Kostarika

Izvor: Wikipedija

Republika Kostarika
República de Costa Rica
Zastava Kostarike Grb Kostarike
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Noble patria, tu hermosa bandera
Položaj Kostarike
Službeni jezik: španjolski
Glavni grad: San José
Predsjednik: Abel Pacheco
Predsjednik Vlade: Abel Pacheco
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
125. po veličini
51.100 km²
0.7%
Stanovništvo:
 - ukupno (2004.):
 - Gustoća:
122. po veličini
4.159.757
81/km²
Neovisnost: Od Španjolske
15. rujna, 1821.
Valuta: kostarikanski kolon
(100 centima)
Vremenska zona: UTC -6
Internetski nastavak: .cr
Pozivni broj: 506


Republika Kostarika (španj. costa rica = bogata obala) je država u Srednjoj Americi. Graniči s Nikaragvom na sjeveru i Panamom na jugoistoku. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

Sadržaj

[uredi] Povijest

Prije dolaska Europljana, prostor današnje Kostarike naseljavali su domorodački Indijanci s kulturnim utjecajima razvijenih srednjoameričkih i andskih kultura. U 16. stoljeću domorodačko stanovništvo su pokorili Španjolci, a područje je postalo najjužnijom pokrajinom Nove Španjolske.

Nakon što je kratko vrijeme bila dijelom Meksičkog carstva, Kostarika se priključuje Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju od 1823. do 1839. Od 1840-tih je potpuno neovisna država. Kostarika je izbjegla većinu sukoba koji su potresali Srednju Ameriku.

[uredi] Ekonomija

Najvažnije ekonomske grane Kostarike su turizam, poljoprivreda i izvoz elektroničke opreme.

[uredi] Stanovništvo

Narodnosni sastav (1993.): bijelci 87%, mestici 7%, crnci i mulati 3%, Azijati 2%, Indijanci 1%.

Vjerski sastav (1995.): rimokatolici 86%, protestanti 9%.

[uredi] Etnografija

Indijansko prastanovništvo uvelike je uništeno u sukobu sa konkvistadorima ili kasnije hispanizirano. Danas u 22 rezervata živi 8 raznih plemenskih zajednica. Područje Kostarike nastanjivala su ili još žive plemena koja pripadaju porodicama Manguean: Nicoya, Orisi, Orotiña, danas se nazivaju imenom Chorotega*, imenom izumrlog naroda Chorotega; Chibchan: Burica; Barbacoan: Guatuso ili Maleku*; Talamancan: Boruca*, Bribri*, Burucaca, Cabécar*, Chiripo, Coto ili Cocto, Estrella, Guetar ili Huetar*, Pocosi, Quepo, Suerre, Tariaca, Térraba, Teshbi ili Techbi, Tucurrique, Turucaca i Voto, te panamski Guaymi*. Kolonizacija koja konačno počinje u kasnom 16. stoljeću, te uvođenje ropstva, otjeralo je mnoga plemena u planinska područja, gdje njihovi potomci žive i danas. Danas su kostarikanski Indijanci najzastupljeniji od plemena Bribri, Cabécar i Boruca, kojih ima dosta u planinskim područjima juga zemlje. Na sjeveru žive neka Chorotegan ili Manguean plemena, rasipana u povijesti od zaljeva Fonseca do poluotoka Nicoya. Ovi su imali naprednu kulturu i bijahu pod utjecajem tamošnjih naprednih civilizacija. Pleme Chorotega koje je živjelo u Hondurasu je nestalo, ali se danas pod njihovim imenom izjašnjavaju potomci Orotiña i Nicoya Indijanaca kojih etnički ima 795 (2000). Panamsko pleme Térraba u Kostariki broji negdje do 300 duša. Pleme Maleku ili Guatuso ima pereko 1,000 duša (2000); Cabécar 9,308 (2000) u području Turrialba; Bribri 12,172 (2000) duž rijeka Lari, Telire i Uren ; Boruca 1,000 (1991), između Playa Bonita i Golfita.

[uredi] Indijanski rezervati

Kostarika ima 22 indijanska rezervata, to su:

  • 1- Reserva Indígena Guatuso (Maleku)
  • 2- Reserva Indígena Matambú
  • 3- Reserva Indígena Quitirrisí
  • 4- Reserva Indígena Zapatón
  • 5- Nairi - Awari (Barbilla)
  • 6- Reserva Indígena Chirripó
  • 7- Reserva Indígena Bajo Chirripó
  • 8- Guaymí -Península de Osa
  • 9- Guaymí - Conte Burica
  • 10- Guaymí - Coto Brus
  • 11 - Guaymí - Abrojos Montezuma
  • 12- Reserva Indígena Curré
  • 13- Reserva Indígena Boruca
  • 14 - Reserva Indígena Térraba
  • 15 - Reserva Indígena Ujarrás
  • 16- Reserva Indígena Salitre
  • 17- Reserva Indígena Cabagra
  • 18- Reserva Indígena Tayní
  • 19 - Reserva Indígena Telire
  • 20- Cabecar-Talamanca
  • 21- Bribrí- Talamanca
  • 22- Reserva Indígena Kekoldi (Cocles)


Nedovršeni članak Kostarika koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.