Razgovor:Turizam u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se ovaj članak podijeli na više članaka. (Rasprava)
   Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Turizam u Hrvatskoj.
Postoji mogućnost da je tekst prepisan s ove stranice. Ukoliko postoji dozvola za korištenje teksta, to bi trebalo biti istaknuto na Razgovor:Turizam u Hrvatskoj. Ukoliko dozvola ne postoji, tekst je potrebno obrisati!

Rok za isticanje potrebnih dozvola je 05. listopada 2007., nakon čega će se tekst pobrisati.




Neki dijelovi su preuzeti i sa drugih stranica, uz malo ili nista prilagodjavanja teksta. Autor zna koje su to stranice i ne vidim smisla da ovdje za svih 101 KB trazim odakle je prepisano. --Pancho W. Villa (razgovor) 15:50, 21. rujan 2007. (CEST)

Takodjer, neki dijelovi teksta definitivno sapdaju pod druge teme i treba ih izdvojiti u druge clanke, postojece ili nove. --Pancho W. Villa (razgovor) 15:52, 21. rujan 2007. (CEST)


Korčula
Korčula
Rovinj na poluotoku Istra
Rovinj na poluotoku Istra
Uvala Lučice kod Milne na Braču
Uvala Lučice kod Milne na Braču
Otok Hvar
Otok Hvar

Turizam, kao djelatnost, u cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske ima vrlo važnu ulogu, a često se spominje i kao uzdanica našeg razvoja. Prema preliminarnim podacima WTO-a, 2006. je godine bilo 842 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka. U odnosu na prethodnu godinu, broj turističkih međunarodnih dolazaka porastao je 4,5%. Broj turističkih dolazaka u Europi je bio 458 milijuna odnosno 54% ukupnih međunarodnih turističkih dolazaka. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je, s obzirom na globalne tržišne okolnosti, zabilježila porast turističkog prometa. Predviđa se da će turistički promet 2007. godine porasti oko 4,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Sadržaj

[uredi] Turističke informacije o Hrvatskoj

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Hrvatska se prostire od krajnjih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora. Površina kopnenog dijela iznosi 56.594 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km. Ima 4.437.460 stanovnika. Glavni grad hrvatske je Zagreb sa 779.145 stanovnika koji je gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje. Dužina morske obale iznosi 5.835,30 km, od toga 4.058 km obale otoka, hridi i grebena. Broj otoka, hridi i grebena je 1185; A najveći otoci su Krk i Cres. Od ukupnog broja otoka nastanjenih je 47.Najveći vrh je Dinara (1831 m/nm). Službena valuta u Hrvatskoj je kuna (1 kuna =100 lipa).

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Što se tiče klime u Hrvatskoj postoje tri klimatske zone: u unutrašnjosti prevladava umjereno topla kišna klima, a na najvišim vrhuncima snježna šumska kima, dok u području uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana, ljeta su suha i vruća, zime blage i vlažne. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj -2°C do 0°C, i nešto niže na najvećim nadmorskim visinama, kolovoz oko 20°C te oko 12°C na najvišim vrhuncima. Prosječna temperatura u primorju: siječanj 5°C do 9°C, kolovoz 22°C do 25°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Jadransko more obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali iza uživanje u podmorskom svijetu.

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)
Nacionalni parkovi Parkovi prirode UNESCO-ov popis svjetske baštine
Nacionalni park Plitvička jezera Park prirode Kopački rit Dubrovnik, stara gradska jezgra
Nacionalni park Paklenica Park prirode Papuk Split s Dioklecijanovom palačom
Nacionalni park Risnjak Park prirode Lonjsko polje Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Mljet Park prirode Medvednica Eufrazijeva bazilika u Poreču
Nacionalni park Kornati Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje Trogir, star gradska jezgra
Nacionalni park Krka Park prirode Učka Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku
Nacionalni park Sjeverni Velebit Park prirode Velebit
Nacionalni park Brijuni Park prirode Vransko jezero
Park prirode Telašćica
Park prirode Biokovo

[uredi] Turizam u Hrvatskoj od 1994. - 2005.

U razdoblju od 1994.do 2002. godine hrvatski turizam bio je pod snažnim utjecajem ratnih događaja te poteškoćama poslijeratnog oporavka. Stoga je, nakon 1995. godine bilo potrebno vratiti povjerenje u Hrvatsku kao sigurnu turističku destinaciju te se prilagoditi nastaloj promjeni svjetske turističke potražnje.

Kada se zbroje noćenja šest reprezentativnih zemalja Mediterana i Hrvatske 1990. godine Hrvatska je bila srednje razvijena turistička destinacija i imala oko 7% udjela po broju ostvarenih noćenja. No, kako hrvatski turizam od tada gubi na konkurentnosti u posljednjem desetljeću je smanjio tržišni udio u svjetskom turizmu kao i na tržištu Mediterana. Tako se njezin udio u 2000. godini, na istom tržištu Mediterana, smanjio za gotovo tri puta. U 2001. godini u svijetu je prvi put nakon 20 godina zabilježen manji broj dolazaka turista, i to za 1% u odnosu na 2000. godinu. 2002. godine svjetski turizam se oporavlja i raste za 3% u odnosu na godinu prije, te opet pada u 2003. godini. Tako svjetski turistički promet u razdoblju od 2001.-2005. godine bilježi prosječan godišnji rast od 3,2%, dok je u Europi stopa rasta bila nešto niža i iznosila je 2,3%. Uzrok privremenom padu bile su elementarne nepogode, epidemije, terorizam (teroristički napad na SAD 2001.) i ratovi u svijetu . Za razliku od svjetskog tržišta hrvatsko turističko tržište u posljednjih pet godina bilježi kontinuirani rast prometa, kako dolazaka tako i noćenja. U razdoblju 2001.- 2005. godine prosječna stopa rasta broja dolazaka turista iznosila 7%, pri čemu je zabilježen brži rast inozemnih turista (7,7%) od domaćih (3,2%). Ukupan broj noćenja istodobno raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,6%, ali se pri tome skraćuje vrijeme boravka turista pa sada prosječno iznosi oko pet dana.

[uredi] Udio turizma u BDP-u i devizni prihodi

Udio turizma u BDP-u vrlo je mali s obzirom na važnost turizma i njegove potencijale za razvoj gospodarstva Hrvatske. Tako je 1995. godine udio turizma u BDP-u iznosio 2,1% dok je 2002. godine taj udio iznosio 3%, a prijeratna razina je 1990. godine iznosila 4%. Ipak, udio turizma u BDP-u svakako nije jedini pokazatelj njegove važnosti i uspješnosti. Kada se govori o deviznom prihodu od turizma u Hrvatskoj kao stavci u platnoj bilanci, potrebno je naglasiti da se uz njega još nalaze rashodi (potrošnja domaćih turista u inozemstvu) i neto devizni prihod (koji se dobiva oduzimanjem prethodno navedene stavke). Udio deviznog prihoda od turizma u BDP-u 2002. godine bio je 17%, dok je taj udio u 1995. godini iznosio 7,2%. Devizni prihod od turizma je u uskoj vezi s brojem ostvarenih noćenja pa je tako njegovo kretanje po godinama kroz promatrano razdoblje bilo slično kretanju broja ostvarenih noćenja.

U razdoblju 1995.-2002. godine devizni prihod od turizma povećavao se prosječnom stopom od 9,8% dok se BDP, izražen u USD povećavao prosječnom stopom od 5,5%. U 2002. godini devizni prihod od turizma iznosio je 3,8 milijardi dolara, što je za 182% više u odnosu na 1995. godinu. Trend rasta fizičkog obujma turističkog prometa pratio je i rast deviznog prihoda od turizma koji u 2005. godini iznosi 6 milijardi eura i gotovo je dva puta veći nego 2000. godine. Taj je prihod izrazito važan ekonomski činitelj budući da u zadnjih pet godina pokriva 55-70% deficita vanjskotrgovinske robne razmjene. Povećanjem broja turista iz zapadnoeuropskih zemalja 2001. i 2002. godine (Velika Britanija i SAD) koji su bolji vanpansionski potrošači od turista iz npr. Poljske i Slovačke kojih je došlo manje u odnosu na prijašnje godine. Došlo je znači do promjene strukture turista, a devizni je prihod postao manje ovisan o broju ostvarenih noćenja u odnosu na ostale godine.

Bolji prikaz važnosti turizma mogu dati usporedbe neto deviznog prihoda od turizma i deficita vanjskotrgovinske razmjene. Pokrivenost deficita robne razmjene s neto deviznim prihodom od turizma od 1994.- 2002. može se podijeliti na dva razdoblja. U prvom razdoblju (1995.-1997.) pokrivenost se kretala ispod 50%, a u drugom razdoblju (1998.-2002.) se pokrivenost kretala iznad 50%. Izuzetak je 1994. godina kada je neto devizni prihod od turizma čak bio veći od deficita robne razmjene. Ovakvi podaci o pokrivenosti deficita robne razmjene većim dijelom opravdavaju investicije uložene u turizam. U razdoblju od 1996. do 2002. godine, ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu u turizmu rasle su prosječnom stopom od 25%. Najveće apsolutno povećanje investicija ostvareno je u 2002. godini u odnosu na 2001. godinu. Uzevši u obzir prethodno navedeno povećanje investicija i činjenicu da je to druga godina zaredom da je zabilježeno povećanje investicija u turizam, može se izvesti privremeni zaključak da je došlo do pozitivne promjene u shvaćanju turizma kao važne djelatnosti u Hrvatskoj.

[uredi] Zaposlenost u turizmu

Broj zaposlenih u turizmu čini mali dio u broju ukupno zaposlenih. Tako je npr. u 2002. godini u Hrvatskoj zabilježeno 1.060.100 zaposlenih u poslovnim subjektima, od čega ih je blizu 40.000 bilo zaposleno u turizmu, što čini samo 3% ukupno zaposlenih. Prve poslijeratne 1996. godine bilo je 46% manje zaposlenih u odnosu na 1990. godinu. U osamdesetima, kada je hrvatski turizam bio na vrhuncu svoje uspješnosti, bilo je oko 80 tisuća zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu, što nam govori da se u već spomenutoj 1996. godini broj zaposlenih u toj djelatnosti prepolovio ( u manjoj mjeri zbog promjene metodologije). Kod udjela zaposlenih turističkih djelatnika u broju ukupno zaposlenih u Hrvatskoj nije bilo većih promjena i to djelomično zbog smanjenja broja ukupno zaposlenih i zbog činjenice da je taj udio uvijek bio ispod 7%. Sa smanjenjem broja zaposlenih u turizmu, došlo je do povećanja neto plaća u toj djelatnosti, mada su prosječne neto plaće konstantno bile ispod prosjeka Hrvatske.

[uredi] Dolasci turista

1995. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 2.4 mil. dolazaka turista, što je 29% manje nego 1994. godine Broj noćenja je smanjen za 64%. To je bila zadnja godina u kojoj je, po strukturi dolazaka turista, zabilježen poprilično mali udio dolazaka stranih turista, svega 54%. Sa izuzetkom 1999. godine taj se broj kasnije povećavao pa je tako 2002. udio dolazaka stranih turista iznosio 83%. Razlog smanjenom broju dolazaka stranih turista i noćenja bio je rat (1995. vojne akcije u RH; 1999. Kosovski rat), a kod domaćih turista bilježi stagnacija zbog relativno niskog životnog standarda. U 2002. godini zabilježeno je 8.3 mil. dolazaka turista i od 1994. do 2002. godine, ukupan broj dolazaka turista je rastao po prosječnoj stopi od 10,8%, s time da je za dolaske stranih turista ta stopa iznosila 13,5%, a za domaće turiste samo 2,5%. 2002. godine dostignuta je razina od 98% dolazaka 1990. godine, odnosno 79% dolazaka 1987. godine, kada je ukupno zabilježeno najviše dolazaka. Takva kretanja rezultirat će rekordnim rezultatima pri čemu se u 2005. godini ostvarilo 9.995 milijuna dolazaka i preko 51.421 milijuna noćenja turista, što je približno razini iz 1990. godine, ali je to još uvijek manje ostvarenih noćenja za oko 18% u odnosu na 1989. godinu.

[uredi] Noćenja turista

U 1995. godini u strukturi noćenja, strani turisti sudjelovali su sa 66% udjela, što je ujedno i najmanji udio noćenja stranih turista u promatranom razdoblju (1994.- 2002.). Udio se kroz godine povećavao, s izuzetkom 1999. godine, da bi na kraju u 2002. godini dosegao razinu od 88%. U 2002. godini zabilježeno je ukupno 44.7 mil. noćenja, što je 119,3% više u odnosu na 1994. godinu. Ukupan broj ostvarenih noćenja u razdoblju 1994. – 2002. godine, rastao je po prosječnoj stopi od 10,3%, a za ostvarena noćenja stranih turista ta stopa iznosila je 12,1%, te za domaće turiste 1,4%. Tako podaci za ukupan broj dolazaka turista i ukupan broj ostvarenih noćenja u 2002. godini pokazuje da je od završetka rata postignut značajan uspjeh turizma u Hrvatskoj. Tako je 2002. godine ostvareno 85% noćenja iz 1990. godine odnosno 65% noćenja iz 1986. kada je ostvareno najviše noćenja. Broj ukupno ostvarenih noćenja u usporedbi sa 1986. godinom, na prvi pogled i ne govori o nekom velikom uspjehu, ali je potrebno uzeti u obzir da je 1994. godine ostvareno samo 30% noćenja iz 1986. godine.

[uredi] Struktura stranih turista

Gledajući strukturu noćenja stranih turista po zemljama iz kojih dolaze, u promatranom razdoblju (1994.-2002.) najviše noćenja ostvarili su redom turisti iz Njemačke, Slovenije, Češke i Italije. Turisti iz Njemačke su od 1996. godine na prvom mjestu, a turisti iz Slovenije su od 1998. godine na drugom mjestu. U 1999. godini zabilježen je pad ukupnog broja noćenja za 15% u odnosu na godinu prije, s time da je povećan broj noćenja turista iz zemalja s kojima graničimo, a to su: Bosna i Hercegovina, Mađarska i Slovenija. U razdoblju od 1987. do 1990. godine najviše noćenja, na godišnjoj razini, ostvarili su turisti iz Njemačke, Slovenije i Italije. Iako je struktura noćenja stranih turista u razdoblju od 1987. do 2002. godine gotovo ista za prva tri mjesta, postoji velika razlika prije 1990. godine i poslije. Ta razlika odnosi se na turiste iz Velike Britanije koji su se u razdoblju 1987. – 1990. godine, nalazili na četvrtom mjestu s oko 4,5 milijuna noćenja godišnje, u razdoblju od 1994. do 2002. godine bili su samo znatno niže od 700 tisuća noćenja godišnje. Prema strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja u razdoblju od 2001. do 2005., opet ostvaruju turisti iz Njemačke, Italije i Slovenije. Turisti iz ove tri zemlje, zajedno čine oko polovice noćenja stranih turista, no u 2005. godini njihov udio po prvi put, nakon deset godina, pada ispod 50%. Na takva kretanja najveći je utjecaj imao porast broja noćenja turista iz Skandinavskih zemalja, Francuske, Velike Britanije te SAD-a. Iako se radi o malom udjelu u ukupnom broju noćenja, turisti iz navedenih zemalja, bilježe dvoznamenkaste stope rasta ostvarenih noćenja. Pritom turisti iz Italije i Francuske 2004. i 2005. godine ostvaruju rekordne razine broja noćenja. Smanjenje broja noćenja zabilježeno je kod turista iz Češke i Bugarske.

[uredi] Noćenja po županijama

Noćenja po županijama u promatranom razdoblju okarakterizirale su tri županije u kojima je ostvareno najviše noćenja, a to su redom Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Splitsko-dalmatinska županija. Za sve tri županije vidljiv je karakterističan pad broja noćenja u 1995. godini u odnosu na godinu prije i 1999. godine u odnosu na godinu prije. Od te tri županije jedino je u Splitsko-dalmatinskoj županiji uočljiv trend porasta broja noćenja (izuzev 1995. i 1999.) i trend porasta udjela broja noćenja u ukupnom broju noćenja, dok se taj udio u Istarskoj i Primorsko-goranskoj smanjivao. Tako je npr. udio noćenja Istarske županije u 1994. godini iznosio 51% ukupnog broja noćenja Republike Hrvatske, a 2002. godine je taj udio iznosio 36%. U razdoblju od 2001. do 2005., najviše noćenja ostvaruje se opet u Istarskoj, Primorsko-goranskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji. Iako se oko 70% noćenja ostvaruje samo u te tri županije, primjetan je trend smanjivanja njihovog udjela u broju ukupnih noćenja i to na račun povećanja udjela Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije. Za vrijeme rata u Hrvatskoj pa sve do danas po dolascima i noćenjima najjača je bila Istarska županija i to najviše zbog toga što je bila van ratnih događanja dok su u hotelima u nekim drugim županijama boravili prognanici, a ne turisti.

[uredi] Smještajni kapaciteti

Ratna događanja bila su razlog velikom smanjenju ukupno broja postelja u turističkim objektima u 1991. i 1992. godini. 1988. bilo je najviše postelja, i to 926 tisuća, dok je najmanje postelja bilo 1992. godine, ukupno 576 tisuća čiji se broj otad ponovno povećava, te je 2002. godine turistima na raspolaganju bilo 804 tisuće postelja. Simultano smanjivanje broja postelja i broja noćenja u odnosu na osamdeste, za posljedicu je imalo neznatno smanjenje iskorištenosti kapaciteta (broj noćenja podijeljen s brojem postelja) od oko 6%. Ako se broj postelja smanji proporcionalno s brojem noćenja, iskorištenost kapaciteta ostati će ista, a razlika koja je nastala, posljedica je brže dinamike pada broja noćenja. Za noćenja prema vrstama objekata u promatranom razdoblju (1994. – 2002.), može se izdvojiti tri vrste objekata u kojima je bilo ostvareno najviše noćenja, a to su: hoteli, kampovi te privatni smještaj. U odnosu na osamdesete može se izvući identičan zaključak. Uz povećani broj smještajnih kapaciteta raste i razina kvalitete naročito u hotelskom smještaju gdje je u 2004. godini zabilježeno 12 hotela s pet zvjezdica (3 više nego 2003. godine), zatim 32 hotela s četiri zvjezdice (8 hotela više) te 220 hotela s tri zvjezdice (27 hotela više), dok je u nižim kategorijama hotelskog smještaja situacija ostala gotovo nepromjenjena. Povećanje turističkih kapaciteta (broj postelja) već se godinama (2001.-2005.) kreće gotovo istom dinamikom kao i broj noćenja što rezultira time da se iskorištenost kapaciteta već godinama ne mijenja ili bar ne značajnije (puna iskorištenost kapaciteta iznosi oko 60 dana). 2005. se po prvi puta u posljednjih pet godina bilježi više noćenja u privatnom smještaju nego u kampovima, ali se najviše noćenja i dalje ostvaruje u hotelima.

[uredi] Perspektive

U današnje vrijeme perspektivnim vidovima turizma pokazali su se nautički turizam, zdravstveni turizam, kongresni turizam te seoski turizam i iako se ne ostvaruje veliki broj noćenja u npr. nautičkom i zdravstvenom turizmu, oni su predodređeni za razvijanje elitnog turizma koji ne podrazumijeva toliko velik broj ostvarenih noćenja nego veću turističku potrošnju.U lukama nautičkog turizma u razdoblju od 1995. do 2002. godine ostvaren je porast ukupnog broja noćenja i to prosječnom stopom od 19%. U zdravstvenom turizmu nema toliko dobrih rezultata jer su još potrebne investicije u lječilišta. Kongresni turizam u Hrvatskoj je najzastupljeniji u Zagrebu, Opatiji i Dubrovniku.

[uredi] Način dolaska

U siječnju 2001. godine uvođenjem nulte stope PDV-a na organizirane dolaske stranih turista postignut je pozitivni pomak u shvaćanju turizma kao značajne djelatnosti u Hrvatskoj. Te godine je zatim zabilježen visok rast broja noćenja. Ali već sljedeće godine smanjio se broj organiziranih putovanja u Hrvatsku i to pod utjecajem terorističkog događaja u SAD-u. To dokazuje koliko neke izvanredne situacije na svjetskoj sceni djeluju destimulirajuće i koliko je turističko tržište podložno raznim šokovima. Nadalje se turistički promet (noćenja) sve više ostvaruje u vlastitom, a ne organiziranom aranžmanu. Bilježi se konstantan rast individualnih dolazaka pa je unatoč svim tim događanjima zabilježen stalni rast turističkog prometa tako da je 2003. godine broj dolazaka prešao razinu iz 1990. godine, dok je broj noćenja tek u 2005. godini bio gotovo na razini od prije 15-tak godina. U 2005. godini se počinju bilježiti drugačiji trendovi pa se nakon tri godine ponovno bilježi brža dinamika rasta noćenja ostvarenih u organiziranom aranžmanu te brža dinamika rasta broja noćenja od broja dolazaka turista.

[uredi] Turistički promet u Hrvatskoj u 2006.

Turista je 2006. bilo 4% više, a noćenja 3% u odnosu na prethodnu godinu. Tako je u Hrvatskoj u promatranom razdoblju boravilo gotovo 11 milijuna turista koji su ostvarili ukupno 53 milijuna noćenja. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prihod od međunarodnog turizma 2006. je godine bio 6,29 milijardi eura.


TURISTIČKI PROMET
U HRVATSKOJ
OD 1996. DO 2006.
DOLASCI TURISTA (u 000) NOĆENJA TURISTA (u 000)
Godine Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani
1996. 4.186 1.271 2.915 21.860 4.941 16.919
1997. 5.585 1.407 4.178 30.775 5.661 25.114
1998. 5.852 1.353 4.499 31.852 5.307 26.545
1999. 5.127 1.322 3.805 27.126 5.241 21.885
2000. 7.137 1.305 5.832 39.183 5.138 34.045
2001. 7.860 1.316 6.544 43.405 5.021 38.384
2002. 8.320 1.376 6.944 44.692 4.981 39.711
2003. 8.878 1.469 7.409 46.635 5.312 41.323
2004. 9.412 1.500 7.912 47.797 5.281 42.516
2005. 9.995 1.528 8.467 51.421 5.434 45.987
2006. 10.384 1.726 8.658 53.006 5.985 47.021
Izvor: DZS RH, obrada HGK

[uredi] Turističke regije

Hrvatska je podijeljena na navedene turističke regije: Istra, Kvarner i gorje, Dalmacija-Zadar,Dalmacija-Šibenik, Dalmacija-Split, Dalmacija-Dubrovnik, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska - središnja Hrvatska i Slavonija, imaju specifične oblike ponude, a daljnji razvitak njihovih posebnosti glavni je zadatak turističke koncepcije razvitka zemlje. Najviše noćenja ostvaruju (podaci za 2006. g.) Istra 32%, Kvarner 20 %, Dalmacija 33%, Dubrovnik 8%, te Zagreb i kontinentalna Hrvatska 6%.

[uredi] Istra

Glavni brod bazilike
Glavni brod bazilike
Arena u Puli
Arena u Puli
Zalazak sunca u Puli
Zalazak sunca u Puli

Među naseljima u kopnenom dijelu Istre brojem stanovnika ističu se Buzet, Pazin, Motovun, Žminj i Buje. Buzet kao naselje postoji još od rimskih vremena. Glavni trg u Buzetu isklesan je u živoj stijeni i na njemu se nalazi župna crkva koja je obnovljena u 18. stoljeću. Cijeli prostor oko grada je slikovit i prepun kvalitetne hrane i odličnih vina, a stanovnici i danas čuvaju tradiciju bugarenja - folklorne svirke i plesova. U Oprtlju je sačuvana župna crkva s kasnogotičkim svodom i slikama iz 15. stoljeća, u Humu se nalazi grobljanska romanička crkva s freskama iz 12. stoljeća, a u Draguću crkva Sv. Roka oslikana freskama pučkog slikara iz 16. stoljeća. Pazin je najveći grad u središnjoj Istri. Njegov stari dio leži iznad ponora dubljeg od stotinu metara u koji pada rijeka Pazinčica. Prvi spomen toga fenomena je u fantastičnom romanu Julesa Vernea Mathias Sandorf iz 1885. godine. Nedaleko Pazina nalazi se Beram, gdje se u grobnoj crkvi Svete Marije na Škrilinah nalazi čuveni ciklus fresaka Vincenta iz Kastva, nastao u petnaestom stoljeću. Motovun je jedan od najslikovitijih istarskih gradova, smješten na vrhu brda u idiličnoj dolini rijeke Mirne. Grad opasuju zidine iz srednjega vijeka po kojima je danas uređena šetnica s koje se pružaju nezaboravni pogledi. Nedaleko grada je Motovunska šuma u kojoj se mogu naći tartufi, lokalni gastornomski specijalitet. U gradu se odnedavna održava i međunarodni filmski festival. Žminjski je kraj poznat i zbog tradicionalnih istarskih kulinarskih specijaliteta: maneštra - juha od povrća, supa - komad suha kruha u crnom vinu s malo ulja i papra, kobasica s kupusom kao i drevnih sorti vina. Uz obalu nalazi se drevni grad Umag, kojeg je nekoliko puta nadraslo obližnje turističko hotelsko i apartmansko naselje. U Umagu se već deset godina održava ATP teniski turnir Croatia Open, a grad je postao poznat i kao mjesto najopsežnijeg dizajnerskog projekta u novijoj hrvatskoj kulturi. U gradu se nalazi i dobro opremljena marina - cilj mnogih nautičara koji obilaze Jadran. U središtu Poreča je još sačuvana stara struktura rimskih ulica, tu je i kompleks Eufrazijeve bazilike iz 6. stoljeća, s lijepim mozaicima iz doba cara Justinijana, upisan u UNESCO-ov registar spomenika svjetske baštine, a i nekoliko izvrsno očuvanih romaničkih i gotičkih stambenih zgrada. Grad je okružen plažama koje su pristupačne i na otoku Sveti Nikola koji se smjestio ispred gradske jezgre. I u samom Poreču i njegovoj okolici šume borova šire se gotovo do samog mora. U grad se može doći i plovilom i pristati u marinu, ali i doletjeti sportskim zrakoplovom na uzletište u obližnjem Vrsaru. Rovinjom dominira katedrala Sv. Eufemije sa šezdeset metara visokim zvonikom na vrhu kojega je kip zaštitnice grada. Posebno su lijepi otoci Sveta Katarina i Sveti Andrija ispred grada, gdje je i Crveni otok na kojem je nekoć bio benediktinski samostan koji je kasnije proširen u franjevački, da bi naposlijetku postao dvorac pa hotel. Tu se nalazi i marina. Pula je najveći grad Istre koji se razvio na mjestu nekadašnjeg ilirskog naselja i rimske kolonije. Od antičkih vremena do danas sačuvao se veliki amfiteatar iz 1.-2. stoljeća koji je mogao primiti preko dvadeset tisuća ljudi. Tu je i slavoluk Sergijevaca iz 1. stoljeća i Augustov hram iz istog stoljeća do kojega je nekoć, na prostoru bivšeg Foruma, stajao i drugi koji je danas sačuvan samo kao jedan zid u gradskoj vijećnici iz 13. stoljeća. Gradom dominiran utvrda Kaštel koja je nastala na mjestu pretpovijesne utvrde. U Puli se još od pedesetih godina održava filmski festival, s projekcijama u rimskom amfiteatru. Ispred gradića Fažana nalazi se i Nacionalni park Brijuni, mjesto posebnog karaktera još od antičkih vremena. Slikovitost Brijuna privlačila je ljude željne mira i prirodne ljepote o čemu danas govore ostaci rimske ladanjske arhitekture. U blizini Pule nalaze se Medulin, mjesto prekrasnih plaža, i Barban, u kojem se još od 17. stoljeća održava viteška igra Trka na prstenac. Središte svojevremenog kompleksa ugljenokopa bio je grad Labin, gdje su danas nakon prestanka eksploatacije ugljena rudarska okna postala turistička atrakcija a i prostor međunarodne kulturne i umjetničke razmjene u programu Labin Art Express. U blizini se nalazi i turističko mjesto Rabac sa predivnim plažama. Prirodne znamenitosti Istre su brojne, ali se zanimljivošću posebno ističu planina Učka, Brijunsko otočje i Limski zaljev. Učka je planina s dva lica - šumovitim istočnim i krševitim zapadnim, a s najviših točaka oko 1400 metara nadmorske visine pruža se za vedra dana nezaboravan pogled istovremeno na kontinent i na more.

[uredi] Kvarner i gorje

Lokvarsko jezero u Gorskom kotru sa Risnjakom u daljini
Lokvarsko jezero u Gorskom kotru sa Risnjakom u daljini
Rodna kuća i spomenik Nikoli Tesli u Smiljanu
Rodna kuća i spomenik Nikoli Tesli u Smiljanu
Kupanje u Mošćeničkoj Dragi
Kupanje u Mošćeničkoj Dragi
Kula Nehaj kod Senja
Kula Nehaj kod Senja
Goli otok
Goli otok

Uz kvarnersku obalu, podno Učke, smjestio se niz malih naselja uz jadransku cestu. Moščenićka Draga je sva skupljena oko lučice i plaže koja ljeti privlači veliki broj kupača. Lovran je mjesto s osobito pogodnom klimom i vegetacijom, a koje je naseljeno još od rimskih vremena. Tome je posebno pogodovala izgradnja dvanaest kilometara duge obalne šetnice od Voloskog, preko Opatije sve do Lovrana. U okolici grada nalaze su guste šume kestena koji je vrlo cijenjen kao poslastica a ujedno je i glavni objekt Marunade - svečanosti branja kestena svakog listopada. U Ičićima se nalazi i velika marina. Opatija se nalazi na samoj granici Istre i Kvarnera a ime je dobila po benediktinskom samostanu koji se spominje u 15. stoljeću. S razlogom jer turizam u Opatiji doista ima dugu tradiciju otkako je 1844. godine izgrađena vila Angiolina, kao prvi pansion, da bi se već osamdesetih godina prošlog stoljeća izgradili brojni hoteli, vile, ljetnikovci, sanatoriji, kupališta i šetališta. Rijeka je najveći grad i luka ovog prostora. Tu se nalazi trsatska gradina, svetište Gospe Trsatske i katedrala svetog Vida. Bakrom dominira kaštel iz 16. stoljeća,a Kraljevicom dvorac-kaštel Petra Zrinskog iz 17. stoljeca. Na otoku Krku mnogo je spomenika. U Baškoj pronađen jedan od najstarijih iskaza hrvatske pismenosti - Baščanska ploča. U Vrbnik se pravi žlahtina -autohtona sorta vina. U blizini je i franjevački samostan na Košljunu. Cres i Lošinj doista su početak veličanstvenog niza jadranskih otoka, tih malih raznolikih i bezbrojnih komadića kopna usred mora kojeg čine tako posebnim. Usred otoka Cresa smjestilo se Vransko jezero čije se dno nalazi 68 metara ispod površine mora. Tamo je otkriven jedan od najstarijih spomenika hrvatske pismenosti, Valunska ploča iz 9. stoljeća. Susak je prirodni i kulturni fenomen sazdan od gotovo stotinu metara pješčane naslage položene na vapnenačkoj ploči. U Crikvenici se nalazi najstariji hotel Therapia, izgrađen 1895., iako je danas čak i bivši pavlinski samostan pretvoren u hotel. Nedaleko Crikvenice nalazi se Novi Vinodolski, gradić na samom ušću Suhe ričine. Grad je u srednjem vijeku bio utvrđeno središte knezova Frankopana, a u njemu je 1288. godine redigiran i glasoviti Vinodolski zakon, jedan od najvažnijih dokumenata hrvatskog srednjevjekovnog običajnog prava. Znamenitost Senja čini monumentalna četverokutna obrambena kula Nehaj, podignuta 1558. i vidljiva s jadranske ceste uz more. Senj je najveći od niza gradića i zaselaka koji su se smjestili uzduž ceste pod Velebitom, sve do Novskog ždrila u smjeru Zadra. Vrijednosti toga divljeg okoliša skladno se nadopunjuju planinskom vegetacijom, ponajviše u prostoru Nacionalnog parka Paklenica, toga kamenog prostranstva smještenog između dva kanjona, gdje se lako stiže iz podvelebitskog primorskog gradića Starigrada. A točno nasuprot toj jedinstvenoj kombinaciji planinskog i morskog okoliša smjestio se otok Rab . Kvarner je prostor još jedne tipično hrvatske raznolikosti unutar malog prostora - samo dvadesetak kilometara od obale, nalazi se Platak, izvrsno skijalište. Otok Rab također je prepun vegetacije koja je i zimi zelena, pa je tako na zapadnoj strani otoka rezervat Dundo, velika crnogorična šuma, a otok ima i prekrasne pješčane plaže među kojima dominira ona u Loparu. Izduženi otok Pag gleda na podnožje Velebita s velikim zaljevom na čijem se sjeverozapsdnom dijelu nalaze lijepe pješčane plaže Caska i Zrče. Zrče je postalo i veliko mjesto za zabavu mladih diljem Europe. Na Pagu se pravi i ukusni paški sir. Gorski kotar i Lika su dijelovi Hrvatske koji povezuju kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku. Ovaj je kraj prepun prirodnih ljepota, ali je i život čovjeka ovdje ostavio traga u spoju s okolišem čiji izgled ostavlja bez daha. Grad Fužine blizu je moru, ali ipak na kontinentu. Danas se tu govori u više narječja hrvatskog jezika. Kulturno bogatstvo toga malog grada izvrsno se može doživjeti na pučkoj svečanosti sveca zaštitnika Svetoga Ante u lipnju svake godine. Blizu Fužina, uz umjetno akumulacijsko jezero Bajer je i spilja Vrelo. Nedaleko Fužina je i Nacionalni park Risnjak. Tu je i malo naselje Lokve, a smješteno je također uz jedno akumulacijsko jezero. Na rijeci Dobri, podno planine Klek smjestio se Ogulin, najistočniji i najveći grad u Gorskom kotaru. Nastao je oko utvrđenog grada s dvije kule, unutar kojega je kapela u gotičkom stilu. U središtu grada nalazi se Đulin ponor, mjesto na kojem se prema predaji djevojka Đula bacila zbog nesretne ljubavi. Tu rijeka Dobra ponire ispod strmih litica. Regulacijom rijeke Dobre i Mrežnice nastala su dva jezera, Sabljaci i Bukovik, lijepa i romantična mjesta za stvaranje ribičkih legendi. Dio rijeke Dobre prema Lešću posebno je atraktivan za dinamični rafting. Lika je prostor kojim se također potuje prema moru ili natrag na kontinent, cestom koja otkriva pregršt lijepih vidika vijugajući dolinama ili oko brdovitih masiva. Vožnja cestom kroz Liku prema jugu poseban je doživljaj, kako zbog prolaska kroz Plitvička jezera, tako i zbog krajolika koji se iz kontinentalnog pomalo mijenja u mediteranski. Gospić je najveći grad Like koji se nalazi između nedalekih Plitvica i Baških oštarija na Velebitu. U cijeloj okolici Gospića nađeni su mnogi ostaci pretpovijesnih kultura, a ostaci prethistorijskih grobnica, antičkih utvrda i srednjevjekovnih utvrđenih gradova i objekata mogu se vidjeti na mnogim mjestima. Nedaleko je i Smiljan, naselje u kojem je rođen poznati izumitelj Nikola Tesla. Lika i Gorski kotar jesu poveznica kontinentalne i obalne Hrvatske i u krajoliku su najviše obilježene planinama, među kojima je najveća Velebit. Velebit je ukupno dugačak preko stopedeset kilometara i u svoj duljini, sa svim različitostima privlači mnoge izletnike ali i znanstvenike. Velebit ima dva različita lica, obalno gotovo sasvim golo i krševito i kontinentalno okrenuto Lici koje je u potpunosti prekriveno šumom. Na obalnom dijelu nalazi se Nacionalni park Paklenica - to su duboki klanci i jedina veća nakupina šume na ovoj strani Velebita, dok je kontinentalna strana prekrivena šumama bukve, jele i smreke. Čitav je Velebit proglašen Parkom prirode u kojem postoje brojni neobični kameni oblici koji su tisućljećima nastajali kao posljedica prirodnih fenomena, među koje se mogu ubrojiti i speleološke zanimljivosti - Manita peć u Paklenici, Cerovačke pećine kod Gračaca i Lukina jama koja je jedna od najdubljih na svijetu sa svojih tisuću i četiristotine metara dubine. Na istoku Like nalazi se Nacionalni park Plitvička jezera - ukupno šesnaest njih u šumskom ili kanjonskom okruženju. Između jezera nalaze se slapovi jer visinska razlika između najvišeg i najnižeg jezera iznosi preko stotinu i trideset metara. Plitvička jezera su uvrštena u UNESCO-ov popis Svjetske prirodne baštine i privlače veliki broj posjetilaca koji se prostorom Nacionalnog parka mogu provesti električnim vlakom ili pak izletničkim brodovima. Blizu Skrada nalazi se duboka i uska sutjeska gorskog potoka zvana Vražji prolaz koju je moguće pohoditi izgrađenom stazom. Slična je i dolina Kamačnik kod Vrbovskog, a kod Lokava nalazi se dugačka i unutarnjom "arhitekturom" bogata spilja Lokvarka.

[uredi] Dalmacija-Zadar

Zadar
Zadar
Zapadna obala Dugog Otoka
Zapadna obala Dugog Otoka

Na samom istočnom rubu Ravnih Kotara smjestilo se još staro ilirsko naselje Aenona koje nastavlja relativno bogati žvot i u rimsko doba da bi u periodu između 9. i 11. stoljeća Nin postao sjedište župe i "hrvatskog biskupa" čija se jurisdikcija odnosila na cijelo područje hrvatske države. Tu je u Ninu pronađena Višeslavova krstionica na kojoj se prvi puta spominje neki hrvatski velikodostojnik. Tu je i crkvica svetoga Križa iz 11. stoljeća. Usred zaravni Ravnih Kotara nalazi se Zadar, grad svetog Krševana koji kontinuirano na istom mjestu živi već tisućljećima. Zadarski poluotok, današnje središte grada, prepuno je ostataka kultura koje su se smjenjivale tijekom stoljeća, a svaka je ostavila nekog traga. Ostaci antičkog Foruma, crkva svetog Trojstva, koja je kasnije dobila naziv po zadarskom srednjevjekovnom biskupu Donatu, romanička katedrala svete Anastazije i druge srednjevjekovne crkve, gradske obrambene zidine, jedinstvena zbirka Zlato i srebro Zadra, stambene zgrade devetnestoga stoljeća - sve to stvara tipično zadarski ugođaj urbanog kolaža u malom mjerilu u koji se nekoć ulazilo kroz renesansna gradska vrata koja je projektirao Michele Sammicheli. I divlja kamena raskoš kanjona Zrmanje nemimoilazan je dio zadarskog zaleđa i jadranskog krajolika s kojim se rijeka i doslovno miješa u prostoru Karinskog i Novigradsko morewNovigradskog mora. A finale zadarskog arhipelaga je svakako najveličanstveniji - Kornati, niz od 125 otočića i grebena koji opisuju izdužni bedem okomitih litica prema otvorenom moru, od kojih najviša ima preko stotinu metara. Taj geomorfološki fenomen može se doživjeti gotovo kao prostor iskona jer osim dva mala naselja na najvećem, svi su ostali otočići u arhipelagu nenaseljeni.

[uredi] Dalmacija-Šibenik

Slapovi Krke
Slapovi Krke
Katedrala u Šibeniku
Katedrala u Šibeniku
Nacionalni park Kornati
Nacionalni park Kornati

Tko prođe Kornatima taj je spreman nastaviti put kroz šibenski arhipelag, od Žirja, preko Kakana, Kaprije i Zmajana, sve do Prvića, Zlarina i minijaturnog otoka Krapnja. Može ih se oploviti i u dva-tri dana doživjeti makiju i slikovite uvale Žirja, baroknu crkvenu arhitekturu Zlarina kao i sjećanje na jedine koraljare na Jadranu, sjećanje zapamćeno u zlarinskoj ženskoj nošnji i u pričama stanovnika otoka Krapnja. Taj morski put vodi prema Šibeniku, iako se od Biograda može i kopnom preko Tribunja i Vodica. Pogled prema gradu je impozantan: ulaz u kanal svete Ane i prolaz kraj tvrđave svetog Nikole, djelo znamenitog talijanskog renesansnog graditelja fortifikacija Michele Sammichelea. Iza se nalazi grad na brdovitom terenu ispunjenom do posljednjeg kvadratnog metra kućama koje se međusobno stiskaju još otkako se grad prvi puta spominje 1066. godine. Stilske su se mijene odrazile i na najznačajniju građevinu u Šibeniku, katedralu svetoga Jakova, podignutu tijekom petnaestoga stoljeća i upisanu u svjetski registar kulturne baštine UNESCO-a.. Na njoj je svoje arhitektonsko remek djelo sinteze gotike i renesanse ostvario Juraj Dalmatinac, a dovršio ga Nikola Firentinac. Katedrala ima na vanjskom zidu apsida jedinstveni niz od 74 ljudske glave, vjerojatno portrete ondašnjih Šibenčana, a njen svod koji je istovremeno i krov također je posebnost - izrađen je od utorenih kamenih ploča. No važan dio šibenskog identiteta svakako je i rijeka Krka sa svojim slapovima i posebno atraktivnim pejzažem oko Visovačkog jezera usred kojeg se na malom otočiću smjestio franjevači samostan. Vrijedi doživjeti ljetnu hladovinu pod dudovim stablima u Skradinu, kušati pršut, sir i čuveno vino Babić u Primoštenu ili se pak za sparnih dana osvježiti u Rogoznici. U zaleđu grada Biograda nalazi se površinom naveće u Hrvatskoj Vransko jezero s ornitološkim rezervatom na svom sjeverozapadnom rubu. Kornatsko točje se nastavlja na južni dio susjednoga Dugog otoka, gdje je Park prirode uvala Telaščica, jedna od najvećih na Jadranskoj obali unutar koje se nalazi veći broj manjih uvala i šest otočića, što je poseban doživljaj, jednako kao i stotinuipedeset metara visoki klifovi na strani parka okrenutoj pučini i Kornatima. Usred Parka prirode nalazi se i slano jezero Mir. Nacionalni park Kornati su nautički i izletnički raj. Na rijetkim naseljenim otocima živi se u skladu s prirodom i mijenom godišnjih doba.

[uredi] Dalmacija-Split

Modra špilja na Biševu
Modra špilja na Biševu
Brodice u hvarskoj lučici
Brodice u hvarskoj lučici
Poljudski staduon u žaru navijanja
Poljudski staduon u žaru navijanja

Put uz obalu vodi dalje prema jugoistoku, preko slikovite Marine, do Trogira smještenog na otočićcu između kopna i otoka Čiova. Jedinstveni je to spomenik srednjevjekovnog urbanizma, nastao na osnovama grčke kolonije, s uskim ulicama i kućama usklađene visine - najbolji izraz pronađene mjere jadranskog grada. Prebogat arhitektonskim i kiparskim spomenicima, u rasponu od grčkoga reljefa boga Kairosa, preko skromne starohrvatske crkvice svete Barbare pa sve do gotičkih i renesansnih palača, Trogirska kultura prostora doživljava kulminaciju u katedrali svetoga Lovre ciji je glavni portal 1240. godine klesao majstor Radovan. Solin nastavlja tradiciju antičke Salone, najvećeg rimskog grada na istočnoj obali Jadrana, potpuno srušenog u 7. stoljeću prilikom invazije Slavena i Avara. Solin, međutim, nikada nije dosegao razinu antičke Salone jer je sticajem okolnosti primat u urbanom razvoju na sebe privukao obližnji Split. Dovoljno je naći se na Peristilu carske palače i popeti se prema bivšem Dioklecijanovom mauzoleju, današnjoj katedrali svetoga Dujma, proći kraj romaničkih vratnica Andrije Buvine i naći se usred paganskog prostora kojeg je kršćanstvo preobrazilo u iskaz vrhunske religioznosti. I tu je Juraj Dalmatinac ostavio za sobom jedno remek djelo: oltar svetog Staša na kojem reljef bičevanja Krista zatvara jedan kulturni ciklus zapadnoeuropske povijesti - očito nadahnut antičkom skulpturom na valu interesa novog renesansnog stila, Juraj nakon stoljeća srednjovjekovne plošne duhovnosti ponovno uvodi antički interes prema materijalnom. A iznad cijelog kompleksa dominira skladni romanički zvonik kao konačni izraz definitivne pobjede srednjovjekovne nad antičkom civilizacijom. Split je u osvit Novoga vijeka prešao obrambene zidine carske palače i razlio se na sve strane, pretvarajući se u moderni grad podno brda Marjana. Ali poput većine jadranskih gradova i Split je vezan za svoj akvatorij i svoje otoke, pa iako je svaki od njih cjelina za sebe, većina srednjedalmatinskih otoka prirodno mu gravitira. Na susjednom Braču nalazi se Bol s predivnom plažom Zlatni rat, a u Starom Gradu na otoku Hvaru osjeća se u Hektorovićevom tvrdalju zanos humanizma te u samom gradu Hvaru nalazi se kazalište otvoreno početkom sedamnaestog stoljeća a uređeno u zgradi Arsenala.

Dublje u kontinentu od Splita nalazi se grad Sinj u kojem se od osamnaestog stoljeća svakoga ljeta odvija viteška igra Sinjska alka, u kojoj se u posebno ukrašene odore obučeni konjanici natječu tko će bolje u punom trku kopljem pogoditi metalnu alku koja visi u zraku. Sinj je i jedno od najvećih hrvatskih marijanskih svetišta, koje se pohodi svakoga ljeta u kolovozu na blagdan Velike gospe. Južnije se smjestio tok rijeke Cetine koja snagu mnogih ponornica skuplja i šalje u Jadran na slikovitom ušću kod Omiša. Tijek rijeke Cetine ispunjen je prirodnim zanimljivostima, poput krških špilja ili pak neobičnih krševitih nakupina u Radmanovim mlinicama na čijim vrhovima stoje stabla. Prema jugu, a iznad makarske rivijere nalazi se planina Biokovo, uz Velebit vjerojatno najdramatičniji susret brda i mora. Iza planine nalaze se također zanimljivi fenomeni Modro i Crveno jezero nedaleko grada Imotskog. Oba su jezera nastala u velikim podzemnim šupljinama čiji se pokrov urušio. Crveno jezero ima promjer oko dvijesto metara ,a dubinu oko petsto metara.

[uredi] Dalmacija-Dubrovnik

Dubrovnik u sumrak
Dubrovnik u sumrak
Dubrovačke zidine
Dubrovačke zidine

Nekoliko desetaka kilometara niže - opet dramatična izmjena krajolika na ušću rijeke Neretve. Taj dio hrvatskog obalnog kontinenta označavaju močvarni krajolici, plitki čamci za vožnju rijekom kao i beskrajna polja ispunujena različitim kulturama. Do ušća Neretve u more nalazi se i Malostonski zaljev, jedan neobičan prostor u čijem akvatoriju ima mnogo vrsta školjaka. Prilazeći Dubrovniku sa sjevera može se posjetiti arboretum Trsteno, jedan do najstarijih planiranih parkova u Hrvatskoj koji potječe još iz početka 16. stoljeća i u kojem rastu mnoge egzotične biljne vrste. Da bi se još jedanput doživjeli počeci duhovnosti stanovnika ovih krajeva treba se uputiti u Stonsko polje, do starohrvatske crkvice svetoga Mihajla, malih dimenzija, originalnih graditeljskih rješenja, ali nadasve skladnog mjerila u krajoliku. Iako dislocirana od urbanih središta života, ova je crkvica bila ukrašena zidnim slikama koje su danas jedini sačuvani ostaci ranoromaničkog slikarstva u Dalmaciji. No i sami gradići Mali i Veliki Ston, što ih Dubrovačka republika utemelji u 14.stoljeću, jesu izvrsne male urbane cjeline kojima solane i uzgajalište kamenica daju posebnu životnu aromu. Oba Stona unutar zidina kriju minijaturnu pravilnu mrežu planiranih ulica i ta pravilnost uvelike odudara od raspojasane mediteranske bujnosti poluotoka Pelješca čije dveri čuvaju. No i tu je obilje jadranske klime i prirode potaklo racionalnu shemu razmišljanja i djelovanja u prostoru. A što se Pelješca tiče, njegov Postup i Dingač, čuvena vina, svakako su najbolji izraz te mediteranske bujnosti razbacane čitavim poluotokom, od Hrasnog, preko Kune i Orebića sve do Lovišća. U gradu Korčuli nalazi se katedrala svetoga Marka , a na otoku su poznate i dvije dvije srednjevjekovne viteške igre: Moreška u Korčuli i Kumpanjija u Blatu kao dio povijesnog nasljeđa uključenog u folklor lokalnog pučanstva. Na drugi pak način o toj vjekovnoj tradiciji življenja u mediteranskom okolišu svjedoči naselje Lastovo na istoimenom otoku. Na susjednom pak Mljetu sve buja od povijesti, a krajolik je takav da uvijek iznova zaziva legendarnu tezu prema kojoj je Mljet svojevremeno u svojim lutanjima sredozemljem posjetio i sam Odisej. Tu su brojne ilirske gradine, preko srednjevjekovnih crkava sve do najveće atrakcije - benediktinskog samostana smještenog još u XII stoljeću na otočiću usred Vranskog jezera. Dakako, ljubitelji slikovitih malih otoka svakako neće propustili priliku posjetiti Elafitsko otočje koje se pružilo od Pelješca do Dubrovnika kako bi barem donekle dokučili današnju tajnovitost prostora u kojima se nekoć, u svojim skromno otmjenim ljetnikovcima, odmarala dubrovačka vlastela. Vrijedi se Dubrovniku približiti kroz Rijeku Dubrovačku, dugu i usku kanjonsku dolinu istoimene rijeke. Taj grad na stijeni za kojeg je još Konstantin Porfirogenet tvrdio da su ga osnovali izbjeglice iz kolonije Epidaura u 7. stoljeću, opstao je unatoč brojnim opsadama i potresima na rukama zaštitnika svetoga Vlaha i danas je toliko poseban da čak i svo pozitivno znanje o njegovoj povijesti i renesansnoj kulturi, o njegovim baroknim crkvama, o njegovom zakonodavstvu i ekonomiji ne može nadomjestiti čisti užitak boravka u njemu, užitak u mjeri grada. Svjedoče o tome danas njegove zidine i otmjene fontane, Knežev dvor i palača Sponza, franjevački i dominikanski klaustar, ljekarna iz 14. stoljeca i brončani kipovi - "zelenci" koji na gradskom satu još i danas udaraju u zvono prolaznosti. Dubrovnik i danas živi bujnim kulturnim životom, posebice ljeti, kada se održava Ljetni kazališni i glazbeni festival, a u u gradu djeluje i međunarodna Art radionica Lazareti.

[uredi] Središnja Hrvatska

Stari Grad Sisak na Kupi
Stari Grad Sisak na Kupi
Dvorac Varaždin
Dvorac Varaždin

Ovaj dio kontinentalne Hrvatske je u kulturnom smislu bliži srednjoeuropskoj negoli mediteranskoj kulturi. Nalazi se u porječju rijeka Save, Drave i Mure. U zagrebačkoj okolici, nalaze se mnogi manji gradovi i lijepi prostori za izlete. Tu je Samobor s prekrasnom prirodom i mnogim restoranima s tradicijskom kuhinjom, Gornja Bistra s baroknim dvorcem, grad Zaprešić u čijoj se okolici nalaze mnogi dvorci nekadašnje hrvatske vlastele. U naselju Velika Mlaka može se vidjeti drvena kapelica Sv. Barbare iz 19. stoljeća te naselje Ščitarjevo u kojem se nalaze ostaci Ilirskog naselja i rimskog municipija Andautonija. Iza Medvednice a prema granici sa Slovenijom smjestilo se Hrvatsko zagorje, kraj mnogih sela i gradića, slikovitih brda, brojnih vinograda i kulturno povijesnih spomenika. U blizini je i Marija Bistrica, još od srednjega vijeka mjesto hodočašća i obožavanja čudotvornog Marijina lika s Isusom. Nedaleko su i Stubičke toplice koje skupa s Krapinskim i Tuheljskim toplicama čine najznačajnija termalna lječilišta u daljoj okolici Zagreba. Krapina je najveći grad Hrvatskog zagorja nedaleko kojeg su koncem devetnaestog stoljeća otkriveni ostaci neandertalskog pračovjeka, od kada datira život u ovom kraju. U gradu je lijepa i bogato opremljena franjevačka crkva. Veliki tabor je srednjevjekovna tvrđava dovršena u 15. stoljeću i dvorac Miljana, građen od 17. do 19. stojeća, s finim freskama u rokoko stilu, a potpuno obnovljen u 20. stoljeću. Istočnije od Krapine nalazi se naselje Belec u kojem je crkvica Svete Marije Sniježne iz 17. i 18.stoleća, vrlo posebna barokna cjelina, prava minijatura stila u punom njegovom smislu u ovim krajevima Europe. Sjevernije od Krapine nalazi se dvorac Trakošćan, čija je izrgradnja počela u srednjem vijeku, a potpuno dovršena s uređenjem okoliša u 19. stoljeću. Cijeli je kompleks dvorca s jezerom jedna od najljepših ambijentalnih cjelina kontinentalne Hrvatske. Na desnoj obali rijeke Drave smjestio se grad Varaždin, prepun povijesnih spomenika i kulturnih sadržaja. Grad se razvio oko srednjevjekvne utvrde koja je i danas sačuvana, a najznačajniji spomenici, kako stambeni tako i sakralni, jesu oni baroknog i klasicističkog stila. To su palača Patačić iz 18.stoljeća, župna crkva Sv. Nikole nastala u gotičkom stilu a pregrađena u baroknom, crkva uršulinki iz 18. stoljeća, zgrada kazališta iz 19. stoljeća, palača Sermage u rokoko stilu. Barokne glazbene večeri jednako kao i gradska garda - purgari koji su u svojim plavim odorama prisutni svim gradskim svečanostima. Zanimljivi gradovi u ovom dijelu kontinentalne Hrvatske su i Čakovec, nastao oko srednjevjekovne utvrde i Koprivnica s lijepim gradskim parkom i mnogim muzejsko-galerijskim zbirkama. Nedaleko Koprivnice u Hlebinama, kolijevci hrvatske naivne likovne umjetnosti, djeluje Galerija koja čuva značajne radove toga umjetničkog stila. Južnije, podno Kalničkog gorja nalaze se Križevci, grad prepun kulturno povijesnih znamenitosti, među kojima je i župna crkva čija prva graditeljska faza potječe iz 14.stoljeća, da bi se kasnije mnogo puta dograđivala i pregrađivala u razliitim stilovima. U 20.stoljeću je na osnovi projekta arhitekta Stjepana Podhorskog crkva restaurirana prema modernom načelu prezentacije svih povijesnih stilova. U gradu je i barokni kompleks crkve i samostana Sv. Ane pavlinskog reda, barokno-klasicistička Županijska palača te Hrvatski narodni dom iz 20.stoljeća. Đurđevac nastao oko srednjevjekovne utvrde koju su Turci bezuspješno nastojali osvojiti, a jednom je prilikom, legenda kaže, grad spašen i zahvaljujući picokima. Karlovac je grad koji se smjestio na četiri rijeke. Utemeljen je u 16. stoljeću kao idealni utvrđeni grad u tadašnjim nestalnim vremenima, a ime mu potječe od nadvojvode Karla - Karlstadt. U nekadašnjim opkopima tvrđave danas su parkovi i perivoji. U okolici Karlovca nalaze se mnoga izletišta na rijekama i manji gradovi od kojih je vjerojatno najromantičniji stari grad Ozalj, na strmoj stijeni iznad rijeke Kupe. Kraj oko Karlovca čuven je i po vinima, osobito sortama s vinograda oko Jastrebarskog. Pedesetak kilometara od Zagreb, nizvodno Savom, smjestio se grad Sisak, naseljen još od doba Kelta i Rimljana, u središtu kojeg se nalazi utvrđeni grad iz 16. stoljeća, jedan od rijetkih kojem se zna i autor - bio je to majstor graditelj Pietro iz Milana.

Prostor središnje Hrvatske je po obilježjima prirode i krajolika raznolika Hrvatska u malom - tu se mogu vidjeti gorja ali i plitki krški tokovi rijeka, jednako kao i tipično ravničarski panonski prostori. U neposrednoj blizini glavnog grada Zagreba nalaze se dva Parka prirode - Medvednica i Žumberak, koja oba imaju veliku rekreativnio značenje za stanovnike milijunskog grada. Medvednica je šumovito gorje unutar kojeg se nalazi spilja Veternica u kojoj su pronađeni tragovi prethistorijskog života. Žumberak je skupa sa Samoborskim gorjem lijep spoj šuma i livada. Porječje rijeke Save zanimljivo je i zbog ponekih močvarnih predjela u kojima žive neke vrlo rijetke vrste ptica, poput močvarne sjenice. Park prirode Lonjsko polje nalazi se između Siska i Nove Gradiške. To močvarno područje između tri rijeke dom je mnogim rijetkim i zaštićenim vrstama ptica, koje u cijelom savskom kraju žive u skladu s čovjekom, što se lijepo vidi po mnogim gnijezdima roda na autentičnim drvenim kućama Posavine. Nedaleko Jastrebarskog kod Karlovca nalazi se i ornitolški rezervat Crna mlaka.

[uredi] Zagreb

Jarun
Jarun
Kip bana Josipa Jelačića
Kip bana Josipa Jelačića
Hrvatsko narodno kazalište
Hrvatsko narodno kazalište

Zagreb je veliko hrvatsko turističko središte. Grad gotovo tisućgodišnje tradicije 1994. proslavio je svoj 900. rođendan. Zagreb ima brojne kulturno-povijesne spomenike, muzeje i galerije, ali i suvremene trgovine, kvalitetno i raznovrsno ugostiteljstvo i sportsko-rekreacijske objekte. Zagreb je doista bogata riznica civilizacijskog i kulturnog naslijeđa, od pretpovijesnog doba (spilja Veternica, starije kameno doba) i arheoloških nalaza rimske kulture (Šćitarjevo) do naših dana. Povijesni dio grada, Gornji grad i Kaptol, jedinstvena je urbana jezgra i u europskim razmjerima, pa je cilj svakoga turističkog razgledavanja Zagreba. Tom starom gradskom jezgrom, njezinim ulicama i trgovima, može se proći u ugodnoj šetnji, polazeći s Trg bana Josipa JelačićaTrga bana Josipa Jelačića, središnjeg trga i srca Zagreba, ili pak uspinjačom iz obližnje Tomićeve ulice. U staroj gradskoj jezgri mnoge su znamenite zgrade, crkve, muzeji i ustanove, kao i ugodne restauracije, kavane i kafići. Povijest, umjetnost i kultura Zagreba i Hrvatske, ali i Europe i svijeta, može se pratiti i šetnjom brojnim zagrebačkim muzejima. U 30-ak muzejsko-galerijskih zbirki čuva se više od 3,6 milijuna različitih predmeta, ne ubrajajući u to crkvene i privatne kolekcije. Bogat je i raznovrstan kulturno-umjetnički život u gradu. Djeluje 20-ak stalnih ili povremenih kazališta i kazališnih scena. Svojim se zdanjem ističe Hrvatsko narodno kazalište, a od koncertnih dvorana najpoznatija je Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski«, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere. Svake se godine održavaju Festival Zagrebačke filharmonije i velika cvjetna izložba Floraart (kraj svibnja ili početak lipnja), Reli starih automobila, Tjedan suvremenog plesa i Eurokaz, međunarodni festival suvremenih teatara (u lipnju). Posebna je turistička atrakcija Međunarodna smotra folklora, kada se na gradskim trgovima i ulicama izvode tradicijski plesovi, kola, običaji i dr. (u srpnju). Ljeti se održavaju i kazališne predstave i koncertne priredbe, napose na Gornjem gradu, u otvorenim ili zatvorenim prostorima. Na pozornici na Opatovini održava se Zagrebačko histrionsko ljeto. U Zagrebu se održava i Zagrebfest, najstariji hrvatski festival zabavne glazbe, organiziraju se brojne tradicionalne međunarodne sportske priredbe i turniri. Posebno je svečano na Dan državnosti, katkad i uz vojni mimohod na Jarunu, te na Dan grada Zagreba Zabavu nude i mnogobrojni diskoklubovi, noćni barovi, kockarnice i dr. Raznovrsna i kvalitetna roba nudi se u brojnim trgovinama, buticima, robnim kućama, prodajnim centrima. Svjetski su poznati zagrebački suveniri: penkala (nalivpero) kakvu je izumio Zagrepčanin Slavoljub Penkala prije više od 80 godina, ili kravata, koja je dobila ime po hrvatskim konjanicima. U gradu djeluje više sportsko-rekreacijskih centara. Rekreacijski sportski centar Jarun, na istoimenom jezeru u jugozapadnom dijelu grada, ima lijepe šljunčane plaže. Osim kupanja, sunčanja, skijanja na vodi, ribolova i drugih aktivnosti vezanih uz vodu, ovdje se može igrati odbojka na pijesku, postoje igrališta za nogomet, košarku, rukomet, tereni za stolni tenis, minigolf. Oko jezera je trim-staza. Na jezeru je uređena i regatna staza svjetske klase. Tu se nalazi i nekoliko restauracija i diskoklub. Sportski park Mladost, uz nasip rijeke Save, ima olimpijski bazen, zatvorene i otvorene manje bazene, sunčalište, te teretanu. Rekreativcima je na raspolaganju 16 teniskih terena, igralište za košarku, odbojku, rukomet, nogomet i hokej na travi. U sklopu parka je i odbojkaška dvorana. Sportsko-rekreacijski centar Šalata, u sjevernom dijelu grada, samo stotinjak metara od najužeg središta grada, najprivlačniji je tenisačima.

Teniski centar Maksimir, na Ravnicama, u istočnom dijelu Zagreba, sastoji se od dva sportska bloka. U prvom je teniski centar u velikoj teniskoj dvorani s četiri igrališta. Na otvorenom se nalaze 22 terena pod rasvjetom. Drugi je blok polivalentan: uz teniska igrališta tu su i igrališta za rukomet, košarku, mali nogomet, atletsko borilište, boćalište, stolovi za stolni tenis. Plivačima-rekreativcima na raspolaganju je i manji zatvoreni zimski bazen u Daničićevoj ulici, a klizačima klizalište (Trg sportova). Rekreativno je jahanje moguće na Hipodromu Zagreb. Skijaši odlaze na Sljeme, gdje su uređene četiri skijaške staze, a rade tri žičare i jedna sjedalnica. U gradu su otvoreni i mnogi manji sportski centri i tereni, te fitness-dvorane. Posebno mjesto u životu Zagrepčana i njihovih gostiju ima Medvednica - Zagrebačka gora i njezin najviši vrh Sljeme (1033 m). S vrha se pruža prekrasan pogled na Zagreb, dolinu Save i Kupe, na Hrvatsko zagorje, a za lijepih dana oko dopire sve do Velebita i snježnih vrhunaca slovenskih Alpa. Na Medvednici ima nekoliko planinarskih domova koji nude i smještaj. Posebno je atraktivan na Medvednici drevni Medvedgrad, srednjovjekovna utvrda, sagrađena u 13. st., nedavno obnovljena. Ondje je sada Oltar hrvatske domovine, spomenik s vječnim plamenom, gdje Hrvatska odaje počast svim svojim junacima palim kroz povijest za domovinu.

[uredi] Slavonija

Vučedolska golubica
Vučedolska golubica
Panorama Osijeka
Panorama Osijeka
Papuk
Papuk

Istočni dio kontinentalne Hrvatske, naseljen je još od pretpovijesnih vremena. O tome svjedoče ostaci neolitskog naselja Vučedol nedaleko Vukovara. Tamo su arheolozi našli mnoge ostatke materijalne kulture, među kojima keramika ima i umjetničke vrijednosti. Takav je posebno lik golubice koja je tijekom devedesetih postala i simbol grada Vukovara. No u ovom dijelu Hrvatske koji se zove Slavonija živi se i nakon pretpovijesnih vremena, svim teškoćama usprkos, posebno od osamnaestog stoljeća nadalje. To je kraj termalnih lječilišta, dvoraca, vina i žita. Taj dio Hrvatske tradicionalno živi od poljoprivrede, pa su mnoge pučke svečanosti i običaji vezani uz prirodni ritam rasta i godišnji raspored radova u polju. Sa zapada se u taj dio kontinentalne Hrvatske ulazi preko Pakraca, Daruvara i Lipika, gradova u kojima su termalna lječilišta poznata još od rimskih vremena. U Daruvaru i u Lipiku nalaze se i skladni lječilišni paviljoni koji govore o odnosu čovjeka prema uređenoj prirodi. Slavonija je i prostor mnogih dvoraca, ljetnikovaca i kapelica nekad bogatih obitelji. U NašicewNašicama se može uživati u lijepom, pretežito hrastovom, parku usred kojega je dvorac obitelji Pejačević s tornjevima na pročelju. Ponekad, kao u Valpovu, dvorci su nastajali pregradnjom srednjevjekovnih utvrda, od koje se u ovom slučaju sačuvala cijela obrambena kula. Mjesto Bizovac zanimljivo je i zbog toga što je svojevremeno pri bušenju nafte otkriven izvor tople vode, pa je tamo uređeno lječilišno izletište. Nedaleko Bizovca, u Brođancima, svakog kolovoza održava se Olimpijada starih sportova. Najveći grad ove regije je Osijek, koji je bio naseljen još u rimsko vrijeme, a današnju je fizionomiju poprimio u sedamnaestom i osamnaestom stoljeću, kada je izgrađena velika Tvrđava, danas gotovo u cijelosti restaurirana, i Gornji i Donji grad koji su se na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeće stopili u jedan moderni grad s mnogim secesijskim zgradama ondašnje buržoazije. U Vinkovcima je bila rimska kolonija Cibalae kraj koje je car Konstantin porazio Licinija početkom 4. stoljeća. Cijeli vinkovački kraj prepun je ostataka povijesti, pogotovo iz razdoblja srednjega vijeka, a suvremeni život, narodni običaji i gastronomska kultura poznati su u cijeloj Hrvatskoj, pogotovo na folklornoj svečanosti vinkovačke jeseni. Slično je u i u Vukovaru, gradu na obali Dunava u kojem se stekla kako pretpovijesna kultura, tako i tradicija aristokratskog i građanskog življenja iz kasnijih stoljeća. Tu je dvorac Eltz iz 18. stoljeća koji je prilično stradao u ratu tijekom devedesetih godina.

Na brdu Papuk nalaze se mnoge šume bukve i jele. Parkovi su nicali uz mnoge dvorce nekadašnjih veleposjednika - u Valpovu, Donjem Miholjcu, Našicama i Lipiku. Kod Okučana se nalazi šuma Prašnik u kojoj je veliki broj stabala hrasta lužnjaka starih dvjesta pa i trista godina, a visokih preko četrdeset metara. No, vjerojatno najzanimljiviji prirodni fenomen jest park prirode Kopački rit, ostatak svojevremenoga Panonskog mora, područje između rijeka Dunav i Drava, nedaleko od grada Osijeka. Ovaj močvarni prostor izgleda kao predio iz bajke, a udomljuje mnogo vrsta ptica (preko 260 vrsta), među kojima su crna roda, bijela čaplja i orao štekavac, a u njemu žive i jelenovi, divlje svinje, lisice i divlje mačke. U vodama Kopačkog rita obitava četrdesetak vrsta slatkovodnih riba.

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA
PO ŽUPANIJAMA u 2006.
DOLASCI NOĆENJA
Bjelovarsko-bilogorska županija 13.478 33.794
Brodsko-posavska županija 21.192 37.649
Dubrovačko-neretvanska županija 928.604 4,385.321
Grad Zagreb 603.607 1018.549
Istarska županija 2,575.090 16,968.695
Karlovačka županija 172.958 289.151
Koprivničko-križevačka županija 15.552 30.947
Krapinsko-zagorska županija 52.365 146.504
Ličko-senjska županija 312.166 1,184.299
Međimurska županija 21.960 50.177
Osječko-baranjska županija 76.313 163.363
Požeško-slavonska županija 6.732 14.188
Primorsko-goranska županija 2,149.985 10,741.754
Sisačko-moslavačka županija 26.705 80.025
Splitsko-dalmatinska županija 1,549.257 8,345.964
Šibensko-kninska županija 752.081 3,749.385
Varaždinska županija 51.345 153.845
Virovitičko-podravska županija 11.473 28.971
Vukovarsko-srijemska županija 31.694 66.941
Zadarska županija 977.395 5,447.660
Zagrebačka županija 34.719 69.764
Izvor: DZS RH, obrada HGK

[uredi] Struktura turista

Od ukupnog broja noćenja turista 2006. godine čak 88,7% ostvaruju strani turisti, a domaćih turista je tek 11,3%. Noćenja stranih turista 2006. su porasla 2%, a noćenja domaćih turista porasla su 10% u odnosu na prethodnu godinu. Najviše noćenja 2006. godine ostvarili su turisti iz Njemačke (23,4%), Italije (11,6%), Slovenije (11,2%), Austrije (8,7%), Češke (8,3%), Mađarske (4,7%) i Nizozemske (4,1%). Turisti iz navedenih pet zemalja ostvarili su 72% noćenja od ukupnog broja noćenja stranih turista. Uočljiv je porast sa svih zapadnoeuropskih tržišta. Prosjek noćenja turista u Hrvatskoj 2006. godine jest pet dana (domaćih četiri, a inozemnih pet). Kao novi trend na inozemnom turističkom tržištu pojavljuje se potražnja za aranžmanima od nekoliko dana boravka u destinacijama (“short-breaks” odmori), a ne dosadašnji sedmodnevni ili 14-dnevni aranžmani.

Zemlja Turisti 2004. Turisti 2005. Turisti 2006. Indeks 06/05 Indeks 06/04 Udio u % 2006. Noćenja 2004. Noćenja 2005. Noćenja 2006. Indeks 06/05 Indeks 06/04 Udio u % 2006.
Njemačka 1.580.244 1.572.090 1.544.801 98,26 97,76 17.80 10.887.638 11.001.142 10.986.866 99,87 100,91 23,4
Italija 1.231.901 1.252.684 1.235.413 98,62 100,29 14,30 5.374.998 5.698.791 5.474.456 96,06 101,85 11,6
Slovenija 884.273 878.882 913.072 103,89 103,26 10,5 5.032.470 5.099.116 5.245.881 102,88 104,24 11,2
Češka 663.794 615.535 593.276 96,38 89,38 6,9 4.172.787 4.051.780 3.921.345 96,78 93,97 8,3
Austrija 740.960 742.498 790.083 106,41 106,63 9,1 3.628.005 3.756.535 4.069.302 108,33 111,86 8,7
Mađarska 403.443 453.395 402.782 88,84 99,84 4,7 2.092.449 2.405.145 2.196.365 91,32 104,97 4,7
Francuska 392.911 591.098 505.139 85,46 128,56 5,8 1.241.729 1.920.288 1.707.718 88,93 137,53 3,6
Nizozemska 212.090 243.651 241.856 99,26 114,03 2,8 1.690.241 1.910.080 1.938.295 101,48 114,68 4,1
Poljska 240.654 241.868 275.845 114,05 114,62 3,2 1.285.529 1.374.595 1.612.013 117,27 125,40 3,4
Slovačka 176.294 184.891 217.986 117,90 123,65 2,5 1.100.947 1.183.499 1.428.346 120,69 129,74 3,0
Ukupno domaći 1.385.310 1.690.294 1.938.623 114,69 139,94 22,4 5.999.532 7.585.546 8.441.357 111,28 140,70 18,0
Ukupno strani 7.911.874 8.466.886 8.658.876 102,27 109,44 100,0 42.516.325 45.986.517 47.021.944 102,25 110,60 100,0

[uredi] Smještajni kapaciteti

Turisti u Hrvatskoj uglavnom borave u hotelima, na koje se 2006. odlučilo njih 37% koji ostvaruju 28% turističkih noćenja. Slijede kampovi sa 18% ukupnog broja turista i 24% noćenja, privatni smještaj sa 21% ukupnog broja turista i 29% noćenja te luke nautičkog turizma sa 7% turista i 2% noćenja. Hrvatska raspolaže sa 842.645 postelja, od čega je 101.925 (12%) u hotelima, 205.754 (24%) u kampovima, 363.282 (43%) u privatnom smještaju i 58.045 (7%) u lukama nautičkog turizma.

[uredi] Način dolaska turista

Na organizirana putovanja posredovanjem putničkih agencija 2006. se godine odlučilo 3,695.800 turista, a 6,689.121 turista došlo je individualno. U 2006. porastao je broj organiziranih dolazaka za 2%, a individualnih dolazaka 5% u odnosu na 2005. godinu.

[uredi] Motivacija turista

Motivacija dolaska turista u Hrvatsku i dalje je velikom broju turista odmor i relaksacija na moru, zabava te nova iskustva i doživljaji. U porastu su motivi dolaska turista sukladni trendovima kretanja inozemne turističke potražnje za aktivnim odmaranjem u čistim prirodnim sredinama, zdravim načinom života i zdravom hranom u okviru različitih selektivnih oblika turizma.

[uredi] Značenje turizma u gospodarstvu Hrvatske

Prema privremenim podacima HNB-a za 2006. godinu, udio prihoda od međunarodnog turizma u bruto društvenom proizvodu Hrvatske iznosi 18,4%, udio prihoda od međunarodnog turizma u ukupnom izvozu roba i usluga Hrvatske 37,1%, a udio u izvozu usluga Hrvatske 73,8%. Prihod od turizma po stanovniku 2006. godine bio je 1.416 eura.


Udio prihoda od međunarodnog turizma u
hrvatskom gospodarstvu u 2005. i 2006. (u %)
2005. 2006.
Prihod od međunarodnog turizma (milijuni EUR) 5.998,94 6.293,31
Prihod od međunarodnog turizma per capita (u EUR) 1.351,41 1.416,77
Udio u BDP 19,4% 18,4%
Udio u ukupnom izvozu roba i usluga 39,2% 37,1%
Udio u izvozu usluga 74,5% 73,8%
Izvor: HNB, obrada HGK
PRIHOD OD MEĐUNARODNOG TURIZMA U

HRVATSKOJ od 1999. do 2006.

Prihod od međunarodnog turizma
(u milijunima USD)
1999. 2.351,9
2000. 3.011,8
2001. 3.749,3
2002. 3.960,8
2003. 5.572,7
2004. 5.505,6
2005. 5.998,9
2006. 6.293,3
Izvor: HNB, obrada HGK

[uredi] Investicije u turizmu

U skladu s utvrđenim modelima privatizacije, nastavit će se privatizacija hotelsko-turističkih društava u državnom vlasništvu, pri čemu će se voditi aktivna politika u cilju davanja prioriteta brandovima ili onim vlasnicima koji će tvrtke dati na upravljanje ili vođenje uglednim brandovima. Prioritet imaju investicije u visokokvalitetne turističke objekte vezane uz otvaranje novih radnih mjesta. Trend brzog razvoja turizma, uvjetovan kretanjima inozemne turističke potražnje, pruža mogućnost različitih poduzetničkih inicijativa i investiranja u turizam kao gospodarsku djelatnost koja je u stalnom porastu. Portfelj Republike Hrvatske zastupljen je u 153 društva iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva. Ukupni temeljni kapital tih društava iznosi 14 mlrd kuna, a državni udio je 3,88 mlrd kuna odnosno 28%.

[uredi] Ciljevi razvoja turizma

Osnovni ciljevi razvoja turizma Hrvatske su profiliranje destinacije Hrvatske kao jedne od najkvalitetnijih turističkih destinacija Mediterana i Europe te povećanje učinaka turizma kao jedne od najprofitabilnije gospodarske grane Hrvatske kroz povećanje prihoda od turizma (povećanje turističke potrošnje, izvanpansionske potrošnje, produljivanje sezone). Za realizaciju navedenih ciljeva kroz politiku razvoja turizma potreban je razvitak novih oblika turističke ponude i turističkih proizvoda, kreiranje prepoznatljivog imidža turističkih destinacija i regija Hrvatske, podizanje razine kvalitete pružanja smještajnih i ugostiteljskih usluga u turizmu, kao i ostalih segmenata uslužnih djelatnosti u turizmu uz zaštitu prirodnog okoliša i očuvanje kulturno-povijesne baštine.

[uredi] Hrvatske turističke prednosti

Najznačajnije prednosti koje hrvatski turizam može iskoristiti u promociji svojih turističkih destinacija i turističkih proizvoda na inozemnom turističkom tržištu su: očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno naslijeđe, blaga mediteranska klima, kao i blizina europskih tržišta te duga turistička tradicija. U skladu s trendovima kretanja inozemne turističke potražnje, hrvatski turistički proizvod treba se, uz poštovanje regionalnih specifičnosti, nastaviti razvijati kroz različite oblike selektivnog turizma: nautički turizam, ronilački turizam, krstarenja na motornim jedrenjacima, turizam na seoskim domaćinstvima, konjički turizam, sportski turizam, izletnički turizam, zdravstveni turizam, pustolovni turizam, kongresni turizam, ekološki turizam, lovni turizam, ribolovni turizam, kulturni turizam i vjerski turizam.

[uredi] Porez na dodanu vrijednost

Od 1. siječnja 2006. stupio je na snagu novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, na osnovi kojeg se plaća porez na dodanu vrijednost po stopi od 10% na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata. Porezna stopa 10% primjenjuje se i na agencijske usluge (agencijske provizije) za usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama navedenih komercijalnih ugostiteljskih objekata. Za ostale usluge u turizmu stopa PDV-a je 22%.

[uredi] Hoteli

Hotelski smještajni kapaciteti imaju tendenciju porasta kvalitete. Prema trenutačnoj kategorizaciji, 61% hotelskih kapaciteta je u objektima koji imaju tri zvjezdice, a 15% hotelskih kapaciteta je u objektima sa četiri ili pet zvjezdica. Nastavit će se gradnja novih te uređivanje i podizanje razine kvalitete postojećih hotela.

Najveći je broj smještajnih kapaciteta Hrvatske u malim obiteljskim hotelima i pansionima, koji osiguravaju personaliziranu uslugu prilagođenu gotovo svakom gostu, na tržištu poznati kao “boutique hoteli”. Hotelska ponuda kreće se u smjeru specijalizacije ponude sportskih, wellness, kongresnih sadržaja te sadržaja za, primjerice, gurmane, samce i naturiste. U djelatnosti Hoteli i restorani zaposleno je 40.796 ljudi. Prosječna dnevna potrošnja u hotelima je 80,17 eura (Izvor: TOMAS 2004.).

[uredi] Putničke agencije i organizatori putovanja

U Hrvatskoj je 2006. bilo registrirano 867 putničkih agencija s mrežom pripadajućih poslovnica (Izvor: DZS RH) koje su organizirale jednodnevne izlete i putovanja za domaće turiste u zemlji i inozemstvu te putovanja stranih turista u Hrvatskoj. Putničke agencije su 2006. godine organizirale putovanja za 2,083.956 stranih turista koji su ostvarili 14,696.256 noćenja. Najviše je posredovanjem putničkih agencija došlo Nijemaca, Talijana, Čeha, Francuza i Austrijanaca, a prosječno su noćili sedam noći. Putničke agencije su 2006. posredovale i pri odlasku 372,9 tisuće domaćih putnika na jednodnevne izlete u Hrvatskoj te 48,6 tisuća putnika na jednodnevne izlete u strane zemlje. Od toga su najviše izletnika putničke agencije odvele na jednodnevne izlete u Italiju, Austriju i Sloveniju. Za višednevna putovanja u Hrvatskoj se uz posredovanje putničkih agencija 2006. odlučilo 290,4 tisuća domaćih putnika, a ostvarili su 1,4 milijun noćenja. U strane je zemlje pak na višednevna putovanja preko hrvatskih putničkih agencija putovalo 231,7 tisuća domaćih turista i pritom su ostvarili 1.064,4 tisuće noćenja. Najviše hrvatskih turista na višednevna je putovanja odlazilo u Italiju (21%), a slijede Austrija (16%), Češka i Slovenija (po 8%), ostale izvaneuropske zemlje (7%), Francuska i Španjolska (po 6%) te Grčka i Njemačka (po 5%). Većina putničkih agencija u Hrvatskoj je registrirana kao kombinacija organizatora putovanja i posrednika. Agencije su jedan od najvažnijih kanala prodaje hrvatskoga turističkog proizvoda, a njihovi programi sastavni su dio turističke promocije Hrvatske u svijetu.

[uredi] Nautički turizam

Nautički turizam jedan je od najatraktivnijih i najperspektivnijih oblika turističke ponude Hrvatske. Ukupni prihod koji je 95 hrvatskih luka nautičkog turizma ostvarilo 2006. bio je 414,2 milijuna kuna, što je 12,5% više u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano prema županijama, najveće su prihode lani ostvarile luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj (gotovo 122 milijuna kuna), Zadarskoj (88,5 milijuna kuna) te Istarskoj županiji (70,5 milijuna kuna). Ukupni broj izdanih odobrenja za plovidbu u obalnom moru RH prema priopćenju DZS u 2006. godini iznosio je 52.667 odnosno 3% manje nego prethodne 2005. godine. Prema zastavi plovila, najviše ih je bilo iz Njemačke i Italije, a broj osoba na tim plovilima 2006. je bio 278.506. Hrvatska ima 50 marina, od kojih je 21 u sustavu ACI d.d. Opatija sa 6.029 vezova, 5.100 vezova u moru i 929 na kopnu. Ukupni je kapacitet 15.973 veza. Zajedno sa sportskim i lučicama prilagođenima potrebama nautičkog turizma ima oko 30.000 vezova. Godine 2006. zabilježen je porast prometa noćenja u lukama nautičkog turizma 6% u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je registrirano više od 702 charter tvrtke sa oko 3.048 plovila.

Također je u Hrvatskoj istaknuta ponuda krstarenja na kružnim putovanjima i jednodnevnim izletima, a ukupni je broj brodara 278 sa ukupno 345 brodova.

Za istaknuti je i ronilački turizam koji posljednjih godina bilježi snažnu ekspanziju. Registrirano je više od 120 ronilačkih centara. Krstarenja motornim jedrenjacima s povećanom stopom rasta predstavljaju prepoznatljiv segment nautičkog turizma. Najstariji lokaliteti koji sadrže ostatke potonulih brodova datiraju iz antičkih vremena na starim trgovačkim pomorskim putovima iz Grčke prema sjevernoj Italiji i njihovim usputnim kolonijama na jadranskoj obali: Cavtat (Epidaurus), Mljet (Meleda), Korčula (Korkira), Hvar (Pharos), Vis (Issa), Split (Aspalathos / Spalatum), Solin (Salona), Trogir (Tragurium), Rogoznica (Heracleia), sidrišta u kornatskom području (Žirje, Lavsa, Murter), šire područje Šibenika i Zadra (Liburnia / Jadera), Pula (Pola), rimske vile na Brijunima i mnoge druge mikrolokacije kojima su se drevni moreplovci služili za zakloništa i sidrišta. Vrijeme srednjeg vijeka još više intenzivira trgovinu između Italije i Bliskog istoka, Venecija postaje trgovačka metropola, primorski gradovi na području današnje hrvatske obale naglo se razvijaju (Dubrovnik, Split, Zadar, Pula), na ratne pomorske bitke 19. i 20. stoljeća ostavljaju svoje tragove na morskom dnu. Mnoge olupine nakon 2. svj. rata izvađene su s morskog dna (posebno uz obalu Istre), ali i danas postoji priličan broj olupina dostupnim sportskim roniocima. Olupine na velikim dubinama još čekaju svoje vrijeme otkrivanja i razgledavanja. Od 13.794 plovila, koliko ih je ukupno na stalnom vezu u hrvatskim marinama 2006. godini (što je 3,8% više nego potkraj 2005.), najzastupljeniji su prema zastavi plovila bili nautičari iz Hrvatske (35,3%), zatim Austrije (19,7%) i Njemačke (17,6%). Prema vrsti plovila na stalnom vezu koja su se koristila vezom u moru, 48,6% su motorne jahte, 46,3% jahte na jedra, a 5,1% ostala plovila. Procjenjuje se da će i nautički turizam u sljedećem razdoblju imati tendenciju rasta s obzirom na to da Hrvatska ima veliki potencijal kao vodeća zemlja u nautičkom turizmu na području Sredozemlja.

[uredi] Zdravstveni turizam

Zdravstveni turizam pruža vrlo raznoliku ponudu u morskim (talasoterapijskim) i topličkim lječilištima. Ponuda zdravstvenog turizma temelji se na prirodnim lječilišnim činiteljima koji su poveznica različitih oblika medicinskih, preventivnih i wellness programa prilagođenih potrebama pojedinih skupina turista. U ovom segmentu turističke ponude Hrvatska nudi 6.000 postelja u 17 lječilišnih ustanova. Broj turista i noćenja iz godinu u godinu raste. Godine 2006., prema podacima DZS, lječilišta su posjetila 27.643 turista ili 24% više nego prethodne godine, a ostvareno je 211.128 noćenja, što je 4% više nego prethodne godine. Od ukupnog broja turista 2006. godine 13.359 (ili 48%) bili su strani turisti, a ostvarili su 87.429 noćenja ili 25% više nego u istom razdoblju prošle godine. U isto vrijeme broj domaćih turista je bio 14.284 ili 8% više nego prethodne godine, a ostvarili su 123.699 noćenja ili 7% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Prema anketama u kontinentalnim je lječilištima više od 90% domaćih turista, a u morskim lječilištima, ovisno o lječilištu, udio stranih turista kreće se od 30 do 45%, a prosječni boravak je 9,2 dana. U dosadašnjem razvoju, kao i u procjenama budućeg razvoja lječilišnog turizma Hrvatske, glavni potencijali i resursi nalaze se u raznolikosti prirodne baštine Hrvatske, ljekovitim vodama, čistom moru, blagotvornom podneblju i zdravoj hrani te posebno u ekološkoj kvaliteti prostora Hrvatske, što su ujedno i komparativne prednosti za razvoj wellness turizma Hrvatske. Wellness ponuda Hrvatske, bazirana na bogatstvu prirodne baštine, različitim autohtonim uljima, ekstraktima autohtonog ljekovitog bilja, bogatstvu ljekovitih voda i čistog mora te ekstraktima morske flore, u kombinaciji sa zdravom autohtonom tradicijskom hranom, uz korištenje jedinstvenih aroma, tretmana inspiriranih egzotičnim kulturama, ima sve predispozicije za stvaranje brenda “Hrvatski wellness” u okviru Hrvatske kao wellness destinacije. Trend turističke potražnje za wellness uslugama u Hrvatskoj je rezultirao rastom njihove ponude. Za napomenuti je trend rasta wellness usluga pri hotelima u „hotelskim wellness centrima“, kojih je prema evidencijama na kraju 2005. godine bilo 28, na kraju 2006. godine 43 te na početku 2007. godine ukupno 44. Najznačajnija mjesta zdravstvenog turizma su: Bizovačke toplice, Daruvarske toplice, Istarske toplice, Ivanić-Grad ("Naftalan"), Krapinske toplice, Lipik, Stubičke toplice, Thalassotherapia Crikvenica, Toplice Topusko, Tuheljske toplice, Varaždinske toplice i otok Lošinj.

[uredi] Ruralni turizam

Registrirana turistička seljačka gospodarstva u Hrvatskoj prema provedenim anketama i dalje su u uzlaznom trendu i kontinuiranom razvoju. Tako je 2006. godine u Republici Hrvatskoj registrirano 352 turističkih seljačkih gospodarstava s ukupno 886 kreveta, od kojih 288 ili 81 % nudi usluge prehrane dok ih 207 ili 59% ima kušaonice vina i rakije. Najveći broj registriranih turističkih seljačkih gospodarstava je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, njih 70 ili 20% sa čak 408 kreveta ili 52% ukupnog broja kreveta seljačkih gospodarstava u RH. Slijedi je Istarska županija, koja ima 64 ili 18%, ali sa značajno većim brojem kreveta, čak 253 ili 28,6% ukupnog broja kreveta seljačkih domaćinstava u RH. Osim Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije, značajniji broj registriranih seljačkih gospodarstava imaju još Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska i Zagrebačka županija, a ostale županije, posebice kontinentalne, bilježe uzlazni trend razvoja ruralnog turizma. Mogućnosti razvoja segmenta ruralne turističke ponude Hrvatske temelje se na atraktivnim prirodnim turističkim prostorima kontinentalne i zaobalne Hrvatske te selektivnim oblicima turizma koji su do sada nedovoljno iskorišteni, a imaju velike potencijale u kulturnom ruralnom turizmu i širem kulturnom turizmu, posebno arheološkom, speleološkom, pustolovnom, lovnom, izletničkom, lječilišnom, wellness i gastronomskom turizmu baziranom na proizvodnji domaće hrane i autohtonim kuhinjama regija Hrvatske. Temelj razvojne i poslovne orijentacije svakoga gospodarstva koje se bavi turizmom kao dopunskom djelatnošću jest stvaranje specifičnog autohtonog turističkog proizvoda regije kojoj pripada, korištenjem komparativnih prednosti regije, baziranog na ponudi zdravog načina života, proizvedene i ponuđene zdrave autohtone hrane te aktivnog odmaranja u čistom i nezagađenom okolišu ruralnog prostora bogatog povijesnim i kulturnim naslijeđem.

[uredi] Pustolovni turizam

Pustolovni turizam zasigurno je jedan od vrlo perspektivnih i atraktivnih oblika selektivnog turizma koji Hrvatska može ponuditi na domaćem i inozemnom tržištu. Broj sudionika u ovoj vrsti putovanja na inozemnom turističkom tržištu u stalnom je porastu. Hrvatska ima vrlo velike mogućnosti za razvoj pustolovnog turizma s obzirom na svoja prirodna bogatstva i sve komparativne prednosti koje pogoduju njegovom razvoju. To su prije svega zdrav okoliš i prirodni resursi pogodni za razne oblike aktivnog odmaranja. Pustolovni izleti i aranžmani sadrže različite oblike aktivnog odmaranja turista ponuđene kroz organiziranje društvenih aktivnosti u cilju izgradnje i unapređivanja odnosa u grupi (Team building) te pustolovna događanja i sportove organizirane u pustolovnim proizvodima: spuštanje gumenim čamcima niz rijeku (Rafting), slobodno penjanje (Free climbing), penjanje na neuređenim penjalištima (Big wall climbing), pješačenje (trekking), vožnja biciklom (Bikeing), vožnja brdskim biciklom (mountainbikeing), vožnja kajakom niz rijeku (River kayaking), vožnja kajakom po moru (Sea kayaking), šetnja kanjonima (Canyoning), vožnja kanuom (Canoeing), špiljarenje, putovanje (Trekking) na konjima, avanturističko ronjenje, letenje balonom, letenje zmajem (Paragliding), jedrenje na dasci (Wind surfing), skakanje padobranom (Sky diving), igre ratovanja bojama (Paint ball), organizirana vožnja džipom (Jeep safari) te pustolovne utrke kao novi oblik ekstremnih sportova. U Hrvatskoj se godišnje organizira desetak pustolovnih utrka različitog trajanja i težine – od lakših i kratkotrajnih do izuzetno zahtjevnih višednevnih natjecanja. Sportaši i rekreativci spremni na ekstremne pothvate otkrivaju divljinu planinskih i šumskih predjela, rijeka, otoka i mora ali i njihovu ljepotu. Za putovanja biciklom otvorena su sva područja. Ne traže prevelik napor a pružaju nevjerojatnu raznolikost krajolika: doline i brda sunčane Istre, staze kroz šumoviti Gorski kotar, zeleni brežuljci Hrvatskoga zagorja prošarani vinogradima i voćnjacima, ravnice Slavonije ili Turopolja. U biciklističkoj pustolovini treba proći otočke nacionalne parkove Mljet i Brijune, kao i veće otoke - Krk, Cres, Rab, Pag, Ugljan, Pašman, Dugi otok, Brač, Hvar, Vis, Korčulu. Za rafting su pogodne rijeke: Kupa, Dobra, Mrežnica, Korana, Una, Zrmanja, Krka i Cetina. Rijeke na kontinentu okružene su gustim šumama i planinama, one blizu mora imaju zelene obale i duboke stjenovite kanjone, a zajedničko im je da su zelene i prozirne do dna.Težina divlje vode je prosječno III. stupnja, ali samo na Dobri i Uni možete računati na 4. stupanj divlje vode. Visoki proljetni vodostaji omogućuju vrhunski divljevodaški užitak, a ljetne ture idealne su za početnike. Iz svih većih turističkih središta na obali svakodnevno se organiziraju izleti kajacima niz Kupu, Gacku, Zrmanju, Trebižat. Letovi padobranom, zmajem ili balonom nad raznolikim krajolicima, u povoljnim klimatskim uvjetima privlače sve više letača u Hrvatsku. Područja najvećih letačkih pustolovina: Učka i Ćićarija u Istri, Gorski kotar, Velebit, Mosor i planine Dalmatinske zagore do Dinare; još južnije - Biokovo, Rilić, poluotok Pelješac. Otoci Krk, Brač, Hvar. Zelene kontinentalne lokacije: Hrvatsko zagorje, Medvednica, Samoborsko gorje i Žumberak, Papuk, Krndija, Moslavačka gora.

[uredi] Zimski turizam

Što se tiče skijanja postoje tri staze: na Sljemenu, Bjelolasici i na Platku. Skijaške staze na Sljemenu smještene su uglavnom na sjevernim obroncima Medvednice. Započinju na njenom vršnom dijelu - Sljemenu i koriste raznoliku konfiguraciju terena i oblikujući staze raznih težina spusta: "Bijeli spust", "Crveni spust", "Zeleni spust", "Plavi spust" i "Panjevina". Orijentacije ovih staza izmjenjuju se od sjeveroistoka do sjeverozapada. "Bijela i Činovnička livada" spuštaju se prema istoku. Hrvatski olimpijski centar na Bjelolasici, smješten na 620 m nadmorske visine pruža brojne mogućnosti. 7 uređenih skijaških staza. Skijalište Platak udaljeno je svega 30km od Rijeke, opremljeno je s uređenim ski stazama, 6 žičara, 2 planinarska doma i drugim pratećim sadržajem koji su na usluzi izletnicima.

[uredi] Kampovi

Hrvatska raspolaže sa 700 kampova duž cijele obale, od čega je 220 velikih kampova (iznad 120 mjesta) i 480 mini kampova. U 2006. bilo je ukupno 1,842.087 dolaska i ukupno 12,591.048 noćenja. Noćenja su u kampovima u odnosu na prethodnu godinu smanjena 4% (u strukturi noćenja kampovi ostvaruju 24,3% ukupnog broja noćenja). U strukturi tržišta najzastupljenije su bile Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija i Nizozemska. S obzirom na europske standarde kamping turizma, Hrvatska je na sredini ljestvice, a najveći pomaci u kvaliteti usluga i sadržaja ostvareni su u Istri i Kvarneru, čiji su kampovi ocijenjeni najvišim ocjenama. Distribucija kamp kapaciteta prema turističkim regijama u Hrvatskoj je slijedeća:

  • Istra: 52,5%
  • Kvarner: 19%
  • Dalmacija: 27%

Prema ocjeni njemačkog ADAC-a, investicijska i razvojna komponenta hrvatskih kampova je u uzlaznoj liniji. Od ukupnog broja kampova 73% razvrstano je u 3. kategoriju, te je potrebno podići razinu kvalitete kampova kako bi povećali prihode i stvorili bolji imidž. Prosječna dnevna potrošnja u kampovima je 33,94 eura. Hrvatski kampovi su kategorizirani sa 1 do 4 zvjezdice. Današnja struktura hrvatskih kampova većih od 50 smještajnih jedinica je sljedeća:

  • 4 zvjezdice - 12%
  • 3 zvjezdice - 48%
  • 2 zvjezdice - 24%
  • 1 zvjezdice - 16%

(Izvor: TOMAS 2005.). Trendovi razvoja kampinga u Hrvatskoj ukazuju na stalno ulaganje u kvalitetu u kampovima: parceliranje kampova, nove sanitarije po europskim kriterijima, izgradnja bazena (u posljednjih nekoliko godina 23 kampa izgradila su bazene) Grade se novi mali - mini kampovi posebice u Dalmaciji Javlja se mogućnost iznajmljivanja smještaja u kampovima: mobil-homovi u većini kampova, bungalovi, apartmani i vile. Gotovo svi veći kampovi imaju organiziranu animaciju i sadržaje za djecu, ugostiteljska i trgovačka usluga je na visokom nivou te je i dalje stavljen naglasak na sigurnosti gostiju. Jedni od boljih hrvtaskih kampova su: Park Umag, Stella Maris, Kanegra, Finida, Bijela Uvala, Valalta, Zaton, Vira, Nevio i Poljana.

[uredi] Naturizam

Mnogo je razloga zbog kojih je Hrvatska naturistima drago turističko odredište. Jedni će tu uzajamnu naklonost vidjeti u tradiciji, drugi u neposrednom dodiru s prirodom koji je temelj naturističke filozofije a neki opet u potrebama naturista prilagođenoj turističkoj infrastrukturi.

Da se naturizam u Hrvatskoj neprekidno usklađuje sa željama i životnom filozofijom gostiju, svjedoči i bogat sadržaj ponude za sport i rekreaciju. Poštujući naturističku opredijeljenost očuvanju prirode - jednu od najvažnijih zadaća ukupnog hrvatskog turizma - hrvatski se naturistički centri mogu pohvaliti njezinim očuvanjem pa čak i prestižnim međunarodnim znakom očuvanog okoliša "Plava zastava" kojom su do sada "okićene" naturističke destinacije "Valalta" Rovinj, "Koversada" Vrsar, "Ulika" Červat Porat i drugi.

[uredi] Kulturni turizam

Dvorac Trakošćan
Dvorac Trakošćan

Bogatstvo materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvatske predstavlja resurs za razvoj hrvatskog kulturnog turizma u svim njegovim oblicima: od baštinskog turizma i UNESCO spomenika, muzejskog turizma, arheološkog turizma, kulturnog ruralnog turizma do ekoturizma.

Broj posjetitelja svih turističkih atrakcija u Hrvatskoj u stalnom je porastu, te je 2006. bilo 7,3 milijuna posjetitelja. Prema broju posjetitelja u vodećoj su poziciji Dubrovačko–neretvanska županija sa 2 mil. posjeta, grad Zagreb sa 1,694 mil. posjeta, Krapinsko-zagorska sa 822.897 posjeta, te Istarska sa 770.000 posjeta. Razvijajući kulturno-turističku ponudu, Hrvatska kao destinacija može ponuditi autohtono okružje specifičnih mediteranskih obalnih gradova i jedinstvenost neotkrivenih zaobalnih, kontinentalnih urbanih središta i tradicijskih ruralnih područja. Raznolikost prirodne i kulturne baštine, kao i impresivni spomenici pod zaštitom UNESCO-a (Plitvička jezera, Šibenska katedrala, kompleks Eufrazijane u Poreču, stari gradovi Trogir, Dubrovnik i Split s Dioklecijanovom palačom) pružaju autentično i prepoznatljivo ozračje. U Hrvatskoj uz to brojimo i 190 muzeja i zbirki s reprezentativnim fundusom domaće, ali i svjetske baštine, sa 2 milijuna posjetitelja godišnje. Potencijali arheološkog turizma leže u velikom broju arheoloških muzeja i arheoloških lokaliteta koji se mogu razviti u prvorazredne turističke atrakcije kao što su primjerice Vukovar (nalazište Vučedol), Vinkovci (nalazište Sopot), Varaždinske Toplice (nalazište Aquae Iassae), Krapina (nalazište Hušnjakovo), Ščitarjevo (nalazište Andautonia), Pula, Brijuni, Vizače – Nezakcij, Sisak, Topusko, Otočac (nalazišta Avendo i Arupium), Benkovac (nalazište Asseria), Solin (nalazište Salona), Metković (nalazište Narona) te Burnum, uz činjenicu da su na tlu Hrvatske ostavili trag gotovo svi europski i mnogi azijski narodi, što Hrvatsku svrstava među svjetski najbogatija arheološka područja. Kulturna baština Hrvatske iznimno je vrijedan resurs u ponudi hrvatskog turizma, što potvrđuje i podatak da čak 69% turista u toku svojeg boravka posjeti neki od kulturnih događaja ili sadržaja premda su glavni motiv njihova dolaska u Hrvatsku more i sunce.

Posjeta muzejskim institucijama po županijama 2006.
Dubrovačko-neretvanska županija 48%
Istarska županija 5%
Splitsko-dalmatinska županija 4%
Primorsko-goranska županija 3%
Šibensko-kninska županija 3%
Ostalo 11%

[uredi] Gastronomija

S dobara naših poljoprivrednika, s livada, šuma, potoka, rijeka, jezera i mora, na hrvatske tržnice u svim godišnjim dobima dolazi voće, povrće, samoniklo jestivo bilje, začinske trave, gljive, slatkovodne i morske ribe, rakovi, školjke, glavonošci, puževi, žabe, divljač, svježe meso, kobasice, salame, šunke, pršuti, kruh, peciva i kolači, koji svaki put zaprepaste gastronome iz svijeta. Ne količinom - Hrvatska je mala zemlja - nego upravo neopisivom raznovrsnošću. U tom bogatstvu mogu se probrati namirnice i jela apsolutno najviše svjetske razine. One su temelj nacionalne gastronomije koju svijet treba tek upoznati u punom njezinu sjaju, mirisu i okusu. Upravo je jadranska priča tipična za hrvatsku gastronomiju: more i podmorje nisu prenapučeni, ali su u apsolutnim omjerima bogate vrstama koje ovdje obitavaju. S kulinarskog stajališta to bogatstvo dobiva još izraženiju kvalitetu: jadranski plodovi mora spadaju u najukusnije u svjetskim relacijama. Srdele, gavuni, inćuni, tune, zubaci, orade, kovači, trilje, škampi, grancigule, jastozi, kamenice, jakovske kapice, lignje, sipice. U Istri se jednostavna pučka jela danas ponovno doimaju vrlo moderno: omleti, takozvane fritaje, zaštitni znak istarske kuhinje, to jasno pokazuju. Temelje se, prije svega, na dobrim domaćim jajima, precizno ispečenim, reklo bi se “a point” gastronomskim rječnikom. Maneštre, kao dio istarske kulinarske tradicije. Kuhani krumpir i grah, kojima se dodaje nešto od ezonskog povrća, po čemu maneštra i dobija ime: bobići, jačmik (ječam), slanac (slanutak), koromač, kiselo zelje, repa (uz ova zadnja dva to je jota). Specifičnost istarske maneštre je i ”pešt”, sitno iskosana slanina, peršin i češnjak, a tartufi su pravi,ali i skupocijeni specijalitet. Na Kvarneru i gorju prvoklasne ribe, rakovi i ostali plodovi mora na tržnicama se nalaze u društvu šumskih plodova: gljive, šumsko voće, divljač i u finalu neki od najboljih sireva u Hrvatskoj, od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka s planinske, primorske i otočke ispaše. A to su samo ključne atrakcije kojima se moraju pridružiti puževi, žabe, med i za mnoge najveći adut hrvatske gastronomije - janjetina. Moraju se spomenuti lovranski maruni, krške šurlice i lički lonac. U Dalmaciji se često jedu mišni sir, kumbasice, soparnjak, pašticada, galeblja jaja, luganige, smutica, stonske kamenice i butarga s Neretve. U kontinentalnoj Hrvatskoj se spravljaju i paprenjaci, samoborska kotlovina, prga, sir i vrhnje, pastrva, šaran i druge slatkovodne ribe uz nezaobilazan fiš paprikaš. Najpoznatije slavonske gastronomske zvijezde odreda su majstori jela iz kotlića: ribljih i mesnih paprikaša te jela s ražnja. Ali kulen ili kulin najprestižniji je, najcjenjeniji, pa i najskuplji kobasičarski proizvod.

[uredi] Hrvatski turizam u svjetskoj turističkoj industriji

Međunarodni turizam spada u najekspanzivnije grane svjetskoga gospodarstva. Europa, a posebice Sredozemlje, i dalje ostaje najvažnija turistička destinacija i glavno turističko tržište. Svjetska turistička organizacija predviđa za Sredozemlje godišnju stopu rasta 3%, pri čemu se ističe Hrvatska kao zemlja s jednom od potencijalno najvećih stopa rasta međunarodnih turističkih dolazaka (8,4%).

[uredi] Vidi još


[uredi] Izvori, literatura i linkovi