Hrvatsko vijeće obrane

Izvor: Wikipedija

Grb HVO-a preuzeto s vojničke odore
Grb HVO-a preuzeto s vojničke odore

Hrvatsko vijeće obrane je hrvatska vojna komponenta vojske Federacije BiH.

Sadržaj

[uredi] HVO u ratu u BiH

Agresija JNA na BiH započela je u noći 30. rujna 1991. godine napadom na mjesto Ravno. Predsjedavajući predsjedništva BiH, gospodin Alija Izetbegović tvrdio je da rata neće biti.

[uredi] 1992.

Službena zastava Herceg-Bosne
Službena zastava Herceg-Bosne

Dana 18. studenog 1991. god. HDZ BiH osniva Hrvatsku Zajednicu Herceg-Bosnu. Hrvatsko stanovništvo radi samoobrane organizira HVO koji je službeno osnovan 08. travnja 1992. Početkom rata u BiH HVO je surađivao s HOS-om i bošnjačkim obrambenim formacijama. HVO-u je prvenstveni cilj bio obrana samo hrvatskih područja u BiH od srpske agresije. Zbog toga HVO dolazi u sukob sa HOS-om koji je bio lojalan predsjedništvu BiH. Nakon ubojstva zapovjednika HOS-a Blaža Kraljevića, od pripadnika Kažnjeničke bojne, jedinice HVO-a, HOS je prestao postojati. Ustavni sud Bosne i Hercegovine (sastavljen pretežno do Bošnjaka) proglašava Herceg-Bosnu nelegalnom, prvo dana 14. rujna 1992. a kasnije 20. prosinca 1994. Odnosi između HVO-a i Armije RBiH postaju sve zategnutiji i napetiji.

Potkraj 1992. HVO zahtjeva da mu se postrojbe Armije BiH na prostoru Hercegovine podrede. Kada to nije učinjeno, HVO počinje napadati gradove pod kontrolom Armije BiH. Armija BIH uzvraća napade i do 1993. sukob HVO-a i Armije BiH je prerastao u rat.

[uredi] 1993.

Tijekom rata na obje strane su počinjeni brojni ratni zločini. Sukobi HVO-a i srpskih paravojski dolaze do pat pozicije i gotovo potpuno prestaju. Neke postrojbe HVO-a su tijekom sukoba s Armijom BiH čak surađivale s agresorskom Vojskom republike Srpske (VRS), npr. u Žepću. Gradić Kiseljak se pretvorio u mjesto trgovine između HVO-a i VRS na štetu Bošnjaka. Brigada HVO-a Bobovac iz Vareša čak je bila pod izravnim zapovjedništvom VRS. Također je i 4. korpus Armije BiH surađivao sa VRS na području Mostara tijekom druge polovice 1993.

Kako je HVO imao podršku vlasti u Zagrebu i predsjednika Franje Tuđmana to se nepovoljno odrazilo na međunarodni položaj Republike Hrvatske. Neke postrojbe HVO-a su ipak otkazale poslušnost čelništvu Herceg-Bosne, ostale su odane vladi u Sarajevu i nastavile su surađivati s Armijom BiH (u Sarajevu, Bihaću, Usori, Bosanskoj Posavini...). Godine 1993. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu koja nije bila priznata ni od jedne države svijeta. Prvi i jedini predsjednik HR Herceg-Bosne bio je Mate Boban, predsjednik HDZ-a BiH koji je vladao totalitarnim metodama. Vlasti Herceg-Bosne su tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba organizirale zarobljeničke logore za Bošnjake u kojima je zbog pothranjenosti, bolesti i mučenja umrlo na stotine ljudi[nedostaje referenca].

[uredi] 1994.

Kako je položaj HVO-a Herceg-Bosne u borbama s Armijom BiH postajao sve lošiji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman početkom 1994. prisiljava čelništvo HR Herceg-Bosne da prekine neprijateljstva prema Bošnjacima. HVO je morao otpustiti zapovjednike koji su surađivali sa srpskom stranom.

Mate Boban se morao povući sa položaja. Krajem 1994. Franjo Tuđman i bosansko-hercegovački predsjednik Alija Izetbegović potpisuju Splitski sporazum o suradnji jedinica HVO-a i ABiH u borbi protiv VRS. Početkom studenog 1994., u Operaciji "Cincar", snage Armije RBiH i HVO-a oslobađaju gradić Kupres, što dovodi do ponovnih zajedničkih djelovanja ovih jedinica protiv srpskih agresorskih snaga.

[uredi] 1995.

Nekoliko mjeseci kasnije, tokom rujna i početkom listopada 1995., nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, snage Hrvatske vojske (HV), Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH (ABiH) združenim snagama poražavaju Vojsku Republike Srpske što je okončalo rat.

U prosincu 1995. godine su Milošević, Alija Izetbegović i Tuđman potpisali Daytonski sporazum koji je zaustavio rat. HR Herceg-Bosna je ustupila mjesto Federaciji Bosne i Hercegovine a HVO je postao hrvatski dio oružanih snaga BiH.


[uredi] HVO nakon rata

Do danas HVO je od omiljene Haške mete prerastao u tzv. Hrvatsku komponentu vojske Federacije. Trenutno u Haškom tribunalu liderstvo negdašnje Herceg-Bosne i HVO-a (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić, Branislav Pušić) očekuje suđenje po optužnici za zločine protiv čovječnosti, etničko čišćenje, kršenje Ženevskih konvencija i običaja ratovanja. Za počinjene zločine nad Bošnjacima pravomoćno su osuđeni Dario Kordić i Tihomir Blaškić koji je nakon osam godina provedena u Hagu pušten na slobodu zbog otkrivanja novih dokaza koji pobijaju tezu da je gen. Blaškić bio odgovoran za etničko čišćenje.

[uredi] Srodni članci

[uredi] Vanjske poveznice