Razgovor:Joseph Pulitzer
Izvor: Wikipedija
Treba prevest na hrvatski. Osim toga, članak je očito kopiran odnegdje, i zo bez čitanja (šta se vidi po zadnjem pasusu)! --Ante Perkovic 00:10, 26 July 2005 (CEST)
I uklopiti u postojeći.--Sanya 16:34, 27. veljače 2006. (CET)
Evo članka:
![]() |
Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Joseph Pulitzer. |
Joseph Pulitzer je rođen u Mako-u u Mađarskoj, kao najstariji sin mađarskog Židova. Njegov otac Filip je bio uspješni i prosperitetni trgovac žitom, koji je umro kada je Joseph imao 11 godina. Nekoliko godina kasnije njegova majka se udala za Maxa Blaua, biznismena. Pulitzer se obrazovao u privatnoj školi u Budimpešti. 1864. godine emigrirao je iz Mađarske u SAD, u Castle Garden bez imalo novca. Austrijska vojska ga je odbila zbog slabog vida, a nije ga prihvatila ni Francuska legija stranaca, ali je u novoj zemlji radio u I brigadi Prve New York Lincoln konjice sve do kraja građanskog rata.
Pulitzer je točno govorio njemački, francuski i mađarski ali je u početku imao problema sa engleskim jezikom. Poslije rata Pulitzer je otišao na zapad u potrazi za srećom. Njegov prvi posao utovarivača brodova u St. Louisu je propao- Pulitzer je radio kao konobar, sahranjivao je umrle od kolere 1866. na Arsenal Island-u, a zatim je radio kao reporter, prvo u novinama St Louis-a Westliche Post, koje su izlazile na njemačkom jeziku. “Bio je rođeni reporter”, rekao je za njega jedan od njegovih kolega kasnije. Kasnije, 1871. godine Pulitzer je stekao i dio vlasništva nad ovim listom. Tijekom 1860-ih on je sudjelovao u političkom životu i studirao pravo, ali veoma kratko. 1869 izabran je u Missouri Legislature, a 1874 Pulicer je prešao u Vašington, gdje je radio kao korespondent SUN-a iz New Yorka. 1877 oženio se sa Kejt Dejvis, nećakom Džefersona Dejvisa.
Vrijednost WORLD-a iz New Yorka je porasla zahvaljujući financijeru Joe Goldu koji je 1883. godine uložio svoj kapital. Magazin je dobijao na utjecaju jer se borio protiv svih vrsta monopola, igara na sreću i ropstva- 1885. Pulitzer je izabran u Kongres kao predstavnik New Yorka ali je podnio ostavku nakon nekoliko mjeseci službe. Dvije godine kasnije Pulitzer je osnovao Evening World u New Yorku, i u isto vrijeme je počeo povlačiti se iz upravljačke strukture svih publikacija. Sa 40 godina bio je skoro potpuno slijep ali je nastavio voditi svoje novinarsko carstvo još oko 20 godina.
1890. Pulitzer je imao osobni rat sa Williamom Randolfom Harstom, a njegov časopis je optužen da se bavi žutim tiskom, jer su koristili velike naslove, pisali senzacionalne novosti, koristili stripove i karikature i ostala sredstva pokušavajući na taj način privući čitatelje iz redova radničke klase i imigranata. World je povećavao svoj tiraž a 1895. godine je objavio prvi strip u boji «Žuti dječak». Strip je napravio crtač Richard Outkoult (1863-1928).
Naravno ime stripa nije imalo nikakve veze sa žutim tiskom. Pulitzer je izgubio kada je Oukoult prešao u novine koje su bile u vlasništvu Harsta New York Journal. Harst je sa druge strane bio očaran kvalitetom Pulitzerovog osoblja. Pisac Tidor Drejser ke stvari vidio drukčije – osoblje je u njihovim očima izgledalo kao životinje pod torturom.
Harstov i Pulitzerov časopis su pokazali svoju snagu 1898. godine. World je apelirao na predsjednika McKinley da objavi rat Španjolskoj. Harst je tvrdio da je on okončao Španjolsko - američki rat, mada postoje sumnje da je utjecao na zapovjedništvo Frederica.
Pulitzer je umro od srčanog udara na svojoj jahti “Liberti” 29. listopada 1911. godine.
Kroz testamnet je ustanovilo lolumbisjisko sveučilište novinarstva, što je bila jedna od njegovih glavnih želja i godišnju Pulitzerovu nagradu za literaturu, dramu, glazbu i novinarstvo.
Pulicerova nagrada za koju je isprva doniralo 500 000 dolara je visko cijenjeno priznanje i dodjeljuje se od 1917. godine.