Jožef Košič
Izvor: Wikipedija
Jožef Košič (mađ.: Kossics József) (Bogojina ili Bagonya, Slovenija, oko 9. listopada 1788. - Gornji Senik, Mađarska, 26. prosinca 1867.) slovenski je pisac, etnolog, pjesnik, povjesničar i rimokatolički svećenik hrvatskog podrijetla.
Rođen je u Prekmurju, u Mađarskoj. Njegov otac je bio Jožef Košič varaždinski školmeštar (učitelj), brat Franje Košiča, također svećenika iz Zagreba. Majka mu je bila Ana Kregar, niža plemkinja iz Ivanca.
Pohađao je gimnaziju u Kisegu (mađ. Kőszeg) i Sambotelu (mađ. Szombathely). Bio je kapelan u Prekmurju, Beltincu (Belatinc), Turnišću (Bántornya), Rogašovcima (Szarvaslak), i Svetom Jurju (Vízlendva). Svećeničku službu isprva je obavljao u Donjem Seniku (Alsószölnök; 1816.-1829.), a zatim i u Gornjem Seniku (Felsőszölnök 1829.-1867.) gdje je i umro u 80. godini života. Na groblju se nalazi njegov grob s pločom i natpisom na mađarskom jeziku. U crkvi mu je postavljena spomen ploča, a i seniška osnovna škola nazvana je po njemu. Ta činjenica ima veliku važnost za očuvanje nacionalne svijesti u mađarskih Slovenaca. Košič se dosta zanimao za povijest, a pogotovo povijest Perkmurja.
Prvo svoje djelo napisao je na mađarskom, a naslovio ga je „Jesu li u Mađarskoj Vandali?“ (Vannak e Magyar Országban Vandalusok?), jer je držao da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala. Monografija O Vendima i Totima u Mađarskoj (A Magyar Országi Vendus-Tótokról 1824.-28.) prvo se pojavila anonimno u Beču 1824. godine, a zatim pod pravim imenom u novinama "Tudmányos gyűjtemény" (Znanstvena zbirka) 1828. godine. 1829. godine pojavila se i na njemačkom. Na slovenskom jeziku pojavila se tek 1998. godine. Djelo govori također o Slovencima u Mađarskoj.
Košič se u svojim djelima služio štajerskim govorom i kajkavskim narječjem.
[uredi] Djela
- O Vendima i Totima u Mađarskoj (O vendskih-totih na Vogrskom, 1824.-28.)
- Krátki Návuk Vogrskoga Jezika za Začetnike, 1833.
- Križni put u 14 postaja (Križna paut na XIV. štácie ali postojališča, 1843.)
- Starine Železnih i Zalaskih Slovenaca (Starine železnih ino salaskih Slovencov, 1845.)
- Zborisani Sloven in Slovenka med Műrov in Rábov, 1845.-48.
- Povijest mađarskog kraljevstva (Zgodbe vogerskoga kralestva, 1848.)
- Isuse, moja žudnjo (Jezuš moje poželenje 1851.)
[uredi] Literatura
- Kozar, Marija; Mukič, Francek: Slovensko Porabje, Mohorjeva družba Celje, 1982.