Porez na dodanu vrijednost

Izvor: Wikipedija

PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća. Do danas se proširio na oko 60 zemalja širom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja ga nemaju jedino Australija i SAD.

PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno - prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.

Stopa PDV-a u Hrvatskoj iznosi 22 % i 0 % na određene proizvode (kruh, mlijeko, knjige, CD i sl.).

Sadržaj

[uredi] Oblici PDV-a

  1. proizvodni → postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabavke kapitalnih dobara niti trošak amortizacije.
  2. dohodovni → dozvoljava se odbitak troška amortizacije prilikom prodaje.
  3. potrošni → dozvoljava se odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.

[uredi] Metode obračunavanja

  1. metoda zbrajanja
Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.
  1. metoda oduzimanja
Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.
  1. kreditna metoda
Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje → smatra se najboljom metodom.

[uredi] Načela kod oporezivanja PDV-a

  1. načelo porijekla robe → oporezuje se izvoz, a uvoz ne
  2. načelo odredišta robe → ne oporezuje se izvoz, nego uvoz

Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.

[uredi] Razine poreznih stopa

  • opća (standardna)
  • niža → za živežne namirnice
  • viša → luksuzni proizvodi
  • nulta → proizvodi na koje se ne plaća PDV

Napomena : Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.

[uredi] Prednosti PDV-a

  • ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
  • Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
  • izdašnost → najizdašniji porezni prihod proračuna (2 / 3) proračunskih prihoda).

[uredi] Neutralnost PDV-a

  • u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
  • neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
  • ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.

[uredi] Vanjske poveznice

  • [1] Porez na dodanu vrijednost → Institut za javne financije
  • [2] Porezni vodič → PDV