Histologija

Izvor: Wikipedija

Histologija (grč. histos – tkivo; logos - riječ, nauka) je nauka o tkivima (u užem smislu), odnosno, nauka o sastavu višestaničnih organizama. Neke od grana histologije su histofizika, histokemija i histofiziologija.


[uredi] Razvoj histologije kroz povijest

Današnja histologija proučava mikroskopsku građu organizma, no histologija je znanost koja se razvijala i prije upotrebe mikroskopa. Već je Aristotel razlikovao pojedina osnovna tkiva u organizmu te je izučavao njihova bitna svojstva. "Ocem histologije" danas smatramo Mariea Francoisa Xaviera Bichata koji je u svojoj knjizi "L'anatomie generale" podrobno iznio svojstva pojedinih tkiva, ali bez mikroskopske analize. On je, naime, smatrao tkiva nedjeljivim elementima, a organe ujedinjenima te je tako u samim počecima histologiju povezao s fiziologijom.

Tek je upotreba mikroskopa otvorila vrata novim spoznajama. Prvi korak u poznavanju bolje građe tkiva napravio je Robert Hooke kad je pomoću mikroskopa utvrdio da je svako tkivo sastavljeno od sitnijih dijelova - stanica.

Prvi koji u svojim radovima iznose shvaćenja da je organizam građen od stanica su Henri Dutrochet, Pierre Jean Francois Turpin, Francois Vincent Raspail i Carl Anton Meyer.


[uredi] Osnove histologije

Histologija je medicinska znanost koja se obično opisuje sa embriologijom te se kao takvi dijele na četiri osnovna područja : opća histologija, opća embriologija, specijalna histologija i specijalna embriologija. U opću histologiju spadaju : Histologija i metode u proučavanju histologije, Epitelno tkivo, Vezivno tkivo, Masno tkivo, Hrskavica, Koštano tkivo, Živčano tkivo i živčani sustav te Mišićno tkivo

U specijalnu histologiju ubrajamo topografsku histologiju po regijama tijela (e.g. Žilni sustav, Muški spolni sustav, Osjetni organi - oko i uho, Neuroendokrini sustav...)