Maribor
Izvor: Wikipedija
Mariborje gradu Republici Slovenijis otprilike 114.353 stanovnika, drugi po veličini u državi. Leži na izlazu Draveiz Alpa, na dodiru sjevernog Dravskog polja, zapadnih Slovenskih gorica i istočnog Pohorja. Kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1975.), institutom za vinarstvo, voćarstvo; regionalni muzej, Muzej Narodnog Oslobođenja, državni arhiv. Maribor se ubraja među industrijski najrazvijenije balkanske gradove. Osnova su mariborske industrije, hidroelektrane na Dravi. Vodeće mjesto u industriji zauzima metalna, zatim tekstilna, prehrambena i drvna. Maribor je važno prometno središte na međunarodnoj željezničkoj pruzi i cesti koja iz Austrije dolazi u slovensko područje. Ima i aerodrom.
[uredi] Povijest
Na području Maribora otkriveni su tragovi ljudskih naselja od paleolitika i ostaci rimskih naselja. Srednjovjekovni Maribor razvio se iz agrarnog naselja na Dravi u upravno središte zemaljskih knezova, kojima je Maribor stalno središte sve do kraja 12. stoljeća. Maribor je od 1147 - 1192. došao u posjed štajerskih grofova Traungau iz Steyra (bivši Styraburg), a zatim austrijskih Babenbergovaca (Babenberg) od 1192. pa do svog izumiranja 1246. Maribor je bio austro-ugarska utvrda, a nakon raspada te monarhije, u sastavu je Države Srba, Hrvata i Slovenaca - poslije Kraljevine Jugoslavije. Za njemačke okupacije 1941.-1945. odbjeglo je 10 000 ljudi, a grad je obnovljen.
Nedovršeni članak o gradu: Maribor treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
![]() |
|
---|---|
Stari dio grada uz Dravu | |
Grb Maribora |
|
Položaj unutar Slovenije | |
Pregled | |
Regija | Podravska |
Stanovništvo | 115,693 (221.565 in area) |
Površina | 147.5 km² |
Gustoća naseljenosti | 1052 / km² |
Nadmorska visina | 269,5 m |
Poštanski broj | 2000 |
Telefonski predbroj | +386(0)2 |
Automobilske oznake | MB |
Gradonačelnik | Franc Kangler |