HOS
Izvor: Wikipedija
HOS je kratica za Hrvatske obrambene snage, koje su bile među prvim organiziranim jedinicama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO) činile okosnicu hrvatskog otpora srpskim snagama u Bosni i Hercegovini, a također i u Hrvatskoj. U Domovinskom ratu, HOS se kasnije integrirao u Hrvatsku vojsku 1992. prilikom restrukturiranja vojnih snaga unutar Republike Hrvatske.
Sadržaj |
[uredi] HOS tijekom rata
[uredi] 1991. (u Hrvatskoj)
HOS su 25. lipnja 1991. osnovali pripadnici HSP-a na čelu sa Dobroslavom Paragom i Antom Paradžikom kao vojno krilo Hrvatske stranke prava (HSP) i odgovor na srpsku agresiju na hrvatsku neovisnost. Paradžik je ujedno bio i prvi načelnik ratnog stožera HOS-a. U postrojbama HOS-a je bilo Hrvata koji su služili u vojskama zapadnih zemalja, a i stranih državljana. Oni su obučavali vojnike HOS-a, koji je time postao jedna od najboljih jedinica koje su pružale otpor srpskoj agresiji. Vojnici HOS-a djelovali su na svim bojišnicama diljem Hrvatske i preko njih je HSP-u stalno rasla popularnost. U Hrvatskoj ih je bilo oko 6000. Djelovali su poluneovisno u odnosu na regularne postrojbe Zbora narodne garde i slušali su samo naređenja svojih časnika. 21. rujna 1991. Ante Paradžik biva ubijen u okolici Zagreba od strane hrvatske policije. Paraga slučajno izbegava atentat kada je dignut u zrak stožer HOS-a u Vinkovcima pri čemu je poginulo 5 osoba a bilo ranjeno 8. Pred pad Vukovara Paraga iz Zagreba šalje 200 vojnika HOS-a u pomoć opkoljenom gradu ali ta jedinica biva zaustavljena u Osijeku od Tomislava Merčepa i Vukovar pada u srpske ruke. Nakon toga čelništvo HSP-a i zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković bivaju uhićeni i optuženi za pripremanje državnog udara. Na vojnom sudu bivaju oslobođeni svih optužbi. Načelnik stožera HOS-a postaje Anto Đapić ali ga je zbog nerada smjenio Ante Prkačin. Nakon što je 23.11.1991. objavljen proglas o općoj mobilizaciji jedinice HOS-a se postupno uklapaju u redove Hrvatske vojske.
[uredi] 1992. (u BiH)
Početkom rata u BiH jedinice HOS-a se počinju osnivati i u toj zemlji. Stožer HOS-a za Hercegovinu osnovan je 03.01.1992. u Ljubuškom. HOS-ovci su djelovali na najkritičnijim točkama svih bojišta, od Sarajeva, preko zapadne Hercegovine do Bosanske Posavine. HOS je odigrao važnu ulogu u oslobađanju Mostara, Čapljine, Neuma i Stoca. Cilj HOS-a bio je zajednička borba Hrvata i Bošnjaka protiv srpskih snaga. Zbog toga se "natjecao" sa jedinicama HVO-a za utjecaj nad bosanskohercegovačkim Hrvatima. Potkraj srpnja 1992. u Čapljini je samo u jednom danu 700 pripadnika HVO-a prešlo u HOS, a slično se dogodilo i u Tomislavgradu, Livnu i Mostaru.
HOS u BiH je do svog raspada bio mješovitog sastava, činili su ga Hrvati, a bilo je do 40% Bošnjaka. Procjenjuje se da je u njemu bilo 5000 vojnika. Nalazio se pod vrhovnim zapovjedništvom Predsjedništva BiH i činio sastavni dio Armije BiH. Vojni je zapovjednik HOS-a bio general Blaž Kraljević, koji je tjedan dana prije smrti postao član glavnog štaba Armije BiH u Sarajevu. Kraljević je bio hrvatski povratnik iz emigracije i javno je pozivao vojnike HVO-a da se priključe HOS-u te uskrate poslušnost Mati Bobanu, predsjedniku samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i povjereniku Franje Tuđmana.
Snage HOS-a su 7. kolovoza 1992. ušle na područje Trebinja, a dva dana kasnije Kraljević je na povratku sa sastanka sa Matom Bobnom, ubijen na punktu HVO-a u Kruševu. Za to je ubojstvo Paraga iste godine podnio kaznenu prijavu protiv čelnih ljudi HVO-a. Načelnik Glavnog stožera HOS-a Ante Prkačin sastao se s Matom Bobanom u Grudama 23. kolovoza 1992., gdje su potpisali sporazum kojim je HOS u BiH praktički raspušten. Većina HOS-ovaca u BiH prešla je u HVO dok je manji dio, pretežno Bošnjaka, prešao u Armiju BiH. Uskoro započinju incidenti između HVO-a i Armije BiH.
[uredi] 1993. (u BiH)
Usprkos raspuštanju HOS-a jedna njegova postrojba je opstala u Zenici u sastavu Armije BiH do travnja 1993. Izbijanjem hrvatsko-bošnjačkog sukoba na tom prostoru 16. travnja, ta jedinica prelazi u sastav 156. brigade HVO-a pod zapovjedništvom Tihomira Blaškića.
[uredi] Kontroverze oko HOS-a
Neke su jedinice HOS-a nosile crne odore a neki njihovi pripadnici ustaško znakovlje zbog čega ih je srpska strana nazivala ustašama. Neke su jedinice HOS-a nosile imena po ustaškim časnicima iz drugog svjetskog rata; "Satnija Jure Francetić" i IX. bojna Rafael vitez Boban. Na grbu HOS-a piše "Za dom spremni", verzija ustaškog pozdrava a i u himni HOS-a se spominje NDH, Ante Pavelić, te Francetić i Boban, zapovjednici ustaške Crne legije. Nakon rata, Dobroslav Paraga je optuživao svog suparnika Antu Đapića da je nagovarao HOS-ovce na nošenje crnih odora i ustaškog znakovlja.
Kao i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi za vrijeme rata 1991./1995., neki su pripadnici HOS-a optuženi za ratne zločine ali za razliku od srpskih optuženika, ni jedan član HOS-a nije osuđen za ratni zločin.
[uredi] Udruge dragovoljaca HOS-a
Mnogi HOS-ovci su tijekom rata položili živote za slobodu domovine dok su također mnogi ostali teški invalidi. Danas u Hrvatskoj postoji udruga dragovoljaca HOS-a sa 3000/4000 članova.