Županja

Izvor: Wikipedija

Županja
Županija Vukovarsko-srijemska
Broj stanovnika (2001.) 13.775
Poštanski broj 32270
Gradonačelnik/ca Davor Miličević, HDZ

Županja
Županja na karti Hrvatske


Županja je grad u istočnoj hrvatskoj regiji Slavoniji koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Sadržaj

[uredi] Zemljopisni položaj

Grad Županja nalazi se istoku Hrvatske, koji se regionalno i povijesno naziva Slavonija. Županja se na 88,94 kvadratna kilometra prostire pored rijeke Save i sjedište je županjske Posavine kao mikroregije. Nalazi se na 80 m nadmorske visine. Zemljopisne koordinate: 45°07' N i 18°70' E

Županja je čvorište glavnih cestovnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Pored Županje s jedne strane prolazi autocesta (A3) koja povezuje Europu i Bliski Istok, a s druge strane nalazi se cestovni most koji je ujedno i međunarodni granični prijelaz prema BiH.

Županji najbliži susjedni gradovi su na sjeveru, Vinkovci, na zapadu, Slavonski Brod u Hrvatskoj i Orašje s južne te Brčko s jugoistočne strane u BiH.

[uredi] Administracija i politika

Gradsko poglavarstvo
Gradsko poglavarstvo

Gradsku upravu Županje čine Gradsko poglavarstvo, Gradsko vijeće, Vijeće mjesnih odbora i gradske službe.

Gradsko poglavarstvo u trenutnom sazivu broji 7 članova, Gradsko vijeće 17 članova, dok Vijeće mjesnih odbora sastavljeno od vijećnika triju mjesnih odbora uobličuje 21 član.

Gradsku službu tvore Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i geodetske poslove i Upravni odjel za financije.

Svi doneseni pravni akti i odluke obvezno se objavljuju u Službenom vjesniku: službenom glasilu grada Županje.


Političke stranke :

  • Demokratski centar - DC
  • Hrvatska demokratska zajednica - HDZ
  • Hrvatska narodna stranka - HNS
  • Hrvatska seljačka stranka - HSS
  • Hrvatska socijalno liberalna stranka - HSLS
  • Hrvatska stranka prava - HSP
  • Hrvatski blok - HB
  • Posavska stranka - PSS
  • Socijal demokratska partija - SDP

[uredi] Povijest

U pisanim izvorima Županja se prvi put spominje na tzv. Lazarusovoj Velikoj karti Ugarske iz 1528. godine i to kao Zapanablatia (Županje Blato). Samo formiranje naselja događa se u drugoj polovici XV. stoljeća, kada suseljavanjem sela na zapadnom dijelu velikog posjeda Selna nastaje Županje Blato koje administrativno pripada Vukovskoj župi čije je sjedište Vukovo (današnji Vukovar).

Za vrijeme Osmanlija Županja će upravno potpasti pod nahiju u Ivankovu koja je sastavni dio Iločkog sandžaka. Osmanska vladavina trajala je od 1536. do 1687. godine.

Po oslobođenju od Turaka Županja ulazi u sastav Austro-ugarske monarhije i to kao dio uspostavljene Slavonske vojne granice čije je zapovjedništvo generalat u Osijeku. Županja od 1747. godine postaje sjedište XI. satnije (kumpanije) VII. brodske pješačke pukovnije (regimente). Uz Županju satniji još pripadaju i sela Bošnjaci i Štitar. Granica se 1881. godine definitivno ukida, a Županja postaje središte kotara koji obuhvaća sva mjesta od Strošinaca i Račinovaca na istoku do Babine Grede na zapadu kotara. Od 1884. do 1932. godine u Županji radi Tvornica tanina uz koju Županja mijenja izgled i postupno dobiva urbani karakter.

Stara zgrada općinskog poglavarstva Županje
Stara zgrada općinskog poglavarstva Županje

Županja ostaje sjedište kotara i u Kraljevini Jugoslaviji i u socijalističkoj Jugoslaviji do 1955. godine kada nakratko biva pripojena vinkovačkom kotaru. Od 1962. do 1991. godine Županja je ponovno središte općine koja broji cca 50.000 stanovnika.

U Domovinskom ratu Županja daje svoj obol obrani Hrvatske osnivanjem i djelovanjem 131. brigade Hrvatske vojske od 25. listopada 1991. godine. Županjci su kasnije sudjelujući u brojnim postrojbama HV-a i MUP-a dali svoj doprinos na svim bojištima do kraja rata u Hrvatskoj. Za Županju se također vezuje najduži period trajanja uzbune opće opasnosti zabilježen u Hrvatskoj od 1261. dana (od 29. travnja 1992. - 12. listopada 1995. godine) za vrijeme kojeg je na Županju iz prekosavskih četničkih uporišta u BiH bačeno više desetaka tisuća različitih ubojitih projektila.

Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi Županja 1992. godine dobiva status grada u koji kao prigradsko naselje ulazi mjesto Štitar (odlukom Sabora RH od 2006. godine Štitar postaje samostalna općina).

[uredi] Ekonomija

Sladorana Županja - pogled sa Save
Sladorana Županja - pogled sa Save

Industrijsko gospodarstvo Županje danas čine Tvornica šećera »Sladorana«, Tvornica poljoprivrednih strojeva Same Deutz Fahr, Drvoprerađivačka industrija (u sastavu TVIN Virovitica), Tvornica stočne hrane »Fooder«, Industrija za preradu i promet žitarica »Slavonija Nova«, Mljekarska industrija (u sastavu Vindija, Varaždin).

[uredi] Demografija

Županja
Županja

Danas u Županji živi 13.775 stanovnika, od kojih 7.028 ženskog i 6.747 muškog spola.

Prema nacionalnoj strukturi sastav gradskog stanovništva je sljedeći:

Nacionalnost (u %)
Hrvati 96,45%
Srbi 0,84%
Bošnjaci 0,35%
Albanci 0,19%
Mađari 0,10%
Ostali 2,07%

[uredi] Sport i kultura

[uredi] Kulturno umjetnička društva

  • Kristal Sladorana
  • Tomislav

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Osnovne škole

  • Osnovna škola Ivana Kozarca
  • Osnovna škola Mate Lovraka
  • Osnovna glazbena škola Srećka Albinija

[uredi] Srednje škole

  • Gimnazija
  • Obrtničko-industrijska škola
  • Tehnička škola

[uredi] Znamenitosti

Čardak
Čardak
  • Manifestacija »Šokačko sijelo«
  • Zavičajni muzej »Stjepan Gruber« - jedini sačuvani graničarski čardak iz razdoblja Slavonske vojne granice
  • Prvo igranje nogometa i tenisa u Hrvatskoj (i na prostoru jugoistočne Europe) i u čast tim događajima postavljeni jedinstveni spomenici u gradu

[uredi] Istaknuti Županjci

  • Srećko Albini, skladatelj
  • Ferdo Bačić, književnik
  • Ivo Balentović, književnik
  • Tea Brunschmidt, pijanistica
  • Zlatan Ćurić, skladatelj, glazbeni pedagog i esperantist
  • Ivan Degrel, glazbenik i publicist
  • Ferdo Galović, pjesnik
  • Stjepan Gruber, povjesničar
  • Ivan Herman, slikar
  • Ferdo (Selim) Juzbašić, književnik
  • Josip Lochert, liječnik
  • Melita Lorković, pijanistica
  • Krešimir Nemec, sveuč. profesor
  • Suzana Nikolić, glumica
  • Mladen Pozajić, skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog
  • Martin Robotić, književnik i učitelj
  • David Schwartz, gospodarstvenik i izumitelj
  • Viktor Sedeli, skladatelj
  • Rudolf Švagel-Lešić, kipar
  • Krunoslav Tkalac, povjesničar
  • Stjepan Tomić, novinar i publicist
  • Mladen Vulić, glumac


[uredi] Vanjske poveznice


Gradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije
Gradovi

Ilok | Otok | Vinkovci | Vukovar | Županja


Općine


Andrijaševci | Babina Greda | Bogdanovci | Borovo | Bošnjaci | Cerna | Drenovci | Gradište | Gunja | Ivankovo | Jarmina | Lovas | Markušica | Negoslavci | Nijemci | Nuštar | Privlaka | Stari Jankovci | Stari Mikanovci | Štitar | Tompojevci | Tordinci | Tovarnik | Trpinja | Vođinci | Vrbanja

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.