Subotica (općina)

Izvor: Wikipedija

Općina Subotica

Lokacija općine Subotica u Srbiji
Opće informacije
Površina (2004.)
Poljoprivredna površina ¹
Šume
1.007 km²
88.740 ha

3.453 ha
Stanovništvo (2002.) 148.401 stanovnika
Prirodni priraštaj (2004.) -5 %
Broj naselja 19
Položaj
Administrativna jedinica AP Vojvodina
Okrug Sjevernobački okrug
Sjedište općine Subotica
Ostalo
Dužina puteva (2004.) 444 km
Broj zaposlenih stanovnika (2004.) 46.216
Broj osnovnih škola (2003./2004.)
Broj učenika
13

12.654
Broj srednjih škola (2003./2004.)
Broj učenika
7

6.607
podaci su preuzeti sa stranice republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije
¹ društvena i individualna poljoprivredna gospodarstva

Općina Subotica se nalazi u širokoj ravnici na krajnjem sjeveru Vojvodine, u blizini granice Srbije i Mađarske. Općina se nalazi u okviru Sjevernobačkog okruga. Glavni grad općine je grad Subotica.

U općini se nalaze slijedeća naseljena mjesta: Bački Vinogradi, Bikovo, Đurđin, Stari i Novi Žednik, Kelebija, Ljutovo, Mala Bosna, Donji Tavankut, Gornji Tavankut, Šupljak, Čantavir, Višnjevac, Bačko Dušanovo, Bajmok, Mišićevo, Palić, i Hajdukovo.

Sadržaj

[uredi] Povijest

Krajem 12. stoljeća i početkom 13. stoljeća javlja se naselje Zabatka, a od kraja 14. stoljeća i u 12. stoljeću spominje se u dokumentima Subotica, kao grad u posjedu ugarskih velikaša. U 18. stoljeću, poslije oslobođenja od Turaka, mjesto se brzo naseljavalo i 1779. proglašen je "Slobodan kraljevski grad" - Marijatereziopolis. U 19. stoljeću razvoj Subotice je ubrzan, iako je 1831. u epidemiji kolere stradalo mnoštvo građana. U povijesti radničkog pokreta i narodnooslobodilačkog rata značajan je doprinos ovog kraja. Suboticu je oslobodio Subotički partizanski odred 10. listopada 1944. godine.

[uredi] Kultura

Subotica je grad povijesnih spomenika, starih i značajnih kulturnih institucija. Kazalište sa srpskom i mađarskom dramom, knjižnica, Gradski muzej, Povijesni arhiv, Galerija "Likovni susret". Na Paliću je i jedini zoološki vrt u Vojvodini. U gradu su poznati povijesni spomenici: Gradska kuća (1910.-1912.), sinagoga, franjevački samostan, Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora (Toma Rosandić) i „Balada vešanih“ (Nandor Glid).

[uredi] Gospodarstvo

Poslije austrougarske nagodbe 1869. Subotica je proglašena slobodnim gradom i posebnim statusom i postala je središte gospodarstva - kasnije industrijskog razvitka ovog kraja. Pored razvijene prehrambene industrije u Subotici je razvijena kemijska i elektro industrija, proizvodnja i remont željezničkih vagona i tekstilna industrija. Jezero Palić (8 km od Subotice) i Ludoško jezero (4 km istočno od Palića) privlačne su prirodne ljepote s izletištima, lovnim i ribolovnim područjima. U Subotičkoj pješčari kraj bogatih vinograda i voćnjaka ima terena za lov.

[uredi] Stanovništvo

Općina ima ukupno 150.534 stanovnika i zauzima površinu od 1.008 km².

      Etnička pripadnost      
Srbi Crnogorci Jugoslaveni Albanci Mađari Muslimani Romi Hrvati Slovaci Rumunji Ostali
Ukupno 22.335 1.755 22.746 311 64.277 447 421 16.369 163 42 21.668
      Vjeroispovijest      
Pravoslavna Islam Judaistička Katolička Protestantska Ostali Neopredijeljeni Ateisti Nepoznata vjeroispovijest
Ukupno 22.276 774 38 100.267 2.630 163 657 5.591 18.109

[uredi] Vidi još