Žirje

Izvor: Wikipedija

Žirje
Podatci
Smještaj Jadransko more
Otočna skupina
Koordinate
Država Hrvatska
Gl. naselje Žirje
Površina 16.2 km²
Broj stanovnika
(popis 2001.)
250
Slika

Žirje, satelitska snimka


Sadržaj

[uredi] Zemljopisne značajke

Otok Žirje najudaljeniji je i najveći naseljeni otok u šibenskom arhipelagu.. Smješten je 22 kilometra jugozapadno od Šibenika na dodiru s nacionalnim parkom Kornati, površine je 16,2 km2, a duljine 12 kilometara. Otok, pretežno sastavljen od vapnenca, reljefno je zanimljiva kompozicija na kojoj se uzdužno prostiru dva izdignuta bila, a u srednjem dijelu prostrano je plodno polje. Žirje ima 29 uvala, a u veće i naseljene ubrajaju se: Muna, Koromašna, Mikavica, Tratinska i Pečenja. Uvala Stupica smatra se jednim od najsigurnijih prirodno zaštićenih sidrišta na Jadranu. Razvedenu obalu dodatno krasi sedamnaest okolnih otočića, grebena i hridi. Na otoku se nalaze i dvije prevlake: Kabal i Škrovadica. Uz to speleološkom bogatstvu otoka pridonosi osam prirodnih spilja i jama: Golubnica, Mala Jama, Podvodnje, Gravanjača, Mala buža u Tratinskoj, Gradina, Mala buža za Prisligom i Draževica. Najviši je vrh Vela Glava na kojoj je postavljen novouređeni vidikovac.


[uredi] Povijest

Pretpostavlja se da je otoku ime nadjenuto po nekoć gustim šumama mediteranskog hrasta s plodovima žira. Zbog položaja otok je od davnina imao ulogu predstraže pa je već u 6. stoljeću ovdje podignuta kasnoantička utvrda čiji su ostaci i danas vidljivi na Gradini, lokalitetu iznad uvale Vela Stupica. Svjedoci strateške važnosti otoka su i tragovi starih građevina kojima je bio utvrđen. Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovao je otok 1059. godine benediktincima. Nakon toga su ga bribirski knezovi zajedno s Murterom ustupili Zadranima, a oni ga 1323. godine opet vraćaju pod okrilje Šibenika. Za vrijeme mletačke vladavine posjedi na otoku pripadali su šibenskim plemićkim obiteljima. Godine 1572. Turci su u potpunosti opustošili otok. I mnogo godina kasnije Žirje ostaje važno vojno uporište. Nekoliko podignutih spomenika svjedoči o događanjima i važnosti otoka za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kasnije se na nekoliko lokacija podižu vojni objekti, a u Domovinskom ratu topovima sa Zvizdulja obranjen je Šibenik od neprijateljskog djelovanja s mora, kopna i osobito zraka rušenjem dvaju ratnih zrakoplova agresora.

[uredi] Stanovništvo

1921. godine na Žirju je živjelo 780 stanovnika. Do danas se taj broj pod utjecajem snažnog emigriranja, osobito mlađeg dijela populacije, smanjio deset puta, iako posljednji popis stanovništva iz 2001. godine broji 250 stanovnika, na otoku živi svega 78 stalnih, a stanovništvo je staro. Najveće je naselje istoimeno selo Žirje u unutrašnjosti otoka, dok je dio uvala naseljen tek sezonski. Stanovništvo se bavi pretežno poljoprivredom i ribarstvom. Zbog nekoliko valova emigracije Žirjana danas ima po čitavome svijetu, od Sjeverne Amerike do Australije.

[uredi] Prirodno bogatstvo

Na otoku je zabilježena 451 biljna vrsta od kojih se osobito ističe šest vrsta orhideja Limodorum abortivum (L.) te mnoge ljekovite i aromatične biljke. Prevladava makija koja služi za ispašu, a značajno je i prisutstvo borovih šuma te sitne divljači. Peticijom je zatražena zaštita krajolika uvale Stupice, a dio istoga je pred nekoliko godina uništen u požaru. Od poljoprivrednih kultura uzgajaju se maslina, vinova loza, smokva, šljiva i bademi uglavnom u plodnom polju smještenom u unutrašnjosti otoka, ali i u suhozidima koji su jedan od najslikovitijih pejsažnih motiva. Aktualan je i projekt spašavanja zelene sljive, a akvatorij otoka poznat je po brojnim lovištima ribe.

[uredi] Kulturno-povijesna baština

Na Žirju su registrirana tri spomenika. 1977. godine zaštićene su zapovjedna utvrda iz 6. stoljeća na lokalitetu Gradina i nedovršena utvrda iz istog vremena na lokalitetu Gušterne. 1998. godine preventivno je zaštićena petoprostorna bunja Stari stan. Najvrjedniji otočki spomenik svakako je župna crkva Velike Gospe sagrađena 1480. godine. Neobična raskoš i ljepota dalmatinske crkvice skriva ikonu i kip Blažene Djevice Marije sa zavjetnim darovima te nekoliko vrijednih oltara. Osim nje, podignute su još četiri crkvice i kapele: sv. Nikola u Mikavici, stara Gospina crkvica na Rivi, kapelica Gospe od Sedam Žalosti kraj Polja i kapelica u Maloj Nozdrvi. Blagdan Velike Gospe smatra se i seoskim praznikom, a karakterizira ga i procesija u kojoj se spomenuti kip nosi selom.. U novije vrijeme otkriveno je i bogato podmorsko arheološko nalazište nedaleko obale između uvala Mune i Koromašne. No krajolik i stare kuće izgrađene u karakterističnom mediteranskom stilu toliko su živopisne da su i same spomenici koji svjedoče o prošlome vremenu.

[uredi] Prometna povezanost

Žirje je s kopnom tj. sa Šibenikom povezano trajektnom linijom i državnom brzobrodskom linijom. Na otoku je razgranata mreža od trideset kilometara cesta i putova, a pred nekoliko godina postavljena je i prometna signalizacija.

[uredi] Vanjske poveznice

Drugi jezici