Hvarska biskupija
Izvor: Wikipedija
Hvarsko-bračko-viška biskupija Slika:Hvarsko-bračko-viška biskupija (grb).gif |
||
Latinski naziv | Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis | |
Status | biskupija | |
Nadnevak uspostave | 1147. (kao Hvarska biskupija) | |
Nadnevak uzdignuća na razinu nadbiskupije |
... | |
Nadnevak promjene statusa | 14. siječnja 1889. (promjena imena u Hvarsko-bračko-viška biskupija) |
|
Pripadnost nadbiskupiji | Splitsko-makarska nadbiskupija | |
Obred | rimski | |
Država gdje se nalazi | Hrvatska | |
Broj katolika | 22.781 (2004.) | |
Površina (2006.) | 311 km 2 | |
Biskup | Slobodan Štambuk | |
Podređene jedinice | (poveznica na popis župa) | |
Službene stranice | http://hvar.hbk.hr/ | |
Po stanju na | 5. srpnja 2007. |
Sadržaj |
[uredi] Ime biskupije
Službeno ime biskupije je Hvarsko-bračko-viška biskupija, ali se češće koristi njezin skraćeni naziv Hvarska biskupija.
[uredi] Teritorij Hvarske biskupije
Hvarska biskupija obuhvaća srednjodalmatinske otoke Hvar, Brač i Vis te niz manjih otočića uključujući Paklene otoke, Šćedro, Biševo i Palagružu. Podređena je Splitsko-makarskoj metropoliji.
[uredi] Povijest biskupije
Hvarska biskupija osnovana je 1147.g., a prvi biskup bio je Martin I. Manzavini. Do 14. st. Hvarska je biskupija obuhvaćala, osim današnja tri otoka, još i Korčulu, Mljet te Makarsko primorje.
Prvo sjedište biskupije bio je Stari Grad, a od 1278. g. to je novoosnovani grad Hvar ujedno i novo sjedište Hvarske komune.
Hvarska biskupija imala je dosad 55 biskupa, od kojih su dva bila kardinali, a više njih naslovni nadbiskupi. U posljednje vrijeme posebno se istaknuo biskup Mihovil Pušić, jedan od predvodnika liturgijskog pokreta u Hrvatskoj. Današnji biskup je Slobodan Štambuk.
[uredi] Popis hvarskih biskupa
- Martin I. Manzavini (1145.-1175.)
- Lukar Čiklin (1175.-1177.)
- Martin I. Manzavini (po drugi put) (1177.-1184.)
- Nikola I. Manzavini (1184.-1198.)
- Miha (Mihovil I.) Picijev (1198.-1228.)
- Nikola II. (1230.-1260.)
- Dobronja (1260.-1280.)
- Šimun (1281.-1289.)
- Dujam I. (1289.-1304.)
- Gabrijel (1308.-1312.)
- Grgur De Madiis (1313.-1323.)
- Stjepan I. (1323.-1326.)
- Luka I. (1328.-1337.)
- Ivan I. (1341.-1348.)
- Stjepan II. Ciga (1348.-1384.)
- Benevent (1385.-1412.)
- Juraj I. (1412.-1420.)
- Dujam II. Hranković (1421.-1422.)
- Juraj I. (po drugi put) (1423.-1428.)
- Toma Tomasini (1429.-1463.)
- Nikola III. de Crucibus (1463.-1473.)
- Lovro Michaeli (1473.-1486.)
- Jerolim I. Diedo (1486.-1492.)
- Bernardin de Fabiis (1492.-1510.)
- Frane Pritić (1510.-1523.)
- Ivan II. Krstitelj kard. Pallavicini (1523.-1524.)
- Zaharija I. Trevisani (1524.-1537.)
- Jerolim II. Argentini (1537.-1549.)
- Marko Malipiero (1549.-1553.)
- Zaharija II. kard. Delfino (1553.-1574.)
- Martin II. De Martinis (1574.-1581.)
- Petar I. Cedulin (1581.-1634.)
- Nikola IV. Zorzi (1635.-1644.)
- Vinko Milani (1644.-1666.)
- Ivan III. de Andreis (1667.-1676.)
- Jerolim III. Priuli (1676.-1692.)
- Ivan IV. Toma Rovetta (1693.-1704.)
- Rajmund Asperti (1704.-1722.)
- Dominik Nikola Condulmer (1723.-1759.)
- Cezar Bonajuti (1736.-1759.)
- Antun Becić (1759.-1761.)
- Joakim Marija Pontalti (1761.-1767.)
- Petar II. Riboli (1767.-1783.)
- Ivan V. Dominik Stratiko (1784.-1799.)
- Anđeo Petar Galli (1801.-1812.)
- Ivan VI. Skakoc (1822.-1837.)
- Filip Dominik Bordini (1839.-1865.)
- Juraj II. Duboković (1866.-1874.)
- Andrija Illić (Ilić, Ilijić) (1876.-1887.)
- Fulgencije Carev (1888.-1901.)
- Jordan Zaninović (1903.-1917.)
- Luka II. Papafava (1919.-1925.)
- Mihovil II. Pušić (1926.-1968.)
- Celestin Duje Bezmalinović (1968.-1989.)
- Slobodan Štambuk (1989.-)
[uredi] Zaštitnici hvarske biskupije
Zaštitnik biskupije je sv. Stjepan I., papa i mučenik. Njegove je relikvije (glavu) 1899. g. hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu poklonio mletački patrijarh Josip Sarto, kasniji papa Pio X. Sv. Stjepan je ujedno i zaštitnik grada Hvara te otoka Hvara i Visa. Suzaštitnik biskupije (ujedno i grada, otoka te otoka Visa) je sv. Prošper, mučenik, čije je relikvije u 17. st. iz Rima donio biskup Ivan de Andreis. Zaštitnik otoka Brača je sv. Juraj.