Kukci
Izvor: Wikipedija
Kukci |
||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() |
||||||||
Sistematika | ||||||||
|
||||||||
|
||||||||
Vidi sistematiku u tekstu
|

A – Glava (Caput)
B – Prsište (Toraks)
C – Zadak (Abdomen)
1. Ticalo
2. Ocellus (prednji)
3. Ocellus (gornji)
4. Kompleksno oko
5. Mozak
6. Prothorax
7. Leđna (dorsalna) arterija
8. trahea
9. Mesothorax
10. Metathorax
11. Prvi par krila
12. Drugi par krila
13. Srednje crijevo, želudac
14. Srce
15. Ovarij, jajnici
16. Stražnje crijevo, rektum
17. Anus
18. Vagina
19. Trbušni (abdomenalni) živčani sistem s ganglijama
20. Malpighian žlijezda
21. Jastuk
22. kandže
23. Tarsus
24. Tibia
25. Femur
26. Trochanter
27. Prednje crijevo
28. Thoraxganglion
29. Coxa
30. Žlijezda slinavka
31. Subesophageal ganglion
32. Usni aparat
Kukci (Insecta) su vrstama najbrojniji razred kopnene (rijetko slatkovodne) grupe člankonožaca (Arthropoda) a s daleko više od milijun poznatih vrsta istovremeno i vrstama najbrojnija grupa životinja uopće. Prema raznim procjenama računa se da je stvarni broj postojećih vrsta višestruko veći, pri čemu se naslućuje, da samo u tropskim kišnim šumama žive još milijuni neotkrivenih vrsta kukaca. Njihovo znanstveno ime se izvodi od latinskog insectare, "zarezati", "urezati", što se odnosi na izraženo jedno od drugog odvojene dijelove tijela.
Znanost koja se bavi kukcima je entomologija.
Sadržaj |
[uredi] Vanjska anatomija
Veličina kukaca jako varira, i kreće se kod većine vrsta od jednog do dvadeset milimetara. Ali postoje i vrste veličine od 0,2 milimetra ali i takve, čije jedinke su duge 16 a široke 6 cm (Titanus giganteus) ili čak do 33 cm dugih jedinki jedne vrste skakavaca. Prema načinu života, tijelo kukaca može biti izduženo, spljošteno ili manje-više kuglasto.
Svim kukcima zajedničko je da im je tijelo uglavnom vidljivo podijeljeno na glavu (Caput), prsište (Toraks) i zadak (Abdomen), čvrsti oklop od hitina i tri para nogu. Svaki dio se sastoji od pojedinačnih segmenata, leđne pločice (Tergit), trbušne pločice (Sternit) i bočnih pločica (Pleuriti). Osnovni plan građe kukaca sadrži bočno stigme, otvore traheja pomoću kojih kukci dišu, čiji broj može jako varirati od vrste do vrste.
[uredi] Glava kukca: oči, ticala, usni aparat
Glava kukca sastoji se od 6 kolutića. Na gornjoj strani glave se nalazi po jedan par ticala i sa svake strane po jedno oko. Oko se može sastojati i od tisuću manjih oka. Na donjoj strani hitinske čahure glave se nalaze po tri para usnih organa: gornja i donja čeljust i donja usna. Ti usni organi ovisno o načinu hranjenja kukca, ali i vrsti hrane koju uzima njuhovi organi mogu biti prilagođeni za grizenje (hrušt), bodenje (komarci), lizanje (pčele) i za sisanja (leptiri).
[uredi] Toraks
[uredi] Abdomen
[uredi] Unutrašnja anatomija
[uredi] Živčani i hormonalni sistem
[uredi] Disanje i krvotok
[uredi] Probava i ekskrecija
[uredi] Spolni organi
[uredi] Životni prostori
[uredi] Način života
[uredi] Razmnožavanje i razvoj
[uredi] Sistematika
- podrazred Archaeognatha
- podrazred beskrilni kukci (Zygentoma)
- podrazred krilati kukci (Pterygota)
- nadred vodencvjetovi (Ephemeroptera)
- nadred vretenca, vilini konjici (Odonata)
- nadred mrežokrilci (Neoptera)
- red Plecoptera
- red Embioptera
- red Notoptera
- red Dermaptera
- red bogomoljke (Mantodae)
- red žoharaši (Blattodea)
- red termiti (Isoptera)
- red Phasmatodea
- red Mantophasmatodea
- red Ensifera
- red Caelifera
- red Zoraptera
- red grizlice (Psocoptera)
- red životinjske uši (Phthiraptera)
- red Thysanoptera
- red polukrilaši (Hemiptera)
- podred jednakokrilci, cvrčci (Homoptera)
- podred stjenice (Heteroptera)
- podred Coleorrhyncha
- red Megaloptera
- red Raphidioptera
- red Planipennia
- red kornjaši, ili tvrdokrilci (Coleoptera)
- red Strepsiptera
- red opnokrilci (Hymenoptera)
- red Trichoptera
- red leptiri (Lepidoptera)
- red Mecoptera
- red buhe (Siphonaptera)
- red dvokrilci (Diptera)
Nedovršeni članak Kukci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.