Libanon
Izvor: Wikipedija
Libanonska Republika الجمهوريّة البنانيّة (al-Džumhūrīyâ al-Lubnānīyâ) |
|||||
---|---|---|---|---|---|
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: Koullouna Lilouataan Lil Oula Lil Alam | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | arapski 1) | ||||
Glavni grad: | Beirut | ||||
Predsjednik: | Émile Lahoud | ||||
Predsjednik Vlade: | Najib Mikati | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
160. po veličini 10.452 km² 1,6% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2003.): - Gustoća: |
123. po veličini 3.727.703 2) 358/km² |
||||
Neovisnost: | Od Francuske 22. studenog 1943. | ||||
Valuta: | libanonska funta (100 piastera3)) | ||||
Vremenska zona: | UTC +2 | ||||
Internetski nastavak: | .lb | ||||
Pozivni broj: | +961 | ||||
(1) Govori se i francuski, engleski i armenski. (2) Procjena. Posljednji popis bio je 1932. |
Libanon, službeno Libanonska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Beiruta i Tira (Sura), zatim kraški planinski lanac Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša točka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te u zaleđu vapnenačko gorje Anti-Libanon (2.659 m) koje čini granicu sa Sirijom.
[uredi] Povijest
Od početka 15. stoljeća do kraja prvog svjetskog rata Libanon je bio dio Osmanskog Carstva. Pod pritiskom zapadnih zemalja Porta je u drugoj polovici 19. stoljeća dala autonomiju Libanonu u kojem je tada većinu činilo kršćansko maronitsko stanovništvo. Nakon raspada Carstva Liga naroda dodijelila je Libanon Francuskoj kao mandatno područje. Današnje političko uređenje države i kvote pojedinih religijsko-etničkih skupina u vlasti potječu iz tog doba i pokušaj su smanjenja tenzija među narodima i vjerama u zemlji.
Nakon drugog svjetskog rata Libanon je postao neovisna republika. U 1960-ima doživio je gospodarsku ekspanziju sa snažnim financijskim sektorom i turizmom usredotočenim u Beirutu. Osjetljiva međunacionalna ravnoteža narušena je u 70-ima nakon što je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) premjestila svoj stožer u Libanon. Od 1975. do 1990. trajao je građanski rat u kojem su sudjelovale islamske i kršćanske frakcije (najznačajnije su bile kršćanska Falanga, te arapski PLO i Hezbollah) povremeno potpomognute susjedima Sirijom i Izraelom.
Početkom 90-ih uspostavljena je djelomična politička stabilnost, ali sirijske vojne snage još su uvijek stacionirane na libanonskom teritoriju i Sirija ima velik utjecaj u političkom životu zemlje. U posljednjih nekoliko mjeseci u nizu javnih protesta građani svih vjera izrazili su želju za povlačenjem Sirije iz Libanona.
12. srpnja 2006. započeo je novi Izraelsko-libanonski sukob, nakon što je Hezbollah upao u sjeverni dio Izraela te ubio 8 i oteo 2 izraelska vojnika.
[uredi] Stanovništvo
Libanon je etnički i vjerski heterogen. Pitanje udjela pojedinih vjera i naroda u ukupnom stanovništvu politički je osjetljivo pa službenih popisa stanovništva nije bilo od 1932. Pretpostavlja se da većinu čine Arapi muslimani, a među kršćanima najznačajniji su Maroniti, povezani s Katoličkom crkvom, ali s vlastitim patrijarhom i liturgijom. Brojni su i Druzi čija je religija bliska Islamu i koji sebe smatraju Arapima. U posljednjih pola stoljeća velik broj Libanonaca, naročito kršćana, emigrirao je u zemlje Zapada.
[uredi] Gospodarstvo
Uslužni sektor (financije i turizam) tradicionalno igra najveću ulogu u libanonskom gospodarstvu. Zemlja vodi politiku gospodarskog otvaranja prema inozemstvu, ali opterećuju je proračunski manjkovi, visoki vanjski dug i nezaposlenost. BDP je u 2003. bio 4.800 USD po stanovniku mjereno PPP-om.
[uredi] Provincije
Libanon je podjeljen u 6 guvernatorata (provincija) u kojima se nalazi 25 distrikata. Upravnik provincije je guverner (استاندار: ostāndār).
- 1. Beirut
- 2. Libanon Brdo
- 3. Sjeverni Libanon
- 4. Bekaa
- 5. Nabatäa
- 6. Južni Libanon
Alžir • Bahrain • Džibuti • Egipat • Irak • Jemen • Jordan • Katar • Komori • Kuvajt • Libanon • Libija • Maroko • Mauritanija • Oman • Palestina • Saudijska Arabija • Somalija • Ujedinjeni Arapski Emirati • Sudan • Sirija • Tunis
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina
Afganistan • Albanija • Alžir • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Benin • Bjelokosna Obala • Burkina Faso • Brunej • Čad • Džibuti • Egipat • Gabon • Gambija • Gvineja • Gvineja Bisau • Gvajana • Indonezija • Iran • Irak • Jemen • Jordan • Kamerun • Katar • Kazahstan • Kirgistan • Komori • Kuvajt • Libanon • Libija • Maldivi • Malezija • Mali • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Niger • Nigerija • Oman • Pakistan • Palestina • Saudijska Arabija • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Surinam • Sirija • Tadžikistan • Turska • Tunis • Togo • Turkmenistan • Uganda • Uzbekistan • Ujedinjeni Arapski Emirati
Zemlje s promatračkim statusom: Bosna i Hercegovina • Rusija • Srednjoafrička Republika • Tajland • Turska Republika Sjeverni Cipar
Muslimanske organizacije s promatračkim statusom: Moroska nacionalna oslobodilačka fronta
Međunarodne organizacije s promatračkim statusom: Organizacija za gospodarsku suradnju • Afrička unija • Arapska liga • Pokret nesvrstanih • Ujedinjeni narodi