Turcizam
Izvor: Wikipedija
Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku porijeklom iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem vijeku.
Turcizmi su najčešći u štokavskom narječju, a rijetki u drugim narječjima. Mnogi su turcizmi prihvaćeni u standardnom jeziku, neki su rasprostranjeni samo regionalno i dijalektalno, a neki su potisnuti iz upotrebe.
Neki primjeri za turcizme ušle u standardni jezik:
- bakar < tur. bakır
- boja < tur. boya
- bubreg < tur. böbrek
- budala < tur. budala
- čarapa < tur. çorap
- čelik < tur. çelik
- dućan < tur. dükkân
- džep < tur. cep
- jastuk < tur. yastık
- jogurt < tur. yoğurt
- kat < tur. kat
- kula < tur. kule
- kutija < tur. kutu
- majmun < tur. maymun
- pamuk < tur. pamuk
- pekmez < tur. pekmez
- pilić < tur. piliç
- rakija < tur. rakı
- sapun < tur. sabun
- sat < tur. saat
- šećer < tur. şeker
- temelj < tur. temel
- torba < tur. torba
Neki turcizmi koji nisu ušli u standardni jezik ili se osjećaju kao strane riječi:
- barjak
- ćevap
- merak
- memla
- paša (ili baša)
- sikter
Budući da turski sadrži glasove kojih u hrvatskom nema, pri posuđivanju je došlo do nekih glasovnih promjena, koje se uglavnom svode na prilagođavanje turskih glasova ö, ü, ı kojih nema u hrvatskom. Neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale hrvatskim imenicama ženskog roda (npr. čarapa, kula, kutija, rakija).
[uredi] Literatura
Pogledati:
- Turcizmi u govoru i narodnim pjesmama Imotske krajine, Dalibor Buljan Klapirić; 2001.
- Rječnik posuđenica iz turskog jezika, Milan Nosić; Maveda, Rijeka, 2005., ISBN: 953-7029-01-8