Germanizam

Izvor: Wikipedija

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Prema Rječniku lingvističkih pojmova Rikarda Simeona germanizam je:

  1. općenito nešto što je svojstveno Njemačkoj, a uvedeno je u drugih naroda ili u druge jezike (običaj, jezik, itd.);
  2. osobito pak znači riječ, izraz, konstrukciju svojstvenu njem. jeziku, uzetu samu po sebi ili unesenu u druge jezike, ili pak načinjenu prema njemačkom jeziku;
  3. u širem smislu – riječ, izraz ili konstrukcija preuzeta iz bilo kojeg germanskog jezika ili načinjena prema njemu, koja nije u skladu s jezikom u koji je ušla.

Njemački je jezik neko vrijeme bio služben u Hrvatskoj (od 1849. do 1860), a pod germanizacijom, brojni su leksemi prodrli u ljudski govor. Germanizmi su najčešći u kajkavskome narječju, ali posebice u zagrebačkom govoru (očitiji je utjecaj njemačkoga jezika u govoru metropole bio izražen u 19. stoljeću).

[uredi] Njemačko-hrvatski jezični kontakt

U hrvatskome je jeziku broj germanizama velik, procjenjuje se na najmanje 2 000 [1]. Možda bi te riječi bolje bilo nazvati austrijacizmima jer su u naš jezik stizale iz tadašnje Habsburške Monarhije.

Jaki austrijski utjecaji započeli su u 16. st. stvaranjem Vojne krajine kada se u Hrvatsku naselio velik broj vojnika s njemačkoga govornog područja i kad su se počele osnivati mnoge njemačke škole. Službeni je jezik Vojne krajine (od osnivanja 1553. pa sve do njena nestanka 1873.) bio njemački.

Prvi su njemačko-hrvatski dodiri, međutim, započeli tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. st., nakon što su Tatari opustošili ova područja, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pozvao njemačke stanovnike i podario im posebna prava.

Nakon poraza Turaka kod Beča 1683. na područja Hrvatske i Srbije doseljavaju se pretežito Švabe – stanovnici Švapske, Franačke i Rajne.

Za vrijeme Marije Terezije (die Theresianische Siedlung) na hrvatska se područja 1763.1770. doseljava oko 10 000 obitelji, a za vrijeme vladavine Josipa II. (die Josephinische Siedlung) 1782.1788. doseljava se oko 3 000 obitelji, uglavnom protestanata (Schneeweis, 1960).

U vrijeme Napoleonovih ratova većina Nijemaca dolazi iz Švapske (zato i naziv Švabo za Nijemca). Švaba je 1945, bez ostalih Nijemaca, na hrvatskome području bilo oko 600 000.

Iako je službeni jezik općine Zagreb do 1848. bio latinski (osim od 1786. do 1790.), jezik kojim je komunicirao obrazovani gornji sloj u 18. i 19. stoljeću bio je njemački. Od 1749. do 1860. izvodile su se isključivo njemačke kazališne predstave. Prve su novine 1789., Der kroatische Korrespondent, izašle na njemačkome jeziku. Govori pri raznim službenim svečanostima držani su na njemačkome, spisatelji su pisali na njemačkome, jezik trgovine i trgovaca bio je njemački, samo su seljaci koristili hrvatski.

Godine 1849. njemački postaje službeni jezik i jezik koji se koristi u školama i takvim ostaje do propasti apsolutizma 1860. kada se hrvatski vraća u službenu uporabu i škole, na pozornicu i u novine, ali se od 1867. uvelike njegovao u višim društvenim slojevima kao otpor sve većoj mađarizaciji.

I na kraju, od 1918.u srednjim se školama njemački običavao učiti više od francuskoga ili engleskoga, a na sveučilištima su katedre i lektorati za njemački jezik bili osnovani prije katedara za druge jezike [2].


[uredi] Popis germanizama

Indeks: 0-9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž


[uredi] A

  • ajnc < die Eins - broj jedan (1)
  • akšenka < der Achsschenkel - rukavac ili članak osovine
  • ancug < der Anzug - odijelo
  • anlaser < der Anlasser - pokretač motora.
    Na hrvatskom zbog metateze i alnaser.
  • aufenger < der Aufhänger - vješalica, petlja (na odjeći da se može objesiti)
  • auspuh < der Auspuff - ispušna cijev, ispušnik

[uredi] B

  • badecimer < das Badezimmer - kupaonica
  • bluza < die Bluse
  • beštek < das Besteck - pribor za jelo
  • bina < die Bühne - pozornica
  • bišobrot < das Bischofsbrot - bišobrot (kruh u koji se stavljaju grožđice i želatinasti bomboni)
  • bremza < die Bremse - kočnica

[uredi] C

  • cajger < der Zeiger - kazaljka na satu
  • cajtnot < die Zeitnot - vremenska stiska
  • cange < die Zange - kliješta
  • ceh < die Zeche - ceh; račun
  • cigla < die Ziegel - puna opeka
  • cimer < das Zimmer - soba (također kod nas poznati germanizam cimer fraj)
  • curikati/curiknuti < vući natrag (od pridjeva zurück - natrag)
  • cviker(i) < der Zwicker - naočale

[uredi] D

  • deka < die Decke - pokrivač ili plafon/strop
  • drot < der Draht - žica
  • drukholc < das Druckholz (starinski za das Bügeleisen - glačalo)

[uredi] F

  • fajrcajg < das Feuerzeug - upaljač
  • farba < die Farbe - boja
  • fašnik < der Fasching - poklade, karneval
  • fišpaprikaš < der Fisch (riba) + paprikaš
  • flaša < die Flasche - boca
  • fleka < der Fleck - mrlja
  • foranga < der Vorhang - zavjesa, zastor (također i firanga)
  • forcimer < das Vorzimmer - predsoblje
  • foršpan < der Vorspann - kratak uvod, uvodni odlomak (novinskog članka); popis imena glumaca, redatelja, producenata itd. na početku filma
  • frajla < das Fräulein - gospođica
  • friško < frisch - svježe
  • furati < die Fuhre (podvoz, kola, tovar) - voziti
  • frištikat < das Frühstück (doručak) - doručkovati (također i fruštuk - doručak)

[uredi] G

  • gardina < die Gardine - zavjesa, zastor
  • gastarbajter < der Gastarbeiter - strani radnik u Njemačkoj i Austriji (doslovno "radnik gost")
  • gemišt < gemischt - pomiješano
  • glancati < glänzen - sjajiti se
  • gletati - gletovati < glätten - izravnati
  • grunt < der Grund (dno, podnožje, podloga, temelj) - zemlja, zemljišni posjed (od toga potječe i imenica gruntovnica)
  • gvirc, rjeđe gverc < das Gewürz - fermentirano ili nefermentirano alkoholno piće od vode i meda, medovina

[uredi] H

  • haustor < die Haustür - kućna vrata
  • herc < das Herz - srce
  • hausmajstor < der Hausmeister - kućepazitelj

[uredi] I

  • iberlauf < das Überlaufventil - prelivni ventil

[uredi] K

  • karfiol < der Karfiol - cvjetača
  • kauguma < der/das Kaugummi - guma za žvakanje
  • kifla < der Kipfel - vrsta peciva (roščić)
  • kinderbet < das Kind (dijete) + das Bett (krevet) - dječji krevet, krevetac
  • kirvaj/kirbaj < die Kirchweih - kirvaj (religiozna proslava koja se slavi povodom posvete neke kršćanske crkve, nekada poganska zahvalnica za dobru žetvu i plodnost koji je kasnije preuzela Crkva i dala mu novo značenje)
  • knap < knapp - tijesno, oskudno, jedva (Malo sam knap s vremenom. Ovo je bilo na knap. > Ovo je bilo gusto/za dlaku.)
  • knedla < der Knödel - okruglica
  • kofer/kufer < der Koffer - kovčeg (Pun mi je kufer! > Dosta mi je svega!)
  • koštati < kosten - stajati (u smislu novčane ili druge vrijednosti)
  • krampus < der Krampus - krampus (vrag u likovnoj predodžbi s repom i rogovima koji se javlja zločestoj djeci u pričama i običajima)
  • krizbam/križbam < der Christbaum - božićno drvce
  • krumpir < austr. die Grundbirne, koruški krumpir/grumper - krumpir
  • kugla < die Kugel - kugla, zrno (metak), tane
  • kuglof/kuglov/kugluv < jnjem. der Gugelhupf - kuglof (kolač od dizanog tijesta sa suhim grožđem, okruglasta je oblika sa šupljinom u sredini)
  • kvirc - vidi gvirc

[uredi] L

  • lauf < der Lauf - trk, trčanje
  • larfa < die Larve - krinka, maska (na hrvatskom zbog metateze i lafra)
  • lifrati < liefern - dostaviti
  • lojtre < die Leiter - ljestve

[uredi] M

  • miliprot < das Milchbrot, dial. Milichbrot - miliprot (bijeli pšenični kruh koji se sprema za Uskrs i Božić)
  • mišung < die Mischung (mješavina)

[uredi] P

  • plac < der Platz - trg
  • penzl< der Pinsel - kist
  • platfus< der Plattfuß - ravno stopalo

[uredi] R

  • ratkapa < die Radkappe - poklopac kotača
  • rikverc < rückwärts - (u)natrag, (u)nazad
  • rolati se < rollen - koturati se
  • rolšuhe < die Rollschuhe - koturaljke
  • ruksak < der Rucksack - naprtnjača

[uredi] Š

  • šalter < der Schalter - prekidač; šalter (na pošti, kolodvoru, u banci)
  • šaraf < die Schraube - vijak, zavrtanj
  • šlafcimer < das Schlafzimmer - spavaća soba
  • šlag < der Schlag - udarac, udar; kap (srčana i moždana); tučeno slatko vrhnje
  • šlager < der Schlager
  • šlafrok < schlafen (spavati) + der Rock (suknja, haljina) - kućna haljina
  • šlagwort < das Schlagwort - krilatica, geslo, parola
  • šlank < schlank - mršav
  • šlauf < der Schlauch - gumena cijev; mijeh
  • šnupftuh < das Schnupftuch - maramica
  • šlampav < schlampig - neuredan, nemaran, površan
  • šleper < der Schlepper - tegljač
  • šljaka < die Schlacke (drozga, šljaka, talog; troska, ostaci izgorjelog koksa, ugljena) - rad, posao (glagol je šljakati, a onaj tko "šljaka" je šljaker)
  • šmekt < schmeckt - ukusno je
  • šminka < die Schminke
  • šnajder < der Schneider - krojač
  • šnicla < das Schnitzel - odrezak
  • šnita < die Schnitte - kriška
  • špahtla < der Spachtel - lopatica za struganje gipsa, boje...
  • špancir < spazieren - šetati
  • špajscimer < das Speisezimmer - trpezarija
  • špajza < die Speisekammer - smočnica
  • špek < der Speck - slanina
  • špica < die Spitze - šiljak, vrh
  • špigla < der Spiegel - ogledalo ili zrcalo
  • špotati < spotten - izrugivati se (zapravo ga koristimo u značenju prekoravati koga, ljutiti se na koga)
  • šprehati < sprechen - govoriti
  • šprica < die Spritze - brizgalica, štrcaljka; injekcija
  • špur < die Spur - traka/kolotrak
  • šrafciger < der Schraubenzieher - odvijač
  • štanga < die Stange - motka, pritka, šipka
  • šteker < der Stecker - utičnica (od glagola stecken - stavljati, pričvrstiti)
  • štikla < der Stöckel - visoka potpetica
  • štimati < stimmen - biti točan/u redu; ugađati žice glazbala
  • štimung < die Stimmung - raspoloženje, ugođaj, atmosfera
  • štrik < der Strick - uže, konopac
  • štrikati < stricken - plesti
  • štrudla < der Strudel - pita savijača
  • šukara < die Schubkarre - vrtna kolica
  • šuster < der Schuster - postolar, cipelar
  • švercer < der Schwärzer - krijumčar

[uredi] T

  • tipfeler < der Tippfehler - tiskarska greška
  • trefiti < treffen - pogoditi (svršeni oblik je potrefiti)

[uredi] U

  • ura < die Uhr - sat (što je turcizam)

[uredi] V

  • vekerica < der Wecker - budilica
  • vešmašina < die Waschmaschine - perilica rublja

[uredi] Z

  • ziher < sicher - siguran, sigurna, sigurno (osoba koja ne voli riskirati je ziheraš)


Brojne su riječi smatrane germanizmima, premda i u samome njemačkome vuku korijene iz drugih jezika (npr. dijalekt. paradajz, rajčica), ali ih nazivamo germanizmima po jeziku iz kojeg smo te riječi preuzeli.

Germanizmi su, zbog političkih i prostornih dodira s hrvatskim jezikom, postali dio hrvatskoga jezika. Neki germanizmi, primjerice šminka, dio su standardnog jezika jer za njih nemamo odgovarajuće zamjene, a neki su prilično česti, primjerice cigla, ali i za njih imamo hrvatske zamjene (opeka).

[uredi] Prevedenice

U germanizme se ubrajaju i neki izrazi doslovno prevedeni s njemačkog, a koji se danas vrlo često koriste umjesto standardnih hrvatskih konstrukcija, što je pogrešno: doći k sebi (zu sich kommen) umjesto osvijestiti se; bez da (od veznika ohne dass odnosno ohne zu) umjesto a da ne/nije (vrlo česta greška), glagol raditi koji se koristi i tamo gdje je pogrešno (raditi frizuru umjesto frizirati ili šišati, raditi kolače umjesto peći kolače, raditi od buhe slona umjesto praviti od buhe slona), što je također doslovno prevedeno s njemačkoga. U doba Austro-Ugarske, a i kasnije, bili su, prije svega u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, u razgovornom jeziku u upotrebi mnogi iskrivljeni njemački izrazi poput kisdihant (od küß die Hand - ljubim ruku), pozdrav kojim su djeca pozdravljala starije, a prije svega kavaliri dame (kisdihant milostiva). Česti germanizmi također su izrazi jučer navečer (gestern Abend) umjesto sinoć, danas ujutro (heute Morgen) umjesto jutros, danas navečer (heute Abend) umjesto večeras.

[uredi] Referencije

  1. Schneeweis, 1960.
  2. Schneeweis, 1960.

[uredi] Literatura

  • Anić, Vladimir: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003.
  • Duden Deutsches Universalwörterbuch, 5., neu bearbeitete und erweiterte Auflage, Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus AG, Mannheim, 2003.
  • Glovacki-Bernardi, Zrinjka: Deutsche Lehnwörter in der Stadtsprache von Zagreb, P. Lang, Frankfurt/M, 1998.
  • Glovacki-Bernardi, Zrinjka: O njemačkim elementima u zagrebačkom govoru i hrvatskom književnom jeziku, Rječnik i društvo, Zagreb, 1989.
  • Klaić, Bratoljub: Rječnik stranih riječi, Zagreb, 1981.
  • Matasović, Ranko: Germanske posuđenice u praslavenskome, Filologija, Zagreb, 2000.
  • Piškorec, Velimir: Germanizmi u govorima đurđevečke Podravine, FF press, Zagreb, 2005.
  • Schneeweis, Edmund: Die deutschen Lehnwörter im Serbokroatischen in kulturgeschichtlicher Sicht, de Gruyter, Berlin, 1960.
  • Simeon, Rikard: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva na osam jezika: hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski, I-II, Zagreb, 1969.
  • Štebih, Barbara: Adaptacije germanizma u iločkom govoru, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29: 293 – 323, Zagreb, 2003.
  • Štebih, Barbara: Germanizmi u zagrebačkom govoru, Kaj, 5/6: 31 - 37, Zagreb, 2002.
  • Štebih, Barbara: Vojni terminološki germanizmi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 26: 245 – 260, Zagreb, 2000.
  • Talanga, Tomislav: Pučka etimologija među nekim njemačkim posuđenicama, Jezikoslovlje, 2002.
  • Тривунац, Милош: Немачки утицају у нашем језику : (из страног прегледа), Штампарија М. Сибинкића, Београд, 1937.