Elektrokardiogram
Izvor: Wikipedija
Elektrokardiogram (EKG) je crtež kojeg proizvodi elektrokardiograf, uređaj koji bilježi električnu aktivnost srca u vremenu. Analiza različitih valova i vektora depolarizacije i repolarizacije dovodi do značajnih podataka u dijagnostici bolesti.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Willem Einthoven otkrio je EKG 1901.g. i za to je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1924.g.
[uredi] Fiziološka osnova EKGa
Srcem prolazi srčani impuls koji se širi u tkiva oko srca. Mali dio tih struja dolazi do kože, gdje izaziva razlike potencijale, koje bilježe elektrode postavljene na kožu (sa dvije suprotne strane srca).
[uredi] Normalni EKG
EKG zdrave osobe sastoji se P-vala, QRS-kompleksa (kompleks se sastoji od Q-, R- i S-vala) i T-vala.
[uredi] Primjena EKGa
Neke od primjena EKGa:
- EKG je zlatni standard u dijagnozi srčanih aritmija
- nalaz EKGa utječe na terapiju i procjenu rizika kod bolesnika sa sumnjom na akutni infarkt miokarda
- pomaže u dijagnostici poremećaja elektrolita (npr. hiperkalemija i hipokalemija)
- EKG se koristi u "screeningu" za ishemijsku bolest srca u pokusu opterećenja
- EKG može biti povremeno koristan u nesrčanim bolestima kao što su plućna embolija i hipotermija