Šipan

Izvor: Wikipedija

Šipan
Podatci
Smještaj Jadransko more
Otočna skupina Elafitski otoci
Koordinate
Država Hrvatska
Gl. naselje Šipanska Luka, Suđurađ
Površina 16,5 km²
Broj stanovnika
(popis 2001.)
500
Slika


Sadržaj

[uredi] Zemljopisne značajke

Otok Šipan pripada maloj skupini otoka pored Dubrovnika, nazvanoj Elafitski otoci. Iako je površine svega 16 četvornih kilometara, dužine približno 9 kilometara, a širina varira između 2 i 3 kilometra, ipak je najveći otok u skupini. Dinarskog je smjera pružanja, a na njemu se nalaze samo dva veća naselja: Šipanska Luka na zapadnoj i Suđurađ na istočnoj strani otoka.

[uredi] Povijest

U drugoj polovici 15. stoljeća prvi se puta spominje se obitelj Sagroević-Stjepović-Krivonosović-Skočibuha koja označuje početak povezanosti Šipana s Dubrovnikom. Iako neki njihovo podrijetlo vežu uz Hercegovinu, prema drugim se izvorima to prezime na Šipanu spominje i prije pada Bosne pod tursku vlast 1463. Dva se brata, Antun i Stijepo Sagroević-Krivonosović, spominju početkom 16. stoljeća, a zabilježena su i imena njihovih devet potomaka. Svi su bili vezani za pomorstvo i plovili čitavim Mediteranom pa i šire, do obala Engleske i Nizozemske. Zbog čestih je okršaja s gusarima, ali i drugih opasnosti, takava život bio rizičan i uzimao žrtve pa su u konačnici preživjela samo dva sina, Vice, koji će postati najugledniji predstavnik trgovačkog staleža svog vremena, i Marin, svećenik koji je život proveo u Napulju i Dubrovniku.

Procvat je Šipan doživio za vrijeme Dubrovačke Republike kada su glavne i najsnažnije djelatnosti bile brodogradnja, pomorstvo, maslinarstvo, ribarstvo i vinogradarstvo. Nakon velikog potresa, a zatim i požara u kojima je u 17. stoljeću stradao Dubrovnik, gospodarstvo počinje propadati. Najteže je stanje zabilježeno za vrijeme velike gospodarske krize u 20. stoljeću popraćeno snažnom emigracijom. Većim ulaganjima u posljednjih desetak godina situacija se popravlja i otok ponovno doživljava revitalizaciju.

[uredi] Stanovništvo i prirodni svijet

Od nekadašnjih gotovo 7000 stanovnika danas na otoku živi njih svega 450 uglavnom starije životne dobi. Čitav je otok prekriven mediteranskom vegetacijom, a izmjenjuju se makija, šume alepskog bora i kamenjar. Na prostorima koje je kultivirao čovjek dominiraju masline, smokve, vinova loza, šipak i rogač, a navedene kulture sve više nestaju jer ih nema tko obrađivati. Zanimljivo je da je Šipan ušao u Guinnessovu knjigu kao otok s najviše maslina u odnosu na svoju veličinu i broj stanovnika.

[uredi] Kulturno blago

Na ovom malom prostoru nalaze se 42 stara ljetnikovca i 34 crkve; dokaz da je ova oaza mira i ljepote bila prepoznata kao mjesto ladanja dubrovačke vlastele. Iako su mnogi zapušteni, obnavlja se dvorac obitelji Vice Stjepovića-Skočibuhe.

[uredi] Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe

Gradnja ljetnikovca započeta u veljači, a završena u prosincu 1563. godine. Građen je od korčulanskog kamena, a cigla je bila dovezena iz Kupara. Veći je objekt bio namijenjen stanovanju obitelji, a manja je kuća sagrađena za obiteljskog redovnika. Kapelica uz južni dio obiteljske zgrade bila je posvećena svetom Tomi. Kompleks koji je u potpunosti završen krajem 16. stoljeća obuhvaćao je obiteljsku kuću, dvije kule na tri kata(za obranu od gusara), vrt sa šetnicom pravokutnog oblika, crkvicu, lože, mlinicu, cisterne u kući i u kuli, spremišta, paviljon na teraci, most i utvrđeni ulaz.

U ljetnikovcu se nalazi renesansni pravokutni kamin s očuvanom štukodekoracijom nape (što je izuzetak na dubrovačkom području!), elegantni renesansni kameni umivaonik reljefno oblikovanih rubova i raritetan primjer jedinog sačuvanog drvenog balkona na području Mediterana iz 16. stoljeća .