Portal:Biologija/Izdvojeni/Arhiv
Izvor: Wikipedija
Ovo je arhiv izdvojenih članaka portala Biologije. Slijedi vremenski poredan popis izdvojenih članaka:
1. prosinca 2005. - 3. siječnja 2006.
13. siječnja 2006. - 28. veljače 2006.
28. veljače 2006. - 3. veljače 2007.
3. veljače 2007. - 27. veljače 2007.
27. veljače 2007. - 16. travnja 2007.
Deoksiribonikleinska kiselina (eng. DNA) je nukleinska kiselina u obliku dvostruke, spirano zavijene zavojnice koja sadrži genetičke odrednice za specifični biološki razvoj staničnih oblika života i većine virusa. DNA je dugački polimer nukleotida i kodira redoslijed aminokiselina u proteinima koristeći genetički kod tj. trostruki kod nukleotida.
U eukariotskim stanicama kao što su biljke, životinje, gljive i protisti, većina DNA je smještena u staničnoj jezgri. Nasuprot tome, u jednostavnijih stanica zvane prokarioti (bakterije), DNA nije odvojena od citoplazme jezgrinom ovojnicom (jezgra u tih stanica kao takva ne postoji). Stanične organele kao što su mitohondriji i kroroplasti također sadrže DNA.
DNA je osnovna molekula na kojoj se temelji nasljeđivanje i odgovorna je za prenošenje nasljednog materijala i osobina. U ljudi, te osobine mogu ići od boje kose do sklonosti prema nekim bolestima. Za vrijeme diobe stanice, DNA se replicira i prenosi se potomcima putem reprodukcije. Istraživanja porijekla mogu se bazirati i na mitohondrijskoj DNA koju dobivamo samo od majke i muškom Y kromosomu kojeg dobivamo samo od oca. DNA svake osobe, njihov genom, nasljeđen je od oba roditelja. Majčina mitohondrijska DNA zajedno sa 23 kromosoma od svakog roditelja kombinira se u tvorbi genoma zigote tj. oplođene jajne stanice. Kao rezultat, uz pojedine iznimke npr. crvene krvne stanice, većina ljudskih stanica sadrži 23 para kromosoma, zajedno sa mitohondrijskom DNA nasljeđene od majke.... Pročitaj cijeli članakMjesec 4
Eukarioti su organizmi odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom jezgrinom membranom. U eukariotskoj stanici razvile su se i brojne stanične organele kojih nema kod prokariotskih organizama, među kojima su: endoplazmatski retikulum, Golgijev aparat, lizosomi i dr.
Životinje, čovjek, biljke, gljive i protisti su eukarioti, dok su bakterije i modrozelene alge prokarioti. Izuzev protista, svi drugi eukarioti su višestanični. Za razliku od eukariota, prokarioti nemaju jezgru i ostale složene stanične strukture. Izraz „eukariot“ potječe od grčke riječi ευ, koja znači dobro/istinito, te od κάρυον, koja znači lješnjak ili jezgru.
Pročitaj cijeli članak | ArhivMjesec 5
Žarnjaci (Cnidaria) su koljeno odjeljka pravih mnogostaničara iz skupine beskralješnjaka. Tradicionalno ih se, zajedno s rebronošama (Ctenophora) svrstava u natkoljeno mješinaca.
Žarnjaci kao višestaničari imaju prava tkiva i organe. Građeni su prema višestruko variiranom radialnosimetričnom planu, a sastoje se od dva sloja stanica, vanjskog ektoderma i unutrašnjeg entoderma. Između ta dva stanična sloja, nalazi se želatinozni sloj mezoglej u kojem nema stanica...
Pročitaj cijeli članak | ArhivMjesec 6
Plankton je naziv grčkog porijekla i označava žive organizme koji plutaju ili se kontrolirano kreću u vodi. Organizme koji plutaju u vodi ali su u stanju plivati i suprotno od vodenih strujanja naziva se još i nektonima.
Plankton je prisutan u gotovo svim vodama na Zemlji. Međutim, u većini morskih područja je prisutnost hranjivih tvari zanemariva, pa otuda je i količina planktona u njima vrlo mala i stoga se smatraju ekološkim pustinjama...
Pročitaj cijeli članak | ArhivMjesec 7
Morževi (Odobenus rosmarus) su vrsta morskih sisavaca iz reda zvijeri. Svrstani su u natporodicu perajara. To je jedina vrsta u porodici morževa (Odobenidae). Postoje dvije podvrste, i obje žive isključivo na sjevernoj polutci u hladnim arktičkim vodama. Podvrsta O. r. rosmarus živi uz arktičke obale Atlantika, i nešto krupnija O. r. divergens, pacifička podvrsta koja živi uz arktičke obale Tihog oceana...
Pročitaj cijeli članak | ArhivMjesec 8
Tobolčari (Marsupialia) su takson unutar razreda sisavaca koji se u tradicionalnoj sistematici zajedno s višim sisavcima svrstava u podrazred Theria. Od viših sisavaca (Eutheria) se razlikuju jer mladunče napušta majčino tijelo u vrlo ranom, embrionalnom stadiju, a dalje rastu najčešće u majčinom tobolcu. Danas na području Australije i dijelova Oceanije, te u Americi živi oko 320 vrsta tobolčara, što je 6% svih recentnih vrsta sisavaca...
Pročitaj cijeli članak | ArhivMjesec 9
Krvožilni sustav (ili kardiovaskularni sustav) je sustav organa koji prenosi tvari iz i u stanice; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i pH vrijednosti (dio homeostaze). Dok najprimitivnija koljena životinja nemaju krvožilni sustav, neki beskralježnjaci imaju otvoreni krvotok. Svi kralježnjaci imaju zatvoreni krvotok.
Glavni dijelovi krvožilnog sustava su srce, krv i krvne žile. Svi kralježnjaci, kao i kolutićavci (npr. gliste) i glavonošci (npr. lignja i hobotnica) imaju zatvoreni krvotok. To znači da njihova krv nikada ne izlazi iz sustava krvnih žila koji se sastoji od arterija, vena i kapilara. Arterije donose krv bogatu kisikom u tkiva (osim plućnih arterija koje nose deoksidiranu krv koja se vratila iz tijela u pluća) dok vene nose deoksidiranu krv natrag u srce (osim plućnih i ulaznih vena). Krv se iz arterija u vene prenosi kapilarama, to su najtanje i najbrojnije krvne žile koje pomažu pridruživanju tkiva arteriolama za prijenos hranjivih tvari u stanice...
Pročitaj cijeli članak | ArhivMjesec 10
Mjesec 11
Mjesec 12