Internazionale Milano F.C.

Izvor: Wikipedija

Ovaj okvir treba zamijeniti infokutijom
"nogometni klub". (klub Primjeri uporabe predloška)
Inter Milano
Puno Ime Internazionale Milano Football Club SpA
Nadimci Nerrazzuri (crno-plavi)
Osnovan 9. ožujka 1908.
Stadion Stadio Giuseppe Meazza, Milano
Kapacitet 82.955
Predsjednik Massimo Moratti
Trener Roberto Mancini
Liga Serie A
2006-07 1. mjesto


FC Internazionale Milano talijanski je klub iz Milana, pokrajine Lombardija. Nadimak mu je Nerrazzuri zbog prepoznatljivih crno-plavih dresova. Inter je jedan od najuspješnijih talijanskih klubova sa 15 osvojenih naslova prvaka Italije (scudetto), 5 naslova pobjednika Kupa Italije, 2 Kupa prvaka, 3 Kupa UEFA, 2 Interkontinentalna kupa i 3 Superkupa Italije. Inter je i jedini klub u Italiji koji nikada nije igrao u talijanskoj drugoj ligi (Serie B), i to je činjenica koju Interovi navijači veoma cijene.

Sadržaj

[uredi] Povijest

Klub je osnovan 9. ožujka 1908. odvajanjem od zajedničkog kluba AC Milana. Razlog tome bilo je nezadovoljstvo grupe talijana i švicaraca iz kluba, zbog dominacije talijanskih igrača u ekipi. Po odvajanju od kluba osnovali su svoju internacionalnu momčad Internazionale FC, ili skračeno, Inter. Sudeći po nazivu, kupovali su većinom igrače iz inozemstva. Nadimak je momčadi bio La Beneamata, u prijevodu povlašteni. Za Internazionale je navijala srednja klasa i imućniji stanovnici grada.

Svoje prvo prvenstvo osvojili su 2 godine nakon nastanka, već 1910., ali tek 10 godina nakon toga su drugi put bili prvaci. Prvi trener i kapetan momčadi bio je Virgilio Fossati, rođen u Milanu.

U razdoblju između 1. i 2. svjetskog rata, klub je zbog fašističkog režima Benita Mussolinija morao promijeniti ime u Ambrosiana-Inter. Ipak, i tad su bili prvaci. Bilo je to 1930. i 1938., a 1940. su uz prvenstvo osvojili i Coppa Italia, tj. talijanski kup. 1942. godine odbacili su ime Ambrosiana-Inter i vratili se prvotnom.

Uslijedilo je potom mitsko razdoblje povijesti kluba. Razdoblje zvano La Grande Inter, kad je Inter bio u samom vrhu europskog nogometa. Osvojili su prvenstvo 1953. i 1954., a nakon malo dužeg čekanja opet su bili prvaci 1963., 1965. i 1966. Ni uspjesi u europskim natjecanjima nisu izostali. Posebno se pamte godine 1964. i 1965. kada su se 2 puta zaredom popeli na krov Europe. Prvo pobjedom nad madridskim Realom, a zatim na svom San Siru Benficu. Pridodali su tome Interkontinentalni kup. Doba je to bilo legendi Luisa Suáreza, Giacinta Facchettija, Sandra Mazzole, Angela Domenghinija i Maria Corsa. Predsjednik je tada bio Angelo Moratti čiji će sin kasnije pokušati vratiti Inter u to razdoblje. Zanimljivost iz tog razdoblja je ta da je Inter ponudio ogromne svote novca Peleu i Eusebiju ne bi li igrali u klubu. Oni su na to pristali, ali se umješala politika i od tih transfera nije bilo ništa. Kasnije, 1967. Inter je poražen u finalu kupa prvaka od škotskog Celtica 1:2. Ubrzo su opet došli do finala, ali je ovog puta prejak bio Cruijffov Ajax.

Godine su prolazile, Interova moć je slabila i više se nije vratio toj slavi. 1971. i 1980. su bili prvaci, a zatim osvojili svoj nesretni 13. Scudetto godine 1989. Od tad su uvijek pri vrhu, ali nikad ispred svih. Zbog tog 16-godišnjeg čekanja dobili su nazive vječnih gubitnika, ili vječno trećih (iza AC Milana i Juventusa). Najgore je bilo to što kad njih nije išlo, dobre je rezultate ostvarivao omraženi AC Milan. 90-e su bile godine bez Scudetta, ali je Inter slavio u Kupu UEFA čak 3 puta u 7 godina. Bilo je to 91., 94. i 98., a padali su AS Roma, Casino Salzburg i SS Lazio. Ali dugo se čekalo do nekog talijanskog trofeja, od 1989. do 2005. nisu osvojili baš ništa. A onda su dva puta za redom pobijedili Romu u kupu, te 2005. osvojili superkup protiv Juventusa, a isti uspjeh ponovili su i 2006. protiv Rome.

Sadašnji je predsjednik Intera Massimo Moratti, sin Angela koji je bio predsjednik tijekom slavnih 60-ih. Moratti jr. je doveo u Inter cijeli niz velikih igrača, ali rezultata nije bilo, što je najvažnije u Seriji A koju i dalje nisu osvojili. To se dogodilo tek 2006. nakon što je taj naslov oduzet Juventusu, te sudskom presudom dan Interu. Sezone 2006/07 Inter je postao prvak Italije u sezoni u kojoj je rušio mnoge rekorde. Srušili su rekord pobjeda u jednoj sezoni koji je do tada držao Torino (1929/30) sa 29 pobjeda, Inter je slavio čak 30 puta. Sa 17 uzastopnih pobjeda u sezoni Inter je srušio rekord Serie A, koji je držala Roma (2005/06) sa 11 uzastopnih pobjeda, kao i rekord liga petice koji su držali Real Madrid (1960-61) i Bayern München (2004-05) sa 15 uzastopnih pobjeda. "

[uredi] Rivalstva

Internazionale je dobro poznat po tome što uredno skuplja rivale po Italiji i inozemstvu.

[uredi] Derby

Najpoznatije je rivalstvo s gradskim suparnikom Milanom s kojim Inter dijeli stadion Giuseppe Meazza ili San Siro. Rivalstvo je tim veće što je Inter klub bogatijih, a Milan onih siromašnijih iz radničke klase. Do danas su odigrali 266 susreta u kojima je uspješniji bio Milan sa 104 pobjede prema 90 Interovih, uz 72 neriješena rezultata. Ako se pogledaju samo utakmice u Serie A onda je bolji Inter sa 60 pobjeda u odnosu na 56 Milanovih uz 52 neodlučena rezultata. Od 64 prvenstva koja su se odigrala u sustavu jedne skupine 32 puta je Inter završio bolje plasiran (nisu uračunate sezone '80/81. i '82/83. koje je Milan proveo u Serie B).

[uredi] Derby d'Italia

Čuveni Derby d'Italia sukob je Intera sa Juventusom. Ta utakmica je prozvana talijanskim derbijem jer niti jedna od te dvije momčadi nikad nije bila u Serie B, talijanskoj drugoj ligi. Međutim, od sezone 2006/07 to više nije tako jer je Juventus izbačen u Serie B zbog skandala oko namještanja utakmica. Tako je Inter ostao jedina talijanska momčad koja nikad nije bila u Serie B.

[uredi] Ostala rivalstva

Od inozemnih rivalstava, najpoznatije je ono sa Real Madridom s kojim se često susreću u europskim utakmicama, i one su uvijek spektakularne sa nekad zanimljivim rezultatima.

Derbiji Reala i Intera

  • 1964. finale kupa prvaka: Inter - Real 3:1
  • 1966. 1/2 finale kupa prvaka: Real - Inter 1:0 1:1
  • 1967. 1/4 finale kupa prvaka: Inter - Real 1:0 2:0
  • 1981. 1/2 finale kupa prvaka: Real - Inter 2:0 0:1
  • 1983. 1/4 finale kupa pobjednika kupova: Inter - Real 1:1 1:2
  • 1985. 1/2 finale kupa UEFA: Inter - Real 2:0 0:3
  • 1986. 1/2 finale kupa UEFA: Inter - Real 3:1 1:5
  • 1993. turnir Santiago Bernabeu: Real - Inter 2:2
  • 1999. pretkolo lige prvaka: Real - Inter 2:0 1:3
  • 2001. turnir Santiago Bernabeu: Real - Inter 0:1

Rivale stječu i preko politike. Interovi Ultrasi (kao Vikings i Boys San) u sukobu su sa ljevašima iz Atalante i Livorna.

[uredi] Momčad sezone 2007./08.

Ime i Prezime Dres Nacionalnost
Vratari
Francesco Toldo 1
Júlio César 12
Paolo Orlandoni 22
Braniči
Iván Córdoba 2
Javier Zanetti 4
Maxwell 6
Maicon Douglas Sisenando 13
Nicolás Burdisso 16
Marco Materazzi 23
Walter Samuel 25
Critian Chivu
Nelson Rivas
Francesco Coco
Vezni igrači
Dejan Stanković 5
Luís Figo 7
Patrick Vieira 14
Olivier Dacourt 15
Esteban Cambiasso 19
Santiago Solari 21
Cesar
Antonio Luis Jiménez
Attila Filkor
Napadači
Zlatan Ibrahimović 8
Julio Cruz 9
Adriano 10
Hernán Crespo 18
Álvaro Recoba 20
David Suazo 29

[uredi] Transferi sezone 2007./08.

[uredi] U klub

  • David Suazo ( Cagliari )
  • Antonio Luis Jiménez ( posudba; Ternana )
  • Nelson Rivas ( River Plate )
  • Cristian Chivu ( AS Roma )

[uredi] Iz kluba

  • Fabio Grosso ( Lyon )
  • Abdoulaye Diarra ( Cagliari )
  • Fabián Carini ( Real Murcia )
  • Lampros Choutos
  • Ianis Zicu ( Dinamo Bukurešt )
  • Simone Fautario ( posudba; Pro Sesto )
  • Tijani Belaid ( posudba; SK Slavia Prag )
  • Jonathan Biabiany ( posudba; Chievo )
  • David Pizarro ( istek suvlasništva AS Roma )

[uredi] Trofeji

  • Serie A: 1910., 1920., 1930., 1938., 1940., 1953., 1954., 1963., 1965., 1966., 1971., 1980., 1989., 2006., 2007.
  • Kup prvaka: 1964., 1965.
  • Talijanski kup: 1939., 1978., 1982., 2005., 2006.
  • Kup UEFA: 1991., 1994., 1998.
  • Interkontinentalni kup: 1964., 1965.
  • Talijanski superkup: 1989., 2005., 2006.