Zagreb

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Zagreb. Za druga značenja, pogledajte Zagreb (razdvojba).
Zagreb
Županija Grad Zagreb
Broj stanovnika (2001.) 779.145 (1.1 milijun metropolitsko područje)
Poštanski broj 10000
Gradonačelnik/ca Milan Bandić (SDP)

Zagreb
Zagreb na karti Hrvatske


Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad.

Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno srce Hrvatske. I položajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka.

Sadržaj

[uredi] Gradska naselja:

Grad Zagreb sastoji se od 70 naselja (stanje 2006) to su: Adamovec, Belovar, Blaguša, Botinec, Brebernica, Brezovica, Budenec, Buzin, Cerje, Demerje, Desprim, Dobrodol, Donji Čehi, Donji Dragonožec, Donji Trpuci, Drenčec, Drežnik Brezovički, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavničica, Goli Breg, Goranec, Gornji Čehi, Gornji Dragonožec, Gornji Trpuci, Grančari, Havidić Selo, Horvati, Hrašće Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ivanja Reka, Jesenovec, Ježdovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kučilovina, Kućanec, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Lučko, Lužan, Mala Mlaka, Markovo Polje, Moravče, Odra, Odranski Obrež, Paruževina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Sesvete , Soblinec, Starjak, Strmec, Šašinovec, Šimunčevec, Veliko Polje, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Zadvorsko, Zagreb i Žerjavinec.

[uredi] Osnovni podaci

Zemljopisni smještaj i položaj

Zemljopisna širina: 45,815 stupnjeva sjeverno, zemljopisna dužina: 15,98306 stupnjeva istočno. Zagreb se nalazi ispod gore Medvednice, na jugozapadnom kutu Panonske nizine, na rijeci Savi. Kao raskrižje putova, Zagreb se nalazi na glavnom prometnom pravcu koji spaja Srednju Europu s Malom Azijom, te također na jednom od najlakših pristupa Jadranskom moru iz Panonske nizine.

Vremenska zona

Srednjoeuropsko vrijeme (GMT +1) po ljeti (GMT +2)

Klima

  • umjereno topla
  • prosječna ljetna temperatura: 20° C
  • prosječna zimska temperatura: 1° C

Stanovništvo:

  • 973.667 (2005.), Procjena za 2007. je 1,000.000 (1.300.000 metropolitansko područje).

Površina:

  • 641 km2

Institucije:

  • Sveučilište,
  • 16 kazališta,
  • 22 muzeja,
  • 30 galerija,
  • 12 umjetničkih zbirki

[uredi] Povijest

Zagrebačka katedrala (pogled s Gornjeg Grada)
Zagrebačka katedrala (pogled s Gornjeg Grada)

Glavni članak: Povijest Zagreba

U pisanim izvorima Zagreb se prvi puta spominje 1094., utemeljenjem Biskupije.

  • 1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
  • 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
  • 1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).
  • 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
  • 25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.


Vidi:

[uredi] Demografija

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, te Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska zajednica. Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika).

[uredi] Gradske četvrti:

  • Brezovica (10.884),
  • Črnomerec (38.762)
    • Borčec
  • Dragonožec
  • Donja Dubrava (35.944),
  • Gornja Dubrava (61.388),
  • Donji Grad (45.108),
  • Gornji Grad- Medveščak (36.384),
  • Maksimir (49.750),
  • Novi Zagreb istok (65.301),
  • Novi Zagreb zapad (48.981),
  • Peščenica (58.283),
    • Ferenščica
    • Sigečica
    • Ivanja Reka
    • Kozari bok
    • Kozari put
    • Kozari
    • Borovje
    • Resnik
    • Savica-Šanci
    • Struge
    • Trnava
  • Podsljeme (17.744),
    • Mlinovi
    • Šestine
    • Gračani
    • Dolje
    • Bliznec
    • Bačun
    • Markuševec
    • Donja i Gornja Trnava
    • Čučerje
    • Kraljevec
  • Sesvete (59.212),
  • Podsused (42.360),
    • Stenjevec (41.257),
    • Malešnica
    • Vrapče (40.000),
    • Gajnice
    • Jačkovina
    • Perjavica
  • Trešnjevka jug (67.162),
    • Savska Opatovina
    • Prečko
    • Jarun
    • Srednjaci
    • Horvati
    • Knežija
  • Trešnjevka sjever (55.358),
  • Trnje (45.267)

[uredi] Kultura

Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Glavni članak: Kultura u Zagrebu

Zagreb je kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje tradicionalno imaju velik prestiž. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazališta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalište, a među knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložaba možda se najviše ističu Klovićevi dvori.

Osim toga, u gradu se nalaze sjedišta praktički svih važnijih kulturnih ustanova, kao što su Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika. Zagreb je i mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su Zagreb Film Festival, Animafest i Eurokaz.

[uredi] Sport

Glavni članak: Sport u Zagrebu

Poznatiji profesionalni klubovi iz Zagreba:

Jedna od najpoznatijih dvorana u Zagrebu je Dom sportova,koja sadrži 6 hala,najveće dvije mogu primiti 4,000 i 12,000 posjetilaca.Najviše se koristi za rukomet,košarku,odbojku,gimnastiku,tenis ali i za koncerte.

U planu je i izgradnja Arene Zagreb koja bi trebala biti završena krajem 2008 godine.Izgradnja je započela u srpnju 2007.Imati će 15 200 sjedećih mjesta ,ukljućujući teleskopske tribine,a dodatkom i stajaćih mjesta u parteru moći će primiti ukupno 25 000 posjetilaca.

KC Dražen Petrović prima oko 5 400 posjetilaca pokraj kojeg je 94 m visok Toranj Cibone

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Sveučilište

Glavni članak: Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu je drugo najstarije u Hrvatskoj, osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika. Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

[uredi] Znanstvene institucije

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Zagreb je sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

[uredi] Srednje škole i gimnazije

Glavni članak: Srednje škole i gimnazije u Zagrebu

[uredi] Prometnice

Sve glavne prometnice prolaze kroz Zagreb. Skoro oko cijelog grada su razne autoceste prema svim dijelovima Hrvatske. Glavna od njih je sigurno autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Ploča sa završetkom do 2008. godine. Poslije 2008. godine nastavlja se graditi do Dubrovnika.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.

Treća glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Djelovi te autoceste su izgrađeni kao poluautocesta, međutim do 2008. godine će se izgraditi i ta autocesta u puni profil.

Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj spaja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj (dovršetak zadnje dionice Krapina - Macelj do 2007. godine), koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3).

Uskoro počinju i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, završetak dionice do Lekenika do 2008. godine, nastavak do Siska poslije 2008. godine.

[uredi] Znamenitosti

S obzirom na svoju dugu povijest, Zagreb je pun mjesta koja vrijedi vidjeti, bilo turistu koji prvi puta dolazi u Zagreb, ili čovjeku rođenom u Zagrebu, koji često hoda Zagrebom znajući malo ili ništa o njegovoj bogatoj povijesti. Slijedi kraći popis spomenika ili znamenitosti Zagreba:

  • tzv. Lenucijeva potkova - zona 8 perivoja i 8 trgova, to su redom: Trg Nikole Šubića Zrinskog- popularno zvani Zrinjevac, nastao u 19. stoljeću, Trg J.J.Strossmayera-slavnog đakovačkog mecene, Trg kralja Tomislava- prvog hrvatskog kralja koji je tu titule dobio 925. godine,Trg Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Mažuranića i Trg maršala Tita - gdje se nalaze zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, Muzej za umjetnost i obrt, te zgrada Sveučilišta sa spomenikom Ivana Meštrovića - Povijest Hrvata.(Tomislavov trg s Umjetničkim paviljonom, Strossmayerov trg, Zrinjevac),
  • Gornji grad (katedrala, crkva sv. Marka, kula Lotrščak, Strosmayerovo šetalište, kamenita vrata...)
  • groblje Mirogoj
  • Medvednica (Sljeme, stari grad Medvedgrad)
  • perivoj Maksimir
  • Dom hrvatskih likovnih umjetnika (popularna Džamija) - arhitekt Muzeja bio je kipar Ivan Meštrović
  • poslovni neboder Zagrepčanka
  • stambena zgrada Mamutica

[uredi] Poznate osobe

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:

Vodič u Zagreb na Wikitravel-u



Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.