Budim

Izvor: Wikipedija

Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava. Prema predaji, grad je dobio ime po svome osnivaču Budi (ili Bledi), no vjerojatnije je ime izvedeno iz mjesnog naziva za vodu.

Budim obuhvaća oko trećine površine Budimpešte i većim je dijelom pokriven šumom i brežuljkast. Među najpoznatije spomenike spada Budimski dvorac i utvrda.

[uredi] Povijest

Srednjovjekovni Budim. Iz Ljetopisa Harmanna Schedela.
Srednjovjekovni Budim. Iz Ljetopisa Harmanna Schedela.

Budim je bio glavni grad Ugarske od 1361., pa sve dok nije pao pod vlast Osmanskog Carstva 1541.. Novi glavni grad Ugarske tada je postao Požun (1536.) u današnjoj Slovačkoj. 1686. grad ponovno osvaja Habsburška Monarhija, a budući da je bio opustošen, ondje se naseljavaju brojni Nijemci. 1703. postaje slobodan kraljevski grad, a 1784. ponovno i glavni grad Kraljevstva. 1873. sjedinjen je s gradovima Peštom i Obudom u jedinstveni grad Budimpeštu.

[uredi] Demografska povijest

Prema podacima iz 1715., Budim je brojao 1539 kuća, od čega je bilo 769 slavenskih, 701 njemačkih i 68 mađarskih. Pet godina kasnije, 1720., bilo je oko 30.000 stanovnika u 1468 kuća, od čega je bila 851 njemačka, 559 slavenskih, 68 mađarskih i 5 slovačkih.

[uredi] Vidi također