Srpanjski ultimatum
Izvor: Wikipedija
Srpanjski ultimatum bio je ultimatum upućen vladi Srbije 23. srpnja (10. srpnja po julijanskome kalendaru) 1914. godine, nakon Sarajevskog atentata.
[uredi] Pozadina
U lipnju 1914. Franjo Ferdinand, austro-ugarski prijestolonasljednik, došao je u Bosnu nadgledati vojne vježbe Austro-Ugarske vojske.
28. lipnja 1914. tijekom vožnje sarajevskim ulicama ubijen je u atentatu koji je na njega izvršio Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna.
U Austro-Ugarskoj vladalo je uvjerenje da su srbijanske vlasti upletene u atentat, te je zatražena istraga u Srbiji, a Austro-Ugarska je 23. srpnja 1914. dala Srbiji ultimatum s ponižavajućim uvjetima za tu zemlju. Kraljevina Srbija ultimatum je odbila, te je uslijedila objava rata Srbiji 28. srpnja 1914. Britanski ministar vanjskih poslova sir Edward Grey ovaj je dokument opisao kao najteži ultimatum što ga je ikad jedna država uputila drugoj. Smatralo se da se njegovi zahtjevi ne mogu ispuniti i da je ultimatum samo način za stvaranje povoda za rat.
Ultimatum je zahtijevao od Srbije da dopusti istražiteljima Austro-Ugarske pristup na teritorij Srbije, gdje bi oni imali puno pravo istraživati i kazneno goniti građane Kraljevine Srbije. Taj je zahtjev bio neprihvatljiv srpskoj strani, te ga je ona odbila. Kada je Austro-Ugarska odbila srpsko uvjetno prihvaćanje zahtjeva i objavila rat, to je pokrenulo niz događaja koji će svijet uvesti u Prvi svjetski rat.
[uredi] Vanjske poveznice
Prvi svjetski rat | ||||
Bojišta | Glavni događaji | Specifični članci | Sudionici | Vidi |
Uvod:
Glavna bojišta:
|
1914.: 1918.: |
Utjecaj na civile: Nakon:
|
Sudionici Antanta Središnje sile |
• Kategorija:Prvi svjetski rat Predigre rata: |
Nedovršeni članak Srpanjski ultimatum koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.