Albrecht Kossel

Izvor: Wikipedija

Albrecht Kossel
Albrecht Kossel

Ludwig Karl Martin Leonhard Albrecht Kossel (Rostock, 16. rujna 1853. - Heidelberg, 5. srpnja 1927.), njemački liječnik.

[uredi] Biografija

Kossel je rođen u Rostocku kao sin pruskog glavnog konzula Albrechta Kossela i njegove žene Clare. 1872.g., Kossel je pohađao studij medicine na Sveučilištu u Strasbourgu, gdje je slušao predavanja poznatih predavača: Anton de Bary, Waldeyer, Kundt, Baeyer i Felix Hoppe-Seyler.

Diplomirao je 1878 na Sveučilištu u Rostocku. Kossel je 1910.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje istraživanje biologije stanice, posebno proteina i nukleinskih kiselina. Također je otkrio i amino kiselinu histidin (1896.g.), timinsku kiselinu i agmatin (1910.g.).

Kosselovo područje rada bila je (fiziologija) kemija tkiva i stanica. Potkraj 1880.g. počeo je svoj istraživanje ustroja stanične jezgre, da bi u 1890-tima počeo svoje istraživanje proteina. Istraživao je promjene u proteinima pri prelasku u peptide, učinke fenetol dijete na urin i peptidne dijelove stanice.

1896.g. otkrio je histidin, te razvio klasičnu kvanitativnu metodu za odvajanje heksoza baza. Zajedno sa svojim poznatim engleskim učenikom H. D. Dakin istraživao je arginazu, enzim koji hidrolzira arginin u ureu i ornitin. Kasnije je otkrio agmatin u ikri haringe i opisao metodu za dobivanje.

Jedan od Kosselovih studenata bio je amerikanac biokemičar Edwin B. Hart, koji je nakon povratka u SAD sudjelovao u timu koji je utvrdio prehrambene uzroke anemije i guše.

Kossel je imao kčer, i sina, Walther (1888.g.-1956.g.), koji je bio ugledni profesor teorijske fizike na Institutu tehnologije u Danzigu (1932-1945).

[uredi] Izabrana djela

Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s njemačkog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


  • Untersuchungen über die Nukleine und ihre Spaltungsprodukte, ("Istraživanje jezgre i njenih raspadnih produkata") 1881.g.
  • Die Gewebe des menschlichen Körpers und ihre mikroskopische Untersuchung, ("Tkiva ljudskog tijela i njihov mikroskopski pregled")1889.g.-1891.g.
  • Leitfaden für medizinisch-chemische Kurse, ("Udžbenik za medicinsko-kemijske smjerove") 1888.g.
  • Die Probleme der Biochemie, ("Problemi biokemije") 1908.g.
  • Die Beziehungen der Chemie zur Physiologie, ("Odnos između kemije i fiziologije") 1913.g.