Moždani udar
Izvor: Wikipedija
Moždani udar (moždana kap , cerebrovaskularni inzult , CVI , apopleksija) je naglo nastali fokalni neurološki deficit ili katkad globalni gubitak moždanih funkcija uzrokovan cerebrovaskularnom bolešću koji traje duže od 24 sata ili vodi k smrti. U pravilu nastaje oštećenje djelića moždanog tkiva zbog začepljenja krvne žilice u mozgu ugruškom (trombom), koji prekida cirkulaciju ili zbog pucanja krvne žilice s posljedičnim krvarenjem u mozgu. Uz dosad poznate čimbenike rizika ostaje neobjašnjeno 60 % slučajeva moždanog udara, otkriveni su i novi faktori koji povećavaju rizik za moždani udar. Moždani udar je treći uzrok po smrtnosti u razvijenim zemljama, a prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i prvi uzrok invalideteta. Nakon moždanog udara (prestanka dotoka krvi u moždano tkivo) trećina oboljelih se oporavi do potpune samostalnosti s lakšim posljedicama, kod trećine je posljedica trajna invalidnost i ovisnost o drugima, a trećina bolesnika odmah umire. Svaki je moždani udar zaseban, ovisi o mnogo toga, počevši od toga koja je strana mozga pogođena, koliko su jaka oštećenja ali i o općem stanju bolesnika. Sveukupno stradaju tijelo, um i osjećaji, a u oporavku uz samog bolesnika izuzetnu ulogu imaju medicinski tim, obitelj i prijatelji.
Sadržaj |
[uredi] Podjela moždanog udara
[uredi] Ishemijski moždani udar
Ishemijski moždani udar razlikujemo prema mehanizmu nastanka:
[uredi] Primarno trombotski
Primarno trombotski moždani udar uzrokuje aterosklerotski plak, koji sužuje krvne žile, a nastali tromb može egzulcerirati i uzrokovati emboliju.
[uredi] Embolijski
[uredi] Hemodinamski
[uredi] Hemoragijski moždani udar
To je druga osnovna vrsta moždanog udara. Izazvana je krvarenjem pa se naziva "izljev krvi u mozak" ili cerebralna hemoragija. Do njega dolazi kad prsne moždana aneurizma ili kad oslabljena ili upaljena krvna žila u mozgu počne krvariti. Nakupljanjem krvi povećava se tlak koji može ubiti tkiva ili uništiti stanice ometajući normalno protjecanje krvi kroz zahvaćena područja. Ova vrsta moždanog udara smrtonosna je u 80% slučajeva.
[uredi] Hipertenzivna intracelebralna hemoragija (ICH)
[uredi] Subarahnoidalna hemoragija (SAH)
Najčešće nastaje zbog rupture aneurizme. Ima nagli početak s jakom glavoboljom, mučninom, povraćanjem, fotofobijom, poremćajem svijesti. Često mu prethode simptomi i znaci zbog malih krvarenja ili rasta same aneurizme.
[uredi] Arteriovenske malformacije
Moždani udar izazvan krvarenjem iz arteriovenskih malformacija, urođenog spleta previše izraslih krvnih žila mozga.
[uredi] Tranzitorna ishemijska ataka (TIA)
[uredi] Simptomi i znaci moždanog udara
- Nagli gubitak vida, snage, koordinacije, osjeta, govora ili sposobnosti da se razumije govor; s vremenom se ovi simptomi mogu pogoršavati.
- Oštećenja vezana za jednu stranu tijela, kao što je neosjetljivost na jednoj strani lica ili sljepoća jednog oka.
- Nagli gubitak ravnoteže, može biti praćen povraćanjem, mučninom, štucanjem ili otežanim gutanjem
nagla i jaka glavobolja koju prati brzi gubitak svijesti ukazuje na moždani udar izazvan krvarenjem.
[uredi] Dijagnostički postupci
Kad pacijent pokazuje simptome slične onim moždanog udara, neurolog ih mora potvrditi te odrediti vrstu i mjesto moždanog udara te razmjere oštećenja. Pacijent se pregleda, utvrdi se povijest bolesti. Uobičajeni pregled obuhvaća pregled krvnih žila očiju, slušanje neobičnih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata, mjerenje krvnog tlaka i pulsa te testiranje snage, osjeta i neuroloških refleksa. Najvažniji dijagnostički postupci su CT ili MR.
[uredi] Liječenje
Nedovršeni članak Moždani udar koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.