Gvatemala

Izvor: Wikipedija

Republika Gvatemala
República de Guatemala
Zastava Gvatemale Grb Gvatemale
(Zastava) (Grb)
Geslo: nema
Himna: Guatemala Feliz
Položaj Gvatemale
Službeni jezik: španjolski
Glavni grad: Guatemala
Predsjednik: Oscar Berger
Predsjednik Vlade: Oscar Berger
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
103. po veličini
108.890 km²
0,4%
Stanovništvo:
 - ukupno (2004.):
 - Gustoća:
62. po veličini
14.655.189
119/km²
Neovisnost: od Španjolske
15. rujna, 1821.
Valuta: gvatemalski quetzal
(100 centavosa)
Vremenska zona: UTC -6
Internetski nastavak: .gt
Pozivni broj: 502


Republika Gvatemala je država u Srednjoj Americi, izlazi na Tihi ocean i Karipsko more. Na kopnu graniči s četiri države: Meksikom, Belizeom, Hondurasom i Salvadorom.


Sadržaj

[uredi] Povijest Gvatemale

Glavni članak:Povijest Gvatemale

Na najvećem dijelu sadašnje Gvatemale se nalazila indijanska civilizacija Maja, navodno čak 2000 godina prije dolaska konkvistadora. Španjolac Pedro de Alvarado brutalno je pokorio indijance 1523-1527.

[uredi] Politika Gvatemale

Glavni članak:Politika Gvatemale

[uredi] Pokrajine Gvatemale

Gvatemala je podijelčjena, odnosno sastavljena od 22 departmana (izv. departamentos, sing. departamento) viz.: Alta Verapaz, Baja Verapaz, Chimaltenango, Chiquimula, El Progreso, El Quiché, Escuintla, Guatemala, Huehuetenango, Izabal, Jalapa, Jutiapa, Petén, Quetzaltenango, Retalhuleu, Sacatepéquez, San Marcos, Santa Rosa, Sololá, Suchitepéquez, Totonicapan, Zacapa.

[uredi] Ekonomija Gvatemale

Glavni članak:Ekonomija Gvatemale

[uredi] Stanovništvo Gvatemale

Više od polovice stanovnika Gvatemale potomci su vesterniziranih Maja i mješanci mestici, poznatih pod lokalnim nazivom Ladinos, potomci su Španjolaca i raznih majanskih plemena. Stanovništvo je poglavito ruralno, rimokatoličko, manje protestantsko i tradicionalne majanske religije. Popisom iz 2002 Gvatemala ima 13,314,079 stanovnika. Etnički sastav je šarolik a Gvatemalcima koji se služe španjolskim možemo smatrati oko 2% bijelaca kojima je to materinji jezik i urbane vesternizirane Ladinose (španjolski naziv za Latine), kojih ima više od polovice stanovništva. Ruralno stanovništvo pripada domorodačkim indijanskim zajednicama, poglavito Maya-Quiché, to su: Achí, oko 58,000 (1995) oko Rabinala u Baja Verapazu; Rabinal; Tzutuhil kod jezera Atitlán; Kekchí ili po ortografiji Maja Q'eqchi u departmanima Alta Verapaz, Petén, Quiché i Izabal; Mame; Pokomam kod grada Guatemala i u departmanu Jalapa; Ixil u departmanu Quiche; Quiché; Aguacatec u departmanu Huehuetenango; Cakchiquel u departmanu Chimaltenango; Chicomuceltec, tek manja zajednica, pretežno žive u Chiapasu; Chortí, blizu granice sa Hondurasom; Chuje, u Huehuetenangu; Garífuna ili Crni Karibi žive u Gvatemali tek u selima Livingston i Puerto Barrios na obali Gvatemale; Itzá, uz jezero Petén Itzá; Jacaltec u Huehuetenangu; Kanjobal i Zapadni Kanjobal ili Akatek u Huehuetenangu; Mopán, departman Petén; Pokonchi u departmanu Baja Verapaz i oko San Cristobala; Sakapultek u departmanu Quiché i Sipakapense u departmanu San Marcos, ogranci su Quichea; Tacaneco iz San Marcosa i Tektiteco Mame iz Tectitána; Uspantec iz departmana Quiché; Xinca.

Glavni članak:Stanovništvo Gvatemale

[uredi] Zemljopis Gvatemale

Glavni članak:Zemljopis Gvatemale

[uredi] Kultura Gvatemale

Glavni članak:Kultura Gvatemale

[uredi] Razno

  • Komunikacije u Gvatemali
  • Prijevoz u Gvatemali
  • Oružane snage Gvatemale
  • Vanjski poslovi Gvatemale

[uredi] Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Gvatemala koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.