Crna Gora

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Crna Gora. Za druga značenja, pogledajte Crna Gora (razdvojba).
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor.
Crna Gora
Црна Гора
Zastava Crne Gore Grb Crne Gore
(Zastava) (Grb)
Geslo: čojstvo i junaštvo
Himna: Oj, svijetla majska zoro
Položaj Crne Gore
Službeni jezik: srpski jezik1)
Glavni grad: Podgorica
Predsjednik: Filip Vujanović
Predsjednik Vlade: Željko Šturanović
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
157. po veličini
13.812 km²
%
Stanovništvo:
 - ukupno (2003.):
 - Gustoća:
164. po veličini
620.145
44,9/km²
Neovisnost: 3. lipnja 2006. u 20 sati
BDP (PKM)
 - ukupno :
 - po stanovniku :
procjena 2005.
2.412 milijardi $ (179.)
3,800 $ (119.);
Valuta: Euro 2) (100 Eurocenta)
Vremenska zona: UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak: .me (.yu)3)
Pozivni broj: +382
1) u pojedinim općinama i albanski;
2) Crna Gora nije formalna članica Eurozone;

3) .me je službeno prihvaćen i dodjeljen Crnoj Gori, u uporabu ulazi najvjerojatnije 2007. godine, .yu će biti u uporabi još neko vrijeme.

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi.

Sadržaj

Država

Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje. Valuta koja se koristi u državi je euro, a jezik srpski jezik ijekavskog izgovora. Po uređenju je ekološka, socijalna i demokratska republika. Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na snazi je Ustav iz 1992. godine. Na sjeveru i istoku graniči s Srbijom (te Kosovom), na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.

narodna i službena državna zastava
narodna i službena državna zastava

Zastava Crne Gore predstavlja rekonstrukciju povijesne vojne crnogorske zastave: Crveno platno s pozlaćenim okvirom i grbom u sredini. Grb Crne Gore čini Grb nekadašnjega kralja Nikole iz kuće Petrović-Njegoša; dvoglavi orao koji je preuzet od nekadašnjih Crnojevića, tj. Nemanjića i predstavlja Istočno Pravoslavlje, sa štitom na kome je biblijski lav, pečat Srpske pravoslavne Crkve preuzet od nekadašnjih Balšića. Državna himna je Oj, svijetla majska zoro, često mijenjana narodna pjesma, modificirana crnogorska himna iz Drugog svjetskog rata.

Sva ova državna simbolika je usvojena 2004. godine i kontradiktorna je s pravim simbolima Crne Gore: Crveno-plavo-bijela trobojnica (koja je i narodna zastava) s izmijenjenim komunističkim grbom (Lovćen i Njegočev mauzolej s srpskim trobojkama; bez crvene zvijezde), dok himne nije bilo. Popularna narodna pjesma Onamo, 'namo! je vječna crnogorska narodna himna.

Republički praznik je 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27 nezavisnu državu svijeta i početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Sila osovine 1941. godine.

Zemljopisni položaj

Zemljovid
Zemljovid

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom i Albanijom i širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev. Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.

  • Najduža rijeka: Zeta koja dostiže dubinu od 500 metara.
  • Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13,000 metara
  • Najviši vrh: Bobotov Kuk (Durmitor) - 2522 m istovremeno Maja Rozit (Prokletije) - 2522 m
  • Najveće jezero: Skadarsko - 391 km² (površina)
  • Najdublji kanjon: Tara - 1,300 metara
  • Najveći zaliv: Bokokotorski
  • Nacionalni parkovi: Durmitor - 390 km², Lovćen - 64 km², Biogradska Gora - 54 km², Skadarsko jezero - 400 km²
  • UNESCO World Heritage mjesta: Durmitor i kanjon rijeke Tare, stari grad Kotor i Kotorski zaljev

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

Teritorijalna podjela

Republika Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su: Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj i Žabljak.

Stanovništvo

Crna Gora je zemlja svih njezinih građana. Prema popisu iz 2003. Crna Gora ima 620.145 stanovnika.

Etnicka karta
Etnicka karta

Etnički sastav Crne Gore po popisu iz 2003. (ukupno 620.145 stanovnika):

Teritorijalni razdjel

  • Crnogorci su rasprostranjeni širom države, no žive pretežno u srcu
  • Srbi koji su rasprostranjeni širom države, no čine većinsko stanovništvo u brdskome sjeveru, u "Staroj Hercegovini" te u Bokokotorskom zaljevu
  • Bošnjaci i narod muslimana živi pretežno u crnogorskome dijelu Sandžaka na istoku
  • Albanci čine većinsko stanovništvo na graničnim područjima prema Albaniji, no i ima ih i prema Kosovu
  • većina primorja i jedan dio sjevera države imaju izmješano stanovništvo s uglavnom preovladavajućim srpskim nacionalnim elementom i ponegdje crnogorskim

Jezik

Iako je službeni jezik Crne Gore srpski jezik jekavskoga izgovora, u Odgoju je uveden Maternji, tj. materinski jezik svih građana Crne Gore, bilo srpski, albanski, hrvatski ili drugi. Većina stanovnika govori srpskim jezikom ijekavskog izgovora i podjednako piše ćirilicom i latinicom, no pokret suvremenih lingvista za suverenim crnogorskim jezikom uzima sve više maha i preferira latinicu.

Stanovništvo po materinskome jeziku prema popisu iz 2003.:

Vjera

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i začeci samostalne Crnogorske pravoslavne crkve. Metropolit crnogorsko-primorski je od 1990. godine čuveni srpski pisac i veliki duhovnik Amfilohije Radović. Bosanski Srbin koga je Crkva ekskomunicirala zbog nekanonskih uvjerenja, Miraš Dedeić, osnovao je Crnogorsku Pravoslavnu Crkvu 1993. godine.

Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:

  • Muslimani: 110.034 (17,74%)
  • pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
  • Židovi: 12 (0,01%)
  • drugi: 2.424 (0,39%)
  • neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
  • nije vjernik: 6.003 (0,97%)
  • nepoznati: 5.009 (0,8%)

Povijest

Glavni članak: Povijest Crne Gore


Promet

Povezani članci

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Crna Gora koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.