Borna
Izvor: Wikipedija
Borna je bio knez Primorske Hrvatske, koji je područjima Dalmacije i Liburnije, kao i Gacke, vladao od otprilike 810. do 821.
Sadržaj |
[uredi] Ujedinjene Primorske Hrvatske
Prvi se put u europskim izvorima, točnije u „Franačkim ljetopisima“, spominje kako je 818. godine Branimir kao dux Guduscanorum, to jest „knez Gačana“, poslao svoje izaslanstvo na saboru u Heristallu. Potom je uz njegovo ime zapisano dux Dalmatiae (knez Dalmacije), a 821. i dux Dalmatiae atque Liburniae (knez Dalmacije i Liburnije). Čini se stoga da je prvotno bio vladar hrvatskog plemena naseljenog oko rijeke Gacke, a dobrim je odnosima s Francima uspio proširiti svoju vlast isprva na Dalmaciju (bez latinskih gradova i otoka), a onda i na Liburniju. Tako je prvi put ujedinjen hrvatski jug od Raše u Istri do Cetine, s izuzetkom gradova i otoka koji su bili pod bizantskom upravom.
[uredi] Ratovi protiv Ljudevita
Kad je cara Karla Velikog, 814. naslijedio Ludovik I. Pobožni. U Panonskoj Hrvatskoj vladao je knez Ljudevit. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski markgrof Kadolah, provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena.
Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku 818. godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili Slovenci i Timočani, Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na Bizant. U sukobu s Ljudevitom na Kupi 819., Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. 820. godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita.
[uredi] Kraj života
Sukobi se nastavljaju sve do 822. kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi 821. Borna umire, a franački mu ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije.
Dio povjesničara drži da je Borna zapravo Porga o kojem govori Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio.
[uredi] Literatura
- Povijest hrvatskog naroda, Trpimir Macan, Školska knjiga, Zagreb 1999. ISBN 953-0-61362-8
- Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Nada Klaić, Globus, Zagreb 1990, ISBN 86-343-0472-8