Kostarika
Izvor: Wikipedija
Republika Kostarika República de Costa Rica |
|||||
---|---|---|---|---|---|
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: Noble patria, tu hermosa bandera | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | španjolski | ||||
Glavni grad: | San José | ||||
Predsjednik: | Abel Pacheco | ||||
Predsjednik Vlade: | Abel Pacheco | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
125. po veličini 51.100 km² 0.7% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2004.): - Gustoća: |
122. po veličini 4.159.757 81/km² |
||||
Neovisnost: | Od Španjolske 15. rujna, 1821. |
||||
Valuta: | kostarikanski kolon (100 centima) |
||||
Vremenska zona: | UTC -6 | ||||
Internetski nastavak: | .cr | ||||
Pozivni broj: | 506 | ||||
Republika Kostarika (španj. costa rica = bogata obala) je država u Srednjoj Americi. Graniči s Nikaragvom na sjeveru i Panamom na jugoistoku. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Prije dolaska Europljana, prostor današnje Kostarike naseljavali su domorodački Indijanci s kulturnim utjecajima razvijenih srednjoameričkih i andskih kultura. U 16. stoljeću domorodačko stanovništvo su pokorili Španjolci, a područje je postalo najjužnijom pokrajinom Nove Španjolske.
Nakon što je kratko vrijeme bila dijelom Meksičkog carstva, Kostarika se priključuje Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju od 1823. do 1839. Od 1840-tih je potpuno neovisna država. Kostarika je izbjegla većinu sukoba koji su potresali Srednju Ameriku.
[uredi] Ekonomija
Najvažnije ekonomske grane Kostarike su turizam, poljoprivreda i izvoz elektroničke opreme.
[uredi] Stanovništvo
Narodnosni sastav (1993.): bijelci 87%, mestici 7%, crnci i mulati 3%, Azijati 2%, Indijanci 1%.
Vjerski sastav (1995.): rimokatolici 86%, protestanti 9%.
[uredi] Etnografija
Indijansko prastanovništvo uvelike je uništeno u sukobu sa konkvistadorima ili kasnije hispanizirano. Danas u 22 rezervata živi 8 raznih plemenskih zajednica. Područje Kostarike nastanjivala su ili još žive plemena koja pripadaju porodicama Manguean: Nicoya, Orisi, Orotiña, danas se nazivaju imenom Chorotega*, imenom izumrlog naroda Chorotega; Chibchan: Burica; Barbacoan: Guatuso ili Maleku*; Talamancan: Boruca*, Bribri*, Burucaca, Cabécar*, Chiripo, Coto ili Cocto, Estrella, Guetar ili Huetar*, Pocosi, Quepo, Suerre, Tariaca, Térraba, Teshbi ili Techbi, Tucurrique, Turucaca i Voto, te panamski Guaymi*. Kolonizacija koja konačno počinje u kasnom 16. stoljeću, te uvođenje ropstva, otjeralo je mnoga plemena u planinska područja, gdje njihovi potomci žive i danas. Danas su kostarikanski Indijanci najzastupljeniji od plemena Bribri, Cabécar i Boruca, kojih ima dosta u planinskim područjima juga zemlje. Na sjeveru žive neka Chorotegan ili Manguean plemena, rasipana u povijesti od zaljeva Fonseca do poluotoka Nicoya. Ovi su imali naprednu kulturu i bijahu pod utjecajem tamošnjih naprednih civilizacija. Pleme Chorotega koje je živjelo u Hondurasu je nestalo, ali se danas pod njihovim imenom izjašnjavaju potomci Orotiña i Nicoya Indijanaca kojih etnički ima 795 (2000). Panamsko pleme Térraba u Kostariki broji negdje do 300 duša. Pleme Maleku ili Guatuso ima pereko 1,000 duša (2000); Cabécar 9,308 (2000) u području Turrialba; Bribri 12,172 (2000) duž rijeka Lari, Telire i Uren ; Boruca 1,000 (1991), između Playa Bonita i Golfita.
[uredi] Indijanski rezervati
Kostarika ima 22 indijanska rezervata, to su:
- 1- Reserva Indígena Guatuso (Maleku)
- 2- Reserva Indígena Matambú
- 3- Reserva Indígena Quitirrisí
- 4- Reserva Indígena Zapatón
- 5- Nairi - Awari (Barbilla)
- 6- Reserva Indígena Chirripó
- 7- Reserva Indígena Bajo Chirripó
- 8- Guaymí -Península de Osa
- 9- Guaymí - Conte Burica
- 10- Guaymí - Coto Brus
- 11 - Guaymí - Abrojos Montezuma
- 12- Reserva Indígena Curré
- 13- Reserva Indígena Boruca
- 14 - Reserva Indígena Térraba
- 15 - Reserva Indígena Ujarrás
- 16- Reserva Indígena Salitre
- 17- Reserva Indígena Cabagra
- 18- Reserva Indígena Tayní
- 19 - Reserva Indígena Telire
- 20- Cabecar-Talamanca
- 21- Bribrí- Talamanca
- 22- Reserva Indígena Kekoldi (Cocles)
Antigva i Barbuda • Bahami • Barbados • Belize • Dominika • Dominikanska Republika • Grenada • Gvatemala • Haiti • Honduras • Jamajka • Kanada • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sveti Kristofor i Nevis • Sveti Vincent i Grenadini • Trinidad i Tobago
Danska: Grenland •• Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon •• Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili •• SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko •• UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski otoci • Montserrat • Otoci Turks i Caicos
Andora •
Angola •
Argentina •
Bjelokosna Obala •
Bolivija •
Brazil •
Čile •
Dominikanska Republika •
Ekvador •
Filipini •
Francuska •
Gvatemala •
Gvineja Bisau •
Haiti •
Honduras •
Italija •
Kolumbija •
Kostarika •
Kuba •
Meksiko •
Moldavija •
Monako •
Mozambik •
Nikaragva •
Panama •
Paragvaj •
Peru •
Portugal •
Rumunjska •
San Marino •
Sveti Toma i Princip •
Senegal •
Španjolska •
Urugvaj •
Venezuela •
Zelenortska Republika
Antigva i Barbuda • Argentina • Bahami • Barbados • Belize • Bolivija • Brazil • Čile • Dominika • Dominikanska Republika • Ekvador • Grenada • Gvatemala • Gvajana • Haiti • Honduras • Jamajka • Kanada • Kolumbija • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama • Paragvaj • Peru • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sveti Vincent i Grenadini • Sveti Kristofor i Nevis • Surinam • Trinidad i Tobago • Urugvaj • Venezuela
Nedovršeni članak Kostarika koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.