Hrvatska historiografija

Izvor: Wikipedija

Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.

Sadržaj

[uredi] Raniji povjesničari


[uredi] Počeci moderne historiografije (rođeni nakon 1800., a prije 1900.)

[uredi] Starija generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1900.-1940.)

[uredi] Zrela generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1940.-1955.)

[uredi] Srednja generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1955.-1970.)

[uredi] Najnovija generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1970.-1980.)

  • Milan Vrbanus (1970.)
  • Darko Vitek (1970.)
  • Snježana Ružić (1970.)
  • Ljiljana Dobrovšak(1971.)
  • Mladen Tomorad (1971.)
  • Marko Šarić (1971.)
  • Tvrtko Jakovina (1972.)
  • Zrinka Blažević (1972.)
  • Hrvoje Petrić (1972.)
  • Jakša Raguž (1972.)
  • Gordan Ravančić (1972.)
  • Hrvoje Klasić (1972.)
  • Višeslav Aralica (1972.)
  • Hrvoje Gračanin (1973.)
  • Nataša Štefanec (1973.)
  • Željko Holjevac (1973.)
  • Vijoleta Herman (1973.)
  • Kornelija Jurin - Starčević (1973.)
  • Ida Ograjšek Gorenjak (1974.)
  • Ivica Šute (1974.)
  • Kristina Milković (1974.)
  • Zdravka Zlodi (1975.)
  • Iva Kraljević (1975.)
  • Iva Kurelac (1975.)
  • Nikica Barić (1975.)
  • Trpimir Vedriš (1976.)
  • Ivana Horbec (1977.)
  • Ivan Botica (1978.)
  • Zoran Kantolić (1978.)
  • Martina Grahek (1978.)
  • Branka Grbavac (1978.)
  • Tomislav Galović (1979.)
  • Hrvoje Kekez (1980.)