Crnogorci

Izvor: Wikipedija

C R N O G O R C I
Ukupno pripadnika: 600.000-800.000 (est.)
Brojnost:
Crna Gora
  267.669
Srbija
  69.049
Hrvatska
  4.926 (2001)
Makedonija
  2.686 (2002)
Slovenija
  2.667 (2002)
Albanija
  ispod 2.000 (2000)
Kanada
  1.055 (2001)
Jezik srpski, crnogorski
Religija srpska pravoslavna
Etnička skupina
Indoeuropljani
  Slaveni
     Južni Slaveni
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava)

Crnogorci su jedan od najmanjih slavenskih naroda. Naziv označava i naciju i etničku grupu - no i regionalnu odredbu.

Sadržaj

Identitet i stanovništvo

U Crnoj Gori nacionalno opredijeljeni Crnogorci i Srbi su razlikuju jedino po liniji nacionalnog izjašnjavanja. Pitanje crnogorskoga etnosa je diskutabilna tema, pogotovo u 21. stoljeću jer više i više crnogoraca bira srpski nacionalni identitet nad crnogorskim. Raskol je povećan od jačanja pokreta za stvaranje neovisne Crne Gore, i doživio je kulminaciju nakon uspješnog referenduma za neovisnost 2006. godine. No, crnogorski Srbi se uopće ne smatraju odvojenim narodom od crnogorskoga, i vide Crnu Goru kao svoju domovinu, a ne Srbiju. Ideja sveg-crnogorstva građana Crne Gore je glavninom prihvaćena od strane svih Slavena koji žive u Crnoj Gori, pogotovo vrlo brojne zajednice Muslimana, koji za razliku od Bošnjaka, ne govore bošnjački (tj. bosanski), već srpski jezik.

Prema popisu iz 2003. godine, u Republici Crnoj Gori živi između 265.000 i 270.000 Crnogoraca koji čine između 40% i 43% cjelokupnog stanovništva, dok se oko 200.000 (između 30% i 32%) nacionalno izjašnjava kao Srbi. Točna i koncizna proporcija "Crnogoraca" i "Srba" po narodnosti nije precizna i varira, ne zbog demografskog mijenjanja, već zbog promjenjivanja nacionalnog opredjeljenja samih Crnogoraca. Prema srbijanskom popisu iz 2002. godine, u Srbiji živi oko 69.000 Crnogoraca po nacionalnosti (0.92% stanovništva Srbije) - a preko 200.000 je odabralo srpsku nacionalnost. Uz samo to, veliki broj Srba u svijetu je crnogorskoga podrijetla, pogotovo zato što su Crnogorci masovno kolonizirali Šumadiju, Negotinsku krajinu i Pomoravlje u vrijeme 19. i 20. stoljeća.

U inozemstvu su Crnogorci mahom prihvatili srpski nacionalni identitet, tako da nema veće ili brojnije zajednice.


Povijest

Jezik

Glavni članci: Srpski jezik, Crnogorski jezik

Crnogorci govore ijekavskim štokavskim dijalektom srednjejužnoslavenskog dijasustava. Mlađi, istočno-hercegovački dijalekat je rasprostranjen na tlu Stare Hercegovine, a stariji Zetski dijalekat je u uporabi u ostatku Crne Gore. Tokom Jugoslavije istočnohercegovački je bio forsiran, kao standard Srpsko-hrvatskog odnosno Srpskog jezika, zbog čega je još uvijek rasprostranjen širom Crne Gore.

Većina Crnogoraca govori Srpski jezik, koji je ujedno i zvanični jezik Republike Crne Gore. No, postoji pokret za neovisan Crnogorski jezik. Oko 63.5% stanovništva Crne Gore se na popisu 2003. izjasnilo da im je Srpski materinski, a čak 21.5% da im je Crnogorski. Dok je u skoro svim općinama srpski jezik u uporabi, većina stanovnika Cetinja naziva svoj jezik crnogorskim.

Kultura

O 'krsnoj slavi' i 'prislavici'.

Crnogorski guslar.
Crnogorski guslar.

Običaji Crnogoraca vezani su uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika porodice, bratstva. Ovakvu slavu imali su i Malisori, po vjeri katolici, ali je kod njih svetac zaštitnik čitavog plemena. 'Krsna slava' kod Crnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: Sveti Nikola-Nikoljdan, Sveti Arhanđeo Mihailo-Aranđelovdan, Sveti Jovan-Jovan(nj)dan, Sveti Velikomučenik Đorđija Đorđije-Đurdjevdan, i Sveta Petka.

Crnogorci na kotorskoj pijaci
Crnogorci na kotorskoj pijaci

Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekomu desilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a porodica ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.

Vjera

Cnogorci su uglavnom vjernici Srpske pravoslavne crkve. Od nedavno postoji i Crnogorska pravoslavna crkva, koja ima pretenzija da uzme sve religiozne objekte u Crnoj Gori sagradjene prije 1918. i one poslije sagradjene crnogorskim novcem.

Crnogorska plemena

  • Banjani, Hercegovačko pleme. Postojalo je i hrvatsko pleme Banjani, ne smiju se pobrkati.
  • Bileća, Hercegovačko pleme
  • Bjelice, Katunska nahija
  • Bjelopavlići, "sedam Brda".
  • Boljevići, Crmnička nahija
  • Brajići, Primorje
  • Bratonožići, "sedam Brda".
  • Brčeli, Crmnička nahija. Zvani i Brčelo.
  • Buronje, Lješanska nahija
  • Ceklin (Ceklinjani), Riječka nahija
  • Cetinje, Katunska nahija
  • Cuce, Katunska nahija
  • Ćeklići, Katunska nahija
  • Dobrsko selo, Riječka nahija. Ovo pleme se u Hrvatskoj Enciklopediji (iz 1941) naziva i Dobrljani.
  • Draževina, Lješanska nahija
  • Drobnjaci, Hercegovačko pleme
  • Dupilo, Crmnička nahija
  • Gacko, Hercegovačko pleme
  • Gluhi Do (Gluhodoljani), Crmnička nahija
  • Gradac, Lješanska nahija
  • Građani, Riječka nahija
  • Grahovo, Hercegovačko pleme
  • Grbalj, Primorje
  • Komani, Katunska nahija
  • Kosijeri, Riječka nahija
  • Krivošije, Hercegovačko pleme
  • Kuči, "sedam Brda".
  • Limljani, Crmnička nahija
  • Ljubibratići, Hercegovačko pleme
  • Ljubotinj, Riječka nahija
  • Maine, Primorje
  • Maleševci, Hercegovačko pleme
  • Morača, "sedam Brda".
  • Nikšići, Hercegovačko pleme
  • Njeguši, Katunska nahija
  • Ozrinići (Čevljani), Katunska nahija
  • Paštrovići, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
  • Piperi, "sedam Brda".
  • Piva, Hercegovačko pleme
  • Pješivci, Katunska nahija
  • Pobori, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
  • Podgor, Crmnička nahija
  • Prijedojevići, Hercegovačko pleme
  • Rovca, "sedam Brda".
  • Rudinjani, Hercegovačko pleme
  • Sotonići, Crmnička nahija
  • Šaranci, Hercegovačko pleme
  • Trebješani, Hercegovačko pleme
  • Uskoci, Hercegovačko pleme
  • Vasojevići, "sedam Brda".
  • Zagarač, Katunska nahija.
  • Zupci, Hercegovačko pleme

Literatura

  • V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57.
  • J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204.
  • Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze.
  • P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247.
  • I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II.
  • M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15.

Poznati Crnogorci

  • Petar I Petrović Njegoš - i ustanovljivač prvog zakona obnovljene crnogorske države;
  • Petar II Petrović Njegoš - po mnogima najveći pjesnik u Južnih Slavena;
  • Sveti Vasilije Ostroški - jedan od najznačajnijih pravoslavnih svetaca uopće;
  • John Hajdukovich - jedan od utemeljivača Aljaske;
  • Mike Stepovich (wise Mike) - guverner Aljaske za vrijeme čijeg je guvernerstva Aljaska dobila status punopravne savezne države u SAD;
  • Milovan Djilas - prvi demokratski disident iz samog vrha vlasti komunističke Jugoslavije i jedan od najpoznatijih disidenata iz komunističkog dijela svijeta uopće;
  • Dušan Vukotić - prvi oskarovac u Južnih Slavena i prvi oskarovac izvan SAD uopće - svjetski značajan autor animiranog filma (crtani film "Surogat");
  • Ratko Đukanović - Jedan od najznačajnijih svjetskih izučavatelja dišnog sustava;
  • Sveti Jovan (Ivan) Vladimir - dukljanski vladar i kršćanski svetac s konca desetog stoljeća. Koliko je njegov kult opće poštivan govori činjenica da vjernici pravoslavne, katoličke, pa čak i muslimanske vjeroispovijesti svake godine u tradicionalnoj procesiji na dan ovog svetitelja, iznose križ na vrh planine Rumije koja se uzdiže iznad Bara.

Vanjske poveznice