Drnjanska pjesmarica
Izvor: Wikipedija
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Među najstarije i najznačajnije pjesmarice hrvatske kajkavske književnosti ubraja se i ona koju je godine 1687. sastavio Juraj Ščrbačić ili Juraj Ščrbašić. Ta je pjesmarica poznata pod nazivom Drnjanska pjesmarica jer je Ščrbačić bio učiteljem u mjestu Drnje (Podravina, danas Koprivničko-križevačka županija). Glavninu Ščrbačićeva rukopisa čine kajkavske pjesme; među njih su interpolirane i neke pjesme na latinskom jeziku. Ova pjesmarica je najveći i glavni dio Drnjanske pjesmarice. Drnjanska pjesmarica sadrži 66 različitih crkvenih i svjetovnih pjesama (brojevi označuju stranice u rukopisu). I. Pobožne pjesme: Kyrie zmosni Bose...3: Gloria..., 4: Credo..., 5: Sanctus..., 6: Agnus. Bozy..., 6-7: Ave Maria Zdrava szi Maria Csista..., 7: Pozlan ie angel Gabriel..., 8: Veszeli sze o Nazaret..., 8: O rumena szvetlecza zoria, 9: O vreme prelyubleno..., 9: Profete szu prorokuvali..., 10: Denesz ie naroieno..., 10: Zdravo budi mlado dete..., 11: O lyublena moja bitja..., 11-12: Ta zuezda ta ie izeszla..., 12-13: Narodil sze ie kraly nebezki..., 13: Zimo hodi chlouck..., 14: Iai szinko geslichicza..., 14-15: Szaka dussa ka Iesussa..., 15-17: Jesus Christus szinek Bozy..., 17: Jesus zuelichenye..., 17-18: Szina Boga visniega..., 18: O Bogha Ocza jedino royeni..., 19: Mili Jesus Gozpodine..., Nistar ni lepse zpevati..., 20: Zpomenisze dobro o kerscheni chlovek..., 21: Szmilui sze mene o Bose..., 21-22: Ah Bose szmilui sze..., 22: Za koju Bose urednost..., 23: Stasse mati kruto tusna..., 23-24: Salozna ter tusna mati..., 24-25: Iur turobna i saloszna zima..., 25: Plach te Jesussa sene..., 26-27: Iesus Christus szmosnoga Boga sin..., 27-28: Szueta Gozpa laszi cesse..., 28: O nesztalnoszt szueta..., 28-29: Otecz nas dobri tebe veruiemo..., 29-36: Muka Boga Gospodina..., 37: O vnogi bi poginuli..., O ti Gozpa odichena..., 38-39: O Maria mati Bosia..., 39-40: Ni liubavi nad materium..., 40-41: de Sancta Barbara: Zdrava budi o Deuicza..., 41-42: De vanitate mundi: Zakaj sue tak teche..., 42: Da sancto Xauerio. Zdrau Xauerius..., 42-43: De sancto Spiritu. Hodi k nam Duh szueti..., 43-44: De luventute. O prokleta lepa mladoszt..., 44: Alia contra iuventutem ludicram. Ptichisze lepo zpeuaju..., 45-46: O nebu tuoiu diku..., 46: Glaszoue szu na nabeszeh... O gorucha lyubau Bosya..., 47: Zdravo budi Bosie telo..., 47-48: Ad elevationem corporis: Hualim y dichim..., 48: Ad elevationem calicis: Odkup moj y placha..., 48-49: Maria Mati Bosia..., 51. Bose miloztiuni k tebe zdihauaiuch..., 52-53: Christus je ztal od szmerti..., 66-72: Popiuke od Blasene Deuicze Mariae...,
II. Svjetovne pjesme: 49-50: Cantio de comite Nicolao Zrinio: Iam tubae inclytum decantent..., 53-60: De rebellione comitis Petri Zriny: Gozpoda prezmosna y osztali lyudi..., 62: Lepa moja ptica draga papiga (Comitis Petri Zrinij), 62-63: De vacationibus: Ono sto szem selel..., 64-65: Alia rusticorum: Kad mi szima iur prohodi, 73: (Fragment) Viteski junaczy Chakovachkog turna..., Nesrechni ie on dan..., 74: Sad szem bil nakanil...
Na str. 76-81 su notni primjeri osnovnih pojmova muzičke teorije (na kraju je latinska molitva nad bolesnikom), a na str. 83-86. su Koinska vrachtva (počinju: "Ako koin ima mertvu koszt...", a završavaju: "Kada koin kel ima...", ima i primjer "Ako koin ima mehkek herbeth"). Na str. 1-2, 75, 82 su brojne zabilješke, probe pera i sl. na str. 2: Cantiones Georgii Scherbachich (Ščrbačić); Dni Georgii Czvetkovich organistae Dörnensis Anno Dni 1755. ; Ad siensis Comendantem nec non ad... Generalatum Varasdinensem Generalem locumt.; Cantiones Michaelis Kozarich organistae Doernyensis Anno 1802; na str. 3 pri dnu je zabilježeno: Datum 31 April, 1687, a gore: Poklonio Stěpan Mlinarić. Pjesmarica je pisana na papiru: 14,7 x 21 cm, ima 86 stranica (iza str. 72 i 73 je otkinut jedan list, a iza str. 86 su 2 lista) u knjižnom bloku umetnotom u korice od smeđe kože i prošivenom. Pisana je latinskim kurzivom, bilješke su pisale razne ruke, a na strani 82 su tri nevješta crteža (Tarenk=Trenk, Husar sa sabljom u ruci i Pas). Tekstovi su upisivani u pravokutni okvir, a paginaciju je provela mlađa ruka. Predlošci mnogih pjesama su stariji od rukopisa, ali su neki nastali i u vrijeme zapisivača. Ugledna hrvatska povjesničarka kajkavske književnosti Olga Šojat smatra da je pisar možda bio crkvena osoba, jer zbirka najvećim dijelom sadrži pobožnu poeziju, ali u njoj se nalazi i niz vrlo zanimljivih svjetovnih pjesničkih tekstova. Veći broj duhovnih pjasama koje su unesene u ovu zbirku godine 1701. je tiskan u zborniku "Cithara octochorda", a upisan je, razumije se, i u razne mlađe pjesmarice. Kako se u istoj pjesmarici spominju drnjanski učitelji i organisti Juraj Cvetković i Mihael Kozarić, najvjerojatnije je Juraj Ščbašić bio drnjanski učitelj i organist u drnjanskoj župnoj crkvi. Kako je Ščrbašić ispisao oko dvije trećine rukopisa i njegovom je rukom upisan datum 31. travanj 1687. godina (vjerojatno se radi o lapsus calami te bi točan datum trebao biti 30. travnja 1687. ) sastavljanje najvećeg dijela Drnjanske pjesmarice se zbilo do tog datuma. Oko trećinu rukopisa sastavile su druge ruke. Najvjerojatnije su nadopunitelji ove pjesmarice bili potpisani drnjanski učitelji i organisti Juraj Cvetković (koji je dopune upisao 1755. godine) i Mihael Kozarić (koji je pjesmaricu dopunio 1800. i 1802. godine). U Drnjanskoj pjesmarici, imamo najmanje tri vremenska sloja pjesama (tj. tri pjesmarice). Najstariji (i najznačajniji za hrvatsku književnost i kulturnu povijest) je djelo Jurja Ščrbašića iz druge polovice 17. stoljeća (do oko 65. str.), srednji (po starosti) su pjesme koje je nadopisao Juraj Cvetković sredinom 18. stoljeća, a najmlađi su zapisi Mihaela Kozarića s početka 19. stoljeća. Prema tome, vrijeme nastanka Drnjanske pjesmarice je od prije 1687. do 1802. godine. Pjesmarica je pretežno služila organistima za pjevanje u drnjanskoj župnoj crkvi (a možda i u kapelama drnjanske župe, te na sprovodima). Mogla je služiti i za poučavanje učenika. Pogledamo li sadržaj pjesama vidimo da su najvećim dijelom pisane na hrvatskom kajkavskom jeziku pa je stoga i crkveno pjevanje u drnjanskoj župi tijekom 17, 18. i početkom 19. stoljeća bilo najviše na kajkavskom.