Laka gradska željeznica

Izvor: Wikipedija

Laka gradska željeznica je uvriježeni naziv za kombinirane međusobno umrežene načine i linije željezničko/tračničkog prometa.

Ovo ne znači, kako su vozila fizički lakša. Ovo znači često, da postoji posebna odvojena tračnička mreža, koja nije direktno postavljena na ulici i ne smetaju joj zastoji. Zato se referencira kao željeznica. Budući nije prava željeznica, već jednostavnija varijanta, zato je "laka željeznica". Laka gradska željeznica je pojam koji ne definira vrstu samog željezničkog vozila za promet, samo prenosi koncept željezničkog prometa u urbane sredine, sa svim prednostima nad cestovnim prometom.

Sadržaj

[uredi] Podrijetlo

Mnogi gradovi su u prošlosti napravili grešku, da su prešli lakovjerno na cestovne načine prijevoza. Zagušenjem cestovne mreže i zaglavljivanjem autobusa između ostalog prometa, ponovno se razmišlja o alternativnoj, nezavisnoj tračničkoj mreži. Ona je otporna na zastoje. Također, gradovi koji već imaju tramvajsku mrežu, ali koja većim dijelom ide uzduž ceste, također imaju problema sa prometnim zagušenjima. Time kasni gradski prijevoz. Najefikasnija je gradska željeznica, kad se kombinira i vozni redovi se usklade.

[uredi] Osnovna moguća kombinacija

  • tramvaj
  • podzemna željeznica
  • prigradska željeznica

Tramvaji obično prometuju nadzemno.

Podzemna željeznica obično prometuje pod zemljom u tunelima, iako se trase nalaze i nadzemno, najviše zbog vrlo skupih troškova prokopa tunela.

Sredstvo prigradske željeznice je obično motorni vlak, koji prometuje na češćim stajalištima i stanicama u gušće naseljenim predgrađima.

Ponekad je ova podjela neegzaktna. Sva se vozila mogu koristiti u međusobnim modovima i interakcijama. To je fleksibilnost LGŽ-a.

[uredi] Napredna vozila lake gradske željeznice

Postoje vozila posebno dizajnirana tako, da udovoljavaju propisima koja su im postavljena na taj način, da im se dozvoljava promet i na prugama željeznica na i prugama tramvaja. Pruge podzemne željeznice često imaju istu širinu kolosijeka kao širina normalnog željezničkog kolosijeka. Neki sustavi prometuju podzemno u centrovima grad i gusto naseljenim dijelovima velegradova, a u predgradju na kolosijeku normalne željeznice. Primjer: kombinirana vozila LRT, grad Mainz

[uredi] Kombinacije

Postoje i pruge, koje kombiniraju karakteristike dvaju ili više sustava:

  • npr. tri, umjesto dvije šine, omogućuje istovremen promet više vrsta tračničkog prometa, npr. tramvaj i podzemna, iako imaju različite širine kolosijeka. Jedna šina je postavljena između šire dvije. Na taj način vozilo šireg kolosijeka (npr. podzemna željeznica) koristi dvije vanjske, a tramvaj dvije unutarnje tračnice.
  • poseban slučaj: različiti sustavi napajanja. Npr. London ima sustav električnog napajanja, koji koristi četiri šine. Dvije su beznaponske u tunelima (kako bi se izbjegla električna veza sa vodljivim cijevima za vodovod, kanalizaciju itd), a dvije su pod naponom. Na površini voze vlakovi drugačijeg sustava, koji koriste samo "treću šinu". Zbog toga je na površini kratko spojena četvrta šina sa tračnicama na masu.
  • Također, različiti tipovi tračničkih vozila, koja voze nezavisno i imaju stanice, gdje se može presjedati, nazivaju se laka gradska željeznica.

[uredi] Konverzije

Često, kada količina putnika dosegne kritičnu razinu, vrši se konverzija iz manje kapacitetno opterećenog prijevoznog sredstva u više kapacitetno. Npr. tramvaj se zamjenjuje podzemnom željeznicom. U tom slučaju možda neke manje kapacitirane linije ostaju kao tramvaj. Nastaje kombinirani način prijevoza (laka gradska željeznica). Možda se čak na dijelu linija uvodi isti kolosijek sa dvije širine. A možda dio linija ostaje tramvajsko, a dio se tračničke mreže konvertira i odsijeca čini samostalnom mrežom.

Moguća je i planirana konverzija u fazama:

Primjer 1:

  • 1. korak : postojeći isključivi autobus (koji je možda postojao)
  • 2. korak : tramvaj
  • 3. korak : Spuštanje tramvaja pod zemlju
  • 4. korak : Pretvaranje u podzemnu željeznicu (koja može imati i nadzemne trase)

Primjer 2 (npr. Stuttgart S-Bahn):

  • 1. korak : Tramvaj uskog kolosijeka
  • 2. korak : Tramvaj normalnog kolosijeka (koji to u osnovi jest, ali se vise ne naziva tako), ali na novoj trasi, odvojenoj od cestovnog prometa. Dio opet može biti pod zemljom, ali ne mora.

Primjer 3 (npr. Beč):

  • 1. korak : Tramvajska mreža razgranata sa čestim stajalištima
  • 2. korak : Probno spuštanje dijela tramvajske mreže pod zemlju (Premetro). Pokazalo se, kako spustiti cijelu mrežu nije najbolje rješenje.
  • 3. korak : Uz tramvajsku gradnja potpuno nove podzemne željeznice sa rjeđim stajalištima ali većeg kapaciteta i brzine.
  • Današnje stanje: Svi vidovi prijevoza postoje, ali kombinirani.

Sve to ne znači kako se autobus ne može kombinirati na manje opterećenim linijama. To sve rezultira niskim troškova uvođenja, ako je već postojao neki vid tračničkog prometa. Često uvođenje LGŽ-a dovodi do unifikacije kolosijeka, radi lakše međusobne razmjene vozila. Za potpuno nove sustave LGŽ, troškovi uvođenja su veći, ali još je veća dobivena korist smanjenog prometa u gradu. Mobilnost u gradu se povećava.

[uredi] Povezani članci