Razgovor:Krvna plazma

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran.
Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.
Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Krvna plazma je van ćelijska tečnost koja se dobija kada se iz nezgrušane krvi izdvoje krvne ćelije. Sama riječ plazma je grčkog porijekla i znači stvaranje. Fizičke osobine plazme su: količina, boja, spec. težina, viskoznost, osmotski pritisak i PH.

Količina plazme u organizmu iznosi oko 41 cm³ na jedan kg tjelesne težine što čini više od polovine cjelokupne zapremine krvi. Smanjuje se pri povećanom znojenju, a u toku trudnoće može se povećati čak i do 30%.

Boja i krvne plazme i seruma je žućkasta i bistra. Djelom ona potiče od bilirubina (žučne boje) koji nastaje razgradnjom hemoglobina, a djelom od obojenih supstancija karotina. Pri povećanju bilirubina u krvi boja krvne plazme je intezivno žuta ili žuto-mrka. Nenormalno raspadanje eritrocita povlači i promjenu boje plazme u ružičastu do crvene zbog pojave hemoglobina u plazmi.

Specifična težina i plazme i seruma se kreće od 1.015-1.030 što znači da je manja od specifične težine krvi, a to je zbog toga što u krvi imamo i eritrocite. Specifična težina plazme zavisi od koncetracije bjelančevina.Može se izmjeriti pomoću piknometra.

Viskoznost krvne plazme i seruma je tri puta manja od viskoznosti krvi.Zavisi od odnosa albumina i globulina.Povećanje količine globulina povlači i povećanje viskoznosti plazme.

Osmotski pritisak plazme je skoro isti kao i kod krvi.Z avisi od broja čestica rastvorenih u njoj: katjona i anjona raznih elektrolita, molekula organskih jedinjenja i kolidnih čestica. Cjelokupni osmotski pritisak iznosi 6,5 atmosfera.

PH plazme je od 7,5-7,6.Krvna plazma je slabo bazna, a u odnosu na krv je slabo bazne reakcije jer se pri izdvajanju plazme iz nje gubi određena količina CO2.

Što se tiče hemijskog sastava krvne plazme ona sadrži veliki broj organskih i neorganskih sastojaka. Neorganske supstance su voda i neorganske soli. Voda čini 90-92% krvne plazme i njena količina je stalna.Voda iz plazme čini dio van ćelijske vode i u toku života njen procenat u plazmi se mijenja.

Neorganske soli čine oko 0,8% krvne plazme i nalaze se u vidu katjona, anjona i oligoelemenata. Katjoni su: natrijum, kalijum, kalcijum i magnezijum. Najvažniji anjoni su: hloridi, bikarbonati, fosfati i sulfati.Oligoelementi su: gvožđe, bakar, mangan, kobalt, jod i dr.

Organske supstance su: bjelančevine, lipidi, ugljeni hidrati, vitamini, enzimi i hormoni. Bjelančevine su najveći čvrstu sastojak krvne plazme. Ukupna količina je 6,5 g %. Djele se u tri grupe: fibrinogen, albumini i serum globulini. Fibrinogen je najznačajnija bjelančevina u koagulaciji krvi. Po hemijskom sastavu spada u globuline. Stvara se isključivo u jetri. Količina u plazmi je 0,3-0,5 g %. Albumini su zastupljeni u plazmi sa 3,5-5,0 g %.Stvaraju se u jetri i uloga je u održavanju osmotskog pritiska krvi. Globulini ima u krvnoj plazmi 2-3 g %.

Lipidi. Količina lipida varira u krvnoj plazmi zavisno od vrste hrane i vremena koje je proteklo od objeda do vremena uzimanja krvi za određivanje lipida.

Ugljeni hidrati su u većini u vidu glikoze. Njena koncetracija u krvnoj plazmi je 80-120 mg %, ali se poslije objeda povećava do 200 mg % da bi se za 2-3 časa vratila na normalno.

Vitamini su u krvnoj plazmi zastupljeni u vrlo malim koncentracijama:

  • vitamin A 0,025 mg %
  • vitamin B1 0,0005
  • vitamin B2 0,0008
  • nikotinska kiselina 0,03
  • pantotenska kiselina 0,012
  • folna kiselina 0,0017
  • vitamin C 0,75

Enzimi potiču od gušterače, jetre, mišića i krvnih ćelija.Najpoznatiji su: fosfataze, peptidaze, amilaze i transaminaze.

Hormoni. U krvnoj plazmi se nalaze hormoni svih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem.Njihove količine su vrlo male.

Uloga plazme je mnogostruka. Najznačajnije su transportna, odbrambena, uloga u regulaciji PH krvi, ćelije tkiva, uloga u hemostazi i homeostazi. Transportna uloga se sastoji u prenošenju mnogobrojnih supstancija do i od pojedinih tkiva i organa. Odbrambena uloga se ostvaruje preko gamaglobulina iz kojih se stvaraju antitjela protiv mikro-organizama. Uloga u regulaciji PH krvi obezbjeđuje se preko organskih i neorganskih sastojaka plazme. Uloga u hemostazi ostvaruje se preko koagulacije krvi.Preko krvne plazme iz organa za varenje donose se različiti elektroliti i druge materije i predaju se među ćelijskoj tečnosti a ove ćelijama.

Kategorija: Anatomija