Nilsko-saharski narodi
Izvor: Wikipedija
Istočnosudanski narodi (Nilsko-saharski narodi).- Porodica crnačkih naroda iz istočne Afrike koja je prema Westermannu (1911) dio veće Sudanske porodice. Rasno su istočnosudanski narodi najsrodniji Zapadnosudanskim, danas nazivanim Nigersko-kongoanskim narodima (Niger-Congo peoples). Istočnosudanski crnci poznati su po visokom stasu a glavna kulturna značajka su im nomadsko stočarstvo. Još negdje 9,000 godina p.n.e. Istočnosudanski crnci pripitomili su dugorogo govedo, a danas posjeduju velika krda ovih životinja. Stoka je mjerilo bogatstva ovih ljudi, a njezino mlijeko često se pije pomiješano sa krvlju životinje. Narodi ove porodice govore stotinjak jezika, a lingvisti je suvremeno vrijeme dijele na više ogranaka, klasifikacije su ipak još pod žestokom diskusijom, ali rasno i fizički svakako su srodni unutar sebe, kao i sa Zapadnosudanskim narodimna. Jezicima ove etnolingvističke porodice govori oko 27,000,000 ljudi od malija do Etiopije, i od južnog Egipta do Tanzanije. Nilsko-saharska jezična porodica, ime je koje je 1963. uveo Joseph H. Greenberg.
[uredi] Klasifikacija
- Didinga-Murle (Surmi)
- Fur plemena žive u Darfuru.
- Niloti, ovi narodi govore nilotskim jezicima i imaju kojih 14,000,000 govornika u područu rijeke Nil.
- Nubijski narodi (Nuba) žive duž Nila u Egiptu i Sudanu.
- Saharski narodi najzastupljeniji su od Kanura sa 4,500,000 govornika u sjeveroistočnoj Nigeriji i susjednom Čadu.
- Songhai imaju preko 2,000,000 govornika u Maliju i Nigeru.
- Srednje-sudanski narodi i jezici rašireni su kroz južni Čad i Sudan i sjeveroistočni Kongo (Kinšasa).