Pančićeva omorika

Izvor: Wikipedija

Pančićeva omorika
Pančićeva omorika
Pančićeva omorika
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Picea
Vrsta: P. omorika
Dvojno ime
Picea omorika
(Pančić) Purk.

Pančićeva omorika (lat. Picea omorika) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae, koja u prirodi raste u jako malom arealu, ali je raširena po parkovima širom Europe i Sjeverne Amerike, koristi se i kao božićno drvce. Otkrio ju je 1875. botaničar Josip Pančić, a 1887. dao joj je znanstveni naziv i opis.

Sadržaj

[uredi] Rasprostranjenost

Omorika
Omorika
Josip Pančić
Josip Pančić

Ova vrsta je relikt iz doba tercijara, kada je imala veliko područje rasprostiranja. Uslijed promjene klime, sačuvala se u prirodi samo u području oko donjeg i srednjeg toka rijeke Drine u istočnoj Bosni i jugozapadnoj Srbiji. Endem je Balkanskog poluotoka. Otkrio ju je prirodoslovac Josif Pančić, kraj sela Zaovine na planini Tari u jugozapadnoj Srbiji 1875. Pančić je rođen u Bribiru u Hrvatskoj.

[uredi] Opis vrste

Naraste do 30 m na strmim i vapnenastim terenima. Deblo je ravno i vitko. Gornje su grane usmjerene prema gore, a donje prema dolje, dok su srednje horizontalno usmjerene. Donje su grane najduže, a vrhovi su im savinuti prema gore. Iglice su oko 2 cm dugačke, odozdo s 2 bijele pruge puči, na donjoj strani izbojka raščešljane. Češeri su do 6 cm dugi, u početku tamno - plavkasti, a kasnije smeđi s prelijevanjem na plavu boju. Korijenje je vodoravno postrano, prilagođava se prilikama u tlu.

Jedan kilogram sadrži 350 000 sjemenki s krilcima. Prosječna klijavost je 45%.

[uredi] Ekološki zahtjevi

Zahtjevi za toplinom, svijetlom i tlom su vrlo skromni. Pripada u vrste široke ekološke amplitude. U prirodi uspijeva na vapnenoj podlozi na nadmorskoj visini od 300 do 1700 m, a čak i u vrlo mokrim staništima s crnom johom. Podnosi umjerenu zasjenu, vrsta je polusjene. Otporna je na štete od snijega, zahvaljujući posebnom izgledu krošnje. Vrlo je otporna na štetne plinove i prašinu, često se sadi u gradovima i industrijskom području. Raste polako, doživi do 150 - 200 godina.

[uredi] Vanjske poveznice

[uredi] Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Pančićeva omorika