Bubrezi
Izvor: Wikipedija
Bubrezi (lat. ren, gr: νεφρό, nephro) su parni žljezdani organ mokraćnog sustava. Smješteni su retroperitonalno, odn. iza potrbušnice. Desni bubreg leži nešto niže od lijevog.
[uredi] Anatomija bubrega
Bubreg je duguljasti organ oblika graha. Kod normalno razvijenog bubrega, površina je glatka, crvenkasto-plava.Bubreg je ovijen vezivnom čahurom, a oko čahure se nalazi sloj masnog tkiva koji održava toplinu i učvršćuje bubreg. Osnovna građevna jedinica bubrega jest nefron. Nefron započinje u bubrežnoj kori Malphigijevim tjelešcem, koje se sastoji od spleta krvnih žila-glomerula. Glomerule su smještene u Bowmanove čahure. U čahuru ulazi arteriola afferens, i stvara glomerul.Iz čahure izlazi arteriola efferens.
[uredi] Funkcija
Krv arteriolom afferens dolazi do glomerula, gdje se filtrira kroz krvna plazma kroz kapilarne stijenke do Bowmanove čahure. Krv nastavlja teći arteriolom efferens, koja se raspliće u sustav kapilara.Na Bowmanovu čahuru se nadovezuje proksimalni kanalić. koji se nastavlja u Henleovu petlju i zatim u distalni kanalić, u kori bubrega. Distalni kanalići se slijevaju u sabirne kanaliće. Uz te kanaliće se nalaze kapilare, te dolazi do reapsorpcije korisnih tvari. Vrhovi piramida, koje tvore sabirni kanalići, ulaze u bubrežnu čašicu, koje se slijevaju u bubrežnu nakapnicu koja se nastavlja u mokraćovod.
Bubrezi izlučuju štetne tvari iz tijela, reguliraju osmotski tlak,koncentraciju iona u krvi, i volumen i kiselost tjelesnih tekućina. Ako tjelesna tekućina postane hipertonična, hipofiza izlučuje antidiuretički hormon-ADH. ADH se filtrira u čahuri nefrona, te stijenke nefrona postaju propusnije- reapsorpcija vode se povećava. U suprotnome slučaju,ako dođe do hipotoničnosti, ADH se prestaje lučiti, i voda se u većim količinama izlučuje.
[uredi] Dijelovi bubrega
