Linux
Izvor: Wikipedija
Linux je slobodni unixoidni operacijski sustav, koji je dobio ime po svojem autoru Linusu Torvaldsu. Prije nego što je Linus Torvalds napravio novu jezgru za Intelov mikroprocesor 80386, UNIX operacijski sustavi nisu bili primjenjivi ni popularni za kućnu i uredsku upotrebu. Linus Torvalds je napravio svoj kernel po uzoru na MINIX ali i na SunOS (danas Solaris), koji je koristio na fakultetu. Nakon što je neko vrijeme sam koristio kernel, Linus je prebacio svoje djelo na internet (1991) te pozvao ljude da sudjeluju u daljnjem razvoju. Mnogi programeri su prihvatili poziv pa je pravedno reći da linux jezgra nije samo Linusovo djelo, nego zajedničko djelo programera diljem svijeta. Isto tako, i operativni sistem nastao na linux jezgri je djelo zajednice programera/hakera. Linux je slobodan softver, dok brzi razvoj globalne komunikacijske mreže i GPL licenca za korištenje poslužili su kao platforma za rast globalne zajednice suradnika - korisnika i programera, koji su omogućili da Linux dođe na naslovne stranice i postane prepoznatljivo ime.
Sadržaj |
[uredi] Povijest i sadašnja pozicija Linuxa
Linux je nastao 5. listopada 1991. Tog je dana izašla prva službena verzija Linuxa - 0.02. Od tada broj ljudi koji radi na Linuxu, bilo kao programeri (razvijatelji kernela ili Linux aplikacija) stalno raste. No, jezgra nije operativni sistem. Pojedinci sa raznih sveučilišta i programeri diljem svijeta spojili su linux jezgru sa programima iz nikad dovršenog GNU sistema i tako dobili funkcionalan operativni sistem. U tim ranim danima u linuxu se uglavnom radilo u tekstualnom promptu, ali već 1995-te je utemeljen KDE projekt koji je dao linuxu (ali i drugim UNIX-ima) vrhunski grafički desktop.
U ranim danima linux je služio kao eksperimentalni sistem koji su koristili studenti, hakeri, programeri i općenito ljudi jako orjentirani na rad s kompjutorima. Nije bilo šire komercijalne upotrebe. To se promjenilo sa nastankom Apache web servera, koji je zajedno sa linuxom pružio pouzdano i besplatno rješenje za tjeranje velikog broja web stranica. Napredovanje linuxa na desktopu ide puno sporije te je linux još uvijek rijetka pojava na kućnim i uredskim kompjutorima. Ipak, s vremenom je nastalo mnogo programa za linux (ali i ostale UNIXe) za razne svrhe: uredski paketi, web, razmjena datoteka i mail, PDF, gledanje i manipulaciju slikama, multimedija, prženje CD/DVDa te mnogi specijalizirani programi. Može se reći da danas za linux postoje svi potrebni programe za prosječnog kućnog i uredskog korisnika koji se ne igra i ne koristi svoj kompjutor za visoko specijaliziranu profesionalnu svrhu.
Jedna je od prednosti Linuxa mogućnost prilagodbe manje zahtijevnih programskih paketa za rad na starijim računalima, napose ako se koristi neko manje zahtjevno grafičko sučelje (npr. xfce ili fluxbox).
Prodor linuxa na desktop usporava činjenica da se igre uglavnom ne rade za linux, kao ni mnogi profesionalni programi, jer se korisnici linuxa ne doživljavaju kao tržište. Tu su i mnoge predrasude. Drugi veliki problem je prilično zatvorena i prema početnicima neprijateljski nastrojena linux zajednica. Osim pogrešnog stava prema početnicima, linux zajednica teško surađuje i sa velikim komercijalnim tvrtkama koje bi itekako mogle pomoći u podršci i širenju linuxa. Za to su zaslužni ekstremni stavovi po pitanju slobodnog softvera, kao i postojanje velikog broja distribucija (vidi dolje) i manjak standarda.
Ipak, polako ali sigurno, linux prodire na desktop. Do danas (ožujak 2007) je nastalo više linux distribucija prilagođenih početnicima. Izmišljen je i LiveCD, linux sistem koji se diže sa CD-a (ili DVD-a) te omogućuje isprobavanje linuxa bez pisanja po disku. Mnoge distribucije dolaze kao liveCD. U svijetu je linux postao veliki posao, i to ne samo među serverima. Nažalost, Hrvatska tu jako zaostaje za svijetom...
[uredi] Nesuglasice oko naziva
Free Software Foundation, zaklada koja stoji iza projekta GNU, smatra da se naziv "Linux" može koristiti samostalno samo kad se govori isključivo o jezgri (eng. kernel) koju je stvorio Linus Torvalds. Budući da je Torvalds jezgru uklopio u operativni sustav GNU - kojem je nedostajala upravo jezgra - Free Software Foundation smatra da je ispravan naziv GNU/Linux (ili GNU+Linux), te da je to samo jedna od varijanti operativnog sustava GNU [1] . Dok neke distribucije jasno ističu naziv GNU/Linux - najistaknutiji primjer je Debian GNU/Linux - većina medija i korisnika koristi naziv Linux.
[uredi] Distribucije Linuxa
Distribucija je neka vrsta "slagalice" sastavljane od Linux kernela (sa driverima), GNU programa, Xorg grafičkog servera, grafičkog sučelja (npr. GNOME ili KDE) te programa za pojedine svrhe. Svaka distribucija je podešena prema željama autora i korisnika, za neku namjenu, sa specifičnim izgledom. Nemoguće je utvrditi točan broj distribucija, a ne postoji niti jasan kriterij što je distribucija Linux jest. Veliki broj distribucija kao i nepostojanje standarda - poput jedinstvenog načina instaliranja programa - mnogim korisnicima računala otežava prelazak na Linux, ali i komercijalnu upotrebu.
Distribucije se mogu podjeliti u tri osnovne skupine s obzirom kako se distribuira softver uz pojedinu distribuciju. Softver se može distribuirati u izvornom kodu (kao kod distribucije Slackware) ili u zato predviđenim paketima (koji sadrže izvršne verzije softvera ili pak skripte koje same instaliraju softver). Dva najčešća sustava za upravljanje paketima su dpkg i rpm pa se stoga distribucije koje ih koriste često nazivaju nazivaju RPM distribucije, odnosno distribucije temeljene na Debianu. bazirane distribucije. U RPM spadaju Red Hat, Fedora, PcCLinuxOS, Suse... dok u dpkg spadaju Debian, Ubuntu, Linspire, Mepis, Knoppix i mnogi drugi.
Ipak, većina distribucija samo su varijacije na temu neke od najraširenijih:
- Slackware. Najstarija aktivna distribucija namjenjena iskusnim korisnicima, sa nekim zastarjelim mehanizmima funkcioniranja, ali s reputacijom stabilnog, sigurnog i pouzdanog sistema.
- Debian. Veliki međunarodni projekt s filozofijom slobodnog softvera u osnovi. Osnova za najveći broj drugih distribucija.
- Ubuntu. Distribucija temeljena na Debianu, koja teži biti što jednostavnija za korištenje.
- Fedora. Temelji se na Red Hat distribuciji.
- OpenSuSE. Nasljednik distribucije Suse. Projekt pod nadzorom tvrtke Novell.
- Mandriva. (bivši Mandrake) Izvorno nastao kao klon Redhat distribucije, razvio se u zasebnu distribuciju jako prilagođenu početnicima.
- Gentoo. Distribucija namjenjena isključivo onima koji žele do kraja ući u svijet linuxa. Instalacija zahtjeva kompajliranje cijelog sistema iz izvornog koda što može trajati danima.
- Knoppix. Također varijanta Debiana, poznat kao prvi LiveCD.
- PCLinuxOS. Mlada distribucija bazirana na Mandrivi, doživjela je nagli proboj na desktopu zbog svoje prijateljskog stava prema početnicima. Po mišljenju mnogih idealna za prelazak sa Windowsa na Linux.
[uredi] Glavne aplikacije za poslužitelje i korisnike
Uredske aplikacije
- Thunderbird, KMail (mail klijenti)
- Mozilla, Firefox, Opera (web preglednici)
- Novel Evolution, PHProjekt
- OpenOffice.org (uredski alati: uređivanje teksta, tablica, prezentacije, baza)
- Gimp, Blender
- AmaroK
Grafička okruženja
- KDE
- GNOME
- Xfce
- Fluxbox
Aplikacije za poslužitelje
[uredi] Poveznice
- Richard Stallman
- GNU
- Često postavljana pitanja - Linux (engl. FAQ - vidi Često postavljena pitanja)
[uredi] Reference
- ↑ Stallman, Richard (19. lipnja 2007.). Linux and the GNU Project. The GNU Project. Free Software Foundation. Retrieved on 2007-07-13.
[uredi] Vanjske poveznice
- HULK - Hrvatska udruga linux korisnika
- http://www.linux.org/
- http://www.linuxhq.com/
- http://www.distrowatch.com/
- Podrška Linux/Debian korisnicima
- DistroMania.com — Velika količina distribucija za download
- Besplatna i dobra knjiga za Linux u elektronskom obliku, na našem jeziku