Salamunovi Otoci

Izvor: Wikipedija

Salamunovi Otoci
Solomon Islands
Zastava Solomonskih Otoka Grb Solomonskih Otoka
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: God Save Our Solomon Islands
Položaj Solomonskih Otoka
Službeni jezik: engleski
Glavni grad: Honiara
Kraljica: Elizabeta II.
generalni guverner Nathaniel Waena
Predsjednik Vlade: Manasseh Sogavare
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
140. po veličini
28.450 km²
3,2%
Stanovništvo:
 - ukupno (2004.):
 - Gustoća:
160. po veličini
470.000
17/km²
Neovisnost: Od Ujedinjenog Kraljevstva 7. srpnja 1978.
Valuta: dolar solomonskih otoka (100 centa)
Vremenska zona: UTC +11
Internetski nastavak: .sb
Pozivni broj: +677


Salamunovi Otoci (također i Solomunski Otoci, domorodački je naziv "Saloma") su država u Melaneziji na jugozapadu Tihog oceana, istočno od Papue Nove Gvineje. Član su Commonwealtha, a britanska kraljica formalni je vladar, koju zastupa generalni guverner. Površinom 141., a brojem stanovnika 161. među 194 države svijeta. Glavni grad je Honiara na otoku Guadalcanal.

Otoke je otkrio španolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeću. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884., a Britanci južni dio otočja 1893. Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprište žestokih američko-japanskih borba. Od 1945. su starateljsko područje UN-a pod australskom upravom, 1976. je dobivena široka samouprava, a 1978. proglašena nezavisnost. Od 1999. dugotrajni etnički sukob između naroda Gwale i Malaita razbuktao se u građanski rat, koji je uglavnom prestao 2003. nakon dolaska međunarodnih mirovnih snaga.

[uredi] Nazočnost Hrvata

Osim tek ponekih naših turista koji rijetko posjete to otočje, jedini stalni Hrvati sad su tamo naši katolički misionari. Međutim, u ranoj povijesti odmah nakon španjolskog otkrića su dubrovački pomorci kao španjolski saveznici od kraja 16. stoljeća tamo imali važnu ulogu u uspostavi trgovine i istraživanju niza manjih otoka. Prvi od njih bio je starohrvatski moreplovac i istraživač, kapetan Vice Bune (1559.-1612.) koji je s našim dalmatinskim mornarima, pri svojim ekspedicijama diljem zapadnog Pacifika krajem 16. st., u plovidbi na jug iz nedavno otkrivenih španjolskih Filipina od. god. 1580.-1595., oplovio većinu Salamunskih otoka. Potom su u 17. st. Dubrovčani tamo uspostavili stalno naseljeni trgovački emporij na otoku Velakula, gdje se u domorodačkom govoru sve do danas očuvalo desetak naših naziva za uvale, rtove i za cijeli otok.

Ovi naši Dubrovčani u prekomorskim zemljama nisu nastupali kao kolonijalni osvajači, nego su kao diplomatski trgovci uspostavljali prijateljske veze s domorodcima, koji su od njih preuzeli niz hrvatskih društvenih i tehničkih pojmova pa ih asimilirali u domaćem govoru. Nakon proglašenja nezavisnosti te nove otočne države, umjesto kolonijalnoga engleskog mjestopisa koji je zadržan tek za najveće otoke, bar dijelom su obnovljeni i stari domaći toponimi. Zato je tamo nasred Tihog Oceana iskrsnulo tridesetak naših naziva na novijim domaćim kartama: npr. otoci Owan, Lina, Velakula, Narovo, Uveli, Rendova, Sawo, Mala, Ulova, pa vulkanski vrhovi Kula i Kolovrat, te otočni rtovi Debeli, Alan, Sokolovi i uvala Voza ... itd. Okolnu pučinu Tihog Oceana ovdašnji urođenici još nazivaju "Kula-Kula" što je povezano s našim dalmatinskim "kulaf" (pučina-ocean).


U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:


Nedovršeni članak Salamunovi Otoci koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.