Bugojno

Izvor: Wikipedija

Bugojno
Slika:Bugojno (grb).png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Srednjobosanska
Sjedište Bugojno
Načelnik  ?
Površina 366 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

46.889 (1991.)
128/km²

Bugojno je grad i središte općine u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Bugojno se nalazi u Srednjobosanskoj županiji u području gornjeg toka rijeke Vrbas,Skopaljska dolina između gradova Uskoplje i Donji Vakuf.


[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bugojno imala je 46.889 stanovnika, raspoređenih u 78 naselja.

Nacionalni sastav:


- Grad Bugojno, popis 1991 - Po podacima [Federalnog zavoda za statistiku|http://www.fzs.ba/popis.htm] u 10 mjesnih zajednica koje su sačinjavale grad Bugojno (Centar, Crniče, Čipuljić, Gaj, Gorica, Lug, Novo Naselje, Vrbas, Vrbanja i Vučipolje) etnički sastav je bio sljedeći:

  • Hrvati - 9.422 (35,56%)
  • Muslimani - Bošnjaci - 7.858 (29,65%)
  • Srbi - 7.027 (26,52%)
  • Jugoslaveni - 1.461 (5,51%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 728 (2,76%)

Također, ti podaci (sa malom statističkom devijacijom) se mogu naći i u Biltenu 119 Statističkog zavoda RBiH [1], siječanj 1991 koji je prihvaćen u Parlamentu RBiH od strane svih parlamentarnih stranaka 1991(s izuzetkom podataka za općinu Kupres).


Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 31.856

Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani.
Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore.

Nacionalni sastav prema predpostavkama u 2003 bio je slijedeći:

Ukupno stanovnika:56.983

  • Bošnjaci (muslimani) - 36.751 (64.49%)
  • Hrvati - 13.235 (23.22%)
  • Srbi - 5.453 (9.57%)
  • Ostali - 1.544 (2.71)


[uredi] Naseljena mjesta

Alibegovići, Barbarići, Bašići, Bevrnjići, Bode, Brda, Bristovi, Brižina, Bugojno', Ceribašići, Crniče, Čardaci, Čavići, Donji Boganovci, Drvetine, Garačići, Glavice, Golo Brdo, Gornji Boganovci, Goruša, Gračanica, Gredine, Grgići, Hapstići, Harambašići, Hum, Humac, Ivica, Jagodići, Jazvenik, Kadirovina, Kandija, Karadže, Kopčić, Kordići, Koš, Kotezi, Kula, Kutlići, Lenđerovina, Lug, Ljubnić, Maslići, Medini, Milanovići, Mračaj, Nuhići, Odžak, Okolište, Pavice, Pirići, Planinica, Podripci, Poriče, Potočani, Prijaci, Rosulje, Rovna, Sabljari, Seferovići, Servani, Skrte, Stojići, Stolac, Šići, Šušljići, Trge, Udurlije, Vedro Polje, Vesela, Vileši, Vrbanja, Vrpeć, Vučipolje, Zanesovići, Zlavast, Zlokuće i Ždralovići.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Mjesto je pokolja kojeg su počinili neki pripadnici Armije BiH nad mjesnim autohtonim Hrvatima u srpnju 1993., kada su ubili, po trenutačno poznatim podatcima, 21 osobu.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.
Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Europi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi.
Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco".
U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice



Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Bugojno treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.