Indijanci
From Wikipedia
Indijanci - kolektivni naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini. Međusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Većinom su to bila lovačko-sakupljačka društva kao (Nambikwara i Ges) iz Brazila i (Shoshoni) iz Kalifornije i Nevade. Neki su bili ribari (Indijanci Chinook iz države Washington ili Alacaluf, Yahgan i Guato) iz Južne Amerike. U njihove najrazvijenije narode koji su uspjeli podići visokorazvijene civilizacije spadaju narodi Olmeka, Tolteka, Maja i Asteka) iz Meksika te Inka iz Perua. Danas su mnogi smješteni po rezervatima, osobito u Kanadi, Sjedinjenim Državama i Brazilu. Prvi se put spominju otkrićem Amerike 1492. godine (Kristofor Kolumbo).
Sadržaj/Садржај |
[edit] Ime
Ime su dobili po Indiji jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Amerikanci ih u novije vrijeme (službeno) više ne nazivaju Indians nego Native Americans (američki domoroci). nazivi Redskins ili Peaux-Rouges, odnosno Crvenokošci, su podrugljivi.
[edit] Klasifikacija
Indijanska plemena obično se klasificiraju prema jezičnim porodicama. Osobit doprinos dali su u ovome poslu Alexander F. Chamberlain, John Wesley Powell (1892; 58 porodica u Sjevernoj Americi) [1] [2] [3], Benjamin Lee Whorf, Paul Rivet [4], A. L. Kroeber, Edward Sapir, Terrence Kaufman (1990).
[edit] Privreda
Kratki uvod (o zaštiti prirode)
Indijanci su, često se kaže, djeca prirode. Ovisni su o njoj i žive u skladu s njezinim zakonima. Na cijelom području od Aljaske do Tierre del Fuego (Ognjena Zemlja) nema nijednog zabilježenog slučaja da su ugrozili prirodu na neki način. Bogata mitologija Američkih Indijanaca nas uči koliko oni poštuju zemlju, ona nije ničije vlasništvo, a mi smo ju samo iznajmili dok živimo na njoj. Veliki duh ustupio nam je zemlju kao i biljkama i našoj braći životinjama. Ipak da bi čovjek mogao preživjeti mora se hraniti i napraviti sebi zaklon. On zato moli i traži oprost, moli duha stabla, medvjeda ili bizona da mu oprosti što ga mora ubiti. Zato Indijanac ubija samo onoliko koliko mu je potrebno da bi preživio. Indijanci u svojim mitovima poznaju mnoge heroje kulture koji su ih naučili napraviti oružje, oruđe i naučili ih lovu, ribolovu, obradi tla i kako treba postupati prema prirodi. Ako bi lovac ulovio više nego što mu je potrebno, ili nije zahvalio životinji što mu je ona dopustila da je ubije, on više nikada neće imati sreće u lovu. Indijanac može uloviti životinju samo ako mu to ona dozvoli. I životinje i ljudi imaju svoje zaštitnike, njihova pravila moraju se poštivati. Naseljavanjem bijelog čovjeka u Americi dolazi do naglog uništavanja prirode. Indijanac je odmah uočio kako on loše djeluje na prirodu. Ruše se šume, istrebljuju životinje, truju rijeke. Prvo pismo upozorenja uništavanja majke zemlje poslao je američkom predsjedniku legendarni indijanski poglavica Seattle. I dan-danas Indijanci na području brazilskih prašuma protestiraju vladi protiv uništavanja kišnih šuma, a slično i danas Sjevernoamerički Indijanci neprekidno upozoravaju vlasti da se sačuva svijet divljine koji se nemilice uništava. Odjeka od onih koji su u stanju nešto poduzeti, nema. Visoko-civilizirani narodi izgleda nisu još dostigli stupanj svijesti američkog 'divljaka', kako ih oni vole nazivaju. frame| korijen manioke, 'žitarica' je Indijancima iz tropske Južne Amerike od kojih peku okrugle pljosnate lepinje. Njezin otrov se sakupljao i nakon iskuhavanja koristio se kao začin. Lov, ribolov, sakupljanje, poljoprivreda Lov je jedan od osnovnih djelatnosti takozvanih 'primitivnih' naroda, nalazimo ga od vremena pojave čovjeka. Kamen i toljaga bila su glavno oružje koje se koristilo u lovu. Nekome od naših predaka palo je na pamet da nađeni kamen prilagodi i umjetnom obradom dobije od ivera nož ili da od oblog kamena dobije mlat privezavši ga žilama ili kožnim trakama za drveni nastavak. Kroz povijest američkih domorodaca, još od vremena postojanja mamuta, možemo pratiti razvoj oružja američkog domoroca. Koplje, luk i strijela, tomahawk, atl-atl, puhaljka (serbatana), bola i praćka oružja su koja se javljaju u raznim krajevima Amerike. Većini društava kod Indijanaca lov je bio glavno ili jedno od najglavnijih zanimanja. Nijedno društvo nije bilo isključivo lovačko. Ne smijemo zaboraviti da Indijancima dugujemo neke od najglavnijih kultura bez kojih danas ne možemo, to su krumpir (kojega smo dobili od Inka), rajčica, grah, kukuruz i zloglasni duhan, kojime kao da su nam se osvetili za sve nepravde koje su im nanesene. Bizon je bio glavna lovina prerijskih Indijanaca, lovio se lukom i strijelom i kopljima. Bizonovo meso Indijanci su znali konzervirati uz pomoć nekih začina i ovu smjesu čuvati u kožnim vrećicama poznatim kao parfleche. Ovakvu hranu Indijanac je nosio sa sobom prilikom dužeg odsustva. Meso je ipak u večini slučajeva nadopunjavalo biljnu hranu koje su žene pribavljale sakupljanjem ili uzgojem . Sjeverna Amerika bogata je i drugom divljači , to su jeleni, sobovi i losovi, medvjedi, ali i manja divljač, rakun, zec, dabar, vidra i ptice. frame|left|Američki bizon, najpoznatija lovina prerijskih Indijanaca od koje im je zavisio opstanak. Kože i krzna bile su im potrebne za izradu odjeće, obuće, pokrivače. Neke grupe Indijanaca, osobito u hladnim predjelima živjela su uglavnom od životinjskog mesa, ali ta su plemena bila uz lovačko zanimanje imala i razvijen ribolov. U Južnoj Americi u područjima kišnih šuma (selvasa), lov je također jedna od važnijih aktivnosti Indijanca, i ovdje on dopunjava svoj 'stol' biljnim proizvodima oko kojih se staraju žene. Glavna lovina ovih Indijanaca, ne računajući i značajno ribarstvo, su tapir, majmuni, ptice, kornjače i druga divljač. Luk i strijela i puhaljka glavna su im oružja. Što se strijele tiče ima ih više vrsta, onih koji služe za lov na krupnu divljač, s oštrim vrhom, strijele s tupastim vrhom kojima se love ptice. Strijela koja se koristi u ribolovu ima pilasti (testerasti) oblik. Otrov, posebno kurare Indijanci su koristili prilikom lova na veću divljač. Otrov timbu Indijanci bi bacali u rijeku i kada riba ispliva jednostavno bi je pokupili. U pustinjskim i polu-pustinjskim predjelima siromašnih izvorima hrane, Indijanci bi se organizirali po malenim skupinama koje su se lakše mogle prehraniti, ovo osobito vrijedi za sjevernoamerička plemena Zapadni Šošona, kod brazilskih Nambikwara, ili kod čileanskih Alacalufa koji su živjeli od ribe a sakupljanja priobalnih životinja. Poljoprivreda i sakupljanje također su značajni za opstanak ovih Indijanaca. Neka plemena kao što su Muskogee, Seminole, Irokezi, kao i Quechua i Maya Indijanaca imala su veoma razvijenu poljoprivredu. Kod Maya postojao je sistem 'milpa', u Quechua se zemlja obrađivala po sistemu 'ayllu'. Ne treba zanemariti ni polja Indijanaca u bazenu Amazone, koji su znali i smrtonosno otrovne biljke png|frame|right|Žene plemena Algonquin naročitim postupkom pretvoriti u hranu. To je naravno manioka, čak se i njezin otrov (cijanovodična kiselina) nije bacao nego su od njega kuhanjem pravili začin. Polja ovih plemena iz Amazonije, putopisci redovito opisuju kao veoma čista, bez korova koji bi u europskim njivama rastao po njima. Sakupljanje je prisutno svagdje gdje je prilika da se ima što sakupljati. Indijanci su sakupljali i divlje bilje, divlje plodove, gljive, sjemenke, ličinke, razne insekte (kukce) i ostalo. Na sakupljanju osobiti prosperitet imala su kalifornijska plemena čija je zemlja obilovala žirom i divljim kestenom, od čega su Indijanci Pomo, Miwok, Karok i drugi proizvodili pogačice, i prema Evi Lips, bila veoma ugojena. I Chippewa i Menominee Indijanci sakupljali su divlju vodenu rižu, po rižinim jezerima u Wisconsinu i Minnesoti. Ova plemena Lipsova ne naziva sakupljačima nego 'narodima žeteoci', jer se ovdje nije trebalo puno truditi da bi se napunile pune torbe, svojim bogatstvom priroda je hranom opskrbljivala plemena Kalifornije i Velikih jezera. Sakupljanje je ipak plemenima Zapadnih Šošona gotovo jedini način da prežive. Škrta priroda nudila im je tek ono što pustinja može ponuditi. Ipak oni nisu nestali s tog područja i živjeli su od njenih darova sve do zatvaranja u rezervate.
[edit] Život i običaji
Običaji Indijanaca
Rat
[edit] Kulturna područja Sjevernoameričkih Indijanaca
Geografsko-klimatski uslovi uvjetovali su nastanku više kulturnih pojaseva na području Sjeverne Amerike.
- 1) Subarktičko područje (Subarctic Indians), u Kanadi i Aljaski, gdje nalazimo plemena Atapaskana i Algonquian Indijanaca. Najpoznatija plemena toga područja su Montagnais, Naskapi, Cree, Chipewyan, plemena Kutchin i Khotana i niz drugih manjih plemena. Kultura ovih Indijanaca je prilično slična. Njezini česti simboli su krplje, kanu, toboggan, snježne naočale. Odjeća je krznena. Lov i ribolov glavno je zanimanje ovih Indijanaca.
- 2) Indijanci Sjeverozapadne obale [5](Northwest Coast Indians). Ovo su bez sumnje najbogatija plemena Indijanaca Sjeverne Amerike. Oni nastavaju područje uz Pacifičku obalu Sjeverne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaljeva Yakutat u Aljaski na sjeveru. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim grupama poznatim kao Kwakiutl, Tsimshian, Tlingit, Haida, Bella Coola, Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, Oregona i Washingtona. Društva s juga ovog područja znatno su siromašnija, a i njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada kultura gradnje velikih totema, gradnji cedrovih kuća s krovovima na dvije vode, prekrasno tkanje chilkat-ogrtača (koji su često nevjerojatno skupi), orijentiranost moru, izgradnja drvenih velikih kanua, ropstvo, i nadasve veoma poznate rastrošne svečanosti 'potlach'.
thumb|left|Grass-house, Kuća od trave, Wichita Indijanci. Oni su bili sjedilačko stanovništvo, obrađivači tla, ali i lovci na bizone.
- 3) Indijanci s Platoa [6](Plateau Indians). Indijanci s Platoa naseljavaju kraj u području rijeke Columbije. Ovdje je raširena kultura ribara (može se govoriti o pravim ichtyophazima, jedačima riba s veoma slabim zubima) i kopačima korijenja camas i shanataque (ili 'Indian Thistle' Cirsium edule [7]. [8] . Plemena ovog područja pripadaju grupama Shahaptin (Umatilla, Tygh, Tenino, Yakima, Nez Perce, Palouse, Walla Walla ), Waiilatpuan (Cayuse, Molala), Salishan (Shuswap, Lillooet, Ntlakyapamuk, Spokane, Coeur d'Alene, Kalispel, Okanagan, Nespelem), Kitunahan (Kutenai), Chinookan (Wasco Wishram i Dog River Indijanci ili Cascade), Lutuamian (Modoc, Klamath) i Athapaskan (Nicola ili Stuwihamuk; koji danas govore thompson jezikom). Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem.
- 4) Kalifornijski Indijanci [9](California Indians). Kako samo ime kaže ova plemena naseljena su u Kaliforniji i imaju sami za sebe tipičnu kulturu sakupljača žira. Ipak treba naglasiti da ne pripadaju sva kalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca Sjeverozapadne obale. Ova pleme više-manje su malena, podijeljena po brojnim plemenima i oskudno obučena. Prijateljica i dobra poznavateljica Indijanaca Eva Lips, navodi da su sva ova plemena veoma dobro uhranjena, na tome zahvaljuju žiru od kojega naročitim postupkom dobivaju brašno i peku pogačice 'acorn bread', odnosno kruh od žira. Glavna plemena su: Maidu, Miwok, Chumash, Yokuts, Shasta, Chimariko, Achomawi, Atsugewi, Yana, Yahi, Wintu, Nomlaki, Patwin, Yuki, Pomo, Wappo, Nisenan, Costanoan, Salinan, Esselen, Kitanemuk, Akwa'ala, Ipai, Tipai, Kamia, Cupeño, Luiseño, Cahuilla, Juaneño, Gabrieleño, Nicoleño, Fernandeño, Serrano.
- 5) Indijanci Velikog bazena [10](Great Basin Indians). U području Velikog slanog bazena naseljena su (u zapadnim predjelima, Nevada) siromašna sakupljačka plemena Šošona koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korijenjem, raznim plodovima, sitnom divljači i drugim. Jelo se bukvalno sve. Istočno od njih u područjima Utaha, Wyominga i Colorada Indijanci su posjedovali konje pa su se formirali u pljačkaške bande. Oni su bili puno mobilniji i opasniji od svojih zapadnih rođaka. Ove Šošone klasificiraju u Numic-govornike. U Zapadne Numic-govornike ubrajaju se: Northern Paiute, Owens Valley Paiute, Dvije grupe Mono Indijanaca i pleme Bannock iz Idaha. Središnjoj skupini Numica pripadaju Western Shoshoni, Indijanci Panamint ili Koso, Gosiute, Wind River (njihov su ogranak Komanči /Comanche/), i Indijanci Weber Ute (tako krivo nazivani jer ne pripadaju u Ute). U Southern (ili Južne) Numic-govornike pripadaju: Northern Ute, Southern Ute, Tumpanogots, Pahvant, Fish Lake, Red Lake, Kawaiisu, i bande Južnih (Southern) Paiuta: Las Vegas, Shivwits, Uinkarets, Moapa i Chemehuevi.
- 6) Jugozapadni Indijanci [11](Southwest Indians).Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve američkog Jugozapada od New Mexica preko Arizone do donjeg toka Colorada. Ovdje zapravo nalazimo ratarsko stanovništvo iz grupe Yumanskih i Pimanskih plemena, kao i posebnu grupu seoskih plemena s pueblo kulturom. U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se Zuñi, šošonsko pleme Hopi i plemena grupe Tanoan. Apačka plemena kao i Papago su nomadi.
*7) Prerijski Indijanci [12] (Plains Indians). Oni su stanovnici prerija, područja od rijeke Saskatchewan na sjeveru do južnog Teksasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena američkih domorodaca. Oni su nomadski jahači i lovci na bizone. Pošto su navikli na prostranstva i lutanja pružali su najžešći otpor bijelim naseljenicima. Predstavnici su im sa sjevera na jug: Plains Cree, Assiniboin, Blackfoot (Crna Stopa), Gros Ventre, Hidatsa, Vrane (Crow), Mandan, Cheyenne, Arikara, Teton, Satee (Dakota), Cheyenne, Arapaho, Omaha, Pawnee, Kiowa, Comanche.
- 8) Sjeveroistočni Šumski Indijanci [13](Northeast Woodland Indians). Indijanci Sjeveroistočnih šuma pripadaju porodicama Iroquoian i Algonquian. To je domovina 'wigwama', velikih drvenih kuća opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivači kukuruza. Odavde su došle i kokice 'pop corn' koje su Irokezi nosili sa sobom prilikom odlaska u višednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog područja su Irokezi (Iroquois), Huron Indijanci, Erie, Susquehanna, Wappinger, Wampanoag, Mahican (poznati Mohikanci), Metoac, Powhatan (kod nas poznati po crtiću o djevojci Pocahontas), Nanticoke, Conoy, Pennacook i drugi.
- 9) Jugoistočni Indijanci (Southeast Indians).Ovo područja thumb|na slici Jacquesa Le Moyne (1564)Timucua Indijanci obrađuju svoja polja. obuhvača jugoistok Sjeverne Amerike, od atlantske obale na zapad do istočnog Texasa, na sjever do unutrašnjosti Virginije. Jugoistočna plemena su seosko ratarsko stanovništvo. Ovdje su na cijeni kukuruz i njegova svečanost 'Green Corn Dance' ili 'Ples zelenog kukuruza'. . Neka od ovih plemena poznavali su i hambare u koje, po Evi Lips, 'nije mogao ući ni miš'. Plemena ovog područja pripadaju porodicama Muskhogean (po novijoj ortografiji Muskogean), Natchesan, Caddoan, Siouan, Attacapan, Chitimachan i Tunican. Glavna pleemna su: Creek, Seminole, Timucua, Yuchi, Biloxi, Chitimacha, Atakapa, Tunica, Natchez, Choctaw, Chickasaw, Akokisa, Hasinai, Adai, Taensa, Kadohadacho, Natchitoches, Chakchiuma, Pascagoula, Bayagoula, Avoyel, Chawasha, Washa, Chatot, Chiaha, Yamasee, Fresh Water, Ais, Calusa, Tequesta, Jeaga, Cusabo, Congaree, Cape Fear, Waxhaw, Winyaw, Cherokee, Woccon, Manahoac, Tutelo, Monacan, Eno, Sugeree, Catawba, Nahyssan, Hitchiti, Koasati, Alabama, Tohome, Eufaula, etc.
[edit] Kulturna područja Indijanaca Srednje Amerike
- Središnji Meksiko (Central Mexico) Predstavnici: Nahuatl, Otomi, Chontal, Ixcatec, Tarascan, Mixtec, Zapotec
- Obala Vera Cruza (Vera Cruz Coast) Predstavnici: Totonac, Tamaulipec, Huastec, Popoluca
- Poluotok Yucatan (Yucatan Peninsula) Predstavnici: Yucatec, Mazatec, Mopan
- Južne ravnice (S: Lowlands) Predstavnici: Zoque, Tzeltal, Tzotil, Lacandon, Quiche, Ixil, Itza, Misquito, Jicaque
- Južne planine (S. Highlands) Predstavnici: Pipil, Xinca, Achi, Lenca, Nicarao, Nicoya, Ulva, Rama, Boruca, Guaymi, Cuna, Talamanca
- Veliki Antili (Greater Antilles) Predstavnici: Ciboney, Sub-Taino, Taino, Ciguayo
- Mali Antili (Lesser Antilles) Predstavnici: Island Carib, Igneri
[edit] Kulturna područja Južnoameričkih Indijanaca
- Sjever (Northern) Predstavnici: Choco, Chibca, Caquetio, Tairona, Gaujiro, Mompox, Timote, Achagua, Yaruro, Otomac, Guamontey, Guahibo, Saliva, Cumanagoto
- Gvajansko gorje (Guiana Highlands) Predstavnici: Arawak, Warao, Galibi, Tirio, Wapishana, Wayana.
- Amazon (Amazon) Predstavnici: Bora, Cubeo, Yanomamo, Waiwai, Javaro, Barauana, Apalai, Tupinamba, Yagua, Shipibo, Canamari, Maue, Mundurucu, Kayapo, Amahuaca, Mashco, Tacana, Sirono, Chiquito, Paressi, Nambikuara, Bakairi
- Brazilsko visočje (Brazilian Highlands) Predstavnici: Shavante, Bororo, Guato, Guarani, Tupi, Kaingang, Tupinamba, Botocudo, Southern Kayapo, Shacriaba
- Ande (Andes) Predstavnici: Cayapa, Manta, Tumbes, Huancavilca, Huambo Cajamarca, Huayla Casma, Huacho, Chincha, Huanca, Quechua, Aymara, Atacama, Diaguita, Mapuche
- Gran Chaco (Gran Chaco) Predstavnici: Chiriguano, Zamuco, Chamacoco, Lengua, Toba, Mataco, Chane, Chulupi, Mochovi, Tonocote, Abipón
- Pampas (Pampas) Predstavnici: Huarpe, Charrua, Chana-Mbegua, Querandi, Minuane, Puelche, Pehuenche, Poya, Tehuelche
- Ognjena Zemlja (Tierra del Fuego) Predstavnici: Chono, Alacaluf, Yahgan, Ona, Haush.
Vidi Popis indijanskih plemena -klasifikacija.
[edit] Popis plemena
| A’Ukre | Abaeté | Abenaki | Abihka | Abipón | Abitana-Waninân | Aburraes | Acaxee | Accohannock | Achagua | Achire | Achomawi | Acolapissa | Acolhua | Aconipa | Acquintanacsuak | Acuera | Adai | Adaizan | Agataes | Agavotokueng | Agawam (Pennacook) | Aguacatec | Aguano | Ahantchuyuk | Ahome | Ahousaht | Ahtena | Ais | Akatek | Akawai | Akokisa | Akwa’ala | Alabama Indijanci | Alacaluf | Alacalufan | Alaguilac | Alakwisa | Algonquian | Algonquin | Alliklik | Alsea | Amanayé | Amuzgo | Andoke | Apache | Apache Peaks | Apalachee | Apalachicola | Apolista | Applegate | Arabela | Aranama | Arapaho | Arára do Pará | Arauan | Araukanci | Aravaipa | Arawak | Arawakan | Arikara | Ashluslay | Assiniboin | Asteci | Ataguate | Atapaski | Atfalati | Atsugewi | Atakapa | Atalán | Atchatchakangouen | Athapaskan | Atikamekw | Atonontrataronon | Attacapan | Auaké | Auk | Avoyel | Awaswas | Ayamán | Aymara | Aymaran | Babine | Bainoa | Baníwa do Içana | Bannock | Barbacoan | Bay Miwok | Bear Lake | Bear River | Bear River | Beothukan | Bidai | Blackfoot | Boran | Bororoan | Botocudo (porodica) | Bribri | Cabre | Cacaopera | Cachomashiri | Caddoan | Cahibo | Cahuapanan | Caingangan | Caizcimu | Cakchiquel | Calamari | Calapooya | Cálenches | Cañari | Canarsee | Carib | Cariban | Carrier | Carrizo | Caucahue | Cava | Cazcan | Chachapoya | Chama | Chapacuran | Chasta Costa | Chatino | Checlesaht | Chelamela | Chelan | Chepenafa | Cherokee | Cheyenne | Chibcha | Chilcotin | Chilluckittequaw | Chimakuan | Chimarikan | Chimmesyan | Chimu | Chinantecan | Chincha | Chinook | Chinookan | Chipewyan | Chiricahua | Chitimachan | Chocho | Chol | Chono | Chumashan | Cibecue | Ciguayo | Clayoquot | Clowwewalla | Coahuiltecan | Coapite | Coast Miwok | Coast Yuki | Coca | Cochimi | Cochiti | Cocopa | Cofán | Colla | Comanche | Comecrudan | Copehan | Coran | Coroados | Costanoan | Crne Stope | Croatan | Crow | Cuitlahuaca | Culhua | Culli | Cuyuteca | Desaguadero Indijanci | Dihai-kutchin | Dogrib | Duwamish | Emet | Esselen | Esselenian | Euchre Creek | Eyeish | Flathead | Fulnio | Galibi Marworno | Galice | Garza | Gavião do Maranhão | Gé | Gorgotoqui | Gros Ventre | Guaccaiarima | Guachichil | Guadema | Guaharibo | Guahíbo | Guamo | Guató | Guayakí | Guaycuran | Guaycuruan | Halchidhoma | Halyikwamai | Han Indijanci | Hape | Hareskin | Hasinai | Haush | Havasupai | Hesquiaht | Hoh | Hokan | Hopi | Huamói | Huchnom | Huron Indijanci | Hwotsotenne | Ibitoupa | Igneri | Illinois | Ingalik | Irokezi | Iroquoian | Ivytyguá | Ixcatec | Jano | Jicaquean | Jicarilla | Jirajaran | Jívaro | Joshua | Kadohadacho | Kaigani | Kainah | Kalapooian | Karankawan | Karibi (narod) | Karipuna do Amapá | Kariri –Xocó | Karok | Kathlaminimin | Káwa-tapúya | Kaxarari | Kayapó | Kepkiriwát | Keresan | Keyes | Kiowa | Kiowa Apache | Kiowa-Tanoan | Kiowan | Kitkehahki | Kitunahan | Koasati | Kohani | Kohuana | Koluschan | Koyeti | Koyukon | Kuato | Kukurá | Kulanapan | Kusan | Kutcha-kutchin | Kwaiailk | Kwakiutl | Kwalhioqua | Kwatami | Kwazá | Lakondê | Lassik | Latgawa | Laymon | Lekwiltok | Lipan | Lucayo | Lutuamian | Maccá | Macorix | Maguana | Mahican | Makuráp | Maya | Mamalillikulla | Mangue | Manhattan | Manzanero | Maricopa | Marien | Mariposan | Mataco | Mataco-Macan | Mataguayo | Matanawí | Mawayana | Mayan | Mbayá | Mescalero | Mical | Mikonotunne | Misuluan | Miwok | Mixe-Zoquean | Mobile Indijanci | Modoc | Mompox | Monimbo | Moquelumnan | Morcegos | Mosetenan | Mountain | Move | Muklasa | Multnomah | Munde | Muskhogean | Muskogee | Nabesna | Nadêb | Nahuatlan | Nakoaktok | Naltunnetunne | Nambikwara | Nanaimo | Napochi | Naskoten | Natchesan | Natliwoten | Natsit-kutchin | Natú | Navaho | Neusiok | Nhambicuaran | Nisqually | Nomlaki | Nongatl | Ntlakyapamuk | Oa | Oglala | Oklahannali | Okwanuchu | Olamentke | Olmeca Xicalanca | Olmeci | Ona | Onoto | Osochi | Oti | Oto | Oto-Manguean | Ottawa Indijanci | Otuké | Owens Valley Paiute | Ozette | Pacaxe | Pahvant | Paiute | Palaihnihan | Palikur | Paniquita | Panoan | Pantágoro | Papabucos | Patiri | Pecheré | Peoria | Pequot | Pijao | Piman | Pinal | Pinaleño | Pipipan | Pistol River | Plains Miwok | Pocomtuc | Podunk | Pokomam | Pomo | Pozo | Puelche | Puinavean | Pujunan | Puquina | Puruhá | Quatomah | Quauhquecholteca | Quechua | Quechumaran | Quenongebin | Querandí | Quilmes | Quimbaya | Quinnipiac | Quirruba | Quoratean | Rama Indijanci | Ranquelche | Saanich | Salishan | Salson | San Arcs | San Carlos Apache | Santiam | Sawokli | Secotan | Seminole | Senijextee | Serian | Shahaptian | Shastan | Shoshoni | Sierra Miwok | Siouan | Sioux | Sjeverni Šajeni | Skaddal | Skin | Skittagetan | Soltecos | Stockbridge | Sutaio | Swallah | Tacaneco | Taensa | Tagnani | Tahontaenrat | Takkuth-kutchin | Takwatíp | Talamanca | Tamaulipec | Tanaina | Tanana | Tano | Tañyguá | Taracahitian | Tarahumara | Tatlit-kutchin | Teco-Tecoxquin | Tecual | Tecuexe | Temiminó | Tennuth-kutchin | Tepehuane | Tequistlatec | Timuquanan | Tlacopsel | Tlapanecan | Tlingit | Tohaha | Tohome | Tonikan | Tonkawan | Tonto | Toquegua | Totorame | Tranjik-kutchin | Tschantoga | Tucubante | Tulalip | Tunayana | Tupian | Tupinambá | Tuskegee | Tututunne | Tuvinci | Tuxá | Tzutuhil | Uchean | Uchiti | Umpqua | Urraca | Uto-Aztecan | Ventureño | Vilelan | Vunta-kutchin | Waiilatpuan | Wailaki | Wakashan | Wakona | Walla Walla | Walpapi | Wappo | Warm Springs Apache | Washoan | Wauyukma | Weitspekan | Wenatchee | Western Apache | Westo | Whilkut | White Mountain | Wimbee | Wishoskan | Wishtenatin | Wiyot | Wynoochee | Xaguas | Xavante | Xincan | Xipibo | Xochimilca | Xukuru | Yabuti | Yadkin | Yahuskin | Yakonan | Yamel | Yanomami | Yaruro | Yasika | Yavapai | Yawanawá | Yazoo | Yellowknife | Yoncalla | Yufera | Yui | Yukian | Yuman | Yuncan | Yuracaré | Yuri | Yurumanguí | Yustaga | Zacateco Zamuco | Zamucoan | Zapadni Šošoni | Záparo | Zaparoan | Zapotec | Zapotecan | Zo'é | Zoe Indijanci | Zoque | Zoró | Zuaque | Zuñi | Zunian | Zurina | Zuruahã
[edit] Literatura
- Eva Lips, Knjiga o Indijancima.
- Handbook of American Indians (1906) by Frederick W. Hodge. A listing of over 800 Indian Tribes in the United States and Canada.
Poznati Indijanci
Indijanski rezervati
[edit] Poveznice
- Glavne grupe i porodice Indijanaca A-L
- Glavne grupe i porodice Indijanaca M-Ž
- Jezične porodice indijanaca