Hestija

Izvor: Wikipedija

Hestija
Hestija

Hestija (grč. Ἑστία, Hestía) u grčkoj mitologiji boginja je srca, ognjišta i doma; Kronova i Rejina kći. Hestijin je pandan u rimskoj mitologiji Vesta, zaštitnica grada Rima.

Sadržaj

[uredi] Etimologija

Hestijino grčko ime znači "srce", "ognjište".

[uredi] Karakteristike

Hestija je obično prikazivana kao skromna žena zaogrnuta velom. Katkad drži procvjetalu granu, a atribut joj je često bio i kotao.

[uredi] Mitologija

Hestija, egipatska tapiserija, 6. stoljeće
Hestija, egipatska tapiserija, 6. stoljeće

Hestija je Zeusova, Posejdonova, Hadova, Demetrina i Herina sestra, najstarija od tri Rejine i Kronove kćeri. Izvorno je bila jedna od dvanaest olimpskih bogova, ali je svoje mjesto dala u korist Dionizu koji će čuvati svetu olimpsku vatru.

Odmah nakon rođenja, Kron je progutao svoju djecu zbog proročanstva svojih roditelja da će ga njegovo dijete svrgnuti. Kron nije uspio progutati Zeusa kojeg je skrila njegova majka. On je na posljetku natjerao Krona da povrati svu djecu te ga je svrgnuo. Hestiju je Reja prva rodila, a Kron ju je posljednju povratio, stoga se za nju kaže da je prva i posljednja, najvažnija i najbeznačajnija, najstarija i najmlađa.

Posejdon i Apolon htjeli su je za ženu, ali se ona pred Zeusom zaklela da će ostati djevicom te je ostala živjeti u Zeusovu srcu. U homerskoj himni navodi se da je živjela u Delfima, a oni su bili srce i središte svih Helena, stoga u oba slučaja ostaje božica srca.

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: