Čelić

Izvor: Wikipedija

Čelić
Slika:Čelić (grb).png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Tuzlanska
Sjedište Čelić
Načelnik Sead Muminović
Površina 132 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

12.000
90.9/km²

Čelić je grad i općina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine, nadmorske visine od 140 – 711 metara. Zauzima površinu od 132 km2, a na ovom prostoru živi oko 12.000 stanovnika.

Graniči s općinama Srebrenik, Tuzla, Lopare (RS) i Distriktom Brčko

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Općina Čelić se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine, nadmorske visine od 140 – 711 metara.

Zauzima površinu od 132 km2, a na ovom prostoru živi oko 12.000 stanovnika. Sastavni je dio Tuzlanskog kantona. Graniči sa općinama Srebrenik, Tuzla, Lopare (RS) i Distriktom Brčko.

Administrativni, kulturni i privredni centar je Čelić, smješten na magistralnom putu Tuzla-Brčko, na mjestu gdje se sastaju rijeke Gnjica i Šibošnica.

Predstavljajući svojevrstan dar prirode, Čelić ima svoju povijest. Ona potiče još od kamenog doba, o čemu svjedoče materijalni ostaci pronađeni u blizini naselja. Na području Općine prisutno je više nekropola stećaka, dvije džamije iz Osmanskog perioda i više objekata narodnog graditeljstva.

Općinu Čelić sačinjavaju mjesne zajednice: Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo, Šibošnica, Nahvioci, Donji Humci, Gornji Humci i Drijenča.

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Godine 991., općina Lopare u čijem je sastavu bio teritorij današnje općine Čelić pristupila je paradržavnoj zajednici "Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice".

Tim činom jasno je dato do znanja što slijedi. Privremena Skupština koju su sačinjavali Odbornici Bošnjačkog i Hrvatskog naroda kao i predsjednici Savjeta i Skupština mjesnih zajednica, 2. studenog 1991. godine donijela je Odluku o raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine opštine Lopare i SAO Semberije i Majevice po mjesnim zajednicama Koraj, Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo, Šitari, Donji Humci, Gornji Humci, Nahvioci, Šibošnica i Drijenča.

Imenovana je Izborna komisija za sprovodenje referenduma.

Referendum je održan 17. i 18. studenog 1991. godine. Rezultat referenduma je preko 99% za izdvajanje iz općine Lopare i formiranje općine Čelić. Rezultati referenduma dostavljeni su Vladi i Skupštini R BiH.

Nakon referenduma pristupilo se izradi Elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja općine Čelić.

Na čelu tima za izradu Elaborata bio je rahmetli mr. Abdulah Kovačević, lokalni intelektualac, pjesnik i ekonomista. To je bio razlog da srpski ekstremisti sa JNA mučki likvidiraju Abdulaha Kovačevića 29. studenog 1991. godine.

Zahvaljujući aktivistima pripadnika Patriotske lige, osujećene su ideje agresora, organiziran je narod i stalo se u odbranu. Tokom ratnih djelovanja, obranjena su sva naselja osim Koraja iz kojeg je protjerano stanovništvo 15. lipnja 1992. godine.

Ratno Predsjedništvo općine Čelić se stavilo u odbranu i uspostavi civilne vlasti i života na ovom području.

U tom ratnom periodu, Predsjedništvo R BiH je 10. ožujka 1994. godine donijelo Uredbu sa zakonskom snagom o obrazovanju općine Čelić.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice


Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Čelić treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.