Prag
Izvor: Wikipedija
Prag (Praha) | |||||
|
|||||
![]() |
|||||
Pokrajina | Prag | ||||
Povijesna pokrajina | Češka | ||||
Broj stanovnika | 1,194.407 (31. ožujka 2007.) | ||||
Površina | 496 km 2 | ||||
Nadmorska visina | 177-399 m |
Prag (češki Praha) je glavni i s 1,2 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njeno kulturno i gospodarsko središte. Zemljopisno leži u sredini Češke kotline na rijeci Vltavi, desnom pritoku Labe. Uz stanovnike zabilježene u službenoj statistici, pretpostavlja se da u Pragu živi još oko 300.000 neprijavljenih osoba, tako da se ukupan broj stanovnika penje do 1,5 milijuna.
Ima dobro očuvanu srednjovjekovnu gradsku jezgru: Hradčani i Malá Strana na lijevoj obali te Staré Město i Nové Město (Stari i Novi grad) na desnoj obali Vltave. Zbog svog položaja neposredno na rijeci jezgra je u prošlosti često bila izložena poplavama. Grad se počeo brže razvijati nakon izgradnje željeznice 1845. kada je ugljen iz bazena Kladno omogućio razvoj metalurgije što je dovelo do povećanja broja stanovnika. Godine 1830. u Pragu je živjelo 180.000 ljudi, a godine 1910. već 224.000. Grad je postao snažno industrijsko središte i postupno uključio u svoj sastav susjedna manja naselja kao industrijske gradske četvrti pa su tako nastali Libeň s pristanišnim bazenom Vysočany, Hloubětín, Karlín i Smíchov s tvornicama strojeva, vozila, vagona, stakla, papira i prehrambenih proizvoda. Prag je postao i trgovački centar te veliko željezničko čvorište, a tome su kasnije pridodane i cestovne veze te velika zračna luka Ruzyně udaljena samo 10 km od gradskog središta.
Prag je od 1918. do 1939, odnosno od 1945. do 1993. bio glavni grad Čehoslovačke. Jedna je od rijetkih prijestolnica Srednje Europe koja je u drugom svjetskom ratu ostala gotovo potpuno pošteđena ratnih razaranja. Zbog izvrsno očuvane srednjoeuropske arhitekture postao je, pogotovo nakon završetka hladnog rata, jedno od najpopularnijih srednjoeuropskih turističkih odredišta i omiljena lokacija za snimanje mnogih filmova s povijesnom tematikom, čemu je pridonijela i gotovo stoljetna tradicija proizvodnje vlastitih filmova.
1985. - Atena | 1986. - Firenca | 1987. - Amsterdam | 1988. - Zapadni Berlin | 1989. - Pariz | 1990. - Glasgow | 1991. - Dublin | 1992. - Madrid | 1993. - Antwerpen | 1994. - Lisabon | 1995. - Luxembourg | 1996. - Kopenhagen | 1997. - Solun | 1998. - Stockholm | 1999. - Weimar | 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki, Bruxelles, Prag, Krakow, Santiago de Compostela, Avignon, Bologna | 2001. - Rotterdam | 2002. - Bruges, Salamanca | 2003. - Graz | 2004. - Genova | 2005. - Cork | 2006. - Patras | 2007. - Luxembourg i Grande Région, Sibiu
![]() |
|
![]() |
---|---|---|
Samoupravne pokrajine (sjedište pokrajine) | ||
glavni grad Prag | Središnja Češka (Prag) | Južna Češka (České Budějovice) | Plzeňski kraj (Plzeň) | Karlovarski kraj (Karlovy Vary) | Ústečki kraj (Ústí na Labi) | Liberečki kraj (Liberec) | Královéhradečki kraj (Hradec Králové) | Pardubički kraj (Pardubice) | Vysočina (Jihlava) | Južna Moravska (Brno) | Olomoučki kraj (Olomouc) | Moravsko-šleski kraj (Ostrava) | Zlínski kraj (Zlín) | ||
Češke pokrajine (1960.-1999.) (sjedište pokrajine) | ||
Središnja Češka (Prag) | Južna Češka (České Budějovice) | Zapadna Češka (Plzeň) | Sjeverna Češka (Ústí nad Labom) | Istočna Češka (Hradec Králové) | Južna Moravska (Brno) | Sjeverna Moravska (Ostrava) | samostalna upravna jedinica: glavni grad Prag | ||
Povijesne pokrajine: Češka ![]() ![]() ![]() |
Nedovršeni članak o gradu: Prag treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.