Wikipedia: Tabana levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tabana_levuNi sa kidavaki ki na Wikipedia,Yavuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tabana_levu#YavuItaba vakaiyaloyalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tabana_levu#Itaba_vakaiyaloyaloWikipedia: Viti Levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_LevuE dua Viti Levu (pronounced ) sai koya na yanuyanu levu duadua ena loma ni vanua o Viti, na vanua e tiko kina na mata ni matanitu, e Suva, kei na itikotiko vei ira e vuqa sara na lewe levu ni iwiliwili nei Viti.Geologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu#GeologyGeography and economyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu#Geography_and_economyLocalitieshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu#LocalitiesPoliticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu#PoliticsHistoryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu#HistoryOtherhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu#OtherVeitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu#VeitikinaWikipedia: Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti|-E na Gauna Makawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti#E_na_Gauna_MakawaDemographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti#DemographyWikipedia: Na Veiyalayalati Makawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veiyalayalati_Makawa== Ai Vola Tabu: A yaca ni veivola yadua e Na Veiyalayalati Makawa ==Ai Vola Tabu: A yaca ni veivola yadua e Na Veiyalayalati Makawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veiyalayalati_Makawa#Ai_Vola_Tabu:_A_yaca_ni_veivola_yadua_e_Na_Veiyalayalati_MakawaWikipedia: Na Veiyalayalati Vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veiyalayalati_Vou== Ai Vola Tabu: A yaca ni veivola yadua e Na Veiyalayalati Vou ==Ai Vola Tabu: A yaca ni veivola yadua e Na Veiyalayalati Vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veiyalayalati_Vou#Ai_Vola_Tabu:_A_yaca_ni_veivola_yadua_e_Na_Veiyalayalati_VouWikipedia: Na Matanitu Cokovata ni Isirelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Matanitu_Cokovata_ni_Isireli== Na Matanitu Cokovata ni Isireli ==Na Matanitu Cokovata ni Isirelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Matanitu_Cokovata_ni_Isireli#Na_Matanitu_Cokovata_ni_IsireliNa matanitu e rua ni Isirelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Matanitu_Cokovata_ni_Isireli#Na_matanitu_e_rua_ni_IsireliWikipedia: Na Makanitu Vaka-Jiutahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Makanitu_Vaka-Jiuta== Jiuta (Matanitu e na Ceva) ==Jiuta (Matanitu e na Ceva)https://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Makanitu_Vaka-Jiuta#Jiuta_(Matanitu_e_na_Ceva)Nai Otioti ni Veiyabaki ni Matanitu Vaka-Jiutahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Makanitu_Vaka-Jiuta#Nai_Otioti_ni_Veiyabaki_ni_Matanitu_Vaka-Jiutahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Makanitu_Vaka-Jiuta#Wikipedia: Na Vunau e Tinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Vunau_e_TiniSa cavuta ko Jiova na vunau e tini.Na Veiyalayalati Makawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Na_Veiyalayalati_MakawaWikipedia: Isirelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Isireli|-Isirelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IsireliWikipedia: Ai matai ni vloa i Mosese sa vakatokai nai Vakatekivuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_matai_ni_vloa_i_Mosese_sa_vakatokai_nai_Vakatekivu==Na i vakatekivu==Na i vakatekivuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_matai_ni_vloa_i_Mosese_sa_vakatokai_nai_Vakatekivu#Na_i_vakatekivuNa kedra i tekitekivu na Isirelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_matai_ni_vloa_i_Mosese_sa_vakatokai_nai_Vakatekivu#Na_kedra_i_tekitekivu_na_IsireliWikipedia: Na Veitarataravi ni Veigauna vaka i Isireli kei Jiutahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veitarataravi_ni_Veigauna_vaka_i_Isireli_kei_Jiuta==Na i Vakatekivu==Na i Vakatekivuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veitarataravi_ni_Veigauna_vaka_i_Isireli_kei_Jiuta#Na_i_VakatekivuEra Yaco ki Ijipta na Isirelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veitarataravi_ni_Veigauna_vaka_i_Isireli_kei_Jiuta#Era_Yaco_ki_Ijipta_na_IsireliCurumi ka tawani na vanua ko Kenanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veitarataravi_ni_Veigauna_vaka_i_Isireli_kei_Jiuta#Curumi_ka_tawani_na_vanua_ko_KenaniNa Matanitu Cokovata ni Isirelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veitarataravi_ni_Veigauna_vaka_i_Isireli_kei_Jiuta#Na_Matanitu_Cokovata_ni_IsireliYabaki ni sucu oti na Karisito na Kauvakavesu kei na veisereki ni lesu talehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veitarataravi_ni_Veigauna_vaka_i_Isireli_kei_Jiuta#Yabaki_ni_sucu_oti_na_Karisito_na_Kauvakavesu_kei_na_veisereki_ni_lesu_taleNa Gauna e na Maliwa ni Veiyalayalati Makawa kei Na Veiyalayalati Vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veitarataravi_ni_Veigauna_vaka_i_Isireli_kei_Jiuta#Na_Gauna_e_na_Maliwa_ni_Veiyalayalati_Makawa_kei_Na_Veiyalayalati_VouNa Gauna ni vei Yalayalati Vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Veitarataravi_ni_Veigauna_vaka_i_Isireli_kei_Jiuta#Na_Gauna_ni_vei_Yalayalati_VouWikipedia: Jerusalemihttps://fj.wikipedia.org/wiki/JerusalemiKo Jerusalemi ni da ramurface mai na ulunivanua ni vei olive.Isirelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IsireliWikipedia: Na Matanitu ki Romahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Matanitu_ki_RomaMatanitu ki Roma.Italihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ItaliWikipedia: Na Matanitu ki Perisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Matanitu_ki_PerisiaMatanitu ki Perisia.External linkhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Matanitu_ki_Perisia#External_linkWikipedia: Na Matanitu ki Papilonihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Matanitu_ki_Papiloniright|500pxWikipedia: Na Matanitu ki Kirisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Matanitu_ki_Kirisiright|550px|Wikipedia: Na Masuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_MasuIa ni dou sa masu, kakua ni vosa balabalavu walega, me vakataki ira na tawa lotu; ni ra sa nanuma era na roguci ni ra sa vosa balabalavu.https://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Masu#Wikipedia: Na ka eso sa Kalougata kina na tamatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_ka_eso_sa_Kalougata_kina_na_tamataA sa vosa ko koya, ka vakavulici ira, ka kaya:https://fj.wikipedia.org/wiki/Na_ka_eso_sa_Kalougata_kina_na_tamata#Wikipedia: Sa Vakatakila ko Jisuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sa_Vakatakila_ko_JisuSa Vakatakila ko Jisu Na ka eso sa Kalougata kina na tamata, 1-12. Sa vakavulici ira na nona tamata me ra yaga, 13-16.https://fj.wikipedia.org/wiki/Sa_Vakatakila_ko_Jisu#Wikipedia: Ai Tukutuku-vinaka sa vola ko Maciuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_Tukutuku-vinaka_sa_vola_ko_Maciu# Ai tubutubu i Jisu, a nona sucu mai vua na goneyalewa.Na Veiyalayalati Vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Na_Veiyalayalati_VouWikipedia: Ai Tukutuku-vinaka sa vola ko Marikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_Tukutuku-vinaka_sa_vola_ko_Marika# A vosa Vakatautauvata ni daukabukaburaki. Sa vakavulici ira na nona tamata ko Jisu me ra yaga.Na Veiyalayalati Vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Na_Veiyalayalati_VouWikipedia: Jisu Karisitohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jisu_KarisitoJisu Karisito na iusutu ni ivakavuvuli va-Karisito ka ni na ivakavuvuli ni Lotu va-Karisito duadua na veimatalotu, me ikuri ni Jiu vakaMesaia, vakasamataka tiko na luve ni Kalou. Va-Karisito kei na Judaism vakaMesaia vakasamataka o Jisu Karisito na Mesaia sa waraki tu mai ena Veiyalayalati Makawa ka vakatokai koya me o Jisu Karisito, e dua na yaca e vakayagataki talega ena taudaku ni ivakavuvuli va-Karisito.Ai Vola Tabuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ai_Vola_TabuWikipedia: Ai Tukutuku-vinaka sa vola ko Lukehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_Tukutuku-vinaka_sa_vola_ko_Luke# Sa vunautaka na veivutuni ko Jisu, sa tukuna na lolo sa sega ni vua. Sa vakabula e dua na yalewa, sa tukuma na sore ni musita kei na leveni talega.Na Veiyalayalati Vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Na_Veiyalayalati_VouWikipedia: Ai Vola Tabuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_Vola_TabuAi Vola Tabu sa volai kina Na Veiyalayalati Makawa kei Na Veiyalayalati Vou.Veisemati yavuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_Vola_Tabu#Veisemati_yavuTaudaku isemahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_Vola_Tabu#Taudaku_isemaWikipedia: Na Lotu Dina nei Jisuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_Lotu_Dina_nei_JisuNa lotu dina nei Jisu Karisito e tauyavutaki mai Beijin, Jaina ena tinikaciwa tinikavitu (1917). Ena gauna oqo e rauta ni dua veimama (1.Christian denominations, unions, and movements established in the 20th centuryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Christian_denominations,_unions,_and_movements_established_in_the_20th_centuryNa Lotu Dina nei Jisuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Na_Lotu_Dina_nei_JisuOneness Pentecostal denominationshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Oneness_Pentecostal_denominationsReligious organizations established in 1917https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Religious_organizations_established_in_1917Seventh-day denominationshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Seventh-day_denominationsWikipedia: Vanua Levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanua_LevuE dua Vanua Levu (vosanivolai ), kilai taumada me Ivavakau Yanuyanu, na ikarua ni ka levu yanuyanu nei Viti. Tiko 64 kilomita (40 maile) ki na vualiku ni levu sara Viti Levu, na yanuyanu e tiko kina e dua na vanua ni 5,587.Geologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanua_Levu#GeologyVanuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanua_Levu#VanuaKau kei na Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanua_Levu#Kau_kei_na_ManumanuItaviqaravi lewenivanua kei veika vakailavohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanua_Levu#Itaviqaravi_lewenivanua_kei_veika_vakailavoPolitikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanua_Levu#PolitikiItukutukuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanua_Levu#ItukutukuVeitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanua_Levu#VeitikinaWikipedia: Bauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Bauthumb|right|Bau.Tailevu Provincehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tailevu_ProvinceVitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiViti Levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Viti_LevuWikipedia: Ai Vola i Momanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_Vola_i_MomaniNa Ai Vola i Momani e dua na itukutuku tabu ni nodra toso na Yalododonu Edaidai, me vaka na kena dautokona, era tiko kina na kedra itukutuku na parofita ni gauna makawa era a vakaitikotiko ena vanua o Amerika mai na 2200 BC ki 421.Na iVola i Momani kei na iVola Tabu erau Veivukei vakairauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_Vola_i_Momani#Na_iVola_i_Momani_kei_na_iVola_Tabu_erau_Veivukei_vakairauWikipedia: Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Manumanu* KoliManumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuWikipedia: Basikelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BasikeliNa basikeli, e vakatoka talega e dua na ivakarau ni bula se basikeli, e dua na motoka vakanukilia se tabana vakacici-vakanukilia, sega ni rawa-ka me caka ena dua na yasana, me dua na kena e rua na qiqi. Na Rider ni basikeli e vakatokai me cyclist, se bicyclist.Wikipedia: Ikatalauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/IkatalauIkatalau na imatai ni mera ena dua na siga. Ikatalau ni me tiko ena veivanua e vuqa, ia na nodra ivukivuki isau na rabailevu ni vanua, ka sa duidui na kena gauna, me rawa kina ni sa semati tiko na vuravuravaki raraba ni vakavakarau kei na kakana ena gauna oqo ikatalau.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ikatalau#VeitikinaWikipedia: Madraihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MadraiImage:Strucla sweet bread.jpg|Madraihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MadraiWikipedia: Toahttps://fj.wikipedia.org/wiki/ToaToa (Gallus gallus domesticus) — E dua na manumanu vuka.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Uetersenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Uetersen|-Siti (Jamani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jamani)Wikipedia: Josefa Simicihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Josefa_SimiciJosefa SimiciLotu i Jisu Karisito ni Yalododonu Edaidaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Lotu_i_Jisu_Karisito_ni_Yalododonu_EdaidaiWikipedia: Curitibahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CuritibaCuritiba (kuɾi'tibɐ) na siti mai Brazil. 1.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Ai Tukutuku-vinaka sa vola ko Jonehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ai_Tukutuku-vinaka_sa_vola_ko_Jone# E na i vakatekivu e a sa bula tu kina na Vosa, ka rau a tiko vata kei na Kalou na Vosa, ka sa Kalou na Vosa.Na Veiyalayalati Vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Na_Veiyalayalati_VouWikipedia: Lotu i Jisu Karisito ni Yalododonu Edaidaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lotu_i_Jisu_Karisito_ni_Yalododonu_EdaidaiLotu i Jisu Karisito ni Yalododonu EdaidaiLotu i Jisu Karisito ni Yalododonu Edaidaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Lotu_i_Jisu_Karisito_ni_Yalododonu_EdaidaiWikipedia: John Wycliffehttps://fj.wikipedia.org/wiki/John_WycliffeSucu ena ika 14 ni senijiuri e Igiladi. Vuli ena veika eCommons category link from Wikidatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_from_WikidataWikipedia: Martin Lutherhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Martin_LutherMartin Luther(10 Noveba 1483 – 18 Feperueri 1546) e dua na parofesa ni Jamani ni cioloji, vulica, bete, Vakaaugust monk, Luther dau vakatokai koya me dua na monk e liu. Me vakaoqo: "e liu, ni 'u a se monk tiko, au dau nanuma me 'u nuitaka ni na rawa me 'u vakayalovinakataka na noqu vakatulewa ena lolo, na masu, kei na vigils au dau vakayagataka me 'u vakararawataki koya kina na yagoqu ena dua na sala ki na kurabuitaka lomalomani.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Martin_Luther#VeitikinaWikipedia: John Calvinhttps://fj.wikipedia.org/wiki/John_CalvinJohn Calvin, sucu ena 10 ni Julai 1509, e Varanise. Vuli bete mai Parisi.Tagane (tamata)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tagane_(tamata)Wikipedia: Buddhahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BuddhaSucu ena on 15 March 1944 B.K.Wikipedia: Confuciushttps://fj.wikipedia.org/wiki/ConfuciusConfucius (551–479 BC) na vakajaina ivakavuvuli kei daunipolitiki ni Itubutubu ki Vakadinamati gauna.Commons category link from Wikidatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_from_WikidataJainahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:JainaWikipedia: Alatrihttps://fj.wikipedia.org/wiki/AlatriAlatri na siti mai Itali. 28952 (2015) 'ei wilika kai.Siti (Itali)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Itali)Wikipedia: Nadihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nadi|-Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nadi#InternetWikipedia: St Peter's College (Okoladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/St_Peter%27s_College_(Okoladi)Na St Peter’s College mai Okoladi, Niusiladi e koronivuli ni lotu Katolika ka ra vuli kina na gonetagane yabaki 11 ki na 16 se 18. E tiko ena tauni levu e Okoladi, mai Niusiladi, ka koronivuli ni lotu katolika levu taudua e Niusiladi.Taudaku isemahttps://fj.wikipedia.org/wiki/St_Peter%27s_College_(Okoladi)#Taudaku_isemaWikipedia: Qin Er Shihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Qin_Er_ShiQin Er Shi (Vosa vakajaina: 秦二世; Vakaidina: "Ikarua tabatamata ni Qin"; 229 – Okotova 207 BCE) na luvei Qin Shi Huang kei na ikurua empera ni Jaina ni Qin matavuvale vakatui. A vakatulewa mai 210 ki 207 BCE.Jainahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:JainaWikipedia: Ziyinghttps://fj.wikipedia.org/wiki/ZiyingZiying, Tui ni Qin (vosa vakajaina: 子嬰) (mate Janueri 206 BC) a ikatolu ka iotioti ni iliuliu ni Qin matavuvale vakatui. A vakatulewa ena dua na kakaseresere Qin matanitu me 46 na siga mai na veimama ni Okotova 207 Tiseba ni e dau cavuti tu ena dua na ivurevure ena yaca kalou o koya Empera Shang of Qin (秦殤帝), e dina ni Qin koyataki na ivakarau ni kalou o koya yaca.Jainahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:JainaWikipedia: Pigazzanohttps://fj.wikipedia.org/wiki/PigazzanoPigazzano na siti mai Itali.Siti (Itali)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Itali)Wikipedia: Sotia ni Yagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sotia_ni_YagoOqo e dua na mataqali manumanu ka tu ena dra, e dau vukea na kena taqomaki na yago mai na veimataqali mate tale eso.Tamata yagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tamata_yagoWikipedia: Cakaudrovehttps://fj.wikipedia.org/wiki/CakaudroveE tini ka va (14) taucoko na vei-yasana e Viti. O Cakaudrove e dua na yasana vakaturaga mai Vanua Levu, ka ratou wili kina e tolu na yanuyanu vei-volekati sara, o Taveuni, Rabi vata kei Kioa.Cakaudrovehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CakaudroveProvinces of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Provinces_of_FijiVanua Levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vanua_LevuWikipedia: Ratu Ovini Bokinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ratu_Ovini_BokiniRatu Ovini Bokini, na Gone Turaga Tui Tavua sa Bale, e dua na Turaga i Taukei mai Viti ka liuliu ni Vanua o Tavua.Fijian chiefshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Fijian_chiefsMembers of the Fijian House of Representativeshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Members_of_the_Fijian_House_of_RepresentativesSoqosoqo ni Vakavulewa ni Taukei politicianshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Soqosoqo_ni_Vakavulewa_ni_Taukei_politiciansTavua peoplehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tavua_peopleWikipedia: Laisenia Qarasehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Laisenia_QaraseLaisenia Qarase (Vanua Balavu, 4/02/1941) mai Turaga ni Viti.Fijian senatorshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Fijian_senatorsKai Lau (Lauan people)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kai_Lau_(Lauan_people)Members of the Fijian House of Representativeshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Members_of_the_Fijian_House_of_RepresentativesPrime Ministers of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Prime_Ministers_of_FijiUniversity of Auckland alumnihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:University_of_Auckland_alumniWikipedia: Ratu Josefa Iloilohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ratu_Josefa_IloiloRatu Josefa Iloilovatu Uluivida (1920-2011), Gone Turaga na Tui Vuda sa Bale, ka Peresitedi vakacegu ni Matanitu o Viti.Fijian Methodistshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Fijian_MethodistsFijian chiefshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Fijian_chiefsFijian senatorshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Fijian_senatorsLautoka peoplehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Lautoka_peopleMembers of the Fijian House of Representativeshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Members_of_the_Fijian_House_of_RepresentativesMembers of the Order of the British Empirehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Members_of_the_Order_of_the_British_EmpirePresidents of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Presidents_of_FijiPresidents of the Fijian Senatehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Presidents_of_the_Fijian_SenateVice-Presidents of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vice-Presidents_of_FijiWikipedia: The Simpsonshttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_SimpsonsThe Simpsons na television Homer, Lisa, Bart, Marge MaggieWikipedia: Coronel Fabricianohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Coronel_FabricianoCoronel Fabriciano, Brazil. 103.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Saivahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SaivaSaiva (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/DuaDua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/RuaRua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/ToluTolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VaVa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LimaLima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/OnoOno (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VituVitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/WaluWalu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwaCiwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Tinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/TiniTini / Tine (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Drauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/DrauDrau / Dua na drau (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Udoluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/UdoluUdolu / Dua na udolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tini ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_ka_duaTini ka dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tini ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_ka_ruaTini ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tini ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_ka_toluTini ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tini ka vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_ka_vaTini ka va (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tabacenitogahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TabacenitogaTabacenitoga (Acanthurus guttatus) — E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Dunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Dunathumb|right|260px|DunaIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Utoutohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Utoutothumb|260px|UtoutoIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Cumulacaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cumulacaithumb|260px|CumulacaiIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Kaliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kaliathumb|260px|KaliaCommons category link from Wikidatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_from_WikidataIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Davilaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/DavilaiDavilai (Bothus pantherinus) — E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Saqadrauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Saqadrauthumb|260px|SaqadrauIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Saqalekahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Saqalekathumb|right|260px|SaqalekaIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Saqaloahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Saqaloathumb|right|260px|SaqaloaIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Saqanivatuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Saqanivatuthumb|260px|SaqanivatuIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Kawakawaloahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KawakawaloaKawakawaloa (Cephalopholis argus) — E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Kasaledamuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/KasaledamuKasaledamu (Cephalopholis miniatus) — E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Ulavihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ulavithumb|260px|UlaviIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Yawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/YawaYawa (Chanos chanos) — E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/IkaIka — E dua na manumanu.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Idini cavuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Idini_cavuIdini cavu (veilakoyaki)Wikipedia: Savuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SavuSavu (wai)Wikipedia: Kawagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kawagothumb|right|260px|KawagoIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Kabatiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kabatiathumb|right|260px|KabatiaIkahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Rebahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rebathumb|260px|RebaManumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Gogohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Gogothumb|right|260px|Oqo na manumanu na Gogo (Anous minutus)Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Ganivitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/GanivitiGaniviti (Anas superciliosa) — E dua na manumanu vuka.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Sikorerehttps://fj.wikipedia.org/wiki/SikorereSikorere (Artamus mentalis) e dua na sikorere ena matavuvale Artamidae. E sa vakaiyacaga sara ki na vuqa na yanuyanu e Viti, e dina ga ni sega ni tiko mai na Kadavu Yanuyanu kei Lau Veiyatuyanuyanu.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Kulakulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kulakulathumb|right|260px|KulakulaManumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Manumanu_vukaManumanu vuka — E dua na manumanu.Manumanu vuka e Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Manumanu_vuka#Manumanu_vuka_e_VitiManumanu Vuka ni Vanua e Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Manumanu_vuka#Manumanu_Vuka_ni_Vanua_e_VitiManumanu Vuka ni Waitui kei na Veimatasawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Manumanu_vuka#Manumanu_Vuka_ni_Waitui_kei_na_VeimatasawaManumanu Vuka e na veiyanuyanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Manumanu_vuka#Manumanu_Vuka_e_na_veiyanuyanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Manumanu_vuka#Wikipedia: Qasikalolohttps://fj.wikipedia.org/wiki/QasikaloloQasikalolo (Formicidae) — E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuWikipedia: Kolihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KoliKoli (Canis lupus familiaris) — E dua na manumanu.Kolihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KoliWikipedia: Bebehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Bebethumb|260px|BebeBebe e Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Bebe#Bebe_e_VitiWikipedia: Biahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BiaNa bia e daugunu gunu ni oti na kena vakayagataki na yabia hydrolysis kei vakabulagitaki me rawati kina na dovu. O yabia kei hydrolytic enzyme e dau vakayacori wasoma mai na ivakalomavinaka ni iteitei kadre ki na malt, yabia ki na monosaccharides ka qai vavi (yeast ena sega ni rawa ni voroka vakadodonu na yabia), sa ka levu duadua ga kina na ivola ni droka e vuravura raraba ni bia na witi kei bali.Gunu - Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_-_KakanaWikipedia: Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vuathumb|260px|VuaVeika yavuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vua#Veika_yavuWikipedia: Weletihttps://fj.wikipedia.org/wiki/WeletiNa weleti (Carica papaya) e sa dua na itei ena genus Carica ni kei matavuvale ni Caricacee. Na vua na kena itekitekivu e tiko ena tropics ni Amerika, e rairai mai na Iusutu Amerika e loma kei na ceva Mexico.Caricaceehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CaricaceeIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaWikipedia: Yapolohttps://fj.wikipedia.org/wiki/YapoloNa yapolo (Malus domestica) ni edible waqavuka e dua na vuanikau kamikamica, Na yapolo vunikau ni veikau e sa teivaki e vuravura raraba ka sa tubu na species levu duadua ena genus Malus.Iteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiMalushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MalusVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaWikipedia: Peahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Peathumb|260px|PeaIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiLauraceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LauraceaeVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaWikipedia: Niuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/NiuNiu (vuanikau) (Cocos nucifera)Iteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVuanikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuanikauWikipedia: Jainahttps://fj.wikipedia.org/wiki/JainaJaina (Musa spp. partim) — e dua na vu ni kau.Iteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaWikipedia: Osascohttps://fj.wikipedia.org/wiki/OsascoOsasco (Osasko) na siti mai São Paulo, Brazil. 696.Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Osasco#InternetWikipedia: Gramadohttps://fj.wikipedia.org/wiki/GramadoGramado, Brazil.Wikipedia: Penaia Ganilauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Penaia_GanilauRatu Sir Penaia Kanatabatu Ganilau mai Turaga ni Viti.Presidents of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Presidents_of_FijiWikipedia: Vudihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VudiNa vudi e Jaina cultivar ena genus Musa ka dau vakayagataki ena vakasaqa na vuanikau. Era na rawa ni kana matua se unripe ka dau kina.Itukutuku veiwekanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vudi#Itukutuku_veiwekaniWikipedia: Kumalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kumalathumb|260px|Kumala (senikau)Gunu - Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_-_KakanaIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiKakana draudrauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kakana_draudrauWikipedia: Dalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/DaloNa dalo (Colocasia esculenta), se kalo ena Vosa Awai sa tubu vakatabakidua na kau draki me baleta na kena laukana corm, sa dau teivaki tu ga Aferika, Oceanic kei Ceva Esia ka veiqaravi me yaga kakana. kei na dalo sa vakabauta ni sa dua vei ira na teivaki kau ni taumada.Araceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AraceaeIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiKakana draudrauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kakana_draudrauWikipedia: Uvihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Uvithumb|260px|Uvi (drau)Gunu - Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_-_KakanaIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiKakana draudrauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kakana_draudrauWikipedia: Ivihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ivithumb|right|260px|Ivi (kau)Fabaceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FabaceaeIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Yaqonahttps://fj.wikipedia.org/wiki/YaqonaNa yaqona (Piper methysticum), kilai talega me kava, e dua kau teivaki ena na Yanuyanu ni Wava Pasivika. Na kava e kama ena kena lagasere ena vanua taucoko ni Wasa Pasifika e Polinisia, oka kina o Awai, Vanuatu, Melanesia, kei so na iwase ni Maikonesia.Gunu - Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_-_KakanaIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiWaigagahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WaigagaWainimate na teahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_na_teaWikipedia: Kurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kurathumb|260px|Kura drau kei vuaIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Kadavuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kadavuthumb|left|260px|Yanuyanu ko KadavuManumanu Vuka e Kadavuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kadavu#Manumanu_Vuka_e_KadavuWikipedia: Korohttps://fj.wikipedia.org/wiki/KoroYanuyanu ko Koro — E dua na yanuyanu e Viti.Manumanu Vuka e Korohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Koro#Manumanu_Vuka_e_KoroWikipedia: Kalavohttps://fj.wikipedia.org/wiki/KalavoKalavo (Rattus exulans) — E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuWikipedia: Vonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vonuthumb|260px|VonuManumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuVonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VonuWikipedia: Voivoihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Voivoithumb|260px|Voivoi (Vua)Iteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Veibitubituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeibitubituVeibitubitu (Bambuseae) — E dua na vu ni kau.Vunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Vo Nguyen Giaphttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vo_Nguyen_GiapVo Nguyen Giap (1911) e mana nei Vietnam.Vietnamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VietnamWikipedia: Saratovhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SaratovSaratov na siti mai Rusi.Siti (Rusi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Rusi)Wikipedia: Barbus sperchiensishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Barbus_sperchiensisBarbus sperchiensis — E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Antananarivohttps://fj.wikipedia.org/wiki/AntananarivoO Antananarivo e sa korolevu duadua ka levu siti duadua e Madagasikar. E taumada na nodra turaganivalu na Merina tamata , ka ra tomana tiko na nodra vakalewena rauta toka na iwiliwili 1,275,207 (2018 lewenivanua).Siti (Madagasikar)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Madagasikar)Wikipedia: Barbus collartihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Barbus_collartiBarbus collarti — E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Barbus catenariushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Barbus_catenariusBarbus catenarius — E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Rosa minutifoliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rosa_minutifoliaRosa minutifolia — E dua na vu ni kau.Wikipedia: Suvahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Suva|-Demographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Suva#DemographyInternethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Suva#InternetWikipedia: Labasahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LabasaLabasa na siti mai Viti (Vanua Levu). 27.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Vanua Levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vanua_LevuWikipedia: Lautokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LautokaLautoka na siti mai Viti. 54.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Viti Levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Viti_LevuWikipedia: Savusavuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SavusavuSavusavu na taoni mai Viti. 7.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Vanua Levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vanua_LevuWikipedia: Paltogahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PaltogaPaltoga na siti mai Rusi.Siti (Rusi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Rusi)Wikipedia: Dobrahttps://fj.wikipedia.org/wiki/DobraDobra na siti mai Polad.Poladhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PoladWikipedia: Parkia parriihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Parkia_parriiParkia parrii — E dua na vu ni kau.Wikipedia: Spiraeanthemum graeffeihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Spiraeanthemum_graeffeiSpiraeanthemum graeffei — E dua na vu ni kau.Wikipedia: Fagraea gracilipeshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Fagraea_gracilipesFagraea gracilipes — E dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Gardenia hilliihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Gardenia_hilliiGardenia hillii — E dua na vu ni kau.Rubiaceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RubiaceaeWikipedia: Geissois superbahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Geissois_superbaGeissois superba — E dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaWikipedia: Premna protrusahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Premna_protrusaPremna protrusa — E dua na vu ni kau.Wikipedia: Syzygium diffusumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Syzygium_diffusumSyzygium diffusum — E dua na vu ni kau.Wikipedia: Lamprolia victoriaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lamprolia_victoriaeLamprolia victoriae — E dua na manumanu vuka.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Banovci (Nijemci)https://fj.wikipedia.org/wiki/Banovci_(Nijemci)Banovci na siti mai Croatia.Croatiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CroatiaWikipedia: Trpinjahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TrpinjaTrpinja na siti mai Croatia.Croatiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CroatiaWikipedia: Moshchenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MoshchenaMoshchena na siti mai Ukraine.Ukrainehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UkraineWikipedia: Dong Hoihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Dong_HoiDong Hoi na siti mai Vietnam.Siti (Vietnam)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Vietnam)Wikipedia: Aglaia gracilishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aglaia_gracilisAglaia gracilis — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Acacia mathuataensishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Acacia_mathuataensisAcacia mathuataensis — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Acsmithia vitiensehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Acsmithia_vitienseAcsmithia vitiense — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Aglaia amplexicaulishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aglaia_amplexicaulisAglaia amplexicaulis — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Aglaia archboldianahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aglaia_archboldianaAglaia archboldiana — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Aglaia basiphyllahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aglaia_basiphyllaAglaia basiphylla — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Bahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BaBa na siti mai Viti.Kai Bahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ba#Kai_BaWikipedia: Lamihttps://fj.wikipedia.org/wiki/LamiLami na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Levukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LevukaLevuka na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Nasinuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/NasinuNasinu na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Nausorihttps://fj.wikipedia.org/wiki/NausoriNausori na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Sigatokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SigatokaSigatoka na siti mai Viti. 9622 (2007) milioni 'ei wilika kai.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Tavuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TavuaTavua na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Bau (siti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Bau_(siti)Bau na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Coqeloahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CoqeloaCoqeloa na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Denarauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/DenarauDenarau na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Koro-ni-Ohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Koro-ni-OKoro-ni-O na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Korovouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/KorovouKorovou na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Lauwakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/LauwakiLauwaki na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Navalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NavalaNavala na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Namatakulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NamatakulaNamatakula na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Lomalomahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LomalomaLomaloma na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Belinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BeliniBerlin na koroturaga mai Jamani. 3,5 (2015) milioni 'ei wilika kai.Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Belini#InternetWikipedia: Ueahttps://fj.wikipedia.org/wiki/UeaUea na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Somosomohttps://fj.wikipedia.org/wiki/SomosomoSomosomo na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Viseiseihttps://fj.wikipedia.org/wiki/ViseiseiViseisei na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Yalalevuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/YalalevuYalalevu na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Vunikavikaloahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VunikavikaloaVunikavikaloa na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Ho Chi Minh (siti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Ho_Chi_Minh_(siti)Ho Chi Minh (Sai Gon) na siti mai Vietnam.Siti (Vietnam)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Vietnam)Wikipedia: Vũng Tàuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/V%C5%A9ng_T%C3%A0uVũng Tàu na siti mai Vietnam.Siti (Vietnam)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Vietnam)Wikipedia: Aglaia evansensishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aglaia_evansensisAglaia evansensis — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Aglaia fragilishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aglaia_fragilisAglaia fragilis — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Aglaia saltatorumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aglaia_saltatorumAglaia saltatorum — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Aglaia unifoliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aglaia_unifoliaAglaia unifolia — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Batikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BatikiBatiki na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Beqahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BeqaBeqa na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Qalitohttps://fj.wikipedia.org/wiki/QalitoQalito (Castaway Island) na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Ciciahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiciaCicia na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Dravunihttps://fj.wikipedia.org/wiki/DravuniNa Dravuni e dua na yanuyanu kacabote ena Kadavu Ilawalawa e Viti. Kovuta e dua na iwasewase ni 0.Kadavu Ilawalawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kadavu_IlawalawaWikipedia: Eorihttps://fj.wikipedia.org/wiki/EoriEori na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Fulagahttps://fj.wikipedia.org/wiki/FulagaFulaga na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Gauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/GauGau na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Galoahttps://fj.wikipedia.org/wiki/GaloaGaloa na Kadavu Ilawalawa yanuyanu mai Viti, e tiko ena ceva kei Kadavu ka na rawa ni yaco ga ena waqa.Kadavu Ilawalawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kadavu_IlawalawaWikipedia: Hofliuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/HofliuaHofliua (Hạf'liua, Split Island) na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Hatanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/HatanaHatana na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Aglaia vitiensishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aglaia_vitiensisAglaia vitiensis — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Alsmithiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/AlsmithiaAlsmithia — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium degenerihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_degeneriAstronidium degeneri — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium floribundumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_floribundumAstronidium floribundum — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium inflatumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_inflatumAstronidium inflatum — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium kasiensehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_kasienseAstronidium kasiense — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Kabarahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KabaraKabara na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Astronidium lepidotumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_lepidotumAstronidium lepidotum — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium macranthumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_macranthumAstronidium macranthum — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium pallidiflorumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_pallidiflorumAstronidium pallidiflorum — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium robustumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_robustumAstronidium robustum — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium saulaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_saulaeAstronidium saulae — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium storckiihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_storckiiAstronidium storckii — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Kaibuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/KaibuKaibu na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Kanaceahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KanaceaKanacea na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Astronidium tomentosumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_tomentosumAstronidium tomentosum — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Astronidium victoriaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Astronidium_victoriaeAstronidium victoriae — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Atuna ellipticahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Atuna_ellipticaAtuna elliptica — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Balakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BalakaBalaka — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Balaka longirostrishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Balaka_longirostrisBalaka longirostris — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Niuniuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/NiuniuNiuniu (Balaka macrocarpa) — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Balaka microcarpahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Balaka_microcarpaBalaka microcarpa — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Balaka seemanniihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Balaka_seemanniiBalaka seemannii — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Barringtonia asiaticahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Barringtonia_asiaticaBarringtonia asiatica — e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Blechnum chambersiihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Blechnum_chambersiiBlechnum chambersii — e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Vuvundihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VuvundiVuvundi (Polyalthia laddiana) — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Kuatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KuataKuata na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Lakebahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LakebaLakeba na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Nasaqalauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/NasaqalauNasaqalau na siti mai Viti.Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Laucalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Laucala| coor_pinpoint =Volitaki ki Dietrich Mateschitzhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Laucala#Volitaki_ki_Dietrich_MateschitzVeitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Laucala#VeitikinaWikipedia: Leleuviahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LeleuviaLeleuvia na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Mana (yanuyanu)https://fj.wikipedia.org/wiki/Mana_(yanuyanu)Mana na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Malolo Lailaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Malolo_LailaiMalolo Lailai na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Malolohttps://fj.wikipedia.org/wiki/MaloloMalolo na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Makogaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MakogaiMakogai na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Magohttps://fj.wikipedia.org/wiki/MagoMago na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Manuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/ManuManu na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Matagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MatagiMatagi, so na gauna e volai Matangi, sa dua na yanuyanu na Vanua Levu ena vualiku kei Viti, ka toka 16° 44 na ceva 179° ra. Oqo e dua vei ira na tolu na yanuyanu kacabote yanuyanu ilawalawa ki na tokalau kei Thurston Dusia tiko na yanuyanu o Taveuni, na kena vo Qamea kei Laucala.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Matagi#VeitikinaTaudaku isemahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Matagi#Taudaku_isemaWikipedia: Matukuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MatukuMatuku na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Moalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MoalaMoala na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Monuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MonuMonu na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Monurikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MonurikiMonuriki na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Moturikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MoturikiMoturiki na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Naculahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NaculaNacula na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Nagigiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NagigiaNagigia na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Naiganihttps://fj.wikipedia.org/wiki/NaiganiNaigani na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Nairaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/NairaiNairai na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Naitabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NaitabaNaitaba na yanuyanu mai Viti.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Calophyllum inophyllumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Calophyllum_inophyllumCalophyllum inophyllum — e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Calophyllum neo-ebudicumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Calophyllum_neo-ebudicumCalophyllum neo-ebudicum — e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Clinostigma exorrhizumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Clinostigma_exorrhizumClinostigma exorrhizum — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Cynometra falcatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cynometra_falcataCynometra falcata — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Cynometra insularishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cynometra_insularisCynometra insularis — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Cyphosperma tangahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cyphosperma_tangaCyphosperma tanga — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Cyphosperma trichospadixhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cyphosperma_trichospadixCyphosperma trichospadix — e dua na vu ni kau, mai Viti.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Dacrycarpus imbricatushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Dacrycarpus_imbricatusDacrycarpus imbricatus — e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Diospyros fasciculosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Diospyros_fasciculosaDiospyros fasciculosa — e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Erythrina fuscahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Erythrina_fuscaErythrina fusca — e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Namenalalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NamenalalaNamenalala (Namena lala) e na kacabote yanuyanu ena Viti, e dua na outlier ki na yanuyanu ena vualiku kei Vanua Levu (tani Wainunu Toba), 24 kilomita (15 Mi) na kena yawa. Ka toka ena 17.Referenceshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Namenalala#ReferencesWikipedia: Sitisiti mai Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sitisiti_mai_VitiSitisiti mai Viti:Siti (Viti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Viti)Wikipedia: Veikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Veikauthumb|Veikau in Tasmania.Wikipedia: Tuvuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/TuvuNa totobu (hydrology) wai droka kune ena kedrau tadrau na bati ni baravi kei na cakau ena loma ne qele. Ni ua levu e veilaroi, ni di na mati e wai droka.Wikipedia: Kasirarahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KasiraraNi veiceva cevari ni 5 mataquali kasi ena ruku ni osoni, levu tadua na kaboni dokosaiti. E vesuka mai na katakata ni siga ka laki raraga na vuravura.Wikipedia: Kabonihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KaboniKaboni (mai na vosa vaka-Latina: carbo "koala") e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara C kei atomic naba 6. Na elemedi kune ena daimani, qilaiso, koala, kei na so tale.Segakakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SegakakumeaWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Eigenmannia virescenshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Eigenmannia_virescensEigenmannia virescens (Cuchillo) — E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Megascops albogularishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Megascops_albogularisMegascops albogularis E dua na manumanu vuka.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Pelecanus occidentalishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pelecanus_occidentalisPelecanus occidentalis E dua na manumanu vuka.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Leucophaeus atricillahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Leucophaeus_atricillaLeucophaeus atricilla (manumanu) E dua na manumanu vuka.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Pulumakauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/PulumakauNa manumanu yava i va, ka dau maroroi me laukana na lewena se gunuvi na nona sucuWikipedia: Caracashttps://fj.wikipedia.org/wiki/CaracasCaracas (10°32'23"N 66°55'48"W)[1][2] na siti mai Venezuela. 2,4 (2013) milioni 'ei wilika kai.Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Caracas#InternetReferenceshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Caracas#ReferencesWikipedia: Anggunhttps://fj.wikipedia.org/wiki/AnggunAnggun (sucu 29 Epereli, 1974) e dua daulagasere Idonisia.Daulagaserehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaulagasereIdonisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IdonisiaWikipedia: Corohttps://fj.wikipedia.org/wiki/CoroCoro (11°24′0″N 69°40′0″O)[1] na siti mai Venezuela. 284 266 (2011) 'ei wilika kai.Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Coro#InternetReferencehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Coro#ReferenceWikipedia: Puerto La Cruzhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Puerto_La_CruzPuerto La Cruz (10º12´N 64º38´O)[1] na siti mai Venezuela. 348 021 (2013) 'ei wilika kai.Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Puerto_La_Cruz#InternetReferenceshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Puerto_La_Cruz#ReferencesWikipedia: Rusiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rusia|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rusia#SitiWikipedia: Trojanyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/TrojanyTrojany na siti mai Polad.Poladhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PoladWikipedia: Nadi Districthttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nadi_DistrictNa vanua ko Nadi e umani kina e vica na koro. Ko Narewa ka vakaitikotiko kina na turaga na Tui Nadi kei na koro ko Namotomoto, Navoci, Nakavu.Viti Levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Viti_LevuWikipedia: Julius Caesarhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Julius_CaesarJulius Caesar (12 Julai 100 BC – 15 Maji 44 BC) e dua na populist ni Roma, dictator, kei mataivalu raraba ka ra a vakaitavi ena dua na itavi bibi ena veika a yaco vei ira na Horace na Roma Ripabuliki na tucake tale mai na vakatui Matanitu ki Roma.Italihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ItaliPopulareshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PopularesWikipedia: Chicagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/ChicagoChicago na siti mai Illinois, United States.Illinoishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IllinoisMatanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Ronald Reaganhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ronald_ReaganSucu ena Ronald Wilson Reagan (1911, Tampico, Illinois - 2004, Los Angeles, California) mai na dua na e United States (1981-1989).Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaPeresitedi ni Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Peresitedi_ni_Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Stary Dwórhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Stary_Dw%C3%B3rStary Dwór na siti mai Polad. 334 (2011) 'ei wilika kai.Poladhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PoladWikipedia: Entrenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Entrena|-Sipenihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SipeniWikipedia: São Paulohttps://fj.wikipedia.org/wiki/S%C3%A3o_PauloSão Paulo na siti mai São Paulo, Brazil. 11,967 (2015) milioni 'ei wilika kai.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Rio de Janeirohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rio_de_JaneiroRio de Janeiro na siti mai Rio de Janeiro, Brazil. 6,5 (2016) milioni 'ei wilika kai.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Salvador (Bahia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Salvador_(Bahia)Salvador da Bahia na siti mai Bahia, Brazil. 2,9 (2016) milioni 'ei wilika kai.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Porto Alegrehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Porto_AlegrePorto Alegre na siti mai Rio Grande do Sul, Brazil. 1 481 019 (2016) 'ei wilika kai.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Buenos Aireshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Buenos_AiresBuenos Aires na koroturaga mai Argentina.Siti (Argentina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Argentina)Wikipedia: Santiagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/SantiagoSantiago na koroturaga mai Chile.Chilehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ChileCommons category link is locally definedhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_is_locally_definedSantiagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SantiagoWikipedia: Motevideohttps://fj.wikipedia.org/wiki/MotevideoMontevideo na koroturaga mai Uruguay.Montevideohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MontevideoUruguayhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UruguayWikipedia: Valparaísohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Valpara%C3%ADsoValparaíso na siti mai Chile.Chilehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ChileWikipedia: Ijipitahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ijipita|-Vanuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VanuaWikipedia: Lodonihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lodoni|-Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lodoni#InternetWikipedia: Lotu Vakaristohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lotu_VakaristoChristianityLotu Vakaristohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Lotu_VakaristoWikipedia: Agnez Mohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Agnez_MoAgnez Mo (goneyalewa) esenui teoDaulagaserehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaulagasereDaunidramayalewahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaunidramayalewaWikipedia: Concepción, Chilehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Concepci%C3%B3n,_ChileConcepción na siti mai Biobío, Chile.Chilehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ChileWikipedia: Temucohttps://fj.wikipedia.org/wiki/TemucoTemuco na siti mai La Araucanía, Chile.Chilehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ChileWikipedia: Brasíliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Bras%C3%ADliaBrasília na koroturaga mai Brazil. 2,97 (2018) milioni 'ei wilika kai.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Uruguaianahttps://fj.wikipedia.org/wiki/UruguaianaUruguaiana na siti mai Rio Grande do Sul, Brazil. 125.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Cuscohttps://fj.wikipedia.org/wiki/CuscoCusco (Qusqu) na siti mai Peru.Peruhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PeruWikipedia: Catalãohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Catal%C3%A3oCatalão na siti mai Goiás, Brazil. 86.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Viti ni iTukutuku Maroroihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_ni_iTukutuku_MaroroiNa Viti ni iTukutuku Maroroi (Vosa Vakavalagi: National Archives of Fiji) e dua na digidigi vakaviti ni matanitu ena ruku ni Veiqaravi ni Vakavulici, Ivotavota, kei Cakacakaniliga (Vosa Vakavalagi: Ministry of Education, Heritage, and Arts).Oqo na isosomi Viti ni iTukutuku tuvatuva kei na Ra Pasifika Icake Ilesilesi (Vosa Vakavalagi: Central Archives of Fiji and the Western Pacific High Commission), tauyavutaki ena 1954.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_ni_iTukutuku_Maroroi#VeitikinaWikipedia: Vikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VikaArithmetic (math)Wikipedia: Foz do Iguaçuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Foz_do_Igua%C3%A7uFoz do Iguaçu na siti mai Paraná, Brazil. 264.Siti (Brazil)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Brazil)Wikipedia: Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SitiNa vosa oqo na siti e sucu mai ena vosa vaka-peritania na "City." Ni vakatokai e dua na koro me siti e kena i balebale ni o ya e dua na koro levu ka koto kina na veivale-ni-volavola e kovuta na nodra qaravi na lewena.Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SitiWikipedia: Oneness Pentecostalismhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Oneness_PentecostalismNa vakabauta ni Duabau Vakapenitiko e vakadeitaka ni sega ni rawa na bula (salvation) kevaka e sega na veivutuni. E dina ga ni tiki tiko ni kena veivutunitaki nai valavala ca e "vakavuna na kalou kina loma ni tamata" (II Koro.Referenceshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Oneness_Pentecostalism#ReferencesExternal linkshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Oneness_Pentecostalism#External_linksWikipedia: Queenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/QueenQueen (ivakatagi) na band music kei 1970 rock.Ratou sere nei Queenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Queen#Ratou_sere_nei_QueenWikipedia: The Doorshttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_DoorsThe Doors na Amerika vatu ivakatagi ilawalawa kei eso mai ena Los Angeles (1965-1972). Era a tiko ena kedra maliwa na veivosakitaki ni vatu ni 1960s, e vuqa sara ena vuku ni qaqa nei Morrison kei na nona iwalewale na nona persona, ka ra raici na ilawalawa me vaka ni ra matataka na vatavataitovo.Lewenilotuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_Doors#LewenilotuTaudaku vatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_Doors#Taudaku_vataWikipedia: Jack Johnson (dauvakatagi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Jack_Johnson_(dauvakatagi)Jack Johnson (sucu May 18, 1975) na dauvakatagi tu ena ira na kai oqo ivakatagi, kei na dokai dauvakasisi e liu. Jack Johnson e kilai vakatabakidua me baleta na nona cakacaka ena vatu malumu ka gusunivosa iwasewase.Ivakatagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakatagiWikipedia: Retioyaloyalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/RetioyaloyaloRetioyaloyalo (Vosa Vakavalagi: Television, ikarua ni ka TV) e dua na telecommunication e vakayagataki me baleta na vakautataki ni iyaloyalo ena monochrome (loaloa kei vulavula), se ena roka, kei na rua se tolu gacagaca kei rorogo. Na vosa e rawa ni vakatokai me dua na retioyaloyalo tuva, na retioyaloyalo vakaraitaka, se na kena retioyaloyalo taranisimisani.Retioyaloyalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RetioyaloyaloWikipedia: Michael Jacksonhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Michael_JacksonMichael Joseph Jackson (Gary, 29 Okosita 1958 - Los Angeles, 25 June 2009) na music ka ena tu mai kunei dance.Ivakatagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakatagiMatanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Depeche Modehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Depeche_ModeDepeche Mode na kena ivakarau e dua na ilawalawa ni sere vakalivaliva era a tauyavutaki e Basildon, Essex, ena 1980. Na ilawalawa oqo e tiko kina e dua na trio nei dave Gahan (liutaka na volu kei na ilawalawa rorogovolavola), Martin Gore (Vavaniki, qita, liutaki ira na volu, kei na sere e volai levu), kei Andy Fletcher (Vavaniki).Taudaku isemahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Depeche_Mode#Taudaku_isemaWikipedia: The Smurfshttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_SmurfsThe Smurfs na tale eso Peyo ira kai koro turaga Gargamel.Wikipedia: Łobezhttps://fj.wikipedia.org/wiki/%C5%81obez|-Demographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/%C5%81obez#DemographyInternethttps://fj.wikipedia.org/wiki/%C5%81obez#InternetWikipedia: Hamburghttps://fj.wikipedia.org/wiki/HamburgHamburg na siti mai Jamani. 1,78 (2015) milioni 'ei wilika kai.Siti (Jamani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jamani)Wikipedia: Jaina (matanitu)https://fj.wikipedia.org/wiki/Jaina_(matanitu)|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jaina_(matanitu)#SitiWikipedia: Milanhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MilanMilan na siti mai Itali.Siti (Itali)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Itali)Wikipedia: Lima (Peru)https://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_(Peru)Lima na siti mai Peru.https://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_(Peru)#Wikipedia: Peruhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Peru|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Peru#SitiWikipedia: Arequipahttps://fj.wikipedia.org/wiki/ArequipaArequipa na siti mai Peru.Peruhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PeruWikipedia: Trujillohttps://fj.wikipedia.org/wiki/TrujilloTrujillo na siti mai Peru.Peruhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PeruWikipedia: Huancayohttps://fj.wikipedia.org/wiki/HuancayoHuancayo na siti mai Peru.Peruhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PeruWikipedia: Veronahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeronaVerona na siti mai Itali. 258765 (31/12/2015) 'ei wilika kai.Siti (Itali)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Itali)Wikipedia: Recifehttps://fj.wikipedia.org/wiki/RecifeRecife na siti mai Pernambuco, Brazil. 1 625 583 (2016) 'ei wilika kai.Linkshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Recife#LinksWikipedia: Barasilahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Barasila|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Barasila#SitiWikipedia: Losi Enijilisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Losi_EnijilisiLosi Enijilisi (Vosa Vakavalagi kei na Vosa Vakasipeni: Los Angeles) na koro levu duadua e Kalifonia; na ikarua ni siti populous ena Amerika, oti Niu Yoka Siti; kei na kena ikatolu tamata duadua siti ena Vualiku Amerika, oti Siti o Mekisiko na Niu Yoka Siti. E dua na iwiliwili voleka ni lewe 4 milioni tamata, Losi Enijilisi e dua na ivakarau vakavanua, vakailavo, kei na vale ni bula vakabisinisi ni Kalifonia.Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Niu Yoka Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Niu_Yoka_SitiNiu Yoka Siti (New York City, NYC), kilai talega Niu Yoka (New York, NY), na koro populous duadua e Amerika. Ena dua na 2018 na iwiliwili e sivia ni 8,398,748 na kena veisoliyaki e rauta ni 302.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Niu_Yoka_Siti#VeitikinaWikipedia: Tevita Momoedonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tevita_MomoedonuTevita Momoedonu (Lautoka, 13/01/1946) mai Turaga ni Viti.Prime Ministers of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Prime_Ministers_of_FijiWikipedia: Jona Senilagakalihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jona_SenilagakaliJona Senilagakali (Lakeba - Viti, 8/11/1929 – Suva, 26/10/2011) mai Turaga ni Viti.Prime Ministers of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Prime_Ministers_of_FijiWikipedia: Mahendra Chaudhryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Mahendra_ChaudhryMahendra Chaudhry (Ba, 9/02/1942) mai Turaga ni Viti.Prime Ministers of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Prime_Ministers_of_FijiWikipedia: Sitiveni Rabukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sitiveni_RabukaSitiveni Rabuka (Cakaudrove, 13/09/1948) mai Turaga ni Viti.Prime Ministers of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Prime_Ministers_of_FijiWikipedia: Kamisese Marahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kamisese_MaraKamisese Mara (Lomaloma, 6/05/1920 – Suva, Viti, 18/04/2004) mai Turaga ni Viti.Prime Ministers of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Prime_Ministers_of_FijiWikipedia: Timoci Bavadrahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Timoci_BavadraTimoci Bavadra (Lautoka, 22/09/1934 - Lautoka, 3/11/1989) mai Turaga ni Viti.Prime Ministers of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Prime_Ministers_of_FijiWikipedia: Frank Bainimaramahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Frank_BainimaramaVoreqe Bainimarama (Kiuva, 27/4/1954) mai Turaga ni Viti.Prime Ministers of Fijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Prime_Ministers_of_FijiWikipedia: Amsterdamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Amsterdam|-Oladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OladiWikipedia: Punehttps://fj.wikipedia.org/wiki/PunePune na siti mai Idia. 3.Siti (Idia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Idia)Wikipedia: Rotterdamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rotterdam|-Oladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OladiWikipedia: Groningenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Groningen|-Oladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OladiWikipedia: Sagahaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SagahaiShaghai na siti mai Jaina.Siti (Jaina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jaina)Wikipedia: Beijigihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BeijigiBeijigi na koroturaga mai Jaina.Siti (Jaina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jaina)Wikipedia: Guagasuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/GuagasuGuagzhou na siti mai Guagdoga, Jaina.Siti (Jaina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jaina)Wikipedia: Philadelphiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PhiladelphiaPhiladelphia na siti mai United States.Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Hanoihttps://fj.wikipedia.org/wiki/HanoiHanoi na koroturaga mai Vietnam. E kovuta e dua na iwasewase ni 3,358.Siti (Vietnam)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Vietnam)Wikipedia: Shenzhenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/ShenzhenShenzhen na siti mai Guagdog, Jaina. 10,78 milioni 'ei wilika kai (2014).Siti (Jaina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jaina)Wikipedia: Córdoba (Argentina)https://fj.wikipedia.org/wiki/C%C3%B3rdoba_(Argentina)Córdoba na siti mai Argentina.Siti (Argentina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Argentina)Wikipedia: San Franciscohttps://fj.wikipedia.org/wiki/San_FranciscoSan Francisco na siti mai California, United States.Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Vietnamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vietnam|-Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vietnam#VeitikinaWikipedia: Chilehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Chile|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Chile#SitiWikipedia: Fuzhouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/FuzhouFuzhou na siti mai Fujian, Jaina. 7,20 milioni 'ei wilika kai (2011).Siti (Jaina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jaina)Wikipedia: Paraguayhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Paraguay|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Paraguay#SitiWikipedia: Laoshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Laos|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Laos#SitiWikipedia: Vanuatuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanuatu|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanuatu#SitiGeographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vanuatu#GeographyWikipedia: Papua Niu Kinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Papua_Niu_Kini|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Papua_Niu_Kini#SitiWikipedia: Yatu Solomonihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Yatu_Solomoni|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Yatu_Solomoni#SitiWikipedia: Honiarahttps://fj.wikipedia.org/wiki/HoniaraHoniara na siti mai Yatu Solomoni. 84520 (2017) 'ei wilika kai.Siti (Yatu Solomoni)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Yatu_Solomoni)Wikipedia: Gizohttps://fj.wikipedia.org/wiki/GizoKiso na siti mai Yatu Solomoni. 7.Siti (Yatu Solomoni)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Yatu_Solomoni)Wikipedia: Aukihttps://fj.wikipedia.org/wiki/AukiAuki na siti mai Yatu Solomoni. 5105 (2009) 'ei wilika kai.Siti (Yatu Solomoni)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Yatu_Solomoni)Wikipedia: Daruhttps://fj.wikipedia.org/wiki/DaruDaru na siti mai Papua Niu Kini. 612,879 (2000) 'ei wilika kai.Siti (Papua Niu Kini)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Papua_Niu_Kini)Wikipedia: Port Vilahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Port_VilaPort Vila na siti mai Shefa, Vanuatu. 50,000 'ei wilika kai.Vanuatuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VanuatuWikipedia: Idonisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Idonisia|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Idonisia#SitiWikipedia: Pihttps://fj.wikipedia.org/wiki/PiPi dua na naba.Fikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FikaNabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Phihttps://fj.wikipedia.org/wiki/PhiPhi dua na naba.Wikipedia: Jakatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/JakataJakarta na siti mai Idonisia. 10.ref.https://fj.wikipedia.org/wiki/Jakata#ref.Wikipedia: Seranghttps://fj.wikipedia.org/wiki/SerangSerang na siti mai Java, Idonisia. 0,643 milioni 'ei wilika Kai.Commons category link is locally definedhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_is_locally_definedSiti (Idonisia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Idonisia)Wikipedia: Paluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/PaluPalu na siti mai Sulawesi Tengah, Sulawesi, Idonisia. 348.Siti (Idonisia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Idonisia)Wikipedia: Medanhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MedanMedan na siti mai Sumatera Utara, Sumatera, Idonisia. 2.Commons category link is locally definedhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_is_locally_definedSiti (Idonisia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Idonisia)Wikipedia: Pink Floydhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pink_FloydPink Floyd a e dua Vakavalagi vatu era bulia na ilawalawa na Lodoni ena 1965. Na rawati ni dua na ka oqo me vaka e dua psychedelic vatu, era a kilai tani ena nodra ivukivuki, sonic experimentation, na qaqana kei na vakavuku bula vakaraitaka, ka yaco me liutaki ira na ilawalawa ni parofita vatu iwasewase.Weblinkhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pink_Floyd#WeblinkWikipedia: Vainaviuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VainaviuVainaviu (vuanikau) (Ananas comosus)Wikipedia: Silahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SilaSila (kakana draudrau) (Zea mays)Wikipedia: Krakówhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Krak%C3%B3w|-Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Krak%C3%B3w#InternetWikipedia: Łódźhttps://fj.wikipedia.org/wiki/%C5%81%C3%B3d%C5%BA|-Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/%C5%81%C3%B3d%C5%BA#InternetWikipedia: Wrocławhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wroc%C5%82aw|-Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wroc%C5%82aw#InternetWikipedia: Poznańhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pozna%C5%84|-Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pozna%C5%84#InternetWikipedia: Jamanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jamani|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jamani#SitiDemographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jamani#DemographyWikipedia: Peretaniahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Peretania|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Peretania#SitiWikipedia: Italihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Itali|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Itali#SitiWikipedia: Wuhanhttps://fj.wikipedia.org/wiki/WuhanWuhan na siti mai Hupei, Jaina. 10,61 milioni 'ei wilika kai (2015).Siti (Jaina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jaina)Wikipedia: Uruguayhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Uruguay|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Uruguay#SitiWikipedia: Oladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Oladi|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Oladi#SitiWikipedia: Vientianehttps://fj.wikipedia.org/wiki/VientianeVientiane na siti mai Laos. 0.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vientiane#VeitikinaTaudaku isemahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vientiane#Taudaku_isemaWikipedia: Nepalhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nepal|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nepal#SitiWikipedia: Croatiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Croatia|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Croatia#SitiWikipedia: Zagrebhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Zagreb|-Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Zagreb#InternetWikipedia: Kathmanduhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kathmandu|-Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kathmandu#InternetWikipedia: The Beatleshttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_BeatlesThe Beatles na Vakavalagi vatu ivakatagi ilawalawa kei 1960-1970.Ratou sere nei The Beatleshttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_Beatles#Ratou_sere_nei_The_BeatlesTaudaku vatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_Beatles#Taudaku_vataWikipedia: Venezuelahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Venezuela|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Venezuela#SitiWikipedia: Levu Astrolabe Cakauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Levu_Astrolabe_CakauNa Levu Astrolabe Cakau sa tiko mai Viti ka kovuti tu na ikava ni yanuyanu levu duadua, Kadavu, ka rauta na 65km ena balavu ni gauna. Na yanuyanu o Kadavu e rauta ni 100km ena ceva kei Viti Levu, na yanuyanu levu o Viti.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Levu_Astrolabe_Cakau#VeitikinaWikipedia: Barcelonahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BarcelonaBarcelona na siti mai Spain.Spainhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SpainWikipedia: Finiladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/FiniladiFiniladi, vakaivola na Ripabuliki mai Finiladi, sa ikoya na matanitu ka tiko ena Vualiku Iurope. E wasea o Finiladi na iyalayala ni vanua vata kei Suwiteni ki na ra, Rusi ki na tokalau, kei Nowei ki na vualiku ka vakamacalataki mai na Ikeli o Bothnia ki na ra kei Ikeli o Finiladi ki na ceva ka ra tiki tiko ni wasawasa Balitika.Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Finiladi#SitiWikipedia: Trindadehttps://fj.wikipedia.org/wiki/TrindadeTrindade na siti mae Brazil. 121.Weblinkshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Trindade#WeblinksWikipedia: Turkeyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/TurkeyTurkey na matanitu mai Vavalagi, Esia. 77.Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Turkey#SitiWikipedia: Leipzighttps://fj.wikipedia.org/wiki/LeipzigLeipzig na siti mai Jamani. 560,472 (2015) 'ei wilika kai.Webhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Leipzig#WebWikipedia: Vilniushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vilnius|-Siti (Lituani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Lituani)Wikipedia: Dresdenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/DresdenDresden na siti mai Jamani. 543,825 (Ikatolusagavulukadua ni Tiseba 2015) 'ei wilika kai.Siti (Jamani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jamani)Wikipedia: Urauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/UrauUrau (Thunnus) - E dua na ika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Januerihttps://fj.wikipedia.org/wiki/JanueriJanueri - Imatai vula. Vakajanueri 31 siga.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Feperuerihttps://fj.wikipedia.org/wiki/FeperueriFeperueri - Ikarua vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Majihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MajiMaji - Ikatolu vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Eperelihttps://fj.wikipedia.org/wiki/EpereliEpereli - Ikava vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Me (vula)https://fj.wikipedia.org/wiki/Me_(vula)Me - Ikalima vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Junehttps://fj.wikipedia.org/wiki/JuneJune - Ikaono vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Julaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/JulaiJulai - Ikavitu vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Okositahttps://fj.wikipedia.org/wiki/OkositaOkosita - Ikawalu vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Sepitebahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SepitebaSepiteba - Ikaciwa vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Okotovahttps://fj.wikipedia.org/wiki/OkotovaOkotova - Ikatini vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Novebahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NovebaNoveba - Ikatinikadua vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Tisebahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TisebaTiseba - Ikatinikarua vula.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Xi'anhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Xi%27anXi'an na siti mai Shaanxi, Jaina. 8,627 milioni 'ei wilika kai (2015).Siti (Jaina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jaina)Wikipedia: Tianjinhttps://fj.wikipedia.org/wiki/TianjinTianjin na siti mai Jaina. 3,66 milioni 'ei wilika kai (2015).Siti (Jaina)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jaina)Wikipedia: Galegalehttps://fj.wikipedia.org/wiki/GalegaleGalegale (tea) (Pinaceae)Wikipedia: Diohttps://fj.wikipedia.org/wiki/DioDio (Manumanu) (Ostreidae)Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuWikipedia: Tupaia belangerihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tupaia_belangeriTupaia belangeri — E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTupaia (Genus)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tupaia_(Genus)Wikipedia: Tupaia chrysogasterhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tupaia_chrysogasterTupaia chrysogaster — E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTupaia (Genus)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tupaia_(Genus)Wikipedia: Tupaia dorsalishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tupaia_dorsalisTupaia dorsalis — E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTupaia (Genus)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tupaia_(Genus)Wikipedia: Tupaia gracilishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tupaia_gracilisTupaia gracilis — E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTupaia (Genus)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tupaia_(Genus)Wikipedia: Tupaia javanicahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tupaia_javanicaTupaia javanica — E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTupaia (Genus)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tupaia_(Genus)Wikipedia: Tupaia longipeshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tupaia_longipesTupaia longipes - E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTupaia (Genus)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tupaia_(Genus)Wikipedia: Tupaia minorhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tupaia_minorTupaia minor - E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTupaia (Genus)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tupaia_(Genus)Wikipedia: Tupaia möllendorffihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tupaia_m%C3%B6llendorffiTupaia möllendorffi — E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTupaia (Genus)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tupaia_(Genus)Wikipedia: Ahttps://fj.wikipedia.org/wiki/AA - Imakai vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/A#DiacriticsWikipedia: Bhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BB - Ikarua vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/B#DiacriticsWikipedia: Lalihttps://fj.wikipedia.org/wiki/LaliNa lali e dua na iyaya ni cakacaka ni percussion ni ivakatagi. lali lewe ni dua mada ga na mebareni, vakatoka e dua na laliulu se lali na yago, ka sa dodo yani ki na dua na shell ka yaco sara, me vaka ga na ligai koya na misini, se ena dua na percussion mallet, me vakayacori na rorogo.Lalihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LaliWikipedia: Ankarahttps://fj.wikipedia.org/wiki/AnkaraAnkara na siti mai Turkey. 5,27 (2010) milioni 'ei wilika kai.Siti (Turkey)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Turkey)Wikipedia: Istanbulhttps://fj.wikipedia.org/wiki/IstanbulIstanbul na siti mai Turkey. 13,12 (2010) milioni 'ei wilika kai.Siti (Turkey)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Turkey)Wikipedia: Kaunashttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kaunas|-Siti (Lituani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Lituani)Wikipedia: Pirnahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PirnaPirna na siti mai Jamani. 38010 (2015) 'ei wilika kai.Siti (Jamani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jamani)Wikipedia: Tini ka limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_ka_limaTini ka lima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tini ka waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_ka_waluTini ka walu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tini ka vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_ka_vituTini ka vitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tini ka onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_ka_onoTini ka ono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tini ka ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_ka_ciwaTini ka ciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ruasagavuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/RuasagavuluRuasagavulu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Dovuititokohttps://fj.wikipedia.org/wiki/DovuititokoDovuititoko (Saccharum officinarum) — E dua na vu ni kau.Dovuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DovuIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiPanicoideaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PanicoideaeWikipedia: Potsdamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/PotsdamPotsdam na siti mai Jamani. 167,745 (31/12/2015) 'ei wilika kai.Siti (Jamani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jamani)Wikipedia: Ciwasagavulikaciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavulikaciwaCiwasagavulikaciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolusagavoluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/TolusagavoluTolusagavolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Mubaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MubaiMubai na koroturaga mai Maharashtra, Idia. 12,48 (2011) milioni 'ei wilika kai.Maharashtrahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MaharashtraSiti (Idia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Idia)Wikipedia: Delhihttps://fj.wikipedia.org/wiki/DelhiDelhi na siti mai Delhi, Idia. 11 (2011) milioni 'ei wilika kai.Delhihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DelhiSiti (Idia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Idia)Wikipedia: Begaluruhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BegaluruBegaluru na koroturaga mai Karnataka, Idia. 8,4 (2011) milioni 'ei wilika kai.Siti (Idia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Idia)Wikipedia: Hyenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/HyenaHyena (Hyaenidae) — E dua na manumanu.Na udolu na hyenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Hyena#Na_udolu_na_hyenaWikipedia: Crocuta crocutahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Crocuta_crocutaCrocuta crocuta — E dua na hyena.Hyenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:HyenaManumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuWikipedia: Hyaena hyaenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Hyaena_hyaenaHyaena hyaena — E dua na manumanu (hyena).Hyenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:HyenaManumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuWikipedia: Parahyaena brunneahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Parahyaena_brunneaParahyaena brunnea — E dua na hyena.Hyenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:HyenaManumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuWikipedia: Proteles cristatushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Proteles_cristatusProteles cristatus — E dua na hyena.Hyenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:HyenaManumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuWikipedia: Pokharahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PokharaPokhara na koroturaga mai Kaski, Nepal. 0,255 (2011) milioni 'ei wilika kai.Kaskihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KaskiSiti (Nepal)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Nepal)Wikipedia: Phewa (Drano)https://fj.wikipedia.org/wiki/Phewa_(Drano)Phewa na drano mai Kaski, Nepal.Dranohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DranoDrano (Esia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Drano_(Esia)Kaskihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KaskiNepalhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NepalWikipedia: Pelusios gabonensishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pelusios_gabonensisPelusios gabonensis — E dua na vonu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuVonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VonuWikipedia: Pelusios subnigerhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pelusios_subnigerPelusios subniger — E dua na vonu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuVonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VonuWikipedia: Pelusios williamsihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pelusios_williamsiPelusios williamsi — E dua na vonu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuVonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VonuWikipedia: Pelomedusa subrufahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pelomedusa_subrufaPelomedusa subrufa — E dua na vonu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuVonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VonuWikipedia: Pelusios sinuatushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pelusios_sinuatusPelusios subrufa — E dua na vonu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuVonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VonuWikipedia: Peltocephalus dumerilianushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Peltocephalus_dumerilianusPeltocephalus dumerilianus — E dua na vonu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuVonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VonuWikipedia: Šipragehttps://fj.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iprageŠiprage (Шипраге) na siti mai Bosnia & Herzegovina. 788 (2013) 'ei wilika kai.Climathttps://fj.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iprage#ClimatReferenceshttps://fj.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iprage#ReferencesInternethttps://fj.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iprage#InternetWikipedia: Togahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TogaToga na matanitu.Togahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TogaWikipedia: Panthera tigris ssp. amoyensishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Panthera_tigris_ssp._amoyensisPanthera tigris ssp. amoyensis - E dua na taika.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTaikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TaikaWikipedia: Panthera tigris ssp. balicahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Panthera_tigris_ssp._balicaPanthera tigris ssp. balica - E dua na taika.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTaikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TaikaWikipedia: Panthera tigris ssp. corbettihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Panthera_tigris_ssp._corbettiPanthera tigris ssp. corbetti - E dua na taika.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuTaikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TaikaWikipedia: Na vosa vaka-Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_vosa_vaka-VitiNa vosa vaka-Viti ni Yanuyanu na Ceva ga e Viti, ka sa ikoya talega na ivosavosa e Viti, me ikuri ni Vosa Vakavalagi kei Na Vosa FijiHindi, kei na vaka-Jaina nei Viti. Na vosa vaka-Viti e dua na vosa VOS.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_vosa_vaka-Viti#VeitikinaTaudaku Isemahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_vosa_vaka-Viti#Taudaku_IsemaWikipedia: Raisa Andrianahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Raisa_AndrianaRaisa Andriana (ivakatagi) e dua Idonisia daulagasere.Daulagaserehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaulagasereIdonisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IdonisiaWikipedia: Debra Monkhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Debra_MonkDebra Monk sa koya Vaka-Amerika daunidramayalewa, daulagasere, ka dauvolaivola, kilai vinaka duadua ena nona dau tiko ena Broadway vakatasua. She rawata na imatai ni nona Tony Icovi me baleta na 1993 kena vakarautaki na Redwood Curtain ka rawata na Emmy Icovime vica na vulagi era rairai ena NYPD Blue loma 1998 kei 1999.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Debra_Monk#VeitikinaWikipedia: Novita Dewihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Novita_DewiNovita Dewi (ivakatagi)e dua Idonisia daulagasere.Daulagaserehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaulagasereIdonisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IdonisiaWikipedia: Tonny Koeswoyohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tonny_KoeswoyoTonny Koeswoyo (19 Janueri 1936 – 27 Maji 1987) o ya e dua na dauivakatagi vatu Idonesia ka iliuliu ni ilawalawa ni sere Koes Plus. Koeswoyo qito piano, qita ka piano livaliva.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tonny_Koeswoyo#VeitikinaWikipedia: Krisdayantihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KrisdayantiKris Dayanti (sucu 24 Maji, 1975), dau volai tu ga mononymous Krisdayanti , sa koya Idonisia daulagasere se daunidramayalewa.Daulagaserehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaulagasereDaunidramayalewahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaunidramayalewaIdonisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IdonisiaPages with script errorshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Pages_with_script_errorsWikipedia: Ararahttps://fj.wikipedia.org/wiki/AraraArara na siti mae Brazil. 13.Weblinkshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Arara#WeblinksWikipedia: Dättlikonhttps://fj.wikipedia.org/wiki/D%C3%A4ttlikon|-Internethttps://fj.wikipedia.org/wiki/D%C3%A4ttlikon#InternetWikipedia: Elsauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/ElsauElsau na siti mai Switzerland.Switzerlandhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SwitzerlandWikipedia: Angelica archangelicahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Angelica_archangelicaAngelica archangelica - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Carum carvihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Carum_carviCarum carvi - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Asplenium viridehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Asplenium_virideAsplenium viride - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Achillea millefoliumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Achillea_millefoliumAchillea millefolium - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria roseahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_roseaAntennaria rosea - e dua na species ena Vualiku Amerika ni seraki ena matavuvale Asteraceae, E sa rabailevu sara mai Kenada oka kina na tolu na dreniwaicevata yasana, vakakina na Greenland, na ra kei na vualiku-lomadonu kei Amerika, kei na veisaqasaqa Vanua ni Baja Kalifonia.Asteraceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AsteraceaeWikipedia: Antennaria angustatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_angustataAntennaria angustata - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria boecheranahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_boecheranaAntennaria boecherana - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria canescenshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_canescensAntennaria canescens - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Artemisia borealishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Artemisia_borealisArtemisia borealis - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Chamomilla suaveolenshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Chamomilla_suaveolensChamomilla suaveolens - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Cirsium arvensehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cirsium_arvenseCirsium arvense - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria compactahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_compactaAntennaria compacta - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria friesianahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_friesianaAntennaria friesiana - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria glabratahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_glabrataAntennaria glabrata - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria intermediahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_intermediaAntennaria intermedia - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria porsildiihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_porsildiiAntennaria porsildii - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria sornborgerihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_sornborgeriAntennaria sornborgeri - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Antennaria subcanescenshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Antennaria_subcanescensAntennaria subcanescens - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Cirsium helenioideshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cirsium_helenioidesCirsium helenioides - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Erigeron borealishttps://fj.wikipedia.org/wiki/Erigeron_borealisErigeron borealis - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Erigeron compositushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Erigeron_compositusErigeron compositus - e dua na vu ni kau.Vuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaVunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Noweihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nowei|-Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nowei#VeitikinaWikipedia: Ukrainehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ukraine|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ukraine#SitiWikipedia: Iranhttps://fj.wikipedia.org/wiki/IranIran na matanitu mai Esia. 79.Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Iran#SitiWikipedia: Gryficehttps://fj.wikipedia.org/wiki/GryficeGryfice na siti mai Polad. 16.Poladhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PoladWikipedia: Kinto Solhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kinto_SolKinto Sol (ivakatagi) na band music rap.Ratou sere nei Kinto Solhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kinto_Sol#Ratou_sere_nei_Kinto_SolInternethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kinto_Sol#InternetWikipedia: Control Machetehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Control_MacheteControl Machete (ivakatagi) na band music kei 1996-2004 rap.Ratou sere nei Control Machetehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Control_Machete#Ratou_sere_nei_Control_MacheteInternethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Control_Machete#InternetWikipedia: Big Flow Musichttps://fj.wikipedia.org/wiki/Big_Flow_MusicBig Flow Music (ivakatagi) na band music rap.Ratou sere nei Big Flow Musichttps://fj.wikipedia.org/wiki/Big_Flow_Music#Ratou_sere_nei_Big_Flow_MusicInternethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Big_Flow_Music#InternetWikipedia: Cartel de Santahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cartel_de_SantaCartel de Santa (ivakatagi) na band music rap.Ratou sere nei Cartel de Santahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cartel_de_Santa#Ratou_sere_nei_Cartel_de_SantaInternethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cartel_de_Santa#InternetWikipedia: Palauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Palau|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Palau#SitiWikipedia: Akwidhttps://fj.wikipedia.org/wiki/AkwidAkwid e dua Mexican hip hop ilawalawa cokoti hip hop-ivakarau solo na yasayasa Mexican ivakatagi. Rapper Francisco "AK" Gómez ka Sergio "Wikid" Gómez, era sa cakava Akwid, sa veitacini, taumada mai Jiquilpan, Michoacán, bula oqo ena Los Angeles, California.Ratou sere nei Akwidhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Akwid#Ratou_sere_nei_AkwidTaudaku Isemahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Akwid#Taudaku_IsemaWikipedia: Edirnehttps://fj.wikipedia.org/wiki/EdirneEdirne, na siti mai Turkey.Commons category link is locally definedhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_is_locally_definedSiti (Turkey)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Turkey)Wikipedia: Akaivi ni Vanua ni Brazilhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Akaivi_ni_Vanua_ni_BrazilNa Akaivi ni matanitu ni Brazil sai koya na iusutu ni gacagaca ni faile ni lewai ni ivakarau ni (SIGA) e Brazil. E a tauyavutaki ena ika 2 ni Janueri, 1838 ka e veiyasana ena Rio de Janeiro.Referenceshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Akaivi_ni_Vanua_ni_Brazil#ReferencesWikipedia: Corbin Bleuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Corbin_BleuCorbin Bleu Reivers (sucu Feperueri 21, 1989), kilai vakararabe ena yaca Corbin Bleu koya e dua na daulagasere, daumekemeke ka dauvakaraitaki ena yaloyalo e tiko mai Amerika. O koya e act-taka ena yaloyalo High School Musical ena yabaki 2006-2008.Bula vakagone kei vulihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Corbin_Bleu#Bula_vakagone_kei_vuliVeitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Corbin_Bleu#VeitikinaWikipedia: David Woodardhttps://fj.wikipedia.org/wiki/David_WoodardBold textReferenceshttps://fj.wikipedia.org/wiki/David_Woodard#ReferencesLinkshttps://fj.wikipedia.org/wiki/David_Woodard#LinksWikipedia: Japanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/JapaniJapani (Japanese : 日本国), na matanitu mai Asia. 126.Japanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:JapaniWikipedia: Mode Gakuen Cocoon Towerhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Mode_Gakuen_Cocoon_TowerMode Gakuen Cocoon Tower(モード学園コクーンタワー) - na vale oqo e tiko e Tokyo, mai Japani.Japanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:JapaniWikipedia: Bogotáhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Bogot%C3%A1Bogotá na koroturaga mai Colombia.Bogotáhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Bogot%C3%A1Colombiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ColombiaCommons category link is locally definedhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_is_locally_definedWikipedia: Colombiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Colombia|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Colombia#SitiWikipedia: Medellínhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Medell%C3%ADnMedellín na siti mai Colombia.Colombiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ColombiaCommons category link from Wikidatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_from_WikidataWikipedia: Calihttps://fj.wikipedia.org/wiki/CaliCali na siti mai Colombia.Colombiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ColombiaCommons category link from Wikidatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_from_WikidataWikipedia: Cartagena de Indiashttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cartagena_de_IndiasCartagena de Indias na siti mai Colombia.Colombiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ColombiaCommons category link from Wikidatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_from_WikidataWikipedia: Bekahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BekaE ono na mataqali beka e tiko e Viti. Na bekalulu (Pteralopex acrodonta) e kune valalevu i Taveuni.Chiropterahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ChiropteraWikipedia: Tbilisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tbilisi|-Demographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tbilisi#DemographyInternethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tbilisi#InternetWikipedia: Georgiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/GeorgiaGeorgia (Georgian: საქართველო) na matanitu mai Vavalagi, Esia. 3.Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Georgia#SitiAbkhaziahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Georgia#AbkhaziaSamachablo (Region o Kartli)https://fj.wikipedia.org/wiki/Georgia#Samachablo_(Region_o_Kartli)Wikipedia: Azerbaijanhttps://fj.wikipedia.org/wiki/AzerbaijanAzerbaijan na matanitu mai Vavalagi, Esia. 10.Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Azerbaijan#SitiWikipedia: Monte Águila, Chilehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Monte_%C3%81guila,_ChileMonte Águila na siti mai Biobío, Chile.Chilehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ChileWikipedia: Pythonhttps://fj.wikipedia.org/wiki/PythonNa Python e vakayagataki kina na vosa ni parokaramu, torocake, ka vakaumauma, a bulia o Guido van Rosum, na kena imatai ka sa mai vagalalataki ena 1991. E rawa ni laurai me dua na LISP vakavinakataki cake.Vosa parokaramuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vosa_parokaramuWikipedia: Javahttps://fj.wikipedia.org/wiki/JavaJava oqo e dua na vosa taurivaki ni parokaramu ni komipiuta ena kompiuta, vata kei na vatavata, vakaituvakitaki, kena inaki vakaumauma, kena vakayagataki na gacagaca ni parokaramu ni kabani na cakacaka ni kena vakayagataki na veivakatorocaketaki kei na vakatorocaketaki ni vakayagataki ni kalasi.Vosa parokaramuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vosa_parokaramuWikipedia: C++https://fj.wikipedia.org/wiki/C%2B%2BC++ oqo e dua na vosa ni parokaramu ni komipiuta ena kompiuta. Oqo e dua na ivosavosa ni parokaramu ka na tokona na ivakarau ni parokaramu e vuqa, me vakataka na kena sa maroroi tu, abstraction ni itukutuku, parokaramu ni vakaituvakitaki, kei na ivakarau ni veiqaravi vakaumauma kei na droini.Vosa parokaramuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vosa_parokaramuWikipedia: Mascothttps://fj.wikipedia.org/wiki/MascotNa mascot e dua na tamata, manumanu, se vakasama e nanuma me kauta mai na kalougata, se dua na ka e vakayagataki me matataka e dua na ilawalawa ka tiko kina e dua na kena ivakatakilakila raraba, me vaka na koronivuli, timi ni qito dokai, soqosoqo, veivukei, tabana ni mataivalu, se yaca e ra.Unifomuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UnifomuWikipedia: Unifomuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/UnifomuNa unifomu e dua na mataqali isulu e daramaki mai vei ira na lewe ni mataisoqosoqo ni ra vakaitavi ena itaviqaravi ni mataisoqosoqo o ya. Na iunifomu ni ena gauna oqo era dau daramaki vakalevu cake mai vei ira na mataisoqosoqo kei na paramilitary me vaka na ovisa, veiqaravi tubukoso, sotia tataqomaki, ena so na cakacaka kei na koronivuli kei na inmates e loma ni veivesu.Unifomuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UnifomuWikipedia: Veivukeihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeivukeiNa veivukei sa ikoya e dua na ilawalawa tamata era vakaitavi tiko ena ivakarau ni veimaliwai raraba, se dua na ilawalawa ni veimaliwai era wasea tiko na vanua vata ga se vanua ni veimaliwai raraba, ena sala vata ga kei na veivakadonui vakapolitiki ka dua na veika e namaki. Era na tuvanaki na ve veivukei ena ivakarau ni veimaliwai (veimaliwai raraba) vei ira yadua era wasea e dua na itovo vakavanua kei na kena iSoqosoqo; e rawa ni vakamacalataki e dua na veivukei ni veivukei me tautauvata kei na levu ni veimaliwai vakaoqo ena kedra maliwa na constituent ni lewenilotu.Veivukeihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeivukeiWikipedia: Nabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NabaNa naba e dua na iyaya vakafika vakayagataki me wiliki, ivakarau, kei na ivakatakilakila. Na ivakaraitaki taumada sai koya na naba ni bula vakayago 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10.Nabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabaWikipedia: Subsethttps://fj.wikipedia.org/wiki/SubsetEna fika, e dua na subset ni dua na kena i, se equivalently B e dua na superset ni dua na ka, kevaka e tiki (fika) e dua e tiki mai B. O ya, na veika kece e tiko ena dua tale na tiki ni B.Fikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FikaWikipedia: Fikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/FikaFika e oka kina na vulici ni veiulutaga vakaoqo me iwiliwilie (naba icavacava), kena ituvaki (ivakavakadina), kena vanua (geometry), kei veisau (vakadidike ni vakafika). E sega ni kena ibalebale na kena dau ciqomi.Fikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FikaWikipedia: Geometryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/GeometryNa Geometry e dua na tabana ni fika e dau kauwaitaka na taro ni kena vakataucokotaki, levu na nodra itutu na tamata, kei na iyau ni vanua. E dua na mathematician ka cakacaka ena buturara ni geometry e vakatokai me geometer.Geometryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:GeometryWikipedia: Fisikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/FisikiNa fisiki sai koya na vakadidike vakatamata e rawa ni itukutuku, na kena toso kei na itovo ena vanua kei na kena ka gauna, ka na vulica na veivakavatukani ni igu ka mataivalu. Na fisiki e dua vei ira na vakadidike bibi sara o, kei na kena inaki levu me kilai kina na kena vakaitovotaki na vuravura.Fisikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FisikiWikipedia: Vuravurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VuravuraEna vuravura nauni e dau vakayagataki me lesi kina na vanua taumada ni bula vakatamata ka oka kina o ira kece na lewena kei na veika e buli; e duidui mai na vakasama kei vuravura ka tukuni kina na ibalebale ni bisinisi walega vakayago, ka ra bula tiko kina na tamata ka tawana na vuravura oqo ka duatani sara mai na kena e veivuravura ka vakayago se metaphysical na e vuravura taucoko.Vuravurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuravuraWikipedia: Mongoliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MongoliaNa Mongolia e dua na matanitu vaunaloka ena tokalau kei Esia. Na kena rauta e tautauvata kei na itikotiko makawa ni vanua e tautuba ni Mongolia, kei na vosa oqori e dau vakayagataki ena so na gauna me da raica kina na ituvaki oqo.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Mongolia#VeitikinaWikipedia: Konitinenihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KonitineniNa konitineni e dua vei ira na vica na ka lelevu vanuadusia. E dau kilai tu ena suffrage ka sega ni dua na ka e dodonu, me vitu na veiyasana era sa dau raici tiko me vaka konitineni.Konitinenihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KonitineniWikipedia: Kamikamica molihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kamikamica_moliKamikamica moli(Citrus × sinensis), (vuanikau) kilai talega me Ilawalawa ni moli kamica (Citrus aurantium), e okati kina na moli kamica, oka kina na dra moli kei na vicovico vakauto moli.Molihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MoliWikipedia: Molihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MoliNa moli sai koya na vua ni moli species Kamikamica moli (Citrus × sinensis) ena matavuvale Rutaceae, mai Jaina.Molihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MoliWikipedia: Vosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VosaNa vosa e dua na ituvaki ivakarau na ni veitaratara. Na vosa, ena dua na vakasama rabailevu, e baleta na gugumatua – vakauasivi na rawaka vaka tamata – me veitaratara kei na kena vakayagataki e dua na vosa.Vosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VosaWikipedia: Shampoohttps://fj.wikipedia.org/wiki/ShampooShampoo wai e dua na iyaya ni veikauwaitaki ni ulu ni ka, me vaka na viscous wai, ka dau vakayagataki me baleta na ulumu. E sega soti ni dau tu ena kena ivakarau dodonu na Shampoo, me vaka e dua na itikotiko ni bakodi.Tiko bulabulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tiko_bulabulaWikipedia: Savasavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SavasavaNa savasava se na filosofi ni bula savasava sa ikoya e dua na tabana ni filosofi e oka kina na systematizing, taqomaka, kei na ivakavuvuli vakatututaki ni ivalavala dodonu kei na itovo cala. Na buturara ni savasava, vata kei na vakayacori, na veika e baleta na veika yaga, kei na comprises ni tabana e filosofi e vakatokai me axiology.Savasavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SavasavaWikipedia: Bulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BulaNa bula e dua na ituvaki ni bula vakayago, vakasama kei veivukei vinaka e sega ni veitauvi na tauvimate kei malumalumu.Bulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BulaWikipedia: Veitauvihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeitauviNa mate veitauvi e dua na ituvaki vakacaraka ka revurevu me tara kina na vale se na itavi ni dua na tiki ni ituvatuva, ka sega ni baleta na mavoa taudaku. Era dau kilai levu na mate ni ra sa veimaliwai vinaka tu ena ivakatakilakila kei na ivakatakilakila eso.Veitauvihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeitauviWikipedia: Baqehttps://fj.wikipedia.org/wiki/BaqeNa baqe e dua na vakailavo ka ciqoma na vakacuruilavo mai na kena e raraba ka vakavuna na kena kadi.Baqehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BaqeWikipedia: Vakamatautakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakamatautakaVakamatautaka (Piggy bank) baqe e dua na siviraka ni baqe me vuaka koniteina sede , dau vakayagataka na gone.Baqehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BaqeWikipedia: Ilavohttps://fj.wikipedia.org/wiki/IlavoNa ilavo ni siliva e dua na ilavo ni kaukamea se palasitika e vakayagataki vakatabakidua me baleta na veisau se malumalumu vakalawa. Era tudei tu ena kedra bibi, ka sa quantities sara ena dua na midi me vakarautaki kina na veisau.Ilavohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IlavoWikipedia: Viritalawalawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/ViritalawalawaNa viritalawalawa e dua na ivakarau ni arachnids.Viritalawalawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ViritalawalawaWikipedia: Vivilihttps://fj.wikipedia.org/wiki/ViviliNa vivili sa dua na yaca kilai levu ni kena tosoi na sotia digitaki gastropod molluscs na kena laurai na external kaukaua, me vaka na whelk se abalone. Era na wasea na kalasi ni taxonomic Gastropoda ena slugs, ka kilai tani mai na snails taumada mai na yali ni dua na kaukaua laurai.Gastropodhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:GastropodWikipedia: Wasawasa kaukauahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wasawasa_kaukauaNa wasawasa kaukaua se wai, ka kilai talega me vaka e dua na kaukaua, e dredre, ka itataqomaki e tautuba vakavavakutaka ilati ka buli mai na dua na manumanu ka tu e wasawasa. Na wasawasa kaukaua lala tu e dau kune e baravi ena baravicombi.Zoologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ZoologyWikipedia: Sicinivanuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SicinivanuaE dua na Sicinivanua, na kena lawa, na vaka gastropod. E dau vakayagataki wasoma na yaca ena teresitieli vivili.Gastropodhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:GastropodWikipedia: Molluscahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MolluscaNa Mollusca sa ikarua ni phylum levu duadua ni invertebrate ni oti na arthropoda.Molluscahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MolluscaWikipedia: Kaukauahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KaukauaEna fisiki, na kaukaua sai koya na iwiliwili ni igu se saumaki ena dua na gauna ni Tabanilotu. Ena ivakarau ni bula raraba ni tabanilotu, na tabanilotu ni kaukauwa sa ikoya na watt, ka tautauvata kei na dua na joule ena dua na ikarua.Mataivaluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MataivaluWikipedia: Drakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/DrakiNa draki ni bula e sa ituvaki ni atmosphere, ka vakamacalataki tiko kina na kena ivakarau e katakata se batabata, suasua se mamaca, maravu se voravora, makare se rugurugua. E vuqa na phenomena draki e yaco ena duadua ni atmosphere, na troposphere, e koto ga kina na stratosphere.Drakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DrakiWikipedia: Vakailavohttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakailavoNa vakailavo e dua na vanua ni veiqaravi, sitoa kei veisau, ka vakakina na veivakarusai ni iyaya kei veiqaravi ena so tale na mata.Vakailavohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakailavoWikipedia: Isoqosoqohttps://fj.wikipedia.org/wiki/IsoqosoqoNa isoqosoqo e dua na mataisoqosoqo — e vakavuqa ni dua na ilawalawa tamata se kabani — ka vakadonui mai na itutu me cakacaka vaka-dua na bisinisi ni dawai (dua na bisinisi vakalawa; e dua na tamata vakalawa ena loma ni vanua vakalawa) ka raica me vaka na lawa e baleta na inaki eso. Era a tauyavutaki na veivakavatukani era a tauyavutaka na charter (i.Isoqosoqohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IsoqosoqoWikipedia: ISoqosoqo ni Veivukeihttps://fj.wikipedia.org/wiki/ISoqosoqo_ni_VeivukeiNa iSoqosoqo veivukei e dua na veivukei soli ka vakavuli ni marama ena The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Church YDE). A tauyavutaki ena 1842 mai Nauvoo, Illinois, Amerika, ka sa rauta e 7.Na Lotu Dina nei Jisuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Na_Lotu_Dina_nei_JisuWikipedia: Mataisoqosoqohttps://fj.wikipedia.org/wiki/MataisoqosoqoNa mataisoqosoqo e dua na bisinisi e okati kina eso na tamata, me vaka e dua na isoqosoqo oqo se dua na vakailaka, e dua na inaki bibi.Mataisoqosoqohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MataisoqosoqoWikipedia: Cakacakaniligahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CakacakaniligaNa cakacakaniliga e duidui ni itaviqaravi ni tamata ena kena buli na iyaloyalo, auditory se vakayacori tulituli (cakacaka), vakaraitaka na raitayaloyalotaka , conceptual vakasama, se kila vakacakacaka, inaki me vakavinavinakataki kina na veika totoka se kaukauwa ni vakasama. Eso tale na itaviqaravi e baleta na kena qaravi na cakacakaniliga ni liga e oka kina na veivakacacani ni cakacakaniliga, na vulici ni itukutuku ni cakacakaniliga, kei na esthetics kena vakatetei ni cakacakaniliga.Veibuli cakacakaniliga kei vinaka cakacakaniligahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cakacakaniliga#Veibuli_cakacakaniliga_kei_vinaka_cakacakaniligaWikipedia: Zoologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/ZoologyNa zoology sa tabana ni kilanibula ka na vulica na matanitu ni manumanu, vulica na sala era veimaliwai kina na manumanu ena nodra ecoivakarau. E dina ga ni vulici na bula ni manumanu e makawa, na kena liatamata ni vakadidike e sa ka vou sara.Zoologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ZoologyWikipedia: Kilanibulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KilanibulaNa kilanibula sai koya na vakadidike e dau vulica na bula kei na bula ituvatuva, oka kina na kedra ituvaki vakayago, wainimate ivakarau, volataucoko veimaliwai, vakakarisito gacagaca, vakatorocaketaki kei na ibulibuli. Se cava sara na vereverea ni vakadidike, era tu eso na ivakavuvuli veivakaduavatataki e vakalailaitaka kina, ena dua na lomanibai ni uma.Kilanibulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KilanibulaPages using multiple image with auto scaled imageshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Pages_using_multiple_image_with_auto_scaled_imagesWikipedia: Vuravura taucokohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vuravura_taucokoNa vuravura taucoko e tiko na kena vanua kei na kena gauna kei na nodra lewena, oka kina na veivuravura, kalokalo, veivuravuras, kei na levu ni veika bibi kei na kena kaukauwa. Ena kena sa sega ni kilai na levu ni spatial ni vuravura , sa rawa me vakarautaka na levu ni muria e vuravura, ka sa namaki tiko oqo me 93 billion na yabaki ena diameter.Vuravura taucokohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vuravura_taucokoWikipedia: Mapehttps://fj.wikipedia.org/wiki/MapeNa mape sai koya e dua na ivakatakarakara e droini na kena semati tiko na isema eso ena dua na vanua, me vakataka na iyaya, yasana, se ulutaga.Mapehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MapeVeivanuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeivanuaWikipedia: Cina Gaunisalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cina_GaunisalaNa cina gaunisala, ka ra sa rokataki na ivakatakilakila ni cina ka dau vakaisosomitaki interactively ena dua na gauna yalataki, era sa dau tuvanaki tu ena ilesunisala se so tale na vanua gadrevi kina na gaunisala ni kena vakarautaki na gaunisala me rawa ni ra laki iyaya ni cakacaka ena kei na draiva ka lewai na kena lewai na iyauqaqa me baleta na nodra ilakolako, tu vakadua ka vuki. E sega dua e na vanua ni vakatulewa e gaunisala ka dau cakacaka vata kei na livaliva me ivurevure, Vakaraitaka na motoka kei na bati me tarovi, sauma na vakasama kei na ilakolako ena dua na cina damudamu, dromodromo ka drokadroka tolu na roka se salavata kei na naba ni vakarorogo.Gaunisalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:GaunisalaWikipedia: Raramahttps://fj.wikipedia.org/wiki/RaramaNa rarama e electromagnetic rarama ena loma ni dua na tiki ni electromagnetic karakarawa. Na vosa e dau tukuna na rarama, sai koya na tiki ni mo e rawa ni kilai mai na mata ni tamata.Raramahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RaramaVakavunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakavunaWikipedia: Cina (iyaya)https://fj.wikipedia.org/wiki/Cina_(iyaya)Na cina sa ikoya e dua na kau ka combustible ena dua na kena icavacava, e caudre ka vakayagataki me ivurevure ni rarama. Cina sa dau vakayagataki tu ga ena itukutuku makawa, ka se vakayagataki tikoga ena vakacakacaka, ivakatakarakara kei na soqo vakalotu, kei na veivakamarautaki juggling.Bukawaqahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BukawaqaCinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CinaWikipedia: Gaunisalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/GaunisalaNa Gaunisala ena sala era oka kina o ira era vakayagataka tiko na bati, vodoka se qele manumanu, lori, motoka, basi kei na conveyances tale eso, o ira na galili se vata, ni ra vakayagataka na sala raraba me baleta na inaki ni ilakolako. Na lawa gaunisala sai koya na lawa e liutaka na gaunisala kei na lori vakataulewa, na lawa ni gaunisala e sa tiko ruarua kina na lawa kei na lawa e sega ni rawa me vakarautaka na gauna me vakarautaki kina na balavu ni gaunisala.Gaunisala kautihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gaunisala_kautiWikipedia: Bukawaqahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BukawaqaNa bukawaqa sai koya na oxidation totolo ni dua na itukutuku ena exothermic wainimate ni, ka vagalalataki kina na katakata, rarama, kei na veimataqali ivoli, se lako mai na combustion se sega, Ena dua na gauna a vakayacori kina na combustion, e vakatokai na tikina ignition, na yameyame ni buka.Bukawaqahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BukawaqaWikipedia: Waihttps://fj.wikipedia.org/wiki/WaiNa Wai (H2O) e dua na inorganic, mamare, tovolealuluqa, iboiluluqa, kei rokaluluqa voleka ni sega wainimate kei kena e kovuta na 70% ni vuravura. Sa ka bibi sara ki na fomu kilai levu ni bula, e dina ga ni sega ni dua na calories se organic veika bulabula.Waihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WaiWainihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WainiWikipedia: Vunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VunikauEra sa vunikau na veivunikau ena tolona kei na tabana ka rawa ni ra bula ena vuqa na yabaki. Sa dau vakatokai na vunikau me vunikau, na tolona, na itei, ka branching mai na qele, e rawa ni bulia e dua na isala ni vunikau.Vunikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VunikauWikipedia: Qelehttps://fj.wikipedia.org/wiki/QeleNa qele e dua na veicurumaki ni organic, mineral, cagi, waini, kei na ituvatuva era tokona na bula veitokoni.Qelehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:QeleWikipedia: Wainihttps://fj.wikipedia.org/wiki/WainiNa waini e voleka ni incompressible waiwai ka na muria ki na kena vakataucokotaki na koniteina ia me tiko ga e dua na ivola ni veivakasaurarataki e veigauna. Me vaka oqori, e dua vei ira na va na yavu bibi ni ka oqo (o ira na kena vo era kaukauwa, kasi, kei plasma), ka sa kena ituvaki duadua ga ena dua na ivola matata ia e sega ni dua na kena ivakarau tudei.Wainihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WainiWikipedia: Teahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TeaNa tea e uni se Multi-ni Veikauyaki ituvatuva, itaba-malua vakaukauwa yago eukaryotes, kei na chloroplasts biotic Lalai.Teahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TeaWikipedia: Senikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SenikauE dua na senikau, ena so na gauna e dau kilai tu na mira, vulavula, seraki, where se na kena vuavuai, sai koya na vale itukutuku e kune ena kau senikau tea.Senikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SenikauWikipedia: Botanyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BotanyBotany, ka vakatokai talega me tea vakadidike, tea kilanibula se phytology, sai koya na vakadidike ni bula kei na tabana ni kilanibula. E dua na botanist, tea dauvakadidike se phytologist e dua na dauvakadidike ka specialises ena lomanibai oqo.Botanyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BotanyWikipedia: 0.999...https://fj.wikipedia.org/wiki/0.999...Ena fika, 0.999...Fikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FikaWikipedia: Abstractionhttps://fj.wikipedia.org/wiki/AbstractionNa Abstraction ena kena vakasama sa ikoya e dua na ivakarau conceptual ka ra na kina na kena lawa raraba kei na kena ivakavuvuli mai na vakayagataki kei na Vakalasitaki ni ivakaraitaki, dina sara ("dina" se "simede") signifiers, imatai ni ivakavuvuli, se iwalewale tale eso.Abstractionhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AbstractionWikipedia: Vakasamahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakasamaNa vakasama sa ikoya na vulici vagoleya ni fomu dodonu inference, kei na lawa raraba duadua ni dina. Na inference donu e dua na vanua e tiko kina e dua na isema ni kei ni kena tokoni na cauraki ni inference kei na kena itinitini.Abstractionhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AbstractionWikipedia: Qerepihttps://fj.wikipedia.org/wiki/QerepiNa qerepi e dua na vua, botanically dua na beri, ni deciduous tabanikau baniyani ni ni seraki Vitis genus.Iteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiVitaceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitaceaeVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaWikipedia: Vuravura (veivuravura)https://fj.wikipedia.org/wiki/Vuravura_(veivuravura)Na vuravura (ivakatakarakara: [symbol (fixed width).svg|16px|🜨]) oqo sa ikatolu ni veivuravura mai na matanisiga ka sa kilai tu na kena maliwalala iyaya ena toba ni bula.Veivuravurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeivuravuraVuravura (Veivuravura)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vuravura_(Veivuravura)Wikipedia: Veivuravurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeivuravuraNa veivuravura e dua na yago maliwalala vukaca e dua na kalokalo se stellar lumuti ka sa vakaitamera me rawa ni mokimoki mai na kena e bibi, e sega ni vakaitamera me vakavuna na thermonuclear fusion, ka sa mai vagalalataki kina na vanua neiba ni planetesimals.Veivuravurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeivuravuraWikipedia: Wikipediahttps://fj.wikipedia.org/wiki/WikipediaWikipedia (/ˌwɪkɪˈpiːdiə/ (listen) wik-ih-PEE-dee-ə or /ˌwɪkiˈpiːdiə/ (listen) wik-ee-PEE-dee-ə) e veivosa eso ena initaneti Encyclopedia ka dau vakayacori me dolavi kina na cakacaka ni veitaratara ena dua na itikotiko ni volodia Edita ena kena vakayagataki e dua na ivakarau ni wiki Edita.Wikipediahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WikipediaWikipedia: Wikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/WikiNa wiki (/ˈwɪki/ (listen) WIK-ee) sa ikoya e dua na mataveilawa sega ni volai ka tiko kina na vata veisautaka na lewena kei na kena ituvaki mai na barausa mataveilawa. Ena dua na mataqali wiki, sa volai tu kina na itukutuku ena kena vakayagataki vakarawarawataki markup vosa ka vakavuqa ni veisau ena veivuke ni dua na Edita ni itukutuku vutuniyau.Wikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WikiWikipedia: Sokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SokaNa soka e dua na qito timi e qito vata kei na dua na polo ni spherical ena rua na timi ena tinikadua na dauqito. E dau qito e 250 milioni na dauqito ena loma ni 200 na matanitu kei na dependencies, ka vakayacori kina na qito kilai levu e vuravura.Qito Timihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Qito_TimiSokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SokaWikipedia: Kalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/KalokaloNa kalokalo e dua na maliwalalaka iyaya tiko kina e dua na luminous spheroid ni plasma ka vakayacori ena kena bibi. Na kalokalo voleka duadua ki vuravura na matanisiga.Kalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KalokaloWikipedia: Siganisucuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SiganisucuNa siganisucu sa ikoya na yabaki ni sucu dua na tamata, se ivakatautauvata ni dua na isoqosoqo. Siganisucu ni tamata era dau marautaka na itovo ni bula e vuqa, vakawasoma na isolisoli ni siganisucu, kadi ni siganisucu, dua soqo ni siganisucu, se dua vakacabo ni itukutuku.Kaledahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KaledaWikipedia: Lotteryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/LotteryE dua na lottery e dua na ivakarau ni veimauilavo e okati kina na iwiliwili ni naba me rawa icovi. Na Lotari era outlawed tu ena so na matanitu, ka so era ira kerecuru tiko ki na kena rawa ni tauyavutaki e dua na vanua ni bula raraba se yasana lottery.Veimauilavohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeimauilavoWikipedia: Kirisimasihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KirisimasiNa Kirisimasi e dua na soqo yaloyalo vakacagicagi e vakananumi kina na sucu i Jisu Karisito, ka raica taumada ena ika Tiseba 25 me dua na soqo ni veivakamarautaki vakalotu kei na itovo vakavanua ena kedra maliwa bilioni na tamata e vuravura raraba.Vakacagicagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakacagicagiWikipedia: Kuila mai Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kuila_mai_VitiNa kuila vakamatanitu mai Viti a tauyavutaki ena Okotova 10, 1970. E vakalailai na liga ni itutu ia na kuila e tautauvata ga kei na kena ena gauna ni vakoloni nei Viti.Kuilahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KuilaVitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Kuilahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KuilaNa kuila e dua na tiki ni isulu (vakawasoma na kena kaukauwa se yaraica) e dua na kena iculacula kei na kena iculacula. E dau vakayagataki me ivakatakarakara, e dua na misini vakaraitaki, se me iukuuku.Kuilahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KuilaWikipedia: Yabaki vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Yabaki_vouNa yabaki vou sai koya na gauna se siga e tekivu na vou kaleda yabaki kei e dua na kaleda na yabaki wilika ka na vakalalai ya dua.Kaledahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KaledaWikipedia: Yaloyalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/YaloyaloNa yaloyalo sa dua na siga bibi me da nanuma tiko ena bula oqo.Yaloyalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:YaloyaloWikipedia: Vakacagicagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakacagicagiNa vakacagicagi e dua na siga e dau biu vakatikitiki ena ivalavala se na lawa me baleta na kena ivakarau, vakauasivi na bisinisi se cakacaka oka kina na vuli, rube toka se vakalailaitaki. Vakararaba, na vakacagicagi e kena inaki me vakatara na tamata yadua me marautaka se vakananuma e dua na ka se ivakarau ni itovo vakavanua se veika vakalotu.Vakacagicagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakacagicagiWikipedia: Siganimatehttps://fj.wikipedia.org/wiki/SiganimateNa Siganimate, na yaca sa Sigatabu tucaketale, sa ikoya e dua na soqo yaloyalo kei na vakacagicagi sa vakananumi kina na Tucaketale nei Jisu mai na mate, ka vakamacalataki ena veiyalayalati vou ena nona a yaco ena ikatolu ni siga ni oti na nona bulu ena nona lauvako mai na Roma mai Kalivari 30 AD. Sai koya na ituvuka ni gagadre i Jisu, taumada mai vei Lent (se Great Lent), e dua na siga 40 ena gauna ni lolo, masumasu, kei na penance.Vakacagicagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakacagicagiWikipedia: Maroroi Baqe ni Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Maroroi_Baqe_ni_VitiMaroroi Baqe ni Viti (RBF) na baqe e loma ni vanua na yanuyanu na Pasifika e Viti. Na itavi ni RBF e oka kina na ilavo e soli ena ilavo, lewai ni lavo, kena isau, veisau ilavo, qati ni veika vakailavo, ka susugi na vakatorocaketaki veika vakailavo.Baqehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BaqeVitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Ivolahttps://fj.wikipedia.org/wiki/IvolaE dua na ivola e tautauvata na kena katoni na itukutuku ena fomu ni volavola kei na iyaloyalo, sa dau tu kina na tabana era vauci vata ka taqomaki ena dua na waqa.Ivolahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvolaWikipedia: Tavipolohttps://fj.wikipedia.org/wiki/TavipoloNa tavipolo e dua na qito ni polo ka tiko kina e rua na timi ka ra sega ni fan ka yadravi tiko ena dua na stadium ka sega ni taucoko na kena isema. O ira na dauqito tavipolo era sa wasewasei tu, taqomaki, era dau vakayagataka na bat na dauqito me ra viritaka laivi na polo mai na taqomaka, ka qai lako yani ki na va na tawa me cici, ni sa rawa ki na dua na ilakolako vinaka ki na itikotiko ka na sega ni rawata na 1 na vakasama, ni a vakayagataka na ivakatawa ni vale na qaniliga me toboka rawa kina na yasa ni polo Ena loma ni qito, eratou dau gole na lewe rua na timi me ra mai valuti ka taqomaki, na timi scoring cake ena ikaciwa ni tavi ena qaqa vakaidina.Tavipolohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TavipoloWikipedia: Ravupolohttps://fj.wikipedia.org/wiki/RavupoloNa ravupolo e dua na qito ka tautauvata kei na tavipolo e dua na polo levu (11 ki na 12 ena. vakataucoko) ena dua na lomanibai ka sa mai yaco kina na qalova 60 na fute, e dua na pitcher ni lomanibure ni ranges mai na 35 – 43 na fute mai na itikotiko veleti, kei na dua na bai homerun ka sa 220 na fute mai na itikotiko veleti.Polohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PoloWikipedia: Basketballhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BasketballNa basketball e qito timi ka rua na timi, e levu sara na dauqito, veisaqasaqa vakaiira ena dua na mataveilewai retequla, ka veisisivi vata kei na inaki taumada ni veivanavanai e dua na basketball (rauta na 9.4 idi (24 cm) ena diameter) mai vei taqomaka (a basikete 18 idi (46 cm) ena diameter veitokoni 10 na fute (3.Polohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PoloQito Timihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Qito_TimiWikipedia: Iwirinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/IwiriniNa iwirini e dua na ka e tiko kina na poidi kece sara ena dua na kalou ka soli vakayawa mai na dua na vakasama, na valenivolavola; vakaisoqosoqo na imoimoi dikeva lesu mai na dua na vanua e toso tiko kina ena dua na waqavuka me rawa ni tiko kina e dua na kena yawa mai na dua na tudei. Na kedrau yawa ni iwirini kei na valenivolavola sa vakatokai na radius.Iwirinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IwiriniWikipedia: Sikueahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SikueaEna geometry, e dua na kena sikuea se sukuwea e dau quadrilateral wasoma, ka kena tutuni va na yasana tautauvata kei na va na veitua e tautauvata (90-diqiri veitua, se (100-gradian veitua se imatau ena veitua). E rawa talega ni vakamacalataki me dua na rectangle ka tautauvata kina na kena balavu e rua na tikiva.Buliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BuliaWikipedia: Tututoluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/TututoluNa tututolu e dua na polygon ena tolu na batina kei na tolu na vertices. Oqo e dua vei ira na yavu ni ibulibuli ena geometry.Buliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BuliaWikipedia: Tutunihttps://fj.wikipedia.org/wiki/TutuniEna geometry waqavuka, e dua na tutuni e bulia e rua cilava, e vakatoka na yasa ni tutuni, wasei ni dua na endpoint, ka vakatokai na vertex ni tutuni.Buliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BuliaWikipedia: Reketuqulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/ReketuqulaEna geometry, e dua na reketuqula e quadrilateral tiko kina e va na veitua imatau. E rawa talega ni vakamacalataki me vaka e dua na quadrilateral equiangular, me tekivu mai na equiangular e kena ibalebale ni sa tautauvata na kena veitua (360 °/4 = 90 °).Buliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BuliaWikipedia: Poidi (geometry)https://fj.wikipedia.org/wiki/Poidi_(geometry)Ena fika kei geometry, e dua na ka e poidi e dua na tiki ni ilawalawa e vakatokai me dua na tikina.Geometryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:GeometryWikipedia: Chesshttps://fj.wikipedia.org/wiki/ChessNa chess e tiko kina e dua na qito matabose e rua ni misini ka dau qito ena 64 na sukuwea ka tuvai ena dua na matabose 8 × 8 veilawa.Chesshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ChessWikipedia: Katohttps://fj.wikipedia.org/wiki/KatoE vakamacalataka na kato na veimataqali koniteina kei vakasokumuni me vakayagataki tudei me vaka na mamaroroi, se me baleta na kena vakayagataki walega, e vakavuqa me baleta na lewe ni talaca.Koniteinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KoniteinaWikipedia: Karetihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KaretiNa kareti (Daucus carota subsp. sativus) sa ikoya e dua na wakana kakana draudrau, ka dau moli ena roka, e dina ga ni ra lokaloka, loaloa, damudamu, vulavula, ka dromodromo vakabulabulataka.Apioideaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ApioideaeKakana draudrauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kakana_draudrauWikipedia: Kakana draudrauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kakana_draudrauNa tiko kakana draudrau tiki ni kau ka ra kama na tamata se manumanu tale eso me kakana. Na kena ibalebale taumada e se dau vakayagataki wasoma ka vakayagataki me kau yani kina na kau me baleta na itei edible kece sara, oka kina senikau, vuana, drauna, wakadra, wakana, kei sorenikau.Kakana draudrauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kakana_draudrauWikipedia: Gatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/GataNa gata sa mamaca tu, sega na yavu, na kedra ivakatakilakila na suborder Serpentes. Me vakataki ira kece squamata, gata era ectothermic, amniote na ibulubulubulu ubi ena ivakarau veitarataravi.Gatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:GataWikipedia: Mokohttps://fj.wikipedia.org/wiki/MokoMoko (Lacertilia) e dua na underorder ni vari (Squamata) ka levu cake mai na 6000 species. Na Lizards sai koya na ilawalawa levu duadua ni reptiles ena gauna oqo.Mokohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MokoWikipedia: Tini rawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tini_rawaNa tini rawa ni dua na koniteina me baleta na sitoa se maroroi ni iyaya, a caka mai na na tini. E vuqa na tini e gadrevi me dolavi ena kena samaki na "ena mua ni yabaki " eso sa removable na kena kovuta.Koniteinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KoniteinaRawaratakavalenikurohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RawaratakavalenikuroWikipedia: Tavayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TavayaNa tavaya e dua na koniteina qiqo ni necked a caka mai na dua na iyaya ni impermeable (tete, iloilo, palasitika, aluminium kei na so tale.) ena so tale na ibulibuli kei na duidui me ra sitoa ka kauti waini (wai, sucu, beer, waini, iqi, gunu malumu, waiwai, shampoo, wainimate, kei na so tale.Gunu rawaratakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_rawaratakaKakana paketehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kakana_paketeTavayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TavayaWikipedia: Waiwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/WaiwaiNa waiwai sai koya e dua na non-pola wainimate iyau ka viscous wai ena seraka draki ka sa hydrophobic ka lipophilic. Na waiwai e dua na kaboni levu kei na hydrogen ka dau waqa rawarawa ka bulabula tu.Waiwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WaiwaiWikipedia: Kemisitirihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KemisitiriNa kemisitiri e dua na ulutaga lailai ni fisiki e vulica na ivakarau, na ivukivuki, na vale kei na lawa ni veika bibi. Na iyaya ni vakadidike kemisitiri e oka kina na interrelationship ni veika bibi, se na kena bibi kei na kena kaukauwa.Kemisitirihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KemisitiriWikipedia: Gaunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/GaunaNa gauna sa ivakarau ka sa kunekune ka vakarautaki kina na takali ni veika sa yaco tiko. Na vereverea ni vakasama oqo e sa dau ulutaga tu ga ni vakavuku kei na vakadidike kei na vakasama.Veika veisematihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Gauna#Veika_veisematiWikipedia: Ivakarauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/IvakarauNa ivakarau sa ilesilesi ni dua na tiki ni iyaya se soqo, ka na rawa ni vakatauvatani kei na so tale na iyaya se soqo.Ivakarauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakarauWikipedia: Iyaragihttps://fj.wikipedia.org/wiki/IyaragiNa iyaragi se iyaya e dua na iyaya e vakayagataki me rawati kina na rawati ni dua na tamata me veisautaka na inaki ni ituvaki vakavolivolita. E dina ga ni levu na manumanu era vakayagataka na iyaya rawarawa ni cakacaka, o ira ga na tamata, ka ra vakayagataka tiko na iyaya vatu ena vica na drau na meliniumi, vakayagataki na iyaya me caka kina eso tale na iyaya.Iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IyayaWikipedia: Vakayago iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vakayago_iyayaE iyaya na ka e vakaraitaki tiko kina e dua na ka e tukuni tiko ena dua na iyalayala contiguous e tolu na vanua na. Na iyalayala e dodonu me vakamacalataki ka kilai ena iyau ni itukutuku.Vakarautakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakarautakaWikipedia: Wainimatehttps://fj.wikipedia.org/wiki/WainimateNa wainimate e dua na ka rawa ni yaco me dua na ka e dau wainimate na ivukivuki kei na ituvaki ni itovo. Eso na tiki ni wainimate e sega ni rawa ni tawasei ki na kena constituent ena iwalewale ni veitawasei vakayago.Wainimatehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WainimateWikipedia: Vakadidikehttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakadidikeNa vakadidike e dua na vagoleya kabani e tara ka tauyavutaka na kila ka ena loma ni nodra ivakamacala kei na voleka me baleta na vuravura.Vakadidikehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakadidikeWikipedia: Polohttps://fj.wikipedia.org/wiki/PoloNa polo e dua na ka e sega ni vakayagataki rawa (e mokimokiti ia ena so na gauna e dau ovoid) kei na kena vakayagataki. E dau vakayagataki ena qito polo, na vanua e dau vakamuri kina na qito ena gauna ni polo me vaka e tarai, caqeta se viritaki mai vei ira na dauqito.Polohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PoloWikipedia: Volibolhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VolibolNa volibol e dua na qito timi ka tiko kina e rua na timi ni ono na dauqito era tawase tu ena dua na lawa. Ena dau tovolea na timi yadua me sikoa na veitikina ena grounding e dua na polo ena ruku ni lawa tauyavu tale e so ni timi.Polohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PoloQito Timihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Qito_TimiWikipedia: Filosofihttps://fj.wikipedia.org/wiki/FilosofiNa filosofi sa ikoya na vulici ni taro raraba kei na veika bibi me baleta na bula, kila, yavunibula, vakasama, vakanananu, kei ivosavosa. Na taro vakaoqori ena dau tarogi wasoma ena gauna ni vuli se vakadodonutaki.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Filosofi#VeitikinaIsema taudakuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Filosofi#Isema_taudakuWikipedia: Dinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/DinaNa dina e dau vakayagataki wasoma me kena ibalebale ni da sa duavata tiko ena dina se dina, se na yalodina ki na dua na imatai se ivakatagedegede. Na dina e dau vakamacalataki talega ena contexts ni gauna oqo me vakasama ni "dina ki na bula", se veibataki.Abstractionhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AbstractionFilosofihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FilosofiIvalavala dodonuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivalavala_dodonuSavasavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SavasavaWikipedia: Tiko bulabulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tiko_bulabulaNa tiko bulbula e dua na ivakarau ni ivalavala e vakayacori me maroroi kina na bula.Tiko bulabulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tiko_bulabulaWikipedia: Estheticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/EstheticsNa esthetics se na aesthetics e dua na tabana filosofi ka sa baleta tiko na cakacakaniliga, totoka ka tovolea, ena veibuli se vakavinavinaka ni veika totoka, vata kei na vakasama kei na kunekune ni totoka se cakacakaniliga, kei na tolovea me baleta na ka e vinaka ki na ka e taleitaki ka rai vakatabakidua.Estheticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:EstheticsWikipedia: 2 + 2 = 5https://fj.wikipedia.org/wiki/2_%2B_2_%3D_5Na malanivosa "rua vata na tautauvata lima na kena ikarua" ("2+2=5") na kena vakayagataki e dua na mataivalu ena ivola tukutuku kei na itukutuku raraba tale eso, notably na 1949 dystopian ivola Nineteen Eighty-Four mai vei George Orwell. Ena ivola, e vakayagataki me dua na ivakaraitaki ni dua na dogma lasu ka rawa ni dua e gadrevi me vakabauta, me vaka e dua tale na mataivalu lasu The Party mai na soqo ni bula ena ivola.Fikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FikaWikipedia: Rorogohttps://fj.wikipedia.org/wiki/RorogoEna fisiki, na rorogo e dua na sautaninini ka dau propagates me vaka e dua na ni ua ni veivakasaurarataki, mai na dua na taranisimisani me tautauvata kei na dua na kasi, wai se kaukauwa.Rocogahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RocogaRorogohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RorogoUahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UaWikipedia: Viti Soka Associationhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Soka_AssociationNa Viti Soka Association (Fiji Football Association) sa ikoya na ilawalawa ni qito soka e Viti. Tauyavutaki ena 1961, vakaisosomitaka na ethnically ena Viti Idia soka Association (Fiji Indian Football Association).Sokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SokaWikipedia: Viti Veimatanitu Soka Timihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Veimatanitu_Soka_TimiNa Viti Veimatanitu Soka Timi Viti ni Veimatanitu cauravou ni timi mai na yago ni qito ena Viti na Viti soka. Ena dau vakayacora na timi e vuqa na nodra games ena nodra itikotiko ena ANZ National Stadium e Suva.Pages with broken file linkshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Pages_with_broken_file_linksSokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SokaWikipedia: Idiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/IdiaIdia (Hindi: Bhārat), ka a tu kina na Ripabuliki ni Idia (Hindi: Bhārat Gaṇarājya), e dua na matanitu mai na Ceva Esia. Sa ikoya na ikavitu ni matanitu levu duadua ena vanua, na ikarua ni matanitu populous, kei na veilewelevu demokarasi e vuravura.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Idia#VeitikinaWikipedia: Esiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/EsiaO Esia e dua na iwasewase levu ni vuravura, e vakasamataka e dua na vanua, e dua na tiki ni vanua levu o Iuresia, vata kei Iurope, kei na dua vei ira na tolu na iwasewase ni supercontinent ka toka e ra: Aferika, Iurope kei Esia.Esiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:EsiaWikipedia: Matanituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MatanituNa matanitu e dua na vakapolitiki cokovata, tevita, se vanua e dau lewai. E dau vakatokai vakavuqa me vanua ni sucu, itikotiko, se bula ni tamata yadua.Matanituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MatanituWikipedia: Wasa Pasifikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wasa_PasifikaNa Wasa Pasifika, yaca talega Wasa Pasivika, sai koya na levu duadua ka titobu ni iwasewase ni wasaliwa e vuravura. E kena ikuri mai na Wasa Pasifika ena vualiku ki na wasa ena ceva (se, vakatau ena kena ibalebale, ki na Antarctica) ena ceva ka vauci mai na vanua o Esia kei Ositerelia ki na ra kei Amerika ena tokalau.Wasahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WasaWikipedia: Iuropehttps://fj.wikipedia.org/wiki/IuropeNa Iurope e dua vanua ka toka vakatabakidua ena vualiku kei vuravura ka vakakina ena tokalau kei vuravura. E iyalayala mai na Wasa Dreniwaicevata ki na vualiku, na Wasa Atalanitika ki na ra, Esia ki na tokalau, kei na Wasawasa Mediterranean ki na ceva.Iuropehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IuropeWikipedia: Bosnia kei Herzegovinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Bosnia_kei_HerzegovinaO Bosnia kei Herzegovina, vakalekalekataki BiH se B&H, so na gauna e vakatokai na Bosnia – Herzegovina ka kilai wasoma ni veivosaki vaka Bosnia, e dua na vanua e Southeastern Iurope, ka tiko ena loma ni Balkan Peninsula. Na Sarajevo e sa dua na siti bibi ka koroturaga.Bosnia kei Herzegovinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Bosnia_kei_HerzegovinaWikipedia: Uahttps://fj.wikipedia.org/wiki/UaEna fisiki, fika, kei na iteitei, e dua na ua e vakavu ni dua se sivia na iteitei me baleta na yavunilewa ni lomanibai oscillate me baleta e dua na vale ni manumanu equilibrium (kena ituvaki) e ka bibi. Kevaka e dau tu ga e veigauna na amplitude ni oscillation ena veika duidui eso ena loma ni were, sa tukuni tiko na ua me dua na ua tudei.Uahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UaWikipedia: Bula (kilanibula)https://fj.wikipedia.org/wiki/Bula_(kilanibula)Na bula oqo e dua na ivakarau ka dau veidutaitaka kina na veivakavatukani vakayago ka itubutubu dina iwalewale, me vaka na sikinalataka kei na ivakarau ni veitokoni vakaikoya, mai vei ira era sega ni cakava, baleta ni sa mudu na cakacaka vakaoqo, se baleta ni ra a sega ni sotava na nodra itavi ka ra sa ivakatagedegedetaki ni inanimate. Na veimataqali ivakarau ni bula e tiko, me tea, manumanu, fungi, protist, archaea, kei bacteria.Ituvakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ItuvakiItuvatuvahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ItuvatuvaWikipedia: Ucahttps://fj.wikipedia.org/wiki/UcaNa uca e dua na itukuituku phenomenon. E cawa na wai ena loma ni kumukumuni ki na ukuuku lalai, kei na levu ni ilavo ni wai lalai mataniwai o tiko kina.Drakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DrakiUcahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UcaWikipedia: Ituvakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/ItuvakiNa ituvaki, ena vakasama broadest, sai koya na leqa, vakayago, se vakavuravura se vuravura taucoko. "Na Ituvaki" e rawa ni vagolei ki na phenomena ni vuravura, ka vakakina na bula raraba.Ituvakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ItuvakiWikipedia: Vosa Vakavalagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vosa_VakavalagiNa Vosa Vakavalagi sai koya na dau veivanua tani ni vosa e ra kei West Germanic Vosa ka sa ikoya na vosa vakadonui ni matanitu vaka-Valagi. Me vaka na: Matanitu Cokovata, Ailadi, Amerika, Kenada, Ceva kei Aferika, Ositerelia, Niusiladi kei na so tale.Vosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VosaWikipedia: Veivosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeivosaEna linguistics, na veivosa sai koya na tiki lailai duadua e rawa ni tukuni ena tiko tani ni inaki kei na kena ibalebale.Veivosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeivosaWikipedia: Pearhttps://fj.wikipedia.org/wiki/PearNa Iuropean Pear (Pyrus communis) e species ira na kai pear ki na iwasewase e loma kei na tokalau Iurope, kei ena vanua o Cevara Esia. Oqo e dua na vunikau deciduous e lewena na matavuvale na Rosacea ka rawa ni yacova yani e 20 na na mita.Iteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiRosaceahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RosaceaVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaWikipedia: Molijamuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MolijamuNa molijamu (Citrus paradisi) e dua na vunikau ka okati ki na genus Citrus, kei na matavuvale ni citris.Citrushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CitrusIteiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IteiteiVuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuaWikipedia: Linguisticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/LinguisticsNa Linguistics sa ikoya na vulici ni vosa ena vakadidike. E oka kina na analysing ni vosa, ibalebale ni vosa, kei na vosa ena loma ni itukutuku.Linguisticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LinguisticsWikipedia: Viti Levu Grouphttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu_GroupNa Viti Levu Group e dua na veiyatuyanuyanu e Viti ka oka kina o Viti levu na yanuyanu kei na kena outliers.Geographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu_Group#GeographyRaica talegahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Viti_Levu_Group#Raica_talegaWikipedia: Uca cevatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Uca_cevataNa uca cevata e dua na ivakarau ni precipitation kaukauwa. E duatani sara mai na aisi pellet, e dina ga ni rau dau veilecayaki e rua.Drakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DrakiWikipedia: Aisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/AisiNa aisi e wai wadakau ki na dua na itutu kaukauwa. Vakatau tiko ena iserau ni uciwai me vaka na kila veika ni qele se tovure ni cagi, e rawa ni laurai mamare se sivia na opaque bluish-roka vulavula.Glaciologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:GlaciologyMineralhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MineralWaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WaiWikipedia: Witihttps://fj.wikipedia.org/wiki/WitiNa witi (Triticum) e dua na co raraba ka sa teivaki tu me kedra na kawa, e dua na sila ivakalomavinaka e vuravura raraba staple.Witihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WitiWikipedia: Kawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KawaNa kawa se sorenikau sa ikoya e dua na itei embryonic ka vakau yani ena dua na tataqomaki e tautuba. Na tauyavutaki ni sorenikau e tiki ni kena katoni lavetaki na itei ni kawa, na spermatophytes, oka kina gymnosperm kei angiosperm.Botanyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BotanyWikipedia: Co (Tabana teitei)https://fj.wikipedia.org/wiki/Co_(Tabana_teitei)Na Co e dua na itei e vakatokai me ituvaki ca ena dua na ituvaki, "e dua na kau ena vanua cala". Na ivakaraitaki e dau tawagadrevi vakalevu ena vanua ni lewai ni tamata, me vaka na lomanibai iteitei, iteitei, lomanibai, kei park.Pesthttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PestTabana teiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tabana_teiteiWikipedia: Cohttps://fj.wikipedia.org/wiki/CoNa co madu e ivakarau ni teitei nomuni ka tu kina na stalk mamaca ni ivakalomavinaka ni oti na kena kau tani na sila kei qana. E cakava e rauta ni veimama ni kena soli na ivakalomavinaka me vaka na bali, oat, raisi, kuta kei witi.Tabanateiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TabanateiteiVakarautakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakarautakaWikipedia: Waiwai (igu)https://fj.wikipedia.org/wiki/Waiwai_(igu)Na waiwai sai koya e dua na ka e rawa ni caka me baleta na veika tale eso ka na vakavuna na kena vakasavasavataki na kaukauwa ni katakata se me vakayagataki ena cakacaka. Na vakasama a vakayagataki taumada vakatabakidua ki na veivola oqori e rawa me wainimate igu, ia me tekivu mai na kena sa vakayagataki tale ki na ivurevure ni kaukauwa katakata me vaka na nukilia kaukauwa (mai na nukilia fission kei nukilia fusion).Iguhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IguWikipedia: Iguhttps://fj.wikipedia.org/wiki/IguEna fisiki, na igu se kaukauwa sa ikoya na vanua ni quantitative e dodonu me na curu ki na dua na iyaya me rawa ni vakayacori kina na cakacaka, se me katakata, na kena iyaya. Na igu e dua na iwiliwili e vakaituvatuva; na lawa Livaliva ni igu e tukuna tiko ni sa rawa me veisau na igu, ia e sega ni buli se vakarusai.Iguhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IguWikipedia: Meteorologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MeteorologyNa Meteorology e dua na tabana ni atmospheric vakadidike ka okati kina na atmospheric kemisitiri kei na atmospheric fisiki, kei na dua na ka e vakanamata tiko ki na vanua ni draki forecast.Meteorologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MeteorologyWikipedia: Ucacevatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/UcacevataE ratou lewena na aisi o ucacevata veikarisitala ka tubu cake tiko ena gauna ni rube toka ena draki — ena loma ga ni nomu bula — ka qai lutu, accumulating ena vanua era tiko kina na nodra veilakolako. E okati kina na wadakau crystalline wai ena kena gauna taucoko ni bula, tekivu ena gauna, ena kena ivakarau e veiganiti, na aisi veikarisitala na kena draki, sa tubu cake kina na iwiliwili ni millimeter, precipitate kei na soqona ena eso, qai metamorphose ena vanua, ka kena iLutua waicala, datou sisi se ceceretaki tani.Drakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DrakiWikipedia: Cagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/CagiNa cagi sa ikoya na kasi ena dua na ivakarau levu. Ena dela ni vuravura, sa okati kina na cagi umauma ni cegu.Cagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CagiWikipedia: Vakataganehttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakataganeNa vakatagane se yalewa e sa tautauvata na kena ivakarau me baleta na, kei na vakaduiduitaka, masculinity kei femininity. Me vakatau ena veika oqo, na ivakarau vakaoqo e rawa me oka kina na itubutubu dina tagane se vakayalewa (i.Kilanibulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KilanibulaVakataganevatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakataganevataWikipedia: Vakayalewahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakayalewaNa ituvatuva ni vuqa na species e ituvaki ira na tagane kei na vakayalewa vakarautaka, ka kilai me vaka e dua na tagane se yalewa. Na lavetaki veiyacovi e oka kina na cokoti kei na waki ni veika e ituvaki: ituvaki veitikina e kilai me vaka na gamete cokovata me ra lewena na nodra bula na itubutubu yadua.Vakayalewahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakayalewaWikipedia: Kaukauwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KaukauwaNa kaukauwa e dua vei ira na va na ka bibi e tukuna na veika bibi (o ira tale eso era waini, kasi, kei na plasma). Ena kaukauwa, na kila veika e voleka ni tawana.Kaukauwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KaukauwaWikipedia: Kasihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KasiNa kasi e dua vei ira na va na yavu bibi ni dua na ka bibi (o ira na kena vo era kaukauwa, waini, kei plasma). E dua na kasi savasava e rawa ni caka mai na atom yadua (k.Kasihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KasiWikipedia: Ceguhttps://fj.wikipedia.org/wiki/CeguNa cegu e veicurumaki ni cegu ena ituvaki ni vuravura. E okati kina na ga ni dua na veicurumaki ni 78% nitrogen, 21% okosijeni, kei na 1% ni veika dredre e sega ni cagi vakakina kei duka.Ceguhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CeguWikipedia: Plasmahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PlasmaNa plasma e dua vei ira na va na yavu ni ka bibi. E okati kina e dua na kasi ni ions-atoms ka tiko kina eso na nodra vakataki electrons kau tani – ka sereki na electrons.Dautauri vakalivalivahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dautauri_vakalivalivaKasihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KasiWikipedia: Leonardo da Vincihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_VinciLeonardo da Vinci (14/15 Epereli 1452 – 2 e rawa ni 1519) e dua na Itali polymath ni Renaissance ka ra dau taleitaka e vuqa na lomanibai. O koya e dua na tamata e dau vakatokai me dua vei ira na dauboroboro cecere duadua ena veigauna kece sara, ka vola o Rafaele, Michelangelo, iwasewase na Renaissance vakatolu.Droinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DroiniWikipedia: Sasamaki mamacahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sasamaki_mamacaNa sasamaki mamaca e dua na ivalavala ni sasamaki me baleta na isulu kei na cakaisulu ena kena vakayagataki e dua na wainimate solvent ka sega tale ni wai.Samakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SamakiWikipedia: Savasava (samaki)https://fj.wikipedia.org/wiki/Savasava_(samaki)Na savasava e vakaibalebaletaki ki na kena sa na rawa na isulu kei na cakaisulu tale eso. Na iwalewale savasava e dau vakayacori ena dua na rumu me baleta na inaki oqori; ena dua na vale ni tamata yadua e vakatokai me dua na rumu savasava.Samakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SamakiWikipedia: Barasihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BarasiNa barasi e dua na iyaya ni cakacaka vata kei na bristles, bai se so tale na filament. E okati kina e dua na sala se vanua e rawa ni filaments kina na toka vata ena dua na vakatauvatani se perpendicular, ka vakatau tiko ki na ivakarau me na barasi kina na tara ena kena vakayagataki.Samakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SamakiWikipedia: Voketehttps://fj.wikipedia.org/wiki/VoketeNa vokete e vaka e dua na waqakuta, vakadodonu cylinder se dresuki koni se na kena lomanibai, ka tadola yani ki na dua na delana, ka semati ki na dua na semicircular ka vakatokai kina na bail.Koniteinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KoniteinaSamakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SamakiWikipedia: Bilohttps://fj.wikipedia.org/wiki/BiloNa bilo e dua na koniteina e dola toka e dau vakayagataki me waini kina na sovaraka se gunu; e rawa talega ni vakayagataki me maroroi kina na sovaraka (k.v.Gunu rawaratakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_rawaratakaKoniteinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KoniteinaTuli kurohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tuli_kuroWikipedia: Mughttps://fj.wikipedia.org/wiki/MugNa mug e dua na mataqali bilo e vakayagataki tiko me baleta na gunu gunu katakata, me vaka na kofi, jokeliti katakata, supu, se ti. Na Mug e dau taura e dua na iwiliwili levu ni yavavala mai na so tale na bilo.Gunu rawaratakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_rawaratakaWikipedia: Tailehttps://fj.wikipedia.org/wiki/TaileNa taile e dua na itukutuku kaukauwa ka okati kina e dua na inorganic vakatautauvatataki ni kaukamea, sega ni kaukamea se ionic kei na ivau ni covalent. Na ivakaraitaki matau eso e earthenware, lase, simede.Tailehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TaileWikipedia: Simedehttps://fj.wikipedia.org/wiki/SimedeNa simede e tara e dua na iyaya ni kena vakayagataki na lalaga, na pavements kei na veika tale eso ena tara Dautavatu. Na ivakarau ni vosa simede e tete ki na dua na tabanilotu e tiko kina e dua na iwasewase, ia sa vakayagataki tiko oqo me tukuni kina na veitabana retequla e bulia na qele ni kau, nuku, lime, se na iyaya ni simede.Simedehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SimedeWikipedia: Lasehttps://fj.wikipedia.org/wiki/LaseNa lase e dua na itukutuku taile ka dau vakayacori ena ivola ivakatakata, ka oka kina na kaolin, ena dua kiln ki na draki ki na 1,200 kei na 1,400 °C (2,200 kei 2,600 °F). Na yaloqaqa, kaukauwa, kei na translucence ni lase, o ira na wekana ena dua tale na mataqali tuli kuro, a yaco me ga mai na vitrification kei tauyavutaki ni mineral mullite ena loma ni yago mai na draki levu oqo.Tuli kurohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tuli_kuroWikipedia: Iloilohttps://fj.wikipedia.org/wiki/IloiloNa iloilo sa sega ni oo-kesi, ka mamare vakawasoma toiora kaukauwa, sa tete sara tiko vakalevu cakacakataki, gacagacataki, kei na vakayagataki ni iukuuku ena, me vaka beka oqo, katubaleka matanivale, teveli ituvatuva, optic, kei na optoelectronics. E iloilo ni vakawasoma na kena tauyavutaki mai vei totolo vakatao (bokoca) ena kena vakawaicalataka fomu; eso iloilo me vaka na ulunivanua iloilo sa yaco ga mai oqo.Iloilohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IloiloIyaya ivakatakarakarahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaya_ivakatakarakaraIyaya paketehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaya_paketeRawaratakavalenikurohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RawaratakavalenikuroWikipedia: Katoniiyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KatoniiyayaNa katoniiyaya e dua na kato ni kena tuvai, kauta, ka taqomaka na iyaya ni cakacaka ni kena itaukei. E rawa ni ra vakayagataki me ra veisau, dua na qitotalei se DIY, kei nodra lewena e duidui ena nona itovo qaseqase na kena itaukei.Iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IyayaKatohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KatoWikipedia: Basiketehttps://fj.wikipedia.org/wiki/BasiketeNa Basikete sai koya e dua na koniteina e caka mai na kaukauwa kakaseresere, oka kina na kena sega ni vakaiyalayala, bitu, rattan, kaukamea se ulumu, ka dau vaka me sa dau vaka na kena dau tara na ligana. E rawa ni ubi se uncap.Koniteinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KoniteinaWikipedia: Besenihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BeseniNa beseni e dua na dari se koniteina e dau vakayagataki ena kena vakarautaki ka qaravi na kakana. Na loma ni dua na beseni e itovonibula na kena vaka e dua na mokimokiti isala, kei na batina kei na kena e bucini e dua na sega ni rawai imoimoi.Koniteinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KoniteinaRawaratakavalenikurohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RawaratakavalenikuroWikipedia: Covulacahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CovulacaNa covulaca e dua na kolomu ni vakailesilesi totolo ni cegu ka sa dau veisotari kei na dela ni vuravura kei na dua na cumulonimbus o, ena kena ituvaki e sega ni tiko kina, na kena yaco e dua na cumulus o.Cagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CagiCavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CavaCovulacahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CovulacaLeqa tubukosohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Leqa_tubukosoWikipedia: Cagilabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CagilabaEna meteorology, e dua na cagilaba sa rui lailai na kena na ka cowiritaka tu ena loma ni dua na vale atmospheric veivakasaurarataki. E dau cagilaba na mekemeke cagi e loma ni veivukevuke me baleta e dua na iwasewase ni idre lailai.Cagilabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CagilabaLeqa tubukosohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Leqa_tubukosoWikipedia: Lomalagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/LomalagiNa lomalagi sai koya na veika kecega e koto e dela ni vuravura, oka kina na draki kei tautuba sita.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lomalagi#VeitikinaWikipedia: Matanisigahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MatanisigaNa matanisiga (ivakatakarakara: [symbol (fixed width).svg|16px|☉]) na kalokalo ena valenivolavola ni ivakarau Solar.Ivakarau Solarhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivakarau_SolarKalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KalokaloWikipedia: Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VulaE dua na vula na kena gauna, vakayagataki ena kaleda, ka sa tu sara ga ena dua na gauna balavu me baleta na kena toso na vula; vula kei na vula cognates. Na vakasama dodonu a tubu ena ituvatuva ni vula; ena veivula (lunation|lunations) e synodic vula ka iotioti ni 29.Vulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VulaWikipedia: Vula (setilaiti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Vula_(setilaiti)Na vula (ivakatakarakara: [decrescent symbol (fixed width).svg|16px|☾]) o maliwalala e dua na yago ka itutu na vuravura me vaka ga na kena vakayago setilaiti.Ivakarau Solarhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivakarau_SolarVula (setilaiti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vula_(setilaiti)Wikipedia: Maliwalalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MaliwalalaNa maliwalala e dua na vakadidike ka na vulica na iyaya vakasilesitieli kei phenomena. E vakayagataka na fika, fisiki, kei na kemisitiri me vakamacalataki kina na nodrau itekitekivu kei na ibulibuli.Maliwalalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MaliwalalaWikipedia: Vatutaleihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VatutaleiVatutalei okati kina na iyaya iukuuku ka daramaki ki na matatamata yadudua, e rawa ni kabi vata kei yago se isulu.Vatutaleihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VatutaleiWikipedia: Mama (vatutalei)https://fj.wikipedia.org/wiki/Mama_(vatutalei)Na mama e dua na ilawalawa ni wavoki, e dau kaukamea, ka daramaki me ornamental vatutalei.Vatutaleihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VatutaleiWikipedia: Na vosa Viti Hindihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Na_vosa_Viti_HindiNa Vosa Viti Hindi e dua na ivosavosa Idia Aryan ka sa vosa tiko ena 313,000 Idia e Viti.Veivosa e Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veivosa_e_VitiVosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VosaWikipedia: Ivakatakatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/IvakatakataEna fika, e dua na ivakatakata e dua na itukutuku ka vakadeitaka o kina na tautauvata e rua na ivakatakata.Ivakatakatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakatakataWikipedia: Cakacakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CakacakaNa cakacaka e veimaliwai vata kei na rua na ilawalawa, ka dau yavutaki ena dua na konitaraki ka saumi kina na cakacaka, ena vanua e dua kina na soqo ni Corporation, me baleta na kena tubu, sega ni baleta na ivakarau ni bula, dauveitaqomaki se bisinisi tale eso sai koya na itaukei ni cakacaka, se dua tale na tamata cakacaka.Cakacakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CakacakaWikipedia: Cakacaka (fika)https://fj.wikipedia.org/wiki/Cakacaka_(fika)Ena fika, e dua na cakacaka e semati tiko kina nodra vakaitavi na ilawalawa ki na veitikina yadua ni dua na tiki ni imatai ni kena tuvanaki. Na ivakaraitaki e tiko kina na itavi mai na integer ki integer se mai na iwiliwili dina ki na iwiliwili dina.Fikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FikaWikipedia: Integerhttps://fj.wikipedia.org/wiki/IntegerNa integer e dua na naba e rawa ni volai ka sega ni fractional taqomaka. Me kena ivakaraitaki, 21, 4, 0, ki −2048 sa integer, tiko 9.Integerhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IntegerWikipedia: Vosa parokaramuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vosa_parokaramuE dua na vosa parokaramu e dua na ivosavosa ni, ka ratou lewena kina e dua na idusidusi e dau vakavuna na veimataqali output. Era dau vakayagataki na vosa ni parokaramu ena kompiuta parokaramu ni me tekivutaki kina na algorithm.Vosa parokaramuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vosa_parokaramuWikipedia: Isuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/IsuluNa isulu (tamata) e vakaibalebaletaki ruarua ki na isulu dina e dau daramaki mai vua e dua, ka vakakina ena sala ni isulusulu ka oqo na veika oqo kei na so tale na ka e vakaraitaka na irairai taudaku ni dua na tamata.Isuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IsuluWikipedia: Dauvakadidikehttps://fj.wikipedia.org/wiki/DauvakadidikeNa dauvakadidike sai koya e dua e liutaka na vakadidike ena vakadidike me kila kina na veika e taleitaka.Vakadidikehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakadidikeWikipedia: Pseudovakadidikehttps://fj.wikipedia.org/wiki/PseudovakadidikeNa Pseudovakadidike e okati kina na itukutuku, vakabauta, se ivakarau e dau soli vei ira na vakadidike kei na factual ia era sa veicalati tiko ena iwalewale vakadidike.Pseudovakadidikehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PseudovakadidikeWikipedia: STEMhttps://fj.wikipedia.org/wiki/STEMVakadidike, Tekinolaji, Idinia kei Fika (STEM), e dua na vosa e vakayagataki ki na ilawalawa oqo vuli bula vakaivakarau. Na vosa oqo e dau vakayagataki ena gauna e dau vosa kina na lawatu vuli kei lewenivuli ena koronivuli me vakatorocaketaki kina na veisisivi ena vakadidike kei vakatorocaketaki ni tekinolaji.STEM ena Maramahttps://fj.wikipedia.org/wiki/STEM#STEM_ena_MaramaWikipedia: Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/AmerikaE a ratou lewena Amerika na taucoko ni vanua ena vualiku kei ceva Amerika. Era sa qai cakava vata e vuqa na vanua ena ra kei vuravura ka ratou lewena na vuravura vou.Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AmerikaWikipedia: Vualiku Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vualiku_AmerikaNa Vualiku Amerika e dua na vanua ka toka vakatabakidua ena Vualiku Vuravura ka voleka ki na veika kece ena loma ni Ra kei Vuravura. E dau vakasamataki ira talega eso me dua na subvauna ni Amerika.Vualiku Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vualiku_AmerikaWikipedia: Ceva Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ceva_AmerikaNa Ceva Amerika e dua na vanua ena ra kei vuravura, e vakavuqa ena ceva kei vuravura, kei na dua na tikina lailai sara ena vualiku kei vuravura. Ena rawa talega ni vakasamataki e dua na subvanua ni Amerika, sai koya na kena saravi tiko ena veiyasana ni Vosa vaka-Sipeni kei Vosa Potukali ni Amerika.Ceva Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ceva_AmerikaWikipedia: Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Matanitu_Cokovata_o_Amerika|-Demographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Matanitu_Cokovata_o_Amerika#DemographySitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Matanitu_Cokovata_o_Amerika#SitiWikipedia: Waiwai boroyahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Waiwai_boroyaNa waiwai boroya sa ikoya e dua na boroya vakamamacataka vakamalua ka tu kina na kila veika ni pigment rube toka ena dua na vakamamacataka waiwai ni ena dua na kena, na linseed waiwai.Boroyahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BoroyaWaiwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WaiwaiWikipedia: Boroyahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BoroyaNa boroya pigmented e dua na waini, liquefiable, se mastic ivukivuki ni, ni oti na nona kerekere ki na dua na substrate e dua na vakavavakutaka tudei iyaloyalo , ka ra saumaki mai ki na dua na iyaloyalo kaukauwa. E dau vakayagataki wasoma me veitaqomaki, roka, se vakarautaka na texture ki na iyaya.Boroyahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BoroyaWainihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WainiWikipedia: Droinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/DroiniNa droini sa ikoya na ivakarau ni kena vakayagataki na rokataki, pigment, roka se dua tale na ka e rawa ni yaco ki na dua na yasana kaukauwa. Na kena levu e dau vakayagataki wasoma ki na kena barasi, ia na vakaiyayataka tale eso, me vaka na isele, sipaji, kei barasicegu, e rawa ni vakayagataki.Droinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DroiniWikipedia: Sarahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SaraNa sara e dua na kalasi duidui ni organic veiwaki e lipophilic, malleable ka voleka ni ambient draki. Era oka kina na alkanes cecere kei na uro, ka tiko kina na vakawaicalataka veitikina e cake me baleta na 40 °C (104 °F), vakawaicalataka me soli kina na vavaku waini.Sarahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SaraWikipedia: Vatuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VatuNa vatu sai koya e dua ga na na se yaco ni minerals se mineraloid. E categorized mai na minerals ka oka kina na wainimate ivukivuki kei na sala e tauyavutaki kina.Vatuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VatuWikipedia: Pepahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PepaNa pepa e dua na ka e bibi cake ena kena vakayacori vata na matana veitiki ni cellulose pulp na mai na kau, na rag se na co, ka vakamamacataka era na tiko ena pepa ni vakasama. Oqo e dua na itukutuku versatile ka vuqa na kena vakayagataki, oka kina na volavola, tabaki, pakete, sasamaki, ukuukutaki, kei na iwiliwili ni iyaya kei na kena tara.Pepahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PepaVakarautakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakarautakaWikipedia: Papyrushttps://fj.wikipedia.org/wiki/PapyrusNa papyrus e dua na ka e tautauvata kei na pepa vavaku ka dau vakayagataki ena gauna makawa me volavola kina. A buli mai na pith ni itei papyrus, Cyperus papyrus, e dua na suasuavanua sedge.Pepahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PepaWikipedia: Resinhttps://fj.wikipedia.org/wiki/ResinEna polymer kemisitiri kei na iyaya vakadidike, na resin e sa dua na iyau tudei se kaukauwa ni itei se na viscous ka sa vaka tu kina na synthetic ki na curuvou. Resin dau veicurumaki o organic vakirisi.Resinhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ResinWikipedia: Ivakatagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/IvakatagiNa ivakatagi e dua na ivakarau ni cakacaka kei na itaviqaravi ni itovo vakavanua ka sa tuvanaki tu kina na rorogo ena kena gauna donu.Ivakatagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakatagiWikipedia: Wasawasahttps://fj.wikipedia.org/wiki/WasawasaNa wasawasa sa ikoya na yagoi tuituina wai ka kovuta na 70% ni dela i vuravura (361,132,000 na rabailailai (139,434,000 sq Mi), kei na iwiliwili taucoko ni rauta 1.332 bilioni cubic kilomita (320 milioni cu Mi)).Wasawasahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WasawasaWikipedia: Wasahttps://fj.wikipedia.org/wiki/WasaNa wasa e dua na yago e loma ni wai ka me e vuqa na hydrosphere ni vuravura.Wasahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WasaWikipedia: Galileo Galileihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Galileo_GalileiGalileo Galilei (15 Feperueri 1564-Janueri 8, 1642), e dua na saenitisi, mathematician, dauraikalokalo kei daunivuku, a dua na ivakaraitaki bibi ena veika ni vakadidike cowiri. Na kena gugumatua e oka kina na kena vakatorocaketaki na telescope kei vakadidike maliwalala tukuni na qele, vaka talega kina na geodynamic stoush nei Copernicus.Dauraikalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DauraikalokaloItalihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ItaliWikipedia: Ivakarau Solarhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ivakarau_SolarNa ivakarau ni Solar sa ikoya na bibi na ivakarau ni bula nei matanisiga kei na iyaya ni vuravura, se vakaukaua. Na iyaya ka vuravura na matanisiga, na kena levu duadua e walu na veivuravura, vata kei na vo ni iyaya lalai, na dwarf veivuravura kei na yago lalai Solar.Ivakarau Solarhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivakarau_SolarWikipedia: Veivuravura ivakarauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Veivuravura_ivakarauNa veivuravura ivakarau e dua na gacagaca ni kabita ka na vauca na iyaya ni stellar ka sega ni vuravura ena loma ni dua na kalokalo se kalokalo. Ni dau vosa vakawasoma, na ivakarau ni veivosaki kei na dua se sivia na veivuravura e dua na veivuravura ivakarau, e dina talega ni na rawa ni tautauvata na yago oqori me vaka na leleka veivuravura, vatu vakaitamera, setilaite, kalokalocavu, vakabuina, planetesimals kei circumstellar disi.Veivuravura ivakarauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veivuravura_ivakarauWikipedia: Vatu vakaitamerahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vatu_vakaitameraNa vatu vakaitamera e dua lailai veivuravura, vakabibi na ivakarau Solar e loma. Na levu vatu vakaitamera e sa vakatokai talega me planetoids.Vatu vakaitamera lisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vatu_vakaitamera#Vatu_vakaitamera_lisiWikipedia: Acenihttps://fj.wikipedia.org/wiki/AceniNa Aceni (ivakatakarakara: [symbol (fixed width).svg|16px|♂]) sa ikoya na ikava ni vuravura mai na matanisiga kei na ikarua ni vuravura ena ivakarau Solar ni oti na Mercury.Ivakarau Solarhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivakarau_SolarVeivuravurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeivuravuraWikipedia: Bibihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BibiNa bibi sai koya e dua na vakayago phenomenon ni veika kecega ena na se igu — oka kina na veivuravura, kalokalo, galaxy, kei rarama — era sa kau mai vua e dua tale. E vuravura, na bibi e solia na bibi ki na iyaya vakayago, kei na bibi ni vula e vakavuna na ua ni wasawasa.Bibihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BibiTotolohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TotoloWikipedia: Lutu galalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lutu_galalaE Newtonian fisiki, na lutu galala sai koya e dua na yago ka sega ni bibi na kena cakacakataki tiko na totolo. Ena loma ni relativity raraba, na vanua e vakalailaitaki kina na gravitation ki na dua na gauna ni curvature, e sega ni dua na kaukauwa sega ni dodonu me cakacakataki kina.Bibihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BibiLutuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LutuWikipedia: Kote mamarehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kote_mamareNa kote mamare e dua na tiki ni isulu, ena dua na cokia sote balavu, ka vakavuna na knitted se crocheted ni veika e kovuta na tiki ni yago e cake. Ni sleeveless, sa dau vakatokai na qameni me slipover.Isuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IsuluWikipedia: Sotehttps://fj.wikipedia.org/wiki/SoteNa sote sai koya e dua na qameni isulu me baleta na yago e cake, mai na domona ki toloqu.Sotehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SoteWikipedia: Neketaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/NeketaiNa neketai e dua na tiki balavu ni isulu, daramaki, e vakavuqa mai vei ira na tamata, me baleta na inaki decorative e loma ni domona, ena loma ni e sote kei na ibuki e ena itilotilo.Dau iyaya lalaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dau_iyaya_lalaiWikipedia: Mathematicianhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MathematicianNa mathematician e dua e vakayagataka e dua na kila rabailevu ni fika ena nona cakacaka, me walia ga na leqa vakafika.Mathematicianhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MathematicianWikipedia: Cakacaka (vulica)https://fj.wikipedia.org/wiki/Cakacaka_(vulica)E dua na cakacaka e yavutaki ena veituberi ni vuli veituberi, na inaki ni kena distaleitakaki na ivakasala kei na veiqaravi vei ira tale eso, me baleta e dua na ivakarau ni kena liutaki ka matata mai na nanamaki ni so tale na bisinisi.Cakacakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CakacakaCakacaka Cecerehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Cakacaka_CecereWikipedia: Vakailavo (Vakadidike veimaliwai)https://fj.wikipedia.org/wiki/Vakailavo_(Vakadidike_veimaliwai)Na vakailavo vakadidike raraba ni veimaliwai ka na vulica na kena qaravi, veisoliyaki, kei veivakarusai ni iyaya kei veiqaravi.Vakailavohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakailavoWikipedia: Vakaleqaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakaleqaiNa vakaleqai e rawa ni vakalialia e yali kina e dua na ka yaga. Na yavunibula e rawa ni rawati se yali ena gauna e yaco mai kina e dua na cakacaka se vakayalo, raica taumada se tawaraici (kena tuvalaki se sega ni tuvalaki).Vakaleqaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakaleqaiWikipedia: Veitaqomakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeitaqomakiNa veitaqomaki sai koya na galala mai na, se cariba, ka rawa ni veivakamavoataki (se so tale na tawagadrevi vakasaurarataki veisau) era vakavuna na tamata tale eso. Na vakavinavnaka (vakamisini referent) ni veitaqomaki e rawa ni o ira na tamata kei ilawalawa veimaliwai, iyaya kei isoqosoqo, ecoivakarau ni bula se dua tale na bisinisi se phenomenon era malumalumu ki na tawagadrevi veisau.Veitaqomakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeitaqomakiWikipedia: Taqomakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/TaqomakiNa taqomaki sai koya na itutu ni "taqomaki", na ituvaki ni taqomaki mai vakacacana ca se so tale na ka e sega ni vatuka. Na veitaqomaki e rawa talega ni da raica na kena lewai na kama me rawa ni rawati kina e dua na ivakatagedegede ni veika rerevaki.Taqomakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TaqomakiWikipedia: Isoqosoqo (veimaliwai)https://fj.wikipedia.org/wiki/Isoqosoqo_(veimaliwai)Isoqosoqo, me vaka na Samuel P. Anitigitoni, era "vale ni manumanu, ka yaga, dau wasoma ivakarau ni itovo".Isoqosoqo veimaliwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Isoqosoqo_veimaliwaiWikipedia: Sociologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SociologyNa Sociology sa ikoya e dua na vuli ni veivukei, na ivakarau ni veimaliwai ni veimaliwai vakatitobutaka, veimaliwai veitaratara kei itovo ni bula ena veisiga. Oqo e dua na vakadidike ni veimaliwai ka dau vakayagataka na iwalewale eso ni matanitutaki veivaqaqai kei vakadidike bibi me tarai cake kina e dua na yago ni kila na veimaliwai ota, veiciqomi, kei veisau se veimaliwai raraba ibulibuli.Sociologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SociologyWikipedia: Saiva na Tabanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Saiva_na_TabanaEna fika, Saiva na Tabana na tabana vanua e divisor kina na (ivakarau duavata) 0. Na tabana vakaoqo e rawa ni dua na iwasewase vakamacalataka ena Evei a na tawamudu (numerator).Tabanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TabanaWikipedia: Divisorhttps://fj.wikipedia.org/wiki/DivisorEna fika, divisor ni dua na integer n, kaciva talega e dua tiki na n, e integer m ena rawa me vakalevutaki mai na integer eso me rawati kina n. Ena kisi oqo, e dua talega e kaya ni n e dua na tiki veimataqali m.Tabanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TabanaWikipedia: Tabanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TabanaNa tabana oqo e dua vei ira na va na cakacaka taumada ni arithmetic, na sala e cokovata kina na kena naba me caka kina na naba vou. Na tolu tale e kena ikuri, subtraction, ka multiplication.Tabanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TabanaWikipedia: Multiplicationhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MultiplicationNa Multiplication e dua vei ira na va na ena Paraimari vakafika ni arithmetic, na tolu tale e kena ikuri, subtraction kei tabana.Multiplicationhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MultiplicationWikipedia: Maqusahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MaqusaNa maqusa e dua na tabana ni fika ka okati kina na vulici ni naba, vakabibi na iyau ni kena cicivaki veisele vei ira — kena ikuri, subtraction, multiplication kei tabana.Maqusahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MaqusaWikipedia: Veisele (fika)https://fj.wikipedia.org/wiki/Veisele_(fika)Ena fika, e dua na veisele ka dau vakayagataka na saiva se sivia na yavunilewa ni vakacuru ilavo (vakatokai operand) ki na dua na yavunilewa vakamacalata vinaka. Na iwiliwili ni operand (kilai talega me veiba) sa ikoya na yalomatua ni cakacaka.Ivakavakadinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakavakadinaMaqusahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MaqusaWikipedia: Veiselehttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeiseleNa veisele e dua na matabose vakavuniwai ka dau vakayagataka na ivolavakarau dauveitaqomaki kei na kena iyaya vua e dua na tamata me vakadikeva se cakava e dua na ituvaki ni mate me vaka e dua na veitauvi se mavoa, me vukea na kena vakatorocaketaki na cakacaka ni vakavuni se irairai se me vakavinakataki kina na vakaituvaki vakatamata tawagadrevi.Veiselehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeiseleWikipedia: Bula qaravihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Bula_qaraviBula Qaravi na kena ivakarau se na vakatorocaketaki ni bula mai vua na na itatarovi, lomaleqataki, veiqaravi, vakalesui mai, se na iwali ni veitauvi, tauvimate, sa mavoa, kei so tale na ituvaki vakaleqai ena se vakayago kei na vakasama e so. Na veimaroroi ni tiko bulabula e dau solia na Dokai ni bula ena duavata ni bula cakacaka e duavata na lomanibai ni tiko bulabula.Bula qaravihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Bula_qaraviVeiqaravi rarabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veiqaravi_rarabaWikipedia: Ikurihttps://fj.wikipedia.org/wiki/IkuriKena ikuri e dua vei ira na va na cakacaka taumada ni arithmetic; Na tolu tale e kena subtraction, multiplication kei tabana. Na kena ikuri ena rua taucoko na iwiliwili taucoko sai koya na levu ni iwiliwili ni yavunibula oqori e cokovata.Ikurihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkuriWikipedia: Subtractionhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SubtractionNa Subtraction e dua na veisele arithmetic ka matataka na cakacaka ni kena kau laivi na iyaya ni kau tani mai na dua na ikumuni. Na vua ni dua na subtraction e vakatokai me veisau.Subtractionhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SubtractionWikipedia: Naba vakatamatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Naba_vakatamataEna fika, na naba vakatamata me ra nuitaki ka otataki. Ena vakafika ni lotu, na vosa e vakayagataki me baleta na kena kilai na "kadinala naba" kei vosa e semati ki na kena otataki na kena ivakatakarakara "vakalotu naba".Integerhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IntegerKadinala nabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kadinala_nabaNaba icavacavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Naba_icavacavaParaimari fikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Paraimari_fikaWikipedia: Paraimari fikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Paraimari_fikaNa ena paraimari fika e lewena na iulutaga fika e dau vakavulici wasoma ena lalai se ikarua ni koronivuli.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Paraimari_fika#VeitikinaWikipedia: Ivakavakadinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/IvakavakadinaNa ivakavakadina e dua na tabana ni fika ka na rawa ni vakamacalataki me vakararaba kei kena isema ka vakanamata tiko ki na kena kunei na kedra ivakarau na ilawalawa naba, daunitalevoni, kei fika iyaya tale eso ni fika.Ivakavakadinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakavakadinaWikipedia: Summationhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SummationEna fika, summation na kena ikuri ni dua na kena veitaravi mai na dua na mataqali naba, na vuana na kena levu se iwiliwili. Lomanibai e ra, eso tale na yavunibula e rawa ni umana vata vakakina: cakacaka, vector, matrix, polynomial, kei tiki raraba ni dua na mataqali vakafika ivakamacala na veisele ena kena cicivaki na denote "+" e vakamacalataki tiko.Ikurihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkuriWikipedia: Calculatorhttps://fj.wikipedia.org/wiki/CalculatorE dua na vakalivaliva calculator e tiko kina e dua na gacagaca vakalivaliva veikauyaki ka dau vakayagataki me caka cakacakataka, ranging mai na arithmetic taumada me vakayacori kina na fika.Fika iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Fika_iyayaIyaya ni valenivolavolahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaya_ni_valenivolavolaWikipedia: Itaube Sinucodohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Itaube_SinucodoNa itaube sinucodo e dua na ituvatuva ni ivolatukutuku, ka vakatokai na buloko, ka semati ki na vakayagataki ni cryptography. Na buloko yadua e tiko kina e dua na asi cryptographic oti, e dua na gaunasitaba, kei na ni itukutuku (e matataki me vaka e dua na Merkle vunikau).Encodinghttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:EncodingFika iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Fika_iyayaItaube sinucodohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Itaube_sinucodoItukutuku ivakarauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Itukutuku_ivakarauKato itukutukuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kato_itukutukuWikipedia: Multiplicative cakacakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Multiplicative_cakacakaEna naba icavacava, na multiplicative cakacaka e artihmetic cakacaka f(n) e dua na integer vinaka ena kena iyau f(1) = 1 kei whenevera b kena e coprime, qai:Multiplicationhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MultiplicationWikipedia: Naba icavacavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Naba_icavacavaNa naba icavacava (se na maqusa se kena e levu maqusa ena kena vakayagataki makawa) sa ikoya e dua na tabana ni fika savasava ni yalodina me baleta na vulici ni integer kei veiqaravi integer.Naba icavacavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Naba_icavacavaWikipedia: Neutron kalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Neutron_kalokaloNa Neutron kalokalo na kasura ni dua na kalokalo tuwawa ni bera ni kabebe e levu sara na na ena maliwa ni 10 kei 29 solar tawavanua. Na kalokalo Neutron sa ikoya na kalokalo lailai ka butobuto, veivakuwai loaloa fokise, vakatokai vulavula fokise, quark na kalokalo kei na kalokalo duatani.Kalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KalokaloWikipedia: Damudamu lekahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Damudamu_lekaE dua na damudamu leka sa ikoya na ivakarau lailai ka veimisini ni kalokalo ena kena veitaravi e levu duadua. Na damudamu leka era sa yawa sara ga ni kalokalo ena Maliwa Sucusucuya, ke lailai ena itikotiko raraba ni matanisiga, ia ena vuku ga ni nodra luminosity lailai, sa sega ni rawa me rawarawa na kena laurai na leka yadudua.Kalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KalokaloWikipedia: Maliwa sucusucuyahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Maliwa_sucusucuyaNa Maliwa Sucusucuya sai sala na vunilagi e tu kina na noda ivakarau Solar, vata kei na yaca ka vakamacalataki kina na irairai kei vunilagi mai vuravura, e dua na ilawalawa ni rarama ka laurai ena lomalagi bogi ka tauyavutaki mai na veikalokalo ka na sega ni rawa ni kilai yadudua ena mata luvawale. Mai vuravura, na Maliwa Sucusucuya e basika kina me vaka e dua na ilawalawa baleta na kena dau laurai na kena vale e disk tiko mai loma.Maliwa sucusucuyahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Maliwa_sucusucuyaWikipedia: Salahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SalaNa sala sa ikoya e dua na thoroughfare, gole, se sala ena vanua e rua kina na vanua e boro se sega ni yaga me rawa kina na ilakolako mai na yavana se so na iwasewase ni conveyance, oka kina e dua na motoka tabana, vakacici, kareti, basikeli, se ose.Gaunisala kautihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gaunisala_kautiWikipedia: Isoso kalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Isoso_kalokaloNa isoso kalokalo sa ikoya e dua na ivakarau daukabita ka vauca na kalokalo, kalokalo ivovo, interstellar kasi, soso, kei butobuto vakayago. A isoso kalokalo na kena levu mai na leka kei na vica ga na drau na milioni (10) na kalokalo me tuwawa vata kei na 100 trilioni (10) kalokalo, vakavolivolita yadua isoso kalokalo na kaulotu ni tubu.Isoso kalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Isoso_kalokaloWikipedia: Kautihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KautiNa veilakoyaki se veilakoyaki sa ikoya na toso ni tamata, manumanu kei iyaya mai na dua tale na vanua ki na dua tale. Ena dua tale na kena itukutukuni, na cakacaka ni kauti e vakamacalataki me dua na ivakarau ni ituvatuva se dua na ka mai na dua na tikina A ki na dua tikina B.Kautihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KautiWikipedia: Gugumatuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/GugumatuaNa gugumatua e dua na sector ka na vakavurea na iyaya se veiqaravi. Na ivurevure levu ni ilavo ni dua na ilawalawa se kabani sa ivakatakilakila ni cakacaka e dodonu me ivakatagedegedetaki.veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Gugumatua#veitikinaWikipedia: Vakaakaudehttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakaakaudeNa vakaakaude sa ikoya na ivakarau, kena cakacakataki, kei veitaratara ni veika vakailavo kei na sega ni veika vakailavo me baleta na veivakavatukani vakailavo me vaka na bisinisi kei isoqosoqo.Vakaakaudehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakaakaudeWikipedia: Cegu sainitakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cegu_sainitakaE dua cegu sainitaka ni tiko vakadua e sa dua na gaunisala sainitaka me vakaraitaka na draiva ni dodonu me ra lako mai ki na dua na soqoni ka me kakua ni dua tale na lori me ra na lesu tale mai.Gaunisala sainitakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gaunisala_sainitakaWikipedia: Yalani totolohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Yalani_totoloNa yalani totolo ni gaunisala lawa sa ikoya e dua ka rawa ni yaco kina na kena levu duadua se na totolo ni sala me na lako kina na vakamotoka ena sala.Taqomaki ni salahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Taqomaki_ni_salaWikipedia: Tamatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TamataE dua na tamata e dua na ka e tu vua na ivakarau ni bula se itovo me vakataka na kena inaki, na bula savasava, na nona dau nanumi koya ga vakataki koya, ka sa dua na tiki ni vakavanua ni veimaliwai ni veiyacovi me vaka na semati, vakadeitaka itaukeiwaqa ni iyau, se itavi vakalawa. Na kedra ituvaki bibi na tamatahood ka yaco kina na ka e cakava e dua na tamata ni sa duidui na kena ituvaki ena maliwa ni itovo vakavanua kei lewena.Bula (ivakatakilakila)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Bula_(ivakatakilakila)Bula vakatamatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Bula_vakatamataTamatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TamataWikipedia: Tamata (ilawalawa)https://fj.wikipedia.org/wiki/Tamata_(ilawalawa)E dua na tamata e lawa ira na tamata era dau vakasamataki ira taucoko, me vaka ga na kena ivakarau ena dua na ilawalawa segata se matanitu.Tamatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TamataWikipedia: Jazzhttps://fj.wikipedia.org/wiki/JazzJazz e dua na iwasewase ivakatagi ka tekivutaki ena veitikotiko ni vanua o Aferikan-Amerikan mai New Orleans, Amerika. A tekivutaki ena ika ika 19 senitiuri, ka tekivu mai na wakana ena blues kei raggauna.Jazzhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:JazzWikipedia: Vatu kei iwiliwilihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vatu_kei_iwiliwiliVatu kei iwiliwili sa ikoya e dua na iwasewase ni ivakatagi kilai levu ka tekivutaki e Amerika ena gauna ni 1940s vakacaca kei itekivu ni 1950s vakacaca mai na dua na sere me vaka na kosipeli, lade blues, jazz, boogie woogie, vakatagi kei blues, kei na vanua ivakatagi. Me vaka ni tiki ni veika me na yaco me vatu kei iwiliwili e rawa ni rogoci ena blues ivolatukutuku mai na 1920s kei na ivolatukutuku ni vanua ni 1930s, a sega ni rawata na yacana na iwasewase me yacova na 1954.Vatu kei iwiliwilihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vatu_kei_iwiliwiliWikipedia: Blueshttps://fj.wikipedia.org/wiki/BluesBlues na iwasewase ivakatagi kei fomu ni sere ka a tekivutaki voli ena ceva titobu kei Amerika e vuravura raraba mai na 1870s mai na ra kei Aferika mai na wakana ena ivakarau ni Aferika ivakatagi, na sere ni cakacaka ena Liga Ra African-Amerikan, kei veika vakayalo. Na blues e semati kina na bula vakayalo, sere ni cakacaka, holler, domolevu, chant, kei serekali rawarawa ni ivakamacala ballad.Blueshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BluesWikipedia: Euthenicshttps://fj.wikipedia.org/wiki/EuthenicsNa euthenics sa ikoya na vulici ni kena vakatorocaketaki na bula ni tamata kei na tiko vinaka ena kena vakatorocaketaki na ituvaki bulataki.Euthenicshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:EuthenicsWikipedia: Eugenicshttps://fj.wikipedia.org/wiki/EugenicsNa Eugenics e dua na tiki ni vakabauta kei ivalavala e dau vakavuna me vakatorocaketaki kina na genetic ni dua na iwiliwili ni tamata e sega ni tiko rawa ena digidigi breed.Biosavasavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BiosavasavaPseudovakadidikehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PseudovakadidikeWikipedia: Vakamotokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakamotokaNa vakamotoka e dua na misini e kauti ira na tamata se kako.Vakamotokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakamotokaWikipedia: Waqa (iwiliwili lailai)https://fj.wikipedia.org/wiki/Waqa_(iwiliwili_lailai)Na waqa sa waiqaseqase ni dua na mataqali veimataqali ka duidui, ia e vaka me lailai sobu mai na waqa, ka kilai ena kena levu, kena ituvaki, kako se pasidia rawa, se na kena rawa ni kauta na waqa.Waqa (iwiliwili lailai)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Waqa_(iwiliwili_lailai)Wikipedia: Waqahttps://fj.wikipedia.org/wiki/WaqaNa waqa sa ikoya e dua na waiqaseqase levu ka dau kauta tani na veiwasawasa kei vuravura, na sala ni wai titobu, na pasidia se iyaya, se na tokoni ni tabana ni kaulotu, me vaka na veitaqomaki, vakadidike kei siwa. Na taumada, na "waqa" e dua na bilo soko ka toka kina e tolu na rig ni ivana kei dua bowsprit taucoko.Waqahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:WaqaWikipedia: Waqa ni sokohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Waqa_ni_sokoNa waqa ni soko ena vakayagataka na soko, veitokoni ena rua se sivia na ivana, me beleti na kaukauwa ni cagi kei na muataka bilo. E tiko e dua na ituvatuva ni soko ka muataka na waqa ni soko, vakayagataki sikuea na rig se fore-kei-aft rig soko.Waqa ni sokohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Waqa_ni_sokoWikipedia: Yalo Ivakatagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Yalo_IvakatagiYalo ivakatagi (dau vakatokai me tamata wale tu yalo) sa ikoya e dua na ivakatagi kilai levu iwasewase ka tekivutaki ena itikotiko ni Amerikan-Aferikan mai Amerika ena 1950s kei itekivu ni 1960s. E oqo na tiki ni ivakatagi ni kosipeli e Aferikan-Amerikan, R&B, vakatagi kei blues ni jazz.Yalo ivakatagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Yalo_ivakatagiWikipedia: Vakatagi kei Blueshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vakatagi_kei_BluesNa Vakatagi kei Blues (Vakalekalekataki me vaka R&B), sa ikoya e dua na iwasewase ni taleitaki ivakatagi levu ka tekivutaki ena itikotiko ni Vakaaferika Vakaamerika ena 1940s vakacaca. A vakayagataki taumada na vosa oqo ena nodra vola na kabani me ra vakamacalataka kina na volivolitaki veikauaitaki ki na cakacaka Vakaaferika Vakaamerika, ena dua na gauna ni "urbane, sasakurekure, kei me jazz na ivakatagi e bibi sara, vakatuburarawa a vakadrukai" sa yaco me kilai levu cake.Vakatagi kei Blueshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vakatagi_kei_BluesWikipedia: Ofahttps://fj.wikipedia.org/wiki/OfaNa ofa e dua na iyaya ni cakacaka triangular, ka sa vaka e dua na muataka waqavuka, ka dua vei ira na ono e na kena misini rawarawa. E rawa ni vakayagataki me rua na iyaya se tiki ni dua na iyaya, laveta cake e dua na iyaya, se taura e dua na iyaya.Iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IyayaWikipedia: Djembehttps://fj.wikipedia.org/wiki/DjembeNa djembe e dua na qito ni tuned ni dali ka ra goblet lali kina na liga era dau matanataka, taumada mai na Ra Aferika.Lalihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LaliWikipedia: Besi lalihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Besi_laliNa besi lali, e dua na lali levu ka vakavuna na kena kilai na matata lailai se na indefinite birika. E dua na besi lali e dau cylindrical, ka levu cake sara na diameter nei lali mai na titobu ni lali.Lalihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LaliWikipedia: Lali iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lali_iyayaE dua na lali iyaya e dua na gacagaca ni lali kei iyaya ni percussion, tale eso e cymbal, ka ra sa vakarautaki tu me ra vakayagataki ena dua na misini, ka sa tu na lalikau ena liga ruarua, kei na yava ni liga me vakayacori kina na pedal ka lewai ira hi-hat cymbal kei beater me baleta na besi lali. E dua na lali iyaya ka okati kina e dua na veiwaki ni dramu kei na idiophone – na cymbal levu duadua, ia e rawa talega ni oka kina na kauboloko kei cowbell.Lalihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LaliWikipedia: Palasitikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PalasitikaNa palasitika e tiko kina e dua na iyaya ni veika raraba ni veisautaka se na sala-veisautaka matagaga vakatautauvatataki era sa rawarawa ka sa rawa ni tuliraki ki na iyaya tudei.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Palasitika#VeitikinaWikipedia: Polymerhttps://fj.wikipedia.org/wiki/PolymerNa polymer e dua na molikiuli levu, se macromolikiuli, ka ra lewena e vuqa era sa tokaruataki subunit. ena vuku ga ni nodra iyau rabailevu, o ira na synthetic kei polymer vakayago e veiganiti kei na itavi ubiquitous ni bula ena veisiga.Polymerhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PolymerWikipedia: Wainimate vakatautauvatatakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wainimate_vakatautauvatatakiE dua na wainimate vakatautauvatataki sa ikoya e dua na wainimate ka ra lewena e vuqa na molikiuli (se molecular veivakavatukani) ka oka kina na atom mai na dua na tiki ni dua na gacagaca e vakayacori vata kei wainimate isema. E rua na atom ni gacagaca ivau ena dua na molikiuli e sega ni lewena e dua na wainimate vakatautauvatataki, me vaka ni na gadrevi kina e rua na ka duidui.Wainimate vakatautauvatatakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_vakatautauvatatakiWikipedia: Influenzahttps://fj.wikipedia.org/wiki/InfluenzaNa Influenza e dua na mate ka veirawai matadredredre ka vakavuna e va na mataqali viruses: Influenza A virus, Influenza B virus, Influenza C virus kei Influenza D2 virus, vakatulewa virus kei na so vuka na mammal oka kina na vuaka, vauca ka tamata.Vouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Influenza#VouWikipedia: Syndromehttps://fj.wikipedia.org/wiki/SyndromeNa syndrome e dua na veiqaravi vakavuniwai sainitaka ni ivakatakilakila ka ra sega ni veiganiti vata kei ira na mate ena dua na veitauvi se tauvimate.Syndromehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SyndromeWikipedia: Tauvitakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/TauvitakiNa tauvitaki sai koya na vakailoa ni yago e ituvatuva igacagaca mai na mata ni veitauvi, na nodra multiplication, kei na kena vakayacora igacagaca vei ira na tauvitaki mata kei toxin era sa rawata. Tauvitaki veitauvi, ka kilai talega me transmissible veitauvi se communicable veitauvi, na veitauvi e lako mai na dua na tauvitaki.Tauvitaki veitauvihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tauvitaki_veitauviWikipedia: Chttps://fj.wikipedia.org/wiki/CC - Ikatolu vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/C#DiacriticsWikipedia: Dhttps://fj.wikipedia.org/wiki/DD - Ikava vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/D#DiacriticsWikipedia: Ehttps://fj.wikipedia.org/wiki/EE - Ikalima vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/E#DiacriticsWikipedia: Fhttps://fj.wikipedia.org/wiki/FF - Ikaono vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/F#DiacriticsWikipedia: Ghttps://fj.wikipedia.org/wiki/GG - Ikavitu vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/G#DiacriticsWikipedia: Hhttps://fj.wikipedia.org/wiki/HH - ikawalu vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/H#DiacriticsWikipedia: Ihttps://fj.wikipedia.org/wiki/II - ikaciwa vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/I#DiacriticsWikipedia: Jhttps://fj.wikipedia.org/wiki/JJ - ikatini vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/J#DiacriticsWikipedia: Khttps://fj.wikipedia.org/wiki/KK - ikatinikadua vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/K#DiacriticsWikipedia: Lhttps://fj.wikipedia.org/wiki/LL - ikatinikarua vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/L#DiacriticsWikipedia: Mhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MM - ikatinikatolu vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/M#DiacriticsWikipedia: Nhttps://fj.wikipedia.org/wiki/NN - ikatinikava vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/N#DiacriticsWikipedia: Ohttps://fj.wikipedia.org/wiki/OO - ikatinikalima vola.Diacritics kei Vowelhttps://fj.wikipedia.org/wiki/O#Diacritics_kei_VowelWikipedia: Phttps://fj.wikipedia.org/wiki/PP - ikatinikaono vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/P#DiacriticsWikipedia: Qhttps://fj.wikipedia.org/wiki/QQ - ikatinikavitu vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Q#DiacriticsWikipedia: Rhttps://fj.wikipedia.org/wiki/RR - ikatinikawalu vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/R#DiacriticsWikipedia: Shttps://fj.wikipedia.org/wiki/SS - Ikaruasagavulu vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/S#DiacriticsWikipedia: Thttps://fj.wikipedia.org/wiki/TT - imatai ni vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/T#DiacriticsWikipedia: Uhttps://fj.wikipedia.org/wiki/UU - ikarua ni vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/U#DiacriticsWikipedia: Vhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VV - ikatolu ni vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/V#DiacriticsWikipedia: Whttps://fj.wikipedia.org/wiki/WW - ikatolu katolu vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/W#DiacriticsWikipedia: Xhttps://fj.wikipedia.org/wiki/XX - ikaruasagavulu kava vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/X#DiacriticsWikipedia: Yhttps://fj.wikipedia.org/wiki/YY - ikaruasagavulu kalima vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Y#DiacriticsWikipedia: Zhttps://fj.wikipedia.org/wiki/ZZ - ruasagavulu kaono vola.Diacriticshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Z#DiacriticsWikipedia: Bostonhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BostonO Boston na koroturaga ka populous ni Commonwealth mai Massachusetts e Amerika, kei 21st levu sara na siti e Amerika. Na siti e kovuta na 49 na maile (127 na km2) kei na vuqa na iwiliwili ni 694,583 ena 2018, ka ra cakava talega na populous ni koro levu e New England.Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Monitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MonitiNa Moniti sa veisiga ni macawa ena maliwa ni Sigatabu kei Tusiti. Me vaka na ivakatagedegede e vuravura raraba ISO 8601 sa ikoya na imatai ni siga ni macawa.Veisiga ni macawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veisiga_ni_macawaWikipedia: Vuravura (Geometry)https://fj.wikipedia.org/wiki/Vuravura_(Geometry)Na vuravura e tiko kina e dua na ka e geometrical vinaka sara ena loma ni tolu na vanua na ka sa dela ni polo taucoko.Vuravura (Geometry)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vuravura_(Geometry)Wikipedia: Yameyamehttps://fj.wikipedia.org/wiki/YameyameNa yameyame ni bukawaqa sai laurai na tiki gaseous ni dua na kama. E vakavuna na kena yaco e dua na exothermic ena dua na iwasewase sega ni dodonu.Bukawaqahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BukawaqaWikipedia: Matanisigararamahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MatanisigararamaNa matanisigararama e dua na tiki ni electromagnetic cilavi ira me ka biuta tu mai na matanisiga, ena infrared, laurai, ka ultraviolet. E vuravura, na sigararama e tauvuloni ena ituvaki ni vuravura, ka sa vaka na matanisiga ni sa sivia na matanisiga na vunilagi.Matanisigahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MatanisigaRaramahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RaramaWikipedia: Siqeletihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SiqeletiNa siqeleti e dua na tiki ni sote ni isulu ka vakayacani kina na kena vakataucokotaki na yagona kei na cokia sote. Veitokiyaki wale tu ga na cokia sote kei na ilobi, ka kilai me era sa domona kaimua, ka veirauti e dua na kola.Isuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IsuluWikipedia: Bulukauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BulukauEna gauna oqo isulu kei na isulusulu kotikoti, e dua na bulukau, e dua na iqaso lailai, e caka sara ga na palasitika, ia e rawa talega ni caka ena kaukamea, kau, se kaukaua, ka rau semata vata e rua na tiki ni isulu.Dau iyaya lalaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dau_iyaya_lalaiWikipedia: Iviuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/IviuNa iviu sai koya e dua na roqota rugurugua e tokona na kau se kaukamea sarisarina, ka dau tu ena veitokoni e dua na kau, kaukamea, se palasitika kau balavu. E nakiti me taqomaki e dua na tamata mai na uca se matanisigararama.Dau iyaya lalaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dau_iyaya_lalaiUcahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UcaWikipedia: Vesthttps://fj.wikipedia.org/wiki/VestE dua na vest, e dua na isulu sleeveless ni yago. E dau daramaki ena dua na sote ni ivinivo kei necktie ka koto e ra e dua na kote me dua na tiki ni nodra dau daramaka e dua na turaga.Isuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IsuluWikipedia: Rokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/RokaNa roka sa ikoya na ituvaki ni kila vakaiyaloyalo e vakamacalataki tiko ena iwasewase ni roka, kei na yaca me vaka na damudamu, moli, dromodromo, drokadroka, karakarawa, se lokaloka.Rokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RokaWikipedia: Mosaichttps://fj.wikipedia.org/wiki/MosaicNa mosaic e dua na tiki ni liga se iyaloyalo ka caka mai na soqoni ni tikina lalai ni rokataki, vatu, se so tale na iyaya. E dau vakayagataki wasoma ena decorative ni liga se loma decoration.Daudroini iwalewalehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Daudroini_iwalewaleWikipedia: Loaloahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LoaloaE loaloa na kena roka butobuto, na vua ni yali se vakaleweni absorption ni rarama e laurai.Rokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RokaWikipedia: Vulavulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VulavulaVulavula na roka lightest ka sa achromatic. Sa veibasai na kena loaloa.Rokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RokaWikipedia: Symptomhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SymptomNa 'symptom e lako tani mai na dua na itavi se vakanananu ka dau laurai vua e dua na dauvosota, ka vakananuma tiko na iserau ni dua na ituvaki duatani, se dua na veitauvi. Na ivakaraitaki e rawa ni veiulutaga se inaki.Symptomhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SymptomWikipedia: Drodrolagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/DrodrolagiNa drodrolagi e dua na meteorological phenomenon e vakavuna na vakasama, na refraction kei veiseyaki ni rarama ena spectrum ni e yaco mai ena dua na wai droplet sa rairai mai lomalagi na rarama. E taura na fomu ni multiroka rauni arc.Rokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RokaUcahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UcaWikipedia: Kila (ivakavuvuli)https://fj.wikipedia.org/wiki/Kila_(ivakavuvuli)Na kila se kila-ka, e dua na vakavinaka, veiciqomi, se kila e dua se dua na ka, me vakataka dina, ivakamacala, ivakamacala, se maqosa, ka sa rawati mai veika e sotava kila, vakasaqaqara, se vulica.Kila (ivakavuvuli)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kila_(ivakavuvuli)Wikipedia: Mercuryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MercuryNa Mercury (ivakatakarakara: [symbol (fixed width).svg|16px|☿]) e veivuravura lailai ka ni ena ivakarau Solar.Ivakarau Solarhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivakarau_SolarVeivuravurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeivuravuraWikipedia: Venushttps://fj.wikipedia.org/wiki/VenusNa Venus (ivakatakarakara: [symbol (fixed width).svg|16px|♀]) sai koya na ikarua ni veivuravura mai matanisiga.Ivakarau Solarhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivakarau_SolarVeivuravurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeivuravuraWikipedia: Nanumahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NanumaNanuma kovuta e dua na isau ni vakaituvakitaki "(vakasama kei veimaliwai ka na rawa ni muataki ki na vakaituvakitaki-ka dina". E dina ga ni vakasamataki tiko e dua na itaviqaravi existential ni yavunilewa ni tamata, e se sega tikoga ni dua na duavata me baleta na kena vakamacalataki vakavinaka se kilai levu.Nanumahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NanumaWikipedia: Tusitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/TusitiNa Tusiti sa veisiga ni macawa ena maliwa ni Moniti kei Vukelulu. Me vaka na ivakatagedegede e vuravura raraba ISO 8601 sa ikarua na imatai ni siga ni macawa.Veisiga ni macawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veisiga_ni_macawaWikipedia: Vukeluluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VukeluluNa Vukelulu sa veisiga ni macawa ena maliwa ni Tusiti kei Lotulevu. Me vaka na ivakatagedegede e vuravura raraba ISO 8601 sa ikatolu na imatai ni siga ni macawa.Veisiga ni macawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veisiga_ni_macawaWikipedia: Lotulevuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/LotulevuNa Lotulevu sa veisiga ni macawa ena maliwa ni Vukelulu kei Vakaraubuka. Me vaka na ivakatagedegede e vuravura raraba ISO 8601 sa ikava na imatai ni siga ni macawa.Veisiga ni macawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veisiga_ni_macawaWikipedia: Vakaraubukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakaraubukaNa Vakaraubuka sa veisiga ni macawa ena maliwa ni Lotulevu kei Vakarauwai. Me vaka na ivakatagedegede e vuravura raraba ISO 8601 sa ikalima na imatai ni siga ni macawa.Veisiga ni macawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veisiga_ni_macawaWikipedia: Vakarauwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakarauwaiNa Vakarauwai sa veisiga ni macawa ena maliwa ni Vakaraubuka kei Sigatabu. Me vaka na ivakatagedegede e vuravura raraba ISO 8601 sa ikaono na imatai ni siga ni macawa.Veisiga ni macawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veisiga_ni_macawaWikipedia: Sigatabuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SigatabuNa Sigatabu sa veisiga ni macawa ena maliwa ni Vakarauwai kei Moniti. Me vaka na ivakatagedegede e vuravura raraba ISO 8601 sa iotioti na imatai ni siga ni macawa.Veisiga ni macawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Veisiga_ni_macawaWikipedia: Sigahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SigaNa siga e sa rauta ga na gauna e tiko kina na Ena vakacavara o vuravura e dua loka na kena axis. E dua solar siga sai koya na balavu ni gauna e elapses tiko kina na matanisiga ena loma ni lomalagi ena rua na gauna ni veitaravi.Tabanilotu ni gaunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tabanilotu_ni_gaunaWikipedia: Macawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MacawaNa macawa sa dua na gauna tabanilotu me tautauvata kei vitu siga. Sa kena ivakarau tudei me vakayagataki ena drodro ni veisiga ena veiyasai vuravura.Macawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MacawaWikipedia: Yabakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/YabakiNa yabaki sai koya na orbital ni gauna ni vuravura ka toki ena kena vuravura wavokita na matanisiga. Na kena sa yaco ki vuravura axial taiki, na sala ni dua na yabaki e raica na kena sa veisoliyaki na gauna, ka makataki ena veisau kena draki, na auwa ni sigararama, ka vaka kina, draudrau ka qele talega.Yabakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:YabakiWikipedia: Rika yabakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rika_yabakiNa rika yabaki sa dua na yabaki e lewena e dua tale na siga (se, ena kisi ni lunisolar kaleda, e dua na vula) e vakuri kina na kena maroroi na yabaki ni wiliwili ena kena gauna maliwalala, se gauna yabaki. Me vaka ni sega ni dau tokaruataki na veika astronomical ena draki kei veika e dau yaco ena dua na siga na naba ni bula e tiko kina na naba taucoko ni veisiga ena veiyabaki kuitaki na gauna ni kena rokovi na soqo e dodonu me vakamuria na yabaki.Yabakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:YabakiWikipedia: Yatinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/YatiniE dua yatini tini e loma ni 10 yabaki. Na veiyabaki ena rawa ni vakamacalataka e dua na yabaki tini, me vakataka na nona bula e dua na tamata, se me itabayaki na yabaki ni kaleda.Yatinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:YatiniWikipedia: Senijiurihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SenijiuriNa senijiuri e dua na gauna ni 100 yabaki.Senijiurihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SenijiuriWikipedia: Gauna (draki)https://fj.wikipedia.org/wiki/Gauna_(draki)Na gauna e dua na tiki ni yabaki e makataki ena veisau ni draki, veikabula, kei levu sigararama. Ena vuravura, na draki sa vua ni vuravura ki na loma ni matanisiga kei na vuravura sowiri vakalakala toka na wekana ki na ecliptic waqavuka.Draki (meteorology)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Draki_(meteorology)Gauna (draki)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gauna_(draki)Tabanilotu ni gaunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tabanilotu_ni_gaunaWikipedia: Auwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/AuwaE dua auwa (ivakatakarakara:h ;vakalekalekataki hr.) e dua na gauna ni conventionally vakabauta me vaka 1⁄24 ni dua na siga kei na vakadaunivakadidike vakabauta vaka 3599 – 3601 sekodi, ka vakatau ena ituvaki.Tabanilotu ni gaunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tabanilotu_ni_gaunaWikipedia: Sekodihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SekodiNa sekodi (ivakatakarakara: s, abbreviation: sec) sa ikoya na iwasewase ni gauna ena Veiyasai vuravura Ivakarau Raraba ni Tabanilotu (International System of Units, SI), kilai vakavinaka ka vakamacalataki taumada me vaka e 1⁄86400 ni dua siga – na cakacaka oqo mai na tabana ni siga me 24 auwa, qai 60 miniti ka yacova yani 60 na sekodi yadua.Tabanilotu ni gaunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tabanilotu_ni_gaunaWikipedia: Minitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MinitiNa miniti sa dua na tabanilotu ena gauna e rawa ni tautauvata kei (Na imatai sexagesimal fraction) ni dua na auwa, se 60 sekodi. Ena UTC ivakatagedegede ni gauna, e dua na miniti ena veigauna e 61 tiko kina na sekodi, e dua na isau ni rika sekodi (e tiko e dua na na me vakacurumi kina e dua na vanua ni rika cala, ka na yaco ena dua na 59 na ikarua ni miniti, ia oqo e se bera mada ni bau yaco ena 40 sivia na na e dina ga ni sega na SI (International System of Units, SI) tabanilotu, sa ciqomi na miniti me vakayagataki vata kei ira na veitabanilotu ni SI.Tabanilotu ni gaunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tabanilotu_ni_gaunaWikipedia: Karisitalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KarisitalaNa karisitala se sa kaukauwa na veika sa na (me vaka atom, molikiuli, se taki) era sa tuvai tu ena dua na ivakaraitaki cecere ni selasomidi, bucini a karisitala lattice ka na vakayacori ena idusidusi kece sara. Me kena ikuri, na macrosomidi sega ni karisitala era na dau kilai ga mai na nodra geometrical, ka oka kina na veika e sotavi vata kei na veika e baleti ira na vakatadraicake.Karisitalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KarisitalaWikipedia: Volahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VolaNa vola e dua na ivakatagedegede ni ivola ka matataka na phoneme ni dua na vosa e cavuti tiko ena kena fomu sa volai tu. Na vola kilai levu duadua e Vakalatina matanivola.Volahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VolaWikipedia: Aferikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/AferikaAferika na ikarua ni vanua e vuravura raraba ka ikarua ni populous. Ena rauta ni 30.Aferikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AferikaWikipedia: Danisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/DanisiNa danisi e dua na qaravi cakacakaniliga fomu ni ka tiko kina na purposefully digitaki veitaravi ni toso ni tamata. Na toso oqo e sa esthetic ka ivakatakarakara, ka dau vaka na danisi ena dauvakatasuasua kei dauvakadidike era ena loma ni dua na itovo vakavanua.Danisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DanisiWikipedia: Qaravi cakacakaniligahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Qaravi_cakacakaniligaNa qaravi cakacakaniliga na cakacakaniliga me vakataka na ivakatagi, danisi, kei na drama e dau vakayacori me baleti ira na vakarorogo. Sai koya na gauna era vakayagataka kina na vakaiyaloyalo cakacakaniliga, droini se iyaya eso me buli kina na iyaya ni cakacaka ni liga vakayago se sikote.Qaravi cakacakaniligahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Qaravi_cakacakaniligaWikipedia: Symmetryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SymmetryNa symmetry ena vosa ni veisiga e baleta na vakilai ni harmonious kei na kena e totoka. In mathematics, "symmetry" e levu cake na kena ivakamacala vakavinaka, ka dau vakayagataki me laurai ki na dua na iyaya e invariant ena loma ni so veisau; including vakadewa, iyaloyalo, loka or ivakarau.Symmetryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SymmetryWikipedia: Asymmetryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/AsymmetryNa asymmetry e yali kina, se dua na vakacacani ni symmetry (na iyau ni dua na iyaya e invariant ki na dua na veisau, me vaka na iyaloyalo). Na symmetry e dua na iyau bibi ni ivakarau vakayago kei na kena e veivakasama ka rawa ni vakaraitaki ena kena ivakarau vakavinaka se ena kena ivakarau esthetics.Symmetryhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SymmetryWikipedia: Lasahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LasaNa lasa e dua na iwasewase ni buli ka na vakaibalebaletaki ki na dua na ivunau se cakacaka e kena inaki me da vakaveiwali se marau mai na ni vakamuai, vakauasivi ena valeniyaloyalo, retioyaloyalo, iyaloyalo, maroroi ni lasa, ivola kei vakatasuasua se dua tale na veivakamarautaki.Lasahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LasaWikipedia: Vulararamahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VulararamaNa vulararama e tiko kina na matanisigararama levu (vata kei vuravurararama lailai) e vakaraitaki mai na tiki ni vula o ya ka kina rarama ni matanisiga leqa.Raramahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RaramaVula (setilaiti)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vula_(setilaiti)Wikipedia: Setilaitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SetilaitiNa vakayago setilaiti, se vula, setilaite, e maliwalalaka iyaya ka orbits e dua na veivuravura se lailai veivuravura (se ena so na gauna e dua tale na yago lailai ivakarau Solar).Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Setilaiti#VeitikinaWikipedia: Nebulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NebulaNa nebula e dua na interstellar o ni kuvu soso, hydrogen, eliumi kei so tale na ionized cagi.Maliwalalaka iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Maliwalalaka_iyayaWikipedia: O (meteorology)https://fj.wikipedia.org/wiki/O_(meteorology)Ena meteorology, na O na aerosol e lewena e dua na na ni miniti wai mataniwai lalai, wadakau veikarisitala, se dua tale na kila veika rube toka ena kena ituvaki e dua na vuravura se vanua tautauvata ga. Wai se so tale na wainimate me me na mataniwai lalai kei veikarisitala.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/O_(meteorology)#VeitikinaWikipedia: Kabuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/KabuKabu e dua na ka e laurai aerosol ka oka kina na lailai wai mataniwai lalai se aisi veikarisitala rube toka ena cagi se volekata na vuravura. Reprint from Pure and Applied Geophysics Vol 164 (2007) No.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kabu#VeitikinaWikipedia: Sikoteladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SikoteladiNa Sikoteladi e dua matanitu oqori e dua na tiki ni Matanitu cokovata. E kovuta na ika Vualiku ni yanuyanu o Peritania, kei na dua na iyalayala kei Igiladi ki na cevaicake, ka sa vakavolivoliti koya na Wasa Atalanitika ki na vualiku kei na ra, na Wasawasa Vualiku ki na vuaicake, na Wasawasa Irish ki na ceva, kei na sivia 790 yanuyanu, oka kina na Vualiku Yanuyanu kei na Hebrides.Sikoteladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SikoteladiWikipedia: Vakaseuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakaseuaVakaseua e dua na ni wai qito ka dauvodo kina na ua, ka vakatokai me dua na dauvakasisi, vodo na kena e liu se na mata ni dua na vanua ni toki na ua kei na cagi ua, ka na dau tiko kina na surfer ki na matasawa. Na ua veiganiti me baleta na vakaseua e kunei taumada ena wasa, ia e rawa talega ni kunei ena drano se uciwai ena loma ni dua itikotiko ua se ualoka wasea.Vakaseuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakaseuaWikipedia: Qalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/QaloQalo na nona propulsion e dua na tamata ena wai, e vakavuqa ni dau vakacagicagi, qito, se itataqomaki. Na locomotion e rawati mai na yavavala ni ka na, na yago, se ruarua.Qalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:QaloWikipedia: Nunu delahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nunu_delaNunu dela na ivakarau ni qalo ena loma ni dua na yago ni wai ni vakaiyaragitaki kei na dua na nunu wai icegucegu, e dua na cegu ka vakatokai me ilumu e dua na, ka dau tu ga e na. Ena batabata ni wai, sa rawa talega me daramaki e dua na suasuasutu.Qalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:QaloWikipedia: Matanitu Cokovatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Matanitu_CokovataNa Matanitu Cokovata ni Beritania Kei Vualiku Ireland, kilai wasoma ni Matanitu Cokovata (UK se U.K.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Matanitu_Cokovata#VeitikinaWikipedia: Qitahttps://fj.wikipedia.org/wiki/QitaNa qita e dua na iyaya o ni ivakatagi ka dau tiko kina e ono na wa, E dau qito tu ga ena ligadra ruarua ena vakaqiriapi se tauca na wa vata kei na dua na qita, se na iqaqalo ni dua na liga, me vaka ga na kena lomaleqataka ena iqaqalo ni ligadra na kena ikarua.Qitahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:QitaWikipedia: Qita livalivahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Qita_livalivaE dua na qita livaliva e dua na qita e vakayagataka e dua se sivia na tomikacake me mai veisautaki na sautaninini ni kena ki na kena vakalivaliva sikinala.Na tomikacake e dau vakayagataka na electromagnetic induction me tauyavutaki kina na sikinala oqo, ka ni sa sega ni rawa ni vakani ki na dua na qita amplifier ni bera ni qai vakau yani vua na vosa nei koya na vulagi, ka ra na laki rogoca na rorogo ni cavuta.Qitahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:QitaWikipedia: Besi qitahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Besi_qitaNa besi qita, besi livaliva (se besi walega) o ya na lewe ni matavuvale sa duadua na qita. Oqo e dua na iyaya ni covia laivi ni wa ka tautauvata na kena irairai kei na tarai cake ni dua na livaliva se dua gusunivosa qita, vakavo ena kena balavu duadua kei na kena ivakarau, kei na va ki na ono na wa se sala.Jazzhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:JazzQitahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:QitaWikipedia: Hulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/HulaHula na fomu ni danisi itikotiko ivakarau Polinisia e salavata kei na oli se mele. A tauyavutaki ena yanuyanu o Awai mai vei Vakapolinisia ka a tu taumada e kea.Danisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DanisiWikipedia: Mekehttps://fj.wikipedia.org/wiki/MekeMeke sa ivakarau taucoko ni danisi nei Polinisia. E dau vakayacori ga ena gauna ni soqo marau kei na soqo.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Meke#VeitikinaWikipedia: Polinisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PolinisiaPolynesia na subveiyasana ni Oceania, e sivia na 1,000 na yanuyanu era sa veiseyaki tu ena loma kei na ceva Wasa Pasifika. O ira na vakai ira tamata o cei na yanuyanu o Polinisia era vakatokai Vakapolinisia, ka ra wasea e vuqa na veika tautauvata era oka kina na vosa vakamatavuvale, itovo ni bula, kei na vakabauta.Polinisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PolinisiaWikipedia: Melanesiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MelanesiaMelanesia e dua na subveiyasana ni Oceania mai na yanuyanu o Niu Kini ena loma ni ceva ra kei ni Wasa Pasifika ki Wasawasa Arafura, ka tokalau vei Toga.Melanesiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MelanesiaWikipedia: Massachusettshttps://fj.wikipedia.org/wiki/MassachusettsMassachusetts na populous duadua ituvaki ena Niu Igiladi na veiyasana ni vualikutokalau Amerika. Na iyalayala ena Wasa Atalanitika ki na tokalau, na le Connecticut ena Rhode Yanuyanu ki na ceva, Niu Hampshire ena Vermont ki na vualiku, ena Niu Yoka ki na ra.Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Varanisehttps://fj.wikipedia.org/wiki/VaraniseVaranise e dua na matanitu ka lewena na vanua o Metropolitan Varanise ena Ra Iurope kei na vica na ki veimatanitu tani veiyasana kei na yasana. Na vanua Metropolitan e Varanise e lako mai na Wasawasa Mediterranean ki na Vakavalagi Jenala kei na Wasawasa Vualiku, kei na Rhine ki na Wasa Atalanitika.Varanisehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VaraniseWikipedia: Potukalihttps://fj.wikipedia.org/wiki/PotukaliPotukali e mantanitu e tiko kina na Iberian Peninsula, ena Ceva ra kei Iurope. Sai koya na ra kei duadua lewa ituvaki ni levu vanua Iurope, na iyalayala ki na ra kei ceva ena Wasa Atalanitika kei na vualiku kei tokalau ena Spain.Iuropehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IuropeWikipedia: Austriahttps://fj.wikipedia.org/wiki/AustriaAustria e vaunaloka mantitu Tokalau Alps mantitu ena ceva kei tiki ni Iusutu Iurope. E lewena e ciwa na vakamatanitu ituvaki, e dua vei ira na Vienna, na i Austria kei kena koro levu.Austriahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AustriaWikipedia: Niu Yokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Niu_YokaNiu Yoka (New York) e dua na ituvaki e tiko mai na vuaicake kei Amerika. Niu Yoka e dua vei ira na imatai ni tinikatolu veikoloni ka tauyavutaki e Amerika.Ituvaki ni Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ituvaki_ni_AmerikaWikipedia: Vuravura sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vuravura_sitiNa vuravura siti, a kaciva talega e dua na siti kaukauwa, na koro levu, na alifa kei na vale ni vuravura, e dua na siti ka node lalai ena ilawalawa ni veika vakailavo ni vuravura vakailavo veikilai. Na vakasama e lako mai na veivanua kei na vuli cakacaka, kei na vakasama e tauyavutaki kina na vakavuravura, veivakarautaki, kei na vakayacori ena vanua vinaka geographic nomu me vaka e dua na vakaveiliutaki ni bibi ki na kena vakayagataki na ivakarau ni bula veika vakailavo kei volitaka e vuravura.Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SitiWikipedia: Dovuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/DovuNa Dovu yaca vakaumauma me baleta na ni tovolea kamica, soluble carbohydrates, ka vuqa era vakayagataki ena kakana. Na rawarawa dovu, e vakatokai talega me monosaccharides, oka kina na kulukosi, fructose, kei galactose.Dovuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DovuWikipedia: Ludwig van Beethovenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ludwig_van_BeethovenLudwig van Beethoven (17 Tiseba 1770 – 26 Me 1827) a daunivucu ka daunipiano e dua na Jamani. O koya e dua na ka bibi ena nona sa veisau na e kei na veidomoni na veitabagauna ivalu ena e ni ivakatagi malumu ka sa okati me dua vei ira na daunivucu cecere duadua ena veigauna kece sara.Daunivucuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaunivucuIvakatagi malumuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivakatagi_malumuWikipedia: Baihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BaiNa bai sai koya e dua na vale e encloses dua na vanua, e tautuba, ka dau tara e dua na duru ka semati ena papa, bai, ba se viritaki. E dua na bai e duidui mai na lalaga ka sega kina na yavu tudei ena kena balavu taucoko.Lalagahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LalagaWikipedia: Balunihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BaluniNa baluni e dua na kato sega ni dodonu ka rawa ni ni ena dua na kasi, dau vakasinaiti ena eliumi, hydrogen, cegu. Me baleta na itavi digitaki, na baluni e rawa ni vakasinaiti ena vakatavako, wai waini, granular ni itukutuku vakaraitaki (k.Vakarautakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakarautakaYavana vakaiyanaqahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Yavana_vakaiyanaqaWikipedia: Rapahttps://fj.wikipedia.org/wiki/RapaNa rapa sai koya na veika e okati ena polymers ni organic vakatautauvatataki isoprene, vata kei na tawasavasava lalai ni organic tale eso vakatautauvatataki kei na wai. O Thailand kei Idonisia e rua na kena liutaki na rapa veivakarisekete.Vakayago itukutukuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vakayago_itukutukuWikipedia: Lalagahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LalagaNa lalaga sai koya e dua na vale ka vakamacalataka e dua na vanua, e dua na icolacola; vakarautaka na veitaqomaki, vale, se rorogodina; se vakaiukuukutaki.Lalagahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LalagaPages using multiple image with auto scaled imageshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Pages_using_multiple_image_with_auto_scaled_imagesWikipedia: Osehttps://fj.wikipedia.org/wiki/OseNa lasa kecega ose (Equus ferus caballus) ni veimatavuvalevaki formu ni ose (Equus ferus). Oqo e dua na rogorogo-qaqalovaki ungulate vakasucuna e lewena na matavuvale na taxonomic Equidae.Osehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OseWikipedia: Vuakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VuakaNa Lasa kecega vuaka na veimatavuvalevaki levu sara-qaqalovaki ungulate. Era vakatokaivaki eso na subspecies ni Eurasian werenivaini vuaka se duatani species.Vuakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuakaWikipedia: Sucuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SucuNa sucu e dua na kakana nutrient ka vulavula na kena wai kakana a vakarautaka na sucuni adrenali ni vakasucuna. Sa ikoya na ivurevure taumada ni kakana bulabula me baleta na vakasucuna lalai (oka kina na tamata era sa vakaidinavakani) ni bera ni ra laki digovi na mataqali kakana tale eso.Sucuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SucuWikipedia: Columbidaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/ColumbidaeColumbidae e matavuvale vuka e lewena na ruve. Sai koya duadua ga na matavuvale ena ivakarau Columbiformes.Columbidaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ColumbidaeWikipedia: Iseleiwauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/IseleiwauNa iseleiwau sa ikoya e dua na bladed melee ni iyaragi me baleta na slashing se thrusting ka sa sivia na isele se dagger, ka tu kina e dua na buroro balavu sara ka tu kina e dua na ni diana. Na ivakamacala vakavinaka ni vosa e isau vata kei na itukutuku makawa ni epoch se na vanua o geographic e vakasamataki tiko.Iseleiwauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IseleiwauWikipedia: Salmonhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SalmonSalmon na yaca e ra ena vica vata na species ni cila-tabadravaki ika ni vale ena matavuvale Salmonidae. Na ika tale eso ena matavuvale vata ga era oka kina na kurukoto, char, grayling kei vulavulaika.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Boomhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BoomBoom, cilava, beka, se tonotono (Batoidea) e dua na kalasi ni cartilaginous ni ika kei ira na wekadra voleka qio, ratou lewena na subkalasi Elasmobranchii. Na cilava era iwasewase levu duadua ni cartilaginous, ka tiko sara ga e 600 species ena 26 na matavuvale.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Cyprinus carpiohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Cyprinus_carpioMatau Carp (manumanu) (Cyprinus carpio)Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Labeo catlahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Labeo_catlaNa Catla (Labeo catla) kilai talega me ka levu Ceva Vakaesia carp, e ka bibi vakailavo Ceva Vakaesia bulawai na ika carp ni matavuvale Cyprinidae. Sa vanua ni uciwai kei drano ena vualiku Idia, Bangladesh, Myanmar, Nepal, kei Pakisitani, ia sa vakaveikilaitaki talega ena veivanua tale eso ena Ceva Esia ka sa vanua ni teiteivaki.Ikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IkaWikipedia: Ruvehttps://fj.wikipedia.org/wiki/RuveNa vatu ruve, se matau ruve e lewe ni matavuvale e vuka Columbidae. Ena kena vakayagataki wasoma, e dau vakatokai ga na manumanu vuka oqo me "ruve".Columbidaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ColumbidaeWikipedia: William Shakespearehttps://fj.wikipedia.org/wiki/William_ShakespeareWilliam Shakespeare (bapt. 26 Epereli 1564 – 23 Epereli 1616) e dua na daunivucu Vakavalagi, dauvoladrama, kei dauvakaraitaki ena, ka raici raraba me vaka na dauvolaivola levu duadua ena vosa Vakavalagi kei na dauveiqaravi levu duadua e vuravura.William Shakespearehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:William_ShakespeareWikipedia: Veitikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeitikiVeitiki sa kauwai tiko na tabana ni kilanibula ena kena vulici na ituvatuva ni bula kei na kedra iwase. Na veitiki sa ikoya e dua na tabana ni vakadidike vakatamata ka na vakayacori tiko kina na vakatorocaketaka isoqosoqo ni bula.Veitikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeitikiWikipedia: Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/OqaniNa oqani e dua na ilawalawa ni igacagaca ka tautauvata na kena cakacaka. Na bula kei na manumanu bula e dau vakararavi ki na vuqa na oqani ka veiyaloni ena ivakarau ni oqani.Kanaka oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Oqani#Kanaka_oqaniWikipedia: Yavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/YavaNa yava e dua na vale veitikivaki e kune ena vuqa na vertebrate. Sai koya na ni ni tabanikau ka dau vakavuna na bibi kei na yavavala.Tamata yagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tamata_yagoVeitikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeitikiWikipedia: Tamata yagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tamata_yagoCategory:Tamata yagoTamata yagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tamata_yagoWikipedia: Taganehttps://fj.wikipedia.org/wiki/TaganeNa tagane (♂) bula sai koya na physiological vakayelewa ka a vakavuna sperm. Yadua spermatozoon e rawa ni fuse e levu sara na yalewa gamete, se ovum, ena kena icakacaka vakatubukawa.Vakataganehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakataganeWikipedia: Yalewahttps://fj.wikipedia.org/wiki/YalewaNa yalewa se marama (♀) na tagane se vakayalewa ituvatuva ka dau vakavuna na sega ni veikauyaki ova (yaloka sela). E sega ni Barring na ivakarau ni bula vakavuniwai, e vuqa na yalewa vakasucuna, oka kina o ira na yalewa tamata rua X chromosomes.Vakataganehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakataganeWikipedia: Tekinolajihttps://fj.wikipedia.org/wiki/TekinolajiNa tekinolaji na isoqoni ni iwalewale, kila, tataqomaki, ena ivakatakila vakayagataki ena kena vakarautaki na iyaya se veiqaravi se ena kena vakayacori rawa na inakinaki, me vakataka veivaqaqai ni vakadidike. Na tekinolaji e rawa ni kila ni tataqomaki, ivakatakila, kei na kena vakaoqo, se e rawa ni tu ena misini me vakayacori kina na veisele ka sega na kila na veika me baleta na nodra cakacaka.Tekinolajihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TekinolajiWikipedia: Vakasama (ivakavuvuli)https://fj.wikipedia.org/wiki/Vakasama_(ivakavuvuli)Na vakasama se ivakavuvuli, era sa vakamacalataki tu veivakasama vakasama se nanuma raraba ka yaco ena vakasama, ena vosa, se nanuma. Era sa kila tu ni sa ka bibi sara na buloko ni vale ni nanuma ena vakabauta.Ivakavuvulihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakavuvuliWikipedia: Maramahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MaramaNa marama sa ikoya e dua na tamata yalewa. Na marama e dau vosa ni marama uabula; goneyalewa sa ikoya na vosa me baleta na gone se itabagone.Maramahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MaramaWikipedia: Tagane (tamata)https://fj.wikipedia.org/wiki/Tagane_(tamata)Na tagane e vakavuqa ni dau vosa e dua ena uabula tagane tamata. Gonetagane e dau vosa tudei ni tamata ni bera na uabularawa, me baleta e dua na gone tagane se itabagone.Tagane (tamata)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tagane_(tamata)Wikipedia: Vosanicuruhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VosanicuruNa vosanicuru, sega soti vosa: yacovuni, e dua na ivakatakilakila vuni, ka dau tu kina na matanivola, e dau vakayagataki me vakadeitaki kina na ivakatakilakila ni kena vakayagataki.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vosanicuru#VeitikinaWikipedia: Nabavunihttps://fj.wikipedia.org/wiki/NabavuniEna gauna ni veitaratara kei itukutuku iwalewale, na nabavuni e dua na ivakarau ni lawa ki na itukutuku ni saumaki mai — me vaka e dua na ivola, vosa, rorogo, iyaloyalo, se lomasoli — ki na dua tale na fomu se ivakaraitaki, ena dau vakalekalekataki se vuni e dua na ka, me baleta na veitaratara ena dua jenala na veitaratara kakaburaki se mamaroroi ena dua na mamaroroi vakarauta. Na ivakaraitaki taumada sai koya na bulia ni vosa, ka rawa kina vua e dua na tamata, ena vosa, me tukuna na veika era raica, rogoca, vakila, se vakasamataka vei ira na tani.Nabavunihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NabavuniWikipedia: Gusunivosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/GusunivosaNa gusunivosa na tabana ni fisiki e salavata kei na vulici ni vakamisini ua ena kasi, waini, ka tobu oka kina na ulutaga me vaka na sautaninini, rorogo, ultrarorogo ka infrarorogo. Na kena vakayagataki na acoustics e sa tiko sara ga ena ituvaki ni iSoqosoqo ni bula ena gauna oqo vata kei na kena sa kilai vinaka tu na audio kei lewai ni rorogo gugumatua.Gusunivosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:GusunivosaWikipedia: Katakata tokitakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Katakata_tokitakiKatakata tokitaki sa dua na ivakarau ni bula vakaivakarau vutinisipi katakata idinia ka ra kauwai kina na itabatamata, vakayagataka, saumaki mai, kei na veisau ni vutinisipi katakata igu (katakata) ena ivakarau vakayago. Na veisau katakata e ivakatagedegedetaki ki na veimataqali gacagaca, me vaka na vutinisipi katakata conduction, vutinisipi convection, vutinisipi mataqalirarama, ka tokitaki ni igu ena veituvatuva veisau.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Katakata_tokitaki#VeitikinaWikipedia: Katakatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KatakataEna thermovakayavavala, na katakata sa ikoya na igu me tokitaki se mai na ivakarau ni thermovakayavavala, ena noda gacagaca ka sega ni thermovakayavavala cakacaka se tokitaki ni baleta.Thermovakayavavalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ThermovakayavavalaWikipedia: Totolo ni raramahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Totolo_ni_raramaNa totolo ni rarama ena lala, tukuna wasoma , e na raraba vakayago tudei bibi ena vuqa na vanua ni fisiki. Na kena yaga e vakamacalataki me 299792458 mita ikarua ni (e rauta ni 300000 km/s (186000 mi/s ).Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Totolo_ni_rarama#VeitikinaWikipedia: Totolohttps://fj.wikipedia.org/wiki/TotoloEna kena vakayagataki e veisiga kei na kinematics, na totolo e dua na ka e bibi kina na magnitude ni kena itutu; sa yaco kina me scalar iwiliwili e. Oqo na itekitekivu ni totolo/liwakaukaua neimamivosa ena vector fisiki.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Totolo#VeitikinaWikipedia: Lutu Galala'https://fj.wikipedia.org/wiki/Lutu_Galala%27"Lutu Galala'" (Free Fallin) na dolavi ni sala mai na Tom Petty ni imatai domodua ivolamaroroi, Tudel Vula Katakata (Full Moon Fever) (1989). Na sere a vola o lalai kei nona itokani ni volavola me baleta na ivolamaroroi, Jeff Lynne, kei na kena itukutuku Lynne ena veitokoni solo kei na besi qita.Vatu melehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vatu_meleWikipedia: Tudel Vula Katakatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tudel_Vula_KatakataTudel Vula Katakata (Full Moon Fever) na imatai domodua ni valeniyaloyalo yavala ivolamaroroi ena Tom Petty, vagalalataki ena Epereli 24, 1989, ena MCA Records. E kena ibalebale na nodra cau na lewe ni nona ilawalawa Heartbreakers, kilaika Mike Campbell, vakadina Jeff Lynne, Roy Orbison (ka a mate ni bera na kena vagalalataki), ka George Harrison, Petty's ilawalawaivesu ena Traveling Wilburys.Ivolamaroroihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvolamaroroiWikipedia: Tom Pettyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tom_PettyTom Petty (Okotova 20, 1950 – Okotova 2, 2017) o ya e dua na daulagasere ni Amerika dauvolasere, multi-dauiyaiya, volatukutuku ni veivakarisekete, kei na dauvakaraitaki ena. Sai koya na liutaka daulagasere ni Tom Petty kei na Heartbreakers, tauyavutaki ena 1976.Dauvakaraitakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DauvakaraitakiIvakatagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakatagiMatanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Gonghttps://fj.wikipedia.org/wiki/GongNa gong e Tokalau ena Tokalauceva Esla Sere na iyaya ni percussion e taura na fomu ni dua na rauni ni kaukamea ka sa tarai kina e dua na mallet.Iyaya ni percussionhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaya_ni_percussionWikipedia: Banjohttps://fj.wikipedia.org/wiki/BanjoNa banjo e va, lima, se ono iyaya ni wa ena dua na mebareni lailai, dodoka tu e dua na qara ena dua na itutu ni resonator. Na mebareni e dau rauni, ka dau caka na palasitika, se na manumanu ena so na gauna.Iyaya ni wahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaya_ni_waWikipedia: Apihttps://fj.wikipedia.org/wiki/ApiNa api e iyaya ni wa oqori e dua na iwiliwili ni yadua wa cici ena dua na tutuni ki na kena rorogopapa; sa wa na covia laivi ena iqaqalo ni liga.Iyaya ni wahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaya_ni_waWikipedia: Lutehttps://fj.wikipedia.org/wiki/LuteNa lute e covia laivi iyaya ni wa ena dua na domo (dua na vosacataka o se unvosacataka) kei na dua na viribaititaki ni tola qara, ka dau vakayacori ena dua na qara ni rorogo se na dolavi ni yago. Vakabibi, na vosa "lute" e rawa ni baleta e dua na iyaya ni cakacaka mai na matavuvale mai Iurope lute.Iyaya ni wahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaya_ni_waWikipedia: Lali (percussion)https://fj.wikipedia.org/wiki/Lali_(percussion)Na lali e vakadodonu tarai idiophone sara iyaya ni percussion. E levu na lali e tu kina na kena ibulibuli e dua na bilo tola ni gauna e tarai vibrates kina e dua na vakabesebese kaukauwa cake, vata kei na kena bucini e dua na vinaka resonator.Lali (percussion)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Lali_(percussion)Wikipedia: Ukulelehttps://fj.wikipedia.org/wiki/UkuleleNa ukulele (/ˌjuːkəˈleɪli/ YOO-kə-LAY-lee; mai Vosa Awai: ʻukulele [ˈʔukuˈlɛlɛ], e rauta ni OO-koo-LEH-leh) na e Awai iyaya ni wa, na mataqali qita ni iyaya ni cakacaka. E dau vakayagataka ni va nylon wa.Iyaya ni wahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaya_ni_waWikipedia: Masihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MasiMasi (tapa) e dua na kuliisulu a vakayacori ena yanuyanu ni Wasa Pasifika, Taumada ena Toga, Samoa ena Viti, Ia ni sa vuravura sara ga Niue, Cook Yanuyanu, Futuna, Solomon Yanuyanu, Java, Niusiladi, Vanuatu, Papua Niukini ena Awai (Evei e vakatokai kina kapa). E dua Varanise Polinisia it e voleka ni seyavu, vakavo ga ena so na veikoro ena Marquesas.Isuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IsuluWikipedia: Waqa ni dauveivolihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Waqa_ni_dauveivoliNa waqa ni dauveivoli e dua na waiqaseqase e kauti kako se tiko kina na pasidia ni kena isau. Oqo e veibasai ki na itovo qaseqase marau, ka dau vakayagataki me baleta na gauna ni lasa ni tamata yadua, kei na waqa ni mataivaluiwai, ka dau vakayagataki ena inaki ni mataivalu.Commons category link from Wikidatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Commons_category_link_from_WikidataWaqa ni dauveivolihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Waqa_ni_dauveivoliWikipedia: Waqa (dauveivoli)https://fj.wikipedia.org/wiki/Waqa_(dauveivoli)Na waqa e dua na waqa ni dauveivoli e dau vakayagataki me kauta pasidia, ka so na gauna ni lori kei na kako, ena loma ni dua na yago e wai. E dua na waqa pasidia ka levu na kena yawa, me vaka e Venice, Itali, e dau vakatokai ena so na gauna me wai basi se wai tekisi.Waqa (dauveivoli)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Waqa_(dauveivoli)Wikipedia: Qin Shi Huanghttps://fj.wikipedia.org/wiki/Qin_Shi_HuangQin Shi Huang (Vosa Vakajaina: 秦始皇; vakaidina: 'Imatai Empera ni Qin', 18 Feperueri 259 BC – 10 Sepiteba 210 BC) sa ikoya na kena tauyavu na Qin matavuvale vakatui ka sa imatai ni empera ni dua na duavata Jaina. A sucu o koya Ying Zheng (嬴政) se Zhao Zheng (趙政), e dua na ravou ni ituvaki ni Qin.Jainahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:JainaWikipedia: Vakayakavihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakayakaviNa vakayakavi e dau vakaibalebaletaki ki na veika sa tu ena vuqa na ituvaki ni itovo ni bula e levu ka levu duadua na vakarauwai ena siga, ka vuqa na vakara kei era kania na yakavi. Taumada na kakana levu duadua e vakayagataki me laukana kina siglevu, ka kacivi vakayakavi, Ena nodra ra kei itovo vakavanua, vakauasivi ena kedra maliwa na matatimi, a biuvanua sara vakamalua ena siga taucoko ni 16th ki ika 19 senijiuri.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vakayakavi#VeitikinaWikipedia: Garfieldhttps://fj.wikipedia.org/wiki/GarfieldGarfield e Amerika komiki tikinipepa a bulia o Jim Davis. Na kena tabaki taumada me vakataki Jon ena 1976, ka matanitu rabailevu ivunau mai 1978 me Garfield, ena veigauna kece e dau yaco kina na bula ni ivakarau ni itutu, Garfield na pusi; O Jon Arbuckle, na kena itaukei tamata; kei Odie, na koli.Komikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KomikiWikipedia: Kioahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kioa| coor_pinpoint =Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kioa#VeitikinaWikipedia: Tabuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TabuaNa tabua e masiraki kei bati ni dua na watina tavuto oqori e dua na itukutuku bibi ni itovo vakavanua e Vakaviti e dua na isoqosoqo. Era a soli ivakarau vei ira na isolisoli ni veisorovaki sesevusevu, ka sa bibi sara na nodra veivosaki na ikei toroga.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tabua#VeitikinaTaudaku isemahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tabua#Taudaku_isemaWikipedia: Ivakatagi iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ivakatagi_iyayaNa ivakatagi iyaya e dua na iyaya ni gacagaca se vakamatautaki me caka kina na ivakatagi rorogo. Ena ivakavuvuli, na ivakaraitaki cava ga e kauta mai na rorogo e rawa ni vakasamataki kina e dua na iyaya ni vakatagi — ena kena inaki ga sa yaco kina me iyaya ni vakatagi na iyaya.Ivakatagi iyayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivakatagi_iyayaWikipedia: Joseph Haydnhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Joseph_HaydnFranz Joseph Haydn (31 Maji 1732 - 31 Me 1809) a daunivucu tiko o Vaka-austria na gauna ni e. A iyaya ena vakatorocaketaki ni loqi donui ivakatagi me vaka na piano trio.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Joseph_Haydn#VeitikinaWikipedia: Qaravatuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/QaravatuNa Qaravatu e sega ni dua na ka e tu e loma ni qele, e dua na ka levu me rawa ni curu kina e dua na tamata. Qaravatu dau fomu ena drakivaki ni vatu ka dau dodoka na botoniqele titobu.Qaravatuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:QaravatuWikipedia: Vatulelehttps://fj.wikipedia.org/wiki/VatuleleVatulele e dua na 32 yanuyanu coral ka kacabote kilomita (20 maile) ena ceva kei Viti levu, na yanuyanu levu duadua e Viti. Ka toka ena 18.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: Nukulauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/NukulauNukulau e dua na islet lailai e wili ki Viti. Sa voleka sara yani ki Suva, na toroturuga e tiko kina o Viti, ka koto e tini na kilomita ki na ra.Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VitiWikipedia: James Cookhttps://fj.wikipedia.org/wiki/James_CookJames Cook (7 Noveba 1728 - 14 Feperueri 1779) e dua na vakavalagi daubutuvanua, dauniuli, cartographer, kei turaganivalu ena Peritania ni mataivalu vakaturaga. A cakava o koya na mape matailalai ni Newfoundland ni bera ni caka e tolu na ilakolako ki Wasa Pasifika, ka sa mai rawata kina na imatai ni nona veitaratara o Iurope vata kei na baravi ena tokalau kei Ositerelia kei na Awai Yanuyanu, kei na imatai ni ka e volai kina na sokotakosovat ni Niusiladi.Tagane (tamata)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tagane_(tamata)Wikipedia: Seniwijihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SeniwijiNa seniwiji e tiko e dua na kakana ka tiko kina na kakana draudrau, tasiri jisi se kania, biu tu ena loma ni selesele ni madrai, se dua tale na dari me laki dua na koniteina se wilika ena dua tale na mataqali kakana. A tekivu na seniwiji me dua na qaqalo kakana veikauyaki ena ra kei vuravura, ka dina ga ni sa vaka me tu e vuravura raraba.Gunu - Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_-_KakanaWikipedia: Kaniahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KaniaNa kania, kilai talega lewe ni manumanu se lewenimanumanu na manumanu vakayago e dau kana me kakana.Kaniahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KaniaWikipedia: Nicaraguahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NicaraguaNicaragua, ka sa mai tu kina na Ripabuliki o Nicaragua, na matanitu levu ena loma ni Iusutu Amerika, iyalayalataki mai Honduras ki na vualikura, na Wasawasa Caribbean ki na tokalau, e Costa Rica ki na ceva, kei na Wasa Pasifika ki na cevara. Managua e sa usutu ni vanua ni bula kei na koroturuga levu duadua ka sa ikatolu talega ni koroturuga e Amerika, e dakuna o Tegucigalpa kei Guatemala Siti.Iusutu Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iusutu_AmerikaWikipedia: Kenadahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KenadaNa Kenada e dua na matanitu ena vualiku kei Vualiku Amerika.Kenadahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KenadaWikipedia: Cubahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CubaNa Cuba, vakaivola na Ripabuliki ni Cuba, e dua na matanitu e okati kina na yanuyanu o Cuba ka vakakina Isla de la Juventud kei na vica na lalai veiyatuyanuyanu. Na Cuba e tiko ena vualiku kei Caribbean ena vanua a soqoni kina na Wasawasa Caribbean, ikeli e Mexico kei na ra kei na Wasa Atalanitika.Cubahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CubaWikipedia: Fidel Castrohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Fidel_CastroFidel Alejandro Castro Ruz (13 Okosita 1926 – 25 Noveba 2016) o ya e dua na vaka-cuba communist dauveitusaqati daunipolitiki, a Vako-Munisi – Vaka-Lenin kei vaka-cuba dauboletaki. A liutaka na Castro na Ripabuliki ni Cuba me Imatai Sekeriteri ni Communist Isoqosoqo ni Cuba mai na 1961 me yacova na 2011, na veiqaravi taumada e liu mai na 1959 ki na 1976 ka qai Peresitedi ni Matabose ni Ilawalawa kei Matabose ni Italatala mai na nodra 1976.Cubahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CubaWikipedia: Belohttps://fj.wikipedia.org/wiki/BeloNa belo (Turdus poliocephalus) sa dua na vuka ni veikau ena matavuvale belo. E voleka ni 50 na subspecies sa vakamacalataki oti, ranging mai Taiwan, mai na Ceva Esia kei Melanesia, ki Samoa, solibula na duidui levu ena plumage.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Sitibatitabuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SitibatitabuaSitibatitabua (Erythrura kleinschmidti) — E dua na manumanu vuka.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Damudamu tuwawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Damudamu_tuwawaNa damudamu tuwawa e luminous tuwawa kalokalo ni lailai se vakacegu tawavanua (sauta 0.3–8 solar tawavanua (M☉)) ena dua na iwase ni stellar ibulibuli.Kalokalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KalokaloWikipedia: Yanuyanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/YanuyanuNa yanuyanu se e dua na tiki ni vanua ni vanuataki lalai e vakavolivoliti tu ena wai. Na yanuyanu lailai sara me vaka na veivakatovolei ni vanua ena veicakau e rawa ni vakatokai me yanuyanu (islet), yanuyanu (skerry), cay se idola.Vakatavuvulitaka mai na Veivanuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Yanuyanu#Vakatavuvulitaka_mai_na_VeivanuaVeitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Yanuyanu#VeitikinaWikipedia: Rua ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_ka_duaRua ka dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Rua ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_ka_ruaRua ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Rua ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_ka_toluRua ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Rua ka vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_ka_vaRua ka va (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Rua ka ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_ka_ciwaRua ka ciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Rua ka limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_ka_limaRua ka lima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Rua ka waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_ka_waluRua ka walu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Rua ka vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_ka_vituRua ka vitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Rua ka onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_ka_onoRua ka ono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vasagavoluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VasagavoluVasagavolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolu ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tolu_ka_duaTolu ka dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolu ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tolu_ka_toluTolu ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolu ka waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tolu_ka_waluTolu ka walu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolu ka vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tolu_ka_vaTolu ka va (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolu ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tolu_ka_ruaTolu ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolu ka limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tolu_ka_limaTolu ka lima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolu ka ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tolu_ka_ciwaTolu ka ciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolu ka vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tolu_ka_vituTolu ka vitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Tolu ka onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tolu_ka_onoTolu ka ono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vadahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VadaNa vada e dua na iwasewase ni savoury tavuteke kakanamamada mai Idia, a vakayacana talega wada, vade, vadai, wadeh, bara. Na mataqali vadas duidui e rawa ni vakamacalataki variously me fritter, cutlet, doughnut, se dumpling.Gunu - Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_-_KakanaWikipedia: Madrai tavuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Madrai_tavuNa madrai tavu ivakarau ni madrai ka sa dravu ena draki ki na serau katakata. Na dravutaki oqo e vua e dua na Maillard sauvuki, ka vukici kina na ikanakana ni madrai ka cakava me vakabauta ka sa rawarawa kina me vakatetei yani na duauduataki.Madraihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MadraiWikipedia: Yanakimadraihttps://fj.wikipedia.org/wiki/YanakimadraiNa yanakimadrai sa dua na madrai e bulia na valawa, wai, kei na masima, ka qai tekivu sara me yanaraki na bali. E vuqa na yanakimadrai era vakaleveni, e dina ni so era leveni, me vaka na Pita madrai.Madraihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MadraiWikipedia: Californiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CaliforniaO California e dua na ituvaki e Amerika. Ena loma ni 39.Ituvaki ni Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ituvaki_ni_AmerikaWikipedia: Floridahttps://fj.wikipedia.org/wiki/FloridaO Florida na ceva duadua contiguous ituvaki ena Amerika. Na ituvaki sa koya ki na ra ni Ikeli ni Mexico, ki na vualiku ra ena Alabama, ki na vualiku ena Georgia, ki na tokalau ena Wasa Atalanitika, kei na ceva ena Qiqo ni Florida.Ituvaki ni Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ituvaki_ni_AmerikaWikipedia: Kentuckyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/KentuckyKentucky e dua na ituvaki e toka ena ceva kei Amerika. Kentucky e ka levu duadua na 37th kei na 26th levu duadua e lelevu na 50 na Amerika.Ituvaki ni Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ituvaki_ni_AmerikaWikipedia: Ohiohttps://fj.wikipedia.org/wiki/OhioOhio e dua na ituvaki ena tokalau kei Tokalau Vualiku Lomadonu-Tokalau kei Amerika. Mai na 50 ituvaki, sai koya na 34th levu duadua ena vanua, na ikavitu ni lelevu duadua, kei na ikatini e levu duadua yasai lewena.Ituvaki ni Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ituvaki_ni_AmerikaWikipedia: Croissanthttps://fj.wikipedia.org/wiki/CroissantNa croissant e dua na vakavaranise buttery, flaky, viennoiserie dauvavavi ni Vaka-Austria e kena itekitekivu, ka vakatokai na kena itukutuku makawa iukuuku. Na croissant kei na viennoiserie tale eso e caka mai na ilatitaki yeast-levenitaki.Madraihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MadraiWikipedia: Batahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BataNa bata e dua na iyaya loba sucu a caka mai na uro kei protein cakacaka ni sucu se kirimu. Oqo e dua na emulsion tudei ena ivakarau ni rumu, e oka kina na 80% batauro.Sucu ivolihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sucu_ivoliWikipedia: Lobasucuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/LobasucuNa lobasucu e dua na kabani ni bisinisi e tauyavutaki me baleta na harvesting se cakacakataki (se ruarua) sucu mai na manumanu — e dua mai na bulumakau se bafalo, ia mai na me, sipi, ose, se kameli – me baleti ira na tamata ena veivakarusai. Na lobasucu e tiko ena dua na iteitei ni lobasucu vakatabui se ena dua na iwasewase ni vanua ni multi-inaki teitei (vanua ni teitei veicurumaki) ka sa baleta tiko na tatamusuki ni sucu.Gunu - Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_-_KakanaWikipedia: Jisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/JisiNa jisi e sucu ivoli na mai na sucu ka a caka ena dua na gauna rabailevu ni ikanakana, ibulibuli, kei na fomu ena nona coagulation na sucu proteini casein. E ratoulewena protini ka uro mai na sucu, e vakavuqa na sucu i bulumakau, bafalo, me, se sipi.Jisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:JisiWikipedia: Pinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/PiniNa pini (Pisum sativum) sa dau spherical lailai kawa se na kawa-kakana ni kakana vuanikau. Na pod yadua e tiko kina e vica na pini, ka rawa ni drokadroka se dromodromo.Fabaceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FabaceaeWikipedia: Virginiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VirginiaVirginia e dua na ituvaki ena veiyasana ni ceva tokalau kei na ra ni Lomadonu-Atalanitika e Amerika ka tiko ena maliwa ni Atalanitika Tai kei na Ulunivanua Appalachian. Na veivanua kei na draki ni Virginia era sa dau veisautaka na Ulunivanua Karakarawa Batibatina ni ra kei na Chesapeake Toba, ka vakarautaka na kila vei ira na kena flora kei na fauna.Ituvaki ni Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ituvaki_ni_AmerikaWikipedia: Volavolahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VolavolaNa volavola e dua na veitaratara ni kawatamata e oka kina na ivakaraitaki ni dua na vosa kei ivakatakarakara. E sega ni dau vakayagataka na veivosa taucoko e dua na volavola ivakarau, o ira na ivakarau ni vosaceuti e rawa ni ra vukea ka dodoka yani na vosataki vosa e cavuti tiko ena kena vakayacori na kena buli na ivakarau kaukauwa ni vosa ka rawa ni vakau yani ena kena gauna donu kei na kena maroroi.Volavolahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VolavolaWikipedia: Rua na drauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_na_drauRua na drau (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Udolu ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Udolu_ka_duaUdolu ka dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Udolu ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Udolu_ka_ruaUdolu ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Udolu ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Udolu_ka_toluUdolu ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitu ka vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vitu_ka_vituVitu ka vitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Limasagavuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/LimasagavuluLimasagavulu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Rua na udoluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rua_na_udoluRua na udolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Onosagavuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/OnosagavuluOnosagavulu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitusagavuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/VitusagavuluVitusagavulu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walusagavuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/WalusagavuluWalusagavulu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ciwasagavuluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavuluCiwasagavulu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walu ka waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Walu_ka_waluWalu ka walu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Kalokohttps://fj.wikipedia.org/wiki/KalokoNa kaloko e vakayagataki e dua na gacagaca me vakarautaki, maroroi, ka vakaraitaka na gauna. Na kaloko e dua vei ira na tamata qase duadua ena vovou, ena sotavi na kena gadrevi me vakarautaki na vakaveitalia ni gauna oqo mai na tabanilotu dina: siga, ivolanivula vula, ka na yabaki.Gaunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:GaunaMisinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MisiniWikipedia: Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KakanaNa kakanae dua na ka e iyaya me vakarautaka na yaga veitokoni ni dua na ituvatuva. E dau tu ga na kena itei se manumanu na kakana, ka tu kina na nutrient yaga, me vaka na carbohydrate, uro, protein, vitamin, se mineral.Gunu - Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_-_KakanaWikipedia: Vakasorenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakasorenaSa vakasorena se co na nodra kau na tuituina se aromatic na iyau era vakayagataki me baleta na isakisakitaki kei na kakana draudrau, me baleta na savasava tikoga na inaki, se na wainimate; veivakuwai na kakana kei na kau tale eso me baleta na maqosanutrient. vakasasaqa vakayagataka ga na veidutaitaka vakasorena mai na sipaisi.Vakasorenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakasorenaWikipedia: Sipaisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SipaisiNa sipaisi e dua na sorenikau, vuanikau, wakana, kuli, se so tale na tea e vakayagataki vakatabakidua me baleta na isakisakitaki, rokataki se maroroi kakana. Na sipaisi e kilai tani mai na vakasorena, ka sa ikoya na drauna, senikau, se tiki ni kau e vakayagataki me baleta na isakisakitaki se me savasava tikoga.Sipaisihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SipaisiWikipedia: Ganivatuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/GanivatuGanivatu — Manumanu vuka.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Sika qasecake ganiwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sika_qasecake_ganiwaiNa sika qasecake ganiwai (Anser Anser) sa ikoya e dua na species levu ni ga vo ena ni matavuvale waivuka kei na kena Anatidae species. E tiko kina na mottle kei tarovi ulu ni vuravura vutidra kei moli gusu ni piqi yavana.Anatidaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AnatidaeWikipedia: Mallardhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MallardNa mallard (Anas platyrhynchos) e siova ga o ya ka bucina taucoko kina na veika vinaka kei na subtropical Amerika, Palearctic iyalava kei na Vualiku Aferika ka sa vakatakilai mai kina mai ni Niusiladi, Ositerelia, Brazil, Colombia, kei na Ceva Aferika. Na tagane e manumanu (drakes) e dua na ulu ni vunia drokadroka ka sika ena tabana ni tabadra kei na kete, ni ra sa yalewa na toa (ga se o ira na nodra) era sa na kena tavutonotono.Anatidaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AnatidaeWikipedia: Suanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SuaniOqo e suani (Cygnus cygnus) dua na species ni manumanu vuka ni Cygnus genus.Anatidaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AnatidaeWikipedia: Ositerejihttps://fj.wikipedia.org/wiki/OsiterejiNa ositereji (Struthio camelus) sa ikoya e dua na species ni droluluqa vuka levu e vuravura taucoko ki na veivanua lelevu e Aferika.Manumanu vukahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Manumanu_vukaWikipedia: Ikeli-luluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ikeli-luluOqo e ikeli-lulu (bubo bubo) na species ni ikeli-lulu ka tiko ena vuqa na Eurasia. Oqo e dua vei ira na species levu duadua ni lulu, ka na rawa ni tubu na yalewa ki na dua na balavu ni 75 cm (30 in), vata kei na dua na tabanayalataki ni 188 cm (6 ft 2), era sa vakalailai lalai na tagane.Strigidaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:StrigidaeWikipedia: Va ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Va_ka_duaVa ka dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Va ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Va_ka_ruaVa ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Malesiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Malesia|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Malesia#SitiWikipedia: Siti Nurhalizahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Siti_NurhalizaSiti Nurhaliza binti Tarudin (sucu 11 Janueri, 1979) e dua vaka-Malaysia daulagasere.Daulagaserehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaulagasereWikipedia: Ono (yanuyanu)https://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_(yanuyanu)Na Ono e dua na yanuyanu mai ilawalawa o Kadavu, e dua na outlier ki na yanuyanu o Kadavu, ki na ceva kei Viti Levu, e dua na yanuyanu levu o Viti. E tawasei mai na yanuyanu o Kadavu ena Ono Vakavinaka.Kadavu Ilawalawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kadavu_IlawalawaWikipedia: Chamomilla recutitahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Chamomilla_recutitaChamomilla recutita, yaca talega ka dau wasoma chamomile, kila chamomile, e sa dua na itei vakayabaki ni na ivakatakilakila matavuvale Asteraceae. Chamomile e kilai vakalevu ena kena vakayagataki na gastrointestinal leqa; sa vakakina na kena rawa ni vakayagataki me cudru ni kuli.Asteraceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AsteraceaeWikipedia: Arnica angustifoliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Arnica_angustifoliaE dua Arnica angustifolia na waicevata ka Alpine species ni kau ena matavuvale Asteraceae, sa ikoya na vanua ni draki batabata na veiyasana e Iurope, Esia, kei Vualiku Amerika (Vualiku kei ra Kenada, Alaska, vualiku Rocky Ulunivanua.Asteraceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AsteraceaeWikipedia: Sikote lovagehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sikote_lovageLigusticum scoticum, yaca talega Sikote lovage se Sikote raisiliko-wakana, sa dua na itei sautu ni matavuvale Apiaceae kunea na yasayasa ni Vualiku Iurope kei vualiku tokalau ena Vualiku Amerika. E tubu cake me 60 centimetres (24 in) balavu ka kunei ena vatu barinivatu kei bari-cake veico.Apiaceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ApiaceaeWikipedia: Sambucus ebulushttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sambucus_ebulusSambucus ebulus, yaca talega danewort, leleka ivavakoso, leleka ivavakosoberi, e dua vakasorena ivavakosoberi species ni genus Sambucus, vanua me Ceva kei Iusutu Iurope ka cevara Esia. Sa species talega na vakadodonutaka vakaituvatuvaki ena veivanua ni Vualiku Amerika (Niu Yoka, Niu Jersey ka Quebec).Adoxaceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AdoxaceaeWikipedia: Crepis tectorumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Crepis_tectorumNa Crepis tectorum e dua itei vakayabaki species ni matavuvale Asteraceae. E rawa ni tubu me 30–100 centimetres (12–39 in) bete.Asteraceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AsteraceaeWikipedia: Rotumahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rotuma| official_languages =Articles with short descriptionhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Articles_with_short_descriptionRotumahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RotumaWikipedia: Hebe speciosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Hebe_speciosaNa Hebe speciosa e dua species ni Hebe genus, matavuvale Plantaginaceae. E itikotiko mai vei ni Niusiladi ia e rawa ni kunei ena veiyasai vuravura tale eso ena vanua e iukuuku kina na dokadokai senikau.Plantaginaceaehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PlantaginaceaeWikipedia: Baskin-Robbinshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Baskin-RobbinsBaskin-Robbins e dua na sinucodo e vuravura raraba ni Aisi kirimu parlors. E sa franchises ena sivia na 30 na matanitu.Aisi kirimu na sinucodohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Aisi_kirimu_na_sinucodoWikipedia: Ra Papuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ra_PapuaRa Papua e dua na yasana o Idonisia. E kovuta na rua ra ucunivanua ena yanuyanu o Niu Kini, Vuka Uluni o ucunivanua kei Bomberai Ucunivanua, vata kei na voleka yanuyanu.Idonisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IdonisiaMelanesiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MelanesiaWikipedia: Filipainihttps://fj.wikipedia.org/wiki/FilipainiNa Filipaini e dua na veiyatuyanuyanu matanitu ni Cevatokalau Esia. E tiko ena Wasa Pasifika, ivesu mai na Wasa Ceva Jaina ena na ki ra, na Wasa Filipaini ena na tokalau kei na Wasa Celebes ena cevara, sa wasea na Filipaini na veiqaravi iyalayala kei Taiwan ki na vualiku, Japani ki na vualiku tokalau, Palau ki na ceva, Idonisia, Brunei kei Maleya ki na cevara, Vietnam ki na ra kei Jaina ki na vualikura.Filipainihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FilipainiWikipedia: Papuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PapuaE dua Papua sa ikoya na tokalau kei levu duadua na yasana ni Idonisia, e okati kina e vuqa na Ra Niu Kini. E iyalayala mai na yasana o Papua Niu Kini ki na tokalau, na yasana mai na Ra Papua ki na ra, na Wasa Pasifika ki na vualiku, kei na Wasa Arafura ki na ceva.Idonisiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IdonisiaWikipedia: Va ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Va_ka_toluVa ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Va ka vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Va_ka_vaVa ka va (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Va ka limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Va_ka_limaVa ka lima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Va ka onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Va_ka_onoVa ka ono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Va ka vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Va_ka_vituVa ka vitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Va ka waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Va_ka_waluVa ka walu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Va ka ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Va_ka_ciwaVa ka ciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Lima ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_ka_duaLima ka dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Lima ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_ka_ruaLima ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Lima ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_ka_toluLima ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Lima ka vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_ka_vaLima ka va (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Lima ka limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_ka_limaLima ka lima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Lima ka onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_ka_onoLima ka ono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Lima ka vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_ka_vituLima ka vitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Lima ka waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_ka_waluLima ka walu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Lima ka ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lima_ka_ciwaLima ka ciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Trinidad kei Tobagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Trinidad_kei_TobagoE dua Tirinidadi kei Tobako sa ikoya na ceva duadua yanuyanu matanitu e Karabiana ka kilai ena kena iyau ivakadinadina waiwai. E oka tiko kina na yanuyanu levu Tirinidadi kei Tobako, ka levu sara na yanuyanu lalai, e ka toka 130 kilomita (81 mita) kei Kerenada ki na ceva 11 kilomita (6.Caribbeanhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CaribbeanWikipedia: Ono ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_ka_duaOno ka dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ono ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_ka_ruaOno ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ono ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_ka_toluOno ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ono ka vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_ka_vaOno ka va (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ono ka limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_ka_limaOno ka lima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ono ka onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_ka_onoOno ka ono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ono ka vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_ka_vituOno ka vitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ono ka waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_ka_waluOno ka walu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ono ka ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ono_ka_ciwaOno ka ciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitu ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vitu_ka_duaVitu ka dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitu ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vitu_ka_ruaVitu ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitu ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vitu_ka_toluVitu ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitu ka vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vitu_ka_vaVitu ka va (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitu ka limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vitu_ka_limaVitu ka lima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitu ka onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vitu_ka_onoVitu ka ono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitu ka waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vitu_ka_waluVitu ka walu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Vitu ka ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vitu_ka_ciwaVitu ka ciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walu ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Walu_ka_duaWalu ka dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walu ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Walu_ka_ruaWalu ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walu ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Walu_ka_toluWalu ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walu ka vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Walu_ka_vaWalu ka va (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walu ka limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Walu_ka_limaWalu ka lima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walu ka onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Walu_ka_onoWalu ka ono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walu ka vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Walu_ka_vituWalu ka vitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Walu ka ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Walu_ka_ciwaWalu ka ciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Melihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MeliNa meli se posi sa ivakarau ni talaca vakayago posikadi, ivola, kei ovica. Dua posi veiqaravi rawa ni vakaitaukei se raraba, e dina ni vuqa na veimatanitu era vakatabui ena ivakarau vakaitaukei.Posi ivakarauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Posi_ivakarauWikipedia: Waqanivolahttps://fj.wikipedia.org/wiki/WaqanivolaNa waqanivola e dua na iyaya ni pakete kilai levu, e dau vakayacori kina e dua na itukutuku e sega ni tautauvata. E caka ga me tiko kina e dua na kena ivakarau, me vaka e dua na ivola se kadi.Paketehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PaketePosi ivakarauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Posi_ivakarauWikipedia: Pacific Gameshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pacific_GamesNa Pacific Games (e kilai taumada me vaka na qito ena ceva ni Pasifika) e dua na soqo multi, me vakataka na qito ni Olimipiki (albeit ena dua na kena ivakarau lailai), vata kei na vakaitavi vakatabakidua mai na veivanua ena wasawasa ni Pasifika. E dau vakayacori ena loma ni va na yabaki ka tekivu ena 1963.Historyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pacific_Games#HistoryMember associationshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pacific_Games#Member_associationsSportshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Pacific_Games#SportsWikipedia: Ciwasagavulikaduahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavulikaduaCiwasagavulikadua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ciwasagavulikaruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavulikaruaCiwasagavulikarua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ciwasagavulikatoluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavulikatoluCiwasagavulikatolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ciwasagavulikavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavulikavaCiwasagavulikava (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ciwasagavulikalimahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavulikalimaCiwasagavulikalima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ciwasagavulikaonohttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavulikaonoCiwasagavulikaono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ciwasagavulikavituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavulikavituCiwasagavulikavitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Ciwasagavulikawaluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/CiwasagavulikawaluCiwasagavulikawalu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka duahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_duaDrau na dua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_ruaDrau ka rua (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka toluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_toluDrau ka tolu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka vahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_vaDrau ka va (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka limahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_limaDrau ka lima (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka onohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_onoDrau ka ono (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka vituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_vituDrau ka vitu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka waluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_waluDrau ka walu (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka ciwahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_ciwaDrau ka ciwa (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Drau ka tinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Drau_ka_tiniDrau ka tini (naba)Dua - Ruahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Dua_-_RuaWikipedia: Kavetihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KavetiNa kaveti e dua kakana draudrau e rawa ni veimataqali roka, vao ya draunikau drokadroka, damudamu se vulavula, sa biennial tea tubu me vaka e dua na kakana draudrau vakayabaki cava me baleta na kena biuti kaukauwa. E sa siro mai na kila kaveti (B.Kakana draudrauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kakana_draudrauWikipedia: Qitohttps://fj.wikipedia.org/wiki/QitoE okati ena qito na fomu ni veivuvutaki itaviqaravi vakayago se dauqito, mai na vakaitavi vakawawa se tauyavutaki ni dua na ka, ke lailai me vakayagataki, maroroya se vakatorocaketaka na kaukauwa vakayago kei na kila vakacakacaka ena nodra marautaka tiko na vakaitavi, kei na so na gauna, veivakamarautaki ni dausarasara. Na qito e rawa ni kauta mai na macala vinaka ki na nona bula vakayago e dua.Qitohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:QitoWikipedia: Wai qitohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wai_qitoWai qito sa ikoya e dua na generalization ni veimataqali qito veiwekani kece sara ni wai. Na nodrau veimaliwai na tiki ni itaviqaravi bibi oqo kei na dela ni wai, e rawa ni vakararaba dokai "loma wai", "cake wai" ka e veicurumaki kei veiwaki na kena e rua "ena wai" tolu na ituvaki.Wai qitohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wai_qitoWikipedia: Lisi ni cecere matanituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lisi_ni_cecere_matanituOqo e dua na lisi ka vakarautaki kina na raici vakararaba ni cecere e veiyasai vuravura, kei na itukutuku ena kedra ituvaki kei na kilai ni nodra veiceceretaki.Lisi ni cecere matanituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lisi_ni_cecere_matanitu#Lisi_ni_cecere_matanituWikipedia: Vunilagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VunilagiNa vunilagi se lomalagilaini na laini e laurai me tawasei Vuravura mai na lomalagi, na laini e wasea vakaveidabui e na idusidusi kece sara e laurai ena rua na iwasewase: o ira era veilatai na dela i vuravura, kei ira era sega ni vakakina.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vunilagi#VeitikinaWikipedia: Ulunivanuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/UlunivanuaNa ulunivanua e dua na vanua levu ka duri tu e dela ni vanua vakavolivolita ena dua na vanua vakaiyalayala, e vakavuqa ni dua na dautukutuku. E dau nanumi tu ga e dua na ulunivanua me gaunisala mai na dua na delana.Ulunivanuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UlunivanuaWikipedia: Uciwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/UciwaiNa uciwai sai koya drodro vakatamata waisala drodro, e vakavuqa ni bulabulawai, drodro ki na dua na wasa, wasawasa, drano se dua tale na uciwai. Ena so na gauna e dau drodro e dua na uciwai ki na qele ka yaco me mamaca ena mua ni kena sala ka sega ni yacova tale e dua na yago e wai.Uciwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:UciwaiWikipedia: Dranohttps://fj.wikipedia.org/wiki/DranoNa drano e dua na vanua e sinai tu ena wai, veivakacurumi ena dua na beseni, vakavolivoliti ena vanua, vakatikori mai na dua uciwai se so tale volekata e veiqaravi me vakani se drodro na drano. Drano davo tu ena vanua ka sega ni tiki ni wasawasa, e dina ga ni vaka na wasawasa levu, era sa tiki ni cowiri ni wai ni vuravura.Dranohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DranoWikipedia: Soniwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SoniwaiNa soniwai kena tiko e dua na yago wai ka drodro tu e dela ni wai ena loma ni imocemoce kei na baqe ni dua na vakayagataka. Na drodro ni dua na soniwai e liutaki mai na tolu na wai ivakasala e dela, subdelena na wai kei na qelewai.Hydrologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:HydrologyWikipedia: Bulabulawaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BulabulawaiNa bulabulawai se wai bulabula e sa dua ga na wai e vakayacori tiko vakavo ga na wasawai kei na waidranu wai. Na wai bulabula e dau vakidacalataki ena kena vakatabakidua lailai na vakawaicalataka masima kei na so tale na vakawaicalataka tudei.Hydrologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:HydrologyWikipedia: Iyalayalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/IyalayalaIyalayala e dua iyalayala geographic ni veivakavatukani vakapolitiki se vanua vakalawa, me vaka na veimatanitu, cecere matanitu, veivueti matanitu, kei na veivakavatukani subnational tale eso. Era sa iyalayala na tauyavutaki ena veidinadinati ni veivakavatukani vakapolitiki se veimaliwai ni veivakavatukani ka na lewai kina na veivanua oqori; na buli ni veidinadinati oqo e vakatokai me yalanitaki ni iyalayala.Iyalayalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IyalayalaWikipedia: Mosikohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Mosiko|-Siti (Rusi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Rusi)Wikipedia: Yalododonu Petersburghttps://fj.wikipedia.org/wiki/Yalododonu_PetersburgYalododonu Petersburg na siti mai Rusi.Siti (Rusi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Rusi)Wikipedia: Samarahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SamaraSamara na siti mai Rusi.Siti (Rusi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Rusi)Wikipedia: Romehttps://fj.wikipedia.org/wiki/RomeRome na siti mai Itali.Siti (Itali)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Itali)Wikipedia: Helsinkihttps://fj.wikipedia.org/wiki/HelsinkiHelsinki na siti mai Finiladi.Siti (Finiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Finiladi)Wikipedia: Espoohttps://fj.wikipedia.org/wiki/EspooEspoo na siti mai Finiladi.Siti (Finiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Finiladi)Wikipedia: Tamperehttps://fj.wikipedia.org/wiki/TampereTampere na siti mai Finiladi.Siti (Finiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Finiladi)Wikipedia: Vantaahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VantaaVantaa na siti mai Finiladi.Siti (Finiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Finiladi)Wikipedia: Manchesterhttps://fj.wikipedia.org/wiki/ManchesterManchester na siti mai Peretania.Siti (Peretania)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Peretania)Wikipedia: Edinburghhttps://fj.wikipedia.org/wiki/EdinburghEdinburgh na siti mai Sikoteladi.Siti (Sikoteladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Sikoteladi)Wikipedia: Halloweenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/HalloweenNa Halloween sa ikoya na marautaki ni vakacagicagi e vuravura, vakalevu ga mataniti ni Iurope o Amerika, tikinisiga ena Okotova 31, se na tavi ni Ra Vakarisito kei na kana magiti ni Kece Vakatabuya Siga.Vakacagicagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakacagicagiWikipedia: Vakavinavinakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakavinavinakaVakavinavinaka e a dau marautaka e dua na vakacagicagi ni matanitu o Amerika, Kenada, Brazil. Sa tekivu me siga ni Vakavinavinaka kei na solibula me baleta na veivakalougatataki ni tatamusuki kei na italanoa ni yabaki yani ki liu.Vakacagicagihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakacagicagiWikipedia: Vunahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VunaNa vuna sai koya na noda kaukauwa ni vakilai na veika eso, vakayagataki ni vakasama, kei na kena moici se vakadonui na ivalavala, isoqosoqo, kei na vakabauta ka yavutaki ena information vou se veika e sa tu rawa. E semati vakavoleka sara ki na itaviqaravi vakatamata vakaivakarau ni filosofi, vakadidike, vosa, fika, kei cakacakaniliga, ka dau vakasamataki me dua na ka e rawa ni kilai tani mai na tamata.Filosofihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:FilosofiNanumahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NanumaWikipedia: Ivakavuvulihttps://fj.wikipedia.org/wiki/IvakavuvuliNa ivakavuvuli e dua na vakatutu se veika yaga e idusidusi ni itovo se vakadidike. Na lawa, sa ikoya e dua na liutaki e dodonu me muri se sega ni dodonu me vakamuri, se rawa ni vakamuri, se dua na ka e sega ni tamusuki rawa ni dua na ka, me vaka na lawa e dikevi kina na kena ivakarau se na sala e tara kina e dua na ivakarau.Ivakavuvulihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IvakavuvuliWikipedia: Biuvanuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BiuvanuaE biuvanua sai koya na yawa sara ni nodra toso na manumanu yadua, ena dau tu ga ena dua na gaunaki. Sa ivakarau tudei duadua ni biuvanua ena ecology.Ethologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:EthologyWikipedia: Tokiohttps://fj.wikipedia.org/wiki/TokioO Tokyo na siti se koroturaga mai Japani.Siti (Japani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Japani)Wikipedia: Osakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/OsakaOsaka na siti mai Japani.Siti (Japani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Japani)Wikipedia: Sauca Koreahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sauca_KoreaSauca Korea, vakatokai me yacana Repabuliki ni Korea, e dua na vanua mai na Tokalau Esia, ka vakatututaki ena ceva kei Lewenivanua Korea ka wasea e dua na iyalayala ni vanua ki na vualiku kei Korea. Na veimama ni vanua e sivia na 51 millioni iwiliwili era vakaitikotiko ena iwasewase ni koroturaga Seoul, tiki ni Metropolitan Korolevu Vanua, na ikava ni metropolitan levu duadua e vuravura.Sauca Koreahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sauca_KoreaWikipedia: Veivanua e Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Veivanua_e_VitiO Viti e dua na ilawalawa kacabote ni yanuyanu ena ceva ni Pasifika, ka lasu me baleta na 4,450 kilometres (2,765 Mi) Southwest ni mai Onolulu kei na 1,770 km (1,100 Mi) ena vualiku kei ni 'u Siladi. Ena 332 na yanuyanu kei na 522 na islets lalai era cakava na archipelago, rauta ni 106 era sa tawani tu ga.IWiliwilihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Veivanua_e_Viti#IWiliwiliTectonicshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Veivanua_e_Viti#TectonicsVeitikina vakaitamerahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Veivanua_e_Viti#Veitikina_vakaitameraWikipedia: Veiyasanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeiyasanaEna veivanua, na veiyasana era sa wasei tu ena ituvaki vakayago (vakayago veivanua), na ituvaki ni bula vakatamata (veivanua vakatamata), kei na veimaliwai ni kawatamata kei na ituvaki ni vakabula (vakabulataki veivanua). Na Veiyasana veivanuani kei na veiyasana lalai era sa vakamacalataki tu ena nodra dauvakalevu, ka so na gauna e vakalekaleka na iyalayala, vakavo ga ena veivanua vakatamata, ka sa vakamacalataki kina na vanua ni vanua me vaka na iyalayala ni vanua vakamatanitu ena lawa.Veiyasanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeiyasanaWikipedia: Iwasewasehttps://fj.wikipedia.org/wiki/IwasewaseNa iwasewase sa ikoya na iwiliwili e ka vakaraitaka na kena levu e rua tale se bulia se na kena ivakarau se na planar lamina, i loma ni waqavuka. Na delena iwasewase o ya na kena analog ena ni rua tale e dela ni tolu tale iyaya.Vakayago iwiliwilihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vakayago_iwiliwiliWikipedia: Buliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BuliaNa kena bulia se ibulibuli e dua na ka e iyaya se na kena iyalayala taudaku, ituvatuva, se delena taudaku, ka sega ni vaka na iyau tale eso me vaka na roka, malumu se mataqali iyaya.Buliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BuliaWikipedia: Iwiliwilihttps://fj.wikipedia.org/wiki/IwiliwiliNa iwiliwili e dua na iyauqaqa e rawa ni tiko me vaka e dua ka lewevuqa se rabailevu, ka vakaraitaka na tagutuviki kei vosovosoni. Na iwiliwili e rawa ni vakatauvatani kei na "levu cake", "lailai", se "tautauvata", se ena nomu lesia e dua na matanivika ena kena ivakarau e dua na tabanilotu ni ivakarau.Vakayago iwiliwilihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Vakayago_iwiliwiliWikipedia: Ebonihttps://fj.wikipedia.org/wiki/EboniNa eboni e dua na eda vavaku loaloa/dravu, ka dau soli vakalevu sara mai na vica vata na species duidui ena Diospyros, ka tiko talega kina na damu. Na ebony e balavu me luvu ena wai.Specieshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Eboni#SpeciesIsoqonihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Eboni#IsoqoniWikipedia: Iloilo (iyaya)https://fj.wikipedia.org/wiki/Iloilo_(iyaya)Na iloilo e dua na iyaya e vakasaraka e dua na iyaloyalo. Na rarama e marau laivi e dua na iloilo ena vakaraitaka e dua na iyaloyalo ni veika cava ga e tu e liu, ni vakanamata ki na iloilo ni mata se dua na itaba veilawa.Iloilohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IloiloWikipedia: Itutunisenikauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/ItutunisenikauNa itutunisenikau se senikau e dua na koniteina dola. E rawa ni caka mai na vica na iyaya, me vaka na taile, iloilo, kaukamea.Koniteinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KoniteinaWikipedia: Cinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CinaNa cina sa ikoya na kena vakayagataki na rarama me rawati kina na kena rawaka se aesthetic na kena revurevu. Na cina e oka kina na kena vakayagataki na ivurevure buli ni rarama me vaka na cina kei kaivirikom rarama, ka vakakina na veivakararamataki vakatamata ena toboka ni sigararama.Cinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:CinaWikipedia: Vulihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VuliE vuli na iwalewale ni kena rawati na ka vou kilaideivaki, kilaka, itovo, vakacakacaka, veikayaga, veivakarau, kei lavelavetaki. Na kena rawa ni vulici e taukena na tamata, manumanu, kei na so misini; e tiko talega na ivakadinadina me baleta eso na mataqali vuli ena kena dina tea.Vulihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VuliWikipedia: Kakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KakumeaNa kakumea e dua sa iyaya ya, ni sa vakarautaki na nona, itautauri, se qavokavoka, e vakaraitaka na irairai ilakolako, ka liutaka vakavinaka na livaliva kei na katakata.Kakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KakumeaWikipedia: Jimmie Johnsonhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jimmie_JohnsonJimmie Kenneth Johnson (El Cajon, California, 17 Septembre 1975) na race car driver in NASCAR.Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Koulahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KoulaKoula e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara Au (mai vosa vaka-latina: aurum) kei atomic naba 79. Na wainimate elemedi e kakumea.Kakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KakumeaWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Silivahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SilivaSiliva e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara Ag (mai na vosa vaka-latina argentum) kei atomic naba 47. Na wainimate elemedi e kakumea.Kakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KakumeaWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Kopahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KopaKopa e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara Cu (mai na vosa vaka-latina: cuprum) kei atomic naba 29. Na wainimate elemedi e kakumea.Kakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KakumeaWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Okosijenihttps://fj.wikipedia.org/wiki/OkosijeniOkosijeni se oxygen e dua na wainimate mada kei na ivakatakarakara O atomic naba 8. Na wainimate mada e vakakasi.Kasihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KasiWainimate madahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_madaWikipedia: Hydrogenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/HydrogenHydrogen e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara H atomic naba 1. Na wainimate elemedi e vakakasi.Kasihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KasiWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Nitrogenhttps://fj.wikipedia.org/wiki/NitrogenNitrogen e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara N atomic naba 7. Na wainimate elemedi e vakakasi.Kasihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KasiWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Kapahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KapaKapa e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara Zn atomic naba 30. Na wainimate elemedi e kakumea.Kakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KakumeaWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Aironihttps://fj.wikipedia.org/wiki/AironiAironi se kakumea e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara Fe (mai na vaka-Latina: ferrum) atomic naba 26. Na wainimate elemedi e kakumea.Kakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KakumeaWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Calciumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/CalciumCalcium e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara Ca kei atomic naba 20. Na wainimate elemedi e kakumea.Kakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KakumeaWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Titaniumhttps://fj.wikipedia.org/wiki/TitaniumTitanium e dua na wainimate elemedi kei na ivakatakarakara Ti kei atomic naba 22. Oqo e dua na veisau lumilumisa kaukamea ena kena roka siliva, lailai na tawana, kei na kaukauwa cecere.Kakumeahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KakumeaWainimate elemedihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_elemediWikipedia: Kuopiohttps://fj.wikipedia.org/wiki/KuopioKuopio na siti mai Finiladi.Siti (Finiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Finiladi)Wikipedia: Turkuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/TurkuTurku na siti mai Finiladi.Siti (Finiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Finiladi)Wikipedia: Jyväskylähttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jyv%C3%A4skyl%C3%A4Jyväskylä na siti mai Finiladi.Siti (Finiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Finiladi)Wikipedia: Ouluhttps://fj.wikipedia.org/wiki/OuluOulu na siti mai Finiladi.Siti (Finiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Finiladi)Wikipedia: Lalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LalaNa lala e tiko na kena vanualala sega ni nana. Na approximation ki na lala vakaoqo e dua na vanua e gaseous vakasaurarataki kina e lailai sara mai na atmospheric vakasaurarataki.Lalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:LalaWikipedia: Vanualalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VanualalaVanualala sai koya na tolu tawayalani na ka kena ituvaki iyaya kei veika e yaco e wekana itutumaki ni veidusimaki. Na vanua vakayago e dau kunekurabui vakalevu ena tolu linear ivakarau, e dina ni o ira na physicist e dau vakasamataka vakavuqa, vata kei gauna, me tiki ni dua na tawayalani va na ituvatuva oqo kilai me vanualala gauna.Vanualalahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VanualalaWikipedia: Topologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/TopologyEna fika, topology e kauwaitaka na iyau ni dua fika iyaya ka ra maroroi tu ena cakacaka tikoga vakadeitaki, me vaka dodokaki, tukiraki, yavu kei na tatuki, ia e sega ni wainisiki se tiromuki.Topologyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TopologyWikipedia: Vakatagane vulihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vakatagane_vuliVakatagane vuli sa e interdisciplinary Vulibula vakaivakarau yalodina ki na analysing vakatagane ivakatakilakila kei vakataganeki matataka. E oka kina na nodra vuli na marama, feminism, vakatagane, kei politiki), vulica na tagane kei na queer na vuli.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vakatagane_vuli#VeitikinaWikipedia: Bukakauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BukakauNa bukakau sai koya e dua na iyaya kau e dau kumuni ka vakayagataki ena waiwai. Vakararaba, na bukakau e sega ni cakacakataki vakalevu ka sa tiko ena so na fomu ni kilai se fomu ni tabana, vakatauvatani ki na so tale na ivakarau ni kau waiwai me vaka na pellet se bafalo.Kauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KauWikipedia: Aisi kirimuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Aisi_kirimuNa aisi kirimu sa ikoya e dua na vakamikamicataka wadakau kakana e dau laukana me vaka e dua kana se vakalolovirataka. E rawa ni caka mai na loba sucu se kirimu ka kamikamica ena dua na vakamikamica, na dovu se dua na kena isasabai, kei na dua na boivinaka, me vaka na icoi se vanila.Aisi kirimuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Aisi_kirimuWikipedia: Vanilahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VanilaVanila e dua na boivinaka mai na okiti ni genus Vanila. rawati taumada mai na vuaka ni veisaqasaqa species, ka tabana biuti vanila (Vanilla planifolia).Boivinakahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BoivinakaVanillahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VanillaWikipedia: Tabana biuti vanilahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tabana_biuti_vanilaTabana biuti vanila (Vanilla planifolia) e species ni vanila. e sa kaikei o Mexico, Karibiei, vualiku Ceva Amerika, kei Iusutu Amerika, ka sa dua vei ira na ivurevure taumada ni vanila ikanakanataki, ena vuku ni kena vanilin cecere.Vanillahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VanillaWikipedia: Kirimuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/KirimuNa kirimu na iyaya loba sucu e lewena na uro vakaoti wilika mai na dela ni sucu ni bera homogenization. Ena iyaya ni kena kirimu, na iwalewale oqo e sa totolo sara ena kena vakayagataki na serifuge e vakatokai me "vakagadrevi".Kirimuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KirimuWikipedia: Urohttps://fj.wikipedia.org/wiki/UroEna kakana bulabula, kilanibula, kei kemisitiri, uro e kena ibalebale na ester ni urouro acid, se dua na veicurumaki ni vakatautauvatataki vakaoqo; vakalevu duadua ena so na gauna ena noda bula vakayago se ena kakana.Gunu - Kakanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Gunu_-_KakanaMatagaga vakatautauvatatakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matagaga_vakatautauvatatakiWikipedia: Nylonhttps://fj.wikipedia.org/wiki/NylonNa nylon e dua vakaumauma ni me baleta e dua na matavuvale ni synthetic polymer ka lewena na polyamide (kena tokaruataki na tabanilotu e semati ki na isema ni amide). E nylon dua na iyau thermopalasitika silikaki ka rawa ni waicala-cakacakataki ki na kakaseresere, ririkio filimu, ibulibuli.Palasitikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PalasitikaPolyamidehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PolyamideWikipedia: Kompiutahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KompiutaNa kompiuta e dua misini e rawa ni vakasalataki me vakayacori kina na veitaravi ni arithmetic se kei na kena cicivaki sara ga vakataki koya ena kompiuta vakaparokaramu. Na komipiuta ena gauna oqo e tu vua na kaukauwa me vakamuria na ivakaraitaki ni cakacaka, vakatokai na parokaramu.Kompiutahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:KompiutaWikipedia: Saikolajihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SaikolajiSaikolaji sai koya vakadidike ni vakasama kei itovo. Saikolaji e oka kina na kena vulici na kila ka kei na lecai phenomena, ka vakatalega na vakilainika kei nanuma.Saikolajihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SaikolajiWikipedia: Dausaikolajihttps://fj.wikipedia.org/wiki/DausaikolajiNa dausaikolajisai koya e dua na tamata e vulica na kena ivakarau ka matanalevu na vakasama ituvaki, vakavulici, cognitive, lomabibi, kei na veimaliwai itovo ni ena nona vakatovotovotaki vata, ka vakadidike, talanoataka, ka vola na sala era veiwekani kina vakataki ira kei na kedra ituvaki na tamata yadua.Saikolajihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SaikolajiWikipedia: Lawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LawaNa lawa e dua na ivakarau ni lai buli ka sa tasogo ena isoqosoqo ni vakamatanitu se vakamatanitu me vakataulewa itovo, kei na kena vakavinaka e dua na tiki ni balavutucaketaki veivosaki. E sa vakamacalataki veimataqali me vakadidike kei cakacakaniliga ni lewadodonu.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lawa#VeitikinaTaudaku isemahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lawa#Taudaku_isemaWikipedia: Jack Johnsonhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jack_JohnsonJohn Arthur Johnson (Maji 31, 1878 – June 10, 1946), Yacabuli na "Galveston Giant", e dua na daukeirau ni Amerika ka yaco me imatai ni vuravura o Aferika quiobibi keirau jabeni (1908–1915). Na kena e raici raraba me dua vei ira na daukeirau veivakauqeti duadua ena veigauna kece, e dua vei ira na dua tamata qaqa, ka vaka e dua na keirau itukuni, na nona 1910 ni veivala kei na James J.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jack_Johnson#VeitikinaWikipedia: Franz Schuberthttps://fj.wikipedia.org/wiki/Franz_SchubertFranz Peter Schubert (31 Janueri 1797 - 19 Noveba 1828) a daunivucu o vaka-Austria ni bera na malumu ka totolo veidomoni ganua. Se cava ga na nona gauna lekaleka, a biuta tu mai o Schubert e dua na cakacaka vakaitamera, oka kina e levu cake mai na 600 veikavuravura votu cakacaka (levu ni lied), vitu vakaotia mataivakataba, ivakatagi veikatabu, opera,ivakatagi lagasere kei na dua na tiki ni piano levu kei ivakatagi loqidonui.Daunivucuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaunivucuIvakatagi malumuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ivakatagi_malumuWikipedia: Cokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/CokaNa coka sai koya na ituvaki ni kena rawa ni tolu mada ga sereka, wai, se waiwai, se wai me vaka e veisiga yadua. E dau yaco ena vica na siga ka rawa ni yaco mai na dehydration ni sa lusi waiwai.Veitauvihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeitauviWikipedia: Munichhttps://fj.wikipedia.org/wiki/MunichMunich na siti mai Jamani. 1,440,000 (2015) 'ei wilika kai.Siti (Jamani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jamani)Wikipedia: Bonnhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BonnBonn na siti mai Jamani. 319,000 (2015) 'ei wilika kai.Siti (Jamani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jamani)Wikipedia: Krefeldhttps://fj.wikipedia.org/wiki/KrefeldKrefeld na siti mai Jamani. 222,500 (2015) 'ei wilika kai.Siti (Jamani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jamani)Wikipedia: Augsburghttps://fj.wikipedia.org/wiki/AugsburgAugsburg na siti mai Jamani. 281,100 (2015) 'ei wilika kai.Siti (Jamani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Jamani)Wikipedia: Kawasakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KawasakiKawasaki na siti mai Japani.Siti (Japani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Japani)Wikipedia: Okayamahttps://fj.wikipedia.org/wiki/OkayamaOkayama na siti mai Japani.Pages with broken file linkshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Pages_with_broken_file_linksSiti (Japani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Japani)Wikipedia: Ho Chi Minhhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ho_Chi_MinhHồ Chí Minh (19 Me 1890 – 2 Seviteba 1969), a na vaka-vietnam ya daukovutinivosa kei na daunipolitiki. A veiqaravi o koya vaka Veiqaravi taumada ni Vualiku Vietnam mai na 1945 ki 1955 kei na Peresitedi mai na 1945 ki 1969.Vietnamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VietnamWikipedia: Vualiku Vietnamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vualiku_VietnamVualiku Vietnam, ka vakaduria na Democratic Republic of Vietnam (DRV) e dua na ituvaki mai na Cevatokalau Esia mai na 1945 ki 1954 kei dua na matanitu mai na 1954 ki 1976.Vietnamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VietnamWikipedia: Ceva Vietnamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ceva_VietnamCeva Vietnam, ka vakaduria na Republic of Vietnam (ROV) e dua na matanitu mai na Cevatokalau Esia mai na 1955 ki 1975.Vietnamhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VietnamWikipedia: Haiphonghttps://fj.wikipedia.org/wiki/HaiphongHaiphong na siti mai Vietnam.Siti (Vietnam)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Vietnam)Wikipedia: Da Nanghttps://fj.wikipedia.org/wiki/Da_NangDa Nang na siti mai Vietnam.Pages with broken file linkshttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Pages_with_broken_file_linksSiti (Vietnam)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Vietnam)Wikipedia: Kyotohttps://fj.wikipedia.org/wiki/KyotoKyoto na siti mai Japani.Siti (Japani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Japani)Wikipedia: Kobehttps://fj.wikipedia.org/wiki/KobeKobe na siti mai Japani.Siti (Japani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Japani)Wikipedia: Nagoyahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NagoyaNagoya na siti mai Japani.Siti (Japani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Japani)Wikipedia: Fukuokahttps://fj.wikipedia.org/wiki/FukuokaFukuoka na siti mai Japani.Siti (Japani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Japani)Wikipedia: Daunivucuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/DaunivucuNa daunivucu se dauvolasere sai koya e dua e vola na sere ivakatagi, vakauasivi e ivakatagi malamu ena dua ga na fomu, oka kina na ivakatagi domo (me baleta e dua na daulagasere se matasere), ivakatagi iyaya, ivakatagi vakalivaliva, kei ivakatagi e dau cokota vata na fomu duidui. daunivucu dau vakaraitaka wasoma na nodra cakacaka ena dua na sere volai sikoa ena kena vakayagataki na ivakatagitaki volai.Daunivucuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaunivucuWikipedia: Pusihttps://fj.wikipedia.org/wiki/PusiPusi (Felis catus) — E dua na manumanu.Manumanuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ManumanuWikipedia: Itabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/ItabaNa itaba e iyaya ni mata me tauri kina e dua na iyaloyalo. Ena kedra imatai, na itaba vei kato e dregati tu (na itaba yagodra) kei dua na qara lailai (na gatadaukata) me rawa kina ni vakacilava mai e dua na iyaloyalo ena dua na rarama idlava vakayalomatua (ivakaraitaki ni iyaloyalo se vakalivaliva ivakasokumuni).Varadahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Itaba#VaradaWikipedia: Ositereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ositerelia|-Oceanian matanituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Oceanian_matanituOsitereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OsitereliaWikipedia: Niusiladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/NiusiladiO Niusiladi se (Vosa Vakavalagi: New Zealand, Vosa Vakamaori: Aotearoa), eso tale Ni'u Siladi, sa vanua ni Polinisia volekati Ositerelia. Na koro turaga o Weligitoni ka siti levu duadua o Okaladi.Niusiladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NiusiladiOceanian matanituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Oceanian_matanituWikipedia: Serenehttps://fj.wikipedia.org/wiki/SereneO Serene (Vosa Vakavalagi: Sydney) na koro turaga ni Niu Ceva Welesi ka siti levu duadua e Ositerelia. E dau kilai na siti oqo me vuqa na ulu ni ivakatakilakila, e vuqa vei ira ena Serene Vale ni Opera.Siti (Ositerelia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Ositerelia)Wikipedia: Idia-Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Idia-VitiO Idia-Viti era lewe ni Viti ena vukudra na tubudra e Idia. Idia-Viti mai na veivanua tale eso ena Ceva kei Esia, vakauasivi cake o Siri Laqa.Tamata Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Tamata_VitiWikipedia: Jonavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Jonava|-Siti (Lituani)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Lituani)Wikipedia: Magnolia virginianahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Magnolia_virginianaMagnolia virginiana, dau kilai levu tu me dau kamicatoba magnolia se kamicatoba sa lewe ni Magnoliaceae matavuvale.Wainimate na teahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_na_teaWikipedia: Magnolia grandiflorahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Magnolia_grandifloraMagnolia grandiflora, dau kilai levu tu me dau ceva magnolia se bulumakautoba, sa kau lewe ni Magnoliaceae matavuvale vanua ki na cevatokalau Amerika, mai Virginia ki iusutu Florida, kei ra na tokalau Texas.Wainimate na teahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Wainimate_na_teaWikipedia: Douglas MacArthurhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Douglas_MacArthurDouglas MacArthur (26 Janueri 1880 – 5 Epereli 1964) e dua na iliuliu ni mataivalu e vakaamerika ka a veiqaravi vaka Raraba ni Mataivalu baletana Amerika, ka vakakina ena Lomanibai Ivakadewa ki na Filipaini Mataivalu. E iLiuliu Levu ni Vakailesilesi ni Amerika Mataivalu ena gauna ni 1930s, ka nona e dua na itavi bibi ena Pasifika vakatasuasua ena gauna ni Vuravura Ivalu II.Matanitu Cokovata o Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_Cokovata_o_AmerikaWikipedia: Palisitainahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PalisitainaO Palesitaina (Vosa Vakavalagi: Palestine), kilai vakaivola na Ituvaki ni Palesitaina, e dua na vanua e vuravura, e tiko e loma ni Ra Esia liutaki vakaivola mai vei Palisitaina Vakagalalataki Mataisoqosoqo (Palestine Liberation Organization, PLO) ka tukuna ni sa nona na Ra Baqe kei Gaza Sala vata kei Jerusalemi me ulunivanua sa lesi koroturaga. Sa tiko volekati Isireli.Palisitainahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:PalisitainaWikipedia: Boilahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BoilaBoila (Muraenidae) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Boila#VeitikinaWikipedia: Kawakawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KawakawaKawakawa (Serranidae / Epinephelus polyphekadion) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kawakawa#VeitikinaWikipedia: Lematuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LematuaLematua (Scorpaenidae) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lematua#VeitikinaWikipedia: Rusarusahttps://fj.wikipedia.org/wiki/RusarusaRusarusa (Siganidae) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Rusarusa#VeitikinaWikipedia: Sumusumuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/SumusumuSumusumu (Tetraodontidae) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sumusumu#VeitikinaWikipedia: Tivitivihttps://fj.wikipedia.org/wiki/TivitiviTivitivi (Chaetodontidae) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tivitivi#VeitikinaWikipedia: Tahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TaTa (Naso unicornis) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ta#VeitikinaWikipedia: Tabacehttps://fj.wikipedia.org/wiki/TabaceTabace (Acanthurus triostegus) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tabace#VeitikinaWikipedia: Vasuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VasuaVasua (Tridacna gigas)Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vasua#VeitikinaWikipedia: Deouhttps://fj.wikipedia.org/wiki/DeouDeou (Upeneus vittatus) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Deou#VeitikinaWikipedia: Kuitahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KuitaKuita (Octopus) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kuita#VeitikinaWikipedia: Kanacehttps://fj.wikipedia.org/wiki/KanaceKanace (Moolgarda engeli) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kanace#VeitikinaWikipedia: Labehttps://fj.wikipedia.org/wiki/LabeLabe (Halichoeres trimaculatus) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Labe#VeitikinaWikipedia: Nuqahttps://fj.wikipedia.org/wiki/NuqaNuqa (Siganus vermiculatus) — E dua na ika.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nuqa#VeitikinaWikipedia: Etherhttps://fj.wikipedia.org/wiki/EtherEther era kalasi ni matagaga vakatautauvatataki ka tiko kina na ether ilawalawa, e dua na okosi atomi semati ki na rua dua alkyl kei aryl ilawalawa. E tu vei ira na kena ituvatuva raraba R–O–R′, evei R ka R′ matataka na alkyl se aryl ilawalawa.Matagaga vakatautauvatatakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matagaga_vakatautauvatatakiWikipedia: Alkenehttps://fj.wikipedia.org/wiki/AlkeneEna kemisitiri, na alkene e dua na hydrokaboni ka tiko kina na kaboni─kaboni wase vakarua.Matagaga vakatautauvatatakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matagaga_vakatautauvatatakiWikipedia: Kasamunihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KasamuniEna kemisitiri, na kasamuni e dua na molikili ka tiko kina e dua na vakaitavi kaboni atomi kei na dua na valetui le rua ka rua era sega ni wasea. Na kena ivakarau raraba na R-(C:)-R' or R=C: evei na R matataka veiliutaki se hydrogen atomi.Matagaga vakatautauvatatakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matagaga_vakatautauvatatakiWikipedia: Lipidhttps://fj.wikipedia.org/wiki/LipidEna kilanibula kei bulakemisitiri, na lipid sa lalai bulamolikiliki qori sa na raba nila e sega ni ka ni ca.Matagaga vakatautauvatatakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matagaga_vakatautauvatatakiWikipedia: Bahiahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BahiaBahia na ituvaki mai Brazil. Na koroturaga nei Bahia na siti ni Salvador.Brazilhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:BrazilWikipedia: Matahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MataMata (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Gusuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/GusuGusu (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Yatevusohttps://fj.wikipedia.org/wiki/YatevusoYatevuso (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Suihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SuiSui (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Batihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BatiBati (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Ulumuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/UlumuUlumu (Veitiki)Veitikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeitikiWikipedia: Kulihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KuliKuli (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Yatehttps://fj.wikipedia.org/wiki/YateYate (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Drahttps://fj.wikipedia.org/wiki/DraDra (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Ketenahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KetenaKetena (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Ivakohttps://fj.wikipedia.org/wiki/IvakoIvako (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Maselahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MaselaMasela (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Daligahttps://fj.wikipedia.org/wiki/DaligaDaliga (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Monahttps://fj.wikipedia.org/wiki/MonaMona (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Domonahttps://fj.wikipedia.org/wiki/DomonaDomona (Veitiki)Veitikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeitikiWikipedia: Ua (oaqni)https://fj.wikipedia.org/wiki/Ua_(oaqni)Ua (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Navehttps://fj.wikipedia.org/wiki/NaveNave (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Gusuikoyahttps://fj.wikipedia.org/wiki/GusuikoyaGusuikoya (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Yavanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/YavanaYavana (Veitiki)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Ligahttps://fj.wikipedia.org/wiki/LigaNa liga e dua veitiki vata kei iqaqalo cokovata ikuri ka tiko ena mua ni draliga se drayava ni eso na vakasucuna, vakabibi veitataqati, E vica tale vertebrate me vakataka na koala e vakavuqa ni dau vakamacalataki me "liga" ia me kena isosomi iqaqaso na e liu yava. Na rataboni e dau vakamacalataki tu me "liga" e dina ga ni sega na kena ivakalailai.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Liga#VeitikinaWikipedia: Buinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/BuinaBuina (Veitiki)Veitikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeitikiWikipedia: Yalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/YaloYalo (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Wawa lalaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wawa_lalaiWawa lalai (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Wawa levuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wawa_levuWawa levu (Oqani)Oqanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:OqaniWikipedia: Yagohttps://fj.wikipedia.org/wiki/YagoEna kilanibula, Na yago sa iyaragi vakayago ni dua na organism, sa ikoya na irairai ni veika bula. E dau vakayagataki ga me baleta ga na organism ni vuravura e dua na tikina se taucoko organism.Veitikihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VeitikiWikipedia: Uciwai na Huonghttps://fj.wikipedia.org/wiki/Uciwai_na_Huong|width_min=|extra=}}Na Uciwai na Huong (Sông Hương se Hương Giang; 香江) e dua na uciwai e takosova na siti o Huế, ena loma ni yasana mai loma o Vietnam Thừa Thiên-Huế. Ena vula ikatakata, era lutu e wai na senikau mai na loga ni kau vuata mai na Huế, ka solia ki na uciwai e dua na aroma dau vaka na ibulibuli, ka sa mai vaka na ivakasaqa.Ivurevure kei na drodrohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Uciwai_na_Huong#Ivurevure_kei_na_drodroVeitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Uciwai_na_Huong#VeitikinaIsema e tautubahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Uciwai_na_Huong#Isema_e_tautubaWikipedia: Bangkokhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BangkokBangkok na siti se koroturaga kei veitaqati mai Thailand.Siti (Thailand)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Thailand)Wikipedia: Chiang Maihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Chiang_MaiChaing Mai na siti mai Vualiku Thailand.Siti (Thailand)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Thailand)Wikipedia: Hat Yaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Hat_YaiHat Yai na siti mai Thailand.Siti (Thailand)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Thailand)Wikipedia: Nakhon Si Thammarathttps://fj.wikipedia.org/wiki/Nakhon_Si_ThammaratNakhon Si Thammarat na siti mai Ceva Thailand.Siti (Thailand)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Thailand)Wikipedia: Pattayahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PattayaPattaya na siti mai Thailand.Siti (Thailand)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Thailand)Wikipedia: Teiteihttps://fj.wikipedia.org/wiki/TeiteiNa teitei sai koya na ivakarau ni kena tubu ka teivaka na kau me tiki ni iteitei. Ena veisenikau, era dau tubu na kau ukuuku ena nodra senikau, yalowai, se irairai raraba; na veivunikau yaga, me vaka na drau ni drau ni drau, vuanikau, kei na co, era tubu me vakayagataki, me vakayagataki me vaka na waini, se me vakayagataki kina na wainisele se vakadroini.Veigacagaca ni bula veimaliwaihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Teitei#Veigacagaca_ni_bula_veimaliwaiVeika Yagahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Teitei#Veika_YagaVeitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Teitei#VeitikinaIsema taudakuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Teitei#Isema_taudakuWikipedia: Hammurabihttps://fj.wikipedia.org/wiki/HammurabiO Hammurabi (c. 1810 – c.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Hammurabi#VeitikinaWikipedia: The Carpentershttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_CarpentersThe Carpenters na Amerika vatu ivakatagi ilawalawa kei eso mai ena Downey (1968-1983). Era a tiko ena kedra maliwa na veivosakitaki ni vatu ni 1970s.Lewenilotuhttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_Carpenters#LewenilotuTaudaku vatahttps://fj.wikipedia.org/wiki/The_Carpenters#Taudaku_vataWikipedia: Kauhttps://fj.wikipedia.org/wiki/KauNa kau e dua na rakarakavaki kei na isokuvaki lewe ni vale ka kunei ena tabaka kei na wakadra na vunikau kei na so tale na veikau tea. E dua na matagaga vakarautaka - e vakayago veivakavulici ni cellulose wadrega ka kaukauwa sara na kena lomataqaya ka vakataqai ena dua na matrix ni lignin ka sega ni tarova na veivakasaurarataki.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kau#VeitikinaWikipedia: Malevanihttps://fj.wikipedia.org/wiki/MalevaniO Malevani () na koroturaga kei Vikatoria, Ositerelia.Sega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariSiti (Ositerelia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Ositerelia)Wikipedia: Pefahttps://fj.wikipedia.org/wiki/PefaO Pefa () na koroturaga kei Ra Ositerelia, Ositerelia.Sega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariSiti (Ositerelia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Ositerelia)Wikipedia: Adelaidihttps://fj.wikipedia.org/wiki/AdelaidiO Adelaidi () na koroturaga kei Ceva Ositerelia, Ositerelia.Sega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariSiti (Ositerelia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Ositerelia)Wikipedia: Niukaseli ena Tynehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Niukaseli_ena_TyneO Niukaseli ena Tyne () e dua na siti kei Vualiku Tokalau Igiladi.Sega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariWikipedia: Okaladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/OkaladiO Okaladi (, ) na siti levu duadua e Niusiladi.Niusiladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NiusiladiSega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariSiti (Niusiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Niusiladi)Wikipedia: Weligitonihttps://fj.wikipedia.org/wiki/WeligitoniO Weligitoni (, ) na koroturaga kei Niusiladi.Niusiladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NiusiladiSega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariSiti (Niusiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Niusiladi)Wikipedia: Suwitenihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SuwiteniO Suwiteni (Vosa Vakasuwiteni: Sverige), vakailesilesi e vakatokai na Matanitu o Suwiteni (Vosa Vakasuwiteni: Konungariket Sverige), e dua na matanitu ena Vualiku Iurope. E biuti Nowei ki na ra kei vualiku, mai Finiladi ki na tokalau, ka semati ki Denimake ena cevera ena dua na qala- wavu takoso na Qiqo Öresund.Iuropehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IuropeSikadinaviahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SikadinaviaSuwitenihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SuwiteniWikipedia: Niukaselihttps://fj.wikipedia.org/wiki/NiukaseliO Niukaseli, vakailesilesi na Siti ni Niukaseli e dua na vanua ni matanitu ena Hunter veiyasana ni Niu Ceva Welesi, Ositerelia. Niukaseli okati kina e vuqa na iwasewase ni Newcastle metropolitan iwasewase.Redirects connected to a Wikidata itemhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Redirects_connected_to_a_Wikidata_itemSiti (Ositerelia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Ositerelia)Wikipedia: Niukaseli (Niu Ceva Welesi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Niukaseli_(Niu_Ceva_Welesi)O Niukaseli () e dua na siti kei Niu Ceva Welesi, Ositerelia. E oka kina na matanitu o siti ni Niukaseli kei Drano Macquarie.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Niukaseli_(Niu_Ceva_Welesi)#VeitikinaWikipedia: Sitokomihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SitokomiO Sitokomi na siti se koroturaga mai Suwiteni. 2,402 (2021) milioni 'ei wilika kai.Siti (Suwiteni)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Suwiteni)Wikipedia: Gothenburghttps://fj.wikipedia.org/wiki/GothenburgO Gothenburg na siti mai Suwiteni. 1,025 (2019) milioni 'ei wilika kai.Siti (Suwiteni)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Suwiteni)Wikipedia: Umeåhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ume%C3%A5O Umeå na siti mai Suwiteni. 0,130 (2020) milioni 'ei wilika kai.Siti (Suwiteni)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Suwiteni)Wikipedia: Iyaloyalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/IyaloyaloNa iyaloyalo (mai Vosa Vaka-Latina imago) e dua na veikavakasaqani e vakatakarakarataka tiko rai vakaiyaloyalo, me vaka na veiitaba se dua tale Rua icakacaka iyaloiyalo,e vakaraitaka e dua na ulutaga—e kena ivakarau me vakayago iyaya—ka sa vakarautaka kina e dua na ivakatakata o koya. Ena itukutuku ni sikinala cakacakataki, e dua na iyaloyalo e dua na roka veisoliyaki.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Iyaloyalo#VeitikinaWikipedia: Veiitabahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VeiitabaE dua Veiitaba na cakacakaniliga, kena bulataki, kei na kena vakatovotovotaki na kena buli e kaukauwa vinaka iyaloyalo ena kena volai vakalivaliva na rarama ena dua na iyaloyalo vakavakilani, se vakavuwai ena dua na iyaya mamada me vaka na ivakadinadina iyaloiyalo. E dau vakacakacakataki ena vuqa na vanua ni vakadidike, buli iyaya(ivakaraitaki, photolithography), kei na bisinisi, ka vakakina na kena ivakavakayagataki vakadodonu me baleta na cakacakaniliga, iyaloyalo, vidio vakaraitaki, inaki ni vakacagicagi, taleitaki, kei na veitaratara vakacakacaka.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Veiitaba#VeitikinaWikipedia: Iyaloyalo (valeniyaloyalo)https://fj.wikipedia.org/wiki/Iyaloyalo_(valeniyaloyalo)Na iyaloyalo, kacivi talega filimu, valeniyaloyalo, vakaraitaka iyaloyalo, se tosokiliu iyaloyalo, e cakacaka ni vakaiyaloyalo cakacakaniliga e vakayagataki me vakatovotovotaki kina na veika e sotavi ka vakadewataka na vakasama, italanoa, vakanananu, veika e vakilai, totoka, se drakidrakita ena kena vakayagataki na tosokiliu iyaloyalo. Na iyaloyalo oqo e dau salavata kei na rorogo, ka dau vakavudua sara, na veivakayadrati tale eso.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Iyaloyalo_(valeniyaloyalo)#VeitikinaWikipedia: Sakinihttps://fj.wikipedia.org/wiki/SakiniNa sakini ni valeniveivesu e dua na ivakarau ni sarasara, ka dau vakatokai tu me ivakaraitaki ni ibulibuli, vakavulici manumanu, veidabui, veivakurabuitaki kei na kila tale eso, me ra vakamarautaki kina na vakarorogo.Qaravi cakacakaniligahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Qaravi_cakacakaniligaWikipedia: Vakapapetihttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakapapetiVakapapeti e dua na ivakarau ni vakatasuasua se vakayacora ka okati kina na veidacalataki ni papeti– iyaya ni vakabauta, e vakavuqa ni vakatauvatataki kei na dua na mataqali tamata se manumanu, e veivakayadrati se vakasaurarataki mai vua e dua na tamata e vakatokai me daupapeti. Na vakatasuasua vakaoqo e vakatokai talega me dua na papeti vakaraitaki.Vakapapetihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakapapetiWikipedia: Vakatasuasuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/VakatasuasuaNa vakatasuasua e dua na mataqali qaravi cakacakaniliga ka vakayagataki ira na bula dauqaravi, vakavuqa na dauvakaraitaki se daunidramayalewa, me vakaraitaka kina e dua na ka e yaco dina se raitayaloyalotaka e matadra e dua na sarasara bula ena dua na vanua, vakavuqa e dua na tavata. Sa rawa vei ira na dauvakatasuasua me ra vakadewataka na veika oqo vei ira na ivavakoso ena nodra cokoti vata ni ivakaraitaki, vosa, sere, ivakatagi, kei danisi.Vakatasuasuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakatasuasuaWikipedia: Ivakaraitakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/IvakaraitakiNa ivakaraitaki e dua na fomu ni sega-ni-vosa veitaratara se segi-ni-voqa veitaratarana veika e laurai ena kena laurai e vakadewataka na itukutuku bibi eso, ena kena itutu, se veisotara kei na vosa. Na ivakaraitaki e oka kina na yavavala ni liga, matana, se dua tale na tiki ni yago.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ivakaraitaki#VeitikinaWikipedia: Vosa (voqanivosa)https://fj.wikipedia.org/wiki/Vosa_(voqanivosa)Na vosa sai koya na voqa veitaratara ni tamata ena vakayagataki ni vosa. Na vosa yadua e vakayagataki kina na vakatui cavuti ni irogorogo ni maqe rorogo o ya na irogorogo ni kena veivosa, ka vakayagataka na veivosa oqori ena nodra ivakarau ni bula vaka-ivakatawa me veivosa ena ivolavosa ni vosa me vaka na veivakasaurarataki ni ivosavosa e liutaka na kena cakacaka ena dua na iyatuvosa.Vosahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VosaWikipedia: Dauvakaraitakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/DauvakaraitakiNa daunivakaraitaki se daunidramayalewa e dua e matanataka e dua na tamata ena dua na vakatasuasua. E dau qiri na daunivakaraitaki ena ivakarau tudei ni vakatasausau se ena sala ni vakauitukutuku vou me vaka na iyaloyalo, retio, kei retioyaloyalo.Dauvakaraitakihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DauvakaraitakiWikipedia: Papetihttps://fj.wikipedia.org/wiki/PapetiNa papeti e dua na iyaya, e vakavuqa ni vakatauvatataki kei na dua na tamata, manumanu vakatamata se mataqali matatamata, e uqeti se vakasaurarataki mai vua e dua e vakatokai e dua na daupapeti. E dau vakayagataka na dauvakalasa na veitosoyaki ni liga, ligana, se lewa gacagaca me vaka na ititoko se wa me yavalata kina na yago, uluna, yava kei na gusu kei na mata ni papeti.Vakapapetihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VakapapetiWikipedia: Yalomatuahttps://fj.wikipedia.org/wiki/YalomatuaNa yalomatua sai koya na noda rawa ni vakasamataka ka cakacakataka na kila-ka, veikasasotavi, kilana, ivakarau vakilai, kei ena raimatau.Kila (ivakavuvuli)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Kila_(ivakavuvuli)Wikipedia: Naba taumadahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Naba_taumadaNa naba taumada (se dua na taumada) e dua na naba vakayago levu cake mai na 1 e sega ivoli mai na rua lailai sobu naba vakayago. E dua na naba vakayago e levu cake mai na 1 ka sega ni taumada e vakatokai me dua na naba vakaikoya ga.Naba icavacavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Naba_icavacavaWikipedia: Naba vakaikoyahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Naba_vakaikoyaNa naba vakaikoya e vinaka integer ka rawa ni tauyavutaki ena kena vakarabailevutaki e rua na kena lailai vinaka integer. Me kena ivakatautauvata, e dua na vinaka integer.Naba icavacavahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Naba_icavacavaWikipedia: Oxfordhttps://fj.wikipedia.org/wiki/OxfordOxford na siti mai Peretania.Siti (Peretania)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Peretania)Wikipedia: Peterboroughhttps://fj.wikipedia.org/wiki/PeterboroughPeterborough na siti mai Peretania.Siti (Peretania)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Peretania)Wikipedia: Plymouthhttps://fj.wikipedia.org/wiki/PlymouthPlymouth na siti mai Peretania.Siti (Peretania)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Peretania)Wikipedia: Broadwayhttps://fj.wikipedia.org/wiki/BroadwayBroadway, vakailesilesi yacai Broadway Vakatasuasua, sai koya na vakatasuasua vakayacora ka vakaraitaki ena 41 na vale ni vakacakacaka vakatasuasua, ka 500 se sivia na nodra idabedabe, ka koto ena Vakatasuasua Tikina kei na Lincoln Loma toa Broadway, ena Midtown Manhattan, Niu Yoka Siti.Pincus-Roth, Zachary.Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Broadway#VeitikinaWikipedia: Meghan Trainorhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Meghan_TrainorMeghan Elizabeth Trainor (sucu Tiseba 22, 1993) e dua na Vaka-Amerika daulagasere ka dauvolasere ka itovo ni retioyaloyalo. A tucake me rogo ni oti nona veisaini kei Epic Records ena 2014 ka vagalalataka nona itaba duadua "All About That Bass", ka yacova na naba dua ena Amerika Billboard Hot 100 ivolakabi ka volitaka 11 milioni na ilavelave e vuravura raraba, ka droinitaka na veivakacacani me baleta na kena lewena lailai.Amerikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AmerikaDaulagaserehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:DaulagasereWikipedia: François Hollandehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Fran%C3%A7ois_HollandeFrançois Hollande (sucu 12 Okosita 1954) e dua na Vaka-Varanise dau ni lewenivola ka veiqaravi vaka peresitedi ni Varanise 2012 ki 2017.Varanisehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:VaraniseWikipedia: Poti Moresipihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Poti_MoresipiPoti Moresipi na siti mai Papua Niu Kini. 307,643 (2009) 'ei wilika kai.Siti (Papua Niu Kini)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Papua_Niu_Kini)Wikipedia: Birisibenihttps://fj.wikipedia.org/wiki/BirisibeniO Birisibeni () ke Perisipani na koroturaga kei Kuinisiladi, Ositerelia.Siti (Ositerelia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Ositerelia)Wikipedia: Madagascar (iyaloyalo)https://fj.wikipedia.org/wiki/Madagascar_(iyaloyalo)Madagascar na iyaloyalo yavala vakakompiuta ni 2005 mai vei DreamWorks. Na iyaloyalo oqo e vakaraitaka e dua na ilawalawa manumanu mai na su e Central Park, Niu Yoka Siti.Iyaloyalo (valeniyaloyalo)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaloyalo_(valeniyaloyalo)Wikipedia: Go, Dog. Go!https://fj.wikipedia.org/wiki/Go,_Dog._Go!Go, Dog. Go!Veitikinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Go,_Dog._Go!#VeitikinaWikipedia: Family Guyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Family_GuyFamily Guy na retioyaloyalo yavala vakakompiuta ni 1999 mai vei Fox Broadcasting Company.Retioyaloyalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RetioyaloyaloSega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariWikipedia: South Parkhttps://fj.wikipedia.org/wiki/South_ParkSouth Park (SP) na retioyaloyalo yavala vakakompiuta ni 1997 mai vei Comedy Central.Retioyaloyalohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:RetioyaloyaloSega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariWikipedia: Kaberahttps://fj.wikipedia.org/wiki/KaberaO Kabera () na koroturaga kei Ositerelia.Sega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariSiti (Ositerelia)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Ositerelia)Wikipedia: Ceva kei Aferikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ceva_kei_Aferika|-Aferikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AferikaCeva kei Aferikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ceva_kei_AferikaWikipedia: Ailadihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ailadi|-Ailadihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:AiladiIuropehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IuropeWikipedia: Kaqaruhttps://fj.wikipedia.org/wiki/KaqaruO ira na kaqaru (cavuti /kaŋ.ɡa.Raica talega nahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kaqaru#Raica_talega_naWikipedia: Taipehttps://fj.wikipedia.org/wiki/TaipeSai koya na Taipe ka e koroturaga vei Taiwana kei municipality ena ruku ni matanitu e loma, ka sa ikoya na vale ni kena vakatorocaketaki na politiki, vakailavo, itovo, vuli, veiqaravi vakavuniwai kei na vakadidike vuli. Ena vanua o e Taipe beseni ena vualiku kei Taiwana, ka vakavolivoliti mai na siti o Vou Taipe, sa ikoya na siti e loma o e Siti Taipe kei vualiku kei Taiwana.Taiwanhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TaiwanWikipedia: Taiwanahttps://fj.wikipedia.org/wiki/TaiwanaE tiko Taiwana o ena tokalau kei Esia, na Wasa Pasifika vualiku ra kei, ka tiko ena maliwa ni yanuyanu o Riukiu kei veiyanuyanu Filipaini, na ra kei na ra ni ra ni sa qiqo mai na levu kaloko ena nodratou veidusimaki na kaloko ranking ni Wasa Pasifika (Wasawasa Filipaini), sa qiqo na basi, ena ceva kei Jaina, na yasana o Taiwan, na Wasawasa Jaina ni tokalau, ka vakavolivoliti mai na yanuyanu ena arc ni tokalau kei Esia. Na kena kau e dua na vanua e rauta ni 36,000 na kilomita, sa ikoya na yanuyanu levu duadua e 38th e yanuyanu, e vitu ka sa yaco me ulunivanua kei na veiulunivanua, na ivakavuvuli e tiko kina na ga e tautauvata kei na kena e baravi, na veivanua vakalevulevui koya ga sa veisau sara vakalevu.Taiwanhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:TaiwanWikipedia: Denimakehttps://fj.wikipedia.org/wiki/DenimakeO Denimake (Vosa Vakadenimake: Danmark) e dua na matanitu mai Iurope. Na kena koroturaga o Kopenehekene.Iuropehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IuropeSega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariSikadinaviahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SikadinaviaWikipedia: Aisiladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/AisiladiO Aisiladi (Vaka-Aisiladi: Ísland) e dua na matanitu mai Iurope.Iuropehttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:IuropeSega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariSikadinaviahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:SikadinaviaWikipedia: Sikadinaviahttps://fj.wikipedia.org/wiki/SikadinaviaO Sikadinavia e dua na yasana kei Iurope.Veimatanituhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Sikadinavia#VeimatanituWikipedia: Tailadihttps://fj.wikipedia.org/wiki/TailadiNa Tailadi e dua na matanitu ena Cevatokalau Esia. Ena loma ni valenivolavola ni Indo-chinese Ucunivanua, lewena na 76 veiyasana.Thailandhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:ThailandWikipedia: Ajenitinahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ajenitina|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ajenitina#SitiWikipedia: Turning Redhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Turning_RedTurning Red na iyaloyalo yavala vakakompiuta ni 2022 mai vei Walt Disney Pictures kei na Pixar Animation Studios.Iyaloyalo (valeniyaloyalo)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Iyaloyalo_(valeniyaloyalo)Sega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariWikipedia: Mekisikohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Mekisiko|-Mekisikohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MekisikoWikipedia: Siti o Mekisikohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Siti_o_MekisikoNa Siti o Mekisiko (Vosa Vakasipeni: Ciudad de México) sa koroturaga kei Mekisiko.Mekisikohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MekisikoSiti (Mekisiko)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Mekisiko)Wikipedia: Poladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Poladi|-Demographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Poladi#DemographySitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Poladi#SitiWikipedia: Wosawahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wosawa|-Demographyhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wosawa#DemographyInternethttps://fj.wikipedia.org/wiki/Wosawa#InternetWikipedia: Lituaniahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lituania|-Sitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Lituania#SitiWikipedia: Minecrafthttps://fj.wikipedia.org/wiki/MinecraftO Minecraft e dua na qito vidio. A buli ena 2009 mai vei Mojang, e dua na kabani ni Suwiteni.Qito vidiohttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Qito_vidioWikipedia: Madaqasikahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Madaqasika|-Madagasikarhttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:MadagasikarWikipedia: Niu Ceva Welesihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Niu_Ceva_Welesi|-Matanitu o Ositereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_o_OsitereliaWikipedia: Vikatoriahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Vikatoria|-Matanitu o Ositereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_o_OsitereliaWikipedia: Kuinisiladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Kuinisiladi|-Matanitu o Ositereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_o_OsitereliaWikipedia: Ra Ositereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ra_Ositerelia|-Matanitu o Ositereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_o_OsitereliaWikipedia: Ceva Ositereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ceva_Ositerelia|-Matanitu o Ositereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_o_OsitereliaWikipedia: Ilawalawa Cakacaka ni Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Ilawalawa_Cakacaka_ni_VitiIlawalawa Cakacaka ni Viti (Vosa Vakavalagi: Fiji Labour Party, FLP) e dua na ilawalawa vakapolitiki e Viti. E vuqa na kena veitokoni e tiko mai na itikotiko ni tamata Idia-Viti, e dina ga ni sa ka bibi vuqa na itovo vakavanua ka kena imatai o ya iTaukei, na Timoci.Ilawalawa vakapolitiki ni Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ilawalawa_vakapolitiki_ni_VitiWikipedia: IMatai ni Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/IMatai_ni_VitiNa iMatau ni Viti e dua na ilawalawa vakapolitiki mai Viti. A tauyavutaka na Frank Bainimarama ena gauna oqo.Ilawalawa vakapolitiki ni Vitihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Ilawalawa_vakapolitiki_ni_VitiSega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariWikipedia: Tasimeniahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Tasimenia|-Matanitu o Ositereliahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Matanitu_o_OsitereliaWikipedia: Karaisijejihttps://fj.wikipedia.org/wiki/KaraisijejiO Karaisijeji (, ) e dua na siti mai Niusiladi.Niusiladihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:NiusiladiSega ni vakacavarihttps://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Sega_ni_vakacavariSiti (Niusiladi)https://fj.wikipedia.org/wiki/Category:Siti_(Niusiladi)Wikipedia: Matabose Kei Vuravurahttps://fj.wikipedia.org/wiki/Matabose_Kei_Vuravura[of the United Nations.svg|thumb|Kuila]