Skender Vakuf / Kneževo

Izvor: Wikipedija

Skender Vakuf - Kneževo
Slika:Skender Vakuf - Kneževo (grb).png
Entitet
Bosne i Hercegovine
Republika Srpska
Sjedište Skender Vakuf - Kneževo
Načelnik  ?
Površina  ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

19.418 (1991.)
?/km²

Skender Vakuf / Kneževo je gradić i općina u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Općina Skender Vakuf se nalazi 50 km jugistočno od Banja Luke s kojom je povezana magistralnim putem m56. Prostire se na površini od 25000 km2, na kojoj je nastanjeno 17350 stanovnika. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m, i vrlo je bogata kao crnogoričnom tako i bjelogoričnom šumom.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Skender Vakuf imala je 19.418 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.

Nacionalni sastav:

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 21.419

[uredi] Naseljena mjesta

Bastaji, Bokani, Borak, Bregovi, Brnjići, Bunar, Čarići, Ćukovac, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Golo Brdo, Gornji Orašac, Imljani, Javorani, Kobilja, Kostići, Kričići - Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Mokri Lug, Paunovići, Pavlovići, Prisika, Rađići, Skender Vakuf, Slipčevići, Šolaji, Vitovlje Malo, Vlatkovići, Vukovići, Zapeće, Zasavica, Zubovići i Živinice.


Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Skender Vakuf, sa gradom Skender Vakufom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su naseljena mjesta: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići - Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići.

Prije rata bilo je otprilike 65% muslimana i 35% Srba u samom gradu, dok su Srbi bili većina u općini. Sada je etnički sastav izmijenjen.

[uredi] Povijest

Skender-Vakuf je osnovan u isto vrijeme kada i Prusac, dakle 1463. godine. Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao Stara džamija, jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Džamiju su zajedno s drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom rata (1992). godine srušile srpske snage sprovodeći etničko čišćenje Bošnjaka. Nakon toga srpska vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i općine u Kneževo. Na području opštine/općine Kneževo/Skender Vakuf, nalazi se veliki broj stećaka, kamenih spomenika iz srednjovijekovne Bosne. Najpoznatiji su oni na Vukovoj baštini, nedaleko od grada. Iz XVII i XVIII vijeka nalazimo veći broj drvenih crkava, zanimljive,lokalne arhitekture. Najpoznatije su one u Javoranima(Sv.Nikole) i u Imljanima(Sv.Ilije), koje je zavod za zaštitu spomenika kulture BiH, uknjižio kao kulturnu baštinu. U crkvi Sv.Ilije u Imljanima čuva se vrijedna relikvija, poznata kao đedovski štap, za koju lokalno stanovništvo vjruje da je štap svetitelja po kome je crkva dobila ime.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici, znamenitosti i regije

Selo Šolaji ,nalazi se zapadno od općine Kneževo, u samom podnožju planine Čemernica. Šolaji se nalaze na 764m nadmorske visine.

Šolaji
Šolaji

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

  • Ekipa malog nogometa "Dubrave" Šolaji prvi je put zaigrala 1974. godine.

[uredi] Vanjske poveznice


Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Skender Vakuf / Kneževo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.