Isusovci
Izvor: Wikipedija
Isusovci ili Družba Isusova (lat. Ordo Societas Jesú) je rimokatolički crkveni red. Geslo im je: "Ad Maiorem Dei Gloriam" odnosno "Sve na veću slavu Božju!". Danas je u svijetu ovo najbrojniji crkveni red s oko 20 000 članova, a osim po duhovnoj djelatnosti isusovci su poznati po svojem djelovanju u znanosti i mnogim društvenim djelatnostima. Poglavar cijele Družbe, "general" reda trenutno je p. Peter Hans Kolvenbach.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Sv.Ignacije Loyola, osnivač ovog reda je napisao "Formulu Instituta", dokument, u kojemu je sažeto iznio svrhu tog reda. Pavao III. je 27. rujna 1540. svečano odobrio ovu redovničku zajednicu, a Ignacije Loyolski je bio izabran za prvog vrhovnog poglavara, odnosno generala družbe i to ostao sve do svoje smrti 1556. Nakon odobrenja reda, isusovci su se brzo proširili po Europi. Najviše su se angažirali u školstvu i prosvjetljenju europskog pučanstva općenito. Ignacije Loyolski je osnovao "Rimski kolegij" koji je papa Pavao IV. 1556. uzdigao na razinu sveučilišta, koje je od 1583. godine nosi ime "Gregorijansko sveučilište". Za izobrazbu mladih isusovaca osniva se u Rimu "Collegium Germanicum", a utemeljuju i učilište "Biblicum" za promicanje biblijskih znanosti i "Institutum Orientale" koji ima zadaću zbližiti istočnu i zapadnu Crkvu. Vode i papinsku zvjezdarnicu. U Europu su isusovački istraživači donijeli kišobran, vaniliju i druge mirodije. U Sjevernoj i Južnoj Americi okupili su stanovnike prašume, Indijance, u stalna sela, tzv. "redukcije". Te su redukcije uskoro postale vrlo uspješne na privrednom području, međutim vrlo brzo su propale zbog gramzljivosti europskih osvajača za njihovom zemljom i dobrima koja su ostvarivale. Budući da je isusovački red svoje članove uvijek slao u žarišna područja koji su bili angažirani u rješavanju gorućih problema, red je nerijetko zbog toga upadao u mnoga razračunavanja. Stoga je doživljavao i da mu se dive, ali i da ga uvijek i progone. Papa Klement XIV.. tako pod pritiskom Burbona i janzenista potpisuje dekret kojim ukida Družbu Isusovu 1773. Pio VII. ponovno je uspostavlja 1814.
[uredi] Isusovci i doprinos znanosti
Uz bogatu duhovnu, prosvjetnu i kulturnu tradiciju, djelatnost isusovaca je obuhvaćala i niz znanstvenih disciplina, što se i danas ostvaruje kroz suradnju sa raznim znanstvenim institutima. Doprinos ovog reda se očituje i kroz 35 Mjesečevih kratera koji su dobili imena po isusovačkim znanstvenicima. U svom radu isusovci su se služili tiskarstvom, glazbom, sakralnom umjetnošću. Izumili su dijapozitiv, kod mjerenja temperature prvi upotrijebili živo srebro, otkrili pojave pri lomu svjetla razbijanja boja kroz prizmu, sudjelovali u stvaranju osnova analitičke geometrije, postavili diferencijalni račun, kozmološka teorija praatoma isusovca Georges Lemaîtrea koja je iskorištena u Teoriji Velikog praska i sl.
[uredi] Isusovci u Hrvatskoj
U Hrvatskoj provinciji koja se proteže preko teritorija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Bugarske, nalazi se oko 160 isusovaca. Sjedište hrvatske provincije je u Zagrebu, Palmotićeva 31.
U Hrvatsku isusovci dolaze još za života Ignacija Loyolskog. Prvi Hrvat isusovac je Toma Zdelarić koji je stupio u isusovce 1554. U hrvatskim gradovima isusovci otvaraju svoje škole i rezidencije u kojima razvijaju svoj uobičajeni apostolat. U Zagreb dolaze 1606. a već slijedeće godine osnivaju gimnaziju. Promicanje njihova studija filozofije na viši studij bilo je utiranje puta zagrebačkom sveučilištu. U Rijeci otvaraju gimnaziju 1627., u Varaždinu 1636., u Dubrovniku počinju graditi kolegij 1662., u Osijek stižu 1687., u Petrovaradin 1693. i Požegu 1698., a u Split 1722. godine.
Najpoznatiji hrvatski isusovci
- Bartol Kašić pisac prve hrvatske gramatike
- Ruđer Bošković jedan od najvećih europskih znanstvenika
- Jakov Mikalja autor hrvatsko-talijansko-latinskog rječnika
- Ivan Vreman poznati matematičar i astronom uopće.
Od misionara je najpoznatiji Ante Gabrić.
Danas u Zagrebu isusovci vode Filozofski fakultet Družbe Isusove, Teološki institut i odjel za kršćanski nazor. Sve do nedavno bili su odgovorni za Dječačko sjemenište na Šalati i za Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Mnogo hrvatskih isusovaca služi u misijama, radi u izdavačkoj djelatnosti, na TV-u i radiju, na župama i u katehezi. Vode isusovačku službu za izbjeglice, daju duhovne vježbe i vode pučke misije.
Sveci, blaženici i sluge Božje iz njihovih redova:
- Sv. Ignacije Lojolski
- Sv. Franjo Ksaverski
- Sv. Stanislav Kostka
- Sv. Alojzije Gonzaga
- Sv. Ivan Berchmans
- Bl.Ivan Merz
[uredi] Poveznice
[uredi] Isusovačke web stranice
- isusovci u Hrvatskoj
- isusovci u svijetu
- Prostor Duha - svakodnevna molitva online