Derbent

Izvor: Wikipedija

Derbent (ruski: Дербе́нт) (perzijski (farsi): دربند, čitaj: Darband) je najjužniji grad u Rusiji, i drugi je po važnosti grad u Dagestanu.

Broj stanovnika: više od 90.000

Većina stanovnika su Azeri, a po brojnosti ih prate Lezgi i Tabasarani.

Derbent tvrdi da je najstariji grad u Rusiji. Još od starog vijeka, ovo područje je bilo vrlo važno zbog svog položaja kao vrata prema Kavkazu. U Derbentu ima arheoloških struktura starih preko 5000 godina. Kao rezultat ove zemljopisne osobine, grad se razvio oko dvije zidine, raširivši se od planina prema moru. Stoljećima su brojni narodi davali gradu raznolika imena, ali svako je bilo u svezi sa "vratima", "portalom", "kapijom".

[uredi] Zemljopis

Grad je sagrađen kraj zapadnih obala Kaspijskog jezera, južno od rijeke Rubasa, na padinama Tabasaranskog gorja (koje su dio Kavkaskog gorja).

Derbent je prometno dobro pokriven - ima vlastitu luku, željeznica prolazi kroza nj prema Bakuu i cestovna prometnica Baku-Rostov prolazi također kroz ovaj grad.

Derbent je jedinstvenog strateškog položaja na Kavkazu - grad se nalazi na tankoj prevlaci zemlje (3 km) između Kaspijskog jezera i Kavkaza, kontrolirajući suhozemni promet između jugoistočne Europe i Bliskog Istoka.

Prema sjeveru grada se nalazi spomenik Kirk-lara, iliti četrdesetorici junaka, koji su pali braneći Dagestan od Arapa 728. godine.

Prema jugu se proteže krak Kavkaskog zida 50 m dug, znan i kao Aleksandrov zid, zatvarajući uski prolaz Željeznih vrata/Kaspijskih vrata (Portae Athanae or Portae Caspiae). Dok je ovaj zid bio cio, bio je visok 9 metara i debeo 3 m, a sa svojim željeznim vratima i osmatračnicama je tvorio snažnu obranu perzijske međe.

[uredi] Povijest

Prvo stalno naselje u području Derbenta datira od 8. stoljeća prije Krista. Do 4. stoljeća nove ere, ovo područje je bilo dijelom Kavkaske Albanije, i obično ga se poistovjećiva sa Albanom, glavnim gradom.

Današnje ime, od perzijske riječi (دربند,čitaj: Darband) u značenju "zatvorena vrata", je ušlo u uporabu koncem 5. stoljeća ili početkm 6. stoljeća, kad je ponovno osnovan grad na ovom području od strane Kavada I. iz Sasanidske dinastije Perzijskog carstva.

Za zidine i citadelu se vjeruje da pripadaju vremenu Kavadova sina, Hosrava I.. Derbent je postao snažnom vojnom postajom i lukom Sasanidskog carstva. Tijekom 5. i 6. stoljeća, Derbent je postao i važno središte širenja kršćanstva na Kavkazu.

Tijekom 630-ih, zauzeo ga je Kazarski kanat. 654. ga zauzimaju Arapi, koji ga preobražuju u važno upravno središte i uvode islam na to područje. Kalif Harun al-Rašid je provodio vrijeme živeći u Derbentu, i doveo ga je na dobar glas kao sjedište umjetnosti i trgovine. U 10. stoljeću, s padom Arapskog kalifata, Derbent postaje emiratom sve do mongolske invazije 1239..

U 14. stoljeću ga zauzimaju horde tatarskog vođe Timura. 1437. je došao pod kontrolu šahova Širvana. Tijekom 16. stoljeća, Derbent je bio poprištem ratova između Turske i Perzijskog Carstva, kojim je vladala perzijska Safavidska dinastija.

Do početka 17. stoljeća, Safavidski šah Abaz I. je nanio teški poraz Turskom carstvu i vratio je Derbent.


   Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.


[uredi] Gospodarstvo i kultura

U Derbentu ima strojogradnje, prehrambene industrije (čak i pivara i vinarije), tekstilna industrija, proizvodnja građevinskih materijala, drvna industrija, ribarstvo i riboprerada.

Obrazovna podgradnja je dobra. U Derbentu ima sveučilišta kao i nekoliko tehničkih škola.

Na kulturnom polju, valja spomenuti Lezginsko dramsko kazalište (kazalište S. Stalskog).

Dva kilometra od grada se nalazi naselje za odmor "Čajka" (=galeb).

Derbent je u biti veliki muzej s veličanstvenim gorjem i obližnjom obalom, velikog potencijala za razvitak turizma, pojačanog UNESCO-vom razredbom Citadele, starog dijela grada i Tvrđave kao svjetske baštine u 2003.. Ipak, nesigurnost u regiji nije dopuštala daljnji napredak.

Podatak s engleske Wikipedije: Note: Some text used with permission from www.travel-images.com. The original text can be found here.

Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, objavljenog 1911., koje je javno dobro.



Nedovršeni članak o gradu: Derbent treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.