Rat u Bosni i Hercegovini
Izvor: Wikipedija
Ovaj članak zahtijeva stilsku doradu. Članak treba preurediti tako da stilom zadovoljava zahtjeve Wikipedije. |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Povijest Bosne i Hercegovine | |
---|---|
|

Rat na području Bosne i Hercegovine, od 1992. do 1995. godine.
U početku zaraćene strane:
- Armija Republike Bosne i Hercegovine (u sastavu i jedinice HVO i HOS)
- Jugoslavenska narodna armija i srpske snage predvođeni Radovanom Karađićem
Do 1993. kada neke jedinice HVO izdvajaju se iz Armije BIH i ratuju protiv Armije BiH, ostale jedinice su ostale u Armiji BIH.
Materijalna šteta se procjenjuje u milijardama dolara.
Poginulo oko 200 000 ljudi, mahom civila. U Sarajevu, glavnom gradu BiH, poginulo oko 11 000 civila (preko 1 000 djece) od srpsko-četničkih i JNA terorista.Ranjeno oko 55.000 civila od toga izmedju 14.000-15.000 djece.
Grad Sarajevo je bio pod opsadom punih 1 425 dana, bez vode, struje, plina, hrane i drugih osnovnih životnih potreba. Bio je pod stalnim artiljerijkim i snajperskim napadima.
Rat je završen 1995., kad su bosanskohercegovački predsjednik Alija Izetbegović, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i srpski predsjednik Slobodan Milošević potpisali Daytonski mirovni sporazum.
[uredi] Tijek događaja
- 29. veljače-1. ožujka - Referendum o nezavisnosti BiH, na kojem je 64 do 67% od biračkog tijela izašlo na glasanje, a gotovo 98% je glasalo za nezavisnost.
- 1. travnja - U Bijeljini izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom.
- 3. travnja - "Srpske odbrambene snage" preuzmaju kontrolu nad Banja Lukom.
- 3. travnja - Pred kasarnom "Mostarski bataljon" eksplodirao kamion cisterna napunjena eksplozivom, što označava početak rata u Mostaru, koji je više od mjesec dana bio izložen teroru rezervista JNA iz Crne Gore
- 3. travnja - Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima.
- 3. travnja - Počinje mobilizacija TO-a u Livnu i Tuzli.
- 4. travnja - Arkanova Srpska garda ovladala je Bijeljinom.
- 4. travnja - JNA i SDS vrše opći napad vatrom iz minobacača, topova i VBR-a u Bosanskom Brodu.
- 6. travnja - Proglašeno vanredno stanje u Visokom, uspostavljanje Protivdiverzantskog voda Teritorijalne Odbrane
- 15. travnja - Osnovana Armija Republike Bosne i Hercegovine.
- 2. svibnja - Počeo rat u Bosni i Hercegovini
- 31. svibnja - Masakr u Vrhpolju kod Sanskog Mosta
- 3. lipnja - Masakr u selu Seljani kod Rogatice, pobijeno 18 Bošnjaka, među kojima su bile žene i stari.
- 14. kolovoza - Masakr na Korićanskim stijenama
- 23. kolovoza - Masakr u ulici Halači na Baščaršiji u Sarajevu
- 28. rujna - Masakr u Boljakovom Potoku
- 21. listopada - Odlukom Predsjedništva BiH formiran Peti korpus Armije RBiH
- 7. studenog - U Sarajevu formirano Udruženje privrednika grada radi što boljeg organiziranja i angažiranja na pomoći Oružanim snagama BiH.
[uredi] Povezani članci
Nedovršeni članak Rat u Bosni i Hercegovini koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.