Kronologija starog Rima
Izvor: Wikipedija
Povijest starorimske države od 753. p. n. e. do 476. godine pripada razdoblju antike. Dijeli se na ova razdoblja:
Sadržaj |
[uredi] Rimsko Kraljevstvo
Rim je nastao u željeznom dobu kao skupina koliba smještenih na Palatinu i ostalim brežuljcima (9. st.p.n.e.), a veliko Rimsko Carstvo vuče korijene iz ratničko-ratarskog društva. Rim je velikom rijekom Tiber, i lukom u centru grada, bio povezan s morem preko kojeg je bio u doticaju s raznim kulturama. Za osnivanje Rimskog kraljevstva uzima se često godina 753. p. n. e. i legenda o prvom kralju Romulu koji Rim naziva po svom bratu blizancu Remu kojeg je ubio u borbi za vlast.
- Rimsko Kraljevstvo (753. p. n. e. - 510 p.n.e.), kada u gradu Rimu vladaju rimski kraljevi.
- 753. p. n. e., 22. travnja - Romulov osnutak Rima
- 753. p. n. e. - 715 p.n.e. - vladavina kralja Romula (prvi rimski kralj)
- 715 p.n.e. - 673 p.n.e. - vladavina Nume Pompilija; osnutak Senata i svećeničkog kolegija
- 673. p.n.e. - 642. p.n.e. - vladavina Tula Hostilija i izgradnja Curia Hostilia (zgrada Senata)
- 642. p.n.e. - 617. p.n.e. - vladavina Anka Marcija
- Oko 640 p.n.e. je sagrađen Rimski forum, tada nastaje i posebna rimska abeceda koja korijene vuče iz grčkog alfabeta.
- 617. p.n.e. - 578. p.n.e. - vladavina etruščana Tarkvinija I.; izgradnja Circus Maximus
- 578. p.n.e - 534. p.n.e. - vladavina Servija Tulija; određene svete granice grada Rima - Pomerium
- 534. p.n.e. - 510. p.n.e. - vladavina posljednjeg rimskog kralja Tarkvinija II. Oholog; izgradnja hrama Jupiter Optimus Maximus
[uredi] Rimska Republika
- Rimska Republika (510 p.n.e.- 30. p. n. e.), kada Rim pod vodstvom senata kao grad i država uspijeva zavladati cijelim Apeninskim poluotokom, Sredozemljem, sjevernom Afrikom i dijelovima Azije. Rimska republika je stvorena nakon izgona Tarkvinijevaca (Tarkvinije Superbo, posljednji rimski kralj, 511. p.n.e.). Vlast u državi preuzima Senat, patricijsko vijeće staraca koje godišnje prima dva nova konzula. U opasnim vremenima može se imenovati diktator na šest mjeseci, koji za vrijeme svoje vladavine može donositi odluke za dobro naroda. Plebejci su bespravni stanovnici, niži stalež, Rima.
[uredi] Doba rane Rimske Republike (510. p. n. e - 351. p. n. e.)
-
-
- 510. p. n. e. - prvi konzuli su bili Lucije Junije Brut i Lucije Tarkvinije Kolatin.
- 508. p. n. e. - uprava pod Pontifex Maximusom (visokim svećenikom).
- 496. p. n. e. - bitka kod Regilskog jezera (Lago Reggilo) protiv latinskih legija. Pobjeda Rimljana.
- 494. p. n. e. - prvi secessio plebis.
- 493. p. n. e. - Savez s federacijom latinskih gradova.
- 450. p. n. e. - drugi secessio plebis.
- 450. p. n. e. - Decemvir objavljuje Zakon dvanaest tablica rimskog prava. rimska vlada desetorice nalaže da se važeći zakoni napišu na 12 ploča i javno izlože da bi se spriječila samovolja pri donošenju presuda. Postepeno i plebejci dobivaju pristup u više državne službe (← 445. u Rimu je zakonski dopušteno sklapanje brakova između patricija i plebejca). Odstranjivanjem unutarnjih napetosti raste vojna snaga Rima, tako da on utvrđuje svoju prevlast u savezu latinskih država.
- 447. p. n. e. - Tribunska skupština.
- 443. p. n. e. - Centurijska skupština.
- 406. p. n. e. - 396. p. n. e. - rat s etrurskim gradom Vejom (Vei). Posljednji ostaci etrurskog naroda potpadaju 250. p. n. e. pod rimsku vlast; s ostalim pobijeđenim latinskim plemenima Rim sklapa saveze u kojima je on dominantan.
-

-
-
- 390. p. n. e. - bitka na rijeci Aliji protiv Gala. Gali razaraju i pljačkaju Rim.
- 367. p. n. e. - obnova vlasti konzula - Licinijev i Sekstijev zakon.
- 366. p. n. e. - ured gradskog pretora (Preator Urbanus).
- 365. p. n. e. - umire slavni rimski vojskovođa Kamilo, Marko Furije (lat. Marcus Furius Camillus)
-
[uredi] Uspon i razvitak Rimske Republike (351. p. n. e. - 130. p. n. e.)
-
-
- 351. p. n. e. - izabran prvi cenzor u u centurijsku skupštinu iz redova plebejaca.
- 343. p. n. e. - 341. p. n. e. - Prvi samnitski rat.
- 340. p. n. e. - 338. p. n. e. - Latinski rat.
- 327. p. n. e. - 304. p. n. e. - Drugi samnitski rat.
- 300. p. n. e. - plebejci mogu postati svećenicima (Lex Ogulnia).
- 298. p. n. e. - 290. p. n. e. - Treći samnitski rat.
- 296. p. n. e. - Bitka kod Sentinuma (Sentino).
- 290. p.n.e. - Rim završava osvajanje središnje Italije.
- 286. p. n. e. - Prestaju svi staleški sukobi, plebejska skupština postaje legitimna i sva Italija, od sjevernog kraja Apenina do Messine, prikupljena je u rimsko-italski vojni savez. Čitavo područje zaštićeno je vojnim naseljima na strateškim mjestima popločanim cestama povezanim s Rimom.
-

-
-
- 280. p. n. e. - 275. p. n. e. - Pirov pohod na Italiju
- 280. p. n. e. - Bitka kod Herakleje
- 279. p. n. e. - Bitka kod Askuluma
- 275. p. n. e. - Bitka kod Beneventuma.
- 265. p. n. e. - pad Etrurije i Kampanije (Campania), a Rimljani metodom podijeli pa vladaj (divide et impera) vladaju cijelom Italijom
- 264. p. n. e. - 241. p. n. e. - Prvi punski rat Rima s Kartagom; Rim ovladava Sicilijom.
- 261. p. n. e. - bitka kod Agrigenta.
- 260. p. n. e. - bitka kod Mila.
- 256. p. n. e. - bitka kod rta Eknoma; brodolom kod Kamerine.
- 255. p. n. e. - bitka na rijeci Bagradi.
- 250. p. n. e. - opsada Lilibeja; U Rimu jača obožavanje Mitre, drevnog perzijskog ratnog heroja.
- 249. p. n. e. - bitka kod Drepana.
- 242. p. n. e. - bitka kod Egadskih otoka; ured pretora peregrina (Preator Peregrinus)
- 241. p. n. e. - kapitulacija Kartage i mirovni ugovor; Sardinija i Korzika postaju prve rimske provincije.
- 229. p. n. e. - 228. p. n. e. - Prvi ilirski rat
- 219. p. n. e. - Drugi ilirski rat.
- 280. p. n. e. - 275. p. n. e. - Pirov pohod na Italiju
-
-
-
- 218. p. n. e. - 201. p. n. e. - Drugi punski rat.
- 218. p. n. e. - bitka kod Ticina; bitka kod Trebije.
- 217. p. n. e. - bitka kod Trazimenskog jezera.
- 216. p. n. e. - bitka kod Kane.
- 211. p. n. e. - Hanibal iz Kartage prodire u Italiju, prijeti samom Rimu (). Poražen je i nastavlja se rimsko širenje.
- 207. p. n. e. - bitka kod Metaura.
- 206. p. n. e. - Rim zadobiva vlast nad Španjolskom.
- 202. p. n. e. - bitka kod Zame.
- 214. p. n. e. - 205. p. n. e. - Prvi rimsko-makedonski rat.
- 200. p. n. e. - 197. p. n. e. - Drugi rimsko-makedonski rat; Rimljani uspostavljaju stalnu vojsku i obučavaju vojnike, a u gradnji uvelike koriste cement (beton).
- 197. p. n. e. - bitka kod Cinoscefale.
- 197. p. n. e. - ustanak španjolskih plemena, od kojih je najznačajniji bio luzitanski ustanak pod vođstvom Varijata; širenje sirijskog kraljevstva u Maloj Aziji
- 190. p. n. e. - bitka kod Magnezije protiv sirijskog kralja Antioiha III.
- 180. p. n. e. - donošenje zakona Lex Villia Annali, čime je ustanovljen ured cursus honorum.
- 171. p. n. e. - 168. p. n. e. - Treći rimsko-makedonski rat.
- 168. p. n. e. - bitka kod Pidne; Rim pobjeđuje i dijeli Makedoniju.
- 154. p. n. e. - 133. p. n. e. - borbe protiv luzitanaca u Španjolskoj.
- 150. p. n. e. - Pobjeda nad Kartagom.
- 218. p. n. e. - 201. p. n. e. - Drugi punski rat.
-

██ Rimska Republika 510.-40. pr. Kr.
██ Rimsko Carstvo 20.-360.
██ Zapadno rimsko carstvo 405.-480.
██ Istočno rimsko carstvo 405.-480.
-
-
- 149. p. n. e. - 146. p. n. e. - Treći punski rat; zakonom Lex Carpurnia ozakonjena uspostava stalnog izvršnog suda.
- 148. p. n. e. - bitka kod Leukopetre protiv Ahejskog saveza.
- 146. p. n. e. - Scipion Emilijan je razorio gradove Kartagu i Korint i osnovao provinciju Afriku; Cijela Grčka i Mala Azija pod rimskom kontrolom.
- 138. p. n. e. - pobuna robova na Siciliji.
- 135. p. n. e. - Prvi robovski rat.
- 133. p. n. e. - ubojstvo poslanika (tribuna) Tiberija Grakha poslije izglasavanja agrarne reforme.
- 133. p. n. e. - Pergamski kralj Atal III. dobrovoljno predaje Pergamsku kraljevinu u ruke Rimljana.
- 130. p. n. e. - osnutak provincije Azije od pergamske kraljevine; sada u sastavu rimske države ima devet provincija: Azija, Afrika, Cisalpinska Galija, Ilirija, Korzika, Makedonija, Sicilija, Sardinija i Hispanija.
- 149. p. n. e. - 146. p. n. e. - Treći punski rat; zakonom Lex Carpurnia ozakonjena uspostava stalnog izvršnog suda.
-
[uredi] Doba klasnih i građanskih ratova u Rimskoj Republici (130. p. n. e. - 30. p. n. e.)
-
-
- 125. p. n. e. - 121. p. n. e. - borba protiv Kelta, utvrđivanje Rimljana u Massiliji (južna Francuska) i stvaranje desete rimske provincije Galije (Narbonska Galija).
- 123. p. n. e. - Izbor Gaja Grakha za tribuna.
- 121. p. n. e. - sprovedba zakona o zaštiti osobe rimskih građana (Senatus consultum de re publica defenda) na insistiranje Gaja Grakha.
- 111. p. n. e. - 105. p. n. e. - Jugurtin rat u Numidiji.
- 105. p. n. e. - borba Rimljana protiv Kelta i germanskih plemena Cimbri i Teutonci, te bitka kod Arauzija.
- 104. p. n. e. - Drugi robovski rat.
- 103. p. n. e. - izbor Lucija Apuleja Saturnina za narodnog tribuna, izbor Gaja Servilija Glaukije za pretora i Gaja Marija za konzula.
- 102. p. n. e. - bitka kod Akva Sekstija protiv Teutonaca.
- 101. p. n. e. - bitka kod Vercela protiv Cimbra.
-

-
-
- Iz oko 100. p. n. e. potječu najstarije vodenice. Vitruvije piše svoje djelo "O arhitekturi", upute o gradnji klasičnim metodama i stilovima.
- 99. p. n. e. - izbor Marka Livija Druza za narodnog tribuna i pokušaj reorganiziranja senata i sudstva.
- 91. p. n. e. - ubojstvo narodnog tribuna Marka Livija Druza; Od 91. p. n. e. - 89. p. n. e. traje rat za rimsko građansko pravo.
- 91. p. n. e. - 88. p. n. e. - rat italskih saveza protiv Rima.
- 89. p. n. e. - bitka kod Askuluma; Rimsko građansko pravo u cijeloj Italiji.
- 88. p. n. e. - zapovjednik Kornelije Sula pokorava pleme Marse.
- 90. p. n. e. - izglasan zakon o dodjeli građanskih prava onima koji su vjerni Rimu (Lex Iulia).
- 89. p. n. e. - zakonom obećana građanska prava onima koji se u slijedećih 60 dana pokore (Lex Plautia Papiria), što je izazvalo raspad među saveznicima.
- 89. p. n. e. - Mitridat VI. Eupator iskorištava zauzetost Rimljana i zauzima provinciju Aziju.
- 89. p. n. e. - Rim imenuje Kornelija Sulu za upravitelja provincije Azije i zapovjednika u pontonskim ratovima (89. p. n. e. - 85. p. n. e.) protiv Mitridata VI. Eupatora što ujedno i zaoštrava političku borbu u Rimu.
- 87. p. n. e. - bitka protiv Arhelaja.
- 86. p. n. e. - iskrcavanje u Tesaliji i zauzimanje Atene poslije tri mjeseca opsade; bitka kod Heroneje; bitka kod Orhomena.
- 85. p. n. e. - potpisan Dardanski mir između pontonskog kralja Mitridata i Rimljana.
- 88. p. n. e. - cijelo slobodno stanovništvo Italije dobija prava rimskog građanstva; na prijedlog tribuna Publija Suflicija Rufa, oslabljen je položaj senata i slobodni italski građani ulaze u sve tribuse, Gaj Marije postaje prokonzul i zapovjednik vojske u ratu protiv Mitridata VI.
-
-
-
- 88. p. n. e. - 82. p. n. e. - Prvi građanski rat u Rimu.
- 88. p. n. e. - Sula zauzima Rim i protjeruje pristalice Marija Gaja iz Rima.
- 82. p. n. e. - Sula ponovno ulazi u Rim poslije krvave bitke kod Porta Kolina i zavodi diktaturu.
- 83. p. n. e. - 82. p. n. e. - drugi pontonski rat.
- 82. p. n. e. - 79. p. n. e. - diktatura Kornelija Sule. Prvi rimski diktator uspostavlja bitne pravne i upravne reforme. Ciceron (106.-43.), rimski državnik i govornik djeluje u Rimu.
- 78. p. n. e. - konzul Marko Emilije Lepid organizira ustanak seljaka protiv Sulinih veterana i biva poražen na Marsovom polju ispred Rima, pri svom pokušaju ulaska u Rim; pobuna pristalica Marija Gaja, predvođenih sa Sertorijem Kvintom, protiv Sulinih pristalica u Hispaniji.
- 77. p. n. e. - Pompej Veliki pobjeđuje Marijevce u Hispaniji; robovi postaju važan čimbenik u životu Rima, osnivaju se gladijatorske škole.
- 74. p. n. e. - 64. p. n. e. - treći pontonski rat.
- 69. p. n. e. - bitka kod Tigranokerta.
- 65. p. n. e. - pobjeda Pompeja Velikog nad Mitridatom VI. i osnutak provincije Jermenije i širenje rimske dominacije do Partija.
- 73. p. n. e. - 71. p. n. e. pobuna robova na čelu sa gladijatorom Spartakom.
- 67. p. n. e. - Pompej Veliki čisti Sredozemno more od gusara.
- 64. p. n. e. - Pompej Veliki pokorava Siriju; kraj Seleukidskog kraljevstva.
- 88. p. n. e. - 82. p. n. e. - Prvi građanski rat u Rimu.
-

-
-
- 63. p. n. e. - Tulije Ciceron biva izabran za konzula; Ciceronov sukob sa Lucijem Sergijem Katilinom se zaoštrava; pokušaj Katilinog nasilnog osvajanja vlasti i poraz kod Pistoje; Cezar i Marko Licinije Kras zbog svoje upetljanosti u Katilininu urotu izbjegavaju smrtnu kaznu.
- 59. p. n. e. - Uspostava prvog trijumvirata između Krasa, Pompeja velikog i Cezara.
- 58. p. n. e. - Pobjeda Cezara protiv u galskim ratovima protiv Helveta i Germana i njegovo postavljanje za prokonzula u Cisalpijskom Galijom, Ilirijom i Narborskom Galijom.
- 56. p. n. e. - Cezar zauzima prostore današnje Francuske i Belgije; pomirenje između Krasa i Pompeja Velikog na sastanku trijumvirata u Lucci.
- 55. p. n. e. - Pompej Veliki i Marko Kras izabrani za konzule; Pompej dobio upravu nad provincijom Hispanijom a Kras nad provincijom Sirijom.
- 54. p. n. e. - Cezar prelazi u Britaniju i nameće vlast; Kras je krenuo na Mezopotamiju (Rimski partski ratovi).
- 53. p. n. e. - u bitci kod Carrhae; Parti pobjeđuju rimske osvajače, a Marko Kras je poražen i ubijen.
- 52. p. n. e. - Cezar je porazio Gale u bitci kod Alezije i ugušio ustanak u Galiji; raspad prvog trijumvirata, izbor Pompeja Velikog za konzula i prelazak na stranu optimata, konzervativne frakcije senata.
- Oko 50. p. n. e. Julije Cezar opisuje svoje napredovanje u osvajanju Galije u svojim "Komentarima".
- 49. p. n. e. - Cezar prelazi Rubikon (alia iacta est) i krenuo na Rim što je uzrokovalo drugi rimski građanski rat.
- 48. p. n. e. - Cezar pobjeđuje Pompejeve pristalice u bitci kod Ilerde u Španjolskoj, proglašen je za diktatora poslije njegova povratka u Rim, a u bitci kod Farsale, pobjeđuje Pompeja i protjeruje ga u Egipat.
- 47. p. n. e. - 45. p.n.e. traje Građanski rat u Rimu; započinje i Aleksandrijski rat.
- 46. p. n. e. - Bitka kod Thapsusa; Cezar proglašen diktatorom; Julije Cezar ustanovljuje Julijanski kalendar koji će se koristiti do 16. st.
- 45. p. n. e. - Bitka kod Munde, gdje je Cezar potukao Pompejeve pristaše i Pompejeve sinove.
- 44. p. n. e. - Senat je proglasio Cezara za doživotnog diktatora, s pravom odlučivanja o ratu i miru, upravljanjem državnim novcem. Njegovim se odlukama nitko nije smio usprotiviti. Atentat na Cezara (ubija grupa senatora koji se boje njegove uzurpacije vlasti); treći rimski građanski rat između Cezarovih ubojica (republikanaca) predvođenih Gajem Kasijem Longinom i Markom Junijem Brutom i Cezarovih štovatelja Marka Antonija, Marka Emilija Lepida i Gaja Julija Oktavijana.
-

-
-
- 43. p. n. e. - Oktavijan, Lepid i Marko Antonije osnivaju drugi trijumvirat.
- 42. p. n. e. - bitka kod Filipa, u Makedoniji, protiv republikanaca i pobjeda Oktavijana i Antonija, poslije čega Antonije dobija upravu nad istočnim provincijama a Oktavijan se vraća u Rim
- 41. p. n. e. - pobuna u Peruzijumu (Peruđa).
- 40. p. n. e. - Senat imenuje Heroda Velikog kraljem Judee.
- 39. p. n. e. - Antonije vraća teritorije koje su zauzeli Parti na početku drugog partskog rata.
- 36. p. n. e. - Marko Vipsanije Agripa u bitkama kod Mile i Nauloha pobjeđuje Seksta Pompeja, sljedbenika Cezarovih protivnika koji se bio učvrstio na Siciliji i ugrožavao trijumvirsku vladavinu.
- 32. p. n. e. - prekid prijateljstva između Oktavijana i Antonija
-
-
-
- 31. p. n. e. - bitka kod Akcija, između Oktavijana na jednoj i Kleopatre i Antonija na drugoj strani; smrt Marka Antonija i Kleopatre.
- 30. p. n. e. - Egipat postaje rimska provincija; Oktavijan (poslije prozvan August) postaje neograničeni vladar Rimskog carstva, čime je i završeno doba velikih osvajanja i Rimske Republike.
- 27. p. n. e. je službeni pad Rimske Republike i početak Carstva.
-
[uredi] Rimsko Carstvo
- Rimsko Carstvo (27. p. n. e.- 476.) započinje s prvim carem, Augustom. 117. godine, za cara Trajana, Rimsko carstvo dostiže najveće teritorijalno proširenje. 395. carstvo se dijeli na Zapadno Rimsko Carstvo i Istočno Rimsko Carstvo, kasnije nazvano Bizantskim Carstvom, odnosno Bizantom. Zapadno Rimsko Carstvo je propalo 476, a Bizantsko Carstvo 1453.

-
- 23. p. n. e. - Oktavijan, sada August, dobija zvanje Imperium maius
- 19. p. n. e. - August je sastavio novi spisak senatora, kojih sad ima 600, a sebe je stavio na prvo mjesto (otkuda potječe i naziv princeps senatus - prvak Senata) i uspostavio novi oblik vladavine - principat; organizirao je osobnu gardu - pretorijance; proglasio se Augustusom (uzvišeni); uspostavio je snage javnog reda u Rimu i osnovao vatrogasnu službu
- 19. p. n. e. - August je potpuno pokorio Španjolsku
- 16. p. n. e. - 15. p. n. e. - Pobjeda nad germanskim plemenima i proširenje carstva do rijeke Labe
- 12. p. n. e. - 7. p. n. e. - Tiberije osvaja Panoniju i odlazi u provinciju Germaniju, radi spriječavanje pobune germanskih plemena
- 5. godine - Tiberije potpuno pokorava Germaniju
- 6. godine - Judeja postaje rimska provincija
- 6. - 9. godine - Batonski rat
- 9. godine - Bitka kod Teutoburške šume, teški rimski poraz, germanska plemena, pod vodstvom Arminija (donedavna služio Rimu), iz zasjede napala i uništila tri rimske legije
- 11. godine - Tiberije i Germanik su ugušili ustanak u provinciji Germaniji
- 13. godine - Senat proglašava Tiberija za Augustovog suvladara
- 14. godine - smrt cara Augusta i imenovanje Tiberija za njegovog nasljednika s imenom Tiberije Julije Cezar August
- 15. godine - nemiri u provinciji Germaniji
- 17. godine - vojničke pobune u Galiji i Numidiji
- 21. godine - vojnička pobuna u Traciji
- 26. godine - Tiberije se povlači u mirovinu na otok Capri, a ovlaštenja preuzima zapovjednik njegove garde Sejan, koji provodi teror po Rimu
- 31. godine - slom Sejana
- 37. godine - smrt Tiberija i Gaj Julije Cezar Kaligula postaje imeratorom
- 41. godine - Tiberije Klaudije Neron postaje car
- 41. - 42. godine - ustanak u Mauritaniji
- 43. godine - pohod na Britaniju
- 54. godine - Klaudije Cezar Neron postaje car
- 61. godine - ustanak u Britaniji, predvođen Boudicom, poglavicom plemena Iceni
- 64. godine - Rim je uništen u jednom požaru; Neron okrivljuje kršćane i organizira prvi progon
- 66. godine - Tit Flavije guši židovski ustanak u Judeji
- 68. godine - samoubojstvo Nerona i kraj vladavine dinastije Julijevaca - Klaudijaca
- 69. godine - Godina četiri cara: vladavina četiri cara: Senat je priznao za Neronovog nasljednika Galbu; rimske legije u Germaniji su izabrale Vitelija Aula; pretorijska garda u Rimu je izglasala Ota Marka Salvija, a krajem godine je na vlast došao Vespazijan
- 69. - 70. godine - Batavijanski ustanak u provinciji Germaniji, predvođen Civilijem
- 70. - Tit, Vespazijanov sin, budući car, razorio Jeruzalem
- 71. - 84. godine - pacifikacija Britanije i osvajanje teritorija današnjeg Velsa i Škotske
- 79. godine - poslije smrti Vespazijana, Tit Flavije postaje carem; 24. kolovoza, erupcija vulkana na Vezuvu i uništenje gradova Pompeja i Herculaneuma
- 80. godine - djelomično uništenje Rima u požaru
- 80. godine - otvoren Colosseum
- 81. godine - Domicijan postaje car
- 85. godine - pobuna u Daciji
- 96. godine - Ubojstvo Domicijana i kraj vladavine dinastije Flavijaca; Nerva, prvi od tkz. pet dobrih careva postaje car
- 98. godine - Trajan postaje car
- 101. - 102. godine - Prvi dački rat
- 106. - 109. godine - Drugi dački rat, somoubojstvo dačkog kralja Decebala i Dacija postaje provincija
- 106. godine - izgradnja Trajanovog foruma
- 113. - 117. godine - rat s Partima i gušenje ustanaka u sjevernoj i srednjoj Mezopotamiji
- 117. godine - Publije Elije Hadrijan postaje car
- 122. godine - izgradnja Hadrijanova bedema (Vallum Hadriani)
- 132. - 135. godine - Posljednji židovski ustanak koji predvodi Simon bar Kohba
- 138. godine - Antonin Pio postaje car
- 140. - 143. godine - poslije pobune, Antonin zauzuma Škotsku; početak izgradnje Antonina bedema
- 152. - 153. godine - pohodi protiv ustanika u Ahaji i Egiptu
- 161. godine - Marko Aurelije postaje car
- 162. - 166. godine - neuspješni pohodi Lucija Verija protiv partskog kralja Olagaza III. u petom partskom ratu
- 166. - 175. godine - Markomanski rat protiv germanskih plemena Markomana i Kvada
- 172. godine - ustanak Bukola (pastira) u Egiptu
- 180. godine - smrt Marka Aurelija, posljednjeg od pet dobrih careva; sin mu Komod postaje car (180. - 192)
- 192. godine - ubijen Komod, na prijestolje dolazi Pertinaks, vlada tri mjeseca (192 - 193)
- 193. godine - ubijen Pertinaks, panonske legije proglašavaju carem Lucija Septimija Severa
- 195. - 197. godine - Septimije Sever vodi šesti partski rat; raspuštanje stare pretorijanske garde, koju su samo sačinjavali Italici i stanovnici Galije i Španjolske i formiranje nove od stanovnika podunavskih i istočnih provincija; ozakonjenje vojničkog prava stupanja u brak
- 208. - 211. godine - Septimije Sever zauzima Kaledoniju
- 211. godine - Marko Aurelije Karakala postaje carem
- 212. godine - Karakala odobrava zakon Constitutio Antoniniana, kojim skoro cjelokupno slobodno stanovništvo rimskog carstva dobija pravo rimskog građanstva
- 217. godine - ubojstvo Karakale; Marko Opelije Makrin postaje car kao prvi car iz redova vitezova
- 218. godine - ubojstvo Makrina; za nasljednika proglašen Varije Avit Basijan ili Marko Aurelije Antonin, poznat kao Elagabal ili Heliogabal, bez konkurencije najrazvratniji rimski car, koji je na vlast došao kao 14-godišnjak, ali su ga zbog silnog razvrata ubili pretorijanci kad je imao 18 godina !!!
- 222. godine - ubojstvo Elagabala i Aleksandar Sever postaje carem
- 235. godine - ubojstvo Aleksandra Severa i početak vladavine tkz. vojničkih careva, gdje je do 284. godine vladalo negdje oko pedeset careva
- 249. na prijestolje dolazi Trajan Decije, prvi rimski car ilirskog porijekla
- 284. godine - Dioklecijan postaje car
- 285. godine - Bagaudski rat - ustanak bagauda robova, seljaka i bezemljaša
- negdje oko 290. godine - Dioklecijan dijeli vladavinu sa Markom Aurelijem Maksimilijanom koji vlada zapadnim dijelom carstva a Dioklecijan istočnim; Rim nije više sjedište carstva; Dioklecijan stvara apsolutnu monarhiju (dominat), zadržava graničnu vojsku ali i stvara i operativnu, čiju srž čine palatini i carstvo dijeli na dvanaest dieceza; Senat gubi politički značaj
- 301. godine - utvrđene su maksimalne cijene robe i radne snage
- 303. i 304. godine - uvedene su mjere protiv kršćana
- 305. godine - Maksimilijan abdicira i naslijeđuje ga njegov suvladar Konstancije Klor
- 306. godine - Konstantin Veliki ili Konstantin I (Flavije Valerije Konstantin) postaje car
- 306. - 324. godine - međusobni okršaji rimskih suvladara, Licinijevim porazom Konstantin Veliki postaje jedini vladar Rima
- 312. godine - bitka kod Mulvijeva mosta, Konstantin pobjeđuje uzrupatora Maksencija, a prije bitke mu se, po legendi ukazao križ s natpisom: 'U ovom ćeš znaku pobijediti', pa je stoga:
- 313. godine - donesen zakon o slobodnom ispovjedanju kršćanske vjere u Milanu, znan kao Milanski edikt
- 325. godine - car Konstantin Veliki stavlja van zakona gladijatorske borbe, koje se, međutim, i dalje sporadično održavaju do oko 450. godine
- 330. godine - Konstantinopol postaje glavi grad carstva
- 337. godine - smrt cara Konstantina (I ili Velikog, jer kad se govori o caru ovoga imena, misli se uvijek na njega), nasljeđuje ga Konstancije II
- 357. godine - Julijan Apostata kao namjesnik u Galiji pobjeđuje Alemane kod Argentoratuma
- 361. godine - smrt Konstancija II i Julijan Apostata biva proglašen carem
- 363. godine - pogibija Julijana Apostata u ratu s Persijcima pri opsadi Ktezifonta; braća Valentinijan Flavije i Valens dolaze na vlast i prvi vlada zapadnim carstvom iz Milana a drugi istočnim iz Kostantinopola
- 378. godine - bitka kod Adrijanova polja protiv Vizigotaa i i Valensova pogibija; Teodozije dolazi na vlast
- 379. godine - Teodozije objedinjuje oba dijela carstva
- 379. - 382. godine - pobjeda nad Gotima i sklapanje saveza s Gotima protiv Huna
- 391. godine - Teodozije proglašava kršćanstvo jedinom i službenom religijom Rimskog carstva
- 393. godine - Teodozije ukida Olimpijske igre (koje dotad traju neprekidno od 776. prije Krista.
- 395. godine - Teodozijeva smrt i konačna podjela rimskog carstva na Istočno i Zapadno Rimsko Carstvo
- 402. godine - Stilihonova pobjeda nad Gotima
- 402. godine - Ravenna postaje (i ostaje zadnji) glavni grad Zapadnog Rimskog carstva
- 404. godine - 1. siječnja, posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu
- 408. godine - Goti zauzimaju Panoniju i Norik
- 410. godine - Goti prodiru u Italiju, zauzimaju Rim i pljačkaju ga
- 430 - tih godina - Huni i pod zapovjedništvom Atile prodiru u Galiju
- 451. godine - posljednji Rimski trijumf: bitka na Katalaunskim poljima. Rimski vojskovođa Flavije Aecije, znan i kao 'posljednji pravi Rimljanin', potpomognut Vizigotima kralja Teodorika, pobjeđuje Atilu, ali ga, iz taktičkih razloga, ne uništava.
- 475. godine - Romul Augustul postaje car
- 476. godine (3. ili 4. rujna) - germanski zapovjednik Odoakar skida s vlasti Romula Augustula, kao posljednjeg vladara Zapadnog Rimskog carstva (ali mu, kao dječaku, pošteđuje život, pa ovaj umire oko 511. godine) i proglašava se kraljem Italije, što se smatra i posljednjom godinom Zapadnog Rimskog Carstva, dok Istočno Rimsko Carstvo ili Bizant nastavlja trajati do 1453. godine.
- 480. godine - u Splitu (u Dioklecijanovoj palači) ubijen posljednji legitimni car Zapadnorimskog carstva (jer je Romul Augustul 'vladao' samo Italijom), Julije Nepot. Danas jedna ulica u Splitu nosi njegovo ime.
-
- Bilo kako bilo, povjesničari se slažu da je 476. godina - godina propasti (Zapadnog) Rimskog carstva. Završava Stari vijek. Započinje Srednji vijek.
Rimljani su imali razrađeno nazivlje za svoj novac kao i za osobna imena.
Rimsko Kraljevstvo • Rimska Republika • Rimsko Carstvo • Zapadno Rimsko Carstvo • Istočno Rimsko Carstvo