Portal:Film/Izabrani članak
Izvor: Wikipedija
Izabrani članci na portalu film
|
|
Metropolis je slavni njemački nijemi znanstveno fantastični film kojega je režirao austrijski redatelj Fritz Lang. Film je produciran u Njemačkoj tijekom vremena postojanja Weimarske Republike i s prikazivanjem je započeo 1927. Bio je to tada najskuplji nijemi film i stajao je otprilike 7 milijuna Reichsmaraka (današnja ekvivalenta je oko 200 milijuna dolara). Radnja filma smještena je u budućnost, u 2026. godinu, u kojoj se sukobljavaju kapitalizam i komunizam i odvija se u gradu-državi Metropolisu. Društvo u gradu podijeljeno je na dvije klase: onu planera i mislioca koji žive u luksuzu i na onu radnika koji žive u podzemlju i svojim radom omogućavaju misliocima privilegiranost i bezbrižnost. Sin vladara grada, Freder, zaljubljuje se u djevojsku Mariju koja predvodi borce za veća prava radnika. Eugen Schufftan bio je zadužen za specijalne efekte te je izradio minijature futurističkog grada, a radi dočaravanja žene robota Brigitte Helm (Marija) je morala nositi zlatni oklop. |
|
Kum (eng. The Godfather) slavna je američka kriminalistička drama iz 1972. koju je režirao Francis Ford Coppola, a u kojoj glavne uloge tumače Marlon Brando (Don Vito Corleone), Al Pacino (Michael Corleone) i James Caan (Santino "Sonny" Corleone). Ekranizacija je istoimenog romana kojeg je napisao Mario Puzo. Radnja filma, koji govori o kronikama obitelji mafijaša, odvija se kroz deset godina od 1945. do 1955. Smatran je najboljim filmom o mafiji, veoma je cijenjen među kritikom i publikom, a uvijek se nalazi i među najboljim filmovima svih vremena. Kum je zbog skeptičnosti u njegov uspjeh sniman s malim budžetom od 6 milijuna $ zbog čega je filmska ekipa morala koristiti običnu rasvjetu, što je pripomoglo realizmu filma. Jedna od najšokantnijih scena u filmu je ona s pravom odrubljenom konjskom glavom zbog koje su se pobunile mnoge udruge za zaštitu prava životinja. Coppola je u audio komentaru DVD izdanja izjavio kako konj nije ubijen baš za potrebe filma... |
|
Brazil je film iz 1985. godine, režisera Terryja Gilliama. Kroz crni humor i nadrealističke elemente prikazuje retrofuturističko, antiutopijsko društvo putem kojeg se kritiziraju razne teme iz društvenog i političkog života. Scenarij za film napisali su Terry Gilliam, Charles McKeown i Tom Stoppard. Glvana uloga pripala je Jonathanu Pryceu, a u filmu se pojavljuju i Robert De Niro, Kim Greist, Michael Palin, Katherine Helmond, Bob Hoskins i Ian Holm. Radnja je smještena negdje u 20. stoljeću, u totalitarnoj državi komplicirane birokracije i sveprisutne neučinkovite tehnologije. Glavni junak je Sam Lowry, sanjar čiji se mirni život činovnički zakomplicira kad, upuštajući se u ispravljanje birokratske greške, ženu iz svojih snova susretne u stvarnom životu i pokuša stupiti u kontakt s njom. Radni naslov filma je bio 1984 ½, no iste godine je izdana ekranizacija Orwellovog romana 1984., a osim toga Gilliam nije imao potrebnu licencu za takav naziv. Umjesto toga je nazvan Brazil, po Aquarela do Brasil, popularnoj brazilskoj patriotskoj pjesmi iz 1939., koja je središnja glazbena tema filma. |
|
Lice s ožiljkom (eng. Scarface) je američki film iz 1983. kojeg je režirao Brian de Palma, a priču je napisao Oliver Stone. Film prati uspon i pad gangstera Tonyja Montane kojeg glumi Al Pacino. Tony kao siromašni kubanski imigrant dolazi u Floridu i počinje graditi kriminalnu karijeru polako preuzimajući lokalnu trgovinu drogom. Kao inspiracija poslužio je istoimeni film iz 1932. temeljen na životu Ala Caponea, zloglasnog američkog gangstera koji je imao nadimak Scarface. Film je stekao veliku popularnost i postao elementom pop kulture. Njegovi dijelovi često se parodiraju i spominju u drugim filmovima, serijama i pjesmama; posebno je popularan među pripadnicima gangsta rap supkulture. Za vrijeme pisanja scenarija Oliver Stone kontaktirao je policiju Miamija i neke njihove stvarne slučajeve ukomponirao u priču, primjerice komadanje motornom pilom. Oko lika Tonyja su također nastale kontroverze: neki su vjerovali da je temeljen na zloglasnom kolumbijskom trgovcu drogom, Pablu Escobaru, drugi da je uzor bio američki profesionalni hrvač iz sedamdesetih. |
|
"Snjeguljica i sedam patuljaka" (eng. “Snow White and the Seven Dwarfs”) je slavni i hvaljeni američki animirani film iz 1937. Radi se o ekranizaciji istoimene bajke braće Grimm koja govori o mladoj Snjeguljici koja je pobjegla od svoje zle maćehe i našla utočište kod sedam patuljaka. “Snjeguljica” je prvi dugometražni animirani film iz SAD-a te je, prilagođen po inflaciji, 10. najkomercijalniji film 20. stoljeća (prvi je “Zameo ih vjetar”). Snjeguljicu je producirala tvrtka Walt Disney Productions, a premijerno je prikazana 21. prosinca 1937. dok je u distribuciju po kinima krenula 8. veljače 1938. Istoimenu bajku prilagodili su scenaristi Dorothy Ann Blank, Richard Creedon, Merrill De Maris, Otto Englander, Earl Hurd, Dick Rickard, Ted Sears i Webb Smith. David Hand nadgledao je proizvodnju filma, a redatelji pojedinih dijelova bili su William Cottrell, Wilfred Jackson, Larry Morey, Perce Pearce i Ben Sharpsteen. |
|
Brianov život (eng. Life Of Brian) je film komičarske grupe Monty Python iz 1979. godine; režirao ga je Terry Jones, a glavnu ulogu igra Graham Chapman. Chapman glumi Briana Cohena, Isusovog suvremenika, čiji život jako nalikuje na onaj od Mesije. Glavna tema filma je kritika nekih aspekata religije poput nekritičkog prihvaćanja ideja, sljedbeničkog mentaliteta, psihologije mase i izvrtanja činjenica. Osim toga prisutna je i politička tematika vidljiva kroz Brianov politički angažman u jednoj od brojnih separatističkih organizacija koje se samostalno bore za oslobađanje Judeje od rimske vlasti. Film je u kinima u SAD-u zaradio 19 milijuna dolara i bio najuspješniji britanski film u Sjevernoj Americi te godine dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu bio četvrti po financijskom uspjehu. Nakon uspjeha filma Pasija (2004), Brianov život je opet pušten u kino-distribuciju i zaradio je oko 650.000 dolara. |
|
E.T. ( engl. E.T. the Extra-Terrestrial) je SF film redatelja Stevena Spielberga iz 1982. s Henryjem Thomasom, Robertom MacNaughtonom, Drew Barrymore, Dee Wallace i Peterom Coyoteom u glavnim ulogama. Film govori o Elliottu (Thomas), usamljenom dječaku koji se sprijateljuje s izvanzemaljcem, zvanim E.T., koji je slučajno završio na Zemlji. Elliott, njegov brat i sestra, pomažu izvanzemaljcu da se vrati kući, skrivajući ga od njihove majke i vlade. Koncept za E.T. nastao je kad je Spielberg stvorio svog izmišljenog prijatelja nakon razvoda svojih roditelja. Kad je zaustavljena produkcija filma Night Skies, Spielberg je susreo scenaristicu Melissu Mathison, koju je angažirao da napiše scenarij za E.T.. Film je snimljen tijekom jeseni 1981. u Kaliforniji s budžetom od 10,5 milijuna dolara. Kako bi izvukao emocionalnu izvedbu od mlađahnih glumaca, film je sniman kronološki. |
|
Bande New Yorka ( engl. Gangs of New York) je povijesna drama Martina Scorsesea iz 2002. s Leonardom Di Capriom, Daniel Day-Lewisom i Cameron Diaz u glavnim ulogama. Radnja filma smještena je u sredinu devetnaestog stoljeća u zloglasni dio New Yorka zvan Five Points. Film govori o sukobu "starosjedilačkih" kriminalaca poznatih kao Know-Nothings i bandi imigranata ujedinjenih s pokretom Tammany Hall. Amsterdam Vallon (Di Caprio) je mladi Amerikanac irskih korijena koji stječe povjerenje Williama "Bill The Butcher" Cuttinga (Day-Lewis), vođe starosjedilačkih bandi. Lik Cuttinga temeljen je na Billu "The Butcher" Pooleu, stvarnom lideru bande Bowery Boys, koji je pokopan na groblju Green-Wood u Brooklynu, New York. Priča prati Amsterdamovu i Cuttingovu karijeru, koji od kriminalnih šefova postaju politički lideri tijekom vladavine Bossa Tweeda, a kulminira njihovim sukobom koji se podudara s njujorškim ustancima 1863. |
|
Iskupljenje u Shawshanku (engl. The Shawshank Redemption) je zatvorska drama redatelja i scenarista Franka Darabonta iz 1994. s Timom Robbinsom i Morganom Freemanom u glavnim ulogama. Film je nastao kao adaptacija romana Stephena Kinga, Rita Hayworth i iskupljenje u Shawshanku. Priča se vrti oko zatvorskog života Andyja Dufresnea, nakon što je osuđen za ubojstvo supruge i njezina ljubavnika. Unatoč slaboj zaradi (djelomično zbog uspjeha filmova kao što su Forrest Gump, Pakleni šund i Brzina), film je zaradio odlične kritike te ostaje važan dio popularne kulture. Konstatntno se nalazi na popisu najboljih filmova svih vremena. Darabont je otkupio prava na film od Stephena Kinga još 1987. nakon što je impresionirao autora svojom kratkom filmskom adaptacijom njegova ranijeg uratka, "The Woman in the Room" 1983. Bio je to jedan od najslavnijih Kingovih dogovora s filmašima o otkupu prava. |
|
Kad jaganjci utihnu ( engl. The Silence of the Lambs) je američki triler Jonathana Demmea iz 1991. s Jodie Foster i Anthonyjem Hopkinsom u glavnim ulogama. Temeljen je na romanu Thomasa Harrisa, njegovom drugom djelu o dr. Hannibalu Lecteru, briljantnom psihijatru i kanibalu-serijskom ubojici. U filmu, Clarice Starling, mlada agentica FBI-ja, poslana je zatvorenom Lecteru kako bi ga upitala za stručni savjet u vezi hvatanja serijskog ubojice, zvanog Buffalo Bill, koji otima žene i skida im kožu. Film je osvojio pet Oscara, uključujući onaj za najbolji film kao jedini horor film koji je osvojio glavnu nagradu. Jonathan Demme osvojio je Oscara za najboljeg redatelja. Jodie Foster i Anthony Hopkins osvojili su Oscara za uloge Clarice Sterling i dr. Hannibala Lectera. Hopkinsova izvedba ostaje najkraća glavna uloga koja je osvojila Oscara, a Hopkins je proveo na ekranu nešto manje od 17 minuta. Osim toga, film je osvojio i Oscara za najbolji adaptirani scenarij i najbolji film. Kad jaganjci utihnu je treći koji je osvojio pet najprestižnijih Oscara (nakon filmova Dogodilo se jedne noći, 1934. i Let iznad kukavičjeg gnijezda, 1975.). |
|
Amadeus je biografski film Miloša Formana iz 1984. Zasnovan je na istoimenoj drami Petera Shaffera. Dobitnik je osam Oscara. Peter Shaffer napisao je svoju dramu nakon što je vidio kratku dramu Aleksandra Puškina, "Mozart i Salieri" (koju je poslije Nikolaj Rimski-Korsakov pretvorio u operu), a djelomično je temeljena na životima skladatelja, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Antonija Salierija. Mozarta je trebao glumiti mladi Kenneth Branagh, ali je zamijenjen Tomom Hulceom jer je redatelj Miloš Forman odlučio snimiti film s američkom postavom kako publiku ne bi omeo britanski naglasak. Meg Tilly trebala je glumiti Mozartovu suprugu, ali nakon što je pokidala ligamente noge dan prije početka snimanja, zamijenila ju je Elizabeth Berridge. |
|
Portal:Film/Izabrani članak/12. 2007 |