Blaguša
Izvor: Wikipedija
Blaguša je selo u okolici Zagreba, nadomak Sesveta i Kašine. Administrativno pripada Gradu Zagrebu.
[uredi] Povijest
Podno južnih obronaka istočne Medvednice, a istočnije od doline potoka Kašine nalazi se dolina potoka , gdje se smijestilo istoimeno staro selo Blaguša. Naziv mu potječe od starog narodnog imena Blagonja, Blagus, a i kršćansko ime Blaž ga oponaša(očito na primjeru sela Blaškovec pokraj Zeline). Na području Blaguše nalazi se nederminirani arheološki lokalitet Staro selo te arheološki lokalitet Gradišće iz srednjeg vijeka.
Blaguša je naselje koje se često spominjalo u prošlosti , od početka XIII.stoljeća naovamo. Blaguša je u srednjem vijeku, zajedno s Kašinom bila na području zemljišnog posjeda koji se u pisanim piovijesnim izvorima naziva "TERRA CASINA CUM BLAGUSSA" (zemlja Kašina s Blagušom). Prvi se puta ta naselja spominju u povelji hrvatsko - ugarskog kralja Andrije II. iz 1217.godine. Tada su ova sela u vlasništvu prepošta (kanoničkog stariješine) zagrebačkog Kaptola Cirijaka i njegove braće.
Posjed "Blagusa" spominje se u izvorima prvi put 1261.godine , kada ondašnji ban dodjeljuje posjed Blagušu ("terram nomine Blagusa") u vlasništvo nekom Martinu Ventrosu koji je bio "kobagiones castri Zagrabiensis" , tj. podložnik zagrebačke utvrde (castruma), a posjed koji mu je darovan nalazio se oko gornjeg toka blaguškog potoka. Samo nekoliko godina kasnije taj se Martin u povijesnim dokumentima naziva "comes Martinus , castellanus Blagusa" (tj. plemenitaš Martin, kaštelan Blaguše). Nešto kasnije Blaguša dolazi pod vlast zagrebačkog biskupa............
Prema redoslijedu pojavljivanja u povijesnim izvorima, već 1217. godine spominje se , među ostalim i "castrum Blagusa". Predpostavlja se da je taj grad stajao negdje u okolici današnje Blaguše i potoka Blaguše. O samom gradu Blaguša prvi podatak imamo iz 1287. godine, kada se poimenice spominje Martin , gradski kaštelan Blaguše ("comes Martinus , castellanus de Blagusa"). Život na ovom području je već u XIII.stoljeću bio takav da se već tada pojavila potreba zaštite prometnica , pojeda i naselja , pa se stoga i u ovom kraju grade castrumi (utvrde). Postojanje castruma Blaguša potvrđeno je podacima iz povijesnih isprava od kraja XIII. do pred kraj XV. stoljeća. Vjekoslav Klaić početkom 20.stoljeća piše da je "taj grad jamačno stajao negdje u okolišu današnjeg sela i potoka Blaguše (potoka Blagušine)". Predpostavlja se da je bio na brežuljku iznad sela Blaguše, na 245 metara nadmorske visine (na brežuljku zvanom Gradišče).....
Prema ondašnjem pričanju tadašnjih žitelja , u ovdašnjem su tlu, tijekom oranja i kopanja, više puta pronađeni ostaci građevinskog materijala...
Danas više nema ni razvalina srednjovjekovne blaguške utvrde. Međutim ,strmi brežuljak (na 245 metara nadmorske visine ) sjeverno od sela Blaguše i danas se zove Gradište.Na njegovu vrhu koji je danas obrastao hrastovom šumom, vidi se povišeni rub malog okruglog platoa na kojem je vrlo duboka jama kružnog prosjeka ispunjena vodom ,poput zdenca. Ispod brežuljka opažaju se tragovi iskopanog jarka , koji danas služi kao poljski put.......Ima toliko toga između ovih godina što se događalo u selu ili tzv . UTVRĐENOM GRADU BLAGUŠI , ali gdje bi mi stigli da sve to pišemo............
[uredi] Demografija
Prema popisu stanovništva iz 1991.godine u Blaguši je živjelo 680 stanovnika (od kojih ih je 100 na privremenom radu u inozemstvu). Te je godine u Blaguši evidntiran 191 stan i 186 domaćinstava , među kojima 147 poljoprivrednih gospodarstava. Godine 1945. tijekom održavanja državnih izbora u Blaguši upisano je 585 birača.
Danas u Blaguši živi 636 stanovnika u 177 domaćinstava. Mjesto nema škole pa ovdašnja djeca svaki dan putuju autobusom u školu u Kašinu.
Blaguša je urbanizirano naselje s ulicama Benkoščica, Blaguška, Boršćakova, Combajeva, Gornji Levaki, Hacmanjki, Hacmanjkova, Mađerova, Oračeva, Palikućeva,Pustički, Šukljova, Tudekova, Tuškova i Žeželjeva, uz Trg palih boraca.
[uredi] Kultura
Valja spomenuti DVD BLAGUŠA, koji aktivno djeluje od 1956.godine. Ima oko 90-ak članova, al prema svemu sudeći taj broj će porasti. Blaguški vatrogasci vrlo ozbiljno shvaćaju svaki poziv upomoć i gašenje požara za njih nije teško.Da je to u pola noći, u jutro ili u podne nije problem jer bi sve za prirodu učinili. Vatrogasci imaju svoj kamp u Fažani u Istri u kojem se okupljaju vatrogasci iz svih dijelova Hrvatske...
Prelijepo uređen dom , ispred doma parkić u kojem se svake večeri okuplja velik broj djece na igru i druženje pokazatelj je društvene razvijenosti.Vrlo četo organiziraju zabave kao npr. FAŠNIČKA. Prije zabave događa se poznati Blaguški ritual uništavanja Fašnika oko 4h svake godine. Skupi se nekoliko dana prije nekoliko stanovnika i naprave tzv.Fašnika od perja,slame,papira,tkanine...Jedne godine on je SADAM BLAGUŠKI ADAM,jedne godine BLAGUŠKI MANIJAK i tako dalje ...Skupe se ljudi iz sela (većina zamaskirani) i uz pratnju nekog banda smiju se i vesele.Kreativci su smišljali pjesme koje zrače humorom i na FAŠNIKOVOM oproštaju ih čitaju. Sve počinje ispred vatrogasnog doma zatim nakon osude povorka kreće prema jednom dijelu potoka na kojem se Fašnik rastrga i razbacuje po ljudima koji su tamo, naravno sve iz šale. Nakon ispraćaja Fašnika povorka se vraća ispred vatrogasnog doma, neki ulaze u dom i počinju feštati dok drugi krenu svojim domovima kako bi se odmorili i navečer krenuli na ludu zabavu pod maskama.
Blaguša ima prelijep krajolik nije ni čudo što se sve više ljudi odlučuje graditi vikendice baš na tom području koje obiluje šumama, svježim i čistim zrakom. Ima mnogo ljudi koji se bave vinogradarstvom i vrlo su uspiješni. Bave se ljudi ovdje i voćarstvom, povrće je također zastupljeno. Bakice kao i drugdje odlaze sa svime i svačime na plac.Nema puno ljudi koji imaju krave,ali svinja još ima.Kokoši za vlastite potrebe, ali neki i za prodaju.
Ima Blaguša i planinarski dom pod imenom "GROHOT" koji svake nedjelje posijećuje velik broj ljudi makar bi taj broj mogao biti veći. Postoji i Blagus - ribolovna zajednica. Ovo će selo postati veliko i poznato jer ima sve potencijale za to. Ako želite posijetiti ovo mjesto linija 270 vozi iz Dubca ne baš tako često, ali ipak vozi zato krenite jer sigurno imate što za vidjeti i nećete požaliti.