Otok Amsterdam
Izvor: Wikipedija
Otok Amsterdam (ponekad se naziva i Novi Amsterdam, francuski: île Nouvelle Amsterdam). Je mali francuski otok koji se nalazi u južnom dijelu Indijskog oceana. Zajedno sa otokom Saint-Paul koji je udaljen 85 km južno čini zajednički distrikt otoka Saint-Paul i Amsterdam (francuski: Îles Saint-Paul et Amsterdam), jedan od četiri distrikta Francuskih južnih i antarktičkih teritorija (druga tri su: otočje Crozet, otočje Kerguelen i Terre Adélie).
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Povijest otoka Saint-Paul i Amsterdam je povezana. Prva osoba koja spominje ovaj otok je baskijski član Magellanove posade Sébastien de El Cano u svom dnevniku, 18. ožujka 1522. Otok je puno puta viđen od strane pomoraca u 17. stoljeću, a ime mu je dao nizozemski guverner Van Diemen koji mu je 1633. godine dao ime po svom brodu: "Nieuw Amsterdam". Prva osoba koja se iskrcala na otoku je bio drugi nizozemski pomorac Willen de Wlaming sa broda "Novara" koji je tražio izgubljeni brod 1696.
U 19. stoljeću, otok je kao i otok Saint-Paul postao baza za lovce na tuljane i ribolovce. Dva otoka je ponovno otkrio Poljak Adam Mieroslawski, kapetan francuskog broda Cygne de Granville 1842. Otoci su službeno postali dio Francuske 1. srpnja 1843. godine, sa upravom na Réunionu.
[uredi] Zemljopis
Otok Amsterdam je vulkanskog porijekla, ukupne površine od 58 km².
Otok je dugačak 10 km (po osi sjever-jug) i širok 7 km (po osi istok-zapad). Najviši dijelovi otoka su na zapadnoj obali, a najviša točka otoka je Mont de la Dives koja je na visini od 881 m. Obale su prilično kamenite i teško pristupačne, osim na sjeveru gdje se nalazi baza.
Otok je stvoren vulkanom prije milijun godina, danas više ne postoji nikakva vulkanska aktivnost na otoku.
Otoci Seint-Paul i Amsterdam su najudaljeniji otoci na svijetu od neke kontinentalne mase i ljudske aktivnosti. Zajedno sa otočjem Kerguelen, čine jedine zemljane antipode (suprotne točke) SAD-a.
Klima na otoku je umjereno oceanska, bez snijega i mraza, ali sa konstantnim zapadnim vjetrom. Prosječna temperatura je 16 °C. Najviša temperatura izmjerena u zadnjih 50 godina je 26°, a najniža 1,7°.
[uredi] Flora i fauna
Otok ima bogatu, većinom travnatu vegetaciju. Ovo je jedini otok TAAF-a na kojem se može naći vrsta drveta Phylica arborea, većinom na istoku otoka. U vrijeme kad je otkriven u 17. stoljeću, otok je bio prekriven šumama, koje su većinom nestale u 18. stoljeću, zbog prevelike sječe drveta i požara.
Na otoku možemo naći tipičnu supantarktičku faunu Indijskog oceana. Prilično je važna populacija ušastih tuljana (Arctocephalus tropicalis) koji se često mogu naći na obali, gdje se razmnožavaju. Također na otoku postoje značajne populacije morskih ptica, od kojih je najznačajnija endemska vrsta albatrosa (Diomedea amsterdamensis).
Danas na otoku živi i krdo od 600 divljih krava, koji su posljedica pokušaja njihovog uzgajanja na otoku u 19. stoljeću, od strane reunionca Heurtina. Ove životinje su ozbiljno narušile prirodnu ravnotežu otoka i odgovorne su za nestanaka mnogih biljnih vrsta sa otoka. Danas se njihovo kretanje regulira u posebnim zonama zaštićenim bodljikavom žicom.
Druga vrsta kojioj prirodno nije mjesto na ovom otoku su štakori koje su tu donijeli ribarski brodovi u 18. i 19. stoljeću. Na otok su dovedene mačke kojima se pokušava smanjiti njihov broj.
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
Akvitanija | Auvergne | Bretanja | Burgundija | Centre | Champagne-Ardenne | Donja Normandija | Elzas | Franche-Comté | Gornja Normandija | Île-de-France | Korzika | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lorraine | Pireneji-Jug | Nord-Pas de Calais | Pikardija | Poitou-Charentes | Provansa-Alpe-Azurna obala | Regija Loire | Rona-Alpe
Gvadalupa1 | Francuska Gvajana | Martinik | Réunion
Ovi prekomorski departmani su također prekomorske regije.
1Gvadalupe trenutno uključuje otoke Svetog Bartolomeja i Svetog Martina, koji su 2003. izglasali da postaju odvojenim Collectivités d'outre-mer; promjene će stupiti na snagu početkom 2007.
Sveti Petar i Mikelon (collectivité territoriale) | Mayotte (collectivité départementale) | Wallis i Futuna (territoire) | Francuska Polinezija (pays d'outre-mer) |
Svaka prekomorska zajednica ima vlastiti poseban status.
Francuski južni i antarktički teritoriji (otok Saint-Paul, otok Amsterdam, otočje Crozet, otočje Kerguelen, Terre Adélie) · otok Clipperton · Raspršeni otoci (Bassas da India, otok Europa, otočje Glorieuses, otok Juan de Nova, otok Tromelin)
![]() |
Portal Francuske – Pristup člancima sa tematikom o Francuskoj. |