Filatelija u BiH
Izvor: Wikipedija
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Prve poštanske marke u Bosni i Hercegovini pojavljuju se u ljeto 1879. Okupacijom od strane Austro-Ugarske Monarhije dolazi do izdavanja posebnih poštanskih maraka za teritoriju Bosne i Hercegovine (Bosnien und Herzegowina) i to 1. jula 1879. Prva poštanska marka prikazuje dvoglavog austrougarskog orla sa grbom, ima vrijednost od 1 novčića (Kreuzer) i sive je boje sa nekoliko varijanti.
Danas u BiH postoje tri pošte koje istovremeno izdaju marke u zajedničkoj valuti konvertibilnoj marki (KM) ili BAM i koje vrijede na čitavom teritoriju BiH.
Osim BiH postoji još nekoliko zemalja u Evropi i svijetu koje imaju nekoliko pošta (Andora, Australija, Cipar, Velika Britanija, Danska, Indonezija, Kina, Francuska, Srbija...). Razlozi izdavanja različitih markica i postojanja više pošta u tim državama su prouzrokovani geografskim, političkim ili historijskim razlozima. Uzrok postojanja tri pošte u BiH je uglavnom predratno i ratno vrijeme 1993-1997, nemogućnost organiziranja pošte na cjelokupnom teritoriju raspadom Jugoslavije, ratnim djelovanjem i političkim konfliktima na teritoriju BiH, ali i potreba za kontaktima među stanovništvom, transferom novca itd., jer su poštanske pošiljke iz Evrope uglavnom dolazile privatnim kanalima ili preko pošta susjednih zemalja, sa obaveznom naznakom entiteta.
Još jedna specifičnost poštanskog prometa u BiH je ta da se u nekim gradovima mogu naći dvije pošte udaljene manje od 1 km u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica (Sarajevo, Vitez, Mostar, Novi Travnik...). U literaturi se takav slučaj spominje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanu u pograničnom dijelu. Ta se specifičnost odrazila na relativno visoku potražnju BIH markica iz triju pošta u Evropi. Razvojem triju pošta može se primjetiti razvoj grafičkog dizajna u tri pravca, što rezultira s vremena na vrijeme visokim kvalitetom i originalnim idejama. Sličan primjer može se naći u bivšoj ČSSR i raspadom na dvije pošte, nastala su dva područja sličnog visokog kvaliteta.
Suprotan primjer je njemačka pošta koja je nakon ujedinjenja i privatizacije prometa vrlo izgubila na kvalitetu i dizajnu markica.
[uredi] Vrijeme prije Austro-Ugarske okupacije do 1879 godine.
Do austro-ugarske okupacije 1879 na teritoriju BiH primjenjuje se tadašnje marke turske pošte i to do jula 1878 godine. Nije poznato da li su za BiH postojale posebne marke.
[uredi] Vrijeme Austro-Ugarske monarhije od 1879 do 1918 godine.
Prva poštanska marka izlazi 1. jula 1879 godine. Na marki se nalazi dvoglavi orao sa grbom. Upotreba poštanskih maraka od 1879-1908 na ovom području obuhvata i područje Sandžaka (Sandschak Novipazar) koji potpada pod vojnu upravu austrijske monarhije. Za to vrijeme je neuobičajeno da vojna pošta, koja je bila pod upravom ministarstva rata, koristi civilnu poštu, ali je to u BiH bio izuzetak. Zbog i tada poznatih problema sa jezikom, austrijska se pošta odlučila za izdavanje maraka bez íkakvog natpisa, ca ciljem da pokaže na ravnopravnost jezika i kultura u tom relativom osjetljivom području. Do 1900 godine koristi se austrijski gulden (forint) sa podjelom na 100 novčića (Kreuzer). Od 1900 godine u upotrebi je kruna (Krone) sa podjelom na 100 hellera (Heller). Prva serija izdata je u devet raznih vrijednosti i to 1, 2, 3, 5, 10, 15, 25, 20, i ½ novčića u devet raznih boja. Vrijednost je prikazana u gornjem lijevom i desnom kutu. Postoje mnogobrojne varijante koje se sastoje u kvalitetu i vrsti tiska, nazubljenju, kao i vodenom žigu. Sve su marke tiskane u Drzavnoj tiskari u Beču. Tek 1906 godine izlazi prva serija sa natpisom Bosnien-Herzegowina. Serija se sastoji od 16 maraka sa motivima iz BiH. Gradovi, rijeke, kao i tipična transportna sredstva u to vrijeme prikazani su na markama. Gradovi kao Doboj, Mostar, Jajce, Sarajevo sa motivima Baščaršije, tornjem Svetog Luke u Jajcu, kao i carem Franz Josephom I. Takođe postoje nebrojeno mnogo varijanti koje se razlikuju po nazubljenju i tisku. Razlog je i taj da je prva isporuka netragom nestala, austrijska se tiskara odlučuju na hitno novo izdanje druge serije, te tako nastaju marke sa nazubljenjem od 6 do 12. Po nekim izvorima postoji i serija sa nazubljenjem 5, ali njeno nastajanje nije poznato.
1912 godine izlazi serija od 21 marke sa likom cara Franza Josepha I koja je interesantna jer se prvi put pojavljuje natpis K.u.K.Militär Post Bosnien-Hercegovina (carska i kraljevska pošta BiH), ali bez tipičnog njemačkog z i w u imenu Hercegovine. Vrijedosti su od 1 hellera do 10 kruna.
1913 godine izlazi serija od 4 marke sa likom djevojke u narodnoj bosanskoj nošnji. Marke su korištene za frankiranje novina i vrijedile su do 28. oktobra 1918 godine. Nakon završetka rata se pojavljuju sa raznim oznakama u Kraljevini SHS kao marke u normalnom poštanskom prometu.
1917 izlazi serija od tri marke sa likom ubijenog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegove žene Sophije. Serija se sastoji od tri marke, a na jednoj je nacrt crkve posvećene Sophiji koja nikad nije izgrađena.
Posljednja marka izlazi 1918 1. septembra i na njima su grad Mostar sa žigom 1918 i car Franz Jozef I sa istim žigom. Pripremljena serija maraka iz 1918 godine sa likom cara Karla prvog nije ušla u promet i kataloški nije uvrštena u redovne marke. Osim redovnih poštanskih marki austrijska pošta izdaje i tzv. porto marke, koje su poznate u tri razna tipa. Takođe su u poštanskom prometu koristi taksena marka koja je osobena po tome da su svi natpisi ispisani na latinici, ćirilici, kao i u arapskom pismu. npr. "...1 novčić...Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu..." Osim gore navedenih maraka, Austro-ugarska monarhija za vrijeme prvog svjetskog rata, koristi marke BiH sa dodatnim žigom kao Feldpost marke. Primjenjuju se razne serije, a žigovi na BiH markama su "K.U.K. Feldpost", ali i "Serbien". Razlikuju se razni žigovi, kao i položaj (vodoravno ili dijagonalno), kao i žigovi u raznim bojama. Marke izlaze od 1915 do 1918. Porto se marke za žigom npr. 6 Centesimi, koriste u Italiji sve do 1918 godine. Te marke filatelistički ne pripadaju području BiH, ali su takođe interesantne, zbog raznolikosti žigova i njihovoj rasprostranjenosti u Evropi. Ukupno je izašlo 148 raznih marki koje imaju relativno veliku vrijednost po njemačkom katalogu Michel (Schwaneberger Verlag GmbH München) i područje je svrstano kataloški pod Austriju. Inače je u Evropi omiljeno područje u filatelističkim krugovima i vrijednost dobro očuvanih marki je u granicama od nekoliko hiljada eura (€).
[uredi] Vrijeme od raspada Austro-Ugarske Monarhije do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).
Raspadom Austro-ugarske monarhije na teritoriju se Bosne i Hercegovine i stvaranjem Države SHS, pošta postepeno razvija u pravcu zajedničke države. Od novembra 1918 godine koriste se marke Austrije sa žigom u više raznih varijacija. Razlikuju se po pismu (latinica ili ćirilica) kao i bojom žiga. U gornjem dijelu se nalazi natpis DRŽAVA S.H.S u sredini lijevo i desno godina 1918 a u donjem dijelu Bosna i Hercegovina. Novčana vrijednost je i dalje u krunama (Krone) i hellerima (Heller) i sve do juna 1920 godine do uvođenja dinara , krunom se i dalje plaća na teritoriji BiH. Osim poznatih geografskih motiva, koriste se i marke sa djevojkom u narodnoj nošnji, kojima je utiskana nova vrijednost.
11.marta 1919 godine na markama Austrije pojavljuje se natpis Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, koji kasnije zamjenjuje natpis Kraljevstvo S.H.S. Marke vrijede sve do 1921 kad izlazi nova serija za čitavo područje Kraljevstva sa likom srpskog regenta Aleksandra i kralja Petra I.
Marke su vrijedile samo na teritoriju BiH, dok su drugi dijelovi Države SHS imali svoje marke (Slovenija, Hrvatska, Srbija i Crna Gora), ili su koristili marke Mađarske sa novim žigom. Pored nebrojeno mnogo varijacija žigova, posatoje i mnoge krivotvorene marke koje bez provjere nemaju veliku vrijednost. Kataloški je interesantno da neki katalozi počinju sa markama iz BiH koje predstavljaju prve marke bivše Jugoslavije.
[uredi] Period Kraljevine Jugoslavije od 1929 do 1941 i raspada Kraljevine Jugoslavije.
Od 1929 godine do početka drugog svjetskog rata u BiH ne postoji posebna pošta, ali je vrijedno spomenuti da se na poštanskim markama vrlo rijetko nalaze motivi iz BiH. Tek 1929 godine izlazi serija od tri marke od kojih jedna prikazuje Tomislavovu baziliku u Duvnu, a serija je izdata povodom 1000 godina osnivanja hrvatskog kraljevstva. Marka ima vrijednost od 50+50 para. Iste se marke koriste 1931 godine sa utisnutim žigom Kraljevina Jugoslavija, novim imenom latinicom i ćirilicom.
S vremena na vrijeme se pojavljuju motivi gradova Jajce, Mostar, Sarajevo, ali tematski se pošta Jugoslavije orijentira na istoriju srpskog naroda u prvom svjetskom ratu, kao i kraljevskom porodicom Karađorđević.
[uredi] Period od 1941. do 1944. i vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (NDH) na teritoriju današnje BiH
Raspadom Kraljevine Jugoslavije i osnutkom NDH 10. 4. 1941. na teritoriju BiH dolazi do raspada poštanskog prometa Jugoslavije i osnutka Hrvatske pošte. Već 12. aprila izlaze marke sa žigom Nezavisna Država Hrvatska sa likom kralja Petra (jugoslovenske marke iz 30-tih godina). No prvo izdanje na kojima se raspoznaju motivi iz Hrvatske iz 1941/42. prikazuje isto i motive i gradove BiH. Tu se mogu naći Jajce, rijeka Drina, Konjic, Begova džamija u Sarajevu i Banja Luka. Interesantan je odabir gradova i motiva. Serija se sastoji od 19 maraka na kojima je čak i Zemun. Slika:Ndh1.jpg 12. oktobra izlazi serija sa narodnim nošnjama i sastoji se od tri marke. Jedna od njih je muška nošnja iz okoline Travnika, a motiv je Crveni križ. Vrijede do 31. maja 1945. i nominalna im je vrijednost 2+2 kune.
4.oktobra, takode tjedan Crvenog križa i motivi su nošnje iz raznih dijelova Hrvatske. Serija ima 5 maraka, a na jednoj je lik seljanke iz Bosne u narodnoj nošnji. Vrijednost 4+2 kune. U narednih nekoliko godina postojanja NDH ne pojavljuju se motivi iz BiH, tematski se marke oblikuju u drugom pravcu, no interesantna je jedna od marki iz 1944. koja prikazuje vojnika na straži na Drini.
Nestankom NDH sa političke pozornice, nestaju i marke, koje se još i danas mogu naći u mnogim kolekcijama.
[uredi] Demokratska Federativna Jugoslavija 1944-1945
Raspadom NDH, stvara se Demokratska Federativna Jugoslavija i u BiH se koriste i dalje marke NDH, ali sa raznim žigovima u zavisnosti od dijela BiH.
Tako npr. pošta u Mostaru koristi motive gradova iz NDH sa žigom Demokratska Federativna Jugoslavija i novom vrijednošću u kunama. Marke vrijede od 28.aprila 1945 do 31. jula 1945. Neke od maraka dostižu veliku vrijednost, mada ih treba razlikovati od sličnih maraka koje su se tiskale za Hrvatsku i koje nisu od posebne vrijednosti, uglavnom zbog mnogo višeg tiraža. Tiraž se kreće od 1.000 komada pa do 43.000 komada, za razliku od hrvatskih izdanja koje prelaze 100.000 komada.
Pošta u Sarajevu tiska na marke NDH osim natpisa Demokratska Federativna Jugoslavija i grb nove države sa petokrakom i pet baklji na lijevoj strani. Ukupno je izdano 13 maraka, sa dva razna motiva a vrijedile su od 7.jula do 9 jula 1945 godine. U ta tri dana izdato je samo 600 primjeraka i ukazom Ministarstva pošte iz Beograda proglašavaju se nevažećim, povlače se iz prodaje i uništavaju. Moglo bi se reći da su te marke jedne od najvrijednijih maraka sa teritorije bivše Jugoslavije. Tek u poslijednje vrijeme neke marke iz Republike Srpske postižu više vrijednosti od prosječnih maraka bivše države.
[uredi] Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) i Socijalistička Federativna Fepublika Jugoslavija (SFRJ) do 1991.
U periodu FNRJ ne postoje posebna izdanja u BiH, ali se počevši od ranih pedestih godina motivi bosansko-hercegovačkih gradova pojavljuju na motivima maraka. Slika:Yu3.jpg Postoje takođe izdanja sa npr. narodnim nošnjama, danom ustanka, grbom i zastavom, ali su najčešće to izdanja za svih 6 republika. Značajna su i česta izdanja povodom Dana oslobođenja Sarajeva, kao i poznatih ličnosti iz historije. Tipično za ta izdanja je da historija BiH nije mnogo zastupana iz perioda srednjeg vijeka, koji je u drugim republikama često bio motiv. Takođe ni poznate osobe (npr. književnici) iz vremena turske vladavine nisu nalazile mjesto na markama, mada su pisale o narodu u BiH, čak i one koje su pisale na tadašnjem jeziku običnog naroda.
Običaji ili tradicija naroda iz BiH nisu se mnogo posmatrali s tog gledišta, osim ako bi to bilo povezano sa državama Srbijom ili Hrvatskom, bilo iz srednjeg vijeka, bilo iz vremena turske vladavine.
Posebna su izdanja postojala samo na tzv. doplatnim markama, ali je bilo najčešće vremenski ograničeno na period, koji je u drugim republikama bio nekoliko sedmica prije ili poslije. Motivi su bili zajednički, tako da se ne može govoriti o lokalnim markama, kao npr. u vremenu poslije rata 1944. do 1945. godine, koje su vrijedile samo na ograničenom području do uspostavljanja zajedničke pošte.
Serija iz 80-tih godina koja je izdata povodom XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, prikazuje motive Sarajeva, sportske terene, sportiste, kao i amblem Olimpijade, jedan je od interesantnijih pokušaja jugoslovenske pošte da se približi svjetskim standardima. Serije se kreću u tiražu do 1.000.000 primjeraka. To je primjer za promicanje mogućnosti turizma i zimskog sporta u Bosni i Hercegovini i jedan od poznatih suvenira iz vremena Olimpijade.
[uredi] Nezavisna Republika Bosna i Hercegovina period od 1993 do danas
Raspadom Jugoslavije i stvaranjem BiH dolazi do osnivanja BH pošte sa sjedištem u Sarajevu. U prvo vrijeme koriste se marke bivše države sa raznim žigovima, ali zbog ratnih djelovanja dolazi do djelomičnog raspada poštanskog sistema. Istovremeno zbog raspada poštanskog sistema usljed rata kao i političkih nesuglasica osnivaju se pošte na teritoriju pod kontrolom Hrvatskog vijeća obrane (HVO) sa sjedištem pošte u Mostaru, kao i pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjaluci. Ove dvije pošte nisu članice CPU, ali su i do danas važeće na teritoriju BiH i njihove su marke u normalnoj upotrebi. Da li postoji mogućnost tzv. mješovitog frankiranja (frankiranje sa dvije ili više marki iz raznih pošta na jednoj pošiljci) nije poznato. Slika:Bhgr.jpg
U zadnjih nekoliko godina bilo je pokušaja zajedničkih izdanja, koje su sa većim ili manjim uspjehom u sve tri pošte pokazale na suradnju. Osim izdanja za Evropu, koje tradicionalno izlaze u maju i skoro sve pošte u Evropi izdaju serije po jedinstvenom motivu, svaka od tri pošte izdaje zajedničke marke sa drugim državama ( npr. BH pošta i Katar 2003 godine...). Nekoliko poznatih primjer zajedničkih izdanja je marka sa likom pape Ivana Pavla II, koja je trebala biti ista za sve tri pošte, ali je uslijed nesuglasica od strane pošte Republike Srpske, marki promijenjen izgled i tiskan ponovo. Cjelokupan tiraž je preuzet od pošte u Sarajevu i koristi se u normalnom prometu. Takođe 10 godina Daytonskog sporazuma u BiH obilježeno je na gotovo identičnim markama u sve tri pošte, ali sa jedinom razlikom amblemom pojedine pošte.
Interesantno je istaći nizak stepen politizacije u trima poštama. Osim početnih motiva i nekih izuzetaka sve tri su se bosanske pošte suzdržavale od veličanja kulta ličnosti, pojedinih političkih partija i osim izuzetnih slučajeva nacionalizma na markama. No mora se reći da izražavanjem religioznih motiva na markama, ili prikazom istorijskih ličnosti koje su pripadale jednom ili drugom narodu, ne krše se pravila filatelije, jer su to standardne teme i u drugim poštama, no zbog osjetljivosti materije su se pojedina izdanja smatrala neprikladnim.
Tema je isto da li će se jedna od triju pošta odlučiti da npr. u seriji gradovi, prikaže gradove iz drugog "entiteta", što uopšte nebi bio izuzetak jer se i puno stranih pošta odlučuje na izdavanje maraka sa likom stranih poznatih ličnosti Albert Einstein. Zašto npr. ne Ivo Andrić ili Branko Ćopić na motivu triju pošta? Jedan od rijetkih izuzetaka je izdanje, koje je gotovo nepoznato na tržištu, a izdanje je bosanske pošte u Sarajevu, je serija od četiri marke sa temom minerali iz 1999. godine, gdje su prikazani minerali iz Tuzle, Viteza, Busovače i Srebrenice. Tiraž je 30.000 kompleta i pitanje je da li se uopšte upotrebljava u poštanskom prometu, mada se na šalterima sarajevske pošte može kupiti.
[uredi] Republika Bosna i Hercegovina
U Sarajevu 27. oktobra 1993. izlazi serija od sedam maraka sa tadašnjim grbom BiH. Vrijednosti su od 100 do 50.000 Dinara (BHD) u tiražu od 50.000 kompleta. Postoje razna izdanja prvog dana, a marke su nenazubljene i nije poznato da li su bile u opticaju zbog ratnih zbivanja u Sarajevu. Mogu se naći mnogobrojna izdanja Prvog dana (FDC) sa prigodnim žigom i naslovom Suvenir ili sl. što ne odgovara standardima CPU, ali i tekstovi koji ukazuju na trenutačnu situaciju u Sarajevu 1993. godine. Zbog toga se često uzimaju ti prigodni listovi kao prve marke iz BiH, mada je vrlo rijetko da su te marke uopšte bile u poštanskom prometu. Pojavljuju se i dalje ali bez žiga.
1994. izlaze takođe serija sa nenazubljenim markama sa motivima sarajevske zimske olimpijade 1984. (10 godina od otvorenja) u vrijednosti od 50.000, 100.000 i 200.000 Dinara.
Tematski se marke Republike BIH odlikuju u početku trenutačnim stanjem u BIH. Područje pod kojima vrijede marke Republike BIH je ograničeno na Sarajevo, i područja pod kontrolom Armije BiH. Osim motiva ratnog razaranja (glavna pošta u Sarajevu, serija od 7 maraka iz 1995) tematski se krug zatvar istorijskim,motivima, motivima prirode, slikarstva, sporta i religije. Slika:Bh22.jpg
Te bi se marke mogle uzeti kao prve marke u prometu koje i do danas u opticaju, sa primjedbom da novčana protuvrijednost odgovara bosanskim dinarima, a ne konvertibilnoj marki.
Od 15. jula 1994. do 10. oktobra 1997. marke se izdaju u dinarima (10.000 starih dinara = 1 novi dinar), a 1. oktobra u BiH se uvodi nova valuta konvertibilna marka (1 KM=100 Dinara) koja je do danas u upotrebi. Skoro sve marke od 1995 godine su i danas u opticaju .
Od 1996. godine marke nose naziv Bosna i Hercegovina i prepoznatljive su po amblemu pošte. Pošta BiH je član CPU i tematska izdanja su svake godine slična tematskim izdanjima drugih pošta u svijetu.
U posljednjih nekoliko godina motivi su interesantni, kako zbog promijenjenog grafičkog dizajna, tako i zbog specifičnosti tema. Vjerojatno su promijenjeni autori, ali i poslovna politika pošte koja shvaća kakvu vrijednost filatelija može imati. I dalje se stavlja težište na turizmu, gradovima i poznatim ličnostima, ali i na temama iz gastronomije (npr. "deset u pola" - sarajevski ćevapi, blok izdanje sa tradicionalnim bosanskim jelom - dolmom i baklavom iz 2005., čak sa postrani otiskanim receptom na engleskom jeziku, ali i planirano sigurno vrijedno izdanje za 2007. godinu Burek zvrk.
[uredi] tzv. Hrvatska republika Herceg-Bosna
1993 godine 12. maja izdaje se prva serija maraka u hrvatskoj pošti Mostar. Marka prikazuje kip Marije i crkvu u Međugorju. Vrijedost marke je 2.000 Din (hrvatskih). Slika:Bh1.jpg U dijelovima pod kontrolom HVO (Hercegovina, srednja Bosna i Posavina) u upotrebi je hrvatski dinar vec od 1992. godine. Istovremeno se koriste i marke bivše Jugoslavije sa žigom Suverena Bosna i Hercegovina ili Suverena Herceg-Bosna.
Slika:Hb1.jpg Do 30. maja 1994. u opticaju su marke sa vrijednošću u hrvatskim dinarima, a nakom zamjene u Hrvatskoj, u Herceg Bosni se i na poštanskim markama uvodi kuna kao oznaka. Sve do 1. januara 1999. je kuna platežno sredstvo u tim područjima. Nakon uvođenja konvertibilne marke hrvatska pošta Mostar mijenja i izgled i oznake na poštanskim markama.
10. februara 1994. izlazi marka sa dodatnom oznakom Hrvatska republika Herceg Bosna koja negdje 1996. nestaje, tako da je jedina razlika amblem hrvatske pošte Mostar (HPTM) koji je utisnut najčešće u donjem dijelu marke.
Tematski se izdanja HPTM ne razlikuju od izdanja drugih pošta u BiH, sa naglaskom na gradove, područja i likove iz istorije hrvatskog naroda u BiH. (Livno, Jajce, Tomislavgrad, Ljubuški, itd.)
Tiraži se kreću od 80.000 do 200.000 komada i godišnje izlazi oko 30-ak raznih maraka sa motivima koji se u zadnjih nekoliko godina podudaraju sa motivima ostalih pošta u BiH, što prikazuje određenu suradnju između triju pošta.
[uredi] Republika Srpska
Filatelija u Republici Srpskoj (RS) počinje sa političkim rascjepom RS od Bosne i Hercegovine. 26. oktobra 1992. na markama bivše države pojavljuje se žig Republika Srpska u ćirilićnom pismu. Vrijednost na jugoslovenskoj marki je precrtana sa jednom ili dvije linije i utiskana nova vrijednost koja iznosi od 5 do 500 dinara. Vrijede do 24.1.1994 godine. U međuvremenu izlazi nova serija 1993. godine sa tri motiva i 6 vrijednosnti, sa motivima gusli, srpskog grba i manastira Žitomislić kod Mostara. Pošta RS sve do uvođenja konvertibilne marke koristi jugoslavenski dinar,(u početku dinar Republike Srpske) ali tiska marke sa slovima A - za unutrašnju poštu, R- za preporučenu poštu.
Motivi su na početku večinom religiozne prirode, no sa vremenom se srpska pošta odlučuje za izdavanje serija flora i fauna, nogomet, mostovi, olimpijade itd. Marke dostižu relativno visoku vijednost na evropskom tržištu kako zbog motiva tako i zbog niskog izdavačkog tiraža koji se kod nekih serija kreće od 10.000 do 14.000 komada, što je relativno mala količina.
Sve marke nose natpis Republika Srpska i to ćirilicom, sve do 2003. godine kad se počinje pojavljivati natpis Bosna i Hercegovina, ali i dalje sa podnatpisom Republika Srpska. Osim toga marke je moguće razlikovati po grbu srpskih pošta koji je otiskan na svakoj marki. Godišnje izlazi oko tridesetak maraka koje se najčešče tiskaju u malim listovima od po 9 maraka 3x3 sa sličnim tiskom i nazubljenjem. Mora se reći da marke Republike Srpske po dizajnu odgovaraju markama bivše države i da grafički i tematski odgovaraju npr. markama iz Srbije iz 90-tih godina. Razlozi su vjerojatno ekonomske prirode, jer i druge pošte tiskaju marke u drugim državama (npr. Crna Gora tiska neke serije novih maraka u Sarajevu, ali su grafički bliske Srbiji). Takav je slijed i u današnjoj Češkoj i Slovačkoj nakon podjele ČSSR.
Pošta Republike Srpske od 1997. godine izdaje i doplatne marke koje se izdaju povodom dana crvenog križa, sedmice borbe protiv tuberkuloze. Vrijednost im je od 0,15 ND (novih dinara) 1997 do 0,10 KM 2000. godine. Neke od njih su i samoljepljive što je trend u današnjem tiskanju poštanskih maraka. Vrijede najčešće sedmicu dana i obavezne su na svakoj poštanskoj pošiljci. Motivu su jednostavni, sa likom djeteta ili sa crvenim križom na bijeloj pozadini.