Sečanj (općina)

Izvor: Wikipedija

Općina Sečanj

Lokacija općine Sečanj u Srbiji
Opće informacije
Površina (2004.)
Poljoprivredna površina ¹
Šume
523 km²
48.995 ha

196 ha
Stanovništvo (2002.) 16.377 stanovnika
Prirodni priraštaj (2004.) -10.8 %
Broj naselja 11
Položaj
Administrativna jedinica AP Vojvodina
Okrug Srednjobanatski okrug
Sjedište općine Sečanj
Ostalo
Dužina puteva (2004.) 75 km
Broj zaposlenih stanovnika (2004.) 2.691
Broj osnovnih škola (2003./2004.)
Broj učenika
11

1.548
Broj srednjih škola (2003./2004.)
Broj učenika
3

207
podaci su preuzeti sa stranice republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije
¹ društvena i individualna poljoprivredna gospodarstva

Općina Sečanj je jedna od općina u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodini i spada u Srednjobanatski okrug. Po podacima iz 2004. općina zauzima površinu od 523 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 48.995 ha, a na šumsku 196 ha).

Centar općine je selo Sečanj. Općina Sečanj se sastoji od 11 naselja. Po podacima iz 2002. godine u općini je živjelo 16.377 stanovnika, a prirodni priraštaj je iznosio -10.8 %. Po podacima iz 2004. broj zaposlenih u općini iznosi 2.691 ljudi. U općini se nalazi 11 osnovnih i 3 srednjih škola.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

U srednjem dijelu Banata, na desnoj obali Tamiša, 32 km istočno od Zrenjanina, prostire se općina Sečanj sa selima:

  • Banatska Dubica,
  • Boka,
  • Busenje,
  • Jarkovac,
  • Jaša Tomić,
  • Konak,
  • Krajišnik,
  • Neuzina,
  • Sečanj,
  • Sutjeska i
  • Šurjan.

[uredi] Stanovništvo

Nacionalni sastav općine prema popisu iz 2002. godine:

Sela sa većinskim srpskim stanovništvom su Banatska Dubica, Boka, Jarkovac, Jaša Tomić, Krajišnik, Sečanj i Sutjeska.

Busenje ima većinsko mađarsko stanovništvo. Konak, Neuzina i Šurjan imaju relativnu srpsku većinu.

[uredi] Povijest

Veća naseljavanja u ovom kraju nastaju istjerivanjem Turaka iz Banata, u 18. i 19. stoljeću. Većinu stanovnika činili su Nijemci, koji su se poslije Drugog svjetskog rata iselili, a koloniziralo se stanovništvo iz Bosne i Hercegovine i drugih krajeva.

[uredi] Kultura

U nekim mjestima ove općine sačuvane su umjetničke vrijednosti u slikarskim radovima Konstantina Danila i Stevana Aleksića (Jarkovac). U Jaši Tomiću (nekada Modoš) nalazi se i muzejska zbirka s arheološkim i etnološkim materijalom, kao i stara crkva (1746), obnovljena 1906. godine.

[uredi] Gospodarstvo

Razvijeni su poljoprivreda, trgovina i promet. U ovom kraju 1959. godine počelo je istraživanje i eksploatacija nafte i plina.