Ćirilica

Izvor: Wikipedija

Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19.–15. st. p.n.e.

  • Kanaansko-feničko 14. st. p.n.e.
    • paleohebrejsko 10. st. p.n.e.
    • aramejsko 9. st. p.n.e.
      • Brahmi i indijska 6. st. p.n.e.
        • tibetansko 7. st.
        • kmersko/javansko 9. st.
      • hebrejsko 3. st. p.n.e.
      • sirsko 2. st. p.n.e.
        • nabatejsko 2. st. p.n.e.
      • avestijsko 4. - 6. st.
    • grčko 9. st. p.n.e.
      • etrušćansko 8. st. p.n.e.
      • gotičko 4. st.
      • armensko 405.
      • glagoljičko 862.
      • ćirilično 10. st.
    • samaritansko 6. st. p.n.e.
    • iberska 6. st. p.n.e.
  • južnoarapsko 9. st. p.n.e.
    • etiopsko 5. –6. st. p.n.e.
meroitičko 3. st. p.n.e.
Geneologija

Ćirilica je pismo koje koriste slijedeći slavenski jezici (neki isključivo, a neki ravnopravno uz latinicu):

kao i veći broj drugih jezika bivšeg Sovjetskog Saveza, Azije i istočne Europe.

Ćirilicu je prema jednom mišlenju izmislio Kliment Ohridski, Ćirilov i Metodov đak, ali ova tvrdnja je sporna. Nesporno je da su Ćiril i Metod izmislili glagoljicu.

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran.
Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.

Азбука - Azbuka:

А,а - A,a

Б,б - B,b

В,в - V,v

Г,г - G,g

Д,д - D,d

Ђ,ђ - Đ,đ

Е,е - E,e

Ж,ж - Ž,ž

З,з - Z,z

И,и - I,i

Ј,ј - J,j

К,к - K,k

Л,л - L,l

Љ,љ - Lj,lj

М,м - M,m

Н,н - N,n

Њ,њ - Nj,nj

О,о - O,o

П,п - P,p

Р,р - R,r

С,с - S,s

Т,т - T,t

Ћ,ћ - Ć,ć

У,у - U,u

Ф,ф - F,f

Х,х - H,h

Ц,ц - C,c

Ч,ч - Č,č

Џ,џ - Dž,dž

Ш,ш - Š,š



Nedovršeni članak Ćirilica koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.