Portal:Francuska

Izvor: Wikipedija

Zastava Francuske Portal Francuske
Dobrodošli na portal Francuske na hrvatskoj wikipediji
Francuska

Francuska ili službeno Francuska Republika (francuski: France ili République française) je europska zemlja čiji se kontinentalni dio nalazi u Zapadnoj Europi, a prekomorski dijelovi svuda po svijetu, uključujući Karibe, Sjevernu i Južnu Ameriku, Indijski i Tihi ocean i Antarktiku. U svom kontinentalnom dijelu graniči se sa Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Španjolskom i Andorom i ima morske izlaze na Atlantski ocean, Sjeverno more, La Manche i Sredozemno more.

Francuska je demokratska, parlamentarna republika. Njeno je gospodarstvo šesto po veličini na svijetu, a ona je i četvrti najveći svjetski izvoznik, što čini zemlju vrlo razvijenom. Francuska je jedna od osnivačica Europske Unije i po veličini teritorija njezina najveća članica. Također je i jedna od osnivačica Ujedinjenih Naroda i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Uz to je i jedna od osam svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od članica NATO saveza. uredi

Politička podjela uredi
Državni simboli uredi
Članci o regijama Francuske
Prekomorski teritoriji
*hrvatski nazivi u zagradama

Izdvojeni članak

Slika iz poeme Romansa ruže

Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti, najznačajnija zbog svog istraživanja ljudskog društva i pozicija individualca u društvu. Francuska književnost ne obuhvaća frankofonsku književnost – djela pisana na francuskom, no u drugim zemljama kao što su Kanada i Senegal.

Francuska književnost odražava kulturnu i političku povijest Francuske. Do Francuske revolucije 1789., Francuska je imala društveno uređenje prema klasnom statusu, sa pravilima koja su određivala kako se pripadnici jedne klase trebaju odnositi prema članovima druge klase. Pogled kulture i društva slijedio je hijerarhijsku strukturu društva, uključujući i književne žanrove i stilove. Hijerarhija žanrova imala je epiku na vrhu, a prozne žanrove, kao romane, na dnu.

Francuska revolucija, koja je trajala od 1789. do 1799., bila je ključni period u francuskoj povijesti, a označila je i temeljitu promjenu u francuskoj književnosti. Povedena u ime jednakosti i slobode, donijela je demokratski duh koji je izjednačio klase, privilegije i hijerarhijsku podjelu u vladi i svim drugim područjima društva. No, književnici iz ranih 1800-ih, koji su pisali pod periodom romantizma, tražili su razrješenje svih pravila koje je postavila Académie Française – vrhovno tijelo za postavljanje literarnih regulacija u to doba.

Više o francuskoj književnosti...

Potrebno napraviti

Ukoliko želite pomoći u kreiranju portala Francuska, ovdje ćete naći članke koje je potrebno napraviti ili proširiti. Također ovdje možete i sami na popis dodati članke koji nedostaju.

Potrebno napraviti:

Sveti Bartolomej (otok) - Sveti Martin (otok) - Okcitanski jezik - Okcitanci - Zemljopis Francuske - Gospodarstvo Francuske - Religije Francuske - Kultura Francuske - Bretonski jezik - Bretonci - Pireneji - Francuska glazba - Francuski Direktorij

Potrebno proširiti:

Francuski jezik - Jacques Chirac - Središnji masiv - Katalonski jezik - Lille - Lyon - Charles de Gaulle - Mont Blanc - Normandija - Seine - Langres - Lourdes - Calais - Limoges

Napravljeni članci s ovih popisa:

La Manche - Grb Francuske - Strasbourg - Otok Clipperton

Izabrana fotografija

Baie des Tortues
Zaljev kornjača (Baie des Tortues) u Bourailu (Nova Kaledonija).

Zemljopis Francuske

NASA-ina slika Francuske
NASA-ina slika Francuske

Poslije Rusije, Francuska je najveća europska zemlja i najveća zemlja Europske Unije (zajedno sa prekomorskim departmanima ima površinu od 635,814 km²).

Karta Francuske
Karta Francuske

Najveći grad u državi je Pariz u čijoj aglomeraciji živi oko 10 milijuna ljudi, slijede ga Lyon, Marseille, Lille, Nice, Toulouse, Bordeaux, Nantes, Toulon, Douai-Lens, Strasbourg, Grenoble, Rouen, Valenciennes, Nancy, Metz, Montpellier, Tours i Rennes.

Izabrana biografija

Jean-François Champollion

Jean-Francois Champollion (Figeac, 23. prosinca 1790. – Pariz, 4. ožujka 1832.). francuski znanstvenik, filolog i orijentalist, i smatra se ocem moderne egiptologije.

Champollion je uspio razjasniti sustav egipatskog pisma - hijeroglifa. Champollionovi prethodnici koji su također pridonijeli dešifriranju hijeroglifa bili su Silvestre de Sacy, Johan David Akerblad, Thomas Young i William Bankes.

Champollion je preveo dijelove kamena iz Rozete, otkrivajući sličnost egipatskog jezika s koptskim. Otkrio je da je sustav egipatskog pisma kombinacija fonetskih (zvučnih) i ideogramskih (slikovnih) znakova.

Champollion je rođen u Figeacu u Francuskoj, bio je posljednje od sedmero djece (od kojih je dvoje umrlo prije njegovog rođenja). Nekoliko godina živio je u Grenoblu, a već kao dijete pokazao je izuzetan dar za jezike. Već do 16. godine svladao je desetak jezika uključujući koptski, a postao je zaljubljenik u staroegipatsku kulturu u doba kad je bila vrlo malo poznata. Champollionov interes za egiptologiju uvelike je bio inspiriran Napoleonovim osvajanjima u Egiptu u razdoblju 1798.1801. godine. Do 20. godine Champollion je naučio latinski, grčki, hebrejski, sanskrt, amharski, avestanski, pahlavi, arapski, sirijski, kaldejski, perzijski, etiopski i kineski. Godine 1809. postao je asistent - profesor na odsjeku povijesti Grenoblea.

Više o Jean-Françoisu Champollionu...

Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
   
:Portal:Francuska
Biografije Biologija Film Fizika Francuska Hrvatska Kemija
Kršćanstvo Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Sport Zemljopis