Hrvati

Izvor: Wikipedija

   Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst iz članka Razgovor:Etnička karta hrvatske. (Rasprava)


Hrvati
Ukupno stanovništvo

6,2[1] - 9 milijuna (procjena)[2]

Značajno nastanjena područja
Hrvatska:
  3.977.171 [3]

Bosna i Hercegovina:
   571.317 (procjena 1996.)[4]
Argentina:
  440.000[5]
SAD:
   374.241 (2000.)[6]
Njemačka:
   236.600 (2003.) [7]
Austrija:
   131.307[8]
Čile:
   130.000 (est.) [9]
Brazil:
   127.765 [10]
Australija:
   105.747 (2001.) [11]
Kanada:
   97.050 (2001.) [12]
Švicarska:
   87.000 [13]
Srbija:
   70.602 (2002.)[14]
Francuska:
   50.000 [15]
Slovenija:
   35.642 [16]
Švedska:
   26.000 (est.)
Italija:
   20.700 [17]
Mađarska:
   25.730 [18]
Belgija:
   12.000 [19]
Novi Zeland:
   10.000
Nizozemska:
   10.000
Južna Afrika:
   8.000 [20]
Crna Gora:
   6.811
Rumunjska:
   6.786 [21]
Ujedinjeno Kraljevstvo:
   5.000 (procjena)
Makedonija:
    2.248 [2]

Jezici
Hrvatski jezik
Narječja
štokavsko, kajkavsko i čakavsko
Vjera
Pretežno rimokatolička
Srodne etničke skupine

  Slaveni

    Južni Slaveni


Hrvati su narod indoeuropskog podrijetla danas nastanjen u području Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine. Broji oko 5.700.000 pripadnika 2002.

Hrvati govore hrvatski jezik, koji spada u skupinu južnoslavenskih jezika. Pretežno su katolici.

Procjene govore da Hrvata ima izvan domovine gotovo isti broj kao i u Hrvatskoj. Pretežno žive u Sjevernoj i Južnoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji. Postoje stare i organizirane hrvatske manjine u obližnjim državama: Gradišćanski Hrvati u Austriji, Molizanski Hrvati u Italiji, Krašovani u Rumunjskoj i Bunjevci u Vojvodini.

Sadržaj

[uredi] Ime

O podrijetlu Hrvata ima više teorija: Slavenska, Iranska, Gotska Prema legendi Hrvati su se doselili pod vodstvom petero braće (Kluk, Lobel, Muhlo, Kosenc i Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga), pa je moguće da od jednog od braće koji se zvao Hrvat potječe i ime za narod Hrvati, ali osim te legende, nepoznato je odakle potječe ime "Hrvati". No ono najvjerojatnije nije slavenskog podrijetla. Iranska teorija tvrdi da ono vuče korijen iz iranske ili arijske riječi. ([vidi].)

[uredi] Povijest

O nastanku hrvatskog naroda - njegovoj etnogenezi - postoji više teorija. Slavenska teorija dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje je vrijeme veliku popularnost stekla tzv. iranska teorija. Više o tome možete vidjeti ovdje: Popis teorija o podrijetlu Hrvata.

U izradi. Vidi stranicu za razgovor ovog članka.

[uredi] Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja

(12; Karinjani i Lapčani su jedno pleme koje se razdvojilo)

  1. Čudomirići,
  2. Gusići,
  3. Jamometići,
  4. Kačići,
  5. Karinjani i Lapčani - trag je naziv mjesta Karin i Lapac
  6. Kukari (Klьkarь), ovo pleme , vjerojatno je podrijetlom od Klukasa. - trag je naziv mjesta kod Vrlike, Kukari.
  7. Lasničići (Lačničići),
  8. Mogorovići, - trag je naziv mjesta Mogorić.
  9. Polečići (Poletčići), - trag je naziv mjesta Poličnika.
  10. Snačići (zvani i Svačići),
  11. Šubići, knezovi Bribirski
  12. Tugomirići. Pleme za koje se drži da su od sestre Tuge. Nastanili su se kod Karlobaga i u Poljicima

[uredi] Etnografija

Stara hrvatska plemena

  • Banjani.-
  • Bašča. -
  • Bužani.-
  • Draganići.-
  • Draginiči.-
  • Travunjani.-
  • Zahumljani.-

Život i običaji

Po dolasku u novu domovinu Hrvati su nastanili područje između Drave, Vrbasa[nedostaje referenca] i Jadranske obale. Na južnoj Jadranskoj obali nalazila su se područja plemena Zahumljana, Travunjana i Dukljana (ime po starom plemenu Dokleati).

Područje sjeverne Hrvatske između Drave i Save poznato kao Panonska Hrvatska (danas Slavonija) u vrijeme prije kralja Tomislava nazivano je imenom Sklavinija, narod koji ju je naselio nazivan je Sklavinima, svakako varijanta imena Slaveni. Znamo da su Hrvati još vjerojatno za vrijeme saveza s Antima, ili možda i malo kasnije poprimili slavenski jezik. Ovakvom lingvističkom slavenizacijom nametnuto im je i slavensko ime. Područje koje su naselili, Slavonija ili Sklavinija sačuvala je ime do danas. Današnje Šokce koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog podrijetla nego onog sklavinskog. Šokci imaju svoj poseban mentalitet. Oni su poznati kao radišan narod koji je na području Slavonije našao plodnu i rodnu zemlju kojoj se posvetio. Oni su veoma uspješni ratari i uzgajivači kukuruza (nakon otkrića Amerike), pšenice i drugih žitarica. Šokci poznati i po uzgoju stoke i napose svinja, od kojih potječe glavnina mesne hrane.

U području Bijele i Crvene Hrvatske nalazimo opet drugačiji tip Hrvata. Zemljopisne prilike nesumnjivo su utjecale na drugačiji mentalitet i tip kulture. Kamen, more i sunce potaklo je razvoju uzgoja maslina i grožđa. Blizina mora djelovala je i na razvoj brodarstva, te gusarstva kao oblika privređivanja. Znano je da su još stari Neretljani i nešto mlađi Kačići bili strah i trepet slobodnom pomorstvu dalmatinskih gradova, i napose Veneciji. Hrvati s obale Jadrana postali su poznati pomorci, a to vrijedi danas za njih. Dubrovnik i Bokelji na glasu su kao vješti pomorci. Proizvodnja vina, pršuta im maslinovog ulja glavni su proizvodi i čuveni specijaliteti potomaka Bijelih i Crvenih Hrvata. Tipovi naselja razlikuju se isto prema zemljopisnim prilikama. Šokačka naselja Slavonije izduženog su oblika čije su kuće obično nižu bočno okrenute prema šoru (ulici) s kojima čine gazdinstva. Kuće su drvene i s ostalim gospodarskim zgradama ograđene s ulične strane drvenim ogradama. Ovakva dugačka naselja moguća su samo u ravničarskim predjelima. Bliže ili dalje gazdinstva imaju svoja poprilično velima polja na kojima se uzgaja pšenica (danas manje) i kukuruz. Potpuno je drugačiji tip naselja u brdovitim predjelima kao u Lici gdje su razbacana na velikom području. Kuće su veoma strmih krovova, izvorno drvene, danas zidanice. Hrvati brdskih područja također su se prilagodili obliku tla i klime. Stočarstvo (ovca) i uzgoj krumpira glavne su preokupacije. Polja su znatno manja nego u Slavonije. Glavno piće Ličkih Hrvata je rakija šljivovica dok je šljiva najznačajnija voćka.

Kultura i umjetnost

[uredi] Populacija

Hrvati iz St. Louisa, SAD, snimljeno 1939.
Hrvati iz St. Louisa, SAD, snimljeno 1939.

Hrvata ima oko četiri milijuna u Hrvatskoj i oko 600.000 u Bosni i Hercegovini, te oko 100.000-200.000 u ostalim zemljama bivše SFRJ, te u Gradišću u Austriji.

Njihov broj u inozemstvu se može samo procijeniti, ali pretpostavlja se da u iseljeništvu živi barem jednako mnogo Hrvata kao u domovini, no taj broj najviše ovisi o tome smatraju li se više Hrvatima i kako se etnički izjašnjavaju. Mnogi potomci iseljenika poženili su se pripadnicima raznih drugih naroda, a njihovi današnji unuci i praunuci jedva da nešto više znaju o svojem podrijetlu. Zaboravili su jezik, asimilarali u nove zajednice i prihvatili tamošnju kulturu. Znatan je također i onaj dio hrvatskih iseljenika koji NE GOVORE više hrvatskim jezikom ali su svjesni svoje etničke pripadnosti. Najveće emigrantske skupine žive u Zapadnoj Europi, ponajviše u Njemačkoj, a zatim u Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji itd. Od drugih kontinenata, Amerika ima najbrojniju hrvatsku populaciju, i to u Sjedinjenim Državama (Ohio, Kalifornija; Pittsburgh je do pred raspad SFRJ bio drugi grad na svijetu po broju Hrvata) i Kanadi (Mississauga), kao i u Argentini, Čileu (krajnji sjever, zatim oko Santiaga i na jugu na Ognjenoj zemlji), Peruu, Brazilu i Boliviji. Postoje i značajne hrvatske manjine u Australiji (Perth, Sydney) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.

Hrvati u svijetu, /-*UN-ova procjena 2005., označena zvjezdicom./; ²službeni popis 2001.


Zaštitnik Hrvata je sveti Josip.

[uredi] Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948.-1991.

Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
BiH 614.123 (23.9 %) 654.229 (23.0 %) 711.665 (21.7%) 772.491 (20.6%) 758.140 (18.4%) 755.895 (17.3%)
Crna Gora 6.808 (1.8%) 9.814 (2.3%) 10.664 (2.3%) 9.192 (1.7%) 6.904 (1.2%) 6.249 (1%)
Hrvatska 2.975.399 (78.7%) 3.128.661 (79.5%) 3.339.890 (80.3%) 3.513.647 (79.4%) 3.454.356 (75.1%) 3.736.356 (78.1%)
Makedonija 2.060 (0.2%) 2.710 (0.2%) 3.750 (0.3%) 3.882 (0.2%) 3.307 (0.2%) 2.450 (0.1%)
Slovenija 16.069 (1.1%) 17.978 (1.2%) 31.429 (2.0%) 42.657 (2.5%) 55.625 (2.9%) 54.212 (2.8%)
Srbija 169.894 (2.6%) 162.158 (2.3%) 196.411 (2.6%) 184.913 (2.2%) 149.368 (1.6%) 105.406 (1.1%)
Jugoslavija 3.784.353 (24.0%) 3.975.550 (23.5%) 4.293.809 (23.1%) 4.526.782 (22.1%) 4.428.005 (19.7%) 4.660.568 (19.8%)

[13]

[uredi] Gradovi sa značajnijom koncentracijom Hrvata

Kriterij koncentracije je bio velik apsolutni broj Hrvata i/ili značajan postotak Hrvata. Kao stanovnici su uzeti trajno naseljeni i stanovništvo "na privremenom radu".

Argentina: Buenos Aires, Rosario, La Plata

Australija: Sydney, Melbourne, Perth

Austrija: Beč, Željezno (Eisenstadt)

Bosna i Hercegovina: Mostar, Sarajevo, (prije srpske agresije, i Banja Luka)

Crna Gora: Kotor, Tivat

Čile: Punta Arenas, Santiago, Porvenir, Antofagasta

Italija: Trst, Milano

Južnoafrička Republika: Johannesburg, Pretoria, Capetown

Kanada: Toronto, Hamilton, Winnipeg, Calgary, Vancouver, Edmonton

Mađarska: Budimpešta, Pečuh

Njemačka: Frankfurt, München, Stuttgart, Berlin, Mainz, Hamburg,

Novi Zeland: Auckland

SAD: Pittsburgh, Chicago, Cleveland, New York, San Jose, Fresno, San Pedro, Los Angeles

Srbija: Subotica, Sombor, Beograd

[uredi] Reference

[uredi] Vanjske poveznice