Svetac (otok)
Izvor: Wikipedija
Svetac je službeno ime pučinskog otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana, zapadno od otoka Visa. Drugi štokavski naziv otoka je Sveti Andrija (ali isto ime nosi i pučinski otočić i svetionik ispred Dubrovnika). Domaći čakavski naziv za Svetac je Štondrija.
[uredi] Zemljopisne značajke
Otok Svetac ima oblik klisurastog grebena u smjeru sjeveroistok-jugozapad, pa su mu obale većinom visoke i strme, a jedina dostupna uvala je Slatina na jugoistoku s nekoliko kuća uz nju. Najviši vrh otoka je Štandarac, 316 m.
Najsjevernija točka mu je rt Trepina, najistočnija točka je rt Šijobod, a najzapadnija rt Fumor, uz koji je na zapadu klisurasti otočić Kamik. Daleko zapadnije na pučini je vulkanski otok Jabuka, a 2,5 km prema jugoistoku leži vulkanski otočić Brusnik.
Najveći dio tog otoka prekriva sredozemna tvrdolisna makija, s nešto viših šuma hrasta česmine na sjevernoj strmini. Od nasada su uz naselje oko Slatine najvažniji rogači, a nekadašnji vinogradi na južnoj padini su uglavnom već odumrli.
[uredi] Zanimljivosti
Od starinskih znamenitosti, na istočnom vrhu otoka (221 m) je ilirska gradina Kraljicin.
God. 1951 na Svecu je još bilo 51 stalnih stanovnika, ali je zadnja domaća starica tu umrla na smjeni tisućljeća. Zato je danas taj otok nenaseljen, osim čestih posjeta viških ribara i rjeđih sezonskih turista. Donedavna je to bio zadnji naseljeni otok u hrvatskom dijelu Jadrana, ploveći okomito na pravac hrvatske obale; ploveći dalje prema zapadu odlazi se na otvoreno more, pa ga se smatra pučinskim otokom.
Nedovršeni članak o otoku ili otočju Svetac (otok) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.