Ordovicij

Izvor: Wikipedija

Rekonstrukcija morskog života Ordovicija
Rekonstrukcija morskog života Ordovicija
Fosili iz Ordovicija
Fosili iz Ordovicija
Fosil vrste Asaphus Iepidurus
Fosil vrste Asaphus Iepidurus
Fosil iz Ordovicija
Fosil iz Ordovicija
Kontinent Gondwana
Kontinent Gondwana

Ordovicij je drugi od šest perioda Paleozoika. Prije njega je bio Kambrij a nakon njega Silur. Ordovicij je dobio ime po plemenu Ordoviceji iz Walesa, a definirao ga je Charles Lapworth 1879. kako bi razriješio svađu između sljedbenika Adama Sedgwicka i Rodericka Murchisona, koji su stavili iste kamene ostatke na sjeveru Walesa i u period Kambrija i period Silura. Lapworth je prepoznao da se fauna fosila u ostacima razlikuje i od Kambrija i od Silura, te je odlučio da ih stavi u vlastiti period.

Velika Britanija je dugo oklijevala priznati taj period, dok je ostatak svijeta to učinio relativno brzo. 1906. Geološki kongres je službeno priznao Ordovicij kao dio ere Paleozoika.

Sadržaj

[uredi] Datiranje Ordovicija

Ordovicij je započeo izumiranjem koje se dogodilo negdje prije 488.3 ± 1.7 milijuna godina te je trajao oko 44.6 milijuna godina. Završio je velikim izumiranjem vrsta prije otprilike 443.7 ± 1.5 milijuna godina, koje je izbrisalo oko 60 % života u moru.

Profesor Adrian Melott je iznio teoriju da je eksplozija Gama zraka mogla uništiti ozonski omotač te izložio život smrtonosnom zračenje iz svemira. No većina znanstvenika se slaže da je izumiranje bilo kompleksno te imalo više uzroka. Drugi period u Paleozoiku je stvorio rezervorare nafte i plina.

[uredi] Podjela Ordovicija

  • Gornji Ordovicij (prije 460-443 milijuna godina)
    • Ashgil
    • Caradoc
  • Srednji Ordovicij (prije 470-460 milijuna godina)
    • Llanvirn
      • Abereiddian
      • Llandeillian
  • Donji Ordovicij (prije 490-470 milijuna godina)
    • Arenig
    • Tremadoc

[uredi] Paleogeografija

Razina mora je bila vrlo visoka tijekom Ordovicija. Zapravo, tijekom Tremadocija je morska Transgresija diljem svijeta bila najveća kao što pokazuju dokazi očuvanih kamena.

Tijekom Ordovicija južni Kontinenti su bili spojeni u jednu ogromnu kopnenu masu zvanu Gondwana. Gondwana se sa vremenom kretala prema južnom polu. Rani Ordovicij je navodno bio razmjerno topao, barem u tropskim predjelima. Čiste vode su poticale rast organizama koji skladište Kalcijeve karbonate u svojim oklopima. Ocean Pantalasa je obuhvaćao veći dio sjeverne hemisfere, dok su ostali manji oceani bili Proto-Tethys, Paleo-Tethys, Khanty ocean koji je bio zatvoren većinom kasnog Ordovicija, Iapetus ocean te novi Rheik ocean.

Kamenje Ordovicija su većinom sedimentarni. Zbog zatvorenog područja i niske razine čvrstog tla, koji postavljaju granice erozije, morski sedimenti koji čine velik dio sistema Ordovicija, sastoje se uglavnom od Vapnenca. Počelo je i ogromno uzdizanje planina koja je krenula od Kambrija. Do kraja perioda, Gondwana je približila južnom polu te je većinom bila smrznuta.

[uredi] Život u Ordoviciju

U Sjevernoj Americi i Europi fauna se jako razvila u Ordoviciju. Trilobiti i Ramenonošci su bili bogati i raznoliki. Pojavili su se prvi koraljni grebeni. Mekušci, koju se se pojavili u Kambriju, postali su uobičajni i raznoliki, kao školjkaši i puževi. Smatralo se da su se i prvi kralježnjaci pojavili u Ordovicju, no najnovija istraživanja su pokazala da su vjerojatno postali u Kambriju. I prva riba sa raljama potječe iz kasnog Ordovicija. Pojavile su se razne vrste, kao što su Conodonta, Agnata, Cyclostomata, te se razvijau glavonošci (Cephalopoda) divovskih veličina. Život je krenuo na kopno.

I flora je bila raznolika. Zelene alge su bile česte u kasnom Kambriju. Biljke su se vjerojatno razvile od njih. Na kopnu su se pojavile i prve biljke. Fosili kopnenih biljaka identificirani su u sedimentim gornjeg Ordovicija. I prve kopnene gljive su se vjerojatno pjavile u kasnom Ordovicju, sljedeči biljke.

[uredi] Kraj ordovicija

Ordovicij je završio serijom masovnih izumiranja vrsta koje, kao cjelina, predstavljaju drugo najveće izumiranje u povijesti zemlje po broju rodova koji su izumrli. Jedino veće izumiranje dogodilo se pri prelasku Perma u Trijasa. Tijekom tog izumiranja oko 49 % rodova faune je nestalo. Većinom se prihvaća teorija da je to pokrenulo novo ledeno doba. No to ledeno doba nije bilo toliko dugo koliko se isprva mislilo; istraživanje je pokazalo da je trajalo negdje između 0.5 do 1.5 milijuna godina. Gondwana se spustila na južni pol pa je glacijacija zarobila i smanjila vodu u svjetskim oceanima.

[uredi] Poveznice

[uredi] Vanjske poveznice

Commons logo
U Wikimedijinu spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: