PHP

Izvor: Wikipedija

PHP (PHP: Hypertext Preprocessor) je otvoreni programski jezik za programiranje dinamičnih web stranica i interaktivnih webserver-aplikacija.

Sadržaj

[uredi] Općenito o PHP-u

Prve verzije su se zvale PHP/FI (Personal Home Page Tools/Forms Interpreter) i bile su skup perl skripti, koje je razvio Rasmus Lerdorf za brojanje posjeta na svojoj privatnoj web stranici. To je bilo negdje oko 1995. godine.

Poslije, kada je nastala potreba za više funkcija razvio je novu verziju u programskom jeziku C, koja je mogla raditi s bazama podataka i omogućila je korisnicima programirati jednostavne dinamične web stranice. Rasmus je odlučio objaviti PHP kao slobodni softver, tako da ga svatko može poboljšati.

Danas je PHP najzastupljeniji od bilo kojeg drugog jezika u svrhu stvaranja internet aplikacija. Vrline su mu jer je jako sličan C-u, lako se pamti, ima bazu podataka MySQL s kojom se s lakoćom radi i lako se pamti svi većina kodova.

Uspjeh PHP-a je u tome što je open source (otvoreni kod) te svatko tko želi dodati svoj kod može ga s lakoćom ubaciti ako poznaje C, a ukoliko je poboljšao rad PHP-a može sugerirati programerima iz tima da ih doda te tako bude sastav PHP-a.

[uredi] Povijest

1997. godine PHP/FI 2.0 (druga inačica) bila je kult za nekoliko tisuća korisnika širom svijeta. Oko 50.000 webstranica imalo je potpis instalacije 'PHP/FI 2.0', što znači da je onda 1% svih web stranica na internetu koristilo PHP. Iako su i drugi korisnici doprinijeli izvornom kodu, bio je to projekt jedne jedine osobe.

Ukratko nakon službenog izdanja 'PHP/FI 2.0'-a u studenom `97, bio je zamijenjen prvom alfa verzijom PHP-a 3 (PHP3).

  • PHP3
  • PHP4
  • PHP5

[uredi] Sintaksa

Sintaksa prve verzije je bila slična perl-u, ali jednostavnija i skučena. Ipak je imala varijable kao perl, automatsku interpretaciju varijabli web formi i u HTML-u ukorijenjenu sintaksu.

[uredi] PHP uređivači (editori)

[uredi] Konkurencija

PHP naravno nije jedini specijalizirani programski jezik za izradu web aplikacija, vidi također:

  • JSP - Sun-ova inačica Jave za izradu web aplikacija
  • ASP - i Microsoft "konja za trku ima"
  • CFM - "ColdFusion" tvrtke Adobe

Naravno, moguće je i jezicima opće namjene kreirati web aplikacije, bio to C, Perl ili čak Fortran.

[uredi] Vanjske poveznice