Endokrini sustav

Izvor: Wikipedija

Endokrini sustav je sustav žlijezda s unutarnjim lučenjem, a produkti lučenja zovu se hormoni koji se u malim količinama izlučuju u krv.

Hormoni po kemijskom sastavu mogu biti:

Oni su zaslužni za regulaciju raznih fizioloških procesa poput metabolizma, rasta i razvoja, a djeluju i na raspoloženje (npr.: stres).

Dio medicine koji se time bavi je endokrinologija, iz grane interne medicine.

Sadržaj

[uredi] Funkcija endokrinog sustava

Enokrini sustav je signalni informativni sustav sličan živčanom sustavu. Dok živčani sustav koristi živce za upravljanje informacijama, endokrini sustav koristi krvne žile kao informacijske kanale. Žlijezde locirane u raznim dijelovima tijela u krvotok otpuštaju specifične kemijske spojeve zvane hormoni koji potom reguliraju razne funkcije u organizmu. Hormoni se otpuštaju direktno u lokalnu krvnu žilu i potom putuju krvotokom i djeluju točno na onaj organ ili funkciju za koju su namijenjeni, odnosno onaj koji ima receptore za određeni hormon. To je klasična endokrina signalizacija. U drugim signalizacijama cilj može biti ista stanica (autokrina) ili obližnja (parakrina). Hormoni služe u regulaciji raspoloženja, rasta i razvoja, raznih funkcija tkiva i metabolizma, kao i slanje poruka i djelovanje na njih. Neke žlijezde mogu biti povezane i djelovati jedna preko druge u skevenca čineći tako osovinu, primjer tome je hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna osovina. Tipične endokrine žlijezde su hipofiza, štitna žlijezda i nadbubrežna žlijezda. Za razliku od njih, tipične egzokrine žlijezde su žlijezde slinovnice, znojne žlijezde i žlijezde u probavnom sustavu.

[uredi] Hipotalamičko-hipofizni sustav

Regulacija hormonima u tri stupnja.
Hipotalamus oslobađa hormone koji potom živčanim vlaknima odlaze u središnju endokrinu žlijezdu hipofizu koja zatim oslobađa hipofizne hormone koji će djelovati na periferne endokrine žlijezde. Hormoni oslobođeni u perifernim endokrinim žlijezdama su djelatni hormoni, oni kruže krvotokom i hvataju se na receptore ciljnog organa. Djelatni hormoni djeluju na principu povratne sprege odnosno pod nadzorom centralne kontrole koja održava koncentraciju hormona u tijelu na željenoj razini. Ako se dogodi povećana koncentracija djelatnog hormona, to će se registrirati u hipotalamusu, slijedi smanjeno izlučivanje hormona u hipotalamusu, pa u hipofizi i konačno u perifernoj endokrinoj žlijezdi. Hipotalamus proizvodi oslobađajuće i inhibirajuće hormone.


[uredi] Princip bolesti endokrinog sustava

Bolesti endokrinog sustava su vrlo uobičajena, jedna takva je i diabetes, problemi sa štitnom žlijezdom ili pretilost. Endokrine bolesti se zasnivaju na nepravilnoj raspodjeli hormona, lošim odazivom na signale, fizičko oštećenje ili nepravilnost žlijezde.
Hipofunkcija endokrine žlijezde može biti uzrokom gubljenja rezervi, smanjenim lučenjem ili nepravilnim razvojem, atrofija ili propadanje.
Hiperfunkcija može kao razlog imati pojačano lučenje, neoplastične promjene (izrasline) ili pojačana stimulacija.

Na endokrinim žlijezdama može nastati rak, poput na štitnoj žlijezdi, gdje su hormoni potom upleteni u signaliziranje udaljenom tkivu na rast što vodi do tumora. Naprimjer, Estrogeni receptori su se pokazali kao učesnici u razvoju raka dojke. Endokrine, autokrine i parakrine vrste signalizacije su umiješane u pojačan rast tkiva, što je obavezni korak u nastanku tumora.

[uredi] Bolesti

  • Akromegalija
  • Nanosomija (patuljasti rast)
  • Šećerna bolest (hiperglikemija, dijabetes)
  • Tumor (tumor srži nadbubrežne žlijezde)
  • Hipertireoza
  • Hipotireoza
  • Hiperparatireoidizam
  • Hipoparatireoidizam
  • Gigantizam


[uredi] Endokrine žlijezde i hormoni

Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. 1. Epifiza  2. Hipofiza  3. Štitna žlijezda  4. Prsna žlijezda  5. Nadbubrežna žlijezda  6. Gušterača  7. Jajnik  8. Testis
Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. 1. Epifiza 2. Hipofiza 3. Štitna žlijezda 4. Prsna žlijezda 5. Nadbubrežna žlijezda 6. Gušterača 7. Jajnik 8. Testis
  • Hipofiza
    • Adenohipofiza (prednji režanj):
      • Adrenokortikotropni hormon (ACTH) - potiče lučenje glukokortikoidnih hormona nadbubrežne žlijezde.
      • Tireotropni hormon (TSH) - potiče lučenje hormona štitne žlijezde.
      • Folikul stimulacijski hormon (FSH) - potiče sazrijevanje folikula u jajnicima.
      • Prolaktin (PL ili LTH) - potiče proizvodnji proteina mlijeka u mliječnim žlijezdama.
      • Hormon rasta (GH) - potiče proizvodnju proteina i rast tkiva.
      • Luteinizacijski hormon (LH) - regulira sazrijevanje folikula, lučenje estrogena i progesterona, ovulaciju, nastanak žutog tijela, u muškaraca lučenje androgenih hormona.
    • Pars intermedia (srednji režanj) (samo u životinja):
      • Hormon stimulacije melanocita (MSH) (Melatonin) - potiče prozvodnju melanina u melanocitima (boja kože).
    • Neurohipofiza (stražnji režanj):
      • Antidiuretički hormon (ADH) (ili Vazopresin) - povećava reapsorpciju vode u bubrezima.
      • Oksitocin - izaziva kontrakcije glatkih mišića u maternici za vrijeme poroda i u dojkama pri dojenju.
  • Epifiza:
    • Melanocit stimulacijski hormon (MSH) (Melatonin) - potiče prozvodnju melanina u melanocitima (boja kože).


  • Hipotalamus:
    • Faktor lučenja adrenokortikotropina (CRH) - potiče lučenje adrenokortikotropina (ACTH).
    • Faktor lučenja hormona rasta (GRH) - potiče lučenje hormona rasta (GH).
    • Faktor lučenja gonadotropina (GnRH) - potiče lučenje FSH i luteinizirajućeg hormona (LH).
    • Faktor inhibicije lučenja melatonina (MIH) - koči lučenje melatonina (MSH).
    • Faktor inhibicije lučenja prolaktina (PIH) - koči lučenje prolaktina.
    • Somatostatin (GIH) - koči lučenje hormona rasta (GH) i mnogih drugih hormona (tireotropin ili inzulin).
  • Štitna žlijezda:
    • Tiroksin (T4) - ubrzava metabolizam, povećava toplinu, potiče rast i razvoj.
    • Trijodtironin (T3)
    • Kalcitonin (Tireokalcitonin) - smanjuje otpuštanje kalcija iz kostiju i pojačava lučenje fosfata i kalcija urinom.
  • Doštitna žlijezda:
    • Hormon doštitne žlijezde (Parathormon) (PTH) - potiče otpuštanje kalcija iz kostiju, povećava apsorpciju kalcija i smanjuje njegove izlučivanje.


  • Nadbubrežna žlijezda
    • Srž nadbubrežne žlijezde - glavni učinci: porast krvnog tlaka, ubrzanja rada srca, širenje dišnih putova, pojačani metabolizam glukoze, usporavanje probave.
    • Kora nadbubrežne žlijezde:
      • Mineralokortikoidni hormoni (U prvom sloju)
        • Aldosteron - potiču apsorpciju natrijevih iona u bubrezima.
      • Glukokortikoidni hormoni (kortikosteroidi) (U drugom sloju) - sudjeluju u prometu glukoze i koče upalne reakcije.
        • Kortizol - potiče stvaranje glukoze iz aminokiselina i glikogena u jetri, koči obrambene reakcije i upale u tkivima.
        • Kortizon
        • Kortikosteron
      • Androgeni (U trećem sloju) - muški spolni hormoni koje luči nadbubrežna žlijezda muškaraca i žena.
  • Spolne žlijezde:
    • Estragon - potiče razvoj jajašca i djeluje na endometrij maternice.
    • Progesteron - održava cikličke promjene endometrija maternice.
    • Testosteron - potiče razvoj spermija.

[uredi] Vidi još