Hrvati
Izvor: Wikipedija
![]() |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst iz članka Razgovor:Etnička karta hrvatske. (Rasprava) |
Hrvati |
---|
![]() |
Ukupno stanovništvo |
Značajno nastanjena područja |
![]() 3.977.171 [3]
|
Jezici |
Hrvatski jezik |
Narječja |
štokavsko, kajkavsko i čakavsko |
Vjera |
Pretežno rimokatolička |
Srodne etničke skupine |
Južni Slaveni |
Hrvati su narod indoeuropskog podrijetla danas nastanjen u području Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine. Broji oko 5.700.000 pripadnika 2002.
Hrvati govore hrvatski jezik, koji spada u skupinu južnoslavenskih jezika. Pretežno su katolici.
Procjene govore da Hrvata ima izvan domovine gotovo isti broj kao i u Hrvatskoj. Pretežno žive u Sjevernoj i Južnoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji. Postoje stare i organizirane hrvatske manjine u obližnjim državama: Gradišćanski Hrvati u Austriji, Molizanski Hrvati u Italiji, Krašovani u Rumunjskoj i Bunjevci u Vojvodini.
Sadržaj |
[uredi] Ime
O podrijetlu Hrvata ima više teorija: Slavenska, Iranska, Gotska Prema legendi Hrvati su se doselili pod vodstvom petero braće (Kluk, Lobel, Muhlo, Kosenc i Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga), pa je moguće da od jednog od braće koji se zvao Hrvat potječe i ime za narod Hrvati, ali osim te legende, nepoznato je odakle potječe ime "Hrvati". No ono najvjerojatnije nije slavenskog podrijetla. Iranska teorija tvrdi da ono vuče korijen iz iranske ili arijske riječi. ([vidi].)
[uredi] Povijest
O nastanku hrvatskog naroda - njegovoj etnogenezi - postoji više teorija. Slavenska teorija dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje je vrijeme veliku popularnost stekla tzv. iranska teorija. Više o tome možete vidjeti ovdje: Popis teorija o podrijetlu Hrvata.
U izradi. Vidi stranicu za razgovor ovog članka.
[uredi] Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja
(12; Karinjani i Lapčani su jedno pleme koje se razdvojilo)
- Čudomirići,
- Gusići,
- Jamometići,
- Kačići,
- Karinjani i Lapčani - trag je naziv mjesta Karin i Lapac
- Kukari (Klьkarь), ovo pleme , vjerojatno je podrijetlom od Klukasa. - trag je naziv mjesta kod Vrlike, Kukari.
- Lasničići (Lačničići),
- Mogorovići, - trag je naziv mjesta Mogorić.
- Polečići (Poletčići), - trag je naziv mjesta Poličnika.
- Snačići (zvani i Svačići),
- Šubići, knezovi Bribirski
- Tugomirići. Pleme za koje se drži da su od sestre Tuge. Nastanili su se kod Karlobaga i u Poljicima
[uredi] Etnografija
Stara hrvatska plemena
Život i običaji
Po dolasku u novu domovinu Hrvati su nastanili područje između Drave, Vrbasa[nedostaje referenca] i Jadranske obale. Na južnoj Jadranskoj obali nalazila su se područja plemena Zahumljana, Travunjana i Dukljana (ime po starom plemenu Dokleati).
Područje sjeverne Hrvatske između Drave i Save poznato kao Panonska Hrvatska (danas Slavonija) u vrijeme prije kralja Tomislava nazivano je imenom Sklavinija, narod koji ju je naselio nazivan je Sklavinima, svakako varijanta imena Slaveni. Znamo da su Hrvati još vjerojatno za vrijeme saveza s Antima, ili možda i malo kasnije poprimili slavenski jezik. Ovakvom lingvističkom slavenizacijom nametnuto im je i slavensko ime. Područje koje su naselili, Slavonija ili Sklavinija sačuvala je ime do danas. Današnje Šokce koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog podrijetla nego onog sklavinskog. Šokci imaju svoj poseban mentalitet. Oni su poznati kao radišan narod koji je na području Slavonije našao plodnu i rodnu zemlju kojoj se posvetio. Oni su veoma uspješni ratari i uzgajivači kukuruza (nakon otkrića Amerike), pšenice i drugih žitarica. Šokci poznati i po uzgoju stoke i napose svinja, od kojih potječe glavnina mesne hrane.
U području Bijele i Crvene Hrvatske nalazimo opet drugačiji tip Hrvata. Zemljopisne prilike nesumnjivo su utjecale na drugačiji mentalitet i tip kulture. Kamen, more i sunce potaklo je razvoju uzgoja maslina i grožđa. Blizina mora djelovala je i na razvoj brodarstva, te gusarstva kao oblika privređivanja. Znano je da su još stari Neretljani i nešto mlađi Kačići bili strah i trepet slobodnom pomorstvu dalmatinskih gradova, i napose Veneciji. Hrvati s obale Jadrana postali su poznati pomorci, a to vrijedi danas za njih. Dubrovnik i Bokelji na glasu su kao vješti pomorci. Proizvodnja vina, pršuta im maslinovog ulja glavni su proizvodi i čuveni specijaliteti potomaka Bijelih i Crvenih Hrvata. Tipovi naselja razlikuju se isto prema zemljopisnim prilikama. Šokačka naselja Slavonije izduženog su oblika čije su kuće obično nižu bočno okrenute prema šoru (ulici) s kojima čine gazdinstva. Kuće su drvene i s ostalim gospodarskim zgradama ograđene s ulične strane drvenim ogradama. Ovakva dugačka naselja moguća su samo u ravničarskim predjelima. Bliže ili dalje gazdinstva imaju svoja poprilično velima polja na kojima se uzgaja pšenica (danas manje) i kukuruz. Potpuno je drugačiji tip naselja u brdovitim predjelima kao u Lici gdje su razbacana na velikom području. Kuće su veoma strmih krovova, izvorno drvene, danas zidanice. Hrvati brdskih područja također su se prilagodili obliku tla i klime. Stočarstvo (ovca) i uzgoj krumpira glavne su preokupacije. Polja su znatno manja nego u Slavonije. Glavno piće Ličkih Hrvata je rakija šljivovica dok je šljiva najznačajnija voćka.
Kultura i umjetnost
[uredi] Populacija
Hrvata ima oko četiri milijuna u Hrvatskoj i oko 600.000 u Bosni i Hercegovini, te oko 100.000-200.000 u ostalim zemljama bivše SFRJ, te u Gradišću u Austriji.
Njihov broj u inozemstvu se može samo procijeniti, ali pretpostavlja se da u iseljeništvu živi barem jednako mnogo Hrvata kao u domovini, no taj broj najviše ovisi o tome smatraju li se više Hrvatima i kako se etnički izjašnjavaju. Mnogi potomci iseljenika poženili su se pripadnicima raznih drugih naroda, a njihovi današnji unuci i praunuci jedva da nešto više znaju o svojem podrijetlu. Zaboravili su jezik, asimilarali u nove zajednice i prihvatili tamošnju kulturu. Znatan je također i onaj dio hrvatskih iseljenika koji NE GOVORE više hrvatskim jezikom ali su svjesni svoje etničke pripadnosti. Najveće emigrantske skupine žive u Zapadnoj Europi, ponajviše u Njemačkoj, a zatim u Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji itd. Od drugih kontinenata, Amerika ima najbrojniju hrvatsku populaciju, i to u Sjedinjenim Državama (Ohio, Kalifornija; Pittsburgh je do pred raspad SFRJ bio drugi grad na svijetu po broju Hrvata) i Kanadi (Mississauga), kao i u Argentini, Čileu (krajnji sjever, zatim oko Santiaga i na jugu na Ognjenoj zemlji), Peruu, Brazilu i Boliviji. Postoje i značajne hrvatske manjine u Australiji (Perth, Sydney) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.
Hrvati u svijetu, /-*UN-ova procjena 2005., označena zvjezdicom./; ²službeni popis 2001.
- Hrvatska...4.093.000*; 3.977.171² [3]
- Bosna i Hercegovina...602.000*; 560.000 ( Procjena ) [4]
- Sjedinjene Države...253.000*; 374.241 [5]
- Njemačka...232.000*; 229.200
- Srbija i Crna Gora...114.000*; 77.413 [6]
- Slovenija...35.642 [7]
- Austrija...61.000*; 131.307 osoba koje govore hrvatskim jezikom [8]
- Kanada...63.000*; 71.725 osoba koje govore hrvatskim jezikom [9]
- Australija...71.000*; 105.747 [10]
- Mađarska...33.000*; 15.597 [11]
- Makedonija...40.000*; 2.248 [12]
- Rumunjska...78.000*;
- Švedska...26.000*;
- Italija...24.000*;
- Švicarska...23.000*;
- Libija...17.000*;
- Argentina...3.600*;
- Urugvaj...3.300*;
- Češka...3.000*;
- Novi Zeland...2.500*;
- Slovačka...1.100*;
- Ukrajina...4.800*;
- Danska...500*;
- Rusija...500*;
- Belgija...15,000
- Čile...10.000 ( procjena )
- Nizozemska...11.000 (procjena)
- Peru...5,000
Zaštitnik Hrvata je sveti Josip.
[uredi] Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948.-1991.
Republike | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. |
BiH | 614.123 (23.9 %) | 654.229 (23.0 %) | 711.665 (21.7%) | 772.491 (20.6%) | 758.140 (18.4%) | 755.895 (17.3%) |
Crna Gora | 6.808 (1.8%) | 9.814 (2.3%) | 10.664 (2.3%) | 9.192 (1.7%) | 6.904 (1.2%) | 6.249 (1%) |
Hrvatska | 2.975.399 (78.7%) | 3.128.661 (79.5%) | 3.339.890 (80.3%) | 3.513.647 (79.4%) | 3.454.356 (75.1%) | 3.736.356 (78.1%) |
Makedonija | 2.060 (0.2%) | 2.710 (0.2%) | 3.750 (0.3%) | 3.882 (0.2%) | 3.307 (0.2%) | 2.450 (0.1%) |
Slovenija | 16.069 (1.1%) | 17.978 (1.2%) | 31.429 (2.0%) | 42.657 (2.5%) | 55.625 (2.9%) | 54.212 (2.8%) |
Srbija | 169.894 (2.6%) | 162.158 (2.3%) | 196.411 (2.6%) | 184.913 (2.2%) | 149.368 (1.6%) | 105.406 (1.1%) |
Jugoslavija | 3.784.353 (24.0%) | 3.975.550 (23.5%) | 4.293.809 (23.1%) | 4.526.782 (22.1%) | 4.428.005 (19.7%) | 4.660.568 (19.8%) |
[uredi] Gradovi sa značajnijom koncentracijom Hrvata
Kriterij koncentracije je bio velik apsolutni broj Hrvata i/ili značajan postotak Hrvata. Kao stanovnici su uzeti trajno naseljeni i stanovništvo "na privremenom radu".
Argentina: Buenos Aires, Rosario, La Plata
Australija: Sydney, Melbourne, Perth
Austrija: Beč, Željezno (Eisenstadt)
Bosna i Hercegovina: Mostar, Sarajevo, (prije srpske agresije, i Banja Luka)
Čile: Punta Arenas, Santiago, Porvenir, Antofagasta
Južnoafrička Republika: Johannesburg, Pretoria, Capetown
Kanada: Toronto, Hamilton, Winnipeg, Calgary, Vancouver, Edmonton
Njemačka: Frankfurt, München, Stuttgart, Berlin, Mainz, Hamburg,
Novi Zeland: Auckland
SAD: Pittsburgh, Chicago, Cleveland, New York, San Jose, Fresno, San Pedro, Los Angeles
Srbija: Subotica, Sombor, Beograd
[uredi] Reference
- ↑ Hrvatski jezik na Ethnologue.com
- ↑ Hrvatski Svjetski Kongres
- ↑ Demografija Hrvatske
- ↑ CIA World Factbook: Bosnia and Herzegovina
- ↑ Marko Sinovčić, Hrvati u Argentini i njihov doprinos hrvatskoj kulturi
- ↑ Službeni rezultati popisa stanovništva SAD-a (2004.)
- ↑ ((njem.))Wohnbevölkerung in Deutschland
- ↑ ((njem.)) Statistički zavod Austrije
- ↑ ((hr))Hrvati u Čileu, životopisi, Dane Mataić Pavičić
- ↑ [1]
- ↑ Popis stanovništva Australije (2001.)
- ↑ Popis stanovništva Kanade (2001.)
- ↑ Švicarska
- ↑ ((sr.)) Popis stanovništva Srbije (2002.)
- ↑ ((njem.))Hrvati u Francuskoj
- ↑ ((slov.))Popis stanovništva Slovenije (2002.)
- ↑ Italija
- ↑ Mađarska
- ↑ ((hr))Hrvati u Belgiji
- ↑ ((hr))Croatians in South Africa and their clubs
- ↑ Predložak:Rum iconCensus in Romania
[uredi] Vanjske poveznice
- Literatura, MVP
- Hrvati nisu južni Slaveni
- O hrvatskoj historiografiji i autohtonosti u Hrvata
- Matica Hrvatske
- Marijina nazočnost u početcima (pokrštenje Hrvata)
Posebno:Categories: Članci u koje treba uklopiti drugi tekst | Članci kojima nedostaje izvor | Narodi | Slaveni | Hrvati | Etničke grupe Hrvatske | Etničke grupe Bosne i Hercegovine | Etničke grupe Srbije | Etničke grupe Slovenije | Etničke grupe SAD-a | Etničke grupe Rumunjske | Etničke grupe Australije | Etničke grupe Novog Zelanda | Etničke grupe Čilea | Etničke grupe Slovačke | Etničke grupe Argentine | Etničke grupe Austrije