Selena

Izvor: Wikipedija

Sir Edward Poynter: Selena
Sir Edward Poynter: Selena

Selena (grč. Σελήνη, Selếnê) u grčkoj mitologiji boginja je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Helijeva i Ejina sestra. Selenin je pandan u rimskoj mitologiji božica Luna.

Sadržaj

[uredi] Etimologija

Selenino ime vjerojatno je izvedeno od grčke riječi selas = "svijetao".

[uredi] Karakteristike

U poslijerenesansnoj umjetnosti, Selena je prikazivana kao prekrasna žena blijeda lica kako vozi srebrnu kočiju koju vode volovi ili konji. Često je prikazivana kako jaše konja ili bika, noseći haljine i baklju, a na glavi joj je polumjesec. Poslije ju je u grčkoj mitologiji zasjenila Artemida, a u rimskoj Dijana.

[uredi] Mitologija

[uredi] Obitelj

Giuseppe Antonio Felice Orelli: Selena i Endimion, 18. stoljeće
Giuseppe Antonio Felice Orelli: Selena i Endimion, 18. stoljeće

Helije je Selenin brat. Nakon što on završi svoj put preko nebesa, Selena preuzima njegovo mjesto. Oboje su personifikacije, Helije Sunca, a Selena Mjeseca. Njihova je sestra Eja, personifikacija zore.

Kao posljedak toga što ju je u grčkoj mitologiji zasjenila Artemida, često se pripisuje Seleni da je, poput Artemide, Zeusova kći. No, uglavnom je smatrana Titanidom. U homerskoj himni Hermesu govori se da je ona "svijetla Selena, kći gospoda Palanta, Megamedova sina"'.

[uredi] Ljubav

Apolonije od Roda donosi priču da je Selena voljela smrtnika - prekrasnog lovca ili pastira (u Pauzanijevoj inačici - kralja) Endimiona iz Male Azije. Bio je tako prekrasan da je Selena zamolila Zeusa da ga učini besmrtnim tako da je nikad ne ostavi.

U drugoj inačici mita sam Endimion odlučuje zauvijek živjeti u snu. Selena je s njime imala pedeset kćeri.

Homerska himna o Seleni donosi da je Selena Zeusu rodila kćeri Pandiju, sjajan i pun Mjesec te Herzu. Prema nekim izvorima, njezin je potomak i nemejski lav.

Selena je imala i vezu s Panom koji ju je zaveo odjenuvši se u ovčju kožu te joj je dao jaram bijelih volova koji su vukli kočiju. U homerskoj himni njezinu su kočiju vukli dugogrivi konji.

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: