Zemun

Izvor: Wikipedija

Grb Zemuna
Grb Zemuna

Zemun je beogradska općina zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 152.950 stanovnika.

Sadržaj

[uredi] Zemljopisni položaj

[uredi] O gradu

Pravoslavni svetac zaštitnik općine Zemun je Vaznesenje Gospodnje (hrv. "Uzašašće Gospodinovo") - Spasovdan (koji se slavi 40 dana poslije Uskrsa).

Kao dan općine slavi se 5. studenog, datum kada je srpska vojska ušla u Zemun u Prvom svjetskom ratu.

Predsjednica općine Zemun je Gordana Pop-Lazić.

U općini se nalazi više prigradskih naselja: Zemun Polje, Batajnica, Altina, Mala Pruga, 13. Maj, Nova Galenika.

[uredi] Povijest

Prvi naziv je bio Taurunum. Najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada datiraju iz XII. stoljeća. Nastao je od slavenske riječi "zemlin" i pretpostavlja se da je ime u vezi sa zemljanim gradom, odnosno sa zemunicama.

Zemun, nekada zaseban grad, u sastavu je beogradskih općina odlukom NOO Zemuna, na godišnjicu "oslobođenja" 22. listopada 1945.. Onda je donesena odluka o izdvajanju Zemuna iz sastava Vojvodine i pripajanja Beogradu, a istu odluku istog dana donosi NOO Vojvodine.

To nije bio prvi pokušaj pripajanja Beogradu. Još za kraljevine Jugoslavije, 1934. ga se pripojilo Beogradu, ali je to ukinuto padom Jugoslavije i njegovom dodjelom Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941..

Pripajanjem Beogradu, Zemun je postao zapostavljen, od samostalnoga grada se srozao na najobičniju beogradsku četvrt, i izgubio je samoupravu, zaostao u svim vidovima razvitka.

Godine 2004. od dijela općine Zemun formirana je Općina Surčin.

[uredi] Promet

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Šport

Prije 2. svj. rata:

[uredi] Stanovništvo

1921.: 20.000 (70% Hrvata)
2004.: 200.000 (5% Hrvata)

Iseljavanje Hrvata iz Zemuna je krenuo za Jugoslavija. Pripajanjem Beogradu, proces se ubrzao. Miloševićevim dolaskom na vlast 1986. iseljavanja dobivaju novi zamah, a za srbijanske agresije na Hrvatsku, uvjeti za život su postali nepodnošljivi mjesnim Hrvatima.

Kao kruna svega, Zemun je postao poligonom za srbijanske radikale. Haaški optuženik Vojislav Šešelj je još postao načelnikom.

U razdoblju od od 26. do 30. listopada 1992., rimokatoličku župu Zemun je napustilo 1200 osoba, mahom Hrvata. [1]

[uredi] Hrvatske ustanove

Nekadašnje i današnje ustanove u Zemunu koje su ustanovili ili bile u vlasništvu Hrvata.

  • bolnica Sestara milosrdnica
  • Katolički dom
  • KUD "Tomislav"
  • Zemunska hrvatska štedionica (od 1867.)
  • knjižnica i čitaonica "Ilija Okrugić" (od 2004.)
  • Zajednica Hrvata Zemuna (od 2003.)

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: