Marksizam

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak je dio serije o:
Marksizam
Teorijska djela
Komunistički manifest
Das Kapital
Sociologija i antropologija
Otuđenje
Buržoazija
Klasna svijest
Fetišizam robe
Komunizam
Kulturalna hegmonija
Eksploatacija
Ljudska priroda
Ideologija
Proletarijat
Ustvarivanje
Proizvodni odnosi
Socijalizam
Ekonomika
Marksistička ekonomika
Radnička snaga
Zakon vrijednosti
Sredstva proizvodnje
Način proizvodnje
Proizvodne sile
Dodatni rad
Dodatna vrijednost
Problem prijetvorbe
Platežni rad
Povijest
Anarhizam i Marksizam
Kapitalistički način proizvodnje
Klasna borba
Diktatura proletarijata
Primitivna akumulacija kapitala
Proleterska revolucija
Proleterski internacionalizam
Svjetska revolucija
Filozofija
Marksistička filozofija
Povijesni materijalizam
Dijelektički materijalizam
Analitički marksizam
Marksistički autonomizam
Marksistički feminizam
Marksistički humanizam
Strukturalni marksizam
Zapadni marksizam
Liberalni marksizam
Mladi Marx
Važni marksisti
Karl Marx
Friedrich Engels
Karl Kautsky
Georgi Plekhanov
Vladimir Lenjin
Lav Trotsky
Rosa Luxemburg
Mao Ce Tung
Georg Lukács
Antonio Gramsci
Karl Korsch
Che Guevara
Frankfurtska škola
Jean-Paul Sartre
Louis Althusser
Kritike
Kritika marksizma
Ova kutija: vidirazgovoruredi

Marksizam je filozofski pravac, odnosno politička ideologija temeljena na spisima njemačkog filozofa Karla Marxa (po kojoj je dobio ime) i Marxovog prijatelja i suradnika Friedricha Engelsa. Od svih tih spisa je najvažnija Marxova nedovršena knjiga Das Kapital.

Marksizam, koji se temelji na engleskoj političkoj ekonomiji, francuskom utopijskom socijalizmu i njemačkoj idealističkoj filozofiji iz prve polovice 19. stoljeća, nastoji dati kritiku društva koja je istovremeno znanstvena i revolucionarna. Marksizam povijest tumači kroz sukob povlaštenih i potlačenih društvenih klasa, te smatra da će svi društveni problemi biti riješeni stvaranjem besklasnog društva zvanog komunizam. Kao prijelazna faza između kapitalizma - koga marksisti smatraju posljednjim stadijem klasnog društva - i komunizma bi se trebao uspostaviti socijalizam u kome bi postepeno trebalo biti ukinuto privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju.

Marksizam se danas uglavnom povezuje s revolucionarnim socijalizmom, odnosno raznim komunističkim pokretima i državama, iako su sve do 20. vijeka među marksiste spadali i umjereni socijalisti od kojih će kasnije nastati moderna socijaldemokracija.

Nakon pada Berlinskog zida i propasti komunističkih režima u Istočnoj Europi, marksizam - koji je bio njihova službena ideologija - je izgubio dosta pobornika, ali je manji dio marksista to shvatio kao priliku za rehabilitaciju svoje filozofije, koju su, po njihovim navodima, izopačili zagovornici totalitarizma kao Staljin, Mao i Pol Pot.

[uredi] Vanjske poveznice

  • ((eng.)) "Marxists Internet Archive" (digitalna knjižnica, enciklopedija i više) [1]
  • ((eng.)) FAQ, glosarij, e-knjižnica i više [2]
  • ((eng.)) Marksizam i ekonomija [3]
  • ((eng.)) Novomarksističke škole političke ekonomije [4]
  • ((eng.)) Web-portal "International Marxist Tendency" [5]
  • ((eng.)) Web-portal marxist.net (Committee for a Workers' International) [6]
  • ((eng.)) Web-portal libcom.org [7]
  • ((eng.)) Michael Lebowitz o Marxu i političkoj ekonomiji [8]
  • ((eng.)) Debata o marksizmu (Michael Albert i Alan Maass) [9]


Nedovršeni članak Marksizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.