Raspad Austro-Ugarske
Izvor: Wikipedija
Austro-Ugarska, u sastavu koje su se do 1918 godine nalazile i sve hrvatske zemlje, bila je višenacionalna država. U njoj su živjeli Nijemci, Mađari, Česi, Slovaci, Poljaci i Ukrajinci u Galiciji, Rumunji u Bukovini i Erdelju, Talijani, Slovenci, Hrvati, Srbi, te muslimansko stanovništvo u Bosni i Hercegovini koje nije imalo posebnu nacionalnu svijest. Austro-Ugarska se u Prvom svjetskom ratu našla na strani poraženih Centralnih sila. Zbog tog poraza, a još više zbog težnji njezinih naroda da stvore vlastite nacionalne države raspala se u više dijelova
[uredi] Razvitak nacionalne svjesti
U 20. stoljeću brojni narodi srednje, istočne i jugoistočne Europe doživjeli su narodni preporod. Razvila se njihova nacionalna svijest, a s njome i želja za uspostavom vlastitih nacionalnih država. Neki narodi su prihvatili ideje o jedinstvu s kako se tada smatralo sebi bliskim narodima. Te su se ideje temeljile na jezičnim sličnostima kao u Čeha i Slovaka (Čehoslovačka), tako i u Srba, Hrvata i Slovenaca (Država SHS). Zanemarivale su se velike povijesne i kulturne razlike što se vrlo brzo očitovalo u Kraljevini SHS. Vlastitu državu također su željeli stvoriti i Poljaci, čiju su domovinu potkraj 18. stoljeća rascjepali jači susjedi.
[uredi] Nastanak novih država
U Austriji su Habsburgovci svrgnuti s prijestolja, te je u listopadu 1918. godine proglašena republika. Granice te države određene su mirovnim ugovorom sklopjenim u Saint-Germainu 10. rujna 1919. godine. O austrijsko-mađarskoj granici u Burgenlandu (Gradišću) odlučio je plecibit (javno izjašnjavanje osoba s pravom glasa). Teritorij nove Republike Austrije bio je osam puta manji od prijeratnog područja monarhije Habsburgovaca.
Stvorena je nacionalna država Mađara na teritoriju vrlo smanjenom u odnosu na područje koje je prije obuhvaćalo Ugarsko Kraljevstvo. Mirovnim ugovorom u Trianonu od 20. lipnja 1920. godine Mađarska izgubila dvije trećine teritorija (u tome i Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje koji su ušli u sastavu Države SHS, odnosno Kraljevine SHS). Slovačka se ujedinila s Českom u Čehoslovačku, dok je Erdelj pripao Rumunjskoj, koja je nakon Prvog svijetskog rata dvostruko povečala svoj teritorij.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba stvorena od područja koje su u Austro-Ugarskoj naseljavali južni slaveni te je ušla u državnu zajednicu s Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom. Tako je stvorena država južnih Slavena (osim Bugara koji su imali svoje carstvo) pod vlašću srpske dinastije Karađorđevića.
Dotadašnja Galicija ušla je u sastav obnovljene poljske države, a Bukovina se našla u granicama Rumunjske. Dijelove dotadašnjeg teritorija Austro-Ugarske zauzela je također Italija, između ostalog i dijelove hrvatske obale (Istru, Zadar, te otoke Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu).