Toledo

Izvor: Wikipedija

Panorama Toleda
Panorama Toleda

Sadržaj

[uredi] Osnovni podaci

Grad Toledo (izgovor: tol'edo] je upravno sjedište političke pokrajine Kastilija la Manča (španj. Castilla La Mancha), središnja Španjolska.

2006 g. imao je 77.601 stanovnika.

Leži na granitnoj uzvisini (548 m) iznad rijeke Tajo (hrv. - Taho).

[uredi] Povijest grada

[uredi] Osnivanje grada

Iako legenda govori da je Herkul osnivač grada Toleda, arheološka iskapanja pokazuju da su grad osnovali Kelto-Iberi. Ubrzo je grad poprimio velik znacaj u kartaškoj regiji.

[uredi] Rimsko doba

Rimljani ga osvajaju 192. p. n. e. pod vodstvom Marka Fluvia Nuvilora. Pod imenom Toletum postaje glavni grad pokrajine Karpetanije.

Već u ono doba bio je raskrižje puteva cijelog Pirinejskog poluotoka i strateška točka, priželjkivana od mnogih, sa koje se kontrolirao centar teritorija.

U doba Rimske Republike Toletum je zadobio pravo na kovanje novca, a ostao je poznat i do današnjih dana po svojim prepoznatljivim mačevima i noževima.

[uredi] Prijestolnica Vizigota

Od V st.pr.Kr. barbarski narodi prelaze granice Rimskog Carstva tako da Alani, pleme koje među prvima dolazi do Karpetanije, prvi preuzimaju grad od Rimljana 411 g., ali ga gube sedam godina kasnije kada prelazi u ruke Vizigota.

Kralj Atanagildo smješta svoj dvor u Toledo, dok ga kralj Leovigildo 8. svibnja 589 g., za vrijeme III. crkvenog koncila u Toledu, proglašava prijestolnicom kraljevine Vizigota , koja tim činom postaje prva nezavisna država na području Pirinejskog poluotoka.

Pretvorivši se u prijestolnicu kraljevine Vizigota te dugujući time prisutnost kralja i crkvene hijerarhije grad je morao pretrpjeti značajne promjene u izgradnji urbanog tkiva.

Posljednji kralj Vizigota Rodrigo suprostavio se na čelu svoje vojske muslimanskim trupama u bitci kod Guadalete godine 711 gdje bijaše poražen i ubijen te grad pada u ruke Arapa.

[uredi] Crkveni koncili u Toledu

U Toledu su održana tri crkvena koncila Zapada (latinskog kršćanstva): 396., 400. i 589. godine. Osobito je značajan posljednji na kojem je donešena odluka da se Nicejsko-carigradskom vjerovanju (Credo) doda riječ Filioque, označujući da Sveti Duh ne proizlazi samo od Oca, nego i od Sina (ex Patre Filioque procedit). Teološki spor oko te formule konačno je doveo do raskida istočnog i zapadnog kršćanstva 1054.g.

[uredi] Pod vlašću Arapa (711-1085)

Arapi (Mauri) su osvojili Toledo 711.g. nadjenuvši mu ime Tulaitula.

Imao je tu sreću da nakon preuzimanja iz ruku Vizigota, kojima je bio prijestolnica, dobije još veći zamah i značaj u svakome pogledu, ponajprije zahvaljujući, tada, arapskoj toleranciji. Toledo je do 1035.g. bio u sastavu Córdobskog kalifata. Ekonomski i kulturni procvat doživljava 1035. - 1085.g. kao prijestolnica nezavisnog emirata.

[uredi] Središte znalaca magije

U srednjem vijeku Toledo je bio na glasu i kao središte proučavanja magije, Tu je bila neka vrst sveučilišta na kojoj su se proučavale arapske, židovske i druge tradicije. Navodi se da su studenti iz Bavarske i Švapske dolazili u Toledo proučavati nekromaniju i druge magijske vještine. Gerbert od Aurillaca, kasnije papa Silvestar II., posjetio je Toledo krajem X. st. i proučavao magiju.


(U srednjem vijeku mnogi su se svećenici ponosili poznavanjem magije. Pod to su se ime svrstavala i jednostavna znanja prirodoslovlja, medicine, matematike i astronomije, koja su na zapadu bila zaboravljena. Gerbertovo veliko znanje izazivalo je čuđenje i sumnju i nakon što je postao papa.)

[uredi] Glavni grad Kastilije i Španjolske (do 1565.)

Godine 1085. zauzeo ga je Alfons VI. Hrabri, kralj Leóna i Kastilije, i učinio ga svojom prijestolnicom.

Toledo je prijestolnica Kastilije, a nakon sjedinjenja s Aragonom 1516. g. i cijele Španjolske, do 1565 kada mu tu funkciju preuzima Madrid.

Godine 1520. - 1522. Toledo je jedno od sjedišta otpora gradskih komuna (comunidades) kraljevskom apsolutizmu kojeg nameće Karlo V. Habsburški.

[uredi] Utjecaj arapske učenosti na zapad

Osobito značajno je bilo osvajanje toledske biblioteke, s brojnim dragocjenim spisima. Protivno ranijim običajima, sačuvali su ih, proučavali i prevodili na latinski. Veliki značaj imali su židovski učenjaci, koji su dobro vladali hebrejskim, latinskim i arapskim jezikom.

Osobito značajno bilo je prevođenje s arapskog na latinski spisa Aristotela i drugih grčkih autora, koji su na zapadu bili izgubljeni; mnogi od njih pronađeni su u osvojenoj knjižnici u Toledu. Toma Akvinski i drugi skolastičari XIII - XIV. st. poznavali su Aristotela jedino u prijevodu na latinski; tek kasnije su postali poznati i grčki izvornici. Više o tome: Pirijenski poluotok – Kulturno prožimanje i reakcija.

[uredi] Kasnija povijest

[uredi] Stanovništvo

Utjecaji, poput porasta cijene životnog prostora u Madridu i poboljšanje prometne povezanosti poput brzom željeznicom (AVE) koja dostiže brzinu do 330 km/h smanjila je vrijeme prevaljenog puta između željezničkog kolodvora u Toledu i madridske Atoche na samo 20 minuta, potaknuli su snažan porast stanovništva posljednjih godina.


Toledo: kretanje broja stanovnika između 1991 i 2006
1991 1996 2001 2006
59 000 66 006 68 382 77 601

[uredi] Literatura

Jules Michelet: Vještica, Zagreb: Slovo, 2003, str. 70 i 293.-294.

[uredi] Vanjske poveznice

Stranica gradskog poglavarstva [1]

Legende Toleda [2]