Hercegovina

Izvor: Wikipedija

Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava)
Granice Bosne i Hercegovine (tamnije područje na jugu) nisu strogo određene
Granice Bosne i Hercegovine (tamnije područje na jugu) nisu strogo određene

Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Prijevoj Ivan Sedlo (959m) između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje dvije velike cjeline države: naseljeniju te šumama i obradivim zemljištem bogatiju Bosnu na sjeveru, i manju, krševitu Hercegovinu na jugu.

Izrazitu prirodnu granicu između dviju regija BiH, Bosne i Hercegovine, čini planinski niz VranRadušaVranicaBitovnjaBjelašnicaTreskavica – Zelengora – Maglić.

Hercegovina zahvaća oko 20% površine BiH s udjelom u ukupnom broju stanovnika od samo oko 10%.

Hercegovina se nalazi između dva područja: na sjeveru planinskog, a na jugu primorskog. Planinski bedem od 2000 m nadmorske visine zadržava strujanje mediteranskih zračnih masa i omogućuje povoljne klimatske uvjete za razvoj biljnih kultura na području Hercegovine.

Hercegovina zauzima površinu od 9948 km². S istoka graniči s Crnom Gorom, sa sjevera i zapada s Bosnom, a s juga i jugoistoka s južnom Hrvatskom i jednim dijelom vodenom površinom Jadranskog mora. Glavno kulturno i upravno središte je grad Mostar.

Zemljopisno, Hercegovina je najviše individualizirano područje BiH. Južno od najvišeg dijela savsko-jadranske razvodnice (Bjelašnica, Treskavica, Lelija, Maglić), hercegovački se krški prostor spušta prema moru dvama većim pregibima: Rudine (do 700m) i Humine (do 300m) i mnogim manjim, u dinarskom smjeru izduženim poljima i depresijama. Čitav je prostor povezan dolinom Neretve, kojoj je gornji dio usječen u najviši planinski rub. Suha oblast nižih Humina ističe se osobinama mediteranske klime, dok viši pojas Rudina ima hladne zime i svježa ljeta.

Hercegovina je istovremeno i planinska i nizinska i primorska i kontinentalna. Slikovite planine, Neretva kao žila kucavica, primorski pojas i plavo more daju joj osebujnu i neponovljivu ljepotu. Na relativno malom prostoru susrećemo bogatstvo reljefnih i geoloških oblika, krajolika i vegetacije, raznovrsnu floru i faunu, te jedinstvene povijesne i kulturne spomenike: dva prelijepa parka prirode, Hutovo blato i Blidinje, koje svakako vrijedi upoznati; Neum, kao primorsko odredište, te Mostar, koji je političko, gospodarsko, financijsko i kulturno središte.

Sadržaj

Gradovi

Zapadna Hercegovina:

Mostar, Čapljina, Konjic, Prozor-Rama, Jablanica, Široki Brijeg, Posušje, Grude, Čitluk, Ljubuški, Neum

Istočna Hercegovina:

Ljubinje, Bileća, Nevesinje, Gacko, Trebinje, Stolac

Planine

Planina Nadmorska visina Nalazi se na teritoriju općine
Volujak 2336 m Gacko
Čvrsnica 2226 m Posušje
Prenj 2103 m Mostar
Vran 2074 m Jablanica
Velež 1968 m Mostar, Nevesinje
Visočica (BiH) 1967 m Konjic
Raduša 1956 m Prozor
Crvanj 1921 m Nevesinje, Kalinovik
Orjen 1894 m Trebinje
Bjelašnica 1867 m Gacko, Nevesinje
Lovnica 1856 m Konjic
Ljubuša 1797 m Tomislavgrad, Prozor, Kupres
Čabulja 1786 m Mostar
Baba 1735 m Bileća, Gacko
Rujište 1703 m Mostar
Bitovnja 1700 m Konjic, Kreševo
Živanj 1696 m Gacko
Kapić 1644 m Gacko
Mjedena Glava 1602 m Gacko
Javor 1553 m Gacko, Nevesinje
Ivan planina 1534 m Hadžići, Konjic, Kreševo
Bačina planina 1530 m Prozor
Zavelim 1364 m Posušje

U vidu visokog bedema na granici prema Bosni i Crnoj Gori izdižu se najviše planine Dinarskog gorja u BiH (Treskavica, Lelija, Bjelašnica, Zelengora, Maglić i dr.). U slivnom području srednje Neretve nalaze se najviše hercegovačke planine: Čvrsnica, Prenj, Čabulja i Velež.

Rijeke

Jezera

Jezero Nalazi se na teritoriju općine km² Nadmorska visina Dubina Jezera
Blidinje jezero Posušje, Tomislavgrad 3,2 1180 4,5
Boračko jezero Konjic 0,26 402 17,1
Jablaničko jezero Jablanica, Konjic 13,3 270 70
Ramsko jezero Rama, Prozor 15,3 595

Vegetacija

Budući da se područje Hercegovine prostire od mora do visokih planina, shodno promjeni nadmorske visine smjenjuju se različiti pojasevi šume. Neki hercegovački pejzaži izgledaju kao pustinja krša tijekom zime ili ljetne suše kad se prirodna vegetacija potpuno umiri.

Od ukupne površine Hercegovine na poljoprivredne površine (pašnjake i obradivo zemljište) otpada 56,8%, dok šume zauzimaju 42,4%. Ostalo zemljište zauzima 0,8% površine.

U južnoj Hercegovini pretežito je zimzelena vegetacija, te se živopisnost pejzaža održava tijekom cijele godine. Njezino zeleno lišće pravi je ukras krečnjačkih brda i obale mora. U neposrednoj blizini Međugorja nalaze se prostrane i bujne hrastove šume, a mjestimično ukrašavaju pejzaže i ostalog dijela Hercegovine.

Hercegovina ima i neke endemične biljne vrste. Od značajnih sredozemnih vrsta izdvajamo šipak. Njegovi crveni cvjetovi i plodovi prava su atrakcija. Srednjoeuropskom flornom elementu pripada tilovina, bukva, hrast i bršljan. Euroazijski florni element je obični bor. Atraktivni cvjetovi kadulje, zanovijeti, vriska i drače predstavljaju pravu atrakciju sa svojim cvijetom karakterističnim za hercegovačka brda. Kad procvjetaju ove biljke, siva krečnjačka brda mijenjaju svoju boju. U proljeće se vide žuti pejzaži zanovijeta, kasnije postanu plavi od kadulje, bijeli od vriska i žutosmeđi od cvjetova drače. Kad bi čovjek gledao s visine, vidio bi šareni tepih pejzaža. To predstavlja romantiku hercegovačkog pejzaža. Miris cvijeća i svježina zraka djeluju povoljno na ljudski organizam. Pčele lete iznad svakog cvjeta od koga se dobiva čuveni hercegovački ljekoviti med.

Osim autohtone prirode i vegetacije, postoje i biljne kulture koje je čovjek donio svojom rukom i uz pomoć plodne podloge i podneblja stvorio je od njih pravu rijetkost. Poznati hercegovački duhan (Nacotinum tabacum) po svojoj kvaliteti spada među najbolje duhane u svijetu. Danas je, ipak, njegova proizvodnja gotovo prestala.

Poljoprivredne kulture

Čuvena su hercegovačka vina Žilavka i Blatina. Ove loze uspijevaju samo u Hercegovini na njenoj podlozi i ugodnoj mediteranskoj klimi. Zahvaljujući klimatskim uvjetima i svom položaju, Hercegovina je poznata po prvim trešnjama koje sazrijevaju mnogo ranije od ostalih krajeva. Osim toga, hercegovačka polja su pretvorena u plantaže voća na kojima rastu tisuće stabala trešanja, višanja, šljiva, krušaka, kajsija, bresaka, jabuka, itd. Uz to Hercegovina je postala jedna od najvećih baza povrća u Bosni i Hercegovini. To su nepregledne plantaže koje zalijevaju oblaci umjetnih kiša.


Klimatski uvjeti

Na klimu Hercegovine utječe blizina mora, reljef i nadmorska visina.

Međugorje se nalazi u dijelu Hercegovine gdje prevladava mediteranska klima s blagim zimama i toplim ljetima, izrazitim kišnim oborinama u hladnija godišnja doba.

Jadransko more tijekom zime zrači toplinu nagomilanu u ljetnom razdoblju, te zimi ublažuje temperaturu zraka.

Visoke temperature dostižu maksimum u srpnju i kolovozu.

Maksimum oborina u Hercegovini izlučuje se u jesen, ali se osjeća i u proljeće. Najveća količina oborina padne u studenom i prosincu.

Što se tiče vjetrova, u Hercegovini su najizraženiji sjeverni i sjeveroistočni vjetrovi. Narod ih zove sjever ili bura. Tog, inače suhog vjetra, najviše je zimi kada je prosječno svaki drugi dan s burom.

Hercegovina ima i drugi vjetar, jako izražen na njenom području, a to je jugo. On puše od pravca Jadranskog mora, te je izrazit u jesen i proljeće. Zasićen je vlagom i u jesen donosi kišne oborine u velikim količinama. Znatne je jačine, puše po nekoliko dana i tek poslije pljuskova prestaje.

Na temelju klimatskih elemenata, obrađenih u meteorološkim godišnjacima, može se zaključiti da na području Hercegovine vlada mediteranska, kontinentalna i planinska klima. Područje južne Hercegovine ima mediteransku klimu.

Hidrografski uvjeti

Hercegovina je krševita zemlja u kojoj se krečnjački slojevi pružaju na desetine metara, mjestimično ispucali, zdrobljeni ili u obliku gromada, nastali u trijasu, juri i kredi. Voda se, uslijed pukotina, izgubi za trenutak s površine i stvara spremnike u unutrašnjosti zemlje ili teče podzemno i izbija na površinu kao cijela rijeka. Iz njih izviru vrela hercegovačkih rijeka: Bune, Tihaljine, Radobolje, Trebišnice, Vrioštice, Bregave, Rame, Buka, Krupića, itd. Neke se od ovih rijeka, poslije kratkog toka po površini, ponovno gube pod zemljom tekući nekoliko kilometara i izbijajući na površinu gdje dobivaju druga imena.

Od velikih jesenskih kiša koje padnu na području Hercegovine stvaraju se potoci, nabujaju rijeke i stvaraju poplave, a kraška polja se pretvaraju u jezera. Područje južne Hercegovine siromašnije je izvorima od planina, ali oni izvori koje posjeduje predstavljaju atrakciju, budući da su bogatiji vodom nego planinski.

Vode Hercegovine vrlo su atraktivne. Neke privlače ljubitelje prirode, neke kajakaše, neke ribolovce, a neke kupače kojima je potreban odmor i osvježenje.

Stanovništvo

Ovaj je kraj tijekom povijesti bio obilježen stalnim migracijama pučanstva. Prije Prvoga svjetskoga rata pojedinci su otišli u svijet zbog velikog siromaštva, dok između dva svjetska rata zbog srpske hegemonije i progona u novostvorenoj višenacionalnoj državi Jugoslaviji masovnije napuštaju svoja ognjišta odlazeći u Južnu i Sjevernu Ameriku. Prava masovna emigracija započinje nakon Drugoga svjetskoga rata kada je komunistička diktatura prisilila mnoge na bijeg preko granica. Početkom šezdesetih godina prava rijeka Hrvata kreće na tzv. "privremeni rad" u Njemačku, Švedsku, Švicarsku, SAD, Kanadu, Australiju, pa sve do Južne Afrike i Novog Zelanda. Mnoge od njih, koji su bili prisiljeni zaraditi za goli život, država je proglasila "državnim neprijateljima", a samim time i njihovu rodbinu u domovini. Time im je povratak bio potpuno onemogućen.