Kineska kulturna revolucija

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran.
Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.
Ovaj članak zahtijeva stilsku doradu.
Članak treba preurediti tako da stilom zadovoljava zahtjeve Wikipedije.

Kineski ministar obrane maršal Lin Piao pokrenuo je veliku akciju pod parolom «čitava zemlja mora učiti od vojske», što je posebno ojačalo one snage KP Kine i u vojsci koje su se protivile daljnjoj suradnji sa SSSR-om. Godine 1964. NR Kina je uspješno izvršila svoj nuklearni pokus.

Iste 1964. godine u unutrašnjem kineskom planu započela je velika kampanja rušenja partijskog i državnog aparata, odnosno nekih njegovih dijelova koji su bili viđeni kao ostaci «buržoaske prošlosti» ili pak kao dijelovi prosovjetskih snaga. Omladinski pokret pod okriljem Lin Piaoa i vojske lansirao je tzv. kinesku kulturnu revoluciju. Smijenjeno je više od 30 milijuna ljudi na vodećim položajima, a jedan je milijun poginuo u velikoj hajci tzv. revolucionara.

Inspirirani i podupirani od visokih vojnih krugova i supruge Mao Ce Tunga, protagonisti kulturne revolucije su sasvim izolirali zemlju i udaljili ju od sovjetskih zbivanja, a sve to da bi održali autohtonost kineske revolucije i kineskih stajališta o borbi za socijalizam.

U Kini je postojala i kampanja čistoće, kampanja javnoga zdravlja - stalno su provjeravali stanovnike. Proglašene su četiri službene pošasti: vrapci, štakori, muhe i komarci. Svi su ih morali ubijati, onaj koji bi ih najviše ubio bio nagrađen, a onaj koji je to učinio najmanje bio je grđen. Nisu smjeli imati nepoćudne misli tj. slijediti druge ideologije.

«Moramo dohvatiti mjesec i zvijezde» izjavio je Mao Ce Tung.

Pokušavali su promijeniti tokove rijeka i izgled planina kako je njima odgovaralo. Od gladi je umrlo 20 milijuna ljudi po brojkama, no vjerojatno ih je bilo još i više. Seljaci su živjeli u komunama, kasnije im je opet bilo dozvoljeno da žive u obiteljima i da imaju nešto svoje zemlje.

Stalno su napadali: stare običaje, muzeje, kulturu i novine Studentima je bilo dopušteno da napadnu autoritet i osjete slobodu.

1976. umire Mao Ce Tung te završava i kulturna revolucija.