Crnogorci
Izvor: Wikipedija
|
|
Ukupno pripadnika: | 600.000-800.000 (est.) |
Brojnost: | |
Jezik | srpski, crnogorski |
Religija | srpska pravoslavna |
Etnička skupina |
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava) |
Crnogorci su jedan od najmanjih slavenskih naroda. Naziv označava i naciju i etničku grupu - no i regionalnu odredbu.
Sadržaj |
Identitet i stanovništvo
U Crnoj Gori nacionalno opredijeljeni Crnogorci i Srbi su razlikuju jedino po liniji nacionalnog izjašnjavanja. Pitanje crnogorskoga etnosa je diskutabilna tema, pogotovo u 21. stoljeću jer više i više crnogoraca bira srpski nacionalni identitet nad crnogorskim. Raskol je povećan od jačanja pokreta za stvaranje neovisne Crne Gore, i doživio je kulminaciju nakon uspješnog referenduma za neovisnost 2006. godine. No, crnogorski Srbi se uopće ne smatraju odvojenim narodom od crnogorskoga, i vide Crnu Goru kao svoju domovinu, a ne Srbiju. Ideja sveg-crnogorstva građana Crne Gore je glavninom prihvaćena od strane svih Slavena koji žive u Crnoj Gori, pogotovo vrlo brojne zajednice Muslimana, koji za razliku od Bošnjaka, ne govore bošnjački (tj. bosanski), već srpski jezik.
Prema popisu iz 2003. godine, u Republici Crnoj Gori živi između 265.000 i 270.000 Crnogoraca koji čine između 40% i 43% cjelokupnog stanovništva, dok se oko 200.000 (između 30% i 32%) nacionalno izjašnjava kao Srbi. Točna i koncizna proporcija "Crnogoraca" i "Srba" po narodnosti nije precizna i varira, ne zbog demografskog mijenjanja, već zbog promjenjivanja nacionalnog opredjeljenja samih Crnogoraca. Prema srbijanskom popisu iz 2002. godine, u Srbiji živi oko 69.000 Crnogoraca po nacionalnosti (0.92% stanovništva Srbije) - a preko 200.000 je odabralo srpsku nacionalnost. Uz samo to, veliki broj Srba u svijetu je crnogorskoga podrijetla, pogotovo zato što su Crnogorci masovno kolonizirali Šumadiju, Negotinsku krajinu i Pomoravlje u vrijeme 19. i 20. stoljeća.
U inozemstvu su Crnogorci mahom prihvatili srpski nacionalni identitet, tako da nema veće ili brojnije zajednice.
Povijest
Jezik
Glavni članci: Srpski jezik, Crnogorski jezik
Crnogorci govore ijekavskim štokavskim dijalektom srednjejužnoslavenskog dijasustava. Mlađi, istočno-hercegovački dijalekat je rasprostranjen na tlu Stare Hercegovine, a stariji Zetski dijalekat je u uporabi u ostatku Crne Gore. Tokom Jugoslavije istočnohercegovački je bio forsiran, kao standard Srpsko-hrvatskog odnosno Srpskog jezika, zbog čega je još uvijek rasprostranjen širom Crne Gore.
Većina Crnogoraca govori Srpski jezik, koji je ujedno i zvanični jezik Republike Crne Gore. No, postoji pokret za neovisan Crnogorski jezik. Oko 63.5% stanovništva Crne Gore se na popisu 2003. izjasnilo da im je Srpski materinski, a čak 21.5% da im je Crnogorski. Dok je u skoro svim općinama srpski jezik u uporabi, većina stanovnika Cetinja naziva svoj jezik crnogorskim.
Kultura
O 'krsnoj slavi' i 'prislavici'.
Običaji Crnogoraca vezani su uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika porodice, bratstva. Ovakvu slavu imali su i Malisori, po vjeri katolici, ali je kod njih svetac zaštitnik čitavog plemena. 'Krsna slava' kod Crnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: Sveti Nikola-Nikoljdan, Sveti Arhanđeo Mihailo-Aranđelovdan, Sveti Jovan-Jovan(nj)dan, Sveti Velikomučenik Đorđija Đorđije-Đurdjevdan, i Sveta Petka.
Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekomu desilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a porodica ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.
Vjera
Cnogorci su uglavnom vjernici Srpske pravoslavne crkve. Od nedavno postoji i Crnogorska pravoslavna crkva, koja ima pretenzija da uzme sve religiozne objekte u Crnoj Gori sagradjene prije 1918. i one poslije sagradjene crnogorskim novcem.
Crnogorska plemena
- Banjani, Hercegovačko pleme. Postojalo je i hrvatsko pleme Banjani, ne smiju se pobrkati.
- Bileća, Hercegovačko pleme
- Bjelice, Katunska nahija
- Bjelopavlići, "sedam Brda".
- Boljevići, Crmnička nahija
- Brajići, Primorje
- Bratonožići, "sedam Brda".
- Brčeli, Crmnička nahija. Zvani i Brčelo.
- Buronje, Lješanska nahija
- Ceklin (Ceklinjani), Riječka nahija
- Cetinje, Katunska nahija
- Cuce, Katunska nahija
- Ćeklići, Katunska nahija
- Dobrsko selo, Riječka nahija. Ovo pleme se u Hrvatskoj Enciklopediji (iz 1941) naziva i Dobrljani.
- Draževina, Lješanska nahija
- Drobnjaci, Hercegovačko pleme
- Dupilo, Crmnička nahija
- Gacko, Hercegovačko pleme
- Gluhi Do (Gluhodoljani), Crmnička nahija
- Gradac, Lješanska nahija
- Građani, Riječka nahija
- Grahovo, Hercegovačko pleme
- Grbalj, Primorje
- Komani, Katunska nahija
- Kosijeri, Riječka nahija
- Krivošije, Hercegovačko pleme
- Kuči, "sedam Brda".
- Limljani, Crmnička nahija
- Ljubibratići, Hercegovačko pleme
- Ljubotinj, Riječka nahija
- Maine, Primorje
- Maleševci, Hercegovačko pleme
- Morača, "sedam Brda".
- Nikšići, Hercegovačko pleme
- Njeguši, Katunska nahija
- Ozrinići (Čevljani), Katunska nahija
- Paštrovići, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
- Piperi, "sedam Brda".
- Piva, Hercegovačko pleme
- Pješivci, Katunska nahija
- Pobori, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
- Podgor, Crmnička nahija
- Prijedojevići, Hercegovačko pleme
- Rovca, "sedam Brda".
- Rudinjani, Hercegovačko pleme
- Sotonići, Crmnička nahija
- Šaranci, Hercegovačko pleme
- Trebješani, Hercegovačko pleme
- Uskoci, Hercegovačko pleme
- Vasojevići, "sedam Brda".
- Zagarač, Katunska nahija.
- Zupci, Hercegovačko pleme
Literatura
- V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57.
- J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204.
- Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze.
- P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247.
- I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II.
- M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15.
Poznati Crnogorci
- Petar I Petrović Njegoš - i ustanovljivač prvog zakona obnovljene crnogorske države;
- Petar II Petrović Njegoš - po mnogima najveći pjesnik u Južnih Slavena;
- Sveti Vasilije Ostroški - jedan od najznačajnijih pravoslavnih svetaca uopće;
- John Hajdukovich - jedan od utemeljivača Aljaske;
- Mike Stepovich (wise Mike) - guverner Aljaske za vrijeme čijeg je guvernerstva Aljaska dobila status punopravne savezne države u SAD;
- Milovan Djilas - prvi demokratski disident iz samog vrha vlasti komunističke Jugoslavije i jedan od najpoznatijih disidenata iz komunističkog dijela svijeta uopće;
- Dušan Vukotić - prvi oskarovac u Južnih Slavena i prvi oskarovac izvan SAD uopće - svjetski značajan autor animiranog filma (crtani film "Surogat");
- Ratko Đukanović - Jedan od najznačajnijih svjetskih izučavatelja dišnog sustava;
- Sveti Jovan (Ivan) Vladimir - dukljanski vladar i kršćanski svetac s konca desetog stoljeća. Koliko je njegov kult opće poštivan govori činjenica da vjernici pravoslavne, katoličke, pa čak i muslimanske vjeroispovijesti svake godine u tradicionalnoj procesiji na dan ovog svetitelja, iznose križ na vrh planine Rumije koja se uzdiže iznad Bara.