Lastovo
Izvor: Wikipedija
Predloženo je da se ovaj članak spoji sa člankom Lastovo (općina). (Rasprava) |
Lastovo | |
Podatci | |
Smještaj | Jadransko more |
Otočna skupina | |
Koordinate | |
Država | Hrvatska |
Gl. naselje | Lastovo, Ubli |
Površina | 41 km² |
Broj stanovnika (popis 2001.) |
835 |
Slika | |
Ovo je stranica o otoku Lastovu. Ako tražite općinu Lastovo, pogledajte ovdje: Lastovo (općina)
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se 14 km prema jugu od otoka Korčule.
Upravnom podjelom pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Površina otoka: 41 km2
Broj stanovnika: 835 st. (2001.)
Duljina: 10 km
Širina: 5,8 km
Najviši vrh otoka: Hum (417 m).
Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima Lastovnjacima i Vrhovnjacima.
Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala.
Najšumovitiji je hrvatski otok - preko 70 postotaka šumovite površine.
[uredi] Povijest
Postoje arheološki nalazi u uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.
U vrijeme grčke kolonizacije spominje sa kao Ladesta.
Od ranog srednjeg vijeka mijenjao je vlasnike: Bizant, Mletke (nakon 1000.), Dubrovačku Republiku (od 13. stoljeća) , Habsburšku Monarhiju (od 1797., nakon Campoformijskog mira). Za Napoleona, nakratko ga zauzimaju i njime vladaju Francuska i Engleska.
Rapalskim ugovorima prigrabila si ga Italija. Nakon 2. svjetskog rata uvaženi su narodnosni argumenti i odtad je u sastavu NR Hrvatske, kasnije SR Hrvatske u sklopu SFRJ. U tom razdoblju ovaj zatvoreni otok (promatra li se i njegov Lastovski statut) je bio predmetom podmukle politike srpske kolonizacije. . Ipak, unatoč velikom iseljavanju Hrvata u veće gradove (Split, Zagreb, Dubrovnik) i u inozemstvu, te doljevu vojnog osoblja na otok, Lastovo je uspjelo zadržati hrvatsku većinu i očuvati hrvatski duh.
Osamostaljenjem Republike Hrvatske, i Lastovo se nalazi u samostalnoj Hrvatskoj. Ipak, slobodu nije odmah dočekao: dugo vremena se na otoku nalazila JRM, i hrvatski suverenitet je kasnije uspostavljen, nego u ostatku ostalih hrvatskih otoka.
[uredi] Promet
Ovaj članak zahtijeva stilsku doradu. Članak treba preurediti tako da stilom zadovoljava zahtjeve Wikipedije. |
Ovaj članak ili sekcija izgleda kao reklama. (Rasprava) Pomozite popraviti ovaj članak prema pravilima i smjernicama Wikipedije tako da bude neutralniji. U slučaju očite reklame, dodajte pedložak {{bris}} na početak teksta. |
Lastovo je povezano brodskom vezom samo sa Splitom: radi se o jednom trajektu i jednom katamaranu (po imenu Adriana) dnevno. Vožnja trajektom traje 4 sata i 15 minuta, uz stajanje u Veloj Luci na Korčuli, dok se katamaranom stiže za 2 sata i 45 minuta, uz stajanja u Hvaru na Hvaru, te u Veloj Luci na Korčuli.
Trajekt, kao i katamaran, pristaju u malenoj lučici Ubli. Nakon iskrcaja s trajekta/karamarana u lučici Ubli putnike uvijek čeka autobus ili taksi.
Na otok se može trajektom dovesti i automobil, međutim ukrcaj vozila u Hvaru nije dozvoljen (znači može se doći autom samo iz Splita).
[uredi] Gospodarstvo
Razvijeno je poljodjelstvo: vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo i uzgoj rogača. Značajno je i ribarstvo i riboprerada te turizam.
[uredi] Stanovništvo
Od značajnijih naselja, na otoku su naselja Lastovo (451 st. 2001.) i Ubli.
Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog otoka.
Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, čakavski jekavski (ne ijekavski).
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o otoku ili otočju Lastovo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.