Subotica (općina)
Izvor: Wikipedija
Općina Subotica | |
---|---|
Lokacija općine Subotica u Srbiji |
|
Opće informacije | |
Površina (2004.) Poljoprivredna površina ¹ Šume |
1.007 km² 88.740 ha 3.453 ha |
Stanovništvo (2002.) | 148.401 stanovnika |
Prirodni priraštaj (2004.) | -5 % |
Broj naselja | 19 |
Položaj | |
Administrativna jedinica | AP Vojvodina |
Okrug | Sjevernobački okrug |
Sjedište općine | Subotica |
Ostalo | |
Dužina puteva (2004.) | 444 km |
Broj zaposlenih stanovnika (2004.) | 46.216 |
Broj osnovnih škola (2003./2004.) Broj učenika |
13 12.654 |
Broj srednjih škola (2003./2004.) Broj učenika |
7 6.607 |
podaci su preuzeti sa stranice republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije ¹ društvena i individualna poljoprivredna gospodarstva |
Općina Subotica se nalazi u širokoj ravnici na krajnjem sjeveru Vojvodine, u blizini granice Srbije i Mađarske. Općina se nalazi u okviru Sjevernobačkog okruga. Glavni grad općine je grad Subotica.
U općini se nalaze slijedeća naseljena mjesta: Bački Vinogradi, Bikovo, Đurđin, Stari i Novi Žednik, Kelebija, Ljutovo, Mala Bosna, Donji Tavankut, Gornji Tavankut, Šupljak, Čantavir, Višnjevac, Bačko Dušanovo, Bajmok, Mišićevo, Palić, i Hajdukovo.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Krajem 12. stoljeća i početkom 13. stoljeća javlja se naselje Zabatka, a od kraja 14. stoljeća i u 12. stoljeću spominje se u dokumentima Subotica, kao grad u posjedu ugarskih velikaša. U 18. stoljeću, poslije oslobođenja od Turaka, mjesto se brzo naseljavalo i 1779. proglašen je "Slobodan kraljevski grad" - Marijatereziopolis. U 19. stoljeću razvoj Subotice je ubrzan, iako je 1831. u epidemiji kolere stradalo mnoštvo građana. U povijesti radničkog pokreta i narodnooslobodilačkog rata značajan je doprinos ovog kraja. Suboticu je oslobodio Subotički partizanski odred 10. listopada 1944. godine.
[uredi] Kultura
Subotica je grad povijesnih spomenika, starih i značajnih kulturnih institucija. Kazalište sa srpskom i mađarskom dramom, knjižnica, Gradski muzej, Povijesni arhiv, Galerija "Likovni susret". Na Paliću je i jedini zoološki vrt u Vojvodini. U gradu su poznati povijesni spomenici: Gradska kuća (1910.-1912.), sinagoga, franjevački samostan, Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora (Toma Rosandić) i „Balada vešanih“ (Nandor Glid).
[uredi] Gospodarstvo
Poslije austrougarske nagodbe 1869. Subotica je proglašena slobodnim gradom i posebnim statusom i postala je središte gospodarstva - kasnije industrijskog razvitka ovog kraja. Pored razvijene prehrambene industrije u Subotici je razvijena kemijska i elektro industrija, proizvodnja i remont željezničkih vagona i tekstilna industrija. Jezero Palić (8 km od Subotice) i Ludoško jezero (4 km istočno od Palića) privlačne su prirodne ljepote s izletištima, lovnim i ribolovnim područjima. U Subotičkoj pješčari kraj bogatih vinograda i voćnjaka ima terena za lov.
[uredi] Stanovništvo
Općina ima ukupno 150.534 stanovnika i zauzima površinu od 1.008 km².
Etnička pripadnost | |||||||||||
Srbi | Crnogorci | Jugoslaveni | Albanci | Mađari | Muslimani | Romi | Hrvati | Slovaci | Rumunji | Ostali | |
Ukupno | 22.335 | 1.755 | 22.746 | 311 | 64.277 | 447 | 421 | 16.369 | 163 | 42 | 21.668 |
Vjeroispovijest | |||||||||||
Pravoslavna | Islam | Judaistička | Katolička | Protestantska | Ostali | Neopredijeljeni | Ateisti | Nepoznata vjeroispovijest | |||
Ukupno | 22.276 | 774 | 38 | 100.267 | 2.630 | 163 | 657 | 5.591 | 18.109 |
[uredi] Vidi još
Bačka Topola | Mali Iđoš | Subotica
Ada | Alibunar | Apatin | Bač | Bačka Palanka | Bačka Topola | Bački Petrovac | Bela Crkva | Beočin | Bečej | Čoka | Inđija | Irig | Kanjiža | Kikinda | Kovačica | Kovin | Kula | Mali Iđoš | Nova Crnja | Novi Bečej | Novi Kneževac | Odžaci | Opovo | Pančevo | Plandište | Ruma | Senta | Sečanj | Sombor | Srbobran | Srijemska Mitrovica | Srijemski Karlovci | Stara Pazova | Subotica | Šid | Temerin | Titel | Vrbas | Vršac | Zrenjanin | Žabalj | Žitište