Vrapčarke
Izvor: Wikipedija
Vrapčarke | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() Domaći vrabac (Passer domesticus)
|
||||||||
Sistematika | ||||||||
|
||||||||
|
||||||||
Tyranni Passeri |
Vrapčarke (Passeriformes) su s oko 5.300 vrsta najveći red u razredu ptica.
Sadržaj |
[uredi] Osobine
Vrapčarke su u prosjeku u odnosu na druge redove ptica srazmjerno malene. Dužina tijela im se kreće od 8 cm ( neke vrste iz porodice grmuša) pa do 120 cm (iz porodice rajčica ili, poznate još i pod imenom rajske ptice). Mnoge vrapčarke su selice, samo neke iznimke ostaju cijelu godinu na istom području.
[uredi] Ishrana
Vrapčarke se hrane beskralješnjacima ili sjemenjem, ili i jednim i drugim. Od tog pravila su jedine iznimke vrapčarke koje žive u tropskim kišnim šumama. Te se ptice hrane gotovo isključivo voćem. Suprotno njima, svračci su mesožderi. Njihova lovina su veliki kukci i mali kralježnjaci kao, primjerice, gušteri i miševi, koju prije jela pričvrste na trnje. S druge strane, rod krstokljuna iz porodice zeba živi isključivo od sjemenki crnogoričnih biljki. Taj rod je potpuno prilagođen toj vrsti hrane, tako da imaju prekrižen gornji i donji dio kljuna kojim, kao pincetom, vade sjemenke iz šišarki. Brljci ili nazivani još i vodeni kosovi rone u plitkim i brzim potocima i love kukce, i time spadaju u rijetke vrapčarke koje zalaze u vodu.
Za manji broj vrsta je poznato, da se u pribavljanju hrane služe alatkama. Tu spada i jedna vrsta poznatih Darwinovih zeba s otočja Galapagos. Te se ptice koriste štapićem ili trnom kaktusa da bi došli do kukaca koji žive u pukotinama kore stabala.
[uredi] Sistematika
Podjela vrapčarki nije konačna, i za laika je prilično nerazumljiva. U stručnim krugovima se vrlo kontroverzno raspravlja i prepire oko njihove podjele. Tako razni zoolozi navode različiti broj porodica u ovom redu. Male različitosti među velikim brojem porodica često ne omogućuju izričito razlikovanje.
[uredi] Porodice
[uredi] Potpodjela Tyranni (kreštalice)
- Formicariidae (mravarice)
- Dendrocolaptidae
- Eurylaimidae
- Rhinocryptidae
- Thamnophilidae
- Oxyruncidae
- Philepittidae
- Acanthisittidae
- Conopophagidae
- Phytotomidae (kosci)
- Pittidae (pite)
- Cotingidae
- Pipridae
- Furnariidae (lončarice)
- Tyrannidae (muholovke)
[uredi] Potpodjela Passeri pjevice)
- Emberizidae
- Maluridae
- Certhiidae
- Climacteridae
- Melanocharitidae
- Remizidae
- Chloropseidae
- Prunellidae
- Zosteropidae
- Prionopidae
- Pycnonotidae
- Atrichornithidae
- Pachycephalidae
- Dicruridae
- Corcoracidae
- Turdidae (drozdovi)
- Grallinidae
- Rhipiduridae
- Irenidae
- Picathartidae
- Fringillidae (zebe)
- Muscicapidae
- Cinclosomatidae
- Cracticidae (frulašice)
- Regulidae
- Grallariidae
- Sylviidae (grmuše)
- Cisticolidae
- Meliphagidae (medari)
- Aegithinidae
- Cardinalidae (kardinali)
- Sittidae (brgljezi)
- Callaeatidae
- Ptilonorhynchidae (sjeničarke)
- Orthonychidae
- Menuridae (lirašice)
- Alaudidae (ševe)
- Tichodromidae
- Paridae (sjenice)
- Melanopareiidae
- Dicaeidae
- Monarchidae
- Polioptilidae
- Nectariniidae (medosase)
- Dulidae
- Pardalotidae
- Paradoxornithidae
- Paradisaeidae (rajčice ili rajske ptice)
- Oriolidae (vuge)
- Pomatostomidae
- Estrildidae
- Promeropidae
- Corvidae (vrane)
- Urocynchramidae
- Petroicidae
- Platysteiridae
- Hirundinidae (lastavice)
- Artamidae
- Aegithalidae
- Bombycillidae (kugare)
- Hypocoliidae
- Passeridae (vrapci)
- Mimidae
- Campephagidae (gusjenicojedi)
- Sturnidae (čvorci)
- Icteridae (čvorkaši)
- Motacillidae (pliske)
- Acanthizidae
- Thraupidae
- Timaliidae
- Tityridae
- Rhabdornithidae
- Peucedramidae
- Vangidae
- Vireonidae
- Parulidae
- Pityriasidae
- Cinclidae (brljci ili vodeni kosovi)
- Ploceidae (pletilje)
- Viduidae
- Laniidae (svračci)
- Troglodytidae (striježevci)