Bog
Izvor: Wikipedija
- Ovo je članak o pojmu "Bog" kakav se koristi općenito. Za prvu osobu Presvetog Trojstva u kršćanstvu vidi članak Bog Otac.
Bog je jedan od termina koji opisuje savršeno, nadljudsko biće, za koje se vjeruje da je stvoritelj svijeta i upravljač čovjekove sudbine. Princip vjerovanja u jednog boga je monoteizam, a u više politeizam. Vjerovanje u boga zove se religija, a obredi u njegovu čast bogoslužje. Poricanje postojanja zove se ateizam, a sumnja agnosticizam.
Neke religije predstavljaju boga u likovima mješanaca životinja i ljudi, divovskih ljudi i sl. Neke pak misle da je uvrjedljivo boga predstavljati u fizičkoj formi. Neke propovijedaju da je bog apsolutno dobro biće, dok druge misle da je on iznad ljudskog shvaćanja moralnosti.
Sadržaj |
[uredi] Bogovi
Glavni članak: Politeizam
U povijesti je postojalo mnogo politeističkih religija i njihovih običaja. Sve su velike izumrle, a propadanje je počelo pojavom kršćanstva. Danas se samo u zabitim krajevima štuju tradicionalna vjerovanja. Ljudi su bogovima prinosili darove, često i ljude, dok su pravili hramove i veličanstvene kipove, od kojih je najvelebniji Zeusov kip u Olimpiji. Najsnažnije su se razvile grčka i rimska mitologija.
[uredi] Grci i Rimljani
Bogovi se u antičkih Grka i Rimljana prikazivani kao bića sa svim ljudskim osobinama. Glavni je grčki bog Zeus, a rimski Jupiter. Bilo je mnogo bogova, zaštitnika svega i svačega.
Grci su jedini koji su mislili da su ljudi stvorili bogove, a ne obrnuto, te da oni postoje radi ljudi, a ne obrnuto.
[uredi] Bog u kršćanstvu
Glavni članak: Kršćanstvo
Kršćani vjeruju u jednog Boga i tri božanske osobe: Boga Oca, Sina (Isusa Krista) i Duha Svetoga.
Bog Otac je stvoritelj neba i zemlje, koji se objavljivao mnogim ljudima, poput Abrahama, Mojsija i slično. Njemu se upućuje većina molitava.
Njegov sin Isus Krist uzeo je čovječji lik i rodio se od djevice Marije koja je začela po Duhu Svetom, kako bi svijet izbavio od grijeha. Dugo je propovijedao Božju riječ. U 33. godini dobrovoljno se predao na muku na križu, te treći dan uskrsnuo od mrtvih, te tako pobijedio smrt. Trenutno sjedi zdesna Ocu. Obećao je svim dobrim dušama da će doći u raj, kraljevstvo nebesko, te da će bez straha na sudnji dan stati pred njegovo lice.
Duh Sveti izlazi iz Boga Oca, ljudima podaje sedam darova, te radi kao Božji glasnogovornik.
[uredi] Bog u islamu
Glavni članak: Islam
Osnovni koncept islama je jedinstvenost Boga (tauhid). On je samo jedan vječan gospodar. Ne postoje nikakve božanske osobe ni oličenja, što bi značilo da je on jedan i jedini, a vjera u njega kristalno čisti monoteizam. Arapski naziv za Boga je Alah, a sastavljen je od riječi al-ilah, što znači jedini Bog. Inače Alah ima 99 imena.
Njegov je glavni poslanik Muhamed. Islam ne dozvoljava kipove i umjetničke slike što predstavljaju Boga, jer to po njima vodi zabranjenom štovanju idola.
[uredi] Bog u budizmu
Glavni članak: Budizam
Buda je odbijao odgovarati na pitanja o bogu, jer je tvrdio da se ne prave mrtve koncepcije, nego da se razvija duhovna snaga, koja dođe do odgovora na sva pitanja.
[uredi] Bog u hinduizmu
Glavni članak: Hinduizam
U hinduizmu nema štovanja koje vrijedi za sve. Neki obožavaju Šivu ili Višnu, neki štuju božice. Poneki hindus vjeruje u jednog boga, poneki u nijednog.
[uredi] Bog u zoroastrizmu
Glavni članak: Zoroastrizam
Bog u zoroastrizmu daleko je kompleksniji pojam nego u velikim religijama. Opisuje se kao borba između Dobra i Zla, tako da čas pobjeđuje jedno, čas drugo. Tako je zoroastrizam dualistička religija.
[uredi] Bog u filozofiji
Glavni članak: Teodiceja
Nedovršeni članak Bog koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.