Aja Sofija

Izvor: Wikipedija

Aja Sofija
Aja Sofija

Aja Sofija (Crkva Svete mudrosti) je bila najveća crkva u bizantskom carstvu, odnosno prijašnjem Istočnom Rimskom Carstvu.

Sagrađena u doba cara Justinijana u Carigradu, Aja Sofija, jedno od najvećih graditeljskih dostignuća. Građena je u razdoblju između 532. i 537. godine. Arhitekti su Antemij iz Trala i Izidor iz Mileta.

[uredi] Povijest

Prvu crkvu na tom mjestu koju je započeo car Konstantin, bila je razrušena usred pobune 532., kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. No on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgrađena za samo pet godina (537.) i odmah je dostigla svjetsku slavu. Gradili su je Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Nakon turske pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su dodana četiri minareta. Mozaici koji su postojali u crkvi prekriveni su vapnom. Aja Sofija je prva kupola na pandantivima koja je bila izgrađena do tog razmjera, pa je zato od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije one na zapadu. Aja Sofija je 1935. godine pretvorena u muzej.

[uredi] Arhitektura prvotne Svete Sofije

Dio originalne arhitekture Svete Sofije
Dio originalne arhitekture Svete Sofije

Vanjski pravokutnik, gotovo kvadrat, određuje tlocrt cjeline. Središnji kvadrat proširen je u uzdužnom smjeru u dva trapeza, tvoreći tako centralizirani longitudinalni prostor. Na njegovim uglovima diže se osam stupaca, koji tvore konstruktivni kostur. Između njih arkade sa stupovima u dvije etaže razgraničuju središnji prostor od bočnih prostora. Stupovi na bočnim stranama kvadrata poredani točno po unutrašnjoj liniji stupaca.

Na kosim stranicama trapeza postavljeni su, međutim, kao polukružne niše, te tako bočno proširuju uzdužni prostor u točkama u kojima bi s obzirom na osnovni geometrijski lik trebalo nastupiti njegovo sužavanje. Ispred apside na taj način nastaje neka vrsta trikonhosa ispred prezbiterija. Nasuprot narteksu i prostranom atriju otvara glavni trodjelni ulaz sa carskim vratima.

Umjesto uobičajenih izduženih bočnih brodova glavni je ulaz okružen nizom relativno samostalnih bočnih prostora. Parovi stupaca koji razdvajaju bočne prostore određuju usmjerenje prema središnjem od kojeg su optički odvojeni arkadama sa stupovima, no kojem su podređeni liturgijskom funkcijom.


Nedovršeni članak Aja Sofija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: