Vukomeričke gorice

Izvor: Wikipedija

Vukomeričke gorice ili Vrhovlje (Vrhovje) nisko su gorje nastalo u neogenu (mlađi tercijar).

[uredi] Postanak

U vremenu dok je postojalo Panonsko more pritisnute morskom strujom toka rijeke Save sa sjevera i morskom strujom rijeke Kupe sa juga, taložili su se sedimenti i pjesci i stvarali niz otočića u smjeru zapad-istok u dužini oko 100 km od naselja Kupinečki Kraljevec na zapadu do Letovanskog (Letovanički) vrha na istoku. Najširi opseg im je u središnjem djelu, oko 25 km od naselja Šiljakovina i Velika Buna do naselja Cvetnić Brdo.

Uzdizanjem Panonske ploče i povlačenjem Panonskog mora Vukomeričke Gorice ostale su blago uzdignuto nisko gorje (najviši vrh Režidovka 255 metara nadmorske visine) obraslo gustim šumama bukve, hrasta, graba i ponegdje crnogorice.

[uredi] Gospodarski značaj

Kraj je vrlo rano naseljen i kultiviran zbog okolnih negostoljubivih močvarnih krajeva. Od poljodjelskih kultura najzastupljeniji i najznačajniji su vinogradi i voćnjaci, zatim slijedi stočarstvo i svinjogojstvo te ponešto povrtlarstvo i ratarstvo.

Danas su Vukomeričke gorice zbog sačuvane prirode izrazito privlačan turistički kraj na pogodnoj nadmorskoj visini i u blizini večih gradskih središta (Zagreb, Velika Gorica, Karlovac, Sisak).


Nedovršeni zemljopisni članak Vukomeričke gorice treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.