Alan Kay
Izvor: Wikipedija
![]() Alan C. Kay |
|
Rođenje | 16. svibnja, 1940. |
---|---|
Polje | Računarstvo |
Institucija | Xerox PARC Atari UCLA Kyoto sveučilište MIT Viewpoints istraživački institut HP Labs |
Poznat po | Objektno orijentirano programiranje Dynabook |
Alan Curtis Kay (Springfield, 17. svibnja, 1940.) je američki računalni znanstvenik, poznat po svom ranom radu na objektno orijentiranom programiranju i dizajnu korisničkog sučelja.
Priručni je profesor računarstva na Sveuličištu Kalifornije u Los Angelesu, posjećujući profesor na Sveučilištu u Kyotu te priručni profesor na MIT-u, predsjednik Viewpoints istraživačkog instituta te je, sve do nedavno, držao poziciju Senior fellow u HP Labs.
Sadržaj |
[uredi] Rani život i rad
Izvorno iz Springfielda, Massachusetts, Kay je stekao titulu bakalaureata u matematici i molekularnoj biologiji na Sveučilištu Kolorada u Boulderu, te magisterij i doktorat na Sveučilištu Utaha. Na Sveučilištu Utaha je pionirski radio sa Ivanom Sutherlandom na grafičkim aplikacijama, uključujući Sketchpad.
Negdje u to doba, radio je i kao profesionalni jazz gitarist, te je učio o radu Jeana Piageta i konstruktivizmu, te o Seymouru Papertu i programskom jeziku Logo. Ovi su duboko utjecali na njegov budući rad.
Kay se pridružio istraživačkom centru Xeroxa u Palo Altu (PARC) 1970. 70-ih je bio jedan od ključnih članova koji su razvili prototipe umreženih radnih stanica koristeći programski jezik Smalltalk. Ove je izume kasnije komercijalizirao Apple u Apple Macintosh računalima.
Kay je jedan od otaca objektno orijentiranog programiranja (kojemu je i dao naziv), zajedno sa kolegama u PARC-u i prethodnicima u Norveškom računarskom centru. Zamislio je koncept Dynabooka koji je definirao osnove laptop uređaja i tablet računala, a neki ga također smatraju i arhitektom modernih grafičkih korisničkih sučelja zasnovanih na prozorima.
Nakon 10 godina provedenih u Xerox PARC-u, Kay je tri godine bio glavni znanstvenik u Atariju.
[uredi] Nedavan rad i priznanje
Od 1984. Kay postaje Apple fellow u tvrtci Apple Computer, sve do zatvaranja ATG-a (Advanced Technology Group), jedne od istraživačkih odjela tvrtke. [nedostaje referenca] Tad se pridružio tvrtci Walt Disney Imagineering kao Disney Fellow i tu je ostao sve dok Disney nije završio svoj Disney Fellow program. Nakon Disneyja, 2001. osniva Viewpoints istraživački institut (Viewpoints Research Institute), neprofitnu organizaciju posvećenu djeci, učenju i naprednom razvoju programske podrške.
Kasnije, Kay radi sa timom u Applied Minds, gdje postaje Senior fellow u tvrtci Hewlett-Packard, sve dok HP nije ugasio Advanced Software Research Team program 20. srpnja 2005. Trenutno vodi Viewpoints institut.
[uredi] Squeak i Croquet
U prosincu 1995., kad je još bio u Appleu, Kay je surađivao sa mnogima kako bio započeo Squeak programsku podršku za dinamičke medije, na kojem još uvijek radi. U to vrijeme, u studenom 1996, njegov je tim započeo istraživanje na onome što će postati sustav Etoys. Recentnije je započeo, skupa sa Davidom A. Smithom, Davidom P. Reedom, Andreasom Raabom, Rickom McGeerom, Julianom Lombardijem, i Markom McCahillom, projekt Croquet, koji predstavlja umreženi 2D i 3D okoliš otvorenog koda za kolaborativni rad.
[uredi] Tweak
2001. postaje razvidno da Etoy arhitektura u Squeaku doseže svoje granice u tome što Morphic infrastruktura sučelja može učiniti. Istraživač iz Hewlett-Packarda Andreas Raab predlaže definiranje "procesa skriptanja" i pružanje pretpostavljenog mehanizma raspoređivanja kako bi se izbjegli općenitiji problemi[1]. Rezultat je novo korisničko sučelje, predloženo kao zamjena za Squeak Morphic korisničko sučelje u budućnosti. Tweak je dodao mehanizme otoka, asinkronih poruka, igrača i kostima, proširenja jezika, projekte i pločasto skriptanje[2]. Njegov temeljni objektni sustav je zasnovan na klasama, ali se korisnicima tokom programiranja (skriptanja) doima poput prototipno zasnovanog. Tweak objekti su stvoreni i pokrenuti u prozorima Tweak projekta.
[uredi] Dječji stroj
U studenom 2005., na Svjetskom samitu o informacijskom društvu, istraživački laboratoriji MIT-a su otkrili novi dječji stroj, također zvan i $100 Laptop, ili One Laptop Per Child program, kojeg su zajednički razvili Kay i studenti cijelog svijeta.
[uredi] Reinvencija programiranja
31. kolovoza 2006. je odobren njegov prijedlog SAD NSF-u (National Science Foundation]), što znači da je Viewpoints istraživački institut osiguran još za nekoliko godina. Naslov prijedloga je: Steps Toward the Reinvention of Programming: A compact and Practical Model of Personal Computing as a Self-exploratorium[3]. Iz sljedećeg se citata dade naslutiti što Kay pokušava napraviti, iz apstrakta seminara kojeg je dao u Intelovim istraživačkim laboratorijima u Berkeleyu: "Konglomeracija programske podrške komercijanog tipa i one otvorenog koda vene u prisutnosti nekoliko stotina milijuna linija koda ovih dana. Pitamo se: koliko mal može biti razumljivo praktičan "Model T" dizajna koji pokriva ovu funkcionalnost? 1 milijun linija koda? 200 tisuća linija koda? 100 tisuća linija koda? 20 tisuća linija koda?"[4]
Osim Kaya, prisutno je još nekoliko ključnih figura u ovom nastojanju. Dan Ingalls je bivši istraživač u Xerox PARC-u koji je desetljećima radio sa Kayom i koji trenutno radi u tvrtci Sun Microsystems. Ian Piumarta je bivži istraživač u INRIA-i[5], i koji sad radi u Viewpoinst institutu. Piumartin rad je dokumentiran na njegovoj web stranici[6], i uključuje Virtual Virtual Machine, višejezičnu strojno neovisnu platformu za izvršavanje[7]. Andreas Raab vodi Tweak projekt, i trenutno radi za tvrtku Impara GmbH. Yoshiki Ohshima[8], bivši student u Tokijskom sveučilištu tehnologije, je portao Squeak na SHARP Zaurus arhitekturu, održava iPAQ port, te je napravio višejezični Squeak.
[uredi] Nagrade i počasti
Alan Kay je primio mnoge nagrade i počasti. Između njih su:
- 2001: UdK 01-nagrada u Berlinu, Njemačka za pionirstvo u GUI-u; J-D Warnier Prix D'Informatique; NEC C&C nagrada.
- 2002: Telluride Tech Festival Award of Technology u Tellurideu, Kolorado
- 2003: ACM Turingova nagrada za rad u objektno orijentiranom programiranju.
- 2004: Kyoto nagrada; Charles Stark Draper nagrada sa Butlerom W. Lampsonom, Robertom W. Taylorom i Charlesom P. Thackerom.
- Počasni doktorat
- 2005: Institut tehnologije u Georgiai
- Kungl Tekniska Hoegskolan u Stockholmu, Kolumbija koledž u Chicagou
- Počasni profesor, Berlinsko sveučilište umjetnosti
- Izabrani je član u Američkoj akademiji umjetnosti i znanosti, Nacionalnoj akademiji inženjerstva, Kraljevskom društvu umjetnosti i Muzeju računalne povijesti.
Druge počasti: J-D Warnier Prix d’Informatique, ACM Systems Software Award, NEC Computers & Communication Foundation Prize, Funai Foundation Prize, Lewis Branscomb Technology Award, ACM SIGCSE Award for Outstanding Contributions to Computer Science Education.
[uredi] Osobna pozadina
Kay je strastven i talentiran glazbenik koji svira klavijature i gitaru. Posebno ga zanimaju barokne orgulje, te rane klavijature i gitare. Bivši je profesionalni jazz i rock gitarist. Oženjen je sa Bonnie MacBird, spisateljicom, producenticom, glumicom i umjetnicom.
[uredi] Poznati citati
Najčešće citirana izjava Alana Kaya je "Najbolji način za predvidjeti budućnost jest izmisliti je.", 1971. [9] Ova je fraza ušla u popularnu kulturu i korištena je u TV seriji The X-Files.
Kay je elaborirao ovu temu u mnogim prigodama, "Budućnost nije unaprijed posložena na vrpci. Ona je nešto što možemo odlučiti, i u opsegu u kojem se ne ogrešujemo o nijedan poznati zakon univerzuma, možemo je vjerojatno oblikovati na način koji želimo.", 1984. [10]
"Prava romansa je ispred nas i tek treba doći. Računalna revolucija još nije počela. Nemojte se zavesti enormnim tokovima novca u defacto standarde kojima jednostavni kupci koriste loše adaptacije nepotpunih ideja." [11]
Na novinarskoj konferenciji kasnih 1980-ih u Hong Kongu, Alan Kay je rekao "Tehnologija je bilo što što nije bilo prisutno kad ste bili rođeni."
"Ja sam izmislio naziv objektno orijentirano (programiranje), i mogu vam reći da nisam imao C++ na umu." [12].
"OOP za mene znači prosljeđivanje poruka, lokalnu retenciju i zaštitu i skrivanje procesa stanja, te ekstremno kasno vezanje svih stvari. Može biti učinjeno u Smalltalku i LISP-u. Moguće da postoje drugi sistemi u kojima je ovo moguće, ali ja nisam čuo za njih." [13]
Alan Kay o Lispu: "Najveći programski jezik ikad dizajniran".
"Ljudi koji su zaista ozbiljni o programskoj podršci bi trebali praviti vlastito sklopovlje."[14]
[uredi] Članci
- "Computers, Networks and Education" - Scientific American Special Issue on Communications, Computers, and Networks, rujan, 1991. [15]
[uredi] Vanjske poveznice
- Detaljna bibliografija Alana Kaya
- Personal Dynamic Media – Alan Kay i Adele Goldberg
- Biografija Alana Kaya pri HP-u
- A PC Pioneer Decries the State of Computing – Davida Kirkpatricka, Fortune časopis, 8. srpnja 2004. (Dostupno za naknadu)
- Doing with Images Makes Symbols: Communicating with Computers Video lekcija Alana Kaya sa puno primjera ranih grafičkih korisničkih sučelja
- The Computer "Revolution" Hasn't Happened Yet! govor na EDUCOM-u 1998. (računala u obrazovanju)
- Predicting the Future primjedbe sa Stanfordovog računalnog foruma 1989.
- Education in the Digital Age govor
- A Conversation with Alan Kay Dugi govor sa tvorcem Smalltalka - i još puno više.
- From Dynabook to Squeak - A Study in Survivals popis hiperveza koje prate evoluciju Kayeve vizije
- The Early History of Smalltalk
- The Best Way to Predict the Future is to Prevent It
- The $100 Laptop, Learners, and Powerful Ideas
- Association for Computing Machinery Video intervju sa Alanom Kayem
- Predavanje prilikom dobitna Turingove nagrade: "The Computer Revolution Hasn't Happened Yet"
- Diamond Management and Technology Consultants, gdje je Alan član odbora.
- Viewpoints istraživački institut
1966. Alan Perlis • 1967. Maurice Vincent Wilkes • 1968. Richard Hamming • 1969. Marvin Minsky • 1970. James H. Wilkinson • 1971. John McCarthy • 1972. Edsger Dijkstra • 1973. Charles Bachman • 1974. Donald Knuth • 1975. Allen Newell, Herbert Simon • 1976. Michael O. Rabin, Dana Scott • 1977. John Backus • 1978. Robert Floyd • 1979. Kenneth E. Iverson • 1980. C. A. R. Hoare • 1981. Edgar F. Codd • 1982. Stephen Cook • 1983. Ken Thompson, Dennis Ritchie • 1984. Niklaus Wirth • 1985. Richard Karp • 1986. John Hopcroft, Robert Tarjan • 1987. John Cocke • 1988. Ivan Sutherland • 1989. William Kahan • 1990. Fernando J. Corbató • 1991. Robin Milner • 1992. Butler Lampson • 1993. Juris Hartmanis, Richard Stearns • 1994. Edward Feigenbaum, Raj Reddy • 1995. Manuel Blum • 1996. Amir Pnueli • 1997. Douglas Engelbart • 1998. Jim Gray • 1999. Fred Brooks • 2000. Andrew Yao • 2001. Ole-Johan Dahl, Kristen Nygaard • 2002. Ron Rivest, Adi Shamir, Leonard Adleman • 2003. Alan Kay • 2004. Vint Cerf, Bob Kahn • 2005. Peter Naur • 2006. Frances E. Allen