Bibliometrija
Izvor: Wikipedija
Bibliometrija je metoda kojom se kvantitativno proučavaju skupovi bibliografskih zapisa ljudskog stvaralaštva (izvorno tiskanog na papiru, a odnedavna i računalno zapisanog), tj. najvećeg dijela ("trajno") zabilježenog znanja - prema filozofu Popperu "Svijeta 3" - sveukupnog proizvoda ljudskog uma što fizički opstaje samostalno.
Sadržaj |
[uredi] Primjena
Osim uže, autohtone primjene u informacijskim znanostima i knjižničarsvu, bibliometrija se primjenjuje u širokom spektru dijelova "Svijeta 3".
Naziv bibliometrija relativno je nov i još nije usvojen s jednoznačnim značenjem, a znači primjenu matematičkih i statističkih metoda na knjige i sve ostale medije pisane komunikacije, te zamjenjuje raniji neprikladni naziv "statistička bibliografija".
Zanimanje za bibliometriju povećalo se 1970-ih zbog novih spoznaja o potrebi razmjene znanja i racionalizacije dokumentacijskih službi. Bibliometrija je uvedena kao predmet na mnogim studijima knjižničarstva i informacijskih znanosti u svijetu, a ima i časopisa i znanstvenih društava s riječju "bibliometrija" u naslovu.
[uredi] Predmeti analize
Izvori za bibliometrijsku analizu su zabilježena znanja, ali u prikupljenom, i donekle sistematiziranom obliku kao što su bibliografije, katalozi, indeksi, podaci sekundarnih informacijskih službi, odnosno razne računalne baze podataka.
Kao predmeti analize spominju se: određivanje veličina (znanstvenih) literatura, porast i dinamika rasta dane literature i njeno zastarijevanje, struktura znanstvene literature i znanja općenito, pojava koncentracije s rasapom podataka, sadržajna povezanost segmenata, produktivnost autora (individualno i u skupinama), efekti suradnje i korištenja (znanstvene) literature, ukratko analiza procesa stvaranja znanja.
Zajednička je karakteristika svih bibliometrijskih raspodjela neravnomjernost s izraženom tendencijom da se podaci, neovisno o tipu, s jedne strane koncentriraju u malom broju analiziranih jedinica (npr. mali broj autora proizvodi veliki broj radova, literatura iz jednog područja koncentrirana je u malom broju časopisa itd.), a, s druge strane, raspršuju se tako da ima uvijek velik broj jedinica s minimalnim doprinosom.
[uredi] Scienciometrija
Što se tiče pojma scienciometrije, star je koliko i bibliometrija, a uveden je (kao naukometrija) s tumačenjem da se odnosi na one kvantitativne metode koje se bave analizom znanosti kada se znanost promatra kao informacijski proces, odnosno to bi bio pristup reproducibilnom mjerenju znanosti kojim se u njoj otkrivaju objektivne kvalitativne sređenosti. Scienciometrija je samostalna znanstvena disciplina, ali su izvori i metoda istraživanja u bibliometriji i scienciometriji vrlo slični, katkada identični.