Komunizam

Izvor: Wikipedija

Komunizam
Osnovni koncepti
Marksistička filozofija
Klasna borba
Proleterska internacionala
Komunistička stranka
Ideologije
Marksizam  Lenjinizam  Maoizam
Trockizam  Juche
Ljevi  Vijećni
Religijski  Anarhistički
Komunističke internacionale
Liga komunista
Prva internacionala
Kominterna
Četvrta Internacionala
Poznati komunisti
Marx i Engels
Lenjin i Trocki
Rosa Luxemburg
Josif Staljin
Mao Ce Tung
Josip Broz Tito
Povezane teme
Anarhizam
Antikapitalizam
Antikomunizam
Komunistička država
Kritika komunizma
Demokratski centralizam
Diktatura proletarijata
Eurokomunizam
Povijest komunizma
Politika ljevog centra
Luksemburgizam
Nova klasa  Nova ljevica
Postkomunizam
Primitivni komunizam
Socijalizam  Staljinizam
Socijalistička ekonomika
Titoizam
Ova kutija: vidirazgovoruredi

Hrvatska enciklopedija, svezak 6 (2004.), navodi slijedeća četiri značenja pojma "komunizam":

  1. Ideja savršenoga, besklasnoga društva potpune jednakosti ljudi.
  2. Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju.
  3. Politički pokret (komunistički pokret) koji obuhvaća ukupnost komunističkih stranaka (često u njihovom nazivlju i : "partija"), organizacija i skupina u svijetu.
  4. Polistički sustav totalitarne jednostranačke vlasti.

Za 3. i 4. značenje vidi i boljševizam.

U općem značenju (1.) riječ komunizam bilježi i Benešićev Riječnik hrvatskoga književnog jezika, sv. 7, 1986, slijedećim primjerom: "Ne pomagati brata bijaše grijeh; bijasmo komuniste među sobom" (August Šenoa). U trećem pak značenju: "Divlji komunist iz 1919." (Slavko Kolar)

Ideja komunizma duboko je utkana u povijest zapadnog mišljenja: nalazimo je još u antičkoj Grčkoj, kao i u prvotnom kršćanstvu.

U Novom Zavjetu, opis načina života prvotne kršćanske zajednice u Jeruzalemu daje nam sliku idealne komunističke zajednice (u prva dva gore navedena smisla riječi "komunizam"), u kojoj je ostvareno načelo "Od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama":

"U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša. I nijedan od njih nije svojim zvao ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko. Apostoli pak velikom silom davahu svjedočanstvo o uskrsnuću Gospodina Isusa i svi uživahu veliku naklonost. Doista, nitko među njima nije oskudijevao jer koji bi god posjedovali zemljišta ili kuće, prodavali bi ih i utržak donosili i stavljali pred noge apostolima. A dijelilo se svakomu koliko je trebao."

Ananija i Safira pokušali su dio svojeg imetka sakriti od zajednice, ali ih je Petar prozreo, a Duh Sveti učinio da padnu mrtvi, što je izazvalo veliki strah u Crkvi i kod svih, koji su to čuli. (Djela apostolska, 5:1-11)


Komunizam su definirali Karl Marx i Friedrich Engels 1848. u knjižici s naslovom "Komunistički manifest" koja je bila prvo objavljena u Londonu. Komunistički manifest je definirao utopiju - komunizam gdje svi rade i uzimaju prema svojim potrebama, a u takvom društvu ne postoji privatno vlasništvo, kapitalizam a ni država. Mnoge ideje koje su Marx i Engels iznjeli nisu bile nove i one su se pojavile prije u dijelima Platona ("Država"), te u dijelu sir Thomasa Morea ("Utopija"), no oni su uskadili te ideje s tadašnjim vremenom i shvaćanjima.

Komunistički manifest je nastao iz kritike tadašnjeg kapitalističkog društva i rastuće industrijalizacije u Europi i u SAD. Komunistički manifest je doveo do stvaranja komunističkih pokreta u mnogim zemljama, i u ranom 20. stoljeću je postala osnova boljševizma i Treće internacionale. Ideje komunizma u interpretaciji Vladimira Iljiča Lenjina dovele su do stvaranja Sovjetskog saveza i kasnijem rasprostranjenju komunizma kao državnog poretka u mnogim zemljama svijeta (vidi Popis komunističkih država). Sve interpretacije bile su daleko od komunizma koji je bio iznesen u Komunističkom manifestu, tj. utopijskog poretka.

[uredi] Pogledajte na Wikipediji