Bečki književni dogovor
Izvor: Wikipedija
Bečki književni dogovor sklopljen je u ožujku 1850., kad su se u Beču sastali književnici iz Hrvatske i Srbije i jedan iz Slovenije radi dogovora da se u književnosti što više slože i ujedine. Dogovor su postigli u pet točaka, i to:
- Odlučili su da ne će miješati postojeća narječja stvarajući neko novo, nego da treba po uzoru na Nijemce i Talijane odabrati jedno od narodnih koje će biti književno i na kojem će svi knjige pisati.
- Jednoglasno su prihvatili da južno narječje bude zajedničko književno narječje, te su se složili da će pisati ije tamo gdje su to po tom narječju dva sloga, a gdje je to samo jedan slog da se piše je ili e ili i kako gdje treba. Da bi se znalo gdje su po tom narječju dva sloga a gdje jedan, zamolili su svi Vuka Stefanovića Karadžića da o tom napiše glavna pravila što je on i učinio.
- Dogovorili su da bi i srpski i crnogorski književnici trebali pisati h svuda gdje mu je mjesto po etimologiji, kako to pišu hrvatski književnici i kako se i u nekim južnim krajevima govori.
- Svi su prihvatili da kod imenica u genitivu množine ne treba na kraju pisati h jer mu po etimologiji tamo nije mjesto, jer to nije potrebno kao razlika prema drugim padežima i jer mnogi književnici to h ne pišu.
- Dogovoreno je da ispred samoglasnog r gdje ono čini slog ne treba pisati ni a ni e kako to pišu neki hrvatski književnici već samo r kao u riječi "prst", jer tako narod govori i tako piše većina drugih književnika.
Dogovor su potpisali: Ivan Kukuljević Sakcinski; Dimitrije Demeter; Ivan Mažuranić; Vuk Stefanović Karadžić; Vinko Pacel; Franc Miklošič; Stefan Pejaković i Đuro Daničić.
Cjeloviti tekst Dogovora nalazi se na Wikizvoru.
Napomene:
- Pojam "južno narječje" odnosi se na crnogorsko narječje iz kraja od kuda je bio Vuk S. Karadžić kao i na jezik Srba iz Istočne Hercegovine.
- Za ije koje čini dva sloga ima mnogo primjera u samom tekstu tog dogovora, kao na primjer: "ovijeh dana", "narodnijeh narječja", "nijesu gradili novijeh", "na onijem mjestima", "ovijem", kojijem", "po ostalijem današnjijem jezicima slavenskijem" itd.