Karl Marx

Izvor: Wikipedija

Zapadna filozofija
Filozofija 19. stoljeća
K. Marx
Ime: Karl Marx
Rođenje: 5. svibanj, 1818 (Trier, Njemačka)
Smrt: 14. ožujka, 1883 (London, Velika Britanija)
Škola/tradicija: Marksizam
Glavni interesi: Politika, Ekonomika, Klasna borba
Poznate ideje: Suosnivać Marksizma (sa Engelsom), Otuđenje, eksploatacija radnika, Komunistički manifest, Das Kapital, Materijalistički koncept povijesti
Utjecaji: Kant, Hegel, Feuerbach, Stirner, Smith, Ricardo, Rousseau, Goethe, Fourier, Comte
Utjecao na: Luxemburg, Lenjin, Staljin, Trocki, Mao, Fidel Castro, Che Guevara, Georg Lukacs, Antonio Gramsci, Sartre, Debord, Frankfurtska škola, Negri, Michael Taussig



Karl Heinrich Marx (Trier, Njemačka 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački filozof.

Karl Heinrich Marx bio je utjecajan njemački filozof, politički ekonomist, te revolucionar, organizator Međunarodne udruge radnika. Iako je doktorirao filozofiju, puno se više bavio političkom aktivnošću i spisateljskom djelatnošću, a posebno ekonomijom.

Glavno Marxovo djelo je "Kapital" u tri knjige, koje se bavi ekonomskom problematikom. Drugo njegovo djelo, važnije za filozofiju, su "Ekonomsko-filozofski rukopisi". Od djela koja je Marx napisao s Friedrichom Engelsom važnija su "Njemačka ideologija" i "Manifest Komunističke partije". Veći dio života Marx i Engels su blisko surađivali. Engels je uvijek priznavao Marxu vodeću ulogu u izgradnji teorije koju su obojica zastupali. Ipak, većinu filozofskih tekstova "marksizma" napisao je Engels, dok se Marx puno više bavio ekonomskom problematikom.

Marx prihvaća Hegelovu dijalektiku, kao metodu po kojoj se svijet i društvo razvijaju i po kojoj se jedino mogu shvatiti. Ali on odbacuje Hegelov idealizam. On kaže da kod Hegela dijalektika "dubi" na glavi i da ju je on okrenuo "na noge". (Hegelovci bi vjerojatno rekli obrnuto: da ju je Marx okrenuo "naglavačke"). Po Marxu ne određuje svijest materiju nego obrnuto, ono materijalno određuje svijest. Kod ljudi, pak, ono materijalno je proizvodnja sredstava za život. Čovjek je u prvom redu proizvođač, njegov položaj u procesu proizvodnje određuje sve ostalo. Strukturu svakog društva određuju njegovi proizvodni odnosi. Oni su materijalna baza koja određuje idejnu "nadgradnju" društva, a ta nadgradnja uključuje sve ostalo, od politike i prava do znanosti, umjetnosti, morala i religije.

U svojim razmišljanjima dotiče široku lepezu pitanja, no najpoznatiji je po svojoj analizi povijesti u terminima borbe klasa, sažetoj u poznatoj uvodnoj misli uvodnika u Komunistički manifest: "Povijest svih do sada postojećih društava je povijest borbe klasa." Njegov cilj je bio stvaranje besklasnog društva.

Godine 1871. je bio vođa[nedostaje referenca] Pariške komune, prve radničke države, koja je u krvi ugušena, ali je bila dragocjeno iskustvo na čijim temeljima je izvedena velika Lenjinska Ruska Revolucija 1917-e (poslije neuspjelog pokušaja 1905-e). Poslije sloma Pariške Komune Marks je prebjegao u London, gdje je i ostao sve do svoje smrti.


Radovi Karla Marxa i Friedricha Engelsa

Marx: Kritika Hegelove filozofije prava (1843), O židovskom pitanju (1843), Bilješke o Jamesu Millu (1844), Ekonomski i filozofski rukopisi 1844. (1844), Teze o Feuerebachu (1845), Siromaštvo filozofije (1845), Nadnički rad i kapital (1847), Osamnaesti Brumaire Louisa Napoleona (1852), Nacrti (1857), Predgovor doprinosu kritici političke ekonomije (1859), Teorije o dodatnoj vrijednosti, 3 toma (1862), Vrijednost, cijena i profit (1865), Kapital, 1. tom (1867), Građanski rat u Francuskoj (1871), Kritika Gotha programa (1875), Bilješke o Wagneru (1883)

Marx i Engels: Njemačka ideologija (1845), Sveta obitelj (1845), Manifest komunističke partije (1848), Pisanja o američkom građanskom ratu (1861), Kapital (knjiga)KCapital, 2. tom [poslije smrti, izdao Engels] (1885), kapital, 3. tom [poslije smrti, izdao Engels] (1894)

Engels: Uvjeti radničke klase u Engleskoj 1844. (1844), Seljački rat u Njemačkoj (1850), Revolucija i proturevolucija u Njemačkoj (1852), Anti-Dühring (1878), Socijalizam: Utopijski and znanstveni (1880), Dijelektika prirode (1883), Porijeklo obitelji, privatnog vlasništva i države (1884), Ludwig Feuerbach i kraj njemačke klasične filozofije (1886)


U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:


Nedovršeni biografski članak Karl Marx koji govori o filozofu dopunite prema pravilima Wikipedije.