Wikipedija:Maltretiranje

Izvor: Wikipedija

Pravila Wikipedije
Temeljno pravilo
Službeni jezik Wikipedije
Marljiv rad i suradnja
Budite odvažni
Nepristrano gledište
Ostati hladne glave
kad se uređivanje zaoštri
Dogovor
Konsenzus
Rješavanje sporova
Izbjegavanje sukoba
Pretpostavite dobru namjeru
Ne grizite novopridošlice
Bez osobnih napada
Maltretiranje
WP:POINT


Pojam maltretiranja definiran je kao primjer uznemirujućeg i razornog ponašanja koji razumnom i objektivnom promatraču djeluje kao namjera izazivanja negativnih osjećaja kod ciljane osobe ili osoba, obično (ali ne i uvijek) u namjeri zastrašivanja prvotne mete. Namjera ovakvih ljudi često je učiniti ciljanoj meti uređivanje Wikipedije neugodnim, potkopavati metu, zastrašiti ju, ili ju ohrabrivati da u potpunosti prestane s uređivanjem Wikipedije.

Maltretiranje je ponekad opisano kao kršenje pravila kao što su ometanje rada Wikipedije radi dokazivanja vlastitih ciljeva i Wikipedije bez osobnih napada, iako je zapravo podskup i poseban slučaj obje teme, no i zaseban od obje zbog značenjskih razloga. Pravilo "bez osobnih napada" prvenstveno govori o sadržaju, a ne o ponašanju (primjerice, nazivanje određenih uređivača "šupčinama" kršenje je Wikipedije bez osobnih napada, no ne radi se o maltretiranju), dok pravilo "ometanja rada Wikipedije radi dokazivanja vlastitih ciljeva" pokriva mnoga manje zlobna ponašanja koja, iako neprihvatljiva, ne smatraju se maltretiranjem (primjerice, uznemiravanje u namjeri podupiranja slučaja). I ipak, podskup je oboje, jer se radi o uznemiravanju radi dokazivanja vlastitog cilja, i pokušaj je osobnog napada drugog uređivača Wikipedije.

Sadržaj

[uredi] Vrste maltretiranja

Ne postoji način nabrajanja svih vrsta ponašanja koja se smatraju maltretiranjem. Jedna od težnji napadača jest smišljanje novih i domišljatih načina u dodijavanju svojih žrtava. Doduše, u povijesti, maltretiranje na Wikipediji uključivalo je:

Praćenje uređivača na drugom članku radi nastavljanja uznemiravanja (poznato i kao wikiuhođenje)
Termin wikiuhođenja opisuje praćenje uređivača kroz čitavu Wikipediju, uređujući jednake članke kao i meta, u namjeri da se kod mete izazovu negativni osjećaji straha, uznemirenosti ili dodijavanja.
Ovaj pojam ne uključuje praćenje uređivača radi ispravaka grešaka koje, primjerice, krše Wikipedijina pravila, ili promatranje evidenciju doprinosa suradnika; ove su evidencije javne s pravovaljanim razlogom. Najvažniji dio jest uznemiravanje – uznemiravanje se smatra štetnim.
Ciljani osobni napadi
Ne smatraju se svi osobni napadi maltretiranjem, no ako uređivač uzastopno vrši osobne napade na drugog uređivača, ili skupinu uređivača, radi se o potpuno drugoj stvari.
Prijetnje
Prijetnje upućene drugoj osobi smatraju se maltretiranjem iste. Suradnik može prijetiti drugome da će mu nauditi, ometati njegov rad na Wikipediji, ili im nauditi na bilo kakav drugi način. Pravne prijetnje smatraju se posebnim slučajem, te imaju svoja vlastita pravila. Suradnici koji počine pravne prijetnje obično bivaju blokirani na neodređeno vrijeme.
Objavljivanje osobnih podataka
Objavljivanje osobnih podataka drugog suradnika (njegovo pravo ime, adresa stanovanja ili radnog mjesta, broj telefona, adresa elektroničke pošte, ili bilo koji drugi podatak osobnog podatka, neovisno o tome radi li se o točnom podatku) smatra se maltretiranjem, osim ako je suradnik dobrovoljno otkrio takve podatke o sebi. Ovakvi slučajevi mogu smjestiti osobu u neopravdan i nezvan rizik u "stvarnome svijetu" ili drugim medijima. Ovo se pravilo primjenjuje na osobe čije je osobne podatke otkrio Wikipedijin uređivač. Isto tako, primjenjuje se u slučajevima u kojima uređivači traže promjenu suradničkog imena, dok njihovi stariji potpisi ostaju u arhivi.
Maltretiranje suradnika u suradničkom prostoru
Smještanje brojinih lažnih ili upitnih optužbi i upozorenja na suradnikovu stranicu za razgovor, vraćanje komentara nakon što ih je suradnik maknuo, postavljanje etiketa 'sumnjivog čarapka' na suradničke stranice aktivnih suradnika, ili pokušaji postavljanja i prikazivanja materijala koje suradnik pronalazi uznemirujućim i sramotnim u njihovom suradničkom prostoru smatra se čestim oblikom maltretiranja.
Suradnička je stranica prostor koji je namijenjen suradniku koji je željan dati neke osnovne podatke o sebi, dok suradnička stranica za razgovor služi za provođenje komunikacije s drugim suradnicima. Nijedna od njih nije tu kao 'zid srama' i ne smije ju se koristiti za prikazivanje pretpostavljenih problema sa suradnikom osim ako je suradnički račun blokiran kao krajnji rezultat tih problema. Bilo koja vrsta sadržaja koja uistinu mora biti prikazana, ili maknuta, trebala bi privući izravnu pažnju administratora.

[uredi] Presudni primjeri

[uredi] Osobni napadi

Postoji popis arbitražnih popisa koji uključuju osobne napade koji mogu prosvijetliti onima koji traže daljnje informacije na stranici Arbitražnih pravila.

[uredi] Wikiuhođenje

Wikiuhođenje bilo je predmet radnje u najmanje dva postupka Arbitražnog odbora (i vanjski činitelj trećeg). U oba je slučaja, radnja "praćenja nekoga uokolo", nije bila jedinstven napad, već je bila prilično promiješana s namjerom "napadača" da naudi projektu.

Drugi jezici