Jugonostalgija

Izvor: Wikipedija

Zastava SFRJ uveličana teritorijem iste
Zastava SFRJ uveličana teritorijem iste

Jugonostalgija označava društveni fenomen u zemljama nastalim raspadom druge Jugoslavije, te sociološki pojam novijeg datuma. Označava prvenstveno stav koji idealizira ekonomija, kulturnu i sigurnosnu situaciju u socijalističkoj Jugoslaviji od 1945. do 1991. godine. Pojam se pojavio pri raspadu zemlje, devedesetih godina 20. stoljeća.

Kao posljedica većeg broja društvenih promjena koje su zadesile Balkan, jugonostalgija je uglavnom ograničena na pojedince i manje grupe, koji su proveli najveći dio života u SFRJ, te koji ga smatraju pozitivnijim i sretnijim u odnosu na vrijeme rata i ekonomske nesigurnosti, poslije 1991. Neki od primjera jugonostalgičarskog ponašanja su kumrovečke i proslave u Kući cvijeća, proslave Dana mladosti 25. svibnja itd. Dobar primjer je osnivanje jugonostalgičarskih društava, poput društva "Josip Broz Tito", koje njeguje uspomenu na jugoslavenskog maršala i tekovine antifašističke Revolucije, te radom na internetskim stranicama posvećenim toj temi.

Jugonostalgija je društveni fenomen, koji je danas posebno izražen u daytonskoj Bosni i Hercegovini, najviše radi tadašnjeg mira i nekomplicirane podjele države. Najmanje je izražen u procvjetaloj Sloveniji izuzmemo li bendove poput "Zaklonišče prepeva", a i u Hrvatskoj izuzmemo li kumrovečke proslave, proslave antifašističke borbe ili težnjom za socijalizmom kod većine starijih i nekih mlađih ljudi. Nostalgija je posebnije izražena i u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, koje su za Titove vladavine doživjele opći ekonomski procvat i kulturnu i političku emancipaciju. Treba izuzeti Kosovo, na kojemu su Albanci Jugoslavijom zadovoljni samo zbog priznavanja autonomne pokrajine.

Primjer proslave je tzv. 4. Mini Jugoslavija, sa svim simbolima, organizirana u okolici Subotice. Predstavljala je turističku destinaciju.

[uredi] Vanjske poveznice

[uredi] Povezani članci