Zračna luka Zagreb
Izvor: Wikipedija
Zračna luka Zagreb | |||
---|---|---|---|
IATA: ZAG – ICAO: LDZA | |||
Vrsta aerodroma | Civilni aerodrom | ||
Vlasnik | 55% država, 35% Grad Zagreb, 5% Zagrebačka županija i 5% Grad Velika Gorica. | ||
Operater | Zračna luka Zagreb d.o.o. | ||
Služi gradu | Zagreb, Hrvatska | ||
Lokacija | Pleso, Velika Gorica | ||
Nadmorska visina | 108 m / 353 ft | ||
Koordinate | 45°44′35″ N 016°04′06″ E | ||
Internetske stranice | |||
Uzletno-sletne staze | |||
Smjer | Dužina | Površina | |
ft | m | ||
05/23 | 10.669 | 3.251 | asfalt |
Statistika (2006) | |||
Broj putnika | 1.728,413 | ||
Broj slijetanja | 20.442 |
Zračna luka Zagreb jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Povijesni razvoj
[uredi] Letilište Črnomerec
1909. godine grad Zagreb dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer Eduard Slavoljub Penkala izgradio je pored travnate uzletno-sletne staze hangar u kojem je konstruirao prvi avion u Hrvatskoj. 23. lipnja 1910. godine njegov mehaničar Dragutin Novak uzlijeće s penkalinim zrakoplovom i ulazi u povijest kao prvi hrvatski pilot. Kasnije , zrakoplov se, prilikom jednog Novakovog leta 20. listopada 1910., oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja.
[uredi] Aerodrom Borongaj
Prva zračna luka sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ražirnog kolodvora, tada 6 km udaljenom od samog grada. 15. veljače 1928. godine otvara se prva zrakoplovna linija između Zagreba i Beograda. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuje s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom, Sarajevom..., i međunarodne linije s Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom i Milanom.
Zračna luka Borongaj korištena je i za civilni zračni promet i za vojne potrebe. Početkom Drugog svjetskog rata prestaje civilni zračni promet i zračna luka se koristi isključivo u vojne svrhe.
[uredi] Aerodrom Lučko
Glavni članak: Zračno pristanište Lučko
Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni promet a koristi se Aerodrom Lučko koja ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku platformu za parkiranje zrakoplova. Na Lučko tada slijeću zrakoplovi do 15 tona težine. Radi travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacijske opreme zračna luka Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj zrakoplovstva. Na zahtjev tadašnje "Uprave za civilno zrakoplovstvo" nađena je nova lokacija –Pleso.
[uredi] Zrakoplovna luka Zagreb
1959. na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni promet. Zračna luka Lučko od tada služi za sportsko zrakoplovstvo. Upis poduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je 6. studenog 1961. godine. Nakon konstituiranja "Zrakoplovna luka Zagreb" započinje radom 20. travnja 1962. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2500 m a putnički terminal imao je 1000 m2. Platforma je mogla primiti pet manjih zrakoplova. U godini osnutka preko "Zrakoplovne luke Zagreb" prošlo je 78.041 putnik, 633 tone tereta u 5.206 rotacija zrakoplova.
[uredi] Aerodrom Zagreb
1966. godine izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m2, obnovljena je i produljena uzletno-sletna staza na 2.860 m a platforma je proširena na 60,000 m2. Izgrađena je i nova upravna zgrada s kontrolnim tornjem. Te godine mijenja se i naziv u "Aerodrom Zagreb".
Sljedeća veća obnova bila je 1974., kada je "Aerodrom Zagreb" bio zatvoren radi obnove dva mjeseca. Rekonstruirana je i produljenja uzletno-sletna staza na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacijski uređaji i modernizirana oprema.
Radi učestalog povećanja prometa 1984. godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad Carinska ispostava i međunarodna špedicija, cargo terminal i nova vatrogasna stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m2. 1986. dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m2 i obnovljena rulna staza.
[uredi] Zračna Luka Zagreb danas
[uredi] Izgradnja novog terminala
2. kolovoza 2007. postignut je dogovor između hrvatskog premijera i zagrebačkog gradonačelnika da će Vlada i Grad Zagreb sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb. Novi terminal na oko 65.600 m2 mogao bi primiti 3,3 milijuna putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.
[uredi] Galerija slika
[uredi] Vanjske poveznice
Međunarodne zračne luke: Dubrovnik | Osijek | Pula | Rijeka | Split | Zadar | Zagreb
Regionalne zračne luke: Brač | Čakovec | Mali Lošinj | Osijek-Čepin | Otočac | Ploče | Rijeka-Grobničko Polje | Sinj | Varaždin | Vrsar | Zagreb-Lučko