Razgovor:Koncentracijski logor Jasenovac

Izvor: Wikipedija

Prebačeno s Talk:Logor Jasenovac:

Sadržaj

[uredi] Razgovor o tekstu uopće

Elephantus:

Gospodine, prije nego odlucite izbrisati cijelu donaciju, osigurajte se u argumentima koje donosite.

Po pravilniku Wikipedie, dozvoljeno vam je izmjenivati clanke i po osiguranoj tvrdnji (koju vi nazalost niste imali) brisati clanke ako oni ne donose doprinos temi.

Dogodi li se ovo jos jednom, bit cu prisiljen prijavi ti vas administratoru zbog krsenja GNU referenca.

Tekst nije loš (iako treba jezičnih korekcija-hrvatski je koncentracijski, a ne koncentracioni). Glede autorskih prava- može se kontaktirati Web stranicu, pa ih pitati. No, mora biti jasno: taj tekst će, sigurno, biti mijenjan (jezično sigurno), pa da ne bude iluzija kod vlasnika te Web stranice. Mir Harven 16:23, 7 August 2005 (CEST)

Postavljaču ovog članka: Prije nego što kopiraš veći tekst s nekog drugog mjesta, trebaš kontaktirati autora i zamoliti za dopuštenje da se tekst objavi pod GFDL ili nekom drugom slobodnom licencom (da se može mijenjati, prodavati, neograničeno kopirati). Svi tekstovi koji se objavljuju na Internetu su automatski zaštićeni autorskim pravom ako uz njih nije navedeno drugačije (a na stranici Javne ustanove spomen područja Jasenovac nigdje ne piše da je slobodno kopiranje, mijenjanje itd.). Dakle, ako si već kontaktirao autore, napiši to ovdje, na stranici za razgovor, a ako nisi onda to učini što prije. --Elephantus 00:08, 8 August 2005 (CEST)


[uredi] Koncentracijski ili koncentracioni?

Vidiš, nisam ni primijetio to koncentracioni/koncentracijski. Ne mogu osobno ulaziti u diskusiju što je ispravno, nemam kod sebe Anić-Silićev pravopis (vjerujem da bi rekli da je i jedno i drugo ispravno), niti mi je to bitno. No, u knjizi "Jasenovac 1941č-1945", autorice Nataše Mataušić, 2003, ne samo da se koristi isključivo termin "koncentracioni", nego se navodi ta je taj termin (uz "sabirni" i "zbirni") bio u upotrebi i u doba NDH (str. 29).
Kako o nekim temama pišu autori bez lekture-nevažno je. U hrvatskom je jeziku tvorba "ruskoga" tipa -ionnyi/y (nemam rusku ćirilicu, pa ne mogu presloviti kako valja) (koncentracioni, organizacioni, transformacioni,..), nakon što smo se riješili SFRJ i njenih oktroiranja, zamijenjena hrvatskomu primjerenijim oblikom -ijski (oragnizacijski,..). Naravno, to pravilo nije bez izuzetaka. No, generalno-vrijedi. Mir Harven 16:45, 8. ožujka 2006. (CET)
Citirao sam knjigu, izdanu u Hrvatskoj 2003, koja je naravno imala lektoricu i korektoricu, navedena je kako je to red. I drugdje u literaturi nalazim "koncentracioni", a kako navedoh gore, tako se pisalo i u doba NDH!? O tome što je "hrvatskom primjereno" postoje različita mišljenja.--Fausto 16:48, 9. ožujka 2006. (CET)
Uostalom, što se načela tiče, slažem se s tobom da je riječ "koncentracijski" bolje od "koncentracioni", ja bih recimo "po osjećaju" tako pisao, no kako se svuda u literaturi logor spominje kao "koncentracioni", evo stavio sam stranicu "koncetracioni logor Jasenovac", sa redirekt na postojeću "koncentracijski…" i sve OK.--Fausto 16:53, 9. ožujka 2006. (CET)
Evo, moram priznati svoju grešku: Hrvatski enciklopedijski rječnik, naime navodi da postoji razlika u značenju!Koncentracijski: koji se odnosi na koncentraciju (koncentracijski napori napori koji se ulažu u koncentriranje).Koncentracioni: koji služi koncentriranju, koji nastaje koncentriranjem
Pa se još posebno navodi:
Koncentracioni logor' (konclogor) pov. pol. 1. mjesto masovnog zatočenja uređena za prisilni boravak, prisilni rad, obično i ubijanje političkih protivnika i/ili rasno, vjerski i nacionalno diskriminiranih skupina u totalitarnim državama. 2. sabirni logori zarobljenika i drugih preventivno zadržanih osoba u ratnim prilikama i odruèjima pod okupacijom. Njemački: das Konzentrationslager.
Imam kod sebe trenutno pet knjiga o Jasenovcu i žrtvama rata, nigdje ne piše "koncenstracijski", nego uvijek samo "koncentracioni". A tako se, kažu, govorilo i za vrijeme NDH. Poticalo iz Ruskog ili ne, to je tako u suvremenom hrvatskom jeziku, očito jedan od izuzetaka, koje si spomenuo.--Fausto 20:01, 11. ožujka 2006. (CET)

Dobro, evo vidim ipak da Hrvatska enciklopedija (LZMK) koristi obliki "koncentracijski". Neka dakle bude tako, uz preusmjeravanje sa "koncentracioni logor Jasenovac" i to je ok.--Fausto 13:14, 2. lipnja 2006. (CEST)


[uredi] odmah svi protiv a?

Zar čim se ubaci nekakav članak koji prikazuje ISTINU odmah drvlje i kamenje. Dobro. izbrišite sve i stavite sliku plaže na havajima. TheFEARgod 21:18, 18 August 2005 (CEST)

Pisanje ili prevođenje novih članaka je teško i zahtijeva vremena, kopiranje s drugih stranica je lako i brzo. Međutim, s porastom Wikipedije povećavaju se i šanse da će pravi autor/ica naletjeti na svoj tekst koji je netko bez dozvole kopirao. To mu može imponirati, ali može biti i razlog za sudsku tužbu. Zato se ne treba zezati nego nabaviti pisanu dozvolu ili maknuti članak. --Elephantus 21:38, 18 August 2005 (CEST)
Sve to imaš potpuno pravo, no razlog što su mi se digli živci je prigovor NA BAŠ TU temu a tisuće drugih sumnjivih ne. OK. TheFEARgod 21:43, 18 August 2005 (CEST)
Ovo protuhrvatsko smeće će biti temeljito uređeno. Ostaje samo predložak sa situsa Jasenovca-a ne četnički linkovi i ostala morbidija. Mir Harven 11:18, 19. rujna 2005. (CEST)

Vratio sam podnaslove (tekst koji si stavio je istovjetan ovom, osim što je ovdje riječ "koncentracioni" zamijenjena "koncentracijskim"), kartu područja (slika s mesarskim nožem, IMHO, nema dovoljnu informacijsku vrijednost, ako netko želi gledati slike tog tipa, neka vidi vanjsku poveznicu). Što se tiče vanjskih poveznica, mislim da su dovoljne tri:

  • službene stranice spomen-područja
  • izvješće Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina Hrvatske iz 1946. (ne znam je li ovaj tekst na poveznici 100% istovjetan originalu, ali čini se da jest)
  • sažetak istraživanja Žerjavića s HIC-a

Što se tiče definicije, mislim da ima smisla staviti i "logor za uništenje" jer Jasenovac nije bio samo koncentracijski logor (iako je pojam "koncentracijski logor" nakon 2. svj. rata počeo značiti i "logor za uništenje"). --Elephantus (razgovor) 14:14, 19. rujna 2005. (CEST)

OK-iako, ako bi se cjepidlačilo, Jasenovac nije bio logor za uništenje, kao ni, npr. Dachau ili Mauthausen (ili Kolima). Logori za uništenje su bili Sobibor, Treblinka,..To što je u nekim konclogorima ubijeno mnogo ljudi-nije dovoljno za defeiniciju "logor za uništenje". Usput, evo nekih podataka (priznato nedovoljno pouzdanih): http://users.erols.com/mwhite28/battles.htm#Massacres Glede "srboseka"- radi se nepozdanoj priči iz macabre Yu arsenala (koja se,usput, ponovila u srpskom agitpropu 1990-ih). Sigurno je da je takva sprava postojala-no, tko ju je upotrebljavao, u kojoj mjeri, na koga- dok nema nepristranoga istraživanja, jugonaklapanja velikosrpske tendencije uvijek treba uzeti s rezervom. Mir Harven 14:27, 19. rujna 2005. (CEST)

[uredi] Poruka na stranom jeziku

Pa kako vas nije sramota da broj zrtava smanjujete sa 700.000. na ispod 100.000. Procitajte izvestaj \Vizentalovog centra u kome se kaze da broj zrtava prelazi 700.000.

Na žalost, nismo razumjeli ovu poruku jer nije na hrvatskom. --Zmaj 13:39, 26. siječnja 2006. (CET)

Ja malo razumijem srpski, iz partizanskih filmova ;). Ja mislim da nije ispod 10 milijuna. I tih 700 000 je čista propaganda od strane ustaša u Vizentalovom centru!

Sombrero


Pa,zar vi stvano verujete da je ubijeno ispod 700.000. ljudi? Cak se i u skoli uci da je broj zrtaca oko 1.200.000.!!!! Ali 700.000.je neki civilizacijski minimum,ispod koga je sramota ici!!! 194.106.189.130 13:44, 26. siječnja 2006. (CET)

Ti brojevi od 700.000 i 1,2 milijuna su čiste izmišljotinje i bile su samo da se iznude veće reparacije od Njemačke, te da se stvori mit o Hrvatima kao 'genocidnom' narodu.


Pa hrvati i jesu genocidan narod,samo pogledaj 500.000. hiljada ljudi proteranih iz krajne,deset hiljada ubijenih za dva,tri dana za vreme Oluje,i hrvati jos slave Oluju,Ustase,Pavelica,Radica,Luburica,Ljubu Milosa,Jasenovac,Gradisku,Tudjmana,Gotovinu,Djapica i slicne neonacisticke akcije,licnosti i simbole,umesto da prodju kroz proces lican denacifikaciji,slicno NEmackoj posle 1945.

Za egzodus su najviše krivi političari RSK. Tuđman nije nacista niti neonacista, on je bio Titov general. Što se tiče denacifikacije, što je ono bilo pod Titom ? Republika Hrvatska je izričito zabranila ustaške i nacističke simbole; svako veličanje, slavljenje i primjena je zakonski kažnjivo... Toliko to tome. Vodomar 21:22, 27. siječnja 2006. (CET)




На дан 9. октобра 1942. године Лубурић Вјекослав звани "Макс" је на свечаности у Јасеновцу, коју је приредио као прославу годишњице своје крваве владавине у свом одржаном говору рекао: "..и тако смо вам ми у овој години овдје у Јасеновцу поклали и више људи него османлиско царство за цијело време боравка Турака у Европи".

During the 1961 trial of Adolf Eichmann, Alexander Arnon (secretary of the Jewish Community in Zagreb) testified about the treatment of Jews in Yugoslavia during the war. See [Alexander Arnon testimony]

Q. One more question: I am not sure that I heard correctly when you said that in one camp hundreds of thousands of Serbs were exterminated?

A. Hundreds of thousands.

Q. In what year was that?

A. Beginning in 1941, and until the end.

Q. And who killed them?

A. The Ustashi.



Some of the higher numbers were reported by various German generals during the war. Various German military commanders gave different figures for the number of Serbs, Jews and others killed on the territory of the Independent State of Croatia. They circulated figures of 400,000 Serbs (Alexander Lehr); 350,000 Serbs (Lothar Rendulic); between 300,000 (Edmund Glaise von Horstenau); more than "3/4 of million of Serbs" (Hermann Neubacher) in 1943; 600-700,000 until March 1944 (Ernst Fick ); 700,000 (Massenbach).

Ma, dečko, malo o'ladi, ovo zbilja nema smisla. Kupi Žerjavićevu stručnu knjigu i pokušaj ju pročitati, vjerojatno ćeš nešto bolje razumjeti. Ma, i da ih je bilo samo 100, i to bi bilo 100 previše, ovdje baš nitko ne brani Jasenovački logor. Ali ovako licitirati, i pisati stranice Srpska revolucija sa tekstom "Smrt Hrvatima!!!!!" , pa zar se i tebi samom ne čini malo previše??? Branka France 23:11, 27. siječnja 2006. (CET)
The figures stated above are fabrications and the estimates were just plucked out of the air without any substatiation. There is no solid proof for any of the figures that you have stated are accurate. Vodomar 21:22, 27. siječnja 2006. (CET)


Nikad u zivotu nisam napisao bre "smrt hrvatima",jeste vi normalni,NIKAD U ZIVOTU TO NISAM NAPISAO,to mora da je bila jedna od tih 100 zrtava ili potomak zrtava. I prvi put vidim taj clanak srpska revolucija....Ali to ne menja cinjenicu da je ovaj clanak o Jasenovcu sramota,cak i engleska WIkipedija ima vise podataka o brojkama,dok vasa ne prelazi SRAMOTAN BROJ OD MANJE OD 100 HILJADA194.106.189.191 00:21, 28. siječnja 2006. (CET)

Pa šta hoćeš kad je bilo manje od 100.000 žrtava. Da su ustaše zbilja pobili 700.000 ili 1.200.000 Srba u tadašnjoj NDH, onda danas u Hrvatskoj i BiH ne bi bilo ni jednog živog Srbina. Al ti si u školi "učio" o 1.200.000 i tako "mora biti". --Jack Sparrow 09:46, 2. kolovoz 2007. (CEST)Jack Sparrow

[uredi] Zaključno o broju žrtava

U odlomku o broju žrtava dodao sam rezultate popisa koji su objavljeni 1997. u Beogradu (78.000). Mislim da je ova tema u bitnom apsolvirana.--Fausto 16:27, 8. ožujka 2006. (CET)

Mislim da nije. Podatci iz beogradskoga muzeja su po defaultu sumnjivi, i bez nepristrane provjere nema razloga za prihvaćanje tih brojki (kakve god bile-nije riječ o licitiranju radi političkih ciljeva, nego o pokušaju da se utvrdi istina). Već je u nekoliko navrata kritizirana metodologija koja je tamo u porabi: naime, među žrtve su ubrajane osobe koje su transportirane kroz Jasenovac, no, izašle su i preživjele rat. Tako su poslijeratovski živi postali jasenovačkima mrtvima. Neke od tih prtljavina opisane su i na Web situsu http://www.hr/darko/etf/bul.html. No, ako se što promijenilo u vjerodostojnosti te institucije (u što, realno, sumnjam), to treba navesti kao pouzdaniji podatak-nakon provjere. Inače, to je u kategoriji navoda težine Miletić-Dedijerovih i Terzićevih buncanja. Mir Harven 16:40, 8. ožujka 2006. (CET)
Brojka se dobro slaže sa drugim relevantnim izvorima i procjenama. Brojka je deset puta manja od navedenih "buncanja", očito nije "na tonm nivou". Proučavam tu temu, imam trenutno kod sebe pet knjiga, proučit ću i ostalo, pa ću staviti pregled na stranice. Recimo, Žerjavić još 1990. piše o 70 tisuća, Kočovići slično tome, raniji spisak iz 1964. navodi 60.000 u Jasenovcu i Staroj Gradiški. Jurčević 1998. pokušava to obezvrijediti navođenjem da je Žerjavić bio za očuvanje Jugoslavije isl, ali to nema veze sa vjerodostojnošću njegovog izračuna, ne daje *nikakvu konkrentu primjedbu, kaže kako demografija tek treba prihvatiti se tog problema, ali sam je radio u Saboru četiri godine profesionalno u Vukojevićevoj komisiji koja nije ništa učinila(pa ni ono što bi se očekivalo, naime žrtve Bleiburga i križnog puta, u doba kad je bilo još mnogo svjedoka i moglo se napraviti valjani spisak - gdje bi recimo bio i moj djed po majci), i niti do danas ništa ne vidim. Tako, imamo procjene i spiskove, koji postoje. Ivezić 2003. kaže da apsolutno svi svjedoci i pisci lažu ili su nasjedali lažima, uključivo i Tuđmana i Brunu Bušića, logorom su upravljali Židovi i namjerno izazvali epidemiju tifsa, a sve to je dio svjetske zavjere Židova koji su izmislili holokaust, čovjek je neuračunljiv. No, kažem, obradit ću sve podrobnije.--Fausto 20:16, 11. ožujka 2006. (CET)

Evo zaboravih ranije spomenuti: [[Hrvatska enciklopedija (LZMK) navodi da je broj žrtava između 70 i 100 tisuća.--Fausto 11:55, 2. lipnja 2006. (CEST)

[uredi] 80.022 imena poginulih

  • Beogradski muzej holokausta ima spisak od 80.022 imena poginulih u Jasenovcu. Od tog broja: 52.000 Srba, 16.000 Jevreja, 12.000 Hrvata i blizu 10.000 Roma.

Mislim da bi ovaj podatak trebalo staviti na stranicu. --Marius valentino 15:44, 3. svibnja 2006. (CEST)

Evo stavio sam. NO taj "Beogradski muzej holokausta", da li je to ispravan naziv? Ne mogu ih naći na webu.--Fausto 13:14, 2. lipnja 2006. (CEST)

Ne vidim da se išta promijenilo u odnosu na već navedeno: taj popis nije verificiran, i potječe iz veoma nevjerodostojnoga izvora. To treba navesti, jer taj izvor nije nikakav "konačni dokaz" za bilo što. Mir Harven 13:34, 2. lipnja 2006. (CEST)

Nije mi baš jasno zašto na tome toliko inzistiraš. Popis iz 1964. daje 60.000, ajde, ima nepopisanih. Ovaj daje 80.000. Žerjavić navodi sumu brojaka iz parcijalnih monografija za Srbe ukupno 48.500. Demografskom procjenom dolazi do 45-52.000 Srba, odnosno 83.000 ukupno. Kočović kaže 70.000 ukupno. Pa Hrvatska enciklopedija zaključuje da je broj žrtava između 70.000 i 100.000. I to je to, detalji o popisu nitu više toliko bitni, bitno je da sve to tjera u laž srpsku propagandu, uključivo i Milana Bulajića, koji je ako sam točno primjetio direktor tog famoznog Muzeja genocida. --Fausto 11:02, 8. lipnja 2006. (CEST)

[uredi] Genocid ili ne?

Vratite neziv genocid, o brojkama se manje više može raspravljati, ali genocida je sigurno bilo.--193.170.51.2 14:49, 2. lipnja 2006. (CEST)

Slažem se s Mir Harvenovom posljednjom inačicom i ne vjerujem u podatke koje "prikupljaju" članovi raznoraznih organizacija poput "Veritasa". --Roberta F. 15:17, 2. lipnja 2006. (CEST)

Nisam mislio na broj ubijenih nebo na pojam genocid. Da li se i u tome slažete sa mir harvenom?--193.170.51.2 15:27, 2. lipnja 2006. (CEST)

U pitanju je najgrublje kršenje ljudskih prava (da ne kažem nacizam na delu), zato vratite termin genocid u članak.--193.170.51.2 19:47, 2. lipnja 2006. (CEST)

Mislim da bi rečenica: Radi se naravno o neporecivom zločinu golemih razmjera, genocidu i teroru. koji je napisao jedan član ove takozvane enciklopedije trebalo da stoji ovede samo privremeno dok se tekst ne otključa i ne vrati u njega.--193.170.51.2 21:29, 2. lipnja 2006. (CEST)

Ne vredi vam da se krijete. Od zločina se ne može pobeći, potiskivanjem ga činite samo još većim, a drugim ljudima ispadate smešni i patetični.--193.170.51.2 21:47, 2. lipnja 2006. (CEST)

Dobro, hoće li bar neko da da obraloženje zašto je obrisana rec genocid, ili se svi pravite gluvi.--193.170.51.2 23:26, 2. lipnja 2006. (CEST)

ili ste možda svi ostali zaprepašćeni ovim postupkom pa ste ostali bez teksta?--193.170.51.2 23:47, 2. lipnja 2006. (CEST)

Zato jer su jedno za drugim napisani genocid, zločin, teror. Zločin se spominje u članku, koji ti očigledno nisi pročitao. --83.131.187.212 00:03, 3. lipnja 2006. (CEST)

ja sam mislio ne na reč zločin već na reč genocid. Ta reč je postojala u tekstu, a sad više ne.--193.170.51.2 00:06, 3. lipnja 2006. (CEST) Zločinom se može nazvati i ubistvo samo jednog čoveka, a za istrebljenje stotina hiljada ljudi mora stajati reč genocid--193.170.51.2 00:14, 3. lipnja 2006. (CEST)

Solite nekome drugome pamet. Sajmište, Banjica - Judenfrei -- pozabavite se sa svojim zločinima pa se javite. Vodomar 00:32, 3. lipnja 2006. (CEST)

Da, imaš pravo Vodomare, a vama ostalima, evo vam malo na vašem jeziku: "Inače, proces našeg suočavanja sa sopstvenom istinom biće, po meni, priveden kraju tek kad u ovdašnje publikacije o genocidu na tlu Jugoslavije ili Srbije i u muzeje genocida udju i fotografije masovnih grobnica u Kničaninu, Gakovu, Bačkom Jarku, Molinu i Kruševlju i, naravno, i hladnjače u Dunavu sa ubijenim Albancima."[1]. --Roberta F. 00:46, 3. lipnja 2006. (CEST)

Ovde se ne radi o zločinima Srba već o zločinu Hrvata. Time što odgovornost predacujete na druge pokazujete da niste spremni da se suočite sa svojim zločinima.--193.170.51.2 00:52, 3. lipnja 2006. (CEST)

Stvar je u tome što je u članku već postojao termin genocid. Do danas on nije nikom smetao, a onda ste ga danas uklonili. Odtkud odjednom takva promena?--193.170.51.2 00:53, 3. lipnja 2006. (CEST)

Puše bura. --Roberta F. 01:26, 3. lipnja 2006. (CEST)

Izgleda da vam je ova vikipedija mnogo šuplja, čim jedna obična bura može da vam oduva neke jako čvrste pojmove.--193.170.51.2 01:29, 3. lipnja 2006. (CEST)

Šta bi bilo da je duvao jugo?--193.170.51.2 01:34, 3. lipnja 2006. (CEST)

Dogodilo bi se isto: vjetrovi promjena . Pošto je svugdje šuplje, i drugi pojmovi možda će se pomesti...Vodomar 01:37, 3. lipnja 2006. (CEST)

Čini mi se da jugo duva iz mog pravca. Da li biste onda vratili pojmove?--193.170.51.2 01:39, 3. lipnja 2006. (CEST)

Jel moramo uvek da se svađamo?--193.170.51.2 01:39, 3. lipnja 2006. (CEST)

Prije ovih ispraznih razgovora, suradnik je postavio konkretno pitanje zašto je izbačena rečenica: Radi se naravno o neporecivom zločinu golemih razmjera, genocidu i teroru. Rečenica je izbačena zato što se razmeće izrazima ne donoseći konkretne informacije. Da ne govorim napamet, evo uvodnog dijela Wikipedijine stilske smjernice "Avoid peacock terms": Potrudite se da u Wikipedijinim člancima izbjegavate razmetljive izraze koji samo napuhavaju temu članka ne donoseći konkretne informacije. (...) Takvi izrazi ne pomažu da se istakne važnost članka. Pustite da činjenice govore same za sebe. --Zmaj 10:13, 3. lipnja 2006. (CEST)

A, zašto onda lepo ne izbacite i reč genocid iz članka genocid u Srebrenici, neka brojke govore za sebe?--193.170.51.2 11:07, 3. lipnja 2006. (CEST)

Što se tiče same riječi "genocid", navedi točno gdje bi se mogla dobro uklopiti u članak i ubacit ćemo je. --Zmaj 11:25, 3. lipnja 2006. (CEST)

U delu teksta dge se govori o broju žrtava: O broju žrtava koncentracijskog logora Jasenovac, njihovoj vjerskoj i nacionalnoj strukturi, iznošene su i još se iznose vrlo različite procjene i pretpostavke, pri čemu su raznoliki politički interesi imali drastičan utjecaj na iznesene brojke, trebalo bi dodati :bez obzira na različita tumačenja o broju žrtava radi se nesumnjivo genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima, zločiu, teroru. (može i samo o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima).--193.170.51.2 11:48, 3. lipnja 2006. (CEST)

I ja sam za navođenje genocida. Međutim, ideja genocida nije vezana uz pitanje o točnom broju žrtava nego uz namjeru da se naškodi nekoj nacionalnoj ili vjerskoj skupini. Zato mislim da rasprave o broju žrtava nisu najbolje mjesto za to. Moj je prijedlog da se promijeni drugi odlomak uvodnog dijela članka. Tamo sada piše ovo:
Osnivanje koncentracijskih logora kao mjesta zatočenja, prisilnog rada i likvidacija velikog broja Srba, Židova, Roma i Hrvata (protivnika ustaškog režima) bio je rezultat politike rasne i nacionalne isključivosti itd.
Predlažem ovakvu promjenu:
Koncentracijski su se logori osnivali kao mjesta zatočenja, prisilnog rada i likvidacije. Koristili su se za ubijanje Hrvata protivnika ustaškog režima, kao i za genocid nad Srbima, Židovima i Romima zbog politike rasne i nacionalne isključivosti itd.
Tako bi se odmah na početku članka napravila važna razlika, jer iako su u logorima NDH nastradali i Hrvati i ostali, razlozi za njihovu smrt bili su drukčiji. --Zmaj 12:37, 3. lipnja 2006. (CEST)

Predlog je dobar, potpuno se slažem. Pravi si Zmaj. Hvala na razumevanju i strpljenju. (samo ga sprovedite u delo)--193.170.51.2 13:06, 3. lipnja 2006. (CEST)

Nimalo se ne slažem s tim, jer je problematično koliko je nad Srbima u NDH uopće napravljen genocid (nad Židovima i Romima jest, što govori i popis). Tim prije što je pojam "genocid" u UN-u tako muljavo "definiran" (možda namjerno, ne znam) da se može rastegnuti na bilo što. Osim toga, Jasenovac nije bio logor za istrjebljenje, niti mu je "funkcija" bio genocid-što nije u protuslovlju s činjenicom da je tamo ubijeno puno ljudi. Ni Mauthausen ni Kolima nisu bili predviđeni za "genocid". S tim u skladu promijenit ću dijelove u članku 8ako ih ima tog profila). Mir Harven 20:40, 3. lipnja 2006. (CEST)
Kako ja razumijem tu riječ, ako su Srbi u logoru ubijani zato što su Srbi (ili pravoslavci), onda je to genocid. Ako su ubijani zbog nekog drugog razloga, onda nije. Pazi kad mijenjaš tekst - izbrisao si sve poveznice koje sam postavio. --Zmaj 21:59, 3. lipnja 2006. (CEST)

Ma žrtve su žrtve, nećemo ih razdvajati, zašto bi nad Srbima bio počinjen genocid, a nad ostalima zločin? A razgovori su bili isprazni samo zato jer je Broj cijeli dan dosađivao. Bura još uvijek puše i puhati će za sve takve brojeve i zlonamjerne jednokratne suradnike. Ja ću inačicu članka vraćati na Mir Harvenovu (jer se slažem s njegovim mišljenjem) ukoliko netko promijeni ostale podatke bez dogovora, a poveznice ćemo već vratiti. --Roberta F. 22:13, 3. lipnja 2006. (CEST)

Korisniče mir harven vist ste primer fašizma na delu. Vi ste najveća opasnost za hrvatsku vikipediju jer širite opasne i zabranjene ideje (promovisanje fašizma je zabranjeno). Vikipedija nije neki običan sajt za zezanje, već sve ostaje i sve se može dokazati. Šta mislite kad bi neki ugledni časopis ili novine iz Hrvatske napisao o opasnim idejama i revizionizmu koji se širi ovde. Ja ću se potruditi da bude tako, ukoliko vi hitno ne vratite izmene na one koje su dogovorene.--193.170.51.2 22:42, 3. lipnja 2006. (CEST)

Anonimni suradniče, ako želiš da te ostali ozbiljno shvate kao sugovornika, suzdrži se od osobnih uvreda i prijetnja. --Zmaj 23:36, 3. lipnja 2006. (CEST)

U redu suzdržaću se uvreda (ako je već reč fašizam i fašista za vas uvredljiva), ali zar nije uvreda za covečanstvo i milione stradali ljudi tvrditi ovako nešto Ni Mauthausen ni Kolima nisu bili predviđeni za "genocid". Da nisu možda oni stradali slučajno u tim logorima ili su možda izvršili kolektivno samoubistvo. Svima je jasno šta je bilo u pomenutim logorima i zašta su služili Mathauzen, Aušvic... Jasenovac, samo korisnik mir harven iznosi neke svoje teorije, koje su prilično uzele maha na ovoj vikipediji, naročito kod nekih mlađih korisnika. Konkretno je i sam korisnik priznao da je u Jasenovcu bilo genocida nad Židovima i Romima: "nad Židovima i Romima jest, što govori i popis". Taj isti popis govori da je genocida bilo i nad Srbima, sa čim se slaže i korisnik Zmaj, a ja verujem i većina Hrvata. Vratite izmene, poslušajte glas razuma, a ne nagon mržnje, koji je doveo do stradanja tolkog broja ljudi, zar hoćete ponovo da ih ubijete?--193.170.51.2 23:59, 3. lipnja 2006. (CEST)

A zasto vi na srpskoj vikipediji ne napisete objektivan clanak o npr. genocidu u Srebrenici, o ratu u Hrvatskoj, Vukovaru, Dubrovniku, BiH???

Te teme su još uvek sveže da se o njima piše. Puno je emocija i one se moraju prvo smiriti pa se tek onda mogu pisati neutralni članci. Iz istog razloga nemoguće je napisati u ovom trenutku neutralne članke o stradnju Srba u Medačkom dzepu, oluji, Zapadnoj Slavoniji itd. Potrebna je istorijska distanca da se o njima piše i mnogo uzajamnih kosultacija. Taj će posao biti završen u narednim decenijama. Ovde se radi o zločinu koji se dogodio pre više od 60 godina, i ceo svet je postigao jasan koncensus o događajima koji su se tada zbili i oni su jasno definisani i prihvaćeni. Samo se još ovde pokušava nakavim revizionizmom napisati nova istorija. --193.170.51.2 00:12, 4. lipnja 2006. (CEST)

Sada bi bilo vrijeme da prestaneš dosađivati. Pročitaj razgovor Koste Nikolića, naučnog saradnika Instituta za savremenu istoriju iz Beograda, i Josipa Jurčevića, znanstvenog suradnika Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu i profesora suvremene povijesti na Hrvatskim studijama Sveučilišta u Zagrebu ovdje i prestani, jer nema smisla. Ako vaši navodni povjesničari ne žele prihvatiti znanstvene podatke, kako da tebe netko uvjeri u nešto. --Roberta F. 02:01, 4. lipnja 2006. (CEST)

Nisam ja taj koji dosađuje, već je to vaša savest. Niko ne može pobeđi od samog sebe i svojih dela (pogotovu onih mračnih, koje hoće da sakrije). Neću više ostaljati komentare, ali vas to neće ostaviti spokojnijim.--193.170.51.2 03:10, 4. lipnja 2006. (CEST)

Kako je u članku Genocid bilo samo dvije površne rečenice, napisao sam novi članak i naveo točnu definiciju i probleme koji s njom postoje. Također sam spomenuo diskusije na temu Bleiburg, Jasenova isl. Ako je nekto za to zainteresiran, može otići na Razgovor:Genocid.--Fausto 14:44, 9. lipnja 2006. (CEST)

[uredi] Da li je u redu da se obriše stotinu poruka ovog anonim Srba?

Ovaj sa oznamom 193 itd. Mislim, nisam nikada pomisio nešto sa stranice za razgovor obrisati, ali ovo je vandalizam, sto puta isto ponavljati.--Fausto 16:44, 7. lipnja 2006. (CEST)

Pusti, nek se čovek terapeutiše. Mir Harven 17:13, 7. lipnja 2006. (CEST)

Pustio bih ga ja, samo krade prostor, i vrijeme kada čitam tekst da vidim ima li što zanimljivo.--Fausto 10:57, 8. lipnja 2006. (CEST)

Taman je prestao s pisanjima, nadam se da ga ti nisi sada opet potaknuo ;-)) --Roberta F. 11:25, 8. lipnja 2006. (CEST)
Brrr, jezik pregrizla! :((--Fausto 12:27, 8. lipnja 2006. (CEST)

žž