Karboksilne kiseline

Izvor: Wikipedija

Strukturna formula karboksilne kiseline
Strukturna formula karboksilne kiseline
Štapićasti model karboksilne kiseline
Štapićasti model karboksilne kiseline
Kalotni model karboksilne kiseline
Kalotni model karboksilne kiseline

Karboksilne kiseline su organske kiseline opće formule R-COOH, pri čemu je R- ugljikovodični lanac, a -COOH karboksilna skupina karakteristična za sve karboksilne kiseline.

Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline ovisno o broju -COOH skupina a dijele se na zasićene, nezasićene i aromatske. No karboksilne kiseline su općenito slabe kiseline iako imaju oštar i neugodan miris.

[uredi] Imenovanje karboksilnih kiselina

Karboksilne kiseline imenuju se tako da se ispred nastavka -ska kiselina doda ime alkana ovisno o broju ugljikovih atoma. Tako će na primjer kiselina s tri C atoma po alkanu propanu biti imenovana propanska kiselina iako je njeno puno češće korišteno ime propionska ili mliječna kiselina (jer ju nalazimo u mlijeku).

[uredi] Najpoznatije karboksilne kiseline

Karboksilnih kiselina ima mnogo. Najjednostavniji niz karboksilnih kiselina gradi se prema homolognom nizu alkana. Kao primjer, prve četiri (po broju atoma ugljika) su:

  • 1C - metanska kiselina (mravlja kiselina) sažeta strukturna formula (ssf): HCOOH, nalazimo ju u žalcu ose i kod mrava.
  • 2C - etanska kiselina (octena kiselina) ssf: CH3COOH, nalazimo ju u octu.
  • 3C - propanska kiselina (propionska ili mliječna kiselina) ssf: CH3CH2COOH, nalazimo ju u mlijeku.
  • 4C - butanska kiselina (maslačna kiselina) ssf: CH3CH2CH2COOH, nalazimo ju u užeglom maslacu ili ljudskom znoju.

Isto vrijedi i za izomere. Npr. za izobutan čija je strukturna formula:

CH3-CH-CH3
     |
    CH3

gradi se odgovarajuća izobutanska kiselina:

CH3-CH-CH3
     |
    COOH

Pri tome treba imati u vidu da je struktura karboksilne skupine -COOH u stvari:

-C=O
 |
 OH

Iznad deset ugljikovih atoma javljaju se takozvane masne kiseline. To su organske, karboksilne kiseline koje imaju veći broj ugljikovih atoma od običnih karboksilnih kiselina. Takve su kiseline masnog opipa i krutog agregatnog stanja.

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: