Pančevo
Izvor: Wikipedija
Pančevo (srp.: Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova,, rum. Panciova, slk. Pánčevo, rusinski Панчево) je grad u Banatu (Republika Srbija), na rijeci Tamišu.
Teritorijalno je sjedište istoimene općine kao i Južno-Banatskog okruga.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Pančevo se prvi put spominje u 12. stoljeću. U srednjem vijeku, Pančevo je pripadalo kovinskoj županiji. U tursko doba bilo je većinsko srpsko naselje. Poslije oslobođenja od Turaka (1716.), bilo je središte okruga. Već u to doba počinje u Pančevu naseljavanje Nijemaca i traje u jačem razmjeru kroz cijelo 18. stoljeće. Od 1716. do 1764. Pančevo je bilo komorsko, a od 1764. do 1794. vojno-graničarsko trgovište.

1848./49. Pančevo je znatno stradalo tokom revolucije. 1873. postalo je municipalni grad. U drugoj polovici tog stoljeća počinje u Pančevu u većoj mjeri naseljavanje Mađara. 8. studenog 1918. ušla je u Pančevo srpska vojska.
31. siječnja 1921. godine Pančevo je imalo 19.362 stanovnika od kojih je bilo: Srba 9.422, Mađara 887, Nijemaca 7.237, Židova 600; pravoslavnih 9.874, katolika 6.350, evangelika 2.500.
[uredi] Gospodarstvo
Stanovništvo Pančeva bavi se pretežno ratarstvom, ali je vrlo lijepo zastupljen obrt i trgovina, naročito stokom i hranom. Industrija je takođe znatna, naročito svilarska. U Pančevu su dvije pravoslavne crkve; starija (Vaznesenska) s templom, koju je radio Konstantin Danil, i nova (Uspenska) u bizantinskom stilu, sa slikarskim i ornamentalnim radovima Uroša Predića, St. Aleksića i Markovića. U Pančevu ima gimnazija, trgovačka akademija, muška i ženska građanska škola i aerodrom međunarodnog društva za zračni promet.
Nakon Prvog svjetskog rata, pančevačka industrija doživljava svoju drugu mladost i postaje jedan od industrijskih giganata bivših Jugoslavija. Otvaraju se mnogobrojne tvornice koje zapošljavaju na desetine tisuća radnika iz Pančeva, Beograda i okolnih mjesta iz skoro cijelog južnog Banata. Neke od najvažnijih su:
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika. Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
- Rafinerija nafte −(RNP) Počela da radi 1968.
- Azotara − Tvornica za proizvodnju veštačkog gnojiva. Počela da radi 1962.
- Petrohemija − Tvornica za preradu sirovog benzina i proizvodnju plastičnih masa. Počela da radi 1977.
- Utva − Tvornica za proizvodnju lakih aviona, kamiona i prikolica za kamione, dijelova za motorna vozila i servisiranje i opravku motornih vozila. Osnovana 1937. godine
- Pivara - Osnovana 1722. godine
- ISP Staklara − Tvornica za proizvodnju svih vrsta stakla, osnovana 1932. godine
- Tesla − Tvornica žarulja, osnovana 1931. godine
- Fabrika građevinske stolarije − osnovana 1934. godine
- Fabrika škroba − osnovana 1937. godine
- Fabrika obuće − osnovana 1955. godine
- TRO Trgoprodukt − Bavila se poslovima u oblasti trgovine na veliko i malo mješovitom robom
- Pekara − Snabdevala celo Pančevo i okolna mesta
- Tehnogas − Proizvodila i snabdevala industriju širokim asortimanom gasova
- Plinara − Proizvodila i snabdevala pančevačka domaćinstva lož uljem, propan−butanom, benzinom
- Svilara − Proizvodnja svile, odmotavanje svilenih čahura
- Krznara − Prerada kože, osnovana 1953.
- Kudeljara − Prerada kudelje
- Gaj − Industrija nameštaja
- JRB Brodoremont − Bavilo se popravkom brodova, šlepova i svime što plovi po vodi
- Luka Dunav − Osnovana 1947. godine
- PIK Tamiš − Poljoprivredni kombinat sa širokim asortimanom proizvoda za prehranu
- ATP − Preduzeće za prevoz putnika i robe
- Privredna Banka Pančevo − Osnovana 1869. godine
- Pošta − Bavila se uslugama građana od pisama, telegrama, telefona, preko naplate raznih dažbina, do bankarskih usluga
- GIK Konstruktor − Građevinsko preduzeće
- Trudbenik − Predionica prediva
- Banačanka − Proizvodnja odeće
- ŠIK − Prerada drveta
- Elektrodistribucija Minel RO Standard − Komunalni poslovi Na desetine zanatsko−uslužnih radnji, privatnih radionica, pekara, obućara, sajdžija, zlatara, šnajdera.
- Takođe postoje dva hotela, Sloboda (Trubač) i Tamiš, i veliki broj ugostiteljskih radnji.
- Infrastrukturne organizacije kao što su općina, sud, banke, bolnica i zdravstvene ambulante, policija, vatrogasci, robne kuće, biblioteke, muzeji, galerija, bioskopi i kazalište, dom kulture, razna društva kao što su ribolovačko, streljačko (1813), izviđači, Crveni krst.
Telefonski pozivni broj za Pančevo je 013, a poštanski broj (od 1974. do 2005. godine) 26000, automobilska oznaka je "PA".
[uredi] Literatura
- Narodna enciklopedija (1927 g.), članak D. Popovića;
- N. Milutinović, Naše varoši, l (1922);
- B. Jankulov, Priloker, Istorija grada Pančeva (1925).
[uredi] Vanjske poveznice
Ada | Alibunar | Apatin | Bač | Bačka Palanka | Bačka Topola | Bački Petrovac | Bela Crkva | Beočin | Bečej | Čoka | Inđija | Irig | Kanjiža | Kikinda | Kovačica | Kovin | Kula | Mali Iđoš | Nova Crnja | Novi Bečej | Novi Kneževac | Odžaci | Opovo | Pančevo | Plandište | Ruma | Senta | Sečanj | Sombor | Srbobran | Srijemska Mitrovica | Srijemski Karlovci | Stara Pazova | Subotica | Šid | Temerin | Titel | Vrbas | Vršac | Zrenjanin | Žabalj | Žitište
Srpski gradovi • Gradske općine Srbije • Općine u središnjoj Srbiji • Općine u Vojvodini • Općine na Kosovu i Metohiji