Srijane
Izvor: Wikipedija
Srijane su selo smješteno u Gornjim Poljicima, jednoj od triju cjelina drevne Poljičke Republike (Poljičke Knežije).
Sadržaj |
[uredi] Zemljopisni položaj
Selo Srijane nalazi se na 43.31° SZŠ i 16.48° IZD. Srijane se sastoje od nekoliko manjih zaselaka; Radovići, Končul, Moljva, Nečaj, Luke, Zidina i Vela Njiva.
Proteže se sve od obale rijeke Cetine i prijelaza Čikotina lađa prekodoline između Korana i Oštre do Zidina, smještenih pod Prčevicama na rubu Srijanskoga polja. SZ od Srijana smješten je Donji Dolac, a južno, s druge strane Korana
[uredi] Stanovništvo
Najveći zaselak Srijana su Radovići sa 80-ak stanovnika. Nečaj i Vela Njiva, smješteni uz Cetinu su važni zbog tamošnje škole i većih trgovina. Broje skoro stotinu stanovnika. Končul, izdvojeni zaselak na brdu iznad Srijanskog polja broji oko 50 stanovnika. Zidina i Moljva, smješteni na rubu Srijanskoga polja ispod Prčevica, imaju najmanje stanovnika i ne broje niti pedeset stanovnika.
Stanovnici su pretežito stari ljudi, dok u ljetnom periodu dolazi veći broj mladih ljudi koji su se odavde iselili u Dugi Rat, Omiš ili Split. Selo ukupno broji 263 stanovnika.
Stanovništvo je 100% hrvatsko i katoličko.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Poljoprivreda
Tlo na području Srijana nije osobito plodno, te stanovnici uzgajaju za vlastite potrebe. Najviše se uzgaja vinova loza , koja se koristi za izradu pića , ali i za jelo. Druga najvažnija kultura je krumpir, koji uspijeva i na siromašnom tlu. Krumpir se ovdje uzgaja u relativno velikim količinama i prodaje u okolnim selima. Ima nešto rajčice i šljive, koje se uzgajaju isključivo za potrebe stanovnika. Ima i nešto nasada kukuruza. Mnogi su mladi otputovali u gradove, osobito u Omiš i Split, u potrazi za boljim poslom. Dio prihoda ulažu u razvoj sela te izgradnju.
[uredi] Stočarstvo i peradarstvo
Nekoć vrlo razvijeno stočarstvo na prostoru cijele Poljice zapalo je u krizu nakon zabrane uzgoja posebne vrste koze. Danas se u Srijanama može naći samo mali broj koza te nekoliko krava. Veći je broj kokoši koje su važne za proizvodnju jaja, ali i za meso. Ima i nešto svinja.
[uredi] Mali obrt
Kao i najveći dio Poljice, u Srijanama se stanovništvo najviše bavi poljoprivredom, ali se razvija i mali obrt, iako tek u povojima. Najznačajniji je tiskarski obrt "Format", smješten u Radovićima, a u vlasništvu Ante Ćurlina. Bavi se proizvodnjom papirnih i kartonskih spremnika za potrebe omiških pekara. Ostali obrtnički pogoni su bez nekog značaja.
[uredi] Kultura
U Radovićima je preostao značajan broj kuća starijih od stotinu godina do onih iz 18.st. Neke od njih još imaju očuvane krovove od kamenih ploča. Postoje i dobro očuvana guvna stara stotinu godina. U selu je važna usmena predaja stara stoljećima.
Najveći specijalitet Srijana je Poljički soparnik iliti zeljenik. .
[uredi] Povijest
Ne zna se sigurno kada je osnovano selo Srijane, ali se smatra da je to bilo u doba bježanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine pred Turcima u 16. stoljeću. Među izbjeglicama bila je i velika obitelj Uvanović koja je došla iz Rame ( sj. Hercegovina ). Ona se na početku 17. stoljeća dijeli na nekoliko obitelji ( Uvanović Ćurlin, Tomić...). Selo je bilo dio Poljičke Republike do 1803. kada Francuzi pod maršalom Ramondeom osvajaju Poljicu.
Nakon sloma francuskih Ilirskih pokrajina 1813. prostor Poljice, pa tako i Srijane postaje dio Habsburške monarhije. Nakon Prvog svjetskog rata Poljica je dio Kraljevine SHS, te za vrijeme rata NDH (talijanska okupacijska zona) . U ratu je selo lakše oštećeno u borbama domobrana i partizana. I danas postoje ostaci američkog zrakoplova oborenog nad Poljicama.
Za vrijeme Titove Jugoslavije počinje sve veće iseljavanje u gradove. Nakon osamostaljenja Hrvatske postaje dijelom općine Omiš.