Građevina

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se ovaj članak/kategorija preimenuje u "Građevinarstvo". (Rasprava)

Sadržaj

[uredi] Građevina kao grana tehnike

Građevina je primijenjena znanost. Građevina je najstarija i najznačajnija grana tehnike. Općenito građevinska tehnika se bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta zgrada, cesta, željezničkih pruga, mostova, tunela, vodovoda, melioracijskih objekata (poboljšanje kvalitete zemljišta), uređenjem vodotoka i iskorištavanjem vodnih snaga. Ukratko građevina se bavi općenito građevinama.

[uredi] Bit građevinske tehnike

Građevinska tehnika je umijeće ili vještina kojom ljudi od izvornih ili prerađenih darova prirode osmišljeno (planirano) sastavljaju nove tvorevine povezane s tlom, odnosno fiksirane na zemlju, pa se njima koriste.

Prirodni materijali kao što su: kamen, drvo, zemlja, ali i umjetni: opeka, vapno, beton i čelik omogućuju osmišljeno povezivanje s tlom u jednu cjelinu koju nazivamo građevinskim objektom ili građevinom.

[uredi] Smjerovi građevinske tehnike

Primjer građevinskog objekta - Rotirajući lift za čamce; SeanMcClean - Škotska.
Primjer građevinskog objekta - Rotirajući lift za čamce; SeanMcClean - Škotska.

Prema vrsti i karakteru poslova razlikujemo dva glavna smjera ili ogranka građevinske tehnike.

U jednom se smjeru odvija građenje zgrada. Zgrade se ističu svojim glavnim dijelovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se građenje zgrada često naziva visokogradnja. Visokogradnja je doslovni prijevod starogrčke riječi architectura (arhitektura) koja je internacionalizirana. Građenje zgrada se kod nas naziva i zgradarstvo, ali je arhitektura najuobičajeniji.

S druge strane imamo građenju prometnica (ceste, željeznice, mostovi, tuneli) i hidrotehničkih građevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehničke regulacije, melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost rijeka i kanala) spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako nije pravilo. Takvo se građenje često naziva niskogradnja običajniji je naziv građevinarstvo.

Važno je napomenuti da strogo dijeljenje građevine i arhitekture nema previše smisla jer građevinarstvo obuhvaća mnogobrojne poslove za sve vrste građevina dok arhitektura obuhvaća arhitektonsko projektiranje objekata visokogradnje. Dokaz stabilnosti i nosivosti arhitektonskog projekta izvodi građevinar u nastavku projektne dokumentacije. Isto tako arhitekti bivaju potrebni za neke objekte niskogradnje. Bez obzira na smisao ipak postoji ta podjela. U prošlosti poslovi nisko gradnje i visokogradnje se nisu diferencirali kao danas, nego je arhitektura obuhvaćala sve poslove građevinske tehnike. Tek nedavno s obzirom na povijesnu kronologiju poslovi jednog i drugog ogranka su se toliko umnožili i razlučili da je građevinarstvo automatski nastao posebni smjer čiji zadaci i ostvarenja po svojoj raznolikosti i značaju za opći napredak često nadmašuju one zadatke i ostvarenja od arhitekture. U nekim državama npr. Španjolska i dalje ostaje arhitekt koji ima znanje građevinskog inženjera pa može graditi ceste i mostove ako želi.

Općenita podjela građevinske tehnike:

  • Prometni smjer - se bavi projektiranjem svih prometnica.
  • Konstruktivni smjer - se bavi projektiranjem i građenjem konstrukcija i/ili dimenzioniranjem(mostovi, brane, tuneli,silosi, vodotornjevi, gospodarske i druge zgrade)
  • Hidro-tehnički smjer - bavi se poslovima građenja i održavanja vodoopskrbnih, kanalizacijskih i vodoprivrednih objekata. Općenito hidro-tehnika sudjeluje u upravljanju vodnim resursima. U Hidro-tehnički smjer spadaju: hidrotehničke melioracije i hidrotehničke regulacije. Možemo reći da se hidrotehnika općenito bavi hidrotehničkim građevinama, hidrotehničkim sustavima i iskorištavanjem vodnih snaga uz vođenje računa o zaštiti okoliša što je u zadnje vrijeme popularizirano.

Kako bismo mogli graditi hidrotehničke građevine od velike važnosti je poznavanje hidrologije kao znanstvene discipline i naravno neizostavno poznavanje hidromehanike odnosno mehanike tekućina.

[uredi] Građevinarstvo u prošlosti

[uredi] Građevinske službe i obrazovne ustanove

[uredi] Projektna služba

[uredi] Operativna služba

Primjer gradilišta hidrotehničkog objekta - Gradilište brane za HE Lešće
Primjer gradilišta hidrotehničkog objekta - Gradilište brane za HE Lešće

[uredi] Upravna služba

[uredi] Fakulteti i škole

  • škole za građevinska zanimanja
  • građevinske tehničke škole
  • fakulteti

[uredi] Poveznice

[uredi] Vanjske poveznice