Slobodna programska podrška

Izvor: Wikipedija

Službeni logotip zaklade
Službeni logotip zaklade

U ranim danima informatike softver se slobodno dijelio i mijenjao među malobrobrojnim korisnicima kompjutora na sveučilištima, istraživačkim laoratorijima, institutima te vladinim organizacijama. U tim ranim danima sav softver je bio slobodan. Tek krajem 70-ih pojedine su tvrtke (među kojima prednjači microsoft), bojeći se konkurecnije, počele zatvarati izvorni kod i licencirati svoj softver tako da ograničava slobodu korisnika. Taj model je vrlo brzo prihvatila većina informatičke industrije. Nasuprot tom modelu, 80-tih je nastao pokret koji se zalaže ponovno uvođenje slobodnog softvera u svakodnevni rad. Taj pokret je utemeljio Richard Stallman.

Slobodni softver stvar je slobode, a ne cijene. Za razumijevanje tog pojma, trebate shvatiti "slobodni" u smislu "sloboda govora", a ne u smislu "slobodno (besplatno) pivo".

[uredi] Slobode

Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. Još određenije, ukazuje na četiri vrste sloboda za korisnike softvera:

  • Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0).
  • Sloboda proučavanja rada programa, i prilagodbe istog vašim potrebama (sloboda 1). Pristup izvornom kodu preduvjet je za to.
  • Sloboda distribuiranja presnimaka, da biste mogli pomoći svomu bližnjemu (sloboda 2).
  • Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu preduvjet je za to.

Program je slobodni softver ako korisnici istog imaju sve te slobode. Prema tome, možete slobodno distribuirati presnimke, s preinakama ili bez njih, bez naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome svugdje. Biti slobodnim činiti sve to znači (između ostalog) da ne morate tražiti dopuštenje ni platiti za njega.

[uredi] Primjeri

  • autor programa može dati svoj kôd javnosti na uporabu, takav kôd nazivamo otvorenim kodom (eng. open source). Prevođenje izvornog koda u strojni jezik pravo je korisnika
  • autor koda može dati javnosti osim izvornog koda i prevedeni kod za jednu (ili više) hardverskih platformi/operacijskih sustava
  • autor može dati kod javnosti besplatno na korištenje, a može naplaćivati prevedene programe koje je on sam preveo (primjer je Xchat IRC klijent, koji ima otvoreni kod, izvršna inačica za Linux također je besplatna, dok se inačica za Windows OS naplaćuje. No, budući da je izvorni kod besplatan, postoje na Internetu i neslužbene inačice za Windows, koje su besplatne za korištenje.)
  • autor (ili druge osobe/tvrtke) mogu naplaćivati medij, odnosno tiskane upute/priručnike na kome distribuiraju programe/izvorni kod slobodnog softvera, odnosno koji se prodaju zajedno u paketu

[uredi] Poveznice

Logotipovi GNU projekta
Logotipovi GNU projekta