Angkor Wat

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor.
Snimka francuske fotografkinje Emile Gsell iz 1866.
Snimka francuske fotografkinje Emile Gsell iz 1866.

Angkor Wat je najvažniji i najveći hramski kompleks kambodžanske regije Angkor u kojoj je do danas ponovo otkriveno više od 1000 hramova. Nalazi se oko 240 km sjeverno od Phnom Penha, glavnog grada Kambodže, i oko 20 km sjeverno od jezera Tonle Sap. Najvećim dijelom je sagrađen u vremenu od 1113. do 1150. u vrijeme vladavine kmerskog kralja Surjawarmana II. na prostoru od oko 2 km2 i najveća je vjerska građevina na svijetu.

Angkor znači grad, dok riječ Wat na jezicima Kmera i Tajlanđana znači hram.

Sadržaj

[uredi] Povijest

U 11. stoljeću kralj Jasowarman gradi brojne sisteme navodnjavanja i umjetnih jezera, što je omogućilo seljacima uzgoj i do tri žetve riže godišnje. Ovako uspješna poljoprivreda rezultirala je viškom hrane i donijela carstvu Kmera veliko bogatstvo. Tako je zemlja postala uz Kinu najvažnija azijska sila, a Kmeri su mogli graditi velike gradove i ogromne hramske komplekse.

Vladari Kmera smatrali su se božanskim vladarima. Svaki kralj gradio je vlastiti hram, posvećen jednom božanstvu. Time je kralj svojim hramom bio istovremeno utjelovljenje određenog boga, s kojim se nakon smrti trebao sjediniti. Ovaj hinduistički običaj okrunjen je gradnjom hramskog kompleksa Angkor Wata. Surjawarman II. je vjerovao da će se nakon smrti sjediniti s bogom Višnuom.

[uredi] Građenje

Objekti su sastavljeni od umjetnički obrađenog pješčenjaka. Kompleks je premrežen kanalima koji su između ostalog služili radnicima za prijevoz splavima ogromnih kamenih blokova. Blokovi za gradnju bili su brušeni u posebnim brusionama, tako da su slagani jedan na drugi bez vidljivih međuprostora.

Mitološke plesačice Apsare
Mitološke plesačice Apsare

Područje Angkor Wata okruženo je vodenim opkopom širokim 200 m i dugim 6 km koji pretstavlja praocean. On se, zajedno s brojnim hramskim kompleksima, uklapa u simboličku sliku svemira. U središtu je markantan hram s pet tornjeva oblikovanih kao lotosovi cvjetovi. Najviši toranj visok je 65 m.

Pogled iz zraka na kompleks Angkor Wata
Pogled iz zraka na kompleks Angkor Wata

Mnogi zidovi hrama ukrašeni su figurama plesačica - zvanim Apsarama - koja ima svaka svoja vlastita obilježja, tako da nisu međusobno slične.

Ove velike građevine su dosta oštećene. To su posljedice vremenskih uvjeta, bujnog rasta okolne prašume ali i ljudskih razaranja, kao na primjer brojnih pljački sijamaca u 15. stoljeću. Dodatni razlog propadanju hramova bio je i prelazak Kmera tijekom 13. stoljeća na budizam pa je princip božanskih vladara prestao postojati. Brojni radnici odbili su robovski rad za svoje vladare i sistemi za navodnjavanje kao i građevine prepuštene su laganom propadanju.

[uredi] Današnja situacija

Nakon što u drugom dijelu 20. stoljeća zbog političke situacije u Kambodži gotovo da nije bilo moguće raditi na restauriranju objekata, no u međuvremenu različite organizacije pokušavaju zaustaviti daljnje propadanje Angkor Wata.

Pored mnogobrojnih turista, hram dnevno posjećuju i budistički monasi.

[uredi] Nacionalno značenje

Angkor Wat je danas najznačajniji nacionalni simbol i reprezentira kmersku kulturu i kambodžanski narod. Njegova slika nalazi se na brojnim državnim simbolima pa je tako na državnoj zastavi i novčanici od 500 riela. Čak i u vrijeme vladavine Crvenih Kmera zlatna silueta hrama bila je dio kambodžanske zastave.

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: