Napadi 11. rujna 2001.
Izvor: Wikipedija
Napadi 11. rujna 2001. godine su bili niz koordiniranih napada protiv Sjedinjenih Američkih Država koji su se dogodili u utorak, 11. rujna 2001. godine. Prema službenom izvještaju Komisije 911, 19 osoba u službi Al-Qaide, mreže militantnih islamističkih organizacija, je otelo četiri američka zrakoplova. Dva su udarila u Svjetski Trgovački Centar (WTC) na Manhattanu u New Yorku, po jedan u svaki neboder u 17 minuta razlike, ubrzo nakon čega su se oba nebodera srušila. Treći zrakoplov je udario u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva odbrane SAD-a u općini Arlington, državi Virginiji. Četvrti zrakoplov se srušio u ruralnom dijelu općine Somerset u Pennsylvaniji 130 km istočno od Pittsburga nakon što su putnici pružili otpor otimačima.
Izvještaj Komisije 911 je pokazao da su napadači pretvorili otete zrakoplove u najveće samoubilačke bombe u povijesti te su izvršili najubitačnije napade ikad počinjene protiv Sjedinjenih Američkih Država. Napadi 11. rujna su relativno najznačajniji događaj koji se do sada dogodio u 21. stoljeću u smislu općih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u Sjedinjenim Državama i mnogim drugim dijelovima svijeta.
Sadržaj |
[uredi] Napadi
Svjetski Trgovački Centar | Neboderi | 2,595 |
Let 11 | 92 | |
Let 175 | 65 | |
Pentagon | Zgrada | 125 |
Let 77 | 64 | |
Shanksville | Let 93 | 45 |
Zbroj | 2,986 |
---|
Napadi su učinjeni otimanjem putničkih zrakoplova. S kapacitetom (premda ne punim) goriva od približno 91,000 litara putnički zrakoplovi bili su pretvoreni u leteće plamene bombe. American Airlines let 11 je udario u sjevernu stranu sjevernog nebodera WTC-a u 8:46:40 sati po lokalnom vremenu. U 9:03:11 po lokalnom vremenu United Airlines let 175 je udario u južni neboder. Samo je drugi udar bio prenesen uživo na televiziji. American Airlines let 77 je udario u Pentagon u 9:37:46 sati po lokalnom vremenu. Četvrti oteti zrakoplov, United Airlines, let 93, srušio se u polju blizu Shanksvillea i Stonycreeka naselja u općini Somerset u državi Pensilvaniji u 10:03:11 sati po lokalnom vremenu sa komadima zrakoplova nađenim i do 15 km dalje. Rušenje zrakoplova u Pensilvaniji se prema pretpostavkama dogodilo tako što su otimači namjerno srušili zrakoplov ili tako što su izgubili kontrolu nad zrakoplovom nakon što su ih napali putnici. Nitko nije preživio ni u jednom od otetih zrakoplova.
Žrtve se broje u tisućama: 265 u četiri zrakoplova, 2,595 uključujući i 343 vatrogasca, 23 njujorških policajaca i još 37 policajaca u WTC-u, i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu. Najmanje 2,985 osoba je ukupno poginulo. Pored WTC nebodera, koji su brojali po 110 katova, pet drugih zgrada i četiri stanice podzemne željeznice su također bili ili uništeni ili teško oštećeni. Ukupno na Manhattanu je bilo oštećeno 25 zgrada. Komunikacijska oprema kao što su radio, televizijski i mobilni predajnici su bili neupotebljivi zbog toga što je telekomunikacijski toranj na vrhu bio odsječen od mreže. U Arlingtonu, dio Pentagona je bio teže oštećen požarom i jedan dio zgrade se kasnije urušio.
Neki putnici i posada uspijeli su napraviti telefonske pozive sa otetih zrakoplova. Govorili su da je u zrakoplovima nekoliko otmičara. Kasnije se ustanovilo i identificirano je 19 osoba, četiri na letu 93 i po pet na ostalih tri zrakoplova (iako njihova imena i fotografije su još uvijek nejasne jer navodno neki od tih identificiranih su živi i trenutno u Saudijskoj Arabiji). Otmičari su navodno oteli zrakoplove koristeći se noževima za otvaranje kutija sa kojima su ubili nekoliko članova posade, barem jednog pilota ili putnika. Na letu 77 jedan od putnika je dojavio da su otmičari koristili džepne noževe. Također je dojavljeno da je neki plin, vjerovatno suzavac ili sprej za samoobranu, uporabljen na letu 11 i 175 da bi se putnici držali dalje od kabine prve klase. Bombaške prijetnje su također bile dojavljene na svim zrakoplovima osim na letu 77.
[uredi] Žrtve
S WTC-a, suočeni sa očajnom situacijom prodirućeg dima, oko 200 ljudi je skočilo, palo ili bilo izgurano u smrt s nebodera padajući na ulicu ili obližnje krovove zgrada stotine metara niže. Pored toga, nekoliko se osoba u neboderima nakon udara zrakoplova pokušalo popeti na krov u nadi da će ih na krovu nebodera spasiti helikopteri. Ipak nije postojao plan za takvu mogućnost spašavanja. Prema nekim izvorima, osobama je onemogućen pristup krovu pošto su vrata koja idu na krov bila zaključana iz sigurnosnih razloga. Oko 1,366 osoba je bilo zatočeno na katovima iznad kata koji je pretrpio udar zrakoplova u sjevernom neboderu (1 WTC). Nitko od njih nije preživio. Oko 600 osoba je bilo zatočeno iznad kata koji je pretrpio udar u južnom neboderu (2 WTC). Samo 18 je uspjelo pobjeći na vrijeme prije nego se neboder srušio.
Prema izvještaju Associate Pressa gradska uprava je identificirala 1,600 tijela, dok nije mogla identificirati ostala 1,100 tijela. Izjavljeno je da grad ima oko "10,000 neidentificiranih kostiju i komada tijela koja se ne mogu poklopiti sa listom nestalih." (AP, 23. veljače 2005.)
[uredi] Četvrti zrakoplov
Postoji špekulacija da su otmičari četvrtog zrakoplova (United Airlines let 93) namjeravali udariti u zgradu kongresa SAD-a, Bijelu kuću ili u Camp David. Snimka iz Crne kutije je navodno obznanila da su putnici Todd Beamer i Jeremy Glick poušali preoteti zrakoplov od otmičara koji su onda oborili zrakoplov u neuspješnom pokušaju da savladaju putnike. Kratko nakon toga zrakoplov se srušio u polju nedaleko od Shanksvillea u općini Somerset u Pensilvaniji u 10:03:11 po lokalnom vremenu. Uhićeni organizator Al-Qaide Khalid Šeik Muhamed je navodno rekao da je let 93 trebao udariti u zgradu Kongresa SAD-a.
[uredi] 11. rujan
Napadi se obično nazivaju "September 11.", "9/11", "911" ili "9-11". Zadnja dva naziva su izvedena iz američkog stila pisanja datuma 11. rujna i izgovaraju se "nine-eleven" (devet-jedeanaest), iako ga neki izgovaraju i kao "nine-one-one" (što je ironično isto kao i broj telefona za hitnu pomoć u SAD-u, 9-1-1)
[uredi] Odgovornost
Militantna islamistička grupa Al-Qaida, koja je već bila umješana u nekoliko prijašnjih napada na američke ciljeve, pozdravila je napade i vođe napada te time naslutila njihovu umješanost u incident. Osama bin Laden je prethodno objavio rat protiv SAD-a. Kratko nakon napada, vlada SAD-a je objavila da su Al-Qaida i Osama bin Laden prvi osumljičeni za napade.
Prvi javni odgovor Osama bin Ladena je bio pročitan 16. rujna 2001. u kojem je rekao: "Naglašavam da ja nisam izveo ove napade koji izgledaju kao da su učinjeni od strane osoba koji su imali svoju motivaciju". Izjava je bila oglašena na Katarskoj satelitskoj televiziji Al Jazeera. Ovo poricanje je također objavljeno na američkim medijskim mrežama i širom svijeta.
Prema američkim vojnim izvorima, u studenom 2001. godine, američke snage otkrile su video kasetu u uništenoj kući u Jalalabadu u Afganistanu koja je pokazala Osama bin Ladena u razgovoru sa Khalid al-Harbijem. U ovoj snimci, Osama navodno priznaje da je planirao napade iako se sumnja u ispravnost prijevoda. Snimka je emitirana na raznim medijskim programima u prosincu 2001. U videu iz 2004. godine bin Laden izgleda kao da je prihvatio potpunu odgovornost za napade 11. rujna.
Nacionalna komisija za terorističke napade na SAD, također znana i kao Komisija 911 je izdala svoj izvještaj 22. srpnja 2004. godine u kojem zaključuje da su napadi smišljeni i izvedeni od strane operativaca Al-Qaide. Komisija je izvjestila da iako je Irak bio kontaktiran (zajedno sa nekoliko drugih Blisko-istočnih i afričkih zemalja) nije utvrđena nikakva suradnja između Iraka i Al-Kaide u vezi napada 11. rujna. Komisija je također izvjestila da su teroristi potrošili između 400 i 500,000 dolara na organizaciju plana napada, ali i da specifični izvori tog novca još nisu otkriveni. Do danas nije podignuta ni jedna optužnica za suradnju sa napadačima.
U službenom izvještaju inžinjera zaključeno je da se rušenje WTC nebodera dogodilo zbog niza događaja: udar zrakoplova oštetio je veći broj vanjskih potpornih komponenata zgrada, manji dio unutarnjih, te je skinuo pasivnu požarnu zaštitu s velikog broja potpornih elemenata. Zapaljenje goriva zrakoplova je zapalilo urede u i oko katova koji su bili udareni. Kerozinski požar (koji ne može, i za kojeg se nikad službeno nije tvrdilo da je oslabio potpornje) se ugasio za 5-10 minuta, nakon čega je počeo buktiti migrirajući uredski požar, što je sve više slabilo potpornje podova, koji su se zbog toga počeli ugibati i za sobom vući vanjske potporne stupove. Katovi su se samo ponegdje odvajali, i to heterogeno i na malo mjesta, te te nije bilo bitno za gubljenje statike. Tijekom tog procesa, te sve više kad su počeli pucati vanjski nosivi stupovi, težina gornjeg dijela zgrade prenosila se neravnomjerno grednom kapom na vrhu nebodera na otećene dijelove jezgre. Kad je statika počela popuštati, gornji su dijelovi zgrada pulsno udarili u oštećene i počeli propadati, a dok su došli do neoštećenih, kinetička energija je već bila prevelika i rušenje je nastavljeno. Nakon što su se uokolo rasuli vanjsku stupovi i dijelovi katova, ostajale su krnje jezgre nebodera koje su, ionako nesposobne za samostalno stajanje, padale po ruševinama.
Prema nekim utiscima mnogi ljudi su smatrali da su se zgrade trebale srušiti padom na stranu. Ovo nerazumjevanje stanja je izazvalo mnoge špekulacije da je neka vrsta kontroliranog rušenja bila upotrijebljena.
U kratko, dvije instinktivne pretpostavke promatrača i razumjevanje oko toga kako predmeti obično padaju su prouzrokovale da nenaviknuto oko promatrača zaključi da je način na koji su se neboderi srušili puno sličniji tzv. "kontroliranom rušenju" tj. pretpostavkom da su neboderi srušeni namjerno i neovisno od udara zrakoplova. Ovaj zaključak se donosi jer su se neboderi srušili vertikalno sa manjom brzinom padanja nego što bi objekt u slobodnom padu imao a pri čemu je svaki pod kata nakratko pružao otpor. Ipak neke osobe koje još uvijek vjeruju u teorije zavjere o napadima te nastavljaju podržavati i vjeruju u teoriju "kontroliranog rušenja".
[uredi] Motiv
Napadi 11. rujna su bili u skladu sa borbom Al-Qaide protiv SAD-a koja se prije manifestirala njihovom umješanosti u nekoliko prijašnjih napada na američke ciljeve kao npr. Bombardiranje američkog veleposlanstva u Keniji 1998. godine i bombardiranje USS Cole ratnog broda u Jemenu. 1998. godine je bila izdana naredba Osame Bin Ladena, Ajman al-Zavahirija, Abu Jasir Rifai Ahmad Taha, Šaik Mir Hamzah i Fazlur Rahmana koja navodi nekoliko motiva na borbu protiv SAD-a. Na specifičan način naredba je opisala i optužila da SAD:
- Iskorištava i omalovrjeđuje resurse Arapskog poluotoka
- Vodi politiku vođe u tim zemljama
- Podržava diktatorske režime i monarhije na Bliskom istoku a time tlači njeno stanovništvo
- Održava vojne baze i instalacije na arapskom poluotoku u namjeri da prijeti obližnjim muslimanskim zemljama
- Ima namjere da sa svojim prisustvom napravi podjele između muslimanskim državama slabeći ih sa tim politički
- Podržava Izrael i želi odvratit međunarodnu pažnju od okupacije Palestine
- Je predominanto kršćanska država i tim heretična i islamofobna.
Rat u zaljevu te sankcioniranje i bombardiranje Iraka od strane SAD-a su 1998. prikazani kao dokazi ovih optužbi. Pored negodovanja prosječnih muslimana, naredba u islamskim tekstovima koristi se da opravda agresivne poteze protiv američkih vojnih i civilnih ciljeva dok se navedene optužbe ne preokrenu. Napadi 11. rujna se smatraju jednim od takvih poteza.
2004. godine u svojoj izjavi prihvaćanja odgovornosti za napade Bin Laden je također rekao da je motivacija za napade bila i "vraćanje slobode našem narodu", "kažnjavanje agresora", i "nanošenje ekonomske štete SAD-u". Naveo je da je dugoročni cilj ove njegove borbe da "SAD iskrvari do točke banktora".
Bushova administracija tvrdi da je Al-Qaida motivirana mržnjom prema slobodi i demokraciji, primjerice SAD-a. Obje strane prikazuju borbu kao okršaj dobra i zla. Neki su naglasili da komentari Al-Qaide i metode kojima se koriste pokazuju da je Al-Qaida motiviravana da nametne tiranijski svjetski poredak zasnovan na interpretaciji Islama.
Manjina odbija zaključak da je Al-Qaida odgovorna za napade, najčešće navodeći CIA i Mossad kao odgovorne. Drugi opet iako prihvataju Al-Qaidinu odgovornost, tvrde da su članovi američke vlade prikrili neke informacije o napadima i u tajnosti ih sankcioniraju. U oba slučaja pretpostavlja se da je motivacija stvaranje razloga za američku vojnu ekspanziju na Bliskom istoku sa krajnjih ciljem da se realiziraju ciljevi SAD-a koji su bili uglavom vezani uz proizvodnju nafte.
[uredi] Poslije napada

[uredi] Međunarodna reakcija
Napadi su imali ogromne posljedice na svjetsku politiku. Bili osuđeni širom svijeta a oko mjesec dana kasnije SAD je povela koaliciju međunarodnih snaga u Afganistanu u potragu za snagama Al-Qaide. Pakistan se odlučno pridružio SAD-u u borbi protiv Osama bin Ladena i Al-Qaide. Ustupio je američkim trupama niz vojnih aerodroma i baza za njihov napad na Afganistan. Pakistan je uhitio preko 600 navodnih članova Al-Qaide i predao ih u ruke SAD-u.
Mnoge države su uvele stroge anti-terorističke zakone i poduzeli korake da presjeku financiranje terorizma uključujući i zamrzavanje bankovnih računa koji su bili pod sumnjom da se koriste u financiranju terorizma. Policijske i detektivske agencije su poboljšale suradnju u cilju da se osumnječeni teroristi uhite te da se razbiju osumljičena teroristička udruženja širom svijeta. Ovaj proces je bio izuzetno kontroverzan pošto su neke restrikcije državnim organima uklonjene, a što je dovelo da se određena građanska prava smatraju oštećenim. Kontroverza je naglašena u rujnu 2004. kad je Jusufu Islamu (prije znan kao pjevač Cat Stevens), vodećem britanskom muslimanu koji je poznat po svom mirotvornom radu, zabranjen ulaz u SAD nakon čega je kasnije bio vraćen u Veliku Britaniju. Izbacivanje Jusufa Islama iz SAD-a je dovelo do žalbe od strane britanskog ministra vanjskih poslova Jacka Strawa američkom državnom tajniku Collinu Powellu koji je nakon toga naredio istragu o zabranama koje su postavljene za osobe koje ulaze u SAD.
[uredi] Odgovor javnosti u SAD-u
Napadi su također imali trenutačni i veliki utjecaj na stanovništvo SAD-a. Zahvalnost prema državnim radnicima javne sigurnosti, prvenstveno prema vatrogascima, se opširno širila što zbog velikog rizika koji su preuzeli na sebe na licu mjesta to i zbog velikog broja žrtava koje su same vatrogasne i policijske jedinice pretrpjele. Broj žrtava radnika hitne pomoći je bio također velik. Tadašnji gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani je igrao vrlo važnu ulogu u događaju za što je 2001. godine bio proglašen ličnosti godine Time magazina. U to vrijeme bio je popularniji od predsjednika Georgea Busha.
Bilo je nekoliko značajnih reakcija javnosti u SAD-u na napade. Jedna reakcija je bila povećavanje patriotizma i viorenja zastava koje se nije vidjelo od Drugog svjetskog rata. Također je došlo i do ogromnog nivoa poštovanja, suosjećaja i divljenja prema New Yorku i Njujorčanima od strane ostalih dijelova SAD-a.
Neki su kritizirali ovu reakciju naglašavajući da nisu svi koji su poginuli bili njujorčani (npr. putnici u zrakoplovu). Ipak, New York je očigledno podnio najteži udarac napada i nosit će još dugo godina ožiljke od toga dana. Donacije krvi su bile nerazmjerno velike u tjednima nakon 11. rujna. Prema izvještaju tjednika američkog medicinskog udruženja koji je objavljen 7. svibnja 2003. donacije krvi u tjednima nakon napada 11. rujna 2001. su bile znatno veće nego u istim tjednima prošle 2000. godine, čak od 2,5 do 3 puta.
Dogodilo se i nekoliko slučajeva zlostavljanja i kriminalnih napada protiv osoba bliskoistočnog porijetla i drugih koji su izgledali kao da su tog porijekla naročito prema Šiitima. Balbir Singh Sodhi, je bio jedna od žrtava ovog osvetništva. Ustrijeljen je 15. rujna 2001. godine.
[uredi] Ekonomija nakon napada
Napadi su nanijele značajne ekonomske poslijedice u SAD-u i u svijetu. Njujorška burza nije bila otvorena 11. rujna i ostala je zatvorena do 17. rujna. Zgrada njujorške burze nije bila oštećena u napadima ali tvrtke članice burze kao i mušterije i tržišta nisu mogli komunicirati sa burzom zbog velike štete nanesene komunikacijskom i telefonskom sustavu čija ja zgrada bila nedaleko od WTC-a. Kad se burza ponovo otvorila 17. rujna 2001. nakon najduže stanke od Velike gospodarske krize iz 1929. godine indeks osnovnih dionica burze su pretrpjele najveći pad u povijesti u jednom danu. Američke dionice su izgubile 1.2 trilijuna (1200 milijardi) dolara u vrijednosti samo u jednom tjednu. Do 2005. godine ulice koje prilaze burzi (Wall street) su još uvijek zapriječene preprekama i vrlo dobro osigurane.
Nakon napada, zračni prostor u SAD-u je bio zatvoren nekoliko dana pa se zračni promet znatno smanjio i nakon ponovnog otvaranja zračnog prostora. Do 2005. godine američka zrakoplovna industrija se još uvijek nije potpuno oporavila i tek nekolicina ih posluje dobro.
Svi neboderi u SAD-u su bili evakuirani nedugo nakon napada uključujući i nebodere u Los Angelesu gdje je promet se sveo na minimum kao nikad prije u tom gradu. Glavna poslovna četvrt u Los Angelesu je bila gotovo sasvim prazna pošto su većina poslovnica bile zatvorene.
[uredi] Spašavanje i oporavak
Direktno spašavanje i oporavak od napada je trajao mjesecima. Trebalo je nekoliko tjedana da bi se samo ugasili požari koji su još gorjeli u rušinama WTC-a, a raskrčivanje je trajalo sve do svibnja 2002. godine. Mnogi fondovi su otvoreni koji su pomagali žrtvama napada a proces financijske pomoći preživjelim obiteljima žrtava još uvijek traje.
[uredi] Mogući zdravstveni efekti
Postoje stručne teze da izlaganje raznim toksičkim produktima i zagađivačima zraka oko nebodera nakon rušenja WTC-a ima negativne efekte na razvoj nerođene djece. Zbog moguće nanesene štete nekoliko pedijatrija trenutno analizira djecu čije su majke bile trudne za vrijeme napada a koje su živjele ili radile u neposrednoj blizini WTC-a. Naučnici ove analize proučavaju djecu koristeći psihološka testiranja svake godine i razgovaraju sa majkama svakih 6 mjeseci. Cilj studije je da se utvrdi postoji li znatna razlika u razvoju i zdravstvenom napretku djece čije su majke bile izložene u trudne s onom djecom čije majke nisu bile izložene ruševinama WTC-a.
[uredi] Kolaps Svjetskog trgovačkog centra
Pri dizajniranju WTC nebodera krajem 1960-ih godina bilo je uzeto u obzir da postoji mogućnost da putnički zrakoplov udari u zgradu. Zgrade su bile dizajnirane i napravljene kako bi izdržale ovaj udar. Udar zrakoplova 2001. godine je pokazao da su dva nebodera ipak bez većih problema izdržala udar, pri čemu je ljuljanje nebodera doseglo amplitudu i do 1 metar. Ipak, pri dizajniranju, nastali požar koji obuhvaća nosive elemente s kojih je strgnuta pasivna zaštita nije bio uzet u obzir. Službeno nikad nije bilo rečeno da urušavanje prouzrokovano taljenjem čeličnih stupova.
Bilo je puno kontroverzi o stabilnosti nebodera WTC-a nakon udara, a razlozi rušenja su još uvijek debatirani među inžinjerima statike i arhitektima te među relevantnim američkim državnim agencijama. Dizajn WTC-a je uključio nekoliko osnovnih inovacija gradnje koji su ga načinili neobičnim u usporedbi sa prijašnjim i mnogim narednim neboderima. Činjenica je da su starije i klasičnije građevine sadržavale više pasivne požarne zaštite, te da bi požar tolikih razmjera lakše izdržale, no iako su kinetička energija i vatra bile bez presedana u povijesti građevinskih katastrofa, službeno se drži da bi zgrade klasičnog dizajna pale odmah ili ubrzo nakon udara, te ne bi ni dočekale veliki požar, baš zbog starog dizajna koji ne bi dopustio inteligentnu preraspodjelu sila u strukturama.
Federalna istraga o tehničkoj i protupožarnoj sigurnost zgrada a u vezi sa rušenjem dva WTC nebodera, obavila je institucija američkog Ministarstva trgovine: Nacionalni institut za standardizaciju i tehnologiju. Cilj ove istrage, koja je završena 6. travnja 2005. godine, je bio da istraži konstrukciju zgrade, materijale koji su bili korišteni i tehničke uvjete koji su doprinijeli WTC katastrofi. Istraga je trebala služiti slijedećim mjerama:
- poboljšanju načina dizajniranja, izgradnje, održavanja i korištenja zgrada.
- poboljšanju u korištenju alata i pružanju radnih uputa radnicima u gore navedenim strukama.
- reviziji u građevinskim zakonima, standardima i metodama
- poboljšanju javne sigurnosti
Izvještaj je zaključio da je "protupožarni zaštitni omotač u WTC neboderima u zoni udara bio skinut sa čelične infrastrukutre zgrade sa prvobitnim udarom zrakoplova i da se to nije dogodilo WTC neboderi se najvjerojatnije ne bi srušili". Pored toga izvještaj navodi da protupožarne stube WTC nebodera nisu bile adekvatno napravljene da bi osigurale hitnu evakuaciju ljudi iznad zone udara.
[uredi] Kontroverze
Bilo je puno kontroverzih tvrdnji u vezi planiranja i izvršenja napada. Analiza javnog mijenja je 30. kolovoza 2004. godine objavila da polovina stanovništva (49.3%) grada New Yorka i oko 41% stanovništva države New York vjeruju da su neki od američkih državnika unaprijed znali da su se napadi planirani na ili oko 11. rujna 2001. i da svjesno nisu poduzeli ništa oko toga. Postoje priče da su se dogodili telefonski pozivi i upozorenja čak nekoliko tjedana prije napada koji nisu bili ozbiljno shvaćeni. Neke teorije uzimaju predsjednikovo ponašanje za vrijeme napada kao dokaz ovih tvrdnji.
[uredi] 20-ti otmičar
27 članova Al-Qaide su pokušali ući u SAD da se pridruže napadima 11. rujna. Na kraju samo 19 ih je sudjelovalo. Ostali potencijalni otmičari se obično nazivaju "20-ti otmičar".
Ramzi Binalshibh je imao namjeru sudjelovati u napadima ali mu je nekoliko puta odbijena viza za ulazak u SAD. Muhamed al-Kahtani, državljanin Saudijske Arabije, je također planirao da se pridruži otmičarima ali je američka imigracijska vlast na Orlandovom međunarodnom aerodromu mu zabranila ulazak u kolovozu 2001. godine. Kasnije je uhićen u Afganistanu i zatočen u američkom vojnom zatvoru zvanom Kamp X-Ray u luci Guantanamo na Kubi. Zakariah Musaui je navodno bio zamjena za Ziada Jaraha, koji je u jednom momentu zaprijetio da će se povući iz plana zbog nesuglasica među napadačima. Planovi da se Musaui uključi nisu nikad dovršeni jer hijerarhija Al-Qaide je imala sumnje u njegovu pouzdanost. Ipak u travnju 2005. Musaui je priznao krivicu o sudjelovanju u otmicama i Al-Qaidi. 2006. je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.
Ostali pripadnici Al-Qaide koji su pokušali ali nisu uspjeli se pridružiti napadima su Saeed al-Ghamadi, Mushahid al-Hamlan, Zakyraijah Essabar, Ali Abdul Aziz Ali i Tawfiq bin Attash. Prema izvještaju Komisije 911, Khalid Shaikh Mohammed, tvorac plana o napadu, je htio da ukloni barem jednog člana, Kalid al-Mihdhara, iz operacije ali Osama bin Laden ga je nadglasao.
[uredi] Ostali napadi
Prema izjavi Muhameda Afroze, istovremeni napad u Londonu je bio planiran na engleski parlament i na Tower most u Londonu, ali je u zadnjem trenutku otkazan kad su otmičari, čekajući da uđu na zrakoplove koje su trebali oteti vidjeli štetu u SAD-u, uspaničili se i pobjegli. Slični napadi su vjerovatno bili planirani i u New Delhiju i Melbourneu.
[uredi] Kronologija događaja

[uredi] 8:45 h
U 8.45 h po mjesnom vremenu u New Yorku Boeing 767 -let 11 American Airlinesa brzinom od 785 km/h zabija se u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra između 94. i 98. kata. U prvim trenucima događaj se doima kao tragična nesreća.
[uredi] 9:03 h
"Tragična nesreća" postaje teroristički udar kada se u 9.03 jedan Boeing 767 (let 175 United Airlines) zabija u južni toranj brzinom od 950 km/h između 78. i 84. kata. Cijeli SAD shvaća da je postao ciljem terorista i predsjednik George W. Bush naziva događaje "nacionalnom tragedijom". Predsjednika se zrakoplovom Air Force One odvodi na sigurno u američku vojnu bazu. Nakon udara počela je evakuacija tornjeva i dolazak spasitelja i vatrogasaca. Svi tuneli i mostovi koji vode u Manhattan zatvoreni su.
[uredi] 9:37 h
Treći udar: let 77 American Airlinesa (Boeing 757) zabija se u zapadno krilo Pentagona, američkog ministarstva obrane. Zračni prostor SAD-a je očišćen i svi su letovi preusmjereni nad Kanadu. Evakuirani su Bijela kuća, State Department i zgada Kongresa (Capitol).
[uredi] 10:03 h
Let 93 United Airlinesa Boeing 757 pada jugoistočno od Pittsburgha u Saveznoj Državi Pennsylvaniji. Putnici, koji su čuli za napad na WTC, vjerojatno su onemogućili teroriste, što je uzrokovalo pad.
[uredi] 10:05 h
Ruši se južni toranj WTC-a zatrpavši oko 350 vatrogasaca i 60 policajaca koji su spašavali ljude u njemu. Ubrzo nakon toga evakuira se sjedište UN-a i Newyorška burza.
[uredi] 10:29 h
Potpuno se ruši i sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra nakon čega je cijeli južni Manhattan obavijen gustim dimom. Počela je masovna evakuacija koju je naredio gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani. U područje dolazi Nacionalna garda.
[uredi] Izvori
- 9-11Commission.gov - 'Nacionalna komisija za terorističke napade na SAD' (Službena stranica 911 Komisije)
- "9-11Commission.gov - 'Izvještaj 911 Komisije: 'Nacionalna komisija za terorističke napade na SAD' (službeni izvještaj komisije, 22. srpnja 2004.)
- ABCNews.go.com - 'Forenzika na Njujorškom licu mjesta' ABC News (23. veljače 2005)
- Aljazeera.net - Puni transkipt govora Osame bin Ladena (1. studenog 2004)
[uredi] Vidi još
- Komisija 911
- Terorizam
- Osama bin Laden
- Al-Qaida
- Svjetski trgovački centar
- Rat protiv terorizma
- New York
[uredi] Vanjske poveznice
- For never forget the 11 September
- Complete 911 Timeline
- HARD QUESTIONS about Israeli espionage inside the United States around the time of the September 11 attacks
- 9-11Commission.gov
- 911DigitalArchive.org
- 911 Investigations
- BBC News
- Congressional Research Service (CRS) Reports regarding 9/11
- Memory.loc.gov
- TheMemoryHole.org
- WCBS-TV September 11 Remembered
- NY1.com
- September 11, 2001 Newspaper Articles Archive
- September 11, 2001 Screenshot Archive
- Washington Post
- Open Directory
[uredi] Video
- AirDisaster.com - video rušenja WTC-a
- 9/11 Timeline - Kronologija događaja prema izvještaju 911 Komisije prezentirane na ekranu u 4 komponente
- CNN.com - Prvi zrakoplov udara u WTC
- CNN.com - Drugi zrakoplov udara u WTC
- CNN.com - Ekskluzivni video zrakoplovnog udara u WTC
- CNN.com - Video drugog napada na WTC
- CTData.com - Najava dokumentarni film "9|11" koji bi trebao izaći 10. rujna (dokumentarni film Naudet braće u pratnji vatrogasaca za vrijeme napada)
- Simulacija udara zrakoplova u Pentagon iz Purdue Univerziteta (47 megabyte MPEG file)
- Loose change 2nd edition eng. - dokumentarni film, koji pokušava objasniti razloge za rušenje tornjeva
[uredi] Fotografije
- STC fotografije Roberta Swansona
- 911DigitalArchive.org - 11. rujna digitalna arhiva (u partnerstvu sa Bibliotekom kongresa SAD-a)
- InteractivePublishing.net - Popis Internet stranica sa fotografskim materijalom od 11. rujna
- Time.com - Razbijeno: kolekcija fotografija, James Nachtwey
[uredi] Knjige
- CSMonitor.com - '11. rujna godinu dana poslije: Priručnik za knjige o 11. rujnu: Godinu dana nakon napada na WTC i Pentagon, izdavačke kuće su izdale više od 300 knjiga.
- Dwyer, Jim and Flynn, Kevin (2005). 102 Minute: Neobjavljena priča o borbi za život u WTC neboderima. New York: Times Books.
- September11News.com - 'Povijesne knjige 11. rujna 2001.'
[uredi] Žrtve i šteta
- CNN.com - Spisak žrtava
- CNN.com - Detaljni izvještaj - izvještaj o šteti u New Yorku
- Notes about 9/11