Obala Slonovače
From Wikipedia
Ovaj članak je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
|
|||||
Državna krilatica: Unité, Discipline et Travail (francuski: Jedinstvo, disciplina i rad) |
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezik | [[francuski]] | ||||
Glavni grad | [[Yamoussoukro]] | ||||
Predsjednik | [[Laurent Gbagbo]] | ||||
Predsjednik Vlade | [[Seydou Diarra]] | ||||
Površina - Ukupno |
67. po veličini 322.460 km² |
||||
Stanovništvo - Ukupno (2003) |
57. po veličini 16.962.491 |
||||
Neovisnost | Od Francuske 7. kolovoza 1960. |
||||
Valuta | CFA franak (100 100 centima) | ||||
Vremenska zona | UTC | ||||
Državna himna | [[L'Abidjanaise]] | ||||
Internetski nastavak | .ci | ||||
Pozivni broj | 225 | ||||
Bjelokosna Obala, Obala Bjelokosti ili Obala Slonovače je država u zapadnoj Africi. Graniči s Liberijom i Gvinejom na zapadu, Malijem i Burkinom Faso na sjeveru te Ganom na zapadu, a na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantika. Smatra se jednom od najprosperitetnijih zemalja Zapadne Afrike, ali je njen razvoj u posljednje vrijeme usporen zbog političke nestabilnosti.
Ime joj dolazi od engleskog naziva Ivory Coast koji je poslije prešao u sve druge jezike. U oktobru 1985. vlada Obale Slonovače je zatražila da sve druge vlade u svijetu da kao standardni naziv počnu koristiti isključivo francuski naziv Côte d'Ivoire, ali to nigdje osim u samoj Obali Slonovače nije propisano zakonom.
Iako su Evropljani otkrili Obalu Slonovače još u 15. vijeku, ona nije potakla neki interes za kolonizaciju, pa čak ni trgovinu robljem. Tek je Francuska 1840-ih, za vrijeme početka Utrke za Afriku, počela stvarati uporišta na obali. 1890-ih je otpočeo pohod za širenje vlasti u unutrašnjost, završen tek 1917. Francuska vlast je stimulirala uzgoj kakaa, kave i banana - što je stimuliralo razvoj plantaža i dolazak relativno velikog broja evropskih doseljenika.
Pokret za nezavisnost Obale Slonovače je godine 1944. pod vodstvom otpočeo kao sindikat crnih radnika na plantažima pod vodstvom Felixa Houphoeta-Boignyja koji će vrlo brzo odbaciti radikalnu retoriku i postati prvi crni ministar u francuskoj vladi. Godine 1960. je Obala Slonovače dobila nezavisnost a Houphouet-Boigny njen prvi predsjednik. Zalaganje za očuvanje bliskih veza s Francuskom i inzistiranje na kapitalizmu dovelo je ekonomskog buma u 1960-im i 1970-ih, često zvanog "Bjelokosno čudo". Houphoet-Boigny je vladao čvrstom rukom, a nakon njegove smrti godine 1993. nasljednici nisu bili tako vješti u čuvanju etničke ravnoteže. Godine 1999. je proveden državni udar, a godinu dana kasnije na demokratskim izborima je predsjednik postao Laurent Gbagbo. Pod njegovom vladom su se intenzivirale vjerske napetosti između kršćanskog juga i muslimanskog sjevera, čemu je doprinio i veliki broj gastarbajtera iz drugih, pretežno muslimanskih, država Zapadne Afrike. Godine 2002. je izbila secesionistička pobuna na sjeveru, u što se upetljala i francuska vojska. Iako su otvoreni sukobi uglavnom prestali, u zemlji još uvijek postoji velika napetost.
Države Afrike | ||
Alžir | Angola | Benin | Bocvana | Burkina Faso | Burundi | Centralnoafrička Republika | Čad | Demokratska Republika Kongo | Džibuti | Gabon | Gambija | Gana | Gvineja | Gvineja Bisao| Egipat | Ekvatorijalna Gvineja | Eritreja | Etiopija | Južna Afrika | Kamerun | Kenija | Komori | Lesoto | Liberija | Libija | Malavi | Mali | Madagaskar | Mauritanija | Mauricijus | Maroko | Mozambik | Namibija | Niger | Nigerija | Obala Slonovače | Republika Kongo | Ruanda | Sao Tome i Principe | Svazilend | Sejšeli | Senegal | Sijera Leone | Somalija | Sudan | Tanzanija | Togo | Tunis | Uganda | Zambija | Zapadna Sahara | Zelenortska ostrva | Zimbabve | ||
Ovisni teritoriji': Majot | Reinion | Sveta Jelena |