Merkantilizam
Izvor: Wikipedija
Merkantilizam je pravac u ekonomskoj teoriji. Svoj vrhunac njihova doktrina postiže u 16. i 17. stoljeću. Bit merkantilističke doktrine se svodi na njihovu teoriju povećanja novčane mase u zemlji i sprečavanju odljeva nacionalnog bogatstva izvan granica zemlje. Merkantilisti se posebno zalažu za trgovinu, ali samo u izvoznom smislu jer su, po sili zakona, izvozni proizvodi sredstvo povećanja nacionalnog bogatstva. Uz njihovu teoriju usko je vezan pojam protekcionizma.
Izraz "merkantilizam" nastao je 1763. godine u Francuskoj. Tu ideju dijelile su brojne zemlje, kao što su Engleska, Njemačka, Nizozemska, Italija, Španjolska... Ideju merkantilizma da se napredak temelji na trgovini, razvili su sami trgovci, koji su time zagovarali vlastite interese.
Pojavom merkantilizma više se razmišlja o kreditno – monetarnim problemima, jačaju trgovačka središta i razvija se bankarska djelatnost.
Merkantilizam se razvio snažnom intervencijom i regulacijom države jer se trgovinom tog doba stjecalo bogatstvo, pošto je novac bio zlatni i srebrni. Trgovci su zato tražili od vladara posebnu potporu svojoj djelatnosti što su i dobivali, radi stvaranja jake državne moći i jakog nacionalnog tržišta koje je bezobzirno uništavalo male lokalne trgovine.
Zapravo, merkantilizam je ekonomski apsolutizam. Na takvom konceptu razvila se unutarnja trgovina 17. i 18. stoljeća, i iz njega proizlazi da je trgovina jedini i pravi izvor nove vrijednosti za stvaranje gospodarskog blagostanja.
Merkantilizam kao sustav temelji se na 9 načela:
1. važnost razvoja poljoprivrede i rudarstva
2. isticanje domaće prerađivačke djelatnosti
3. učenje od razvijenih
4. važnost zlata i srebra
5. naglašava se važnost razvoja domaće trgovine i štetnosti uvoza
6. zamjenjivost inozemnih proizvoda domaćim proizvodima umjesto novcem
7. uvoz sirovina ograničiti prerađivačkim kapacitetima
8. bolje prodavati nego kupiti
9. ograničiti ili u potpunosti ukloniti potrebu za skupim i luksuznim proizvodima.
Tipični merkantilistički ciljevi bili su pohranjivanje zlatnih i srebrnih poluga i šipki u što većim količinama, čime se željelo uvećati nacionalno blagostanje i bogatstvo, zatim pozitivna trgovinska bilanca, te postizanje ekonomske samostalnosti.
Merkantilizam je najviše uspjeha postigao u Francuskoj, gdje je ministar financija Louisa XIV, Jean-Baptiste Colbert uz ostalo uveo carinske tarife na uvoz, te u Engleskoj, koja je uskoro postala najveća europska sila.
Teoretičari merkantilizma bili su uglavnom trgovci koji su svoje ideje uspješno znali unovčiti za osobnu i nacionalnu korist. Među najvažnije teoretičare merkantilizma ubrajaju se:
- Trgovac Thomas Mun – smatra da su porezi nužni iako su sredstva prisile, a vanjska trgovina je glavni izvor nacionalnog bogatstva, uvoz bi trebalo što više smanjiti jer ga se ne može zabraniti.
- Filozof David Hume – nastojao je spoznati tajnu novca i njegova utjecaja na cijene proizvoda i usluga. Novac kao takav nije predmet trgovanja već sredstvo koje omogućava i olakšava razmjenu roba i usluga.