Josip Turčinović

Izvor: Wikipedija

Josip Turčinović (Sveti Petar u Šumi, 30. rujna 1933 - Zagreb, 3. listopada 1990.). svećenik

Sadržaj

[uredi] Biografija

[uredi] Školovanje

Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu. Gimnaziju je započeo u sjemeništu Tršćansko-koparske biskupije u Kopru, a završio 1952. na Biskupskoj klasičnoj gimnaziji u Pazinu.

Redoviti teološki studij završio je na Teološkom fakultetu u Zagrebu (1952. do 1960.) gdje je 1960. položio licenci­jat iz teologije. Za svećenika je zaređen 22. lipnja 1958. godine.

Od 1958. do 1962. godine studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu slavistiku i komparativnu po­vijest književnosti postigavši naslov profesora filologije.

[uredi] Rad na Katoličko bogoslovnom fakultetu

Od godine 1962. do 1964., kroz tri je semestra predavao razne teološke dis­cipline na Visokoj bogoslovnoj školi u Pazinu. ­ Dana 14. siječnja 1964. fakultet­sko vijeće Katoličkog bogoslovnog fa­kulteta jednoglasno ga je izabralo za asi­stenta pri katedri Istočnog bogoslovlja, na kojoj je godine 1966. također dokto­rirao s tezom Odnosi Istočne i Zapadne Crkve kod Krste Pejkića, Prilog povije­sti teološke kontroverzije u prvoj polo­vici 18. stoljeća. Pošto je 1970. habilitirao studijom »Teologija Antuna Vramca« (1538­-1587), Fakultetsko vijeće izabralo ga je za docenta i pročelnika Katedre eku­menske teologije koju je vodio do smrti.

Uz Istočno bogoslovlje na katolič­kom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je i staroslavenski, odnosno starohrvatski jezik i književnost, a od godine 1967. također traktat Misterij Trojedinog Boga.

Godine 1968. Fakultetsko vi­jeće imenovalo ga je predstojnikom Instituta za teološku kulturu laika pri tom Fa­kultetu sa zadatkom da ga uspostavi, nađe suradnike i prostorije, izradi pri­vremeni statut i program rada, što je učinio, tako da spomenuti Institut dje­luje do danas.

Kao predstojnik Instituta za teolo­šku kulturu laika pomogao je osnivanje istoimenog Instituta u Rijeci i pripreme za njegovo osnivanje u Splitu.

U okviru Fakulteta povjerene su mu razne dužnosti: u godinama 1966-1969. bio je tajnik Pastoralno-teoloških tje­dana što ih priređuje Fakultet; u istim godinama radio je i na Bogoslovnoj smotri; vodio je ekumenske delegacije Fakulteta ili u njima sudjelovao (Beo­grad, Ljubljana); sudjelovao je na broj­nim međunarodnim i svjetskim susre­tima i kongresima (Chevetogne, Niede­raltaich, Rim, Luzern, Metz) itd.

Sudjelovao je u prijevodu većih koncilskih dokumenata, svih liturgijskih izdanja obnovljene liturgije. Uređivao je Poslušni Duhu, Kana, Svesci, Volu­mina theologica i drugo.

[uredi] "Kršćanska sadašnjost"

Josip Turčinović velik dio svoga života i rada uložio je u »Kršćansku sadašnjost«. Taj pothvat nadahnut Dru­gim vatikanskim koncilom započeo je potkraj godine 1966., kada zajedno s dr. Tomislavom J. Šagi-Bunićem i dr. Vjekoslavom Bajsi­ćem priprema časopis »Svesci Kršćan­ska sadašnjost«. Prvi broj se pojavljuje u sije­čnju 1967. Iz rada na tom časo­pisu uskoro se oblikuje »Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije, Kršćanska sadašnjost« koji je okupio mnoge djelatnike zauzete za koncilsku obnovu u nas. Centar je crkveno-pravno osnovao zagrebački nadbiskup Fra­njo Šeper, 22. veljače 1968.

Od tada pa do kraja života Josip Turčinović je ravnatelj te ustanove, animator svih pothvata, urednik časopisa i biblioteka i kreator cjelokupne osobito izdavačke djelatnosti.

U daljnjem razvoju nastalo je Teološko društvo »Kršćanska sadašnjost« sa svojim razgranatim djelovanjem kojemu je Josip Turčinović tajnikom i direktorom istoimene njegove izdavačke kuće sve do smrti. U tom poslu ostvario je najširu suradnju i osobne kontakte s brojnim domaćim i inozemnim izdavačima i planirao više značajnih suizdanja. Dr. Josip Turčinović imao je izoštren osjećaj za povijest spasenja i čovjekovu suodgovornost za svijet. O tome svjedoči osobito njegov film »Katolička Crkva u Hrvata« i skazanje »Trinaest stoljeća kršćanstva« izvedeno u Zagrebačkoj katedrali prigodom Nacionalnog euharistijskog kongresa 1984.

U duhu koncilske konstitucije Gaudium et spes, sav se ulagao da kraj svih teškoća naša Crkva ostvari što življu i svestraniju dijalošku prisutnost u svim segmentima narodnoga života. U svom radu uvijek je imao u vidu iseljenu Hrvatsku.

Svoju svećeničku službu dugo godina Josip Turčinović je živio u »Ranjenom Isusu« na Trgu bana Jelačića (tadašnjem Trgu Republike) i iz njegovih homilija potekle su liturgijske ideje i vjerski poticaji među sveučilištarcima. Potom i knjige, prevedene i na talijanski. Sudjelovao je kao vrsni predavač na mnogim vjerničkim, osobito svećeničkim skupovima u vrijeme kad je druga izdavačka djelatnost bila nemoguća. Među monumentalna izdanja spada prvo hrvatsko svečano izdanje Rimskog Misala, Časoslova naroda Božjega, Evanđe­listara. Svojom pronicljivošću umio je ponovno vratiti među crkvena izdanja i Bibliju Stvarnosti koja postaje Biblijom Kršćanske sadašnjosti, sa svojih deset izdanja.

Istom pronicljivošću i poduzetnošću među izdanja Kršćanske sadašnjosti uvrstio je i Ilustriranu Bibliju mladih. S izvanrednim katoličkim osjećajem poslužio je tu Bibliju crkvama južnoslavenskih naroda i istočne Europe u prijevodima: hrvatskom, polj­skom, češkom, slovačkom, ukrajinskom, ruskom, slovenskom, srpskom, makedonskom, albanskom i mađarskom.

Bio je izvanredno senzibilan za važnost i vrijednost sredstava društvenog priopćavanja.

Ostvario je informativnu agenciju AKSA (Aktualnosti Kršćanske sadašnjosti), pionirsko izdanje ploča i kazeta s crkvenom tematikom. Posljednjih se godina sav istrošio u stvaranju, organiziranju televizijskog studija Kršćanske sadašnjosti.

Umro je u Zagrebu 3. listopada 1990. Pokopan je u rodnom mjestu.