Bosanski Šamac

Izvor: Wikipedija

Bosanski Šamac
Slika:Bosanski Šamac (grb).png
Entitet
Bosne i Hercegovine
Republika Srpska
Sjedište Bosanski Šamac
Načelnik  ?
Površina  ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

32.960 (1991.)
?/km²

Bosanski Šamac je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada entitetu Republika Srpska.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanski Šamac imala je 32.960 stanovnika, raspoređenih u 22 naselja.

Nacionalni sastav:

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 31.374

[uredi] Naseljena mjesta

Batkuša, Bazik, Bosanski Šamac, Brvnik, Crkvina, Domaljevac, Donja Slatina, Donji Hasić, Gajevi, Gornja Slatina , Gornji Hasić, Grebnice, Kornica, Kruškovo Polje, Novo Selo, Obudovac, Pisari, Prud, Srednja Slatina, Škarić, Tišina i Zasavica.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Bosanski Šamac ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: Bazik i Domaljevac, te dijelovi naseljenih mjesta: Bosanski Šamac, Brvnik, Grebnice i Tišina. Od ovog područja formirana je općina Domaljevac-Šamac.

Uslijed rata u BiH i etničkog čišćenja, nacionalna struktura se promijenila u korist Srba.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Bosanski Šamac je najmlađe naseljeno mjesto na području istoimene općine. Osnovan je 1863. godine. I on je dio turskih projekata povezanih s naseljavanjem muslimanskog stanovništva iz Srbije: Užica, Sokola, Šapca i Beograda, poslije poznatih zbivanja na Čukur-česmi u Beogradu 26. svibnja 1862. godine kada su Srbi krenuli na Turke. Neposredni povod za revolt Srba bilo je ubojstvo srpskog dječaka. Njega je na beogradskoj Čukur-česmi ubio turski vojnik.

U vrijeme naseljavanja muslimanskog stanovništva, Bosanski Šamac je praktično bio pust, iako su ga i prije toga austrijski izvori označavali kao turski Šamac na Savi. U njemu su se, uz samo dvije kuće pravoslavnih Srba, Todora Gavrića i Riste Kovačevića, nalazila nagonicin skela, turski han i carinarnica. Tu carinarnicu je početkom listopada 1858. godine, sa svojom družinom, zapalio Pero Jovičić Stojanac iz obližnjeg sela Brvnika, u znak odmazde što su Turci iz Gradačca zaplijenili oružje koje je iz Austrougarske, preko Slavonije, pristiglo ustanicima bune prote Stevana Avramovića iz Orašja.

Pored muslimana pristiglih iz Srbije, u Šamac su se 1863. godine doselile i tri srpske porodice iz Tešnja: Đurići, Patkovići i Liščići, a već 1864. godine i Petar Dimitrijević iz Sjenice, porijeklom iz Velesa. Mihailovići su početkom dvadesetog stoljeća došli iz Zvornika, a Ristići su porijeklom iz Raške. U prvo vrijeme, Srbi iz Šamca išli su u crkvu u Crkvini. Objekat Srpske pravoslavne crkve Svetog Dimitrija, remek-djelo sakralne arhitekture, podignut je 1934. godine. Groblje im je prvobitno bilo u Škariću. Crkvina i Škarić su sela vrlo blizu Bosanskog Šamca.

Što se muslimana tiče, bosanski vezir Topal Osman-paša naselio je na područje Šamca ukupno 292 porodice sa 628 muških članova: iz Užica 214 porodica sa 452 muška člana, iz Sokola 31 porodicu sa 68 muških članova, iz Šapca 26 porodica sa 57 muških članova i 21 porodicu užičkih Cigana sa 51 muškim članom. Narednih godina naselilo se i nekoliko muslimanskih porodica iz Beograda. Doseljeni muslimani su upražnjavali i neke srpske običaje: đurđevdanski uranak, paljenje svijeća za krsnu slavu i drugo. U jednom austrijskom izvještaju od 16. svibnja 1863. godine navedeno je da se, povodom ovog naseljavanja, hrišćanima uzima zemlja bez odštete, a u izvještaju od 4. lipnja iste godine ističe se ambicija Osman-paše da Šamac učini glavnim trgovačkim gradom u Bosni.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice



Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Bosanski Šamac treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.