Moldova

Izvor: Wikipedija

Republika Moldova
Republica Moldova
Zastava Moldovee Grb Moldovee
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Limba noastră
Položaj Moldovee
Službeni jezik: moldavski (rumunjski) 1)
Glavni grad: Chişinău (Kišinjev)
Predsjednik: Vladimir Voronin
Predsjednik Vlade: Vasile Tarlev
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
135. po veličini
33.843 km²
1.4%
Stanovništvo:
 - ukupno (2002.):
 - Gustoća:
116. po veličini
4.431.570
131/km²
Neovisnost: Od Sovjetskog saveza
27. kolovoza 1991.
BDP (PKM)
 - ukupno :
 - po stanovniku :
procjena 2005.
9,367 milijuna $ (141.)
2,374 $ (135.);
Valuta: moldavski leu (100 bana)
Vremenska zona: UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak: .md
Pozivni broj: 373
1) Kao službeni se u pokrajinama koriste i ruski, ukrajinski i gagauški.


Moldova (također i Moldavija), službeno Republika Moldova, kontinentalna je država na istoku Europe, graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar.

Sadržaj

[uredi] Povijest

U 1. tisućljeću prije Krista područje Moldavije nastavali su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. stoljeća dio Moldavije je pod vlašću Rima, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. st. Uliči i Tiverci.

Od 9. do 13. st. bila je u sastavu Galičko-Volinskog kneštva i Kijevske Rusije. 1359. godine utemeljeno je neovisno Moldavsko kneštvo na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode Stjepana III. Velikog kada se uspješno suprostavlja napadima s poljske, ugarske i osmanske strane.

Moldavija je bila često poprište sukoba od 1711. do 1812. između Osmana i Ruskog carstva.


Godine 1917. do 1918. dio Moldavije zauzimaju sovjetske postrojbe, a u veljači 1918. Rumunjska (Besarabiju). 1940. Rumunjska prepušta Besarabiju čime se uspostavlja Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U 2. svjetskom ratu bila je pod rumunjskom i njemačkom okupacijom, 1944. zauzimaju je Sovjeti.

27.08.1991. Moldavija se izborila za neovisnost raspadom SSSR-a.

[uredi] Geografija

Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Bălăneşti (429 m.). Na jugu zemlje nalaze se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Bălţi i uzvisinama do oko 300 metara.

Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Mješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.

[uredi] Administrativna podjela

Moldavija - podjela
Moldavija - podjela

Moldavija je podjeljena na 33 distrikta ; pet općina (Bălţi, Chişinău, Comrat, Tighina, Tiraspol); i dvije neovisne regije - (Găgăuzia i Transnistria).

Transnistria je de jure dio Moldavije, a njena neovisnost nije priznata od nijedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane Moldavske vlade.










[uredi] Stanovništvo

Sastav stanovništva u 1989
Sastav stanovništva u 1989

Od oko 3,380,000 stanovnika većina (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.

# Narodnost Moldavija  % Mold Transnistria  % Tran Total  %
1. Moldavci 2,564,849 75.8% 177,156 31.9% 2,742,005 69.6%
2. Ukrajinci 282,406 8.3% 159,940 28.8% 442,346 11.2%
3. Rusi 201,218 5.9% 168,270 30.3% 369,488 9.4%
4. Gagauzi 147,500 4.4% 11,107 2.0% 158,607 4.0%
5. Rumunji* 73,276 2.2% / NA 73,276 1.9%
6. Bugari 65,662 1.9% 11,107 2.0% 76,769 1.9%
7. Ostali 48,421 1.4% 27,767 5.0% 76,188 1.9%
8. UKUPNO 3,383,332 100% 555,347 100% 3,938,679 100%


U vjeri prevladavaju pravoslavci (95% stanovništva).

Religija Sljedbenici  % od ukupnog
Pravoslavci 3,158,015 95.5%

Nove protestantske vjere

Baptisti
Adventisti sedmog dana


32,754
13,503

1.83%
0.99%
0.41%

Tradicionalne protestantske

Evangelici
Reformisti


1,429
1,190

0.19%
0.04%
0.04%

Rimokatolici 4,645 0.14%
Muslimani 1,667 0.05%
Ostale vjere 25,527 0.77%
Agonici 33,207 1%
Ateisti 12,724 0.38%



[uredi] Galerija




Nedovršeni članak Moldova koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.