Orao (računalo)
Izvor: Wikipedija
Orao je porodica 8-bitnih kućnih mikroračunala koje je proizvodila hrvatska tvrtka PEL Varaždin.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Glavni konstruktor Orla bio je Miroslav Kocijan, koji je prije ovog računala konstruirao osnovnu matičnu ploču za Galeb radno ime YU101. Računalo Galeb je bio nadahnuti Compukit UK 101, Ohio Scientific Superboard i Ohio Scientific Superboard II koja su se pojavila u Ujedinjenom Kraljevstvu i u SAD-u 1979. i koja su bila jeftinija nego Apple II, Commodore PET ili TRS-80. Zato je i ime bilo izabrano YU101, kao pandan UK 101. Potaknut izazovom od Ante Lauca, Miroslav Kocijan je počeo razvijati računalo koje je trebalo biti naprednije od Galeba s manje komponenti, jednostavnije za proizvodnju, boljim grafičkim performansama te prihvatljivom cijenom. Radni naziv novoj projekta bio je YU102. Kao osnovni procesor zadržao je poznati mikroprocesor MOS Technology 6502 te ostala svojstva kućnih računala: ugrađeni BASIC i monitor. Izborom mikroprocesora MOS6502 arhitektura Orla je bila ograničena brzinom i memorijom, no dobilo se na cijeni jer ovaj mikroprocesor je bio dostupan i jeftin. Inače YU102 je prvo bio zamišljen da koristi noviji i bolji mikroprocesor Motorola 6809 (ovaj procesor koristio je velško računalo Dragon 32 i Dragon 64)), no zbog cijene ova ideja je bila odbačena. Miroslav Kocijan uspio je skupiti oko sebe grupu ljudi koji su pomogli u razvijanju elektronskih komponenti i softvera. Kocijan je imao zamisao da komercijalizira Orla, te je uspio uvjeriti Rajka Ivanušića, direktora PEL-a, da podrži tu zamisao. Ovo nije bila luda ideja jer u ranim 1980-tim u svijetu započela je konjukcija na tržištu mikroračunala. Zbog velike potražnje te mladog i nerazvijenog tržišta mnoge tvrtke vidjele su priliku i zato je između ranih 1980-tih do ranih 1990-tih postojalo je mnogo različitih modela. Na tržištu bivše Jugoslavije gdje je nabava kućnih računala bila onemogućena zbog visokih carina te zbog niske platežne moći građana dok je školama nabava računala bila nedostižna, ideja o masovnoj proizvodnji kućnog računala imala je smisla. Na Jugoslavenskom tržištu postojalo je nekoliko kućnih računala domaće proizvodnje krajem 1984. i početkom 1985: Srpsko računalo Galaksija koje je bilo dostupno u kit verziji; kupac je trebao sam zalemiti sve komponente i napraviti svoje kućište, Ei-Niš PeCOM 32 (Srbija), Iskra Partner (Slovenija), Gorenje Dialog (Slovenija). Krajem 1984 na tržištu počeli su se izdavati prvi računalni časopisi: Moj Mikro (Slovenija), Računari u vašoj kući (Srbija, prvi broj je sadržavao planove za Galaksiju), te Revija za mikroračunala (Hrvatska). Inače prvo jugoslavensko kućno računalo bio je Ivel Ultra, a u njegovim stopama je slijedio Galeb, koji se proizveo samo u 250 primjeraka, kao predhodnica serijske proizvodnje Orla koje je započelo krajem ljeta 1984. Cijena Orla MR102 bila je bila zamišljena oko 55.000 dinara, no cijena je porasla na 80.000 dinara prilikom izlaska na tržište. Pošto su jedine uvozne komponente bili integrirani krugovi koje je bilo teško nabaviti u Jugoslaviji zbog restriktivne monetarne politike tadašnje države, PEL Varaždin je zaradom od prodaje pletenih košara na stranim tržištima financirao uvoz ovih komponenti po veleprodajnim cijenama, što je omogućavalo jeftiniji finalni proizvod. Problemi su postojali u serijskoj proizvodnji i najviše problema bili su u kvaliteti izrade kućišta, tipkovnice, te problemi oko izvora napajanja (pretjerano zagrijavanje). Pošto Orao nije bio kompatibilan ni sa jednim kućnim računalom tog vremena, te je softver bio deficitaran jer tada nije postojalo dovoljno sofverskih tvrtki ni pojedinaca koju su radili softver za Orao. Pojedine manje nedostatke koje je prvi model Orla imao, nastojalo se ispraviti u sljedećem modelu Orao 64, poput grafike u boji, brži takt od 2MHz, no vrijeme te pristupačnost uvoznih strojeva kao Atari ST, Commodore Amiga i IBM PC dovela su do gašenja proizvodnje Orla u PEL-u.
[uredi] Arhitektura
Arhitektura Orla MR102 bila je zasnovana: mikroprocesor MOS 6502, ugrađeni BASIC i monitor, malu osnovnu memoriju u Orlu 16K, RS-232 međuspojnik, crno-bijelu grafiku, rubni spojnik za proširenje. Grafiku je kontrolirao posebni hardverski sklop, a ne glavni mikroprocesor kao što je to bio slučaj kod mnogih kućnih računala, jer Kocijanova namjera je bila stvoriti grafičko računalo slično Apple Mac-u, tj. koristio je bitmapnu grafiku. Kod bitmapne grafike svaka upaljena točkica je predstavljena sa jednim bitom, tako da grafička rezolucija od 256x256 točkica, mogla stati u 32x32 bajta ili 1Kb, ako je grafika samo crno bijela. Za dobivanje nijansi korist se drugi bitmap. Što se još tiče grafike rezolucija 256x256 bila je izabrana radi ostvarivanja kockastih točkica, što je omogućavalo lako pisanje grafičkih programa. Rezolucija teksta je 32x32, i svaki karakter je bio ispisan u polju 8x8, no u stvari znakovi su bili napisani 7x5 formatu. Konstruktori Orla otišli su jedan korak dalje u svojim nastojanjima da stvore računalo koje se moglo puno lakše proširiti, priključiti na pisač te povezati sa vanjskim svijetom sa serijskim međuspojem RS-232.
[uredi] Modeli
Orao MR102
- Mikroprocesor : MOS Technology 6502
- Takt: 1Mhz
- Memorija : 16Kb RAM (proširivo do 32Kb dodavanjem memorijskih kola u prazna podnožja na matičnoj ploči), 16Kb ROM
- Zaslon: To je cjelovito grafički stroj, a tekst mod je emuliran u firmware-u.
- bitmapna grafika u 256x256 točaka (monokromna u 8 nijansi)
- tekst 32x32
- Zvuk : 1 kanal 5 oktava, kroz ugrađeni zvučnik
- Tipkovnica : QUERTZ - ukupno 61 tipki (od kojih su 4 funkcijske tipke + 4 tipke za smjer)
- Programski jezici : ugrađeni Orao Basic v 1.2, Monitor te Assembler i Disassembler za 6502
- Ulazno/Izlazne međusklopovi: kasetofon DIN-5, izlaz za televiziju, kompozitni izlaz, tipka za RESET,RS-232 DIN-5, izlaz za proširenje
- Sa Orlom je distribuirana je bila i kaseta sa programima. Na kaseti je bilo nekoliko video igri: Jamb, Strip poker, Simulator leta, Space Invaders, Zid (arkanoid), igra asocijacije, te još nekoliko demo programa
[uredi] Memorijska mapa
- 0000 - 03FF - nulti blok
- 0400 - 5FFF - korisnički RAM (23K)
- 6000 - 7FFF - video RAM
- 8000 - 9FFF - sistemske lokacije
- A000 - AFFF - proširenje
- B000 - BFFF - DOS
- C000 - DFFF - BASIC ROM
- E000 - FFFF - sistemski ROM
[uredi] Vanjske jedinice i produžetci
- jednostrana disketna jedinica 5 1/2" (100 kB po stranici diska)
- pisač sa RS 232 međuspojnikom PEL P-40 ili PEL-80
[uredi] Konstruktorski tim
Miroslav Kocijan je osmislio originalnu konstrukciju.
[uredi] Upotreba
[uredi] Zanimljivosti
Računalo se nakon uključivanja ili resetiranja budilo u monitoru, iz kojeg se u Basic prelazilo na dva načina:
- naredba BC je pokretala Basic i brisala RAM memoriju;
- naredba BW je pokretala Basic bez brisanja RAM memorije, u kojem slučaju je korisnik nakon resetiranja računala mogao nastaviti raditi na programu koji je već bio u memoriji.
[uredi] Knjige i priručnici
- Damir Muraja, Orao : uvod u rad i programiranje, Narodna Tehnika SR Hrvatske, Zagreb, 1988
- Ivan Pongračić, Branko Zebec, Mikroračunalo Orao 102 : priručnik, Velebit OOUR Informatika - PEL OOUR elektronika, Zagreb, ??