Raspad SFRJ
Izvor: Wikipedija
SFRJ se raspala devedesetih godina 20. stoljeća. Poslije smrti Josipa Broza,kosovski Albanci počeli su zahtjevati neovisno Kosovo. Srpski je državni vrh tada ukinuo autonomiju toj pokrajini. Slovenija i Hrvatska proglasile su neovisnost 1991. godine.
Ubrzo nakon toga počeo je rat u Hrvatskoj (1991-1995). Rat u Bosni i Hercegovini(1992-1995) je sukob Hrvata, Srba i Bošnjaka. Bošnjaci smatraju da su Savezna Republika Jugoslavija i Hrvatska izvršile agresiju na BiH. Srbi smatraju da je to bio građanski rat. Hrvatska prihvaća da je riječ o agresiji SRJ na BiH, a građanski rat kad je hrvatska vojska u pitanju.
Sadržaj |
[uredi] Korijeni
Nakon smrti Josipa Broza Tita, počinje sunovrat države.
Jugoslavenski dinar doživio je ogromnu inflaciju. Uz to, prosvjedovali su kosovski Albanci i Slovenci. Isto tako, Srbija je imala najjači razvoj tijekom zajednice. Primjer je Kanal Dunav-Tisa-Dunav u Vojvodini i željeznička pruga Beograd-Bar. Isto tako nije izgrađen nijedan projekt na tlu Hrvatske, poput autoceste između Zagreba i Splita, već samo smjer prema Beogradu. Srbija je, pak, imala 3, a ostalih 5 republika 1 glas.
O neovisnosti počinju govoriti i stanovnici Sandžaka, pa poslije i sve ostale republike, osim Crne Gore koja je ostala na strani Jugoslavije i formirala zajednicu sa Srbijom.
1987., na vlast u Srbiji dolazi Slobodan Milošević, što definitno pogoršava stanje. On drži mitinge po Srbiji i Kosovu. Definira da su Srbi i Crnogorci kao dva oka u glavi. Također, osniva srpsku vojsku, pod obrazloženjem da se Srbi bolje znaju tući, nego raditi i privrživati.
Na 14. kongresu SKJ, mjesto napuštaju Slovenci i Hrvati, pa nakon toga i svi drugi osim Crnogoraca i Srba. Onda dolazi kratko razdoblje Krnje Jugoslavije, gušenje prosvjeda i rat.
[uredi] U ratu
Slovenija
Hrvatska
Bosna i Hercegovina
- Oslobodilačka vojska Kosova
NATO
- Nacionalna oslobodilačka vojska
[uredi] Lideri
- Milan Kučan (Slovenija)
- Franjo Tuđman (Hrvatska)
- Alija Izetbegović (Bosna i Hercegovina)
- Hashim Taci (OVK)
- Wesley Clark (NATO)
- Ali Ahmeti (NOV)
- Slobodan Milošević (Jugoslavija)
- Radovan Karadžić, Ratko Mladić (Srbi u BiH)
- Milan Martić (Srbi u Hrvatskoj)
- Željko Ražnatović (SDG)
[uredi] Bivše i paradržave
- SR Jugoslavija (raspad 2006.)
- Herceg-Bosna (Bosna i Hercegovina)
- Republika Srpska Krajina (Hrvatska)
- Republika Srpska (danas entitet u BiH)
[uredi] Posljedice
U Bosni i Hercegovini stradalo je 250 000 ljudi, a najveći pokolj od Drugog svjetskog rata u Europi je genocid u Srebrenici. Tamošnji je rat završio Daytonskim mirovnim sporazumom, koji zemlju oštro dijeli na Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. Zemlja ima kompliciranu podjelu, pa je Vijeće Europe zaključilo da nema budućnosti.
U Sloveniji rat nije ostavio velike posljedice. Zemlja se demokratski razvija, a i članica je Europske unije i NATO-a. Jedini problem u koji se uvukla je granica sa Hrvatskom (Piranski zaljev).
Hrvatska se sve više oporavlja, a prognani se vraćaju u domove. Jedini veći problem je međunarodna netrpeljivost i razgraničenja.
U Makedoniji stoji krhki mir između Makedonaca i albanske manjine. Država je siromašna, a Grčka joj ne priznaje ime, pa se trenutno zove Bivša jugoslavenska republika Makedonija.
Crna Gora ima problem vraćanja duga za sudjelovanje u agresiji na Hrvatsku, ali stanje dosta dobro u odnosu na druge.
Srbija je izašla kao najveća gubitnica. Izgubila je zajednicu sa Crnom Gorom, a nema ni kontrole nad Kosovom. Jedina zemlja G8 koja podupire Srbiju je Rusija. Vojvodina traži što veću autonomiju. Gospodarstvo se ipak oporavlja, unatoč vidljivim ostacima četništva.
[uredi] Jugoslavenski sukobi
- Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (1991.)
- Rat u Hrvatskoj ili Domovinski rat (1990.-1995.)
- Rat u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.)
- Kosovski rat (1996.-1999.)
- Bombardiranje SRJ 1999.
- Sukobi u okolici Preševa 2001.
- Sukobi u Makedoniji 2001.