Stojni val
Izvor: Wikipedija
Stojni val, također i stacionarni val, val je koji ostaje na istoj poziciji, a nastaje zbrajanjem dvaju valova jednake amplitude i frenkvecije no suprotnog smjera, pri čemu neke čestice titraju, a neke miruju (tzv. čvorovi), tako da se valna slika ne mjenja s vremenom. Također može nastati kada se medij kreće u smjeru suprotnom od smjera vala.
Jednadžba stojnog vala glasi:
- y = y0sin(kx − ωt) + y0sin(kx + ωt)
ili pojednostavljeno:
- y = 2y0cos(ωt)sin(kx),
pr čemu y0 označava amplitudu vala, ω (naziva se još i "kutnom frekvencijom", a mjeri se u radijanima po sekundi) je 2π puta frekvencija (u hercima), k (naziva se još i "brojem vala" i mjeri se u radijanima po metru) je 2π podjeljeno duljinom vala (u metrima), x i t su varijable za longitudinalnu poziciju i vrijeme.
Stojni valovi pojavljuju se u fizičkim medijima poput žica ili stupaca zraka.
Nedovršeni članak Stojni val koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.