Mladen Kauzlarić
Izvor: Wikipedija

Mladen Kauzlarić (Gospić, 10. siječnja 1896. – Zagreb, 6. rujna 1971.), hrvatski arhitekt.
1906. u Zagrebu pohađa I. realnu gimnaziju. Nakon što prekida školovanje u gimnaziji 1911. upisuje se u Građevnu stručnu školu pri tadašnjoj Obrtnoj školi. Nakon završene Građevne škole zbog rata ne može nastaviti školovanje te se zapošljava od 1917. do 1921. u građevnom poduzeću „Payer i Riszner“, gdje kao građevni tehničar vodi nadzor nad gradnjama. Godine 1921. na preporuku Juraja Denzlera zapošljava se u atelijeru arhitekta Huge Ehrlicha. U Ehrlichovom atelijeru radi do 1931. U to vrijeme ostvariti će i uspješnu suradnju s arhitektima Jurajom Denzlerom i Stjepanom Gombošem. Istovremeno Kauzlarić se 1926. upisuje na Arhitektonski odjel Drage Iblera pri Likovnoj akademiji. Godine 1927. polaže stručni ispit i dobiva titulu ovlaštenog graditelja a po svršetku Iblerovog tečaja stekao je i zvanje akademskog arhitekta. Godine 1940. zapošljava se na tadašnjem Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Mladen Kauzlarić umire u Zagrebu 6. rujna 1971. godine u sedamdeset i šestoj godini živora.
Nakon 2. svjetskog rata Mladen Kauzlarić imenovan je na Tehničkom fakultetu za predstojnika Kabineta za prostorno i tehničko crtanje (1946.- 1948.) a potom za predstojnika Kabineta za projektiranje zgrada i interieura (1948. – 1952.). U isto vrijeme član je stručnog savjeta Arhitektonskog projektnog zavoda, a od 1950. dopisni je član JAZU- Odjela za likovnu umjetnost i muziku. Godine 1955. doktorirao je a od 1958. u nekoliko je navrata predstojnik Zavoda za projektiranje društvenih građevina. Redovnim članom Odjela za likovne umjetnosti JAZU imenovan je 1962. Godine 1965. dodjeljena mu je nagrada za životno djelo „Vladimir Nazor“, a godinu poslije odlazi u mirovinu.
[uredi] Opus
U svom opusu Mladen Kauzlarić realizirao je čitav niz ostvarenja od kojih nekoliko zauzima antologijsko mjesto hrvatske moderne arhitekture. Među najznačajnijim su:
- Vila Spitzer, Novakova 15, Zagreb (1931. – 1932.)
- Vila Hirtzler- Schwartz, Josipovac16, Zagreb (1933. – 1935.)
- Vila Pučar, Novakova 24, Zagreb (1935. – 1936.)
- Vila Lukač, Goljak 5, Zagreb (1935. – 1936.)
- Vila Heinrich, Borošina 7, Zagreb (1936. – 1937.)
- Vila Kaufer, Borošina 9, Zagreb (1936. – 1937.)
- Vila Ladany, Nazorova 42a, Zagreb (1936. – 1937.)
- Vila Pick, Novakova 12, Zagreb (1936. – 1937.)
- Vila Schön, Pantovčak 74, Zagreb (1937.)
- Vila Kopista, Babonićeva 25, Zagreb (1937. – 1938.)
[uredi] Literatura
- Tomislav Premerl: "Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, nova tradicija" (NZMH, Zagreb, 1990.),
- Hela Vukadin Doronjga: "24 sata heroja Mladen Kauzlarić, ukus međunarodnog Zagreba" (katalog izložbe, MGZ, Zagreb, 2003.).
1965. Neven Šegvić | 1966. Josip Uhlik & Bernardo Bernardi | 1970. Ante Rožić | 1971. Boris Krstulović | 1972. Grozdan Knežević | 1973. Dinko Kovačić & Mihajlo Zorić | 1974. Ivan Filipčić & Borislav Šerbetić | 1975. Ante Vulin | 1976. Zdenko Kolacio & Igor Emili | 1977. Ante Marinović-Uzelac & Jerko Rošind | 1978. Dražen Janković, Zrinka Supek-Andrijević & Josip Hitil | 1979. Boris Magaš | 1980. Milan Mitevski | 1982. Radovan Tajder & Mladen Anšel | 1983. Branko Kincl | 1984. Marina Dropulić & Duško Dropulić | 1985. Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance | 1986. Ivan Juras & Emil Špirić | 1987. Dražen Juračić | 1988. Ines Filipović | 1989. Velimir Neidhardt | 1990. Andrija Mutnjaković | 1991. Nikola Bašić | 1992. Nenad Fabijanić | 1994. Nikola Bašić | 1995. Velimir Neidhardt, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance | 1996. Hildegard Auf-Franić & Tonči Žarnić | 1997. Ante Kuzmanić & Eugen Širola | 1998. Branko Silađin | 1999. Studio 3 LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić & Silvije Novak | 2000. Miroslav Genc | 2001. Vinko Penezić & Krešimir Rogina | 2002. Lenko Pleština | 2003. Iva Letilović & Morana Vlahović | 2004. Studio Capsula (Ivana Ergić, Vanja Ilić, Vesna Milutin) | 2005. Saša Randić & Idis Turato | 2006. Goran Rako
1965. Mladen Kauzlarić | 1966. Juraj Denzler | 1967. Stjepan Planić | 1968. Alfred Albini | 1969. Josip Seissel | 1970. Stjepan Gomboš & Lavoslav Horvat | 1971. Antun Ulrich | 1972. Drago Galić | 1973. Marijan Haberle | 1974. Vlado Antolić | 1975. Lovro Perković | 1976. Slavko Löwy | 1977. Zvonimir Vrkljan | 1978. Božidar Rašica | 1979. Franjo Bahovec | 1980. Stanko Fabris | 1981. Božidar Tušek | 1982. Andre Mohorovičić | 1983. Zdenko Kolacio | 1984. Ivan Vitić | 1985. Neven Šegvić | 1986. Dragan Boltar | 1987. Aleksandar Dragomanović | 1988. Miroslav Begović | 1989. Zdravko Bregovac | 1990. Zdenko Sila | 1991. Boris Magaš | 1992. Vjenceslav Richter | 1993. Grozdan Knežević | 1994. Ivo Radić | 1995. Zoja Dumenagić | 1996. Bruno Milić | 1997. Sena Sekulić-Gvozdanović | 1998. Ivo Geršić | 1999. Jerko Marasović & Tomislav Marasović | 2000. Silvana Seissel | 2001. Julije De Luca | 2002. Ante Marinović-Uzelac | 2003. Andrija Mutnjaković | 2004. Slavko Jelinek | 2005. Mirko Maretić | 2006. Ante Rožić