Razgovor:Dan antifašističke borbe
Izvor: Wikipedija
[uredi] Dio o ustanku u Srbu
Taj dio mora ići u neku povijesnu opskurnu ladicu a ne na Wikipediju.
Zašto.
Jedan takav ustanak, s tragičnim posljedicama, dogodio se 27. srpnja 1941. godine u mjestu Srb. Tom je prigodom po okolnim selima pobijeno oko dvije tisuće Hrvata. S obzirom da je u ustanku sudjelovalo i nekoliko komunista, službena je jugoslavenska politika upravo taj dan naknadno proglasila početkom »antifašističkog ustanka« u Hrvatskoj.
Taj ustanak organizirali su četnici iz Srba.
Najviše što se može na Wikipediji po mom sudu napisati je: Dan antifašističke borbe do 1990. obilježavao se 27. srpnja. Bez napomene o pušci koja je ispalila navodni prvi metak i bez navođenja gdje se navodno ispalio taj prvi metak. Pogotovo što je očito zašto se to slavilo na taj dan - ponižavanje Hrvata - do granice preko koje se ne smije ići.
Za ovo imam potvrdu ljudi koji znaju što se dogodilo, prošli su i preživjeli Bleiburg i Križni put.
Goran 23:45, 7. veljača 2007. (CET)
Htio ne htio, u Hrvatskoj službeno ne postoje praznici. I to je jedini kriterij ovdje: službeno nazivlje.--Donatus 00:01, 15. veljača 2007. (CET)
[uredi] Praznik ili blagdan
Sasvim jasno praznik, jer samo u slučaju da se neki dan tiče vjere smatra se blagdanom. Goran 00:14, 13. veljača 2007. (CET)
- Krivo! U Hrvatskoj postoji „Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj“ (N. N. 136/02. - pročišćeni tekst). U tom se zakonu ne spominju praznici, a blagdani su svi dani na koje se u Republici Hrvatskoj ne radi, te su među njima nabrojani:
- 1. siječnja - Nova godina
- 6. siječnja - Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
- Uskrsni ponedjeljak
- 1. svibnja - Praznik rada
- Tijelovo
- 22. lipnja - Dan antifašističke borbe
- 25. lipnja - Dan državnosti
- 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
- 15. kolovoza - Velika Gospa
- 8. listopada - Dan neovisnosti
- 1. studenoga - Svi sveti
- 25. i 26. prosinca - božićni blagdani
- Vraćam stoga izraz „blagdan“.--Donatus 07:22, 13. veljača 2007. (CET)
-
- Nek' ti bude "blagdan". Ali taj tvoj zakonski citat ne znači da bi bilo bolje da se za taj dan govori da je praznik - dok god povijest ne utvrdi je li partizanski pokret isključivo antifašistički ili baš i nije.
-
-
- Goran 00:10, 14. veljača 2007. (CET)
-
Na Wikipediji se ne piše ono što bi bilo bolje, nego ono što je činjenično stanje stvari. Sad se taj dan zove „blagdan“, a praznici u Republici Hrvatskoj ne postoje.--Donatus 07:19, 14. veljača 2007. (CET)
-
- Učenici će i dalje ići na praznike, ferije i sl. Zamisli nešto ne postoji ako nije u "zakonu". Takve stvari čovjek bi očekivao od nekog zagriženog jurata (studenta prava), a ne od svećenika.
Goran 21:07, 14. veljača 2007. (CET)