Bruno Milić
Izvor: Wikipedija
Bruno Milić (Rijeka, 15. kolovoza 1917. , hrvatski arhitekt i urbanist.
Sadržaj |
[uredi] Biografija
Arhitekt Bruno Milić rođen je u Rijeci 1917. godine. Diplomirao na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1942. godine. Od 1957. do 1958. godine pohađao je poslijediplomski studij iz urbanizma na Urbanističkom institutu Sveučilišta Sorbonne u Francuskoj. Habilitirao je 1961. godine s radom ”Urbanistička i arhitektonska obnova Zadra", a disertaciju "Prostorna kvantifikacija visokoškolskih nastavnih i znanstvenih ustanova" obranio 1980. godine. Od 1950. zaposlen na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu, na Katedri za urbanizam. Za docenta je biran 1961. godine, a od 1966. godine izvanredni je profesor. Od 1972. godine redoviti je profesor, a od 1998.godine professor emeritus. Bio je nositelj mnogih kolegija: Urbanizam I (1964.-65.), Urbanizam II (1981.-83.), Urbanizam III (1967.-68., 1979.-87.), Urbanizam IV (1967.-68., 1979.-87.), Urbanističko planiranje III, IV (1979.-87.), Apsolventski rad (1979.-87.), Diplomski rad(1968.-87.). Bio je nositelj kolegija i na Građevnom fakultetu u Zagrebu (1958.-81.). Nositelj je kolegija i na poslijediplomskim studijima: "Urbanizam i prostorno planiranje" (Arhitektonski fakultet) - Razvoj urbanizma (1969.-86.), Aktualnost baštine (od 1998.); "Graditeljsko naslijeđe" (Arhitektonski fakultet) - Urbanizam i zaštita čovjekove okoline (1975.-81.), Urbanizam i arhitektonsko projektiranje u povijesnim ambijentima (1975.-81.), Urbanističko planiranje i projektiranje u povijesnim cjelinama (1981.-91.); "Arhitektura u turizmu i slobodnom vremenu" (Arhitektonski fakultet) - Prostorno planiranje i turizam turističkih predjela (1981.-92.); "Ozelenjavanje i parkiranje" (Šumarski fakultet) - Urbanizam (1964.); "Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata" (Šumarski fakultet) - Urbanizam i komunalna tehnika (1975.-94.); "Oblikovanje parkova i pejzaža" (Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, Biotehnički fakultet u Ljubljani) - Urbanizam (1969.-71.), Vrtna i pejzažna tehnika (1971.72.); "Poslijediplomski studij za sanitarne inženjere" (Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Zagreb) - Urbana ekologija (1966.-70.); "Krajinska arhitektura" (Biotehnički fakultet u Ljubljani) - Urbanizam i prostorno planiranje (1970.-80.)
Prodekan je Arhitektonskog fakulteta od 1966. do 1970.godine. Dekan Arhitektonskog fakulteta bio je od 1972.do 1974.godine. Od 1969. do 1973. godine predstojnik je Katedre za urbanizam.
Kao arhitekt-projektant i urbanist-planer izrađuje brojne arhitektonske projekte i urbanističke planove, od kojih se ističe regulatorna osnova zadarskog poluotoka iz 1955. godine kao iznimno značajan rad na polju obnove ratom uništene graditeljske baštine. U Zadru djeluje nekoliko godina kao koordinator obnove, planer i projektant unutar povijesne jezgre. Vodi brojna istraživanja i projekte o proučavanju povijesnog razvoja gradova. Pod njegovim vodstvom rađen je “Urbanistički atlas povijesnih mjesta i gradova Istre”, a autor je i tri knjige (sveučilišna udžbenika) o razvoju gradova kroz stoljeća. Održao je više gostujućih predavanja u Italiji, Francuskoj i Kanadi. Usavršavao se na studijskim boravcima u Francuskoj (1963., 1981.), Kanadi (1982.) i SAD-u (1982.). U mirovini je od 1987. godine.
[uredi] Odabir izvedbi
- 1947. Dvorazredne tipske škole, Hrvatsko primorje
- 1948. Sklop labaratorija "Fotokemike", Hondlova ulica, Zagreb
- 1965. Poslovno-stambeni sklop s kinom "Forum", Zadar
[uredi] Odabir urbanističkih planova
- 1955.- Provedbeni urbanistički plan Zadra
- 1958.- Urbanistički plan za predio Varoš, Nikšić, Crna Gora
- 1959.- Urbanistički planovi za dijelove povijesnoga Zadra
- 1972.- Urbanistički plan turističke stacije Bale – Rovinj
- 1978.- Urbanistički plan za sveučilišni sklop Šalata-Horvatovac, Zagreb (provedba: M. Maretić)
[uredi] Natječajni projekti
- 1944.- Zgrada sveučilišnog konvikta na Tuškancu Hrvatskog kulturnog društva Napredak, 1. prva nagrada (sa M.Haberleom)
- 1948.- Dizajn telefonskog aparata “Rade Končar”, 1. nagrada i izvedba (sa: Lj. Gaj)
- 1954.- Uređenje Petrovaradinske tvrđave, Novi Sad, 1. nagrada
- 1954.- Plan rekonstrukacije i revitalizacije Zadra, 1. nagrada (sa: M. Kollenz)
- 1957.- Poslovna zgrada "Vjesnika", Zagreb, 3. nagrada
- 1968.- Prostorni plan za turistički sklop "Punta Mika", Zadar, 1. nagrada
- 1985. Urbanističko-arhitektonsko i hortikulturno rješenje ulaznog prostora u perivoj Maksimir, Zagreb
[uredi] Knjige
- 1990.- Razvoj grada kroz stoljeća I., Školska knjiga, Zagreb
- 1995.- Razvoj grada kroz stoljeća II., Školska knjiga, Zagreb
- 2000.- Razvoj grada kroz stoljeća III., Školska knjiga, Zagreb
[uredi] Nagrade
- 1973.- Diploma Društva urbanista Hrvatske sa zlatnom značkom
- 1985.- Povelja Udruženja konzervatora Hrvatske
- 1988.- Nagrada "Viktor Kovačić" za životno djelo
- 1996.- Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo
- 1998.- Nagrada HAZU za znanstvenu djelatnost
1965. Neven Šegvić | 1966. Josip Uhlik & Bernardo Bernardi | 1970. Ante Rožić | 1971. Boris Krstulović | 1972. Grozdan Knežević | 1973. Dinko Kovačić & Mihajlo Zorić | 1974. Ivan Filipčić & Borislav Šerbetić | 1975. Ante Vulin | 1976. Zdenko Kolacio & Igor Emili | 1977. Ante Marinović-Uzelac & Jerko Rošind | 1978. Dražen Janković, Zrinka Supek-Andrijević & Josip Hitil | 1979. Boris Magaš | 1980. Milan Mitevski | 1982. Radovan Tajder & Mladen Anšel | 1983. Branko Kincl | 1984. Marina Dropulić & Duško Dropulić | 1985. Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance | 1986. Ivan Juras & Emil Špirić | 1987. Dražen Juračić | 1988. Ines Filipović | 1989. Velimir Neidhardt | 1990. Andrija Mutnjaković | 1991. Nikola Bašić | 1992. Nenad Fabijanić | 1994. Nikola Bašić | 1995. Velimir Neidhardt, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance | 1996. Hildegard Auf-Franić & Tonči Žarnić | 1997. Ante Kuzmanić & Eugen Širola | 1998. Branko Silađin | 1999. Studio 3 LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić & Silvije Novak | 2000. Miroslav Genc | 2001. Vinko Penezić & Krešimir Rogina | 2002. Lenko Pleština | 2003. Iva Letilović & Morana Vlahović | 2004. Studio Capsula (Ivana Ergić, Vanja Ilić, Vesna Milutin) | 2005. Saša Randić & Idis Turato | 2006. Goran Rako
1965. Mladen Kauzlarić | 1966. Juraj Denzler | 1967. Stjepan Planić | 1968. Alfred Albini | 1969. Josip Seissel | 1970. Stjepan Gomboš & Lavoslav Horvat | 1971. Antun Ulrich | 1972. Drago Galić | 1973. Marijan Haberle | 1974. Vlado Antolić | 1975. Lovro Perković | 1976. Slavko Löwy | 1977. Zvonimir Vrkljan | 1978. Božidar Rašica | 1979. Franjo Bahovec | 1980. Stanko Fabris | 1981. Božidar Tušek | 1982. Andre Mohorovičić | 1983. Zdenko Kolacio | 1984. Ivan Vitić | 1985. Neven Šegvić | 1986. Dragan Boltar | 1987. Aleksandar Dragomanović | 1988. Miroslav Begović | 1989. Zdravko Bregovac | 1990. Zdenko Sila | 1991. Boris Magaš | 1992. Vjenceslav Richter | 1993. Grozdan Knežević | 1994. Ivo Radić | 1995. Zoja Dumenagić | 1996. Bruno Milić | 1997. Sena Sekulić-Gvozdanović | 1998. Ivo Geršić | 1999. Jerko Marasović & Tomislav Marasović | 2000. Silvana Seissel | 2001. Julije De Luca | 2002. Ante Marinović-Uzelac | 2003. Andrija Mutnjaković | 2004. Slavko Jelinek | 2005. Mirko Maretić | 2006. Ante Rožić