Hvarska biskupija

Izvor: Wikipedija

Hvarsko-bračko-viška biskupija
Slika:Hvarsko-bračko-viška biskupija (grb).gif
Latinski naziv Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis
Status biskupija
Nadnevak uspostave 1147. (kao Hvarska biskupija)
Nadnevak uzdignuća na
razinu nadbiskupije
...
Nadnevak promjene statusa 14. siječnja 1889.
(promjena imena u
Hvarsko-bračko-viška biskupija)
Pripadnost nadbiskupiji Splitsko-makarska nadbiskupija
Obred rimski
Država gdje se nalazi Hrvatska
Broj katolika 22.781 (2004.)
Površina (2006.) 311 km 2
Biskup Slobodan Štambuk
Podređene jedinice (poveznica na popis župa)
Službene stranice http://hvar.hbk.hr/
Po stanju na 5. srpnja 2007.



Sadržaj

[uredi] Ime biskupije

Službeno ime biskupije je Hvarsko-bračko-viška biskupija, ali se češće koristi njezin skraćeni naziv Hvarska biskupija.


[uredi] Teritorij Hvarske biskupije

Hvarska biskupija obuhvaća srednjodalmatinske otoke Hvar, Brač i Vis te niz manjih otočića uključujući Paklene otoke, Šćedro, Biševo i Palagružu. Podređena je Splitsko-makarskoj metropoliji.


[uredi] Povijest biskupije

Hvarska biskupija osnovana je 1147.g., a prvi biskup bio je Martin I. Manzavini. Do 14. st. Hvarska je biskupija obuhvaćala, osim današnja tri otoka, još i Korčulu, Mljet te Makarsko primorje.

Prvo sjedište biskupije bio je Stari Grad, a od 1278. g. to je novoosnovani grad Hvar ujedno i novo sjedište Hvarske komune.

Hvarska biskupija imala je dosad 55 biskupa, od kojih su dva bila kardinali, a više njih naslovni nadbiskupi. U posljednje vrijeme posebno se istaknuo biskup Mihovil Pušić, jedan od predvodnika liturgijskog pokreta u Hrvatskoj. Današnji biskup je Slobodan Štambuk.

[uredi] Popis hvarskih biskupa

  1. Martin I. Manzavini (1145.-1175.)
  2. Lukar Čiklin (1175.-1177.)
  3. Martin I. Manzavini (po drugi put) (1177.-1184.)
  4. Nikola I. Manzavini (1184.-1198.)
  5. Miha (Mihovil I.) Picijev (1198.-1228.)
  6. Nikola II. (1230.-1260.)
  7. Dobronja (1260.-1280.)
  8. Šimun (1281.-1289.)
  9. Dujam I. (1289.-1304.)
  10. Gabrijel (1308.-1312.)
  11. Grgur De Madiis (1313.-1323.)
  12. Stjepan I. (1323.-1326.)
  13. Luka I. (1328.-1337.)
  14. Ivan I. (1341.-1348.)
  15. Stjepan II. Ciga (1348.-1384.)
  16. Benevent (1385.-1412.)
  17. Juraj I. (1412.-1420.)
  18. Dujam II. Hranković (1421.-1422.)
  19. Juraj I. (po drugi put) (1423.-1428.)
  20. Toma Tomasini (1429.-1463.)
  21. Nikola III. de Crucibus (1463.-1473.)
  22. Lovro Michaeli (1473.-1486.)
  23. Jerolim I. Diedo (1486.-1492.)
  24. Bernardin de Fabiis (1492.-1510.)
  25. Frane Pritić (1510.-1523.)
  26. Ivan II. Krstitelj kard. Pallavicini (1523.-1524.)
  27. Zaharija I. Trevisani (1524.-1537.)
  28. Jerolim II. Argentini (1537.-1549.)
  29. Marko Malipiero (1549.-1553.)
  30. Zaharija II. kard. Delfino (1553.-1574.)
  31. Martin II. De Martinis (1574.-1581.)
  32. Petar I. Cedulin (1581.-1634.)
  33. Nikola IV. Zorzi (1635.-1644.)
  34. Vinko Milani (1644.-1666.)
  35. Ivan III. de Andreis (1667.-1676.)
  36. Jerolim III. Priuli (1676.-1692.)
  37. Ivan IV. Toma Rovetta (1693.-1704.)
  38. Rajmund Asperti (1704.-1722.)
  39. Dominik Nikola Condulmer (1723.-1759.)
  40. Cezar Bonajuti (1736.-1759.)
  41. Antun Becić (1759.-1761.)
  42. Joakim Marija Pontalti (1761.-1767.)
  43. Petar II. Riboli (1767.-1783.)
  44. Ivan V. Dominik Stratiko (1784.-1799.)
  45. Anđeo Petar Galli (1801.-1812.)
  46. Ivan VI. Skakoc (1822.-1837.)
  47. Filip Dominik Bordini (1839.-1865.)
  48. Juraj II. Duboković (1866.-1874.)
  49. Andrija Illić (Ilić, Ilijić) (1876.-1887.)
  50. Fulgencije Carev (1888.-1901.)
  51. Jordan Zaninović (1903.-1917.)
  52. Luka II. Papafava (1919.-1925.)
  53. Mihovil II. Pušić (1926.-1968.)
  54. Celestin Duje Bezmalinović (1968.-1989.)
  55. Slobodan Štambuk (1989.-)

[uredi] Zaštitnici hvarske biskupije

Zaštitnik biskupije je sv. Stjepan I., papa i mučenik. Njegove je relikvije (glavu) 1899. g. hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu poklonio mletački patrijarh Josip Sarto, kasniji papa Pio X. Sv. Stjepan je ujedno i zaštitnik grada Hvara te otoka Hvara i Visa. Suzaštitnik biskupije (ujedno i grada, otoka te otoka Visa) je sv. Prošper, mučenik, čije je relikvije u 17. st. iz Rima donio biskup Ivan de Andreis. Zaštitnik otoka Brača je sv. Juraj.

[uredi] Poznati svećenici

[uredi] Vidi još

[uredi] Vanjske poveznice