Lisergična dietilamidna kiselina
Izvor: Wikipedija
Lisergična dietilamidna kiselina, LSD, LSD-25 ili acid je polusintetska psihodelična droga. Sintetizira se iz lisergične kiseline dobivene iz plijesni što raste na raži.
LSD je osjetljiv na kisik, ultraljubičasto svjetlo i klor, pogotovo u otapalu. LSD može potrajati godinama pravilno zaštićen od svijetla i vlage na niskoj temperaturi. U čistom obliku je bezbojan, bez mirisa i lagano gorak. LSD se obično koristi oralno, u obliku kocke šećera, na upijajućem papiru ili u oblika želatine. U svom tekućem obliku može se unesti intravenozno. Doza koje utječe na čovijeka kreće se od 20 do 30 mikrograma.
LSD je izašao iz labarotorija Sandoz i predstavljen kao droga namijena korištenju u psihijatriji, na početku se pokazao kao obečavajuća tvar u liječenju teških psihičkih poremećaja, i kao takav se počeo pod strogim nadzorom koristiti u nekim psihijatrijskim ustanovama. Kako je LSD sve više izlazio u javnost i tako započela zloupotreba, uskoro je zabranjen za korištenje u bilo koje svrhe, medicinske, rekreativne ili spiritualne. Bez obzira na to, u nekim intelektualnim krugovima LSD se smatra obećavajućom drogom. Određene organizacije podupiru LSD poput Beckley Foundation, MAPS, Istraživački institut Heffter, Albert Hofmann Foundation i njegovo istraživanje za korištenje u medicinske svrhe.
[uredi] Podrijetlo i povijest
Dr. Albert Hofmann radeći za Sandoz labarotorij u Baselu (Švicarska) prvi je sintetizirao LSD 16. Studenog 1938. godine. Dr. Albert Hofmann rođen u Švicarskoj, po struci kemičar, otkrio je LSD slučajno i to kao dio većeg istraživačkog programa kojemu je zadatak bio otkriti potencijalnu korist derivata Ergot alkaloida za medicinske svrhe. Psihodelična svojstva LSD-a otkrivena su tek 5 godina kasnije kad se Albert Hofmann vrati na proučavanje onogo što je tada nazvao neobičan predosjećaj. Albert Hofmann je 16. Travnja prvi put slučajno otkrio svojstva LSD-a kada mu se vrlo mala količina upila kroz kožu, što ga je odvelo da namjerno testira dozu od 250 g. 19. Travnja. Taj dan se naziva kao dan s biciklom, jer Albert Hofmann je nakon uzimanja LSD-a krenuo svojoj kući na biciklu kada je počeo primjećivati vrlo čudne i jake efekte LSD, kada je došao doma efekti su samo kulminirali, nakon otprilike 6 sati počeo sa "vraćati" u "normalno" stanje. Sve do 1966., LSD je bio distribuiran besplatno od tvrtke Sandoz zainteresiranim znastvenicima pod trgovačkim imenom Delysid. Psihijatri su počeli primjenjvati Delysid kako bi bolje shvatili Shizofreniju. Mnoga klinička ispitavanja su vršena u psihodeličnoj psihoterapiji, rezultati su uglavnom bili pozitivni.
Pioniri LSD terapije i njegova istraživanja u psihijatriji su Humphry Osmond, Abram Hoffer i Duncan Blewett, svi su radili u instituciji Saskatchewan.
Na drugim poljima u interakciji sa "LSD-om" istaknuo se Aldous Huxley , književnik koji je promovirao LSD kao snažno sredstvo mentalnog istraživanja i samospoznaje. Sa Harvarda dolaze Timothy Leary, Ralph Metzner i Ram Dass sa svojim projektima na temu psihodelije.
[uredi] Utjecaj
Efekti LSD-a normalno traju 8 do 16 sati, a prvi znaci vidljivi su 30 do 60 minuta nakon uzimanja. Tolerancija na LSD slabi i nestaje već nakon 3 dana, LSD vrlo teško može izazvati psihičku ovisnost, a fizička niti ne postoji i dosad nije zabilježena.
LSD je samo ključ za vrata, ono što se događa u sobi ovisi samo o osobi i njenom okolišu. Loš trip je gotovo uvijek izazvan zbog loših uvjeta i osobe. Trip ovisi o stanju svijesti koje osoba ima prije uzimanja LSD-a i o okolišu u kojem se osoba nalazi. Okoliš predstavlja društvo, okolnosti iliti atmosferu. To se još naziva set i setting po riječima dr. Timothya Learya.
Psihički efekti su stanje povišene svijesti, eventualno povećan kreativni i socijalni aspekt, drugačije shvaćanje stvarnosti, doživljavanje istih stvari na drugi način, drugim riječima kao što se često navodi i duboka religiozna odnosno spiritualna iskustva.
LSD može biti triger (okidač) za shizofreniju, no u tim slučajevima potrebno je zadovoljiti mnoge kriterije što je vrlo rijetko. Kao glavno, osoba mora biti kandidat (naprimjer i najčešće zbog genetike) za shizofreniju i u trijeznom stanju no i samo to nije dovoljno. LSD može prouzrokovati psihičke traume koje će potrajati nakon "skidanja", međutim i za to je vrlo važna osoba i okolina. Osobe sa bilo kakvim psihičkim poremećajima lako podliježu lošem tripu. Okolina u kojoj se osoba osjeća neugodno, neželjeno, u strahu i slično često je uzrok lošem tripu.
Obično i skoro uvijek kada se LSD podmetne osobi koja potom ne zna što je uzela i što joj se događa dolazi do lošeg tripa i najčešće ozbiljnijih psihičkih poteškoća kasnije. Što nije slučaj samo za LSD već i za druge droge. Vrlo je važno za konzumenta znati što se događa i zbog čega.
Pravilno upotrebljavan, LSD ne uzrokuje negativna iskustva, no zadovoljiti potrebne kriterije za pravilnu upotrebu teško je, a kod neki ljudi i određenim okolnostima nemoguće. Štetnost LSD-a ne proizlazi iz njega samog već iz konzumenta i okoline koji nisu zadovoljili kriterije pravilne upotrebe. Legalne droge kao što su alkohol, nikotin i sedativi svaki dan učine više štete nego ju je LSD počinio od 1943., kad su prepoznata njegova psihoaktivna svojstva.
AL-LAD • DBT • DET • DiPT • 5-MeO-α-MT • DMT • 2,α-DMT • α,N-DMT • DPT • EiPT • α-ET • ETH-LAD • Harmalin • Harmin • 4-HO-DBT • 4-HO-DET • 4-HO-DiPT • 4-HO-DMT • 5-HO-DMT • 4-HO-DPT • 4-HO-MET • 4-HO-MiPT • 4-HO-MPT • 4-HO-pyr-T • Ibogain • LSD • MBT • 4,5-MDO-DiPT • 5,6-MDO-DiPT • 4,5-MDO-DMT • 5,6-MDO-DMT • 5,6-MDO-MiPT • 2-Me-DET • 2-Me-DMT • Melatonin • 5-MeO-DET • 5-MeO-DiPT • 5-MeO-DMT • 4-MeO-MiPT • 5-MeO-MiPT • 5,6-MeO-MiPT • 5-MeO-NMT • 5-MeO-pyr-T • 6-MeO-THH • 5-MeO-TMT • 5-MeS-DMT • MiPT • α-MT • NET • NMT • PRO-LAD • prr-T • triptamin • Tetrahidroharmin • α,N,O-TMS