Derventa

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Derventa. Za druga značenja, pogledajte Derventa (razdvojba).
Derventa
Slika:Derventa (grb).png
Entitet
Bosne i Hercegovine
Republika Srpska
Sjedište Derventa
Načelnik Milorad Simić
Površina 517 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

56.489 (1991.)
109/km²

Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu s Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km² u 56 sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 stanovnika.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.

Nacionalni sastav:

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 56.141

[uredi] Naseljena mjesta

Agići, Begluci, Bijelo Brdo, Bosanski Dubočac, Brezici, Bukovac, Bukovica Mala, Bukovica Velika, Bunar, Cerani, Crnča, Dažnica, Derventa, Donja Bišnja, Donja Lupljanica, Donji Detlak, Donji Višnjik, Drijen, Gornja Bišnja, Gornja Lupljanica, Gornji Božinci, Gornji Detlak, Gornji Višnjik, Gradac, Gradina, Kalenderovci Donji, Kalenderovci Gornji, Kostreš, Kovačevci, Kulina, Kuljenovci, Lug, Lužani, Lužani Bosanski, Lužani Novi, Mala Sočanica, Mišinci, Miškovci, Modran, Osinja, Osojci, Pjevalovac, Pojezna, Poljari, Polje, Rapćani, Stanići, Šušnjari, Tetima, Trstenci, Tunjestala, Velika, Velika Sočanica, Vrhovi, Zelenike, Žeravac i Živinice.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

O povijesti grada Dervente može se govoriti kao o povijesti grada Hrvata katolika i muslimana, Bošnjaka, sa pravoslavnim pukom u okolnim brdima (selima).

Nakon odlaska Turaka sa područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grda Derventa, postaju dio Austro-Ugarske monarhije.

Grad je bio u sklopu Banovine Hrvatske u Jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme drugoga svjetskog rata, u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. U tom razdoblju su počinjeni veliki zločini, a mnogi građani općine su okončali svoje živote u ustaškim logorima širom NDH.


Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, mnogi Hrvati i Bošnjaci prisilno su iseljeni iz ove općine.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

  • Mile Kitić, folk pjevač
  • Abaz Arslanagić, rukometni trener i vratar
  • Mario Tokić, nogometaš
  • Kruno Šarić, dramski umjetnik
  • Ilija i Marko Begić, poznati pjevači izvorne glazbe

[uredi] Spomenici i znamenitosti

  • Franjevački samostan na Plehanu ( uništen 1992.)
  • Grčka groblja i spmenici u Pojezni i Crnči

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

Književni klub VIHOR, koji je do srpskog oslobadjanja grada, djelovao u Derventi, sada djeluje u Zagrebu, sa ograncima u drugim državama svijeta. Namjera književnog kluba VIHOR je vratiti sjedište u Derventu. Za sada, klub ima predznak - hrvatski.

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice



Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Derventa treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.