Razgovor:Špilja

Izvor: Wikipedija

Nema potrebe članak "Pećina" uklapati u članak "Spilja". U hrvatskoj speleološkoj i geomorfološkoj terminologiji koriste se spilja i špilja. Pećina je širi pojam koji označava i stijenu (strmac). Članak "Pećina" je nepotpun i s pogrešnim podacima. Tako se uopće ne navodi da su spilje oblikovane pretežito u naslagama vapnenca i dolomita. U njima najčešće ne teku rijeke. "Pećinski nakit" - nakit nosimo oko vrata, a u spiljama se taloženjem kalcita oblikuju sige koje se razlikuju po svojoj morfologiji, mineralnom sastavu boji... "Proste pećine" nema veze s hrvatskim jezikom kao ni termin "suve pećine", "nauka", "hemijske". Podjela spilja navedena u članku je zastarjela i nigdje se više ne koristi. "Pećinski sistemi", valjda se misli na spiljske sustave, nisu spilje s puno kanala, nego spilje s dva ili više ulaza. Nastavak teksta je neuspio pokušaj kopiranja već postojećeg članka "Spilje" Zaključujem i predlažem - članak "Pećina" bi trebalo pobrisati, a ne nekamo uklapati jer se radi o kopiranju već postojećeg članka "Spilje" s više pogrešnih informacija i termina. Nenad Buzjak 23:13, 23. veljača 2007. (CET)

Uklonio sam predložak za uklapanje.--Donatus 06:53, 24. veljača 2007. (CET)

[uredi] Uklopiti

   Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Špilja.


Ovaj članak sadrži pogrešno napisane wikipoveznice.
Wikipoveznice treba popraviti u skladu s uputama.

Putovanje u središte Zemlje je nemoguće.No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod zemljine kore,opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i toplom odjećom jer je unutar špilje jako hladno. Mnoge je špilje ukrasila sama priroda:odozgo vise stalaktiti,s dna niču stalagmiti,a među stjenama se ugnježđuju blijeda vodozemna stvorenja. Mjesečev krajolik,samosvojan ekosustavu koji ne prodire sunce.Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put,među mekanim stijenamamože stvoriti proširenja,klance i podzemne rovove.To su labirinti kojima često teku rijeke i potoci.

U Hrvatskoj prevladavaju špilje oblikovane u krškom reljefu oblikovanom u naslagama vapnenca i dolomita kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama gipsa, soli, magmatskih stijena, konglomerata, breča pa čak i leda.

Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne. Špilja je prirodna šupljina u Zemljinoj kori. Istraživanjem špilja se bavi speleologija koja je kao znanost nastala u drugoj polovici 19.stoljeća.Ljudi koji se bave proučavanjem špilja nazivaju se speolozi. Zahvaljujući speolozima mnoge su špilje danas otvorene za posjetitelje.

[uredi] Poznate špilje

  • Lukina jama,duboka 1392 metara,najdublja je jama u Hrvatskoj,a spada među najdublje u svijetu.Nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. otkrili su je slovački speolozi 1993.godine, a nazvana je po Ozrenu Lukiću - Luki,speologu koji je poginuo u Domovinskom ratu na Velebitu.
  • U uvali Balun na otoku Biševu nalazi se Modra špilja. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor i reflektiraju se od bijelog dna te osvjetljavaju špilju modrom,a predmete u vodi srebnom bojom.
  • U Postojnskoj jami u Sloveniji ima gotovo 20 km podzemnih tokova i najposjećenija je u Europi. Otkrio ju je 1818.godine Luka Čerč.
  • Postoje špilje u koje se ne ulazi pomoću konopaca i u u speološkom odijelu:dovoljna je mala barka Jer su ih napravili valovi u moru.Tako je nastala i špilja u Cala di Luna u [Nacionalnom parku zaljeva Orosei i Gennargentu na Sardiniji.
  • La Grotta grande del Vento unutar špilja Frasassi, u talijanskoj pokrajini Marche, otkrivena je tek 1971. godine nakon 23 godine speoloških istraživanja. Danas su špilje otvorene za građanstvo,ali postoje i posebni prolazi za speologe - za one iskusne ali i za početnike.

[uredi] Vidi još