Richard Stallman

Izvor: Wikipedija

Richard Matthew Stallman
Richard Matthew Stallman

Richard Matthew Stallman (16. ožujka 1953.) je kontroverzni američki programer, najpoznatiji kao utemeljitelj pokreta za slobodni softver i projekta GNU.

Ovaj dio članka nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.
Ovaj članak zahtijeva stilsku doradu.
Članak treba preurediti tako da stilom zadovoljava zahtjeve Wikipedije.

Stallman ne samo da je ponovno pokrenuo ideju slobodnog softvera, nego je i toj ideji dao pravni oblik (najznačajniji uradak je GPL licenca), te je također i pokazao da se na takvom softveru može i zaraditi.

U mladim danima Stallman je radio je u MIT istraživačkom laboratoriju, gdje su ga dohvatile strašne moralne dileme nakon što je morao potpisati da neće dijeliti komercijalne UNIX-e drugim istraživačima. I tako se moralno dilemao tamo negdje do kraja 1983, kad je otišao iz MIT-a da bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). Stallman je započeo nešto što bi se moglo nazvati nemogućom misijom: ispočetka napisati sve dijelove jednog tipično UNIX operativnog sistema, a pridružili su mu se programeri iz cijelog svijeta. Svoj sistem nazvao je GNU (gnu's not unix). Od tada, pa do danas, Stallman provodi život kao programer, ali i najglasniji i najutjecajnici promotor slobodnog softvera, te je cijeli život podredio tome. Njegove ideje slobode ne odnose se samo na programe, nego i na ljudsku slobode općenito i zajedništvo kao osnovu funkcioniranja ljudske vrste.

Ovaj članak izgleda kao osobno mišljenje ili priča i možda zahtjeva čišćenje.
Molimo vas, pomozite unaprijediti članak ponovno ga pišući ili ispravljajući u enciklopedijskom stilu.

Ipak, koliko god genijalan i revolucionaran bio, Stallman se s vremenom pretvorio u čangrizavog starčića, koji ne priznaje ime linux, nego GNU/linux. Čak neće pričati s novinarima koji ne koriste njemu prihvatljivu terminologiju. Čovjek se valjda osjeća oštećeno jer nitko ne priznaje silne godine pisanja operativnog sistema. Osim toga, Stallmanova pozicija je isključiva i ekstremistička, jer ne priznaje nikakav zaštićeni softver, čak i ako je potpuno besplatan i slobodan za distribuciju. Jednostavno, u njegovom svijetu (i svijetu njegovih poklonika) ne postoje nikakva autorska prava, zasluge te priznanje za talentirane pojedince. Nažalost, takav stav stvara krivu predožbu o linux/BSD operativnim sistemima općenito, te dugoročno pravi veliku štetu slobodnom softveru.


Nedovršeni biografski članak Richard Stallman dopunite prema pravilima Wikipedije.