Srđ
Izvor: Wikipedija
Srđ je brdo iznad Dubrovnika. Najviša kota brda Srđ je na 415 m nadmorske visine.
Sadržaj |
[uredi] Naziv
Najraniji dubrovački zaštitnik, još prije Svetog Vlaha bio je Sveti Srđ, po kojemu je brdo Srđ i dobilo ime.
[uredi] Položaj
Brdo Srđ se nalazi iznad grada Dubrovnika sa njegove sjeverne strane. Padine brda Srđ spuštaju se do samog mora i grada Dubrovnika na južnoj strani, Rijeke dubrovačke na sjeverozapadu, Šumeta na sjeveru i Župe dubrovačke istoku.
[uredi] Povijest
Brdo Srđ od davnina je bilo prirodni zaklon grada Dubrovnika od bure, ali i najezdi raznih osvajača koji su kroz povijest u više navrata pokušavali osvojiti tadašnju Dubrovačku republiku.
Na brdu Srđ je, nakon što je Napoleonova vojska na prevaru osvojila grad Dubrovnik, započela gradnja utvrde Imperijal koju je dovršila Austro-Ugarska. Utvrda je imala velik strateški utjecaj za obranu grada sa njegove sjeverne strane.
Tijekom Domovinskog rata utvrda Imperijal je odigrala najzačajniju ulogu od svoje izgradnje. U i na utvrdi su bili obrambeni položaji Hrvatske vojske na kojima su hrabri branitelji uspješno odoljevali najžešćim napadima srbo-četničke vojske i JNA. 01. listopada 1991. godine neprijateljsko zrakoplovstvo JNA je raketiralo odašiljač HRT koji se nalazio na zapadnoj strani utvrde. 06. prosinca 1991. godine, za vrijeme najžešćeg napada na Dubrovnik, neprijateljska vojska je, uz podršku JRM, uspjela doći na samu utvrdu Imperijal, ali su branitelji Srđa, potpomognuti topničkom paljbom, uz nadljudske napore uspjeli obraniti utvrdu, a samim tim i grad Dubrovnik od potpune okupacije. Tijekom tog napada uništen je jedan od spomenika, kameni križ koji je nedavno zamijenjen novim.
[uredi] Stanovništvo
Na sjeveroistočnoj padini, u neposrednoj blizini najviše kote brda Srđ nalazi se selo Bosanka sa dvadesetak obiteljskih kuća, a koje broji stotinjak stanovnika.
[uredi] Promet
Brdo Srđ i utvrda Imperijal su oduvijek bili omiljeno izletište Dubrovčana i njihovih gostiju. Prije Domovinskog rata do samog vrha Srđa vozila je žičara, ali se do vrha moglo doći i uskom asfaltnom cestom, te pješice serpentinama od Jadranske turističke ceste.
Žičara je u potpunosti uništena, a ni do danas nije obnovljena. Asfaltna cesta je obnovljena i nanovo asfaltirana pa je na taj način omogućen dolazak automobilom do samog vrha brda Srđ i utvrde Imperijal.
[uredi] Gospodarstvo
Istočna padina brda već se desetljećima eksploatira kao najveći kamenolom Dubrovačko-neretvanske županije.
Na sjevernim padinama brda Srđ planira se gradnja golf terena i ostalih pratećih sadržaja, kao i obnova tvrđave Imperijal sa ugostiteljskim sadržajima.
[uredi] Vegetacija
Brdo Srđ nekad je obilovalo hrastovom šumom koju su Dubrovčani zvali dubrava, a po kojoj je grad Dubrovnik dobio ime. Južna padina je bila bogata borovom šumom, ali je drugom polovicom 20. stoljeća i tijekom Domovinskog rata u mnogobrojnim požarima, šuma skoro u potpunosti izgorjela. Danas na južnim padinama raste nisko raslinje i makija, te mediteransko bilje: pelin, kadulja, vrijesak, ružmarin itd., na sjevernim padinama rijetki šumarci hrasta, a na zapadnim padinama prorijeđena borova šuma.