Treći Reich

Izvor: Wikipedija

Treći Reich
Großdeutsches Reich
1933. – 1945. Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj →
Austrija pod Savezničkom upravom →
Treća Čehoslovačka Republika →
NR Poljska →
Luksemburg 
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
"Ein Volk, ein Reich, ein Führer."
"Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa"
Himna
"Das Lied der Deutschen"
"Horst-Wessel-Lied"
Lokacija Trećeg Reicha
Treći Reich 1941.
Glavni grad Berlin
Jezik/ci njemački
Vlada Diktatura
Führer
 - 1934. – 1945. Adolf Hitler
Predsjednik
 - 1933. – 1934. Paul von Hindenburg
 - 1945. Karl Dönitz
Kancelar
 - 1933. – 1945. Adolf Hitler
 - 1945. Joseph Goebbels
 - 1945. Ludwig von Krosigk
Povijest Međuratni period i Drugi svjetski rat
 - Izbori 30. siječnja 1933.
 - Osnivanje 27. veljače 1933.
 - Ermächtigungsgesetz 31. ožujka 1933.
 - Anschluss 10. travnja 1938.
 - De facto poraz 2. svibnja 1945.
 - Ukinuta 5. srpnja 1945.
Površina
 - 1939 [1] 633.786 km² (244.706 mi² )
Stanovništvo
 - 1939 otp.[2] 69.314.000 
     Gustoća 109,4 /km²  (283,3 /mi² )
Valuta Reichsmarka
Prethodnice
Nasljednice
Weimarska Republika
Saar (Liga narodas)
Prva Austrijska Republika
Prva Čehoslovačka Republika
Druga Poljska Republika
Veliko Vojvodstvo Luksemburg
Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj
Austrija pod Savezničkom upravom
Treća Čehoslovačka Republika
NR Poljska
Luksemburg
Povijest Njemačke
Njemački grb


Treći Reich (njemački Drittes Reich) je čest naziv za njemačku državu između 1933. i 1945. godine, tj. razdoblje u kojemu je kancelar Njemačke bio Adolf Hitler.

Sadržaj

[uredi] Kronologija

  1. 30. siječnja 1933. Adolf Hitler postaje kancelar Njemačke u manjinskoj vladi (njegova stranka ima 38% glasova u Reichstagu, njemačkom parlamentu)
  2. 28. veljače 1933. 86-godišnji Hindenburg pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o obrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju
  3. 5. ožujka 1933. na izborima nacisti dobivaju 44% glasova, zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu
  4. 23. ožujka 1933. - u Reichstagu izglasan "Zakon o punomoći" kojim se sve ovlasti parlamenta preseljavaju na Vladin kabinet, praktično Hitleru u ruke
  5. 10. svibnja 1933. - palež liberalnih knjiga u Berlinu
  6. 22. lipnja 1933. - nacistička stranka jedina u Njemačkoj (ostale su zabranjene ili raspuštene)
  7. 26. siječnja 1934. Njemačka i Poljska potpisale 10-godišnji pakt o nenapadanju
  8. 30. lipnja 1934. - "Noć dugih noževa" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva SA (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu, a Hitler im je ispunio želju
  9. 2. kolovoza 1934. predsjednik Hindenburg umire, Hitler sjedinjuje položaj kancelara i predsjednika u novu funkciju: Führer (vođa)

[uredi] Vojna hijerarhija

Wehrmacht - Pješaštvo

OKW - Vrhovna komanda pješaštva
Šef OKW-a - feldmaršal Wilhelm Keitel
Načelnik operativnog stožera - general pukovnik Alfred Jodl

Heer - Vojska

OKH - Vrhovna komanda vojske
Vojni vođe u službi
general pukovnik Werner von Fritsch (1935. - 1938.)
feldmaršal Walther von Brauchitsch (1938. - 1941.)
Führer i Reichskanzler Adolf Hitler (1941. - 1945.)
feldmaršal Ferdinand Schörner (1945.)

Kriegsmarine - Mornarica

OKM - Vrhovna komanda mornarice
Mornarički vođe u službi
Großadmiral Erich Raeder (1923. - 1943.)
Großadmiral Karl Dönitz (1943.-1945.)
General admiral Hans-Georg von Friedeburg (1945.)

Luftwaffe - ratno zrakoplovstvo

OKL - Vrhovna komanda ratnog zrakoplovstva
Reichsluftschutzbund
Zrakoplovno vođe u službi
Reichsmarschall Hermann Göring (do 1945.)
feldmaršal Robert Ritter von Greim (1945.)

Abwehr - Obavještajna služba

kontraadmiral Konrad Patzig (1932. - 1935.)
vice admiral Wilhelm Canaris (1935. - 1944.)

Waffen-SS

[uredi] Popis važnijih dužnosnika Trećeg Reicha

(ovdje je navedeno samo njih 15, za cjelovit popis vidi Istaknuti nacisti)

Adolf Hitler - Führer (vođa)- premijer, predsjednik države i vrhovni zapovjednik Wehrmachta
Hermann Göring - Reichsmarshall i premijer. Ministar zrakoplovstva.
Rudolf Hess - Führer-ov zamjenik
Joseph Goebbels - ministar propagande
Albert Speer - Hitlerov arhitekt i budući ministar naoružanja
Heinrich Himmler - zapovjednik SS-a i upravitelj njemačke policije
Martin Bormann - voditelj NSDAP-a (nacističke stranke)
Joachim von Ribbentrop - ministar vanjskih poslova
Alfred Rosenberg - Reichsleiter
Walther Funk - ministar industrije
Wilhelm Frick - ministar unutarnjih poslova
Ernst Kaltenbrunner - Vođa RSHA
Hjalmar Schacht - ministar bez lisnice, predsjednik Reichsbank
Konstantin von Neurath - voditelj tajnog Kabineta.
Arthur Seyss-Inquart - Reichsstatthalter(namjesnik) u Austriji

[uredi] Podnošci

  1. Statistisches Bundesamt (Federal Statistical Office),
    • breaks code*
    Statistisches Jahrbook 2005 für die Bundesrepublik Deutschland, str. 8.
  2. Germany — Country Study

[uredi] Vanjske poveznice