Jezici Europe

Izvor: Wikipedija

Većina jezika Europe pripada indoeuropskim jezicima. Drugi po redu slijede ugrofinskim jezici.


Sadržaj

[uredi] Altajski jezici

[uredi] Mongolski jezici

  • Kalmički

[uredi] Turkijski jezici

[uredi] Bolgarski jezici

  • Čuvaški

[uredi] Oguski languages

[uredi] Kipčak jezici

  • Krimski tatarski
  • Karačaj-Balkarski
  • Karaimski
  • Kazaški
  • Kumički
  • Nogajski
  • Tatarski
  • Urumski

[uredi] Baskijski

Baskijski jezik je izolirani jezik na sjeveru Pirinejskog poluotoka, i kao takav nije povezan s niti jednim od svih navedenih jezika.

[uredi] Ugrofinski jezici

Ugrofinski jezici su podporodica uraskih jezika.

  • Estonski
  • Finski
  • Mađarski
  • Ingrijski
  • Karelijski
  • Kantijski
  • Komski
  • Livonijski
  • Mansi
  • Marijski
  • Mordvinski
  • Permski
  • Sami jezici:
  • Inari Sami
  • Kildin Sami
  • Lule Sami
  • Northern Sami
  • Pite Sami
  • Skolt Sami
  • Južni Sami
  • Ter Sami
  • Ume Sami
  • Udmurtski
  • Veps
  • Võro
  • Votički

[uredi] Sjeverni kavkaski jezici

[uredi] Sjeverozapadni kavkaski jezici

  • Abaza
  • Abhaski
  • Adyghe
  • Kabardinski

[uredi] Sjeveroistočni kavkaski jezici

  • Avarski
  • Bats
  • Čečenski
  • Darginski
  • Ingušetijski
  • Lak
  • Lezgijski
  • Tabasaranski
  • Tsez
  • Udi

[uredi] Malteški

To jesemitski jezik koji se govori na Malti i povezan je s arapskim ali se piše latiničnim pismom. Kao službeni jezik, njime govori najmanje stanovnika Europske Unije.

[uredi] Južni kavkaski jezici

[uredi] Indoeuropski jezici

Većina jezika Europe su indoeuropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio tisućama godina prije, a stručno ga se naziva protoindoeuropski jezik.

[uredi] Albanski

[uredi] Armenski

[uredi] Baltički jezici

[uredi] Keltski jezici

[uredi] Britonski

  • Kornijski - oživljen
  • Kumbrijski - izumro
  • Bretonski
  • Velški

[uredi] Gaelski

  • Irski
  • Manx
  • Škotski gaelski

[uredi] Germanski jezici

[uredi] Sjeverni gremanski

[uredi] Zapadni germanski

  • Visokonjemački jezici
  • Nisko frankonijski jezici
  • Niskonjemački jezici
    • Zapadni niskonjemački
    • Istočni niskonjemački
      • Plautdietsch (Mennonite niskonjemački)
  • Anglo-Frizijski jezici
    • Frizijski
      • Zapadni frizijski
      • Saterlandski frizijski
      • Sjeverni frizijski
    • Anglijski jezici
      • Engleski
      • Škotski engleski
      • Zapadnoindijski engleski
      • Yola (Izumro u 19. stoljeću)
      • Tok Pisin
      • Hiberno-Engleski
      • Shelta (pomješan s irskim)

[uredi] istočni germanski

  • Gotski (extinct)
  • Burgundijski (extinct)
  • Krimski gotski (izumro u 19. stoljeću])
  • Lombardijski (izumro)
  • Vandalski (izumro)

[uredi] Grčki

[uredi] Italički

[uredi] Romanski jezici

Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio diljem Rimskog carstva.

[uredi] Ibero-Romanski jezici i dijalekti
  • Aragonski
  • Asturijski
    • Mirandeški
  • Katalonski
    • Istočni katalonski
      • Alguerški
      • Balearski
      • Središnji katalonski
      • Sjeverni katalonski
    • Zapadni katalonski
  • Fala jezici (Extremadura)
  • Galicijski
    • Eonavijski (Galicijski dialekt s tragovoma asturijskog)
  • Ladino
  • Mozarabijski (izumro)
  • Portugalski
  • Portuñol
  • Španjolski jezik
    • Ekstramadurski jezik
    • Aljama

[uredi] Galo-Romanski jezici
  • Franko-Provansalski
  • Langue d'oïl
    • Burgundijski
    • Champenois
    • Franc-Comtois
    • Francuski
      • Belgijski francuski
      • Švicarski francuski
    • Gallo
    • Lorrain
    • Normanski
      • Jèrriais
      • Dgèrnésiais
    • Picard
    • Poitevin-Saintongeais
    • Valonski
  • Occitan
    • Gaskonski
      • Aranese
    • Auvergnat
    • Languedocien
    • Limousin
    • Provansalski
      • Šuadit (Judeo-Provansalski) (izumro 1977)

[uredi] Italo-Romanski jezici
  • Korzikanski
  • Dalmatski
  • Talijanski
    • Emiliano-Romagnolo
    • Judeo-talijanski
    • Ligurijski
      • Monegaški
    • Lombardski
    • Napuljski
    • Pijemontski
  • Sardinijski
    • Campidanese
    • Gallurese
    • Logudorese
    • Sassarese
  • Sicilijski
  • Venetski

[uredi] Retoromanski jezici

[uredi] Istočni romanski jezici

[uredi] Iranski jezici

  • Kurdski
  • Osetski

[uredi] Slavenski jezici

[uredi] Zapadnoslavenski jezici

  • Češki
  • Kašupski
  • Poljski
  • Polapski (izumro)
  • Pomeranijski (izumro)
  • Slovčki
  • Lužičko srpski
    • Donji lužičkosrpski
    • Gornji lužičkosrpski

[uredi] Istočnoslavenski jezici

[uredi] Južnoslavenski jezici

[uredi] Povijest pisama

Pisani sustav u Europi temelji se na fonografsko-abecednom načelu. Njegov izvor je sjevernosemitski(2000-1700 pr.Kr.), zatim prenesen u Europu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6.stoljeću pr.Kr. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem vijeku, karolinška minuskula bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dvije grane : gotička koja se upotrebljavala u Njemačkoj i talijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. ( U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.)

Neke nacije Europe su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali rune (3.do 17. st.).