Vojislav Koštunica, koji se nalazi na čelu manjinske Vlade koju čini koalicija između stranaka: DSS, G17+, SPO-NS, a uz parlamentarnu podršku SPS.

[edit] Pravosuđe

Poseban članak: Ministarstvo pravde Republike Srbije

[edit] Saobraćaj

Kroz Srbiju teče rijeka Dunav, važan plovni pravac koji povezuje srednju Evropu sa Crnim morem. Pored Dunava, plovne rijeke su: Sava, Morava i Tisa. Važni saobraćajni pravci kroz Srbiju su: Ibarska i Jadranska magistrala, auto-put Beograd-Niš i pruga Beograd-Bar.

[edit] Privreda

Glavni članak: Privreda Srbije

Srpska privreda je bila u kolapsu početkom devedesetih godina XX veka. Srbiji su uvedene opšte sankcije Savjeta bezbednosti UN 1992. Veći deo sankcija je ukinut 1996, 2000, 2001. i 2005. kada je u potpunosti normalizovana trgovina sa SAD. Osnovu privrede čini poljoprivreda i industrija. Najveći ratarski kraj je Vojvodina. Gaji se žito, kukuruz, suncokret i soja, te u manjoj mjeri povrtarske kulture. Najpoznatiji krompir je iz Ivanjice, paprika iz Leskovca, a kupus iz Futoga. Šumadija je poznata po voćarstvu; Vršac i Župa po vinogradima. Stočarstvo je razvijeno u Raškoj i u istočnoj Srbiji. Metohija je plodna žitnica. Kosovo je najveće nalazište lignita u Evropi. Homoljske planine su nalazište bakra. Sjeverni dio Banata je bogat naftom i zemnim gasom/plinom.

Stopa nezaposlenosti u Srbiji je 18%, a stopa inflacionog rasta 13.7%.

Bruto nacionalni dohodak u Srbiji 2006 iznosi 4000$ dolara po glavi stanovnika(bez KiM)

Glavni ekonomski partneri Srbije su bivše sovjetske i istočnoevropske republike, Evropska unija (najviše Njemačka i Italija), Republika Srpska i Republika Makedonija.

[edit] Nauka i kultura

  • Srpska akademija nauka i umjetnosti
  • Matica srpska
  • Institut za nuklearne nauke Vinča
  • Institut Mihajlo Pupin

[edit] Praznici

  • 1. i 2. januar - Nova godina
  • 7. januar - Božić
  • 1. i 2. maj - Praznik rada
  • 27. januar - Dan duhovnosti
  • 15. februar - Dan državnosti
  • 28. jun - Dan Srba palih za otadžbinu

[edit] Srodni članci

[edit] Spoljašnje poveznice

Wikimedia Commons logo
Wikimedija Ostava Još multimedijalnih fajlova dobićete ako pratite link Serbia


 
Okruzi u Republici Srbiji
Zastava Srbije
centralnoj Srbiji :

Beogradski okrug | Mačvanski | Kolubarski | Podunavski | Braničevski | Šumadijski | Pomoravski | Borski | Zaječarski | Zlatiborski | Moravički | Raški | Rasinski | Nišavski | Toplički | Pirotski | Jablanički | Pčinjski |

Vojvodini :

Južnobački | Južnobanatski | Severnobački | Severnobanatski | Srednjobanatski | Sremski | Zapadnobački |

Na Kosovu i Metohiji :

Kosovski | Kosovskomitrovački | Kosovskopomoravski | Pećki | Prizrenski