Naslijeđivanje spola u čovjeka

Izvor: Wikipedija

Čovječja tjelesna stanica ima 46 kromosoma. Po 2 su kromosoma oblikom i veličinom jednaka (kromosomski par). Jedan od tih parova određuje spol i naziva se Spolni kromosom. Žene imaju dva jednaka spolna kromosoma koja se označavaju s XX. U muškaraca ta 2 spolna kromosoma nisu jednaka. Jedan je isti kao u žena, kromosom X, a drugi je mnogo manji i zove se kromosom Y. Prema tome u muškaraca su spolni kromosomi XY.

Sve ženske tjelesne stanice imaju sastav kromosoma 44+X+X. Sve ženske spolne stanice imaju polovičan broj kromosoma i sve imaju kromosom X tj. kromosomski sastav im je 22+X.

Sastav kromosoma muške tjelsene stanice je 44+X+Y. Dvije su vrste muških spolnih stanica; jedne s kromosomskim sastavom 22+X,a druge s 22+Y. Prema tome 1 polovica spermija sadrži kromosom X a druga kromosom Y.

Spol ovisi o tome koji će spermij oploditi jajnu stanicu: ako to učini spermij s kromosomom X, začet će se djevojčica,a ako to učini spermij s kromosomom Y začet će se dječak. Međutim spermij s kromosomom Y je lakši pa se stoga rodi malo više dječaka (107:100). Kromosom X veći je od kromosoma Y pa sadrži i više gena. Budući da je kromosom Y evolucijom izgubio neke bitne gene možda zbog toga muškarci žive kraće od žena. U Hrvatskoj je među ljudima starijima od 75 godina 66 % žena a 34 % muškaraca.

[uredi] Nasljedne bolesti

Mutacije gena i kromosoma mogu se očitovati u potomstvu kao nasljedne bolesti. Promjene pojedinih gena, kidanje dijelova kromosoma(kromatida), promjena broja kromosoma, izražena je u djece.

Brojne su nasljedne bolesti ili nepravilnosti kojima su uzrok promjene pojedinih gena ili kromosoma. One uzrokuju nasljedne nepravilnosti i bolesti koje nazivamo genskima. Danas je poznato oko 300 genskih bolesti koje su posljedica promjene gena ili kromosoma. Neke od tih bolesti su:

  • Albinizam je nepravilnost koja se očituje nedovoljnim stvaranjem pigmenta za boju kose, kože i očne šarenice. Nositelji takvih gena imaju bijelu kosu, svijetlu kožu i crvene oči.
  • Hemofilija je nemogućnost zgrušavanja krvi a nasljeđuje se preko više mutiranih gena na kromosomu X.
Ilustracija downovog sindroma
Ilustracija downovog sindroma
  • Downov sindrom je poremećaj u kojem djeca imaju zdepasto tijelo, kose oči, debeo i hrapav jezik. Ograničena su u intelektualnom razvoju ali su vedra i društvena. To im se dešava jer imaju 3 umjesto 2 kromosoma u paru 21.

Gluhonijemost, rascjep gornje usne, kratkoprstost, šestoprstost i mnoge druge nepravilnosti posljedica su naslijeđenih mutiranih gena. Nasljedne se bolesti za sada nemogu liječiti. Ipak, u novije vrijeme se takvim osobama uspijeva nadomijestiti oštećeni gen tzv. genskom terapijom. Veća je mogućnost da se oštećeni geni očituju u potomaka ljudi koji su u krvnom srodstvu te se zbog toga u gotovo svim društvima izbjegavaju brakovi krvnih srodnika.