Moldova
Izvor: Wikipedija
Republika Moldova Republica Moldova |
|||||
---|---|---|---|---|---|
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: Limba noastră | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | moldavski (rumunjski) 1) | ||||
Glavni grad: | Chişinău (Kišinjev) | ||||
Predsjednik: | Vladimir Voronin | ||||
Predsjednik Vlade: | Vasile Tarlev | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
135. po veličini 33.843 km² 1.4% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2002.): - Gustoća: |
116. po veličini 4.431.570 131/km² |
||||
Neovisnost: | Od Sovjetskog saveza 27. kolovoza 1991. |
||||
BDP (PKM) - ukupno : - po stanovniku : |
procjena 2005. 9,367 milijuna $ (141.) 2,374 $ (135.); |
||||
Valuta: | moldavski leu (100 bana) | ||||
Vremenska zona: | UTC +2 UTC +3 ljeti |
||||
Internetski nastavak: | .md | ||||
Pozivni broj: | 373 | ||||
1) Kao službeni se u pokrajinama koriste i ruski, ukrajinski i gagauški. |
Moldova (također i Moldavija), službeno Republika Moldova, kontinentalna je država na istoku Europe, graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
U 1. tisućljeću prije Krista područje Moldavije nastavali su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. stoljeća dio Moldavije je pod vlašću Rima, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. st. Uliči i Tiverci.
Od 9. do 13. st. bila je u sastavu Galičko-Volinskog kneštva i Kijevske Rusije. 1359. godine utemeljeno je neovisno Moldavsko kneštvo na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode Stjepana III. Velikog kada se uspješno suprostavlja napadima s poljske, ugarske i osmanske strane.
Moldavija je bila često poprište sukoba od 1711. do 1812. između Osmana i Ruskog carstva.
Godine 1917. do 1918. dio Moldavije zauzimaju sovjetske postrojbe, a u veljači 1918. Rumunjska (Besarabiju). 1940. Rumunjska prepušta Besarabiju čime se uspostavlja Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U 2. svjetskom ratu bila je pod rumunjskom i njemačkom okupacijom, 1944. zauzimaju je Sovjeti.
27.08.1991. Moldavija se izborila za neovisnost raspadom SSSR-a.
[uredi] Geografija
Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Bălăneşti (429 m.). Na jugu zemlje nalaze se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Bălţi i uzvisinama do oko 300 metara.
Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Mješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.
[uredi] Administrativna podjela
Moldavija je podjeljena na 33 distrikta ; pet općina (Bălţi, Chişinău, Comrat, Tighina, Tiraspol); i dvije neovisne regije - (Găgăuzia i Transnistria).
Transnistria je de jure dio Moldavije, a njena neovisnost nije priznata od nijedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane Moldavske vlade.
[uredi] Stanovništvo
Od oko 3,380,000 stanovnika većina (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.
# | Narodnost | Moldavija | % Mold | Transnistria | % Tran | Total | % |
---|---|---|---|---|---|---|---|
1. | Moldavci | 2,564,849 | 75.8% | 177,156 | 31.9% | 2,742,005 | 69.6% |
2. | Ukrajinci | 282,406 | 8.3% | 159,940 | 28.8% | 442,346 | 11.2% |
3. | Rusi | 201,218 | 5.9% | 168,270 | 30.3% | 369,488 | 9.4% |
4. | Gagauzi | 147,500 | 4.4% | 11,107 | 2.0% | 158,607 | 4.0% |
5. | Rumunji* | 73,276 | 2.2% | / | NA | 73,276 | 1.9% |
6. | Bugari | 65,662 | 1.9% | 11,107 | 2.0% | 76,769 | 1.9% |
7. | Ostali | 48,421 | 1.4% | 27,767 | 5.0% | 76,188 | 1.9% |
8. | UKUPNO | 3,383,332 | 100% | 555,347 | 100% | 3,938,679 | 100% |
U vjeri prevladavaju pravoslavci (95% stanovništva).
Religija | Sljedbenici | % od ukupnog |
---|---|---|
Pravoslavci | 3,158,015 | 95.5% |
Nove protestantske vjere
|
|
1.83% |
Tradicionalne protestantske
|
|
0.19% |
Rimokatolici | 4,645 | 0.14% |
Muslimani | 1,667 | 0.05% |
Ostale vjere | 25,527 | 0.77% |
Agonici | 33,207 | 1% |
Ateisti | 12,724 | 0.38% |
[uredi] Galerija
Albanija • Crna Gora • Bosna i Hercegovina • Hrvatska • Kosovo • Makedonija • Moldavija • Srbija
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
Andora •
Angola •
Argentina •
Bjelokosna Obala •
Bolivija •
Brazil •
Čile •
Dominikanska Republika •
Ekvador •
Filipini •
Francuska •
Gvatemala •
Gvineja Bisau •
Haiti •
Honduras •
Italija •
Kolumbija •
Kostarika •
Kuba •
Meksiko •
Moldavija •
Monako •
Mozambik •
Nikaragva •
Panama •
Paragvaj •
Peru •
Portugal •
Rumunjska •
San Marino •
Sveti Toma i Princip •
Senegal •
Španjolska •
Urugvaj •
Venezuela •
Zelenortska Republika
Armenija • Azerbejdžan • Bjelorusija • Gruzija • Kazahstan • Kirgistan • Moldavija • Rusija • Tadžikistan • Ukrajina • Uzbekistan
Pridruženi član:
Nedovršeni članak Moldova koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.