Razgovor:Savez komunističke omladine Jugoslavije

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo.
Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.
Ovaj članak zahtijeva stilsku doradu.
Članak treba preurediti tako da stilom zadovoljava zahtjeve Wikipedije.
Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


   Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Savez komunističke omladine Jugoslavije.


Zbog velikog uspjeha KPJ na izborima za Ustavotvornu skupštinu 28. novembra 1920. godine, čemu je doprinijela i organizacija SKOJ-a, kraljevska vlada je naredbom od 29. decembra 1920. godine, poznatom kao Obznana, zabranila djelovanje svih komunističkih organizacija. Samo do 12. januara 1921. godine (tj. u toku 14 dana) bilo je zatvoreno oko 12.000 komunista i aktivista.

Na Rožniku kod Ljubljane je od 20. do 22. augusta 1922. godine održana Prva konferencija SKOJ-a. Konferenciji je prisustvovalo 17 delegata i predstavnik Izvršnog odbora KPJ. Konferencija je istakla borbu SKOJ-a za poboljšanje ekonomskog položaja radničke omladine i za njena politička prava.

U Guštanju je od 24. do 26. juna 1923. godine održan Drugi kongres SKOJ-a. Zbog frakcionaške borbe u KPJ, Kongres je poklonio posebnu pažnju stanju u KPJ. Kongres u Guštanju usvojio je i više rezolucija: o radu na selu, o prosvjetnom radu SKOJ-a, o ekonomskoj borbi radničke omladine.

U Ravnama (blizu Guštanja) 30. juna 1926. godine održan je Treći kongres SKOJ-a. Kongres je postavio zadatke: da se SKOJ reorganizira na poduzetnom principu (s ćelijama po podružnicama) da stvara organizacije na selu i među intelektualnom omladinom, da se politički aktivira u borbi protiv vlasti buržoazije i reakcionarne politike vladajućeg režima, da se povede borba za ekonomska prava radničke omladine i radi na ideološkoj izgradnji kadrova i dr.

Kralj Aleksandar je 6. januara 1929. godine izvršio državni udar, ukinuo Ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zaveo apsolutističku diktaturu. KPJ i SKOJ su ponovo preživljavali teške dane. Počelo je masovno hapšenje i ubijanje naprednih ljudi. U toku 1929. godine do 1931. godine kroz zatvore je prošlo više od 10.000 političkih radnika. U tom vremenu ubijeno je i sedam sekretara SKOJ-a: Paja Marganović, Mijo Greški, Janko Mišić, Josip Debeljak, Josip Kolumbo, Pero Popović i Zlatko Šnajder.

U Ljubljani je 5. septembra 1934. godine održana Četvrta konferencija SKOJ-a. Konferencija je izabrala novi CK SKOJ-a s Borisom Kidričem na Čelu i delegaciju za Šesti kongres Komunističke omladinske internacionale.

U Zagrebu je od 8. do 10. septembra 1940. godine u ilegalnosti održana šesta zemaljska konferencija SKOJ-a. Konferenciji je prisustvovalo 30 delegata iz svih krajeva zemlje. U ime KPJ Konferenciji su prisustvovali drug Tito i Ivan Milutinović.

Na osnovu preporuke V kongresa KPJ i odluke IV kongresa SKOJ-a došlo je na zajedničkom kongresu SKOJ-a i Narodne omladine 16. do 18. decembra 1948. godine, do ujedinjenja u jedinstvenu omladinsku organizaciju — Narodnu omladinu Jugoslavije.

Na kongresu je Vrhovni komandant drug Tito predao SKOJ-u Orden narodnog heroja. Kongres je, pored ostalog, donio i odluku o spajanju SKOJ-a i Narodne omladine Jugoslavije.

Za osvjedočena herojska djela i pokazani masovni heroizam članova SKOJ-a u ratu, Prezidijum narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije odlikovao je, oktobra 1948. godine, SKOJ Ordenom narodnog heroja Jugoslavije.