Stanovništvo Jugoslavije
Izvor: Wikipedija
Prema zadnjem služenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika[1]. Prosječna gustoča naseljenosti bila je 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, Hrvatska je prema Jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika[2]od kojih su Hrvati činili 77.9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78.1 % stanovništva[3].
Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povečao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio.
Sadržaj |
[uredi] Nadopunjen popis 1991.
Stanovništvo
- Slovenija - 1.965.986
- Hrvatska - 4.784.265
- BiH - 4.364.574
- Crna Gora - 615.035
- Makedonija - 2.033.964 ( 1994. ponovljen popis, 1.936.877 stanovnika )
- Srbija - 9.778.991 ( Uža Srbija 5.808.906, Vojvodina 2.031.992)
- Jugoslavija - 23.542.815
[uredi] Etnički sastav
- Srbi - 8.546.000 ( 36.3 % )
- Hrvati - 4.661.000 ( 19.8 % )
- Bošnjaci - 2.347.000 ( 10 % )
- Albanci - 2.177.000 ( 9.2 % )
- Slovenci - 1.761.000 ( 7.4 % )
- Makedonci - 1.387.000 ( 5.9 % )
- Ostali
[uredi] Popis 1991. po Jugoslavenskoj evidenciji
Stanovništvo
- Slovenija - 1.962.606
- Hrvatska - 4.760.344
- BiH - 4.364.574
- Crna Gora - 615.267
- Makedonija - 2.033.964
- Srbija - 9.791.475 ( Kosovo 1.954.747, Uža Srbija 5.824.211, Vojvodina 2.012.517 )
- Jugoslavija - 23.528.230
[uredi] Etnički sastav
- Srbi - 8.527.000 ( 36.2 % )
- Hrvati - 4.633.000 ( 19.7 % )
- Bošnjaci - 2.307.000 ( 9.8 % )
- Albanci - 2.173.000 ( 9.2 % )
- Slovenci - 1.751.000 ( 7.4 % )
- Makedonci - 1.372.000 ( 5.8 % )
- Crnogorci - 534.000 ( 2.3 % )
- Mađari - 378.000 ( 1.6 % )
- Ostali [4]
[uredi] Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981.
Republike | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. |
BiH | 2.563.767(16.2%) | 2.847.459(16.8%) | 3.277.948(17.6%) | 3.746.111(18.3%) | 4.124.256(18.4%) |
Crna Gora | 377.189(2.4%) | 419.873(2.5%) | 471.894(2.5%) | 529.604(2.6%) | 584.310(2.6%) |
Hrvatska | 3.779.858(24%) | 3.936.022(23.2%) | 4.159.696(22.4%) | 4.426.221(21.6%) | 4.601.469(20.5%) |
Makedonija | 1.152.986(7.3%) | 1.304.514(7.7%) | 1.406.003(7.6%) | 1.647.308(8%) | 1.909.136(8.5%) |
Slovenija | 1.439.800(9.1%) | 1.504.427(8.8%) | 1.591.523(8.6%) | 1.727.137(8.4%) | 1.891.864(8.4%) |
Srbija | 6.527.966(41.4%) | 6.979.154(41.2%) | 7.642.227(41.2%) | 8.446.591(41.2%) | 9.313.676(41.5%) |
Jugoslavija | 15.841.566 (100%) | 16.991.449 (100%) | 18.549.291 (100%) | 20.522.972 (100%) | 22.424.711 (100%) |
[uredi] Etnički sastav od 1948. do 1981.
Narodnosti | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. |
Srbi | 6.547.000(41.5%) | 7.066.000(41.7%) | 7.806.000(42.1%) | 8.143.000(39.7%) | 8.140.000(36.3%) |
Hrvati | 3.784.000(24%) | 3.976.000(23.5%) | 4.294.000(23.1%) | 4.527.000(22.1%) | 4.428.000(19.7%) |
Bošnjaci | 809.000(5.1%) | 999.000(5.9%) | 973.000(5.2%) | 1.730.000(8.4%) | 2.000.000(8.9%) |
Slovenci | 1.415.000(9%) | 1.487.000(8.8%) | 1.589.000(8.6%) | 1.678.000(8.2%) | 1.754.000(7.8%) |
Albanci | 750.000(4.8%) | 754.000(4.5%) | 915.000(4.9%) | 1.310.000(6.4%) | 1.730.000(7.7%) |
Makedonci | 810.000(5.1%) | 893.000(5.3%) | 1.046.000(5.6%) | 1.195.000(5.8%) | 1.340.000(6%) |
Jugoslavija | 15.772.098 (100%) | 16.936.573 (100%) | 18.549.291 (100%) | 20.522.972 (100%) | 22.424.711 (100%) |
[uredi] Popis 1921.
U popisu iz 1921. ukupno je bilo 11,984,911 stanovnika, dok je sastav stanovništva bio podjeljen prvo po jezičnoj pripadnosti, a poslje po nacionalnosti:
- Slovenci: 1,019,997 (8,51%)
- Nijemci: 505,790 (4,22%)
- Mađari: 467,658 (3,9%)
- Albanci: 439,657 (3,67%)
- Rumunji: 231,068 (1,93%)
- Turci: 150,322 (1,26%)
- Česi: 115,532 (0,96%)
- Ruterani: 25,615 (0,21%)
- Rusi: 20,568 (0,17%)
- Poljaci: 14,764 (0,12%)
- Talijani: 12,553 (0,11%)
- Ostali: 69,878 (0,58%)
[uredi] Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1991.
Prosječan broj članova | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. |
BiH | 5.15 | 5.04 | 4.64 | 4.41 | 4.00 |
Crna Gora | 4.51 | 4.56 | 4.43 | 4.34 | 4.09 |
Hrvatska | 4.94 | 3.81 | 3.56 | 3.43 | 3.23 |
Makedonija | 5.27 | 5.30 | 5.02 | 4.68 | 4.39 |
Slovenija | 3.78 | 3.66 | 3.47 | 3.35 | 3.18 |
Srbija | 4.39 | 4.32 | 3.96 | 3.76 | 3.63 |
Jugoslavija | 4.37 | 4.29 | 3.99 | 3.82 | 3.62 |
[uredi] Promjene
Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo a bilo je i složene etničke strukture bez ijednog većinskog naroda ( Srbi su najveći udio u Jugoslaviji imali 1961., kada ih je bilo 41.7 %, ali to nije ni polovica ukupnog stanovništva ). Najviše se promijenio udio Albanaca, čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750 tisuća, da bi ih 1991. bilo više od 2,17 milijuna. Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše albanaca, Kosovo, je imalo i još uvijek ima najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila.
Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % ( Hrvatska ), odnosno 35 % ( Slovenija ), a u Kosovu za čak 166 %. U zadnjih par godine primjećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda, tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije ( 1991. ih je bilo 5.108.683, a 2002. samo još 4.891.031 ). Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.
1981. najveći gradovi su bili Beograd (1.087.915 stanovnika), Zagreb (648.586 stanovnika), Skopje (408.143 stanovnika), Sarajevo (319.017 stanovnika) i Ljubljana (224.817 stanovnika)[7].
Od 22.4 milijuna stanovnika, Srpskohrvatski jezik je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72.9 % stanovništva, Slovenski 1.761.393 stanovnika ili 7.9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7.8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6.1 % a ostalih 5.3 % je govorilo drugm jezicima[8]. Nepismenih je 1953. bilo 25.4 %, 1971. 15.1 % da bi 1981. taj udio smanjen na 9.5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su Kosovo sa 17.6 % i Bosna sa 14.5 % stanovništva[9].
[uredi] Nakon raspada SFRJ
Nakon raspada SFRJ i rata, broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22.8 do 23 milijuna stanovnika (u uspredbi sa 23.5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je brojala 7.498.001 stanovnik, Hrvatska 4.437.460, Slovenija 1.964.036, Makedonija 2.022.547, Crna Gora 620.145 dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen. Ipak, CIA World Fact Book procjenjuje da je BiH imala oko 4.1 milijun stanovnika[10] a BBC da je Kosovo imalo oko 2 do 2.2 milijuna stanovnika[11].
[uredi] Izvori
- ↑ MSN encarta; "Yugoslavia"
- ↑ Croatia - Country Report
- ↑ Hvatska - površina i stanovništvo
- ↑ Stanovništvo Jugoslavije 1991.
- ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
- ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 119
- ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124, 125, 126
- ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
- ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 118
- ↑ CIA world fact book; Bosnia and Herzegovina
- ↑ BBC.com Muslims in Europe