Bihaćki HVO

Izvor: Wikipedija

Bihaćki HVO je vojna organizacija nastala 92. u Bihaću radi obrane grada i njegove okolice od srpske agresije. Postrojbe HVO-a u Bihaću ni u jednom trenutku rata u BiH nisu bile u sukobu s Armijom BiH. Čitavo vrijeme su se borile za jedinstvenu i cjelovitu nedjeljivu državu Bosnu i Hercegovinu. Nisu imale nikakve veze sa HVO-om "Hrvatske republike Herceg-Bosne".

HDZ općine Bihać je donio odluku, u momentu agresije srpskih snaga na Bosansku Krupu da stranka HDZ preraste u organizaciju koja će obuhvatiti sve Hrvate bez obzira na politička uvjerenja, kao i one koji joj se žele pridružiti. Rješenje je nađeno u imenu Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Predsjednik Bihaćkog HVO-a Tomislav Dretar bio je potpredsjednik Predsjedništva Općine Bihać i član Predsjedništva Okruga Bihać, potpredsjednik Izvršnog odbora Općine Bihać bio je Hrvat Mladen Šenda, a zamjenik Komandanta ŠTO Bihać Hrvat Matija Ćosić, bivši kapetan JNA, kao i sekretar Sekretarijata za narodnu obranu Općine Bihać Hrvat Vid Šantić, Zapovjednik Aerodroma potpukovnik Goran Bulut, također Hrvat, potpukovnik u Štabu Zrakoplovnog korpusa Ivan Prša - "Hrvat" ali ne i član HVO-a jer naprotiv, bio mu je otvoreni protivnik koji je HVO držao Dretarovom privatnom vojskom. Pa, potpukovnik pilot nadzvučnih aviona Josip Barunović dozapovjednik u Stožeru HVO-a i jedan od osnivača zrakoplovstva (zrakoplovne grupe) u ratnom Bihaću, načelnik štaba 502. hrvatsko-muslimanske pješačke brigade Petog korpusa potonji zapovjednik HVO-a general-major Vlado Šantić; kao i brojni drugi.

Zvanična izjava Prvog Predsjednika i Zapovjednika Bihaćkog Hrvatskog vijeća odbrane pukovnika Tomislava Dretara glasi:

Hrvatsko vijeće obrane u Bihaću, samonikla je organizacija Hrvata u Bihaću koji su, spoznavši da je rat Srbije protiv Hrvatske pokrenut s ciljem osvajačkog pohoda za stjecanje novih teritorija, kao toliko puta u srpskoj povijesti i da se radi o zatiranju svih onih koji se zovu Hrvatima, kao toliko puta u povijesti, i da će se rat proširiti i na BiH s istim ciljem, ali da će genocidni pohod Srba sručiti se i na Bošnjake, taj moment morali dočekati spremni i udruženi sa svojim susjedima - Bošnjacima.

Tomislav Dretar
Tomislav Dretar

Bihaćki HVO je osnovao Prvu hrvatsku bihaćku pješačku bojnu koju je Tomislav Dretar doveo pod zapovjedništvo Komande ŠTO Bihać, a nedugo zatim je ona ušla u sastav Druge hrvatsko-muslimanske pješačke brigade, čiji je komandant bio kapetan Atif Dudaković, netom pristigao iz Mladićeve artiljerije iz Knina, a načelnik štaba bio Vlado Šantić također netom pristigao iz okružja svog ujaka Mate Bobana, koji će kasnije, nakon nasilnog smjenjivanja Tomislava Dretara i više neuspjelih pokušaja atentata preuzeti zapovjedništvo nad HVO-om i staviti ga pod zapovjedništvo Mate Bobana. Iako su odnosi HVO-a i Armije BiH ostali dobri tijekom cijelog rata, odnosi između Dudakovića i Šantića su bili otvoren o sukobljeni.

Vlado Šantić je postavljen na mjesto Načelnika spomenutog štaba ne samo protiv volje legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u Bihaću, već i bez znanja Predsjedništva Općine Bihać u čijoj je nadležnosti tada bilo postavljanje ljudi na čelna mjesta u OPŠTO-u Bihać. Vlado Šantić je postavljen po osobnoj i privatnoj volji Irfana Ljubijankića i Nenada Ibrahimpašića, dakle po volji Bošnjaka a ne Hrvata.

Čelništvo Bihaćkog HVO-a je bilo svjesno da će kad tad Ustav BiH ponovo doći na scenu i da će tada za povijest biti izbrisane sve protuustavno osnovane institucije, a njihovi agenti biti smatrani kršiteljima Ustava Republike BiH. Zato je Bihaćki HVO najmanje do kraja 1992. godine, pod komandom Tomislava Dretara bio hrvatski element u obrani Ustava i teritorije Republike BiH, združen s bošnjačkim elementom zajedničke i jedinstvene države.

Tomislav Dretar je smijenjen na inicijativu liječnika Ante Šantića na neregularan način i to s omjerom 50% glasova protiv njegovog smjenjivanja, 48% za njegovo smjenjivanje i jedan uzdržani glas. Tomislav Dretar nije glasao.

Poslije nestanka Vlade Šantića, pod misterioznim okolnostima, za Zapovjdnika HVO-a općine Bihać došao je potpukovnik JNA, inače načelnik Doma JNA u Bihaću i potonji brigadir Armije BiH Ivan Prša. Koji je od samog početka bio odbojan prema ulasku u HVO. Dogovor Armije BiH i HVO Bihać obuhvaćao je stav da se zapovjednici postrojbi nacionalno jednorodnih biraju i postavljaju od nadležnih nacionalnih struktura, što nije bio slučaj s Pršom Ivanom danas SDP liderom u Bihaću. U toj stranci Hrvati ne čine ni 1% članstva.

[uredi] Fotodokumentacija Bihaćkog HVO-a

Drugi jezici