Ajaccio

Izvor: Wikipedija

Ajaccio
Zastava Ajaccioa
Grb Ajaccioa
zastava grb
Geslo: -
Slika:Paris_plan_pointer_b_jms.gif
Karta Francuske sa oznakom Ajaccioa
Koordinate : 41°55′36″N, 8°44′13″E
Vremenska zona : CET (GMT +1)
Uprava
Pokrajina Korzika
Departman Corse-du-Sud
Okrug Ajaccio
Kanton Glavno mjesto 7 kantona
Zemljopis
Visina najniža: 0 m, najviša: 797 m, prosječna: 38 m
Površina 82,03 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika 52 880 stanovnika
Gustoća 645 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj 20000
INSEE kôd 2A004
Službena stranica http://www.ajaccio.fr/
Portal:Francuska

Ajaccio (francuski: Ajaccio; korzički: Aiacciu), je grad (općina) u Francuskoj. On je glavno upravno središte Korzike i prefektura departmana Corse-du-Sud.

Sadržaj

[uredi] Porijeklo imena

Postoji više teorija o etimologiji imena Ajaccio. Najpopularnija teorija je da je grad osnovao legendarni grčki junak Ajant (Ajax) koji je gradu dao svoje ime. Druga objašnjenja su puno realističnija. Npr. ime Ajaccio se može povezati sa toskanskim agghiacciu (ograđeni prostor za ovce). Drugo objašnjenje daju bizantinski izvori iz oko 600. godine, gdje se grad naziva Agiation, što pretpostavlja grčko porijeklo, riječ 'agathe' znači "dobra sreća ili "dobro pristanište" ( isti je korijen i u imenu grada Agdea).

[uredi] Povijest

Grad nije spomenuo grčki geograf Ptolomej iz Aleksandrije u 2. stoljeću, ali je spomenuo susjedni Ourkinion u Cinarci. Smatra se da se u tom vremeno grad Ajaccio tek počeo razvijati. Smatra se da je u to vrijeme postojala rimska luka ovdje. Nedavna istraživanja su otkrila i neke ranokršćanske predmete. Grad je ipak najpoznatiji kao sjedište jedne dijeceze, koju je spomenuo papa Grgur I. Veliki, 591. godine. Grad se tada nalazio sjevernije nego danas, na mjestu današnjih četvrti Castel Vecchio i Sainte-Lucie.

Kao i kod većine drugih obalnih korzičkih mjesta u 8. stoljeću, stanovništvo naglo opada i grad praktički nestaje. Ipak, smatra se da je 1492. ovdje postojao jedan dvorac i katedrala, koja je kasnije srušena 1748.

Krajem 15. stoljeća, Đenovljani su ponovno izgradili grad, kako bi učvrstili svoju dominaciju na jugu otoka. Više je mjesta bilo u izboru za ovu lokaciju, prvo Parata (koja je ocijenjena kao previše izložena vjetrovima), pa stari grad (koji je ocijenjen nezdravim), pa je na kraju izabrana Punta della Lechia. Radovi su počeli 12. travnja 1492. Grad se brzo razvio i postao glavno mjesto pokrajine Au Delà Des Monts (više-manje, današnje Corse-du-Sud), Bastia je ostala glavni grad otoka. Grad je isprva bio mjesto kojeg su naseljavali samo Đenovljani, te se slabo otvarao Korzikancima.

Ajaccio su Francuzi okupirali od 1553. do 1559. godine, a definitivno je postao dio Francuske 1768. Grad je još dodatno izgrađen za vrijeme Napoleona. Tijekom 19. i 20. stoljeća, grad je postao najnaseljenije mjesto na otoku. U 19. stoljeću, Ajaccio je postao vrlo omiljeno zimsko odredište visokog društva, pogotovo engleskog, kao i Monaco, Cannes i Nica. Čak je izgrađena i anglikanska crkva. 8. listopada 1943. godine, Ajaccio je postao prvi francuski grad, koji je oslobođen od njemačkih osvajača.

[uredi] Politika

Grad je ostao (sa određenim stankama) bonapartistička izborna tvrđava, sve do lokalnih izbora 2001. Tada je općinom zavladala koalicija lijevih stranaka: socijaldemokrata, komunista i Charlesa Napoléona, pretendanta na carsko prijestolje.

[uredi] Zemljopis

Ajaccio se nalazi na zapadnoj obali Korzike, uz Ajaccijanski zaljev. Grad se nalazi na sjevernoj obali zaljeva između Gavrone i otočja Sanguinaires. Najviša točka je 790 metara. Grad se nalazi 210 nutičkih milja od Marseillea.

[uredi] Gospodarstvo

Luka u Ajacciu
Luka u Ajacciu

Najviše je ljudi zapošljeno u tercijarnom sektoru. Ajaccio je upravno i trgovačko središte. Snažno je zastupljen turizam i ribolov. Industrija je također u manjem broju prisutna, najviše se proizvode cigare, makaroni i sl. Glavni izvozni proizvodi su : drvo, limuni, kože, kesteni itd. Luka je vrlo prometna i pogodna za velike brodove.

[uredi] Uprava

Ajaccio je imao slijedeće statuse:

Ajaccio je glavno mjesto sedam kantna:

  • 1. kanton Ajaccia (8 891 stanovnika);
  • 2. kanton Ajaccia (2 675 stanovnika);
  • 3. kanton Ajaccia (7 566 stanovnika);
  • 4. kanton Ajaccia (5 372 stanovnika);
  • 5. kanton Ajaccia (7 989 stanovnika);
  • 6. kanton Ajaccia (17 579 stanovnika);
  • 7. kanton Ajaccia se sastoji od jednog njegovog dijela i općina Afa, Alata, Appietto, Bastelicaccia i Villanova (11 547 stanovnika);

Od prosinca 2001. godine, Ajaccio ima vlastitu aglomerizacijsku zajednicu Communauté d'Agglomération du Pays Ajaccien (CAPA) sa devet drugih općina (Afa, Alata, Appietto, Cuttoli Corticchiato, Peri, Sarrola Carcopino, Tavaco, Valle di Mezzana i Villanova).

[uredi] Prijevoz

Ajaccio opslužuje zračna luka Campo dell'Oro.

[uredi] Stanovništvo

Razvoj stanovništva
1962 1968 1975 1982 1990 1999
33642 43438 49065 54089 58949 52880
Popisi od 1962. godine

[uredi] Slavne osobe

  • Joseph Fesch, Napoleonov ujak, kardinal i senator (1763-1839)
  • Félix Pascal Bacciochi, princ Lucce i Piombina (1762-1841) muž Élise Bonaparte, Napoleonove sestre.
  • Charles Bonaparte (1746-1785) Napoleonov otac.
  • Maria-Letizia Bonaparte (1749-1836) Napoleonova majka
  • Joseph Bonaparte (1768-1844) Napoleonov brat i kralj Napulja
  • Napoléon Bonaparte, francuski vladar od 1804 do 1815. (1769-1821)

Knjige često navode Ajaccio kao grad u kojem se rodio Napoleon, ali mala općina u Finistèreu, Sainte-Sève, se također hvali kao mjesto gdje je rođen Napoleon.

  • Lucien Bonaparte (1775-1840) Napoleonov brat i princ Canina.
  • Marie-Anne Bonaparte, ili Élisa (1777-1820) Napoleonova sestra i princeza Lucce i Piombina.
  • Louis Bonaparte (1778-1846) Napoleonov brat i kralj Holandije.
  • Marie-Paulette Bonaparte, ili Pauline (1780-1825) Napoleonova sestra i Borgheška princeza.
  • Marie-Annonciade Bonaparte, ili Caroline (1782-1839) Napoleonova sestra i kraljica Dviju Sicilija.
  • Jérôme Napoléon Bonaparte, (1784-1860) Napoleonov brat i kralj Vestfalije.
  • Philippe Antoine, grof Ornanoa (1784-1863) Napoleonov rođak i jedan od njegovih generala, Napoléon III. ga je uzdigao na čin maršala.
  • François Coty, Joseph Marie François Spoturno ili François Coty (Ajaccio, 3. svibnja 1874. - Louveciennes, 25. srpnja 1934.), industrijalac i francuski političar, jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena, izumitelj formule slavnog Chanel N° 5.
  • Tino Rossi, pjevač (1907-1983)
  • Achille Peretti, političar (1911-1983)
  • Paul Vecchiali, filmaš, rođen 1930-
  • Alizée, pjevačica, rođena 1984.
  • Adolphe Landry, političar, demograf i ekonomist (1874-1956).
  • Danielle Casanova, militantna komunistica i junakinja Pokreta Otpora (1909-1943). D
  • Fred Scamaroni, član pokreta otpora(1909-1943).

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: