Wojciech Jaruzelski

Izvor: Wikipedija

Wojciech Jaruzelski
Wojciech Jaruzelski

Predsjednik Republike Poljske
1. Predsjednik Treće Poljske Republike
U službi
31. prosinca 1989. – 22. prosinca 1990.
Premijer(i) Tadeusz Mazowiecki
Prethodnik bio predjsednik NRP
Nasljednik Lech Wałęsa

Predsjednik Narodne Republike Poljske
U službi
19. srpnja 1989. – 31. prosinca 1989.
Premijer Mieczysław Rakowski, Czesław Kiszczak, Tadeusz Mazowiecki
Prethodnik  Državno vijeće Poljske
Nasljednik postao predsjednik RP

6. Predsjednik Državnog vijeća Poljske
U službi
6. studenog 1985. – 19. srpnja 1989.
Premijer Zbigniew Messner, Mieczysław Rakowski
Prethodnik  Henryk Jabłoński
Nasljednik postao predsjednik

8. Premijer Narodne Republike Poljske
U službi
11. veljače 1981. – 6. studenog 1985.
Predsjednik Henryk Jabłoński (predsjednik Državnog vijeća)
Prethodnik  Józef Pińkowski
Nasljednik Zbigniew Messner

6. Prvi sekretar Poljske ujedinjne radničke partije
U službi
18. listopada 1981. – 29. srpnja 1989.
Prethodnik  Stanisław Kania
Nasljednik Mieczysław Rakowski

Rođenje 6. srpnja 1923.
Kuróv, Poljska
Supruga Barbara Jaruzelska
Zanimanje general

Wojciech Witold Jaruzelski (Kuróv, 6. srpnja 1923. - ), umirovljeni general i zloglasni poljski komunistički vođa, odgovoran za zabranu i pokušaje slamanja djelovanja sindikata Solidarnost.

Rodio se u aristokratskoj obitelji, i odrastao je na obiteljskom imanju blizu mjesta Bialystok. Kasnije je pohađao katolički internat. Nakon što je potpisan pakt Ribbentrop-Molotov, s obitelji je pobjegao u Litvu gdje mu je umro otac. Sudjelovao je u zauzimanju Berlina. U vojsci je bio od 1945. do 1991. tj. cijeli Hladni rat. Vodio je Poljake tijekom invazije na Čehoslovačku 1968. godine.

Godine 1972. susreo se sa kubanskim vođom Fidelom Castrom. Tijekom 1980-ih činio je stravične zločine. Posljednji je predsjednik Narodne Republike Poljske i prvi predsjednik demokratske Poljske, ali na tu funkciju nije bio izabran, niti je na njoj proveo cijelu godinu dana.

Jaruzelski, koji je i dan danas omražen u vlastitom narodu, 2005. primio je komemoracijski oredn od Vladimira Putina, te se ispričao češkom predsjedniku zbog počinjenih zločina tijekom invazije Čehoslovačke 1968.