Pakrac

Izvor: Wikipedija

Pakrac
Županija Požeško-slavonska
Broj stanovnika (2001.) 8.855
Poštanski broj 34550
Gradonačelnik/ca Davor Huška

Pakrac
Pakrac na karti Hrvatske


Pakrac je grad u Hrvatskoj.

Sadržaj

[uredi] Gradska naselja

Pakrac se sastoji od 42 naselja (stanje 2006), to su: Badljevina, Batinjani, Bjelajci, Branešci, Brusnik, Bučje, Cicvare, Cikote, Dereza, Donja Obrijež, Donja Šumetlica, Donji Grahovljani, Dragović, Glavica, Gornja Obrijež, Gornja Šumetlica, Gornji Grahovljani, Jakovci, Kapetanovo Polje, Koturić, Kraguj, Kričke, Kusonje, Lipovac, Mali Banovac, Mali Budići, Novi Majur, Omanovac, Ožegovci, Pakrac, Ploštine, Popovci, Prekopakra, Prgomelje, Rogulje, Srednji Grahovljani, Stari Majur, Španovica, Tisovac, Toranj, Veliki Banovac i Veliki Budići.

[uredi] Zemljopis

Grad Pakrac nalazi se u u zapadnom dijelu Slavonije, u sastavu Požeško-slavonske županije.

  • Geografska širina: 45°26'21"N
  • Geografska dužina: 17°11'46"E
  • Nadmorska visina: 178 m
  • Površina: 358.82 km2
  • Gustoča naseljenosti: 365 st./km2

[uredi] Stanovništvo

Pakračko područje je nacionalno mješovito, što je nasljeđe Austro-Ugarske kada su se ovdje naselili pripadnici naroda iz raznih dijelova monarhije : Česi, Mađari, Nijemci i Talijani.

Do kraja drugog svjetkog rata Pakrac je bio obrtnički grad u kojem je 90% stanovništva bilo Hrvata. Nakon drugog svjetskog rata u grad se naseljavaju Srbi, a Hrvate se istjeruje pod krinkom suradnje s fašistima. Grad polako gubi fizionomiju urbane sredine. Srbi su do 1991. imali su relativnu većinu u gradu i općini.

U Domovinskom ratu dolazi do sukoba u gradu, pa grad ostaje na liniji fronte sve do operacije Bljesak, dok Hrvati, Talijani, Mađari i Česi zajedno brane grad. Okupirana područja su skoro u potpunosti očišćena od nesrpskog stanovništva.

Velik dio Srba je izbjegao za vrijeme i nakon operacije Bljesak, pa Hrvati danas predstavljaju apsolutnu većinu stanovništva (68.3%), dok pripadnika nacionalnih manjina i dalje ima preko 30% (Srbi 17.1 %, Talijani 6.3%, Česi 3.0 %).

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, nacionalni sastav u današnji granicama gradske općine Pakrac, po naseljenim mjestima bio sljedeći:

Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo.
Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.
  • Badljevina - 828 st., Hrvati 680(82,12%), Srbi 25(3,01%), ostali 123(14,87%)
  • Batinjani - 266 st., Srbi 154(57,89%), Hrvati 55(20,67%), ostali 57(21,44%)
  • Bjelajci - 38 st., Srbi 38(100%)
  • Branešci - 305 st., Srbi 296(97,04%), Hrvati 5(1,63%), ostali 4(1,33%)
  • Brusnik - 112 st., Srbi 111(99,10%), ostali 1(0,90%)
  • Bučje - 142 st., Srbi 129(90,84%), Hrvati 10 (7,04%), ostali 3(2,12%)
  • Cicvare - 14 st., Srbi 14(100%)
  • Cikote - 68 st., Srbi 67(98,52%), ostali 1(1,48%)
  • Dereza - 128 st., Srbi 120(93,75%), ostali 8(6,25%)
  • Donja Obrijež - 321 st., Hrvati 224(69,78%), Srbi 2(0,62%), ostali 95(29,60%)
  • Donja Šumetlica - 65 st., Srbi 57(87,69%), Hrvati 2(3,07%), ostali 6(9,24%)
  • Donji Grahovljani - 188 st., Srbi 155(82,44%), Hrvati 22(11,70%), ostali 11(5,86%)
  • Dragović - 284 st., Srbi 257(90,49%), Hrvati 7(2,46%), ostali 20(7,05%)
  • Glavica- 77 st., Srbi 77(100%)
  • Gornja Obrijež - 284 st., Srbi 166(58,45%), Hrvati 34(11,97%), ostali 84(29,58%)
  • Gornja Šumetlica - 138 st., Srbi 118(85,50%), ostali 20(14,50%)
  • Gornji Grahovljani - 136 st., Srbi 133(97,79%), ostali 3(2,21%)
  • Jakovci - 39 st., Srbi 39(100%)
  • Kapetanovo Polje - 67 st., ostali 44(65,68%), Srbi 12(17,91%), Hrvati 11(16,41%)
  • Koturić - 46 st., Srbi 46(100%)
  • Kraguj - 176 st., Srbi 167(94,88%), Hrvati 4(2,27%), ostali 5(2,85%)
  • Kričke - 90 st., Srbi 88(97,77%), Hrvati 1(1,11%), ostali 1(1,12%)
  • Kusonje - 1.101 st., Srbi 891(80,92%),ostali 111(10,09%), Hrvati 99(8,99%)
  • Lipovac - 5 st., Srbi 5(100%)
  • Mali Banovac - 31 st., ostali 16(51,62%), Hrvati 15(48,38%)
  • Mali Budići - 19 st., Srbi 19(100%)
  • Novi Majur - 119 st., Hrvati 118(99,15%), Srbi 1(0,85%)
  • Omanovac - 261 st., Hrvati 187(71,64%), Srbi 42(16,09%), ostali 32(12,27%)
  • Ožegovci - 179 st., Srbi 175(97,76%), Hrvati 1(0,55%), ostali 3(1,69%)
  • Pakrac - 8.197 st., Srbi 3.514(42,86%), Hrvati 3.033(37,00%), ostali 1.650(20,14%)
  • Ploštine - 224 st., ostali 196(87,51%), Hrvati 27(12,05%), Srbi 1(0,44%)
  • Popovci - 68 st., Srbi 67(98,52%), ostali 1(1,48%)
  • Prekopakra - 1.347 st., Hrvati 925(68,67%), Srbi 171(12,69%), ostali 251(18,64%)
  • Prgomelje - 65 st., Srbi 65(100%)
  • Rogulje - 61 st., Srbi 59(96,72%), Hrvati 1(1,63%), ostali 1 (1,65%)
  • Srednji Grahovljani - 43 st., Srbi 36(83,72%), ostali 7(16,28%)
  • Stari Majur - 41 st., Hrvati 37(90,24%), Srbi 1(2,43%), ostali 3(7,33%)
  • Španovica - 191 st., Srbi 177(92,67%), Hrvati 9(4,71%), ostali 5(2,62%)
  • Tisovac - 73 st., Srbi 68(93,15%), ostali 5(6,85%)
  • Toranj - 292 st., Srbi 201(68,83%), Hrvati 36(12,32%), ostali 55(18,85%)
  • Veliki Banovac - 183 st., ostali 107(58,47%), Hrvati 76(41,53%)
  • Veliki Budići - 55 st., Srbi 54(98,18%), ostali 1(1,82%)

ukupno općina Pakrac - 16.367

  • Srbi - 7.818 (47,76%)
  • Hrvati - 5.619 (34,33%)
  • ostali - 2.930 (17,91%)

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

  • Pakrac se prvi put spominje u XIII. stoljeću kao posjed vitezova Ivanovaca.


[uredi] Stari grad

Ne zna se točno vrijeme nastanka utvrde, no u prvom spominjanju Pakraca (dokumentom iz 1237. godine) ona već postoji. Spominje se i u zapisima templara (katolički crkveni viteški red zasnovan radi zaštite Kristova groba) koji su došli u Hrvatsku još 1185. godine. No, izvjesno je da su u Pakracu boravili nasljednici templarskih posjeda; ivanovci-hospitalci. Utvrda je bila oblika napravilnog peterokruga, sa sedam okruglih kula na rubovima i velikom branič-kulom, opasana tvrdim zidinama na kojima su bile puškarnice. Oko utvrde bili su ukopi u koje je napuštena voda. Godine 1242. u Pakrac provaljuju tatari, a već 1256. godine u Pakracu je boravio ban Slavonije Stjepan i osnovao prvu kovnicu novca – moneta banalis – banovac. Prije toga pravo na kovanje novca imao je samo car. Banovac se najvjerojatnije kovao unutar zida pakračke utvrde. Rušenje gradske utvrde započeli su Jankovići Daruvarski i njenim kamenjem nasipavali cestu Pakrac-Kukunjevac, a godine 1867. prodali su je grčko-istočnoj općini, koja je tu smjestila svoj parokijalni ured. Zadnja kula pakračke tvrđe srušena je 1960. godine i na njenim temeljima je izgrađena zgrada Poglavarstva (Općina).

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

  • Sven Lasta, hrvatski glumac
  • Jadranka Kosor, hrv. političarka
  • Saša Vidić, znakoviti srbijanski modni dizajner
  • Marko Grubnić, poznati hrvatski modni i estradni stilist
  • Žarko Potočnjak poznati glumac
  • Slobodan Selenić - poznati pisac

[uredi] Spomenici i znamenitosti

  • Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (1763)
Župna crkva UBDM
Župna crkva UBDM
  • Pravoslavna crkva Svete Trojice s vladičanskim dvorom, sjedište Slavonske eparhije
  • Spahijski podrum

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Udruge

Izviđači:

  • Odred izviđača "Pakra" Pakrac * [2]
  • Savez izviđača hrvatske (SIH)*[3], Izviđačka regija istok povjereništvo *[4]

Radio klubovi:

  • Radio Klub Pakrac 9A1FBC

[uredi] Znamenitosti

[uredi] Prva kovnica novca u Hrvatskoj

Banovci - lice i naličje
Banovci - lice i naličje

Godine 1256.g. Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVNIA, naš banovac, je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani kuna u trku, a na naličju patrijarhalni (dvostruki) križ s dvije okrunjene glave. Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen.

Za vjerovati je da je upravo pakračka kuna dala ime današnjem hrvatskom novcu.

[uredi] Vanjske poveznice


Nedovršeni članak o gradu u Hrvatskoj: Pakrac treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Gradovi i općine Požeško-slavonske županije
Gradovi

Kutjevo | Lipik | Pakrac | Pleternica | Požega


Općine


Brestovac | Čaglin | Jakšić | Kaptol | Velika

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj