Josip Kolanović

Izvor: Wikipedija

Josip Kolanović, (Zadar, 6. ožujka 1938. - ), hrvatski arhivist i povjesničar

Diplomirao i magistrirao teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1964.), povijest i filozofiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru (1981.), gdje je magistrirao iz pomoćnih povijesnih znanosti (1977.) i postigao doktorat iz povijesnih znanosti (1991).

Profesor na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru (1964-70.). Od 1972. godine djelatnik, a od 1991. godine ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu. Član je Komisije za povrat arhivske građe iz Austrije i Italije od 1975. godine. Član je Hrvatskoga arhivskoga vijeća, Vijeća za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i Komisije za grbove Ministarstva pravosuđa. Od 1996. godine član je izvršnoga odbora europske sekcije Međunarodnoga arhivskoga vijeća. Od 1997. godine honorarno predaje arhivistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokretač je (1995.) i urednik časopisa Fontes. Izvori za hrvatsku povijest.

Područje njegova proučavanja je arhivska teorija i praksa, srednjovjekovna povijest Dalmacije, napose gospodarski i društveni razvoj Šibenika u XV. i XVI. st., život i djelo M. Vrhovca, te kritička objava izvora za hrvatsku povijest. Izradio je više arhivskih obavijesnih pomagala od kojih su tiskana Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske i Kanonske vizitacije zagrebačke (nad)biskupije (1989.), redaktor je i pisac uvodnih tekstova prvoga pregleda arhivskih fondova i zbirki u Hrvatskoj: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska (1984.).

Samostalno i sa suradnicima priredio je za tisak tridesetak knjiga povijesnih izvora, među ostalim: Zaključci Hrvatskog sabora, sv. X-XII. (1975- 1980.), Hrvatske kraljevinske konferencije, sv. I-IV. (1985-1992.), Šibenski diplomatarij (1986.), Spisi kancelarije šibenskog kneza Fantina de cha de Pesaro 1441- 1443. (1989.), Sisak u obrani od Turaka 1543-1597. (1993.), Monumenta Vaticana Croatica sv. I-II (1996-2001), Korespondencija Juraj Strossmayer - Serafin Vannutelli 1881-1887. (1999.), Hrvatski državni sabor 1848. Sv. 1. (2000.), Petar pok. Andrije iz Cantùa. Bilježnički zapisi 1353-1356, sv. I-II, (2001-2002.).

[uredi] Djela

  • Hrvatski sabor (1994.),
  • Šibenik u kasnome srednjem vijeku (1995.),
  • Maksimilijan Vrhovac, Dnevnik, sv. I. (1987.),
  • “Statuta Iadertina / Zadarski statut” (izdali, kritičkim aparatom opskrbili te kazalom osoba, mjesta i stvari obogatili i na hrvatski jezik preveli Josip Kolanović i Mate Križman; Matica hrvatska Zadar i Hrvatski državni arhiv Zagreb, Zadar i Zagreb, 1997.),
  • Statut grada Dubrovnika (prijevod) (1997.),
  • “Statut Grada Varaždina” (kritičko izdanje i hrvatski prijevod; suautorstvo s Matom Križmanom; Državni arhiv u Varaždinu, Varaždin, 2001.),