Hrvatsko narodno kazalište u Subotici
Izvor: Wikipedija
Poslije 1945. godine, kratko vrijeme je postojalo Hrvatsko narodno kazalište u Subotici (slika [1]).
Predsjedništvo Narodne skupštine AP Vojvodine ga je utemeljilo 19. rujna 1945..
Prvi ravnatelj je bio Lajčo Lendvai.
Jedna od akcija ove kazališne kuće je bila, primjerice, i dvanaestodnevno gostovanje na gradilištima duž kasnije autoceste Zagreb-Beograd (od 25. srpnja do 5. kolovoza).
Također, 31. svibnja su izašle novine "Hrvatska riječ" (pod tim imenom od 26. kolovoza 1945.). Štoviše, "slavenskom jeziku se predstave u subotičkom kazalištu održavalo još od 1862., još tijekom 2. svjetskog rata je utemeljeno Hrvatsko narodno kazalište, koje je prvu predstavu odigralo 1945. 1954. je HNK preimenovano u "Narodno pozorište" " [2].
Dok je postojala ova kazališna kuća, formirana je i opera, zbor, orkestar, balet..., sve ponajviše zahvaljujući energičnom radu i zanosu Milana Asića, najistaknutijeg imena opere u Subotici, uz njegovu suprugu, solo sopranisticu Jelku Asić. Danas je kazališni život na hrvatskom jeziku u Subotici osuđen na to da živi samo od gostovanja kazališnih trupa iz Hrvatske, dok, s druge strane, Subotica uopće ne financira uspostavu i postojanje drame na hrvatskom jeziku.
Vlasti svojom službenom odlukom od 1951. spajaju dvije subotičke kazališne kuće, Hrvatsko narodno kazalište i Magyar Népszinház u jednu - "Narodno pozorište - Népszinház", uklonivši tako hrvatsko ime i hrvatski jezik iz naziva kazališne kuće.
[uredi] Poznati suradnici
[uredi] Vanjske poveznice
- Članak u "Hrvatskoj riječi" Impresivan izbor iz operne o operetne literature
- Manjine u Vojvodini
- Simbol grada