Razgovor:Austrija

Izvor: Wikipedija

   Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Austrija.


REFERAT: REPUBLIKA AUSTRIJA

OPĆA OBILJEŽJA

Republika Austrija je parlamentarna država. Republika znači da vlast bira narod, a da je parlamentarna znači da ima parlament (sabor) u kojem izabrani predstavnici donose zakone i imenuju ministre. Austrija je država srednje Europe, a sastoji se od devet saveznih država ( Gradišće, Koruška, Donja Austrija, Gornja Austrija, Salzburg, Štajerska, Tirol, Vorarlberg, Beč). Austrija graniči sa Lihtenštajnom, Švicarskom, Italijom, Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom, Njemačkom i Češkom. Površina iznosi 83,859 km2 a broj stanovnika 8,069.000 milijuna. Gustoća naseljenosti iznosi 96,2 stanovnika / km2.


POVIJEST

U 19. stoljeću Austrija je ušla kao Habsburška monarhija sa austrijskim carom Franjom I. U revolucijskim zbivanjima 1848. Austrija je uspjela sačuvati vlast nad drugim narodima koji su bili u njezinom sastavu ali se nakon poraza od Pruske 1866. povukla iz Njemačkog saveza i godinu dana kasnije nastala je dvojna monarhija odnosno Austo-Ugarska. Hrvatski narod temeljem Hrvatsko-Ugarske nagodbe bio i dio Austro-Ugarske monarhije. Porazom Austro-Ugarske u 1. svjetskom ratu (1914.-1918.) došlo je do njenog raspada i formiranja novih država od naroda koji su bili u njenom sastavu. (između ostalih Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca). Posljednji Austrijski car Karlo I je odstupio i dana 12.11.1918. proglašena je Republika Austrija. Godine od osnutka Republike Autrije do početka 1938. godine obilježene su teškom krizom. Te godine je Austrija pripojena Njemačkoj državi. Nakon 2. svjetskog rata obzirom da je Austrija bila u sastavu poražene Njemačke države sile pobjednice podijelile su je u 4. okupacijske zone. Ponovnu samostalnost Austrija je dobila 1955. godine, uz njenu obvezu da postane trajno neutralna. Od tada počinje gospodarski uspon Austrije, koji je 1989. godine rezultirao zahtjevom za pristup u EU, a 1995. Austrija je postala punopravna članica E.U.


PRIRODNA OBILJEŽJA

RELJEF

Austrija leži u dijelu Alpa, te u njihovu sjeveru i predgorju. Kažemo da je Austrija izrazito alpska država jer Alpe zauzimaju dvije trećine površine. Alpe su orijentirane od zapada prema istoku i sastavoljene od tri usporedna niza ( srednjih, sjevernih i južnih Alpi). Među njima leže gusto naseljene doline uz rijeke Inn, Salzach, Enns, Muru, Dravu i Gail. Srednji i najviši niz čine Centralne Alpe a to su: Otztalske, Zillertalske i Visoke Ture. Sjeverno od njih nalaze se Sjeverne Alpe: Dachstein, Tennengebirge, Steinernes, Meer, Karwendel i dr. Južni dio zauzimaju: Karnske Alpe, Ziljske Alpe i Karavanke. Kako idemo prema istoku Alpe se snizuju. Sjeverno od Alpa je brdovito Alpsko predgorje oblikovano radom ledenjaka ( ledenjačke kotline i jezera). Na rubu Alpa pružaju se gusto naseljene doline ( prema Češkoj i Slovačkoj).

KLIMA

U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima sa izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.


VODE

Najveća Europska rijeka Dunav protječe kroz Austriju pa time i veći dio voda Austrije pripada Crnomorskom sljevu. Veće rijeke Austrije su: Mura, Raba , Inn , Drava i Dunav. Obzirom na reljef Austrija je bogata i ledenjačkim jezerima . Uz prirodna jezera ime i više akumulacijskih jezera koja su u sustavu dobivanja električne energije, a sa 9 hidroelektrana u istu svrhu koristi se i snaga Dunava.


VEGETACIJA


Biljni pokrov ovisi o reljefu, vodi i klimi. Austija ima malo obradivih površina. Niži su dijelovi obrađeni a po gorama je vegetacija raspoređena prema visinskim pojasima: - do 1000 m rastu miješane šume ( bukva,hrast,lipa,javor) - iznad toga crnogorične šume ( najviše smreka) - a na gornjoj granici ariš (zimzeleno drvo).

Gornja granica nalazi se na visini od 1600-1800 m , a u središnjim dijelovima na 2100-2200 m. Iznad nje su planinske rudine, a u središnjim Alpama ledenjaci. Šume pokrivaju 42% površine.


STANOVNIŠTVO


Republika Austrija je država sa vrlo niskim natalitetom te sve starijim stanovništvom. Natalitet je brzo opadao od 1964. godine, tako da je 1975. prvi puta broj umrlih (mortalitet) premašio broj rođenih (natalitet). Smanjila se i veličina obitelji tako da austrijske obitelji u prosijeku imaju jedno dijete. U zadnja dva desetljeća Austrija bilježi lagan porast pučanstva što je posljedica doseljavanja. U Austriji živi 91% Austrijanaca i 9% stranaca, ponajviše iz država nekadašnje Jugoslavije, Turske i Njemačke. Po vjeroispovjesti su: katolici (73%), protestanti ili evangelici ( 4%) i muslimani(3%). Službeni jezik je njemački, ali u svakodnevnici se koriste i dijalekti. U Austriji žive i nacionalne manjine koje upotrebljavaju i materinji jezik ( npr. Hrvati u Gradišću).

GRADOVI

BEČ ( Wien)

Glavni grad Austrije je Beč. ( njem. Wien). Beč ima oko 1,6 mil stanovnika. On je gospodarsko,prometno,trgovačko,kulturno središte države , s bogatim kulturnim životom (Bečka državna opera, Burgtheater, Bečki simfonijski orkestar) te brojnim muzejima i galerijama. Beč ima staru gradsku jezgru, okruženu kružnom cestom (Ringstrasse), katedralu Sv. Stjepana, kapucinersku crkvu i druge znamenitosti. U predbožične blagdane povećava se broj turista zbog održavanja Božićnog sajma ispred bečkog parlamenta.


SALZBURG


Salzburg predstavlja spoj kulture, arhitekture i prirode. Od 1997. stara gradska jezgra je na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a. Salzburg je i rodni grad Wolfganga Amadeusa Mozarta. Godina 2006. je proglašena Mozartovom godinom ( slavi se 250. godišnjica njegova rođenja.) Ime grada u sebi sadrži i riječ „sol“ (njem.Salz). U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989. kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Zbog arhitekture često su Salzburg u prošlosti nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz razdoblja 16,17 i 18 stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Turistima je atraktivna i okolica Salzburga gdje se nalazi gradski ZOO i dvorci. U okolici Salzburga rođena je i najljepša božićna pjesma „Tiha noć“. Prvi put je izvedena 1828.godine.


INNSBRUCK

je glavni grad Tirola, na rijeci Innu. Ima staru gradska jezgra s gotičkim, renesansnim i baroknim zgradama. Među kulturnim spomenicima ističu se : gradska vijećnica s tornjem, barokne palače, muzeji, biblioteke, umjetničke zbirke. Poznati je turistički centar. Središte je zimskih olimpijskih igara 1964 i 1976. Snažno je industrijsko središte. U blizini Innsbrucka nalazi se prahistorijski lokalitet iz ranog brončanog doba i rimskih naseobina.


LINZ


je grad na obalama Dunava, upravno središte Gornje Austrije. Najveći je metalurgijski centar u državi i glavna austrijska luka. Oko stare jezgre s dvorcem, katedralom i crkvama izgrađene su nove gradske četvrti. Linz je važno cestovno i željezničko čvorište.

GOSPODARSTVO

Austrija ima razvijeno i izvozno orijentirano gospodarstvo. Članica je EU, a tijesno je gospodarski povezana sa Njemačkom. Posljedica razvijenosti gospodarstva je visok životni standard. Austrijsko gospodarstvo je raznoliko.

- POLJOPRIVREDA

17,5 % površine Austrije su njive, 0,8% voćnjaci i vinogradi i 24,3 % travnjaci i pašnjaci. Glavne kulture su: ječam, pšenica, kukuruz, šećerna repa, krumpir i krmno bilje. U stočarstvu je najznačajnije govedarstvo a na planinskim pašnjacima ovčarstvo. Osim govedarstva i ovčarstva, značajno je i svinjogojstvo i peradarstvo. Razvijeno je i voćarstvo i vinogradarstvo.

- ŠUMARSTVO Austrija ima 3,6 mil ha šuma. U Austrijskim šumama prevladavaju četinjače 80% (smreka i ariš) a drugdje je bukva.


- RUDARSTVO I ENERGETIKA

Austrija ima rudno bogatstvo prije svega željeznu rudu, magnezit, grafit i kamenu sol. 2/3 električne energije dobivaju iz brojnih hidro elektrana (HE). Termoelektrane su u većim gradovima i njihovoj okolici osobito oko Beča. Većinu električne energije dobivaju iz zemnog plina i ulja za loženje.


- INDUSTRIJA

Austrija ima visokorazvijenu raznoliku industriju: - tešku industriju (proizvodnja željeza,strojogradnja, metalna i kemijska industrija) a velik dio su 80 tih i 90 tih privatizirane. - crnu i obojenu metalurgiju (proizvodnja željeza, čelika, aluminija, bakra) koja je uglavnom u državnom vlasništvu. - elektrotehničku i elekrtroničku industriju, - prehrambenu industriju, - drvnu industriju, - tekstilnu i druge industrije.


TURIZAM


Austrija svake godine bilježi oko 18. milijuna turističkih posjeta, a više od polovice iz Njemačke. Zimi je to skijaški turizam a ljeti alpska jezera, seoski turizam i planiranje. Značajna turistička središta su stari povijesni gradovi Beč i Salzburg.