Baskijski jezik

Izvor: Wikipedija

Baskijski jezik
Euskara
Države
govorenja:
Španjolska i Francuska
Regije
govorenja:
Sjever Španjolske i jugozapad Francuske
Broj govornika: materinski jezik: 700.000

uključujući strane govornike: 1.033.000

Rang: -
Razredba: Izolirani jezici

 baskijski

Službeni status
Služben u: Euskadi i sjeverni dio Navarre (Španjolska)
Regulatori: Euskaltzaindia
Jezični kôd
ISO 639-1: eu
ISO 639-2: baq (B) / eus (T)
SIL BSQ
Vidi također: Jezik | Popis jezika
Dijalekti baskijskog jezika
Dijalekti baskijskog jezika

Baskijski jezik (baskijski Euskara) je jezik kojim govore Baski, prastari narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj. Baskijski je izolirani jezik koji ne pripada niti jednoj poznatoj jezičnoj porodici. Ima oko milijun govornika, a za oko 700.000 je materinski jezik. Sami sebe oni na baskijskom nazivaju Euskaldunak.

Sadržaj

Rob Kovač

Esklabu erremintaria
Sartaldeko oihanetan gatibaturik
erromara ekarri zinduten, esklabua,
erremintari ofizioa eman zizuten
eta kateak egiten dituzu.
Labetik ateratzen duzun burdin goria
nahieran molda zenezake,
ezpatak egin ditzakezu
zure herritarrek kateak hauts deitzaten,
baina zuk, esklabu horrek,
kateak egiten dituzu, kate gehiago.


Zarobljen u kišnim šumama istoka,
doveli su te u Rim, robe,
i dali ti posao kovača,
i sad radiš lance.
Crveno željezo koje nosiš u peć
može se modelirati kako želiš,
možeš praviti mačeve,
da bi njima ljudi mogli lomiti lance,
ali ti, robe,
ti praviš lance, nove lance.

Baskijski i hrvatski

Ovaj članak mogao bi sadržavati originalne ideje ili plodove originalnog istraživačkog rada, što bitno umanjuje njegovu nepristranost (vidi: Wikipedija nije mjesto objavljivanja originalnih ideja). (Rasprava).

Sigurna je činjenica da bar po gramatici, izolirani baskijski i slavensko-hrvatski spadaju u posve drugačije jezične grupe. Na prvi pogled, baskijski i hrvatski su i po rječniku vrlo različiti, iako već sadrže slične moderne anglizme za tehničke pojmove i više stotina zajedničkih starih romanizama iz latinskoga, ili posredstvom španjolskog kod njih i talijanskoga kod nas.

Ako se zanemare ti opći anglizmi i romanizmi, u zajedničkom službenom rječniku ostaje malo poveznica. Poredbom njihova službenog rječnika za europske škole (Hitzegia 2000) i našega standardnog "Londonca" (usp. M. Yošamya 2005, Lovrić i surad. 2004. i 2007), osim romanizama danas postoji tek 13 sličnih baskijskih riječi: gora (= gora-brdski lanac), goratasun (gorštakinja-brđanka), goritu (gorjeti: čakav. goriti), jasta (jesti), kutxa (kuća), prestatu (prestati), puztatu (pustiti), umetoki (umetak-uložak), uxaratu (usrati), zitu (žito: čakav. zyto), zoritu (do-zoriti), zuri (suri-sivi) i xilo (šilo-špica).

Ipak sve do 1918, u javnomu kultiviranom jeziku Hrvatske rabilo se bar pedesetak baskijskom sličnih riječi koje su potom iz srpskohrvatskog izbačene kao arhaizmi i dosad nisu vraćene - ali su još očuvane kod čakavaca i kajkavaca: uz već spomenute još goraki (odozgo: čakav. gorika), askatu (tražiti: čakavsko-kajkavski: iskati), kraska (kamenjara-škrapar: č. krasa), makilatu (batinati: č.-k. makljati), triskatu (lupati: č. triskat), ufatu (nadati se: č.-k. ufati), ulitxa (košnica: č. ulišće), zabartu (zaboraviti: č.-k. zabiti), zintzatu (cvrčati-zujati: čak. zincati), zuritu (posijediti: č. suriti) i xilatu (ušiljiti: č. šilat), itd.

Taj broj baskijskih sličnosti još je veći (blizu 100) u nepalatalnom bodulskom cakavizmu jadranskih otočana, gdje su uz gore spomenute još zajedničke npr. broska (kupus: cak. broskva), gorahani (planinski: cak. gorynji), puska (općina: cak. puska), triskantza (gromovnik: cak. triskavac), ulixetan (pčelinje saće: cak. ulenjak), zilokatu (istrošiti-nagrizati: cak. zilokat), xirula (sviraljka: cak. šurla), xukatu (osušiti: cak. šuhati) ... itd.

Daleko najveći broj baskijsko-hrvatskih homonima (euskadizmi) ima naš arhajski pradijalekt "Gan-Veyan" (scakavica) iz brdskih sela između Vrbnika i Baške, gdje se sve donedavna rabilo blizu 300 takvih riječi (Mitjel Yoshamya 2005), a izvan Španjolske i Francuske je taj naš govor najsličniji baskijskomu, uključivo i toponim Baška. Znakovito je da se oko tog područja nalazi, unutar Hrvatske najveći postotak sličnoga baskijskog genoma (19 %), pa isti baskijski običaj kuhanja mlijeka ubačenim vrelim kamenom, te još lokalna legenda o pradavnom oceanskom kitolovu (Poveda ud orkaturih) iako kitova za lov nema na Jadranu ni Mediteranu. Sve to možda upućuje na neke stare veze Baska i naše Baške, koje još treba poredbeno proučiti.

Literatura

  • F. Michel: Le pays basque (sa population, sa langue, ses moeurs, sa litterature). Elkarlanean, 4° edition, Donostia 1998.
  • P. Charriton: Hitzegia Euskara (Dictionnaire basque). Elkarlanean, Donostia 2000.
  • M. Yoshamya: Gan-Veyan (torra editura, lybar A.). ITG, 2. izdanje, Znanstveno društvo za proučavanje porijekla Hrvata, Zagreb 2005.

Vanjske poveznice



Nedovršeni članak Baskijski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.