Parmenid
Izvor: Wikipedija
Parmenid (5. st. p.n.e.) je bio antički grčki filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije. On je jedan od najznačajnijih predsokratovskih filozofa. On je govorio da je svakodnevno shvaćanje realnosti osjetilnog svijeta greška; i da je realnost svijeta Jedno Biće: nemijenjajuća i neuništiva cjelina. Biće je jedinstvena, puna lopta koje se ne kreće, za koju se često uzima za materijalnu iako se iz samog Parmenidovog spjeva O naravi ne bi moglo iščitati. Biće nije nastalo, niti će nestati. Ono oduvijek postoji i vječno je . Smatra se osnivačem Elejske škole, u kojoj su, pored njega, bili i njegov učenik Zenon te Melis.
Sadržaj |
[uredi] Biografija
Parmenid je rođen i živio u Eleji, bogatom trgovačkom gradu na zapadnoj obali južne Italije, osnovanom poslije 540. godine prije Krista od Grka koji su pod pritiskom Perzijanaca bili napustili zavičaj u Maloj Aziji. Kao godine rođenja navode se 540. I 515., a predaja je jednoglasna u opisu obitelji iz koje potječe kao bogate i ugledne. Navodi se da je u mlađim godinama bio i politički aktivan, čak da je i napisao ustav građanima Eleje.
[uredi] O naravi
Njegovo djelo "O naravi" je preostalo samo u fragmentima i sastavljeno je od dva dijela i predgovora (proemijuma).Proemij je vjerojatno sadržavao tek petinu cjelokupnog teksta. Značajno je da je djelo napisano u tada zastarjelim heksametrima, jer je već jonska filozofija uzela prozni način izraza kao filozofijski prikladnijeg. To dovodi do zaključka da način pisanja kao i sadržaj proemijuma, u kojem se opisuje filozofov put do boginje, koja mu govori o lijepo zokruženoj Istini i smrtniku mnijenja, imaju dublju važnost. U dijelu knjige Put istine on govori o tome što je realnost, a u Varljivom putu što je iluzija. Govorio je da je kretanje nemoguće jer ono zahtijeva premještanje u prazninu, a prazninu je definirao kao ništavilo, što prema definiciji ne može postojati. Za njega sve što je mnogostruko, što je isprekidano ne postoji, to je privid - nebiće.
[uredi] Utjecaj
Otkad je Parmenid riječ bitak uzdigao do središnjeg filozofijskog pojma, to je pitanje u europskoj filozofiji ostalo živo. Tko danas obrađuje teme kao "bitak i vrijeme", "bitak i ništavilo", "bitak i mišljenje", tko upotrebljava termine kao ontologija i egzistencija, taj stoji u jednoj tradiciji koja je počela u Parmenida. Ako se uzme da je cjelokupna povijest filozofije bilješka na Platona, tada je ta ista povijest neizravna bilješka , razrada i rasprava sa Parmenidom. Njegov utjecaj na Platona, naročito u njegovom kasnom razdoblju je i više nego i očit.; Platon je čak i jedan svoj dijalog nazvao Parmenid gdje mladi Sokrat raspravlja sa Zenonom i Parmenidom o Jednom i idejama. U Parmenidovom biću raspravlja Platon i u svom "Sofistu".
[uredi] Citati
Bitak jest, nebitak nije.
Bitak prianja uz bitak.
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjske poveznice
Parmenidovo učenje o postojanju
Miletska škola — Tales • Anaksimandar • Anaksimen
Pitagorejska škola — Pitagora • Alkmeon • Filolaj • Arhita
Elejska škola — Ksenofan • Parmenid • Zenon • Melis
Posrednici — Anaksagora • Empedoklo