Sakramenat ženidbe
Izvor: Wikipedija
Sakramenat ženidbe je jedan od sedam svetih sakramenata.
Kršćanska je ženidba sakramenat tj. vidljivi znak nevidljive Božje prisutnosti i ljubavi. Ženidbu je ustanovio Bog u zemaljskom raju, kada je rekao Adamu i Evi: „Nije dobro, da čovjek bude sam. Rastite i množite se i napunite zemlju.” Isus je ženidbu uzvisio na sakramenat, rekavši: „Što Bog združi, čovjek neka ne razdvaja.” Ženidba je sakramenat kojim se podjeljuje roditeljska vlast i milost, da u ime Boga supružnici odgajaju svoju djecu. Ženidbena veza traje do smrti muža ili žene. Sakramenat ženidbe je nerazješiv, osim ako se proglasi ništavnom od strane crkvene vlasti. Ženidba nije obvezna za sve. Svećenici i časne sestre žive u celibatu, a dopušteno je i ostalima, da se ne žene i udavaju.
Sadržaj |
[uredi] Obred
Zaručnici prije ženidbe prolaze tečaj priprave za brak. Ženidba se sklapa u crkvi pred svećenikom i dva svjedoka (kumovi). Pred oltarom, pod sv. Misom ili bez nje, svećenik pita svakog posebno, o slobodi njihove odluke i o spremnosti na doživotnu vjernost te o spremnosti, da prihvate i kršćanski odgajaju djecu. Zatim mladenci jedno drugome pružaju desnu ruku i izražavaju privolu: „Ja N. uzimam tebe N. za svoju zakonitu ženu (za svoga muža) i obećavam ti vjernost u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti. Ljubit ću te i poštivati u sve dane života svoga.”
Zatim svećenik blagoslovi vjenčane prstene, a mladenci ih stave na prst jedno drugome uz riječi: „N. primi ovaj prsten u znak moje ljubavi i vjernosti. U ime Oca, Sina i Duha Svetoga.” Ženidbeni prsteni podsjećaju supruge, da su do smrti vezani ženidbenom vezom.
Slijedi sveopća (vjernička) molitva i blagoslov mladenaca. Obred se može zaključiti molitvom Oče naš, (ako se slavi izvan sv. Mise) i blagoslovom.
[uredi] Bračna privola
Bračna privola je nužan i nenadomjestiv dio ženidbe. Ona je spremnost muškarca i žene, da se jedno drugome zauvijek daruju s ciljem da žive savez vjerne i plodne ljubavi. Privola mora biti svjesna i slobodna ne uvjetovana nasiljem ili prisilom.
[uredi] Ženidba između katolika i pripadnika ostalih vjera
Za dopuštenost mješovite ženidbe (između katolika i krštena nekatolika), traži se dopuštenje crkvenih vlasti. U slučaju različitosti vjere (između katolika i nekrštene osobe), za valjanost ženidbe traži se izričit oprost od zapreke. Bitno je da supružnici ne isključuju prihvaćanje bitne svrhe i svojstava ženidbe te da katolička strana potvrdi drugom supružniku, da će sačuvati vjeru te providjeti krštenje i katolički odgoj djece.
[uredi] Rastava
Teški grijesi protiv ženidbe su: preljub, mnogoženstvo, odbacivanje plodnosti i rastava.
Rimokatolička Crkva dopušta tjelesnu rastavu, kada zajednički život iz različitih teških razloga postaje praktički nemoguć, premda i dalje želi njihovo pomirenje. No, oni nisu slobodni sklapati novu vezu, osim ako je njihova ženidba ništavna te kao takva proglašena od crkvene vlasti.
Crkva ne priznaje građansku ženidbu rastavljenih osoba. Oni ne mogu pristupiti svetoj pričesti niti preuzeti određene crkvene odgovornosti.