Indijska konoplja (Cannabis sativa)

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak zahtijeva stilsku doradu.
Članak treba preurediti tako da stilom zadovoljava zahtjeve Wikipedije.
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava)


Indijska konoplja

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Cannabaceae
L.
Rod: Cannabis
Vrsta: C. sativa
Podvrste
C. sativasubsp. sativavar. sativa
C. sativasubsp. sativavar. ruderalis
C. sativa subsp. sativa var. indica

Indijska konoplja (marihuana; lat. Cannabis sativa) je biljka poznata čovjeku od davnina, korištena u izradi užadi. Porijeklom je s azijskog kontinenta, a najprije je korištena u prehrani ljudi i životinja (6000. p.n.e.).

Sadržaj

Općenito

Konoplja pripada među najstarije kulturne biljke. Povjesničar Herodot opisuje ritualnu upotrebu konoplje kod Skita. Uzgajanjem, proširena je u gotovo sve zemlje globusa, pa se može smatrati pravom kozmopolitskom biljkom. Može uspijevati u najrazličitijim klimatskim i ekološkim uvjetima. Raste kao korov i kao uzgajana biljka. O velikoj raznolikosti, a i proširenosti konoplje, svjedoče i brojna imena koja se za pojedine forme konoplje upotrebljavaju u najrazličitijim dijelovima svijeta: marihuana (Meksiko), kif (Maroko, Alžir), sutol (Sirija, Libanon), kabak (Turska), charas, ganja i bhang (Indija), dagga (južna Afrika), djamba (centralna Afrika), maconha (Brazil)

Jednogodišnja je zeljasta biljka koju zovemo Kanabis sativa. U botanici je klasificirana kao pripadnica obitelji Cananabiceae, roda Kanabis. Ima uspravnu stabljiku i prstenasto raspoređene listove. Postoje biljke koje se svrstavaju u konoplje, no Kanabis je najkorisnija od tih biljaka. Većina se botaničara slaže da postoje tri vrste: Kanabis sativa, najraširenija među njima, visoka je, dugih i rijetkih grana, a naraste i do šest metara; Kanabis indica je niža, visoka od 90 do 120 centimetara, piramidnog je oblika i gustih grana; Kanabis ruderalis visoka je oko šezdeset centimetara, ima malo grana ili ih uopće nema. Postoji još jedna tvrdnja, koju zastupaju drugi botaničari; prema njima, rod ima samo jednu visoko varijabilnu vrstu, Kanabis sativu, s dvije podvrste, sativom i indicom. Prva raste sjevernije i proizvodi više vlakana i ulja; druga raste južnije i proizvodi više toksične smole. Boje variraju od sivo-zelene do zeleno-smeđe, a u teksturi je slična origanu. Konoplja je dvodomna biljka (što znači da postoji muška i ženska biljka) i kada izraste do kraja, ima veoma intenzivan miris. Ženske su biljke veće i nose brojne cvjetove, dok su muške manje i tvore cvatove u obliku metlice. Plodovi biljke su sitni, jednosjemeni oraščići. Zapravo samo značenje riječi Kanabis (konoplja) i Sativa (korisna), odaje korisnost biljke.


Industrijska konoplja

Konoplja se većinom koristila za izradu užadi i tekstila. Danas je poznata primjena konoplje u izradi preko 20 000 industrijskih proizvoda. Od konoplje se može dobivati papir, ulje, boje, ljepilo,...pa sve do biorazgradive plastike i betona. Konoplja je pogodna u ljudskoj ishrani. Sjeme konoplje sadrži velike količine proteina, antioksidanata i savršen omjer esencijalnih ulja omega 3 i omega 6, željeza i cinka; a ne sadrži psihoaktivni THC.

Djelovanje

Konoplja je najblaže i najslabije halucinogeno sredstvo (neki autori uopće ju ne svrstavaju u tu skupinu psihoaktivnih supstanci).

Dio konoplje koji djeluje na čovjeka zove se „Delta-9-tetrahydrokanabinol“ i čine ga dva izomerna tetrahydrokanabinola empirijske formule C12H29O2. Većina ljudi taj sastojak zove THC. Postoji jedna zbunjujuća stvar. Tijelo će promijeniti Delta-9-THC u inertnije molekule poznate pod imenom metaboliti (eng. metabolites), koje nemaju takvo djelovanje na čovjeka. Jako puno ljudi misli da su metaboliti uzrok marihuaninog djelovanja na čovjekovo stanje.

Dva od ovih metabolita zovu se „11-hydroxy-tetrahydrokanabinol“ i „11-nor.9.carboxy-delta-9-tetrahydrokanabinol“. Skraćeno se zovu 11-OH-THC i 11-NOR-THC. Te dvije kemikalije ostaju u masnim stanicama. Gotovo da i nema Delta-9-THC kemikalije u čovjeku, nakon što prođe nekoliko sati otkako je ista konzumirana, u čemu se slažu i znanstvenici.

Mnogi ljudi se pitaju utječe li konoplja na kratkotrajan gubitak pamćenja. Taj utjecaj najlakše je za primijetiti. Takvi simptomi javljaju se samo u vrijeme trajanja djelovanja konoplje, dakle, nekoliko sati, a nije nasljedan niti trajan. Isto tako, pretrage osoba, čestih konzumenata konoplje ne pokazuju nikakve nedostatke niti oštećenja.

Akutno djelovanje

Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjuktivalna hiperemija (crvenilo očiju) i blago ubrzan srčani ritam. Niti jedna niti druga pojava nije neugodna niti opasna. Nakon pet tisuća godina uporabe kanabisa među stotinama milijuna ljudi diljem svijeta, ne postoje pauzibilni dokazi da je ova droga ikada izazvala makar i jednu smrt.

Smrtnost neke droge mjeri se obično vrijednošću nazvanom LD50, tj. dozom koja će izazvati smrt u 50 posto životinja ili ljudi koji je uzmu. LD50 kanabisa u ljudskih bića nije poznat, jer ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izvesti. Toksičnost droge može se procijeniti brojem poznatim kao terapijski omjer ili faktor sigurnosti. Njega definiramo kao smrtonosnu dozu kroz učinkovitu dozu. Faktor sigurnosti za sekobarbiton (Secanol) je 3-50, a za alkohol je samo 4-10. Faktor sigurnosti THC-a, izveden iz podataka prikupljenih na miševima je 40 000. Mnogi kemoterapijski lijekovi imaju faktor sigurnosti 1,5 i manje. Konopljau svom prirodnom obliku vjerojatno je najsigurnija terapijski aktivna supstanca ikada poznata.

Potrebno je razmotriti još dva akutna učinka, vezana uz konoplju. Prvi je high osjećaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potrošača, ovo stanje traje dva do četiri sata nakon pušenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najčešći oblik promijene stanja svijesti je mirno, blago euforično stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir pojača.

Kronično djelovanje

Postoje ljudi, najčešće pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, puše i više od deset spliffova konoplje na dan. Ne možete očekivati da pušenje nema nikakve posljedice na vaše zdravlje. Već pri samoj definiciji dima, možemo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO2 iliti ugljičnog dioksida, koji ulazi u pluća. No, štetnost pušenja konoplje mnogo je manja od štetnosti koju ostavlja pušenje duhanskih cigareta, ili konzumiranje alkohola.

Jedno od najčešće postavljanih pitanja današnje javnosti vezano uz štetnost konoplje je pitanje da li ona stvara ovisnost. Konoplja ne stvara fizičku ovisnost. Postoje svjedoci, tisuće njih, koji potvrđuju ovu činjenicu. Ti isti ljudi govore kako su konoplju konzumirali pušeći i više od 20, pa čak i 30 godina. Konoplja nije ostavila nikakve posljedice na njima, a kada su se odlučili prestati pušiti, nije bilo nikakve fizičke naznake o krizi, odnosno ovisnosti. Isto tako, postavlja se pitanje psihičke ovisnosti. Psihička ovisnost ovisi isključivo o Vama samima, a postoje podaci koji govore da ćete prije postati psihički ovisni o duhanskoj cigareti nego o marihuani. U razdoblju svojeg istraživanja konoplje, nisam naišao na niti jedan slučaj kronične psihičke ovisnosti. Isto tako, valja napomenuti istraživanja koja su se odvijala na Jamajci i Kostariki, koja iznose činjenicu da čak niti veliki potrošači konoplje ne izgledaju psihički ovisni.

Sleng

Biljka je često zvana i kanabis ili marihuana, u slengu: trava, vutra, ganđa, gras, cd, vulja, grinta, điđa, žiža, marica, mara, granje, zeleno, blitva, džika, munta, haplja, črč, butra, mumika, dim, peljivo, hansaplast, mrkva, vrvina, đuta, buksna, žika, đula gens, frula....

Svjetska proizvodnja marihuane

Procjenjuje se godišnje između 20.000 i 40.000 tona. Glavni proizvođači konoplje su Sjedinjene Američke Države i Meksiko gdje se uzgoji više od 90% svjetske proizvodnje indijske konoplje.

Legalizacija

U hrvatskom zakonu Cannabis Sativa je legalna i za njen uzgoj u industrijsko-tekstilne svrhe potrebno je posjedovati dozvolu. U legalno uzogojenom kanabisu postotak psihoaktivne tvari THC-a ne smije prelaziti 0.2%. Zemlje u kojima je konoplja legalizirana imaju manji broj ovisnika o težim drogama, pokazale su studije.[nedostaje referenca] Većina intervjuiranih bivših ovisnika o težim drogama kao što su primjerice, heroin i kokain, izjavili su da "ne bi posegnuli za takvim drogama da je konoplja bila legalizirana".[nedostaje referenca] U SAD-u konoplju mogu konzumirati ljudi oboljeli od težih bolesti, da bi smanjili fizičku bol. Jedna od zemalja u kojoj je konoplja dekriminalizirana je Nizozemska.