Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Izvor: Wikipedija

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije službeni je naziv za partizane na prostoru bivše Jugoslavije. Izašli su kao pobjednička vojska jugoslavenskog rata. Od ožujka 1945., kadaj e formirana vlada Demokratske federativne Jugoslavije, mijenja ime u Jugoslavenska armija, kao legalna vojska te države.
- slovenski: Narodnoosvobodilna vojska in partizanski odredi Jugoslavije
- makedonski: Narodno oslobodiletna vojska i partizanski odredi na Jugoslavija
Sadržaj |
[uredi] Opis
Partizani su postali vodeća po brojnosti vojska na prostoru Jugoslavije. Njihov vođa bio je Josip Broz Tito, generalni sekretar Komunističke partije Jugoslavije. Kada je ustanak započet, komunisti su u Srbiji, Crnoj Gori i na području NDH surađivali sa četnicima, ali ta je suradnja već tijekom jeseni 1941. svuda bila raskinuta.
Zaslužni su za vraćanje Dalmacije i otoke Hrvatskoj, te ujedinjenje Istre s Hrvatskom. Ova su područja do tada bila pod Mussolinijevom Italijom.
[uredi] Kritike
Mnogi partizane smatraju totalitarnim pokretima. Oni su odgovorni za poslijeratnu komunističku diktaturu. Počinili su mnoge zločine, poput bleiburškog masakra, te crvenog terora u Hercegovini i slično.
[uredi] Poznati partizani
- Sava Kovačević
- Boško Buha
- Milovan Đilas
- Moša Pijade
- Edvard Kardelj
- Ivo Lola Ribar