Raspad SFRJ

Izvor: Wikipedija

Bivša Jugoslavija danas
Bivša Jugoslavija danas
Razorena kuća u Hrvatskoj
Razorena kuća u Hrvatskoj
Primjer napada na institucije države
Primjer napada na institucije države
Primjer uništavanja kulturne baštine
Primjer uništavanja kulturne baštine
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević

SFRJ se raspala devedesetih godina 20. stoljeća. Poslije smrti Josipa Broza,kosovski Albanci počeli su zahtjevati neovisno Kosovo. Srpski je državni vrh tada ukinuo autonomiju toj pokrajini. Slovenija i Hrvatska proglasile su neovisnost 1991. godine.

Ubrzo nakon toga počeo je rat u Hrvatskoj (1991-1995). Rat u Bosni i Hercegovini(1992-1995) je sukob Hrvata, Srba i Bošnjaka. Bošnjaci smatraju da su Savezna Republika Jugoslavija i Hrvatska izvršile agresiju na BiH. Srbi smatraju da je to bio građanski rat. Hrvatska prihvaća da je riječ o agresiji SRJ na BiH, a građanski rat kad je hrvatska vojska u pitanju.

Sadržaj

[uredi] Korijeni

Nakon smrti Josipa Broza Tita, počinje sunovrat države.

Jugoslavenski dinar doživio je ogromnu inflaciju. Uz to, prosvjedovali su kosovski Albanci i Slovenci. Isto tako, Srbija je imala najjači razvoj tijekom zajednice. Primjer je Kanal Dunav-Tisa-Dunav u Vojvodini i željeznička pruga Beograd-Bar. Isto tako nije izgrađen nijedan projekt na tlu Hrvatske, poput autoceste između Zagreba i Splita, već samo smjer prema Beogradu. Srbija je, pak, imala 3, a ostalih 5 republika 1 glas.

O neovisnosti počinju govoriti i stanovnici Sandžaka, pa poslije i sve ostale republike, osim Crne Gore koja je ostala na strani Jugoslavije i formirala zajednicu sa Srbijom.

1987., na vlast u Srbiji dolazi Slobodan Milošević, što definitno pogoršava stanje. On drži mitinge po Srbiji i Kosovu. Definira da su Srbi i Crnogorci kao dva oka u glavi. Također, osniva srpsku vojsku, pod obrazloženjem da se Srbi bolje znaju tući, nego raditi i privrživati.

Na 14. kongresu SKJ, mjesto napuštaju Slovenci i Hrvati, pa nakon toga i svi drugi osim Crnogoraca i Srba. Onda dolazi kratko razdoblje Krnje Jugoslavije, gušenje prosvjeda i rat.

[uredi] U ratu


[uredi] Lideri

[uredi] Bivše i paradržave

[uredi] Posljedice

Ostaci četništva
Ostaci četništva

U Bosni i Hercegovini stradalo je 250 000 ljudi, a najveći pokolj od Drugog svjetskog rata u Europi je genocid u Srebrenici. Tamošnji je rat završio Daytonskim mirovnim sporazumom, koji zemlju oštro dijeli na Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. Zemlja ima kompliciranu podjelu, pa je Vijeće Europe zaključilo da nema budućnosti.

U Sloveniji rat nije ostavio velike posljedice. Zemlja se demokratski razvija, a i članica je Europske unije i NATO-a. Jedini problem u koji se uvukla je granica sa Hrvatskom (Piranski zaljev).

Hrvatska se sve više oporavlja, a prognani se vraćaju u domove. Jedini veći problem je međunarodna netrpeljivost i razgraničenja.

U Makedoniji stoji krhki mir između Makedonaca i albanske manjine. Država je siromašna, a Grčka joj ne priznaje ime, pa se trenutno zove Bivša jugoslavenska republika Makedonija.

Crna Gora ima problem vraćanja duga za sudjelovanje u agresiji na Hrvatsku, ali stanje dosta dobro u odnosu na druge.

Srbija je izašla kao najveća gubitnica. Izgubila je zajednicu sa Crnom Gorom, a nema ni kontrole nad Kosovom. Jedina zemlja G8 koja podupire Srbiju je Rusija. Vojvodina traži što veću autonomiju. Gospodarstvo se ipak oporavlja, unatoč vidljivim ostacima četništva.

[uredi] Jugoslavenski sukobi

[uredi] Povezani članci