Vanuatu

Izvor: Wikipedija

Republika Vanuatu
Ripablik blong Vanuatu
Republic of Vanuatu
République du Vanuatu
Zastava Vanuatua Grb Vanuatua
(Zastava) (Grb)
Geslo: Let us stand firm in God
(eng. Stojmo čvrsto u Bogu)
Himna: Yumi, Yumi, Yumi
Položaj Vanuatua
Službeni jezik: bislama, engleski i francuski
Glavni grad: Port Vila
Predsjednik: Kalkot Mataskelekele
Predsjednik Vlade: Ham Lini
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
156. po veličini
12.200 km²
0%
Stanovništvo:
 - ukupno (2005.):
 - Gustoća:
183. po veličini
211.000 (procjena)
17/km²
Neovisnost: Od Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske 30. srpnja 1980.
Valuta: vatu (nema podjedinica)
Vremenska zona: UTC +11
Internetski nastavak: .vu
Pozivni broj: +678


Vanuatu je otočna država u Tihom oceanu, južno od Salamunovih Otoka, zapadno od Fidžija, sjeverno od francuskog teritorija Nove Kaledonije i istočno od Australije. Sastoji se od 83 otoka u otočnoj skupini Novi Hebridi koji se protežu u dužini od 900 km i vulkanskog su i koraljnog porijekla. Neki od većih otoka su: Espiritu Santo (Duh Sveti), Malakula i Efate (bogat manganskim rudama).

Vanuatu ima tropsku klimu s prosječnom godišnjom temperaturom od 25°C i prosječnom godišnjom količinom padalina od 2500 mm.

Prvi Europljani koji su otkrili i oplovili većinu tih otoka bili su rani dubrovački pomorci na zapadnom Pacifiku već krajem 16. stoljeća, koji su tuda plovili u savezu sa Španjolcima iz novootkrivenih Filipina. Potom su se od 17. st. i na ove otoke doselili Španjolci, a kasnije još Francuzi. Nezavisna država proglašena je 1980. godine, a većinsko stanovništvo čine domaći Melanezijci (Ni-Vanuatu).

Ekonomija im se najviše temelji na turizmu zbog toplog mora, ugodne klime i lijepih plaža, te na ribarstvu i poljoprivredi.

[uredi] Nazočnost Hrvata

Danas su ovi otoci u Hrvatskoj jedva poznati kao daleka turistička destinacija koju rijetko posjete tek poneki naši turisti i misionari. Međutim, u ranoj povijesti tog otočja iz doba prekomorskih otkrića, Hrvati su ovdje imali itekako važnu ulogu jer je starohrvatski moreplovac i istraživač, kapetan Vice Bune (1559.-1612.) s našim dalmatinskim mornarima, pri svojim ekspedicijama diljem zapadnog Pacifika krajem 16. st., u plovidbi na jug iz dubrovačkoga trgovačkog emporija na Salamunovim otocima od. god. 1595.-1599., prvi od Europljana otkrio i oplovio većinu otoka današnje zemlje Vanuatu.

Ovi naši Dubrovčani u prekomorskim zemljama nisu nastupali kao kolonijalni osvajači, nego su kao diplomatski trgovci uspostavljali prijateljske veze s domorodcima, koji su od njih rado preuzeli niz starohrvatskih društvenih i tehničkih pojmova te ih asimilirali u domaćem govoru. Zato je nakon proglašenja nezavisnosti nove države Vanuatu, kad su umjesto kolonijalnoga francusko-španjolskog mjestopisa dijelom obnovljeni stari domaći toponimi, tamo na suprotnoj strani globusa iskrsnulo dvadesetak naših naziva na novijim domaćim kartama: npr. vanuatski otoci Rava, Valun, Mata, Mala, Malakula, Nina, Matas, pa otočne uvale Marina, Palenta i druge slične, a okolni Pacifik je po domaćem "Kula-Kula" što je povezano s našim dalmatinskim "kulaf" (pučina-ocean).

[uredi] Administrativna podjela

Od 1994. godine, Vanuatu je podijeljen na 6 provincija:

  • Malampa
  • Penama
  • Sanma
  • Shefa
  • Tafea
  • Torba


Nedovršeni članak Vanuatu koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.