Hrskavičnjače

Izvor: Wikipedija

Cartilaginous fishes
Raspon fosila: Rani Silur - Recentni
Velika bijela psina, Carcharodon carcharias
Velika bijela psina, Carcharodon carcharias
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Infrakoljeno: Gnathostomata
Razred: Chondrichthyes
Huxley, 1880.
Podrazredi
Elasmobranchii
Holocephali

Hrskavičnjače (Chondrichtyes) su razred u skupini čeljustoustih (Gnathostomata). Najpoznatiji pretstavnici tog razreda su morski psi (Selachii) i ražovke (Batoidea).

Skelet hrskavičnjača građen je hrskavice koja, međutim, zbog taloženja kalcija može biti vrlo čvrsta. Koža cjeloglavki je glatka, a prečnousti imaju kožu prekrivenu sitnim, oštrim krljuštima sa zubolikim nastavcima, koje na dodir potsjećaju na brusni papir. Hrskavičnjače nemaju plivaći mjehur. Mala težinja njihovog skeleta, velika jetra bogata uljem a mnoge pelagijalne vrste imaju velike prsne peraje koje potpomažu potisak.

[uredi] Kontroverze u sistematici

Uobičajeno se smatra da su hrskavičnjače sestrinska skupina koštunjača u okviru čeljustoustih. No u novije vrijeme usporedna genetička istraživanja dovode ovu hipotezu u pitanje. Prema njima, hrskavičnjače su se razvile u okviru koštunjača, pa bi prema tome trebale biti sestrinska grupa zrakoperki (Actinopterygii) (štitonoše i novozrakoperke) kao jednom i mesoperki (Sarcopterygii) (mnogoperki i dvodihalica) kao drugom taksonu.

To bi imalo značajne posljedice u odnosu na prihvaćeno vrednovanje njihovih mnogih vanjskih značajki. Tako bi na primjer zadnji zajednički predak sve tri skupine morao imati organ pluća odnosno ribljeg mjehura kao i koštani škržni poklopac, koji su zatim koštunjače ponovo reducirale, odnosno izgubile.

Sa stanovišta evolucije, mnoge osobine hrskavičnjača mogu se interpretirati kao prilagodba načinu života i okolišu u dubinama otvorenog mora. Tako se reduciranje koštanog skeleta može tumačiti potrebom smanjivanja specifične težine, a razvoj električnih osjetila prilagodbom na nedostatak svjetla. Unutrašnja oplodnja i relativno nizak broj potomaka se, pored drugih morfoloških i fizioloških osobina, mogu se razumjeti kao prilagodba. Prema tom tumačenju, da danas recentni morski psi nastanjuju i pliće obalne vode, može se smatrati sekundarnim osvajanjem novog okoliša.

Za pobližu podjelu: Sistematika hrskavičnjača

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Hrskavičnjače

Wikivrste imaju podatke o: Hrskavičnjačama