Ikavski govor
Izvor: Wikipedija
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od četiri govora hrvatskog jezika, uz ekavski govor, ijekavski govor i jekavski govor (jekavska čakavica Lastova i Janjine).
Ikavski govor je nazvan po izgovoru jata kao glas i. Ikavski u raznim inačicama je najčešći tip materinskog govora kod većine Hrvata tj. ukupno 64% ili 2/3 govornika hrvatskog jezika, pa neikavski ijekavci i ekavci čine manjinu Hrvata (dijelom su u gradovima pod utjecajem škole i administracije). Izvan Hrvatske i BiH se ikavica malim dijelom još nalazi u južnoj Sloveniji (tzv. ikavska slovenščina) te na sjeveru Crne Gore. Slično se ikavski jat još dijelom izgovara u češkom jeziku i najviše u Ukrajini gdje je to danas službeni standard ukrajinske ikavice.
[uredi] Zemljopisni pregled
Kao jasan jezični trag najvećeg prostranstva srednjovjekovnoga hrvatskog kraljevstva, raznoliki ikavski (ili bar poluikavski) govori su sve do danas više-manje mozaično rašireni od Trsta pa do Subotice i Prokletija: veći dio Istre, istočnog Kvarnera, Like, Bela Krajina, dio Žumberka, zapadnog Zagorja (Sutla), veći dio Dalmacije, zapadne Hercegovine, Završja/Tropolja, srednje i zapadne Bosne, južne i istočne Slavonije, na sjeveru Bačke (među Bunjevcima), dijelom na sjeveru Crne Gore te na pojedinim područjima tzv. Turske Hrvatske (Cazinska Krajina i Bosanska Krajina), a ikavski još govori i preko polovice svih hrvatskih iseljenika u prekomorskim zemljama. Najveća cjelovita prostranstva dominantnih hrvatskih ikavaca pružaju se na jugozapadu od Savudrije pa sve do Neretve i na sjeveroistoku od Gradiške pa do Subotice.
[uredi] Ikavica u narječjima
Ikavski izgovor je više ili manje nazočan u sva tri glavna hrvatska narječja i baš su preko ikavice ona jasnije povezana nego inače, pa je naša šteta i povijesni promašaj da nemamo ikavski standard. Takvu ikavsku međunarječnu sintezu prvi su htjeli proširiti hrvatski banovi Zrinski i Frankopani, pa se koristila kao elitni službeni jezik svih njihovih posjeda od Istre sve do Međimurja. Ta njihova ideja o jezičnom ujedinjenju Hrvata je propala nakon njihova smaknuća i potom nikad više nije ostvarena zbog kasnije Jugoslavije, jer bi ti brojni ikavci bili dominantni na većini ozemlja od Istre do Tise i Drine.
- Zapadna štokavština (šćakavska ikavica) obuhvaća pretežni dio ikavaca, tj. 46% ili 2/5 svih Hrvata. Nadasve je raširena diljem Like, Dalmatinske Zagore, jugozapadne Bosne, zapadne Hercegovine, donje Posavine, Baranje i na sjeverozapadu Bačke (od Sombora do Subotice). Po novijim nalazima nezavisnih crnogorskih lingvista, štokavski ikavci su još i sada rašireni među sandžačkim muslimanima u Crnoj Gori od Pljevlja na istok sve do najviših Prokletija, npr. ikavski Plav i Berane na granici Albanije, pa južnije do sela Markovići nasred Crne Gore.
- Ikavska čakavština je najpoznatiji tip primorskih i otočnih ikavaca koji obuhvaća većinu ili 3/4 ikavaca tj. oko 10% Hrvata. Ikavski ili bar poluikavski (ikavsko-ekavski) jat izgovaraju čakavci jugozapadne Istre, Lošinja, istočnog Kvarnera, Gacke, dalmatinske obale do Cetine i na većini otoka (osim Mljeta).
- Ikavska kajkavština je dosad najmanje proučeni tip ikavaca, a obuhvaća 1/4 kajkavaca ili 8% Hrvata koji uz kaj izgovaraju ikavski jat. Ovima je vrlo slična tzv. ikavska slovenščina Slovenskog Primorja i Bele Krajine, a ranije se slično govorilo i u Furlaniji. U Hrvatskoj slično govore kajkavski ikavci sjeverne Istre (Mlun, Slum, Brul itd.), pa u Gorskom Kotaru Fužine, Lokve, Ogulin i Hreljin, u Pokuplju Severin, Ribnik, Ozalj i Pribić, u Turopolju Horvati i Zdenčina, u jugozapadnom Zagorju Zaprešić, Brdovec i Marija Gorica itd. Zanimljivo je iz ranijih stoljeća da su kajkavski ikavci dijelom živjeli i na jugozapadu Zagreba, gdje je zapisano više starih ikavizama, npr. "Plac pod črišnju" odakle nastaje sadašnja Trešnjevka. Kajkavska ikavica se u inozemstvu još govori u selima srednjeg Gradišća i manje na jugozapadu Slovačke gdje su to izbjeglice pred Turcima iz naše Kostajnice.
Nedovršeni članak Ikavski govor koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.