Karlovac
Izvor: Wikipedija
Karlovac![]() |
|
Županija | Karlovačka |
Broj stanovnika (2001.) | 59.395 |
Poštanski broj | 47000 |
Gradonačelnik/ca | Damir Jelić |
Karlovac na karti Hrvatske
|
Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.
Sadržaj |
[uredi] Gradska naselja
Grad se satoji od 52 naselja, to su: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević Selo, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahićno, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavić, Tušilović, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj i Zamršje.
[uredi] Zemljopis
Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.
Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.
Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad - Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.
[uredi] Gradske četvrti
- Banija
- Drežnik
- Dubovac - stara gradska četvrt nastala uz stari grad Dubovac. Starim gradom Dubovcem u 15.i 16. st. vladali su kneževi Frankopani i Zrinski.
- Ilovac
- Grabrik
- Logorište
- Mostanje
- Novi Centar - sa izgradnjom nove gradske tržnice šezdesetih godina prošlog stolječa nastaje Gradska četvrt Novi Centar. Istaknutiji objekti u N. Centru: Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Veleučilište u Karlovcu, Crkva Presvetog Srca Isusovog
- Švarča
- Karlovački Turanj - u južnom djelu grada. Ova je četvrt najviše stradala u Domovinskom ratu. U staroj austrougarskoj vojarni uz Koranu u izgradnji Muzej Domovinskog rata.
- Karlovačka Zvijezda - četvrt izgrađena u obliku šestokrake zvijezde. U Centru zvijezde nalazi se crkva Svete Trojice, koje je i najstarija građevina u gradu.
- Gaza - Iznedju Kupe i Korane smjestila se Gaza. Veliki nasip koji se proteže od Koranskog slapa do Banijskog mosta jedno su od znamenitosti tog, nažalost otpisanog, dijela grada. Za vrijeme Domovinskog rata, Gaza se nalazila na jednoj od zadnjih crta obrane grada Karlovca. Između Gaze i neprijateljskih linija nalazilo se samo Mekušansko polje i rijeka Korana. Unatoč tome, na Gazi je nastalo prognaničko naselje većih razmjera.
[uredi] Stanovništvo
Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 49.082 ( Popis 2001.). Po etničkoj strukturi bilo je 85.9 % Hrvata i 8.6 % Srba.
[uredi] Uprava
Dužnost gradonačelnika od 26. travnja 2007. obavlja Damir Jelić
[uredi] Povijest
Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. 07. 1579. godina. Osnovan je kao tvrđava poradi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.
Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobija ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.
Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova.
Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio okupirani grad jer je u njemu i bližoj okolici tzv. JNA imala 19 vojnih objekata koji su svi bili zaposjednuti i u uporabi. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Najteže trenutke grad i svi njegovi stanovnici, proživljavali su od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. U tom razdoblju poginulo je 255 ljudi, dok je preko tisuću ranjeno.
Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., srpnju i rujnu 1993., te svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
- Fran Krsto Frankopan (1643. - 1671.), hrvatski pjesnik, plemić i pobunjenik;
- Davor Gobac (1964.), pjevač grupe Psihomodo pop;
- Dragojla Jarnević (1812. - 1874.), Ilirska književnica i pjesnikinja;
- Vjekoslav Karas (1821. - 1858.), hrvatski slikar;
- Radoslav Lopašić (1835. - 1893.), hrvatski povjesničar;
- Slava Raškaj (1877. - 1906.), hrvatska slikarica;
- Braća Seljan, Mirko (1871. - ?) i Stjepan (1875. - 1936.), istraživači Afrike i Južne Amerike;
- Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.), zagrebački biskup, rođen u Karlovcu.
- Gajo Petrović (1927. - 1993.), hrvatski filozof i liječnik
- Daniela Trbović (1963.), hrvatska tv- voditeljica
Svakako valja istaknuti i kako je karlovačku Gimnaziju pohađao (1870. do 1874. godine) i slavni znanstvenik Nikola Tesla .
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- Franjevački samostan s crkvom Svetog Trojstva
- Pavlinski samostan u Kamenskom
- Nacionalno svetište Svetog Josipa
- Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
- Gradski muzej
- Stari grad Dubovac
- "Zvijezda" - povijesni centar Karlovca, planski izgrađen i okružen utvrdom u obliku šesterokrake zvijezde.
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Osnovne škole
- Osnovna škola Banija
- Osnovna škola Braće Seljan
- Osnovna škola Dragojle Jarnević
- Osnovna škola Dubovac
- Osnovna škola Grabrik
- Osnovna škola Mahično
- Osnovna škola Švarča
- Osnovna škola Turanj
- Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
[uredi] Srednje škole
- Ekonomsko-turistička škola Karlovac
- Gimnazija Karlovac
- Medicinska škola Karlovac
- Mješovito industrijsko-obrtnička škola
- Srednja škola Duga Resa
- Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
- Tehnička škola Karlovac
- Tehnološko-kemijska škola Karlovac
- Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac
[uredi] Visokoškolske ustanove
- Veleučilište u Karlovcu
[uredi] Kultura
Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.
Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište "Zorin dom", s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.
Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”
Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.
U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.
U Karlovcu se nalazi i Središnja nacionalna knjižnica Slovenaca u RH.
- Gradsko kazaliste Zorin Dom
- Muzeji i galerije
- Gradska knjiznica Ivan Goran Kovačić
- Glazbena skola
- Kulturni amaterizam
[uredi] Sport
Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito sportski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih sportskih događaja:
- Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
- Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
- Univerzijada 1987. godine.
- Svjetsko rukometno prvenstvo za žene 2003. godine.
U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Bill Russella.
Danas su nositelji gradskog sportskog života:
- Odbojkaški klub Karlovac (prvoligaš, u posljednje vrijeme redovit sudionik europskih kupova)
- Hrvatski rukometni klub Karlovac (prvoligaš)
- Baseball klub Kelteks (osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine)
Od pojedinaca, svakako treba istaknuti mladu tenisačicu Indire Akiki, jednu od najtalentiranijih hrvatskih tenisačica, prošlogodišnju polufinalisticu Orange Bowla u kategoriji do 14 godina. Odlične rezultate postižu i veslači, te natjecatelji u različitim borilačkim sportovima.
U gradu djeluje i klub hokeja na ledu "Karlovac".
[uredi] Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici
Kansas City , program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o gradu u Hrvatskoj: Karlovac treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Gradovi i općine Karlovačke županije |
Gradovi
Duga Resa | Karlovac | Ogulin | Ozalj | Slunj Općine Barilović | Bosiljevo | Cetingrad | Draganić | Generalski Stol | Josipdol | Kamanje | Krnjak | Lasinja | Netretić | Plaški | Rakovica | Ribnik | Saborsko | Tounj | Vojnić | Žakanje |
Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |