Operacijski sustav
Izvor: Wikipedija
Operacijski sustav (OS) (još i radni sustav, operacijski sistem, operativni sustav[1]) je skup osnovnih sistemskih programa koji upravljaju sklopovljem računala (eng. hardware) radi ostvarivanja osnovnih funkcija računala: ulaz, memoriranje, obrada i izlaz podataka.
Operacijski sustav omogućuje vezu između sklopovlja i korisničkih programa. Mnogi korisnički programi u svom izvođenju pozivaju funkcije koje su sadržane u operacijskom sustavu kroz tzv. API (eng. application program interface).
Sadržaj |
[uredi] Povijest razvoja
Na samom početku pojave prvih računala u kasnim 1930-tim i tijekom Drugog svjetskog rata nisu postojali operacijski sustavi te su računala bila programirana na razini stroja. Kod nulte generacije računala bilo je moguće izvršavati samo jedan program koji je imao potpunu kontrolu nad računalom. Sve rutine za obavljanje nižih operacija (kao čitanje s papirne vrpce ili ispisivanje na pisaču) bile su sastavni dio svakog programa. Za programiranje nulte generacije računala programer je morao dobro poznavati sklopovlje računala, a vještina programiranja u sebi je sadržavala određenu količinu prepravki na sklopovlju: premještanje žica, dodavanje ili oduzimanje elektroničkih sklopova. Nulta generacija računala bili su eksperimentalni, novi uređaji, i kao takvi prepravke na sklopovlju bile su nužne jer nije postojala dovoljna količina znanja i iskustva kako graditi i programirati računala kao i o mogućim praktičnim primjenama računala i računarstva.
[uredi] Biblioteke programskih rutina
Već tijekom nulte generacije pojavile su se prve biblioteke programskih rutina. Svaka rutina izvršavala je određene funkcije na računalu kao npr. čitanje znakova s papirne vrpce, ispisivanje na pisaču ili na zaslonu, složenije matematičke operacije (npr. zbrajanje matrica, trigonometrijske operacije) i slično. Biblioteke rutina razvile su se kao nužni stupanj u razvoju računala jer je korištenje rutina iz biblioteke rasterećivalo programere od pisanja rutinskih programa kao i programa koji se bave operacijama na sklopovlju računala te im omogućilo da se usredotoče na razvijanje korisničikih aplikacija. Prve biblioteke rutina bile su objavljivane i dijeljene besplatno u krugu prvih korisnika, što je prvi primjer pojave slobodnog softvera.
[uredi] Prva generacija operacijskih sustava
Prvi operacijski sustavi razvijeni su tijekom razvoja prve generacije računala u 50-tim godinama 20. stoljeća, a ovaj razvoj bio je moguć zbog povećanih sposobnosti prve generacije te zbog sakupljenog iskustva u proizvodnji i programiranju računala tijekom izrade nulte generacije računala. U prvoj generaciji pojavile su se dvije vrste operacijskih sustava: (eng.) batch operating systems i (eng.) real time operating systems. Batch operacijski sustavi nastali su zbog potrebe automatizacije učitavanja programa u računalo kao i potrebe da se sklopovlje bolje iskoristi. Primjeri prvih batch operacijskih sustava su: FORTRAN Monitor System, Input Output System, General Motors Operating System. Prvi real time operating system, ili operacijski sustav u stvarnom vremenu, SAGE (Semi-automatic Ground Environment) bio je razvijen tijekom pojave prve generacije računala za potrebe upravljanja američkih vojnih sustava radarskog promatranja i ranog uzbunjivanja.
[uredi] Arhitektura
[uredi] Osnovne zadaće
- upravljanje memorijom (eng. memory management)
- izvršavanje zadaća (eng. task management)
- upravljanje diskom i pristup podatcima na njemu
- grafički prikaz na zaslonu
- čitanje ulaznih jedinica
[uredi] Cjeline
- jezgra operacijskog sustava (eng. kernel)
- ljuska za izvođenje programa (eng. command shell)
- datotečni sustav (eng. file system)
- sistemski programi (eng. system utilities)
- grafičko korisničko sučelje (eng. graphical user interface)
- komunikacija putem mrežnih protokola (eng. network stack)
- API (eng. Application programming interface)
[uredi] Jezgre
- monolitne
- mikro jezgre
- egzojezgre
[uredi] Primjena operacijskih sustava
- PDA
- Mobilni telefoni
- Routeri
- Satelitski prijamnici
- Automobili
[uredi] Zatvoreni operacijski sustavi
Popis zatvorenih operacijskih sustava
[uredi] Otvoreni operacijski sustavi
- Linux (poznatije Linux distribucije su: Debian, Ubuntu, Slackware, Red Hat, SuSE, Mandriva (Mandrake))
- BSD inačice Unixa: FreeBSD, NetBSD, OpenBSD, DesktopBSD
[uredi] Pojmovi vezani uz operacijske sustave
- PnP - kratica za engleski izraz Plug And Play, doslovno umetni i radi, osobina operativnog sustava da automatski prepozna novi uređaj umetnut ili spojen na računalo
[uredi] Hobi operacijski sustavi
- LainOS
- Menuet
- ReactOS
- Panalix
- Syllable
- Trion Operating System
- Visopsys
[uredi] Pioniri i poznatije ličnosti
- Garry Kendall
[uredi] Vanjske poveznice
- Operacijski sustavi na FOI - Varaždin
- Sveobuhvatna knjiga koja pokriva ovu materiju, na srpskom jeziku: "Operacijski sustavi: teorija, praksa i rešeni zadaci".
- Besplatna i odlična knjiga za Unix i Linux u elektronskom obliku, na srpskom jeziku: "Operacijski sustavi: Unix i Linux"
[uredi] Reference
- ↑ Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 680