Vladimir Šterk
Izvor: Wikipedija
Vladimir Šterk (Zagreb, 5. siječnja 1891. - Zagreb, 6. ožujka 1941.) hrvatski arhitekt.
[uredi] Biografija
Završio je pučku školu, a zatim maturirao u realnoj gimnaziji u Zagrebu. Pohađao je Češke visoke tehničke nauke (ČVUT) u Pragu u razdoblju od 1911.-1918. godine, gdje je diplomirao 19. ožujka 1921. godine. Sudjelovao je u Prvome svjetskom ratu i bio zarobljen u Rusiji, gdje je proučavao rusku drvenu vernakularnu arhitekturu.
Nakon diplome bio je zaposlen u Poslovnici Ignjat Fischer, a zatim u Gradskom građevnom uredu u Zagrebu. Bio je jedan od prvih asistenata na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1922. godine bio je članom osnivačkog odbora društva "Narodni rad - društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj". Od 1923. godine bio je samostalni ovlašteni arhitekt u Zagrebu. 1929. godine projektirao je dio unutarnjeg uređenja jugoslavenskog paviljona u Barceloni, kojega je projektirao arhitekt Dragiša Brašovan. Projektirao je i izveo mnogo vila, stambenih kuća i drugih zgrada u Zagrebu, zagrebačkoj okolici, Slavonskom Brodu, Osijeku i Vinkovcima.
1931. godine sudjelovao je na I. izložbi jugoslavenske suvremene arhitekture u Beogradu, a 1938. godine na izložbi "Pola vijeka hrvatske umjetnosti" u Zagrebu, gdje je i umro 6. ožujka 1941. godine, ostavivši udovicu Aleksandrinu rođ. Favalle, te sinove Veljka i Vojka.
[uredi] Najznačajnija ostvarenja
- Obiteljska vila, Tuškanac 90, Zagreb, 1925.
- Stambeno poslovna zgrada, Gundulićeva 3, Zagreb. 1937.
- Stambena zgrada, Britanski trg 12, Zagreb, 1928. – 1929.
- Poslovna - zgrada, Savska cesta 23, Zagreb, 1928.- 1929.
- Stambeno poslovna zgrada, Draškovićeva 30, 1928. – 1929.
- Stambeno – poslovna zgrada, Ilica 15, Zagreb, 1929.
- Nadogradnja i preoblikovanje zgrade, Prilaz Gjure Deželića 43, Zagreb, 1931.
- Vila Radan, Jabukovac 39, Zagreb, 1931. – 1932.
- Planinarski dom „Runolist“, Sljeme, Zagreb, 1935. – 1936.
- Stambeno - poslovna zgrada, Dežmanova 8, Zagreb, 1936.
[uredi] Literatura
- "Pola vijeka hrvatske umjetnosti" (katalog izložbe, Zagreb, 1938.),
- Vladimir Potočnjak: "Arhitektura u Hrvatskoj 1888. - 1938." (Građevinski vjesnik, br. 4 -5, Zagreb, 1939.),
- Stjepan Planić: "Pedeset godina arhitekture u Hrvatskoj" (Časopis Književnik, br. 2, Zagreb, 1939.),
- Željka Čorak: "U funkciji znaka" (NZMH, Zagreb, 1981.),
- Tomislav Premerl: "Hrvatska moderna arhitektura između dva rata" (NZMH, 1989.),
- Vanja Žanko i Silvija Limani: "Mladost i starost zagrebačkih vila" (katalog izložbe, Modulor, Zagreb, 2005.).