Harghita (županija)
Izvor: Wikipedija
Županija Harghita | |||
---|---|---|---|
|
|||
Podatci | |||
Razvojno područje: | Centru | ||
Povijesna regija: | Transilvanija | ||
Županijsko središte: | Miercurea-Ciuc | ||
Stanovništvo: • Godina 2002: • Gustoća naseljenosti: |
326.222 52/km² |
||
Površina: | 6.639 km² | ||
Kodovi: • Oznaka reg. pločice • ISO 3166-2:RO |
HR RO-HR |
||
Pozivni brojevi: | (+40) x66 (1) | ||
Web stranica: |
Županijsko vijeće Prefektura |
||
1. Kod prijašnjeg državnog operatera, x je 2. Kod alternativnih telefonskih operatera, x je 3 |
Harghita (mađarski: Hargita) je županija (judeţ) u Transilvaniji u Rumunjskoj. Njeno administrativno središte je grad Miercurea-Ciuc.
Sadržaj |
[uredi] Susjedne županije
- Mureş (prema zapadu)
- Suceava (prema sjeveru)
- Neamţ i Bacău (prema istoku)
- Braşov i Covasna (prema jugu)
[uredi] Demografija
U 2002. županija Harghita imala je 326.222 stanovnika. Gustoća naseljenosti bila je 52/km².
Po etničkoj pripadnosti:
Županija Harghita ima najveći postotak Mađara među županijama Rumunjske. Mađari u ovoj županiji pripadaju velikim dijelom regionalnoj zajednici Sikula. U većini naselja oni čine većinu stanovništva.
Sikuli su većinom rimokatolici, Rumunji pravoslavci, dok ostale mađarske skupine pripadaju reformiranoj (kalvinističkoj) i unitarističkoj crkvi.
Po vjerskoj pripadnosti, stanovnici županije dijele se na sljedeće grupe:
- rimokatolici (65%)
- pravoslavci (13%)
- reformirani (13%)
- unitaristi (7%)
- ostali (2%)
Godina | Broj stanovnika županije[2] |
---|---|
1948 | 258,495 |
1956 | 273,964 |
1966 | 282,392 |
1977 | 326,310 |
1992 | 348,335 |
2002 | 326,222 |
[uredi] Zemljopis
Cjelokupna površina županije Harghita iznosi 6,639 km².
Na najvećem dijelu teritorija županije nalaze se planine koje pripadaju Istočnim Karpatima. Među njima su i planine Ciuc i Harghita. Vulkanski platoi su također karakteristični za reljef ove županije. Stanovništvo velikim dijelom živi u dolinama rijeka.
Planine su vulkanskog porijekla pa je ovo područje poznato i po vrućim mineralnim izvorima. Županija Harghita je jedna od najhladnijih regija Rumunjske, iako ljeta znaju biti i vrlo tople.
U županiji Harghita izviru dvije vrlo važne rijeke, Moriš i Olt. Izvori dviju rijeka udaljeni su jedan od drugog svega nekoliko kilometara, a dok Moriš teče prema zapadu do Tise, Olt teče prema jugu kako bi se ulijevao u Dunav. Rijeke Târnava Mare i Trnâva Mică također izviru u ovoj županiji.
Među prirodnim znamenitostima županije Harghita ističu se vulkansko jezero Svete Ane (kod grada Băile Tuşnad), jezero Lacu Roşu (kod grada Gheorgheni) i klanac Cheile Bicazului. Županija je poznata i po svojim toplicama.
[uredi] Gospodarstvo
Glavne industrijske grane županije su:
- drvna industrija
- prehrambena industrija
- tekstilna industrija i prerada kože
- proizvodnja mehaničkih dijelova
[uredi] Turizam
Glavne turističke destinacije u županiji Harghita su:
- Gradovi Miercurea-Ciuc, Odorheiu Secuiesc, Gheorgheni i Topliţa
- Planinska ljetovališta:
- Băile Tuşnad
- Borsec
- Lacu Roşu
- Izvorul Mureşului
- Harghita Băi
[uredi] Administrativna podjela
Županija Harghita dijeli se na 4 municipija (municipiu), 5 gradova (oraş) i 58 naselja (comuna).
[uredi] Municipiji
- Miercurea-Ciuc (Csíkszereda) – županijsko središte; broj stanovnika: 42.029
- Gheorgheni (Gyergyószentmiklós)
- Odorheiu Secuiesc (Székelyudvarhely)
- Topliţa (Maroshévíz)
[uredi] Gradovi
- Băile Tuşnad (Tusnádfürdő)
- Bălan (Balánbánya)
- Borsec (Borszék)
- Cristuru Secuiesc (Székelykeresztúr)
- Vlăhiţa (Szentegyháza)
[uredi] Naselja
- Atid (Etéd)
- Avrămeşti (Szentábrahám)
- Bilbor (Bélbor)
- Brădeşti (Fenyéd)
- Căpâlniţa (Kápolnásfalu)
- Cârţa (Csíkkarcfalva)
- Ciceu (Csíkcsicsó)
- Ciucsângeorgiu (Csíkszentgyörgy)
- Ciumani (Gyergyócsomafalva)
- Corbu (Gyergyóholló)
- Corund (Korond)
- Cozmeni (Csíkkozmás)
- Dăneşti (Csíkdánfalva)
- Dârjiu (Székelyderzs)
- Dealu (Oroszhegy)
- Ditrău (Ditró)
- Feliceni (Felsőboldogfalva)
- Frumoasa (Szépvíz)
- Gălăutaş (Galócás)
- Joseni (Gyergyóalfalu)
- Lăzarea (Gyergyószárhegy)
- Leliceni (Csíkszentlélek)
- Lueta (Lövéte)
- Lunca de Jos (Gyimesközéplok)
- Lunca de Sus (Gyimesfelsőlok)
- Lupeni (Farkaslaka)
- Mădăraş (Csíkmadaras)
- Mărtiniş (Homoródszentmárton)
- Mereşti (Homoródalmás)
- Mihăileni (Csíkszentmihály)
- Mugeni (Bögöz)
- Ocland (Oklánd)
- Păuleni-Ciuc (Csíkpálfalva)
- Plăieşii de Jos (Kászonaltíz)
- Porumbenii (Galambfalva)
- Praid (Parajd)
- Racu (Csíkrákos)
- Remetea (Gyergyóremete)
- Săcel (Székelyandrásfalva)
- Sâncrăieni (Csíkszentkirály)
- Sândominic (Csíkszentdomokos)
- Sânmartin (Csíkszentmárton)
- Sânsimion (Csíkszentsimon)
- Sântimbru (Csíkszentimre)
- Sărmaş (Salamás)
- Satu Mare (Máréfalva)
- Secuieni (Újszékely)
- Siculeni (Madéfalva)
- Şimoneşti (Siménfalva)
- Subcetate (Gyergyóvárhegy)
- Suseni (Gyergyóújfalu)
- Tomeşti (Csíkszenttamás)
- Tulgheş (Gyergyótölgyes)
- Tuşnad (Tusnád)
- Ulieş (Kányád)
- Vărşag (Székelyvarság)
- Voşlăbeni (Vasláb)
- Zetea (Zetelaka)
(Mađarski nazivi u zagradama).
[uredi] Reference
- ↑ Nacionalni zavod za statistiku, "Populaţia după etnie" ("Populacija po etničkoj pripadnosti")
- ↑ Nacionalni zavod za statistiku, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002"
Alba | Arad | Argeş | Bacău | Bihor | Bistriţa-Năsăud | Botoşani | Brăila | Braşov | Buzău | Călăraşi | Caraş-Severin | Cluj | Constanţa | Covasna | Dâmboviţa | Dolj | Galaţi | Giurgiu | Gorj | Harghita | Hunedoara | Ialomiţa | Iaşi | Ilfov | Maramureş | Mehedinţi | Mureş | Neamţ | Olt | Prahova | Sălaj | Satu Mare | Sibiu | Suceava | Teleorman | Timiş | Tulcea | Vâlcea | Vaslui | Vrancea