Miljenko Smoje
Izvor: Wikipedija
Miljenko Smoje (Split, 14. veljače 1923. - Split, 25. listopada 1995.) je bio dalmatinski novinar, pisac, satiričar i televizijski scenarist. Pisao je putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čovjeku i suvremenom životu. Objavljivao je na Radio Splitu, u Slobodnoj Dalmaciji, VUS-u i Vjesniku.
Smoje se rodio u siromašnoj porodici težaka u Splitu. Odrastao je u četvrti Varoš, tradicionalno poznatoj po simpatijama za anarhizam, socijalizam i druge lijeve političke pokrete. To će imati snažan utjecaj na Smojin opus stvorivši kod njega simpatije za malog čovjeka i krajnji prezir prema svakom autoritetu.
Smoje je 1941. završio gimnaziju, a nedugo zatim je u travanjskom ratu pala Kraljevina Jugoslavija, a Split okupiran i anektiran od fašističke Italije. Smoje se nakon toga priključio antifašističkom pokretu otpora, kao i Komunističkoj partiji Jugoslavije. Međutim, njegova buntovna priroda ga je dovela do toga da vrlo brzo bude isključen iz Partije. Smoje je to svejedno prebrodio, isto kao i kraće pritvaranje od strane fašističkih vlasti.
Nakon rata je Smoje kraće vrijeme radio kao učitelj, da bi od 1950. godine počeo raditi kao novinar u splitskom dnevnom listu Slobodna Dalmacija. Vrlo brzo je na vidjelo izašao njegov talent za pisanje reportaža u kojima bi, uz veliku dozu humora, vješto koristio čakavski dijalekt. U svojim putopisima (koji su u biti bili i novinski članci i intervjui sa mještanima i opis mjesta), objavljivanim u "Slobodnoj Dalmaciji" (veličine cijele stranice ili cijele dvije stranice) je novinarskim neformalnim pristupom pisao o dalmatinskim malim mjestima.
Smoje je postao jedan od najuglednijih novinara tadašnje Hrvatske i Jugoslavije, ali je njegovoj slavi ipak najviše doprinio rad na humorističkoj TV-seriji Naše malo misto iz 1970. godine, koja je burne ekonomske, političke i kulturne promjene prije, za vrijeme i poslije drugog svjetskog rata pokazala kroz prizmu malih ljudi u dalmatinskom gradiću. Serija je 1982. godine dobila i filmski nastavak u obliku igranog filma Servantes iz Malog mista.
Smoje je 1979. godine otišao u mirovinu, ali je za Slobodnu Dalmaciju nastavio pisati kolumnu Dnevnik jednog penzionera.
Godinu kasnije je prema vlastitoj knjizi napisao scenarij za Velo misto, TV-seriju koja je obrađivala povijest Splita od 1910. do 1947. godine, a koja se ponekad koristi i kao neslužbena povijest prvih godina nogometnog kluba Hajduk. Iako je serija bila predmetom snažne cenzure od tadašnjih komunističkih vlasti, doživjela je veliku popularnost i kultni status koji traje do danas.
Za vrijeme raspada Jugoslavije Miljenko Smoje se postavio kao žestoki protivnik hrvatskog nacionalizma, i kao takav je nakon dolaska Franje Tuđmana i HDZ-a postao nepoćudna osoba, a njegov je opus skinut s programa državne televizije. Nakon što je Slobodna Dalmacija godine 1993. kontroverznom privatizacijom prešla u ruke Tuđmanovog pristaše Miroslava Kutle, Smoje je postao kolumnist satiričnog tjednika Feral Tribune gdje je pisao sve do svoje smrti.
Smoje je nepoćudnim prestao biti tek 1998. godine kada je Hrvatska televizija konačno odlučila reprizirati Velo misto, a nakon višegodišnjih rasprava su splitske gradske vlasti odlučile da se Smoji podigne spomenik.
Miljenko Smoje je pokopan u Žrnovnici, pokraj Splita
[uredi] Objavljena djela
- Hajdučka legenda (1971.)
- Kronika o našem Malom mistu (1971.)
- Dalmatinska pisma (1976.)
- Velo Misto (1981.)
- Dnevnik jednog penzionera (1981.)
- Libar Miljenka Smoje (1981.)
- Pasje novelete (1995.).