Pavlini
Izvor: Wikipedija
Red svetog Pavla, prvog pustinjaka je crkveni red, koji je ime dobio po sv. Pavlu Tebanskom, svetcu iz III./IV. stoljeća.
Tradicija ga smatra prvim pustinjakom i začetnikom kršćanskog anahoretizma. U doba kada je rimski car Decij proganjao kršćane, odlazi u pustinju, gdje je do konca života živio isposnički, u samoći i kontemplaciji.
Pavlini se još zovu i Red Svetog Pavla Pustinjaka. Oni su kontemplativno - aktivni crkveni red.
U puku ih se još naziva i „bijelim fratrima” zbog boje habita.
U pavlina se posebice njeguje pobožnost prema BDM i anđelima čuvarima. Jedna od glavnih karizma pavlinskog reda jest molitvena zaštita nerođene djece.
Od upravnih djelatnosti, vode marijanska svetišta i skrbe za hodočasnike.
Generalna Uprava je u svetištu Crne Gospe na Jasnoj Gori. Po svojom revnoj ispovjesti su poznati, naročito u Poljskoj.
[uredi] Poznatiji samostani
- pavlinski samostan (Kamensko),
- pavlinski samostan (Lepoglava), (lepoglavska čipka!) [1]
- pavlinski samostan (Sveti Petar u Šumi),
- pavlinski samostan (Svetice)
[uredi] Poznatiji pavlini
[uredi] Vanjske poveznice
- Pavlini u Hrvatskoj
- [2]
- Pavlini na redovnici.hr
Nedovršeni članak Pavlini koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.