Boćata voda

Izvor: Wikipedija

Boćata voda je slana voda nižeg saliniteta od morske koja nastaje mješanjem mora sa tekućom vodom ili kišnicom. Tri su tipične vrste bočate vode: voda na ušću rijeke u more, voda u kraškim sustavima i voda u slanim jezerima.

[uredi] Voda na ušću rijeka u more

Kod utjecanja slatke vode u more tipična je situacija da lakša slatka voda širi po površini, morska voda ostaje pri dnu, a u kontaktnoj zoni formira se sloj boćate vode. Širina prelaznog sloja ovisi o snazi rijeke i slanosti mora u koje utjeće. Ta je vrsta boćate vode vrlo bogata životom, te se u njoj posebno dobro razvijaju školjke i plankton. U zoni boćate vode prevladavaju morske ribe, budući riječne u nju mnogo manje zalaze. Posebni slučaj je vrulja, vrelo ispod površine mora kroz koje se ulijeva rijeka ponornica.

[uredi] Voda u kraškim sustavima

Kada priliv vode u krški sustav nije dovoljan da osigura stalni tijek vode iz tog sustava u more(vrulje), morska voda počinje prodirati u podzemlje. Taj je fenomen se posebno pristuan na krškim otocima i poluotocima. Formira se prelazna zona boćate podzemne vode, koja uslijed dulje suše ili crpljenja podzemne vode prodire u unutrašnjost otoka. Neumjereno crpljenje vode može povući more u cijeli kraški sustav i formirati dugotrajno boćate džepove podzemne vode. Bez crpljenja to se teško može desiti, jer voda iz sustava isparava vrlo polako, a more prodire odozdo i sa strane, tako da ga prve obilnije padavine isperu. Korištenje boćate vode za zalijevanje može nanijeti veliku štetu poljoprivredi.

[uredi] Voda u slanim jezerima

U jezerima ili morskim zaljevima spojenim vrlo uskim prolazom s morem (npr. Novigradsko more, Mljetska jezera) obilne padavime ili povećani utok svježe vode može sniziti opću razinu saliniteta. U ekstramnim okolnostima nivo saliniteta se toliko spusti da dolazi do većih poremećaja ekologije sustava.