Porez na dohodak

Izvor: Wikipedija

Porez na dohodak je jedan od suvremenijih, modernih poreza današnjice.

Sadržaj

[uredi] Povijest poreza na dohodak

Prvi oblik poreza na dohodak uveden je u 18. st. kada je William Pitt mlađi (biografija na eng.) uveo cedularni oblik poreza na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije i Francuske.

[uredi] Obilježja poreza na dohodak

  • izvor, osnovica i objekt poreza je sam dohodak
  • u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka
  • oporezuje se neto dohodak
  • oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeni dohodak
  • oporezuje se neovisno od svrhe i trošenja dohotka i neovisno od izvora od kojeg je ostvaren
  • glavni predstavnik subjektivnog poreza
  • postojanje raznih poreznih olakšica i oslobođenja
  • skup porez za državu i poreznu administraciju

[uredi] Oblici poreza na dohodak

  1. Britanski (cedularni ili analitički)
    → najprije su se oporezivali pojedini dijelovi dohotka (ceduli) primjenom proporcionalne porezne stope, a tada se dopunskim porezom oporezuje ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope kada prelazi zakonski dopuštenu visinu.
    Hrvatska ga je koristila do 1993. godine.
  2. Germanski (sintetički)
    → oporezuju se ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope.
    → primjenjuje se u većini zemalja, pa i u Hrvatskoj od 1993.
  3. Romanski
    → kombinacija britanskog i germanskog oblika.
    → dio dohotka se oporezuje proporcionalnom ili progresivnom poreznom stopom ili kombinacijom tih stopa. Dopunskim porezom se oporezuje ukupan dohodak primjenom progresivne porezne stope ako prelazi zakonom utvrđenu visinu.

[uredi] Dimenzije utvrđivanja porezne osnovice

Kod utvrđivanja porezne osnovice se javljaju četiri (4) osnovna problema (dimenzije) :

  • prostorna →teritorijalno načelo → prostor unutar kojeg oporezujemo dohodak.
    → osoba koja je rezident u Republici Hrvatskoj obavezna je na plaćanje poreza na dohodak kojeg je ostvarila u RH.
    → dohodak nerezidenata se ograničeno oporezuje → samo onaj dio dohotka koji je ostvaren u RH uz uvjet da mora minimalno 6 mjeseci djelovati u RH.
  • stvarna → što stvarno ulazi u dohodak.
  • osobna → porezni obveznik je točno utvrđen, dohodak se veže za stvarnu fizičku osobu koja ga plaća.
  • vremenska → vrijeme u kojem je dohodak ostvaren → u većini zemalja je dohodak godišnja kategorija, ali se plaćaju mjesečni predujmovi.

[uredi] Vrste poreznih stopa

  1. zakonska → stopa koja je utvrđena zakonom o porezu na dohodak.
  2. stvarna (efektivna) → stopa koja mjeri stvarnu poreznu obvezu poreznog obveznika. Izračunava se kao udio ubranog poreza u dohotku koji još nije prilagođen odredbama izračunavanja dohotka
  3. prosječna → predstvavlja udio poreza na dohodak u dohotku koji je predmet oporezivanja. Izračunava se tako da se od ostvarenog dohotka oduzmu sve porezne olakšice i oslobođenja koja su predviđena zakonom o porezu na dohodak.
  4. granična → stopa koja se primjenjuje za oporezivanje u najvišem poreznom razredu kada se porez na dohodak ubire primjenom progresivne porezne stope.

[uredi] Visine poreznih stopa za dohodak od nesamostalnog rada

Porezni razred Porezna stopa
1601 - 3200 15 %
3201 - 8000 25 %
8001 - 22400 35 %
22401 - → 45 %

[uredi] Vrste poreza na dohodak

  • dohodak od nesamostalnog rada
→ rad kod poslodavca, određuje se na temelju primitaka i izdataka.
→ u primitke ulaze : plaća, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa, premija osiguranja koju plaćaju poslodavci, stipendije i mirovine.
→ u izdatke ulaze : uplaćeni doprinosi za obvezno osiguranje iz plaće, osobni odbitak, premije po osnovi životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
  • dohodak od samostalnog rada
→ dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, ostalih slobodnih zanimanja (pjevač, umjetnik, liječnik).
→ dohodak se utvrđuje na temelju poslovnih primitaka i izdataka → dužni su voditi poslovne knjige
→ slobodnim autorima se priznaju paušalni troškovi u visini od 25% dohotka, a na ostali iznos se obračunava porezna stopa od 35 %.
  • dohodak od imovine i imovinskih prava
→ najamnina, zakup, patent, licence.
→ iznos najamnine se umanji za 30% na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja i nakon toga se plaća porez od 15 % + prirez.
→ prodaja nekretnine se ne oporezuje ako je prodana 3 godine nakon nabave.
→ imovinska prava se oporezuju po stopi od 25 % + prirez, ali nemaju pravo na osobni odbitak.
  • dohodak od kapitala
→ primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti → 15 % + prirez.
→ primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika koji ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica → 15 % + prirez.
→ kamate → 35 % + prirez.
→ izuzimanje imovine i korištenje usluga vlasnika/suvlasnika poduzeća za njihove osobne potrebe → 35 % + prirez.
  • dohodak od osiguranja
→ premije životnog osiguranja do 1050 kn mjesečno priznaju se kao izdatak pri utvrđivanju dohotka.
→ dohotkom od osiguranja se podrazumijeva samo onaj dio koji je prilikom uplata premija bilo oslobođeno na dohodak → 15 % + prirez.

[uredi] Prirez

Prirez se plaća općini ili gradovima gdje porezni obveznik živi. Osnovica za izračun prireza je već utvrđen iznos poreza na dohodak.


Porezne stope za prirez
općine 0 - 10 %
gradovi → manje od 30 000 stanovnika 0 - 12 %
gradovi → više od 30 000 stanovnika 0 - 15 %
grad Zagreb 0 - 30 %


[uredi] Osobni odbitak

  • za zdravstvene usluge → 12 000 kn godišnje
  • za stanovanje → do 12 000 kn godišnje
  • za dana darovanja → do 2 % izdavanja

[uredi] Porezne olakšice

  • ratni vojni invalidi ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada
  • samostalni umjetnici i kulturni djelatnici → donacije do 12 000 kn
  • za poticanje zapošljavanja
  • izdatci za školovanje i usavršavanje fizičke osobe
  • područja posebne državne skrbi imaju veći neoporezivi dio dohotka :
    1. skupina → 2250 kn
    2. skupina → 3000 kn
    3. skupina → 3750 kn