Krvožilni sustav

Izvor: Wikipedija

Krvožilni sustav čovjeka (sisavaca)
Krvožilni sustav čovjeka (sisavaca)

Krvožilni sustav (ili kardiovaskularni sustav) je sustav organa koji prenosi tvari iz i u stanice; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i pH vrijednosti (dio homeostaze). Dok najprimitivnija koljena životinja nemaju krvožilni sustav, neki beskralježnjaci imaju otvoreni krvotok. Svi kralježnjaci imaju zatvoreni krvotok.

Sadržaj

[uredi] Otvoreni krvotok

Otvoreni krvotok je unutarnji prijenos tvari kod mekušaca i člankonožaca pri kojemu su organi uronjeni u tekućinu u šupljini te krv i interstitialna tekućina nisu odvojene već se miješaju u jednu tekućinu zvanu hemolimfa. Kretanje mišića prilikom gibanja životinje može olakšati kretanje hemolimfe ali skretanje toka iz jednog područja u drugo ograničeno je. Opuštanjem srca, krv biva povučena natrag prema srcu kroz pore.

Hemolimfa popunjava cijeli prostor unutar šupljine tijela i okružuje sve stanice. Hemolimfa se sastoji od vode, anorganskih soli (najčešće Na+, Cl-, K+, Mg2+ i Ca2+) i organskih spojeva (uglavnom ugljikovodika, proteina i lipida). Glavna molekula za prijenos kisika je hemocijanin.

Postoje i hemocite, stanice koje slobodno plivaju u hemolimfi a igraju važnu ulogu u imunološkom sustavu.

[uredi] Zatvoreni krvotok

Glavni dijelovi krvožilnog sustava su srce, krv i krvne žile.

Svi kralježnjaci, kao i kolutićavci (npr. gliste) i glavonošci (npr. lignja i hobotnica) imaju zatvoreni krvotok. To znači da njihova krv nikada ne izlazi iz sustava krvnih žila koji se sastoji od arterija, vena i kapilara.

Arterije donose krv bogatu kisikom u tkiva (osim plućnih arterija koje nose deoksidiranu krv koja se vratila iz tijela u pluća) dok vene nose deoksidiranu krv natrag u srce (osim plućnih i ulaznih vena). Krv se iz arterija u vene prenosi kapilarama, to su najtanje i najbrojnije krvne žile koje pomažu pridruživanju tkiva arteriolama za prijenos hranjivih tvari u stanice.

Krvni sustavi riba, vodozemaca, gmazova i ptica pokazuju različite stadije evolucije krvožilnog sustava.

Kod riba, sustav ima samo jedan krug te se krv pumpa kroz kapilare škrga i nadalje u kapilare tjelesnog tkiva. Takav sustav poznat je kao jednokružni krvotok. Zato je riblje srce samo jedna pumpa (a sastoji se od 1 klijetke i 1 pretklijetke), te kroz njega teče venska krv pa se stoga govori da ribe imaju vensko srce. Kod vodozemaca i većine gmazova pojavljuje se dvokružni krvotok, ali srce nije potpuno odvojeno na dvije pumpe. Srce vodozemaca ima tri dijela: dvije pretklijetke te jednu klijetku.

Ptice i sisavci imaju obilježja potpune separacije srca u dvije pumpe, dakle četiri dijela: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Smatra se da je srce ptica unatoč tome što po građi isto kao i ono u sisavaca, evoluiralo odvojeno od srca sisavaca.

[uredi] Krvotok sisavaca

Građa srca sisavaca
Građa srca sisavaca

Kisikom osiromašena krv koja se vraća iz tijela kreće se u desnu klijetku a iz nje u desnu pretklijetku koja ju plućnim arterijama pumpa u pluća. Krv obogaćenu kisikom iz pluća plućne vene vraćaju u srce gdje ulazi u lijevu pretklijetku, zatim lijevu klijetku (najveću i najjaču od sve četiri). Lijeva pretklijetka pumpa krv u ostatak tijela kroz aortu.

Kako krv dalje kruži tijelom, kisik se rasprostire po stanicama okruženim kapilarama, dok ugljikov dioksid iz tih stanica ulazi u krv. Polu-deoksidirana krv skuplja se u venskom sustavu koji se spaja u dvije glavne vene: gornju šuplju venu (grubo govoreći iz područja iznad srca) i donju šuplju venu (grubo govoreći iz područja ispod srca). Te se dvije 'glavne' vene prazne u desnoj klijetci srca. Srčana vena koja skuplja krv iz srčanih mišića šalje ju u desnu pretklijetku. Desna pretklijetka je veća od lijeve iako obje primaju istu količinu krvi. Krv se tada iz desne pretklijetke kroz atrioventrikularni (trikuspidni) zalistak kreće u desnu klijetku. Iz desne klijetke krv se kroz plućni zalistak pumpa u plućnu arteriju. Ta krv ulazi u dvije plućne arterije (jednu za svako plućno krilo) i putuje kroz pluća, gdje se obogaćuje kisikom te na kraju teče u plućne vene. Takva kisikom bogata krv ulazi u lijevu pretklijetku, koja ju pumpa kroz lijevi atrioventrikularni zalistak u lijevu klijetku.

Iz lijeve klijetke, krv prolazi kroz aortski semi-lunarni zalistak u aortu, masivnu arteriju debele stijenke. Aorta se savija i otpušta glavne arterije prije nego prođe kroz dijafragmu kako bi opskrbila donje dijelove tijela svojim mnogobrojnim grananjem. Kad krv jednom uđe u pregradna tkiva otpuštajući kisik i nutrijente te primivši otpadne tvari i CO2, skuplja se u venama te se proces ponavlja. Pregradna tkiva ne oduzimaju sav kisik iz krvi, tako da venska krv ima kisika, ali u puno manjem postotku od arterijske.

Lijeva klijetka je deblja i mišićavija od desne klijetke jer pumpa krv pod većim tlakom. Lijeva klijetka pumpa krv kroz cijelo tijelo dok desna pumpa svoju količinu krvi samo u pluća.

Otpuštanje kisika kod crvenih krvnih stanica eritrocita je kontrolirano kod sisavaca. Povećava se povećanjem količine ugljikovog dioksida u tkivima, povećanjem temperature ili smanjenjem pH vrjednosti.

[uredi] Bez krvotoka

Krvožilni sustavi nisu prisutni kod nekih životinja, uključujući plošnjake (koljeno Platyhelminthes). Njihova tjelesna šupljina nema prevučenu ili ogračenu tekućinu. Umjesno toga mišićno ždrijelo vodi do prostrano razgranatog probavnog sustava koji olakšava direktnu difuziju nutrijenata u sve stanice. Plosnato oblikovano tijelo plošnjaka također ograničava udaljenost bilo koje stanice od probavnog sustava ili vanjskog dijela organizma. Kisik može difuzirati u stanice, a ugljikov dioksid može difuzirati van. Prema tome svaka stanica je sposobna dobivati nutrijente, vodu i kisik bez potrebe za transportnim sustavom.