Marksizam
Izvor: Wikipedija
Ovaj članak je dio serije o: Marksizam |
Teorijska djela |
Komunistički manifest |
Das Kapital |
Sociologija i antropologija |
Otuđenje |
Buržoazija |
Klasna svijest |
Fetišizam robe |
Komunizam |
Kulturalna hegmonija |
Eksploatacija |
Ljudska priroda |
Ideologija |
Proletarijat |
Ustvarivanje |
Proizvodni odnosi |
Socijalizam |
Ekonomika |
Marksistička ekonomika |
Radnička snaga |
Zakon vrijednosti |
Sredstva proizvodnje |
Način proizvodnje |
Proizvodne sile |
Dodatni rad |
Dodatna vrijednost |
Problem prijetvorbe |
Platežni rad |
Povijest |
Anarhizam i Marksizam |
Kapitalistički način proizvodnje |
Klasna borba |
Diktatura proletarijata |
Primitivna akumulacija kapitala |
Proleterska revolucija |
Proleterski internacionalizam |
Svjetska revolucija |
Filozofija |
Marksistička filozofija |
Povijesni materijalizam |
Dijelektički materijalizam |
Analitički marksizam |
Marksistički autonomizam |
Marksistički feminizam |
Marksistički humanizam |
Strukturalni marksizam |
Zapadni marksizam |
Liberalni marksizam |
Mladi Marx |
Važni marksisti |
Karl Marx |
Friedrich Engels |
Karl Kautsky |
Georgi Plekhanov |
Vladimir Lenjin |
Lav Trotsky |
Rosa Luxemburg |
Mao Ce Tung |
Georg Lukács |
Antonio Gramsci |
Karl Korsch |
Che Guevara |
Frankfurtska škola |
Jean-Paul Sartre |
Louis Althusser |
Kritike |
Kritika marksizma |
Marksizam je filozofski pravac, odnosno politička ideologija temeljena na spisima njemačkog filozofa Karla Marxa (po kojoj je dobio ime) i Marxovog prijatelja i suradnika Friedricha Engelsa. Od svih tih spisa je najvažnija Marxova nedovršena knjiga Das Kapital.
Marksizam, koji se temelji na engleskoj političkoj ekonomiji, francuskom utopijskom socijalizmu i njemačkoj idealističkoj filozofiji iz prve polovice 19. stoljeća, nastoji dati kritiku društva koja je istovremeno znanstvena i revolucionarna. Marksizam povijest tumači kroz sukob povlaštenih i potlačenih društvenih klasa, te smatra da će svi društveni problemi biti riješeni stvaranjem besklasnog društva zvanog komunizam. Kao prijelazna faza između kapitalizma - koga marksisti smatraju posljednjim stadijem klasnog društva - i komunizma bi se trebao uspostaviti socijalizam u kome bi postepeno trebalo biti ukinuto privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju.
Marksizam se danas uglavnom povezuje s revolucionarnim socijalizmom, odnosno raznim komunističkim pokretima i državama, iako su sve do 20. vijeka među marksiste spadali i umjereni socijalisti od kojih će kasnije nastati moderna socijaldemokracija.
Nakon pada Berlinskog zida i propasti komunističkih režima u Istočnoj Europi, marksizam - koji je bio njihova službena ideologija - je izgubio dosta pobornika, ali je manji dio marksista to shvatio kao priliku za rehabilitaciju svoje filozofije, koju su, po njihovim navodima, izopačili zagovornici totalitarizma kao Staljin, Mao i Pol Pot.
[uredi] Vanjske poveznice
- ((eng.)) "Marxists Internet Archive" (digitalna knjižnica, enciklopedija i više) [1]
- ((eng.)) FAQ, glosarij, e-knjižnica i više [2]
- ((eng.)) Marksizam i ekonomija [3]
- ((eng.)) Novomarksističke škole političke ekonomije [4]
- ((eng.)) Web-portal "International Marxist Tendency" [5]
- ((eng.)) Web-portal marxist.net (Committee for a Workers' International) [6]
- ((eng.)) Web-portal libcom.org [7]
- ((eng.)) Michael Lebowitz o Marxu i političkoj ekonomiji [8]
- ((eng.)) Debata o marksizmu (Michael Albert i Alan Maass) [9]
Nedovršeni članak Marksizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.