Hrvatske željeznice
Izvor: Wikipedija
Hrvatske Željeznice je naziv javno prometno poduzeće za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni putnički i teretni prijevoz.
Odnedavno je tvrtka podijeljena na tri tvrtke .
Tvrtke raspolažu:
- vučom
- infrastrukturom
- građevinama
![]() |
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Sadržaj |
[uredi] Infrastruktura
- 2699 km jednotračne pruge
- 135 km električne pruge 3000 V DC (uskoro reelektrifikacija na 25 kV)
- 825 km električne pruge 25kV 50Hz.
[uredi] Povijest
Hrvatske željeznice su osnovane 1990. iz bivše JŽ Zagrebačke Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada Jugoslavije. S vremenom je moderniziran, i trenutno se vrši daljnja modernizacija.
![]() |
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
[uredi] Osnovni podatci
![]() |
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
[uredi] Paneuropski koridori
Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu također tri paneuropska koridora: ogranak Koridora 10, i kodridor 5, ogranke b i c.
- Koridor 10 - Savski Marof-Tovarnik
- Koridor 5b - Kotoriba-Rijeka
- Koridor 5c - Beli Manastir-Slavonski Šamac
[uredi] Koridor 10
Ovaj koridor je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni željeznički pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h. Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Sloveniju i Srbiju. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje Zagreb i Vinkovci.
Čvorovi prema koridorskim prugama:
- Zagreb-Rijeka (sjecište sa koridorom Vb)
- Dugo Selo-Kotoriba (sjecište sa koridorom Vb)
- Strizivojna-Vrpolje - Osijek (sjecište sa Koridorom Vc)
- Strizivojna-Vrpolje - Slavonski Šamac (sjecište sa Koridorom Vc)
Odvojci prema lokalnim prugama:
- Banova Jaruga - Pčelić - Virovitica
- Novska - Sisak (trenutno u obnovi)
- Nova Kapela-Batrina - Pleternica (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama)
- Vinkovci-Županja
- Vinkovci-Vukovar
- Vinkovci-Osijek (trenutno obnova pri kraju, očekuje se puštanje u promet 2008 godine, nakon više od desetljeća)
[uredi] Koridor 5b
Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka
Posebnost ovoga koridora je dvostruki električni napon 3KV/25KV. Inače je u cijeloj Hrvatskoj normiran napon kontaktne mreže od 25 KV, ali zasada postoji prekid u Moravicama na 3 KV. U planu je reelktrifikacija od Morvica do Rijeke, kako bi cijeli sustav imao jedinstven napon od 25 KV. Ovaj plan je već skoro proveden.
[uredi] Koridor 5c
Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje - Slavonski Šamac
Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u planu.
![]() |
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
[uredi] Pruga Vinkovci-Osijek
Prije Domomovinskog Rata ovo je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina, obnova je pri kraju. Očekuje se konačno ponovno puštanje u promet 2008. godine. Pruga bi izmedju dva najvažnija Slavonska grada Osijeka i Vinkovaca trebala omogućiti putnički promet u vremenu trajanja od pola sata. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga će brzina biti ograničena na maksimalno 100 km/h.
[uredi] Željeznica velike brzine
Hrvatske želejznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).
[uredi] Vozila
[uredi] Serije vozila u posjedu:
- dizel lokomotive: 2041, 2042, 2043, 2044, 2062 (Turnerica), 2063 (Turnerica), 2131 (Djuro-Djakovic), 2132 (Djuro-Djakovic) - električne lokomotive: 1061 (uskoro napusta servis), 1141 (podserija 3 je tiristorizirana i racunalno opremljena), 1142 (Lepa Brena) - dizel motorni vlakovi: 7121 (macosa), 7122 (Svedjan), 7123 (nagibi) - električni motorni vlakovi: 6010 (gomolka ), 6011 (madjar)
[uredi] Vanjske poveznice
- Sluzbena stranica Hrvatskih Željeznica
- Neslužbena vrlo dobra stranica o željeznicama
- Neslužbeni Forum o željeznicama, sa brdom podataka i diskusijama
Nedovršeni članak Hrvatske željeznice koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.