Paravojne ustaške postrojbe
Izvor: Wikipedija
Paravojne ustaške postrojbe, poznate i kao Divlji ustaše, su bile samoinicijativno stvorene jedinice u NDH koje su se nazivale ustaškima ali koje su bile izuzete od zapovjedanja Glavnog stožera Ustaške vojnice. Navodno su nastale kao rekacija na partizansko-četnički ustanak protiv NDH ali su se u borbi također koristile terorom i najodgovornije su za još veće širenje ustanka.
Sadržaj |
[uredi] Nastanak
Još od početka postojanja NDH, mnogi ustaše iz emigracije otišli su u svoje krajeve i tamo uz pomoć lokalnih ustaških dužnosnika počeli organizirati naoružane postrojbe istodobno sa stvaranjem Ustaške vojnice i Hrvatskog domobranstva kao regularne vojske NDH. To su zapravo bile naoružane skupine mještana svih godišta i profila te su, s obzirom na svoj nevojnički ili poluvojnički karakter, u početku bili poznati kao Ustaška milicija ili Divlji ustaše. Pripadnost tim postrojbama nije se priznavala u redovnu vojničku službu a kako se njihov broj povećavao iz dana u dan, Ministarstvo domobranstva je poduzimalo niz mjera radi njihovog uključivanja u Ustašku vojnicu ili domobranstvo.
Prema nekim povjesničarima, ustanak protiv NDH u Hercegovini je izazvan upravo terorom "divljih ustaša" pod vodstvom ustaša povratnika Mije Babića i Ive Herenčića. Zbog teškog stanja izazvanog ustankom, Ministarstvo domobranstva poslalo je u Hercegovinu generale Vladimira Laxu i Ivana Prpića s ovlaštenjem da uguše ustanak i uvedu red, uključujući i discipliniranje "divljih ustaša". General laxa u svom izvješću ministarstvu kaže:"Nemiri u Hercegovini, nezadovoljstvo i utučenost pučanstva bili su, prema izjavama svih staleža pučanstva, najvećim dijelom izazvani divljačkim i nečovječnim postupcima tzv. ustaša. Takozvani ustaše drsko tvrde da su oni očistili prostor Gacko-Avtovac-Bileća-Nevesinje i da su time učinili veliku uslugu NDH. General Laxa je to opovrgnuo i predložio raspuštanje takvih ustaških organizacija i stvaranje novih, od ljudi koji su dostojni ideala ustaškog pokreta u svakom pogledu.
Drugi pak smatraju da je ustanak u Hercegovini 1941. posledica djelovanja četničkog pokreta, poduprtog od talijanskih vojnih vlasti, te da je pojava "divljih ustaša" reakcija na takvo stanje.
[uredi] Širenje
Broj "divljih ustaša" povećavao se dnevno a najviše u lipnju, srpnju i kolovozu 1941. godine. Tada ih je bilo 25.000/30.000. Njihova se djelatnost proširila po cijelom teritoriju NDH, ponajviše u područjima s mješanim pučanstvom (Srbi i Hrvati ili Muslimani i Srbi). Stvarali su probleme i za civilnu i za vojnu vlast NDH.
Slavko Kvaternik je o "divljim ustašama" rekao:
- da se regrutiraju iz svih slojeva pučanstva, seljaka, radnika, učitelja, privatnih i državnih službenika, obrtnika, trgovac itd.
- da je među njima gotovo polovica takvih koje je proganjala i mučila stara jugoslavenska policija, te da su prožeti mržnjom i osvetom na Srbe
- ostali da su špekulanti, koji su otišli u redov "divljih ustaša" da izbjegnu poziv na oružane vježbe (u Domobranstvo), besposličari i ljudi kojima "smrdi" posao, a rado dobro žive
- ovaj sastav "divljih ustaša" pokazuje jasno njihovo mentalno raspoloženje, te što može biti njihov cilj i djelovanje: ništa drugo nego izgredi, osvete i pljačke.
Kvaternik također kaže da su postrojbe "divljih ustaša" nastajale istodobno sa nastankom i širenjem četničkih jedinica na prostoru NDH. "Zanimljiv je zaključak, da su "divlji ustaše" nastali u onim krajevima u kojima su od prije postojali četnici. Obje organizacije, četnička i divljeustaška, razvijale su se usporedno, čak su se razvijale istodobno i brojevno."
[uredi] Formalna likvidacija
Odredbom Ante Pavelića od 21. kolovoza 1941. da ustašku odoru imaju pravo nositi pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne, ustaške vojnice, 13. jurišne stanije sveučilištaraca, Ustaške nadzorne službe i djelatnici u službi u ustaškom pokretu, počinje likvidacija postrojbi "divljih ustaša" i uključivanje njihovih pripadnika u postrojbe Ustaške vojnice.
[uredi] Seoske straže
No time te postrojbe nisu iskorjenjene već su postojale i dalje tijekom postojanja NDH, dostižući u nekim razdobljima veliki broj pripadnika, čak veći nego onaj u regularnim ustaškim postrojbama. Zbog opstanka i rasta ne samo četnika nego i partizana tijekom 1942. i 1943.razvila se neka vrst samoobrane stanovništva u obliku organiziranja tzv. "seoskih straža", što je u osnovi nastavak postojanja "divljih ustaša". Iako se te psotrojbe nisu ubrajale u redovnu vojsku, bile su u skladu sa politikom nekih ustaških krugova. Zapovjednik ime je bio pukovnik Tomislav Rolf.
[uredi] Literatura
Jug, Damir-Oružane sngae NDH: Sveukupni ustroj