Računalno potpomognuto učenje

Izvor: Wikipedija

Computer-Assisted Language Learning (CALL), odnosno računalno potpomognuto učenje je pristup učenju jezika pomoću računalne tehnologije.


Sadržaj

[uredi] Povijest

Raniji CALL bazirao se na vježbe povezane s programiranim instrukcijama, tzv. CALI (Computer-Assisted Language Instruction), koji je bio u uporabi sve do ranih 80-ih kada je CALL postao dominantan naziv. Kroz 80-te CALL je proširio svoje područje, prihvaćajući komunikativni pristup i spektar nove tehnologije, posebno multimedija i komunikacijske tehnologije. Ranih 90-ih proizašao je i novi naziv – TELL (Technology Enhanced Language Learning); tehnološki poboljšano učenje jezika, koje je davalo točniji opis djelovanja u području CALL-a. Međutim, naziv se nije proširio kao CALL. Tipični CALL program potiče učenike na reakciju. Taj poticaj može biti prikazan u obliku teksta, slike, zvuka ili video snimke. Učenik reagira tipkajući na tipkovnici, klikom na mišu ili govoreći u mikrofon. Računalo daje povratnu informaciju, naznačavajući je li učenikov odgovor točan ili netočan, a usavršeniji CALL program pokušava analizirati odgovor i istaknuti greške. Wida Software (London, UK) je jedna od prvih specijaliziranih tvrtki za razvoj CALL programa za mikroračunala (računala s manjim mogućnostima) ranih 80-ih. Tipični program prve generacije Wida-inih softwarea uključivao je Matchmaster (učenici spajaju dijelove rečenica), Choicemaster (klasični test s više ponuđenih odgovora), Gapmaster (popunjavanje praznina u tekstu), Textmixer (program koji ispremješta stihove pjesme ili rečenice, te ih treba posložiti), Wordstore (učenikov privatni riječnik) i Storyboard (ispravljanje cijeloga teksta). Cijeli paket popularniji je pod nazivom The Authoring Suite.


[uredi] Pedagoško i metodološko razmatranje

Fascinirani novom tehnologijom u ranim danima CALL-a, mnogi profesori su se orijentirali na tehnološka pitanja, zapostavljajući ona pedagoške i metodološke prirode, ne shvaćajući da su potrebne inovacije upravo u pedagogiji i metodologiji kako bi se računala uspješno uvela u nastavni plan i program stranih jezika. Izjavljivano je i kako rad na računalu izolira učenike jedne od drugih, međutim to je osporeno kada je dokazano da korištenje računala na nastavi potiče timski rad, a ako je nastava dobro organizirana, poboljšava učeničke govorne vještine određenog jezika. Noviji pristup gleda CALL u usporedbi s ostalom tehnologijom u društvu, i naglašava kako učinkovitost računala u učenju raste normalizacijom istih, odnosno ako računala koristimo svakodnevno u učenju jezika, jednako kao papir i olovku, bez pretjeranih očekivanja i straha. Normalizacija se stoga može gledati i kao koristan cilj za profesiju.


[uredi] Trenutna situacija

Razvojem multimedija i Interneta CALL napokon dobiva zasluženo priznanje. Korisnici sada mogu komunicirati međusobno u realnom vremenu na neodređenoj udaljenosti. Sve je veća ponuda CD-ROM-ova koji nude instrukcije u učenju jezika.


[uredi] Razvojne faze CALL-a

Iako se CALL postupno razvijao proteklih 30 godina, taj razvoj se može podijeliti u tri karakteristične faze: bihevioristička, komunikacijska i integrativna faza.

[uredi] Bihevioristička faza

Bihevioristička faza bazirala se na tada dominantne biheviorističke teorije učenja te su programi nalikovali jezičnim obukama i vježbama (često su se nazivali drill and kill programi). Ti programi koristili su računalo kao učitelja; računalo je sredstvo koje donosi gradivo za učenje. Međutim, logistička podloga ovih programa objašnjava činjenicu da se ovakve vježbe koriste i danas (opetovano izlaganje istom gradivu je korisno i ključno, računalu nikad ne dosadi ponavljanje, a isto tako daje objektivne povratne informacije, računalo prikazuje podatke na individualnoj razini tako da učenici mogu raditi vlastitom brzinom). Najpoznatiji sistem za učenje bio je PLATO, koji je uključivao jezične, gramatičke i prijevodne vježbe. Krajem 70-ih zanemaren je bihevioristički pristup iz dva razloga: odbijen je na obje, teorijskoj i pedagoškoj razini, a predstavljanje mikroračunala omogućilo je nova očekivanja.

[uredi] Komunikacijska faza

Komunikacijska faza bazirala se na komunikacijski pristup učenju, koji je postao značajan 70-ih i 80-ih. Predlagači ovog pristupa smatrali su da vježbe iz prethodne faze nisu davale komunikaciji na važnosti. Prema John Underwoodu komunikacijski CALL se više bazira na uporabu oblika, nego na same oblike, uči gramatiku implicitno, a ne eksplicitno, dozvoljava vlastite izgovore, ne manipulira jezikom, ne sudi, ne ocjenjuje i ne nagrađuje učenike, a nikada neće pokušati ono što i knjiga može.

[uredi] Integrativna faza

Integrativna faza bazira se na dva važna tehnološka otkrića: Multimedije i Internet. Multimedijska tehnologija razvija više vrsta medija (tekst, sliku, zvuk, animaciju, video snimku) kojima je moguće pristupiti istodobno s jednoga računala. Ono što Multimediju čini još snažnijom je Hipermedija, odnosno povezanost svih izvora Multimedija. Međutim, Multimedija kakva danas postoji samo djelomično pridonosi integrativnom CALL-u, baš iz razloga što još ne postoji program koji je dovoljno inteligentan da na temelju govora ocjenjuje, ispravlja i analizira. Stoga uvelike pomaže drugo tehnološko otkriće – Internet. Pomoću njega učenici mogu međusobno razgovarati, sa učiteljem, te razmjenjivati tekstove, dokumente i sl. ili istovremeno komunicirati s više ljudi. Internet olakšava integrativni pristup korištenja tehnologije.


[uredi] Vrste CALL programa

Također postoje tri vrste CALL programa:

  1. računalo kao učitelj (programi dizajnirani za učenje gramatike, uključujući i vježbe, programi za učenje izgovora, za sintezu teksta, za razvoj vokabulara…)
  2. računalo kao poticaj (programi za analizu, kritičko razmišljanje, diskusiju i pisanje…)
  3. računalo kao instrument (programi za analizu riječi, gramatički provjernici…)



Povijest CALL-a pokazuje da računalo može na razne načine služiti učenju jezika. Može biti učitelj koji nudi vježbe, poticaj za diskusiju i interakciju, ili instrument za pisanje i istraživanje. Dolaskom Interneta postaje i medij za globalnu komunikaciju i izvor neograničenih materijala. Oni koji iskoriste računala u svrhu dobrog i kvalitetnog učenja, nedvojbeno će obogatiti svoj edukacijski program i mogućnosti učenja za učenike.


[uredi] Izvori

Drugi jezici