Sečanj (općina)
Izvor: Wikipedija
Općina Sečanj | |
---|---|
Lokacija općine Sečanj u Srbiji |
|
Opće informacije | |
Površina (2004.) Poljoprivredna površina ¹ Šume |
523 km² 48.995 ha 196 ha |
Stanovništvo (2002.) | 16.377 stanovnika |
Prirodni priraštaj (2004.) | -10.8 % |
Broj naselja | 11 |
Položaj | |
Administrativna jedinica | AP Vojvodina |
Okrug | Srednjobanatski okrug |
Sjedište općine | Sečanj |
Ostalo | |
Dužina puteva (2004.) | 75 km |
Broj zaposlenih stanovnika (2004.) | 2.691 |
Broj osnovnih škola (2003./2004.) Broj učenika |
11 1.548 |
Broj srednjih škola (2003./2004.) Broj učenika |
3 207 |
podaci su preuzeti sa stranice republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije ¹ društvena i individualna poljoprivredna gospodarstva |
Općina Sečanj je jedna od općina u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodini i spada u Srednjobanatski okrug. Po podacima iz 2004. općina zauzima površinu od 523 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 48.995 ha, a na šumsku 196 ha).
Centar općine je selo Sečanj. Općina Sečanj se sastoji od 11 naselja. Po podacima iz 2002. godine u općini je živjelo 16.377 stanovnika, a prirodni priraštaj je iznosio -10.8 %. Po podacima iz 2004. broj zaposlenih u općini iznosi 2.691 ljudi. U općini se nalazi 11 osnovnih i 3 srednjih škola.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
U srednjem dijelu Banata, na desnoj obali Tamiša, 32 km istočno od Zrenjanina, prostire se općina Sečanj sa selima:
- Banatska Dubica,
- Boka,
- Busenje,
- Jarkovac,
- Jaša Tomić,
- Konak,
- Krajišnik,
- Neuzina,
- Sečanj,
- Sutjeska i
- Šurjan.
[uredi] Stanovništvo
Nacionalni sastav općine prema popisu iz 2002. godine:
- Srbi - 11.607 (70,87%)
- Mađari - 2.068 (12,63%)
- Rumunji - 642 (3,92%)
- Romi - 609 (3,72%)
- Jugoslaveni - 266 (1,62%)
- Hrvati - 148 (0,9%)
- Bugari - 114 (0,7%)
Sela sa većinskim srpskim stanovništvom su Banatska Dubica, Boka, Jarkovac, Jaša Tomić, Krajišnik, Sečanj i Sutjeska.
Busenje ima većinsko mađarsko stanovništvo. Konak, Neuzina i Šurjan imaju relativnu srpsku većinu.
[uredi] Povijest
Veća naseljavanja u ovom kraju nastaju istjerivanjem Turaka iz Banata, u 18. i 19. stoljeću. Većinu stanovnika činili su Nijemci, koji su se poslije Drugog svjetskog rata iselili, a koloniziralo se stanovništvo iz Bosne i Hercegovine i drugih krajeva.
[uredi] Kultura
U nekim mjestima ove općine sačuvane su umjetničke vrijednosti u slikarskim radovima Konstantina Danila i Stevana Aleksića (Jarkovac). U Jaši Tomiću (nekada Modoš) nalazi se i muzejska zbirka s arheološkim i etnološkim materijalom, kao i stara crkva (1746), obnovljena 1906. godine.
[uredi] Gospodarstvo
Razvijeni su poljoprivreda, trgovina i promet. U ovom kraju 1959. godine počelo je istraživanje i eksploatacija nafte i plina.
Nova Crnja | Novi Bečej | Sečanj | Zrenjanin | Žitište
Ada | Alibunar | Apatin | Bač | Bačka Palanka | Bačka Topola | Bački Petrovac | Bela Crkva | Beočin | Bečej | Čoka | Inđija | Irig | Kanjiža | Kikinda | Kovačica | Kovin | Kula | Mali Iđoš | Nova Crnja | Novi Bečej | Novi Kneževac | Odžaci | Opovo | Pančevo | Plandište | Ruma | Senta | Sečanj | Sombor | Srbobran | Srijemska Mitrovica | Srijemski Karlovci | Stara Pazova | Subotica | Šid | Temerin | Titel | Vrbas | Vršac | Zrenjanin | Žabalj | Žitište