Nauru

Izvor: Wikipedija

Republika Nauru
Republic of Nauru
Republik Naoero
Zastava Naurua Grb Naurua
(Zastava) (Grb)
Geslo: God's Will First
(engleski: Božja volja ispred svega)
Himna: Nauru Bwiema
Položaj Naurua
Službeni jezik: nauruanski i engleski
Glavni grad: Yaren(1)
Predsjednik: Ludwig Scotty
Predsjednik Vlade: Ludwig Scotty
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
192. po veličini
21 km²
0%
Stanovništvo:
 - ukupno (2001.):
 - Gustoća:
191. po veličini
12.329
590/km²
Neovisnost: Od Australije 31. siječnja 1968.
Valuta: australski dolar (100 centa)
Vremenska zona: UTC +12
Internetski nastavak: .nr
Pozivni broj: +674
(1)Yaren je neslužbeni glavni grad; Nauru je jedina država bez službenog glavnog grada.

Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora. Po površini nešto manja od otoka Vira, zemlja je najmanja izvaneuropska država i najmanja svjetska republika. Svoj veliki društveni proizvod po stanovniku (20 000$) duguje bogatim ležištima fosfata koja se nalaze na središnjem ravnjaku i koji čine glavninu izvoza ove male republike, ali bi zalihe ubrzo mogle biti potpuno iscrpljene.

Mapa Naurua
Mapa Naurua

Sadržaj

[uredi] Povijest

[uredi] Zemljopis

[uredi] Politika

Po političkom ustroju Nauru je parlamentarna demokratska republika.

[uredi] Politički sustav

Raspodjela vlasti u Nauruu
Raspodjela vlasti u Nauruu

Politički sustav sastoji se od slijedećih elemenata:

  • Kabinet (Cabinet, predsjednik i ministri; najviši dužnosnice izvršne vlasti)
    • predsjednik države na dužnosti: Ludwig Scotty
  • Državni tajnik (Chief Secretary)
    • državna tajnica na dužnosti: Camilla Solomon
  • Parlament (Parliament, the House; najviši dužnosnici zakonodavne vlasti)
  • Parlamentarni glasnogovornik i zamjenici (Speaker/Deputy Speaker)
    • parlamentarni glasnogovornik na dužnosti: Valdon Dowiyogo
  • Parlamentarni tajnik (Clerk)
    • parlamentarna tajnica na dužnosti: Helen Bogdan (Australija)
  • Predsjednik Vrhovnog suda (Chief Justice; najviši dužnosnik sudbene vlasti)
    • predsjednik Vrhovnog suda na dužnosti: Barry Connell
  • ostali suci (Court Judges)
  • Vrhovni sud (Supreme Court)

U nauruskom parlamentu, poznatim pod imenom House, nalazi se 18 zastupnika koji se obično biraju svake tri godine. Zastupnici između sebe biraju predsjednika države koji se obično imenuje nakon nacionalnih parlamentarnih izbora, te je to obično zastupnik iz zastupničke skupine koja ima relativnu većinu u parlamentu. Predsjednik tada imenuje članove kabineta, koji se sastoji od pet ili šest ministara. Predsjednik je ujedno i poglavar države i šef vlade.

[uredi] Političke stranke

U državi postoji manji višestranački sustav. Dvije službene stranke, suprotne političke orijentacije su Naoero Amo i Democratic Party of Nauru. Također postoji još jedna neslužbena politička stranka imena Centre Party. Obje stranke su stvorene kako bi se ojačala uloga parlamenta. Danas je Naoero Amo najvažnija politička stranka, dok DPN i CP imaju malu političku moć.

  • Naoero Amo, Nauru First Party; kršćansko-liberalna (službena)
  • Demokratska stranka Naurua, Democratic Party (službena; bivša neslužbena Nauru Party)
  • Stranka centra, Centre Party; kršćansko-konzervativna (neslužbena)

[uredi] Izborni sustav

[uredi] Sigurnost

Nauru na posjeduje vojne obrambene snage, već je za obranu zemlje neslužbeno odgovorna Australija. Za unutarnju sigurnost zemlje odgovorne su omanje policijske snage. Najveći prekršaji u državi svode se na krađe bicikala, provale u automobile i ometanje privatnih posjeda.

[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Naurua


Od 13 048 stanovnika otoka, 58% su Nauruanci, 26% su s drugih pacifičkih otoka (Kiribati, Tuvalu, Filipini), 8% su Kinezi, te 8% su Europljani.[1]. Prosječna očekivana životna dob od 62 godine (muškarci 58,8, žene 66,1) je relativno niska. Razlog ovome je veliki broj oboljelih od dijabetesa. Godine 2003., 30,2 % odraslog stanovništva bolovalo je od ove bolesti. Tako je Nauru zemlja s najvećim postotnim brojem dijabetičara. Također je stanovništvo Naurua jedno od najpretilijih društava na svijetu i smatra se da preko 90% stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu[2].

Godišnja stopa rasta stanovništva iznosi 1,87 %; 38,2 % stanovništva mlađe je od 14 godina, 60 % staro je između 15 i 64 godina, a 1,9 % stanovnika starije je od 64 godine. Postotak mrtvorođenih iznosi 1,014 %. Stopa fertiliteta je 3,61 dijete po ženi. Stopa nataliteta iznosi 2,73 %, dok je stopa mortaliteta 0,72 % godišnje. Postotak pismenog stanovništva je preko 99 %, što je najveći postotak od svih država u Oceaniji, te jedan od najvećih na svijetu, a zasluga je velikih državnih ulaganja u obrazovanje. Na jednog liječnika u zemlji dolazi 700 stanovnika.

[uredi] Religija

Katolička crkva 1904. i 2002. godine
Katolička crkva 1904. i 2002. godine

Danas u Nauruu većinu stanovništva čine kršćani. Najveći broj Nauruanaca su protestanti (ukupno 57 %). Oko 44 % stanovništva pripada nezavisnoj protestantskoj crkvi Nauru Congregational Church. Glavna crkva nalazi se u Aiwu, a postoje i kapelice u okruzima Meneng, Buada, Anabar i Nibok. Ostalih 13 % protestanata su evangelisti.

Oko 24 % stanovništva su katolici. U Yarenu postoji katolička crkva i jedna škola, a u Ewi postoji Kayser College koji je nazvan po njemačkom katoličkom misionaru Aloisu Kaysersu. Oko 5 % stanovništva su budisti i taoisti, a 2 % su bahaisti.

Oko 7 % stanovništva otoka sljedbenici su izvorne nauruske religije, što je svojevrsna reakcija na veliki utjecaj zapadne kulture i dominaciju kršćanstva na otoku. Izvorna nauruska religija je monoteistička vjera koja uključuje vjerovanje u božicu Eijebong i u otok duhova Buitani. Sljedbenici vjeruju da je nebo i more stvorio pauk imena Areop-Enap.

[uredi] Politička podjela

Glavni članak: Okruzi Naurua


[uredi] Kultura

[uredi] Sport

Nacionalni sport je australski nogomet, a slijede ga dizanje utega, softbol, košarka i tenis. Ostali sportovi koji se prakticiraju u manjoj mjeri su kriket, golf, jedrenje, plivanje i nogomet. Od svih navedenih sportova vlada najviše potiče dizanje utega, jer je to disciplina u kojoj su postignuti najveći međunarodni uspjesi. U manjoj mjeri potiče se i australski nogomet, te golf. U East End Clubu u Menengu nalaze se biljarski stolovi za engleski biljar i snooker.

Među stanovništvom otoka najvažnijim sportom smatra se australski nogomet.

[uredi] Praznici

Službeni nacionalni praznik je Dan neovisnosti koji je 31. siječnja, Angam Day se također smatra nacionalnim praznikom.

Datum Lokalni naziv Hrvatski naziv Objašnjenje
1. siječnja New Year's Day Nova godina  
31. siječnja Independence Day Dan neovisnosti Spomendan na neovisnost iz 1968.
ožujak/travanj Easter Uskrs  
17. svibnja Constitution Day Dan Ustava Spomendan na ustav iz 1968.
26. listopada Angam Day Dan proslave Spomendan na dostizanje 1.500 stanovnika otoka
25./ 26. prosinca Christmas Božić  

[uredi] Izvori

  1. CIA World Fact Book
  2. Obesity in the Pacific: too big to ignore. 2002. Secretariat of the Pacific Community ISBN 982-203-925-5

[uredi] Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Nauru koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.