Pariz
Izvor: Wikipedija
|
||||||
Geslo: Fluctuat nec mergitur (latinski: "Bacana valovima, ona ne tone") |
||||||
![]() |
||||||
Koordinate : 48°52′0″N, 2°19′59″E Vremenska zona : CET (GMT +1) |
||||||
Uprava | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Pokrajina | Île-de-France | |||||
Departman | Pariz (75) | |||||
Okrug | Glavno mjesto 20 okruga | |||||
Kanton | nijedan | |||||
Zemljopis | ||||||
Visina | najniža: 28 m, najviša: 130 m, prosječna: 33 m | |||||
Površina | 105.40 km² | |||||
Stanovništvo | ||||||
Broj stanovnika | 2 144 700 stanovnika | |||||
Gustoća | 20 330 stan./km² | |||||
Ostalo | ||||||
Poštanski broj | od 75001 do 75020 i 75116 | |||||
INSEE kôd | 75056 | |||||
Službena stranica | http://www.paris.fr/ | |||||
Portal:Francuska |

Pariz je glavni grad Francuske, na objema obalama Seine, s 2,125.246 stanovnika (1999., metropolitansko područje 11,174.743). Centar kulturnog, političkog, industrijskog i trgovačkog života cijele države, pored toga centar umjetnosti i mode čitavoga svijeta. Sve vrste industrije, osobito modni artikli, parfemi, nakit, igračke, kemikalije, automobili, avioni i dr. Veliki promet stranaca, dvije međunarodne zračne luke - Charles de Gaulle i Orly, te zračna luka za domaći promet Le Bourget.
Osobitost Pariza su sjajne široke ulice (bulevari i avenije) i trgovi, a poznati dijelovi grada su: Montparnasse, Montmartre - brežuljak poznat kao umjetnička četvrt, a nalazi se na 126 m nadmorske visine, te je ujedno i najviša točka Pariza. (noćna zabavišta: Moulin Rouge, Folies Bergère), studentski Quartier Latin. Parkovi: Tuileries, Champs-Élysées, Luxembourg, Bois de Boulogne, groblje Père-Lachaise, znamenita konjska trkališta (Longchamp, Auteuil).
Među kulturnim i obrazovnim ustanovama su Sveučilište (Sorbonne, osnovano 1253., godine 1970. podijeljeno u 13 manjih sveučilišta), konzervatorij, École des Beaux-Arts i druge visoke škole; mnoga kazališta (Opéra, Comédie-Française, osnovano 1680.), muzeji: Louvre (znamenita galerija slika), Luxembourg, nacionalna knjižnica (više od 10 milijuna svezaka).
Ile de la Cite predstavlja "srce" Pariza, sa najstarijim i najznamenitijim građevinama, od gotičkog i baroknog, do renesansnog stila.
Sadržaj |
[uredi] Spomenici i građevine
- Notre Dame (gotička katedrala 1163. – 1235.)
- Louvre
- Eiffelov toranj (300 m)
- Hôtel de Ville (renesansa)
- Palais Royal (klasicizam)
- Trocadéro
- Crkva Sacré-Coeur (romantizam)
- Panthéon
- Palais Bourbon (parlament)
- Dôme des Invalides
- Place de la Concorde s obeliskom iz Luksora,
itd.
[uredi] Stanovništvo
U okolici se nalaze Versailles, Saint Cloud, Saint Denis, Fontainebleau.
U rimsko doba, za vrijeme Cezara, spominje se kao Lutetia Parisiorum. Imao je veliku ulogu u francuskoj povijesti.
[uredi] Gospodarstvo Pariza
Gospodarsko blagostanje Pariza i regije koja ga okružuje, zasnovano je na financijskim institucijama, turizmu i transportu. Krajem 20. st. teška se industrija povukla iz Pariza u druge dijelove Francuske, ostavivši prostor za drugačiju vrstu razvoja - u gradu sada djeluju modne kuće, draguljarnice i ostali proizvođači luksuznih predmeta, smješteni zapadno od Louvrea, a farmaceutske, elektroničke i automobilske tvrtke preselile su se u predgrađe. No, turizam, s preko 30 milijuna turista godišnje, svakako je jedna od najvažnijih privrednih grana u Parizu. Kulturna i umjetnička slika Pariza privukla je i velik broj izdavačkih kuća.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o gradu: Pariz treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Strasbourg (Elzas) • Bordeaux (Akvitanija) • Clermont-Ferrand (Auvergne) • Dijon (Burgundija) • Rennes (Bretanja) • Orléans (Centre) • Châlons-en-Champagne (Champagne-Ardenne) • Ajaccio (Korzika) • Besançon (Franche-Comté) • Pariz (Île-de-France) • Montpellier (Languedoc-Roussillon) • Limoges (Limousin) • Metz (Lorraine) • Toulouse (Pireneji-Jug) • Lille (Nord-Pas de Calais) • Caen (Donja Normandija) • Rouen (Gornja Normandija) • Nantes (Regija Loire) • Amiens (Pikardija) • Poitiers (Poitou-Charentes) • Marseille (Provansa-Alpe-Azurna obala) • Lyon (Rona-Alpe)
Prekomorske regije:
Cayenne (Francuska Gvajana) • Basse-Terre (Gvadalupa) • Fort-de-France (Martinik) • Saint-Denis (Reunion)
Prekomorski departmani:
Cayenne (Francuska Gvajana) • Basse-Terre (Gvadalupa) • Fort-de-France (Martinik) • Saint-Denis (Reunion)
1985. - Atena | 1986. - Firenca | 1987. - Amsterdam | 1988. - Zapadni Berlin | 1989. - Pariz | 1990. - Glasgow | 1991. - Dublin | 1992. - Madrid | 1993. - Antwerpen | 1994. - Lisabon | 1995. - Luxembourg | 1996. - Kopenhagen | 1997. - Solun | 1998. - Stockholm | 1999. - Weimar | 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki, Bruxelles, Prag, Krakow, Santiago de Compostela, Avignon, Bologna | 2001. - Rotterdam | 2002. - Bruges, Salamanca | 2003. - Graz | 2004. - Genova | 2005. - Cork | 2006. - Patras | 2007. - Luxembourg i Grande Région, Sibiu