Malezija

Izvor: Wikipedija

Malezija
مليسيا

Malaysia

Zastava Malezije Grb Malezije
(Zastava) (Grb)
Geslo: Bersekutu Bertambah Mutu (malajski: Jedinstvo je snaga)
Himna: Negaraku
Položaj Malezije
Službeni jezik: malajski
Glavni grad: Kuala Lumpur1
Vrhovni vladar: Sultan Mizan Zainal Abidin
Predsjednik Vlade: Abdullah Ahmad Badawi
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
67. po veličini
329.847 km²
0,3%
Stanovništvo:
 - ukupno (2007.):
 - Gustoća:
43. po veličini
26.909.000
82/km²
Neovisnost: 31. kolovoza 1957. od Ujedinjenog Kraljevstva(samo Malaja)
16. studenog 1963. (Federacija)
Valuta: ringgit (100 sena)
Vremenska zona: UTC +8
Internetski nastavak: .my
Pozivni broj: +60 (020 iz Singapura)
1Federalna administracija premještena je iz Kuala Lumpura u novoizgrađenu Putrajayu.

Malezija je država u jugoistočnoj Aziji. Malezija je federacija koja se sastoji od trinaest država i tri savezna teritorija. Južno kinesko more dijeli državu na na dvije odvojene zemljopisne cijeline:

  • Poluotok Malezija ili Zapadna Malezija, koja zauzima južni dio Malajskog poluotoka i graniči na sjeveru s Tajlandom, a na jugu sa Singapurom, s kojim je povezana mostom. Sastoji se od devet sultanata (Johor, Kedah, Kelantan, Negeri Sembilan, Pahang, Perak, Perlis, Selangor i Terengganu), dvije države koje vode guverneri (Malacca i Penang), te dva savezna teritorija (Putrajaya i Kuala Lumpur).
  • Malezijski Borneo ili Istočna Malezija, koja obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Borneo, a graniči s Indonezijom i sultanatom Brunej, kojeg u potpunosti okružuje. Sastoji se od dvije države (Sabah i Sarawak) te saveznog teritorija (Labuan).

Malezija je formalno nastala 16. studenog 1963. godine kada su se države Malajske Federacije, Sabah, Sarawak i Singapur sjedinile u Malezijsku federaciju, sporazumno s Velikom Britanijom, uz osudu Indonezije. Singapur je 1965. godine sporazumno napustio Federaciju kao nova nezavisna država.

Malezija je jedna od država osnivača ASEAN-a. Ostala je članicom Commonwealtha.

Iako su Malajci dominantniji, malezijsko drštvo je heterogeno, sa značajnim utjecajem indijske i kineske manjine.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Oba dijela zemlje imaju sličan reljef: niski obalni pojas, često močvaran, prelazi u unutrašnjosti u šumovita brda i planine, od kojih je najviša Kinabalu (4.095 m) na sjeveru Bornea. Klima je ekvatorijalna na jugu i monsunska na sjeveru.

[uredi] Povijest

Prvo desetljeće nakon neovisnosti bilo je burno: etnički Malajci tražili su veći udio u gospodarstvu zemlje i smanjenje siromaštva u odnosu na bogatiju kinesku manjinu. Sukob je eskalirao 1969. međuetničkim nasiljem u kojem su uništene mnoge kineske tvrtke. U zemlji je uvedeno izvanredno stanje, koje traje do danas, i zabranjeno je otvoreno iskazivanje nezadovoljstva vladinom politikom. Nizom mjera uspjelo se poboljšati gospodarsku situaciju malajskog stanovništva.

[uredi] Državno uređenje

Malezija je federalna, ustavna, parlamentarna, izborna monarhija. Ustav je donesen 27. kolovoza 1957., kao Ustav Federacije Malaje. Do danas Ustav je imao 42 amandmana.

[uredi] Vrhovni vladar

Državni glavar Malezije je Yang di-Pertuan Agong, što na malajskom znači Vrhovni vladar, a na Zapadu se obično prevodi i kao kralj. Kralj se bira na razdoblje od pet godina. Malezija je jedna od nekoliko izbornih monarhija na svijetu (uz Vatikan, Kambodžu i Kuvajt), ali jedina koja ima ograničeno vrijeme vladavine. Kralj se bira između devet nasljednih sultana koji se nalaze na čelu sultanata na Malajskom poluotoku, dok ostale države, kojima su na čelu guverneri, ne sudjeluju u izboru.

Yang di-Pertuan Agong ima uglavnom ceremonijalnu ulogu. Ustav propisuje da izvršnu vlast, koja je teoretski utjelovljena u monarhu, vrši Kabinet (vlada) na čelu koje je premijer, a koji je pak odgovoran Parlamentu.

Sadašnji, trinaesti Yang di-Pertuan Agong je sultan Mizan Zainal Abidin, sultan Terengganua. Njegova vladavina započela je 13. prosinca 2006. godine, nakon njegova izbora od strane Konferencije vladara. Službeno je ustoličen 26. travnja 2007.

[uredi] Izvršna vlast

Izvršnu vlast obavlja Kabinet kojem je na čelu premijer (predsjednik vlade). Malezijski ustav propisuje da premijer (malajski Perdana Menteri) mora biti rođeni Maležanin, član Donjeg doma Parlamenta koji, prema mišljenju kralja, ima većinu u njemu. Njega formalno imenuje kralj. Prema članku 43. Ustava, ministri moraju biti članovi Parlamenta (Donjeg ili Gornjeg doma), a imenuje ih kralj, na prijedlog premijera: Kabinet je odgovoran Parlamentu.

Sadašnji i peti premijer Malezije je Abdullah Ahmad Badawi.

[uredi] Stanovništvo

Najbrojnija etnička grupa su Malajci koji su muslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. Slijede Kinezi kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu. Indijaca ima oko 7%.

[uredi] Religija

Crkva u Melakka
Crkva u Melakka

Državna religija je Islam, 60% stanovništava su Muslimani. Po Malezijskom Ustavu svi etnički Malaien su rođenjem automatski Muslimani, prelazak na drugu Religiju se kažnjava zatvorskom kaznom. Kinezi su većinom Budisti 20%, a oko 2,6% su Taoisti i Konfucijasti. Kršćani (9%) su zastupljeni u svim narodima, na istoku Malazije živi manjina kršćanski Malazijaca, koji su u 16. stoljeću od Španjolaca prešli na kršćanstvo i ostali vjerni svojoj vjeri.

[uredi] Gospodarstvo

U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištima nafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država s BDP-om od 10.500 USD po stanovniku mjereno po PPP-u u 2004.

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:


Nedovršeni članak Malezija koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.