Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Izvor: Wikipedija
- Ovaj članak govori o tijeku pristupanja Hrvatske u članstvo Europske unije te razvoju međusobnih odnosa
Jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske je ulazak u punopravno članstvo Europske unije. Hrvatska je predala zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine, a službeni status kandidata za članstvo u EU dobila je 18. lipnja 2004. Pristupni progovori, koji su trebali započeti u ožujku 2005., odgođeni su, a kao uvjet za početak pregovora istaknuta je potpuna suradnja s Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Pregovori su službeno otvoreni 3. listopada 2005. godine, nakon što je glavna haška tužiteljica potvrdila potpunu suradnju Hrvatske s Haškim sudom.
Pregovori o članstvu u Europskoj uniji podjeljeni su u nekoliko faza. Prva faza, analiza usklađenosti zakonodavstva zemlje kandidata s europskim propisima (tzv. screening) započela je nakon otvaranja pregovora (20. listopada 2005. godine), i trajala je godinu dana (završila je 18. listopada 2006.). Nakon screeninga, započeli su pregovori. Republika Hrvatska otvorila je nekoliko poglavlja i već privremeno zatvorila dva. Pregovori se fokusiraju na uvjete pod kojima će država kandidatkinja usvojiti, implementirati i izvršavati acquis communautaire (odnosno pravnu stečevinu Europske unije). Inače, o sadržaju pravne stečevine nema pregovora, jer se pregovori temelje na načelu da svaka država kandidatkinja tijekom pregovora mora usvojiti cijelokupnu pravnu stečevinu.
Prema sadašnjem tijeku pregovora i predviđanjima, Hrvatska bi pregovore mogla završiti do 2009. godine, nakon čega će uslijediti potpisivanje Ugovora o članstvu, te sam ulazak. Prema nekim najavama, to bi se najranije moglo dogoditi sredinom 2009., a predviđanja sežu i do 2014. Naime, osim uvjeta koji Hrvatska mora ispuniti da bi ušla u punopravno članstvo, prepreke za njezin ulazak su i aktualni odnosi unutar same Unije (nedonošenje Ustavnog ugovora), ali i pitanje spremnosti za ulazak novih članica, posebice nakon ulaska 10 novih članica 2004. godine, te Bugarske i Rumunjske 2007.
Sadržaj |
[uredi] Kronologija odnosa Republike Hrvatske i Europske unije
[uredi] Počeci odnosa
Hrvatska je već od svog osamostaljenja kao jednu od glavnih odrednica svoje vanjske politike proklamirala ulazak u euro-atlantske integracije (prije svega, u EU i NATO). Prvi službeni odnos između Hrvatske i tadašnje Euopske zajednice započeli su 15. siječnja 1992. uspostavom diplomatskih odnosa. Prvi konkretan napredak u odnosu između Hrvatske i EU ostvaren je 1995. godine kad su pregovori o Sporazumu o suradnji između EU i RH bili u završnoj fazi, a Hrvatska privremeno bila korisnicom Phare programa. Međutim, uoči Operacije Oluje provedba programa Phare za Hrvatsku bila je jednostrano zamrznuta, a Sporazum o suradnji suspendiran.
[uredi] Intenziviranje odnosa
Odnosi Hrvatske i Europske unije počeli su se intenzivirati krajem 1999. godine, a svoj zamah su naročito dobili 2000. godine. Te je godine došlo do smjene vlasti u Hrvatskoj, a predsjednik Republike Hrvatske postao je Stjepan Mesić. Već ranije pri Vladi RH osnovan je Ured za europske integracije (1998.), koji će 2000. godine prerasti u Ministarstvo za europske integracije. U svibnju 1999. godine Europska komisija predlaže stvaranje Procesa stabilizacije i pridruživanja za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju i tadašnju SR Jugoslaviju. Na inicijativu EU 10. lipnja 1999. usuglašen je tekst Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, političkog dokumenta kojem je strateški cilj stabilizacija u jugoistočnoj Europi putem približavanja zemalja regije euroatlantskim strukturama te jačanja međusobne suradnje.
[uredi] Od potpisivanja SSP-a do otvaranja pregovora
Prekretnicu u odnosima država regije i EU predstavlja Zagrebački summit, održan 24. studenog 2000. Tom prilikom započeli pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Konačno, on je parafiran 14. svibnja 2001. u Bruxellesu.
[uredi] Tijek pregovora
|
|
Izvor informacija: [1]
Procjena Europske komisije o pojedinim poglavljima na početku pretpristupnih pregovora, prema Mišljenju EK. | ||
s - screening poglavlja |
██ ništa nije potrebno za usvajanje ██ ne očekuju se značajnije poteškoće ██ potrebno uložiti određeni napor |
██ potrebno uložiti značajne i kontinuirane napore ██ potrebno uložiti velike napore |
[uredi] Prepreke i problemi
Hrvatska se, prema Mišljenju Europske komisije (Avis), ocjenjuje kao funkcionalna demokracija sa stabilnim institucijama koje garantiraju vladavinu prava. Ne postoje veći problemi vezani uz poštivanje osnovnih prava. Također ocjenjuje se zemljom s djelotvornom tržišnom ekonomijom, koja bi trebala biti u stanju nositi se sa pritiscima konkurencije i tržišnih snaga unutar Unije. S druge strane, prigovori su da administrativni kapacitet nije ujednačen i da je potrebno poboljšati provedbu zakonodavstva. U vezi s tim, potrebno je nastaviti s usklađivanjem zakonodavstva i u isto vrijeme jačati administrativne i pravosudne strukture potrebne za učinkovitu primjenu i provedbu pravne stečevine Zajednice.
[uredi] Državna uprava
Glavne kritike državnoj upravi su njezina glomaznost i tromost. Reforma državne uprave teče sporo. Postojeći pravni administrativni sustav u Hrvatskoj složen je i kompliciran, te ga treba pojednostavniti. Veliki diskrecijski raspon dovodi do neučinkovitosti i pravne nesigurnosti te pogoduje korupciji. Upravni sud ne može izvršiti trenutačni opseg posla na revidiranju upravnih odluka. Također jedna od kritika nerazvijenost lokalne i područne samouprave, te slaba decentralizacija.
[uredi] Stanje u pravosuđu
Glavni problemi hrvatskog pravosudnog sustava su raširena neučinkovitost pravosudnog sustava i puno vremena potrebnog za donošenje i provođenje presuda, kao i slabosti glede odabira i obuke sudaca. Povrh toga, pred sudove se izlazi s previše slučajeva koji bi se u načelu mogli riješiti i drugim sredstvima. Svi ti čimbenici zajedno pridonose vrlo velikom gomilanju neriješenih predmeta. Dodatni je problem taj što sudovi i dijelovi državne uprave ne poštuju uvijek ili ne izvršavaju pravodobno odluke viših sudova. Osim toga, postoje određeni problemi u uspostavi neovisnog sudstva. Ti problemi uzrok su što prava građana još nisu u potpunosti sudski zaštićena u skladu s ustavnim odredbama.
Strukturalna reforma hrvatskog pravosudnog sustava započela je Vladinim usvajanjem dokumenta "Reforma pravosudnog sustava" 2002. i Operativnog plana usvojenog u srpnju 2003.
U svom Izvješću o napretku za 2006. godinu, Europska komisija konstatira da je reforma tek u početnoj fazi, a pravosudni sustav i dalje trpi ozbiljne nedostatke. Glavne su kritike da treba poduzeti puno više aktivnosti kako bi se smanjio još uvijek velik broj neriješenih predmeta, skratilo trajanje sudskih postupaka, poboljšalo vođenje predmeta, racionalizirala mreža sudova, uključujući i zatvaranje sudova, osiguralo pravilno provođenje sudskih presuda i izvršila reforma pravne pomoći. Kako bi se osigurala nepristranost, potrebno je poboljšati postupke imenovanja, obuke i stegovne postupke za sudske dužnosnike. Hrvatska još nema neovisan, nepristran, transparentan i učinkovit pravosudni sustav, čija će uspostava biti važan pokazatelj hrvatske spremnosti za eventualno članstvo i preduvjet za uspješnu provedbu pravne stečevine.
[uredi] Korupcija
Korupcija predstavlja ozbiljan problem. Mnoge optužbe za korupciju ostaju neistražene, a slučajevi korupcije obično prolaze nekažnjeno. Provedba antikorupcijskog programa nalazi se tek u početnoj fazi. Potrebna je potpuna provedba programa i snažna politička volja za jačanjem aktivnosti, posebno kada je riječ o korupciji na visokoj razini.
U svom Izvješću o napretku za 2006. godinu Europske komisije stoji da je potrebno jačanje aktivnosti na proaktivnom sprječavanju, otkrivanju i djelotvornom gonjenju korupcije. Potrebno je podići svijest o korupciji kao o ozbiljnom kaznenom djelu, dok USKOK i ostala tijela uključena u antikorupcijski program trebaju dodatno ojačati i poboljšati međusobnu koordinaciju.
[uredi] Suradnja sa sudom u Haagu
Jedna od glavnih prepreka za otvaranje pregovora, a time i ulazak u punopravno članstvo Europske unije bila je suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (Haški sud). 3. listopada 2005. ustanovljeno je da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom. Slijedom toga, istoga dana i službeno su otvoreni pregovori s Hrvatskom o punopravnom članstvu.
[uredi] Prava nacionalnih manjina
Jedna od kritika je spora provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Najveći problemi su premala zastupljenost manjina u državnoj upravi, pravosuđu i policiji.
Postoje i stvarne prepreke za povratak srpskih izbjeglica, kao što je trajno neprijateljstvo u određenim područjima, kao i pitanja stambenog zbrinjavanja, koja se uglavnom odnose na bivše nositelje stanarskog prava.
Polako se popravlja položaj romske manjine.
[uredi] Struktura za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske je 7. travnja 2005. godine donijela Odluku o uspostavljanju struktura za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Tom Odlukom predviđena su tijela za vođenje pregovora i sklapanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
To su sljedeća tijela:
- Državno izaslanstvo Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Dražvno izaslanstvo čine:
- voditelj Državnog izaslanstva (po funkciji to je ministar vanjskih poslova i europskih integracija) - Kolinda Grabar-Kitarović
- zamjenik voditelja Državnog izaslanstva i glavni pregovarač - Vladimir Drobnjak
- zamjenici glavnog pregovarača - Martina Dalić i Boris Vujčić
- šef Misije Republike Hrvatske pri Europskim zajednicama - Branko Baričević
- tajnik Pregovaračke skupine - Tamara Obradović-Mazal
- Koordinacija za pregovore je privremeno međuresorno radno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje raspravlja o svim pitanjima u vezi pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
- Pregovaračka skupina za vođenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji - čine je:
- Glavni pregovarač;
- Zamjenici glavnog pregovarača;
- Članovi Pregovaračke skupine zaduženi za pojedina poglavlja pregovora – pravne stečevine Europske unije;
- Šef Misije Republike Hrvatske pri Europskim zajednicama;
- Tajnik Pregovaračke skupine.
- Članovi Pregovaračke skupine pružaju stručnu potporu glavnom pregovaraču u pregovorima, sudjeluju u pregovorima po nalogu glavnog pregovarača, koordiniraju rad radnih skupina za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora – pravne stečevine Europske unije, surađuju s europskim koordinatorima tijela državne uprave, odgovorni su za izradu prijedloga pregovaračkih stajališta te odgovarajućih izvješća.
- Radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora – pravne stečevine Europske unije - sudjeluju u analitičkom pregledu i ocjeni usklađenosti zakonodavstva (screening), te u izradi nacrta prijedloga pregovaračkih stajališta, uz potporu tijela državne uprave ili drugih tijela određenih nositeljima pojedinog poglavlja pravne stečevine Europske unije i europskog koordinatora tog tijela.
- Ured glavnog pregovarača - ured pruža stručnu, tehničku i administrativnu pomoć glavnom pregovaraču.
- Tajništvo Pregovaračke skupine - pruža stručnu, tehničku i administrativnu pomoć Državnom izaslanstvu, Pregovaračkoj skupini i radnim skupinama za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora – pravne stečevine Europske unije.
Nacionalni odbor je posebno je radno tijelo Hrvatskoga sabora koje nadgleda i ocjenjuje tijek pregovora, te daje mišljenje i smjernice u ime Hrvatskoga sabora. Na čelu Nacionalnog odbora nalazi se Zoran Milanović.
[uredi] Javno mnijenje u Hrvatskoj
Prema istraživanjima javnog mnijenja o stavu građana spram Europske unije 2000. godine, opće mišljenje građana o Europskoj uniji bilo je uglavnom pozitivno (preko 55%), dok je 77% građana bilo za uključivanje u EU, dok je protiv bilo 8% građana, dok je 15% bilo neodlučno (izvor: MVPEI).
Prema istraživanju u prosincu 2004.
Prema istraživanju u prosincu 2005.
Prema dostupnim podacima početkom 2007.
[uredi] Mogući datum ulaska u punopravno članstvo
[uredi] Poveznice
[uredi] Izvori
- Završna deklaracija Zagrebačkog sastanka na vrhu (24. studenoga 2000. )
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
- Mišljenje Europske komisije (AVIS)
- Pregleda stanja procesa pregovora
- Ispitivanje javnog mnijenja
- Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo 2006.
- Izvješće o napretku Hrvatske Europske komisije za 2006.
- Pristupanje Europskoj uniji: očekivani ekonomski učinci, Studija Ekonomskog instituta, Zagreb, 2007.