Zemljopis Irana

Izvor: Wikipedija


Topografija Irana
Topografija Irana
Iranska zemlja je pretežito planinska s kontrastnim zelenim oazama. (južni dio gorjaAlborz blizu Firouzkuha)
Iranska zemlja je pretežito planinska s kontrastnim zelenim oazama. (južni dio gorjaAlborz blizu Firouzkuha)
Planine Alborz
Planine Alborz
Damavand, najviša planina u Iranu smještena na planinskom lancu Alborz
Damavand, najviša planina u Iranu smještena na planinskom lancu Alborz
Brijegovi jugozapadno od Sanandaja blizu sela Kilaneh, Provincija Kurdistan.
Brijegovi jugozapadno od Sanandaja blizu sela Kilaneh, Provincija Kurdistan.
Skijalište Dizin, Iran
Skijalište Dizin, Iran
Krajolik provincije Fars
Krajolik provincije Fars


Iran se nalazi u Jugozapadnoj Aziji, graničeći s Omanskim zaljevom, Perzijskim zaljevom, i Kaspijskim morem, između Iraka i Pakistana. Iran je jedna od zemalja s najviše planina u svijetu. Njegove planine su poslužile da oblikuje svoju političko i ekonomsko blagostanje kroz mnoga stoljeća. Planine zatvaraju mnoge bazene odnosno platoe, na kojima se nalaze glavna poljoprivredna i kulturna središta zemlje. Do dvadesetog stoljeća, kada su izgrađene glavne ceste i željeznice između planina da se povežu važni gradovi, ti su bazeni bili relativno izolirani od ostatka svijeta. Tipično, jedno glavno mjesto dominira svakim bazenom, a okolo se nalaze stotine sela koja su svi zajedno ekonomski povezani. Na visokim planinama, nalaze se brojna plemena, goneći svoja stada ovaca na tradicionalnu ljetnu i zimsku ispašu. U zemlji nema većih sutava rijeka, a transport se tijekom povijesti odvijao karavanama koje su išle kroz procijepe i prolaze u planinama. Planine su također predstavljale problem u pristupu prema Perzijskom zaljevu i Kaspijskom moru.

S površinom od 1,648,000 kvadratnih kilometara, Iran se svrstava kao šesnaesta zemlja svijeta s obzirom na veličinu te čini jednu petinu površine Sjedinjenih Država.

Smješten u jugozapadnoj Aziji, Iran svoje sjeverne granice dijeli sa bivšim sovjetskim republikama Armenijom, Azerbejdžanom i Turkmenistanom. Te su granice duže od 2,000 kilometara, uključujući približno 650 kilometara vode duž južnih obala Kaspijskog jezera. Nadalje, na sjeverozapadu graniči sa Turskom, a na jugozapadu sa Irakom završavajući na Shatt al Arabu (kojeg Iranci zovu Arvand Rud). Obale Perzijskog i Omanskog zaljeva čine 1,770 kilometara južne granice. Na sjeveroistoku graniči s Afganistanom, a na jugoistoku s Pakistanom. Dijagonalana udaljenost Irana od Azerbejdžana na sjeverozapadu do Baluchestana va Sistan na jugoistoku približno iznosi 2,333 kilometra.

Sadržaj

[uredi] Topografija

Iran (Perzija) se sastoji od neravnih, planinskih rubova koji okružuju unutarnje bazene. Glavni gorski lanac je Zagros, serija paralelnih hrptova ispresjecanih ravnicama koje dijele zemlju od sjeverozapada prema jugoistoku. Mnogo vrhova na Zagrosu prelaze 3,000 metara iznad razine mora, a u južnoj središnjoj regiji ima pet vrhova koji prelaze 4,000 metara. Kako Zagros nastavlja prema jugoistočnom Iranu, prosječna visina vrhova dramatično pada do ispod 1,500 metara. Rub obale Kaspijskog mora je također planinski lanac, uskih i visokih planina Alborz. Vulkan Damavand (5,671 meters), smješten u središtu Alborza, nije samo najviši vrh zemlje nego i najviša planina u Euroaziji zapadno od Hindukusha.

Središnji dio Irana se sastoji od nekoliko bazena koji se nazivaju Središnjim platoom. Prosječna visina platoa je 900 metara, ali neke okolne planine dosežu i 3000 metara. Na istočnom djelu platoa se nalaze dvije slane pustinje, Dasht-e Kavir(Velika slana pustinja) i Dasht-e Lut. Osim nekoliko raspršenih oaza ,taj dio zemlje je nenaseljen.

Prema FAO izvješću [1], glavni tipovi šuma s nihovim površinama su:

  1. Šume uzKaspijsko more na sjeveru (3.3 milijuna ha)
  2. Vapnenačke planinske šume na sjeveroistoku (Juniperus šume, 1.3 milijuna ha)
  3. Šume lješnjakna istoku, jugu i jugoistoku (2.6 milijuna ha)
  4. Hrastove šume u središnjim djelovima i na zapadu (10 milijuna ha)
  5. Grmlje pustinje Kavir, središnji dijelovi i sjeveroistok (1 milijun ha)
  6. Suptropske šume južnih obala (500,000 ha)

Na prostoru Irana su samo dvije nizine: Khuzestanska nizina na jugozapadu i obalna nizina Kaspijskog mora na sjeveru. Prva je dio mezopotamijske nizine i proteže se 160 km u širinu. Ulazi 120 km u unutrašnjost, jedva se uzdižući nekoliko metara iznad razine mora, te se dalje dodiruje s podnožjem Zagrosa. Veliki dio Khuzestanske nizine prekriven je močvarama. Kaspijska nizina je dulja i uža. Proteže se 640 kilometers duž Kaspijske obale, ali u širinu najviše pedesetak kilometara, dok na nekim mjestima samo 2 kilometra i to u podnožju Alborza. Obala Perzijskog zaljeva južno od Khuzestana i obal Omanskog zaljeva uopće nema nizina jer se planina Zagros u tim područjima ravno strmoglavljuje prema moru.

U zemlji nema većih rijeka. Od manjih rijeka i potoka najvažnija je Karun, kojom voze brodovi plitkog gaza od Khorramshahra premaAhvazu, koji su udaljeni 180 kilometara. Ostale važnije rijeke čine sljev Perzijskog zaljeva, dok brojne male rijeke sjeverozapadno od Zagrosa ili Alborza utječu u Kaspijsko more. Na središnjem platou, brojne rijeke, od kojih većina ima suha korita većim dijelom godine, nastale otapanje snijega u planinama i teku stalnim kanalima, utječu u slana jezera koja također teže isušivanju tijekom ljetnih mjeseci . Postoji i jedno stalno slano jezero, Jezero Urmia (također spomenutog kao Jezero Urmiyeh, kojemu je vraćeno tradicionalno ime nako što se za vrijeme Mohammada Reza Shaha zvalo Jezero Rezaiyeh ), na sjeverozapadu, čija je voda preslana da bi u njemu živjele ribe ili drugi oblici života. Duž iransko - afganistanske granice u provinciji Baluchestan va Sistan postoji nekoliko povezanih, također slanih jezera.

[uredi] Klima

Iran ima različitu klimu. Na sjeverozapadu, zime su hladne sa snježnim padalinama i temperaturama ispod nule u prosincu i siječnju. Proljeće je ugodno dok su ljeta vruća i suha. Na jugu, zime su blaže,a ljeta su još toplija, s prosječnom srpanjskom temperaturom od 38° C. U Khuzestanskoj nizini, ljeta su udružena i s visokom vlažnošću.

Općenito, Iran ima suhu klimu oskudnom padalinama koje su najčešće od listopada do travnja. U većem dijelu zemlje prosječna količina padalina iznosi 250 milimetara i manje. Veći izuzeci su visokoplaninske kotline Zagrosa i kaspijske obalne nizine, gdje prosječna količina padalina godišnje iznosi 500 mm. U zapadnim kaspiskim djelovima, padaline premašuju i 1000 mm godišnje i raspoređene su relativno podjednako tijekom cijele godine, za razliku od središnjeg platoa gdje godišnje padne 100 mm padalina, pa čak i manje.

[uredi] Površina i granice

  • Površina:
    • Ukupno: 1.648 milijun km²
    • kopno: 1.636 milijuna km²
    • voda: 12,000 km²
  • Obala: 2,440 km
    • opaska: Iran graniči s Kaspijskim morem (740 km)
  • Primorski zahtjevi:
    • vanjski pojas: 24 nautičkih milja
    • kontinentalni šelf: prirodno produljenje
    • isključiva ekonomska zona: bilateralni ugovori, ili središnja linija Perzijskog zaljeva
    • teritorijalno more: 12 nautičkih milja
  • Visinski ekstremi:
    • najniža točka: Kaspijsko more -28 m
    • najviša točka: Qolleh-ye Damavand 5,604 m

[uredi] Izvori i iskorištenost zemlje

[uredi] Okolišna pitanja

Prirodne katastrofe: sezonske suše, poplave; prašnjave oluje,pješčane oluje; potresi duž zapadne granice i na sjeveroistoku

Okoliš - trenutni problemi: zagađenje zraka posebice u urbanim područjima, zbog emisije plinova iz vozila, rafinerija i industrijskih postrojenja; deforestacija; prevelika ispaša; širenje pustinja; zagađenje Perziskog zaljeva naftom i prerađevinama; nedovoljni izvori pitke vode

[uredi] Vidi također