Lihtenštajn
Izvor: Wikipedija
Kneževina Lihtenštajn Fürstentum Liechtenstein |
|||||
---|---|---|---|---|---|
|
|||||
Geslo: Für Gott, Fürst und Vaterland (njem. "Za Boga, Kneza i domovinu") |
|||||
Himna: Oben am jungen Rhein | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | njemački | ||||
Glavni grad: | Vaduz | ||||
Knez: | Hans-Adam II.1 | ||||
Predsjednik Vlade: | Otmar Hasler | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
215. po veličini 160 km² (zanemarivo)% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2006.): - Gustoća: |
187. po veličini 33 987 210/km² |
||||
Neovisnost: | 1806. | ||||
BDP (PKM) - ukupno : - po stanovniku : |
procjena 2001. 1.786 milijardi $ (185.) 25,000 $ (nije rangiran); |
||||
Valuta: | švicarski franak (100 centa) | ||||
Vremenska zona: | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
Internetski nastavak: | .li | ||||
Pozivni broj: | +423 | ||||
1 stvarnu vlast vrši princ regent Alois od 15. kolovoza 2004. |
Kneževina Lihtenštajn (njem. Fürstentum Liechtenstein) malena je država u srednjoj Europi, bez izlaza na more. Graniči sa Švicarskom na zapadu i Austrijom na istoku. Reljef je planinski, što je pogodovalo razvoju planinskog (skijaškog) turizma. Poznata je i kao porezni raj. Glavni grad je Vaduz. Unatoč svojoj maloj površini, Lihtenštajn nije jako urbaniziran (kao što je to npr. Kneževina Monako). Lihtenštajn je najmanja zemlja na svijetu u kojoj se govori Njemački, te jedina europska zemlja čije susjedne zemlje također nemaju izlaz na more.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Prostor današnjeg teritorija Lihtenštajna nekoć je pripadao rimskoj provinciji Raetia. Ovaj prostor je stoljećima izlazio iz europskih strateških interesa i u prošlosti je imao jako mali utjecaj na razvoj povijesti.
Dinastija Lihtenštajn po kojoj je kneževina dobila svoje ime dolazi iz dalekog Dvorca Lihtenštajn u Donjoj Austriji (Niederösterreich) koji je bio u posjedu Dinastije Lihtenštajn od 1140. godine do 13. stoljeća kad su izgubili vlasništvo nad njime. Od 1807. pa sve do danas dvorac je ponovno u njihovom vlasništvu. Dinastija Lihtenštajn je tijekom povijesti dobila mnoge posjede u Moravskoj, Šleskoj, Donjoj Austriji i Štajerskoj. No, većina ovih je bila pod feudalnom vlašću ostalih plemićkih obitelji "viših" titula, a pogotovo pod vlašću raznih obiteljskih linija obitelji Habsburg. Zbog toga što nije imala niti jedan posjed koji je držala direktno pod svojom vlašću dinastija Lihtenštajn nije imala svoje mjesto u Kraljevskom parlamentu Svetog Rimskog Carstva (Reichstag).
Obitelj Lihtenštajn je željela svoj posjed na kojem bi imala direktnu vlast uz Cara Svetog rimskog Carstva na čijem bi se teritoriju nalazio taj posjed. Nakon nekog vremena je obitelj Lihtenštajn kupila gospodstvo Schellenberg (1699.) i grofoviju Vaduz 1712.. Ti posjedi su bili jedino pod vlašću vladajućih grofova i pod vlašću Svetog Rimskog Carstva.
23. siječnja 1719. je njemačko-rimski car Karlo VI. proglasio Kneževinu (Fürstentum) Lihtenštajn. Dao joj je ime u čast Antona Floriana od Lihtenštajna. Tog dana je Lihtenštajn također postao zemlja - članica Svetog Rimskog Carstva.
1806. godine je Napoleon I. napao Sveto Rimsko Carstvo. U Svetom Rimskom Carstvu su se srušili svi politički i upravni sustavi. Njemačko-rimski car Franjo II. je abdicirao i raspustio Sveto Rimsko Carstvo. Iz tog razloga Lihtenštajn nije imao više nikakvih obaveza prema vladarima izvan svojih granica. Od 25. srpnja 1806., kad je osnovana Rajnska Konfederacija (čiji je član bio princ od Lihtenštajna) je zemlja bila pod neizravnom zaštitom, odnosno vladavinom Napoleon I.. To je trajalo sve do 19. listopada 1813. kad je raspuštena Rajnska Konfederacija.
1818. godine je vlast pripala Johannu I., ali je bila ograničena. 1818. godine je također prvi put viđen član obitelji Lihtenštajn. To je bio Princ Alojz. No, vladar Lihtenštajna se prvi put pojavio u Lihtenštajnu tek 1842. godine.
Na Bečkom kongresu je kreirana Njemačka konfederacija, čiji je član postao Lihtenštajn.
Lihtenštajn je jedna od malobrojnih svjetskih zemalja koja je imala vrlo mirnu povijest. Neutralna je zemlja, pa nije sudjelovala u ratovima.
[uredi] Politika
Lihtenštajn je višestranačka parlamentarna demokratska monarhija.
[uredi] Administrativna podjela
Glavni članak: Općine Lihtenštajna
Lihtenštajn je podjeljen na 11 općina (Gemeinden). Jedna općina u Lihtenštajnu većinom sadrži samo jedan grad. 5 od 11 općina pripada "Unterland" - nižoj zemlji, uz Rajnu, a ostale pripadaju "Oberland" - višoj zemlji u planinama.
[uredi] Zemljopis
Lihtenštajn se nalazi u dolini rijeke Rajne, u Alpama. Cijela zapadna granica Lihtenštajna je određena rijekom Rajnom. Mjerena od sjevera prema jugu, ova zemlja je duga samo 24 kilometra. Istočni dio se uzdiže u više predjele, gdje se nalazi vrh Lihtenštajna - Grauspitz (2599 metara). Unatoč alpskom okruženju klima Lihtenštajna je umjereno blaga planinska. Zimi su planinske padine izvrsno mjesto za zimske sportove.
Ukupna površina Lihtenštajna iznosi 160.475 kilometara kvadratna, a ukupna duljina svih granica 77.9 kilometara. Nova istraživanja su pokazala kako su u prijašnjim istraživanjima statističari pogriješili zbog nepristupačnog reljefa. Lihtenštajn je iz tog razloga tek 2006. u novim, modernim istraživanjima saznao da su njegove granice zapravo 1.9 kilometara dulje.
Lihtenštajn je (uz Uzbekistan) jedna od dvije zemlje u svijetu čije susjedne zemlje nemaju izlaz na otvoreno more. Jedina je zemlja s dominantnim govornicima njemačkog jezika, a da nema granice s Njemačkom.
Lihtenštajn je šesta najmanja neovisna država u svijetu. Po veličini se nalazi samo ispred država: Vatikan, Monako, Nauru, Tuvalu i San Marino.
[uredi] Ekonomija
Untaoč svom malom teritoriju i ograničenim prirodnim resursima, Lihtenštajn je danas jedna od tek nekoliko zemalja u svijetu koje imaju veći broj registriranih poduzeća od broja stanovnika. Lihtenštajn danas ima prosperitetnu, jaku, visoko - industrijaliziranu ekonomiju. To je positgnuto izuzetno malom poreznom stopom (maksimalna stopa je 18%) i lakim, ne kompliciranim pravilima udruživanja. Lihtenštajn uvozi više od 90% energetskih potreba. Kneževina je u poštanskoj i monetarnoj uniji sa Švicarskom, pa je švicarski franak službena valuta u kneževini. Kneževina Lihtenštajn je članica EFTA-e (Europskog udruženja za slobodnu trgovinu).
[uredi] Stanovništvo
Prosječna očekivana životna dob u Lihtenštajnu je 79.68 godina (76.1 godina za muškarce i 83.28 godina za žene). Smrtnost novorođenčadi je u prosjeku 4.64 na 1000 novorođenih. 100% populacije (starije od 10 godina) zna čitati i pisati.
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.