13.2.

From Wikipedia

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Sadržaj/Садржај

[edit] 13. februar - 13. veljače

- Januar - Siječanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
kalendar za 2005 g.
cela godina
Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina
Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina


13. februar (13.02) je 44. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (45. u prestupnoj godini) Do kraja godine ima još 321 dana.

[edit] Događaji

  • 1358. - potpisan Zadarski mir kojim je hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinski porazio Veneciju i vratio Zadar pod svoje okrilje
  • 1633 - Inkvizicija rimokatoličke crkve u Rimu lišila slobode astronoma Galilea Galileja zbog njegovog zalaganja za Kopernikov heliocentrični sistem. Ostatak života naučnik je proveo pod stalnim nadzorom Inkvizicije, a zabrana s njegovih dela skinuta je 1757.
  • 1668 - Sporazumom potpisanim u Lisabonu, Španija priznala nezavisnost Portugala.
  • 1689 - Kralj Engleske i Škotske Vilijam III od Oranža i njegova žena Meri, kćerka svrgnutog engleskog prokatoličkog kralja Džejmsa II, proglasili su suverenitet nad Velikom Britanijom i Irskom.
  • 1793 - Velika Britanija, Pruska, Austrija, Nizozemska, Španija i Sardinska kraljevina, sklopile savez protiv revolucionarne Francuske.
  • 1911. - osnovan HNK Hajduk Split
  • 1945 - Sovjetska Crvena armija, u Drugom svetskom ratu, oslobodila Budimpeštu, posle 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 nemačkih vojnika.
  • 1945 - Američki i britanski avioni, u Drugom svetskom ratu, počeli bombardovanje nemačkog grada Drezdena. Grad je tokom dva dana bombardovanja razoren, a računa se da je poginulo oko 35.000 ljudi.
  • 1961 - Savet bezbednosti UN doneo odluku da se u Kongo upute međunarodne mirovne snage da bi se sprečilo izbijanje građanskog rata u toj zemlji.
  • 1970. - Švicarski pisac popularne fantastike Erich von Däniken osuđen je zbog prijevara na tri i pol godine zatvora.
  • 1975 - Kiparski Turci su u severnom delu ostrva, koji je sedam meseci ranije okupirala Turska, proglasili "Tursku federalnu državu Kipar" i formirali ustavotvornu skupštinu. Za prvog predsednika skupštine izabran je vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.
  • 1984 - generalni sekretar Komunističke partije SSSR-a i države postao je Konstantin Černjenko, nasledivši preminulog Jurija Andropova. Posle Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast je stupio Mihail Gorbačov, sedmi i poslednji lider SSSR-a.
  • 1990 - SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dve nemačke države su objavili plan o ujedinjenju Nemačke.
  • 1991 - Američki bombarderi su razorili sklonište u Bagdadu "identifikovano" kao vojni položaj, a u kojem su, međutim, civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, među kojima veliki broj dece i žena.
  • 2000 - Papa Jovan Pavle II zatražio oproštaj za sve grehove Rimokatoličke crkve u prošlosti, uključujući i odnos prema Jevrejima i jereticima.
  • 2001. - Potres magnitude 6.6 pogodio je Salvador, poginulo oko 400 ljudi.
  • 2001 - Amerikanka En Bankroft i Norvežanka Liv Arnesen postale su prve žene koje su na skijama prešle Antarktik. Njihovo "putovanje" od 2.700 kilometara trajalo je 90 dana.
  • 2002 - Britanska kraljica Elizabeta II dodelila počasnu titulu viteza bivšem gradonačelniku Njujorka, Rudolfu Đulijaniju, zbog njegove uloge nakon terorističkih napada na taj grad 11. septembra 2001.
  • 2003 - Nakon pada aviona američke Vlade u južnoj provinciji Kolumbije ubijen je jedan službenik ministarstva odbrane, a trojica su oteta. Ubijen je i jedan obaveštajac kolumbijske vojske.

[edit] Rođenja

  • 1682 - Giovanni Piazzetta, talijanski slikar
  • 1831 - Jovan Ristić, srpski državnik i istoričar. vođa desnog krila Liberalne stranke.
  • 1873 - Fjodor Ivanovič Šaljapin, ruski operni pjevač
  • 1888 - Georgios Papandreou, grčki političar i državnik
  • 1900 - Ivo Šeremet, bosanski impresionist
  • 1903 - Georges Simenon, belgijski književnik
  • 1910 - Viliam Šokli, američki fizičar. (u.1989).
  • 1933 - Kim Novak, američka glumica
  • 1946 - Liza Minnelli, američka glumica i pjevačica
  • 1950 - Peter Gabriel, engleski muzičar
  • 1955 - Zlatan Čolaković, bosansko-hrvatski književnik
  • 1974. - Robbie Williams, britanski pjevač (--)


[edit] Smrti

  • 1199 - Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića koja je vladala Srbijom dvesta godina. (r.1113).
  • 1571 - Benvenuto Čelini, italijanski vajar i pisac.
  • 1787. - Ruđer Bošković, hrvatski znanstvenik (r. 1711.).
  • 1883 - Richard Wagner, njemački kompozitor
  • 1894. - Franjo Rački, hrvatski povjesničar i političar (r. 1828.)
  • 1942 - Fehim ef. Spaho, bosanskohercegovački reisu-l-ulema
  • 1974 - Petar Lubarda, slikar , jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umetnika 20. veka. (r.1907).
  • 1966. - Elio Vittorini, talijanski književnik (r. 1908.)
  • 1999 - Peko Dapčević, jedan od prvih komandanata Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. (r.1913).

[edit] Praznici i dani sećanja

  • Srpska pravoslavna crkva slavi:
    • Svetog Kira i Jovana - besrebrenike i čudotvorce
    • Svetu mučenicu Trifenu
    • Prepodobnog Nikitu Pečerskog