Mendeljejevovi predviđeni elementi
Izvor: Wikipedija
Predloženo je da se ovaj članak/kategorija preimenuje. (Rasprava) |
Kad je Dmitrij Ivanovič Mendeljejev radio Periodni sustav elemenata ostavio je mjesta za nepoznate elemente koji bi sa svojim karakterističnim svojstvima mogao popuniti ta mjesta. Da daje imena tim elementima Mendeljejev je koristio prefikse eka-, dvi- i tri- iz Sanskrita tako da govori koliko su mjesta udaljeni od elementa koji ima slična svojstva kao taj element. Čeiri predviđena elementa bili su lakši od zemnoalkalijskih metala: ekaaluminij (El), ekabor (Eb), ekamangan (Em) i ekasilicij (Es), pokazali su se kao dobri pokazivači svojstava galija, skandija, tehnecija i germanija, koji su popunjavali mjesta koje je Mendeljejev predvidio.
[uredi] Ekabor i Skandij
Skandij je izoliran kao oksid u proljeće 1879 od Nilsona. Per Teodore Cleve prepoznao je sličnost i obavijestio je Mendeljejeva kesnije te godine. Mendeljejev je predvidio atomsku masu od 44 za ekabor, a atomska masa skandija je 44.955910.
[uredi] Ekamangan i Tehnecij
Tehnecij su izolirali Carlo Perrier i Emilio Segrè 1937, dugo nakon Mendeljejevove smrti, na primjerima molibdena koji je bio bombardiran deuterijem iz Lawrencovog izuma. Mendeljejev je predvidio atomsku masu ekamangana 100, a atomska masa najtežeg izotopa tehnecija98 97.907215.
[uredi] Ekasilicij i Germanij
Germanij je izoliran 1882, i dao najbolju potvrdu teorije u to doba, jer je potvrđivao veću sličnost sa svojim "susjedom", nego druga dva elementa koje je Mendeljejeva predvidio.
Svojstva | Ekasilicij | Germanj |
---|---|---|
atomska masa | 72 | 72.59 |
gustoća (g/cm3) | 5.5 | 5.35 |
talište (°C) | visoko | 947 |
boja | siva | siva |