Sjevernobački okrug
Izvor: Wikipedija
Sjevernobački okrug | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Pokrajina | Vojvodina |
Glavno mjesto | Subotica |
Površina | 1 784 km² |
Stanovništvo (2002.) | 200 140 |
Gustoća naseljenosti | 112,1 stan./km² |
Karta okruga | |
![]() |
Sjevernobački okrug (srpski: Севернобачки округ, Severnobački okrug; mađarski: Észak Bácskai Körzet; slovački: Severobáčsky okres; rusinski: Сивернобачки окрух; rumunjski: Districtul Bacica de Nord) je okrug na sjeveru Republike Srbije. Nalazi se u zemljopisnoj regiji Bačkoj u AP Vojvodini.
Sadržaj |
[uredi] Općine
Sjevernobački okrug sastoji se od tri općine unutar kojih se nalazi 45 naselja.
Općine su:
[uredi] Gospodarstvo
Činjenica da je skoro 90% površine poljoprivredno zemljište umnogome određuje i gospodarsku strukturu okruga. Ovdje je razvijena mesna, poljoprivredna i prerađivačka industrija. Nosioci gospodarskog razvoja okruga su poduzeća elektrometalskog kompleksa, a značajni su i kapaciteti u kemijskoj industriji, kao i u industriji namještaja.
Gospodarstvo Sjevernobačkog okruga u velikoj mjeri određuje i blizina državne granice sa Mađarskom i činjenica da su na njegovom teritoriju granični prijelazi Kelebija i Horgoš. S dovršetkom autoceste Feketić - državna granica, područje okruga postaje atraktivnim za domaća i strana ulaganja.
[uredi] Stanovništvo
Stanovništvo okruga je velikim dijelom etnički miješano. Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine:
- Mađari = 87,181 (43.56%)
- Srbi = 49,637 (24.8%)
- Hrvati = 17,227 (8.6%)
- Bunjevci = 16,454 (8.22%)
- Jugoslaveni = 9,488 (4.74%)
- Crnogorci = 5,219 (2.6%)
- Ostali.
Jezici koje su stanovnici naveli kao materinske su:
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na teritoriju okruga je živjelo 205.401 stanovnika, i to po nacionalnoj strukturi:
Narod | Stanovnika | Postotak |
---|---|---|
Srbi | 32.892 | 16,1% |
Jugoslaveni | 25.563 | 12,5% |
Bunjevci | 17.527 | 8,6% |
Hrvati | 16.965 | 8,2% |
Crnogorci | 5.688 | 2,7 |
Mađari | 98.914 | 48,1% |
Ostali | 7.852 | 3,8% |
[uredi] Religija
Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine pripadnici slijedećih vjerskih skupina:
- rimokatolici = 117,456 (58.69%)
- pravoslavci = 55,028 (27.50%)
- protestanti = 9,844 (4.92%)
- ostali.
Subotica je višenacionalan i višereligijski centar: uz pravoslavnu i katoličku, kao najveće, u gradu ima blizu trideset malih vjerskih zajednica. Glavni crkveni objekti su:
- Pravoslavna crkva u Aleksandrovu, iz 17. stoljeća.
- Pravoslavna crkva iz 18. stoljeća.
- Katedrala sv. Terezije Avilske iz 1797. godine
- Franjevački samostan iz 1723. godine
- Sinagoga
[uredi] Vanjske poveznice
Sjevernobački | Srednjobanatski | Sjevernobanatski | Južnobanatski | Zapadnobački | Južnobački | Srijemski
Grad Beograd | Mačvanski | Kolubarski | Podunavski | Braničevski | Šumadijski | Pomoravski | Borski | Zaječarski | Zlatiborski | Moravički | Raški | Rasinski | Nišavski | Toplički | Pirotski | Jablanički | Pčinjski
Kosovski | Pećki | Prizrenski | Kosovskomitrovački | Kosovskopomoravski
Navedeni okruzi su de iure vrijedili od 1990. do 1999. godine
Od 2000. godine, Privremena upravna misija Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK) koristi slijedeću podjelu:
Đakovički | Gnjilanski | Kosovskomitrovački | Pećki | Prištinski | Prizrenski | Uroševački