Altajski narodi

Izvor: Wikipedija

Altajski narodi.- Etno-lingvistička porodica čiji su narodi i jezici rasprostranjeni poglavito u Aziji, i čije tri grane turska, mongolska i tungusko-mandžurska imaju srodan vokabular, morfološku i sntaktičku strukturu. Jezicima Altajske porodice služi se više od 50 naroda i raznih manjih plemena koji žive na području bivšeg SSSR-a, područjima Kine, Mongoliji, Anatoliji i dijelovima Europe. Prema nekim novijim lingvistima altajskim jezicima trebalo bi pribrojati i japansku i korejsku granu, koji se inače vode kao izolirane porodice.

  • Turski narodi obuhvačaju niz naroda, čijom se pradomovinom smatra Turkistan. Ekspanzijom su se ovi narodi raširili sve do u Europu. Njihove najpoznatije skupine su Turci, Azeri, Turkmeni, Ujguri, Kazahi, Kirgizi. Vjera ovih naroda poglavito je islam ,ali je raširen i šamanizam, napose u području Sibira mewđu Jakutima.
  • Mongolski narodi obuhvačaju Mongole, Burjate (isto od više grupa, među kojima i Alar-Burjati) i Kalmike. Njihov najpoznatiji prehrambeni proizvod je kumiss, fermentirano kobilje mlijeko, a od festivala Nadam Fair, u području Unutrašnje Mongolije. ostali pripadnici su: Bayad, Bogol, Bonan, Dariganga, Darkhad, Daur, Dongxiang, Durbet, Dzakhchin, Khoton, Mingat, Mongour, Olot, Sogwo Arig, Torgut, Tu i Tusa. među pravim Mongolima razlikuju se skupine: Halha Mongoli (Khalkha), Alxa Mongoli, Khamnigan Mongoli. Mongolskoj grupi naroda pripada oko 30 etničkih imena.
  • Tungusko-mandžurska skupina obuhvaća tunguska i mandžurska plemena u istočnom Sibiru i susjednoj Kini.