Milan Kangrga

Izvor: Wikipedija

Milan Kangrga (25. svibnja 2007)
Milan Kangrga (25. svibnja 2007)

Milan Kangrga (Zagreb, 1923. - ), hrvatski filozof. Pripada grupi jugoslavenskih filozofa prakse (praxis filozofija).

Rođen u Zagrebu, gdje je pohađao i završio osnovnu školu i gimnaziju, maturirao 1942. Polazi domobransku časničku školu u Austriji 1943–1944, nakon čega služi kao zastavnik. Od svibnja 1945. u Jugoslavenskoj armiji; demobiliziram koncem 1945.

Studira filozofsku grupu predmeta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prvi filozofski članak, pod naslovom "O etici", objavljen mu je već 1948. godine u Studentskom listu, a svojim je sadržajem naljutio tadašnje birokrate.

Diplomira 1950. kao jedini diplomirani student filozofije te godine. Iste godine postaje asistent na Odsjeku za filozofiju iz predmeta etika i estetika. Redovni profesor na istom fakultetu postaje 1972., i u tom svojstvu ostaje do mirovine 1993.

Godine 1953. postaje član KPJ, ali već iduće je godine isključen i više nikada nije bio član. Jedan od pokretača sveučilišnog časopisa Pogledi 1952. godine (glavni urednik bio je Rudi Supek). U njemu objavljuje svoje prve radove, npr. "Problemi ideologije" 1953. Već 1954. časopis je zabranjen nakon žetoke kritike iz redova partije.

Godine 1957. jedan je od osnivača općeteorijskog časopisa Naše teme, u kojem objavljuju i filozofi.

Doktorirao sa temom Etički problem u djelu Karla Marxa. Nakn toga, 0d 1962. do 1964. godine, boravi na studijskom usavršavanju u Heidelbergu, kao stipendist Alexander von Humboldt Stiftung (Humboldtova zaklada) (Bad Godesberg, SR Njemačka).

Godine 1964. jedan od osnivača časopisa Praxis, koji postaje središte okupljanja i snažne profilacije grupe filozofa koji su po njemu dobili ime praxisovci.

Održao je zapažena predavanja u Bonnu, Münchenu, Pragu, Budimpešti, Moskvi, Kijevu i drugim gradovima.

Profesor Kangrga je jedan od posljednjih Mohikanaca marksizma, pa će tako često kao duhovit čovjek, reći za sebe: "Ja sam ostao proleter!"

[uredi] Djela

Objavio je dvanaest knjiga na hrvatskom jeziku, od kojih se mogu izdvojiti:

  • Etika i sloboda,
  • Etika ili revolucija,
  • Praksa-vrijeme-svijet,
  • Smisao povijesnoga,
  • Hegel-Marx,
  • Etički problem u djelu K. Marxa,
  • Šverceri vlastitog života,
  • Nacionalizam ili demokracija,
  • Etika.


Objavio je i nekoliko stotina članaka u časopisima i novinama, a još uvijek je ostao aktivan u "bespoštednoj kritici" društvene zbilje.

Rasprave, studiji i članci objavljivani su mu u Njemačkoj, Italiji, SAD-u, Francuskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Austriji i Meksiku.

[uredi] Unutarnje poveznice

[uredi] Vanjske poveznice

Drugi jezici