Bitka za Berlin

Izvor: Wikipedija

Bitka za Berlin
Sukob: Drugi svjetski rat

Crvenoarmejci Mihail Jegorov i Meliton Kantarija iz 756. regimenta podižu zastavu Sovjetskog Saveza na zgradi Reichstaga 30. travnja 1945., tijekom bitke za Berlin
Vrijeme 16. travnja 1945. - 2. svibnja 1945.
Lokacija Berlin, Treći Reich
Ishod Odlučujuća Sovjetska pobjeda
Sukobljene strane
Treći Reich SSSR
Poljska
Zapovjednici
Gotthard Heinrici pa Kurt von Tippelskirch
Ferdinand Schörner
Helmuth Reymann pa Helmuth Weidling
Georgij Žukov
Konstantin Rokosovski
Ivan Konev
Vojne snage
5 armija
25 divizija
oko 2,000 ratne opreme
u Berlinu oko 85,000 obrambenih jedinica
2,500,000 vojnika
oko 55,000 ratne opreme
Gubici
nepoznato 361,367 ljudi
oko 4,000 ratne opreme

Bitka za Berlin bila je zadnja velika i odlučujuća bitka na europskom bojištu Drugoga svjetskog rata.

General Žukov je u ofenzivu krenuo s preko 200 divizija, naprema oko 150 njemačkih (uzmimo u obzir da su sovjetske divizije bilo brojčano veće).

Na svim pravcima ofenziva se odvijala uspješno, osim na Seelowskim Visovima, gdje su Nijemci sagradili nizove rovova i obrambenih položaja, bunkera, i vrlo ih dobro osigurali i ukopali, stoga su Rusi ovdje bili dočekani ubitačnom vatrom Wehrmachta te granatama njihove izvrsno sakrivene artiljerije.

Nakon pobjede kod Seelowa, uslijedio je završni obračun u samom Berlinu.

Berlin je branilo oko 500.000 preživjelih njemačkih vojnika, vrlo dobro naouružanih i opremljenih. Nijemci su cijeli Berlin pretvorili u sustav utvrda, bunkera,a kretali su se i berlinskom kanalizacijom. Čak su tramvajske vagone koristili kao pokretne platforme koje su oboružavali zloglasnom 88-om i tako iznenađivali Ruse.

Unatoč svemu tome, Rusi su, nakon krvavih bitaka u gradu, uz velike gubitke s obe strane uspjeli pobijediti te su se Nijemci predali 5. svibnja 1945. i potpisali bezuvjetnu kapitulaciju.

Nakon pada Berlina, sovjetski vojnici mjesecima su se iživljavali nad preživjelim stanovništvom, a njihovi su ratni zločini uključivali pljačku, osakaćivanje, ubijanje i silovanje tisuća civila[nedostaje referenca].


Drugi svjetski rat
Bojišta     Glavni događaji     Specifični članci     Sudionici    

Preludij:
Uzroci
• u Europi
• u Aziji

Glavna bojišta:
Zapadna Europa
• Istočna Europa
• Skandinavska
• Afrika
• Burma
• Indokina
• Apeninsko
• Gerilski rat
• Balkanska
• Azija i Pacifik
• Kina
• Atlantik

Lenta vremena:
• Lenta vremena

  

1939:
• Invazija Poljske
• Zimski rat

1940:
Bitka kod Dunkerquea
• Invazija Danske i Norveške
• Bitka za Francusku
Bitka za Britaniju

1941:
Operacija Barbarossa
Bitka za Moskvu
napad na Pearl Harbor

1942:
Pomorska bitka kod Midwaya
Bitka za Staljingrad
Operacija Baklja
Prva bitka kod El Alameina
Druga bitka kod El Alameina

1943:
Bitka kod Kurska
• Guadalcanalska kampanja
Saveznička invazija Sicilije

1944:
Bitka za Normandiju
Operacija Bagration
• Bitka kod Leyteskog zaljeva
Bitka u Ardenima

1945:
Bitka za Iwo Jimu
Bitka za Okinawu
Bitka za Berlin
• Pobjeda u Europi
Hirošima i Nagasaki
• Kapitulacija Japana
više...

  

• Zapovjednici
Osobe
Blitzkrieg
• Kriptografija
• Vojna oprema
• Domaća fronta
• Bitke
• Proizvodnja
• Otpor
• Tehnologija

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Travanjski rat
NDH
Četnici
NOP
Partizani
• Sedam ofenziva
• Kapitulacija Italije
• Završne operacije

Utjecaj na civile:
Holokaust
Opsada Lenjingrada
Saveznički ratni zločini
Hirošima i Nagasaki
• Njemački ratni zločini
Japanski ratni zločini
• Strateška bombardiranja

Nakon:
• Utjecaji
Posljedice
Nürnberški proces
Tokijski proces
Hladni rat

  

Saveznici
Ujedinjeno Kraljevstvo
SSSR
SAD
Kina
Poljska
Francuska
Nizozemska
Belgija
Kanada
Norveška
Grčka
Jugoslavija
Čehoslovačka
Indija
Australija
Novi Zeland
Južnoafrička Republika
Egipat
Filipini
Brazil
više...

Sile Osovine
Treći Reich
Japansko Carstvo
Italija
Vichyevska Francuska
Mađarska
Bugarska
Rumunjska
Finska
NDH
Slovačka
Tajland
Nedićeva Srbija
više...

Vidi i

Kategorija:Drugi svjetski rat
Prvi svjetski rat
• Konferencije
Totalni rat
• Kultura
Hladni rat