Bauhaus

Izvor: Wikipedija

Walter Gropius, Zgrada Bauhausa u Dessau, 1919.-1926., Njemačka.
Walter Gropius, Zgrada Bauhausa u Dessau, 1919.-1926., Njemačka.

Bauhaus je bila škola za arhikteturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj(1919.-31.), gdje nastaju pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja upotrebnih predmeta - dizajn. Riječ ”Bauhaus“ bi u prijevodu bi mogao značiti kućogradnja ili gradnja doma.Osnovao ju je arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru.

[uredi] Povijest

Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kič. Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and Crafts) već krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u Münchenu je osnovan Njemački savez obrtnih i industrijskih proizvođača (Deutsche Werkbund). Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji (ujednačavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagođenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama.

Bauhaus logo.
Bauhaus logo.

Djelatnost Werkbunda unapređuje i razvija Walter Gropius, te osniva specijaliziranu školu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja – Bauhaus, 1919. u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijalisti (Weimarska Republika). S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim pedagozima (L. Feininger, G. Muncha, Paul Klee, Oscar Schlemmer, Vasilij Kandinski, Laslo Móholy-Nágy itd.) vodio je dva tečaja: - materijali i tehnike obrade (ručne i strojne); - crtanje, projektiranje i teorija oblika.

Isprva je direktor bio sam Gropius, ali kasnije je direktor postao arhitekt Ludwig Mies van der Rohe, koji školu pretvara u čistu školu arhitekture. Godine 1925. škola napušta Weimar i seli se u [Dessau]] gdje je prema projektu Gropiusa, 1926. dovršena zgrada Bauhausa. Sama zgrada je prijelomno djelo moderne arhitekture u kojemu oblik slijedi namjenu (form follows function).

Škola se 1932. seli iz Dessaua u Berlin, ali bauhausovce zbog njihova internacionalizma, liberalnosti i brige za čovjeka nacisti optužuju za "lijevi socijalizam", i čim Hitler dolazi na vlast, on zatvara Bauhaus. Djela profesora i studenata Bauhausa snažno su utjecala na industrijsku proizvodnju i na razvoj industrijskog dizajna u Europi.

Mnogi izvanredni umjetnici su poučavali u Bauhausu:

Stolica koju je dizajnirao Marcel Breuer kao student u Bauhausu, tzv. Vasilijeva stolica. Stolica se toliko svidjela prof. Vasiliju Kandinskom da ju je dao napraviti za sve učenike.
Stolica koju je dizajnirao Marcel Breuer kao student u Bauhausu, tzv. Vasilijeva stolica. Stolica se toliko svidjela prof. Vasiliju Kandinskom da ju je dao napraviti za sve učenike.
  • Gerhard Marcks
  • László Moholy-Nagy
  • Piet Mondrian
  • Georg Muche
  • Hinnerk Scheper
  • Oskar Schlemmer
  • Joost Schmidt
  • Lothar Schreyer
  • Naum Slutzky
  • Wolfgang Tumpel
  • Gunta Stölzl
  • Ludwig Mies van der Rohe
  • Max Bill

[uredi] Djelatnost Bauhausa

Cilj te škole bio je stvaranje novog udruženja obrtnika-umjetnika pod vodstvom umjetnika-nastavnika u zajedničkom traganju, i s učiteljske i s učeničke strane, za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje će se primjenjivati na arhitekturu, namještaj i uporabne predmete.

Naum Slutzky, Metalni čajnik iz Bauhausa.
Naum Slutzky, Metalni čajnik iz Bauhausa.

U Bauhausu su se održavali tečajevi stolarstva, tkalačkog i keramičkog zanata, slikarstva, grafike i fotografije.

Praktičnom su radu bili pridodani teorijski predmeti o percepciji i boji, i to prema programima vrlo naprednim za to vrijeme, s konačnim ciljem da u učenicima oslobode stvaralačku energiju.

Iz mnogostrukih kolektivnih aktivnosti koje je razvijao Bauhaus, u raspoloženju velikog zanosa, od zamisli do ostvarenja, proizlazi moderni industrijski dizajn.

Fotografija i grafika ponovno se otkrivaju u Bauhausu gdje se eksperimentira s beskonačnim mogućnostima vezanima uz upotrebu fotografskog aparata: kolaž, fotomontaža, dvostruka ekspozicija, uvećanje negativa i ostala tehnička sredstva koja su danas u svakodnevnoj upotrebi. Tipografski rez dobiva moderan izgled, uravnotežen i neukrašen.

Arhitektura, namještaj i razni predmeti dizajniraju se po načelu funkcionalnosti. Estetska vrijednost nekog predmeta mora proizlaziti iz savršenog stapanja oblika i funkcije. Cijela je Bauhausova produkcija obilježena najvećom mogućom jednostavnošću.

Prema shvaćanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep, umjetnički način i predmet će biti lijep sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti (ekspresionizma, kubizma i osobito nekih grana apstraktne umjetnosti), koji su težili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo značenje – postizanje funkcionalnosti predmeta kao kreativan čin. Ideje Bauhausa poštuju se i danas u načelima industrijskog dizajna: jedinstvo namjene (funkcije), poštivanja materijala i procesa serijske proizvodnje.

Bauhaus je oblikovanje i kontroliranje plastično-prostorne okoline postavljao kao idealan cilj. Program Bauhausa je bio otkrivanje osnova kreativnosti, zatim humanizacija funkcija predmeta, racionaliziranje novih oblika i na kraju priprema za industrijsko oblikovanje. No društvo nije bilo zrelo da prihvati takve predmete i Bauhaus je ostao samo genijalna škola-priprema za budući industrijski dizajn.

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: