Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.2 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 5 1014 3846952 3660130 2026-05-16T16:24:16Z Genetičar 181151 /* Šojaka ili sojka */ novi odlomak 3846952 wikitext text/x-wiki ==Wikipedia-wide information network == Hello. I am [http://meta.wikipedia.org/wiki/User%3AAnthere Anthere]. I only speak french and english. I hope someone will be able to translate this, and I apologise if I did not put it in the right place :-) I would like that information circulate better between wikipedias, so that all wikipedians can participate more, and keep its own identity at the same time. For this reason, I recently set a page on meta, [[m: Goings-on]]. Hopefull, at any time, this page could indicate the current discussions, polls, votes or general announcements. 3 pages were already locally created on the [http://es.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3ACartelera_de_acontecimientos spanish], the [http://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia%3ALe_petit_rapporteur french] and the [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3AGoings-on english] wikipedia. A global one is now on meta. Each local page is about general on-goings as well as local ones. <br /> Meta page aims at being about global occurences. The page is different from the announcement page. The announcement is more oriented toward external communication (such as number of pages, special adverstisement), while the on-goings aim at mentionning community events (such as a new feature poll, elections of board of trustees). To compare both pages : <br /> * annoucement page on meta : http://meta.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_News (this is rather for general and external announcements) *goings-on page : http://meta.wikipedia.org/wiki/Goings-on (this is for community announcement). This page is still under construction. It would be great that each wikipedia in time, set a similar page, so that information could flow more easily between wikipedia. If you do so, please do set the goings-on page locally, so that every wikipedians on *your* wikipedia can see it and participate to it, and please link it to the meta page. For bigger wikipedia, it is also interesting to set a goings-on page to relieve the local village pump, often clogged with information request. For small wikipedias, it makes sense to merge the goings-on in the village pump, perhaps by making a separate paragraph. I am also looking for people who would agree to update the local goings-on in their language. Please, contact me at my [http://meta.wikipedia.org/wiki/User_talk%3AAnthere talk page] for any support, suggestion and feedback. Thank you very much for your attention :-) [[Korisnik:83.112.25.68|83.112.25.68]] == Banner message == Can someone translate the banner message? If you are not an admin, you can translate it in thee talk page for the message, which will make it easier for an admin to translate it later. Thanks, [[Korisnik:Sj|Sj]] 10:07, 14 Jul 2004 (CEST) == INTERNATIONAL == '''Ambasada-Embassy-Botschaft-Konsulaat-Tekawa ewak-தூதரகம் ....''' == Ambasada Shqiptare == * Me [[:sq:Wikipedia:Ambasadat|Ambasada Shqiptare]] ** [[Korisnik:Hipi_Zhdripi|Hipi Zhdripi]] == Zapadnoblakanski savet == Izvinjavam se na dupliranju teksta, nisam primetio da vi imate ambasadu. Ja sam srpski ambasador, a evo i ostatka teksta dole. Obrisaću tekst na razgovoru glavne strane, pošto mu tamo nije mesto. Zdravo, ja sam [[meta:User:Millosh|Miloš Rančić]] i radim mahom na [[sr:|srpskoj Vikipediji]]. Smatram da bi bilo jako dobro oformiti neku vrstu Zapadnobalkanskog saveta na nekoj od Vikipedija. Može to biti na [[meta:|Meti]], hrvatskoj, srpskoj, srpskohrvatskoj ili bosanskoj Vikipediji. Tako nešto imalo bi za cilj malo bližu koordinaciju u radu na našim posebnim Vikipedijama (dakle, ne pozivam se ni na kakvo jugoslovenstvo, već na lakši i koordiraniji rad). Molio bih zainteresovane da me kontaktiraju ili ovde ili putem [[meta:User:Millosh|moje strane na Meti]]. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 05:16, 13 Jul 2004 (CEST) : Miloš, mislim da je ideja odlična. Budući da ranije nisam primjetio tvoju poruku (juli - prije 5 mjeseci), da li je već pokrenuto nešto slično? Mislim da najjednostavnija koordinacija može drastično da poveća efikasnost ovih par Wikpedija. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ::Hm. Izgleda da golubovi sporo lete... Po nekoliko meseci izmedju odgovora ;) Dakle, molio bih vas da pogledate [[:m:Balkan NPOV page]] i uzmete ucesca tamo. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 04:14, 16 maj 2005 (CEST) == Translation of the week == Hi! This is Ronline from the Romanian Wikipedia. I would like to inform you that, at Meta-Wiki, there is a project running known as [[meta:Translation of the week|Translation of the week]]. This project seeks to translate an article into as many languatges as possible every week, in order to strengthen collaboration between the different language projects and enable more article depth. The current translation of the week is [[en:Oradea|Oradea]], and it has already been translated into 17 languages. You can see more information [[meta:Translation of the week/2004 translations|here]]. It would be great if you could translate this article into the Bosnian language, even partially would be great! Thank you very much, [[Korisnik:203.217.77.113|203.217.77.113]] 12:44, 10 Dec 2004 (CET) :Thanks for the inofrmation. hopefully people (including me) will find time to translate. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ---- == Kandidat za ambasadora (veleposednika) srpske Wikipedie == Hteo bi iskoristiti priliku obavestiti vas da sam kandidat za ambasadora na bosanskoj Wikipediji. Hteo bi zamoliti nekog od administratora da mi pojasni prava i obaveze ambasadora sa drugih Wikipedija, imajući u vidu moj skorašnji izbor. Nadam se da ćemo imati uspešnu saradnju u slučaju mog izbora na srpskoj Wikipediji. Moju stranicu na sr. Wikipediji možete pogledati [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA:%D0%9F%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B0%D1%86 ovde]. Srdačan pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 14:57, 13 Dec 2004 (CET) :Dobrodošao Pokrajac i čestitke na izboru! Koliko je meni poznato, ne postoje određena pravila niti obaveze za ambasadore (što može da ide u tvoju korist jer si slobodan da si postaviš agendu za koju misliš da je najkorisnija). Moja jedina sugestija bi bila da promjeniš linkove na svojoj korisničkoj stranici na Wikipediji na srpskom jeziku tako da tekst linkova glasi "Wikipedija na bosanskom jeziku" umjesto "Bošnjačka Wikipedija". Preciznost nije na odmet jer zlonamjerni uvijek traže dlaku u jajetu. Također se nadam da povremeno možeš da obavjestiš korisnike na [[Wikipedia:Kafić|Kafiću]] ili [[Wikipedia:Community Portal]]-u o izuzetno kvalitetnim člancima na sr. Wikipediji koje po svaku cijenu treba prevesti (i da, dakako pomogneš u prijevodu). [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 06:05, 20 Dec 2004 (CET) **Tvoju sugestiju sam prihvatio, i na svojoj stranici promenio ime u bosanski jezik (onako kako se kod vas on definiše), ali sam pritom napomenuo kako se on ovde zove i naziva. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 11:33, 20 Dec 2004 (CET) == Izabrani članak na srpskoj Vikipediji == Na naslovnoj strani srpske Vikipedije postavljen je novi izabrani članak, koji će pretpostavljam biti interesantan za vas. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac - ambasador srpske Vikipedije]] 19:52, 23 Dec 2004 (CET) == Slika džamije == Dobar dan! Na slovenačkoj Wikipediji (vidi [[:sl:Wikipedija:Želene slike]]) neko traži fotografiju koje od [[Sarajevo|sarajevskih]] [[džamija]] za članak [[:sl:Sarajevo|o Sarajevu]], pa bih zamolio ovdje prisutne, ako se nalaze u blizini, da ju snime i šalju na ''[[:commons:|commons]]''. Na [[:en:Tsar's Mosque]] ima neka slika, ali je loše resolucije - kao da je slikana mobilnim telefonom. --[[Korisnik:Romanm|Romanm]] 21:37, 18 apr 2005 (CEST) == Ambasador Wikipedije na srpskom jeziku == Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku, Polazeći od mojih [[:sr:Корисник:Покрајац|principa delovanja]] na Wikipediji i od opštih principa koji ne tolerišu ekstremističke i nacionalističke stavove, obaveštavam Vas da se povlačim sa mesta zvaničnog ambasadora Wikipedije na srpskom jeziku. Moja odluka je u direktnom odnosu sa stavovima korisnika ove Wikipedije prema funkcionisanju ovog divnog projekta koji se temelji na neutralnoj tački gledišta. Neutralna tačka gledišta na ovoj Wikipediji je strani pojam ili se zloupotrebljava kako bi se dosegli neki nacionalni ciljevi ili kako bi se postojeći odbranili. Ovakva wikipedijanska zajednica je idealan prostor za treniranje nacionalističkih stavova, što sam mogao primetiti posmatrajući povremeno ''Nedavne izmjene''. Želim Vam svako dobro i da što pre shvatite kako Wikipedija funkcioniše. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 20:50, 15 maj 2005 (CEST) :::Srpska vikipedija je primjer nepoštivanja elementarnih činjenica koje se tiču tema o Bosni i Hercegovini i spada u domen propagande kakvu je činila srpska vlast za vrijeme Miloševića i Riste Đoge. Vi u prvoj rečenici upravo to dokazujete:''Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku'' . Valjda ste do sada, za vrijeme Vaše "ambasadorske dužnosti" mogli naučiti osnovna pravila ponašanja, pa tako i činjenicu da se kao gost trebate odnositi s poštovanjem prema imenu Wikipedije na kojoj se nalazite, a u našem slučaju radi se o Wikipediji na BOSANSKOM JEZIKU, a ne na bošnjačkom. To je barem elementarno, pa Vas stoga ta činjenica kompromituje za bilo kakav dalji komentar.[[Korisnik:Emir Arven|Emir Arven]] 22:22, 15 maj 2005 (CEST) Emire, slažem se s tobom da ambasador treba poštovati običaje domaćina gde se nalazi. Mislim da je tvoj napad bio preoštar (u vezi bošnjačkog jezika) ne zato što ti nisi u pravu, nego što je naš ambasador jedan od najmlađih administratora na srpskoj vikipediji, pa se ne može pohvaliti iskustvom poznavanja ovih delikatnih lingvističkih problema, tim više što je to pretežno hrvatski izraz. Naš ambasador se dobrovoljno javio da prihvati tu dužnost zato što pokazuje izrazitu naklonost prema vašoj kulturi i naciji. Njegova nezrelost se pokazuje i po tome što je samovoljno napustio ambasadorsko mesto jer nije bio u stanju da odoli različitim izazovima kojima je to mesto izloženo. O nepoštovanju elementarnih činjenica kako ih ti zoveš, a kojih ima na obe strane, i treba da se diskutuje na ambasadorskom nivou (a ne na nekom ličnom) baš zato da se pokušaju naći trezvena rešenja, koja bi takva nepoštovanja svela na najmanju moguću meru, što je nadam se obim našim vikipedijama od interesa. Normalno je da razlike postoje, koje nekome više ili manje smetaju, ali bi bilo lepo da se koncentrišemo na ona područja gde se slažemo i da pokušamo tamo uložiti zajednički rad koji će nas obostrano zadovoljiti. Ne znam koliko je moguće pisati zajedničke članke (verovatno jeste), ali je moguće razmenjivati raznovrsne informacije, digitalne knjige, fotografije itd. što bi i jedne i druge obogatilo. S poštovanjem svim članovima dobre volje na bosanskoj vikipediji - domatrios - sa srpske vikipedije. :Pardonnez-moi, ali ko ste vi i ko vam daje pravo da govorite onako? --[[:sr:Корисник:ВКокијелов|ВКокијелов]] 02:09, 17 maj 2005 (CEST) == Mandat ambasadora == Predložio bih da ograničimo mandat ambasadora, čisto i zog toga što se neko može zasititi tog posla, ali i zbog toga što se uvijek može pojaviti neko novi sa više elana, novim idejama entuzijazmom i slično. Mandat bi mogao trajati godinu dana (ili i kraće ako je potrebno), '''a ako ne bude zainteresovanih za novi mandat onda administratori mogu iskoristiti Wiki Bonske ovlasti i postaviti nekoga iz svojih redova i bez njegove saglasnosti''' (ovo zadnje je bila šala - da potvrdim ako je neko ozbiljno shvatio). === Glasanje za rok postavljenja ambasadora === * 1 godina '''Za''' * --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) * --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:17, 14 april 2007 (CEST) * 10 mjeseci * 8 mjeseci * 6 mjeseci ::Ja sam već ne hr wiki rekao da sam ja potencijalni ambasador tamo, ali oni kazu da za to nema potrebe.. Šta s tim sada? --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) :::Mi biramo ovdje korisnika koji ce nas predstavljati na jednoj Wikipediji pa tako i na Wikipediji na hrvatskom jeziku. A onaj onakav odgovor tebi je na njihovu sramotu. --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:15, 14 april 2007 (CEST) :U pravu si.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 15:19, 14 april 2007 (CEST) == Ambasador na HR Wiki == :'''USVOJENO''' Pošto tamo nedostsaje ambasador sa naše wiki, predlažem da to budem ja. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 23:40, 5 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 23:41, 5 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 01:15, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 08:35, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 11:59, 6 april 2007 (CEST) # Uvijek, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:36, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' == Ambasador na srpskoj Wiki == :'''USVOJENO''' Ako ga još nemamo predložio bih sebe . [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 12:00, 6 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 12:28, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 16:28, 6 april 2007 (CEST) # Može, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 19:56, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 19:57, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:37, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' ==Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki]. This wiki facilitates the localisation (l10n) and internationalisation (i18n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here on Wikipedia to use your language for your language profile, but if you would log in to for example the English language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Intro Betawiki], [http://nike.users.idler.fi/dev/?title=Toiminnot:Kirjaudu_sis%C3%A4%C3%A4n&type=signup&uselang=en create an account] and [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Betawiki:Rights request translator priviledges]. You can see the current status of localisation of your language on [[meta:Localization_statistics|meta]] and do not forget to get in touch with others that may already be [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Languages working on your language on Betawiki]. If you have any further questions, [[wikipedia:nl:Overleg gebruiker:Siebrand|please let me know on my talk page on the Dutch Wikipedia]]. We will try and assist you as much as possible, for example by importing all messages from a local wiki for you to start with. You can also find us on the Freenode [[wikipedia:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel #mediawiki-i18n where we would be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki] soon! Cheers! [[wikipedia:nl:User:Siebrand|Siebrand]] ([http://nike.users.idler.fi/betawiki/K%C3%A4ytt%C3%A4j%C3%A4:Siebrand Betawiki user page]) 19:24, 26 august 2007 (CEST) == Is it possible to rename my user account? == Hi everyone. I'd like to rename my account from [[Korisnik:Two Wings]] to [[Korisnik:TwoWings]]. I know it's possible on French WP. Is it here? (could you reply on my page thank you) --[[Korisnik:Two Wings|Two Wings]] 15:41, 28 oktobar 2007 (CET) :Done :) Regards. [[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 18:32, 28 oktobar 2007 (CET) == Bosanski Hrvati == Zašto se moje izmjene stalno mijenjaju? Zastupate pogrešno mišljenje, i ne želite drugim ljudima iz drugih naroda BiH iznijeti svoje mišljenje. Srbima ništa ne mijenjate. Jel´ to za vas slobodna enciklopedija? Vi koji to stalno mijenjate, ste gori od onih historičara koji stalno odbacuju svjetske, i ne samo hrvatske teze. Vi ste gori nego nekadašnji komunisti. --[[Korisnik:Posavina|Posavina]] 20:34, 23 januar 2008 (CET) == Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [[betawiki:|Betawiki]]. This wiki facilitates the localisation (l10n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here to use your language in the interface, but if you would log in to for example the Japanese language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. In fact, of 1,762 messages in the core of MediaWiki, 42.28% of the messages have been translated. Betawiki also supports the translation of messages for 126 extensions, with 2,174 messages. Many of them are used in WMF projects and they are vital for understanding the wiki. Currently 4.19% of the WMF extension messages have been translated. Translators for over 90 languages contribute their work to MediaWiki this way every month. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [[betawiki:Translating:Intro|Betawiki]], [http://translatewiki.net/w/?title=Special:Userlogin&type=signup&uselang=en create an account] and [[betawiki:Betawiki:Rights|request translator privileges]]. You can see the current status of localisation of your language on [[mw:Localisation_statistics|MediaWiki.org]] and do not forget to get in touch with others that may already be [[betawiki:Translating:Languages|working on your language on Betawiki]]. If you have any further questions, [[betawiki:User_talk:Malafaya|please let me know on my talk page on Betawiki]]. We will try and assist you as much as possible, for example by [[betawiki:Import requests|importing]] all messages from a local wiki for you to start with, if you so desire. You can also find us on the Freenode [[w:en:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel [irc://irc.freenode.net/mediawiki-i18n #mediawiki-i18n] where we will be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [[betawiki:|Betawiki]] soon! Thanks, [[betawiki:User:Malafaya|Malafaya@Betawiki]] 23:22, 5 februar 2008 (CET) == Gimnasia y Esgrima == Que tal. Les escribo porque soy redactor del artículo [[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata]] en la Wiki en español (donde es destacado), portugues (en vías de ser destacado), inglés (a punto de ser artículo bueno), simple english (propuesto a destacado) y ayudo en francés e italiano. El motivo de este mensaje es para saber si alguno podría ayudarme a redactar aunque sea algo mínimo en esta wikipedia. Bueno, no molesto más. Saludos a todos. --[[Korisnik:Elnegrojose|Elnegrojose]] 04:36, 1 juli 2008 (CEST) == Need a small translation please == I am working on an article [[en:User:Russavia/Ambassadors]], and I am trying to find information on [[en:Enver Halilović]] was appointed as Bosnian Ambassador to the Russian Federation. I have found one possible reference at the [http://www.mfa.gov.ba/HTML/Arhiva/Bos/Saopstenja_April_2k5.htm MFA website] in Bosnian. <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 12. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas u Banjaluci nekoliko značajnih poduzeća gdje su se upoznali sa proizvodnim programima i potrebama koja poduzeća imaju prema stranim partnerima i potencijalnim ulagačima. Veleposlanicima su prezentirani privredni potencijali poduzeća i mogućnosti za strana ulaganja. Posjeta Banjaluci realizirana je u sklopu priprema novoimenovanih veleposlanika za preuzimanje novih dužnosti, a u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH i FIPA-inog Ureda u Banjaluci. Za sutra, 13. travnja, novimenovanim veleposlanicima bit će prezentirani privredni potencijali općina Kozarske Dubice i Prijedora. </blockquote> and <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 13. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas, u sklopu priprema za preuzimanje novih dužnosti, Kozarsku Dubicu i Prijedor, gdje su im prezentirani privredni potencijali tamošnjih poduzeća. Privrednici su istakli svoja očekivanja da će veleposlanici u okviru svojih diplomatskih obveza podsticati suradnju naših i poduzeća zemalja u koje odlaze. Posjetu veleposlanika općinama Kozarskoj Dubici i Prijedoru organizirali su Ministarstvo vanjskih poslova BiH, općine Kozarska Dubica i Prijedor i prijedorska asocijacija za ekonomski razvoj. </blockquote> Can someone please tell me if one of these confirms the appointment of Enver Halilović, and which date would be the appointment by the government date. If a message could be left for me on my en:wiki talkpage at [[en:User talk:Russavia]], I would be appreciative. Cheers --[[Korisnik:Russavia|Russavia]] 11:08, 7 oktobar 2008 (CEST) ::{{urađeno}} done- reply sent on [[en:User talk:Russavia|user's en:talk page]] --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 11:28, 7 oktobar 2008 (CEST) ==Translation== Hi, I could use a translation of the following text into Bosnian, if anyone has the time: "''Hello! If you wish to leave me a message, it would probably reach me sooner if you left it at my [[:en:User talk:Hexagon1|English Wikipedia talk page]].''". Hvala! [[Korisnik:Hexagon1|Hexagon1]] 08:01, 9 oktobar 2008 (CEST) *{{urađeno}} - done --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 08:08, 9 oktobar 2008 (CEST) == Racibórz == Hi. Can somebody write an (at least ;] ) short stub about my city ([[:pl:Racibórz|Racibórz]]) on Bosnian Wikipedia? Many thanks for anyone who could do that :) [[Korisnik:Olos88|Olos88]] 06:33, 22 juli 2009 (CEST) == FlaggedRevs update on June 14 == Hi everyone! As part of the [http://en.wikipedia.org/wiki/Help:Pending_changes Pending Changes] feature rollout on en.wikipedia.org on 2010-06-14, we'll need to update the implementation of FlaggedRevs plugin that is in use on this wiki. To be clear, we're not altering this wiki's configuration of FlaggedRevs, merely updating the code that is shared between this site's Flagged Revisions configuration and the new configuration that we're implementing on en.wikipedia.org. We don't ''anticipate'' any problems or any reduction in functionality, but as with any new software, there may be unanticipated bugs. If you discover any problems or have further concerns, please report them at [http://flaggedrevs.labs.wikimedia.org/wiki/Wikimedia:Pending_Changes_issues the Pending Changes issue page]. Thanks! (and apologies for the non-localized notice) -- [[Korisnik:RobLa|RobLa]] 01:20, 11 juni 2010 (CEST) == Flagged Revisions feature update: November 23 == (apologies in advance for using English here) - We are currently planning to roll out a new version of the FlaggedRevs extension to all wikis on Tuesday, November 23 starting roughly 3:15pm PST (23:15 UTC). This is used for Pending Changes on en.wikipedia.org and Flagged Revisions on many other wikis. This will have a [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25294 new reject button], some [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25289 diff page load optimizations] to help complicated diff pages load faster by displaying the diff prior to displaying the old revision, and many under-the-hood code improvements. We have several test environments in place with FlaggedRevs/Pending Changes configured: * 1.16wmf4 core + trunk FlaggedRevs extension (this is the closest to a production environment): ** en.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevs/Main_Page ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevsde/ * trunk core + trunk FlaggedRevs extension (this is a more experimental version of the core software with the same version of the extension): ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/de.wikipedia.org/ ** pl.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/pl.wikipedia.org/ Please [http://techblog.wikimedia.org/2010/11/pending-changesflagged-revisions-update/#comments let us know if you have any problems]. Thanks! -- [[Korisnik:RobLa-WMF|RobLa-WMF]] 08:13, 23 novembar 2010 (CET) ::Thanks for information.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 08:17, 23 novembar 2010 (CET) == Foundation Images Policy == Hi everyone,<br>I am Yosri from Malay Wikipedia. Recently I was informed by certain parties that MS Wiki need to delete any images tagged as Non-Commercial under [http://wikimediafoundation.org/wiki/Resolution:Licensing_policy Foundation Licensing policy]. After I have done some studies, I realised that Wikipedia Foundations is moving towards allowing commercialises all images, as such they are acting on behalf of commercial company to require all images loaded with tagging '''Non-Commercial''' in all Wiki Project to be removed, including those loaded in local Wiki. You are only allowed to licenses your images under "free content", which specifically allows commercial reuse, example [http://en.wikipedia.org/wiki/Template:GFDL-1.2 GDLF 1.2]. Certain images is exempted under a very narrow EDP ("exemption doctrine policy") definition. If you all already aware about this, please ignore this comment. Otherwise, for more details please visit http://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Village_pump#Wikimedia_projects_still_using_non-commercial-only_images.3F [[Korisnik:Yosri|Yosri]] 06:02, 2 mart 2011 (CET) :Thank you for your infomation, we will talk about that to decide what to do.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) ::Raja, ovo više nema smisla, pa zabraniće nam sve moguće slike. Šta vi mislite? Ako je u redu da prebacimo sve slike iz GFDL licence u CC-by-SA, ako to pije vode. Ili ako ima kakvo drugo rješenje? --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) == Русский язык == Тут кто-нибудь говорит по русски?--[[Korisnik:El1604|El1604]] 22:13, 9 juli 2011 (CEST) == Wikimedia Polska scholarships for Wikimania 2013 == Hello! On behalf of Wikimedia Polska (WMPL), Wikimedia's local chapter in Poland, I would like to invite those active editors of this project, who wish to take part in Wikimania 2013 in Hongkong (August 7-11), to apply for WMPL's scholarship. It is WMPL's annual tradition that we fund scholarships for Wikimania not only for Polish editors, but also for a group of Wikimedians from other former Eastern Bloc states. The scholarship covers air travel, accomodation, insurance and conference fee. If you would like to learn more or ask any questions, please visit [http://pl.wikimedia.org/wiki/Wikimania_2013/en this site]. Hope to see you there! [[Korisnik:Powerek38|Powerek38]] ([[Razgovor sa korisnikom:Powerek38|razgovor]]) 00:02, 6 februar 2013 (CET) == Le Monde's 100 Books of the Century == I am sorry that this is in English.<br /> I have been translating this English book list [[en:Le Monde's 100 Books of the Century]] into Bosnian.<br /> What is a good title for the page in Bosnian? (''Le Monde'' is the newspaper in Paris.)<br /> Thank you. -- [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 05:08, 15 juni 2013 (CEST) (Toronto) : One proposal is: ''Le Mondeovih'' 100 knjiga 20. vijeka. --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:52, 15 juni 2013 (CEST) :: Fantastic. :: Of course, it can be adjusted later. :: Thanks, [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 22:26, 16 juni 2013 (CEST) == Description of the [[:commons:File:Srebrenica2007.jpg]] == Hello dear Ambasadores, in my opinion the file above on WM-commons is lacking of some descriptive information: * In the [http://en.wikipedia.org/wiki/Srebrenica_massacre :en-WP] it is used with the caption: : "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" * In the [http://de.wikipedia.org/wiki/Massaker_von_Srebrenica#Klagen_von_Hinterbliebenen :de-WP] it is used with caption: : "Begräbnis von 465 identifizierten Massakeropfern (2007)" Unfortunately this statement(s) aren't directly referenced in the articles ... <br /> <hr width="50%"> So my questions to more informed :bs-Wikipedians is: <br /> * Can this statement "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" be added (with related wp-links) to the images description? * Is there a reliable reference available to cite in the articles ? <hr width="50%"> PS: <br /> When Im logged in on WP, since some weeks I'm surfing around on WP-pages always automatically only on the "https://"-pages. [[File:Face-smile.svg|20px]] <br /> * Now I've found the first exception from this behaviour on your page [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Ambasada Wikipedia:Ambasada] ... <br /> : Clicking there (on the https-page!) on the link [http://bs.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_s_Wikipediom:Ambasada&action=edit&section=new '''''Message to the embassy'''''] leads me only to a _http_ page, and thus I'm _not_ logged in there! <br /> ... not very user-friendly ... [[File:Face-wink.svg|20px]] <br /> Regards [[Korisnik:Jaybear|Jaybear]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jaybear|razgovor]]) 11:22, 7 septembar 2013 (CEST) <hr width="50%"> == Monuments of Spain Challenge == Excuse me for not talking Bosnian yet. [[:es:Wikimedia España|Wikimedia España]] invites you to join the Monuments of Spain Challenge. And what’s that? It’s a contest. You have to edit, translate or expand articles about the Spanish monuments and you will be granted points. So you’re not just writing about wonderful buildings: you can get prizes! The time of the contest will include all October and any information you may need is [https://meta.wikimedia.org/wiki/Monuments_of_Spain_Challenge/en right here]. Join in and good luck! PS: We would be grateful if you could translate this note into Bosnian. [[:es:Usuario:B25es|B25es]] on behalf of Wikimedia España. [[Korisnik:B25es|B25es]] ([[Razgovor sa korisnikom:B25es|razgovor]]) 13:41, 27 septembar 2014 (CEST) == Translation and perhaps meeting == Hi there! As part of the [[:Meta:Connected Open Heritage|Connected Open Heritage]] project myself and my colleague [[User:André Costa (WMSE)|André Costa (WMSE)]] will be visiting Sarajevo next week. We will meet with a few museums and archives to see if they would be interested in sharing some historical material about Bosnia's cultural heritage. As part of the project we would then be able to help them with the technical work of uploading the images to Wikimedia Commons, which hopefully could happen early 2017. We have prepared some information material for the institutions and I was thinking that it would be great if we could have it available also inte Bosnian. Perhaps someone would be willing to help with [[:Meta:Connected_Open_Heritage/Information_for_GLAM_Partners|a translation of this text]]? Also, if there is a local meetup planed in Sarajevo during the week it would be fun to join! Cheers, [[Korisnik:John Andersson (WMSE)|John Andersson (WMSE)]] ([[Razgovor s korisnikom:John Andersson (WMSE)|razgovor]]) 12:13, 11 novembar 2016 (CET) == Suggested changes of licenses == I made some suggestions at [[Razgovor o MediaWikiju:Licenses]] but I doubt many have that page on the watchlist and will notice :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:15, 14 april 2021 (CEST) : I noticed that [[Template:GFDL]] and [[Template:GFDL-ja]] have disclaimers. Disclaimers should be avoided. I suggest to create new templates with disclaimers, then change all files to use the templates with disclaimers and ask uploaders to remove the disclaimers. Perhaps someone with a bot can help? --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:56, 16 juni 2024 (CEST) :: Just as info. It has been fixed per [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:48, 5 oktobar 2024 (CEST) == GFDL license migration == Hello! I have noticed that the [[:en:Wikipedia:Image license migration]] was not completed here (see [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]] for info). I have created [[Template:Cc-by-sa-3.0-migrated]] and [[Template:License migration]]. Now the files have been added to [[:Kategorija:Wikipedia license migration candidates]]. There are 220 files. Now we just need to change {{tl|GFDL}} etc. and add either "|migration=relicense" or "|migration=not-eligible". We can see who uploaded the files at [https://usualsuspects.toolforge.org/?language=bs&project=wikipedia&category=Wikipedia_license_migration_candidates&min_days=14&badboys=Bad+Boys this link] and it seems most of the files are uploaded by users no longer editing. So asking them to relicense will not help much. Based on upload date (see https://quarry.wmcloud.org/query/86428) it seems that ~50 files can be relicensed and the rest have to be marked as not eligible. I can easily do it with my bot. The bot used pywikipedia and I have done more than a million edits with my bot and its sisterbot MGA73bot2. See [[Special:CentralAuth/MGA73bot]] and [[Special:CentralAuth/MGA73bot2]]. In that case I just need a bot flag or an okay to edit without a bot flag. It will ofcourse be much easier if a local user with a bot can fix. Ping the bureaucrats as info: [[Korisnik:Edinwiki]] and [[Korisnik:AnToni]]. [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:00, 5 oktobar 2024 (CEST) : I did a few bot edits to show how it works: [[Posebno:Doprinosi/MGA73bot]] --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 18:57, 11 oktobar 2024 (CEST) :: Also requested a bot flag at [[Wikipedia:Bot/Zahtjevi#MGA73bot]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:07, 11 oktobar 2024 (CEST) ::: 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:12, 16 oktobar 2024 (CEST) == Šojaka ili sojka == Na [[bosanski|bosanskom]] ova [[ptica]] oduvijek zvala se [[kreha]] [[provincijalizam|kreja]], rjeđe [[sojka]], [[provincijalizam|šojka]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 18:24, 16 maj 2026 (CEST) tckaim2j9c1xfhfmhoi36412jiq95bi 3846954 3846952 2026-05-16T16:25:08Z Genetičar 181151 /* Šojaka ili sojka */ 3846954 wikitext text/x-wiki ==Wikipedia-wide information network == Hello. I am [http://meta.wikipedia.org/wiki/User%3AAnthere Anthere]. I only speak french and english. I hope someone will be able to translate this, and I apologise if I did not put it in the right place :-) I would like that information circulate better between wikipedias, so that all wikipedians can participate more, and keep its own identity at the same time. For this reason, I recently set a page on meta, [[m: Goings-on]]. Hopefull, at any time, this page could indicate the current discussions, polls, votes or general announcements. 3 pages were already locally created on the [http://es.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3ACartelera_de_acontecimientos spanish], the [http://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia%3ALe_petit_rapporteur french] and the [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3AGoings-on english] wikipedia. A global one is now on meta. Each local page is about general on-goings as well as local ones. <br /> Meta page aims at being about global occurences. The page is different from the announcement page. The announcement is more oriented toward external communication (such as number of pages, special adverstisement), while the on-goings aim at mentionning community events (such as a new feature poll, elections of board of trustees). To compare both pages : <br /> * annoucement page on meta : http://meta.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_News (this is rather for general and external announcements) *goings-on page : http://meta.wikipedia.org/wiki/Goings-on (this is for community announcement). This page is still under construction. It would be great that each wikipedia in time, set a similar page, so that information could flow more easily between wikipedia. If you do so, please do set the goings-on page locally, so that every wikipedians on *your* wikipedia can see it and participate to it, and please link it to the meta page. For bigger wikipedia, it is also interesting to set a goings-on page to relieve the local village pump, often clogged with information request. For small wikipedias, it makes sense to merge the goings-on in the village pump, perhaps by making a separate paragraph. I am also looking for people who would agree to update the local goings-on in their language. Please, contact me at my [http://meta.wikipedia.org/wiki/User_talk%3AAnthere talk page] for any support, suggestion and feedback. Thank you very much for your attention :-) [[Korisnik:83.112.25.68|83.112.25.68]] == Banner message == Can someone translate the banner message? If you are not an admin, you can translate it in thee talk page for the message, which will make it easier for an admin to translate it later. Thanks, [[Korisnik:Sj|Sj]] 10:07, 14 Jul 2004 (CEST) == INTERNATIONAL == '''Ambasada-Embassy-Botschaft-Konsulaat-Tekawa ewak-தூதரகம் ....''' == Ambasada Shqiptare == * Me [[:sq:Wikipedia:Ambasadat|Ambasada Shqiptare]] ** [[Korisnik:Hipi_Zhdripi|Hipi Zhdripi]] == Zapadnoblakanski savet == Izvinjavam se na dupliranju teksta, nisam primetio da vi imate ambasadu. Ja sam srpski ambasador, a evo i ostatka teksta dole. Obrisaću tekst na razgovoru glavne strane, pošto mu tamo nije mesto. Zdravo, ja sam [[meta:User:Millosh|Miloš Rančić]] i radim mahom na [[sr:|srpskoj Vikipediji]]. Smatram da bi bilo jako dobro oformiti neku vrstu Zapadnobalkanskog saveta na nekoj od Vikipedija. Može to biti na [[meta:|Meti]], hrvatskoj, srpskoj, srpskohrvatskoj ili bosanskoj Vikipediji. Tako nešto imalo bi za cilj malo bližu koordinaciju u radu na našim posebnim Vikipedijama (dakle, ne pozivam se ni na kakvo jugoslovenstvo, već na lakši i koordiraniji rad). Molio bih zainteresovane da me kontaktiraju ili ovde ili putem [[meta:User:Millosh|moje strane na Meti]]. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 05:16, 13 Jul 2004 (CEST) : Miloš, mislim da je ideja odlična. Budući da ranije nisam primjetio tvoju poruku (juli - prije 5 mjeseci), da li je već pokrenuto nešto slično? Mislim da najjednostavnija koordinacija može drastično da poveća efikasnost ovih par Wikpedija. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ::Hm. Izgleda da golubovi sporo lete... Po nekoliko meseci izmedju odgovora ;) Dakle, molio bih vas da pogledate [[:m:Balkan NPOV page]] i uzmete ucesca tamo. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 04:14, 16 maj 2005 (CEST) == Translation of the week == Hi! This is Ronline from the Romanian Wikipedia. I would like to inform you that, at Meta-Wiki, there is a project running known as [[meta:Translation of the week|Translation of the week]]. This project seeks to translate an article into as many languatges as possible every week, in order to strengthen collaboration between the different language projects and enable more article depth. The current translation of the week is [[en:Oradea|Oradea]], and it has already been translated into 17 languages. You can see more information [[meta:Translation of the week/2004 translations|here]]. It would be great if you could translate this article into the Bosnian language, even partially would be great! Thank you very much, [[Korisnik:203.217.77.113|203.217.77.113]] 12:44, 10 Dec 2004 (CET) :Thanks for the inofrmation. hopefully people (including me) will find time to translate. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ---- == Kandidat za ambasadora (veleposednika) srpske Wikipedie == Hteo bi iskoristiti priliku obavestiti vas da sam kandidat za ambasadora na bosanskoj Wikipediji. Hteo bi zamoliti nekog od administratora da mi pojasni prava i obaveze ambasadora sa drugih Wikipedija, imajući u vidu moj skorašnji izbor. Nadam se da ćemo imati uspešnu saradnju u slučaju mog izbora na srpskoj Wikipediji. Moju stranicu na sr. Wikipediji možete pogledati [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA:%D0%9F%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B0%D1%86 ovde]. Srdačan pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 14:57, 13 Dec 2004 (CET) :Dobrodošao Pokrajac i čestitke na izboru! Koliko je meni poznato, ne postoje određena pravila niti obaveze za ambasadore (što može da ide u tvoju korist jer si slobodan da si postaviš agendu za koju misliš da je najkorisnija). Moja jedina sugestija bi bila da promjeniš linkove na svojoj korisničkoj stranici na Wikipediji na srpskom jeziku tako da tekst linkova glasi "Wikipedija na bosanskom jeziku" umjesto "Bošnjačka Wikipedija". Preciznost nije na odmet jer zlonamjerni uvijek traže dlaku u jajetu. Također se nadam da povremeno možeš da obavjestiš korisnike na [[Wikipedia:Kafić|Kafiću]] ili [[Wikipedia:Community Portal]]-u o izuzetno kvalitetnim člancima na sr. Wikipediji koje po svaku cijenu treba prevesti (i da, dakako pomogneš u prijevodu). [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 06:05, 20 Dec 2004 (CET) **Tvoju sugestiju sam prihvatio, i na svojoj stranici promenio ime u bosanski jezik (onako kako se kod vas on definiše), ali sam pritom napomenuo kako se on ovde zove i naziva. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 11:33, 20 Dec 2004 (CET) == Izabrani članak na srpskoj Vikipediji == Na naslovnoj strani srpske Vikipedije postavljen je novi izabrani članak, koji će pretpostavljam biti interesantan za vas. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac - ambasador srpske Vikipedije]] 19:52, 23 Dec 2004 (CET) == Slika džamije == Dobar dan! Na slovenačkoj Wikipediji (vidi [[:sl:Wikipedija:Želene slike]]) neko traži fotografiju koje od [[Sarajevo|sarajevskih]] [[džamija]] za članak [[:sl:Sarajevo|o Sarajevu]], pa bih zamolio ovdje prisutne, ako se nalaze u blizini, da ju snime i šalju na ''[[:commons:|commons]]''. Na [[:en:Tsar's Mosque]] ima neka slika, ali je loše resolucije - kao da je slikana mobilnim telefonom. --[[Korisnik:Romanm|Romanm]] 21:37, 18 apr 2005 (CEST) == Ambasador Wikipedije na srpskom jeziku == Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku, Polazeći od mojih [[:sr:Корисник:Покрајац|principa delovanja]] na Wikipediji i od opštih principa koji ne tolerišu ekstremističke i nacionalističke stavove, obaveštavam Vas da se povlačim sa mesta zvaničnog ambasadora Wikipedije na srpskom jeziku. Moja odluka je u direktnom odnosu sa stavovima korisnika ove Wikipedije prema funkcionisanju ovog divnog projekta koji se temelji na neutralnoj tački gledišta. Neutralna tačka gledišta na ovoj Wikipediji je strani pojam ili se zloupotrebljava kako bi se dosegli neki nacionalni ciljevi ili kako bi se postojeći odbranili. Ovakva wikipedijanska zajednica je idealan prostor za treniranje nacionalističkih stavova, što sam mogao primetiti posmatrajući povremeno ''Nedavne izmjene''. Želim Vam svako dobro i da što pre shvatite kako Wikipedija funkcioniše. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 20:50, 15 maj 2005 (CEST) :::Srpska vikipedija je primjer nepoštivanja elementarnih činjenica koje se tiču tema o Bosni i Hercegovini i spada u domen propagande kakvu je činila srpska vlast za vrijeme Miloševića i Riste Đoge. Vi u prvoj rečenici upravo to dokazujete:''Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku'' . Valjda ste do sada, za vrijeme Vaše "ambasadorske dužnosti" mogli naučiti osnovna pravila ponašanja, pa tako i činjenicu da se kao gost trebate odnositi s poštovanjem prema imenu Wikipedije na kojoj se nalazite, a u našem slučaju radi se o Wikipediji na BOSANSKOM JEZIKU, a ne na bošnjačkom. To je barem elementarno, pa Vas stoga ta činjenica kompromituje za bilo kakav dalji komentar.[[Korisnik:Emir Arven|Emir Arven]] 22:22, 15 maj 2005 (CEST) Emire, slažem se s tobom da ambasador treba poštovati običaje domaćina gde se nalazi. Mislim da je tvoj napad bio preoštar (u vezi bošnjačkog jezika) ne zato što ti nisi u pravu, nego što je naš ambasador jedan od najmlađih administratora na srpskoj vikipediji, pa se ne može pohvaliti iskustvom poznavanja ovih delikatnih lingvističkih problema, tim više što je to pretežno hrvatski izraz. Naš ambasador se dobrovoljno javio da prihvati tu dužnost zato što pokazuje izrazitu naklonost prema vašoj kulturi i naciji. Njegova nezrelost se pokazuje i po tome što je samovoljno napustio ambasadorsko mesto jer nije bio u stanju da odoli različitim izazovima kojima je to mesto izloženo. O nepoštovanju elementarnih činjenica kako ih ti zoveš, a kojih ima na obe strane, i treba da se diskutuje na ambasadorskom nivou (a ne na nekom ličnom) baš zato da se pokušaju naći trezvena rešenja, koja bi takva nepoštovanja svela na najmanju moguću meru, što je nadam se obim našim vikipedijama od interesa. Normalno je da razlike postoje, koje nekome više ili manje smetaju, ali bi bilo lepo da se koncentrišemo na ona područja gde se slažemo i da pokušamo tamo uložiti zajednički rad koji će nas obostrano zadovoljiti. Ne znam koliko je moguće pisati zajedničke članke (verovatno jeste), ali je moguće razmenjivati raznovrsne informacije, digitalne knjige, fotografije itd. što bi i jedne i druge obogatilo. S poštovanjem svim članovima dobre volje na bosanskoj vikipediji - domatrios - sa srpske vikipedije. :Pardonnez-moi, ali ko ste vi i ko vam daje pravo da govorite onako? --[[:sr:Корисник:ВКокијелов|ВКокијелов]] 02:09, 17 maj 2005 (CEST) == Mandat ambasadora == Predložio bih da ograničimo mandat ambasadora, čisto i zog toga što se neko može zasititi tog posla, ali i zbog toga što se uvijek može pojaviti neko novi sa više elana, novim idejama entuzijazmom i slično. Mandat bi mogao trajati godinu dana (ili i kraće ako je potrebno), '''a ako ne bude zainteresovanih za novi mandat onda administratori mogu iskoristiti Wiki Bonske ovlasti i postaviti nekoga iz svojih redova i bez njegove saglasnosti''' (ovo zadnje je bila šala - da potvrdim ako je neko ozbiljno shvatio). === Glasanje za rok postavljenja ambasadora === * 1 godina '''Za''' * --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) * --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:17, 14 april 2007 (CEST) * 10 mjeseci * 8 mjeseci * 6 mjeseci ::Ja sam već ne hr wiki rekao da sam ja potencijalni ambasador tamo, ali oni kazu da za to nema potrebe.. Šta s tim sada? --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) :::Mi biramo ovdje korisnika koji ce nas predstavljati na jednoj Wikipediji pa tako i na Wikipediji na hrvatskom jeziku. A onaj onakav odgovor tebi je na njihovu sramotu. --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:15, 14 april 2007 (CEST) :U pravu si.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 15:19, 14 april 2007 (CEST) == Ambasador na HR Wiki == :'''USVOJENO''' Pošto tamo nedostsaje ambasador sa naše wiki, predlažem da to budem ja. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 23:40, 5 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 23:41, 5 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 01:15, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 08:35, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 11:59, 6 april 2007 (CEST) # Uvijek, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:36, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' == Ambasador na srpskoj Wiki == :'''USVOJENO''' Ako ga još nemamo predložio bih sebe . [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 12:00, 6 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 12:28, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 16:28, 6 april 2007 (CEST) # Može, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 19:56, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 19:57, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:37, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' ==Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki]. This wiki facilitates the localisation (l10n) and internationalisation (i18n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here on Wikipedia to use your language for your language profile, but if you would log in to for example the English language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Intro Betawiki], [http://nike.users.idler.fi/dev/?title=Toiminnot:Kirjaudu_sis%C3%A4%C3%A4n&type=signup&uselang=en create an account] and [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Betawiki:Rights request translator priviledges]. You can see the current status of localisation of your language on [[meta:Localization_statistics|meta]] and do not forget to get in touch with others that may already be [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Languages working on your language on Betawiki]. If you have any further questions, [[wikipedia:nl:Overleg gebruiker:Siebrand|please let me know on my talk page on the Dutch Wikipedia]]. We will try and assist you as much as possible, for example by importing all messages from a local wiki for you to start with. You can also find us on the Freenode [[wikipedia:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel #mediawiki-i18n where we would be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki] soon! Cheers! [[wikipedia:nl:User:Siebrand|Siebrand]] ([http://nike.users.idler.fi/betawiki/K%C3%A4ytt%C3%A4j%C3%A4:Siebrand Betawiki user page]) 19:24, 26 august 2007 (CEST) == Is it possible to rename my user account? == Hi everyone. I'd like to rename my account from [[Korisnik:Two Wings]] to [[Korisnik:TwoWings]]. I know it's possible on French WP. Is it here? (could you reply on my page thank you) --[[Korisnik:Two Wings|Two Wings]] 15:41, 28 oktobar 2007 (CET) :Done :) Regards. [[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 18:32, 28 oktobar 2007 (CET) == Bosanski Hrvati == Zašto se moje izmjene stalno mijenjaju? Zastupate pogrešno mišljenje, i ne želite drugim ljudima iz drugih naroda BiH iznijeti svoje mišljenje. Srbima ništa ne mijenjate. Jel´ to za vas slobodna enciklopedija? Vi koji to stalno mijenjate, ste gori od onih historičara koji stalno odbacuju svjetske, i ne samo hrvatske teze. Vi ste gori nego nekadašnji komunisti. --[[Korisnik:Posavina|Posavina]] 20:34, 23 januar 2008 (CET) == Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [[betawiki:|Betawiki]]. This wiki facilitates the localisation (l10n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here to use your language in the interface, but if you would log in to for example the Japanese language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. In fact, of 1,762 messages in the core of MediaWiki, 42.28% of the messages have been translated. Betawiki also supports the translation of messages for 126 extensions, with 2,174 messages. Many of them are used in WMF projects and they are vital for understanding the wiki. Currently 4.19% of the WMF extension messages have been translated. Translators for over 90 languages contribute their work to MediaWiki this way every month. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [[betawiki:Translating:Intro|Betawiki]], [http://translatewiki.net/w/?title=Special:Userlogin&type=signup&uselang=en create an account] and [[betawiki:Betawiki:Rights|request translator privileges]]. You can see the current status of localisation of your language on [[mw:Localisation_statistics|MediaWiki.org]] and do not forget to get in touch with others that may already be [[betawiki:Translating:Languages|working on your language on Betawiki]]. If you have any further questions, [[betawiki:User_talk:Malafaya|please let me know on my talk page on Betawiki]]. We will try and assist you as much as possible, for example by [[betawiki:Import requests|importing]] all messages from a local wiki for you to start with, if you so desire. You can also find us on the Freenode [[w:en:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel [irc://irc.freenode.net/mediawiki-i18n #mediawiki-i18n] where we will be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [[betawiki:|Betawiki]] soon! Thanks, [[betawiki:User:Malafaya|Malafaya@Betawiki]] 23:22, 5 februar 2008 (CET) == Gimnasia y Esgrima == Que tal. Les escribo porque soy redactor del artículo [[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata]] en la Wiki en español (donde es destacado), portugues (en vías de ser destacado), inglés (a punto de ser artículo bueno), simple english (propuesto a destacado) y ayudo en francés e italiano. El motivo de este mensaje es para saber si alguno podría ayudarme a redactar aunque sea algo mínimo en esta wikipedia. Bueno, no molesto más. Saludos a todos. --[[Korisnik:Elnegrojose|Elnegrojose]] 04:36, 1 juli 2008 (CEST) == Need a small translation please == I am working on an article [[en:User:Russavia/Ambassadors]], and I am trying to find information on [[en:Enver Halilović]] was appointed as Bosnian Ambassador to the Russian Federation. I have found one possible reference at the [http://www.mfa.gov.ba/HTML/Arhiva/Bos/Saopstenja_April_2k5.htm MFA website] in Bosnian. <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 12. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas u Banjaluci nekoliko značajnih poduzeća gdje su se upoznali sa proizvodnim programima i potrebama koja poduzeća imaju prema stranim partnerima i potencijalnim ulagačima. Veleposlanicima su prezentirani privredni potencijali poduzeća i mogućnosti za strana ulaganja. Posjeta Banjaluci realizirana je u sklopu priprema novoimenovanih veleposlanika za preuzimanje novih dužnosti, a u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH i FIPA-inog Ureda u Banjaluci. Za sutra, 13. travnja, novimenovanim veleposlanicima bit će prezentirani privredni potencijali općina Kozarske Dubice i Prijedora. </blockquote> and <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 13. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas, u sklopu priprema za preuzimanje novih dužnosti, Kozarsku Dubicu i Prijedor, gdje su im prezentirani privredni potencijali tamošnjih poduzeća. Privrednici su istakli svoja očekivanja da će veleposlanici u okviru svojih diplomatskih obveza podsticati suradnju naših i poduzeća zemalja u koje odlaze. Posjetu veleposlanika općinama Kozarskoj Dubici i Prijedoru organizirali su Ministarstvo vanjskih poslova BiH, općine Kozarska Dubica i Prijedor i prijedorska asocijacija za ekonomski razvoj. </blockquote> Can someone please tell me if one of these confirms the appointment of Enver Halilović, and which date would be the appointment by the government date. If a message could be left for me on my en:wiki talkpage at [[en:User talk:Russavia]], I would be appreciative. Cheers --[[Korisnik:Russavia|Russavia]] 11:08, 7 oktobar 2008 (CEST) ::{{urađeno}} done- reply sent on [[en:User talk:Russavia|user's en:talk page]] --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 11:28, 7 oktobar 2008 (CEST) ==Translation== Hi, I could use a translation of the following text into Bosnian, if anyone has the time: "''Hello! If you wish to leave me a message, it would probably reach me sooner if you left it at my [[:en:User talk:Hexagon1|English Wikipedia talk page]].''". Hvala! [[Korisnik:Hexagon1|Hexagon1]] 08:01, 9 oktobar 2008 (CEST) *{{urađeno}} - done --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 08:08, 9 oktobar 2008 (CEST) == Racibórz == Hi. Can somebody write an (at least ;] ) short stub about my city ([[:pl:Racibórz|Racibórz]]) on Bosnian Wikipedia? Many thanks for anyone who could do that :) [[Korisnik:Olos88|Olos88]] 06:33, 22 juli 2009 (CEST) == FlaggedRevs update on June 14 == Hi everyone! As part of the [http://en.wikipedia.org/wiki/Help:Pending_changes Pending Changes] feature rollout on en.wikipedia.org on 2010-06-14, we'll need to update the implementation of FlaggedRevs plugin that is in use on this wiki. To be clear, we're not altering this wiki's configuration of FlaggedRevs, merely updating the code that is shared between this site's Flagged Revisions configuration and the new configuration that we're implementing on en.wikipedia.org. We don't ''anticipate'' any problems or any reduction in functionality, but as with any new software, there may be unanticipated bugs. If you discover any problems or have further concerns, please report them at [http://flaggedrevs.labs.wikimedia.org/wiki/Wikimedia:Pending_Changes_issues the Pending Changes issue page]. Thanks! (and apologies for the non-localized notice) -- [[Korisnik:RobLa|RobLa]] 01:20, 11 juni 2010 (CEST) == Flagged Revisions feature update: November 23 == (apologies in advance for using English here) - We are currently planning to roll out a new version of the FlaggedRevs extension to all wikis on Tuesday, November 23 starting roughly 3:15pm PST (23:15 UTC). This is used for Pending Changes on en.wikipedia.org and Flagged Revisions on many other wikis. This will have a [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25294 new reject button], some [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25289 diff page load optimizations] to help complicated diff pages load faster by displaying the diff prior to displaying the old revision, and many under-the-hood code improvements. We have several test environments in place with FlaggedRevs/Pending Changes configured: * 1.16wmf4 core + trunk FlaggedRevs extension (this is the closest to a production environment): ** en.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevs/Main_Page ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevsde/ * trunk core + trunk FlaggedRevs extension (this is a more experimental version of the core software with the same version of the extension): ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/de.wikipedia.org/ ** pl.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/pl.wikipedia.org/ Please [http://techblog.wikimedia.org/2010/11/pending-changesflagged-revisions-update/#comments let us know if you have any problems]. Thanks! -- [[Korisnik:RobLa-WMF|RobLa-WMF]] 08:13, 23 novembar 2010 (CET) ::Thanks for information.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 08:17, 23 novembar 2010 (CET) == Foundation Images Policy == Hi everyone,<br>I am Yosri from Malay Wikipedia. Recently I was informed by certain parties that MS Wiki need to delete any images tagged as Non-Commercial under [http://wikimediafoundation.org/wiki/Resolution:Licensing_policy Foundation Licensing policy]. After I have done some studies, I realised that Wikipedia Foundations is moving towards allowing commercialises all images, as such they are acting on behalf of commercial company to require all images loaded with tagging '''Non-Commercial''' in all Wiki Project to be removed, including those loaded in local Wiki. You are only allowed to licenses your images under "free content", which specifically allows commercial reuse, example [http://en.wikipedia.org/wiki/Template:GFDL-1.2 GDLF 1.2]. Certain images is exempted under a very narrow EDP ("exemption doctrine policy") definition. If you all already aware about this, please ignore this comment. Otherwise, for more details please visit http://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Village_pump#Wikimedia_projects_still_using_non-commercial-only_images.3F [[Korisnik:Yosri|Yosri]] 06:02, 2 mart 2011 (CET) :Thank you for your infomation, we will talk about that to decide what to do.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) ::Raja, ovo više nema smisla, pa zabraniće nam sve moguće slike. Šta vi mislite? Ako je u redu da prebacimo sve slike iz GFDL licence u CC-by-SA, ako to pije vode. Ili ako ima kakvo drugo rješenje? --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) == Русский язык == Тут кто-нибудь говорит по русски?--[[Korisnik:El1604|El1604]] 22:13, 9 juli 2011 (CEST) == Wikimedia Polska scholarships for Wikimania 2013 == Hello! On behalf of Wikimedia Polska (WMPL), Wikimedia's local chapter in Poland, I would like to invite those active editors of this project, who wish to take part in Wikimania 2013 in Hongkong (August 7-11), to apply for WMPL's scholarship. It is WMPL's annual tradition that we fund scholarships for Wikimania not only for Polish editors, but also for a group of Wikimedians from other former Eastern Bloc states. The scholarship covers air travel, accomodation, insurance and conference fee. If you would like to learn more or ask any questions, please visit [http://pl.wikimedia.org/wiki/Wikimania_2013/en this site]. Hope to see you there! [[Korisnik:Powerek38|Powerek38]] ([[Razgovor sa korisnikom:Powerek38|razgovor]]) 00:02, 6 februar 2013 (CET) == Le Monde's 100 Books of the Century == I am sorry that this is in English.<br /> I have been translating this English book list [[en:Le Monde's 100 Books of the Century]] into Bosnian.<br /> What is a good title for the page in Bosnian? (''Le Monde'' is the newspaper in Paris.)<br /> Thank you. -- [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 05:08, 15 juni 2013 (CEST) (Toronto) : One proposal is: ''Le Mondeovih'' 100 knjiga 20. vijeka. --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:52, 15 juni 2013 (CEST) :: Fantastic. :: Of course, it can be adjusted later. :: Thanks, [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 22:26, 16 juni 2013 (CEST) == Description of the [[:commons:File:Srebrenica2007.jpg]] == Hello dear Ambasadores, in my opinion the file above on WM-commons is lacking of some descriptive information: * In the [http://en.wikipedia.org/wiki/Srebrenica_massacre :en-WP] it is used with the caption: : "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" * In the [http://de.wikipedia.org/wiki/Massaker_von_Srebrenica#Klagen_von_Hinterbliebenen :de-WP] it is used with caption: : "Begräbnis von 465 identifizierten Massakeropfern (2007)" Unfortunately this statement(s) aren't directly referenced in the articles ... <br /> <hr width="50%"> So my questions to more informed :bs-Wikipedians is: <br /> * Can this statement "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" be added (with related wp-links) to the images description? * Is there a reliable reference available to cite in the articles ? <hr width="50%"> PS: <br /> When Im logged in on WP, since some weeks I'm surfing around on WP-pages always automatically only on the "https://"-pages. [[File:Face-smile.svg|20px]] <br /> * Now I've found the first exception from this behaviour on your page [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Ambasada Wikipedia:Ambasada] ... <br /> : Clicking there (on the https-page!) on the link [http://bs.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_s_Wikipediom:Ambasada&action=edit&section=new '''''Message to the embassy'''''] leads me only to a _http_ page, and thus I'm _not_ logged in there! <br /> ... not very user-friendly ... [[File:Face-wink.svg|20px]] <br /> Regards [[Korisnik:Jaybear|Jaybear]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jaybear|razgovor]]) 11:22, 7 septembar 2013 (CEST) <hr width="50%"> == Monuments of Spain Challenge == Excuse me for not talking Bosnian yet. [[:es:Wikimedia España|Wikimedia España]] invites you to join the Monuments of Spain Challenge. And what’s that? It’s a contest. You have to edit, translate or expand articles about the Spanish monuments and you will be granted points. So you’re not just writing about wonderful buildings: you can get prizes! The time of the contest will include all October and any information you may need is [https://meta.wikimedia.org/wiki/Monuments_of_Spain_Challenge/en right here]. Join in and good luck! PS: We would be grateful if you could translate this note into Bosnian. [[:es:Usuario:B25es|B25es]] on behalf of Wikimedia España. [[Korisnik:B25es|B25es]] ([[Razgovor sa korisnikom:B25es|razgovor]]) 13:41, 27 septembar 2014 (CEST) == Translation and perhaps meeting == Hi there! As part of the [[:Meta:Connected Open Heritage|Connected Open Heritage]] project myself and my colleague [[User:André Costa (WMSE)|André Costa (WMSE)]] will be visiting Sarajevo next week. We will meet with a few museums and archives to see if they would be interested in sharing some historical material about Bosnia's cultural heritage. As part of the project we would then be able to help them with the technical work of uploading the images to Wikimedia Commons, which hopefully could happen early 2017. We have prepared some information material for the institutions and I was thinking that it would be great if we could have it available also inte Bosnian. Perhaps someone would be willing to help with [[:Meta:Connected_Open_Heritage/Information_for_GLAM_Partners|a translation of this text]]? Also, if there is a local meetup planed in Sarajevo during the week it would be fun to join! Cheers, [[Korisnik:John Andersson (WMSE)|John Andersson (WMSE)]] ([[Razgovor s korisnikom:John Andersson (WMSE)|razgovor]]) 12:13, 11 novembar 2016 (CET) == Suggested changes of licenses == I made some suggestions at [[Razgovor o MediaWikiju:Licenses]] but I doubt many have that page on the watchlist and will notice :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:15, 14 april 2021 (CEST) : I noticed that [[Template:GFDL]] and [[Template:GFDL-ja]] have disclaimers. Disclaimers should be avoided. I suggest to create new templates with disclaimers, then change all files to use the templates with disclaimers and ask uploaders to remove the disclaimers. Perhaps someone with a bot can help? --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:56, 16 juni 2024 (CEST) :: Just as info. It has been fixed per [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:48, 5 oktobar 2024 (CEST) == GFDL license migration == Hello! I have noticed that the [[:en:Wikipedia:Image license migration]] was not completed here (see [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]] for info). I have created [[Template:Cc-by-sa-3.0-migrated]] and [[Template:License migration]]. Now the files have been added to [[:Kategorija:Wikipedia license migration candidates]]. There are 220 files. Now we just need to change {{tl|GFDL}} etc. and add either "|migration=relicense" or "|migration=not-eligible". We can see who uploaded the files at [https://usualsuspects.toolforge.org/?language=bs&project=wikipedia&category=Wikipedia_license_migration_candidates&min_days=14&badboys=Bad+Boys this link] and it seems most of the files are uploaded by users no longer editing. So asking them to relicense will not help much. Based on upload date (see https://quarry.wmcloud.org/query/86428) it seems that ~50 files can be relicensed and the rest have to be marked as not eligible. I can easily do it with my bot. The bot used pywikipedia and I have done more than a million edits with my bot and its sisterbot MGA73bot2. See [[Special:CentralAuth/MGA73bot]] and [[Special:CentralAuth/MGA73bot2]]. In that case I just need a bot flag or an okay to edit without a bot flag. It will ofcourse be much easier if a local user with a bot can fix. Ping the bureaucrats as info: [[Korisnik:Edinwiki]] and [[Korisnik:AnToni]]. [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:00, 5 oktobar 2024 (CEST) : I did a few bot edits to show how it works: [[Posebno:Doprinosi/MGA73bot]] --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 18:57, 11 oktobar 2024 (CEST) :: Also requested a bot flag at [[Wikipedia:Bot/Zahtjevi#MGA73bot]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:07, 11 oktobar 2024 (CEST) ::: 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:12, 16 oktobar 2024 (CEST) == Šojka ili sojka == Na [[bosanski|bosanskom]] ova [[ptica]] oduvijek zvala se [[kreha]] [[provincijalizam|kreja]], rjeđe [[sojka]], [[provincijalizam|šojka]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 18:24, 16 maj 2026 (CEST) 4ldkqpsft9k53x5x97fwhr09o908wle 3846957 3846954 2026-05-16T17:26:15Z KWiki 9400 /* Šojka ili sojka */ odgovor 3846957 wikitext text/x-wiki ==Wikipedia-wide information network == Hello. I am [http://meta.wikipedia.org/wiki/User%3AAnthere Anthere]. I only speak french and english. I hope someone will be able to translate this, and I apologise if I did not put it in the right place :-) I would like that information circulate better between wikipedias, so that all wikipedians can participate more, and keep its own identity at the same time. For this reason, I recently set a page on meta, [[m: Goings-on]]. Hopefull, at any time, this page could indicate the current discussions, polls, votes or general announcements. 3 pages were already locally created on the [http://es.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3ACartelera_de_acontecimientos spanish], the [http://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia%3ALe_petit_rapporteur french] and the [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3AGoings-on english] wikipedia. A global one is now on meta. Each local page is about general on-goings as well as local ones. <br /> Meta page aims at being about global occurences. The page is different from the announcement page. The announcement is more oriented toward external communication (such as number of pages, special adverstisement), while the on-goings aim at mentionning community events (such as a new feature poll, elections of board of trustees). To compare both pages : <br /> * annoucement page on meta : http://meta.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_News (this is rather for general and external announcements) *goings-on page : http://meta.wikipedia.org/wiki/Goings-on (this is for community announcement). This page is still under construction. It would be great that each wikipedia in time, set a similar page, so that information could flow more easily between wikipedia. If you do so, please do set the goings-on page locally, so that every wikipedians on *your* wikipedia can see it and participate to it, and please link it to the meta page. For bigger wikipedia, it is also interesting to set a goings-on page to relieve the local village pump, often clogged with information request. For small wikipedias, it makes sense to merge the goings-on in the village pump, perhaps by making a separate paragraph. I am also looking for people who would agree to update the local goings-on in their language. Please, contact me at my [http://meta.wikipedia.org/wiki/User_talk%3AAnthere talk page] for any support, suggestion and feedback. Thank you very much for your attention :-) [[Korisnik:83.112.25.68|83.112.25.68]] == Banner message == Can someone translate the banner message? If you are not an admin, you can translate it in thee talk page for the message, which will make it easier for an admin to translate it later. Thanks, [[Korisnik:Sj|Sj]] 10:07, 14 Jul 2004 (CEST) == INTERNATIONAL == '''Ambasada-Embassy-Botschaft-Konsulaat-Tekawa ewak-தூதரகம் ....''' == Ambasada Shqiptare == * Me [[:sq:Wikipedia:Ambasadat|Ambasada Shqiptare]] ** [[Korisnik:Hipi_Zhdripi|Hipi Zhdripi]] == Zapadnoblakanski savet == Izvinjavam se na dupliranju teksta, nisam primetio da vi imate ambasadu. Ja sam srpski ambasador, a evo i ostatka teksta dole. Obrisaću tekst na razgovoru glavne strane, pošto mu tamo nije mesto. Zdravo, ja sam [[meta:User:Millosh|Miloš Rančić]] i radim mahom na [[sr:|srpskoj Vikipediji]]. Smatram da bi bilo jako dobro oformiti neku vrstu Zapadnobalkanskog saveta na nekoj od Vikipedija. Može to biti na [[meta:|Meti]], hrvatskoj, srpskoj, srpskohrvatskoj ili bosanskoj Vikipediji. Tako nešto imalo bi za cilj malo bližu koordinaciju u radu na našim posebnim Vikipedijama (dakle, ne pozivam se ni na kakvo jugoslovenstvo, već na lakši i koordiraniji rad). Molio bih zainteresovane da me kontaktiraju ili ovde ili putem [[meta:User:Millosh|moje strane na Meti]]. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 05:16, 13 Jul 2004 (CEST) : Miloš, mislim da je ideja odlična. Budući da ranije nisam primjetio tvoju poruku (juli - prije 5 mjeseci), da li je već pokrenuto nešto slično? Mislim da najjednostavnija koordinacija može drastično da poveća efikasnost ovih par Wikpedija. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ::Hm. Izgleda da golubovi sporo lete... Po nekoliko meseci izmedju odgovora ;) Dakle, molio bih vas da pogledate [[:m:Balkan NPOV page]] i uzmete ucesca tamo. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 04:14, 16 maj 2005 (CEST) == Translation of the week == Hi! This is Ronline from the Romanian Wikipedia. I would like to inform you that, at Meta-Wiki, there is a project running known as [[meta:Translation of the week|Translation of the week]]. This project seeks to translate an article into as many languatges as possible every week, in order to strengthen collaboration between the different language projects and enable more article depth. The current translation of the week is [[en:Oradea|Oradea]], and it has already been translated into 17 languages. You can see more information [[meta:Translation of the week/2004 translations|here]]. It would be great if you could translate this article into the Bosnian language, even partially would be great! Thank you very much, [[Korisnik:203.217.77.113|203.217.77.113]] 12:44, 10 Dec 2004 (CET) :Thanks for the inofrmation. hopefully people (including me) will find time to translate. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ---- == Kandidat za ambasadora (veleposednika) srpske Wikipedie == Hteo bi iskoristiti priliku obavestiti vas da sam kandidat za ambasadora na bosanskoj Wikipediji. Hteo bi zamoliti nekog od administratora da mi pojasni prava i obaveze ambasadora sa drugih Wikipedija, imajući u vidu moj skorašnji izbor. Nadam se da ćemo imati uspešnu saradnju u slučaju mog izbora na srpskoj Wikipediji. Moju stranicu na sr. Wikipediji možete pogledati [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA:%D0%9F%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B0%D1%86 ovde]. Srdačan pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 14:57, 13 Dec 2004 (CET) :Dobrodošao Pokrajac i čestitke na izboru! Koliko je meni poznato, ne postoje određena pravila niti obaveze za ambasadore (što može da ide u tvoju korist jer si slobodan da si postaviš agendu za koju misliš da je najkorisnija). Moja jedina sugestija bi bila da promjeniš linkove na svojoj korisničkoj stranici na Wikipediji na srpskom jeziku tako da tekst linkova glasi "Wikipedija na bosanskom jeziku" umjesto "Bošnjačka Wikipedija". Preciznost nije na odmet jer zlonamjerni uvijek traže dlaku u jajetu. Također se nadam da povremeno možeš da obavjestiš korisnike na [[Wikipedia:Kafić|Kafiću]] ili [[Wikipedia:Community Portal]]-u o izuzetno kvalitetnim člancima na sr. Wikipediji koje po svaku cijenu treba prevesti (i da, dakako pomogneš u prijevodu). [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 06:05, 20 Dec 2004 (CET) **Tvoju sugestiju sam prihvatio, i na svojoj stranici promenio ime u bosanski jezik (onako kako se kod vas on definiše), ali sam pritom napomenuo kako se on ovde zove i naziva. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 11:33, 20 Dec 2004 (CET) == Izabrani članak na srpskoj Vikipediji == Na naslovnoj strani srpske Vikipedije postavljen je novi izabrani članak, koji će pretpostavljam biti interesantan za vas. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac - ambasador srpske Vikipedije]] 19:52, 23 Dec 2004 (CET) == Slika džamije == Dobar dan! Na slovenačkoj Wikipediji (vidi [[:sl:Wikipedija:Želene slike]]) neko traži fotografiju koje od [[Sarajevo|sarajevskih]] [[džamija]] za članak [[:sl:Sarajevo|o Sarajevu]], pa bih zamolio ovdje prisutne, ako se nalaze u blizini, da ju snime i šalju na ''[[:commons:|commons]]''. Na [[:en:Tsar's Mosque]] ima neka slika, ali je loše resolucije - kao da je slikana mobilnim telefonom. --[[Korisnik:Romanm|Romanm]] 21:37, 18 apr 2005 (CEST) == Ambasador Wikipedije na srpskom jeziku == Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku, Polazeći od mojih [[:sr:Корисник:Покрајац|principa delovanja]] na Wikipediji i od opštih principa koji ne tolerišu ekstremističke i nacionalističke stavove, obaveštavam Vas da se povlačim sa mesta zvaničnog ambasadora Wikipedije na srpskom jeziku. Moja odluka je u direktnom odnosu sa stavovima korisnika ove Wikipedije prema funkcionisanju ovog divnog projekta koji se temelji na neutralnoj tački gledišta. Neutralna tačka gledišta na ovoj Wikipediji je strani pojam ili se zloupotrebljava kako bi se dosegli neki nacionalni ciljevi ili kako bi se postojeći odbranili. Ovakva wikipedijanska zajednica je idealan prostor za treniranje nacionalističkih stavova, što sam mogao primetiti posmatrajući povremeno ''Nedavne izmjene''. Želim Vam svako dobro i da što pre shvatite kako Wikipedija funkcioniše. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 20:50, 15 maj 2005 (CEST) :::Srpska vikipedija je primjer nepoštivanja elementarnih činjenica koje se tiču tema o Bosni i Hercegovini i spada u domen propagande kakvu je činila srpska vlast za vrijeme Miloševića i Riste Đoge. Vi u prvoj rečenici upravo to dokazujete:''Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku'' . Valjda ste do sada, za vrijeme Vaše "ambasadorske dužnosti" mogli naučiti osnovna pravila ponašanja, pa tako i činjenicu da se kao gost trebate odnositi s poštovanjem prema imenu Wikipedije na kojoj se nalazite, a u našem slučaju radi se o Wikipediji na BOSANSKOM JEZIKU, a ne na bošnjačkom. To je barem elementarno, pa Vas stoga ta činjenica kompromituje za bilo kakav dalji komentar.[[Korisnik:Emir Arven|Emir Arven]] 22:22, 15 maj 2005 (CEST) Emire, slažem se s tobom da ambasador treba poštovati običaje domaćina gde se nalazi. Mislim da je tvoj napad bio preoštar (u vezi bošnjačkog jezika) ne zato što ti nisi u pravu, nego što je naš ambasador jedan od najmlađih administratora na srpskoj vikipediji, pa se ne može pohvaliti iskustvom poznavanja ovih delikatnih lingvističkih problema, tim više što je to pretežno hrvatski izraz. Naš ambasador se dobrovoljno javio da prihvati tu dužnost zato što pokazuje izrazitu naklonost prema vašoj kulturi i naciji. Njegova nezrelost se pokazuje i po tome što je samovoljno napustio ambasadorsko mesto jer nije bio u stanju da odoli različitim izazovima kojima je to mesto izloženo. O nepoštovanju elementarnih činjenica kako ih ti zoveš, a kojih ima na obe strane, i treba da se diskutuje na ambasadorskom nivou (a ne na nekom ličnom) baš zato da se pokušaju naći trezvena rešenja, koja bi takva nepoštovanja svela na najmanju moguću meru, što je nadam se obim našim vikipedijama od interesa. Normalno je da razlike postoje, koje nekome više ili manje smetaju, ali bi bilo lepo da se koncentrišemo na ona područja gde se slažemo i da pokušamo tamo uložiti zajednički rad koji će nas obostrano zadovoljiti. Ne znam koliko je moguće pisati zajedničke članke (verovatno jeste), ali je moguće razmenjivati raznovrsne informacije, digitalne knjige, fotografije itd. što bi i jedne i druge obogatilo. S poštovanjem svim članovima dobre volje na bosanskoj vikipediji - domatrios - sa srpske vikipedije. :Pardonnez-moi, ali ko ste vi i ko vam daje pravo da govorite onako? --[[:sr:Корисник:ВКокијелов|ВКокијелов]] 02:09, 17 maj 2005 (CEST) == Mandat ambasadora == Predložio bih da ograničimo mandat ambasadora, čisto i zog toga što se neko može zasititi tog posla, ali i zbog toga što se uvijek može pojaviti neko novi sa više elana, novim idejama entuzijazmom i slično. Mandat bi mogao trajati godinu dana (ili i kraće ako je potrebno), '''a ako ne bude zainteresovanih za novi mandat onda administratori mogu iskoristiti Wiki Bonske ovlasti i postaviti nekoga iz svojih redova i bez njegove saglasnosti''' (ovo zadnje je bila šala - da potvrdim ako je neko ozbiljno shvatio). === Glasanje za rok postavljenja ambasadora === * 1 godina '''Za''' * --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) * --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:17, 14 april 2007 (CEST) * 10 mjeseci * 8 mjeseci * 6 mjeseci ::Ja sam već ne hr wiki rekao da sam ja potencijalni ambasador tamo, ali oni kazu da za to nema potrebe.. Šta s tim sada? --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) :::Mi biramo ovdje korisnika koji ce nas predstavljati na jednoj Wikipediji pa tako i na Wikipediji na hrvatskom jeziku. A onaj onakav odgovor tebi je na njihovu sramotu. --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:15, 14 april 2007 (CEST) :U pravu si.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 15:19, 14 april 2007 (CEST) == Ambasador na HR Wiki == :'''USVOJENO''' Pošto tamo nedostsaje ambasador sa naše wiki, predlažem da to budem ja. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 23:40, 5 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 23:41, 5 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 01:15, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 08:35, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 11:59, 6 april 2007 (CEST) # Uvijek, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:36, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' == Ambasador na srpskoj Wiki == :'''USVOJENO''' Ako ga još nemamo predložio bih sebe . [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 12:00, 6 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 12:28, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 16:28, 6 april 2007 (CEST) # Može, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 19:56, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 19:57, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:37, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' ==Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki]. This wiki facilitates the localisation (l10n) and internationalisation (i18n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here on Wikipedia to use your language for your language profile, but if you would log in to for example the English language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Intro Betawiki], [http://nike.users.idler.fi/dev/?title=Toiminnot:Kirjaudu_sis%C3%A4%C3%A4n&type=signup&uselang=en create an account] and [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Betawiki:Rights request translator priviledges]. You can see the current status of localisation of your language on [[meta:Localization_statistics|meta]] and do not forget to get in touch with others that may already be [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Languages working on your language on Betawiki]. If you have any further questions, [[wikipedia:nl:Overleg gebruiker:Siebrand|please let me know on my talk page on the Dutch Wikipedia]]. We will try and assist you as much as possible, for example by importing all messages from a local wiki for you to start with. You can also find us on the Freenode [[wikipedia:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel #mediawiki-i18n where we would be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki] soon! Cheers! [[wikipedia:nl:User:Siebrand|Siebrand]] ([http://nike.users.idler.fi/betawiki/K%C3%A4ytt%C3%A4j%C3%A4:Siebrand Betawiki user page]) 19:24, 26 august 2007 (CEST) == Is it possible to rename my user account? == Hi everyone. I'd like to rename my account from [[Korisnik:Two Wings]] to [[Korisnik:TwoWings]]. I know it's possible on French WP. Is it here? (could you reply on my page thank you) --[[Korisnik:Two Wings|Two Wings]] 15:41, 28 oktobar 2007 (CET) :Done :) Regards. [[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 18:32, 28 oktobar 2007 (CET) == Bosanski Hrvati == Zašto se moje izmjene stalno mijenjaju? Zastupate pogrešno mišljenje, i ne želite drugim ljudima iz drugih naroda BiH iznijeti svoje mišljenje. Srbima ništa ne mijenjate. Jel´ to za vas slobodna enciklopedija? Vi koji to stalno mijenjate, ste gori od onih historičara koji stalno odbacuju svjetske, i ne samo hrvatske teze. Vi ste gori nego nekadašnji komunisti. --[[Korisnik:Posavina|Posavina]] 20:34, 23 januar 2008 (CET) == Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [[betawiki:|Betawiki]]. This wiki facilitates the localisation (l10n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here to use your language in the interface, but if you would log in to for example the Japanese language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. In fact, of 1,762 messages in the core of MediaWiki, 42.28% of the messages have been translated. Betawiki also supports the translation of messages for 126 extensions, with 2,174 messages. Many of them are used in WMF projects and they are vital for understanding the wiki. Currently 4.19% of the WMF extension messages have been translated. Translators for over 90 languages contribute their work to MediaWiki this way every month. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [[betawiki:Translating:Intro|Betawiki]], [http://translatewiki.net/w/?title=Special:Userlogin&type=signup&uselang=en create an account] and [[betawiki:Betawiki:Rights|request translator privileges]]. You can see the current status of localisation of your language on [[mw:Localisation_statistics|MediaWiki.org]] and do not forget to get in touch with others that may already be [[betawiki:Translating:Languages|working on your language on Betawiki]]. If you have any further questions, [[betawiki:User_talk:Malafaya|please let me know on my talk page on Betawiki]]. We will try and assist you as much as possible, for example by [[betawiki:Import requests|importing]] all messages from a local wiki for you to start with, if you so desire. You can also find us on the Freenode [[w:en:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel [irc://irc.freenode.net/mediawiki-i18n #mediawiki-i18n] where we will be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [[betawiki:|Betawiki]] soon! Thanks, [[betawiki:User:Malafaya|Malafaya@Betawiki]] 23:22, 5 februar 2008 (CET) == Gimnasia y Esgrima == Que tal. Les escribo porque soy redactor del artículo [[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata]] en la Wiki en español (donde es destacado), portugues (en vías de ser destacado), inglés (a punto de ser artículo bueno), simple english (propuesto a destacado) y ayudo en francés e italiano. El motivo de este mensaje es para saber si alguno podría ayudarme a redactar aunque sea algo mínimo en esta wikipedia. Bueno, no molesto más. Saludos a todos. --[[Korisnik:Elnegrojose|Elnegrojose]] 04:36, 1 juli 2008 (CEST) == Need a small translation please == I am working on an article [[en:User:Russavia/Ambassadors]], and I am trying to find information on [[en:Enver Halilović]] was appointed as Bosnian Ambassador to the Russian Federation. I have found one possible reference at the [http://www.mfa.gov.ba/HTML/Arhiva/Bos/Saopstenja_April_2k5.htm MFA website] in Bosnian. <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 12. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas u Banjaluci nekoliko značajnih poduzeća gdje su se upoznali sa proizvodnim programima i potrebama koja poduzeća imaju prema stranim partnerima i potencijalnim ulagačima. Veleposlanicima su prezentirani privredni potencijali poduzeća i mogućnosti za strana ulaganja. Posjeta Banjaluci realizirana je u sklopu priprema novoimenovanih veleposlanika za preuzimanje novih dužnosti, a u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH i FIPA-inog Ureda u Banjaluci. Za sutra, 13. travnja, novimenovanim veleposlanicima bit će prezentirani privredni potencijali općina Kozarske Dubice i Prijedora. </blockquote> and <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 13. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas, u sklopu priprema za preuzimanje novih dužnosti, Kozarsku Dubicu i Prijedor, gdje su im prezentirani privredni potencijali tamošnjih poduzeća. Privrednici su istakli svoja očekivanja da će veleposlanici u okviru svojih diplomatskih obveza podsticati suradnju naših i poduzeća zemalja u koje odlaze. Posjetu veleposlanika općinama Kozarskoj Dubici i Prijedoru organizirali su Ministarstvo vanjskih poslova BiH, općine Kozarska Dubica i Prijedor i prijedorska asocijacija za ekonomski razvoj. </blockquote> Can someone please tell me if one of these confirms the appointment of Enver Halilović, and which date would be the appointment by the government date. If a message could be left for me on my en:wiki talkpage at [[en:User talk:Russavia]], I would be appreciative. Cheers --[[Korisnik:Russavia|Russavia]] 11:08, 7 oktobar 2008 (CEST) ::{{urađeno}} done- reply sent on [[en:User talk:Russavia|user's en:talk page]] --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 11:28, 7 oktobar 2008 (CEST) ==Translation== Hi, I could use a translation of the following text into Bosnian, if anyone has the time: "''Hello! If you wish to leave me a message, it would probably reach me sooner if you left it at my [[:en:User talk:Hexagon1|English Wikipedia talk page]].''". Hvala! [[Korisnik:Hexagon1|Hexagon1]] 08:01, 9 oktobar 2008 (CEST) *{{urađeno}} - done --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 08:08, 9 oktobar 2008 (CEST) == Racibórz == Hi. Can somebody write an (at least ;] ) short stub about my city ([[:pl:Racibórz|Racibórz]]) on Bosnian Wikipedia? Many thanks for anyone who could do that :) [[Korisnik:Olos88|Olos88]] 06:33, 22 juli 2009 (CEST) == FlaggedRevs update on June 14 == Hi everyone! As part of the [http://en.wikipedia.org/wiki/Help:Pending_changes Pending Changes] feature rollout on en.wikipedia.org on 2010-06-14, we'll need to update the implementation of FlaggedRevs plugin that is in use on this wiki. To be clear, we're not altering this wiki's configuration of FlaggedRevs, merely updating the code that is shared between this site's Flagged Revisions configuration and the new configuration that we're implementing on en.wikipedia.org. We don't ''anticipate'' any problems or any reduction in functionality, but as with any new software, there may be unanticipated bugs. If you discover any problems or have further concerns, please report them at [http://flaggedrevs.labs.wikimedia.org/wiki/Wikimedia:Pending_Changes_issues the Pending Changes issue page]. Thanks! (and apologies for the non-localized notice) -- [[Korisnik:RobLa|RobLa]] 01:20, 11 juni 2010 (CEST) == Flagged Revisions feature update: November 23 == (apologies in advance for using English here) - We are currently planning to roll out a new version of the FlaggedRevs extension to all wikis on Tuesday, November 23 starting roughly 3:15pm PST (23:15 UTC). This is used for Pending Changes on en.wikipedia.org and Flagged Revisions on many other wikis. This will have a [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25294 new reject button], some [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25289 diff page load optimizations] to help complicated diff pages load faster by displaying the diff prior to displaying the old revision, and many under-the-hood code improvements. We have several test environments in place with FlaggedRevs/Pending Changes configured: * 1.16wmf4 core + trunk FlaggedRevs extension (this is the closest to a production environment): ** en.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevs/Main_Page ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevsde/ * trunk core + trunk FlaggedRevs extension (this is a more experimental version of the core software with the same version of the extension): ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/de.wikipedia.org/ ** pl.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/pl.wikipedia.org/ Please [http://techblog.wikimedia.org/2010/11/pending-changesflagged-revisions-update/#comments let us know if you have any problems]. Thanks! -- [[Korisnik:RobLa-WMF|RobLa-WMF]] 08:13, 23 novembar 2010 (CET) ::Thanks for information.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 08:17, 23 novembar 2010 (CET) == Foundation Images Policy == Hi everyone,<br>I am Yosri from Malay Wikipedia. Recently I was informed by certain parties that MS Wiki need to delete any images tagged as Non-Commercial under [http://wikimediafoundation.org/wiki/Resolution:Licensing_policy Foundation Licensing policy]. After I have done some studies, I realised that Wikipedia Foundations is moving towards allowing commercialises all images, as such they are acting on behalf of commercial company to require all images loaded with tagging '''Non-Commercial''' in all Wiki Project to be removed, including those loaded in local Wiki. You are only allowed to licenses your images under "free content", which specifically allows commercial reuse, example [http://en.wikipedia.org/wiki/Template:GFDL-1.2 GDLF 1.2]. Certain images is exempted under a very narrow EDP ("exemption doctrine policy") definition. If you all already aware about this, please ignore this comment. Otherwise, for more details please visit http://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Village_pump#Wikimedia_projects_still_using_non-commercial-only_images.3F [[Korisnik:Yosri|Yosri]] 06:02, 2 mart 2011 (CET) :Thank you for your infomation, we will talk about that to decide what to do.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) ::Raja, ovo više nema smisla, pa zabraniće nam sve moguće slike. Šta vi mislite? Ako je u redu da prebacimo sve slike iz GFDL licence u CC-by-SA, ako to pije vode. Ili ako ima kakvo drugo rješenje? --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) == Русский язык == Тут кто-нибудь говорит по русски?--[[Korisnik:El1604|El1604]] 22:13, 9 juli 2011 (CEST) == Wikimedia Polska scholarships for Wikimania 2013 == Hello! On behalf of Wikimedia Polska (WMPL), Wikimedia's local chapter in Poland, I would like to invite those active editors of this project, who wish to take part in Wikimania 2013 in Hongkong (August 7-11), to apply for WMPL's scholarship. It is WMPL's annual tradition that we fund scholarships for Wikimania not only for Polish editors, but also for a group of Wikimedians from other former Eastern Bloc states. The scholarship covers air travel, accomodation, insurance and conference fee. If you would like to learn more or ask any questions, please visit [http://pl.wikimedia.org/wiki/Wikimania_2013/en this site]. Hope to see you there! [[Korisnik:Powerek38|Powerek38]] ([[Razgovor sa korisnikom:Powerek38|razgovor]]) 00:02, 6 februar 2013 (CET) == Le Monde's 100 Books of the Century == I am sorry that this is in English.<br /> I have been translating this English book list [[en:Le Monde's 100 Books of the Century]] into Bosnian.<br /> What is a good title for the page in Bosnian? (''Le Monde'' is the newspaper in Paris.)<br /> Thank you. -- [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 05:08, 15 juni 2013 (CEST) (Toronto) : One proposal is: ''Le Mondeovih'' 100 knjiga 20. vijeka. --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:52, 15 juni 2013 (CEST) :: Fantastic. :: Of course, it can be adjusted later. :: Thanks, [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 22:26, 16 juni 2013 (CEST) == Description of the [[:commons:File:Srebrenica2007.jpg]] == Hello dear Ambasadores, in my opinion the file above on WM-commons is lacking of some descriptive information: * In the [http://en.wikipedia.org/wiki/Srebrenica_massacre :en-WP] it is used with the caption: : "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" * In the [http://de.wikipedia.org/wiki/Massaker_von_Srebrenica#Klagen_von_Hinterbliebenen :de-WP] it is used with caption: : "Begräbnis von 465 identifizierten Massakeropfern (2007)" Unfortunately this statement(s) aren't directly referenced in the articles ... <br /> <hr width="50%"> So my questions to more informed :bs-Wikipedians is: <br /> * Can this statement "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" be added (with related wp-links) to the images description? * Is there a reliable reference available to cite in the articles ? <hr width="50%"> PS: <br /> When Im logged in on WP, since some weeks I'm surfing around on WP-pages always automatically only on the "https://"-pages. [[File:Face-smile.svg|20px]] <br /> * Now I've found the first exception from this behaviour on your page [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Ambasada Wikipedia:Ambasada] ... <br /> : Clicking there (on the https-page!) on the link [http://bs.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_s_Wikipediom:Ambasada&action=edit&section=new '''''Message to the embassy'''''] leads me only to a _http_ page, and thus I'm _not_ logged in there! <br /> ... not very user-friendly ... [[File:Face-wink.svg|20px]] <br /> Regards [[Korisnik:Jaybear|Jaybear]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jaybear|razgovor]]) 11:22, 7 septembar 2013 (CEST) <hr width="50%"> == Monuments of Spain Challenge == Excuse me for not talking Bosnian yet. [[:es:Wikimedia España|Wikimedia España]] invites you to join the Monuments of Spain Challenge. And what’s that? It’s a contest. You have to edit, translate or expand articles about the Spanish monuments and you will be granted points. So you’re not just writing about wonderful buildings: you can get prizes! The time of the contest will include all October and any information you may need is [https://meta.wikimedia.org/wiki/Monuments_of_Spain_Challenge/en right here]. Join in and good luck! PS: We would be grateful if you could translate this note into Bosnian. [[:es:Usuario:B25es|B25es]] on behalf of Wikimedia España. [[Korisnik:B25es|B25es]] ([[Razgovor sa korisnikom:B25es|razgovor]]) 13:41, 27 septembar 2014 (CEST) == Translation and perhaps meeting == Hi there! As part of the [[:Meta:Connected Open Heritage|Connected Open Heritage]] project myself and my colleague [[User:André Costa (WMSE)|André Costa (WMSE)]] will be visiting Sarajevo next week. We will meet with a few museums and archives to see if they would be interested in sharing some historical material about Bosnia's cultural heritage. As part of the project we would then be able to help them with the technical work of uploading the images to Wikimedia Commons, which hopefully could happen early 2017. We have prepared some information material for the institutions and I was thinking that it would be great if we could have it available also inte Bosnian. Perhaps someone would be willing to help with [[:Meta:Connected_Open_Heritage/Information_for_GLAM_Partners|a translation of this text]]? Also, if there is a local meetup planed in Sarajevo during the week it would be fun to join! Cheers, [[Korisnik:John Andersson (WMSE)|John Andersson (WMSE)]] ([[Razgovor s korisnikom:John Andersson (WMSE)|razgovor]]) 12:13, 11 novembar 2016 (CET) == Suggested changes of licenses == I made some suggestions at [[Razgovor o MediaWikiju:Licenses]] but I doubt many have that page on the watchlist and will notice :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:15, 14 april 2021 (CEST) : I noticed that [[Template:GFDL]] and [[Template:GFDL-ja]] have disclaimers. Disclaimers should be avoided. I suggest to create new templates with disclaimers, then change all files to use the templates with disclaimers and ask uploaders to remove the disclaimers. Perhaps someone with a bot can help? --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:56, 16 juni 2024 (CEST) :: Just as info. It has been fixed per [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:48, 5 oktobar 2024 (CEST) == GFDL license migration == Hello! I have noticed that the [[:en:Wikipedia:Image license migration]] was not completed here (see [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]] for info). I have created [[Template:Cc-by-sa-3.0-migrated]] and [[Template:License migration]]. Now the files have been added to [[:Kategorija:Wikipedia license migration candidates]]. There are 220 files. Now we just need to change {{tl|GFDL}} etc. and add either "|migration=relicense" or "|migration=not-eligible". We can see who uploaded the files at [https://usualsuspects.toolforge.org/?language=bs&project=wikipedia&category=Wikipedia_license_migration_candidates&min_days=14&badboys=Bad+Boys this link] and it seems most of the files are uploaded by users no longer editing. So asking them to relicense will not help much. Based on upload date (see https://quarry.wmcloud.org/query/86428) it seems that ~50 files can be relicensed and the rest have to be marked as not eligible. I can easily do it with my bot. The bot used pywikipedia and I have done more than a million edits with my bot and its sisterbot MGA73bot2. See [[Special:CentralAuth/MGA73bot]] and [[Special:CentralAuth/MGA73bot2]]. In that case I just need a bot flag or an okay to edit without a bot flag. It will ofcourse be much easier if a local user with a bot can fix. Ping the bureaucrats as info: [[Korisnik:Edinwiki]] and [[Korisnik:AnToni]]. [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:00, 5 oktobar 2024 (CEST) : I did a few bot edits to show how it works: [[Posebno:Doprinosi/MGA73bot]] --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 18:57, 11 oktobar 2024 (CEST) :: Also requested a bot flag at [[Wikipedia:Bot/Zahtjevi#MGA73bot]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:07, 11 oktobar 2024 (CEST) ::: 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:12, 16 oktobar 2024 (CEST) == Šojka ili sojka == Na [[bosanski|bosanskom]] ova [[ptica]] oduvijek zvala se [[kreha]] [[provincijalizam|kreja]], rjeđe [[sojka]], [[provincijalizam|šojka]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 18:24, 16 maj 2026 (CEST) :U ''Rječniku bosanskoga jezika'' naedeno je "šojka" i "kreja"; "krehe" nema. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 16 maj 2026 (CEST) 2i2htzagz2qv426yptwe9jqbp1942gs 3846958 3846957 2026-05-16T17:26:30Z KWiki 9400 /* Šojka ili sojka */ 3846958 wikitext text/x-wiki ==Wikipedia-wide information network == Hello. I am [http://meta.wikipedia.org/wiki/User%3AAnthere Anthere]. I only speak french and english. I hope someone will be able to translate this, and I apologise if I did not put it in the right place :-) I would like that information circulate better between wikipedias, so that all wikipedians can participate more, and keep its own identity at the same time. For this reason, I recently set a page on meta, [[m: Goings-on]]. Hopefull, at any time, this page could indicate the current discussions, polls, votes or general announcements. 3 pages were already locally created on the [http://es.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3ACartelera_de_acontecimientos spanish], the [http://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia%3ALe_petit_rapporteur french] and the [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3AGoings-on english] wikipedia. A global one is now on meta. Each local page is about general on-goings as well as local ones. <br /> Meta page aims at being about global occurences. The page is different from the announcement page. The announcement is more oriented toward external communication (such as number of pages, special adverstisement), while the on-goings aim at mentionning community events (such as a new feature poll, elections of board of trustees). To compare both pages : <br /> * annoucement page on meta : http://meta.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_News (this is rather for general and external announcements) *goings-on page : http://meta.wikipedia.org/wiki/Goings-on (this is for community announcement). This page is still under construction. It would be great that each wikipedia in time, set a similar page, so that information could flow more easily between wikipedia. If you do so, please do set the goings-on page locally, so that every wikipedians on *your* wikipedia can see it and participate to it, and please link it to the meta page. For bigger wikipedia, it is also interesting to set a goings-on page to relieve the local village pump, often clogged with information request. For small wikipedias, it makes sense to merge the goings-on in the village pump, perhaps by making a separate paragraph. I am also looking for people who would agree to update the local goings-on in their language. Please, contact me at my [http://meta.wikipedia.org/wiki/User_talk%3AAnthere talk page] for any support, suggestion and feedback. Thank you very much for your attention :-) [[Korisnik:83.112.25.68|83.112.25.68]] == Banner message == Can someone translate the banner message? If you are not an admin, you can translate it in thee talk page for the message, which will make it easier for an admin to translate it later. Thanks, [[Korisnik:Sj|Sj]] 10:07, 14 Jul 2004 (CEST) == INTERNATIONAL == '''Ambasada-Embassy-Botschaft-Konsulaat-Tekawa ewak-தூதரகம் ....''' == Ambasada Shqiptare == * Me [[:sq:Wikipedia:Ambasadat|Ambasada Shqiptare]] ** [[Korisnik:Hipi_Zhdripi|Hipi Zhdripi]] == Zapadnoblakanski savet == Izvinjavam se na dupliranju teksta, nisam primetio da vi imate ambasadu. Ja sam srpski ambasador, a evo i ostatka teksta dole. Obrisaću tekst na razgovoru glavne strane, pošto mu tamo nije mesto. Zdravo, ja sam [[meta:User:Millosh|Miloš Rančić]] i radim mahom na [[sr:|srpskoj Vikipediji]]. Smatram da bi bilo jako dobro oformiti neku vrstu Zapadnobalkanskog saveta na nekoj od Vikipedija. Može to biti na [[meta:|Meti]], hrvatskoj, srpskoj, srpskohrvatskoj ili bosanskoj Vikipediji. Tako nešto imalo bi za cilj malo bližu koordinaciju u radu na našim posebnim Vikipedijama (dakle, ne pozivam se ni na kakvo jugoslovenstvo, već na lakši i koordiraniji rad). Molio bih zainteresovane da me kontaktiraju ili ovde ili putem [[meta:User:Millosh|moje strane na Meti]]. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 05:16, 13 Jul 2004 (CEST) : Miloš, mislim da je ideja odlična. Budući da ranije nisam primjetio tvoju poruku (juli - prije 5 mjeseci), da li je već pokrenuto nešto slično? Mislim da najjednostavnija koordinacija može drastično da poveća efikasnost ovih par Wikpedija. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ::Hm. Izgleda da golubovi sporo lete... Po nekoliko meseci izmedju odgovora ;) Dakle, molio bih vas da pogledate [[:m:Balkan NPOV page]] i uzmete ucesca tamo. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 04:14, 16 maj 2005 (CEST) == Translation of the week == Hi! This is Ronline from the Romanian Wikipedia. I would like to inform you that, at Meta-Wiki, there is a project running known as [[meta:Translation of the week|Translation of the week]]. This project seeks to translate an article into as many languatges as possible every week, in order to strengthen collaboration between the different language projects and enable more article depth. The current translation of the week is [[en:Oradea|Oradea]], and it has already been translated into 17 languages. You can see more information [[meta:Translation of the week/2004 translations|here]]. It would be great if you could translate this article into the Bosnian language, even partially would be great! Thank you very much, [[Korisnik:203.217.77.113|203.217.77.113]] 12:44, 10 Dec 2004 (CET) :Thanks for the inofrmation. hopefully people (including me) will find time to translate. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ---- == Kandidat za ambasadora (veleposednika) srpske Wikipedie == Hteo bi iskoristiti priliku obavestiti vas da sam kandidat za ambasadora na bosanskoj Wikipediji. Hteo bi zamoliti nekog od administratora da mi pojasni prava i obaveze ambasadora sa drugih Wikipedija, imajući u vidu moj skorašnji izbor. Nadam se da ćemo imati uspešnu saradnju u slučaju mog izbora na srpskoj Wikipediji. Moju stranicu na sr. Wikipediji možete pogledati [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA:%D0%9F%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B0%D1%86 ovde]. Srdačan pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 14:57, 13 Dec 2004 (CET) :Dobrodošao Pokrajac i čestitke na izboru! Koliko je meni poznato, ne postoje određena pravila niti obaveze za ambasadore (što može da ide u tvoju korist jer si slobodan da si postaviš agendu za koju misliš da je najkorisnija). Moja jedina sugestija bi bila da promjeniš linkove na svojoj korisničkoj stranici na Wikipediji na srpskom jeziku tako da tekst linkova glasi "Wikipedija na bosanskom jeziku" umjesto "Bošnjačka Wikipedija". Preciznost nije na odmet jer zlonamjerni uvijek traže dlaku u jajetu. Također se nadam da povremeno možeš da obavjestiš korisnike na [[Wikipedia:Kafić|Kafiću]] ili [[Wikipedia:Community Portal]]-u o izuzetno kvalitetnim člancima na sr. Wikipediji koje po svaku cijenu treba prevesti (i da, dakako pomogneš u prijevodu). [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 06:05, 20 Dec 2004 (CET) **Tvoju sugestiju sam prihvatio, i na svojoj stranici promenio ime u bosanski jezik (onako kako se kod vas on definiše), ali sam pritom napomenuo kako se on ovde zove i naziva. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 11:33, 20 Dec 2004 (CET) == Izabrani članak na srpskoj Vikipediji == Na naslovnoj strani srpske Vikipedije postavljen je novi izabrani članak, koji će pretpostavljam biti interesantan za vas. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac - ambasador srpske Vikipedije]] 19:52, 23 Dec 2004 (CET) == Slika džamije == Dobar dan! Na slovenačkoj Wikipediji (vidi [[:sl:Wikipedija:Želene slike]]) neko traži fotografiju koje od [[Sarajevo|sarajevskih]] [[džamija]] za članak [[:sl:Sarajevo|o Sarajevu]], pa bih zamolio ovdje prisutne, ako se nalaze u blizini, da ju snime i šalju na ''[[:commons:|commons]]''. Na [[:en:Tsar's Mosque]] ima neka slika, ali je loše resolucije - kao da je slikana mobilnim telefonom. --[[Korisnik:Romanm|Romanm]] 21:37, 18 apr 2005 (CEST) == Ambasador Wikipedije na srpskom jeziku == Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku, Polazeći od mojih [[:sr:Корисник:Покрајац|principa delovanja]] na Wikipediji i od opštih principa koji ne tolerišu ekstremističke i nacionalističke stavove, obaveštavam Vas da se povlačim sa mesta zvaničnog ambasadora Wikipedije na srpskom jeziku. Moja odluka je u direktnom odnosu sa stavovima korisnika ove Wikipedije prema funkcionisanju ovog divnog projekta koji se temelji na neutralnoj tački gledišta. Neutralna tačka gledišta na ovoj Wikipediji je strani pojam ili se zloupotrebljava kako bi se dosegli neki nacionalni ciljevi ili kako bi se postojeći odbranili. Ovakva wikipedijanska zajednica je idealan prostor za treniranje nacionalističkih stavova, što sam mogao primetiti posmatrajući povremeno ''Nedavne izmjene''. Želim Vam svako dobro i da što pre shvatite kako Wikipedija funkcioniše. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 20:50, 15 maj 2005 (CEST) :::Srpska vikipedija je primjer nepoštivanja elementarnih činjenica koje se tiču tema o Bosni i Hercegovini i spada u domen propagande kakvu je činila srpska vlast za vrijeme Miloševića i Riste Đoge. Vi u prvoj rečenici upravo to dokazujete:''Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku'' . Valjda ste do sada, za vrijeme Vaše "ambasadorske dužnosti" mogli naučiti osnovna pravila ponašanja, pa tako i činjenicu da se kao gost trebate odnositi s poštovanjem prema imenu Wikipedije na kojoj se nalazite, a u našem slučaju radi se o Wikipediji na BOSANSKOM JEZIKU, a ne na bošnjačkom. To je barem elementarno, pa Vas stoga ta činjenica kompromituje za bilo kakav dalji komentar.[[Korisnik:Emir Arven|Emir Arven]] 22:22, 15 maj 2005 (CEST) Emire, slažem se s tobom da ambasador treba poštovati običaje domaćina gde se nalazi. Mislim da je tvoj napad bio preoštar (u vezi bošnjačkog jezika) ne zato što ti nisi u pravu, nego što je naš ambasador jedan od najmlađih administratora na srpskoj vikipediji, pa se ne može pohvaliti iskustvom poznavanja ovih delikatnih lingvističkih problema, tim više što je to pretežno hrvatski izraz. Naš ambasador se dobrovoljno javio da prihvati tu dužnost zato što pokazuje izrazitu naklonost prema vašoj kulturi i naciji. Njegova nezrelost se pokazuje i po tome što je samovoljno napustio ambasadorsko mesto jer nije bio u stanju da odoli različitim izazovima kojima je to mesto izloženo. O nepoštovanju elementarnih činjenica kako ih ti zoveš, a kojih ima na obe strane, i treba da se diskutuje na ambasadorskom nivou (a ne na nekom ličnom) baš zato da se pokušaju naći trezvena rešenja, koja bi takva nepoštovanja svela na najmanju moguću meru, što je nadam se obim našim vikipedijama od interesa. Normalno je da razlike postoje, koje nekome više ili manje smetaju, ali bi bilo lepo da se koncentrišemo na ona područja gde se slažemo i da pokušamo tamo uložiti zajednički rad koji će nas obostrano zadovoljiti. Ne znam koliko je moguće pisati zajedničke članke (verovatno jeste), ali je moguće razmenjivati raznovrsne informacije, digitalne knjige, fotografije itd. što bi i jedne i druge obogatilo. S poštovanjem svim članovima dobre volje na bosanskoj vikipediji - domatrios - sa srpske vikipedije. :Pardonnez-moi, ali ko ste vi i ko vam daje pravo da govorite onako? --[[:sr:Корисник:ВКокијелов|ВКокијелов]] 02:09, 17 maj 2005 (CEST) == Mandat ambasadora == Predložio bih da ograničimo mandat ambasadora, čisto i zog toga što se neko može zasititi tog posla, ali i zbog toga što se uvijek može pojaviti neko novi sa više elana, novim idejama entuzijazmom i slično. Mandat bi mogao trajati godinu dana (ili i kraće ako je potrebno), '''a ako ne bude zainteresovanih za novi mandat onda administratori mogu iskoristiti Wiki Bonske ovlasti i postaviti nekoga iz svojih redova i bez njegove saglasnosti''' (ovo zadnje je bila šala - da potvrdim ako je neko ozbiljno shvatio). === Glasanje za rok postavljenja ambasadora === * 1 godina '''Za''' * --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) * --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:17, 14 april 2007 (CEST) * 10 mjeseci * 8 mjeseci * 6 mjeseci ::Ja sam već ne hr wiki rekao da sam ja potencijalni ambasador tamo, ali oni kazu da za to nema potrebe.. Šta s tim sada? --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) :::Mi biramo ovdje korisnika koji ce nas predstavljati na jednoj Wikipediji pa tako i na Wikipediji na hrvatskom jeziku. A onaj onakav odgovor tebi je na njihovu sramotu. --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:15, 14 april 2007 (CEST) :U pravu si.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 15:19, 14 april 2007 (CEST) == Ambasador na HR Wiki == :'''USVOJENO''' Pošto tamo nedostsaje ambasador sa naše wiki, predlažem da to budem ja. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 23:40, 5 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 23:41, 5 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 01:15, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 08:35, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 11:59, 6 april 2007 (CEST) # Uvijek, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:36, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' == Ambasador na srpskoj Wiki == :'''USVOJENO''' Ako ga još nemamo predložio bih sebe . [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 12:00, 6 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 12:28, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 16:28, 6 april 2007 (CEST) # Može, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 19:56, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 19:57, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:37, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' ==Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki]. This wiki facilitates the localisation (l10n) and internationalisation (i18n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here on Wikipedia to use your language for your language profile, but if you would log in to for example the English language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Intro Betawiki], [http://nike.users.idler.fi/dev/?title=Toiminnot:Kirjaudu_sis%C3%A4%C3%A4n&type=signup&uselang=en create an account] and [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Betawiki:Rights request translator priviledges]. You can see the current status of localisation of your language on [[meta:Localization_statistics|meta]] and do not forget to get in touch with others that may already be [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Languages working on your language on Betawiki]. If you have any further questions, [[wikipedia:nl:Overleg gebruiker:Siebrand|please let me know on my talk page on the Dutch Wikipedia]]. We will try and assist you as much as possible, for example by importing all messages from a local wiki for you to start with. You can also find us on the Freenode [[wikipedia:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel #mediawiki-i18n where we would be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki] soon! Cheers! [[wikipedia:nl:User:Siebrand|Siebrand]] ([http://nike.users.idler.fi/betawiki/K%C3%A4ytt%C3%A4j%C3%A4:Siebrand Betawiki user page]) 19:24, 26 august 2007 (CEST) == Is it possible to rename my user account? == Hi everyone. I'd like to rename my account from [[Korisnik:Two Wings]] to [[Korisnik:TwoWings]]. I know it's possible on French WP. Is it here? (could you reply on my page thank you) --[[Korisnik:Two Wings|Two Wings]] 15:41, 28 oktobar 2007 (CET) :Done :) Regards. [[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 18:32, 28 oktobar 2007 (CET) == Bosanski Hrvati == Zašto se moje izmjene stalno mijenjaju? Zastupate pogrešno mišljenje, i ne želite drugim ljudima iz drugih naroda BiH iznijeti svoje mišljenje. Srbima ništa ne mijenjate. Jel´ to za vas slobodna enciklopedija? Vi koji to stalno mijenjate, ste gori od onih historičara koji stalno odbacuju svjetske, i ne samo hrvatske teze. Vi ste gori nego nekadašnji komunisti. --[[Korisnik:Posavina|Posavina]] 20:34, 23 januar 2008 (CET) == Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [[betawiki:|Betawiki]]. This wiki facilitates the localisation (l10n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here to use your language in the interface, but if you would log in to for example the Japanese language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. In fact, of 1,762 messages in the core of MediaWiki, 42.28% of the messages have been translated. Betawiki also supports the translation of messages for 126 extensions, with 2,174 messages. Many of them are used in WMF projects and they are vital for understanding the wiki. Currently 4.19% of the WMF extension messages have been translated. Translators for over 90 languages contribute their work to MediaWiki this way every month. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [[betawiki:Translating:Intro|Betawiki]], [http://translatewiki.net/w/?title=Special:Userlogin&type=signup&uselang=en create an account] and [[betawiki:Betawiki:Rights|request translator privileges]]. You can see the current status of localisation of your language on [[mw:Localisation_statistics|MediaWiki.org]] and do not forget to get in touch with others that may already be [[betawiki:Translating:Languages|working on your language on Betawiki]]. If you have any further questions, [[betawiki:User_talk:Malafaya|please let me know on my talk page on Betawiki]]. We will try and assist you as much as possible, for example by [[betawiki:Import requests|importing]] all messages from a local wiki for you to start with, if you so desire. You can also find us on the Freenode [[w:en:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel [irc://irc.freenode.net/mediawiki-i18n #mediawiki-i18n] where we will be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [[betawiki:|Betawiki]] soon! Thanks, [[betawiki:User:Malafaya|Malafaya@Betawiki]] 23:22, 5 februar 2008 (CET) == Gimnasia y Esgrima == Que tal. Les escribo porque soy redactor del artículo [[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata]] en la Wiki en español (donde es destacado), portugues (en vías de ser destacado), inglés (a punto de ser artículo bueno), simple english (propuesto a destacado) y ayudo en francés e italiano. El motivo de este mensaje es para saber si alguno podría ayudarme a redactar aunque sea algo mínimo en esta wikipedia. Bueno, no molesto más. Saludos a todos. --[[Korisnik:Elnegrojose|Elnegrojose]] 04:36, 1 juli 2008 (CEST) == Need a small translation please == I am working on an article [[en:User:Russavia/Ambassadors]], and I am trying to find information on [[en:Enver Halilović]] was appointed as Bosnian Ambassador to the Russian Federation. I have found one possible reference at the [http://www.mfa.gov.ba/HTML/Arhiva/Bos/Saopstenja_April_2k5.htm MFA website] in Bosnian. <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 12. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas u Banjaluci nekoliko značajnih poduzeća gdje su se upoznali sa proizvodnim programima i potrebama koja poduzeća imaju prema stranim partnerima i potencijalnim ulagačima. Veleposlanicima su prezentirani privredni potencijali poduzeća i mogućnosti za strana ulaganja. Posjeta Banjaluci realizirana je u sklopu priprema novoimenovanih veleposlanika za preuzimanje novih dužnosti, a u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH i FIPA-inog Ureda u Banjaluci. Za sutra, 13. travnja, novimenovanim veleposlanicima bit će prezentirani privredni potencijali općina Kozarske Dubice i Prijedora. </blockquote> and <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 13. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas, u sklopu priprema za preuzimanje novih dužnosti, Kozarsku Dubicu i Prijedor, gdje su im prezentirani privredni potencijali tamošnjih poduzeća. Privrednici su istakli svoja očekivanja da će veleposlanici u okviru svojih diplomatskih obveza podsticati suradnju naših i poduzeća zemalja u koje odlaze. Posjetu veleposlanika općinama Kozarskoj Dubici i Prijedoru organizirali su Ministarstvo vanjskih poslova BiH, općine Kozarska Dubica i Prijedor i prijedorska asocijacija za ekonomski razvoj. </blockquote> Can someone please tell me if one of these confirms the appointment of Enver Halilović, and which date would be the appointment by the government date. If a message could be left for me on my en:wiki talkpage at [[en:User talk:Russavia]], I would be appreciative. Cheers --[[Korisnik:Russavia|Russavia]] 11:08, 7 oktobar 2008 (CEST) ::{{urađeno}} done- reply sent on [[en:User talk:Russavia|user's en:talk page]] --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 11:28, 7 oktobar 2008 (CEST) ==Translation== Hi, I could use a translation of the following text into Bosnian, if anyone has the time: "''Hello! If you wish to leave me a message, it would probably reach me sooner if you left it at my [[:en:User talk:Hexagon1|English Wikipedia talk page]].''". Hvala! [[Korisnik:Hexagon1|Hexagon1]] 08:01, 9 oktobar 2008 (CEST) *{{urađeno}} - done --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 08:08, 9 oktobar 2008 (CEST) == Racibórz == Hi. Can somebody write an (at least ;] ) short stub about my city ([[:pl:Racibórz|Racibórz]]) on Bosnian Wikipedia? Many thanks for anyone who could do that :) [[Korisnik:Olos88|Olos88]] 06:33, 22 juli 2009 (CEST) == FlaggedRevs update on June 14 == Hi everyone! As part of the [http://en.wikipedia.org/wiki/Help:Pending_changes Pending Changes] feature rollout on en.wikipedia.org on 2010-06-14, we'll need to update the implementation of FlaggedRevs plugin that is in use on this wiki. To be clear, we're not altering this wiki's configuration of FlaggedRevs, merely updating the code that is shared between this site's Flagged Revisions configuration and the new configuration that we're implementing on en.wikipedia.org. We don't ''anticipate'' any problems or any reduction in functionality, but as with any new software, there may be unanticipated bugs. If you discover any problems or have further concerns, please report them at [http://flaggedrevs.labs.wikimedia.org/wiki/Wikimedia:Pending_Changes_issues the Pending Changes issue page]. Thanks! (and apologies for the non-localized notice) -- [[Korisnik:RobLa|RobLa]] 01:20, 11 juni 2010 (CEST) == Flagged Revisions feature update: November 23 == (apologies in advance for using English here) - We are currently planning to roll out a new version of the FlaggedRevs extension to all wikis on Tuesday, November 23 starting roughly 3:15pm PST (23:15 UTC). This is used for Pending Changes on en.wikipedia.org and Flagged Revisions on many other wikis. This will have a [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25294 new reject button], some [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25289 diff page load optimizations] to help complicated diff pages load faster by displaying the diff prior to displaying the old revision, and many under-the-hood code improvements. We have several test environments in place with FlaggedRevs/Pending Changes configured: * 1.16wmf4 core + trunk FlaggedRevs extension (this is the closest to a production environment): ** en.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevs/Main_Page ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevsde/ * trunk core + trunk FlaggedRevs extension (this is a more experimental version of the core software with the same version of the extension): ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/de.wikipedia.org/ ** pl.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/pl.wikipedia.org/ Please [http://techblog.wikimedia.org/2010/11/pending-changesflagged-revisions-update/#comments let us know if you have any problems]. Thanks! -- [[Korisnik:RobLa-WMF|RobLa-WMF]] 08:13, 23 novembar 2010 (CET) ::Thanks for information.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 08:17, 23 novembar 2010 (CET) == Foundation Images Policy == Hi everyone,<br>I am Yosri from Malay Wikipedia. Recently I was informed by certain parties that MS Wiki need to delete any images tagged as Non-Commercial under [http://wikimediafoundation.org/wiki/Resolution:Licensing_policy Foundation Licensing policy]. After I have done some studies, I realised that Wikipedia Foundations is moving towards allowing commercialises all images, as such they are acting on behalf of commercial company to require all images loaded with tagging '''Non-Commercial''' in all Wiki Project to be removed, including those loaded in local Wiki. You are only allowed to licenses your images under "free content", which specifically allows commercial reuse, example [http://en.wikipedia.org/wiki/Template:GFDL-1.2 GDLF 1.2]. Certain images is exempted under a very narrow EDP ("exemption doctrine policy") definition. If you all already aware about this, please ignore this comment. Otherwise, for more details please visit http://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Village_pump#Wikimedia_projects_still_using_non-commercial-only_images.3F [[Korisnik:Yosri|Yosri]] 06:02, 2 mart 2011 (CET) :Thank you for your infomation, we will talk about that to decide what to do.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) ::Raja, ovo više nema smisla, pa zabraniće nam sve moguće slike. Šta vi mislite? Ako je u redu da prebacimo sve slike iz GFDL licence u CC-by-SA, ako to pije vode. Ili ako ima kakvo drugo rješenje? --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) == Русский язык == Тут кто-нибудь говорит по русски?--[[Korisnik:El1604|El1604]] 22:13, 9 juli 2011 (CEST) == Wikimedia Polska scholarships for Wikimania 2013 == Hello! On behalf of Wikimedia Polska (WMPL), Wikimedia's local chapter in Poland, I would like to invite those active editors of this project, who wish to take part in Wikimania 2013 in Hongkong (August 7-11), to apply for WMPL's scholarship. It is WMPL's annual tradition that we fund scholarships for Wikimania not only for Polish editors, but also for a group of Wikimedians from other former Eastern Bloc states. The scholarship covers air travel, accomodation, insurance and conference fee. If you would like to learn more or ask any questions, please visit [http://pl.wikimedia.org/wiki/Wikimania_2013/en this site]. Hope to see you there! [[Korisnik:Powerek38|Powerek38]] ([[Razgovor sa korisnikom:Powerek38|razgovor]]) 00:02, 6 februar 2013 (CET) == Le Monde's 100 Books of the Century == I am sorry that this is in English.<br /> I have been translating this English book list [[en:Le Monde's 100 Books of the Century]] into Bosnian.<br /> What is a good title for the page in Bosnian? (''Le Monde'' is the newspaper in Paris.)<br /> Thank you. -- [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 05:08, 15 juni 2013 (CEST) (Toronto) : One proposal is: ''Le Mondeovih'' 100 knjiga 20. vijeka. --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:52, 15 juni 2013 (CEST) :: Fantastic. :: Of course, it can be adjusted later. :: Thanks, [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 22:26, 16 juni 2013 (CEST) == Description of the [[:commons:File:Srebrenica2007.jpg]] == Hello dear Ambasadores, in my opinion the file above on WM-commons is lacking of some descriptive information: * In the [http://en.wikipedia.org/wiki/Srebrenica_massacre :en-WP] it is used with the caption: : "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" * In the [http://de.wikipedia.org/wiki/Massaker_von_Srebrenica#Klagen_von_Hinterbliebenen :de-WP] it is used with caption: : "Begräbnis von 465 identifizierten Massakeropfern (2007)" Unfortunately this statement(s) aren't directly referenced in the articles ... <br /> <hr width="50%"> So my questions to more informed :bs-Wikipedians is: <br /> * Can this statement "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" be added (with related wp-links) to the images description? * Is there a reliable reference available to cite in the articles ? <hr width="50%"> PS: <br /> When Im logged in on WP, since some weeks I'm surfing around on WP-pages always automatically only on the "https://"-pages. [[File:Face-smile.svg|20px]] <br /> * Now I've found the first exception from this behaviour on your page [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Ambasada Wikipedia:Ambasada] ... <br /> : Clicking there (on the https-page!) on the link [http://bs.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_s_Wikipediom:Ambasada&action=edit&section=new '''''Message to the embassy'''''] leads me only to a _http_ page, and thus I'm _not_ logged in there! <br /> ... not very user-friendly ... [[File:Face-wink.svg|20px]] <br /> Regards [[Korisnik:Jaybear|Jaybear]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jaybear|razgovor]]) 11:22, 7 septembar 2013 (CEST) <hr width="50%"> == Monuments of Spain Challenge == Excuse me for not talking Bosnian yet. [[:es:Wikimedia España|Wikimedia España]] invites you to join the Monuments of Spain Challenge. And what’s that? It’s a contest. You have to edit, translate or expand articles about the Spanish monuments and you will be granted points. So you’re not just writing about wonderful buildings: you can get prizes! The time of the contest will include all October and any information you may need is [https://meta.wikimedia.org/wiki/Monuments_of_Spain_Challenge/en right here]. Join in and good luck! PS: We would be grateful if you could translate this note into Bosnian. [[:es:Usuario:B25es|B25es]] on behalf of Wikimedia España. [[Korisnik:B25es|B25es]] ([[Razgovor sa korisnikom:B25es|razgovor]]) 13:41, 27 septembar 2014 (CEST) == Translation and perhaps meeting == Hi there! As part of the [[:Meta:Connected Open Heritage|Connected Open Heritage]] project myself and my colleague [[User:André Costa (WMSE)|André Costa (WMSE)]] will be visiting Sarajevo next week. We will meet with a few museums and archives to see if they would be interested in sharing some historical material about Bosnia's cultural heritage. As part of the project we would then be able to help them with the technical work of uploading the images to Wikimedia Commons, which hopefully could happen early 2017. We have prepared some information material for the institutions and I was thinking that it would be great if we could have it available also inte Bosnian. Perhaps someone would be willing to help with [[:Meta:Connected_Open_Heritage/Information_for_GLAM_Partners|a translation of this text]]? Also, if there is a local meetup planed in Sarajevo during the week it would be fun to join! Cheers, [[Korisnik:John Andersson (WMSE)|John Andersson (WMSE)]] ([[Razgovor s korisnikom:John Andersson (WMSE)|razgovor]]) 12:13, 11 novembar 2016 (CET) == Suggested changes of licenses == I made some suggestions at [[Razgovor o MediaWikiju:Licenses]] but I doubt many have that page on the watchlist and will notice :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:15, 14 april 2021 (CEST) : I noticed that [[Template:GFDL]] and [[Template:GFDL-ja]] have disclaimers. Disclaimers should be avoided. I suggest to create new templates with disclaimers, then change all files to use the templates with disclaimers and ask uploaders to remove the disclaimers. Perhaps someone with a bot can help? --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:56, 16 juni 2024 (CEST) :: Just as info. It has been fixed per [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:48, 5 oktobar 2024 (CEST) == GFDL license migration == Hello! I have noticed that the [[:en:Wikipedia:Image license migration]] was not completed here (see [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]] for info). I have created [[Template:Cc-by-sa-3.0-migrated]] and [[Template:License migration]]. Now the files have been added to [[:Kategorija:Wikipedia license migration candidates]]. There are 220 files. Now we just need to change {{tl|GFDL}} etc. and add either "|migration=relicense" or "|migration=not-eligible". We can see who uploaded the files at [https://usualsuspects.toolforge.org/?language=bs&project=wikipedia&category=Wikipedia_license_migration_candidates&min_days=14&badboys=Bad+Boys this link] and it seems most of the files are uploaded by users no longer editing. So asking them to relicense will not help much. Based on upload date (see https://quarry.wmcloud.org/query/86428) it seems that ~50 files can be relicensed and the rest have to be marked as not eligible. I can easily do it with my bot. The bot used pywikipedia and I have done more than a million edits with my bot and its sisterbot MGA73bot2. See [[Special:CentralAuth/MGA73bot]] and [[Special:CentralAuth/MGA73bot2]]. In that case I just need a bot flag or an okay to edit without a bot flag. It will ofcourse be much easier if a local user with a bot can fix. Ping the bureaucrats as info: [[Korisnik:Edinwiki]] and [[Korisnik:AnToni]]. [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:00, 5 oktobar 2024 (CEST) : I did a few bot edits to show how it works: [[Posebno:Doprinosi/MGA73bot]] --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 18:57, 11 oktobar 2024 (CEST) :: Also requested a bot flag at [[Wikipedia:Bot/Zahtjevi#MGA73bot]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:07, 11 oktobar 2024 (CEST) ::: 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:12, 16 oktobar 2024 (CEST) == Šojka ili sojka == Na [[bosanski|bosanskom]] ova [[ptica]] oduvijek zvala se [[kreha]] [[provincijalizam|kreja]], rjeđe [[sojka]], [[provincijalizam|šojka]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 18:24, 16 maj 2026 (CEST) :U ''Rječniku bosanskoga jezika'' navedeno je "šojka" i "kreja"; "krehe" nema. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 16 maj 2026 (CEST) 0vpc1g9c8pipuklj4rtob2ocgghfrav 3846965 3846958 2026-05-16T17:54:03Z Genetičar 181151 /* Šojka ili sojka */ odgovor 3846965 wikitext text/x-wiki ==Wikipedia-wide information network == Hello. I am [http://meta.wikipedia.org/wiki/User%3AAnthere Anthere]. I only speak french and english. I hope someone will be able to translate this, and I apologise if I did not put it in the right place :-) I would like that information circulate better between wikipedias, so that all wikipedians can participate more, and keep its own identity at the same time. For this reason, I recently set a page on meta, [[m: Goings-on]]. Hopefull, at any time, this page could indicate the current discussions, polls, votes or general announcements. 3 pages were already locally created on the [http://es.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3ACartelera_de_acontecimientos spanish], the [http://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia%3ALe_petit_rapporteur french] and the [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3AGoings-on english] wikipedia. A global one is now on meta. Each local page is about general on-goings as well as local ones. <br /> Meta page aims at being about global occurences. The page is different from the announcement page. The announcement is more oriented toward external communication (such as number of pages, special adverstisement), while the on-goings aim at mentionning community events (such as a new feature poll, elections of board of trustees). To compare both pages : <br /> * annoucement page on meta : http://meta.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_News (this is rather for general and external announcements) *goings-on page : http://meta.wikipedia.org/wiki/Goings-on (this is for community announcement). This page is still under construction. It would be great that each wikipedia in time, set a similar page, so that information could flow more easily between wikipedia. If you do so, please do set the goings-on page locally, so that every wikipedians on *your* wikipedia can see it and participate to it, and please link it to the meta page. For bigger wikipedia, it is also interesting to set a goings-on page to relieve the local village pump, often clogged with information request. For small wikipedias, it makes sense to merge the goings-on in the village pump, perhaps by making a separate paragraph. I am also looking for people who would agree to update the local goings-on in their language. Please, contact me at my [http://meta.wikipedia.org/wiki/User_talk%3AAnthere talk page] for any support, suggestion and feedback. Thank you very much for your attention :-) [[Korisnik:83.112.25.68|83.112.25.68]] == Banner message == Can someone translate the banner message? If you are not an admin, you can translate it in thee talk page for the message, which will make it easier for an admin to translate it later. Thanks, [[Korisnik:Sj|Sj]] 10:07, 14 Jul 2004 (CEST) == INTERNATIONAL == '''Ambasada-Embassy-Botschaft-Konsulaat-Tekawa ewak-தூதரகம் ....''' == Ambasada Shqiptare == * Me [[:sq:Wikipedia:Ambasadat|Ambasada Shqiptare]] ** [[Korisnik:Hipi_Zhdripi|Hipi Zhdripi]] == Zapadnoblakanski savet == Izvinjavam se na dupliranju teksta, nisam primetio da vi imate ambasadu. Ja sam srpski ambasador, a evo i ostatka teksta dole. Obrisaću tekst na razgovoru glavne strane, pošto mu tamo nije mesto. Zdravo, ja sam [[meta:User:Millosh|Miloš Rančić]] i radim mahom na [[sr:|srpskoj Vikipediji]]. Smatram da bi bilo jako dobro oformiti neku vrstu Zapadnobalkanskog saveta na nekoj od Vikipedija. Može to biti na [[meta:|Meti]], hrvatskoj, srpskoj, srpskohrvatskoj ili bosanskoj Vikipediji. Tako nešto imalo bi za cilj malo bližu koordinaciju u radu na našim posebnim Vikipedijama (dakle, ne pozivam se ni na kakvo jugoslovenstvo, već na lakši i koordiraniji rad). Molio bih zainteresovane da me kontaktiraju ili ovde ili putem [[meta:User:Millosh|moje strane na Meti]]. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 05:16, 13 Jul 2004 (CEST) : Miloš, mislim da je ideja odlična. Budući da ranije nisam primjetio tvoju poruku (juli - prije 5 mjeseci), da li je već pokrenuto nešto slično? Mislim da najjednostavnija koordinacija može drastično da poveća efikasnost ovih par Wikpedija. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ::Hm. Izgleda da golubovi sporo lete... Po nekoliko meseci izmedju odgovora ;) Dakle, molio bih vas da pogledate [[:m:Balkan NPOV page]] i uzmete ucesca tamo. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 04:14, 16 maj 2005 (CEST) == Translation of the week == Hi! This is Ronline from the Romanian Wikipedia. I would like to inform you that, at Meta-Wiki, there is a project running known as [[meta:Translation of the week|Translation of the week]]. This project seeks to translate an article into as many languatges as possible every week, in order to strengthen collaboration between the different language projects and enable more article depth. The current translation of the week is [[en:Oradea|Oradea]], and it has already been translated into 17 languages. You can see more information [[meta:Translation of the week/2004 translations|here]]. It would be great if you could translate this article into the Bosnian language, even partially would be great! Thank you very much, [[Korisnik:203.217.77.113|203.217.77.113]] 12:44, 10 Dec 2004 (CET) :Thanks for the inofrmation. hopefully people (including me) will find time to translate. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ---- == Kandidat za ambasadora (veleposednika) srpske Wikipedie == Hteo bi iskoristiti priliku obavestiti vas da sam kandidat za ambasadora na bosanskoj Wikipediji. Hteo bi zamoliti nekog od administratora da mi pojasni prava i obaveze ambasadora sa drugih Wikipedija, imajući u vidu moj skorašnji izbor. Nadam se da ćemo imati uspešnu saradnju u slučaju mog izbora na srpskoj Wikipediji. Moju stranicu na sr. Wikipediji možete pogledati [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA:%D0%9F%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B0%D1%86 ovde]. Srdačan pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 14:57, 13 Dec 2004 (CET) :Dobrodošao Pokrajac i čestitke na izboru! Koliko je meni poznato, ne postoje određena pravila niti obaveze za ambasadore (što može da ide u tvoju korist jer si slobodan da si postaviš agendu za koju misliš da je najkorisnija). Moja jedina sugestija bi bila da promjeniš linkove na svojoj korisničkoj stranici na Wikipediji na srpskom jeziku tako da tekst linkova glasi "Wikipedija na bosanskom jeziku" umjesto "Bošnjačka Wikipedija". Preciznost nije na odmet jer zlonamjerni uvijek traže dlaku u jajetu. Također se nadam da povremeno možeš da obavjestiš korisnike na [[Wikipedia:Kafić|Kafiću]] ili [[Wikipedia:Community Portal]]-u o izuzetno kvalitetnim člancima na sr. Wikipediji koje po svaku cijenu treba prevesti (i da, dakako pomogneš u prijevodu). [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 06:05, 20 Dec 2004 (CET) **Tvoju sugestiju sam prihvatio, i na svojoj stranici promenio ime u bosanski jezik (onako kako se kod vas on definiše), ali sam pritom napomenuo kako se on ovde zove i naziva. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 11:33, 20 Dec 2004 (CET) == Izabrani članak na srpskoj Vikipediji == Na naslovnoj strani srpske Vikipedije postavljen je novi izabrani članak, koji će pretpostavljam biti interesantan za vas. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac - ambasador srpske Vikipedije]] 19:52, 23 Dec 2004 (CET) == Slika džamije == Dobar dan! Na slovenačkoj Wikipediji (vidi [[:sl:Wikipedija:Želene slike]]) neko traži fotografiju koje od [[Sarajevo|sarajevskih]] [[džamija]] za članak [[:sl:Sarajevo|o Sarajevu]], pa bih zamolio ovdje prisutne, ako se nalaze u blizini, da ju snime i šalju na ''[[:commons:|commons]]''. Na [[:en:Tsar's Mosque]] ima neka slika, ali je loše resolucije - kao da je slikana mobilnim telefonom. --[[Korisnik:Romanm|Romanm]] 21:37, 18 apr 2005 (CEST) == Ambasador Wikipedije na srpskom jeziku == Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku, Polazeći od mojih [[:sr:Корисник:Покрајац|principa delovanja]] na Wikipediji i od opštih principa koji ne tolerišu ekstremističke i nacionalističke stavove, obaveštavam Vas da se povlačim sa mesta zvaničnog ambasadora Wikipedije na srpskom jeziku. Moja odluka je u direktnom odnosu sa stavovima korisnika ove Wikipedije prema funkcionisanju ovog divnog projekta koji se temelji na neutralnoj tački gledišta. Neutralna tačka gledišta na ovoj Wikipediji je strani pojam ili se zloupotrebljava kako bi se dosegli neki nacionalni ciljevi ili kako bi se postojeći odbranili. Ovakva wikipedijanska zajednica je idealan prostor za treniranje nacionalističkih stavova, što sam mogao primetiti posmatrajući povremeno ''Nedavne izmjene''. Želim Vam svako dobro i da što pre shvatite kako Wikipedija funkcioniše. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 20:50, 15 maj 2005 (CEST) :::Srpska vikipedija je primjer nepoštivanja elementarnih činjenica koje se tiču tema o Bosni i Hercegovini i spada u domen propagande kakvu je činila srpska vlast za vrijeme Miloševića i Riste Đoge. Vi u prvoj rečenici upravo to dokazujete:''Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku'' . Valjda ste do sada, za vrijeme Vaše "ambasadorske dužnosti" mogli naučiti osnovna pravila ponašanja, pa tako i činjenicu da se kao gost trebate odnositi s poštovanjem prema imenu Wikipedije na kojoj se nalazite, a u našem slučaju radi se o Wikipediji na BOSANSKOM JEZIKU, a ne na bošnjačkom. To je barem elementarno, pa Vas stoga ta činjenica kompromituje za bilo kakav dalji komentar.[[Korisnik:Emir Arven|Emir Arven]] 22:22, 15 maj 2005 (CEST) Emire, slažem se s tobom da ambasador treba poštovati običaje domaćina gde se nalazi. Mislim da je tvoj napad bio preoštar (u vezi bošnjačkog jezika) ne zato što ti nisi u pravu, nego što je naš ambasador jedan od najmlađih administratora na srpskoj vikipediji, pa se ne može pohvaliti iskustvom poznavanja ovih delikatnih lingvističkih problema, tim više što je to pretežno hrvatski izraz. Naš ambasador se dobrovoljno javio da prihvati tu dužnost zato što pokazuje izrazitu naklonost prema vašoj kulturi i naciji. Njegova nezrelost se pokazuje i po tome što je samovoljno napustio ambasadorsko mesto jer nije bio u stanju da odoli različitim izazovima kojima je to mesto izloženo. O nepoštovanju elementarnih činjenica kako ih ti zoveš, a kojih ima na obe strane, i treba da se diskutuje na ambasadorskom nivou (a ne na nekom ličnom) baš zato da se pokušaju naći trezvena rešenja, koja bi takva nepoštovanja svela na najmanju moguću meru, što je nadam se obim našim vikipedijama od interesa. Normalno je da razlike postoje, koje nekome više ili manje smetaju, ali bi bilo lepo da se koncentrišemo na ona područja gde se slažemo i da pokušamo tamo uložiti zajednički rad koji će nas obostrano zadovoljiti. Ne znam koliko je moguće pisati zajedničke članke (verovatno jeste), ali je moguće razmenjivati raznovrsne informacije, digitalne knjige, fotografije itd. što bi i jedne i druge obogatilo. S poštovanjem svim članovima dobre volje na bosanskoj vikipediji - domatrios - sa srpske vikipedije. :Pardonnez-moi, ali ko ste vi i ko vam daje pravo da govorite onako? --[[:sr:Корисник:ВКокијелов|ВКокијелов]] 02:09, 17 maj 2005 (CEST) == Mandat ambasadora == Predložio bih da ograničimo mandat ambasadora, čisto i zog toga što se neko može zasititi tog posla, ali i zbog toga što se uvijek može pojaviti neko novi sa više elana, novim idejama entuzijazmom i slično. Mandat bi mogao trajati godinu dana (ili i kraće ako je potrebno), '''a ako ne bude zainteresovanih za novi mandat onda administratori mogu iskoristiti Wiki Bonske ovlasti i postaviti nekoga iz svojih redova i bez njegove saglasnosti''' (ovo zadnje je bila šala - da potvrdim ako je neko ozbiljno shvatio). === Glasanje za rok postavljenja ambasadora === * 1 godina '''Za''' * --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) * --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:17, 14 april 2007 (CEST) * 10 mjeseci * 8 mjeseci * 6 mjeseci ::Ja sam već ne hr wiki rekao da sam ja potencijalni ambasador tamo, ali oni kazu da za to nema potrebe.. Šta s tim sada? --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) :::Mi biramo ovdje korisnika koji ce nas predstavljati na jednoj Wikipediji pa tako i na Wikipediji na hrvatskom jeziku. A onaj onakav odgovor tebi je na njihovu sramotu. --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:15, 14 april 2007 (CEST) :U pravu si.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 15:19, 14 april 2007 (CEST) == Ambasador na HR Wiki == :'''USVOJENO''' Pošto tamo nedostsaje ambasador sa naše wiki, predlažem da to budem ja. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 23:40, 5 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 23:41, 5 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 01:15, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 08:35, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 11:59, 6 april 2007 (CEST) # Uvijek, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:36, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' == Ambasador na srpskoj Wiki == :'''USVOJENO''' Ako ga još nemamo predložio bih sebe . [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 12:00, 6 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 12:28, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 16:28, 6 april 2007 (CEST) # Može, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 19:56, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 19:57, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:37, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' ==Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki]. This wiki facilitates the localisation (l10n) and internationalisation (i18n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here on Wikipedia to use your language for your language profile, but if you would log in to for example the English language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Intro Betawiki], [http://nike.users.idler.fi/dev/?title=Toiminnot:Kirjaudu_sis%C3%A4%C3%A4n&type=signup&uselang=en create an account] and [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Betawiki:Rights request translator priviledges]. You can see the current status of localisation of your language on [[meta:Localization_statistics|meta]] and do not forget to get in touch with others that may already be [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Languages working on your language on Betawiki]. If you have any further questions, [[wikipedia:nl:Overleg gebruiker:Siebrand|please let me know on my talk page on the Dutch Wikipedia]]. We will try and assist you as much as possible, for example by importing all messages from a local wiki for you to start with. You can also find us on the Freenode [[wikipedia:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel #mediawiki-i18n where we would be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki] soon! Cheers! [[wikipedia:nl:User:Siebrand|Siebrand]] ([http://nike.users.idler.fi/betawiki/K%C3%A4ytt%C3%A4j%C3%A4:Siebrand Betawiki user page]) 19:24, 26 august 2007 (CEST) == Is it possible to rename my user account? == Hi everyone. I'd like to rename my account from [[Korisnik:Two Wings]] to [[Korisnik:TwoWings]]. I know it's possible on French WP. Is it here? (could you reply on my page thank you) --[[Korisnik:Two Wings|Two Wings]] 15:41, 28 oktobar 2007 (CET) :Done :) Regards. [[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 18:32, 28 oktobar 2007 (CET) == Bosanski Hrvati == Zašto se moje izmjene stalno mijenjaju? Zastupate pogrešno mišljenje, i ne želite drugim ljudima iz drugih naroda BiH iznijeti svoje mišljenje. Srbima ništa ne mijenjate. Jel´ to za vas slobodna enciklopedija? Vi koji to stalno mijenjate, ste gori od onih historičara koji stalno odbacuju svjetske, i ne samo hrvatske teze. Vi ste gori nego nekadašnji komunisti. --[[Korisnik:Posavina|Posavina]] 20:34, 23 januar 2008 (CET) == Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [[betawiki:|Betawiki]]. This wiki facilitates the localisation (l10n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here to use your language in the interface, but if you would log in to for example the Japanese language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. In fact, of 1,762 messages in the core of MediaWiki, 42.28% of the messages have been translated. Betawiki also supports the translation of messages for 126 extensions, with 2,174 messages. Many of them are used in WMF projects and they are vital for understanding the wiki. Currently 4.19% of the WMF extension messages have been translated. Translators for over 90 languages contribute their work to MediaWiki this way every month. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [[betawiki:Translating:Intro|Betawiki]], [http://translatewiki.net/w/?title=Special:Userlogin&type=signup&uselang=en create an account] and [[betawiki:Betawiki:Rights|request translator privileges]]. You can see the current status of localisation of your language on [[mw:Localisation_statistics|MediaWiki.org]] and do not forget to get in touch with others that may already be [[betawiki:Translating:Languages|working on your language on Betawiki]]. If you have any further questions, [[betawiki:User_talk:Malafaya|please let me know on my talk page on Betawiki]]. We will try and assist you as much as possible, for example by [[betawiki:Import requests|importing]] all messages from a local wiki for you to start with, if you so desire. You can also find us on the Freenode [[w:en:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel [irc://irc.freenode.net/mediawiki-i18n #mediawiki-i18n] where we will be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [[betawiki:|Betawiki]] soon! Thanks, [[betawiki:User:Malafaya|Malafaya@Betawiki]] 23:22, 5 februar 2008 (CET) == Gimnasia y Esgrima == Que tal. Les escribo porque soy redactor del artículo [[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata]] en la Wiki en español (donde es destacado), portugues (en vías de ser destacado), inglés (a punto de ser artículo bueno), simple english (propuesto a destacado) y ayudo en francés e italiano. El motivo de este mensaje es para saber si alguno podría ayudarme a redactar aunque sea algo mínimo en esta wikipedia. Bueno, no molesto más. Saludos a todos. --[[Korisnik:Elnegrojose|Elnegrojose]] 04:36, 1 juli 2008 (CEST) == Need a small translation please == I am working on an article [[en:User:Russavia/Ambassadors]], and I am trying to find information on [[en:Enver Halilović]] was appointed as Bosnian Ambassador to the Russian Federation. I have found one possible reference at the [http://www.mfa.gov.ba/HTML/Arhiva/Bos/Saopstenja_April_2k5.htm MFA website] in Bosnian. <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 12. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas u Banjaluci nekoliko značajnih poduzeća gdje su se upoznali sa proizvodnim programima i potrebama koja poduzeća imaju prema stranim partnerima i potencijalnim ulagačima. Veleposlanicima su prezentirani privredni potencijali poduzeća i mogućnosti za strana ulaganja. Posjeta Banjaluci realizirana je u sklopu priprema novoimenovanih veleposlanika za preuzimanje novih dužnosti, a u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH i FIPA-inog Ureda u Banjaluci. Za sutra, 13. travnja, novimenovanim veleposlanicima bit će prezentirani privredni potencijali općina Kozarske Dubice i Prijedora. </blockquote> and <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 13. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas, u sklopu priprema za preuzimanje novih dužnosti, Kozarsku Dubicu i Prijedor, gdje su im prezentirani privredni potencijali tamošnjih poduzeća. Privrednici su istakli svoja očekivanja da će veleposlanici u okviru svojih diplomatskih obveza podsticati suradnju naših i poduzeća zemalja u koje odlaze. Posjetu veleposlanika općinama Kozarskoj Dubici i Prijedoru organizirali su Ministarstvo vanjskih poslova BiH, općine Kozarska Dubica i Prijedor i prijedorska asocijacija za ekonomski razvoj. </blockquote> Can someone please tell me if one of these confirms the appointment of Enver Halilović, and which date would be the appointment by the government date. If a message could be left for me on my en:wiki talkpage at [[en:User talk:Russavia]], I would be appreciative. Cheers --[[Korisnik:Russavia|Russavia]] 11:08, 7 oktobar 2008 (CEST) ::{{urađeno}} done- reply sent on [[en:User talk:Russavia|user's en:talk page]] --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 11:28, 7 oktobar 2008 (CEST) ==Translation== Hi, I could use a translation of the following text into Bosnian, if anyone has the time: "''Hello! If you wish to leave me a message, it would probably reach me sooner if you left it at my [[:en:User talk:Hexagon1|English Wikipedia talk page]].''". Hvala! [[Korisnik:Hexagon1|Hexagon1]] 08:01, 9 oktobar 2008 (CEST) *{{urađeno}} - done --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 08:08, 9 oktobar 2008 (CEST) == Racibórz == Hi. Can somebody write an (at least ;] ) short stub about my city ([[:pl:Racibórz|Racibórz]]) on Bosnian Wikipedia? Many thanks for anyone who could do that :) [[Korisnik:Olos88|Olos88]] 06:33, 22 juli 2009 (CEST) == FlaggedRevs update on June 14 == Hi everyone! As part of the [http://en.wikipedia.org/wiki/Help:Pending_changes Pending Changes] feature rollout on en.wikipedia.org on 2010-06-14, we'll need to update the implementation of FlaggedRevs plugin that is in use on this wiki. To be clear, we're not altering this wiki's configuration of FlaggedRevs, merely updating the code that is shared between this site's Flagged Revisions configuration and the new configuration that we're implementing on en.wikipedia.org. We don't ''anticipate'' any problems or any reduction in functionality, but as with any new software, there may be unanticipated bugs. If you discover any problems or have further concerns, please report them at [http://flaggedrevs.labs.wikimedia.org/wiki/Wikimedia:Pending_Changes_issues the Pending Changes issue page]. Thanks! (and apologies for the non-localized notice) -- [[Korisnik:RobLa|RobLa]] 01:20, 11 juni 2010 (CEST) == Flagged Revisions feature update: November 23 == (apologies in advance for using English here) - We are currently planning to roll out a new version of the FlaggedRevs extension to all wikis on Tuesday, November 23 starting roughly 3:15pm PST (23:15 UTC). This is used for Pending Changes on en.wikipedia.org and Flagged Revisions on many other wikis. This will have a [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25294 new reject button], some [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25289 diff page load optimizations] to help complicated diff pages load faster by displaying the diff prior to displaying the old revision, and many under-the-hood code improvements. We have several test environments in place with FlaggedRevs/Pending Changes configured: * 1.16wmf4 core + trunk FlaggedRevs extension (this is the closest to a production environment): ** en.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevs/Main_Page ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevsde/ * trunk core + trunk FlaggedRevs extension (this is a more experimental version of the core software with the same version of the extension): ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/de.wikipedia.org/ ** pl.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/pl.wikipedia.org/ Please [http://techblog.wikimedia.org/2010/11/pending-changesflagged-revisions-update/#comments let us know if you have any problems]. Thanks! -- [[Korisnik:RobLa-WMF|RobLa-WMF]] 08:13, 23 novembar 2010 (CET) ::Thanks for information.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 08:17, 23 novembar 2010 (CET) == Foundation Images Policy == Hi everyone,<br>I am Yosri from Malay Wikipedia. Recently I was informed by certain parties that MS Wiki need to delete any images tagged as Non-Commercial under [http://wikimediafoundation.org/wiki/Resolution:Licensing_policy Foundation Licensing policy]. After I have done some studies, I realised that Wikipedia Foundations is moving towards allowing commercialises all images, as such they are acting on behalf of commercial company to require all images loaded with tagging '''Non-Commercial''' in all Wiki Project to be removed, including those loaded in local Wiki. You are only allowed to licenses your images under "free content", which specifically allows commercial reuse, example [http://en.wikipedia.org/wiki/Template:GFDL-1.2 GDLF 1.2]. Certain images is exempted under a very narrow EDP ("exemption doctrine policy") definition. If you all already aware about this, please ignore this comment. Otherwise, for more details please visit http://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Village_pump#Wikimedia_projects_still_using_non-commercial-only_images.3F [[Korisnik:Yosri|Yosri]] 06:02, 2 mart 2011 (CET) :Thank you for your infomation, we will talk about that to decide what to do.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) ::Raja, ovo više nema smisla, pa zabraniće nam sve moguće slike. Šta vi mislite? Ako je u redu da prebacimo sve slike iz GFDL licence u CC-by-SA, ako to pije vode. Ili ako ima kakvo drugo rješenje? --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) == Русский язык == Тут кто-нибудь говорит по русски?--[[Korisnik:El1604|El1604]] 22:13, 9 juli 2011 (CEST) == Wikimedia Polska scholarships for Wikimania 2013 == Hello! On behalf of Wikimedia Polska (WMPL), Wikimedia's local chapter in Poland, I would like to invite those active editors of this project, who wish to take part in Wikimania 2013 in Hongkong (August 7-11), to apply for WMPL's scholarship. It is WMPL's annual tradition that we fund scholarships for Wikimania not only for Polish editors, but also for a group of Wikimedians from other former Eastern Bloc states. The scholarship covers air travel, accomodation, insurance and conference fee. If you would like to learn more or ask any questions, please visit [http://pl.wikimedia.org/wiki/Wikimania_2013/en this site]. Hope to see you there! [[Korisnik:Powerek38|Powerek38]] ([[Razgovor sa korisnikom:Powerek38|razgovor]]) 00:02, 6 februar 2013 (CET) == Le Monde's 100 Books of the Century == I am sorry that this is in English.<br /> I have been translating this English book list [[en:Le Monde's 100 Books of the Century]] into Bosnian.<br /> What is a good title for the page in Bosnian? (''Le Monde'' is the newspaper in Paris.)<br /> Thank you. -- [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 05:08, 15 juni 2013 (CEST) (Toronto) : One proposal is: ''Le Mondeovih'' 100 knjiga 20. vijeka. --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:52, 15 juni 2013 (CEST) :: Fantastic. :: Of course, it can be adjusted later. :: Thanks, [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 22:26, 16 juni 2013 (CEST) == Description of the [[:commons:File:Srebrenica2007.jpg]] == Hello dear Ambasadores, in my opinion the file above on WM-commons is lacking of some descriptive information: * In the [http://en.wikipedia.org/wiki/Srebrenica_massacre :en-WP] it is used with the caption: : "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" * In the [http://de.wikipedia.org/wiki/Massaker_von_Srebrenica#Klagen_von_Hinterbliebenen :de-WP] it is used with caption: : "Begräbnis von 465 identifizierten Massakeropfern (2007)" Unfortunately this statement(s) aren't directly referenced in the articles ... <br /> <hr width="50%"> So my questions to more informed :bs-Wikipedians is: <br /> * Can this statement "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" be added (with related wp-links) to the images description? * Is there a reliable reference available to cite in the articles ? <hr width="50%"> PS: <br /> When Im logged in on WP, since some weeks I'm surfing around on WP-pages always automatically only on the "https://"-pages. [[File:Face-smile.svg|20px]] <br /> * Now I've found the first exception from this behaviour on your page [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Ambasada Wikipedia:Ambasada] ... <br /> : Clicking there (on the https-page!) on the link [http://bs.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_s_Wikipediom:Ambasada&action=edit&section=new '''''Message to the embassy'''''] leads me only to a _http_ page, and thus I'm _not_ logged in there! <br /> ... not very user-friendly ... [[File:Face-wink.svg|20px]] <br /> Regards [[Korisnik:Jaybear|Jaybear]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jaybear|razgovor]]) 11:22, 7 septembar 2013 (CEST) <hr width="50%"> == Monuments of Spain Challenge == Excuse me for not talking Bosnian yet. [[:es:Wikimedia España|Wikimedia España]] invites you to join the Monuments of Spain Challenge. And what’s that? It’s a contest. You have to edit, translate or expand articles about the Spanish monuments and you will be granted points. So you’re not just writing about wonderful buildings: you can get prizes! The time of the contest will include all October and any information you may need is [https://meta.wikimedia.org/wiki/Monuments_of_Spain_Challenge/en right here]. Join in and good luck! PS: We would be grateful if you could translate this note into Bosnian. [[:es:Usuario:B25es|B25es]] on behalf of Wikimedia España. [[Korisnik:B25es|B25es]] ([[Razgovor sa korisnikom:B25es|razgovor]]) 13:41, 27 septembar 2014 (CEST) == Translation and perhaps meeting == Hi there! As part of the [[:Meta:Connected Open Heritage|Connected Open Heritage]] project myself and my colleague [[User:André Costa (WMSE)|André Costa (WMSE)]] will be visiting Sarajevo next week. We will meet with a few museums and archives to see if they would be interested in sharing some historical material about Bosnia's cultural heritage. As part of the project we would then be able to help them with the technical work of uploading the images to Wikimedia Commons, which hopefully could happen early 2017. We have prepared some information material for the institutions and I was thinking that it would be great if we could have it available also inte Bosnian. Perhaps someone would be willing to help with [[:Meta:Connected_Open_Heritage/Information_for_GLAM_Partners|a translation of this text]]? Also, if there is a local meetup planed in Sarajevo during the week it would be fun to join! Cheers, [[Korisnik:John Andersson (WMSE)|John Andersson (WMSE)]] ([[Razgovor s korisnikom:John Andersson (WMSE)|razgovor]]) 12:13, 11 novembar 2016 (CET) == Suggested changes of licenses == I made some suggestions at [[Razgovor o MediaWikiju:Licenses]] but I doubt many have that page on the watchlist and will notice :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:15, 14 april 2021 (CEST) : I noticed that [[Template:GFDL]] and [[Template:GFDL-ja]] have disclaimers. Disclaimers should be avoided. I suggest to create new templates with disclaimers, then change all files to use the templates with disclaimers and ask uploaders to remove the disclaimers. Perhaps someone with a bot can help? --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:56, 16 juni 2024 (CEST) :: Just as info. It has been fixed per [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:48, 5 oktobar 2024 (CEST) == GFDL license migration == Hello! I have noticed that the [[:en:Wikipedia:Image license migration]] was not completed here (see [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]] for info). I have created [[Template:Cc-by-sa-3.0-migrated]] and [[Template:License migration]]. Now the files have been added to [[:Kategorija:Wikipedia license migration candidates]]. There are 220 files. Now we just need to change {{tl|GFDL}} etc. and add either "|migration=relicense" or "|migration=not-eligible". We can see who uploaded the files at [https://usualsuspects.toolforge.org/?language=bs&project=wikipedia&category=Wikipedia_license_migration_candidates&min_days=14&badboys=Bad+Boys this link] and it seems most of the files are uploaded by users no longer editing. So asking them to relicense will not help much. Based on upload date (see https://quarry.wmcloud.org/query/86428) it seems that ~50 files can be relicensed and the rest have to be marked as not eligible. I can easily do it with my bot. The bot used pywikipedia and I have done more than a million edits with my bot and its sisterbot MGA73bot2. See [[Special:CentralAuth/MGA73bot]] and [[Special:CentralAuth/MGA73bot2]]. In that case I just need a bot flag or an okay to edit without a bot flag. It will ofcourse be much easier if a local user with a bot can fix. Ping the bureaucrats as info: [[Korisnik:Edinwiki]] and [[Korisnik:AnToni]]. [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:00, 5 oktobar 2024 (CEST) : I did a few bot edits to show how it works: [[Posebno:Doprinosi/MGA73bot]] --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 18:57, 11 oktobar 2024 (CEST) :: Also requested a bot flag at [[Wikipedia:Bot/Zahtjevi#MGA73bot]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:07, 11 oktobar 2024 (CEST) ::: 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:12, 16 oktobar 2024 (CEST) == Šojka ili sojka == Na [[bosanski|bosanskom]] ova [[ptica]] oduvijek zvala se [[kreha]] [[provincijalizam|kreja]], rjeđe [[sojka]], [[provincijalizam|šojka]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 18:24, 16 maj 2026 (CEST) :U ''Rječniku bosanskoga jezika'' navedeno je "šojka" i "kreja"; "krehe" nema. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 16 maj 2026 (CEST) ::Niko nije idealan! javite im da je kreha tradicionalni naziv ove [[ptice]], o čemu svjedoči i [[frekvencija]] prezimene Krehić, Kreho i krejić, između ostalog. Vidi moju obrisanu analizu.[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 19:54, 16 maj 2026 (CEST) gb42ykmxvbu0i1a7llyz6tbw9c3vnga 3846966 3846965 2026-05-16T17:56:15Z KWiki 9400 /* Šojka ili sojka */ odgovor 3846966 wikitext text/x-wiki ==Wikipedia-wide information network == Hello. I am [http://meta.wikipedia.org/wiki/User%3AAnthere Anthere]. I only speak french and english. I hope someone will be able to translate this, and I apologise if I did not put it in the right place :-) I would like that information circulate better between wikipedias, so that all wikipedians can participate more, and keep its own identity at the same time. For this reason, I recently set a page on meta, [[m: Goings-on]]. Hopefull, at any time, this page could indicate the current discussions, polls, votes or general announcements. 3 pages were already locally created on the [http://es.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3ACartelera_de_acontecimientos spanish], the [http://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia%3ALe_petit_rapporteur french] and the [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3AGoings-on english] wikipedia. A global one is now on meta. Each local page is about general on-goings as well as local ones. <br /> Meta page aims at being about global occurences. The page is different from the announcement page. The announcement is more oriented toward external communication (such as number of pages, special adverstisement), while the on-goings aim at mentionning community events (such as a new feature poll, elections of board of trustees). To compare both pages : <br /> * annoucement page on meta : http://meta.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_News (this is rather for general and external announcements) *goings-on page : http://meta.wikipedia.org/wiki/Goings-on (this is for community announcement). This page is still under construction. It would be great that each wikipedia in time, set a similar page, so that information could flow more easily between wikipedia. If you do so, please do set the goings-on page locally, so that every wikipedians on *your* wikipedia can see it and participate to it, and please link it to the meta page. For bigger wikipedia, it is also interesting to set a goings-on page to relieve the local village pump, often clogged with information request. For small wikipedias, it makes sense to merge the goings-on in the village pump, perhaps by making a separate paragraph. I am also looking for people who would agree to update the local goings-on in their language. Please, contact me at my [http://meta.wikipedia.org/wiki/User_talk%3AAnthere talk page] for any support, suggestion and feedback. Thank you very much for your attention :-) [[Korisnik:83.112.25.68|83.112.25.68]] == Banner message == Can someone translate the banner message? If you are not an admin, you can translate it in thee talk page for the message, which will make it easier for an admin to translate it later. Thanks, [[Korisnik:Sj|Sj]] 10:07, 14 Jul 2004 (CEST) == INTERNATIONAL == '''Ambasada-Embassy-Botschaft-Konsulaat-Tekawa ewak-தூதரகம் ....''' == Ambasada Shqiptare == * Me [[:sq:Wikipedia:Ambasadat|Ambasada Shqiptare]] ** [[Korisnik:Hipi_Zhdripi|Hipi Zhdripi]] == Zapadnoblakanski savet == Izvinjavam se na dupliranju teksta, nisam primetio da vi imate ambasadu. Ja sam srpski ambasador, a evo i ostatka teksta dole. Obrisaću tekst na razgovoru glavne strane, pošto mu tamo nije mesto. Zdravo, ja sam [[meta:User:Millosh|Miloš Rančić]] i radim mahom na [[sr:|srpskoj Vikipediji]]. Smatram da bi bilo jako dobro oformiti neku vrstu Zapadnobalkanskog saveta na nekoj od Vikipedija. Može to biti na [[meta:|Meti]], hrvatskoj, srpskoj, srpskohrvatskoj ili bosanskoj Vikipediji. Tako nešto imalo bi za cilj malo bližu koordinaciju u radu na našim posebnim Vikipedijama (dakle, ne pozivam se ni na kakvo jugoslovenstvo, već na lakši i koordiraniji rad). Molio bih zainteresovane da me kontaktiraju ili ovde ili putem [[meta:User:Millosh|moje strane na Meti]]. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 05:16, 13 Jul 2004 (CEST) : Miloš, mislim da je ideja odlična. Budući da ranije nisam primjetio tvoju poruku (juli - prije 5 mjeseci), da li je već pokrenuto nešto slično? Mislim da najjednostavnija koordinacija može drastično da poveća efikasnost ovih par Wikpedija. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ::Hm. Izgleda da golubovi sporo lete... Po nekoliko meseci izmedju odgovora ;) Dakle, molio bih vas da pogledate [[:m:Balkan NPOV page]] i uzmete ucesca tamo. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 04:14, 16 maj 2005 (CEST) == Translation of the week == Hi! This is Ronline from the Romanian Wikipedia. I would like to inform you that, at Meta-Wiki, there is a project running known as [[meta:Translation of the week|Translation of the week]]. This project seeks to translate an article into as many languatges as possible every week, in order to strengthen collaboration between the different language projects and enable more article depth. The current translation of the week is [[en:Oradea|Oradea]], and it has already been translated into 17 languages. You can see more information [[meta:Translation of the week/2004 translations|here]]. It would be great if you could translate this article into the Bosnian language, even partially would be great! Thank you very much, [[Korisnik:203.217.77.113|203.217.77.113]] 12:44, 10 Dec 2004 (CET) :Thanks for the inofrmation. hopefully people (including me) will find time to translate. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ---- == Kandidat za ambasadora (veleposednika) srpske Wikipedie == Hteo bi iskoristiti priliku obavestiti vas da sam kandidat za ambasadora na bosanskoj Wikipediji. Hteo bi zamoliti nekog od administratora da mi pojasni prava i obaveze ambasadora sa drugih Wikipedija, imajući u vidu moj skorašnji izbor. Nadam se da ćemo imati uspešnu saradnju u slučaju mog izbora na srpskoj Wikipediji. Moju stranicu na sr. Wikipediji možete pogledati [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA:%D0%9F%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B0%D1%86 ovde]. Srdačan pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 14:57, 13 Dec 2004 (CET) :Dobrodošao Pokrajac i čestitke na izboru! Koliko je meni poznato, ne postoje određena pravila niti obaveze za ambasadore (što može da ide u tvoju korist jer si slobodan da si postaviš agendu za koju misliš da je najkorisnija). Moja jedina sugestija bi bila da promjeniš linkove na svojoj korisničkoj stranici na Wikipediji na srpskom jeziku tako da tekst linkova glasi "Wikipedija na bosanskom jeziku" umjesto "Bošnjačka Wikipedija". Preciznost nije na odmet jer zlonamjerni uvijek traže dlaku u jajetu. Također se nadam da povremeno možeš da obavjestiš korisnike na [[Wikipedia:Kafić|Kafiću]] ili [[Wikipedia:Community Portal]]-u o izuzetno kvalitetnim člancima na sr. Wikipediji koje po svaku cijenu treba prevesti (i da, dakako pomogneš u prijevodu). [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 06:05, 20 Dec 2004 (CET) **Tvoju sugestiju sam prihvatio, i na svojoj stranici promenio ime u bosanski jezik (onako kako se kod vas on definiše), ali sam pritom napomenuo kako se on ovde zove i naziva. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 11:33, 20 Dec 2004 (CET) == Izabrani članak na srpskoj Vikipediji == Na naslovnoj strani srpske Vikipedije postavljen je novi izabrani članak, koji će pretpostavljam biti interesantan za vas. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac - ambasador srpske Vikipedije]] 19:52, 23 Dec 2004 (CET) == Slika džamije == Dobar dan! Na slovenačkoj Wikipediji (vidi [[:sl:Wikipedija:Želene slike]]) neko traži fotografiju koje od [[Sarajevo|sarajevskih]] [[džamija]] za članak [[:sl:Sarajevo|o Sarajevu]], pa bih zamolio ovdje prisutne, ako se nalaze u blizini, da ju snime i šalju na ''[[:commons:|commons]]''. Na [[:en:Tsar's Mosque]] ima neka slika, ali je loše resolucije - kao da je slikana mobilnim telefonom. --[[Korisnik:Romanm|Romanm]] 21:37, 18 apr 2005 (CEST) == Ambasador Wikipedije na srpskom jeziku == Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku, Polazeći od mojih [[:sr:Корисник:Покрајац|principa delovanja]] na Wikipediji i od opštih principa koji ne tolerišu ekstremističke i nacionalističke stavove, obaveštavam Vas da se povlačim sa mesta zvaničnog ambasadora Wikipedije na srpskom jeziku. Moja odluka je u direktnom odnosu sa stavovima korisnika ove Wikipedije prema funkcionisanju ovog divnog projekta koji se temelji na neutralnoj tački gledišta. Neutralna tačka gledišta na ovoj Wikipediji je strani pojam ili se zloupotrebljava kako bi se dosegli neki nacionalni ciljevi ili kako bi se postojeći odbranili. Ovakva wikipedijanska zajednica je idealan prostor za treniranje nacionalističkih stavova, što sam mogao primetiti posmatrajući povremeno ''Nedavne izmjene''. Želim Vam svako dobro i da što pre shvatite kako Wikipedija funkcioniše. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 20:50, 15 maj 2005 (CEST) :::Srpska vikipedija je primjer nepoštivanja elementarnih činjenica koje se tiču tema o Bosni i Hercegovini i spada u domen propagande kakvu je činila srpska vlast za vrijeme Miloševića i Riste Đoge. Vi u prvoj rečenici upravo to dokazujete:''Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku'' . Valjda ste do sada, za vrijeme Vaše "ambasadorske dužnosti" mogli naučiti osnovna pravila ponašanja, pa tako i činjenicu da se kao gost trebate odnositi s poštovanjem prema imenu Wikipedije na kojoj se nalazite, a u našem slučaju radi se o Wikipediji na BOSANSKOM JEZIKU, a ne na bošnjačkom. To je barem elementarno, pa Vas stoga ta činjenica kompromituje za bilo kakav dalji komentar.[[Korisnik:Emir Arven|Emir Arven]] 22:22, 15 maj 2005 (CEST) Emire, slažem se s tobom da ambasador treba poštovati običaje domaćina gde se nalazi. Mislim da je tvoj napad bio preoštar (u vezi bošnjačkog jezika) ne zato što ti nisi u pravu, nego što je naš ambasador jedan od najmlađih administratora na srpskoj vikipediji, pa se ne može pohvaliti iskustvom poznavanja ovih delikatnih lingvističkih problema, tim više što je to pretežno hrvatski izraz. Naš ambasador se dobrovoljno javio da prihvati tu dužnost zato što pokazuje izrazitu naklonost prema vašoj kulturi i naciji. Njegova nezrelost se pokazuje i po tome što je samovoljno napustio ambasadorsko mesto jer nije bio u stanju da odoli različitim izazovima kojima je to mesto izloženo. O nepoštovanju elementarnih činjenica kako ih ti zoveš, a kojih ima na obe strane, i treba da se diskutuje na ambasadorskom nivou (a ne na nekom ličnom) baš zato da se pokušaju naći trezvena rešenja, koja bi takva nepoštovanja svela na najmanju moguću meru, što je nadam se obim našim vikipedijama od interesa. Normalno je da razlike postoje, koje nekome više ili manje smetaju, ali bi bilo lepo da se koncentrišemo na ona područja gde se slažemo i da pokušamo tamo uložiti zajednički rad koji će nas obostrano zadovoljiti. Ne znam koliko je moguće pisati zajedničke članke (verovatno jeste), ali je moguće razmenjivati raznovrsne informacije, digitalne knjige, fotografije itd. što bi i jedne i druge obogatilo. S poštovanjem svim članovima dobre volje na bosanskoj vikipediji - domatrios - sa srpske vikipedije. :Pardonnez-moi, ali ko ste vi i ko vam daje pravo da govorite onako? --[[:sr:Корисник:ВКокијелов|ВКокијелов]] 02:09, 17 maj 2005 (CEST) == Mandat ambasadora == Predložio bih da ograničimo mandat ambasadora, čisto i zog toga što se neko može zasititi tog posla, ali i zbog toga što se uvijek može pojaviti neko novi sa više elana, novim idejama entuzijazmom i slično. Mandat bi mogao trajati godinu dana (ili i kraće ako je potrebno), '''a ako ne bude zainteresovanih za novi mandat onda administratori mogu iskoristiti Wiki Bonske ovlasti i postaviti nekoga iz svojih redova i bez njegove saglasnosti''' (ovo zadnje je bila šala - da potvrdim ako je neko ozbiljno shvatio). === Glasanje za rok postavljenja ambasadora === * 1 godina '''Za''' * --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) * --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:17, 14 april 2007 (CEST) * 10 mjeseci * 8 mjeseci * 6 mjeseci ::Ja sam već ne hr wiki rekao da sam ja potencijalni ambasador tamo, ali oni kazu da za to nema potrebe.. Šta s tim sada? --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) :::Mi biramo ovdje korisnika koji ce nas predstavljati na jednoj Wikipediji pa tako i na Wikipediji na hrvatskom jeziku. A onaj onakav odgovor tebi je na njihovu sramotu. --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:15, 14 april 2007 (CEST) :U pravu si.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 15:19, 14 april 2007 (CEST) == Ambasador na HR Wiki == :'''USVOJENO''' Pošto tamo nedostsaje ambasador sa naše wiki, predlažem da to budem ja. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 23:40, 5 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 23:41, 5 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 01:15, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 08:35, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 11:59, 6 april 2007 (CEST) # Uvijek, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:36, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' == Ambasador na srpskoj Wiki == :'''USVOJENO''' Ako ga još nemamo predložio bih sebe . [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 12:00, 6 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 12:28, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 16:28, 6 april 2007 (CEST) # Može, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 19:56, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 19:57, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:37, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' ==Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki]. This wiki facilitates the localisation (l10n) and internationalisation (i18n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here on Wikipedia to use your language for your language profile, but if you would log in to for example the English language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Intro Betawiki], [http://nike.users.idler.fi/dev/?title=Toiminnot:Kirjaudu_sis%C3%A4%C3%A4n&type=signup&uselang=en create an account] and [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Betawiki:Rights request translator priviledges]. You can see the current status of localisation of your language on [[meta:Localization_statistics|meta]] and do not forget to get in touch with others that may already be [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Languages working on your language on Betawiki]. If you have any further questions, [[wikipedia:nl:Overleg gebruiker:Siebrand|please let me know on my talk page on the Dutch Wikipedia]]. We will try and assist you as much as possible, for example by importing all messages from a local wiki for you to start with. You can also find us on the Freenode [[wikipedia:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel #mediawiki-i18n where we would be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki] soon! Cheers! [[wikipedia:nl:User:Siebrand|Siebrand]] ([http://nike.users.idler.fi/betawiki/K%C3%A4ytt%C3%A4j%C3%A4:Siebrand Betawiki user page]) 19:24, 26 august 2007 (CEST) == Is it possible to rename my user account? == Hi everyone. I'd like to rename my account from [[Korisnik:Two Wings]] to [[Korisnik:TwoWings]]. I know it's possible on French WP. Is it here? (could you reply on my page thank you) --[[Korisnik:Two Wings|Two Wings]] 15:41, 28 oktobar 2007 (CET) :Done :) Regards. [[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 18:32, 28 oktobar 2007 (CET) == Bosanski Hrvati == Zašto se moje izmjene stalno mijenjaju? Zastupate pogrešno mišljenje, i ne želite drugim ljudima iz drugih naroda BiH iznijeti svoje mišljenje. Srbima ništa ne mijenjate. Jel´ to za vas slobodna enciklopedija? Vi koji to stalno mijenjate, ste gori od onih historičara koji stalno odbacuju svjetske, i ne samo hrvatske teze. Vi ste gori nego nekadašnji komunisti. --[[Korisnik:Posavina|Posavina]] 20:34, 23 januar 2008 (CET) == Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [[betawiki:|Betawiki]]. This wiki facilitates the localisation (l10n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here to use your language in the interface, but if you would log in to for example the Japanese language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. In fact, of 1,762 messages in the core of MediaWiki, 42.28% of the messages have been translated. Betawiki also supports the translation of messages for 126 extensions, with 2,174 messages. Many of them are used in WMF projects and they are vital for understanding the wiki. Currently 4.19% of the WMF extension messages have been translated. Translators for over 90 languages contribute their work to MediaWiki this way every month. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [[betawiki:Translating:Intro|Betawiki]], [http://translatewiki.net/w/?title=Special:Userlogin&type=signup&uselang=en create an account] and [[betawiki:Betawiki:Rights|request translator privileges]]. You can see the current status of localisation of your language on [[mw:Localisation_statistics|MediaWiki.org]] and do not forget to get in touch with others that may already be [[betawiki:Translating:Languages|working on your language on Betawiki]]. If you have any further questions, [[betawiki:User_talk:Malafaya|please let me know on my talk page on Betawiki]]. We will try and assist you as much as possible, for example by [[betawiki:Import requests|importing]] all messages from a local wiki for you to start with, if you so desire. You can also find us on the Freenode [[w:en:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel [irc://irc.freenode.net/mediawiki-i18n #mediawiki-i18n] where we will be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [[betawiki:|Betawiki]] soon! Thanks, [[betawiki:User:Malafaya|Malafaya@Betawiki]] 23:22, 5 februar 2008 (CET) == Gimnasia y Esgrima == Que tal. Les escribo porque soy redactor del artículo [[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata]] en la Wiki en español (donde es destacado), portugues (en vías de ser destacado), inglés (a punto de ser artículo bueno), simple english (propuesto a destacado) y ayudo en francés e italiano. El motivo de este mensaje es para saber si alguno podría ayudarme a redactar aunque sea algo mínimo en esta wikipedia. Bueno, no molesto más. Saludos a todos. --[[Korisnik:Elnegrojose|Elnegrojose]] 04:36, 1 juli 2008 (CEST) == Need a small translation please == I am working on an article [[en:User:Russavia/Ambassadors]], and I am trying to find information on [[en:Enver Halilović]] was appointed as Bosnian Ambassador to the Russian Federation. I have found one possible reference at the [http://www.mfa.gov.ba/HTML/Arhiva/Bos/Saopstenja_April_2k5.htm MFA website] in Bosnian. <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 12. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas u Banjaluci nekoliko značajnih poduzeća gdje su se upoznali sa proizvodnim programima i potrebama koja poduzeća imaju prema stranim partnerima i potencijalnim ulagačima. Veleposlanicima su prezentirani privredni potencijali poduzeća i mogućnosti za strana ulaganja. Posjeta Banjaluci realizirana je u sklopu priprema novoimenovanih veleposlanika za preuzimanje novih dužnosti, a u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH i FIPA-inog Ureda u Banjaluci. Za sutra, 13. travnja, novimenovanim veleposlanicima bit će prezentirani privredni potencijali općina Kozarske Dubice i Prijedora. </blockquote> and <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 13. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas, u sklopu priprema za preuzimanje novih dužnosti, Kozarsku Dubicu i Prijedor, gdje su im prezentirani privredni potencijali tamošnjih poduzeća. Privrednici su istakli svoja očekivanja da će veleposlanici u okviru svojih diplomatskih obveza podsticati suradnju naših i poduzeća zemalja u koje odlaze. Posjetu veleposlanika općinama Kozarskoj Dubici i Prijedoru organizirali su Ministarstvo vanjskih poslova BiH, općine Kozarska Dubica i Prijedor i prijedorska asocijacija za ekonomski razvoj. </blockquote> Can someone please tell me if one of these confirms the appointment of Enver Halilović, and which date would be the appointment by the government date. If a message could be left for me on my en:wiki talkpage at [[en:User talk:Russavia]], I would be appreciative. Cheers --[[Korisnik:Russavia|Russavia]] 11:08, 7 oktobar 2008 (CEST) ::{{urađeno}} done- reply sent on [[en:User talk:Russavia|user's en:talk page]] --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 11:28, 7 oktobar 2008 (CEST) ==Translation== Hi, I could use a translation of the following text into Bosnian, if anyone has the time: "''Hello! If you wish to leave me a message, it would probably reach me sooner if you left it at my [[:en:User talk:Hexagon1|English Wikipedia talk page]].''". Hvala! [[Korisnik:Hexagon1|Hexagon1]] 08:01, 9 oktobar 2008 (CEST) *{{urađeno}} - done --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 08:08, 9 oktobar 2008 (CEST) == Racibórz == Hi. Can somebody write an (at least ;] ) short stub about my city ([[:pl:Racibórz|Racibórz]]) on Bosnian Wikipedia? Many thanks for anyone who could do that :) [[Korisnik:Olos88|Olos88]] 06:33, 22 juli 2009 (CEST) == FlaggedRevs update on June 14 == Hi everyone! As part of the [http://en.wikipedia.org/wiki/Help:Pending_changes Pending Changes] feature rollout on en.wikipedia.org on 2010-06-14, we'll need to update the implementation of FlaggedRevs plugin that is in use on this wiki. To be clear, we're not altering this wiki's configuration of FlaggedRevs, merely updating the code that is shared between this site's Flagged Revisions configuration and the new configuration that we're implementing on en.wikipedia.org. We don't ''anticipate'' any problems or any reduction in functionality, but as with any new software, there may be unanticipated bugs. If you discover any problems or have further concerns, please report them at [http://flaggedrevs.labs.wikimedia.org/wiki/Wikimedia:Pending_Changes_issues the Pending Changes issue page]. Thanks! (and apologies for the non-localized notice) -- [[Korisnik:RobLa|RobLa]] 01:20, 11 juni 2010 (CEST) == Flagged Revisions feature update: November 23 == (apologies in advance for using English here) - We are currently planning to roll out a new version of the FlaggedRevs extension to all wikis on Tuesday, November 23 starting roughly 3:15pm PST (23:15 UTC). This is used for Pending Changes on en.wikipedia.org and Flagged Revisions on many other wikis. This will have a [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25294 new reject button], some [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25289 diff page load optimizations] to help complicated diff pages load faster by displaying the diff prior to displaying the old revision, and many under-the-hood code improvements. We have several test environments in place with FlaggedRevs/Pending Changes configured: * 1.16wmf4 core + trunk FlaggedRevs extension (this is the closest to a production environment): ** en.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevs/Main_Page ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevsde/ * trunk core + trunk FlaggedRevs extension (this is a more experimental version of the core software with the same version of the extension): ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/de.wikipedia.org/ ** pl.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/pl.wikipedia.org/ Please [http://techblog.wikimedia.org/2010/11/pending-changesflagged-revisions-update/#comments let us know if you have any problems]. Thanks! -- [[Korisnik:RobLa-WMF|RobLa-WMF]] 08:13, 23 novembar 2010 (CET) ::Thanks for information.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 08:17, 23 novembar 2010 (CET) == Foundation Images Policy == Hi everyone,<br>I am Yosri from Malay Wikipedia. Recently I was informed by certain parties that MS Wiki need to delete any images tagged as Non-Commercial under [http://wikimediafoundation.org/wiki/Resolution:Licensing_policy Foundation Licensing policy]. After I have done some studies, I realised that Wikipedia Foundations is moving towards allowing commercialises all images, as such they are acting on behalf of commercial company to require all images loaded with tagging '''Non-Commercial''' in all Wiki Project to be removed, including those loaded in local Wiki. You are only allowed to licenses your images under "free content", which specifically allows commercial reuse, example [http://en.wikipedia.org/wiki/Template:GFDL-1.2 GDLF 1.2]. Certain images is exempted under a very narrow EDP ("exemption doctrine policy") definition. If you all already aware about this, please ignore this comment. Otherwise, for more details please visit http://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Village_pump#Wikimedia_projects_still_using_non-commercial-only_images.3F [[Korisnik:Yosri|Yosri]] 06:02, 2 mart 2011 (CET) :Thank you for your infomation, we will talk about that to decide what to do.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) ::Raja, ovo više nema smisla, pa zabraniće nam sve moguće slike. Šta vi mislite? Ako je u redu da prebacimo sve slike iz GFDL licence u CC-by-SA, ako to pije vode. Ili ako ima kakvo drugo rješenje? --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) == Русский язык == Тут кто-нибудь говорит по русски?--[[Korisnik:El1604|El1604]] 22:13, 9 juli 2011 (CEST) == Wikimedia Polska scholarships for Wikimania 2013 == Hello! On behalf of Wikimedia Polska (WMPL), Wikimedia's local chapter in Poland, I would like to invite those active editors of this project, who wish to take part in Wikimania 2013 in Hongkong (August 7-11), to apply for WMPL's scholarship. It is WMPL's annual tradition that we fund scholarships for Wikimania not only for Polish editors, but also for a group of Wikimedians from other former Eastern Bloc states. The scholarship covers air travel, accomodation, insurance and conference fee. If you would like to learn more or ask any questions, please visit [http://pl.wikimedia.org/wiki/Wikimania_2013/en this site]. Hope to see you there! [[Korisnik:Powerek38|Powerek38]] ([[Razgovor sa korisnikom:Powerek38|razgovor]]) 00:02, 6 februar 2013 (CET) == Le Monde's 100 Books of the Century == I am sorry that this is in English.<br /> I have been translating this English book list [[en:Le Monde's 100 Books of the Century]] into Bosnian.<br /> What is a good title for the page in Bosnian? (''Le Monde'' is the newspaper in Paris.)<br /> Thank you. -- [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 05:08, 15 juni 2013 (CEST) (Toronto) : One proposal is: ''Le Mondeovih'' 100 knjiga 20. vijeka. --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:52, 15 juni 2013 (CEST) :: Fantastic. :: Of course, it can be adjusted later. :: Thanks, [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 22:26, 16 juni 2013 (CEST) == Description of the [[:commons:File:Srebrenica2007.jpg]] == Hello dear Ambasadores, in my opinion the file above on WM-commons is lacking of some descriptive information: * In the [http://en.wikipedia.org/wiki/Srebrenica_massacre :en-WP] it is used with the caption: : "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" * In the [http://de.wikipedia.org/wiki/Massaker_von_Srebrenica#Klagen_von_Hinterbliebenen :de-WP] it is used with caption: : "Begräbnis von 465 identifizierten Massakeropfern (2007)" Unfortunately this statement(s) aren't directly referenced in the articles ... <br /> <hr width="50%"> So my questions to more informed :bs-Wikipedians is: <br /> * Can this statement "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" be added (with related wp-links) to the images description? * Is there a reliable reference available to cite in the articles ? <hr width="50%"> PS: <br /> When Im logged in on WP, since some weeks I'm surfing around on WP-pages always automatically only on the "https://"-pages. [[File:Face-smile.svg|20px]] <br /> * Now I've found the first exception from this behaviour on your page [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Ambasada Wikipedia:Ambasada] ... <br /> : Clicking there (on the https-page!) on the link [http://bs.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_s_Wikipediom:Ambasada&action=edit&section=new '''''Message to the embassy'''''] leads me only to a _http_ page, and thus I'm _not_ logged in there! <br /> ... not very user-friendly ... [[File:Face-wink.svg|20px]] <br /> Regards [[Korisnik:Jaybear|Jaybear]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jaybear|razgovor]]) 11:22, 7 septembar 2013 (CEST) <hr width="50%"> == Monuments of Spain Challenge == Excuse me for not talking Bosnian yet. [[:es:Wikimedia España|Wikimedia España]] invites you to join the Monuments of Spain Challenge. And what’s that? It’s a contest. You have to edit, translate or expand articles about the Spanish monuments and you will be granted points. So you’re not just writing about wonderful buildings: you can get prizes! The time of the contest will include all October and any information you may need is [https://meta.wikimedia.org/wiki/Monuments_of_Spain_Challenge/en right here]. Join in and good luck! PS: We would be grateful if you could translate this note into Bosnian. [[:es:Usuario:B25es|B25es]] on behalf of Wikimedia España. [[Korisnik:B25es|B25es]] ([[Razgovor sa korisnikom:B25es|razgovor]]) 13:41, 27 septembar 2014 (CEST) == Translation and perhaps meeting == Hi there! As part of the [[:Meta:Connected Open Heritage|Connected Open Heritage]] project myself and my colleague [[User:André Costa (WMSE)|André Costa (WMSE)]] will be visiting Sarajevo next week. We will meet with a few museums and archives to see if they would be interested in sharing some historical material about Bosnia's cultural heritage. As part of the project we would then be able to help them with the technical work of uploading the images to Wikimedia Commons, which hopefully could happen early 2017. We have prepared some information material for the institutions and I was thinking that it would be great if we could have it available also inte Bosnian. Perhaps someone would be willing to help with [[:Meta:Connected_Open_Heritage/Information_for_GLAM_Partners|a translation of this text]]? Also, if there is a local meetup planed in Sarajevo during the week it would be fun to join! Cheers, [[Korisnik:John Andersson (WMSE)|John Andersson (WMSE)]] ([[Razgovor s korisnikom:John Andersson (WMSE)|razgovor]]) 12:13, 11 novembar 2016 (CET) == Suggested changes of licenses == I made some suggestions at [[Razgovor o MediaWikiju:Licenses]] but I doubt many have that page on the watchlist and will notice :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:15, 14 april 2021 (CEST) : I noticed that [[Template:GFDL]] and [[Template:GFDL-ja]] have disclaimers. Disclaimers should be avoided. I suggest to create new templates with disclaimers, then change all files to use the templates with disclaimers and ask uploaders to remove the disclaimers. Perhaps someone with a bot can help? --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:56, 16 juni 2024 (CEST) :: Just as info. It has been fixed per [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:48, 5 oktobar 2024 (CEST) == GFDL license migration == Hello! I have noticed that the [[:en:Wikipedia:Image license migration]] was not completed here (see [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]] for info). I have created [[Template:Cc-by-sa-3.0-migrated]] and [[Template:License migration]]. Now the files have been added to [[:Kategorija:Wikipedia license migration candidates]]. There are 220 files. Now we just need to change {{tl|GFDL}} etc. and add either "|migration=relicense" or "|migration=not-eligible". We can see who uploaded the files at [https://usualsuspects.toolforge.org/?language=bs&project=wikipedia&category=Wikipedia_license_migration_candidates&min_days=14&badboys=Bad+Boys this link] and it seems most of the files are uploaded by users no longer editing. So asking them to relicense will not help much. Based on upload date (see https://quarry.wmcloud.org/query/86428) it seems that ~50 files can be relicensed and the rest have to be marked as not eligible. I can easily do it with my bot. The bot used pywikipedia and I have done more than a million edits with my bot and its sisterbot MGA73bot2. See [[Special:CentralAuth/MGA73bot]] and [[Special:CentralAuth/MGA73bot2]]. In that case I just need a bot flag or an okay to edit without a bot flag. It will ofcourse be much easier if a local user with a bot can fix. Ping the bureaucrats as info: [[Korisnik:Edinwiki]] and [[Korisnik:AnToni]]. [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:00, 5 oktobar 2024 (CEST) : I did a few bot edits to show how it works: [[Posebno:Doprinosi/MGA73bot]] --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 18:57, 11 oktobar 2024 (CEST) :: Also requested a bot flag at [[Wikipedia:Bot/Zahtjevi#MGA73bot]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:07, 11 oktobar 2024 (CEST) ::: 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:12, 16 oktobar 2024 (CEST) == Šojka ili sojka == Na [[bosanski|bosanskom]] ova [[ptica]] oduvijek zvala se [[kreha]] [[provincijalizam|kreja]], rjeđe [[sojka]], [[provincijalizam|šojka]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 18:24, 16 maj 2026 (CEST) :U ''Rječniku bosanskoga jezika'' navedeno je "šojka" i "kreja"; "krehe" nema. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 16 maj 2026 (CEST) ::Niko nije idealan! javite im da je kreha tradicionalni naziv ove [[ptice]], o čemu svjedoči i [[frekvencija]] prezimene Krehić, Kreho i krejić, između ostalog. Vidi moju obrisanu analizu.[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 19:54, 16 maj 2026 (CEST) :::Znam za prezime. A gle ko se našao da govori nekome da nije savršen... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:56, 16 maj 2026 (CEST) 5bafgegv3c8iuj2kr4ntn1qscn5rhhy 3846977 3846966 2026-05-16T18:46:57Z Genetičar 181151 /* Šojka ili sojka */ odgovor 3846977 wikitext text/x-wiki ==Wikipedia-wide information network == Hello. I am [http://meta.wikipedia.org/wiki/User%3AAnthere Anthere]. I only speak french and english. I hope someone will be able to translate this, and I apologise if I did not put it in the right place :-) I would like that information circulate better between wikipedias, so that all wikipedians can participate more, and keep its own identity at the same time. For this reason, I recently set a page on meta, [[m: Goings-on]]. Hopefull, at any time, this page could indicate the current discussions, polls, votes or general announcements. 3 pages were already locally created on the [http://es.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3ACartelera_de_acontecimientos spanish], the [http://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia%3ALe_petit_rapporteur french] and the [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia%3AGoings-on english] wikipedia. A global one is now on meta. Each local page is about general on-goings as well as local ones. <br /> Meta page aims at being about global occurences. The page is different from the announcement page. The announcement is more oriented toward external communication (such as number of pages, special adverstisement), while the on-goings aim at mentionning community events (such as a new feature poll, elections of board of trustees). To compare both pages : <br /> * annoucement page on meta : http://meta.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_News (this is rather for general and external announcements) *goings-on page : http://meta.wikipedia.org/wiki/Goings-on (this is for community announcement). This page is still under construction. It would be great that each wikipedia in time, set a similar page, so that information could flow more easily between wikipedia. If you do so, please do set the goings-on page locally, so that every wikipedians on *your* wikipedia can see it and participate to it, and please link it to the meta page. For bigger wikipedia, it is also interesting to set a goings-on page to relieve the local village pump, often clogged with information request. For small wikipedias, it makes sense to merge the goings-on in the village pump, perhaps by making a separate paragraph. I am also looking for people who would agree to update the local goings-on in their language. Please, contact me at my [http://meta.wikipedia.org/wiki/User_talk%3AAnthere talk page] for any support, suggestion and feedback. Thank you very much for your attention :-) [[Korisnik:83.112.25.68|83.112.25.68]] == Banner message == Can someone translate the banner message? If you are not an admin, you can translate it in thee talk page for the message, which will make it easier for an admin to translate it later. Thanks, [[Korisnik:Sj|Sj]] 10:07, 14 Jul 2004 (CEST) == INTERNATIONAL == '''Ambasada-Embassy-Botschaft-Konsulaat-Tekawa ewak-தூதரகம் ....''' == Ambasada Shqiptare == * Me [[:sq:Wikipedia:Ambasadat|Ambasada Shqiptare]] ** [[Korisnik:Hipi_Zhdripi|Hipi Zhdripi]] == Zapadnoblakanski savet == Izvinjavam se na dupliranju teksta, nisam primetio da vi imate ambasadu. Ja sam srpski ambasador, a evo i ostatka teksta dole. Obrisaću tekst na razgovoru glavne strane, pošto mu tamo nije mesto. Zdravo, ja sam [[meta:User:Millosh|Miloš Rančić]] i radim mahom na [[sr:|srpskoj Vikipediji]]. Smatram da bi bilo jako dobro oformiti neku vrstu Zapadnobalkanskog saveta na nekoj od Vikipedija. Može to biti na [[meta:|Meti]], hrvatskoj, srpskoj, srpskohrvatskoj ili bosanskoj Vikipediji. Tako nešto imalo bi za cilj malo bližu koordinaciju u radu na našim posebnim Vikipedijama (dakle, ne pozivam se ni na kakvo jugoslovenstvo, već na lakši i koordiraniji rad). Molio bih zainteresovane da me kontaktiraju ili ovde ili putem [[meta:User:Millosh|moje strane na Meti]]. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 05:16, 13 Jul 2004 (CEST) : Miloš, mislim da je ideja odlična. Budući da ranije nisam primjetio tvoju poruku (juli - prije 5 mjeseci), da li je već pokrenuto nešto slično? Mislim da najjednostavnija koordinacija može drastično da poveća efikasnost ovih par Wikpedija. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ::Hm. Izgleda da golubovi sporo lete... Po nekoliko meseci izmedju odgovora ;) Dakle, molio bih vas da pogledate [[:m:Balkan NPOV page]] i uzmete ucesca tamo. --[[Korisnik:Millosh|Millosh]] 04:14, 16 maj 2005 (CEST) == Translation of the week == Hi! This is Ronline from the Romanian Wikipedia. I would like to inform you that, at Meta-Wiki, there is a project running known as [[meta:Translation of the week|Translation of the week]]. This project seeks to translate an article into as many languatges as possible every week, in order to strengthen collaboration between the different language projects and enable more article depth. The current translation of the week is [[en:Oradea|Oradea]], and it has already been translated into 17 languages. You can see more information [[meta:Translation of the week/2004 translations|here]]. It would be great if you could translate this article into the Bosnian language, even partially would be great! Thank you very much, [[Korisnik:203.217.77.113|203.217.77.113]] 12:44, 10 Dec 2004 (CET) :Thanks for the inofrmation. hopefully people (including me) will find time to translate. [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 19:38, 11 Dec 2004 (CET) ---- == Kandidat za ambasadora (veleposednika) srpske Wikipedie == Hteo bi iskoristiti priliku obavestiti vas da sam kandidat za ambasadora na bosanskoj Wikipediji. Hteo bi zamoliti nekog od administratora da mi pojasni prava i obaveze ambasadora sa drugih Wikipedija, imajući u vidu moj skorašnji izbor. Nadam se da ćemo imati uspešnu saradnju u slučaju mog izbora na srpskoj Wikipediji. Moju stranicu na sr. Wikipediji možete pogledati [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA:%D0%9F%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B0%D1%86 ovde]. Srdačan pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 14:57, 13 Dec 2004 (CET) :Dobrodošao Pokrajac i čestitke na izboru! Koliko je meni poznato, ne postoje određena pravila niti obaveze za ambasadore (što može da ide u tvoju korist jer si slobodan da si postaviš agendu za koju misliš da je najkorisnija). Moja jedina sugestija bi bila da promjeniš linkove na svojoj korisničkoj stranici na Wikipediji na srpskom jeziku tako da tekst linkova glasi "Wikipedija na bosanskom jeziku" umjesto "Bošnjačka Wikipedija". Preciznost nije na odmet jer zlonamjerni uvijek traže dlaku u jajetu. Također se nadam da povremeno možeš da obavjestiš korisnike na [[Wikipedia:Kafić|Kafiću]] ili [[Wikipedia:Community Portal]]-u o izuzetno kvalitetnim člancima na sr. Wikipediji koje po svaku cijenu treba prevesti (i da, dakako pomogneš u prijevodu). [[Korisnik:E.B.|E.B.]] 06:05, 20 Dec 2004 (CET) **Tvoju sugestiju sam prihvatio, i na svojoj stranici promenio ime u bosanski jezik (onako kako se kod vas on definiše), ali sam pritom napomenuo kako se on ovde zove i naziva. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 11:33, 20 Dec 2004 (CET) == Izabrani članak na srpskoj Vikipediji == Na naslovnoj strani srpske Vikipedije postavljen je novi izabrani članak, koji će pretpostavljam biti interesantan za vas. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac - ambasador srpske Vikipedije]] 19:52, 23 Dec 2004 (CET) == Slika džamije == Dobar dan! Na slovenačkoj Wikipediji (vidi [[:sl:Wikipedija:Želene slike]]) neko traži fotografiju koje od [[Sarajevo|sarajevskih]] [[džamija]] za članak [[:sl:Sarajevo|o Sarajevu]], pa bih zamolio ovdje prisutne, ako se nalaze u blizini, da ju snime i šalju na ''[[:commons:|commons]]''. Na [[:en:Tsar's Mosque]] ima neka slika, ali je loše resolucije - kao da je slikana mobilnim telefonom. --[[Korisnik:Romanm|Romanm]] 21:37, 18 apr 2005 (CEST) == Ambasador Wikipedije na srpskom jeziku == Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku, Polazeći od mojih [[:sr:Корисник:Покрајац|principa delovanja]] na Wikipediji i od opštih principa koji ne tolerišu ekstremističke i nacionalističke stavove, obaveštavam Vas da se povlačim sa mesta zvaničnog ambasadora Wikipedije na srpskom jeziku. Moja odluka je u direktnom odnosu sa stavovima korisnika ove Wikipedije prema funkcionisanju ovog divnog projekta koji se temelji na neutralnoj tački gledišta. Neutralna tačka gledišta na ovoj Wikipediji je strani pojam ili se zloupotrebljava kako bi se dosegli neki nacionalni ciljevi ili kako bi se postojeći odbranili. Ovakva wikipedijanska zajednica je idealan prostor za treniranje nacionalističkih stavova, što sam mogao primetiti posmatrajući povremeno ''Nedavne izmjene''. Želim Vam svako dobro i da što pre shvatite kako Wikipedija funkcioniše. Pozdrav, --[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]] 20:50, 15 maj 2005 (CEST) :::Srpska vikipedija je primjer nepoštivanja elementarnih činjenica koje se tiču tema o Bosni i Hercegovini i spada u domen propagande kakvu je činila srpska vlast za vrijeme Miloševića i Riste Đoge. Vi u prvoj rečenici upravo to dokazujete:''Poštovani korisnici Wikipedije na bošnjačkom jeziku'' . Valjda ste do sada, za vrijeme Vaše "ambasadorske dužnosti" mogli naučiti osnovna pravila ponašanja, pa tako i činjenicu da se kao gost trebate odnositi s poštovanjem prema imenu Wikipedije na kojoj se nalazite, a u našem slučaju radi se o Wikipediji na BOSANSKOM JEZIKU, a ne na bošnjačkom. To je barem elementarno, pa Vas stoga ta činjenica kompromituje za bilo kakav dalji komentar.[[Korisnik:Emir Arven|Emir Arven]] 22:22, 15 maj 2005 (CEST) Emire, slažem se s tobom da ambasador treba poštovati običaje domaćina gde se nalazi. Mislim da je tvoj napad bio preoštar (u vezi bošnjačkog jezika) ne zato što ti nisi u pravu, nego što je naš ambasador jedan od najmlađih administratora na srpskoj vikipediji, pa se ne može pohvaliti iskustvom poznavanja ovih delikatnih lingvističkih problema, tim više što je to pretežno hrvatski izraz. Naš ambasador se dobrovoljno javio da prihvati tu dužnost zato što pokazuje izrazitu naklonost prema vašoj kulturi i naciji. Njegova nezrelost se pokazuje i po tome što je samovoljno napustio ambasadorsko mesto jer nije bio u stanju da odoli različitim izazovima kojima je to mesto izloženo. O nepoštovanju elementarnih činjenica kako ih ti zoveš, a kojih ima na obe strane, i treba da se diskutuje na ambasadorskom nivou (a ne na nekom ličnom) baš zato da se pokušaju naći trezvena rešenja, koja bi takva nepoštovanja svela na najmanju moguću meru, što je nadam se obim našim vikipedijama od interesa. Normalno je da razlike postoje, koje nekome više ili manje smetaju, ali bi bilo lepo da se koncentrišemo na ona područja gde se slažemo i da pokušamo tamo uložiti zajednički rad koji će nas obostrano zadovoljiti. Ne znam koliko je moguće pisati zajedničke članke (verovatno jeste), ali je moguće razmenjivati raznovrsne informacije, digitalne knjige, fotografije itd. što bi i jedne i druge obogatilo. S poštovanjem svim članovima dobre volje na bosanskoj vikipediji - domatrios - sa srpske vikipedije. :Pardonnez-moi, ali ko ste vi i ko vam daje pravo da govorite onako? --[[:sr:Корисник:ВКокијелов|ВКокијелов]] 02:09, 17 maj 2005 (CEST) == Mandat ambasadora == Predložio bih da ograničimo mandat ambasadora, čisto i zog toga što se neko može zasititi tog posla, ali i zbog toga što se uvijek može pojaviti neko novi sa više elana, novim idejama entuzijazmom i slično. Mandat bi mogao trajati godinu dana (ili i kraće ako je potrebno), '''a ako ne bude zainteresovanih za novi mandat onda administratori mogu iskoristiti Wiki Bonske ovlasti i postaviti nekoga iz svojih redova i bez njegove saglasnosti''' (ovo zadnje je bila šala - da potvrdim ako je neko ozbiljno shvatio). === Glasanje za rok postavljenja ambasadora === * 1 godina '''Za''' * --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) * --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:17, 14 april 2007 (CEST) * 10 mjeseci * 8 mjeseci * 6 mjeseci ::Ja sam već ne hr wiki rekao da sam ja potencijalni ambasador tamo, ali oni kazu da za to nema potrebe.. Šta s tim sada? --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 14:52, 14 april 2007 (CEST) :::Mi biramo ovdje korisnika koji ce nas predstavljati na jednoj Wikipediji pa tako i na Wikipediji na hrvatskom jeziku. A onaj onakav odgovor tebi je na njihovu sramotu. --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 15:15, 14 april 2007 (CEST) :U pravu si.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 15:19, 14 april 2007 (CEST) == Ambasador na HR Wiki == :'''USVOJENO''' Pošto tamo nedostsaje ambasador sa naše wiki, predlažem da to budem ja. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 23:40, 5 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 23:41, 5 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 01:15, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 08:35, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 11:59, 6 april 2007 (CEST) # Uvijek, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:36, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' == Ambasador na srpskoj Wiki == :'''USVOJENO''' Ako ga još nemamo predložio bih sebe . [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 12:00, 6 april 2007 (CEST) '''Za''' # {{za}} --<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Razgovor sa korisnikom:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 12:28, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 16:28, 6 april 2007 (CEST) # Može, --[[Korisnik:Hasan|hase]] 16:59, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --'''[[Korisnik:Emx|<font color="#FE8621">Emx</font>]]''' 18:47, 6 april 2007 (CEST) # {{za}} --''' [[Korisnik:Sirmelle|<font color="orange">Amer Zeherović]] '''</font>^{<small class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Sirmelle&action=edit&section=new <font color="black"><b>Poruka</b>]}</small> 19:56, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Vseferovic|Vseferović]] 19:57, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} -- [[Korisnik:Elvir.doc|Elvir.doc]] 20:26, 6 april 2007 (CEST) #{{za}} --[[Korisnik:Pavone|<font color="#808080 ">Pavone</font>]] 09:24, 7 april 2007 (CEST) # {{za}} --[[Korisnik:Kahriman|'''<font color="Green">Kahriman</font>''']] [[Razgovor sa korisnikom:Kahriman|<span style="color: green; font-size: 15px">&#x260E;</span>]] 15:37, 12 april 2007 (CEST) '''Protiv''' '''Suzdržan''' ==Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki]. This wiki facilitates the localisation (l10n) and internationalisation (i18n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here on Wikipedia to use your language for your language profile, but if you would log in to for example the English language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Intro Betawiki], [http://nike.users.idler.fi/dev/?title=Toiminnot:Kirjaudu_sis%C3%A4%C3%A4n&type=signup&uselang=en create an account] and [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Betawiki:Rights request translator priviledges]. You can see the current status of localisation of your language on [[meta:Localization_statistics|meta]] and do not forget to get in touch with others that may already be [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Translating:Languages working on your language on Betawiki]. If you have any further questions, [[wikipedia:nl:Overleg gebruiker:Siebrand|please let me know on my talk page on the Dutch Wikipedia]]. We will try and assist you as much as possible, for example by importing all messages from a local wiki for you to start with. You can also find us on the Freenode [[wikipedia:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel #mediawiki-i18n where we would be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [http://nike.users.idler.fi/betawiki/Etusivu Betawiki] soon! Cheers! [[wikipedia:nl:User:Siebrand|Siebrand]] ([http://nike.users.idler.fi/betawiki/K%C3%A4ytt%C3%A4j%C3%A4:Siebrand Betawiki user page]) 19:24, 26 august 2007 (CEST) == Is it possible to rename my user account? == Hi everyone. I'd like to rename my account from [[Korisnik:Two Wings]] to [[Korisnik:TwoWings]]. I know it's possible on French WP. Is it here? (could you reply on my page thank you) --[[Korisnik:Two Wings|Two Wings]] 15:41, 28 oktobar 2007 (CET) :Done :) Regards. [[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 18:32, 28 oktobar 2007 (CET) == Bosanski Hrvati == Zašto se moje izmjene stalno mijenjaju? Zastupate pogrešno mišljenje, i ne želite drugim ljudima iz drugih naroda BiH iznijeti svoje mišljenje. Srbima ništa ne mijenjate. Jel´ to za vas slobodna enciklopedija? Vi koji to stalno mijenjate, ste gori od onih historičara koji stalno odbacuju svjetske, i ne samo hrvatske teze. Vi ste gori nego nekadašnji komunisti. --[[Korisnik:Posavina|Posavina]] 20:34, 23 januar 2008 (CET) == Betawiki: better support for your language in MediaWiki == Dear community. I am writing to you to promote a special wiki called [[betawiki:|Betawiki]]. This wiki facilitates the localisation (l10n) of the MediaWiki interface. You may have changed many messages here to use your language in the interface, but if you would log in to for example the Japanese language Wiktionary, you would not be able to use the interface as well translated as here. In fact, of 1,762 messages in the core of MediaWiki, 42.28% of the messages have been translated. Betawiki also supports the translation of messages for 126 extensions, with 2,174 messages. Many of them are used in WMF projects and they are vital for understanding the wiki. Currently 4.19% of the WMF extension messages have been translated. Translators for over 90 languages contribute their work to MediaWiki this way every month. If you wish to contribute to better support of your language in MediaWiki, as well as for many MediaWiki extensions, please visit [[betawiki:Translating:Intro|Betawiki]], [http://translatewiki.net/w/?title=Special:Userlogin&type=signup&uselang=en create an account] and [[betawiki:Betawiki:Rights|request translator privileges]]. You can see the current status of localisation of your language on [[mw:Localisation_statistics|MediaWiki.org]] and do not forget to get in touch with others that may already be [[betawiki:Translating:Languages|working on your language on Betawiki]]. If you have any further questions, [[betawiki:User_talk:Malafaya|please let me know on my talk page on Betawiki]]. We will try and assist you as much as possible, for example by [[betawiki:Import requests|importing]] all messages from a local wiki for you to start with, if you so desire. You can also find us on the Freenode [[w:en:Internet Relay Chat|IRC]] network in the channel [irc://irc.freenode.net/mediawiki-i18n #mediawiki-i18n] where we will be happy to help you get started. Thank you very much for your attention and I do hope to see some of you on [[betawiki:|Betawiki]] soon! Thanks, [[betawiki:User:Malafaya|Malafaya@Betawiki]] 23:22, 5 februar 2008 (CET) == Gimnasia y Esgrima == Que tal. Les escribo porque soy redactor del artículo [[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata]] en la Wiki en español (donde es destacado), portugues (en vías de ser destacado), inglés (a punto de ser artículo bueno), simple english (propuesto a destacado) y ayudo en francés e italiano. El motivo de este mensaje es para saber si alguno podría ayudarme a redactar aunque sea algo mínimo en esta wikipedia. Bueno, no molesto más. Saludos a todos. --[[Korisnik:Elnegrojose|Elnegrojose]] 04:36, 1 juli 2008 (CEST) == Need a small translation please == I am working on an article [[en:User:Russavia/Ambassadors]], and I am trying to find information on [[en:Enver Halilović]] was appointed as Bosnian Ambassador to the Russian Federation. I have found one possible reference at the [http://www.mfa.gov.ba/HTML/Arhiva/Bos/Saopstenja_April_2k5.htm MFA website] in Bosnian. <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 12. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas u Banjaluci nekoliko značajnih poduzeća gdje su se upoznali sa proizvodnim programima i potrebama koja poduzeća imaju prema stranim partnerima i potencijalnim ulagačima. Veleposlanicima su prezentirani privredni potencijali poduzeća i mogućnosti za strana ulaganja. Posjeta Banjaluci realizirana je u sklopu priprema novoimenovanih veleposlanika za preuzimanje novih dužnosti, a u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH i FIPA-inog Ureda u Banjaluci. Za sutra, 13. travnja, novimenovanim veleposlanicima bit će prezentirani privredni potencijali općina Kozarske Dubice i Prijedora. </blockquote> and <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> Sarajevo, 13. 4. 2005. Saopćenje za javnost Novoimenovani veleposlanici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji Fuad Šabeta, Republici Mađarskoj Branimir Mandić, Republici Grčkoj Milovan Blagojević, Kanadi Milenko Mišić i Ruskoj Federaciji Enver Halilović, posjetili su danas, u sklopu priprema za preuzimanje novih dužnosti, Kozarsku Dubicu i Prijedor, gdje su im prezentirani privredni potencijali tamošnjih poduzeća. Privrednici su istakli svoja očekivanja da će veleposlanici u okviru svojih diplomatskih obveza podsticati suradnju naših i poduzeća zemalja u koje odlaze. Posjetu veleposlanika općinama Kozarskoj Dubici i Prijedoru organizirali su Ministarstvo vanjskih poslova BiH, općine Kozarska Dubica i Prijedor i prijedorska asocijacija za ekonomski razvoj. </blockquote> Can someone please tell me if one of these confirms the appointment of Enver Halilović, and which date would be the appointment by the government date. If a message could be left for me on my en:wiki talkpage at [[en:User talk:Russavia]], I would be appreciative. Cheers --[[Korisnik:Russavia|Russavia]] 11:08, 7 oktobar 2008 (CEST) ::{{urađeno}} done- reply sent on [[en:User talk:Russavia|user's en:talk page]] --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 11:28, 7 oktobar 2008 (CEST) ==Translation== Hi, I could use a translation of the following text into Bosnian, if anyone has the time: "''Hello! If you wish to leave me a message, it would probably reach me sooner if you left it at my [[:en:User talk:Hexagon1|English Wikipedia talk page]].''". Hvala! [[Korisnik:Hexagon1|Hexagon1]] 08:01, 9 oktobar 2008 (CEST) *{{urađeno}} - done --[[Korisnik:CERminator|CER@]] 08:08, 9 oktobar 2008 (CEST) == Racibórz == Hi. Can somebody write an (at least ;] ) short stub about my city ([[:pl:Racibórz|Racibórz]]) on Bosnian Wikipedia? Many thanks for anyone who could do that :) [[Korisnik:Olos88|Olos88]] 06:33, 22 juli 2009 (CEST) == FlaggedRevs update on June 14 == Hi everyone! As part of the [http://en.wikipedia.org/wiki/Help:Pending_changes Pending Changes] feature rollout on en.wikipedia.org on 2010-06-14, we'll need to update the implementation of FlaggedRevs plugin that is in use on this wiki. To be clear, we're not altering this wiki's configuration of FlaggedRevs, merely updating the code that is shared between this site's Flagged Revisions configuration and the new configuration that we're implementing on en.wikipedia.org. We don't ''anticipate'' any problems or any reduction in functionality, but as with any new software, there may be unanticipated bugs. If you discover any problems or have further concerns, please report them at [http://flaggedrevs.labs.wikimedia.org/wiki/Wikimedia:Pending_Changes_issues the Pending Changes issue page]. Thanks! (and apologies for the non-localized notice) -- [[Korisnik:RobLa|RobLa]] 01:20, 11 juni 2010 (CEST) == Flagged Revisions feature update: November 23 == (apologies in advance for using English here) - We are currently planning to roll out a new version of the FlaggedRevs extension to all wikis on Tuesday, November 23 starting roughly 3:15pm PST (23:15 UTC). This is used for Pending Changes on en.wikipedia.org and Flagged Revisions on many other wikis. This will have a [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25294 new reject button], some [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=25289 diff page load optimizations] to help complicated diff pages load faster by displaying the diff prior to displaying the old revision, and many under-the-hood code improvements. We have several test environments in place with FlaggedRevs/Pending Changes configured: * 1.16wmf4 core + trunk FlaggedRevs extension (this is the closest to a production environment): ** en.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevs/Main_Page ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/flaggedrevsde/ * trunk core + trunk FlaggedRevs extension (this is a more experimental version of the core software with the same version of the extension): ** de.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/de.wikipedia.org/ ** pl.wikipedia.org: http://prototype.wikimedia.org/pl.wikipedia.org/ Please [http://techblog.wikimedia.org/2010/11/pending-changesflagged-revisions-update/#comments let us know if you have any problems]. Thanks! -- [[Korisnik:RobLa-WMF|RobLa-WMF]] 08:13, 23 novembar 2010 (CET) ::Thanks for information.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 08:17, 23 novembar 2010 (CET) == Foundation Images Policy == Hi everyone,<br>I am Yosri from Malay Wikipedia. Recently I was informed by certain parties that MS Wiki need to delete any images tagged as Non-Commercial under [http://wikimediafoundation.org/wiki/Resolution:Licensing_policy Foundation Licensing policy]. After I have done some studies, I realised that Wikipedia Foundations is moving towards allowing commercialises all images, as such they are acting on behalf of commercial company to require all images loaded with tagging '''Non-Commercial''' in all Wiki Project to be removed, including those loaded in local Wiki. You are only allowed to licenses your images under "free content", which specifically allows commercial reuse, example [http://en.wikipedia.org/wiki/Template:GFDL-1.2 GDLF 1.2]. Certain images is exempted under a very narrow EDP ("exemption doctrine policy") definition. If you all already aware about this, please ignore this comment. Otherwise, for more details please visit http://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Village_pump#Wikimedia_projects_still_using_non-commercial-only_images.3F [[Korisnik:Yosri|Yosri]] 06:02, 2 mart 2011 (CET) :Thank you for your infomation, we will talk about that to decide what to do.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) ::Raja, ovo više nema smisla, pa zabraniće nam sve moguće slike. Šta vi mislite? Ako je u redu da prebacimo sve slike iz GFDL licence u CC-by-SA, ako to pije vode. Ili ako ima kakvo drugo rješenje? --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 09:07, 2 mart 2011 (CET) == Русский язык == Тут кто-нибудь говорит по русски?--[[Korisnik:El1604|El1604]] 22:13, 9 juli 2011 (CEST) == Wikimedia Polska scholarships for Wikimania 2013 == Hello! On behalf of Wikimedia Polska (WMPL), Wikimedia's local chapter in Poland, I would like to invite those active editors of this project, who wish to take part in Wikimania 2013 in Hongkong (August 7-11), to apply for WMPL's scholarship. It is WMPL's annual tradition that we fund scholarships for Wikimania not only for Polish editors, but also for a group of Wikimedians from other former Eastern Bloc states. The scholarship covers air travel, accomodation, insurance and conference fee. If you would like to learn more or ask any questions, please visit [http://pl.wikimedia.org/wiki/Wikimania_2013/en this site]. Hope to see you there! [[Korisnik:Powerek38|Powerek38]] ([[Razgovor sa korisnikom:Powerek38|razgovor]]) 00:02, 6 februar 2013 (CET) == Le Monde's 100 Books of the Century == I am sorry that this is in English.<br /> I have been translating this English book list [[en:Le Monde's 100 Books of the Century]] into Bosnian.<br /> What is a good title for the page in Bosnian? (''Le Monde'' is the newspaper in Paris.)<br /> Thank you. -- [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 05:08, 15 juni 2013 (CEST) (Toronto) : One proposal is: ''Le Mondeovih'' 100 knjiga 20. vijeka. --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:52, 15 juni 2013 (CEST) :: Fantastic. :: Of course, it can be adjusted later. :: Thanks, [[Korisnik:Varlaam|Varlaam]] ([[Razgovor sa korisnikom:Varlaam|razgovor]]) 22:26, 16 juni 2013 (CEST) == Description of the [[:commons:File:Srebrenica2007.jpg]] == Hello dear Ambasadores, in my opinion the file above on WM-commons is lacking of some descriptive information: * In the [http://en.wikipedia.org/wiki/Srebrenica_massacre :en-WP] it is used with the caption: : "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" * In the [http://de.wikipedia.org/wiki/Massaker_von_Srebrenica#Klagen_von_Hinterbliebenen :de-WP] it is used with caption: : "Begräbnis von 465 identifizierten Massakeropfern (2007)" Unfortunately this statement(s) aren't directly referenced in the articles ... <br /> <hr width="50%"> So my questions to more informed :bs-Wikipedians is: <br /> * Can this statement "Burial of 465 identified Bosniaks in 2007" be added (with related wp-links) to the images description? * Is there a reliable reference available to cite in the articles ? <hr width="50%"> PS: <br /> When Im logged in on WP, since some weeks I'm surfing around on WP-pages always automatically only on the "https://"-pages. [[File:Face-smile.svg|20px]] <br /> * Now I've found the first exception from this behaviour on your page [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Ambasada Wikipedia:Ambasada] ... <br /> : Clicking there (on the https-page!) on the link [http://bs.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_s_Wikipediom:Ambasada&action=edit&section=new '''''Message to the embassy'''''] leads me only to a _http_ page, and thus I'm _not_ logged in there! <br /> ... not very user-friendly ... [[File:Face-wink.svg|20px]] <br /> Regards [[Korisnik:Jaybear|Jaybear]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jaybear|razgovor]]) 11:22, 7 septembar 2013 (CEST) <hr width="50%"> == Monuments of Spain Challenge == Excuse me for not talking Bosnian yet. [[:es:Wikimedia España|Wikimedia España]] invites you to join the Monuments of Spain Challenge. And what’s that? It’s a contest. You have to edit, translate or expand articles about the Spanish monuments and you will be granted points. So you’re not just writing about wonderful buildings: you can get prizes! The time of the contest will include all October and any information you may need is [https://meta.wikimedia.org/wiki/Monuments_of_Spain_Challenge/en right here]. Join in and good luck! PS: We would be grateful if you could translate this note into Bosnian. [[:es:Usuario:B25es|B25es]] on behalf of Wikimedia España. [[Korisnik:B25es|B25es]] ([[Razgovor sa korisnikom:B25es|razgovor]]) 13:41, 27 septembar 2014 (CEST) == Translation and perhaps meeting == Hi there! As part of the [[:Meta:Connected Open Heritage|Connected Open Heritage]] project myself and my colleague [[User:André Costa (WMSE)|André Costa (WMSE)]] will be visiting Sarajevo next week. We will meet with a few museums and archives to see if they would be interested in sharing some historical material about Bosnia's cultural heritage. As part of the project we would then be able to help them with the technical work of uploading the images to Wikimedia Commons, which hopefully could happen early 2017. We have prepared some information material for the institutions and I was thinking that it would be great if we could have it available also inte Bosnian. Perhaps someone would be willing to help with [[:Meta:Connected_Open_Heritage/Information_for_GLAM_Partners|a translation of this text]]? Also, if there is a local meetup planed in Sarajevo during the week it would be fun to join! Cheers, [[Korisnik:John Andersson (WMSE)|John Andersson (WMSE)]] ([[Razgovor s korisnikom:John Andersson (WMSE)|razgovor]]) 12:13, 11 novembar 2016 (CET) == Suggested changes of licenses == I made some suggestions at [[Razgovor o MediaWikiju:Licenses]] but I doubt many have that page on the watchlist and will notice :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:15, 14 april 2021 (CEST) : I noticed that [[Template:GFDL]] and [[Template:GFDL-ja]] have disclaimers. Disclaimers should be avoided. I suggest to create new templates with disclaimers, then change all files to use the templates with disclaimers and ask uploaders to remove the disclaimers. Perhaps someone with a bot can help? --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:56, 16 juni 2024 (CEST) :: Just as info. It has been fixed per [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:48, 5 oktobar 2024 (CEST) == GFDL license migration == Hello! I have noticed that the [[:en:Wikipedia:Image license migration]] was not completed here (see [[Razgovor_s_korisnikom:Srđan#Can_your_bot_help?]] for info). I have created [[Template:Cc-by-sa-3.0-migrated]] and [[Template:License migration]]. Now the files have been added to [[:Kategorija:Wikipedia license migration candidates]]. There are 220 files. Now we just need to change {{tl|GFDL}} etc. and add either "|migration=relicense" or "|migration=not-eligible". We can see who uploaded the files at [https://usualsuspects.toolforge.org/?language=bs&project=wikipedia&category=Wikipedia_license_migration_candidates&min_days=14&badboys=Bad+Boys this link] and it seems most of the files are uploaded by users no longer editing. So asking them to relicense will not help much. Based on upload date (see https://quarry.wmcloud.org/query/86428) it seems that ~50 files can be relicensed and the rest have to be marked as not eligible. I can easily do it with my bot. The bot used pywikipedia and I have done more than a million edits with my bot and its sisterbot MGA73bot2. See [[Special:CentralAuth/MGA73bot]] and [[Special:CentralAuth/MGA73bot2]]. In that case I just need a bot flag or an okay to edit without a bot flag. It will ofcourse be much easier if a local user with a bot can fix. Ping the bureaucrats as info: [[Korisnik:Edinwiki]] and [[Korisnik:AnToni]]. [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:00, 5 oktobar 2024 (CEST) : I did a few bot edits to show how it works: [[Posebno:Doprinosi/MGA73bot]] --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 18:57, 11 oktobar 2024 (CEST) :: Also requested a bot flag at [[Wikipedia:Bot/Zahtjevi#MGA73bot]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:07, 11 oktobar 2024 (CEST) ::: 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:12, 16 oktobar 2024 (CEST) == Šojka ili sojka == Na [[bosanski|bosanskom]] ova [[ptica]] oduvijek zvala se [[kreha]] [[provincijalizam|kreja]], rjeđe [[sojka]], [[provincijalizam|šojka]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 18:24, 16 maj 2026 (CEST) :U ''Rječniku bosanskoga jezika'' navedeno je "šojka" i "kreja"; "krehe" nema. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 16 maj 2026 (CEST) ::Niko nije idealan! javite im da je kreha tradicionalni naziv ove [[ptice]], o čemu svjedoči i [[frekvencija]] prezimene Krehić, Kreho i krejić, između ostalog. Vidi moju obrisanu analizu.[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 19:54, 16 maj 2026 (CEST) :::Znam za prezime. A gle ko se našao da govori nekome da nije savršen... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:56, 16 maj 2026 (CEST) ::::Ako nema u Rječniku to je tiješka griješka, garant! Kreha, kreha, lovio sam krehe i krehčad! [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 20:46, 16 maj 2026 (CEST) 9rqaz26iqenq2eij0n1azcz6akgnf0g 0 1121 3846847 3832942 2026-05-16T12:42:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| izvorno_ime=دولة الكويت<br /> Dawlât al-Kuwayt| zvanično_ime=Kuvajt| ime_genitiv=Kuvajta| zastava=Flag of Kuwait.svg| grb=Emblem of Kuwait.svg| mapa=LocationKuwait.png| službeni_jezik=[[Arapski jezik|arapski]]| glavni_grad=[[Kuvajt (grad)|Kuvajt]]| vrsta_prve_vlasti=Emir| vladar_prva_vlast=[[Mishal Al-Ahmad Al-Jaber Al-Sabah]]| vrsta_druge_vlasti=Predsjednik vlade| vladar_druga_vlast=[[Ahmad Al-Abdullah Al-Sabah]]| po_površini_na_svijetu=152.| površina=17.818| procenat_vode=| po_broju_stanovnika_na_svijetu=141.| stanovnika=2.041.961| gustoća=115| nezavisnost=Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[19. juni|9. juna]] [[1961]].| valuta=[[kuvajtski dinar|dinar]]| vremenska_zona=+3| himna="[[Al-našid al-watani]]"| internetski_nastavak=[[.kw]]| pozivni_broj=+965| |}} '''Kuvajt''' je [[država]] u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]]. Nalazi se na istoku [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]], na vrhu [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]] i graniči na sjeveru s [[Irak]]om, a na jugu sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je '''Država Kuvajt'''. Glavni grad je [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]]. Prema podacima iz 2016. godine, u Kuvajtu je živjelo 4,2 miliona stanovnika od čega su 1,3 miliona Kuvajćani a ostalih 2,9 miliona su useljenici.<ref name="census">{{cite web|url = https://www.paci.gov.kw/stat|title = Public Authority for Civil Information|publisher = Government of Kuwait|year = 2015|access-date = 12. 3. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160127133836/https://www.paci.gov.kw/stat|archive-date=27. 1. 2016|url-status = dead}}</ref> Preko 70% stanovništva su ekspatriati<ref>{{cite web|url=http://www.thenational.ae/world/middle-east/kuwait-steps-up-deportations-of-expat-workers|title=Kuwait steps up deportations of expat workers|date=29. 4. 2016|work=The National|access-date=7. 7. 2017|archive-date=28. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160628010717/http://www.thenational.ae/world/middle-east/kuwait-steps-up-deportations-of-expat-workers|url-status=dead}}</ref> i po tome je Kuvajt poseban. 1938. godine su na području ove države otkrivene velike rezerve nafte što je u narednom periodu dovelo do promjene naličja ove ''zalivske države''. U periodu između 1946. i 1982. godine, zemlja je doživjela modernizaciju velikih razmjera. Međutim, 80-tih godina 20. vijeka, Kuvajt je pretrpio period geopolitičke nestabilnosti i ekonomske krize nakon pada na kuvajtskoj berzi. 1990. godine Irak je izvršio [[Agresija|agresiju]] Kuvajta koja je okončana sljedeće godine, intervencijom koalicionih snaga. Kuvajt je ustavna država sa poludemokratskim političkim sistemom. Ima razvijenu ekonomiju baziranu na prihodima od prodaje nafte a po rezervama nafte Kuvajt je 6. nacija na svijetu. [[Kuvajtski dinar]] je valuta sa najvećom vrijednošću na svijetu.<ref name= "curr">{{Cite web |url=http://www.siliconindia.com/finance/news/10-Most-Valuable-Currencies-in-the-World-nid-109953.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2017 |archive-date=10. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200310124050/https://www.siliconindia.com/finance/news/10-Most-Valuable-Currencies-in-the-World-nid-109953.html |url-status=dead }}</ref> Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]], Kuvajt ima četvrti najveći dohodak po glavi stanovnika u svijetu. Ustav je proglašen 1962. godine.<ref name=ras>{{cite web|authors=Ibrahim Ahmed Elbadawi, Atif Abdallah Kubursi|work=[[American University of Beirut]]|title=Kuwaiti Democracy: Illusive or Resilient?|page=7|url=http://www.aub.edu.lb/fas/ife/PublishingImages/IFE%20Report-web.pdf|access-date=12. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010152647/http://www.aub.edu.lb/fas/ife/PublishingImages/IFE%20Report-web.pdf|archive-date=10. 10. 2017|url-status=dead}}</ref><ref name="rsf">{{cite web|url=http://www.refworld.org/docid/4b7aa9aec.html|title=Kuwait|publisher=Reporters without Borders|access-date=12. 3. 2016}}</ref> U arapskom svijetu Kuvajt se često naziva "Holivud zaliva" zbog popularnosti njegovih sapunica i pozorišta. == Historija == Najpoznatiji događaj nedavne historije Kuvajta je sukob sa susjednim [[Irak]]om. Irak i Kuvajt bili su saveznici tokom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] u osamdesetima, ali u [[august]]u [[1990]]. Irak je pod vodstvom [[Saddam Husein|Saddama Huseina]] napao i okupirao Kuvajt. U [[februar]]u [[1991]]. međunarodna koalicija na čelu s [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tokom američke invazije Iraka [[2003]]. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju. == Vlada == U politici Kuvajta od sredine 18. [[vijek]]a dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije. == Političke podjele == Kuvajt je podijeljen na 6 guvernmana ili provincija ([[arapski jezik|arapski]]: ''muhafazat'', jednina - ''muhafadhah''), mada kuvajtska vlada preferira naziv guvernman. Guvernmanima upravlja guverner. Kuvajtski guvernmani su: * Al Ahmadi * Al Farwaniyah * Al Asimah * Al Jahra * Hawalli * Mubarak Al-Kabeer Glavni grad je Kuvajt. Značajniji gradovi Kuvajta su: * Jahrah * Salmiya * Hawalli * Shuwaikh koji predstavljaju važne privredne i industrijske centre Kuvajta. == Geografija == {{Proširiti sekciju}} == Privreda == Privredom Kuvajta dominira [[nafta]] koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po evropskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije. == Stanovništvo == Velika većina stanovništva su [[Arapi]], ostatak čine doseljenici iz [[Indija|Indije]], [[Bangladeš]]a, [[Pakistan]]a i [[Filipini|Filipina]]. [[Islam]] je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šiita je otprilike 70:30. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20070405234953/http://www.kuwait.kw/ Službena stranica Kuvajta] * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/ku.html CIA World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716054619/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/ku.html |date=16. 7. 2006 }} * [https://web.archive.org/web/20060304012033/http://www.komorabih.com/privredabih/KUVAJT.pdf Privreda Kuvajta] {{Commonscat|Kuwait}} {{Države Azije}} {{Arapska liga-dno}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Kuvajt]] iiwibczragw6sxud9shivwavoefn5ki 0 1558 3846960 3842753 2026-05-16T17:42:53Z Bakir123 110053 /* Uspjesi */ 3846960 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = red | boja2 = black | ime = NK Čelik Zenica | puno_ime = Nogometni klub<br/>Čelik Zenica | grb = NK Čelik.png | veličina_grba = 120px | nadimak = ''Crno-crveni'' | osnovan = 16. juni 1945.<ref>{{cite web|title=Historija kluba - NK Čelik|url=http://www.nkcelik.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=91&Itemid=93|website=nkcelik.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151210224508/http://nkcelik.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=91&Itemid=93|archive-date=10. 12. 2015|url-status=dead}}</ref> | lokacija = [[Zenica]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|red}} | federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]] | konfederacija = | liga = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | stadion = [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] | kapacitet = 13.812<ref>{{cite web|title=Kapacitet stadiona Bilino Polje|url=http://www.transfermarkt.co.uk/nk-celik-zenica/stadion/verein/765/saison_id/2015|website=treansfermarkt.co.uk|access-date=7. 8. 2015}}</ref> | predsjednik = [[Denis Mušović]] <ref>{{cite web|title=upravni odbor |url=https://nkcelik.ba/menadzment/|website=nkcelik.ba|access-date=9. 12. 2025}}</ref> | trener = [[Bojan Regoje]] | uspjesi = 8 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga BiH]] '''X3'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X2''' | evropski_kupovi = [[Mitropa kup]] '''X2'''<br>[[UEFA Intertoto kup]] '''X1''' | adresa = Bulevar Kulina bana b.b.<br />72000 Zenica | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 3. mjesto | prethodna_sezona = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | veb-sajt = [http://www.nkcelik.ba/ nkcelik.ba] | trenutna_sezona = | uzorak_lr1 = _macronsceptrum22rb | uzorak_t1 = _macronsceptrum22rb | uzorak_dr1 = _macronsceptrum22rb | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = 000000 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _macronrodders1br | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 }} '''Nogometni klub Čelik Zenica''', je profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Zenica|Zenice]], [[Bosna i Hercegovina]]. Ime "Čelik" veže se za industriju čelika u Zenici. Kroz historiju, klub je bio prepoznatljiv po ogromnoj podršci svojih navijača na svome stadionu Bilinom Polju, na kojem svoje utakmice, uglavnom, igra i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]] Nogometni klub Čelik je jedan od dva bosanskohercegovačka tima koji je osvojio nacionalno prvenstvo tri puta zaredom – između 1994. i 1997. Osvojio je i dva nacionalna kupa zaredom - između 1995. i 1996. U vremenu bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], Čelik je igrao 17 sezona u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije. Osvojili su Mitropa kup dva puta te su bili jedni od pobjednika UEFA Intertoto Kupa 1975. Čelik je od 2017. jedini klub u Bosni i Hercegovini koji radi po socios principu, odnosno u vlasništvu je navijača. Članovi kluba demokratski biraju svoju upravu odnosno lidere kluba.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/sport/usvojen-novi-statut-nk-%C4%8Delik-na-principu-jedan-%C4%8Dlan-jedan-glas/721257|title=Usvojen novi statut NK Čelik na principu "jedan član-jedan glas"|website=www.aa.com.tr|access-date=9. 12. 2025}}</ref> Čelik je aktivni član Prve lige Federacije Bosne i Hercegovine. Taj status je ostvario osvojivši prvo mjesto u Drugoj ligi FBiH - Centar u sezoni 2022/23. i pobjedom u baražu za ulazak u Prvu ligu FBiH protiv ekipe [[FK Klis Buturović Polje|Klisa iz Buturović Polja]]. U prošlosti je bio redovni član Premijer lige BiH, sve do sezone 2019/20. kada je ispao u niži rang.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zvanicno-sarajevo-prvak-bih-drugu-godinu-zaredom-celik-i-zvijezda-ispadaju/200601116|title=Zvanično! Sarajevo prvak BiH drugu godinu zaredom, Čelik i Zvijezda ispadaju|website=Klix.ba|language=hr|access-date=9. 12. 2025}}</ref> Zbog velikih dugova i želje za dugoročnom stabilizacijom kluba, Generalna skupština kluba je odlučila da takmičenje nastavi u najnižem rangu, odnosno četvrtom rangu - Liga Zeničko-dobojsko kantona, 13. jula 2020.<ref>{{Cite web|url=http://www.nsfbih.ba/stranica/druga-liga-fbih-centar|title=Druga liga FBIH|access-date=19. 9. 2021|archive-date=4. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160704100026/http://www.nsfbih.ba/stranica/druga-liga-fbih-centar|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/celik-takmicenje-nastavlja-u-kantonalnoj-ligi-izabrana-i-nova-uprava-kluba/200713111|title=Čelik takmičenje nastavlja u Kantonalnoj ligi, izabrana i nova uprava kluba|website=Klix.ba|language=hr|access-date=9. 12. 2025}}</ref> == Historija kluba == {{main|Historija NK Čelik Zenica}} {{see also| Lista sezona NK Čelik Zenica}} U maju 1945. godine odlučeno je da se osnuje nogometni klub, kojem su dali ime „Čelik“. Kao zvaničan datum osnivanja je 16. juni.<ref>[http://www.nkcelik.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=91&Itemid=93 ''NK Čelik kroz historiju''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225044321/http://www.nkcelik.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=91&Itemid=93 |date=25. 2. 2014 }}; pristupljeno: 9. 11. 2013.</ref> Nakon osnivanja, nogometni klub Čelik se ubrzo uključuje u sistem takmičenja i počinje da nastupa u Republičkoj ligi. Pored Čelika takmičili su se i [[FK Velež Mostar|Velež]], [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]], [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]], [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]], [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]], [[FK Bratstvo Travnik]], [[FK Udarnik]] i [[FK Sloboda Sarajevo]]. U sezoni 1946/47. Čelik osvaja četvrto mjesto, a nakon toga dolazi do reorganiziranja takmičenja. Čelik se našao u Drugoj grupi Sarajevske podsavezne lige gdje je osvojio prvo mjesto. Do 1953. Čelik nije zabilježio neke veće uspjehe. Vrši se reorganizacija kluba i stvara se jači klub sa većim pretenzijama. Tada FK Čelik mijenja ime u [[FK Zenica]]. U sezoni 1953/54. FK Zenica trijumfira u Republičkoj ligi i ulazi u kvalifikacije za ulazak u Drugu saveznu ligu. Protivnik je bila [[FK Šumadija]] iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]]. Prvu utakmicu Zenica je pobijedila sa 4:0, a drugu utakmicu je poražena sa 2:0. Tako se FK Zenica plasirala u Drugu saveznu ligu. Iako učestvujući prvi put, FK Zenica u jakoj konkurenciji osvaja prvo mjesto. Nakon toga dolazi do ponovne reorganizacije takmičenja i liga biva podijeljena na zone. FK Zenica se takmičila u zoni A. Osvaja prvo mjesto i stiče pravo učešća u kvalifikacijama za Prvu saveznu ligu. Protivnik joj je ekipa [[FK Lovćen]]a iz Cetinja. U Cetinju je ekipa Zenice izgubila 2:1, dok je u Zenici susret završen 0:0, te samim tim FK Zenica ostaje bez plasiranja u Prvu ligu. Bilo je to u sezoni 1955/56. Zenica nastavlja sa igranjem u Zonskoj ligi. U sezoni 1956/57. osvaja drugo mjesto, međutim gubi odlučujuću utakmicu protiv [[FK Rudar Kakanj|FK Rudara]] u Kaknju sa 1:0 i ne ulazi u Drugu saveznu ligu. Narednih godina ekipu Zenice zahvata velika kriza. Nakon dugih pregovora dolazi do ujedinjenja FK Zenica i mjesnog rivala [[FK Željezničar Zenica|FK Željezničara]]. To se dešava 1959. godine. Novi klub dobija ime [[Radnički Zenica|Radnički]]. Medutim, fuzija ne daje željene rezultate i u sezoni 1959./60. FK Radnički mijenja ime u FK Čelik. Dolaze bolji dani za klub, koji ubjedljivo osvaja prvo mjesto u Zonskoj ligi i ulazi u kvalifikacije za Drugu saveznu ligu. U finalu Čelik igra 2 utakmice protiv ekipe [[NK Borovo|NK Borova]]. U prvoj utakmici na [[Stadion "Blatuša"|stadionu Blatuša]] bilo je 2:1 za Čelik, dok je u drugoj u Borovu bilo 0:0. Čelik je postao drugoligaš i ubrzo počinje da kuca na vrata Prve savezne lige. Čelik se takmiči u drugoj ligi – zapad. U sezoni 1963./64. ekipa Čelika u Zagrebu gubi odlučujuću utakmicu za ulazak u Prvu saveznu ligu. [[NK Lokomotiva Zagreb|NK Lokomotiva]] je pobijedila 2:1.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://nkcelik.ba/historija/|title=Historija|website=NK Čelik Zenica|language=bs-BA|access-date=9. 12. 2025}}</ref> === Ulazak u Prvu saveznu ligu Jugoslavije === U sezoni 1966/67. Čelik se bori sa tuzlanskom [[FK Sloboda Tuzla|Slobodom]] oko osvajanja prvog mjesta i ulaska u Prvu ligu, a meč odluke Čelik igra u Borovu protiv istoimene ekipe. Rezultat je bio 0:1 u korist Čelika, što je bilo dovoljno za ulazak u Prvu ligu. U Prvoj ligi Čelik ostaje samo jednu sezonu, da bi se ponovo vratio u Drugu ligu 1968/69. Godinu poslije, ponovo uspijeva vratiti status prvoligaša. Narednih 10 godina Čelik ostaje u Prvoj ligi. Bilo je to '''zlatno doba''' Čelikove historije. Tadašnji uspjesi kluba zadivili su domaću sportsku javnost. Čelik 1971. godine po prvi put učestvuje u Srednjoevropskom kupu i odmah ga osvaja. U prvom kolu Čelik je eliminirao italijansku [[FK Katanija|Kataniju]]. Na stadionu u Blatuši bilo je 3:0, dok u gostima Čelik gubi sa 1:0. Poslije Čelik uspjeva pobijediti i mađarski [[Diósgyör]] (0:1, 4:1), te u polufinalu [[MTK]] (1:0, 1:1). U finalu ekipu Čelika čekala je [[SV Austria Salzburg|Austrija]] iz [[Salzburg]]a na neutralnom terenu u italijanskoj [[Gorica (grad)|Gorici]]. Rezultat je bio 3:1. Tako je Čelik po prvi put osvojio Mitropa Cup. U 1972. godini u istom kupu Čelik je savladao [[AC Sparta Prag|Spartu]] iz [[Prag]]a, te [[Budapest Honvéd FC|Honved]] iz [[Mađarska|Mađarske]]. U finalu sastaje se sa [[ACF Fiorentina|Fiorentinom]] 23. augusta 1972. Čelik igra 0:0 u Italiji, a 4. oktobra na novom stadionu savladava Fiorentinu 1:0 i tako po drugi put osvaja Srednjoevropski kup. [[Datoteka:1971. izgradnja stadiona Bilino polje, istočna tribina u kadru.jpg|lijevo|mini|220x220piksel|1971. izgradnja stadiona [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], istočna tribina u kadru]] Godine 1973. Čelik ponovo nastupa u Mitropa Cupu, ali ovaj put gubi u finalu. Replika pehara kojeg je Čelik osvojio u Srednjoevropskom kupu i danas krasi stadion [[Bilino polje]]. U sezoni 1974/75. Čelikovi omladinci osvajaju omladinsko izdanje [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije u nogometu]] pobjedivši [[HNK Hajduk|Hajduk]] sa 2:0. Bila je to još jedna afirmacija kluba, jer nekoliko igrača Čelik-a je zaigralo u reprezentativnim dresovima. Tih godina Čelik učestvuje u novom evropskom takmičenju Rapan Cup ili [[Intertoto Kup]]. U prvom kolu Čelik je eliminirao švedski [[Elsburg]]. Na Bilinom polju bilo je 2:0 za Čelik, dok je u [[Švedska|Švedskoj]] bilo neriješeno 1:1. Sljedeći protivnik Čelika bio je portugalski [[Setubal]]. U Portugalu bilo je 1:0 za Setubal, a na Bilinom Polju 2:0 za Čelik. Čelik je osvojio prvo mjesto u grupi i u svoju vitrinu je dodao još jedan evropski trofej. Sve do sezone 1978/79. Čelik je igrao u Prvoj ligi. U ovoj sezoni Čelik u zadnjoj utakmici sa [[OFK Beograd]]om na Bilinom polju ne uspijeva da sačuva prvoligaški status. Rezultat je bio 1:1. Nakon godine dana igranja u Drugoj ligi, Čelik se u sezoni 1980/81. vraća u društvo najboljih. Tu ostaje samo jednu sezonu i opet ispada u Drugu ligu.<ref>[http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html ''Prva jugoslovenska nogometna liga(tabele)/rsssf.com'']; pristupljeno: 9. 11. 2013.</ref> === Osamdesete === U sezoni 1981/82. Čelik u [[Vinkovci]]ma igra odlučujuću utakmicu za ulazak u društvo najboljih. Međutim, [[NK Dinamo Vinkovci|Dinamo]] je bio bolji i pobijedio je sa 5:0. Sljedeće sezone Čelik uspijeva ponovo ući u Prvu saveznu ligu. Tu je opet proveo samo jednu sezonu. U sezoni 1984/85. Čelik u nezaboravnoj utakmici u Solinu obezbjeđuje ponovo ulazak u društvo najboljih. U sezoni 1985/86. Čelik je u posljednjem kolu uspio da sačuva prvoligaški status nakon dvije utakmice sa [[HNK Rijeka|Rijekom]], jer je zadnje kolo bilo poništeno zbog namještanja rezultata. Sezonu završava na 16. mjestu. U sezoni 1987/88. dolazi do afere oko namještanja rezultata u mečevima Prve savezne lige. Tako je Čelik, nakon što je u [[Priština|Prištini]] gubio 2:0 u posljednje 2 minute dao 3 gola i pobjedom obezbjedio prvoligaški status. Ova je utakmica vrlo dobro poznata široj sportskoj javnosti iz afere naštimavanja utakmica. Čelik i narednu sezonu igra u Prvoj ligi (sa kaznenih -6 bodova), da bi nakon toga zbog krize u klubu pao u niže rangove takmičenja.<ref name=":0" /> === NK Čelik u postratnom periodu === Godine 1994. počinju prva takmičenja i NK Čelik se uključuje u takmičenje koje organizira [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]].<ref name=":0" /> Prva sezona igrala se 1994-1995, a prvak sezone bio je Čelik. Iste sezone osvojio je i kup, a sljedeću sezonu je ponovo bio prvak kupa i prvenstva. Godinu dana poslije Čelik ponovo osvaja prvenstvo i postaje prvi trostruki prvak BiH. Nakon ovoga dolazi do serije "neuspjeha", Čelik se uglavnom držao na pozicijama od 2-9. mjesta. Ostao je jedan od najuspješnijih klubova u BiH, a 2001, nastupao je i u [[Intertoto Kup]]u, pobijedivši ekipe Denizlispora i KAA Genta. Na kraju sezone 2007/2008. Čelik osvaja 3. mjesto u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]] i time stiče pravo nastupa u posljednjem izdanju Intertoto kupa. Za protivnika dobija crnogorsku ekipu Grbalj, od kojeg ispada iz daljnjeg takmičenja. U prvom meču u Zenici je bilo 3:2 za Čelik, dok je u revanšu u [[Nikšić]]u bilo 2:1 za Grbalj. Prvi igrači bili su: {| |valign="top"| *Ivica Andrić *Ćazim Pojskić *Jure Primorac *Alija Penjić *Slavo Trbojević *Nazif Soldin *Mujo Mujkić *Slavko Mihačević *Alija Smajlović *Vinko Leki *Ismet Mecan | *Hodža Imamović *Vlado Radeta *Nane Nakonesni *Rutko Knez *Osman Smriko *Mile Bakotić *Franc Pavlić *Ahmet Milović *Husnija Sinanović *Anto Džanesić *Salih Pojskić |} == Ime, boje, grb i dres == [[Datoteka:Dres_nk_celik_2009-10.jpg‎|mini|250px|Dres za sezonu 2009/2010.]] Čelik predstavlja jedan tipični radnički klub, kojeg je osnovala, vodila i poznatim napravila radnička klasa. Službena boja NK Čelik je '''crno-crvena'''. Crvena boja predstavlja boju vatre, usijanog željeza, zastavu radničke klase, ali i dominantnu boju zastava u vrijeme kada je osnovan NK Čelik. Crna predstavlja boju uglja, rudnika i crne industrije po čemu je Zenica i dan danas poznata. Grb NK Čelik se nije bitno mijenjao kroz historiju. Do 1992. godine na grbu se nalazio poprečni presjek šine, zvijezda petokraka, te slika lopte koja se koristila u vrijeme osnivanja kluba. Od 1992, umjesto petokrake i šine je zauzeo ljiljan, dok je lopta ostala nepromijenjena u prvih nekoliko sezona Prve lige Republike BiH. Kasnije su uslijedile dodatne modifikacije grba. Klub trenutno koristi tzv. "deblju" verziju grba. Niti jedna od navedenih verzija nije registrovana. Dresovi NK Čelik su crno-crvene boje. Shema dresova nije stalna, tako da od sezone 2009/10. dresovi su sa horizontalnim crno-crvenim prugama. Šorcevi su crne boje. Rezervni dresovi su bijele boje. Trenutni dobavljač opreme je firma "Macron". == Stadioni == {{Glavni|Stadion "Bilino polje"|Stadion "Blatuša"}} Tokom prvih nekoliko godina nakon osnivanja, dom nogometnog kluba Čelik bilo je igralište koje se nalazilo na mjestu današnjeg stadiona, uz samu [[Bosna (rijeka)|rijeku Bosnu]]. Stadion je imao jednu drvenu tribinu. Početkom 1950-tih godina NK Čelik se seli na [[stadion "Blatuša"]], koji se nalazio u istoimenom zeničkom naselju. Na tom stadionu NK Čelik ostvaruje svoje prve uspjehe. Početkom 1970-tih godina, zbog velikog interesovanja zeničke publike, odlučuje se izgraditi novi moderni stadion. Prva utakmica na novom stadionu [[Stadion "Bilino polje"|"Bilino polje"]] odigrana je 4. oktobra 1972. godine, a protivnik Čeliku je bila italijanska [[ACF Fiorentina|Fiorentina]].<ref>{{Cite web|url=https://nkcelik.ba/bilino-polje/|title=Stadion|website=NK Čelik Zenica|language=bs-BA|access-date=9. 12. 2025}}</ref> [[Datoteka:Bilino Polje Stadium (wide angle).jpg|centar|mini|850x850piksel|Stadion Bilino polje]] == Uspjesi== *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga BiH]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3): '''[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97.]] *'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] *'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Druga liga FBiH - Centar]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1994/1995.|1994/95]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1995/1996.|1995/96.]] *'''[[Mitropa kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1970/71, 1971/72. *'''[[UEFA Intertoto kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1975. == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 11. septembar 2020.'' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=Adi Durmo|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=Haris Jupić|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Haris Jupić|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Kosovo|ime=[[Adis Nurković]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Selim Žuna|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Aidin Mahmutović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=Hanan Sejmen|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=Maid Horić|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=Anes Hukić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=Hasan Husejnović|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=Samid Smriko|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=Harun Ibraković|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=Amar Šišić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=Sulejman Salkić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=Adnan Mašić|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Bivši nogometaši == {{Glavni|Bivši nogometaši NK Čelik}} {{Div col|2}} *{{ZD|BIH}} [[Admir Hasančić]]<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=191 ''Admir Hasančić /info nfsbih.ba'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}; pristupljeno: 9. 11. 2013</ref> *{{ZD|BIH}} [[Almir Tolja]]<ref>[http://www.footballdatabase.eu/football.joueurs.almir.tolja.6157.en.html ''Almir Tolja /info footballdatabase.eu'']; pristupljeno: 9. 11. 2013</ref> *{{ZD|BIH}} [[Asmir Avdukić]]<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=215 ''Asmir Avdukić /info nfsbih.ba'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}; pristupljeno: 9. 11. 2013</ref> *{{ZD|BIH}} [[Avdija Vršajević]]<ref>[http://www.transfermarkt.com/en/avdija-vrsajevic/leistungsdaten/spieler_28481_2011.html ''Avdija Vršajević /info transfermarkt.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 9. 11. 2013</ref> *{{ZD|BIH}} [[Elvir Bolić]]<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=10 ''Elvir Bolić /info nfsbih.ba'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}; pristupljeno: 9. 11. 2013</ref> *{{ZD|BIH}} [[Nermin Šabić]]<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=69 ''Nermin Šabić /info nfsbih.ba'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}; pristupljeno: 9. 11. 2013</ref> *{{ZD|BIH}} [[Mirsad Hibić]]<ref>[http://www.national-football-teams.com/player/900/Mirsad_Hibic.html ''Mirsad Hibić /info national-football-teams.com'']; pristupljeno: 9. 11. 2013</ref> *{{ZD|BIH}} [[Senad Begić]]<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=171 ''Senad Begić /info nfsbih.ba'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}; pristupljeno: 9. 11. 2013</ref> *{{ZD|BIH}} [[Vedin Musić]]<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=32 ''Vedin Musić /info nfsbih.ba'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}; pristupljeno: 9. 11. 2013</ref> {{Div col end}} == Bivši treneri == {{Div col|2}} *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] *{{ZD|JUG}} [[Džemaludin Mušović]] *{{ZD|JUG}} [[Marijan Bloudek]] *{{ZD|JUG}} [[Fahrudin Jusufi]] *{{ZD|JUG}} [[Kemal Hafizović]] *{{ZD|BIH|1992}} [[Nermin Hadžiahmetović]] *{{ZD|BIH}} [[Josip Katalinski]] *{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] *{{ZD|BIH}} [[Vlatko Glavaš]] *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] *{{ZD|BIH}} [[Esher Hadžiabdić]] (Ezher Hadžiabdić) *{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] *{{ZD|BIH}} [[Omer Kopić]] *{{ZD|BIH}} [[Hajrudin "Dino" Đurbuzović|Hajrudin Đurbuzović]] *{{ZD|BIH}} [[Elvedin Beganović]] *{{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] *{{ZD|BIH}} [[Nizah Hukić]] *{{ZD|BIH}} [[Boris Gavran]] *{{ZD|BIH}} [[Kemal Alispahić]] *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] *{{ZD|HRV}} [[Boris Pavić]] *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] *{{ZD|TUR}} [[Adnan Örnek]] *{{ZD|TUR}} [[Cihat Arslan]] *{{ZD|TUR}} [[Hasan Özer]] *{{ZD|HRV}} [[Marko Babić]] *{{ZD|SRB}} [[Slavko Božičić]] *{{ZD|TUR}} [[Ümit Özat]] *{{ZD|BIH}} [[Pavle Skočibušić]] *{{ZD|BIH}} [[Armin Duvnjak]] *{{ZD|BIH}} [[Dario Damjanović]] *{{ZD|BIH}} [[Dženan Zaimović]] *{{ZD|BIH}} [[Bojan Regoje]] {{Div col end}} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! {{Tooltip|D|Domaćin}} ! {{Tooltip|G|Gost}} |- |rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup 2001.|2001]]. |rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup]] |1R |align=left|{{ZD|TUR}} [[Denizlispor]] |1–0 |5–3 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R |align=left|{{ZD|BEL}} [[KAA Gent]] |1–0 |0–2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Intertoto kup 2008.|2008]]. |[[UEFA Intertoto kup]] |1R |align=left|{{ZD|CG}} [[OFK Grbalj|Grbalj]] |3–2 |1–2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} == Čelik u Premijer ligi == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=60% |- !colspan=11|''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|NK Čelik u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]'' |- ! width=10% | Sezona ! width=5% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} ! width=5% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} ! width=5% | {{Tooltip|P|Pobjede}} ! width=5% | {{Tooltip|N|Neriješeno}} ! width=5% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! width=5% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}} ! width=5% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! width=5% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}} ! width=5% | {{Tooltip|B|Bodovi}} ! width=5% | {{Tooltip| Ref. | Reference}} |- |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]].||1.||7||7||0||0||21||6||+15||21||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]].||1.||30||21||5||4||66||23||+43||68||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]].||1.||30||17||7||6||57||23||+34||58||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]].||2.||32||16||9||7||50||38||+12||57||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]].||9.||30||13||3||14||47||47||0||42||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]].||9.||30||13||8||9||45||36||+9||47||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]].||4.||42||21||10||11||74||39||+35||73||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]].||6.||30||12||7||11||39||31||+8||43||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]].||5.||38||16||10||12||61||33||+28||58||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].||12.||30||9||10||11||42||43||–1||37||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].||13.||30||13||2||15||29||37||–8||41||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]].||14.||30||10||5||15||33||45||–12||35||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]].||14.||30||12||3||15||29||35||–6||39||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]].||3.||30||16||4||10||38||32||+6||52||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]].||10.||30||12||5||13||29||32||–3||41||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]].||13.||30||10||5||15||33||36||–3||35||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |archive-date=20. 10. 2017 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]].||10.||30||11||7||12||30||30||0||40||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]].||9.||30||8||10||12||31||39||–8||34||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]].||4.||30||14||9||7||44||30||+14||51||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]].||7.||30||10||13||7||35||32||+3||43||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]].||7.||30||10||11||9||34||35||–1||41||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]].||6.||30||12||10||8||36||28||+8||46||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]].||10.||32||8||11||13||28||39||-11||35||<ref>{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2016-2017/869 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17. |work=SportSport.ba |access-date=18. 2. 2017}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]].||11.||32||8||4||20||30||61||-31||28||<ref>{{cite web |url=https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-hercegovina/premijer-liga-bih/1000001 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18. |work=SportSport.ba |access-date=21. 5. 2018 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]].||7.||33||11||10||12||30||49||-19||43||<ref>{{cite web |url=https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/premijer-liga-bih/1 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/19. |work=SportSport.ba |access-date=18. 6. 2019}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]].||11.||22||5||5||17||33||49||-16||17||<ref>{{cite web |url=https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/premijer-liga-bih/1?season_id=145&type=total&sort=rank |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/20. |work=SportSport.ba |access-date=5. 6. 2020}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]].|| colspan="9" rowspan="6" |Nisu učestvovali||<ref>{{cite web |url=https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/premijer-liga-bih/1?season_id=215&type=total&sort=rank |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/21. |work=SportSport.ba |access-date=3. 8. 2020}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]].||<ref>{{cite web |url=https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/premijer-liga-bih/1?season_id=286&type=total&sort=rank |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/22. |work=SportSport.ba |access-date=7. 5. 2021}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]].||<ref>{{cite web |url=https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/premijer-liga-bih/1?season_id=348&type=total&sort=rank |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/23. |work=SportSport.ba |access-date=8. 6. 2022}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]].||<ref>{{cite web |url=https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/premijer-liga-bih/1?season_id=416&type=total&sort=rank |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/24. |work=SportSport.ba |access-date=3. 5. 2024}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]].||<ref>{{cite web |url=https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/premijer-liga-bih/1?season_id=484&type=total&sort=rank |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/25. |work=SportSport.ba |access-date=10. 7. 2025}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] |<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/premijer-liga-bih/1|title=Tabele i rezultati za WWin liga BiH|website=sportsport|language=|access-date=9. 12. 2025}}</ref> |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|NK Čelik}} * {{Službeni website|http://www.nkcelik.ba}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64300/profile/index.html NK Čelik] na UEFA.com * [https://web.archive.org/web/20090607011752/http://robijasi1988.org/ Zvanična stranica navijača NK Čelik - Robijaši] {{NK Čelik Zenica - trenutni sastav}} {{treneri Čelika}} {{Navkutije |ime = |naslov = NK Čelik u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Prva liga FBiH}} [[Kategorija:NK Čelik Zenica| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Čelik]] [[Kategorija:Sport u Zenici|Čelik]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.|Čelik]] rhpaaxt7trpy8jreo08mv1rig9bcl06 0 1561 3847047 3817685 2026-05-16T21:47:03Z Bakir123 110053 /* Liga */ 3847047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #5D0D10 | ime = FK Sarajevo | puno_ime = Fudbalski klub Sarajevo | grb = FK_Sarajevo.svg | veličina_grba = 180px | nadimak = ''Bordo-Bijeli''<br>''Divovi'' | osnovan = {{Početni datum i godine|1946|10|24}}<br>''(kao SD Torpedo)'' | lokacija = [[Centar (Sarajevo)|Centar]] [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | boje = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}} | federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] | kapacitet = 30.121<ref name="kapacitet">{{cite web |last1=Zilić |first1=Semir |title=Da li znate koliko iznosi kapacitet stadiona Koševo? |url=https://www.bordovremeplov.ba/vijest/details?id=386 |website=www.bordovremeplov.ba |access-date=17. 4. 2025 |date=17. 4. 2025}}</ref> | vlasnik = [[Ismir Mirvić]] (98,26%) <br> Ostali (1,74%) | predsjednik = [[Ismir Mirvić]] | trener = [[Mario Cvitanović]] | uspjesi = 16 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''×8'''<br>[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''×5'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''×2'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''×1''' | evropski_kupovi = | adresa = Maršala Tita 38b <br /> 71000 Sarajevo | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 3. mjesto | prethodna_sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | veb-sajt = [https://www.fksarajevo.ba/ fksarajevo.ba] | trenutna_sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Sarajevo – sezona 2024/2025.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _sarajevo2526h | uzorak_t1 = _sarajevo2526h | uzorak_dr1 = _sarajevo2526h | uzorak_š1 = _sarajevo2526h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 600020 | tijelo1 = 600020 | desna ruka1 = 600020 | šorc1 = 600020 | čarape1 = 600020 | uzorak_lr2 = _sarajevo2526a | uzorak_t2 = _sarajevo2526a | uzorak_dr2 = _sarajevo2526a | uzorak_š2 = _adidasblack | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = _sarajevo2526t | uzorak_t3 = _sarajevo2526t | uzorak_dr3 = _sarajevo2526t | uzorak_š3 = _adidaswhite | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''Fudbalski klub Sarajevo''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i jedan od najuspješnijih klubova u državi. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. FK Sarajevo je najuspješniji klub iz [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u ligi bivše [[SFRJ]], osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/67. i 1984/85. Jedan je od istaknutijih članova [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] uz osvojenih osam [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupova Bosne i Hercegovine]] (1997, 1998, 2002, 2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2019]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2021]] i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2024/2025.|2025]]), pet prvenstva BiH ([[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]), te jedan [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]. Klub je u sedam navrata bio državni viceprvak. FK Sarajevo se nalazi na drugom mjestu [[Premijer liga Bosne i Hercegovine#Vječna tabela Premijer lige|vječne tabele Premijer lige BiH]] i jedan je od najznačajnijih predstavnika Bosne i Hercegovine u evropskim takmičenjima. Jedan je i od najpopularnijih klubova u BiH, zajedno sa gradskim rivalom [[FK Željezničar]], s kojim dijele snažan rivalitet koji se ogleda kroz [[Derbi FK Sarajevo - FK Željezničar|sarajevski derbi]]. Klub svoje domaće utakmice igra na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijskom stadionu "Asim Ferhatović Hase"]], koji je ime dobio po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]]. Stadion ima kapacitet od 30.121 mjesta.<ref name="kapacitet"/> == Historija == === Prvi dani === [[Datoteka:FK Sarajevo.jpg|mini|250px|Prostorije FK Sarajevo]] [[24. oktobar|24. oktobra]] 1946. godine spajanjem RSD "Udarnik" i OFD "Sloboda" osnovano je Sportsko društvo "Torpedo". Klub se prvi put pojavio na jugoslovenskom sportskoj sceni [[1946.|iste godine]] pod imenom SD Torpedo. Prvi predsjednik novoosnovanog kluba je Safet Džinović, dok su potpredjednici bili Vojo Marković i Alojz Stanarević. Josip Bulat je imenovan za trenera. Novoformiranom timu, koji je naslijedio Udarnika kao i njegove rezultate i položaj u ligi, su se pridružili i odabrani igrači iz Udarnika i Slobode. Na početku to su bili: Hodžić, Vlajičić, Šarenkapa, Pauković, Fizović, Konjević, Radović, Viđen i Mustagrudić a poslije Mantula, Glavočević, Tošić, Pecelj, Novo, Strinić, Đ. Lovrić i Alajbegović. Tim je odigrao svoju prvu utakmicu 3. novembra 1946. godine. Godinu dana kasnije, 5. oktobra 1947. godine održana je historijska skupština na kojoj je odlučeno da SD ''Torpedo'' mijenja naziv u SDM "Sarajevo". Prema planu koji je iznesen na sastanku u velikoj dvorani fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH. U septembru 1948. godine, klubu se pridružuje i tadašnja jugoslovenska fudbalska legenda, [[Miroslav Brozović]], koji je u velikoj mjeri u klub donio potrebno iskustvo. Mostarac je ranije nastupao za [[FK Partizan]] a bio je i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|kapitan reprezentacije Jugoslavije]] s kojom je na olimpijskim igrama u Londonu osvojio i srebrnu medalju. Brozoviću je ponuđena pozicija igrača i trenera što je i prihvatio, okrenuvši se ka cilju da klub uvede u jugoslovensku prvu ligu jer je upravo po okončanju prethodne sezone klub napustio elitni rang nogometnog takmičenja. Kao samostalan fudbalski klub "Sarajevo" egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovano u Fudbalskom savezu područja Sarajevo.<ref name="Historija FK Sarajevo">[http://www.fcsarajevo.ba/historija ''Historija FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205053233/http://www.fcsarajevo.ba/historija |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Znatno ojačano pomenutim igračima, klub uspjeva u drugoj sezoni Jugoslovenske lige ući u društvo najboljih, ali nakon samo jedne sezone ispadaju<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije">[http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html ''Prva nogometna liga Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> da bi se odmah sljedeće sezone vratili u prvu ligu. 1950. godine Sarajevo zauzima peto mjesto<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/> , a dvije godine nakon toga klub se sa uspjehom bori za opstanak<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/>. Nakon toga sve do sezone 1956/57 Sarajevo se može svrstati u red stabilnih prvoligaša<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/>. U sezoni 1956/57, u prvoj sezoni nakon povlaćenja Brozovića iz aktivnog igranja, FK Sarajevo ispada u drugu ligu, a već sljedeće sezone se vraćaju i nekoliko godina opet osvajaju mjesta u sredini tabele.<ref name="Historija FK Sarajevo"/> Ključni igrač za Sarajevo u njegovim ranim godinama bio je [[Asim Ferhatović]], zvani Hase, koji je igrao za klub u periodu između 1952. i 1967. U sezoni 1963/1964. sa ukupno postignutih 19 golova bio je najbolji strijelac jugoslovenske lige,<ref>http://rsssf.com/tablesj/joegtops.html</ref> dok je klub završio na četvrtom mjestu.<ref>http://rsssf.com/tablesj/joegchamp.html#yug</ref> === U društvu prvaka === U takmičarskoj sezoni 1964/65. Sarajevo je osvojilo titulu vicešampiona, a u sezoni 1966/67. i šampionsku titulu kao prvi klub iz SR Bosne i Hercegovine.<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/> Značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu Jugoslavije]]. 1947. Sarajevo plasirali su se u polufinale a korak dalje su napravili u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Upravo ta sezona, 1966/67, u kojoj su pored osvajanja titule prvaka igrali i finale Kupa Jugoslavije kao i četvrtfinale Srednjoevropskog kupa protiv mađarskog Újpesta, ostaće kao jedna od najsupješnijih sezona u historiji kluba. U sezoni 1984/85. Sarajevo osvaja po drugi put titulu šampiona.<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/> Tokom cijele sezone Sarajevo je vodilo "bitku" sa [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] za prvo mjesto, da bi u zadnjem kolu pobjedom nad [[FK Crvena zvezda|Crvenom Zvezdom]] (40.000 gledalaca, 2:1) obezbijedili plasman u kup evropskih šampiona. <timeline> ImageSize = width:750 height:174 PlotArea = width:650 height:42 left:80 bottom:60 AlignBars = justify Period = from:1946 till:1992 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1946 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1946 Colors = id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7) id:blau value:rgb(0.7,0.7,1) id:rot value:rgb(1,0.7,0.7) id:gelb value:rgb(1,1,0.7) id:grau value:gray(0.8) BarData = bar:eins text:"1. Liga" bar:zwei text:"2. Liga" PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5) bar:eins color:gruen from:1947 till:1948 text:10 from:1949 till:1950 text:5 from:1950 till:1951 text:7 from:1951 till:1952 text:9 from:1952 till:1953 text:6 from:1953 till:1954 text:7 from:1954 till:1955 text:7 from:1955 till:1956 text:6 from:1956 till:1957 text:13 from:1958 till:1959 text:10 from:1959 till:1960 text:6 from:1960 till:1961 text:8 from:1961 till:1962 text:7 from:1962 till:1963 text:9 from:1963 till:1964 text:4 from:1964 till:1965 text:2 from:1965 till:1966 text:9 from:1966 till:1967 text:1 from:1967 till:1968 text:7 from:1968 till:1969 text:11 from:1969 till:1970 text:12 from:1970 till:1971 text:12 from:1971 till:1972 text:15 from:1972 till:1973 text:7 from:1973 till:1974 text:14 from:1974 till:1975 text:13 from:1975 till:1976 text:7 from:1976 till:1977 text:16 from:1977 till:1978 text:9 from:1978 till:1979 text:4 from:1979 till:1980 text:2 from:1980 till:1981 text:13 from:1981 till:1982 text:4 from:1982 till:1983 text:11 from:1983 till:1984 text:9 from:1984 till:1985 text:1 from:1985 till:1986 text:15 from:1986 till:1987 text:13 from:1987 till:1988 text:14 from:1988 till:1989 text:13 from:1989 till:1990 text:13 from:1990 till:1991 text:11 from:1991 till:1992 text:9 bar:zwei color:blau from:1946 till:1947 text:1 from:1948 till:1949 text:1 from:1957 till:1958 text:1 TextData= pos:(230,130) fontsize:12 text:"Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1946. do 1992." </timeline> === Međunarodne utakmice === Klub je od 7. marta 1948. do decembra 1982. godine odigrao 226 međunarodnih utakmica na četiri kontinenta i reprezentovao sport tadašnje države. Bilans je: 107 pobjeda, 58 neriješeno, 61 izgubljenih sa gol-razlikom 570:383.{{Citat potreban}} Gotovo na svim gostovanjima u inostranstvu Sarajevo je dobijalo laskave ocjene i priznanja. Tako je [[Kolumbija|kolumbijski]] list "La Perensa" pisao februara 1972. godine da je Sarajevo zasjenilo sve inostrane ekipe koje su posljednih godina gostovale u Kolumbiji, pa čak i [[brazil]]ski [[Santos]], sa slavnim [[Pele]]om. "Gosti iz Jugoslavije njeguju maštovitu i tehnički dotjeranu igru, koja oduševljava i plijeni" – pisao je tada kolumbijski list. Avgusta 1972. godine poslije međunarodnog turnira u Malagi (Španija), list "Sol de Espanja" ovako je komentarisao finalni susret u kojem je praška [[Dukla]], tek poslije izvođenja jedanesteraca savladala "Sarajevo" sa 4:3 – "Pravda nije zadovoljena. Umjesto u Sarajevo, trofej ide u [[Prag]]. Tim sa Koševa je moralni pobijednik turnira. Pružio je najdopadljiviju igru i osvojio simpatije 25.000 gledalaca". Pred najviše gledalaca Sarajevo je igralo 31. augusta 1957. godine u Katovicama ([[Poljska]]), protiv selekcije "Katovica". Rezultat je bio 2:2, a meč je posmatralo 120.000 gledalaca.<ref name="Historija FK Sarajevo"/> === Mlade snage === Naslijednici [[Safet Sušić|Sušića]], [[Faruk Hadžibegić|Hadžibegića]], [[Husref Musemić|Musemića]], [[Predrag Pašić|Pašića]] i [[Asim Ferhatović|Ferhatovića]] su u novijoj historiji kluba [[Džemal Berberović|Berberović]], [[Albin Pelak|Pelak]], [[Alen Škoro|Škoro]], [[Emir Obuća|Obuća]], [[Veldin Muharemović]] i dr. U sklopu FK Sarajevo djeluje škola fudbala "Asim Ferhatović - Hase" iz koje su ponikli veliki igrači. U periodu od konstituisanja BiH kao nezavisne države Škola fudbala Fudbalskog kluba Sarajevo je najuspješnija u Bosni i Hercegovini. "Bordo" klub je u ovom periodu dao rekordan broj igrača u svim reprezentativnim selekcijama BiH, a brojni su trofeji na domaćoj i međunarodnoj sceni, osvojena prvenstva i kupovi u omladinskoj kategoriji.<ref name="Omladinski pogon FK Sarajevo">[http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu ''Omladinski pogon FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205041039/http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> ===Era Vincenta Tana=== Nakon nekoliko godina stagniranja i sušnih godina, bez osvojenih trofeja, vodstvo kluba se odlučilo na svojevrstan iskorak, kako za klub sa Koševa tako i domaći nogomet općenito te se pristupilo kreiranju uslova za dugoročno gledano bolje rezultate FK sarajeva. Naime, Vincent Tan, malezijski biznismen i vlasnik nogometnog kluba [[Cardiff City FC|Cardiff City]], otkupio je krajem 2013. godine dio upravljačkih prava kluba, obećavši da će uložiti u klub 1.200.000 funti.<ref>http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307031933/http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia |date=7. 3. 2014 }} Pristupljeno 16.8.2014.</ref> Prema tom sporazumu, nogometni klub Cardiff će sarađivati sa FK Sarajevo kroz razmjenju igrača i učestvovanje u budućoj nogometnoj akademiji, koja bi po osnivanju trebala u klub primamiti nove talente. Odmah po preuzimanju dijela vlasničkih prava, Tan je u klub doveo nekoliko kvalitetnih igrača kao što su [[Miloš Stojčev]], [[Džemal Berberović]] i [[Nemanja Bilbija]] koji su klubu pomogli u osvajanju nacionalnog kupa u sezoni 2013/14, prvog trofeja nakon 7 godina i osvajanja prvenstva u sezoni 2006/07.<ref>http://sportsport.ba/bh_fudbal/bordo-armija-slavi-prvi-trofej-nakon-tacno-sedam-godina{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014./131798</ref> Prije trijumfa u Kupa, [[Robert Jarni]] je krajem 2013. godine doveden u klub kao novi trener kluba.<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/robert-jarni-novi-trener-fk-sarajevo Pristupljeno 16.8.2014.</ref>. Međutim, Jarni je otpušten samo četiri mjeseca kasnije,<ref>http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211021081208/http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/ |date=21. 10. 2021 }} Pristupljeno 16.8.2014.</ref> (dok je ekipa još bila u polufinalu Kupa) zbog loših igara kluba pod njegovim vodstvom i gubljenja realnih šansi za osvajanje nacionalnog prvenstva. 5. august 2014. FK Sarajevo je potpisalo sporazum o saradnji sa NK Bosna iz [[Visoko]]g prema kojem će FK Sarajevo svoje igrače pozajmljivati ovom klubu ali da će imati i prvo pravo kod kupovine talentovanih igrača NK Bosna. Sporazum su potpisali Adis Hajlovac i Mirza Laletović u ime NK Bosna i Abdulah Ibraković u ime FK Sarajeva.<ref>{{Cite web |url=http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812231519/http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |archive-date=12. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> == Domaća takmičenja == [[Datoteka:Šampionska generacija FK Sarajevo 1967 godine.png|thumb|250px|Šampionska generacija FK Sarajevo 1967.]] Uz dvije titule prvaka Jugoslavije, 1967. i 1984. značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u Kupu Jugoslavije. Već 1947. dospijelo je do polufinala i samo igrom žrijeba nije postalo finalista, što će ligašu sa Koševa uspjeti u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to inače najuspješnija sezona u historiji Sarajeva.<ref name="Nogometni kup Jugoslavije">[http://www.rsssf.com/tablesj/joegcuphistfull.html ''Nogometni kup Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> FK Sarajevo u poslijeratnom periodu osvaja prvo mjesto u takmičenju pod organizacijom NS BiH u sezoni 1998./99. međutim zbog sukoba Zrinjskog i Veleža oko korištenja stadiona Bijeli Brijeg play off sa klubovima iz Herceg-Bosne nije odigran tako da je Sarajevo proglašeno prvakom od strane NS BiH. Sezone 1997/98 i 1998/99 završavali su na drugom mjestu, a u sezoni 2006/07. Sarajevo je po prvi put osvojilo Premijer ligu BiH. FK Sarajevo je u sezonama 1996., 1997., 1998., 2002. i 2005. osvojio [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]], a 1999. i 2000. je bio finalista kupa, kao i 2017. 1997. godine osvaja [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup]].<ref name="Nogometni kup BiH, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcuphist.html ''Nogometni kup BiH, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> === Kroz lige Bosne i Hercegovine === <timeline> ImageSize = width:750 height:174 PlotArea = width:320 height:42 left:80 bottom:60 AlignBars = justify Period = from:1994 till:2025 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1994 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1994 Colors = id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7) id:blau value:rgb(0.7,0.7,1) id:rot value:rgb(1,0.7,0.7) id:gelb value:rgb(1,1,0.7) id:grau value:gray(0.8) BarData = bar:eins text:"1. Liga" bar:zwei text: PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5) bar:eins color:gruen from:1994 till:1995 text:2. from:1995 till:1996 text:7. from:1996 till:1997 text:2. from:1997 till:1998 text:2. from:1998 till:1999 text:1. from:1999 till:2000 text:* from:2000 till:2001 text:3. from:2001 till:2002 text:4. from:2002 till:2003 text:3. from:2003 till:2004 text:3. from:2004 till:2005 text:4. from:2005 till:2006 text:2. from:2006 till:2007 text:1. from:2007 till:2008 text:5. from:2008 till:2009 text:4. from:2009 till:2010 text:5. from:2010 till:2011 text:2. from:2011 till:2012 text:4. from:2012 till:2013 text:2. from:2013 till:2014 text:3. from:2014 till:2015 text:1. from:2015 till:2016 text:4. from:2016 till:2017 text:3. from:2017 till:2018 text:3. from:2018 till:2019 text:1. from:2019 till:2020 text:1. from:2020 till:2021 text:2. from:2021 till:2022 text:4. from:2022 till:2023 text:4. from:2023 till:2024 text:4. from:2024 till:2025 text:3. TextData= pos:(120,130) fontsize:12 text:"Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1994. do 2025." pos:( 80, 16) fontsize:8 text:"* = Sezone 1999./2000. doigravanje se nije igralo te je FK Sarajevo kao prvoplasirani na tabeli bio prvak BiH za 1999/2000. </timeline> Sarajevo je nakon početka rata u BiH i povlačenja bh. ekipa iz [[Prva Savezna liga|prve lige]] [[SFRJ|Jugoslavije]] postalo član novoosnovane [[Prva liga NS BiH|Prve Lige BiH]]. Ekipa je učestvovala na svim prvenstvima Bosne i Hercegovine koje je organizovao [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]], od [[1994]]. godine.<ref name="Historija FK Sarajevo"/> Prvoj sezoni je prethodila utakmica protiv selekcije [[UNPROFOR]]-a u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|stadionu Koševo]], u kojoj je Sarajevo pobijedilo rezultatom 4-1. U prvenstvu je nakon prvog mjesta u grupi "Jablanica" na finalnom turniru Sarajevo osvojilo drugo mjesto. 2005. godine Sarajevo osvaja Kup BiH i osigurava učešće u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. Ali do utakmica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] ne dolazi, jer [[UEFA]] ne izdaje klubu [[UEFA program licenciranja|licencu]] potrebnu za evropske utakmice. == Sarajevo u Evropi == Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv kiparskog [[Olympiakos Nicosia|Olympiakosa]]<ref name="FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618235557/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html |date=18. 6. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref>. Nakon ukupne pobjede od 5-3 na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]] je došao [[Manchester United]], predvođen [[George Best|Georgom Bestom]]. Nakon 0-0 u Sarajevu, u uzvratu izgubili su sa 1-2 i tako završili svoj prvi nastup u Evropu. Drugi pokušaj u Ligi prvaka Sarajevo je imalo protiv finskog prvaka Kuusysi Lahti 1985. godine. U dvije utakmice izgubili su sa ukupnim rezultatom od 2-4.<ref name="FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1985/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Najveća utakmica FK Sarajeva od 1992. god. je igrana protiv [[Bešiktaš Istanbul|Bešiktaša]] iz [[Istanbul]]a. U Istanbulu su odigrali 2:2<ref name="Besiktas - Sarajevo 2:2, Izvještaj">[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70169/index.html ''Besiktas - Sarajevo 2:2, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Na Koševu su u revanšu izgubili 5:0.<ref name="FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj">[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70170/index.html ''FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Osvajanjem drugog mjesta u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]].<ref>[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer Liga BiH 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Sarajevo je izborilo takmičenje u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], ali su porazom od [[Rapid Bukurešt|Rapida]] iz [[Bukurešt]]a svoj put završili u 2. pretkolu.<ref name="FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06">[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2006/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> == Stadion == [[Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|thumb|300px|Stadion Asim Ferhatović Hase]] {{glavni|Stadion Asim Ferhatović Hase}} Domaći teren FK Sarajevo je gradski stadion Asim Ferhatović Hase, nekada poznat kao stadion Koševo, koji se nalazi u sarajevskom naselju Koševo. Stadion je otvoren 1947. godine. 1984. godine, rekonstruisan je za Zimske Olimpijske igre 1984. godine, te se zbog toga često naziva i Olimpijski stadion. Od jula 2004. godine nosi naziv "Asim Ferhatović - Hase", po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]], legendarnom nogometašu FK Sarajeva, koji se karijeru završio 1967. godine. Stadion Asim Ferhatović Hase ima kapacitet od 30.121 sjedećih mjesta<ref name="kapacitet"/>, a u prošlosti je bio domaćin i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine]].<ref name="Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase">[http://www.fcsarajevo.ba/stadion ''Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205063706/http://www.fcsarajevo.ba/stadion |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> == Navijači == [[Datoteka:Horde Zla (logo).png|left|190px|Logo navijačke grupe "Horde zla"]] === Horde Zla === {{glavni|Horde zla}} Navijači kluba poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Navijačke grupe postoje širom Evrope, kao što su Horde Zla Stugart, koji se nalaze u Njemačkoj. Također, navijačka grupa Horde Zla ima odjeljak i u Sjedinjenim Američkim Državama, a najpoznatiji od njih su Horde Zla Reapers iz Los Angelesa, Kalifornija. Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom "Horde Zla". == Rivalitet == === Sarajevski derbi=== {{Glavni|Sarajevski derbi}} Najveći sportski rival FK Sarajeva je [[FK Željezničar]]. Susret ova dva nogometna kluba predstavlja ne samo najveći gradski, već općenito najveći nogometni derbi u državi. Prvi zvanični ligaški meč između ova dva kluba održan je 1954. godine kada je FK Sarajevo pobijediloo sa 6-1 a ovaj rezultat je još uvijek i najveća pobjeda u gradskom derbiju. Osim toga, FK Sarajevo je još u dva navrata pobijedilo u gradskom derbiju s 5 golova razlike (12. septembar 1976. i 2. septembar 1995.), oba puta na domaćem terenu. Najveća porazi FK Sarajeva u gradskim derbijima su bili 2–5 18. marta 1984. kao i tri put rezultat od 1-4, svi rezultati su ostvareni na gostujućem terenu. Najduži period bez poraza ostvarilo je Sarajevo kada je u periodu između 5. augusta 1990. i 4. aprila 1998. u 10 utakmica ostalo neporaženo uz ostvarene 3 pobjede. U zadnjih nekoliko decenija jaz između klasa stanovništva koji navijaju za jedan ili drugi klub djelimično ublažen i oba kluba imaju podršku navijača iz svih klasa, ali su historijske razlike i animoziteti još uvijek vidljivi.<ref>http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/news/newsid=1884806.html Sarajevski derbi na Uefa.com Pristupljeno 28. maja 2015.</ref> Karakteristika derbija zadnjih 10-tak godina je relativno malo postignutih golova uz veliki broj neriješenih utakmica. === Ostali rivali === Tokom većeg dijela historije kluba sa Koševa intenzivan rivalitet također postoji i između FK Sarajeva i [[Zenica|zeničkog]] [[NK Čelik]]a a u posljednje vrijeme i kluba [[NK Široki Brijeg]]. ==Igrači== ===Trenutni sastav=== ''Posljednja izmjena: 9. januar 2026.''<ref>{{cite web |title=FK Sarajevo – Igrači |url=https://fksarajevo.ba/igraci |website=fksarajevo.ba |access-date=7. 8. 2025}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ZIM|ime=[[Shane Takudzwa Maroodza|Shane Maroodza]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Renato Gojković]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Nermin Mujkić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=RUM|ime=[[Grigore Turda]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Mihael Mlinarić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BRA|ime=[[Renan Oliveira]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=GAN|ime=[[Francis Kyeremeh]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Sanin Mušija]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=SRB|ime=[[Aleksandar Đorđević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=MKD|ime=[[Agon Elezi]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Amar Beganović]]|poz=DF|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Anes Krdžalić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ŠVE|ime=[[Anomnachi Chinasa Chidi|Anomnachi Chidi]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Celje|Celja]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Muamer Hamzić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=HRV|ime=[[Slavko Bralić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=HRV|ime=[[Ivan Banić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=MKD|ime=[[Stefan Ristovski]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=BIH|ime=[[Faris Mehić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=BUL|ime=[[Martin Paskalev]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=59|nac=BIH|ime=[[Gojko Cimirot]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=66|nac=KIP|ime=[[Rafail Mamas]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=HRV|ime=[[Mihael Kuprešak]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=SRB|ime=[[Adem Ljajić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Rijad Telalović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=POR|ime=[[Gelson Carlos Mundo da Rocha|Gelson Rocha]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ====Igrači iz Akademije FK Sarajevo==== Igrači iz [[Akademija FK Sarajevo|Akademije FK Sarajevo]] koji nastupaju za prvi tim. {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=da}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=Anes H. Mehmedović|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=Daris Dizdarević|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=BIH|ime=Amar Cerić|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=BIH|ime=Sergej Ignatkov|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=Kenan Vrban|poz=MF}} {{Nogometna ekipa kraj}} ====Igrači na posudbi==== {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=BIH|ime=[[Haris Ališah]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanici]] do 30. juna 2026}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=BIH|ime=[[Nikola Đurić]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Radnik Bijeljina|Radniku]] do 30. juna 2026}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=BIH|ime=[[Tarik Kapetanović]]|poz=DF|ostalo=u [[HŠK Posušje|Posušju]] do 30. juna 2026}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=BIH|ime=[[Bakir Nurković]]|poz=MF|ostalo=u [[FK Bokelj|Bokelju]] do 30. juna 2026}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=CG|ime=[[Ljubomir Pejović]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Igman Konjic|Igmanu]] do 30. juna 2026}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=SRB|ime=[[Andreja Ristić]]|poz=FW|ostalo=u [[FK Javor Ivanjica|Javoru]] do 30. juna 2026}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=BIH|ime=[[Aldin Turkeš]]|poz=FW|ostalo=u [[Al-Ittifaq FC (UAE)|Al-Ittifaqu]] do 30. juna 2026}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Bivši nogometaši === {{Glavni|Bivši nogometaši FK Sarajevo}} {{col-begin}} {{col-3}} * [[Alen Škoro]] * [[Asim Ferhatović]] * [[Davor Jozić]] * [[Džemal Berberović]] * [[Džemaludin Mušović]] * [[Elvir Baljić]] * [[Faruk Hadžibegić]] {{col-break}} * [[Fuad Muzurović]] * [[Husref Musemić]] * [[Merdanović Nijaz]] * [[Mehmed Janjoš]] * [[Miroslav Brozović]] * [[Mirsad Fazlagić]] * [[Mirza Kapetanović]] {{col-break}} * [[Mirza Varešanović]] * [[Predrag Pašić]] * [[Safet Sušić]] * [[Vahidin Musemić]] * [[Zijad Švrakić]] {{col-end}} === Trofej ''Ismir Pintol'' === Trofej ''Ismir Pintol'', je trofej koji se od sezone 2002/2003. dodjeljuje za najborbenijeg igrača Sarajeva za proteklu sezonu a nazvan je prema preminulom navijaču FK Sarajevo, Ismiru Pintolu.<ref>[http://www.historija.ba/d/115-preminuo-ismir-pintol/ Ustanovljen trofej ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.</ref> Dobitnik trofeja se odlučuje glasanjem navijača na zvaničnoj web stranici kluba a da bi ostvario pravo da učestvuju u izboru, igrač mora nastupiti za klub u najmanje 10 službenih utakmica. U dosadašnjem periodu, trofej nije dodijeljen u tri navrata kao pokazatelj nezadovoljstva navijača rezultatima kluba.<ref>[http://www.klix.ba/sport/nogomet/trofej-ismir-pintol-osvojio-sedin-torlak/130526032 Osvajač trofeja ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.</ref> ==== Dobitnici trofeja ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="120"|Dobitnik<ref name=ismir3>{{cite web|url=http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|title=Svi dobitnici trofeja "Ismir Pintol"|publisher=Nogomanija.ba|access-date=28. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141030214054/http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|archive-date=30. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> ! width="60"|Država ! width="60"|Pozicija ! width="120"|Sezona |- |[[Safet Nadarević]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2002/03. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2003/04. |- |[[Džemal Berberović]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2004/05. |- |[[Matija Matko]] |{{ZD|HRV}} |Napadač |2005/06. |- |[[Marciano José do Nascimento|Marciano]] |{{ZD|BRA}} |Sredina terena |2006/07. |- |[[Semjon Milošević]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2007/08. |- |[[Damir Hadžić (nogometaš)|Damir Hadžić]] |{{ZD|BIH}} |Sredina terena |2008/09. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2009/10. |- |[[Sedin Torlak]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2010/11. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2011/12. |- |[[Sedin Torlak]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2012/13. |- |[[Ivan Tatomirović]] |{{ZD|SRB}} |Odbrana |2013/14. |- |[[Samir Radovac]] |{{ZD|BIH}} |Vezni red |2014/15. |- |[[Leon Benko]] |{{ZD|HRV}} |Napadač |2015/16. |- |[[Marko Mihojević]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2016/17. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2017/18. |- |[[Nihad Mujakić]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2018/19. |- |[[Mersudin Ahmetović]] |{{ZD|BIH}} |Napadač |2019/20. |- |[[Amer Dupovac]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2020/21. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2021/22. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2022/23. |- |[[Miomir Đuričković]] |{{ZD|CG}} |Odbrana |2023/24. |- |[[Vladan Bubanja]] |{{ZD|CG}} |Vezni red |2024/25. |} ==Stručni štab== ''Posljednja izmjena: 30. spetembar 2025.'' {|class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;"|'''Stručni štab''' | * '''Šef stručnog štaba''': {{ZD|HRV}} Mario Cvitanović * Pomoćni trener: {{ZD|HRV}} Ivo Milić * Pomoćni trener: {{ZD|HRV}} Damir Ferenčina * Trener golmana: {{ZD|BIH}} Asmir Somun * Trener golmana: {{ZD|BIH}} Adnan Salman * Kondicioni trener: {{ZD|HRV}} Stipe Marina * Kondicioni trener: {{ZD|BIH}} Evelin Pipo * Kondicioni trener: {{ZD|BIH}} Emir Mustafović * Video analitičar: {{ZD|HRV}} Luka Šarlija * Video analitičar: {{ZD|BIH}} Kenan Handžić * Koordinator medicinskog tima: {{ZD|BIH}} Dr. Reuf Karabeg * Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić * Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Mirza Marevac * Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Eldin Jarović * Fizioterapeut {{ZD|BIH}}Enes&nbsp; Beganović * Menadžer tima: {{ZD|BIH}} Mustafa Beridan * Ekonom: {{ZD|BIH}} Nermin Huskić * Ekonom: {{ZD|BIH}} Halil Berilo |} ==Organi kluba== ===Upravni odbor=== ''Posljednja izmjena: 29. septembar 2025.''<ref name=klub24343>{{cite web|url=https://fksarajevo.ba/vijesti/odrzana-vanredna-sjednica-skupstine-fks-predstavljen-novi-upravni-odbor-tima-sa-koseva/6333|title=Održana vanredna sjednica Skupštine FKS: Predstavljen novi Upravni odbor tima sa Koševa|language=bs|publisher=Official website|access-date=2. 6. 2022|date=4. 4. 2022|archive-date=2. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230402140221/https://fksarajevo.ba/vijesti/odrzana-vanredna-sjednica-skupstine-fks-predstavljen-novi-upravni-odbor-tima-sa-koseva/6333|url-status=live}}</ref> {| class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+ style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;" | '''Trenutni članovi''' | * Predsjednik: {{ZD|BIH}} {{ZD|SAD}} Ismir Mirvić * Član: {{ZD|BIH}} Nenad Podgorac * Član: {{ZD|BIH}} Adnan Hodžić |} ===Nadzorni odbor=== ''Posljednja izmjena: 19. septembar 2019.''<ref>{{cite web |title=Mirvić i Tan preuzeli većinsko vlasništvo FK Sarajevo, imenovan Upravni i Nadzorni odbor |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/mirvic-i-tan-preuzeli-vecinsko-vlasnistvo-fk-sarajevo-imenovan-upravni-i-nadzorni-odbor/210919050 |website=www.klix.ba |access-date=3. 8. 2023 |language=bs}}</ref> {| class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+ style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;" | '''Trenutni članovi''' | * Predsjednik: {{ZD|SAD}} Raymond Cottman * Član: {{ZD|BIH}} Merisa Peco-Čukurija * Član: {{ZD|MAL}} Syafiq Azman |} ===Menadžment kluba=== ''Posljednja izmjena: 11. novembar 2025.'' {|class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;"|'''Trenutno osoblje''' | * '''Predsjendik''': {{ZD|BIH}} {{ZD|SAD}} Ismir Mirvić * '''Predsjednik Skupštine''': {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović * '''Generalni direktor''': {{ZD|MKD}} [[Krste Velkoski]] * '''Sportski direktor''': ''Upražnjeno'' * Generalni sekretar: {{ZD|BIH}} Jasmila Hodžić * Direktor Akademije: {{ZD|HRV}} Tomislav Gričar * Šef skautinga: {{ZD|HRV}} Toni Bilandžić * Šef finansija: {{ZD|BIH}} Merisa Peco Čukurija * Šef računovodstva: {{ZD|BIH}} Salko Ćimić * Šef pravne službe: {{ZD|BIH}} Ajna Ključanin * Glavna pravnica: {{ZD|BIH}} Jasmila Hodžić * Kreativni direktor: {{ZD|SAD}} Joe Peters * Menadžer LBC projekta: {{ZD|BIH}} Maja Kurić * Direktor marketinga: {{ZD|BIH}} Faruk Čengić * PR menadžer: {{ZD|BIH}} Hena Rizvanović * Press službenik: {{ZD|BIH}} Vedad Šurković * Šef sadržaja: {{ZD|BIH}} Azra Numanović * Šef maloprodaje: {{ZD|BIH}} Kenan Avdić * Oficir za bezbjednost: {{ZD|BIH}} Zlatan Čakal |} == Uspjesi == ===Domaća takmičenja=== ====Liga==== *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga Bosne i Hercegovine]]''' **'''Prvaci (5):''' [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] **Drugoplasirani (7): [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] *'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''Prvaci (2):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966/1967.|1966/67]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1984/1985.|1984/85.]] **Drugoplasirani (2): [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1964/1965.|1964/65]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1979/1980.|1979/80.]] *'''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''Prvaci (1):''' [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1948/1949.|1948/49.]] ====Kup==== *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''Pobjednici (8):''' [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1996/1997.|1996/97]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1997/1998.|1997/98]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2001/2002.|2001/02]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2004/2005.|2004/05]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2018/19]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/21]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2024/2025.|2024/25.]] '''(rekord)''' **Finalisti (4): [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2000/2001.|2000/01]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2016/2017.|2016/17]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]''' **Finalisti (2): [[Kup Jugoslavije u nogometu 1966/1967.|1966/67]], [[Kup Jugoslavije u nogometu 1982/1983.|1982/83.]] *'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]''' **'''Pobjednici (1):''' [[Superkup Bosne i Hercegovine 1997.|1997.]] **Finalisti (3): [[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.|1998]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.|1999]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025.]] === Evropski uspjesi === Ažurirano: 31. juli 2025.<ref name="History FK Sarajevo, uefa.com">{{cite web |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/history/index.html |title=History FK Sarajevo |work=[[UEFA]].com |access-date=31. 7. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="11"|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka / Evropski Kup & UEFA Evropska liga / Kup UEFA |- !Takmičenje !{{Tooltip | US | Ukupan broj odigranih sezona}} !{{Tooltip | OU | Ukupan broj odigranih utakmica}} !{{Tooltip | P | Pobjede}} !{{Tooltip | N | Nerješeno}} !{{Tooltip | I | Izgubljeno}} !{{Tooltip | DG | Dati golovi}} !{{Tooltip | PG | Primljeni golovi}} !{{Tooltip | GR | Gol-razlika}} |- | [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka / Evropski Kup]] || 6 || 18 || 5 || 2 || 11 || 24 || 26 || –2 |- | [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropska liga / Kup UEFA]] || 17 || 60 || 21 || 13 || 26 || 85 || 112 || –27 |- | [[UEFA Konferencijska liga]] || 4 || 10 || 2 || 4 || 4 || 8 || 15 || –7 |- ! Ukupno || 27 || 88 || 28 || 19 || 41 || 117 || 153 || –36 |} <small>* '''Boldirani''' su rezultati utakmica koje je FK Sarajevo odigralo na domaćem terenu</small> ==== UEFA Liga prvaka ==== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="8"|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka |- !Sezona !Takmičenje !Runda !Protivnik !Prva utakmica !Druga utakmica !Ukupan rezultat ! |- |rowspan="2"|[[Kup evropskih šampiona 1967/1968.|1967/68.]] |rowspan="2"|[[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] | Prva runda || style="text-align:left;"|{{ZD|KIP}} [[Olympiakos Nicosia]] || 2–2 || '''3–1''' || 5–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga runda || style="text-align:left;"|{{ZD|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] || '''0–0''' || 1–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup evropskih šampiona 1985/1986.|1985/86.]] || [[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] || Prva runda || style="text-align:left;"|{{ZD|FIN}} [[FC Kuusysi|Kuusysi]] || 1–2 || '''1–2''' || 2–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|2007/08.]] |rowspan="3"|[[UEFA Liga prvaka]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|MLT}} [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] || 6–0 || '''3–1''' || 9–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] || 2–1 || '''0–1''' || 2–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] || '''0–1''' || 0–3 || 0–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|POLJ}} [[Lech Poznań]] || '''0–2''' || 0–1 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''1–3''' || 1–2 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21.]] |rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|WAL}} [[Connah's Quay Nomads FC|Connah's Quay Nomads]] || 0–2 || {{n/a}} || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BLR}} [[FC Dynamo Brest|Dynamo Brest]] || 1–2 || {{n/a}} || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==== UEFA Evropska liga ==== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="8"|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj ligi |- !Sezona !Takmičenje !Runda !Protivnik !Prva utakmica !Druga utakmica !Ukupan rezultat ! |- | [[Kup UEFA 1980/81.|1980/81.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|NJE}} [[Hamburger SV]] || 2–4 || '''3–3''' || 5–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[Kup UEFA 1982/83.|1982/83.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] || 2–2 || '''4–2''' || 6–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga runda || style="text-align:left;"| {{ZD|RUM}} [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] || 4–4 || '''4–0''' || 8–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] || 0–6 || '''1–0''' || 1–6 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/99.|1998/99.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BEL}} [[Beerschot AC|Germinal Ekeren]] || 1–4 || '''0–0''' || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2001/02.|2001/02.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]] || 0–1 || '''0–1''' || 0–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[Kup UEFA 2002/03.|2002/03.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | Kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ČEŠ}} [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3^{'''[[#1|1]]'''} || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] || 2–2 || '''0–5''' || 2–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2003/04.|2003/04.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|SCG}} [[FK Sartid|Sartid]] || '''1–1''' || 0–3 || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|AND}} [[FC Rànger's|Rànger's]] || '''3–0''' || 2–0 || 5–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|RUM}} [[FC Rapid București|Rapid București]] || '''1–0''' || 0–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2007/08.|2007/08.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] || '''1–2''' || 0–6 || 1–8 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''1–0''' || 1–1 || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠVE}} [[Helsingborgs IF]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3^{'''[[#2|2]]'''} || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Doigravanje || style="text-align:left;"| {{ZD|RUM}} [[CFR Cluj]] || '''1–1''' || 1–2 || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠVE}} [[Örebro SK]] || 0–0 || '''2–0''' || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] || 0–5 || '''0–2''' || 0–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|MLT}} [[Hibernians FC|Hibernians]] || '''5–2''' || 4–4 || 9–6 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] || 0–1 || '''3–1''' || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] || '''2–1''' || 0–1 || 2–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|SMR}} [[AC Libertas|Libertas]] || '''1–0''' || 2–1 || 3–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] || 2–3 || '''0–0''' || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|NOR}} [[FK Haugesund|Haugesund]] || '''0–1''' || 3–1 || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[Atromitos FC|Atromitos]] || '''1–2''' || 3–1 || 4–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Doigravanje || style="text-align:left;"| {{ZD|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]] || '''2–3''' || 0–7 || 2–10 ||[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017/18.]] || [[UEFA Evropska liga]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|MOL}} [[FC Zaria Bălți|Zaria Bălți]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3^{'''[[#3|3]]'''} || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ARM}} [[FK Bananc|Bananc]] || 2–1 || '''3–0''' || 5–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] || 2–2 || '''0–8''' || 2–10 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] ||[[UEFA Evropska liga]] || Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] || '''1–2''' || 0–0 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] || '''2–1''' || {{n/a}} || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Doigravanje || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''0–1''' || {{n/a}} || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} :<div id="1">¹ <small> Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–3.</small></div> :<div id="2">² <small> Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–4.</small></div> :<div id="3">³ <small> Zaria Bălți slavila izvođenjem penala 5–6.</small></div> ==== UEFA Konferencijska liga ==== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="8"|FK Sarajevo u UEFA konferencijskoj ligi |- !Sezona !Takmičenje !Runda !Protivnik !Prva utakmica !Druga utakmica !Ukupan rezultat ! |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|MDA}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] || 0–0 || '''0–1''' || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023/24.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|GRU}} [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] || 2–2 || '''1–1''' || 3–3^{'''[[#1|1]]'''} || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] |rowspan="2"|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|KAZ}} [[FK Aktobe|Aktobe]] || 1–0 || '''2–3''' || 3–3^{'''[[#2|2]]'''} || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|SVK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''0–0''' || 0–3 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025/26.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|RUM}} [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] || '''2–1''' || 0–4 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} :<div id="1">¹ <small> Torpedo Kutaisi slavio izvođenjem penala 2–4.</small></div> :<div id="1">¹ <small> Sarajevo slavilo izvođenjem penala 4–3.</small></div> === FK Sarajevo u takmičenjima od 1994. do danas === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=100% |- ! width=8% | Sezona ! width=4% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} ! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} ! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}} ! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}} ! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}} ! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}} ! width=13% | Liga prvaka ! width=13% | Evropska liga ! width=13% | Evropska konferencijska liga ! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} ! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}} ! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}} ! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}} ! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}} ! width=4% | {{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. ||[[Datoteka:4 icon.svg|15px]]|| 33 || 15 || 7 || 11 || 50 || 46 || +4 || '''52''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. ||[[Datoteka:4 icon.svg|15px]]|| 33 || 13 || 7 || 13 || 37 || 33 || +4 || '''46''' || - || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1 || -1 || 1 || |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. ||[[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]]|| 33 || 18 || 11 || 4 || 53 || 24 || +29 || '''65''' || 2. kvalifikacijski krug || Play-offf runda || - || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 || |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 22 || 13 || 6 || 3 || 38 || 19 || +19 || '''45''' || 1. kvalifikacijski krug || 3. kvalifikacijski krug || - || 4 || 0 || 1 || 3 || 3 || 7 || –4 || 1 || |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 33 || 21 || 7 || 5 || 68 || 20 || +48 || '''70''' || - || 2. kvalifikacijski krug || - || 4 || 2 || 1 || 1 || 7 || 11 || –4 || 7 || |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 17 || 5 || 10 || 58 || 28 || +30 || '''56''' || - || 1. kvalifikacijski krug || - || 2 || 1 || 0 || 1 || 3 || 3 || 0 || 3 || |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 16 || 11 || 5 || 41 || 22 || +19 || '''59''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 3 || 9 || 56 || 28 || +28 || '''57''' || 2. kvalifikacijski krug || - || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || –3 || 0 || <ref name="Premijer liga BiH 2015/16">{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga BiH 2015/16 |work=sportsport.ba |access-date= 30. 8. 2016}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 30 || 19 || 9 || 2 || 55 || 17 || +38 ||'''66''' || - || Play-off runda || - || 6 || 2 || 0 || 4 || 9 || 15 || –6 || 6 ||<ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 ''Premijer liga BiH 2014/15, sportsport.ba'']; pristupljeno: 8. 6. 2015.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 10 || 4 || 45 || 21 || +24 || '''58''' || - || 2. kvalifikacijski krug || - || 4 || 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || 7 ||<ref name="Premijer liga BiH 2013/14">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 ''Premijer liga BiH 2013/14, sportsport.ba'']; pristupljeno: 10. 5. 2014.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 9 || 4 || 52 || 19 || +33 || '''60''' || - || 3. kvalifikacijski krug || - || 6 || 3 || 1 || 2 || 14 || 10 || +4 || 10 ||<ref name="Premijer liga BiH 2012/13">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 ''Premijer liga BiH 2012/13, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 6 || 8 || 48 || 31 || +17 || '''54''' || - || 3. kvalifikacijski krug || - || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 7 || –5 || 4 ||<ref name="Premijer liga BiH 2011/12">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 ''Premijer liga BiH 2011/12, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 51 || 26 || +25 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2010/11">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 ''Premijer liga BiH 2010/11, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 8 || 8 || 43 || 25 || +18 || '''50''' || - || Play-off runda || - || 6 || 2 || 2 || 2 || 7 || 7 || 0 || 8 ||<ref name="Premijer liga BiH 2009/10">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 ''Premijer liga BiH 2009/10, sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |date=20. 10. 2017 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 7 || 9 || 43 || 30 || +13 || '''49''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2008/09">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 ''Premijer liga BiH 2008/09, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 6 || 10 || 42 || 29 || +13 || '''48''' || 3. kvalifikacijski krug || Prvi krug || - || 8 || 3 || 0 || 5 || 12 || 15 || –3 || 9 ||<ref name="Premijer liga BiH 2007/08">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 ''Premijer liga BiH 2007/08, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 44 || 26 || +18 ||'''57''' || - ||2. kvalifikacijski krug || - || 4 || 3 || 0 || 1 || 6 || 2 || +4 || 9 ||<ref name="Premijer liga BiH 2006/07">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 ''Premijer liga BiH 2006/07, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 6 || 6 || 57|| 26 || +31 || '''60''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2005/06">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer liga BiH 2005/06, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 6 || 11 || 39 || 37 || +2 ||'''45''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2004/05">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 ''Premijer liga BiH 2004/05, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 5 || 8 || 58 || 25 || +33 || '''56''' || - || Kvalifikacije || - || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||<ref name="Premijer liga BiH 2003/04">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 ''Premijer liga BiH 2003/04, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 38 || 19 || 12 || 7 || 83 || 39 || +44 || '''69''' || - || 1. kolo || - || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 10 || –5 ||4 ||<ref name="Premijer liga BiH 2002/03">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga BiH 2002/03, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 8 || 9 || 50 || 34 || +16 || '''47''' || - || Kvalifikacije || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || –2 || 0 ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 2001/02">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Prva nogometna liga BiH 2001/02, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 42 || 24 || 9 || 9 || 81 || 35 || +46 || '''81''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 2000/01">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 ''Prva nogometna liga BiH 2000/01, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]]. || '''-''' || 36 || 20 || 7 || 9 || 68 || 30 || +38 || '''67''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1999/00">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva nogometna liga BiH 1999/00, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 21 || 2 || 7 || 53 || 23 || +30 || '''65''' || - || 1. kvalifikacijski krug || - || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1998/99">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva nogometna liga BiH 1998/99, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 33 || 16 || 9 || 8 || 58 || 35 || +23 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1997/98">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga BiH 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 8 || 6 || 54 || 22 || +32 || '''56''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1996/97">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva nogometna liga BiH 1996/97, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]]. || [[Datoteka:7 icon.svg|15px]] || 30 || 12 || 7 || 11 || 38 || 29 || +9 || '''43''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1995/96">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 ''Prva nogometna liga BiH 1995/96, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 9 || 7 || 1 || 1 || 24 || 5 || +19 || '''22''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1994/95">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva nogometna liga BiH 1994/95, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |colspan=2|'''Ukupno'''||'''886'''||'''471'''||'''204'''||'''211'''||'''1487'''||'''784'''||'''+703'''||'''1821'''||colspan=3| ||'''66'''||'''22'''||'''11'''||'''33'''||'''80'''||'''109'''||'''–29'''||'''77''' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FK Sarajevo}} *{{Službeni website|https://www.fksarajevo.ba}} *[https://web.archive.org/web/20070621000156/http://www.fksinfo.com/index.php FK Sarajevo] na FKSINFO.com *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/index.html FK Sarajevo] na [[UEFA]].com *[https://www.nfsbih.ba/stats/team/20873980/409-fk-sarajevo/ FK Sarajevo] na NFSBiH.ba {{FK Sarajevo}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Sarajevo u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{DEFAULTSORT:Sarajevo}} [[Kategorija:FK Sarajevo|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.]] ghql3inohhl1wv0ge9f2hasihaat0qs 0 1562 3847048 3845758 2026-05-16T21:49:05Z Bakir123 110053 /* Uspjesi */ 3847048 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = ''Upražnjeno'' | Trener = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2025/2026.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]] |1–1 |1–3 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ==== [[UEFA Intertoto kup]] ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 16. februara 2026.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 16. 2. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 16. 2. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=NGA|ime=[[Edwin Odinaka]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Ermin Bičakčić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sulejman Krpić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=AUT|ime=[[Dominik Prokop]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Hamza Jaganjac]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BRA|ime=[[João Erick]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIZ|ime=[[Joey Konings]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BUG|ime=[[Patrik-Gabriel Galchev]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=MAR|ime=[[Ismail Oulad M'Hand]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=60|nac=SAD|ime=[[Santiago Garcia]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=62|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=LUX|ime=[[Edin Osmanović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=[[Davor Rakić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]] |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72. |- |II mjesto |1970–71. |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78. |- |II mjesto |1953–54. |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13. |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81. |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001. |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85. |- |1/4 finale |1971–72. |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025) *{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026) *{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović *Nijaz Brković {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] g9j36rh6kw7s1ns8ebl0jlr8c1bi39h 0 1600 3847073 3844635 2026-05-17T00:43:10Z Benori 112325 3847073 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Goražde (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Goražde | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Goražde | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | total_width = 300 | border = infobox | perrow = 1/2/2 | caption_align = center | image1 = Gorazdenocu.jpg | image2 = Goražde Drina 2.JPG | image3 = Goražde Drina 4.JPG | image4 = Goražde panorama.jpg | image5 = Goražde Panorama.JPG }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Goražde | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb Gorazde.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Goražde.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Goražde u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|40|N|18|59|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Ernest Imamović<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/167/0|title=Lokalni izbori 2024 - Goražde|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | površina_naselja = 6.07 | površina_grada = 253.80 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 11806 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 20897 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73 000 | pozivni_broj = (+387) 38 | matični_broj_naselja = 117994<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11452 | veb-sajt = {{URL|https://gorazde.ba/}} | fusnote = }} '''Goražde''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde]], u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. općina Goražde je imala 37.573 stanovnika, od toga u gradu Goraždu - 16.273. Na području grada Goražde danas živi oko 20.000 stanovnika. == Historija == Postoje tragovi života iz prahistorije, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka mjesta bili naseljeni već u mlađem [[Kameno doba|kamenom dobu]]. Kao i ostatak Bosne i Hercegovine, područje Goražda je u antici bilo naseljeno [[Iliri]]ma. Na to upućuje i ime naselja Glamoč, a pleme koje je živjelo na području Goražda jesu čuveni [[Autarijati]].<ref>{{Cite web|url=https://gorazde.ba/historija/|title=Historija - Goražde|website=Grad Goražde|access-date=12. januar 2022}}</ref> Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz [[Rimska imperija|rimskog perioda]]. Godine 2015. u naselju Hubjeri otkriveni su ostaci rimske vile stare više od 1800 godina.<ref>{{Cite web|url=http://mo.bpkg.gov.ba/novosti/3723/nova-otkrica-potvrduju-dugi-kontinuitet-zivota-na-ovom-prostoru|title=Nova otkrića potvrđuju dugi kontinuitet života na ovom prostoru|date=17. mart 2015|website=Vlada BPK-a Goražde: Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauke, kulturu i sport|publisher=BPK Goražde|access-date=12. januar 2022}}</ref> === Srednji vijek === Prvi spomen Goražda u pisanim historijskim izvorima je iz [[1376]]. godine. Radi se o dokumentu koji predstavlja ugovor o prevozu robe između [[Dubrovnik]]a do Goražda i iz Goražda u Dubrovnik. Goražde se javlja kao značajno [[tržište]] za [[sol]]. Vlah [[Burmazi|Burmaz]] iz [[Vlaški katun|katuna]] Krajslava Mrđenovića obavezao se Ivanu Ogreji da će prevesti tri [[tovar]]a soli do Goražda do Ivana Brelje Bogojevića ili Obrada Nekojevića za cijenu od 12 [[perper]]a.<ref>Državni arhiv u Dubrovniku, Diversa Cancellariae, Svezak XXIV, Folija 129.</ref> Goražde leži na lijevoj strani rijeke [[Drina|Drine]] na čuvenom [[Bosanski (Drinski) put|Bosanskom (drinskom) putu]] koji je spajao dubrovačko zaleđe sa unutrašnjošću [[Balkana]]. Dilema je da li ime naselja potječe od slavenske riječi „gorazd“ ([[Milica Grković]]), od riječi 'gorjeti' ([[Đoko Mazalić]]) ili gorovitih predjela u okolini. [[Prvi spomen Goražda|Prvi podatak o Goraždu]] kao naselju potiče iz marta 1379. (''in Gorasde''). Tadašnji registriran prijevoz robe od [[Dubrovnik]]a do Goražda i obrnuto pokazuje značaj goraždanskog područja koje se predstavlja tržištem za sol i izvoznim područjem za kožu. Goražde je trg koji se nalazio u rukama roda [[Kosače]] ("in Gorasde ad forum voiuode Sandagl"). Ima svoju tvrđavu, nazvanu Novi, koja je pomenuta u poveljama za vrijeme [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]] 1444. i 1454. (Nonio Gorasdo; civitate Nova in Drina cum castris et pertinentiis suis). Uprkos jakom prometu i značajnom prisustvu Dubrovčana, u Goraždu nije bilo dubrovačke kolonije. Nosioci privrednog razvoja bili su domaći trgovci koji su uvozili tkanine i luksuznu robu, a izvozili vosak, kože, crvac, olovo i srebro. Istaknuti su Pribilovići, Obradovići, Rogačići, Radosalići, Pribisalići, Vukosalići, Bogosalići, Bogoštići i [[Zlatarići]] koji su djelovali duži niz godina u poslovima sa Dubrovčanima. Maja [[1409]]-te, Goraždanin [[Pavao Branković]] vratio se s puta iz [[Lombardija|Lombardije]] u [[Italija|Italiji]]. U Goraždu je bila carina roda Kosače. U doba hercega Stjepana Vukčića Kosače, u [[Sopotnica|Sopotnici kraj Goražda]] [[1454]]. izgrađena je crkva [[Sveti Juraj|sv. Đurđa]]. Pored pisanih spomenika, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici – [[stećci]]. === Novi vijek === Goražde je palo pod osmanlijsku vlast 1465. Administrativno je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka i Fočanskog (Drinskog) kadiluka. Bilo je sjedište nahije. U 19. vijeku povremeno je sjedište kadiluka, a onda pripada Čajniču. U periodu 1519-23. uz crkvu sv. Đurđa djeluje štamparija pod vodstvom braće Đurđa i Teodora Ljubavića. Sredinom 16. vijeka podignut je drveni most preko rijeke Drine. U 17. vijeku privredni razvoj naselja dobija novi zamah. U 18. vijeku tu se pominju dvije džamije zadužbine begova [[Sijerčići|Sijerčića]]. U doba austrougarske jača cestovna infrastruktura, školstvo, trgovina i zanatstvo, a u novije doba razvijaju se i industrijski pogoni. U samom gradu u doba austrougarske iprave izgrađena je kasarna 1886. godine. Danas je to obnovljena Osnovna škola "[[Husein-ef. Đozo]]" (ranije O.Š. "Nikola Tesla"). === Savremeno doba === ==== Prvi svjetski rat ==== Prvi svjetski rat Bosna i Hercegovina su pod Austro-Ugarskom okupacijom. ==== Drugi svjetski rat ==== U toku Drugog svjetskog rata Goražde više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i italijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]]. U tom sukobu najviše strada civilno stanovništvo. === Rat 1992-1995. === Planovi oko stvaranja "Velike Srbije", doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć bosanskih Srba i [[JNA]], aprila 1992. godine izvrši napad na grad. [[Datoteka:Jahorina Jabuka 2.JPG|mini|"Put spasa" do Grepka]] Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. U vrijeme blokade grada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije. Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih četničkih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150&nbsp;km² prostora, došlo se do oružja i municije. Sve ovo ukazalo je da je na goraždanskom prostoru stasala jaka armija. Nakon oslobađanja 150&nbsp;km² na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija zauzinanja teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan. Jedini bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu je Goražde. == Geografija == U gornjem toku rijeke [[Drina|Drine]], otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine [[Jahorina|Jahorine]], na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima. Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, [[Srbija|Srbiju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], dobra veza sa [[Sarajevo]]m i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - [[Čemerno (Gacko)|Čemerno]] - [[Gacko]] - [[Dubrovnik]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Goražda|Spisak naseljenih mjesta u gradu Goraždu}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Goražde ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Bašabulići, Bogdanići, Borak Brdo, Borova, Bosanje, Bučje, Dragolji, Dragovići, Džuha, Đakovići, Gojčevići, Gradac, Hajradinovići, Hladila, Hrid, Hrušanj, Jabuka, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kopači, Kostenik, Krašići, Ljeskovik, Mašići, Milanovići, Nevorići, Novakovići, Odžak, Podhomara, Podkozara Gornja, Podmeljine, Pribjenovići, Prolaz, Pršeši, Radmilovići, Ropovići, Rusanj, Seoca, Surovi, Šovšići, Trebeševo, Ustiprača, Vlahovići, Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zubovići, Zubovići u Oglečevi, Žitovo i Živojevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Blagojevići, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevići, Sopotnica, Uhotići i Žuželo. Od ovog područja formirana je općina [[Novo Goražde]] (prije Ustiprača). [[Datoteka:Goražde Mosque.JPG|mini|Džamija Kajserija u centru grada]] === Nacionalni sastav stanovništva - grad Goražde === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Goražde | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11452 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20897 | g2013_bosnjaci = 19692 | g2013_srbi = 707 | g2013_hrvati = 23 | g2013_bosanci = 166 | g2013_romi = 29 | g2013_muslimani = 89 | g2013_bosanciihercegovci = 39 | g2013_albanci = 15 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 2 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 73 | g2013_nepoznato = 9 | g1991_ukupno = 37573 | g1991_muslimani = 26296 | g1991_srbi = 9843 | g1991_hrvati = 80 | g1991_jugosloveni = 789 | g1981_ukupno = 36924 | g1981_muslimani = 25142 | g1981_srbi = 9107 | g1981_hrvati = 99 | g1981_jugosloveni = 2017 | g1981_albanci = 41 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 16 | g1981_romi = 89 | g1981_slovenci = 17 | g1981_crnogorci = 243 | g1971_ukupno = 34685 | g1971_muslimani = 24544 | g1971_srbi = 9293 | g1971_hrvati = 179 | g1971_jugosloveni = 168 | g1971_albanci = 26 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 12 | g1971_romi = 38 | g1971_slovenci = 30 | g1971_crnogorci = 280 | g1961_ukupno = 31303 | g1961_muslimani = 19305 | g1961_srbi = 9569 | g1961_hrvati = 314 | g1961_jugosloveni = 1501 | g1961_albanci = 38 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 33 | g1961_slovenci = 75 | g1961_crnogorci = 402 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Goražde === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Goražde | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 165450 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 11806 | g2013_bosnjaci = 11065 | g2013_srbi = 392 | g2013_hrvati = 20 | g2013_bosanci = 124 | g2013_muslimani = 56 | g2013_bosanciihercegovci = 27 | g2013_albanci = 12 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 2 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 60 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 16273 | g1991_muslimani = 9568 | g1991_srbi = 5584 | g1991_hrvati = 62 | g1991_jugosloveni = 663 | g1981_ukupno = 13022 | g1981_muslimani = 6746 | g1981_srbi = 4376 | g1981_hrvati = 75 | g1981_jugosloveni = 1495 | g1981_albanci = 23 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 13 | g1981_slovenci = 13 | g1981_crnogorci = 198 | g1971_ukupno = 9482 | g1971_muslimani = 5266 | g1971_srbi = 3675 | g1971_hrvati = 133 | g1971_jugosloveni = 100 | g1971_albanci = 17 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 10 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 212 | g1961_ukupno = 6914 | g1961_muslimani = 2198 | g1961_srbi = 3280 | g1961_hrvati = 217 | g1961_jugosloveni = 826 | g1961_albanci = 14 | g1961_madari = 4 | g1961_makedonci = 14 | g1961_slovenci = 30 | g1961_crnogorci = 301 }} == Politika == === Sastav grada === Grad Goražde je podijeljena na 20 mjesnih zajednica:<ref>{{Cite web| url=http://www.gorazde.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=104&Itemid=140 |title=Mjesne zajednice Grada Goražde |work=gorazde.ba |access-date= 4. 10. 2015}}</ref> {| class="wikitable" style="border-collapse:collapse;" |1. Goražde I || 11. Osječani |- |2. Goražde II || 12. Sadba |- |3. Goražde III || 13. Vranići |- |4. Goražde IV || 14. Posestra |- |5. Hubjeri || 15. Osanica |- |6. Zupčići || 16. Rešetnica |- |7. Vitkovići || 17. Ilovača |- |8. Mravinjac || 18. Faočići |- |9. Bogušići || 19. Kraboriš |- |10. Berič || 20. Orahovice |- |} == Privreda == === Turizam === ====Splavarenje==== Posebna i jedinstvena ponuda u Goraždu je splavarenje Drinom. Splavarenje na ovom neobičnom plovilu izgrađenom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, traje jedan dan, uz mogučnost sportskog ribolova sa splava i uživanja u gastro ponudi domaćih specijaliteta. Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Vlade Kantona početkom mjeseca Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila. ====Ribolov==== Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba interesantne ribolovnim sladokuscima. ====Lov==== Povoljna konfiguracija zemljišta,odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, od kojih izdvajamo najveće u Bosni i Hercegovini "Kriva Draga" u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova. == Kultura == === Manifestacije === ==== [[Internacionalni Festival prijateljstva]] ==== Centralni događaj turističke ljetne sezone je tradicionalni "Internacionalni Festival prijateljstva", koji se održava pod sloganom: "Prijateljstvo, druženje, igra i zabava". Ovaj festival, koji traje od 1. do 10. augusta, predstavlja sintezu različitih kulturnih dešavanja iz velikog broja evropskih zemalja, gdje moto ovog festivala dobija puni smisao i postiže željene efekte. "Internacionalni festival prijateljstva" okuplja brojne prijatelje Goražda iz cijele Evrope, a sjećanje na dobar provod i festivalski duh živi do narednog festivala. ==== [[Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"]] ==== U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Rade Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005. godine održao festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005." U revijalnom dijelu kao gosti učestvuju mnogi poznati izvođači narodne muzike. ==== Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom ==== U čast jednog od najistaknutijih bh. književnika i pripovjedača Isaka Samokovlije početkom Januara održava se tradicionalna manifestacija " Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom" koja traje više dana. Jedan dio manifestacije održava se i u Sarajevu. Ovim činom se obilježava godišnjica njegove smrti 15.januara 1955. godine. ==== [[Dani jabuke]] ==== Sajam "Dani jabuke" je privredno-kulturna manifestacija koja se održava u Goraždu. Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu i više godina. === Književnost === ==== Knjige o Goraždu ==== * "Goražde - u prošlosti i danas" (Napisao: prof. Rasim S. Živojević, Godina: 1964, Izdavač: Geografsko društvo BiH) * "Goraždanske Godine" (Napisao: Fahrudin Bečić, Godina: 1996, Izdavač: Compact-E) * "Biti svjedok istine" (Napisao: Ahmet Sejdić, Godina: 1996, Izdavač: Info-grafika) * "Ratni Dnevnik Goražde 1992. - 1995." (Napisao: Sarajlić Tarik, Godina: 1998, Izdavač: Smail Sarajlić) * "GORAŽDE: The Peacekeepers' Tale", CD/Audio zapis (Napisala: Gillian Sandford, Godina: 2001, Izdavač: gmsmedia) * "Safe Area Goražde" (Napisao: [[Joe Sacco]], Godina: 1997, Izdavač: Fantagraphics) * "No Escape Zone" (Napisao: Nick Richardson, Godina: 2000, Izdavač: Little, Brown) === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Goražde se nalaze sljedeći spomenici: * ″[[Nekropola Kućarin-Donje Polje|Nekropola sa stećcima u Hrančićima]]″ (historijsko područje), * ″[[Nekropola stećaka Kosače|Nekropola sa stećcima u selu Kosače]]″ (historijsko područje), * ″[[Arheološko područje Lug|Neolitsko naselje Lug]]″ (arheološko područje).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Goražde) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Sport == Uspjeh u sportu Goraždani postigli u karateu, odbojci, košarci i rukometu. Ovi klubovi osnovani su poslije II svjetskog rata i nemaju dugu tradiciju kao fudbalski klubovi, ali su postigli prilično dobar uspjeh, a osobito se dobro afirmisao sport u karateu. Osim tih, goraždani imaju dugu tradiciju i sportova na Drini. Kajakaški Klub BUK je jedan od najstarijh sportskih klubova u Goraždu i postoji vise od 40 godina. Goražde i rijeka Drina su redovno bili domaćini raznih takmičenja medju domaćim i inostranim kajakaškim klubovima. === Rukomet === Prvu rukometnu loptu u Goražde je 1956 godine donio nastavnik fizičke kulture Fikret Pašić koji je te godine formirao ekipu „Gimnazijalac“ i postao njen prvi trener. Polovinom 1957 godine, formirao se Opštinski rukometni odbor na čelu sa profesorom Otašom Kosorićem. Te godine nastaju ekipe: „Izviđač“, „Partizan“ a kasnije i „Radnički“. Prvi predsjednik R.K. “Radnički“ je bio Antun Jurjević-Tona. Prvi trener i igrač je bio Dragoljub Mičović. Rukomet je osvojio mlade u gradu, a utakmice su uvijek bile izuzetno posjećene. Sve ovo je doprinijelo razvoju rukometnog sporta u Goraždu. Oba rukometna kluba Goražde (muški i zenski) takmče se u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine. === Nogomet === Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv "Herceg Stjepan". Klub mijenja ime 1922 godine u "Gošk", koji je prvu međugradsku utakmicu odigrao protiv kluba "Jugovića" iz Foče. Klub je ovo ime zadržao sve do drugog svjetskog rata. Poslije oslobođenja osnovan je 1946. godine fudbalski klub "Bratstvo". Klub mijenja ime 1948. godine u ime "Sloga", koje zadržava do 1952. godine, kada dobija novo ime "Pobjeda". Ovo ime nosio je do 1957. godine, kada se od kluba "Pobjeda" prave dva sportka kluba: "Gošk" i "Radnički". Oba kluba postoje sve do 1960. godine. Te godine "Gošk" se fuzionirao sa "Radničkim", danasnje "Goražde". Klub se takmičio sa klubovima iz susjednih gradova u okviru goraždanskog saveza: Foče, Rogatice, Čajniča, Višegrada i Rudog. Sem toga takmičio se sa klubovima iz drugih mjesta u Bosni i Hercegovini pa i sa nekim sportskim klubovima iz Sarajeva. Pored "Radničkog" u Goraždu takodje postoji i fudbalski klub "Azot" Vitkovići === Košarka === [[KK Radnički Goražde]] je profesionalni košarkaški klub iz Goražda, Bosna i Hercegovina. Osnovan je 10.10.2010. Počeo je u drugoj ligi a potom je napredovao do A1 lige, te je u sezoni 2023/24. osvajanjem titule šampiona A1 lige ostvario plasman u najviši rang, Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine. === Karate === Karate klub "HOLIDAY" je počeo sa radom Marta 1998. Sada ovaj klub broji oko 150 članova svih uzrasta koji rade u četiri grupe u Goraždu i jednom sekcijom u Ilovači. Sportisti iz ovog kluba su u proteklih godina osvojili preko 200 medalja. Iz kluba je u reprezentaciji BiH bilo preko 10 takmičara od dječije do seniorske selekcije. Sportisti karate kluba "Holiday" i treneri su proglašavani među najuspješnije u bosansko-podrinjskom kantonu. === Ribolov === Na području općine i šire postoje više ribolovnih društava a to su: * Sportsko ribolovno društvo "Goražde" * Sportsko ribolovno društvo "Halil Sofradžija Ustikolina" * Sportsko ribolovno društvo "TOPLIK" Prača. == Poznate ličnosti == * [[Redžo Bekto]] * [[Isak Samokovlija]] * [[Rade Jovanović]] * [[Elvir Laković - Laka]] * [[Emir Bukovica]] * [[Aziz Gluščević - Zisko]] * [[Zona Isključenja]] * [[Senjanin Maglajlija]] * [[Kasim Kamenica]] * [[Anabela Funky G]] * [[Nudžeim Geca]] * [[Zaim Imamović (oficir)]] == Gradovi partneri == * {{ZD|NJE}} [[Gera]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Mettmann]], [[Njemačka]] * {{ZD|IRN}} [[Maragheh]], [[Iran]] == Također pogledajte == * [[Drinske mučenice]] == Literatura == * [[Ludwig Thallóczy]], Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, München und Leipzig 1914, 361, 398. * [[Mihailo Dinić]], Zemlje hercega Svetoga Save, Glas SKA 182, Beograd 1940, 151-297. * Desanka Kovačević, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961, 76-77, 134. * [[Desanka Kovačević-Kojić]], Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 90-91, 102-103. * [[Rasim Živojević]], Goražde u prošlosti i danas, Sarajevo 1964. * [[Bogumil Hrabak]], Goražde u XIV-XVI veku, JIČ XXX/2, Beograd 1997, 17-40. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Goražde Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.gorazde.ba/ Zvanični sajt grada Goražda] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} {{Grad Goražde}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Bosansko-podrinjskom kantonu]] [[Kategorija:Goražde|*]] [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] k52hc8bl10nhdbn25vcn2nb8qmv87pi 3847077 3847073 2026-05-17T00:55:29Z Benori 112325 /* Literatura */ 3847077 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Goražde (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Goražde | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Goražde | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | total_width = 300 | border = infobox | perrow = 1/2/2 | caption_align = center | image1 = Gorazdenocu.jpg | image2 = Goražde Drina 2.JPG | image3 = Goražde Drina 4.JPG | image4 = Goražde panorama.jpg | image5 = Goražde Panorama.JPG }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Goražde | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb Gorazde.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Goražde.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Goražde u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|40|N|18|59|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Ernest Imamović<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/167/0|title=Lokalni izbori 2024 - Goražde|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | površina_naselja = 6.07 | površina_grada = 253.80 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 11806 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 20897 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73 000 | pozivni_broj = (+387) 38 | matični_broj_naselja = 117994<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11452 | veb-sajt = {{URL|https://gorazde.ba/}} | fusnote = }} '''Goražde''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde]], u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. općina Goražde je imala 37.573 stanovnika, od toga u gradu Goraždu - 16.273. Na području grada Goražde danas živi oko 20.000 stanovnika. == Historija == Postoje tragovi života iz prahistorije, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka mjesta bili naseljeni već u mlađem [[Kameno doba|kamenom dobu]]. Kao i ostatak Bosne i Hercegovine, područje Goražda je u antici bilo naseljeno [[Iliri]]ma. Na to upućuje i ime naselja Glamoč, a pleme koje je živjelo na području Goražda jesu čuveni [[Autarijati]].<ref>{{Cite web|url=https://gorazde.ba/historija/|title=Historija - Goražde|website=Grad Goražde|access-date=12. januar 2022}}</ref> Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz [[Rimska imperija|rimskog perioda]]. Godine 2015. u naselju Hubjeri otkriveni su ostaci rimske vile stare više od 1800 godina.<ref>{{Cite web|url=http://mo.bpkg.gov.ba/novosti/3723/nova-otkrica-potvrduju-dugi-kontinuitet-zivota-na-ovom-prostoru|title=Nova otkrića potvrđuju dugi kontinuitet života na ovom prostoru|date=17. mart 2015|website=Vlada BPK-a Goražde: Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauke, kulturu i sport|publisher=BPK Goražde|access-date=12. januar 2022}}</ref> === Srednji vijek === Prvi spomen Goražda u pisanim historijskim izvorima je iz [[1376]]. godine. Radi se o dokumentu koji predstavlja ugovor o prevozu robe između [[Dubrovnik]]a do Goražda i iz Goražda u Dubrovnik. Goražde se javlja kao značajno [[tržište]] za [[sol]]. Vlah [[Burmazi|Burmaz]] iz [[Vlaški katun|katuna]] Krajslava Mrđenovića obavezao se Ivanu Ogreji da će prevesti tri [[tovar]]a soli do Goražda do Ivana Brelje Bogojevića ili Obrada Nekojevića za cijenu od 12 [[perper]]a.<ref>Državni arhiv u Dubrovniku, Diversa Cancellariae, Svezak XXIV, Folija 129.</ref> Goražde leži na lijevoj strani rijeke [[Drina|Drine]] na čuvenom [[Bosanski (Drinski) put|Bosanskom (drinskom) putu]] koji je spajao dubrovačko zaleđe sa unutrašnjošću [[Balkana]]. Dilema je da li ime naselja potječe od slavenske riječi „gorazd“ ([[Milica Grković]]), od riječi 'gorjeti' ([[Đoko Mazalić]]) ili gorovitih predjela u okolini. [[Prvi spomen Goražda|Prvi podatak o Goraždu]] kao naselju potiče iz marta 1379. (''in Gorasde''). Tadašnji registriran prijevoz robe od [[Dubrovnik]]a do Goražda i obrnuto pokazuje značaj goraždanskog područja koje se predstavlja tržištem za sol i izvoznim područjem za kožu. Goražde je trg koji se nalazio u rukama roda [[Kosače]] ("in Gorasde ad forum voiuode Sandagl"). Ima svoju tvrđavu, nazvanu Novi, koja je pomenuta u poveljama za vrijeme [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]] 1444. i 1454. (Nonio Gorasdo; civitate Nova in Drina cum castris et pertinentiis suis). Uprkos jakom prometu i značajnom prisustvu Dubrovčana, u Goraždu nije bilo dubrovačke kolonije. Nosioci privrednog razvoja bili su domaći trgovci koji su uvozili tkanine i luksuznu robu, a izvozili vosak, kože, crvac, olovo i srebro. Istaknuti su Pribilovići, Obradovići, Rogačići, Radosalići, Pribisalići, Vukosalići, Bogosalići, Bogoštići i [[Zlatarići]] koji su djelovali duži niz godina u poslovima sa Dubrovčanima. Maja [[1409]]-te, Goraždanin [[Pavao Branković]] vratio se s puta iz [[Lombardija|Lombardije]] u [[Italija|Italiji]]. U Goraždu je bila carina roda Kosače. U doba hercega Stjepana Vukčića Kosače, u [[Sopotnica|Sopotnici kraj Goražda]] [[1454]]. izgrađena je crkva [[Sveti Juraj|sv. Đurđa]]. Pored pisanih spomenika, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici – [[stećci]]. === Novi vijek === Goražde je palo pod osmanlijsku vlast 1465. Administrativno je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka i Fočanskog (Drinskog) kadiluka. Bilo je sjedište nahije. U 19. vijeku povremeno je sjedište kadiluka, a onda pripada Čajniču. U periodu 1519-23. uz crkvu sv. Đurđa djeluje štamparija pod vodstvom braće Đurđa i Teodora Ljubavića. Sredinom 16. vijeka podignut je drveni most preko rijeke Drine. U 17. vijeku privredni razvoj naselja dobija novi zamah. U 18. vijeku tu se pominju dvije džamije zadužbine begova [[Sijerčići|Sijerčića]]. U doba austrougarske jača cestovna infrastruktura, školstvo, trgovina i zanatstvo, a u novije doba razvijaju se i industrijski pogoni. U samom gradu u doba austrougarske iprave izgrađena je kasarna 1886. godine. Danas je to obnovljena Osnovna škola "[[Husein-ef. Đozo]]" (ranije O.Š. "Nikola Tesla"). === Savremeno doba === ==== Prvi svjetski rat ==== Prvi svjetski rat Bosna i Hercegovina su pod Austro-Ugarskom okupacijom. ==== Drugi svjetski rat ==== U toku Drugog svjetskog rata Goražde više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i italijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]]. U tom sukobu najviše strada civilno stanovništvo. === Rat 1992-1995. === Planovi oko stvaranja "Velike Srbije", doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć bosanskih Srba i [[JNA]], aprila 1992. godine izvrši napad na grad. [[Datoteka:Jahorina Jabuka 2.JPG|mini|"Put spasa" do Grepka]] Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. U vrijeme blokade grada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije. Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih četničkih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150&nbsp;km² prostora, došlo se do oružja i municije. Sve ovo ukazalo je da je na goraždanskom prostoru stasala jaka armija. Nakon oslobađanja 150&nbsp;km² na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija zauzinanja teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan. Jedini bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu je Goražde. == Geografija == U gornjem toku rijeke [[Drina|Drine]], otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine [[Jahorina|Jahorine]], na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima. Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, [[Srbija|Srbiju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], dobra veza sa [[Sarajevo]]m i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - [[Čemerno (Gacko)|Čemerno]] - [[Gacko]] - [[Dubrovnik]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Goražda|Spisak naseljenih mjesta u gradu Goraždu}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Goražde ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Bašabulići, Bogdanići, Borak Brdo, Borova, Bosanje, Bučje, Dragolji, Dragovići, Džuha, Đakovići, Gojčevići, Gradac, Hajradinovići, Hladila, Hrid, Hrušanj, Jabuka, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kopači, Kostenik, Krašići, Ljeskovik, Mašići, Milanovići, Nevorići, Novakovići, Odžak, Podhomara, Podkozara Gornja, Podmeljine, Pribjenovići, Prolaz, Pršeši, Radmilovići, Ropovići, Rusanj, Seoca, Surovi, Šovšići, Trebeševo, Ustiprača, Vlahovići, Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zubovići, Zubovići u Oglečevi, Žitovo i Živojevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Blagojevići, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevići, Sopotnica, Uhotići i Žuželo. Od ovog područja formirana je općina [[Novo Goražde]] (prije Ustiprača). [[Datoteka:Goražde Mosque.JPG|mini|Džamija Kajserija u centru grada]] === Nacionalni sastav stanovništva - grad Goražde === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Goražde | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11452 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20897 | g2013_bosnjaci = 19692 | g2013_srbi = 707 | g2013_hrvati = 23 | g2013_bosanci = 166 | g2013_romi = 29 | g2013_muslimani = 89 | g2013_bosanciihercegovci = 39 | g2013_albanci = 15 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 2 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 73 | g2013_nepoznato = 9 | g1991_ukupno = 37573 | g1991_muslimani = 26296 | g1991_srbi = 9843 | g1991_hrvati = 80 | g1991_jugosloveni = 789 | g1981_ukupno = 36924 | g1981_muslimani = 25142 | g1981_srbi = 9107 | g1981_hrvati = 99 | g1981_jugosloveni = 2017 | g1981_albanci = 41 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 16 | g1981_romi = 89 | g1981_slovenci = 17 | g1981_crnogorci = 243 | g1971_ukupno = 34685 | g1971_muslimani = 24544 | g1971_srbi = 9293 | g1971_hrvati = 179 | g1971_jugosloveni = 168 | g1971_albanci = 26 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 12 | g1971_romi = 38 | g1971_slovenci = 30 | g1971_crnogorci = 280 | g1961_ukupno = 31303 | g1961_muslimani = 19305 | g1961_srbi = 9569 | g1961_hrvati = 314 | g1961_jugosloveni = 1501 | g1961_albanci = 38 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 33 | g1961_slovenci = 75 | g1961_crnogorci = 402 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Goražde === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Goražde | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 165450 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 11806 | g2013_bosnjaci = 11065 | g2013_srbi = 392 | g2013_hrvati = 20 | g2013_bosanci = 124 | g2013_muslimani = 56 | g2013_bosanciihercegovci = 27 | g2013_albanci = 12 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 2 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 60 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 16273 | g1991_muslimani = 9568 | g1991_srbi = 5584 | g1991_hrvati = 62 | g1991_jugosloveni = 663 | g1981_ukupno = 13022 | g1981_muslimani = 6746 | g1981_srbi = 4376 | g1981_hrvati = 75 | g1981_jugosloveni = 1495 | g1981_albanci = 23 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 13 | g1981_slovenci = 13 | g1981_crnogorci = 198 | g1971_ukupno = 9482 | g1971_muslimani = 5266 | g1971_srbi = 3675 | g1971_hrvati = 133 | g1971_jugosloveni = 100 | g1971_albanci = 17 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 10 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 212 | g1961_ukupno = 6914 | g1961_muslimani = 2198 | g1961_srbi = 3280 | g1961_hrvati = 217 | g1961_jugosloveni = 826 | g1961_albanci = 14 | g1961_madari = 4 | g1961_makedonci = 14 | g1961_slovenci = 30 | g1961_crnogorci = 301 }} == Politika == === Sastav grada === Grad Goražde je podijeljena na 20 mjesnih zajednica:<ref>{{Cite web| url=http://www.gorazde.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=104&Itemid=140 |title=Mjesne zajednice Grada Goražde |work=gorazde.ba |access-date= 4. 10. 2015}}</ref> {| class="wikitable" style="border-collapse:collapse;" |1. Goražde I || 11. Osječani |- |2. Goražde II || 12. Sadba |- |3. Goražde III || 13. Vranići |- |4. Goražde IV || 14. Posestra |- |5. Hubjeri || 15. Osanica |- |6. Zupčići || 16. Rešetnica |- |7. Vitkovići || 17. Ilovača |- |8. Mravinjac || 18. Faočići |- |9. Bogušići || 19. Kraboriš |- |10. Berič || 20. Orahovice |- |} == Privreda == === Turizam === ====Splavarenje==== Posebna i jedinstvena ponuda u Goraždu je splavarenje Drinom. Splavarenje na ovom neobičnom plovilu izgrađenom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, traje jedan dan, uz mogučnost sportskog ribolova sa splava i uživanja u gastro ponudi domaćih specijaliteta. Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Vlade Kantona početkom mjeseca Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila. ====Ribolov==== Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba interesantne ribolovnim sladokuscima. ====Lov==== Povoljna konfiguracija zemljišta,odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, od kojih izdvajamo najveće u Bosni i Hercegovini "Kriva Draga" u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova. == Kultura == === Manifestacije === ==== [[Internacionalni Festival prijateljstva]] ==== Centralni događaj turističke ljetne sezone je tradicionalni "Internacionalni Festival prijateljstva", koji se održava pod sloganom: "Prijateljstvo, druženje, igra i zabava". Ovaj festival, koji traje od 1. do 10. augusta, predstavlja sintezu različitih kulturnih dešavanja iz velikog broja evropskih zemalja, gdje moto ovog festivala dobija puni smisao i postiže željene efekte. "Internacionalni festival prijateljstva" okuplja brojne prijatelje Goražda iz cijele Evrope, a sjećanje na dobar provod i festivalski duh živi do narednog festivala. ==== [[Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"]] ==== U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Rade Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005. godine održao festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005." U revijalnom dijelu kao gosti učestvuju mnogi poznati izvođači narodne muzike. ==== Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom ==== U čast jednog od najistaknutijih bh. književnika i pripovjedača Isaka Samokovlije početkom Januara održava se tradicionalna manifestacija " Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom" koja traje više dana. Jedan dio manifestacije održava se i u Sarajevu. Ovim činom se obilježava godišnjica njegove smrti 15.januara 1955. godine. ==== [[Dani jabuke]] ==== Sajam "Dani jabuke" je privredno-kulturna manifestacija koja se održava u Goraždu. Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu i više godina. === Književnost === ==== Knjige o Goraždu ==== * "Goražde - u prošlosti i danas" (Napisao: prof. Rasim S. Živojević, Godina: 1964, Izdavač: Geografsko društvo BiH) * "Goraždanske Godine" (Napisao: Fahrudin Bečić, Godina: 1996, Izdavač: Compact-E) * "Biti svjedok istine" (Napisao: Ahmet Sejdić, Godina: 1996, Izdavač: Info-grafika) * "Ratni Dnevnik Goražde 1992. - 1995." (Napisao: Sarajlić Tarik, Godina: 1998, Izdavač: Smail Sarajlić) * "GORAŽDE: The Peacekeepers' Tale", CD/Audio zapis (Napisala: Gillian Sandford, Godina: 2001, Izdavač: gmsmedia) * "Safe Area Goražde" (Napisao: [[Joe Sacco]], Godina: 1997, Izdavač: Fantagraphics) * "No Escape Zone" (Napisao: Nick Richardson, Godina: 2000, Izdavač: Little, Brown) === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Goražde se nalaze sljedeći spomenici: * ″[[Nekropola Kućarin-Donje Polje|Nekropola sa stećcima u Hrančićima]]″ (historijsko područje), * ″[[Nekropola stećaka Kosače|Nekropola sa stećcima u selu Kosače]]″ (historijsko područje), * ″[[Arheološko područje Lug|Neolitsko naselje Lug]]″ (arheološko područje).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Goražde) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Sport == Uspjeh u sportu Goraždani postigli u karateu, odbojci, košarci i rukometu. Ovi klubovi osnovani su poslije II svjetskog rata i nemaju dugu tradiciju kao fudbalski klubovi, ali su postigli prilično dobar uspjeh, a osobito se dobro afirmisao sport u karateu. Osim tih, goraždani imaju dugu tradiciju i sportova na Drini. Kajakaški Klub BUK je jedan od najstarijh sportskih klubova u Goraždu i postoji vise od 40 godina. Goražde i rijeka Drina su redovno bili domaćini raznih takmičenja medju domaćim i inostranim kajakaškim klubovima. === Rukomet === Prvu rukometnu loptu u Goražde je 1956 godine donio nastavnik fizičke kulture Fikret Pašić koji je te godine formirao ekipu „Gimnazijalac“ i postao njen prvi trener. Polovinom 1957 godine, formirao se Opštinski rukometni odbor na čelu sa profesorom Otašom Kosorićem. Te godine nastaju ekipe: „Izviđač“, „Partizan“ a kasnije i „Radnički“. Prvi predsjednik R.K. “Radnički“ je bio Antun Jurjević-Tona. Prvi trener i igrač je bio Dragoljub Mičović. Rukomet je osvojio mlade u gradu, a utakmice su uvijek bile izuzetno posjećene. Sve ovo je doprinijelo razvoju rukometnog sporta u Goraždu. Oba rukometna kluba Goražde (muški i zenski) takmče se u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine. === Nogomet === Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv "Herceg Stjepan". Klub mijenja ime 1922 godine u "Gošk", koji je prvu međugradsku utakmicu odigrao protiv kluba "Jugovića" iz Foče. Klub je ovo ime zadržao sve do drugog svjetskog rata. Poslije oslobođenja osnovan je 1946. godine fudbalski klub "Bratstvo". Klub mijenja ime 1948. godine u ime "Sloga", koje zadržava do 1952. godine, kada dobija novo ime "Pobjeda". Ovo ime nosio je do 1957. godine, kada se od kluba "Pobjeda" prave dva sportka kluba: "Gošk" i "Radnički". Oba kluba postoje sve do 1960. godine. Te godine "Gošk" se fuzionirao sa "Radničkim", danasnje "Goražde". Klub se takmičio sa klubovima iz susjednih gradova u okviru goraždanskog saveza: Foče, Rogatice, Čajniča, Višegrada i Rudog. Sem toga takmičio se sa klubovima iz drugih mjesta u Bosni i Hercegovini pa i sa nekim sportskim klubovima iz Sarajeva. Pored "Radničkog" u Goraždu takodje postoji i fudbalski klub "Azot" Vitkovići === Košarka === [[KK Radnički Goražde]] je profesionalni košarkaški klub iz Goražda, Bosna i Hercegovina. Osnovan je 10.10.2010. Počeo je u drugoj ligi a potom je napredovao do A1 lige, te je u sezoni 2023/24. osvajanjem titule šampiona A1 lige ostvario plasman u najviši rang, Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine. === Karate === Karate klub "HOLIDAY" je počeo sa radom Marta 1998. Sada ovaj klub broji oko 150 članova svih uzrasta koji rade u četiri grupe u Goraždu i jednom sekcijom u Ilovači. Sportisti iz ovog kluba su u proteklih godina osvojili preko 200 medalja. Iz kluba je u reprezentaciji BiH bilo preko 10 takmičara od dječije do seniorske selekcije. Sportisti karate kluba "Holiday" i treneri su proglašavani među najuspješnije u bosansko-podrinjskom kantonu. === Ribolov === Na području općine i šire postoje više ribolovnih društava a to su: * Sportsko ribolovno društvo "Goražde" * Sportsko ribolovno društvo "Halil Sofradžija Ustikolina" * Sportsko ribolovno društvo "TOPLIK" Prača. == Poznate ličnosti == * [[Redžo Bekto]] * [[Isak Samokovlija]] * [[Rade Jovanović]] * [[Elvir Laković - Laka]] * [[Emir Bukovica]] * [[Aziz Gluščević - Zisko]] * [[Zona Isključenja]] * [[Senjanin Maglajlija]] * [[Kasim Kamenica]] * [[Anabela Funky G]] * [[Nudžeim Geca]] * [[Zaim Imamović (oficir)]] == Gradovi partneri == * {{ZD|NJE}} [[Gera]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Mettmann]], [[Njemačka]] * {{ZD|IRN}} [[Maragheh]], [[Iran]] == Također pogledajte == * [[Drinske mučenice]] == Literatura == * [[Ludwig Thallóczy]], Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, München und Leipzig 1914, 361, 398. * [[Mihailo Dinić]], Zemlje hercega Svetoga Save, Glas SKA 182, Beograd 1940, 151-297. * Desanka Kovačević, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961, 76-77, 134. * [[Desanka Kovačević-Kojić]], Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 90-91, 102-103. * [[Rasim Živojević]], Goražde u prošlosti i danas, Sarajevo 1964. * [[Bogumil Hrabak]], Goražde u XIV-XVI veku, JIČ XXX/2, Beograd 1997, 17-40. * [[Amila Brajlović Zukanović]], Hajde, dušo, idemo dalje, Sarajevo, 2025. * [[Muamer Džananović]], Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade, Goražde 2015. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Goražde Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.gorazde.ba/ Zvanični sajt grada Goražda] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} {{Grad Goražde}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Bosansko-podrinjskom kantonu]] [[Kategorija:Goražde|*]] [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] jtqtak825i5acw318vihe93li3stins 3847078 3847077 2026-05-17T00:59:15Z Benori 112325 /* Poznate ličnosti */ 3847078 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Goražde (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Goražde | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Goražde | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | total_width = 300 | border = infobox | perrow = 1/2/2 | caption_align = center | image1 = Gorazdenocu.jpg | image2 = Goražde Drina 2.JPG | image3 = Goražde Drina 4.JPG | image4 = Goražde panorama.jpg | image5 = Goražde Panorama.JPG }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Goražde | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb Gorazde.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Goražde.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Goražde u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|40|N|18|59|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Ernest Imamović<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/167/0|title=Lokalni izbori 2024 - Goražde|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | površina_naselja = 6.07 | površina_grada = 253.80 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 11806 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 20897 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73 000 | pozivni_broj = (+387) 38 | matični_broj_naselja = 117994<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11452 | veb-sajt = {{URL|https://gorazde.ba/}} | fusnote = }} '''Goražde''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde]], u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. općina Goražde je imala 37.573 stanovnika, od toga u gradu Goraždu - 16.273. Na području grada Goražde danas živi oko 20.000 stanovnika. == Historija == Postoje tragovi života iz prahistorije, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka mjesta bili naseljeni već u mlađem [[Kameno doba|kamenom dobu]]. Kao i ostatak Bosne i Hercegovine, područje Goražda je u antici bilo naseljeno [[Iliri]]ma. Na to upućuje i ime naselja Glamoč, a pleme koje je živjelo na području Goražda jesu čuveni [[Autarijati]].<ref>{{Cite web|url=https://gorazde.ba/historija/|title=Historija - Goražde|website=Grad Goražde|access-date=12. januar 2022}}</ref> Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz [[Rimska imperija|rimskog perioda]]. Godine 2015. u naselju Hubjeri otkriveni su ostaci rimske vile stare više od 1800 godina.<ref>{{Cite web|url=http://mo.bpkg.gov.ba/novosti/3723/nova-otkrica-potvrduju-dugi-kontinuitet-zivota-na-ovom-prostoru|title=Nova otkrića potvrđuju dugi kontinuitet života na ovom prostoru|date=17. mart 2015|website=Vlada BPK-a Goražde: Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauke, kulturu i sport|publisher=BPK Goražde|access-date=12. januar 2022}}</ref> === Srednji vijek === Prvi spomen Goražda u pisanim historijskim izvorima je iz [[1376]]. godine. Radi se o dokumentu koji predstavlja ugovor o prevozu robe između [[Dubrovnik]]a do Goražda i iz Goražda u Dubrovnik. Goražde se javlja kao značajno [[tržište]] za [[sol]]. Vlah [[Burmazi|Burmaz]] iz [[Vlaški katun|katuna]] Krajslava Mrđenovića obavezao se Ivanu Ogreji da će prevesti tri [[tovar]]a soli do Goražda do Ivana Brelje Bogojevića ili Obrada Nekojevića za cijenu od 12 [[perper]]a.<ref>Državni arhiv u Dubrovniku, Diversa Cancellariae, Svezak XXIV, Folija 129.</ref> Goražde leži na lijevoj strani rijeke [[Drina|Drine]] na čuvenom [[Bosanski (Drinski) put|Bosanskom (drinskom) putu]] koji je spajao dubrovačko zaleđe sa unutrašnjošću [[Balkana]]. Dilema je da li ime naselja potječe od slavenske riječi „gorazd“ ([[Milica Grković]]), od riječi 'gorjeti' ([[Đoko Mazalić]]) ili gorovitih predjela u okolini. [[Prvi spomen Goražda|Prvi podatak o Goraždu]] kao naselju potiče iz marta 1379. (''in Gorasde''). Tadašnji registriran prijevoz robe od [[Dubrovnik]]a do Goražda i obrnuto pokazuje značaj goraždanskog područja koje se predstavlja tržištem za sol i izvoznim područjem za kožu. Goražde je trg koji se nalazio u rukama roda [[Kosače]] ("in Gorasde ad forum voiuode Sandagl"). Ima svoju tvrđavu, nazvanu Novi, koja je pomenuta u poveljama za vrijeme [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]] 1444. i 1454. (Nonio Gorasdo; civitate Nova in Drina cum castris et pertinentiis suis). Uprkos jakom prometu i značajnom prisustvu Dubrovčana, u Goraždu nije bilo dubrovačke kolonije. Nosioci privrednog razvoja bili su domaći trgovci koji su uvozili tkanine i luksuznu robu, a izvozili vosak, kože, crvac, olovo i srebro. Istaknuti su Pribilovići, Obradovići, Rogačići, Radosalići, Pribisalići, Vukosalići, Bogosalići, Bogoštići i [[Zlatarići]] koji su djelovali duži niz godina u poslovima sa Dubrovčanima. Maja [[1409]]-te, Goraždanin [[Pavao Branković]] vratio se s puta iz [[Lombardija|Lombardije]] u [[Italija|Italiji]]. U Goraždu je bila carina roda Kosače. U doba hercega Stjepana Vukčića Kosače, u [[Sopotnica|Sopotnici kraj Goražda]] [[1454]]. izgrađena je crkva [[Sveti Juraj|sv. Đurđa]]. Pored pisanih spomenika, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici – [[stećci]]. === Novi vijek === Goražde je palo pod osmanlijsku vlast 1465. Administrativno je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka i Fočanskog (Drinskog) kadiluka. Bilo je sjedište nahije. U 19. vijeku povremeno je sjedište kadiluka, a onda pripada Čajniču. U periodu 1519-23. uz crkvu sv. Đurđa djeluje štamparija pod vodstvom braće Đurđa i Teodora Ljubavića. Sredinom 16. vijeka podignut je drveni most preko rijeke Drine. U 17. vijeku privredni razvoj naselja dobija novi zamah. U 18. vijeku tu se pominju dvije džamije zadužbine begova [[Sijerčići|Sijerčića]]. U doba austrougarske jača cestovna infrastruktura, školstvo, trgovina i zanatstvo, a u novije doba razvijaju se i industrijski pogoni. U samom gradu u doba austrougarske iprave izgrađena je kasarna 1886. godine. Danas je to obnovljena Osnovna škola "[[Husein-ef. Đozo]]" (ranije O.Š. "Nikola Tesla"). === Savremeno doba === ==== Prvi svjetski rat ==== Prvi svjetski rat Bosna i Hercegovina su pod Austro-Ugarskom okupacijom. ==== Drugi svjetski rat ==== U toku Drugog svjetskog rata Goražde više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i italijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]]. U tom sukobu najviše strada civilno stanovništvo. === Rat 1992-1995. === Planovi oko stvaranja "Velike Srbije", doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć bosanskih Srba i [[JNA]], aprila 1992. godine izvrši napad na grad. [[Datoteka:Jahorina Jabuka 2.JPG|mini|"Put spasa" do Grepka]] Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. U vrijeme blokade grada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije. Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih četničkih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150&nbsp;km² prostora, došlo se do oružja i municije. Sve ovo ukazalo je da je na goraždanskom prostoru stasala jaka armija. Nakon oslobađanja 150&nbsp;km² na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija zauzinanja teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan. Jedini bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu je Goražde. == Geografija == U gornjem toku rijeke [[Drina|Drine]], otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine [[Jahorina|Jahorine]], na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima. Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, [[Srbija|Srbiju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], dobra veza sa [[Sarajevo]]m i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - [[Čemerno (Gacko)|Čemerno]] - [[Gacko]] - [[Dubrovnik]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Goražda|Spisak naseljenih mjesta u gradu Goraždu}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Goražde ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Bašabulići, Bogdanići, Borak Brdo, Borova, Bosanje, Bučje, Dragolji, Dragovići, Džuha, Đakovići, Gojčevići, Gradac, Hajradinovići, Hladila, Hrid, Hrušanj, Jabuka, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kopači, Kostenik, Krašići, Ljeskovik, Mašići, Milanovići, Nevorići, Novakovići, Odžak, Podhomara, Podkozara Gornja, Podmeljine, Pribjenovići, Prolaz, Pršeši, Radmilovići, Ropovići, Rusanj, Seoca, Surovi, Šovšići, Trebeševo, Ustiprača, Vlahovići, Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zubovići, Zubovići u Oglečevi, Žitovo i Živojevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Blagojevići, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevići, Sopotnica, Uhotići i Žuželo. Od ovog područja formirana je općina [[Novo Goražde]] (prije Ustiprača). [[Datoteka:Goražde Mosque.JPG|mini|Džamija Kajserija u centru grada]] === Nacionalni sastav stanovništva - grad Goražde === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Goražde | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11452 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20897 | g2013_bosnjaci = 19692 | g2013_srbi = 707 | g2013_hrvati = 23 | g2013_bosanci = 166 | g2013_romi = 29 | g2013_muslimani = 89 | g2013_bosanciihercegovci = 39 | g2013_albanci = 15 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 2 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 73 | g2013_nepoznato = 9 | g1991_ukupno = 37573 | g1991_muslimani = 26296 | g1991_srbi = 9843 | g1991_hrvati = 80 | g1991_jugosloveni = 789 | g1981_ukupno = 36924 | g1981_muslimani = 25142 | g1981_srbi = 9107 | g1981_hrvati = 99 | g1981_jugosloveni = 2017 | g1981_albanci = 41 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 16 | g1981_romi = 89 | g1981_slovenci = 17 | g1981_crnogorci = 243 | g1971_ukupno = 34685 | g1971_muslimani = 24544 | g1971_srbi = 9293 | g1971_hrvati = 179 | g1971_jugosloveni = 168 | g1971_albanci = 26 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 12 | g1971_romi = 38 | g1971_slovenci = 30 | g1971_crnogorci = 280 | g1961_ukupno = 31303 | g1961_muslimani = 19305 | g1961_srbi = 9569 | g1961_hrvati = 314 | g1961_jugosloveni = 1501 | g1961_albanci = 38 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 33 | g1961_slovenci = 75 | g1961_crnogorci = 402 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Goražde === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Goražde | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 165450 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 11806 | g2013_bosnjaci = 11065 | g2013_srbi = 392 | g2013_hrvati = 20 | g2013_bosanci = 124 | g2013_muslimani = 56 | g2013_bosanciihercegovci = 27 | g2013_albanci = 12 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 2 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 60 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 16273 | g1991_muslimani = 9568 | g1991_srbi = 5584 | g1991_hrvati = 62 | g1991_jugosloveni = 663 | g1981_ukupno = 13022 | g1981_muslimani = 6746 | g1981_srbi = 4376 | g1981_hrvati = 75 | g1981_jugosloveni = 1495 | g1981_albanci = 23 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 13 | g1981_slovenci = 13 | g1981_crnogorci = 198 | g1971_ukupno = 9482 | g1971_muslimani = 5266 | g1971_srbi = 3675 | g1971_hrvati = 133 | g1971_jugosloveni = 100 | g1971_albanci = 17 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 10 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 212 | g1961_ukupno = 6914 | g1961_muslimani = 2198 | g1961_srbi = 3280 | g1961_hrvati = 217 | g1961_jugosloveni = 826 | g1961_albanci = 14 | g1961_madari = 4 | g1961_makedonci = 14 | g1961_slovenci = 30 | g1961_crnogorci = 301 }} == Politika == === Sastav grada === Grad Goražde je podijeljena na 20 mjesnih zajednica:<ref>{{Cite web| url=http://www.gorazde.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=104&Itemid=140 |title=Mjesne zajednice Grada Goražde |work=gorazde.ba |access-date= 4. 10. 2015}}</ref> {| class="wikitable" style="border-collapse:collapse;" |1. Goražde I || 11. Osječani |- |2. Goražde II || 12. Sadba |- |3. Goražde III || 13. Vranići |- |4. Goražde IV || 14. Posestra |- |5. Hubjeri || 15. Osanica |- |6. Zupčići || 16. Rešetnica |- |7. Vitkovići || 17. Ilovača |- |8. Mravinjac || 18. Faočići |- |9. Bogušići || 19. Kraboriš |- |10. Berič || 20. Orahovice |- |} == Privreda == === Turizam === ====Splavarenje==== Posebna i jedinstvena ponuda u Goraždu je splavarenje Drinom. Splavarenje na ovom neobičnom plovilu izgrađenom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, traje jedan dan, uz mogučnost sportskog ribolova sa splava i uživanja u gastro ponudi domaćih specijaliteta. Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Vlade Kantona početkom mjeseca Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila. ====Ribolov==== Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba interesantne ribolovnim sladokuscima. ====Lov==== Povoljna konfiguracija zemljišta,odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, od kojih izdvajamo najveće u Bosni i Hercegovini "Kriva Draga" u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova. == Kultura == === Manifestacije === ==== [[Internacionalni Festival prijateljstva]] ==== Centralni događaj turističke ljetne sezone je tradicionalni "Internacionalni Festival prijateljstva", koji se održava pod sloganom: "Prijateljstvo, druženje, igra i zabava". Ovaj festival, koji traje od 1. do 10. augusta, predstavlja sintezu različitih kulturnih dešavanja iz velikog broja evropskih zemalja, gdje moto ovog festivala dobija puni smisao i postiže željene efekte. "Internacionalni festival prijateljstva" okuplja brojne prijatelje Goražda iz cijele Evrope, a sjećanje na dobar provod i festivalski duh živi do narednog festivala. ==== [[Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"]] ==== U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Rade Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005. godine održao festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005." U revijalnom dijelu kao gosti učestvuju mnogi poznati izvođači narodne muzike. ==== Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom ==== U čast jednog od najistaknutijih bh. književnika i pripovjedača Isaka Samokovlije početkom Januara održava se tradicionalna manifestacija " Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom" koja traje više dana. Jedan dio manifestacije održava se i u Sarajevu. Ovim činom se obilježava godišnjica njegove smrti 15.januara 1955. godine. ==== [[Dani jabuke]] ==== Sajam "Dani jabuke" je privredno-kulturna manifestacija koja se održava u Goraždu. Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu i više godina. === Književnost === ==== Knjige o Goraždu ==== * "Goražde - u prošlosti i danas" (Napisao: prof. Rasim S. Živojević, Godina: 1964, Izdavač: Geografsko društvo BiH) * "Goraždanske Godine" (Napisao: Fahrudin Bečić, Godina: 1996, Izdavač: Compact-E) * "Biti svjedok istine" (Napisao: Ahmet Sejdić, Godina: 1996, Izdavač: Info-grafika) * "Ratni Dnevnik Goražde 1992. - 1995." (Napisao: Sarajlić Tarik, Godina: 1998, Izdavač: Smail Sarajlić) * "GORAŽDE: The Peacekeepers' Tale", CD/Audio zapis (Napisala: Gillian Sandford, Godina: 2001, Izdavač: gmsmedia) * "Safe Area Goražde" (Napisao: [[Joe Sacco]], Godina: 1997, Izdavač: Fantagraphics) * "No Escape Zone" (Napisao: Nick Richardson, Godina: 2000, Izdavač: Little, Brown) === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Goražde se nalaze sljedeći spomenici: * ″[[Nekropola Kućarin-Donje Polje|Nekropola sa stećcima u Hrančićima]]″ (historijsko područje), * ″[[Nekropola stećaka Kosače|Nekropola sa stećcima u selu Kosače]]″ (historijsko područje), * ″[[Arheološko područje Lug|Neolitsko naselje Lug]]″ (arheološko područje).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Goražde) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Sport == Uspjeh u sportu Goraždani postigli u karateu, odbojci, košarci i rukometu. Ovi klubovi osnovani su poslije II svjetskog rata i nemaju dugu tradiciju kao fudbalski klubovi, ali su postigli prilično dobar uspjeh, a osobito se dobro afirmisao sport u karateu. Osim tih, goraždani imaju dugu tradiciju i sportova na Drini. Kajakaški Klub BUK je jedan od najstarijh sportskih klubova u Goraždu i postoji vise od 40 godina. Goražde i rijeka Drina su redovno bili domaćini raznih takmičenja medju domaćim i inostranim kajakaškim klubovima. === Rukomet === Prvu rukometnu loptu u Goražde je 1956 godine donio nastavnik fizičke kulture Fikret Pašić koji je te godine formirao ekipu „Gimnazijalac“ i postao njen prvi trener. Polovinom 1957 godine, formirao se Opštinski rukometni odbor na čelu sa profesorom Otašom Kosorićem. Te godine nastaju ekipe: „Izviđač“, „Partizan“ a kasnije i „Radnički“. Prvi predsjednik R.K. “Radnički“ je bio Antun Jurjević-Tona. Prvi trener i igrač je bio Dragoljub Mičović. Rukomet je osvojio mlade u gradu, a utakmice su uvijek bile izuzetno posjećene. Sve ovo je doprinijelo razvoju rukometnog sporta u Goraždu. Oba rukometna kluba Goražde (muški i zenski) takmče se u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine. === Nogomet === Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv "Herceg Stjepan". Klub mijenja ime 1922 godine u "Gošk", koji je prvu međugradsku utakmicu odigrao protiv kluba "Jugovića" iz Foče. Klub je ovo ime zadržao sve do drugog svjetskog rata. Poslije oslobođenja osnovan je 1946. godine fudbalski klub "Bratstvo". Klub mijenja ime 1948. godine u ime "Sloga", koje zadržava do 1952. godine, kada dobija novo ime "Pobjeda". Ovo ime nosio je do 1957. godine, kada se od kluba "Pobjeda" prave dva sportka kluba: "Gošk" i "Radnički". Oba kluba postoje sve do 1960. godine. Te godine "Gošk" se fuzionirao sa "Radničkim", danasnje "Goražde". Klub se takmičio sa klubovima iz susjednih gradova u okviru goraždanskog saveza: Foče, Rogatice, Čajniča, Višegrada i Rudog. Sem toga takmičio se sa klubovima iz drugih mjesta u Bosni i Hercegovini pa i sa nekim sportskim klubovima iz Sarajeva. Pored "Radničkog" u Goraždu takodje postoji i fudbalski klub "Azot" Vitkovići === Košarka === [[KK Radnički Goražde]] je profesionalni košarkaški klub iz Goražda, Bosna i Hercegovina. Osnovan je 10.10.2010. Počeo je u drugoj ligi a potom je napredovao do A1 lige, te je u sezoni 2023/24. osvajanjem titule šampiona A1 lige ostvario plasman u najviši rang, Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine. === Karate === Karate klub "HOLIDAY" je počeo sa radom Marta 1998. Sada ovaj klub broji oko 150 članova svih uzrasta koji rade u četiri grupe u Goraždu i jednom sekcijom u Ilovači. Sportisti iz ovog kluba su u proteklih godina osvojili preko 200 medalja. Iz kluba je u reprezentaciji BiH bilo preko 10 takmičara od dječije do seniorske selekcije. Sportisti karate kluba "Holiday" i treneri su proglašavani među najuspješnije u bosansko-podrinjskom kantonu. === Ribolov === Na području općine i šire postoje više ribolovnih društava a to su: * Sportsko ribolovno društvo "Goražde" * Sportsko ribolovno društvo "Halil Sofradžija Ustikolina" * Sportsko ribolovno društvo "TOPLIK" Prača. == Poznate ličnosti == * [[Redžo Bekto]] * [[Isak Samokovlija]] * [[Rade Jovanović]] * [[Elvir Laković - Laka]] * [[Emir Bukovica]] * [[Aziz Gluščević - Zisko]] * [[Zona Isključenja]] * [[Senjanin Maglajlija]] * [[Kasim Kamenica]] * [[Anabela Funky G]] * [[Nudžeim Geca]] * [[Zaim Imamović (oficir)]] * [[Džejla Ramović]] == Gradovi partneri == * {{ZD|NJE}} [[Gera]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Mettmann]], [[Njemačka]] * {{ZD|IRN}} [[Maragheh]], [[Iran]] == Također pogledajte == * [[Drinske mučenice]] == Literatura == * [[Ludwig Thallóczy]], Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, München und Leipzig 1914, 361, 398. * [[Mihailo Dinić]], Zemlje hercega Svetoga Save, Glas SKA 182, Beograd 1940, 151-297. * Desanka Kovačević, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961, 76-77, 134. * [[Desanka Kovačević-Kojić]], Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 90-91, 102-103. * [[Rasim Živojević]], Goražde u prošlosti i danas, Sarajevo 1964. * [[Bogumil Hrabak]], Goražde u XIV-XVI veku, JIČ XXX/2, Beograd 1997, 17-40. * [[Amila Brajlović Zukanović]], Hajde, dušo, idemo dalje, Sarajevo, 2025. * [[Muamer Džananović]], Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade, Goražde 2015. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Goražde Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.gorazde.ba/ Zvanični sajt grada Goražda] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} {{Grad Goražde}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Bosansko-podrinjskom kantonu]] [[Kategorija:Goražde|*]] [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] mv82mpdwvjhkk1ktau2pxvqspxd6fjj 0 1729 3846891 3841542 2026-05-16T12:57:23Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[15. april]] - [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike 3846891 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1952.''' ([[Rimski brojevi|MCMLII]]) bila je prijestupna godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1952. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 952. godina 2. milenija, 52. godina 20. stoljeća i treća godina 1950-ih. == Događaji == * Kraj [[socrealizam|socrealizma]]: referat [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] na Trećem kongresu Saveza književnika Jugoslavije u [[Ljubljana|Ljubljani]], teorijski obračun sa dogmatskim shvatanjem književnosti, likovne umjetnosti i muzike. * Jedan [[dolar]] vrijedi 300 [[dinar]]a. * U produkciji Triglav filma snimljen ''[[Kekec (film)|Kekec]]'' Jožeta Galea, prvi jugoslavenski igrani film namijenjen djeci. * Objavljen ''[[Stranac]]'' [[Albert Camus|Alberta Camusa]]. Prevedeni ''[[Spleen Pariza]]'' i ''[[Cvijeće zla]]'' [[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelairea]], ''[[U traganju za izgubljenim vremenom]]'' [[Marcel Proust|Marcela Prousta]] i ''[[Smrt u Veneciji]]'' [[Thomas Mann|Thomasa Manna]]. Otvaranje prema Zapadu potvrđuje izložba savremene francuske umjetnosti održana u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u, [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Skoplje|Skoplju]]. * Kampanja protiv [[džez]]a U [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. * Za najbolje domaće filmove proglašeni ''[[Bakonja fra Brne (film)|Bakonja fra Brne]]'', ''[[Na svojoj zemlji]]'', ''[[Kekec (film)|Kekec]]'', ''[[Crveni svet]]'', ''[[Sofka]]'', ''[[Slavica (film)|Slavica]]'', ''[[Živjeće ovaj narod]]'', ''[[Čudotvorni mač]]'', ''[[Posljednji dan]]'' i ''[[Barba Žvane]]''. * Objavljen prvi makedonski [[roman]] ''[[Selo za sedumte jaseni]]'' [[Slavko Janevski|Slavka Janevskog]]. * Britanski premijer [[Winston Churchill]] saopćio da je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] proizvelo vlastitu [[atomska bomba|atomsku bombu]]. * [[21. februar]] – Održana [[9. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[9. august]] – U [[Helsinki]]ju započela [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 25 država. * [[31. august]] – U [[Helsinki]]ju završena [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa SSSR-a. * [[2. novembar]] – Počeo [[Šesti kongres KPJ|Šesti kongres]] Komunističke partije Jugoslavije u [[Zagreb]]u, na kojem [[KPJ]] mijenja ime u [[Savez komunista Jugoslavije]]. * [[20. novembar]] – Prvi zvanični putnički let preko Sjevernog pola iz [[Los Angeles]]a u [[Kopenhagen]]. * [[25. novembar]] – U [[London]]u prvi put izvedena ''[[Mišolovka (predstava)|Mišolovka]]'' [[Agatha Christie|Agathe Christie]], pozorišni komad koji se i danas prikazuje u pozorištima širom svijeta. == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Naim Logić]] – bosanskohercegovački alpinist === Januar=== * [[4. januar]] – [[Horvat Ilie King]], hrvatsko-mađarski političar i mađarski lingvist * [[5. januar]] – [[Nermin Tulić]], bosanskohercegovački filmski i pozorišni glumac * [[12. januar]] – [[Shen Li-Chien]], [[tajvan]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[15. januar]] – [[Marjan Burgar]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac * [[17. januar]] ** [[Edhem Bičakčić]], bosanskohercegovački političar ** [[Kari Saarela]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]a * [[19. januar]] – [[Irfan Mensur]], bosanskohercegovački režiser i glumac * [[15. februar]] – [[Tomislav Nikolić]], srbijanski političar === Februar === * [[23. februar]] – [[Heinrich Mehringer]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[27. februar]] – [[Ekrem Čaušević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] lingvist === Mart === * [[1. mart]] – [[Hatidža Mehmedović]], aktivistica za ljudska prava, osnivačica i predsjednica udruženja "Majke Srebrenice" * [[7. mart]] – [[Aleksandar Jelizarov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[11. mart]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac * [[14. mart]] – [[Franz-Josef Weber (biatlonac)|Franz-Josef Weber]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[16. mart]] – [[Alice Hoffman]], američka književnica * [[22. mart]] – [[Milan Štrljić]], [[Hrvatska|hrvatski]] glumac === April === * [[16. april]] – [[Jernej Zaplotnik]], jugoslavenski i slovenski alpinist * [[22. april]] – [[Nicolae Cristoloveanu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[2. maj]] – [[Zdeněk Pavlíček]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[15. maj]] – [[Vahid Halilhodžić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[24. maj]] – [[Henrik Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[30. maj]] – [[Toni Janković]], jugoslavenski i bosanskohercegovački pjevač ([[Divlje jagode]]) === Juni === * [[7. juni]] – [[Orhan Pamuk]], turski pisac i scenarist; * [[10. juni]] – [[Guzal Sitdikova]], baškirska spisateljica, pjesnikinja, publicistica i prevoditeljica * [[15. juni]] – [[Ljiljana Stjepanović]], srbijanska glumica * [[17. juni]] – [[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[22. juni]] – [[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]], kanadski glumac === Juli === * [[1. juli]] – [[Ueng Ming-Yih]], [[tajvan]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[3. juli]] – [[Mirsad Bećirbašić]], bosanskohercegovački književnik * [[21. juli]] – [[Robin Williams]], američki glumac === August === * [[1. august]] – [[Zoran Đinđić]], srbijanski političar * [[13. august]] – [[Gorica Popović]], srbijanska glumica * [[14. august]] – [[Alois Kanamüller]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[17. august]] – [[Nelson Piquet]], bivši [[brazil]]ski vozač [[Formula 1|Formule 1]] i biznismen; * [[18. august]] – [[Patrick Swayze]], američki [[glumac]], [[plesač]] i [[kantautor]]; === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Gheorghe Voicu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[16. septembar]] ** [[Ivan Čarota]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[Prevođenje|prevodilac]] i [[Slavistika|slavist]] ** [[Fatos Nano]], albanski političar * [[21. septembar]] – [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma * [[29. septembar]] – [[Srđan Dizdarević]], bosanskohercegovački novinar === Oktobar === * [[7. oktobar]] ** [[Ivo Gregurević]], [[Hrvatska|hrvatski glumac]] ** [[Vladimir Putin]], ruski političar i državnik * [[30. oktobar]] – [[Jan Szpunar]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[13. oktobar]] – [[Jim Wood (biatlonac)|Jim Wood]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Bora Đorđević]], srbijanski muzičar, kantautor i pjesnik * [[3. novembar]] – [[Miodrag Simović]], bosanskohercegovački [[sudija]] i [[akademik]], član [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] * [[5. novembar]] – [[Bill Walton]], američki košarkaš === Decembar === == Umrli == * [[1. april]] – [[Ferenc Molnár]], mađarski novinar i pisac * [[15. april]] - [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike * [[10. maj]] – [[Clark L. Hull]], američki psiholog * [[1. juni]] – [[John Dewey]], američki filozof, psiholog i reformator obrazovanja * [[26. juli]] – [[Eva Perón]], bivša prva dama Argentine * [[9. novembar]] – [[Chaim Weizmann]], izraelski hemičar i državnik * [[20. novembar]] – [[Benedetto Croce]], [[italija]]nski [[Filozofija|filozof]], [[politika|političar]], historičar [[umjetnost]]i i književni kritičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Felix Bloch]], [[SAD]] ** [[Edward Mills Purcell]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Archer Martin]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Richard Synge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Selman Waksman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[François Mauriac]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Albert Schweitzer]], [[Francuska]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1952}} {{Normativna kontrola}} o7d6al50o1losaz54vu2kqmrjjy6cnb 3846893 3846891 2026-05-16T12:58:04Z AnToni 2325 /* Umrli */ 3846893 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1952.''' ([[Rimski brojevi|MCMLII]]) bila je prijestupna godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1952. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 952. godina 2. milenija, 52. godina 20. stoljeća i treća godina 1950-ih. == Događaji == * Kraj [[socrealizam|socrealizma]]: referat [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] na Trećem kongresu Saveza književnika Jugoslavije u [[Ljubljana|Ljubljani]], teorijski obračun sa dogmatskim shvatanjem književnosti, likovne umjetnosti i muzike. * Jedan [[dolar]] vrijedi 300 [[dinar]]a. * U produkciji Triglav filma snimljen ''[[Kekec (film)|Kekec]]'' Jožeta Galea, prvi jugoslavenski igrani film namijenjen djeci. * Objavljen ''[[Stranac]]'' [[Albert Camus|Alberta Camusa]]. Prevedeni ''[[Spleen Pariza]]'' i ''[[Cvijeće zla]]'' [[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelairea]], ''[[U traganju za izgubljenim vremenom]]'' [[Marcel Proust|Marcela Prousta]] i ''[[Smrt u Veneciji]]'' [[Thomas Mann|Thomasa Manna]]. Otvaranje prema Zapadu potvrđuje izložba savremene francuske umjetnosti održana u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u, [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Skoplje|Skoplju]]. * Kampanja protiv [[džez]]a U [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. * Za najbolje domaće filmove proglašeni ''[[Bakonja fra Brne (film)|Bakonja fra Brne]]'', ''[[Na svojoj zemlji]]'', ''[[Kekec (film)|Kekec]]'', ''[[Crveni svet]]'', ''[[Sofka]]'', ''[[Slavica (film)|Slavica]]'', ''[[Živjeće ovaj narod]]'', ''[[Čudotvorni mač]]'', ''[[Posljednji dan]]'' i ''[[Barba Žvane]]''. * Objavljen prvi makedonski [[roman]] ''[[Selo za sedumte jaseni]]'' [[Slavko Janevski|Slavka Janevskog]]. * Britanski premijer [[Winston Churchill]] saopćio da je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] proizvelo vlastitu [[atomska bomba|atomsku bombu]]. * [[21. februar]] – Održana [[9. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[9. august]] – U [[Helsinki]]ju započela [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 25 država. * [[31. august]] – U [[Helsinki]]ju završena [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa SSSR-a. * [[2. novembar]] – Počeo [[Šesti kongres KPJ|Šesti kongres]] Komunističke partije Jugoslavije u [[Zagreb]]u, na kojem [[KPJ]] mijenja ime u [[Savez komunista Jugoslavije]]. * [[20. novembar]] – Prvi zvanični putnički let preko Sjevernog pola iz [[Los Angeles]]a u [[Kopenhagen]]. * [[25. novembar]] – U [[London]]u prvi put izvedena ''[[Mišolovka (predstava)|Mišolovka]]'' [[Agatha Christie|Agathe Christie]], pozorišni komad koji se i danas prikazuje u pozorištima širom svijeta. == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Naim Logić]] – bosanskohercegovački alpinist === Januar=== * [[4. januar]] – [[Horvat Ilie King]], hrvatsko-mađarski političar i mađarski lingvist * [[5. januar]] – [[Nermin Tulić]], bosanskohercegovački filmski i pozorišni glumac * [[12. januar]] – [[Shen Li-Chien]], [[tajvan]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[15. januar]] – [[Marjan Burgar]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac * [[17. januar]] ** [[Edhem Bičakčić]], bosanskohercegovački političar ** [[Kari Saarela]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]a * [[19. januar]] – [[Irfan Mensur]], bosanskohercegovački režiser i glumac * [[15. februar]] – [[Tomislav Nikolić]], srbijanski političar === Februar === * [[23. februar]] – [[Heinrich Mehringer]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[27. februar]] – [[Ekrem Čaušević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] lingvist === Mart === * [[1. mart]] – [[Hatidža Mehmedović]], aktivistica za ljudska prava, osnivačica i predsjednica udruženja "Majke Srebrenice" * [[7. mart]] – [[Aleksandar Jelizarov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[11. mart]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac * [[14. mart]] – [[Franz-Josef Weber (biatlonac)|Franz-Josef Weber]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[16. mart]] – [[Alice Hoffman]], američka književnica * [[22. mart]] – [[Milan Štrljić]], [[Hrvatska|hrvatski]] glumac === April === * [[16. april]] – [[Jernej Zaplotnik]], jugoslavenski i slovenski alpinist * [[22. april]] – [[Nicolae Cristoloveanu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[2. maj]] – [[Zdeněk Pavlíček]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[15. maj]] – [[Vahid Halilhodžić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[24. maj]] – [[Henrik Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[30. maj]] – [[Toni Janković]], jugoslavenski i bosanskohercegovački pjevač ([[Divlje jagode]]) === Juni === * [[7. juni]] – [[Orhan Pamuk]], turski pisac i scenarist; * [[10. juni]] – [[Guzal Sitdikova]], baškirska spisateljica, pjesnikinja, publicistica i prevoditeljica * [[15. juni]] – [[Ljiljana Stjepanović]], srbijanska glumica * [[17. juni]] – [[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[22. juni]] – [[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]], kanadski glumac === Juli === * [[1. juli]] – [[Ueng Ming-Yih]], [[tajvan]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[3. juli]] – [[Mirsad Bećirbašić]], bosanskohercegovački književnik * [[21. juli]] – [[Robin Williams]], američki glumac === August === * [[1. august]] – [[Zoran Đinđić]], srbijanski političar * [[13. august]] – [[Gorica Popović]], srbijanska glumica * [[14. august]] – [[Alois Kanamüller]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[17. august]] – [[Nelson Piquet]], bivši [[brazil]]ski vozač [[Formula 1|Formule 1]] i biznismen; * [[18. august]] – [[Patrick Swayze]], američki [[glumac]], [[plesač]] i [[kantautor]]; === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Gheorghe Voicu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[16. septembar]] ** [[Ivan Čarota]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[Prevođenje|prevodilac]] i [[Slavistika|slavist]] ** [[Fatos Nano]], albanski političar * [[21. septembar]] – [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma * [[29. septembar]] – [[Srđan Dizdarević]], bosanskohercegovački novinar === Oktobar === * [[7. oktobar]] ** [[Ivo Gregurević]], [[Hrvatska|hrvatski glumac]] ** [[Vladimir Putin]], ruski političar i državnik * [[30. oktobar]] – [[Jan Szpunar]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[13. oktobar]] – [[Jim Wood (biatlonac)|Jim Wood]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Bora Đorđević]], srbijanski muzičar, kantautor i pjesnik * [[3. novembar]] – [[Miodrag Simović]], bosanskohercegovački [[sudija]] i [[akademik]], član [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] * [[5. novembar]] – [[Bill Walton]], američki košarkaš === Decembar === == Umrli == * [[1. april]] – [[Ferenc Molnár]], mađarski novinar i pisac * [[15. april]] – [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike * [[10. maj]] – [[Clark L. Hull]], američki psiholog * [[1. juni]] – [[John Dewey]], američki filozof, psiholog i reformator obrazovanja * [[26. juli]] – [[Eva Perón]], bivša prva dama Argentine * [[9. novembar]] – [[Chaim Weizmann]], izraelski hemičar i državnik * [[20. novembar]] – [[Benedetto Croce]], [[italija]]nski [[Filozofija|filozof]], [[politika|političar]], historičar [[umjetnost]]i i književni kritičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Felix Bloch]], [[SAD]] ** [[Edward Mills Purcell]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Archer Martin]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Richard Synge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Selman Waksman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[François Mauriac]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Albert Schweitzer]], [[Francuska]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1952}} {{Normativna kontrola}} a6k2ew5rcxtw803yhfsjyn7609bvtkl 0 2844 3847147 3797614 2026-05-17T09:47:47Z Boja02 98016 /* */ 3847147 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vojislav Koštunica | slika = Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Congress Rome 2006 (68) (cropped 2).jpg | veličina_slike = | redoslijed = [[Premijer Srbije]] | vrijeme_na_vlasti = 4. mart 2004 – 7. juli 2008. | prethodnik = [[Zoran Živković]] | nasljednik = [[Mirko Cvetković]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik SR Jugoslavije]] | vrijeme_na_vlasti2 = 7. oktobar 2000 – 7. mart 2003. | prethodnik2 = [[Slobodan Milošević]] | nasljednik2 = [[Svetozar Marović]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1944|03|24}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Nedićeva Srbija]] | nacionalnost = | politička_stranka = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]<br />{{small|(1990–1992)}}<br />[[Demokratska Partija (Srbija)|Demokratska stranka Srbije]]<br />{{small|(1992–2014)}} | supruga = Zorica Radović <small>(1976–2015)</small> | djeca = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = [[Datoteka:Signature of Vojislav Koštunica.png|70p]] }} '''Vojislav Koštunica''' bivši je [[srbija]]nski političar koji je obavljao dužnost funkciju posljednjeg predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] od 2000. do 2003. i [[Premijer Srbije|premijera Srbije]] od 2004. do 2008.<ref name="kostunica">{{cite web|url=http://www.b92.net/info/izbori2012/kandidati.php?yyyy=2012&mm=04&dd=20&nav_id=602358|title=Vojislav Koštunica – kandidat DSS-a|publisher=B92|access-date=15. 8. 2012}}</ref> Koštunica je pobijedio na jugoslavenskim predsjedničkim izborima 2000. godkao kandidat širokog saveza [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS), što je dovelo do [[Slobodan Milošević#Intervencija na Kosovu i Miloševićev pad|svrgavanja Miloševića]] i povlačenja [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnih sankcija protiv]] [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|SR Jugoslavije]]. Strogo se protivio saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), a njegova stranka je napustila koalicionu vladu u znak protesta zbog odluke o izručenju Slobodana Miloševića MKSJ-u. Nakon parlamentarnih izbora u Srbiji 2003, prvih izbora nakon raspuštanja DOS-a i [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata]] na premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Koštunica je formirao manjinsku vladu uz podršku Miloševićeve [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] i postao šef vlade. Bio je jedna od ključnih figura u usvajanju prvog [[Ustav Srbije od 2006. godine|ustava nezavisne Srbije]], kao i za proglašenje Srbije neutralnom državom. Tokom svoje druge vlade (2007–2008), protivio se potpisivanju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP) sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]], što je dovelo do pada vlade nakon godinu dana i prijevremenih izbora na kojima su pobijedile proevropske stranke. Bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke Srbije]] od njenog osnivanja 1992. do 19. marta 2014, kada je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke i povukao se iz aktivne politike nakon što njegova stranka nije uspjela dostići prag od 5% za ulazak u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu]] na izborima 16. marta po prvi put u svojoj historiji.<ref>{{cite web|url=http://www.balkaneu.com/kostunicas-resignation-political-retirement-serbian-euro-skeptic/|title=Kostunica's resignation: Political retirement of last Serbian Euro-skeptic|publisher=balkaneu.com|date=20. 3. 2014|access-date=3. 5. 2014}}</ref> U oktobru 2014. napustio je stranku nakon neslaganja s novim stranačkim rukovodstvom oko onoga što je smatrao njihovim napuštanjem politike političke neutralnosti.<ref name=vreme>{{cite web|url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1236037|title=Vojislav Koštunica napustio DSS|publisher=[[Vreme]]|date=14. 10. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=8. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180708044852/https://www.vreme.co.rs//cms/view.php?id=1236037|url-status=dead}}</ref> U novembru 2014. bio je jedan od osnivača desničarskog euroskeptičnog "Državničkog pokreta Srbije".<ref>{{cite web|url=http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|title=Srbiji je potreban državotvorni pokret|publisher=dps.rs|date=14. 11. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=19. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151019023209/http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Politika/567526/Slobodan-Samardzic-predsednik-Drzavotvornog-pokreta-Srbije|title=Slobodan Samardžić predsednik Državotvornog pokreta Srbije|publisher=[[Blic]]|date=13. 6. 2015|access-date=1. 9. 2015}}</ref> Od penzionisanja, Koštunica je veći dio svog privatnog života držao u tajnosti, rijetko se pojavljivajući u javnosti. Međutim, 15. marta 2025. viđen je kako prisustvuje najvećem protestu u historiji Srbije.<ref>{{cite web |title=Vojislav Koštunica na protestu u Beogradu |url=https://n1info.rs/vesti/vojislav-kostunica-na-protestu-u-beogradu/ |website=N1 Info |access-date=15. 3. 2025}}</ref> ==Biografija== Rođen je 24. marta 1944. godine u [[Beograd]]u. Diplomirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] 1966, magistrirao 1970. i doktorirao 1974. Za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu izabran 1970. godine, da bi četiri godine kasnije, u vrijeme političkih progona na Univerzitetu, morao da napusti fakultet. Godine 1989. odbija ponudu da se kao profesor vrati na fakultet. Od 1974. godine radi u Institutu društvenih nauka, a od 1981. u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju kao viši naučni saradnik i jedno vrijeme kao direktor. Objavljuje radove iz oblasti ustavnog prava, političke teorije i filozofije. Bio je član redakcije i glavni i odgovorni urednik više uglednih pravnih i filozofskih časopisa, kao što su ''Arhiv za pravne i društvene nauke'', ''Filozofske studije'', ''Filozofija i društvo'' i ''Teorija''. Član je Srpskog PEN Centra. Koštunica se 1980-ih angažuje na zaštiti ljudskih prava, posebno u Odboru za odbranu slobode misli i izražavanja. Vojislav Koštunica je oženjen. Koštunica je jedan od osnivača [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] 1989. godine i osnivač DSS čiji je predsjednik bio od 1992. do 2014. Bio je narodni poslanik u Skupštini Srbije od 1990. do 1997, djelujući u opoziciji. Kao kandidat DOS-a pobjedio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na predsjedničkim izborima 24. septembra 2000. i funkciju [[Predsjednik Srbije|predsjednika SR Jugoslavije]] obavljao do marta 2003. Poslije parlamentarnih izbora u Srbiji, decembra iste godine, DSS zauzima drugo mjesto. Marta 2004, Koštunica je izabran za [[Premijer Srbije|premijera Srbije]]. Na toj ga poziciji 7. jula 2008. mijenja [[Mirko Cvetković]].Reference{{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Vojislav Koštunica}} *{{Commonscat-inline|Vojislav Koštunica}} {{Premijeri Republike Srbije}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Koštunica, Vojislav}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]] 4zrgzssyizrdjqd4pp0l9o0s99yj2mc 3847148 3847147 2026-05-17T09:48:23Z Boja02 98016 /* */ 3847148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vojislav Koštunica | slika = Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Congress Rome 2006 (68) (cropped 2).jpg | veličina_slike = | redoslijed = [[Premijer Srbije]] | vrijeme_na_vlasti = 4. mart 2004 – 7. juli 2008. | prethodnik = [[Zoran Živković]] | nasljednik = [[Mirko Cvetković]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik SR Jugoslavije]] | vrijeme_na_vlasti2 = 7. oktobar 2000 – 7. mart 2003. | prethodnik2 = [[Slobodan Milošević]] | nasljednik2 = [[Svetozar Marović]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1944|03|24}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Nedićeva Srbija]] | nacionalnost = | politička_stranka = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]<br />{{small|(1990–1992)}}<br />[[Demokratska Partija (Srbija)|Demokratska stranka Srbije]]<br />{{small|(1992–2014)}} | supruga = Zorica Radović <small>(1976–2015)</small> | djeca = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = [[Datoteka:Signature of Vojislav Koštunica.png|70p]] }} '''Vojislav Koštunica''' bivši je [[srbija]]nski političar koji je obavljao dužnost funkciju posljednjeg predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] od 2000. do 2003. i [[Premijer Srbije|premijera Srbije]] od 2004. do 2008.<ref name="kostunica">{{cite web|url=http://www.b92.net/info/izbori2012/kandidati.php?yyyy=2012&mm=04&dd=20&nav_id=602358|title=Vojislav Koštunica – kandidat DSS-a|publisher=B92|access-date=15. 8. 2012}}</ref> Koštunica je pobijedio na jugoslavenskim predsjedničkim izborima 2000. godkao kandidat širokog saveza [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS), što je dovelo do [[Slobodan Milošević#Intervencija na Kosovu i Miloševićev pad|svrgavanja Miloševića]] i povlačenja [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnih sankcija protiv]] [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|SR Jugoslavije]]. Strogo se protivio saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), a njegova stranka je napustila koalicionu vladu u znak protesta zbog odluke o izručenju Slobodana Miloševića MKSJ-u. Nakon parlamentarnih izbora u Srbiji 2003, prvih izbora nakon raspuštanja DOS-a i [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata]] na premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Koštunica je formirao manjinsku vladu uz podršku Miloševićeve [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] i postao šef vlade. Bio je jedna od ključnih figura u usvajanju prvog [[Ustav Srbije od 2006. godine|ustava nezavisne Srbije]], kao i za proglašenje Srbije neutralnom državom. Tokom svoje druge vlade (2007–2008), protivio se potpisivanju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP) sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]], što je dovelo do pada vlade nakon godinu dana i prijevremenih izbora na kojima su pobijedile proevropske stranke. Bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik [[Demokratska stranka Srbije|Demokratske stranke Srbije]] od njenog osnivanja 1992. do 19. marta 2014, kada je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke i povukao se iz aktivne politike nakon što njegova stranka nije uspjela dostići prag od 5% za ulazak u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu]] na izborima 16. marta po prvi put u svojoj historiji.<ref>{{cite web|url=http://www.balkaneu.com/kostunicas-resignation-political-retirement-serbian-euro-skeptic/|title=Kostunica's resignation: Political retirement of last Serbian Euro-skeptic|publisher=balkaneu.com|date=20. 3. 2014|access-date=3. 5. 2014}}</ref> U oktobru 2014. napustio je stranku nakon neslaganja s novim stranačkim rukovodstvom oko onoga što je smatrao njihovim napuštanjem politike političke neutralnosti.<ref name=vreme>{{cite web|url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1236037|title=Vojislav Koštunica napustio DSS|publisher=[[Vreme]]|date=14. 10. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=8. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180708044852/https://www.vreme.co.rs//cms/view.php?id=1236037|url-status=dead}}</ref> U novembru 2014. bio je jedan od osnivača desničarskog euroskeptičnog "Državničkog pokreta Srbije".<ref>{{cite web|url=http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|title=Srbiji je potreban državotvorni pokret|publisher=dps.rs|date=14. 11. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=19. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151019023209/http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Politika/567526/Slobodan-Samardzic-predsednik-Drzavotvornog-pokreta-Srbije|title=Slobodan Samardžić predsednik Državotvornog pokreta Srbije|publisher=[[Blic]]|date=13. 6. 2015|access-date=1. 9. 2015}}</ref> Od penzionisanja, Koštunica je veći dio svog privatnog života držao u tajnosti, rijetko se pojavljivajući u javnosti. Međutim, 15. marta 2025. viđen je kako prisustvuje najvećem protestu u historiji Srbije.<ref>{{cite web |title=Vojislav Koštunica na protestu u Beogradu |url=https://n1info.rs/vesti/vojislav-kostunica-na-protestu-u-beogradu/ |website=N1 Info |access-date=15. 3. 2025}}</ref> ==Biografija== Rođen je 24. marta 1944. godine u [[Beograd]]u. Diplomirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] 1966, magistrirao 1970. i doktorirao 1974. Za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu izabran 1970. godine, da bi četiri godine kasnije, u vrijeme političkih progona na Univerzitetu, morao da napusti fakultet. Godine 1989. odbija ponudu da se kao profesor vrati na fakultet. Od 1974. godine radi u Institutu društvenih nauka, a od 1981. u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju kao viši naučni saradnik i jedno vrijeme kao direktor. Objavljuje radove iz oblasti ustavnog prava, političke teorije i filozofije. Bio je član redakcije i glavni i odgovorni urednik više uglednih pravnih i filozofskih časopisa, kao što su ''Arhiv za pravne i društvene nauke'', ''Filozofske studije'', ''Filozofija i društvo'' i ''Teorija''. Član je Srpskog PEN Centra. Koštunica se 1980-ih angažuje na zaštiti ljudskih prava, posebno u Odboru za odbranu slobode misli i izražavanja. Vojislav Koštunica je oženjen. Koštunica je jedan od osnivača [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] 1989. godine i osnivač DSS čiji je predsjednik bio od 1992. do 2014. Bio je narodni poslanik u Skupštini Srbije od 1990. do 1997, djelujući u opoziciji. Kao kandidat DOS-a pobjedio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na predsjedničkim izborima 24. septembra 2000. i funkciju [[Predsjednik Srbije|predsjednika SR Jugoslavije]] obavljao do marta 2003. Poslije parlamentarnih izbora u Srbiji, decembra iste godine, DSS zauzima drugo mjesto. Marta 2004, Koštunica je izabran za [[Premijer Srbije|premijera Srbije]]. Na toj ga poziciji 7. jula 2008. mijenja [[Mirko Cvetković]].Reference{{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Vojislav Koštunica}} *{{Commonscat-inline|Vojislav Koštunica}} {{Premijeri Republike Srbije}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Koštunica, Vojislav}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]] rug9rkiqgmnw7ufuvktu0h2lrsfpxa8 3847164 3847148 2026-05-17T10:31:01Z AnToni 2325 3847164 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vojislav Koštunica | slika = Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Congress Rome 2006 (68) (cropped 2).jpg | veličina_slike = | redoslijed = [[Premijer Srbije]] | vrijeme_na_vlasti = 4. mart 2004 – 7. juli 2008. | prethodnik = [[Zoran Živković]] | nasljednik = [[Mirko Cvetković]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik SR Jugoslavije]] | vrijeme_na_vlasti2 = 7. oktobar 2000 – 7. mart 2003. | prethodnik2 = [[Slobodan Milošević]] | nasljednik2 = [[Svetozar Marović]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1944|03|24}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[DFJ]] | nacionalnost = | politička_stranka = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]<br />{{small|(1990–1992)}}<br />[[Demokratska Partija (Srbija)|Demokratska stranka Srbije]]<br />{{small|(1992–2014)}} | supruga = Zorica Radović <small>(1976–2015)</small> | djeca = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = [[Datoteka:Signature of Vojislav Koštunica.png|70p]] }} '''Vojislav Koštunica''' bivši je [[srbija]]nski političar koji je obavljao dužnost funkciju posljednjeg predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] od 2000. do 2003. i [[Premijer Srbije|premijera Srbije]] od 2004. do 2008.<ref name="kostunica">{{cite web|url=http://www.b92.net/info/izbori2012/kandidati.php?yyyy=2012&mm=04&dd=20&nav_id=602358|title=Vojislav Koštunica – kandidat DSS-a|publisher=B92|access-date=15. 8. 2012}}</ref> Koštunica je pobijedio na jugoslavenskim predsjedničkim izborima 2000. godkao kandidat širokog saveza [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS), što je dovelo do [[Slobodan Milošević#Intervencija na Kosovu i Miloševićev pad|svrgavanja Miloševića]] i povlačenja [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnih sankcija protiv]] [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|SR Jugoslavije]]. Strogo se protivio saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), a njegova stranka je napustila koalicionu vladu u znak protesta zbog odluke o izručenju Slobodana Miloševića MKSJ-u. Nakon parlamentarnih izbora u Srbiji 2003, prvih izbora nakon raspuštanja DOS-a i [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata]] na premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Koštunica je formirao manjinsku vladu uz podršku Miloševićeve [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] i postao šef vlade. Bio je jedna od ključnih figura u usvajanju prvog [[Ustav Srbije od 2006.|ustava nezavisne Srbije]], kao i za proglašenje Srbije neutralnom državom. Tokom svoje druge vlade (2007–2008), protivio se potpisivanju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP) sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]], što je dovelo do pada vlade nakon godinu dana i prijevremenih izbora na kojima su pobijedile proevropske stranke. Bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik [[Demokratska stranka Srbije|Demokratske stranke Srbije]] od njenog osnivanja 1992. do 19. marta 2014, kada je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke i povukao se iz aktivne politike nakon što njegova stranka nije uspjela dostići prag od 5% za ulazak u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu]] na izborima 16. marta po prvi put u svojoj historiji.<ref>{{cite web|url=http://www.balkaneu.com/kostunicas-resignation-political-retirement-serbian-euro-skeptic/|title=Kostunica's resignation: Political retirement of last Serbian Euro-skeptic|publisher=balkaneu.com|date=20. 3. 2014|access-date=3. 5. 2014}}</ref> U oktobru 2014. napustio je stranku nakon neslaganja s novim stranačkim rukovodstvom oko onoga što je smatrao njihovim napuštanjem politike političke neutralnosti.<ref name=vreme>{{cite web|url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1236037|title=Vojislav Koštunica napustio DSS|publisher=[[Vreme]]|date=14. 10. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=8. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180708044852/https://www.vreme.co.rs//cms/view.php?id=1236037|url-status=dead}}</ref> U novembru 2014. bio je jedan od osnivača desničarskog euroskeptičnog "Državničkog pokreta Srbije".<ref>{{cite web|url=http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|title=Srbiji je potreban državotvorni pokret|publisher=dps.rs|date=14. 11. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=19. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151019023209/http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Politika/567526/Slobodan-Samardzic-predsednik-Drzavotvornog-pokreta-Srbije|title=Slobodan Samardžić predsednik Državotvornog pokreta Srbije|publisher=[[Blic]]|date=13. 6. 2015|access-date=1. 9. 2015}}</ref> Od penzionisanja, Koštunica je veći dio svog privatnog života držao u tajnosti, rijetko se pojavljivajući u javnosti. Međutim, 15. marta 2025. viđen je kako prisustvuje najvećem protestu u historiji Srbije.<ref>{{cite web |title=Vojislav Koštunica na protestu u Beogradu |url=https://n1info.rs/vesti/vojislav-kostunica-na-protestu-u-beogradu/ |website=N1 Info |access-date=15. 3. 2025}}</ref> ==Biografija== Rođen je 24. marta 1944. u [[Beograd]]u. Diplomirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] 1966, magistrirao 1970. i doktorirao 1974. Za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu izabran 1970, da bi četiri godine kasnije, u vrijeme političkih progona na Univerzitetu, morao da napusti fakultet. 1989. odbija ponudu da se kao profesor vrati na fakultet. Od 1974. radi u Institutu društvenih nauka, a od 1981. u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju kao viši naučni saradnik i jedno vrijeme kao direktor. Objavljuje radove iz oblasti ustavnog prava, političke teorije i filozofije. Bio je član redakcije i glavni i odgovorni urednik više uglednih pravnih i filozofskih časopisa, kao što su ''Arhiv za pravne i društvene nauke'', ''Filozofske studije'', ''Filozofija i društvo'' i ''Teorija''. Član je Srpskog PEN Centra. Koštunica se 1980-ih angažuje na zaštiti ljudskih prava, posebno u Odboru za odbranu slobode misli i izražavanja. Vojislav Koštunica je oženjen. Koštunica je jedan od osnivača [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] 1989. i osnivač DSS čiji je predsjednik bio od 1992. do 2014. Bio je narodni poslanik u Skupštini Srbije od 1990. do 1997, djelujući u opoziciji. Kao kandidat DOS-a pobjedio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na predsjedničkim izborima 24. septembra 2000. i funkciju [[Predsjednik Srbije|predsjednika SR Jugoslavije]] obavljao do marta 2003. Poslije parlamentarnih izbora u Srbiji, decembra iste godine, DSS zauzima drugo mjesto. Marta 2004, Koštunica je izabran za [[Premijer Srbije|premijera Srbije]]. Na toj ga poziciji 7. jula 2008. mijenja [[Mirko Cvetković]]. == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Vojislav Koštunica}} *{{Commonscat-inline|Vojislav Koštunica}} {{Premijeri Republike Srbije}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Koštunica, Vojislav}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]] gf3zdnbqx6s99edjcp0yxdq05v6mpjf 3847165 3847164 2026-05-17T10:32:28Z AnToni 2325 3847165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vojislav Koštunica | slika = Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Congress Rome 2006 (68) (cropped 2).jpg | veličina_slike = | redoslijed = [[Premijer Srbije]] | vrijeme_na_vlasti = 4. mart 2004 – 7. juli 2008. | prethodnik = [[Zoran Živković]] | nasljednik = [[Mirko Cvetković]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik SR Jugoslavije]] | vrijeme_na_vlasti2 = 7. oktobar 2000 – 7. mart 2003. | prethodnik2 = [[Slobodan Milošević]] | nasljednik2 = [[Svetozar Marović]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1944|03|24}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[DFJ]] | nacionalnost = | politička_stranka = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]<br />{{small|(1990–1992)}}<br />[[Demokratska Partija (Srbija)|Demokratska stranka Srbije]]<br />{{small|(1992–2014)}} | supruga = Zorica Radović <small>(1976–2015)</small> | djeca = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = Signature of Vojislav Koštunica.png }} '''Vojislav Koštunica''' bivši je [[srbija]]nski političar koji je obavljao dužnost funkciju posljednjeg predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] od 2000. do 2003. i [[Premijer Srbije|premijera Srbije]] od 2004. do 2008.<ref name="kostunica">{{cite web|url=http://www.b92.net/info/izbori2012/kandidati.php?yyyy=2012&mm=04&dd=20&nav_id=602358|title=Vojislav Koštunica – kandidat DSS-a|publisher=B92|access-date=15. 8. 2012}}</ref> Koštunica je pobijedio na jugoslavenskim predsjedničkim izborima 2000. godkao kandidat širokog saveza [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS), što je dovelo do [[Slobodan Milošević#Intervencija na Kosovu i Miloševićev pad|svrgavanja Miloševića]] i povlačenja [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnih sankcija protiv]] [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|SR Jugoslavije]]. Strogo se protivio saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), a njegova stranka je napustila koalicionu vladu u znak protesta zbog odluke o izručenju Slobodana Miloševića MKSJ-u. Nakon parlamentarnih izbora u Srbiji 2003, prvih izbora nakon raspuštanja DOS-a i [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata]] na premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Koštunica je formirao manjinsku vladu uz podršku Miloševićeve [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] i postao šef vlade. Bio je jedna od ključnih figura u usvajanju prvog [[Ustav Srbije od 2006.|ustava nezavisne Srbije]], kao i za proglašenje Srbije neutralnom državom. Tokom svoje druge vlade (2007–2008), protivio se potpisivanju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP) sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]], što je dovelo do pada vlade nakon godinu dana i prijevremenih izbora na kojima su pobijedile proevropske stranke. Bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik [[Demokratska stranka Srbije|Demokratske stranke Srbije]] od njenog osnivanja 1992. do 19. marta 2014, kada je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke i povukao se iz aktivne politike nakon što njegova stranka nije uspjela dostići prag od 5% za ulazak u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu]] na izborima 16. marta po prvi put u svojoj historiji.<ref>{{cite web|url=http://www.balkaneu.com/kostunicas-resignation-political-retirement-serbian-euro-skeptic/|title=Kostunica's resignation: Political retirement of last Serbian Euro-skeptic|publisher=balkaneu.com|date=20. 3. 2014|access-date=3. 5. 2014}}</ref> U oktobru 2014. napustio je stranku nakon neslaganja s novim stranačkim rukovodstvom oko onoga što je smatrao njihovim napuštanjem politike političke neutralnosti.<ref name=vreme>{{cite web|url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1236037|title=Vojislav Koštunica napustio DSS|publisher=[[Vreme]]|date=14. 10. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=8. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180708044852/https://www.vreme.co.rs//cms/view.php?id=1236037|url-status=dead}}</ref> U novembru 2014. bio je jedan od osnivača desničarskog euroskeptičnog "Državničkog pokreta Srbije".<ref>{{cite web|url=http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|title=Srbiji je potreban državotvorni pokret|publisher=dps.rs|date=14. 11. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=19. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151019023209/http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Politika/567526/Slobodan-Samardzic-predsednik-Drzavotvornog-pokreta-Srbije|title=Slobodan Samardžić predsednik Državotvornog pokreta Srbije|publisher=[[Blic]]|date=13. 6. 2015|access-date=1. 9. 2015}}</ref> Od penzionisanja, Koštunica je veći dio svog privatnog života držao u tajnosti, rijetko se pojavljivajući u javnosti. Međutim, 15. marta 2025. viđen je kako prisustvuje najvećem protestu u historiji Srbije.<ref>{{cite web |title=Vojislav Koštunica na protestu u Beogradu |url=https://n1info.rs/vesti/vojislav-kostunica-na-protestu-u-beogradu/ |website=N1 Info |access-date=15. 3. 2025}}</ref> ==Biografija== Rođen je 24. marta 1944. u [[Beograd]]u. Diplomirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] 1966, magistrirao 1970. i doktorirao 1974. Za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu izabran 1970, da bi četiri godine kasnije, u vrijeme političkih progona na Univerzitetu, morao da napusti fakultet. 1989. odbija ponudu da se kao profesor vrati na fakultet. Od 1974. radi u Institutu društvenih nauka, a od 1981. u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju kao viši naučni saradnik i jedno vrijeme kao direktor. Objavljuje radove iz oblasti ustavnog prava, političke teorije i filozofije. Bio je član redakcije i glavni i odgovorni urednik više uglednih pravnih i filozofskih časopisa, kao što su ''Arhiv za pravne i društvene nauke'', ''Filozofske studije'', ''Filozofija i društvo'' i ''Teorija''. Član je Srpskog PEN Centra. Koštunica se 1980-ih angažuje na zaštiti ljudskih prava, posebno u Odboru za odbranu slobode misli i izražavanja. Vojislav Koštunica je oženjen. Koštunica je jedan od osnivača [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] 1989. i osnivač DSS čiji je predsjednik bio od 1992. do 2014. Bio je narodni poslanik u Skupštini Srbije od 1990. do 1997, djelujući u opoziciji. Kao kandidat DOS-a pobjedio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na predsjedničkim izborima 24. septembra 2000. i funkciju [[Predsjednik Srbije|predsjednika SR Jugoslavije]] obavljao do marta 2003. Poslije parlamentarnih izbora u Srbiji, decembra iste godine, DSS zauzima drugo mjesto. Marta 2004, Koštunica je izabran za [[Premijer Srbije|premijera Srbije]]. Na toj ga poziciji 7. jula 2008. mijenja [[Mirko Cvetković]]. == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Vojislav Koštunica}} *{{Commonscat-inline|Vojislav Koštunica}} {{Premijeri Republike Srbije}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Koštunica, Vojislav}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]] skv8n1ri5osfxkd88ba7oiwsfn62pxn 3847166 3847165 2026-05-17T10:33:17Z AnToni 2325 3847166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vojislav Koštunica | slika = Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Congress Rome 2006 (68) (cropped 2).jpg | veličina_slike = | redoslijed = [[Premijer Srbije]] | vrijeme_na_vlasti = 4. mart 2004 – 7. juli 2008. | prethodnik = [[Zoran Živković]] | nasljednik = [[Mirko Cvetković]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik SR Jugoslavije]] | vrijeme_na_vlasti2 = 7. oktobar 2000 – 7. mart 2003. | prethodnik2 = [[Slobodan Milošević]] | nasljednik2 = [[Svetozar Marović]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1944|03|24}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[DFJ]] | nacionalnost = | politička_stranka = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]<br />{{small|(1990–1992)}}<br />[[Demokratska Partija (Srbija)|Demokratska stranka Srbije]]<br />{{small|(1992–2014)}} | supruga = Zorica Radović <small>(1976–2015)</small> | djeca = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = Signature of Vojislav Koštunica.png }} '''Vojislav Koštunica''' bivši je [[srbija]]nski političar koji je obavljao dužnost funkciju posljednjeg predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] od 2000. do 2003. i [[Premijer Srbije|premijera Srbije]] od 2004. do 2008.<ref name="kostunica">{{cite web|url=http://www.b92.net/info/izbori2012/kandidati.php?yyyy=2012&mm=04&dd=20&nav_id=602358|title=Vojislav Koštunica – kandidat DSS-a|publisher=B92|access-date=15. 8. 2012}}</ref> Koštunica je pobijedio na jugoslavenskim predsjedničkim izborima 2000. kao kandidat širokog saveza [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS), što je dovelo do [[Slobodan Milošević#Intervencija na Kosovu i Miloševićev pad|svrgavanja Miloševića]] i povlačenja [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnih sankcija protiv]] [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|SR Jugoslavije]]. Strogo se protivio saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), a njegova stranka je napustila koalicionu vladu u znak protesta zbog odluke o izručenju Slobodana Miloševića MKSJ-u. Nakon parlamentarnih izbora u Srbiji 2003, prvih izbora nakon raspuštanja DOS-a i [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata]] na premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Koštunica je formirao manjinsku vladu uz podršku Miloševićeve [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] i postao šef vlade. Bio je jedna od ključnih figura u usvajanju prvog [[Ustav Srbije od 2006.|ustava nezavisne Srbije]], kao i za proglašenje Srbije neutralnom državom. Tokom svoje druge vlade (2007–2008), protivio se potpisivanju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP) sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]], što je dovelo do pada vlade nakon godinu dana i prijevremenih izbora na kojima su pobijedile proevropske stranke. Bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik [[Demokratska stranka Srbije|Demokratske stranke Srbije]] od njenog osnivanja 1992. do 19. marta 2014, kada je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke i povukao se iz aktivne politike nakon što njegova stranka nije uspjela dostići prag od 5% za ulazak u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu]] na izborima 16. marta po prvi put u svojoj historiji.<ref>{{cite web|url=http://www.balkaneu.com/kostunicas-resignation-political-retirement-serbian-euro-skeptic/|title=Kostunica's resignation: Political retirement of last Serbian Euro-skeptic|publisher=balkaneu.com|date=20. 3. 2014|access-date=3. 5. 2014}}</ref> U oktobru 2014. napustio je stranku nakon neslaganja s novim stranačkim rukovodstvom oko onoga što je smatrao njihovim napuštanjem politike političke neutralnosti.<ref name=vreme>{{cite web|url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1236037|title=Vojislav Koštunica napustio DSS|publisher=[[Vreme]]|date=14. 10. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=8. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180708044852/https://www.vreme.co.rs//cms/view.php?id=1236037|url-status=dead}}</ref> U novembru 2014. bio je jedan od osnivača desničarskog euroskeptičnog "Državničkog pokreta Srbije".<ref>{{cite web|url=http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|title=Srbiji je potreban državotvorni pokret|publisher=dps.rs|date=14. 11. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=19. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151019023209/http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Politika/567526/Slobodan-Samardzic-predsednik-Drzavotvornog-pokreta-Srbije|title=Slobodan Samardžić predsednik Državotvornog pokreta Srbije|publisher=[[Blic]]|date=13. 6. 2015|access-date=1. 9. 2015}}</ref> Od penzionisanja, Koštunica je veći dio svog privatnog života držao u tajnosti, rijetko se pojavljivajući u javnosti. Međutim, 15. marta 2025. viđen je kako prisustvuje najvećem protestu u historiji Srbije.<ref>{{cite web |title=Vojislav Koštunica na protestu u Beogradu |url=https://n1info.rs/vesti/vojislav-kostunica-na-protestu-u-beogradu/ |website=N1 Info |access-date=15. 3. 2025}}</ref> ==Biografija== Rođen je 24. marta 1944. u [[Beograd]]u. Diplomirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] 1966, magistrirao 1970. i doktorirao 1974. Za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu izabran 1970, da bi četiri godine kasnije, u vrijeme političkih progona na Univerzitetu, morao da napusti fakultet. 1989. odbija ponudu da se kao profesor vrati na fakultet. Od 1974. radi u Institutu društvenih nauka, a od 1981. u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju kao viši naučni saradnik i jedno vrijeme kao direktor. Objavljuje radove iz oblasti ustavnog prava, političke teorije i filozofije. Bio je član redakcije i glavni i odgovorni urednik više uglednih pravnih i filozofskih časopisa, kao što su ''Arhiv za pravne i društvene nauke'', ''Filozofske studije'', ''Filozofija i društvo'' i ''Teorija''. Član je Srpskog PEN Centra. Koštunica se 1980-ih angažuje na zaštiti ljudskih prava, posebno u Odboru za odbranu slobode misli i izražavanja. Vojislav Koštunica je oženjen. Koštunica je jedan od osnivača [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] 1989. i osnivač DSS čiji je predsjednik bio od 1992. do 2014. Bio je narodni poslanik u Skupštini Srbije od 1990. do 1997, djelujući u opoziciji. Kao kandidat DOS-a pobjedio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na predsjedničkim izborima 24. septembra 2000. i funkciju [[Predsjednik Srbije|predsjednika SR Jugoslavije]] obavljao do marta 2003. Poslije parlamentarnih izbora u Srbiji, decembra iste godine, DSS zauzima drugo mjesto. Marta 2004, Koštunica je izabran za [[Premijer Srbije|premijera Srbije]]. Na toj ga poziciji 7. jula 2008. mijenja [[Mirko Cvetković]]. == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Vojislav Koštunica}} *{{Commonscat-inline|Vojislav Koštunica}} {{Premijeri Republike Srbije}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Koštunica, Vojislav}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]] 1ps5e4w7s2fq7vm0qr6oa213jb2w4y8 0 3208 3847116 3836964 2026-05-17T07:20:22Z Srđan 73336 3847116 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | kurzivan_naslov = ne | ime = {{Bezkurziva|Eurosong}} | slika = Eurovision Song Contest 2025.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | originalni_naslov = Eurovision Song Contest | ime2 = ESC, Evrovizija | žanr = Muzičko takmičenje | format = | autor = [[Marcel Bezençon]] | bazirano_na = [[Festival u Sanremu|Festivalu u Sanremu]] | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | stvaralački_režiseri = | predstavlja = [[Spisak voditelja Eurosonga]] | glumci = | suci = | glasovi = | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = [[Marc-Antoine Charpentier]] | uvodna_tema = [[Te Deum]]: ''Marche en rondeau'' | završna_tema = Te Deum: ''Marche en rondeau'' | kompozitori = | država = [[Spisak država na Eurosongu]] | jezik = Engleski i francuski | broj_sezona = | broj_serijala = | broj_epizoda = {{Plainlist| * 68 takmičenje * 104 prijenosa uživo }} | spisak_epizoda = | izvršni_producenti = | producenti = | montaža = | lokacija = Domaćin je prošlogodišnji pobjednik (uz neke izuzetke) ([[Spisak gradova domaćina Eurosonga|spisak gradova domaćina]]) | kinematografija = | kamerman = | trajanje = {{unbulleted list|2 sata (polufinale)|3 sata i 30 minuta (finale)|4 sata (Eurosong 2015)}} | produkcijska_kompanija = [[Evropska radiodifuzijska unija]] | distributer = [[Eurovision (mreža)|Eurovision]] | budžet = | kanal = | format_slike = {{unbulleted list|[[576i]] (SDTV) (1956–)|[[720p]] (HDTV) (2003–)|[[1080i]] (HDTV) (2007–)}} | format_tona = | prvo_prikazano_u = | prvo_emitiranje = 24. maj 1956 – | zadnje_emitiranje = | prethodno = | sljedeće = | povezano = {{unbulleted list|''[[Mladi muzičari Eurosonga]]'' (1982–)|''[[Mladi plesači Eurosonga]]'' (1985–)|''[[Dječji Eurosong]]'' (2003–)|''[[Ples Evrovizije]]'' (2007–08)}} | web_stranica = http://www.eurovision.tv | naslov_web_stranice = Zvanični sajt | web_stranica_produkcije = http://www3.ebu.ch/about | naslov_web_stranica_produkcije = Zvanični sajt produkcije | imdb = }} '''Eurovision Song Contest''' (kraće '''Eurosong''', poznat i kao '''Evrovizija''') jest muzičko takmičenje nacionalnih radiotelevizija [[Evropa|Evrope]] okupljenih oko [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije EBU]].<ref>{{Cite web|url=https://eurovision.tv/about|title=About {{!}} Eurovision Song Contest|date=28. 3. 2019|website=eurovision.tv|language=en|access-date=25. 3. 2025}}</ref> Festival je osnovan sredinom [[1950te|1950-ih]] godina, a prvo takmičenje je održano [[1956]]. godine u švicarskom [[Lugano|Luganu]]. Na prvom održanom Eurosongu takmičilo se sedam zemalja, a od tada, pa do danas, barem po jednu pjesmu na ovo takmičenje poslala je 51 zemlja. Rekordni broj zemalja učesnica zabilježen je 2008., 2011. i 2018. godine kada su po 43 zemlje poslale predstavnike na ovo najveće muzičko takmičenje na svijetu. == Format == Eurosong je doživio brojne promjene formata takmičenja. Sve je to ovisilo o broju zemalja učesnica, a kako je zainteresiranost bila sve veća i veća, pored finalne večeri EBU odlučuje uvesti i polufinalnu, kvalifikacionu večer. Od 2004. godine na Eurosongu gledamo i polufinale, a 10 zemalja s najviše bodova u istom dobivaju kartu za finale. No, ni to nije bilo dosta. Zbog brojke od preko 40 zainteresiranih zemalja, odlučeno je da će umjesto dosadašnjeg jednog polufinala biti održana njih dva. Na Eurosongu u [[Beograd]]u, 2008. godine, po 19 zemalja je učestvovalo u svakom polufinalu. Direktni finalisti bili su tzv. BIG 4 (Francuska, Njemačka, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo - zemlje koje izdvajaju najviše novaca za organizaciju Eurosonga) te zemlja domaćin. Povratkom Italije na Eurosong, 2011. godine, broj direktnih finalista povećan je za jednu zemlju obzirom da su Talijani ušli u sadašnji tzv. BIG 5. == Zemlje učesnice == [[Datoteka:Mapa Eurosong.png|mini|'''Tamno zelena''' - zemlje učestvovale barem jedanput na takmičenju Eurosonga '''Svijetlo zelena''' - izabrale pjesmu i predstavnika, ali se naknadno povukle s takmičenja]] Eurosong nikada nije bio takmičenje isključivo evropskih zemalja ili onih zemalja koji imaju manji dio teritorija na evropskom kontinentu. Eurosong je takmičenje radio-televizija koje su aktivne članice [[EBU|EBU-a]]. Prema tome, na ovom takmičenju smo do danas vidjeli nastupe sljedećih zemalja koje ne pripadaju evropskom kontinentu: Izrael i [[Maroko]]. Od 1956. godine, otkada se održava Eurosong, 51 zemlja je nastupila barem jedanput. Najviše nastupa je skupila Njemačka, njih 54, a odmah iza je Ujedinjeno Kraljevstvo s jednim nastupom manje. Još dvije zemlje su pokušale učestvovati na ovom festivalu. Libanon i Tunis su jednih prilika bile odabrale pjesme i predstavnike, ali su se kasnije odlučile povući i ne nastupiti na Eurosongu. Valja napomenuti da učestvovanje Izraela, zemlje koju mnoge arapske zemlje [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] ne priznaju, na neki način blokira dolazak arapskih zemalja na ovo takmičenje. Najbolji primjer za to je Libanon koji je tražio dozvolu da u toku nastupa Izraela pusti reklamni blok na svojoj nacionalnoj televiziji. To se svakako protivilo pravilima i nije im bilo dozvoljeno. == Glasanje == Sistem glasanja kakvog danas poznajemo na Eurosongu (bodovi: 12, 10, 8, pa sve do 1) uveden je 1975. godine. Dvanaest bodova se daje prvoplasiranoj zemlji, 10 drugoplasiranoj, 8 trećeplasiranoj i tako sve dalje do jednog boda koji ide desetoplasiranoj zemlji. Od samog početka Eurosonga pa sve do kraja 90-tih, glasao je isključivo žiri. Od tada se u pojedinim zemljama uvodi televoting, koji će u potpunosti ''zaživjeti'' 2004. godine i trajati do 2009. Naime, kako bi se glasanje učinilo zanimljivijim i manje predvidljivim, EBU odlučuje vratiti žiri na Eurosong 2009. godine. Po pet stručnjaka iz svake zemlje glasa tokom generalnih proba Eurosonga i čini 50% glasova jedne zemlje. Preostalih 50% je, svakako, na televotingu. === Popularnost takmičenja === Svake godine Eurosong bilježi sve veću gledanost. Godine 2011. učestvovale su čak 43 zemlje, a isti je pratilo 114,5 miliona ljudi. Eurosong se uživo prenosi u zemljama učesnicama, kao i u Australiji. Snimke Eurosong se emitiraju u još par desetina zemalja diljem svijeta. === Rekordi === Ono što je [[Brazil]] u [[nogomet]]u to je [[Irska]] na Eurosongu. Irci su pobijedili čak 7 puta. Najveći broj drugih osvojenih mjesta drže njihovi susjedi - Ujedinjeno Kraljevstvo. Britanci su bili drugi čak 15 puta. Najviše bodova ikad skupili su Norvežani 2009. godine. Imali su ukupno 387 bodova, a od toga 16 × 12 bodova. No, Norvežani su rekorderi i po broju osvojenih posljednjih mjesta. Bili su zadnji osam puta.<ref>{{Cite web|url=https://eurovision.tv/about/facts-and-figures|title=Facts & Figures {{!}} Eurovision Song Contest|date=1. 7. 2019|website=eurovision.tv|language=en|access-date=25. 3. 2025}}</ref> Od 2004. godine uvedeno je polufinale na ovom takmičenju. Od tada, pa do danas, nastup u finalu niti jednom nisu propustile sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Grčka, Rumunija, Rusija i Ukrajina. U ovu listu nisu uračunate zemlje direktne finalistice (tzv. BIG 5). == Spisak pobjednika == {{raščistiti}} {{sticky header}} {| class="wikitable sortable sticky-header" style="font-size:90%" ! scope="col" class="autorowspan"| Godina ! scope="col" class="autorowspan" data-sort-type="usLongDate"| Datum ! scope="col" class="autorowspan"| Država domaćin ! scope="col" class="autorowspan"| Grad domaćin ! scope="col" class="autorowspan"| Pobjednik ! scope="col" class="autorowspan"| Pjesma ! scope="col" class="autorowspan"| Izvođač ! scope="col" class="unsortable"| Tekstopisci ! scope="col" class="autorowspan"| Jezik ! scope="col" class="autorowspan"| Bodovi ! scope="col" class="autorowspan"| Bodova razlike ! scope="col" class="autorowspan"| 2. mjesto |- ! style="text-align:left" scope="row" | {{escyr|1956}} | 24. 5. | {{Esc|Švicarska}} | [[Lugano]] | {{Esc|Švicarska}} | "[[Refrain (Lys Assia)|Refrain]]" | [[Lys Assia]] | [[Géo Voumard]], [[Émile Gardaz]] | [[Francuski jezik|francuski]] | colspan="3"| <center>''Nije objavljeno''</center> |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1957}} | 3. 3. | {{Esc|Njemačka}} | [[Frankfurt]] | {{Esc|Nizozemska}} | "[[Net als toen]]" | [[Corry Brokken]] | Guus Jansen, [[Willy van Hemert]] | [[Nizozemski jezik|nizozemski]] | {{nts|31}} | {{nts|14}} | {{Esc|Francuska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1958}} | 12. 3. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Hilversum]] | {{Esc|Francuska}} | "[[Dors, mon amour]]" | [[André Claveau]] | [[Pierre Delanoë]], [[Hubert Giraud (kompozitor)|Hubert Giraud]] | francuski | {{nts|27}} | {{nts|3}} | {{Esc|Švicarska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1959}} | 11. 3. | {{Esc|Francuska}} | [[Cannes]] | {{Esc|Nizozemska}} | "[[Een beetje]]" | [[Teddy Scholten]] | Dick Schallies, [[Willy van Hemert]] | nizozemski | {{nts|21}} | {{nts|5}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1960}} | 29. 3. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[London]] | {{Esc|Francuska}} | "[[Tom Pillibi]]" | [[Jacqueline Boyer]] | [[André Popp]], [[Pierre Cour]] | francuski | {{nts|32}} | {{nts|7}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1961}} | 18. 3. | {{Esc|Francuska}} | Cannes | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Nous les amoureux]]" | [[Jean-Claude Pascal]] | [[Jacques Datin]], Maurice Vidalin | francuski | {{nts|31}} | {{nts|7}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1962}} | 18. 3. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Luxembourg]] | {{Esc|Francuska}} | "[[Un premier amour]]" | [[Isabelle Aubret]] | Claude-Henri Vic, Roland Stephane Valade | francuski | {{nts|26}} | {{nts|13}} | {{Esc|Monako}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1963}} | {{nowrap|23. 3.}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | London | {{Esc|Danska}} | "[[Dansevise]]" | [[Grethe i Jørgen Ingmann]] | Otto Francker, Sejr Volmer-Sørensen | [[Danski jezik|danski]] | {{nts|42}} | {{nts|2}} | {{Esc|Švicarska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1964}} | 21. 3. | {{Esc|Danska}} | [[Kopenhagen]] | {{Esc|Italija}} | "[[Non ho l'età]]" | [[Gigliola Cinquetti]] | [[Nicola Salerno]], Mario Pinzeri | [[Italijanski jezik|italijanski]] | {{nts|49}} | {{nts|32}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1965}} | 20. 3. | {{Esc|Italija}} | [[Napulj]] | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Poupée de cire, poupée de son]]" | [[France Gall]] | [[Serge Gainsbourg]] | francuski | {{nts|32}} | {{nts|6}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1966}} | 5. 3. | {{Esc|Luksemburg}} | Luxembourg | {{Esc|Austrija}} | "[[Merci, Chérie]]" | [[Udo Jürgens]] | Udo Jürgens, Thomas Hörbiger | [[Njemački jezik|njemački]] | {{nts|31}} | {{nts|15}} | {{Esc|Švedska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1967}} | 8. 4. | {{Esc|Austrija}} | [[Beč]] | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Puppet on a String]]" | [[Sandie Shaw]] | [[Bill Martin (muzičar)|Bill Martin]], [[Phil Coulter]] | [[Engleski jezik|engleski]] | {{nts|47}} | {{nts|25}} | {{Esc|Irska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1968}} | 6. 4. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | London | {{Esc|Španija|1945}} | "[[La, la, la]]" | [[Massiel]] | [[Dúo Dinámico|Manuel de la Calva, Ramón Arcusa]] | [[Španski jezik|španski]] | {{nts|29}} | {{nts|1}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left" rowspan=4|{{escyr|1969}} |rowspan=4| 29. 3. |rowspan=4| {{Esc|Španija|1945}} |rowspan=4| [[Madrid]] | {{Esc|Španija|1945}} | "[[Vivo cantando]]" | [[Salomé (pjevačica)|Salomé]] | Maria José de Cerato, Aniano Alcalde | španski |rowspan=4|{{nts|18}} | colspan="2" rowspan="4"| <center>''Nije bilo drugog mjesta''</center> |- | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Boom Bang-a-Bang]]" | [[Lulu (pjevačica)|Lulu]] | Alan Moorhouse, Peter Warne | engleski |- | {{Esc|Nizozemska}} | "[[De troubadour]]" | [[Lenny Kuhr]] | Lenny Kuhr, David Hartsema | nizozemski |- | {{Esc|Francuska}} | "[[Un jour, un enfant]]" | [[Frida Boccara]] | Émile Stern, [[Eddy Marnay]] | francuski |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1970}} | 21. 3. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Amsterdam]] | {{Esc|Irska}} | "[[All Kinds of Everything]]" | [[Dana Rosemary Scallon|Dana]] | Derry Lindsay, Jackie Smith | engleski | {{nts|32}} | {{nts|6}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1971}} | 3. 4. | {{Esc|Irska}} | [[Dublin]] | {{Esc|Monako}} | "[[Un banc, un arbre, une rue]]" | [[Séverine (pjevačica)|Séverine]] | Jean-Pierre Bourtayre, Yves Dessca | francuski | 128 | {{nts|12}} | {{Esc|Španija|1945}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1972}} | 25. 3. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Edinburgh]] | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Après toi]]" | [[Vicky Leandros]] | [[Mario Panas]], Klaus Munro, Yves Dessca | francuski | 128 | {{nts|14}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1973}} | 7. 4. | {{Esc|Luksemburg}} | Luxembourg | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Tu te reconnaîtras]]" | [[Anne-Marie David]] | Claude Morgan, Vline Buggy | francuski | 129 | {{nts|4}} | {{Esc|Španija|1945}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1974}} | 6. 4. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Brighton]] | {{Esc|Švedska}} | "[[Waterloo (ABBA)|Waterloo]]" | [[ABBA]] | [[Benny Andersson]], [[Björn Ulvaeus]], [[Stig Anderson]] | engleski | {{nts|24}} | {{nts|6}} | {{Esc|Italija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1975}} | 22. 3. | {{Esc|Švedska}} | [[Stockholm]] | {{Esc|Nizozemska}} | "[[Ding-a-dong]]" | [[Teach-In (grupa)|Teach-In]] | Dick Bakker, [[Eddy Ouwens]], Will Luikinga | engleski | {{nts|152}} | {{nts|14}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1976}} | 3. 4. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Den Haag]] | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Save Your Kisses for Me]]" | [[Brotherhood of Man]] | [[Tony Hiller]], [[Lee Sheriden]], [[Martin Lee (pjevač)|Martin Lee]] | engleski | {{nts|164}} | {{nts|17}} | {{Esc|Francuska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1977}} | 7. 5. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | London | {{Esc|Francuska}} | "[[L'oiseau et l'enfant]]" | [[Marie Myriam]] | [[Jean Paul Cara]], Joe Gracy | francuski | {{nts|136}} | {{nts|15}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1978}} | 22. 4. | {{Esc|Francuska}} | [[Pariz]] | {{Esc|Izrael}} | "[[A-Ba-Ni-Bi]]" (א-ב-ני-בי) | [[Izhar Cohen]] i [[Alphabeta]] | [[Nurit Hirsh]], [[Ehud Manor]] | [[Hebrejski jezik|hebrejski]] | {{nts|157}} | {{nts|32}} | {{Esc|Belgija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1979}} | 31. 3. | {{Esc|Izrael}} | [[Jerusalem]] | {{Esc|Izrael}} | "[[Hallelujah (Gali Atari i Milk & Honey)|Hallelujah]]" (הללויה) | [[Gali Atari]] i [[Milk and Honey (grupa)|Milk and Honey]] | [[Kobi Oshrat]], Shimrit Orr | hebrejski | {{nts|125}} | {{nts|9}} | {{Esc|Španija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1980}} | 19. 4. | {{Esc|Nizozemska}} | Den Haag | {{Esc|Irska}} | "[[What's Another Year]]" | [[Johnny Logan (pjevač)|Johnny Logan]] | [[Shay Healy]] | engleski | {{nts|143}} | {{nts|15}} | {{Esc|Njemačka}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1981}} | 4. 4. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Making Your Mind Up]]" | [[Bucks Fizz (grupa)|Bucks Fizz]] | John Danter, [[Andy Hill (kompozitor)|Andy Hill]] | engleski | {{nts|136}} | {{nts|4}} | {{Esc|Njemačka}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1982}} | 24. 4. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Harrogate]] | {{Esc|Njemačka}} | "[[Ein bißchen Frieden]]" | [[Nicole (njemačka pjevačica)|Nicole]] | [[Ralph Siegel (tekstopisac)|Ralph Siegel]], [[Bernd Meinunger]] | njemački | {{nts|161}} | {{nts|61}} | {{Esc|Izrael}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1983}} | 23. 4. | {{Esc|Njemačka}} | [[München]] | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Si la vie est cadeau]]" | [[Corinne Hermès]] | Jean-Pierre Millers, Alain Garcia | francuski | {{nts|142}} | {{nts|6}} | {{Esc|Izrael}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1984}} | 5. 5. | {{Esc|Luksemburg}} | Luxembourg | {{Esc|Švedska}} | "[[Diggi-Loo Diggi-Ley]]" | [[Herreys]] | [[Torgny Söderberg]], Britt Lindeborg | [[Švedski jezik|švedski]] | {{nts|145}} | {{nts|8}} | {{Esc|Irska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1985}} | 4. 5. | {{Esc|Švedska}} | [[Göteborg]] | {{Esc|Norveška}} | "[[La det swinge]]" | [[Bobbysocks!]] | [[Rolf Løvland]] | [[Norveški jezik|norveški]] | {{nts|123}} | {{nts|18}} | {{Esc|Njemačka}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1986}} | 3. 5. | {{Esc|Norveška}} | [[Bergen]] | {{Esc|Belgija}} | "[[J'aime la vie]]" | [[Sandra Kim]] | Jean-Paul Furnémont, Angelo Crisci, Rosario Marino Atria | francuski | {{nts|176}} | {{nts|36}} | {{Esc|Švicarska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1987}} | 9. 5. | {{Esc|Belgija}} | [[Bruxelles]] | {{Esc|Irska}} | "[[Hold Me Now (Johnny Logan)|Hold Me Now]]" | [[Johnny Logan (pjevač)|Johnny Logan]] | Johnny Logan | engleski | {{nts|172}} | {{nts|31}} | {{Esc|Njemačka}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1988}} | 30. 4. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Švicarska}} | "[[Ne partez pas sans moi]]" | [[Céline Dion]] | [[Atilla Şereftuğ]], [[Nella Martinetti]] | francuski | {{nts|137}} | {{nts|1}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1989}} | 6. 5. | {{Esc|Švicarska}} | [[Lausanne]] | {{Esc|Jugoslavija}} | "[[Rock Me (Riva)|Rock Me]]" | [[Riva (grupa)|Riva]] | Rajko Dujmić, Stevo Cvikić | [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | {{nts|137}} | {{nts|7}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1990}} | 5. 5. | {{Esc|Jugoslavija}} | [[Zagreb]] | {{Esc|Italija}} | "[[Insieme: 1992]]" | [[Toto Cutugno]] | Toto Cutugno | italijanski | {{nts|149}} | {{nts|17}} | {{Esc|Irska}}<br>{{Esc|Francuska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1991}} | 4. 5. | {{Esc|Italija}} | [[Rim]] | {{Esc|Švedska}} | "[[Fångad av en stormvind]]" | [[Carola Häggkvist|Carola]] | [[Stephan Berg]] | švedski | {{nts|146}} | {{nts|0}} | {{Esc|Francuska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1992}} | 9. 5. | {{Esc|Švedska}} | [[Malmö]] | {{Esc|Irska}} | "[[Why Me? (Linda Martin)|Why Me]]" | [[Linda Martin]] | [[Johnny Logan (pjevač)|Johnny Logan]] | engleski | {{nts|155}} | {{nts|16}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1993}} | 15. 5. | {{Esc|Irska}} | [[Millstreet]] | {{Esc|Irska}} | "[[In Your Eyes (Niamh Kavanagh)|In Your Eyes]]" | [[Niamh Kavanagh]] | Jimmy Walsh | engleski | {{nts|187}} | {{nts|23}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1994}} | 30. 4. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Irska}} | "[[Rock 'n' Roll Kids]]" | [[Paul Harrington (muzičar)|Paul Harrington]] i [[Charlie McGettigan]] | [[Brendan Graham|Brendan J. Graham]] | engleski | {{nts|226}} | {{nts|60}} | {{Esc|Poljska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1995}} | 13. 5. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Norveška}} | "[[Nocturne (Secret Garden)|Nocturne]]" | [[Secret Garden (duo)|Secret Garden]] | [[Rolf Løvland]], Petter Skavland | norveški | {{nts|148}} | {{nts|29}} | {{Esc|Španija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1996}} | 18. 5. | {{Esc|Norveška}} | [[Oslo]] | {{Esc|Irska}} | "[[The Voice (Eimear Quinn)|The Voice]]" | [[Eimear Quinn]] | [[Brendan Graham|Brendan J. Graham]] | engleski | {{nts|162}} | {{nts|48}} | {{Esc|Norveška}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1997}} | 3. 5. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Love Shine a Light]]" | [[Katrina and the Waves]] | [[Kimberley Rew]] | engleski | {{nts|227}} | {{nts|70}} | {{Esc|Irska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1998}} | 9. 5. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Birmingham]] | {{Esc|Izrael}} | "[[Diva (Dana International)|Diva]]" (דיווה) | [[Dana International]] | [[Svika Pick]], Yoav Ginai | hebrejski | {{nts|172}} | {{nts|6}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1999}} | 29. 5. | {{Esc|Izrael}} | Jerusalem | {{Esc|Švedska}} | "[[Take Me to Your Heaven (pjesma)|Take Me to Your Heaven]]" | [[Charlotte Perrelli|Charlotte Nilsson]] | [[Lars Diedricson|Lars 'Dille' Diedricson]], Marcos Ubeda | engleski | {{nts|163}} | {{nts|17}} | {{Esc|Island}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2000}} | 13. 5. | {{Esc|Švedska}} | Stockholm | {{Esc|Danska}} | "[[Fly on the Wings of Love]]" | [[Olsen Brothers]] | [[Jørgen Olsen]] | engleski | {{nts|195}} | {{nts|40}} | {{Esc|Rusija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2001}} | 12. 5. | {{Esc|Danska}} | Kopenhagen | {{Esc|Estonija}} | "[[Everybody (Tanel Padar i Dave Benton)|Everybody]]" | [[Tanel Padar]], [[Dave Benton]] i [[Soul Militia|2XL]] | [[Ivar Must]], [[Maian-Anna Kärmas]] | engleski | {{nts|198}} | {{nts|21}} | {{Esc|Danska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2002}} | 25. 5. | {{Esc|Estonija}} | [[Tallinn]] | {{Esc|Latvija}} | "[[I Wanna (Marie N)|I Wanna]]" | [[Marija Naumova|Marie N]] | [[Marija Naumova|Marie N]], Marats Samauskis | engleski | {{nts|176}} | {{nts|12}} | {{Esc|Malta}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2003}} | 24. 5. | {{Esc|Latvija}} | [[Riga]] | {{Esc|Turska}} | "[[Everyway That I Can]]" | [[Sertab Erener]] | [[Demir Demirkan]], Sertab Erener | engleski | {{nts|167}} | {{nts|2}} | {{Esc|Belgija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2004}}<ref group="n" name="polufinale">Počev od 2004, počelo se prenositi polufinale. Godine 2004. održano je u srijedu prije finala. Od 2005. do 2007. održano je u četvrtak "Evrovizijske sedmice".</ref> | 15. 5. | {{Esc|Turska}} | [[Istanbul]] | {{Esc|Ukrajina}} | "[[Wild Dances (singl)|Wild Dances]]" | [[Ruslana]] | Ruslana, [[Oleksandr Ksenofontov]] | [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]],<br />engleski | {{nts|280}} | {{nts|17}} | {{Esc|Srbija i Crna Gora}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2005}} | 21. 5. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Kijev]] | {{Esc|Grčka}} | "[[My Number One]]" | [[Helena Paparizou]] | [[Christos Dantis]], [[Natalia Germanou]] | engleski | {{nts|230}} | {{nts|38}} | {{Esc|Malta}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2006}} | 20. 5. | {{Esc|Grčka}} | [[Atina]] | {{Esc|Finska}} | "[[Hard Rock Hallelujah]]" | [[Lordi]] | [[Tomi Putaansuu|Mr. Lordi]] | engleski | {{nts|292}} | {{nts|44}} | {{Esc|Rusija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2007}} | 12. 5. | {{Esc|Finska}} | [[Helsinki]] | {{Esc|Srbija|2004}} | "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" (Молитва) | [[Marija Šerifović]] | Saša Milošević Mare, [[Vladimir Graić]] | [[Srpski jezik|srpski]] | {{nts|268}} | {{nts|33}} | {{Esc|Ukrajina}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2008}}<ref group="n" name="dva polufinala">Počev od 2008, počela su se prikazivati dva polufinala u utorak i četvrtak prije finala.</ref> | 24. 5. | {{Esc|Srbija|2004}} | [[Beograd]] | {{Esc|Rusija}} | "[[Believe (Dima Bilan)|Believe]]" | [[Dima Bilan]] | Dima Bilan, [[Jim Beanz]] | engleski | {{nts|272}} | {{nts|42}} | {{Esc|Ukrajina}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2009}} | 16. 5. | {{Esc|Rusija}} | [[Moskva]] | {{Esc|Norveška}} | "[[Fairytale (Alexander Rybak)|Fairytale]]" | [[Alexander Rybak]] | Alexander Rybak | engleski | {{nts|387}} | {{nts|169}} | {{Esc|Island}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2010}} | 29. 5. | {{Esc|Norveška}} | Oslo | {{Esc|Njemačka}} | "[[Satellite (Lena Meyer-Landrut)|Satellite]]" | [[Lena Meyer-Landrut|Lena]] | [[Julie Frost]], John Gordon | engleski | {{nts|246}} | {{nts|76}} | {{Esc|Turska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2011}} | 14. 5. | {{Esc|Njemačka}} | [[Düsseldorf]] | {{Esc|Azerbejdžan}} | "[[Running Scared (Eldar & Nigar)|Running Scared]]" | [[Ell & Nikki]] | [[Stefan Örn]], Sandra Bjurman, Iain Farquharson | engleski | {{nts|221}} | {{nts|32}} | {{Esc|Italija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2012}} | 26. 5. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Baku]] | {{Esc|Švedska}} | "[[Euphoria (Loreen)|Euphoria]]" | [[Loreen (pjevačica)|Loreen]] | [[Thomas G:son]], [[Peter Boström]] | engleski | {{nts|372}} | {{nts|113}} | {{Esc|Rusija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2013}} | 18. 5. | {{Esc|Švedska}} | Malmö | {{Esc|Danska}} | "[[Only Teardrops]]" | [[Emmelie de Forest]] | [[Lise Cabble]], Julia Fabrin Jakobsen, Thomas Stengaard | engleski | {{nts|281}} | {{nts|47}} | {{Esc|Azerbejdžan}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2014}} | 10. 5. | {{Esc|Danska}} | Kopenhagen | {{Esc|Austrija}} | "[[Rise Like a Phoenix]]" | [[Conchita Wurst]] | [[Charlie Mason (tekstopisac)|Charlie Mason]], Joey Patulka, Ali Zuckowski, Julian Maas | engleski | {{nts|290}} | {{nts|52}} | {{Esc|Nizozemska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2015}} | 23. 5. | {{Esc|Austrija}} | Beč | {{Esc|Švedska}} | "[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]" | [[Måns Zelmerlöw]] | [[Linnea Deb]], [[Joy Deb]], [[Anton Hård af Segerstad]] | engleski | {{nts|365}} | {{nts|62}} | {{Esc|Rusija}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2016}} | 14. 5. | {{Esc|Švedska}} | Stockholm | {{Esc|Ukrajina}} | "[[1944 (pjesma)|1944]]" | [[Jamala]] | [[Jamala|Susana Jamaladinova]] | engleski,<br />[[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]] | {{nts|534}} | {{nts|23}} | {{Esc|Australija}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2017}} | 13. 5. | {{Esc|Ukrajina}} | Kijev |{{Esc|Portugal}} | "[[Amar pelos dois]]" | [[Salvador Sobral]] | [[Luísa Sobral]] | portugalski | 758 | 143 | {{Esc|Bugarska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2018}} | 12. 5. | {{Esc|Portugal}} | [[Lisabon]] |{{Esc|Izrael}} | "[[Toy]]" | [[Netta Barzilai|Netta]] | [[Doron Medalie]], [[Stav Beger]] | engleski | 529 | 93 | {{Esc|Kipar}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2019}} | 18. 5. | {{Esc|Izrael}} | [[Tel Aviv]] |{{Esc|Nizozemska}} | "[[Arcade]]" | [[Duncan Laurence]] | Duncan Laurence, [[Joel Sjöö]], [[Wouter Hardy]] | engleski | 498 | 26 | {{Esc|Italija}} |- !scope="row" style="text-align:left"| <s>{{escyr|2020}}</s> | colspan="11" | Takmičenje otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2021}} | 22. 5. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Rotterdam]] |{{Esc|Italija}} | "[[Zitti e buoni]]" | [[Måneskin]] |{{hlist|Victoria De Angelis|Damiano David|Thomas Raggi|Ethan Torchio}} | italijanski | 524 | 25 |{{Esc|Francuska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2022}} |14. 5. |{{ZID|Italija}} |[[Torino]] |{{Esc|Ukrajina}} |"[[Stefania]]" |[[Kalush Orchestra]] |{{hlist|Ihor Didenčuk|Vitalij Dužik|Ivan Klimenko|Timofij Muzičuk|Oleh Psjuk}} |ukrajinski |631 |165 |{{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2023}} |13. 5. |{{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |[[Liverpool]] |{{Esc|Švedska}} |'''"'''Tattoo'''"''' |[[Loreen]] |{{hlist|Peter Boström|Moa Carlebecker|Thomas Gustafsson|Jimmy Jansson|Lorine Talhaoui|Jimmy "Joker" Thörnfeldt}} |engleski |583 |57 |{{Esc|Finska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{Escyr|2024}} |11. 5. |{{ZID|Švedska}} |[[Malmö]] |{{Esc|Švicarska}} |"The Code" |[[Nemo (reper)|Nemo]] |{{hlist|Benjamin Alasu|Lasse Midtsian Nymann|Linda Dale|[[Nemo (reper)|Nemo Mettler]]}} |engleski |591 |44 |{{Esc|Hrvatska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{Escyr|2025}} |17. 5. |{{ZID|Švicarska}} |[[Basel]] |{{Esc|Austrija}} |"Wasted Love" |JJ |{{hlist|Johannes Pietsch|Teodora Špirić|Thomas Thurner}} |engleski |436 |78 |{{Esc|Izrael}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{Escyr|2026}} |16. 5. |{{ZID|Austrija}} |[[Beč]] |{{Esc|Bugarska}} |"Bangaranga" |Dara |{{hlist|[[Dara (pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|[[Cristian Tarcea]]|[[Dimitris Kontopoulos]]}} |engleski |516 |173 |{{Esc|Izrael}} |} == Napomene == {{refspisak|grupa=n}} == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu]] * [[Hrvatska na Eurosongu]] * [[Jugoslavija na Eurosongu]] * [[Makedonija na Eurosongu]] * [[Slovenija na Eurosongu]] * [[Slovačka na Eurosongu]] * [[Srbija na Eurosongu]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision}} * {{službeni sajt|https://eurovision.tv/}} * [https://web.archive.org/web/20070127124316/http://www.eurovision-info.net/ Eurovision-info.net] * [http://www.esc-history.com/countries-selections.asp Eurovision Song Contest - Historija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140708214115/http://www.esc-history.com/countries-selections.asp |date=8. 7. 2014 }} * [https://web.archive.org/web/20090218090140/http://eurovision.gen.tr/ Eurovision] == Reference == <references /> {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|*]] [[Kategorija:Muzika]] th7j60wvufp4vmgse4h0blre3vrteiw 3847117 3847116 2026-05-17T07:23:06Z Srđan 73336 3847117 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | kurzivan_naslov = ne | ime = {{Bezkurziva|Eurosong}} | slika = Eurovision Song Contest 2025.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | originalni_naslov = Eurovision Song Contest | ime2 = ESC, Evrovizija | žanr = Muzičko takmičenje | format = | autor = [[Marcel Bezençon]] | bazirano_na = [[Festival u Sanremu|Festivalu u Sanremu]] | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | stvaralački_režiseri = | predstavlja = [[Spisak voditelja Eurosonga]] | glumci = | suci = | glasovi = | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = [[Marc-Antoine Charpentier]] | uvodna_tema = [[Te Deum]]: ''Marche en rondeau'' | završna_tema = Te Deum: ''Marche en rondeau'' | kompozitori = | država = [[Spisak država na Eurosongu]] | jezik = Engleski i francuski | broj_sezona = | broj_serijala = | broj_epizoda = {{Plainlist| * 70 takmičenja * 109 prijenosa uživo }} | spisak_epizoda = | izvršni_producenti = | producenti = | montaža = | lokacija = Domaćin je prošlogodišnji pobjednik (uz neke izuzetke) ([[Spisak gradova domaćina Eurosonga|spisak gradova domaćina]]) | kinematografija = | kamerman = | trajanje = {{unbulleted list|2 sata (polufinale)|3 sata i 30 minuta (finale)|4 sata (Eurosong 2015)}} | produkcijska_kompanija = [[Evropska radiodifuzijska unija]] | distributer = [[Eurovision (mreža)|Eurovision]] | budžet = | kanal = | format_slike = {{unbulleted list|[[576i]] (SDTV) (1956–)|[[720p]] (HDTV) (2003–)|[[1080i]] (HDTV) (2007–)}} | format_tona = | prvo_prikazano_u = | prvo_emitiranje = 24. maj 1956 – | zadnje_emitiranje = | prethodno = | sljedeće = | povezano = {{unbulleted list|''[[Mladi muzičari Eurosonga]]'' (1982–)|''[[Mladi plesači Eurosonga]]'' (1985–)|''[[Dječji Eurosong]]'' (2003–)|''[[Ples Evrovizije]]'' (2007–08)}} | web_stranica = http://www.eurovision.tv | naslov_web_stranice = Zvanični sajt | web_stranica_produkcije = http://www3.ebu.ch/about | naslov_web_stranica_produkcije = Zvanični sajt produkcije | imdb = }} '''Eurovision Song Contest''' (kraće '''Eurosong''', poznat i kao '''Evrovizija''') jest međunarodno muzičko takmičenje u organizaciji [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzijske unije]] (EBU).<ref>{{Cite web|url=https://eurovision.tv/about|title=About {{!}} Eurovision Song Contest|date=28. 3. 2019|website=eurovision.tv|language=en|access-date=25. 3. 2025}}</ref> Festival je osnovan sredinom 1950-ih, a prvo takmičenje je održano 1956. u švicarskom [[Lugano|Luganu]]. Na prvom održanom Eurosongu takmičilo se sedam zemalja, a od tada, pa do danas, barem po jednu pjesmu na ovo takmičenje poslala je 51 zemlja. Rekordni broj zemalja učesnica zabilježen je 2008, 2011. i 2018. kada su po 43 zemlje poslale predstavnike na ovo najveće muzičko takmičenje na svijetu. == Format == Eurosong je doživio brojne promjene formata takmičenja. Sve je to ovisilo o broju zemalja učesnica, a kako je zainteresiranost bila sve veća i veća, pored finalne večeri EBU odlučuje uvesti i polufinalnu, kvalifikacionu večer. Od 2004. godine na Eurosongu gledamo i polufinale, a 10 zemalja s najviše bodova u istom dobivaju kartu za finale. No, ni to nije bilo dosta. Zbog brojke od preko 40 zainteresiranih zemalja, odlučeno je da će umjesto dosadašnjeg jednog polufinala biti održana njih dva. Na Eurosongu u [[Beograd]]u, 2008. godine, po 19 zemalja je učestvovalo u svakom polufinalu. Direktni finalisti bili su tzv. BIG 4 (Francuska, Njemačka, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo - zemlje koje izdvajaju najviše novaca za organizaciju Eurosonga) te zemlja domaćin. Povratkom Italije na Eurosong, 2011. godine, broj direktnih finalista povećan je za jednu zemlju obzirom da su Talijani ušli u sadašnji tzv. BIG 5. == Zemlje učesnice == [[Datoteka:Mapa Eurosong.png|mini|'''Tamno zelena''' - zemlje učestvovale barem jedanput na takmičenju Eurosonga '''Svijetlo zelena''' - izabrale pjesmu i predstavnika, ali se naknadno povukle s takmičenja]] Eurosong nikada nije bio takmičenje isključivo evropskih zemalja ili onih zemalja koji imaju manji dio teritorija na evropskom kontinentu. Eurosong je takmičenje radio-televizija koje su aktivne članice [[EBU|EBU-a]]. Prema tome, na ovom takmičenju smo do danas vidjeli nastupe sljedećih zemalja koje ne pripadaju evropskom kontinentu: Izrael i [[Maroko]]. Od 1956. godine, otkada se održava Eurosong, 51 zemlja je nastupila barem jedanput. Najviše nastupa je skupila Njemačka, njih 54, a odmah iza je Ujedinjeno Kraljevstvo s jednim nastupom manje. Još dvije zemlje su pokušale učestvovati na ovom festivalu. Libanon i Tunis su jednih prilika bile odabrale pjesme i predstavnike, ali su se kasnije odlučile povući i ne nastupiti na Eurosongu. Valja napomenuti da učestvovanje Izraela, zemlje koju mnoge arapske zemlje [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] ne priznaju, na neki način blokira dolazak arapskih zemalja na ovo takmičenje. Najbolji primjer za to je Libanon koji je tražio dozvolu da u toku nastupa Izraela pusti reklamni blok na svojoj nacionalnoj televiziji. To se svakako protivilo pravilima i nije im bilo dozvoljeno. == Glasanje == Sistem glasanja kakvog danas poznajemo na Eurosongu (bodovi: 12, 10, 8, pa sve do 1) uveden je 1975. godine. Dvanaest bodova se daje prvoplasiranoj zemlji, 10 drugoplasiranoj, 8 trećeplasiranoj i tako sve dalje do jednog boda koji ide desetoplasiranoj zemlji. Od samog početka Eurosonga pa sve do kraja 90-tih, glasao je isključivo žiri. Od tada se u pojedinim zemljama uvodi televoting, koji će u potpunosti ''zaživjeti'' 2004. godine i trajati do 2009. Naime, kako bi se glasanje učinilo zanimljivijim i manje predvidljivim, EBU odlučuje vratiti žiri na Eurosong 2009. godine. Po pet stručnjaka iz svake zemlje glasa tokom generalnih proba Eurosonga i čini 50% glasova jedne zemlje. Preostalih 50% je, svakako, na televotingu. === Popularnost takmičenja === Svake godine Eurosong bilježi sve veću gledanost. Godine 2011. učestvovale su čak 43 zemlje, a isti je pratilo 114,5 miliona ljudi. Eurosong se uživo prenosi u zemljama učesnicama, kao i u Australiji. Snimke Eurosong se emitiraju u još par desetina zemalja diljem svijeta. === Rekordi === Ono što je [[Brazil]] u [[nogomet]]u to je [[Irska]] na Eurosongu. Irci su pobijedili čak 7 puta. Najveći broj drugih osvojenih mjesta drže njihovi susjedi - Ujedinjeno Kraljevstvo. Britanci su bili drugi čak 15 puta. Najviše bodova ikad skupili su Norvežani 2009. godine. Imali su ukupno 387 bodova, a od toga 16 × 12 bodova. No, Norvežani su rekorderi i po broju osvojenih posljednjih mjesta. Bili su zadnji osam puta.<ref>{{Cite web|url=https://eurovision.tv/about/facts-and-figures|title=Facts & Figures {{!}} Eurovision Song Contest|date=1. 7. 2019|website=eurovision.tv|language=en|access-date=25. 3. 2025}}</ref> Od 2004. godine uvedeno je polufinale na ovom takmičenju. Od tada, pa do danas, nastup u finalu niti jednom nisu propustile sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Grčka, Rumunija, Rusija i Ukrajina. U ovu listu nisu uračunate zemlje direktne finalistice (tzv. BIG 5). == Spisak pobjednika == {{raščistiti}} {{sticky header}} {| class="wikitable sortable sticky-header" style="font-size:90%" ! scope="col" class="autorowspan"| Godina ! scope="col" class="autorowspan" data-sort-type="usLongDate"| Datum ! scope="col" class="autorowspan"| Država domaćin ! scope="col" class="autorowspan"| Grad domaćin ! scope="col" class="autorowspan"| Pobjednik ! scope="col" class="autorowspan"| Pjesma ! scope="col" class="autorowspan"| Izvođač ! scope="col" class="unsortable"| Tekstopisci ! scope="col" class="autorowspan"| Jezik ! scope="col" class="autorowspan"| Bodovi ! scope="col" class="autorowspan"| Bodova razlike ! scope="col" class="autorowspan"| 2. mjesto |- ! style="text-align:left" scope="row" | {{escyr|1956}} | 24. 5. | {{Esc|Švicarska}} | [[Lugano]] | {{Esc|Švicarska}} | "[[Refrain (Lys Assia)|Refrain]]" | [[Lys Assia]] | [[Géo Voumard]], [[Émile Gardaz]] | [[Francuski jezik|francuski]] | colspan="3"| <center>''Nije objavljeno''</center> |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1957}} | 3. 3. | {{Esc|Njemačka}} | [[Frankfurt]] | {{Esc|Nizozemska}} | "[[Net als toen]]" | [[Corry Brokken]] | Guus Jansen, [[Willy van Hemert]] | [[Nizozemski jezik|nizozemski]] | {{nts|31}} | {{nts|14}} | {{Esc|Francuska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1958}} | 12. 3. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Hilversum]] | {{Esc|Francuska}} | "[[Dors, mon amour]]" | [[André Claveau]] | [[Pierre Delanoë]], [[Hubert Giraud (kompozitor)|Hubert Giraud]] | francuski | {{nts|27}} | {{nts|3}} | {{Esc|Švicarska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1959}} | 11. 3. | {{Esc|Francuska}} | [[Cannes]] | {{Esc|Nizozemska}} | "[[Een beetje]]" | [[Teddy Scholten]] | Dick Schallies, [[Willy van Hemert]] | nizozemski | {{nts|21}} | {{nts|5}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1960}} | 29. 3. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[London]] | {{Esc|Francuska}} | "[[Tom Pillibi]]" | [[Jacqueline Boyer]] | [[André Popp]], [[Pierre Cour]] | francuski | {{nts|32}} | {{nts|7}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1961}} | 18. 3. | {{Esc|Francuska}} | Cannes | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Nous les amoureux]]" | [[Jean-Claude Pascal]] | [[Jacques Datin]], Maurice Vidalin | francuski | {{nts|31}} | {{nts|7}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1962}} | 18. 3. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Luxembourg]] | {{Esc|Francuska}} | "[[Un premier amour]]" | [[Isabelle Aubret]] | Claude-Henri Vic, Roland Stephane Valade | francuski | {{nts|26}} | {{nts|13}} | {{Esc|Monako}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1963}} | {{nowrap|23. 3.}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | London | {{Esc|Danska}} | "[[Dansevise]]" | [[Grethe i Jørgen Ingmann]] | Otto Francker, Sejr Volmer-Sørensen | [[Danski jezik|danski]] | {{nts|42}} | {{nts|2}} | {{Esc|Švicarska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1964}} | 21. 3. | {{Esc|Danska}} | [[Kopenhagen]] | {{Esc|Italija}} | "[[Non ho l'età]]" | [[Gigliola Cinquetti]] | [[Nicola Salerno]], Mario Pinzeri | [[Italijanski jezik|italijanski]] | {{nts|49}} | {{nts|32}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1965}} | 20. 3. | {{Esc|Italija}} | [[Napulj]] | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Poupée de cire, poupée de son]]" | [[France Gall]] | [[Serge Gainsbourg]] | francuski | {{nts|32}} | {{nts|6}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1966}} | 5. 3. | {{Esc|Luksemburg}} | Luxembourg | {{Esc|Austrija}} | "[[Merci, Chérie]]" | [[Udo Jürgens]] | Udo Jürgens, Thomas Hörbiger | [[Njemački jezik|njemački]] | {{nts|31}} | {{nts|15}} | {{Esc|Švedska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1967}} | 8. 4. | {{Esc|Austrija}} | [[Beč]] | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Puppet on a String]]" | [[Sandie Shaw]] | [[Bill Martin (muzičar)|Bill Martin]], [[Phil Coulter]] | [[Engleski jezik|engleski]] | {{nts|47}} | {{nts|25}} | {{Esc|Irska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1968}} | 6. 4. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | London | {{Esc|Španija|1945}} | "[[La, la, la]]" | [[Massiel]] | [[Dúo Dinámico|Manuel de la Calva, Ramón Arcusa]] | [[Španski jezik|španski]] | {{nts|29}} | {{nts|1}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left" rowspan=4|{{escyr|1969}} |rowspan=4| 29. 3. |rowspan=4| {{Esc|Španija|1945}} |rowspan=4| [[Madrid]] | {{Esc|Španija|1945}} | "[[Vivo cantando]]" | [[Salomé (pjevačica)|Salomé]] | Maria José de Cerato, Aniano Alcalde | španski |rowspan=4|{{nts|18}} | colspan="2" rowspan="4"| <center>''Nije bilo drugog mjesta''</center> |- | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Boom Bang-a-Bang]]" | [[Lulu (pjevačica)|Lulu]] | Alan Moorhouse, Peter Warne | engleski |- | {{Esc|Nizozemska}} | "[[De troubadour]]" | [[Lenny Kuhr]] | Lenny Kuhr, David Hartsema | nizozemski |- | {{Esc|Francuska}} | "[[Un jour, un enfant]]" | [[Frida Boccara]] | Émile Stern, [[Eddy Marnay]] | francuski |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1970}} | 21. 3. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Amsterdam]] | {{Esc|Irska}} | "[[All Kinds of Everything]]" | [[Dana Rosemary Scallon|Dana]] | Derry Lindsay, Jackie Smith | engleski | {{nts|32}} | {{nts|6}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1971}} | 3. 4. | {{Esc|Irska}} | [[Dublin]] | {{Esc|Monako}} | "[[Un banc, un arbre, une rue]]" | [[Séverine (pjevačica)|Séverine]] | Jean-Pierre Bourtayre, Yves Dessca | francuski | 128 | {{nts|12}} | {{Esc|Španija|1945}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1972}} | 25. 3. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Edinburgh]] | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Après toi]]" | [[Vicky Leandros]] | [[Mario Panas]], Klaus Munro, Yves Dessca | francuski | 128 | {{nts|14}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1973}} | 7. 4. | {{Esc|Luksemburg}} | Luxembourg | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Tu te reconnaîtras]]" | [[Anne-Marie David]] | Claude Morgan, Vline Buggy | francuski | 129 | {{nts|4}} | {{Esc|Španija|1945}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1974}} | 6. 4. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Brighton]] | {{Esc|Švedska}} | "[[Waterloo (ABBA)|Waterloo]]" | [[ABBA]] | [[Benny Andersson]], [[Björn Ulvaeus]], [[Stig Anderson]] | engleski | {{nts|24}} | {{nts|6}} | {{Esc|Italija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1975}} | 22. 3. | {{Esc|Švedska}} | [[Stockholm]] | {{Esc|Nizozemska}} | "[[Ding-a-dong]]" | [[Teach-In (grupa)|Teach-In]] | Dick Bakker, [[Eddy Ouwens]], Will Luikinga | engleski | {{nts|152}} | {{nts|14}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1976}} | 3. 4. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Den Haag]] | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Save Your Kisses for Me]]" | [[Brotherhood of Man]] | [[Tony Hiller]], [[Lee Sheriden]], [[Martin Lee (pjevač)|Martin Lee]] | engleski | {{nts|164}} | {{nts|17}} | {{Esc|Francuska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1977}} | 7. 5. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | London | {{Esc|Francuska}} | "[[L'oiseau et l'enfant]]" | [[Marie Myriam]] | [[Jean Paul Cara]], Joe Gracy | francuski | {{nts|136}} | {{nts|15}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1978}} | 22. 4. | {{Esc|Francuska}} | [[Pariz]] | {{Esc|Izrael}} | "[[A-Ba-Ni-Bi]]" (א-ב-ני-בי) | [[Izhar Cohen]] i [[Alphabeta]] | [[Nurit Hirsh]], [[Ehud Manor]] | [[Hebrejski jezik|hebrejski]] | {{nts|157}} | {{nts|32}} | {{Esc|Belgija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1979}} | 31. 3. | {{Esc|Izrael}} | [[Jerusalem]] | {{Esc|Izrael}} | "[[Hallelujah (Gali Atari i Milk & Honey)|Hallelujah]]" (הללויה) | [[Gali Atari]] i [[Milk and Honey (grupa)|Milk and Honey]] | [[Kobi Oshrat]], Shimrit Orr | hebrejski | {{nts|125}} | {{nts|9}} | {{Esc|Španija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1980}} | 19. 4. | {{Esc|Nizozemska}} | Den Haag | {{Esc|Irska}} | "[[What's Another Year]]" | [[Johnny Logan (pjevač)|Johnny Logan]] | [[Shay Healy]] | engleski | {{nts|143}} | {{nts|15}} | {{Esc|Njemačka}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1981}} | 4. 4. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Making Your Mind Up]]" | [[Bucks Fizz (grupa)|Bucks Fizz]] | John Danter, [[Andy Hill (kompozitor)|Andy Hill]] | engleski | {{nts|136}} | {{nts|4}} | {{Esc|Njemačka}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1982}} | 24. 4. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Harrogate]] | {{Esc|Njemačka}} | "[[Ein bißchen Frieden]]" | [[Nicole (njemačka pjevačica)|Nicole]] | [[Ralph Siegel (tekstopisac)|Ralph Siegel]], [[Bernd Meinunger]] | njemački | {{nts|161}} | {{nts|61}} | {{Esc|Izrael}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1983}} | 23. 4. | {{Esc|Njemačka}} | [[München]] | {{Esc|Luksemburg}} | "[[Si la vie est cadeau]]" | [[Corinne Hermès]] | Jean-Pierre Millers, Alain Garcia | francuski | {{nts|142}} | {{nts|6}} | {{Esc|Izrael}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1984}} | 5. 5. | {{Esc|Luksemburg}} | Luxembourg | {{Esc|Švedska}} | "[[Diggi-Loo Diggi-Ley]]" | [[Herreys]] | [[Torgny Söderberg]], Britt Lindeborg | [[Švedski jezik|švedski]] | {{nts|145}} | {{nts|8}} | {{Esc|Irska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1985}} | 4. 5. | {{Esc|Švedska}} | [[Göteborg]] | {{Esc|Norveška}} | "[[La det swinge]]" | [[Bobbysocks!]] | [[Rolf Løvland]] | [[Norveški jezik|norveški]] | {{nts|123}} | {{nts|18}} | {{Esc|Njemačka}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1986}} | 3. 5. | {{Esc|Norveška}} | [[Bergen]] | {{Esc|Belgija}} | "[[J'aime la vie]]" | [[Sandra Kim]] | Jean-Paul Furnémont, Angelo Crisci, Rosario Marino Atria | francuski | {{nts|176}} | {{nts|36}} | {{Esc|Švicarska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1987}} | 9. 5. | {{Esc|Belgija}} | [[Bruxelles]] | {{Esc|Irska}} | "[[Hold Me Now (Johnny Logan)|Hold Me Now]]" | [[Johnny Logan (pjevač)|Johnny Logan]] | Johnny Logan | engleski | {{nts|172}} | {{nts|31}} | {{Esc|Njemačka}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1988}} | 30. 4. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Švicarska}} | "[[Ne partez pas sans moi]]" | [[Céline Dion]] | [[Atilla Şereftuğ]], [[Nella Martinetti]] | francuski | {{nts|137}} | {{nts|1}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1989}} | 6. 5. | {{Esc|Švicarska}} | [[Lausanne]] | {{Esc|Jugoslavija}} | "[[Rock Me (Riva)|Rock Me]]" | [[Riva (grupa)|Riva]] | Rajko Dujmić, Stevo Cvikić | [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | {{nts|137}} | {{nts|7}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1990}} | 5. 5. | {{Esc|Jugoslavija}} | [[Zagreb]] | {{Esc|Italija}} | "[[Insieme: 1992]]" | [[Toto Cutugno]] | Toto Cutugno | italijanski | {{nts|149}} | {{nts|17}} | {{Esc|Irska}}<br>{{Esc|Francuska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1991}} | 4. 5. | {{Esc|Italija}} | [[Rim]] | {{Esc|Švedska}} | "[[Fångad av en stormvind]]" | [[Carola Häggkvist|Carola]] | [[Stephan Berg]] | švedski | {{nts|146}} | {{nts|0}} | {{Esc|Francuska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1992}} | 9. 5. | {{Esc|Švedska}} | [[Malmö]] | {{Esc|Irska}} | "[[Why Me? (Linda Martin)|Why Me]]" | [[Linda Martin]] | [[Johnny Logan (pjevač)|Johnny Logan]] | engleski | {{nts|155}} | {{nts|16}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1993}} | 15. 5. | {{Esc|Irska}} | [[Millstreet]] | {{Esc|Irska}} | "[[In Your Eyes (Niamh Kavanagh)|In Your Eyes]]" | [[Niamh Kavanagh]] | Jimmy Walsh | engleski | {{nts|187}} | {{nts|23}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1994}} | 30. 4. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Irska}} | "[[Rock 'n' Roll Kids]]" | [[Paul Harrington (muzičar)|Paul Harrington]] i [[Charlie McGettigan]] | [[Brendan Graham|Brendan J. Graham]] | engleski | {{nts|226}} | {{nts|60}} | {{Esc|Poljska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1995}} | 13. 5. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Norveška}} | "[[Nocturne (Secret Garden)|Nocturne]]" | [[Secret Garden (duo)|Secret Garden]] | [[Rolf Løvland]], Petter Skavland | norveški | {{nts|148}} | {{nts|29}} | {{Esc|Španija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1996}} | 18. 5. | {{Esc|Norveška}} | [[Oslo]] | {{Esc|Irska}} | "[[The Voice (Eimear Quinn)|The Voice]]" | [[Eimear Quinn]] | [[Brendan Graham|Brendan J. Graham]] | engleski | {{nts|162}} | {{nts|48}} | {{Esc|Norveška}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1997}} | 3. 5. | {{Esc|Irska}} | Dublin | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | "[[Love Shine a Light]]" | [[Katrina and the Waves]] | [[Kimberley Rew]] | engleski | {{nts|227}} | {{nts|70}} | {{Esc|Irska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1998}} | 9. 5. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Birmingham]] | {{Esc|Izrael}} | "[[Diva (Dana International)|Diva]]" (דיווה) | [[Dana International]] | [[Svika Pick]], Yoav Ginai | hebrejski | {{nts|172}} | {{nts|6}} | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|1999}} | 29. 5. | {{Esc|Izrael}} | Jerusalem | {{Esc|Švedska}} | "[[Take Me to Your Heaven (pjesma)|Take Me to Your Heaven]]" | [[Charlotte Perrelli|Charlotte Nilsson]] | [[Lars Diedricson|Lars 'Dille' Diedricson]], Marcos Ubeda | engleski | {{nts|163}} | {{nts|17}} | {{Esc|Island}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2000}} | 13. 5. | {{Esc|Švedska}} | Stockholm | {{Esc|Danska}} | "[[Fly on the Wings of Love]]" | [[Olsen Brothers]] | [[Jørgen Olsen]] | engleski | {{nts|195}} | {{nts|40}} | {{Esc|Rusija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2001}} | 12. 5. | {{Esc|Danska}} | Kopenhagen | {{Esc|Estonija}} | "[[Everybody (Tanel Padar i Dave Benton)|Everybody]]" | [[Tanel Padar]], [[Dave Benton]] i [[Soul Militia|2XL]] | [[Ivar Must]], [[Maian-Anna Kärmas]] | engleski | {{nts|198}} | {{nts|21}} | {{Esc|Danska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2002}} | 25. 5. | {{Esc|Estonija}} | [[Tallinn]] | {{Esc|Latvija}} | "[[I Wanna (Marie N)|I Wanna]]" | [[Marija Naumova|Marie N]] | [[Marija Naumova|Marie N]], Marats Samauskis | engleski | {{nts|176}} | {{nts|12}} | {{Esc|Malta}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2003}} | 24. 5. | {{Esc|Latvija}} | [[Riga]] | {{Esc|Turska}} | "[[Everyway That I Can]]" | [[Sertab Erener]] | [[Demir Demirkan]], Sertab Erener | engleski | {{nts|167}} | {{nts|2}} | {{Esc|Belgija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2004}}<ref group="n" name="polufinale">Počev od 2004, počelo se prenositi polufinale. Godine 2004. održano je u srijedu prije finala. Od 2005. do 2007. održano je u četvrtak "Evrovizijske sedmice".</ref> | 15. 5. | {{Esc|Turska}} | [[Istanbul]] | {{Esc|Ukrajina}} | "[[Wild Dances (singl)|Wild Dances]]" | [[Ruslana]] | Ruslana, [[Oleksandr Ksenofontov]] | [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]],<br />engleski | {{nts|280}} | {{nts|17}} | {{Esc|Srbija i Crna Gora}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2005}} | 21. 5. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Kijev]] | {{Esc|Grčka}} | "[[My Number One]]" | [[Helena Paparizou]] | [[Christos Dantis]], [[Natalia Germanou]] | engleski | {{nts|230}} | {{nts|38}} | {{Esc|Malta}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2006}} | 20. 5. | {{Esc|Grčka}} | [[Atina]] | {{Esc|Finska}} | "[[Hard Rock Hallelujah]]" | [[Lordi]] | [[Tomi Putaansuu|Mr. Lordi]] | engleski | {{nts|292}} | {{nts|44}} | {{Esc|Rusija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2007}} | 12. 5. | {{Esc|Finska}} | [[Helsinki]] | {{Esc|Srbija|2004}} | "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" (Молитва) | [[Marija Šerifović]] | Saša Milošević Mare, [[Vladimir Graić]] | [[Srpski jezik|srpski]] | {{nts|268}} | {{nts|33}} | {{Esc|Ukrajina}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2008}}<ref group="n" name="dva polufinala">Počev od 2008, počela su se prikazivati dva polufinala u utorak i četvrtak prije finala.</ref> | 24. 5. | {{Esc|Srbija|2004}} | [[Beograd]] | {{Esc|Rusija}} | "[[Believe (Dima Bilan)|Believe]]" | [[Dima Bilan]] | Dima Bilan, [[Jim Beanz]] | engleski | {{nts|272}} | {{nts|42}} | {{Esc|Ukrajina}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2009}} | 16. 5. | {{Esc|Rusija}} | [[Moskva]] | {{Esc|Norveška}} | "[[Fairytale (Alexander Rybak)|Fairytale]]" | [[Alexander Rybak]] | Alexander Rybak | engleski | {{nts|387}} | {{nts|169}} | {{Esc|Island}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2010}} | 29. 5. | {{Esc|Norveška}} | Oslo | {{Esc|Njemačka}} | "[[Satellite (Lena Meyer-Landrut)|Satellite]]" | [[Lena Meyer-Landrut|Lena]] | [[Julie Frost]], John Gordon | engleski | {{nts|246}} | {{nts|76}} | {{Esc|Turska}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2011}} | 14. 5. | {{Esc|Njemačka}} | [[Düsseldorf]] | {{Esc|Azerbejdžan}} | "[[Running Scared (Eldar & Nigar)|Running Scared]]" | [[Ell & Nikki]] | [[Stefan Örn]], Sandra Bjurman, Iain Farquharson | engleski | {{nts|221}} | {{nts|32}} | {{Esc|Italija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2012}} | 26. 5. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Baku]] | {{Esc|Švedska}} | "[[Euphoria (Loreen)|Euphoria]]" | [[Loreen (pjevačica)|Loreen]] | [[Thomas G:son]], [[Peter Boström]] | engleski | {{nts|372}} | {{nts|113}} | {{Esc|Rusija}} |- ! scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2013}} | 18. 5. | {{Esc|Švedska}} | Malmö | {{Esc|Danska}} | "[[Only Teardrops]]" | [[Emmelie de Forest]] | [[Lise Cabble]], Julia Fabrin Jakobsen, Thomas Stengaard | engleski | {{nts|281}} | {{nts|47}} | {{Esc|Azerbejdžan}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2014}} | 10. 5. | {{Esc|Danska}} | Kopenhagen | {{Esc|Austrija}} | "[[Rise Like a Phoenix]]" | [[Conchita Wurst]] | [[Charlie Mason (tekstopisac)|Charlie Mason]], Joey Patulka, Ali Zuckowski, Julian Maas | engleski | {{nts|290}} | {{nts|52}} | {{Esc|Nizozemska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2015}} | 23. 5. | {{Esc|Austrija}} | Beč | {{Esc|Švedska}} | "[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]" | [[Måns Zelmerlöw]] | [[Linnea Deb]], [[Joy Deb]], [[Anton Hård af Segerstad]] | engleski | {{nts|365}} | {{nts|62}} | {{Esc|Rusija}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2016}} | 14. 5. | {{Esc|Švedska}} | Stockholm | {{Esc|Ukrajina}} | "[[1944 (pjesma)|1944]]" | [[Jamala]] | [[Jamala|Susana Jamaladinova]] | engleski,<br />[[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]] | {{nts|534}} | {{nts|23}} | {{Esc|Australija}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2017}} | 13. 5. | {{Esc|Ukrajina}} | Kijev |{{Esc|Portugal}} | "[[Amar pelos dois]]" | [[Salvador Sobral]] | [[Luísa Sobral]] | portugalski | 758 | 143 | {{Esc|Bugarska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2018}} | 12. 5. | {{Esc|Portugal}} | [[Lisabon]] |{{Esc|Izrael}} | "[[Toy]]" | [[Netta Barzilai|Netta]] | [[Doron Medalie]], [[Stav Beger]] | engleski | 529 | 93 | {{Esc|Kipar}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2019}} | 18. 5. | {{Esc|Izrael}} | [[Tel Aviv]] |{{Esc|Nizozemska}} | "[[Arcade]]" | [[Duncan Laurence]] | Duncan Laurence, [[Joel Sjöö]], [[Wouter Hardy]] | engleski | 498 | 26 | {{Esc|Italija}} |- !scope="row" style="text-align:left"| <s>{{escyr|2020}}</s> | colspan="11" | Takmičenje otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2021}} | 22. 5. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Rotterdam]] |{{Esc|Italija}} | "[[Zitti e buoni]]" | [[Måneskin]] |{{hlist|Victoria De Angelis|Damiano David|Thomas Raggi|Ethan Torchio}} | italijanski | 524 | 25 |{{Esc|Francuska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2022}} |14. 5. |{{ZID|Italija}} |[[Torino]] |{{Esc|Ukrajina}} |"[[Stefania]]" |[[Kalush Orchestra]] |{{hlist|Ihor Didenčuk|Vitalij Dužik|Ivan Klimenko|Timofij Muzičuk|Oleh Psjuk}} |ukrajinski |631 |165 |{{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{escyr|2023}} |13. 5. |{{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |[[Liverpool]] |{{Esc|Švedska}} |'''"'''Tattoo'''"''' |[[Loreen]] |{{hlist|Peter Boström|Moa Carlebecker|Thomas Gustafsson|Jimmy Jansson|Lorine Talhaoui|Jimmy "Joker" Thörnfeldt}} |engleski |583 |57 |{{Esc|Finska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{Escyr|2024}} |11. 5. |{{ZID|Švedska}} |[[Malmö]] |{{Esc|Švicarska}} |"The Code" |[[Nemo (reper)|Nemo]] |{{hlist|Benjamin Alasu|Lasse Midtsian Nymann|Linda Dale|[[Nemo (reper)|Nemo Mettler]]}} |engleski |591 |44 |{{Esc|Hrvatska}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{Escyr|2025}} |17. 5. |{{ZID|Švicarska}} |[[Basel]] |{{Esc|Austrija}} |"Wasted Love" |JJ |{{hlist|Johannes Pietsch|Teodora Špirić|Thomas Thurner}} |engleski |436 |78 |{{Esc|Izrael}} |- !scope="row" style="text-align:left"| {{Escyr|2026}} |16. 5. |{{ZID|Austrija}} |[[Beč]] |{{Esc|Bugarska}} |"Bangaranga" |Dara |{{hlist|[[Dara (pjevačica)|Darina Jotova]]|[[Anne Judith Wik]]|[[Cristian Tarcea]]|[[Dimitris Kontopoulos]]}} |engleski |516 |173 |{{Esc|Izrael}} |} == Napomene == {{refspisak|grupa=n}} == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu]] * [[Hrvatska na Eurosongu]] * [[Jugoslavija na Eurosongu]] * [[Makedonija na Eurosongu]] * [[Slovenija na Eurosongu]] * [[Slovačka na Eurosongu]] * [[Srbija na Eurosongu]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision}} * {{službeni sajt|https://eurovision.tv/}} * [https://web.archive.org/web/20070127124316/http://www.eurovision-info.net/ Eurovision-info.net] * [http://www.esc-history.com/countries-selections.asp Eurovision Song Contest - Historija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140708214115/http://www.esc-history.com/countries-selections.asp |date=8. 7. 2014 }} * [https://web.archive.org/web/20090218090140/http://eurovision.gen.tr/ Eurovision] == Reference == <references /> {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|*]] [[Kategorija:Muzika]] 196kaagxtvgd67eqzvuoai8i0injzs1 0 3947 3846837 3843112 2026-05-16T12:40:02Z AnToni 2325 /* Februar */ 3846837 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1996. ([[Rimski brojevi|MCMXCVI]])''' bila je prijestupna godina koja je počela u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1996. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 996. godina 2. milenija, 96. godina 20. stoljeća i sedma godina 1990-ih. Proglašena je Međunarodnom godinom iskorjenjivanja siromaštva. == Događaji == === Januar=== * [[Homoseksualnost]] dekriminalizirana u Federaciji BiH. * [[15. januar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1037]] kojom se reguliše osnivanje [[UNTAES]]-a. === Februar === * [[3. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|31. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|13. prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u. * [[6. februar]] – U [[Atlantski okean]] srušio se [[Turska|turski]] čarter [[Boeing 757]] nakon polijetanja iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]]. Poginulo je svih 189 putnika, većinom [[Njemačka|njemačkih]] turista. === Mart === === April === * [[1. april]] – [[Bosna i Hercegovina|BiH]] zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB). * [[1. april]] – Bosanski Hrvat i bivši zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), general [[Tihomir Blaškić]] doputovao u Haag. * [[1. april]] – Spajanjem "Mitsubishi banke" i "Banke Tokio", u [[Japan]]u stvorena najveća svjetska banka. * [[3. april]] – U prisustvu pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora Johna Kornbluma u Sarajevu formiran [[Forum Federacije BiH]]. * [[3. april]] – U avionskoj nesreći u blizini [[Dubrovnik]]a poginulo je svih 35 putnika, među njima i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] ministar trgovine [[Ron Brown]]. === Maj === === Juni === === Juli === * [[5. juli]] – Rođena [[Ovca Dolly]], prvi uspješno [[Kloniranje|klonirani]] [[sisar]]. === August === === Septembar === * [[14. septembar]] – Održani drugi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Opći izbori u Bosni i Hercegovini]]. === Oktobar === === Novembar === * [[6. novembar]] – Više od 2000 ljudi poginulo u [[ciklon]]u koji je pogodio jugoistočnu [[indija|indijsku]] državu Andra Pradeš * [[6. novembar]] – U [[sarajevo|Sarajevu]] održana konstituirajuća sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj su usvojena obilježja Federacije BiH – grb i zastava. * [[6. novembar]] – U prijateljskoj [[nogomet]]noj utakmici odigranoj na stadionu [[Koševo]] u Sarajevu, reprezentacija [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pobijedila trostrukog svjetskog prvaka, reprezentaciju [[italija|Italije]], rezultatom 2:1. Golove za bh. tim postigli [[Hasan Salihamidžić]] i [[Elvir Bolić]]. * [[6. novembar]] – Počelo vađenje tijela ubijenih [[Bošnjak]]a iz masovne grobnice, jame Lanište kod [[Ključ]]a. U jami dubokoj 40 m otkriveni ostaci 80 bošnjačkih civila, koje su ubili bosanski [[Srbi]] 1992. * [[6. novembar]] – [[Republika Hrvatska]] postala 40. članica Vijeća Evrope. * [[7. novembar]] – U padu [[nigerija|nigerijskog]] putničkog aviona [[Boeing 727]] 40&nbsp;km istočno od [[Lagos]]a poginula 142 putnika i člana posade. * [[16. novembar]] – [[Majka Tereza]] postala počasna građanka SAD-a. * [[18. novembar]] – Požar u tunelu [[La Manche]]. * [[25. novembar]] – Više od 100.000 ljudi protestovalo ulicama [[Beograd]]a zbog sudskog poništavanja pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da je lažirao rezultate izbora. * [[28. novembar]] – General [[Ratko Mladić]], protiv koga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine]] podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smjenjen s mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mjestu bio od 12. maja 1992. * [[30. novembar]] – Vlada i pobunjenici u [[Sijera Leone]]u potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata. === Decembar === == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Dinara Alimbekava]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[21. januar]] – [[Julia Leitinger]], austrijska [[biatlon]]ka * [[23. januar]] – [[Ruben Loftus-Cheek]], [[Engleska|engleski]] [[nogomet]]aš * [[28. januar]] – [[Darija Blaško]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[31. januar]] – [[Regina Ermits]], estonska [[biatlon]]ka === Februar === * [[16. februar]] – [[Hana Sola]], bjeloruska [[biatlon]]ka * [[19. februar]] – [[Jelisaveta Belecka]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[23. februar]] – [[D'Angelo Russell]], američki [[košarka]] * [[24. februar]] – [[Tereza Hrochová]], češka atletičarka * [[26. februar]] – [[Yan Xingyuan]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === Mart === * [[12. mart]] – [[Cene Prevc]], slovenski skijaš-skakač * [[25. mart]] – [[Gabrielė Leščinskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[31. mart]] – [[Kira Hagi]], rumunska glumica === April === * [[20. april]] – [[Anže Lanišek]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[27. april]] – [[Kristina Rezcova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[4. maj]] – [[Andrea Komšić]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[12. maj]] – [[Marko Šljivić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] alpski skijaš * [[29. maj]] – [[R. F. Kuang]], kinesko-američka autorica u žanru fantastike === Juni === * [[10. juni]] – [[Aleksandar Lazić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[16. juni]] – [[Janina Hettich-Walz]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[25. juni]] – [[Pietro Fittipaldi]], [[brazil]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[automobilizam|automobilist]] === Juli === === August === * [[13. august]] – [[Susan Külm]]''', estonska [[biatlon]]ka === Septembar === * [[7. septembar]] – [[Natalija Uškina]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka * [[11. septembar]] – [[Tin Srbić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[gimnastika|gimnastičar]] === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Sara Takanashi]], [[japan]]ska [[skijašica-skakačica]] * [[22. oktobar]] – [[Johannes Høsflot Klæbo]], norveški skijaš-trkač * [[30. oktobar]] – [[Tarik Džinić]], bosanskohercegovački glumac === Novembar === * [[8. novembar]] – [[Ryōyū Kobayashi]], japanski skijaš-skakač === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Diogo Jota]], portugalski nogometaš * [[13. decembar]] – [[Nika Blaženić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka * [[31. decembar]] – [[Amina Kajtaz]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[plivanje|plivačica]] == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Don Misener]], kanadski fizičar === Januar=== * [[8. januar]] – [[François Mitterrand]], francuski državnik === Februar === * [[2. februar]] ** [[Gene Kelly]], američki glumac, plesač, pjevač, koreograf i režiser ** [[Müfide İlhan]], turska političarka i prva gradonačelnica u [[Turska|Turskoj]] === Mart === * [[8. mart]] – [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[20. mart]] – [[Klara Abkar]], [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica * [[25. mart]] – [[Josip Kaplan]], hrvatski i jugoslavenski kompozitor i muzički pedagog === April === * [[6. april]] – [[Greer Garson]], britansko-američka glumica i pjevačica === Maj === * [[31. maj]] – [[Timothy Leary]], američki pisac i psiholog === Juni === * [[15. juni]] – [[Ella Fitzgerald]], američka [[džez]] pjevačica * [[26. juni]] – [[Veronica Guerin]], irska novinarka === Juli === * [[30. juli]] – [[Claudette Colbert]], francusko-američka glumica === August === * [[24. august]] – [[Zejneb Biiševa]], [[Baškortostan|baškirska]] pjesnikinja, pisac i dramaturg === Septembar === * [[13. septembar]] – [[Tupac Shakur]], američki pjevač * [[20. septembar]] – [[Krešo Golik]], hrvatski režiser === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Muhamed Kondžić]], bosanskohercegovački književnik === Novembar === * [[23. novembar]] – [[Idries Shah]], pisac i sufija === Decembar === * [[19. decembar]] – [[Marcello Mastroianni]], italijanski filmski i pozorišni glumac * [[25. decembar]] – [[Knarik Vardanjan]], armensko-sovjetska slikarka == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[David M. Lee]], [[SAD]] ** [[Douglas D. Osheroff]], [[SAD]] ** [[Robert C. Richardson]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert F. Curl Jr.]], [[SAD]] ** [[Harold Kroto]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Richard E. Smalley]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Peter C. Doherty]], [[Australija]] ** [[Rolf M. Zinkernagel]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Wislawa Szymborska]], [[Poljska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Carlos Filipe Ximenes Belo]], [[Istočni Timor]] ** [[José Ramos-Horta]], [[Istočni Timor]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[James A. Mirrlees]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[William Vickrey]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1996}} {{Normativna kontrola}} 57iwfzvxyfhan4by7zw090mxkjaxrve 0 3965 3847113 3797805 2026-05-17T07:04:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847113 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Meira Smailović''' je diplomirala klavir na Muzičkoj akademiji u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1972. god. u klasi prof. [[Marijan Feller|Marijana Fellera]], a kasnije se usavršavala na Muzičkoj akademiji u [[Ljubljana|Ljubljani]] kod [[Hilda Horak|Hilde Horak]] i u Parizu u klasi prof. [[Monique Dechcussess]]. Koncertirala je na prostorima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i u mnogim evropskim zemljama. U svojoj dugogodišnjoj pedagoškoj karijeri (prof. na [[Srednja muzička škola|Srednjoj muzičkoj]] školi u Sarajevu) je na put izvela veliki broj talentiranih pijanista koji su osvajali najveće nagrade na republičkim i saveznim takmičenjima. Njeni učenici bili su: [[Slavenka Čubelić]], [[Denis Gavrić]], [[Saša Toperić]], [[Tina Kordić]] i drugi. Živi i radi u Ljubljani kao profesor klavira u [[Muzički atelje Tartini|Muzičkom ateljeu Tartini]]. == Vanjski linkovi == * http://tartini.si/Zaposleni/Meira-Smailovic.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140422195917/http://tartini.si/Zaposleni/Meira-Smailovic.html |date=22. 4. 2014 }} * http://www.city.ba/en/pulse/932-festival-music-on-the-wire-in-the-house-of-armed-forces{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * https://web.archive.org/web/20110716024250/http://www.coloradocollege.edu/Publications/NewsReleases/MayReleases/SashaToperich.html * https://web.archive.org/web/20090108184522/http://www.glasbenik.net/glasba_post3185.html * http://www.dnevnik.si/tiskane_izdaje/dnevnik/237383 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151016192446/http://www.dnevnik.si/tiskane_izdaje/dnevnik/237383 |date=16. 10. 2015 }} {{DEFAULTSORT:Smailović, Meira}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pijanisti]] ksg3nuy9953r3zgd1v24xhcei1jif7x 0 4500 3847160 3835335 2026-05-17T10:18:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847160 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija kompanija | grupa = Microsoft | ime = Microsoft Corporation | slika = Microsoft logo (2012).svg | slika2 = Building92microsoft.jpg | vrsta = Javna kompanija | osnivanje = [[Albuquerque]], [[Novi Meksiko]], [[SAD]] (4. april 1975) | osnivači = [[Bill Gates]]<br />[[Paul Allen]] | sjedište = [[Redmond (Washington)|Redmond]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[John W. Thompson]] (predsjednik)<br />[[Satya Nadella]] (izvršni direktor)<br />[[Bill Gates]] (osnivač, tehnički savjetnik) | industrija = [[Softver]]<br />Izdavaštvo<br />Istraživanje i razvoj<br />[[Hardver]]<br />[[Videoigre]] | proizvodi = [[Microsoft Windows|Windows]]<br />[[Microsoft Office|Office]] <br />Microsoft Servers|Servers]] <br />Skype]]<br />[[Microsoft Visual Studio|Visual Studio]]<br />[[Microsoft Dynamics|Dynamics]]<br />[[Microsoft Azure|Azure]]<br />[[Xbox]]<br />[[Microsoft Surface|Surface]]<br />[[Microsoft Mobile|Mobile]] | zaposleni = {{Povećanje}} 156.439 (juni 2014)<ref>{{cite web|url=https://www.microsoft.com/en-us/news/inside_ms.aspx#RevenueHeadcount|title=Revenue and Headcount |publisher=Microsoft |date= |access-date=18. 11. 2020}}</ref> | holding = | slogan = Be What's Next.<br /><small>({{bs|Budi što slijedi.}})</small> | web = [http://www.microsoft.com/ Microsoft.com] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = [[MSN]]<br />[[Bing]]<br />[[OneDrive]]<br />[[Microsoft Developer Network|MSDN]]<br />[[Outlook.com]]<br />[[Microsoft TechNet|TechNet]] | prihod = {{Povećanje}} [[Američki dolar|US$]] 143&nbsp;milijardi (2020)<ref name=10K>{{cite web|date=22. 7. 2014|url=http://www.microsoft.com/investor/EarningsAndFinancials/Earnings/PressReleaseAndWebcast/FY14/Q4/default.aspx|title=Earnings Release FY14 Q4|publisher=Microsoft|access-date=18. 11. 2020}}</ref> | operativni_prihod = {{Povećanje}} US$ 53&nbsp;milijardi (2020)<ref name=10K/> | neto_dobit = {{Povećanje}} US$ 44,03&nbsp;milijardi (2020)<ref name=10K/> | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = <ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/Investor/AnnualReports/default.aspx|title=Microsoft Corporation Annual Reports |date=28. 7. 2014|publisher=Microsoft Corporation|access-date=23. 8. 2014}}</ref> |}} '''Microsoft Corporation''' [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[međunarodna korporacija]] sa sjedištem u [[Redmond (Washington)|Redmondu]] ([[Washington (savezna država)|Washington]]) koja razvija, proizvodi, licencira, podržava i prodaje [[Softver|računarski softver]], [[korisnička elektronika|korisničku elektroniku]], te [[osobni računar|osobne računare]] i servise. Njihov najpoznatiji softver je serija [[Operativni sistem|operativnih sistema]] [[Microsoft Windows]], te [[uredski paket|uredskih paketa]] [[Microsoft Office]], kao i [[internetski preglednik|internetski preglednici]] [[Internet Explorer]] i [[Microsoft Edge]]. Njihovi hardverski proizvodi su poznata konzola [[Xbox]] i serija [[tablet]]a [[Microsoft Surface]]. Microsoft je [[Spisak najvećih softverskih kompanija|najveći proizvođač softvera]] ako se u obzir uzme [[prihod]].<ref>{{cite web|url=http://www.softwaretop100.org/global-software-top-100-edition-2011 |title=Global Software Top 100&nbsp;– Edition 2011 |publisher=Softwaretop100.Org|date=23. 8. 2011}}</ref> Također je jedna od svjetskih najvrijednijih kompanija.<ref>{{cite web|url=http://ycharts.com/rankings/market_cap|title=Market Cap Rankings|publisher=Zacks Investment Research|work=Ycharts|date=8. 4. 2012|access-date=9. 4. 2012}}</ref> Microsoft su osnovali [[Bill Gates]] i [[Paul Allen]] 4. aprila 1975. za razvoj i prodaju [[BASIC]]-a za računar [[Altair 8800]]. Nastojali su dominirati tržištem [[operativni sistemi|operativnih sistema]] za osobne računare sa [[MS-DOS|MS-DOS-]]om sredinom 1980tih, što je popraćeno [[Microsoft Windows]]om. Početna javna ponuda kompanije iz 1986. i naknadni rast u njenoj cijeni dionica, učinile su trojicu ljudi milijarderima, dok je 12.000 zaposlenika Microsofta postalo milionerima. Od 1990-ih Microsoft se znatno ogradio od tržišta operativnih sistema i napravio je više akvizicija preduzeća. U maju 2011, Microsoft je preuzeo firmu ''[[Skype Technologies]]'' za $8,5 milijardi u svojoj najvećoj akviziciji do tada.<ref>{{cite web |url=http://www.searchofficespace.com/blog/sos-news/microsoft-buys-skype-for-8-5-billion.html |title=Microsoft buys Skype for $8.5 billion |publisher=The Search Office Space Blog |date=10. 5. 2011 |access-date=4. 4. 2011 |archive-date=8. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120508050845/http://www.searchofficespace.com/blog/sos-news/microsoft-buys-skype-for-8-5-billion.html |url-status=dead }}</ref> Od 2013, Microsoft je dominantan na tržištu operativnih sistema koji su kompatibilni sa IBM PC-em, kao i uredskih softverskih paketa (''[[Microsoft Office]]''). Kompanija također proizvodi širok spektar drugih programa za desktope i servere, te je aktivan u područjima internetske pretrage (''[[Bing]]''), industrije [[Videoigra|videoigara]] (''[[Xbox]]'', ''[[Xbox 360]]'' i ''[[Xbox One]]''), digitalnih servisa (''[[MSN]]''), te na tržištu mobilnih telefona (''[[Windows Phone]]''). U junu 2012, Microsoft je ušao na tržište osobnih računara po prvi put pokretanjem serije tableta [[Microsoft Surface]]. Sa akvizicijom uređaja i servisa odjeljenja [[Nokia|preduzeća Nokia]] radi formiranja brenda [[Microsoft Mobile|Microsoft Mobile Oy]], kompanija ulazi na tržište [[pametni telefon|pametnih telefona]], nakon prethodnog pokušaja projektom [[Microsoft Kin]], koji je okončan nakon akvizicije firme [[Danger (kompanija)|Danger Inc.]]<ref name="InformationWeek_Kin">{{cite web |url=http://www.informationweek.com/applications/notify-the-next-of-kin/d/d-id/1090416 |title=Notify The Next Of Kin |date=30. 6. 2010 |work=[[InformationWeek]] |access-date=3. 3. 2015 |archive-date=24. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140424124515/http://www.informationweek.com/applications/notify-the-next-of-kin/d/d-id/1090416 |url-status=dead }}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Microsofta|Historija Microsoft Windowsa}} ===1972–1983: Osnivanje i početak=== <!--[[Datoteka:1981BillPaul.jpg|thumb|lijevo|[[Paul Allen]] (lijevo) i [[Bill Gates]] (desno) 19. oktobra 1981, u "moru" računara nakon potpisivanja ugovora. IBM je nazvao Microsoft u julu 1980. inquiring o [[programski jezik|programskim jezicima]] za njihovu nadolazeću liniju računara;<ref name=Allan 2001">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=FLabRYnGrOcC|title=A History of the Personal Computer|last=Allan|first=Roy A.|publisher=Allan Publishing|isbn=0-9689108-0-7|year=2001|access-date=17. 7. 2010}}</ref>{{rp|228|date=11. 2012}} nakon propalih pregovora sa drugom kompanijom, IBM je dao Microsoftu ugovor za razvoj OS–a za novu liniju računara.<ref name="Smart-Microsoft"/>]]--> [[Paul Allen]] i [[Bill Gates]], prijatelji iz djetinjstva sa strašću za [[računarsko programiranje|računarskim programiranjem]], tražili su priliku da naprave uspješan posao koristeći zajedničke vještine. Godine 1972. oni su osnovali svoju prvu kompaniju ''Traf-O-Data'', koja je nudila rudimentarne računare koji su pratili i analizirali automobilske podatke. Allen je otišao studirati [[računarstvo]] na [[Univerzitet Washingtona|Univerzitetu Washingtona]], a kasnije se ispisao da bi radio u Honeywellu. Gates je počeo studije na [[Harvard]]u.<ref>{{cite web|title=Microsoft Company History|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/microsoft-corporation-history/}}</ref> Članak u januaru 1975. godine magazina ''[[Popular Electronics]]'' opisivao je MITS-ov [[Altair 8800]] mikroračunar. Allen je dao sugestiju da bi mogli programirati [[BASIC]] prevodilac za uređaj; a nakon poziva Gatesa koji je tvrdio da ima prevodilac koji radi, MITS je zahtijevao demonstraciju. Pošto oni nisu imali isti, Allen je radio na simulatoru za Altair dok je Gates razvijao prevodioca. Iako su razvili prevodioca na simulatoru, a ne na stvarnom uređaju, prevodilac je radio besprijekorno kada su ga demonstrirali za MITS-u u gradu [[Albuquerque]], [[Novi Meksiko]] u martu 1975; MITS se složio da ga distribuiraju i marketinški ga označe kao [[Altair BASIC]].<ref name="Allan 2001">Allan, Roy A. (2001). [http://books.google.com/?id=FLabRYnGrOcC ''A History of the Personal Computer'']. Allan Publishing. {{ISBN|0-9689108-0-7}}. Pristupljeno 17. 7. 2010.</ref> Allen i Gates su službeno osnovali Microsoft 4. aprila 1975. godine, sa Gatesom kao glavnim izvršnim direktorom ({{jez-en|CEO}}).<ref name="BBCTL">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/5085630.stm|title=Bill Gates: A Timeline|work=BBC News|publisher=BBC|date=15. 7. 2006|access-date=17. 7. 2010}}</ref> Allen je došao na ideju sa originalnim imenom "Micro-Soft," kombinacijom riječi ''[[mikroprocesor]]'' i ''[[softver]]'', kako se navodi u članku iz 1995. godine ''Fortune'' magazina.<ref>{{cite news|url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1995/10/02/206528/index.htm|date=2. 10. 1995|title=BILL GATES & PAUL ALLEN TALK CHECK OUT THE ULTIMATE BUDDY ACT IN BUSINESS HISTORY|newspaper=Fortune Magazine|last=Schlender|first=Brent|access-date=3. 3. 2015|archive-date=3. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110503155554/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1995/10/02/206528/index.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite book|last=Allen|first=Paul|date=2011|title=Paul Allen: Idea Man|publisher=Penguin Group|page=91|url=https://books.google.com/books?isbn=0141969385|isbn=0141969385}}</ref> U augustu 1977. godine kompanija je sklopila sporazum sa ''ASCII Magazineom'' u [[Japan]]u, što je uzrokovalo osnivanjem njihovog prvog međunarodnog ureda, "[[ASCII (company)|ASCII Microsoft]]".<ref>{{cite journal|url=http://www.atarimagazines.com/creative/v10n8/192_Kay_Nishi_bridges_the_cul.php|title=Kay Nishi bridges the cultural gap|author=Staples, Betsy|journal=Creative Computing|volume=10|issue=8|page=192|date=august 1984|access-date=15. 7. 2010}}</ref> Kompanija se premjestila na novu lokaciju u [[Bellevue (Washington)|Bellevueu]] u januaru 1979.<ref name="BBCTL"/> Microsoft je ušao na tržište operativnih sistema 1980. godine sa svojom verzijom [[Unix]]a, zvanim [[Xenix]].<ref>{{cite news|url=http://www.computersourcemag.com/articles/viewer.asp?a=695|title=Under The Hood: Part 8|archive-url=https://web.archive.org/web/20060901182630/http://www.computersourcemag.com/articles/viewer.asp?a=695|archive-date=11. 9. 2006|work=Computer Source|author=Dyar, Dafydd Neal|date=4. 11. 2002|access-date=14. 7. 2010}}</ref> Ipak, [[MS-DOS]] je taj koji je učvrstio dominantnost kompanije. Poslije propalih pregovora s kompanijom [[Digital Research]], [[IBM]] je sklopio ugovor sa Microsoftom u novembru 1980. za omogućavanje verzije operativnog sistema [[CP/M]], koji je podešen za korištenje u nadolazećem IBM-ovom računaru.<ref>{{cite book|url=http://books.google.co.uk/books?id=k9xS6t4ibxoC&printsec=frontcover&dq=Engines+that+move+markets:+technology+investing+from+railroads+to+the&hl=en&ei=BJThTfsoiK3yA4bgoJQH&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=november%201980&f=false |title=Engines that move markets |publisher=Books.google.co.uk |date= |access-date=29. 5. 2011}}</ref> Za ovaj ugovor, Microsoft je kupio CP/M ''klon'' nazvan [[86-DOS]] od kompanije [[Seattle Computer Products]], brendirajući ga kao MS-DOS, kojeg je kasnije IBM rebrandirao u [[PC DOS]]. Prateći izdavanje IBM PC-a u augustu 1981. godine, Microsoft je zadržao autorska prava za MS-DOS. Pošto je IBM autorski zaštitio IBM PC [[BIOS]], druge kompanije su morale uraditi "obrnuto inženjerstvo" u cilju da se hardver koji nije IBM-ov pokreće kao [[IBM PC compatible|IBM PC kompatibilan]], ali nijedna takva restrikcija nije se primjenjivala na operativne sisteme. Zbog različitih faktora, kao npr. MS-DOS-ove dostupne softverske selekcije, Microsoft je na kraju postao vodeći proizvođač operativnih sistema za osobne računare.<ref name="Smart-Microsoft">{{cite journal|journal=Smart Computing|publisher=Sandhills Publishing Company|volume=6|issue=3|url=http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/r0603/09r03/09r03.asp&guid=|title=Microsoft to Microsoft disk operating system (MS-DOS)|date=mart 2002|access-date=18. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20110812224523/http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles%2Farchive%2Fr0603%2F09r03%2F09r03.asp&guid=|archive-date=12. 8. 2011|url-status=dead}}</ref><ref name="Blaxill Eckardt 2009">{{Cite journal|url=http://books.google.com/?id=JO6kA0hebJIC&pg=PA210&lpg=PA210&dq=%22columbia+data+products%22+clone+bios&q=%22columbia%20data%20products%22%20clone%20bios|title=The Invisible Edge: Taking Your Strategy to the Next Level Using Intellectual Property|last=Blaxill|first=Mark|last2=Eckardt|first2=Ralph|publisher=Portfolio Hardcover|isbn=1-59184-237-9|date=5. 3. 2009|access-date=7. 7. 2010}}</ref> Kompanija se proširila na nova tržišta sa izdavanjem ''Microsoft Mousea'' 1983. godine, kao i na izdavačko odjeljenje zvano ''[[Microsoft Press]]''. Paul Allen je odustao od Microsofta u februaru nakon otkrivanja [[Hodgkinova bolest|Hodgkinove bolesti]].<ref name="Allan 2001" />{{rp|231|date=11. 2012}} ===1984–1994: Windows i Office=== Dok je istovremeno razvijao novi operativni sistem sa IBM-om 1984. godine, [[OS/2]], Microsoft je izdao [[Microsoft Windows]], grafičku ekstenziju za MS-DOS, 20. novembra 1985.<ref name="Allan 2001" /> Microsoft je preselio svoje sjedište u Redmond 26. februara 1986, te je 13. marta preduzeće postalo [[javno preduzeće|javno]];<ref name="CBSCHRON">{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/elements/2006/06/16/in_depth_business/timeline1720211.shtml|title=Microsoft Chronology|work=CBS News|publisher=CBS Interactive|access-date=5. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623145317/http://www.cbsnews.com/elements/2006/06/16/in_depth_business/timeline1720211.shtml|archive-date=23. 6. 2011|url-status=live}}</ref> pri rastu na berzi napravljene su procjene od 4 milijardera i 12.000 milionera među Microsoftovim zaposlenicima.<ref name="stockrich">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/05/29/business/yourmoney/29millionaire.html?ex=1275019200&en=de3d71cbbb7e06f8&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss|title=The Microsoft Millionaires Come of Age|author=Bick, Julie|date=29. 5. 2005|work=The New York Times|access-date=3. 7. 2006}}</ref> Zbog partnerstva sa IBM-om 1990. godine, [[Federalna trgovinska komisija]] usmjerila je pažnju na Microsoft zbog mogućeg [[dosluh]]a; to je označilo početak preko deceniju dugih zakonskih sukoba sa vladom SAD-a.<ref name="WiredUSDOJ">{{cite news|url=http://archive.wired.com/techbiz/it/news/2002/11/35212|title=U.S. v. Microsoft: Timeline|work=Wired|date=4. 11. 2002|access-date=4. 3. 2015}}</ref> Microsoft je izdao svoju verziju sistema OS/2 za ''[[original equipment manufacturers]]'' (OEM-ovi) 2. aprila 1987;<ref name="Allan 2001" /> u međuvremenu, kompanija je radila na [[32-bit]]nom operativnom sistemu, [[Microsoft Windows NT]], koristeći ideje iz OS/2; koji je došao 21. jula 1993, sa novim [[modularno programiranje|modularnim]] [[kernel (računarstvo)|kernelom]] i [[Windows API|Win32]] [[API|aplikativnim programskim interfejsom]] (API), praveći jednostavniji [[porting]] sa [[16-bit]]nog (baziranog na MS-DOS-u) Windowsa. Kada je Microsoft informisao IBM u vezi sa NT-om, OS/2 partnerstvo je prekinuto.<ref>{{cite web|url=http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|title=Windows Server 2003: The Road To Gold|author=Thurrott, Paul|work=winsupersite.com|publisher=Penton Media|date=24. 1. 2003|access-date=15. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100604082534/http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|archive-date=4. 6. 2010}}</ref> Godine 1990, Microsoft je predstavio svoj [[uredski paket]], [[Microsoft Office]]. Softver je objedinjavao odvojene uredske aplikacije za produktivnost, poput [[Microsoft Word]]a i [[Microsoft Excel]]a.<ref name="Allan 2001" /> Dana 22. maja, Microsoft je pokrenuo [[Windows 3.0]] s aerodinamičnim [[korisnički interfejs|grafikom korisničkog interfejsa]] i poboljšanim mogućnostima [[zaštićeni način rada|zaštićenog načina rada]] za [[Intel 80386|Intel 386]] procesore.<ref>{{cite web|url=http://www.itproportal.com/2010/05/22/microsoft-windows-30-20-years-today/|title=Microsoft Windows 3.0 Is 20 Years Old Today!!!|work=ITProPortal|author=Athow, Desire|date=22. 5. 2010|access-date=4. 4. 2012|archive-date=25. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120325093045/http://www.itproportal.com/2010/05/22/microsoft-windows-30-20-years-today/|url-status=dead}}</ref> I Office i Windows postali su dominantni u svojim područjima.<ref name="1993-2001 market share">{{cite news|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1159610,00.asp|title=Windows 98 Put to the Test (OS Market Share 1993–2001)|work=PC Magazine|date=1. 8. 1998|access-date=3. 7. 2010|first=Michael|last=Miller|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012141236/http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1159610,00.asp|archive-date=12. 10. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.pcworld.com/article/18462/a_peek_at_office_upgrade.html |title=A Peek at Office Upgrade |work=PCWorld |date=13. 9. 2000 |author=McCracken, Harry |access-date=4. 7. 2006 |archive-date=6. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090506065942/http://www.pcworld.com/article/18462/a_peek_at_office_upgrade.html |url-status=dead }}</ref> [[Novell]], konkurent Wordu iz perioda 1984–1986, podnio je tužbu godinu dana kasnije tvrdeći da je Microsoft ostavio dio svojih API bez dokumentacije kako bi stekao konkurentsku prednost.<ref>{{cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3435371/Novell-Files-WordPerfect-Suit-Against-Microsoft.htm|work=internetnews.com|title=Novell Files WordPerfect Suit Against Microsoft|author=Waner, Jim|date=12. 11. 2004|access-date=15. 7. 2010|archive-date=7. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151107042048/http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3435371/Novell-Files-WordPerfect-Suit-Against-Microsoft.htm|url-status=dead}}</ref> Dana 27. jula 1994, Odjeljenje pravosuđa SAD-a, Odjeljenje za sprječavanje monopola uknjižilo je Izjavu konkurentskog utjecaja koja govori: "S početkom 1988. godine i nastavkom do 15. jula 1994. godine, Microsoft je inducirao većinu OEM-ova radi pokretanja protivkonkurentskih licenci "po procesoru". Pod licencama "po procesoru", OEM plaća Microsoftu naknadu za licencu (tantijeme) za svaki računar koji proda, a koji sadržava određeni mikroprocesor, bilo da OEM prodaje računar sa Microsoftovim operativnim sistemom ili ne. U učinku plaćanje licencnih naknada Microsoftu kada Microsoftov proizvod nije korišten smatra se globom, ili taksom, na OEM-ovo korištenje računarskog PC operativnog sistema. Od 1988. godine, Microsoftova upotreba licenci "po procesoru" je povećana."<ref>{{cite web|url=http://www.justice.gov/atr/cases/f0000/0045.htm |title=Competitive Impact Statement : U.S. v. Microsoft Corporation |publisher=Justice.gov |date= |access-date=11. 5. 2011}}</ref> ===1995–2005: Internetska 32-bitna era=== [[Datoteka:Bill Gates - United States v. Microsoft.jpg|thumb|Bill Gates daje svoju depoziciju 1998. za [[SAD protiv Microsofta]] ročište. Jednom kada je [[US Department of Justice]] 1993. preuzeo od Federalne trgovinske komisije, dugotrajno pravno prepucavanje je uslijedilo između Microsofta i odjela, rezultirajući u raznim naseljima i moguće blokirane integracije. Microsoft je upirao prstom na kompanije poput [[Time Warner|AOL-Time Warnera]] u svoju odbranu.<ref name="WiredUSDOJ"/>]] Prateći Bill Gatesov interni "Internet Tidal Wave memo" 26. maja 1995. godine, Microsoft je počeo redefinirati svoje ponude i širiti svoje proizvodne linije u [[računarska mreža|računarskom umrežavanju]] i [[World Wide Web]]u.<ref>{{cite news|url=http://news.cnet.com/2009-1032-995681.html|title=Victor: Software empire pays high price|author=Borland, John|work=CNET|publisher=CBS Interactive|date=15. 4. 2003|access-date=16. 7. 2010}}</ref> Kompanija je izdala [[Windows 95]] 24. augusta 1995. godine, ističući "multitasking-po-prioritetu", potpuno novi korisnički interfejs sa ''Novelovom'' [[Start meni|start tipkom]], te 32-bitnom kompatibilnošću; jednaku sa NT-om koja je omogućavala Win32 API.<ref>{{cite journal|journal=Smart Computing|publisher=Sandhills Publishing Company|volume=4|issue=3|url=http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/95win/95win02/95win02.asp&guid=|title=New And Improved|author=Cope, Jim|date=mart 1996|access-date=16. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110812224513/http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles%2Farchive%2F95win%2F95win02%2F95win02.asp&guid=|archive-date=12. 8. 2011|url-status=dead}}</ref><ref name="Pietrek 1996">{{Cite journal|url=https://archive.org/details/windows95systemp00matt|title=Windows 95 Programming Secrets|last=Pietrek|first=Matt|publisher=IDG|isbn=1-56884-318-6|format=PDF|date=mart 1996|access-date=17. 7. 2010}}</ref> Windows 95 je došao uvezan sa [[online servis]]ima [[MSN]] i, za OEM-ove, [[Internet Explorer]]om. Internet Explorer nije bio uvezan sa retail Windows 95 kutijama jer su kutije bile printane prije nego je tim završio internetski preglednik, te je umjesto toga bio uključen u "Windows 95 Plus!"" paket.<ref>{{cite news|url=http://www.winsupersite.com/showcase/msn_inside_01.asp|title=MSN: The Inside Story|work=winsupersite.com|author=Thurrott, Paul|publisher=Penton Media|date=31. 5. 2005|access-date=17. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100523202530/http://www.winsupersite.com/showcase/msn_inside_01.asp|archive-date=23. 5. 2010|url-status=dead}}</ref> Granajući se na novo tržište u 1996. godini, Microsoft i [[NBC Universal]] kreirali su novu [[24/7]] kablovsku TV-stanicu za vijesti, [[MSNBC]].<ref name="APM-NewsArchives">{{cite web|url=http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|title=Marketplace: News Archives|work=Marketplace|publisher=American Public Media|date=15. 7. 1996|archive-url=https://web.archive.org/web/20040823174040/http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|archive-date=23. 8. 2004}}</ref> Microsoft je napravio [[Windows CE 1.0]], novi operativni sistem dizajniran za uređaje s malom memorijom i ostalim ograničenjima, poput osobnog digitalnog asistenta.<ref name="cehistory">{{cite web |url=http://www.hpcfactor.com/support/windowsce/|author=Tilly, Chris|title=The History of Microsoft Windows CE|work=HPC:Factor|access-date=18. 8. 2008}}</ref> U oktobru 1997, Odjel pravosuđa upisao je kretanje u Federalni [[SAD sud distrikta|sud distrikta]], tvrdeći da je Microsoft prekršio sporazum potpisan 1994. godine i zatražio od suda da zaustavi uvezivanje Internet Explorera sa Windowsom.<ref name="Allan 2001" /> Bill Gates je predao poziciju generalnog direktora (''CEO'') 13. januara 2000. godine [[Steve Ballmer|Steveu Ballmer]]u, Gatesovom starom prijatelju sa koledža i zaposleniku Microsofta od 1980. godine, praveći novu poziciju za sebe kao ''Chief Software Architect'' ({{bs|šef-arhitekt softvera}}).<ref name="Allan 2001" /><ref name="BBCTL" /> Različite kompanije uključujući i Microsoft formirale su savez [[Trusted Computing Group]] u oktobru 1999. godine da, između ostalog, povećaju sigurnost i zaštite [[intelektualno vlasništvo]] kroz prepoznavanje izmjena u hardveru i softveru. Kritičari opisuju savez kao način pojačanja diskriminirajućih ograničenja oko toga kako korisnici koriste softver, te oko toga kako se računari ponašaju – kao oblik digitalnog upravljanja pravima; naprimjer scenario gdje računar nije samo osiguran za svog vlasnika, nego osiguran i protiv njega također.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2002/06/20/technology/20CODE.html?pagewanted=1|title=Fears of Misuse of Encryption System Are Voiced|work=The New York Times|author=Markoff, John|date=20. 6. 2002|access-date=7. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.cl.cam.ac.uk/~fms27/papers/2003-stajano-shifting.pdf|author=Stajano, Frank|title=Security for whom? The shifting security assumptions of pervasive computing|series=Lecture notes in computer science|journal=Software Security—Theories and Systems|volume=2609|pages=16–27|publisher=Springer-Verlag Berlin Heidelberg|year=2003|access-date=6. 7. 2010|doi=10.1007/3-540-36532-X_2|isbn=978-3-540-00708-1}}</ref> Dana 3. aprila 2000. godine, pala je presuda u slučaju ''[[Sjedinjene Države protiv Microsofta]]'',<ref name="usvms">{{cite web |title=United States v. Microsoft |url=http://www.justice.gov/atr/cases/ms_index.htm |publisher=U.S. Department of Justice |access-date=5. 8. 2005 }}</ref> nazivajući kompaniju "zloupotrebni monopol";<ref name="findingsoffact">{{cite web|author=Jackson, Thomas Penfield|url=http://www.justice.gov/atr/cases/f3800/msjudgex.htm |title=U.S. vs. Microsoft findings of fact |publisher=U.S. Department of Justice |date=5. 11. 1999 |access-date=18. 8. 2008}}</ref> Microsoft se izmirio su se sa pravosuđem SAD-a 2004. godine.<ref name="CBSCHRON"/> Dana 25. oktobra 2001. godine, Microsoft je izdao [[Windows XP]], spajajući uobičajene i NT linije pod NT kodnom bazom.<ref>{{cite news|url=http://www.windowsitpro.com/article/windows-xp2/wininfo-short-takes-windows-xp-launch-special-edition.aspx|title=WinInfo Short Takes: Windows XP Launch Special Edition|author=Thurrott, Paul|work=Windows IT Pro|publisher=Penton Media|date=26. 10. 2001|access-date=16. 7. 2010|archive-url=https://archive.today/20120526200156/http://www.windowsitpro.com/article/windows-xp2/wininfo-short-takes-windows-xp-launch-special-edition.aspx|archive-date=26. 5. 2012|url-status=dead}}</ref> Kompanija je izdala i [[Xbox]] kasnije iste godine, ulazeći na tržište [[igrača konzola|igračih konzola]] kojim su dominirali [[Sony]] i [[Nintendo]].<ref name="BizWire-2001Ent">{{cite news|title=NPD Reports Annual 2001 U.S. Interactive Entertainment Sales Shatter Industry Record|work=Business Wire|publisher=CBS Interactive|date=7. 2. 2002|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Feb_7/ai_82604922|access-date=31. 3. 2007}}</ref> U martu 2004. [[Evropska Unija]] je donijela zakonski akt protiv kompanije, navodeći da je zloupotrijebila svoju dominantnost sa Windowsom, što je uzrokovalo presudu od €497{{nbsp}}miliona ($613{{nbsp}}miliona) i zahtjevanje novih verzija Windowsa XP bez programa za medije [[Windows Media Player]]a, zvane Windows XP Home Edition N i Windows XP Professional N.<ref name="CNN-MSfine">{{cite news |url=http://www.cnn.com/2004/BUSINESS/03/24/microsoft.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20060413082435/http://www.cnn.com/2004/BUSINESS/03/24/microsoft.eu|archive-date=13. 4. 2006|title=Microsoft hit by record EU fine|work=CNN|date=25. 3. 2004|access-date=14. 8. 2010}}</ref><ref name="euantitrust">{{cite web |title=Commission Decision of 24.03.2004 relating to a proceeding under Article 82 of the EC Treaty (Case COMP/C-3/37.792 Microsoft)|publisher=Commission of the European Communities |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62004A0201:EN:NOT |date=21. 4. 2004 |access-date=5. 8. 2005 |format=PDF}}</ref> ===2006–2010: Windows Vista, mobile i Windows 7=== [[Datoteka:Steve Ballmer - MIX 2008.jpg|thumb|CEO [[Steve Ballmer]] na [[MIX (Microsoft)|MIX]] događaju u 2008. U intervjuu o njegovom stilu upravljanja u 2005, on je spomenuo da je njegov prvi prioritet bio da dovede u red ljude koji su pod njegovom „palicom“. Ballmer je također potvrdio da treba nastaviti pratiti nove tehnologije iako bi početni pokušaji propali, navodeći originalne pokušaje sa Windowsom kao primjer.<ref>{{cite news|title=Steve Ballmer on management style|url=http://www.itworld.com/051109ballmerinterview|work=ITWorld|agency=CIO Asia|publisher=[[IDG]]|date=10. 11. 2005|first=Gerald |last=Wee|access-date=29. 1. 2011}}</ref>]] Sljedeća verzija Windowsa, [[Windows Vista]], izdata je u januaru 2007, a fokusirana je na mogućnosti, sigurnost i modificirani korisnički interfejs zvani [[Windows Aero]].<ref>{{cite web|url=http://reviews.cnet.com/windows/windows-vista-ultimate/4505-3672_7-32013603.html|title=Windows Vista Ultimate review|date=23. 1. 2007|access-date=4. 4. 2012|last=Vamosi |first=Robert|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]}}</ref><ref name="gatesrsa">{{cite web| url = http://www.informationweek.com/news/180201580| title = Gates Says Security Is Job One For Vista| date = 14. 2. 2006| access-date = 4. 4. 2012| author = Ricadela, Aaron| work = [[InformationWeek]]| publisher = UBM TechWeb| archive-date = 18. 3. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20120318064254/http://informationweek.com/news/180201580| url-status = dead}}</ref> [[Microsoft Office 2007]], izdat istovremeno, isticao je "[[Traka (računarstvo)|trakasti]]" korisnički interfejs koji je bio značajna razlika u odnosu na prethodnike. Relativno dobre prodaje oba proizvoda pomogla su ostvarenje rekordnog profita u 2007. godini.<ref>{{cite web|url=http://www.scotsman.com/news/vista-gives-microsoft-view-of-record-profit-1-1316524|title=Vista gives Microsoft view of record profit|work=Edinburgh Evening News|date=27. 4. 2007|publisher=[[Johnston Press]]|access-date=1. 2. 2009|archive-date=4. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804053508/https://www.scotsman.com/business/vista-gives-microsoft-view-record-profit-2512476|url-status=dead}}</ref> [[Evropska unija]] je donijela novu presudu s kaznom od €899{{nbsp}}miliona ($1,4{{nbsp}}milijarde) jer se Microsoft nije pridržavao presude iz marta 2004. godine. Dana 27. februara 2008. godine, tvrdilo se da je kompanija oštetila konkurente neprimjerenim cijenama radi ključnih informacija o njihovim [[Microsoft SQL Server|workgroup]] i [[Microsoft BackOffice Server|backoffice]] serverima. Microsoft je tvrdio da je sve u skladu s ugovorom i da su "...ove kazne vezane za prošle probleme koji su već odavno riješeni".<ref name="msft_eufine_2008">{{cite news|title=AFP:EU hits Microsoft with record 899&nbsp;million euro antitrust fine|url=http://afp.google.com/article/ALeqM5iozBXlp2nzuVxnMx_SwmtKvi7C-w|agency=[[Agence France-Presse]]|work=[[Google News]]|publisher=[[Google]]|date=27. 2. 2008|access-date=1. 6. 2008}}</ref> U 2007. godini također Microsoft je napravio višejezgrenu jedinicu u Microsoftu, prateći korake serverskih kompanija Sun Microsystemsa i IBM-a.<ref>{{cite web|url=http://www.serverwatch.com/trends/article.php/3657451/Microsoft-Multicore-and-the-Data-Center.htm|title=Microsoft, Multi-core and the Data Center|access-date=3. 3. 2015|archive-date=6. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130406115001/http://www.serverwatch.com/trends/article.php/3657451/Microsoft-Multicore-and-the-Data-Center.htm|url-status=dead}}</ref> Bill Gates se penzionisao sa svoje uloge ''šefa-arhitekte softvera'' 27. juna 2008. godine, dok je zadržao ostale pozicije vezane za kompaniju u ostajući kao savjetnik kompanije na ključnim projektima.<ref>{{cite news|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1977363,00.asp|title=Bill Gates Announces Resignation|authorlink=Natali Morris|author=Conte, Natali Del|work=[[PC Magazine]]|publisher=[[Ziff Davis]]|date=15. 6. 2006|access-date=17. 7. 2010}}</ref> Projekat [[Azure Services Platform]], ulazak kompanije na [[cloud computing]] tržište za Windows, počeo je 27. oktobra 2008. godine.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/microsoft-launches-windows-azure/|title=Microsoft launches Windows Azure|work=CNET|publisher=CBS Interactive|first=Ina|last=Fried|authorlink=Ina Fried|date=27. 10. 2008|access-date=6. 7. 2010}}</ref> Dana 12. februara 2009. godine, Microsoft je izjavio težnju za otvaranjem lanca Microsoftovih ''storea'', te je 22. oktobra 2009.. godine prvi retail [[Microsoft Store]] otvoren u [[Scottsdale, Arizona|Scottsdaleu]], [[Arizona]]; isti dan kad je ''store'' otvoren, [[Windows 7]] je službeno izdan u javnost. Fokus Windowsa 7 je bio na dotjerivanju Viste sa mogućnostima lahkim za korištenje i poboljšanjima općih performansi, umjesto ogromnog rada na Windowsu.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/8301-13860_3-10163206-56.html|title=Microsoft follows Apple into the retail business|work=CNET|publisher=CBS Interactive|first=Ina|last=Fried|authorlink=Ina Fried|date=12. 2. 2009|access-date=17. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2009/10/22/us-microsoft-store-idUSTRE59L5E220091022|title=Long lines as Microsoft opens retail store|work=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|author=Gaynor, Tim|date=22. 10. 2009|access-date=3. 7. 2010|archive-date=4. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110204102408/http://www.reuters.com/article/2009/10/22/us-microsoft-store-idUSTRE59L5E220091022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.msnbc.msn.com/id/33429899/ns/technology_and_science-tech_and_gadgets/|title=Windows 7 operating system makes its debut|work=[[NBCNews.com]]|publisher=[[NBCUniversal]]|agency=Associated Press|author=Mintz, Jessica|date=22. 10. 2009|access-date=4. 4. 2012}}</ref> Kako se industrija pametnih telefona raširila počevši 2007. godine, Microsoft se borio da prati stope konkurenata [[Apple Inc.|Applea]] i [[Google]]a u omogućavanju modernih operativnih sistema za pametne telefone. Kao rezultat, 2010. godine, Microsoft je izmijenio svoj stari mobilni operativni sistem, [[Windows Mobile]], zamjenjujući ga novim [[Windows Phone]] OS-om; zajedno s novom strategijom u industriji pametnih telefona koju je Microsoft radio u saradnji s proizvođačima pametnih telefona, poput [[Nokia|Nokie]], te omogućio konzistentno korisničko iskustvo širom svih platformi pametnih telefona koji koriste Microsoftov Windows Phone OS. Koristio je novi jezik dizajna za korisnički interfejs, kodnog naziva "Metro", koji je koristio jednostavne oblike, tipografiju i ikonografiju, kao i koncept [[minimalizam|minimalizma]]. Microsoft je osnivajući član [[Open Networking Foundation|fondacije otvorenog umrežavanja]] započete 23. marta 2011. Ostale osnivajuće kompanije uključuju [[Google]], [[HP Networking]], [[Yahoo!]], [[Verizon]], [[Deutsche Telekom]] i 17 drugih kompanija. Neprofitna organizacija je fokusirana na pružanju podrške za novu [[cloud computing]] inicijativu nazvanu Software-Defined Networking.<ref>{{cite web |url=http://www.openflow.org/wp/2011/03/open-networking-foundation-formed-to-speed-network-innovation/ |title=Open Networking Foundation News Release |first=David |last=Erickson |work=Openflow.org |date=21. 3. 2011 |access-date=29. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110326044008/http://www.openflow.org/wp/2011/03/open-networking-foundation-formed-to-speed-network-innovation/ |archive-date=26. 3. 2011 |url-status=dead }}</ref> Inicijativa teži ubrzati inovacije kroz jednostavne softverske izmjene u telekomunikacijskim mrežama, bežičnim mrežama, podatkovnim centrima i drugim mrežnim područjima.<ref>{{cite web|url=http://www.computerworld.com.au/article/380663/google_other_titans_form_open_networking_foundation/?fp=4&fpid=78268965 |title="Google and other titans form Open Networking Foundation." Noyes, 23. 3. 2011 |work=[[Computerworld]] |publisher=[[IDG]]|date=23. 3. 2011 |access-date=29. 5. 2011}}</ref> ===2011–danas: Rebrandiranje, Windows 8, Surface i Nokia uređaji=== [[Datoteka:Start81.png|thumb|Generalni princip dizajna iza [[Start podloga|Start podloge]] u [[Windows 8.1]], [[Windows Phone]] i [[Xbox One]]]] [[Datoteka:Microsoft Surface (black).jpg|thumb|[[Microsoft Surface]] tablet]] Prateći izdavanje [[Windows Phone]]a, Microsoft je podvrgnut postepenom [[rebrandiranje|rebrandiranju]] svojih prizvoda kroz preduzetne logotipove (2011. i 2012. godina), proizvode, servise, te [[web-sajt]]ove adaptirajući principe i koncepte [[Metro (jezik dizajna)|Metro dizajna]].<ref name="WindowsPhone7UI">{{cite web|url= http://windowsteamblog.com/windows_phone/b/wpdev/archive/2010/03/18/windows-phone-7-series-ui-design-amp-interaction-guide.aspx| title= Windows Phone 7 Series UI Design & Interaction Guide|access-date= 9. 10. 2010|date= 18. 3. 2010}}</ref> Microsoft je prikazao [[Windows 8]], operativni sistem dizajniran za upotrebu na [[osobni računar|osobnim]] i [[Tablet (računar)|tablet računarima]], u Taipei-ju u junu 2011. godine.<ref>{{cite news| url=http://www.thehindubusinessline.com/industry-and-economy/info-tech/article3479381.ece|title=Microsoft releases final test version of Windows 8 |work=[[Business Line]] |publisher=Kasturi & Sons|date=1. 6. 2012|access-date=4. 8. 2012}}</ref> Predstava za programere je bila 13. septembra, a sistem je zamijenjen korisničkom predstavom 29. februara 2012.<ref>{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/g/a/2011/01/05/businessinsider-microsoft-spills-beans-on--at-ces-2011-1.DTL |title=OK, So Windows 8 Is Coming To ARM Tablets...Someday (MSFT) |newspaper=[[San Francisco Chronicle]] |first=Matt |last=Rosoff |date=5. 1. 2011 |access-date=5. 1. 2011 |archive-date=29. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629064811/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fg%2Fa%2F2011%2F01%2F05%2Fbusinessinsider-microsoft-spills-beans-on--at-ces-2011-1.DTL |url-status=dead }}</ref> Dana 31. marta 2012. godine, predstavljena je prikazna verzija. Dana 18. juna 2012, Microsoft je otkrio [[Microsoft Surface]], prvi računar u historiji kompanije koji je imao hardver kojeg je napravio Microsoft.<ref>{{cite web|last=Sullivan |first=Mark |url=http://www.pcworld.com/article/257840/microsoft_announces_new_surface_tablet_pc.html |title=Microsoft Announces New 'Surface' Tablet PC |publisher=PCWorld |date= |access-date=19. 6. 2012}}</ref><ref name="VF2012" /> Dana 25. juna, Microsoft je platio $1,2 milijardi za kupovinu društvene mreže [[Yammer]].<ref>{{cite news|title=Microsoft buys Internet startup Yammer for $1.2 billion|url=http://www.usatoday.com/tech/news/story/2012-06-25/microsoft-yammer-aquisition/55811172/1|work=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Company]]|first=Byron|last=Acohido|date=25. 6. 2012|access-date=25. 6. 2012}}</ref> Dana 1. jula 2012, Microsoft je pokrenuo [[Outlook.com]] [[Webmail|webmail servis]] radi konkurencije sa [[Gmail]]om.<ref>{{cite web |url= http://www.winsupersite.com/article/windows-live/outlookcom-mail-microsoft-reimagines-webmail-143877 |title= Outlook.com Mail: Microsoft Reimagines Webmail |first= Paul |last= Thurrott |authorlink= Paul Thurrott |date= 31. 7. 2012 |work= Supersite for Windows |publisher= [[Penton Media]] |access-date= 1. 8. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120803011439/http://www.winsupersite.com/article/windows-live/outlookcom-mail-microsoft-reimagines-webmail-143877 |archive-date=3. 8. 2012 |url-status= dead }}</ref> Dana 4. septembra 2012, Microsoft je izdao [[Windows Server 2012]].<ref name="MSofficialRTM">{{cite web|url=http://www.microsoft.com/en-us/server-cloud/new.aspx|title=Windows Server 2012 "Save the Date" Announcement|date=8. 8. 2012| author=Microsoft Corp.}}</ref> Dana 1. oktobra, Microsoft je predstavio namjeru za pokretanjem operacije novosti, dio novog [[MSN]]-a, u vrijeme pokretanja Windowa 8 kasnije u mjesecu.<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2012/10/01/us-microsoft-msn-idUSBRE8900WN20121001|title=Microsoft launching news operation, new MSN|publisher=Reuters|access-date=1. 10. 2012|first=Bill|last=Rigby|date=1. 10. 2012|archive-date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121002064137/http://www.reuters.com/article/2012/10/01/us-microsoft-msn-idUSBRE8900WN20121001|url-status=dead}}</ref> Dana 26. oktobra 2012, Microsoft je pokrenuo Windows 8 i [[Microsoft Surface]].<ref name="VF2012">Eichenwald, Kurt, [http://www.vanityfair.com/business/2012/08/microsoft-lost-mojo-steve-ballmer "Microsoft's Lost Decade: How Microsoft Lost Its Mojo"], ''[[Vanity Fair (časopis)|Vanity Fair]]'', 8. 2012</ref><ref>{{cite news|url=http://www.zdnet.com/windows-8s-delivery-date-october-26-7000001158/|title=Windows 8's delivery date: October 26|newspaper=ZDNet|date=18. 7. 2012|access-date=17. 9. 2012}}</ref> Tri dana kasnije, [[Windows Phone 8]] je izdat.<ref>{{cite web |url=http://www.liveside.net/2012/08/30/mary-jo-foley-windows-phone-8-launch-dates-revealed/ |title=Mary Jo Foley: Windows Phone 8 launch date revealed |publisher=LiveSide.net |date=30. 8. 2012 |access-date=27. 11. 2012 |archive-date=3. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103151119/http://www.liveside.net/2012/08/30/mary-jo-foley-windows-phone-8-launch-dates-revealed/ |url-status=dead }}</ref> Da bi se nosili sa potencijalom za povećanjem u potrazi za proizvodima i servisima, Microsoft je otvorio veliki broj "dopusnih spremišta" širom SAD-a radi nadomještanja rastućeg broja Microsoft ''skladišta'' koja su otvorena u 2012. godini.<ref>{{cite news|url=http://www.wpcentral.com/microsoft-prepping-everything-complete-brand-and-product-relaunch|title=Microsoft prepping for complete brand and product line relaunch, New York store coming the 26th|publisher=wpcentral.com|access-date=3. 11. 2012}}</ref> Dana 29. marta 2013, Microsoft je pokrenuo ''Patent Tracker''.<ref>{{cite news|url=http://thenextweb.com/microsoft/2013/03/28/microsoft-launches-patent-tracker-to-help-you-search-its-library-of-intellectual-property/|title=Microsoft launches 'Patent Tracker' to help you search its library of intellectual property|work=The Next Web|date=28. 3. 2013|access-date=29. 3. 2013}}</ref> [[Kinect]] senzorski uređaj je nadograđen na 2013 izdanje 8. generacije [[Xbox One]], a njegove mogućnosti su otkrivene u maju 2013. Novi Kinect koristi ultra-široku 1080px kameru, može raditi u mraku korištenjem infracrvenog senzora, ima snažan procesor i novi softver, razlikuje blage pokrete (kao pokreti prstima), te može odrediti korisnikov puls gledanjem u njegovo/njeno lice.<ref>{{cite web|title=The all-seeing Kinect: tracking my face, arms, body, and heart on the Xbox One|url=http://www.theverge.com/2013/5/21/4353232/kinect-xbox-one-hands-on/in/4116279|work=The Verge|publisher=Vox Media, Inc|access-date=28. 5. 2013|author=David Pierce|date=21. 5. 2013}}</ref> Microsoft je potpisao patent aplikaciju u 2011. godini koja sugerira da kompanija može koristiti Kinect sistem kamera za praćenje ponašanja gledalaca televizije kao dio plana pravljenja prikaznog iskustva aktivnijim. Dana 19. jula 2013, Microsoft dionice su pretrpile svoj jednodnevni procentni sell-off od 2000. godine nakon što je njihov kvartalni izvještaj povećao brige među investitorima slabog pokazivanja Windowsa 8 tableta Surface; sa više od 11% opadajućih poena Microsoft je pretprio gubitak veći od $32 milijarde.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/8301-10805_3-57594612-75/funky-friday-more-than-$32-billion-in-microsoft-stock-value-wiped-out/|title=Funky Friday: More than $32 billion in Microsoft stock value wiped out &#124; Microsoft&nbsp;– CNET News|publisher=News.cnet.com|access-date=21. 7. 2013}}</ref> Za 2010. [[fiskalna godina|fiskalnu godinu]], Microsoft je imao pet proizvodnih odjeljenja: ''Windows'', ''Server and Tools'', ''Online Services'', ''Microsoft Business'', te ''Entertainment and Devices''. <gallery widths=200 mode="traditional" style=text-align:center; margin:auto;"> Datoteka:Microsoft-Xbox-One-Console-Set-wKinect.jpg|[[Xbox One]] konzola Datoteka:Xbox-360-Kinect-Standalone.png|[[Xbox 360]] [[Kinect]] senzor </gallery> [[Datoteka:John Wendell Thompson.jpg|thumb|200px|[[John W. Thompson]] postaje predjsednik Microsofta, preuzimajući poziciju od Bill Gatesa.]] Dana 3. septembra 2013, Microsoft je kupio mobilnu jedinicu [[Nokia|Nokie]] za $7 milijardi.<ref>{{cite web|url=http://www.theverge.com/2013/9/2/4688530/microsoft-buys-nokias-devices-and-services-unit-unites-windows-phone/in/4453001|title=Microsoft buying Nokia's phone business in a $7,2 billion bid for its mobile future}}</ref> Također 2013, [[Amy Hood]] postala je CFO Microsofta.<ref>{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/2013/05/08/us-microsoft-cfo-idUSBRE94711Q20130508 |title=Microsoft names insider Amy Hood as CFO |publisher=Reuters.com |date= |access-date=18. 4. 2014 |archive-date=9. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409123351/http://www.reuters.com/article/2013/05/08/us-microsoft-cfo-idUSBRE94711Q20130508 |url-status=dead }}</ref> Alijansa za isplatniji internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. godine. I Microsoft je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koja također uključuje [[Facebook]], [[Intel]] i [[Google]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI teži napraviti internetski pristup isplativijim tako da je pristup raširen u zemljama razvoja, gdje je samo 31% stanovnika umreženo. Google će pomoći sniziti cijene pristupa internetu tako da će one pasti ispod težnji UN Broadband Commission-a od 5% mjesečnog prihoda.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> U julu 2013. godine Microsoft je objavio da će preurediti posao u četiri nova poslovna odjeljenja po funkciji: ''Operativni sistemi'', ''Aplikacije'', ''Cloud'' i ''Uređaji''. Sva prethodna odjeljenja će biti prebačena u nova odjeljenja bez smanjenja radne snage.<ref>{{cite web |url=http://www.fiercemobileit.com/story/microsofts-sweeping-reorganization-shifts-focus-services-devices/2013-07-11 |title=Microsoft's sweeping reorganization shifts focus to services, devices |date=11. 7. 2013 |access-date=3. 3. 2015 |archive-date=26. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131026191536/http://www.fiercemobileit.com/story/microsofts-sweeping-reorganization-shifts-focus-services-devices/2013-07-11 |url-status=dead }}</ref> Dana 4. februara 2014, [[Steve Ballmer]] je sišao sa pozicije [[CEO]]-a Microsofta kojeg je naslijedila [[Satya Nadella]], a koja je prethodno vodila odjeljenja ''Cloud'' i ''Enterprise''.<ref>{{cite web|title=Microsoft CEO Steve Ballmer to retire within 12 months|url=https://www.microsoft.com/en-us/news/press/2013/aug13/08-23AnnouncementPR.aspx}}</ref> Isti dan, [[John W. Thompson]] uzeo je ulogu šefa, kada je Bill Gates sišao sa pozicije da bi postao aktivniji unutar kompanije kao ''tehnološki savjetnik''.<ref>{{cite web|url=http://www.nbcnews.com/business/microsoft-names-satya-nadella-ceo-2D12054182|title=Nadella named new Microsoft CEO as Gates era ends|archive-url=https://web.archive.org/web/20140205010025/http://www.nbcnews.com/business/microsoft-names-satya-nadella-ceo-2D12054182|archive-date=5. 2. 2014|access-date=3. 3. 2015|url-status=live}}</ref> Dana 25. aprila 2014, Microsoft je preuzeo ''Nokia Devices and Services'', te napravio brend Microsoft Mobile Oy. Dana 15. septembra 2014, Microsoft je preuzeo razvojnu kompaniju videoigara [[Mojang]] za $2,5 milijardi, najpoznatiju po svojoj popularnoj igri ''[[Minecraft]]''.<ref>{{cite web|last1=Hutchinson|first1=Lee|title=It’s official: Microsoft acquires Mojang and Minecraft for $2.5 billion|url=http://arstechnica.com/gaming/2014/09/its-official-microsoft-acquires-mojang-and-minecraft-for-2-5-billion/|publisher=Ars Technica|access-date=19. 9. 2014|ref=152}}</ref> ==Poslovi== ===''Windows'' odjeljenje, ''Server and Tools'', te ''Online Services''=== Client odjeljenje kompanije prizvodi Windows OS liniju poput Windowsa 8; također proizvodi [[Windows Live]] porodicu proizvoda i servisa. ''Server and Tools'' odjeljenje proizvodi serverske verzije Windowsa, poput [[Windows Server 2008 R2]] kao i set razvojnih alata zvanih [[Microsoft Visual Studio]], [[Microsoft Silverlight]], web aplikativno okruženje, te [[System Center Configuration Manager]] – kolekcija alata koji omogućavaju kontrolu s udaljenosti, upravljanje ''patchevima'', softverskim distribucijama i hardverski/softverski inventar. Ostali serverski proizvodi uključuju: [[Microsoft SQL Server]] – sistem upravljanja [[relaciona baza podataka|relacionom bazom podataka]], [[Microsoft Exchange Server]], za određene poslovno orijentirane [[e-mail]] i rasporedne mogućnosti, [[Windows Small Business Server]], za poruke i ostale male poslovno-orijentirane mogućnosti; te [[Microsoft BizTalk Server]], za poslovno procesno upravljanje. Microsoft omogućava [[IT konsalting]] ("Microsoft Consulting Services") i proizvodi set certifikacijskih programa kojima upravlja odjeljenje ''Server and Tools'' napravljeno da prepozna pojedince koji imaju minimalne vještine u specifičnoj ulozi; ovo uključuje programere ([[Microsoft Certified Professional|"Microsoft Certified Solution Developer"]]), sistemske/mrežne analitičare ([[MCSE|"Microsoft Certified Systems Engineer"]]), trenere ("[[Microsoft Certified Professional|Microsoft Certified Trainers]]") te administratore ("[[Microsoft Certified Systems Administrator]]" i [[MCDBA|"Microsoft Certified Database Administrator"]]). [[Microsoft Press]]om, koji objavljuje knjige, također upravlja ovo odjeljenje. ''Online Services Business'' odjeljenje upravlja mrežnim servisom [[MSN]] i pretraživačkom stranicom [[Bing]]. Od decembra 2009. kompanija također posjeduje 18% vlasništva kablovskog kanala za vijesti [[MSNBC]] bez ikakve izmjenjivačke kontrole; ipak, odjeljenje upravlja web–sajtom kanala, [[msnbc.com]], u zajedničkom upravljanju sa suvlasnikom kanala, firmom [[NBC Universal]].<ref name="MSNBC">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/12/24/business/media/24msnbc.html|title=Microsoft Quits MSNBC TV, but Web Partnership Remains|work=The New York Times|author=Carter, Bill|date=24. 12. 2005|access-date=6. 7. 2010}}</ref> ===Poslovno odjeljenje=== Microsoft poslovno odjeljenje proizvodi [[Microsoft Office]] uključujući [[Microsoft Office 2010]], liniju uredskog softvera. Softverski proizvod uključuje [[Microsoft Office Word|Word]] (uređivač teksta), [[Microsoft Access|Access]] (program za upravljanje relacijskim bazama podataka), [[Microsoft Excel|Excel]] (uređivač tabela), [[Microsoft Office Outlook|Outlook]] (kolaboracijski softver, često korišten sa [[Microsoft Exchange Server|Exchange Serverom]]), [[Microsoft PowerPoint|PowerPoint]] (prezentacijski softver), [[Microsoft Publisher|Publisher]] (izdavački softver) i [[Microsoft Sharepoint|Sharepoint]]. Broj drugih proizvoda je dodat kasnije s izdavanjem Officea 2003 uključujući [[Microsoft Visio|Visio]], [[Microsoft Project|Project]], [[Microsoft MapPoint|MapPoint]], [[Microsoft InfoPath|InfoPath]] i [[Microsoft Office OneNote|OneNote]]. Odjeljenje također razvija ERP softver za kompanije pod brendom [[Microsoft Dynamics]]. Oni uključuju: [[Microsoft Dynamics AX]], [[Microsoft Dynamics NAV]], [[Microsoft Dynamics GP]], te [[Microsoft Dynamics SL]]. Oni su usmjereni na različite tipove kompanija i zemalja, i ograničene za organizacije koje imaju manje od 7.500 zaposlenih.<ref name="MS Dynamics Lineup">{{cite news|url=http://www.directionsonmicrosoft.com/samples/49-samples/743-four-products-advance-on-dynamics-erp-roadmap.html|work=Directions on Microsoft|title=Four Products Advance on Dynamics ERP Roadmap|date=27. 4. 2009|access-date=3. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100702192855/http://www.directionsonmicrosoft.com/samples/49-samples/743-four-products-advance-on-dynamics-erp-roadmap.html|archive-date=2. 7. 2010|url-status=dead}}</ref> Također pod brendom Dynamics je i softver [[Microsoft Dynamics CRM]], dio [[Azure Services Platform]]e. ===Odjeljenje za zabavu i uređaje=== {{Također pogledajte|Microsoft Mobile Oy}} Odjeljenje za zabavu i uređaje proizvodi [[Windows CE]] za uvezane sisteme i [[Windows Phone]] za [[pametni telefon|pametne telefone]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/8301-17918_1-20015314-85.html|title=Microsoft releases Windows Phone 7 to manufacturers|author=Cha, Bonnie|work=CNET|publisher=CBS Interactive|date=1. 9. 2010|access-date=7. 9. 2010}}</ref> Microsoft je sprva ušao na tržište mobitela kroz Windows CE za [[ručni uređaj|ručne uređaje]], eventualno razvijajući ga u [[Windows Mobile]] OS i sada, Windows Phone. Windows CE je dizajniran za uređaje gdje OS ne mora direktno biti vidljiv krajnjem korisniku, naročito, uređajima i automobilima. Odjeljenje također proizvodi [[računarska igra|računarske igre]], preko svoje izdavačke kuće [[Microsoft Studios]], koje se pokreću na Windows osobnim računarima i ostalim sistemima uključujući naslove poput [[Age of Empires]], [[Halo (video–igra)|Halo]] i [[Microsoft Flight Simulator]], i kuće [[Macintosh Business Unit]] koja proizvodi softver za [[Mac OS]] uključujući [[Microsoft Office 2011 for Mac]]. Microsoftovo odjeljenje za zabavu i uređaje dizajnira, prodaje i proizvodi korisničku elektroniku uključujući [[Xbox 360]] igraču konzolu, ručni medijski program [[Zune]], te [[MSN TV]]. Microsoft također prodaje [[osobni računarski hardver]] uključujući [[miš (računarstvo)|miš]], [[tastatura|tastaturu]], te razne igrače kontrolere poput [[joystick]]a i [[gamepad]]a. ==Kultura== Tehničke reference za programere i članci za razne Microsoftove magazine, kao što je npr. ''Microsoft Systems Journal'' (MSJ), dostupni su kroz [[Microsoft Developer Network]] (MSDN). MSDN također nudi pretplate za kompanije i individualce, te skuplje pretplate često nude pristup beta predizdavačkim verzijama Microsoftovog softvera.<ref name="MSDN-SubscribeFAQ">{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/ms123402.aspx?missingurl=%2fsubscriptions%2ffaq%2fdefault.aspx |publisher=Microsoft|title=MSDN Subscription FAQ |access-date=3. 7. 2006}}</ref><ref name="MSJ-home">{{cite web |url=http://www.microsoft.com/msj/|title=Microsoft Systems Journal Homepage |publisher=Microsoft|date=15. 4. 2004|access-date=18. 8. 2008}}</ref> U aprilu 2004, Microsoft je pokrenuo društveni sajt za programere i korisnike, nazvan [[Channel 9 (Microsoft)|Channel 9]], koji omogućava [[wiki]] i [[internetski forum]].<ref name="Hobson">{{cite news |author=Hobson, Neville |url=http://www.webpronews.com/topnews/2005/04/11/microsofts-channel-and-cultural-rules |title=Microsoft's Channel 9 And Cultural Rules |work=WebProNews |publisher=iEntry Inc |date=11. 4. 2005 |access-date=3. 7. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080420185313/http://www.webpronews.com/topnews/2005/04/11/microsofts-channel-and-cultural-rules |archive-date=20. 4. 2008 |url-status=dead }}</ref> Naredni društveni sajt koji omogućava dnevne video–snimke i ostale servise, On10.net, pokrenut je 3. marta 2006. godine.<ref name="On10-home">{{cite web|url=http://www.On10.net|title=On10.net homepage|publisher=Microsoft|access-date=4. 5. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060428070407/http://www.on10.net/|archive-date=28. 4. 2006|url-status=dead}}</ref> Besplatna tehnička podrška je tradicionalno omogućena kroz internetske [[Usenet]] grupe novosti, te [[CompuServe]] ranije, koje su pratili zaposlenici Microsofta; može postojati više novinskih grupa za jedan proizvod. Ljudi pomoćnici mogu biti odabrani od strane zaposlenika Microsofta za MVP status (Most Valuable Professional), što im daje vrstu posebnog društvenog statusa i mogućnosti za nagrade i ostale koristi.<ref>{{cite news|url=http://www.boston.com/business/globe/articles/2005/06/13/somehow_usenet_lumbers_on/|title=Somehow, Usenet lumbers on|author=Bray, Hiawatha|date=13. 6. 2005|access-date=3. 7. 2006|work=The Boston Globe}}</ref><ref>{{cite web|url=http://mvp.support.microsoft.com/mvpfaqs|title=Microsoft MVP Frequently Asked Questions|publisher=Microsoft|access-date=1. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20081027022037/http://mvp.support.microsoft.com/mvpfaqs|archive-date=27. 10. 2008|url-status=dead}}</ref> Poznat zbog svog internog [[rječnik]]a, izraz „jesti našu vlastitu psećju hranu“ se koristi za opis politike korištenja predizdatih i beta verzija proizvoda unutar Microsofta u težnji testiranja istih u stvarnim situacijama.<ref name="dogfood">{{cite news|title=Microsoft tests its own dog food|url=http://news.zdnet.com/2100-3513_22-5047467.html| archive-url=https://web.archive.org/web/20070108214545/http://news.zdnet.com/2100-3513_22-5047467.html| archive-date=8. 1. 2007|author=CNET News.com Staff|work=ZDNet|publisher=CNET Networks, Inc.|date=21. 7. 2003| access-date=9. 10. 2005}}</ref> Ovo je obično skraćeno na samo „pseća hrana“, te se koristi kao imenica, glagol ili pridjev. Drugi dio [[žargon]]a, „FYIFV“ ili „FYIV“ ("Fuck You, I'm [Fully] Vested"), također koriste zaposlenici da kažu kako su [[finansijska nezavisnost|finansijski nezavisni]] i da mogu izbjeći rad kad god žele.<ref>{{cite news|author=Heileman, John|title=The Truth, The Whole Truth, and Nothing But The Truth|url=http://www.wired.com/wired/archive/8.11/microsoft_pr.html|work=Wired|date=novembar 2000|access-date=30. 9. 2007}}</ref> Kompanija je također poznata po svojim procesima zapošljavanja, u ostalim organizacijama poznato kao "[[Microsoft intervju]]", koje je notorno zbog „bezveznih“ pitanja, poput „Zašto je šaht–poklopac okrugao?".<ref name="manhole">{{cite news|url=http://g4tv.com/screensavers/features/6282/square_manhole_covers_and_crazy_questions.html|title=Square Manhole Covers and Crazy Questions|work=G4TV.com|author=Poundstone, William|date=21. 5. 2003|access-date=1. 7. 2006|archive-date=14. 11. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20051114175326/http://www.g4tv.com/screensavers/features/6282/Square_Manhole_Covers_and_Crazy_Questions.html|url-status=dead}}</ref> Microsoft je javni protivnik ograničenja [[H1B viza]], koja dopušta kompanijama u SAD-u da zaposle određene strane radnike. Bill Gates tvrdi da ograničenje sa H1B vizama pravi poteškoće kompaniji pri zaposlenju ljudi, izjavljujući "Ja bih se sigurno riješio H1B ograničenja!" 2005.<ref name="MarkRoy">{{cite news |url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3500986 |title=Gates Rakes Congress on H1B Visa Cap|author=Mark, Roy|work=internetnews.com|date=27. 4. 2005|access-date=18. 8. 2008}}</ref> Kritičari H1B viza tvrde da opuštanje granica može rezultirati u povećanoj nezaposlenosti građana SAD–a jer H1B radnici rade za manje plaće.<ref>{{cite news|url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=88154016|title=Bill Gates Targets Visa Rules for Tech Workers|work=NPR|date=12. 3. 2008|access-date=6. 7. 2010}}</ref> ''[[Human Rights Campaign]] Corporate Equality Index'', izvještaj o tome kako se organizacije odnose prema [[LGBT]]-zaposlenicima (lezbijkama, gej muškarcima, biseksualcima i transrodnim osobama), rangirao je Microsoft sa 87% od 2002. do 2004, te sa 100% od 2005. do 2010, nakon što su dozvolili rodno izražavanje.<ref>{{cite news|title=Corporate Equality Index Archive|url=http://www.hrc.org/about_us/7115.htm|publisher=Human Rights Campaign Foundation|access-date=17. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100703003315/http://www.hrc.org/about_us/7115.htm|archive-date=3. 7. 2010|url-status=dead}}</ref> ==Kritike== [[Datoteka:VistaParty3-cropped.jpg|thumb|Grupe ''[[BadVista]]'' i ''[[Defective by Design]]'' protestiraju protiv operativnog sistema [[Windows Vista]].]] Kritike na račun Microsofta pratile su kompaniju od početka postojanja zbog različitih aspekata njenih proizvoda i praksi posla. [[Jednostavnost korištenja]], [[stabilnost]], te [[računarska sigurnost|sigurnost]] softvera kompanije su opći ciljevi kritičara. Nedavno, [[Trojanski konj (računarstvo)|trojanski konji]] i ostale „rupe“ zahvatali su veliki broj korisnika zbog grešaka u sigurnosti Microsoft Windowsa i ostalih programa. Microsoft je također optuživan zbog zaključavanja proizvođača u svoje proizvode, te nedopuštanja praćenja i udovoljavanja postojećih standarda u svom softveru.<ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2003/04/25/writing_history_with_microsofts_office/|title=Writing history with Microsoft's Office lock-in}}</ref> Kompanija je bila u raznim [[suđenje|suđenjima]] od strane nekoliko vlada i ostalih kompanija zbog nezakonitih [[monopol]]ističkih djela. U 2004. godini, [[Evropska Unija|Evropska unija]] proglasila je Microsoft krivim u slučaju o nepovjerenju. Dodatno, Microsoftova [[EULA]] za neke njihove programe je često kritizirana da je preograničavajuća kao i protiv [[softver otvorenog koda|softvera otvorenog koda]]. Microsoft je bio kritiziran (zajedno sa [[Yahoo]]–om, [[AOL]]–om, [[Google]]–om i ostalim) zbog umješanosti u cenzuri u [[Kina|NR Kini]].<ref>{{cite web|url=http://www.hrw.org/reports/2006/china0806/|title=Corporate Complicity in Chinese Internet Censorship|access-date=23. 11. 2006|archive-date=22. 11. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061122231425/http://www.hrw.org/reports/2006/china0806/|url-status=dead}}</ref> Microsoft je također došao pod kritiku za offshoring poslova za [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]].<ref>"[http://www.infoworld.com/d/the-industry-standard/whos-buying-microsofts-outsourcing-excuses-390 Who's buying Microsoft's outsourcing excuses?]". ''[[InfoWorld]]''. 22. 4. 2010.</ref><ref>"[http://seattletimes.nwsource.com/html/businesstechnology/2002468560_msftgoogle03.html Microsoft plans to outsource more, says ex-worker]". ''The Seattle Times''. 3. septembar 2005.</ref><ref>"[http://www.taipeitimes.com/News/worldbiz/archives/2004/06/17/2003175447 High-end tech jobs outsourced by Microsoft]". ''[[Taipei Times]]''. 17. 6. 2004.</ref> Postojali su izvještaji o lošim radnim uvjetima u fabrici u južnoj Kini koja proizvodi neke od Microsoftovih proizvoda.<ref>"[http://news.sky.com/home/world-news/article/16146955 Microsoft Investigates 'Mass Suicide Threat'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307133102/http://news.sky.com/home/world-news/article/16146955|date=7. 3. 2012}}". ''[[Sky News]]''. 11. januar 2012.</ref> ==Preduzetničke afere== Kompaniju pokreće odbor direktora kreiran većinom od autsajdera, kao što je opcionalno za javne trgovinske kompanije. Članovi odbora od septembra 2014. su: [[John W. Thompson]], [[Dina Dublon]], [[Bill Gates]], [[Maria Klawe]], [[David Marquardt]], [[Mason Morfit]],<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2014/03/11/us-microsoft-director-idUSBREA2A21W20140311|work=Reuters|title=Microsoft appoints activist investor Mason Morfit to board|date=11. 3. 2014|access-date=3. 3. 2015|archive-date=8. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150108222642/http://www.reuters.com/article/2014/03/11/us-microsoft-director-idUSBREA2A21W20140311|url-status=dead}}</ref> [[Satya Nadella]], [[Charles Noski]], [[Helmut Panke]] i [[John W. Stanton]].<ref name="MSPR-Board">{{cite press release |url=http://www.microsoft.com/en-us/news/exec/bod.aspx|title=Microsoft Board of Directors|work=PressPass|publisher=Microsoft |access-date=6. 9. 2014}}</ref> Članovi odbora se biraju svake godine na godišnjem mitingu dioničara po principu većine. Postoji pet komiteta unutar odbora koji nadgledaju specifične oblasti. Ovi komiteti uključuju ''Audit Committee'', koji upravlja problemima računovodstva kompanije uključujući izvještavanje i prijavljivanje; ''Compensation Committee'', koji dopušta kompenzaciju za CEO i ostale uposlenike kompanije; ''Finance Committee'', koji upravlja finansijskim stvarima poput predlaganja sjedinjenja i akvizicija; ''Governance and Nominating Committee'', koji upravlja raznim preduzentnim zadacima uključujući nominiranje odbora; te ''Antitrust Compliance Committee'', koji teži spriječiti praksu kompanije od kršenja zakona o nepovjerenju.<ref>{{cite web|title=Microsoft Corporation Corporate Governance Guidelines|url=http://www.microsoft.com/about/companyinformation/corporategovernance/guidelines.mspx |publisher=Microsoft|date=1. 7. 2009|access-date=18. 7. 2010}}</ref> [[Datoteka:Microsoft 5-Year Stock History.svg|350px|thumb|desno|Petogodišnji grafik historije za {{NASDAQ|MSFT}} berzu 17. jula 2013.<ref>{{cite web|url=http://zenobank.com/index.php?symbol=MSFT&page=quotesearch|title=Five year history graph of (NASDAQ:MSFT) stock|work=ZenoBank|publisher=AlphaTrade|date=29. 9. 2009|access-date=29. 9. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20081030114740/http://zenobank.com/index.php?symbol=MSFT&page=quotesearch|archive-date=30. 10. 2008|url-status=dead}}</ref>]] Kada je Microsoft krenuo javno i pokrenuo svoju [[Početna javna ponuda|početnu javnu ponudu (IPO)]] 1986. godine, početna cijena dionice bila je $21; nakon dana kupovine, cijena je stala na $27,75. Od jula 2010, sa kompanijinih devet razdvojenih dionica, bilo koja IPO [[dionica (finansije)|dionica]] bila bi umnožena 288 puta; ako bi jedan kupio IPO danas i ako se uzmu u obzir dijeljenja i ostali faktori, koštalo bi oko 9{{nbsp}}centi.<ref name="Allan 2001" />{{rp|235–236|date=11. 2012}}<ref>{{cite news|url=http://blog.seattlepi.com/microsoft/archives/102018.asp|work=Seattle Post-Intelligencer|publisher=Hearst Seattle Media, LLC|date=14. 3. 1986|title=Microsoft stock is red hot on first trading day|author=Monkman, Carol Smith|page=B9|access-date=18. 7. 2010|archive-date=21. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100221224106/http://blog.seattlepi.com/microsoft/archives/102018.asp|url-status=dead}}</ref><ref name="MSSTOCK">{{cite web|url=http://performance.morningstar.com/stock/performance-return.action?p=dividend_split_page&t=MSFT&region=USA&culture=en-US&s=SPYZ|title=MSFT stock performance and split info|publisher=Morningstar, Inc.|access-date=17. 7. 2010|archive-date=10. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110510012046/http://performance.morningstar.com/stock/performance-return.action?p=dividend_split_page&t=MSFT&region=USA&culture=en-US&s=SPYZ|url-status=dead}}</ref> Cijena dionice je imala najveću vrijednost 1999. godine sa oko $119 ($60,928 prilagođeno za podjele dionica).<ref name="stocksheet">{{cite web|title=Microsoft stock price spreadsheet from Microsoft investor relations|url=http://download.microsoft.com/download/d/a/7/da7e8eca-4410-4475-a211-03327408b655/msftpricehist.xls|format=xls|publisher=Microsoft|access-date=18. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20091010091835/http://download.microsoft.com/download/d/a/7/da7e8eca-4410-4475-a211-03327408b655/msftpricehist.xls|archive-date=10. 10. 2009|url-status=dead}}</ref> Kompanija je počela nuditi [[dividenda|dividendu]] 16. januara 2003. godine počevši s osam centi po dionici za fiskalnu godinu praćenu sa dividendom od šesnaest centi po dionici naredne godine, prelazeći sa godišnjih na kvartalne dividende 2005. godine sa 8 centi po dionici za kvartal i [[specijalna dividenda|specijalnom jednodnevnom isplatom]] od 3 dolara po dionici za drugi kvartal fiskalne godine.<ref name="stocksheet" /><ref name="dividendfaq">{{cite web|title=Dividend Frequently Asked Questions|url=http://www.microsoft.com/msft/FAQ/dividend.mspx|publisher=Microsoft|access-date=18. 8. 2008}}</ref> Iako je kompanija imala naknadne poraste u isplatama dividendi, cijena Microsoftove dionice ostala je konstantna godinama.<ref name="dividendfaq" /><ref name="Yahoo-MSFTchart">{{cite web |title=Yahoo MSFT stock chart |url=http://finance.yahoo.com/q/bc?s=MSFT&t=my |publisher=Yahoo Finance |access-date=13. 12. 2008 }}</ref><ref>{{cite web|title=MSN Money MSFT chart with dividend and split info|url=http://moneycentral.msn.com/investor/charts/chartdl.aspx?Symbol=MSFT&C8=2005&CE=0&C5=10&C6=2005&C7=10&D9=1&C9=2&D0=1&CF=1&D4=1&D5=0&D3=0&ShowChtBt=Refresh+Chart&CP=0&PT=9|work=MSN Money|publisher=Microsoft|access-date=13. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20110504010721/http://moneycentral.msn.com/investor/charts/chartdl.aspx?Symbol=MSFT&C8=2005&CE=0&C5=10&C6=2005&C7=10&D9=1&C9=2&D0=1&CF=1&D4=1&D5=0&D3=0&ShowChtBt=Refresh+Chart&CP=0&PT=9|archive-date=4. 5. 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|author=Fried, Ina; Ard, Scott|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-148474.html?tag=st.prev|title=Gates stepping down from full-time Microsoft role, page 2|work=ZDNet|date=15. 6. 2006|access-date=18. 8. 2008|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://archive.today/20090803064918/http://news.zdnet.com/2100-9595_22-148474.html?tag=st.prev|url-status=dead}}</ref> Jedna od strategija posla Microsofta, opisano od strane direktora kao "[[embrace, extend and extinguish]]," isprva prihvati konkurentni standard ili proizvod, onda ga proširi i proizvede vlastitu verziju koja je kasnije nekompatibilna sa standardom, što vremenom porazi konkurenciju jer ne može koristiti novu Microsoftovu verziju.<ref name="eee">{{cite news|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|title=Intel exec: MS wanted to 'extend, embrace and extinguish' competition|author=Rodger, Will|work=ZDNet|date=8. 11. 1998|access-date=18. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100228165402/http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|archive-date=28. 2. 2010|url-status=dead}}</ref> Razne kompanije i vlade tužile su Microsoft zbog ovog niza taktika, što je rezultiralo milijardama dolara u prekršajima protiv kompanije.<ref name="usvms"/><ref name="usvms"/><ref name="euantitrust"/><ref name="euantitrust"/><ref name="Orlowski2004-03-05">{{cite press release |url=http://www.burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm |title=Microsoft Corp. Licenses Burst.com Patents & Settles Suit |publisher=Burst.com Inc. |date=11. 3. 2005 |access-date=18. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011154520/http://burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm |archive-date=11. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2004/03/05/eolas_web_patent_nullified/ |title=Eolas' web patent nullified|author=Orlowski, Andrew|work=The Register|publisher=Situation Publishing Ltd|date=5. 3. 2004|access-date=18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|author=Dennis, Tony|url=http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears |archive-url=https://web.archive.org/web/20080529141141/http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears|archive-date=29. 5. 2008|title=Sendo & Microsoft&nbsp;– it all ends in tears |date=24. 12. 2002 |work=TheInquirer.net |access-date=18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.infoworld.com/article/05/12/07/HNmicrosoftfined_1.html|title=Update: Microsoft fined $32M by South Korea|author=Nystedt, Dan|publisher=IDG News Service|date=7. 12. 2005|access-date=18. 8. 2008}}</ref> Microsoft tvrdi da originalna strategija nije protivkonkurentna, nego radije vježba njihove diskrecije da implementira mogućnosti za koje vjeruje da ih kupci žele.<ref>{{cite news|url=http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning%20Resources/Microsoft/words/words_4.htm|title=U.S. v. Microsoft: We're Defending Our Right to Innovate|archive-url=https://web.archive.org/web/20071117094549/http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning+Resources/Microsoft/words/words_4.htm|archive-date=17. 11. 2007|date=20. 5. 1998|work=The Wall Street Journal|access-date=31. 3. 2006}}</ref> ===Finansije=== ''[[Standard and Poor's]]'' i ''[[Moody's]]'' dali su AAA rangiranje Microsoftu, čija je imovina procijenjena na $41&nbsp;milijardi u usporedbi sa samo $8,5&nbsp;milijardi u neosiguranom dugovanju. Kao posljedica, u februaru 2011. godine Microsoft je lansirao preduzetnu obveznicu sa cifrom do $2,25&nbsp;milijardi sa relativno niskim posuđivačkim nivoima u usporedbi sa vladinim.<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2011/02/04/us-microsoft-bonds-idUSTRE7128EZ20110204|title=Microsoft sells $2,25&nbsp;billion of debt at low rates|publisher=Reuters|date=4. 2. 2011|access-date=3. 3. 2015|archive-date=8. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150108222942/http://www.reuters.com/article/2011/02/04/us-microsoft-bonds-idUSTRE7128EZ20110204|url-status=dead}}</ref> Po prvi put u 20 godina, kompanija [[Apple Inc.]] je prestigla Microsoft u Q1 2011. godine kvartalnim profitima i prihodima zbog usporenja u prodajama računara i nastavka velikih gubitaka u Microsoftovom odjeljenju za mrežne servise (koje sadrži pretraživačku mašinu ''[[Bing]]''). Microsoftov profit bio je $5,2 milijardi, dok je profit Applea Inc. bio $6 milijardi, dok su operativni prihodi bili $14,5 milijardi i $24,7 milijardi, redom.<ref>{{cite news|author=Charles Arthur|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2011/apr/28/microsoft-falls-behind-apple |title=Microsoft falls behind Apple for first time in 20 years &#124; Technology |publisher=The Guardian |date= 28. 4. 2011|access-date=11. 5. 2011|location=London}}</ref> Microsoftovo odjeljenje za mrežne servise je neprestano pravilo gubitke od 2006. i u Q1 2011. izgubilo je $726 miliona. Ovo prati gubitak od $2,5 milijardi za 2010. godinu.<ref>{{cite web|author=MG Siegler Apr 29, 2011 |url=http://techcrunch.com/2011/04/29/microsoft-internet-bloodbath/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+Techcrunch+%28TechCrunch%29 |title=When Will Microsoft's Internet Bloodbath End? |publisher=Techcrunch.com |date=29. 4. 2011 |access-date=11. 5. 2011}}</ref> Dana 20. jula 2012, Microsoft je objavio svoj prvi kvartalni gubitak ikada, bez obzira na rekordne prihode za kvartale i fiskalne godine, sa novim neto gubitkom od $492 miliona zbog [[zabilješka|zabilješke]] vezane za reklamnu kompaniju [[aQuantive]], koja je bila preuzeta za $6,2 milijarde u 2007. godini.<ref>{{cite web|last=White|first=Martha|title=Microsoft reports first quarterly loss ever|url=http://marketday.msnbc.msn.com/_news/2012/07/19/12837611-microsoft-reports-first-quarterly-loss-ever?lite|access-date=20. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120720121702/http://marketday.msnbc.msn.com/_news/2012/07/19/12837611-microsoft-reports-first-quarterly-loss-ever?lite|archive-date=20. 7. 2012|url-status=dead}}</ref> Od januara 2014, Microsoftova [[tržišna kapitalizacija]] stoji na $314 milijardi,<ref name="Marketwatch MSFT">{{cite web|title=Microsoft Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/msft/|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> bivajući 8. najveća kompanija u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji.<ref>{{cite web|title=Global Top 100 Companies|url=http://www.pwc.com/gx/en/audit-services/capital-market/publications/top100-market-capitalisation.jhtml|publisher=PWC|access-date=2. 2. 2014}}</ref> ===Okruženje=== Tokom 2011. godine, [[Greenpeace]] je objavio izvještaj rangirajući prvih deset velikih brendova u cloud kompjutingu u vezi s izvorima elektriciteta za njihove podatkovne centre. U to vrijeme, podatkovni centri koristili su do 2% ukupnog globalnog elektriciteta i ovaj iznos je projektiran radi povećanja. [[Phil Radford]] iz Greenpeacea rekao je "mi smo zabrinuti da nas ova nova eksplozija u korištenju elektriciteta može zaključati u stare, zagađivačke izvore energije umjesto čiste energije dostupne danas,"<ref name="Dirty Data Report Card">{{cite web |publisher=[[Greenpeace]] |url= http://www.greenpeace.org/international/Global/international/publications/climate/2011/Cool%20IT/dirty-data-report-greenpeace.pdf|title=Dirty Data Report Card|access-date=22. 8. 2013}}</ref> te prozvao "Amazon, Microsoft i ostale lidere industrije informacione tehnologije da mora prihvatiti čistu energiju radi napajanja svojih cloud podatkovnih centara."<ref>[http://seattletimes.com/html/opinion/2018176038_guest10radford.html, "Amazon, Microsoft: Let's keep 'the cloud' clean"], Phil Radford</ref> U 2013. godini, Microsoft se složio za kupovinu energije koju pravi ''Texas wind project'' da napaja jedan od svojih podatkovnih centara.<ref>[http://www.theguardian.com/environment/2013/nov/04/microsoft-wind-powered-data-centre, "Microsoft looks to boost eco credentials with wind-powered data centre"]{{Mrtav link}}, Suzanne Goldenberg</ref> Microsoft je rangiran 17. mjestom u [[Greenpeace]]ovom vodiču za zeleniju elektroniku (16. izdanje) koje rangira 18 elektronskih proizvođača prema njihovoj politici prema otrovnim hemikalijama, reciklaži i klimatskim promjenama.<ref name="Greenpeace International">{{cite web|url=http://www.greenpeace.org/international/en/campaigns/climate-change/cool-it/Guide-to-Greener-Electronics/Previous-Edition-October-2010/|title=Guide to Greener Electronics&nbsp;– Greenpeace International (16th Edition)|publisher=Greenpeace International|access-date=3. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111112191625/http://www.greenpeace.org/international/en/campaigns/climate-change/cool-it/Guide-to-Greener-Electronics/Previous-Edition-October-2010|archive-date=12. 11. 2011|url-status=live}}</ref> Microsoftov glavni kampus u SAD-u dobio je srebrni certifikat od LEED programa 2008. godine, te instalirao preko 2.000 solarnih panela na vrh svojih zgrada u svom kampusu u [[Silicijska dolina|Silikonskoj dolini]], praveći približno 15% ukupne energije potrebne za postrojenja u aprilu 2005.<ref name="news1">{{cite news|url=http://news.cnet.com/Microsoft-vs.-Google-Whos-greener/2100-1022_3-6080297.html?tag=mncol;txt|title=Microsoft vs. Google: Who's greener?|work=CNET|publisher=CBS Interactive|author=Mills, Elinor|date=6. 6. 2008|access-date=3. 7. 2010}}</ref> Microsoft koristi alternativne oblike transporta. Kreirao je jedan od najvećih svjetskih privatnih autobuskih sistema, "Connector", da transportira ljudi izvan kompanije; za transport na kampusu, "Shuttle Connect" koristi veliku flotu hibridnih automobila da bi sačuvao gorivo. Kompanija također zamjenjuje regionalni [[javni prijevoz]] kao podsticaj.<ref name="news1" /><ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/environment/our_commitment/articles/alternative_commuting.aspx|title=Fostering Alternative Ways to Commute at Microsoft|publisher=Microsoft|archive-url=https://web.archive.org/web/20080501154211/http://www.microsoft.com/environment/our_commitment/articles/alternative_commuting.aspx|archive-date=1. 5. 2008}}</ref> U februaru 2010. godine, ipak, Microsoft je stao protiv dodavanja dodatnog javnog prijevoza i visokozaposlenih vozila (HOV) za most koji povezuje Redmond sa Seattleom; kompanija nije htjela odužiti s konstrukcijom nimalo.<ref>{{cite news|url=http://www.king5.com/news/Microsofts-big-520-advertisement-85031317.html|work=King5 Television News|title=Seattle hires consultant to look at 520 bridge plan|date=23. 3. 2010|access-date=3. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226123840/http://www.king5.com/news/Microsofts-big-520-advertisement-85031317.html|archive-date=26. 2. 2010|url-status=dead}}</ref> Microsoft je rangiran brojem 1 na spisku svjetskih najboljih multinacionalnih radnih mjesta od strane ''Great Place to Work Institute'' 2011. godine.<ref>{{cite news|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/microsoftpri0/2016631709_microsoft_named_best_multinational_workplace_by_gr.html |title=Microsoft Pri0 &#124; Microsoft named best multinational workplace |publisher=Seattle Times Newspaper |date= 28. 10. 2011|access-date=3. 11. 2011 |first=Janet I. |last=Tu}}</ref> ===Marketing=== U 2004. godini, Microsoft je naručio istraživačke kompanije da urade nezavisne studije vezane za ukupni trošak vlasništva (TCO) sistema [[Windows Server 2003]] u poređenju sa [[Linux]]om; zaključeno je da su kompanije spoznale da je Windows jednostavniji za administrirati od Linuxa, te oni koji koriste Windows administriraju brže što rezultira u manjim troškovima za njihovu kompaniju (npr. niži TCO).<ref>{{cite news|url=http://www.seattlepi.com/business/158237_msftresearch27.html|title=Studies on Linux help their patron: Microsoft|author=Bishop, Todd|work=Seattle Post-Intelligencer|publisher=Hearst Seattle Media, LLC|date=27. 1. 2004|access-date=16. 7. 2010}}</ref> Ovo je izazvalo talas povezanih studija; studija od strane [[Yankee Group]] zaključila da nadogradnja sa jedne verzije Windows Servera na drugu košta djelić prelaznog troška Windows Servera na Linux, ipak kompanije koje su anketirane napomenule su da je povećana siugurnost i pouzdanost Linuxovih servera i brinu se o bivanju zaključanim u korištenje proizvoda Microsofta.<ref name="Foley">{{cite news|url=http://www.microsoft-watch.com/content/operating_systems/yankee_independently_pits_windows_tco_vs_linux_tco.html|title=Yankee Independently Pits Windows TCO vs. Linux TCO|author=Foley, Mary Jo|work=eWeek|date=24. 3. 2004|access-date=14. 7. 2010|archive-url=https://archive.today/20130104134612/http://www.microsoft-watch.com/content/operating_systems/yankee_independently_pits_windows_tco_vs_linux_tco.html|archive-date=4. 1. 2013|url-status=dead}}</ref> Druga studija, koju je izdao [[Open Source Development Labs]], tvrdila je da su Microsoftove studije "jednostavno zastarjele i jednostrane" i njihova anketa je zaključila da je TCO Linuxa bio niži jer administratori Linuxa upravljaju većim brojem servera uopće i zbog ostalih razloga.<ref>{{cite news|url=http://www.vnunet.com/vnunet/news/2150210/linux-fans-hit-back-microsoft|title=Linux fans hit back at Microsoft TCO claims|author=Jaques, Robert|work=vnunet.com|date=13. 3. 2006|access-date=18. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724013740/http://www.vnunet.com/vnunet/news/2150210/linux-fans-hit-back-microsoft|archive-date=24. 7. 2008|url-status=dead}}</ref> Kao dio kampanje "Uzmi činjenice", Microsoft je osvijetlio [[.NET framework|.NET]] trgovinsku platformu koju je razvio u partnerstvu sa [[Accenture]] za [[Londonska berza|Londonsku berzu]] (LSE), tvrdeći da je omogućavala dostupnost "[[Visoka dostupnost|pet devetki]]". Nakon produženog prekida i nepouzdanosti<ref>{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/finance/markets/4676369/Seven-hour-LSE-blackout-caused-by-double-glitch.html|publisher=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|title=Seven-hour LSE blackout caused by double glitch|author=Rowena Mason|date=10. 9. 2008|location=London}}</ref><ref>{{cite news|publisher=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/8380607.stm|title=London Stock Exchange trading hit by technical glitch|date=26. 11. 2009}}</ref> LSE je objavila 2009. godine da je planirala izbaciti Microsoftovo rješenje i prebaciti se na rješenje zasnovano na Linuxu 2010. godine.<ref>{{cite news|publisher=ITWire|url=http://www.itwire.com/opinion-and-analysis/the-linux-distillery/28359-london-stock-exchange-gets-the-facts-and-dumps-windows-for-linux|title=London Stock Exchange gets the facts and dumps Windows for Linux|author=David M. Williams|date=8. 10. 2009|access-date=3. 3. 2015|archive-date=16. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716005714/http://www.itwire.com/opinion-and-analysis/the-linux-distillery/28359-london-stock-exchange-gets-the-facts-and-dumps-windows-for-linux|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|publisher=[[Slashdot]]|url=http://linux.slashdot.org/story/09/10/06/1742203/London-Stock-Exchange-Rejects-NET-For-Open-Source|title=London Stock Exchange Rejects .NET For Open Source|date=6. 10. 2009}}</ref> Tokom 2012. godine, Microsoft je zaposlio političkog anketara, Marka Penna, koga ''[[The New York Times]]'' opisuje da kao "poznatog po ucjenjivanju" njegovih političkih rivala<ref>{{cite news| url=http://www.nytimes.com/2012/12/15/technology/microsoft-battles-google-by-hiring-political-brawler-mark-penn.html?_r=0|work=The New York Times|first1=Nick|last1=Wingfield|title=Microsoft Battles Google by Hiring Political Brawler Mark Penn|date=14. 12. 2012}}</ref> kao ''Executive Vice-President'', reklame i strategija. Penn je kreirao serije negativnih reklama ciljajući na jednog od Microsoftovih glavnih suparnika, [[Google]]a. Reklama, nazvana "[[Scroogled]]", teži napraviti slučaj da Google „zeza“ korisnike pretraživačkim rezultatima koji teže pokazati Googleove sponzore, kojima [[Gmail]] ugrožava privatnost svojih korisnika postavljanjem reklamnih rezultata vezanih za sadržaje korisničke pošte i kupovine koji favoriziraju Googleove proizvode. Tehnološke publikacije poput Tech Crunch bile su visoko kritične zbog reklamne kampanje,<ref>{{cite web|url=http://techcrunch.com/2013/02/10/scroogled-why-so-negative-microsoft/ |title=Scroogled: Why So Negative, Microsoft? |publisher=TechCrunch |date=10. 2. 2013 |access-date=18. 4. 2014}}</ref> dok su to Googleovi zaposlenici ipak dobro prihvatili.<ref>{{cite web|url=http://www.forbes.com/sites/kashmirhill/2013/11/21/googlers-love-microsofts-scroogled-gear-mug-and-shirts-sell-out/|title=Googlers Love Microsoft's 'Scroogled' Gear. Mug and Shirts Sell Out.|author=Kashmir Hill|date=21. 11. 2013|work=Forbes|access-date=26. 5. 2015}}</ref> ===Otpuštanja=== U julu 2014. godine, Microsoft je objavio planove za otpuštanje 18.000 zaposlenika. Microsoft je zapošljavao 127.104 osobe do 5. juna 2014, praveći ovu oko 14% redukciju radne snage najvećim otpuštanjem ikada. To uključuje 12.500 stručnjaka i fabričkih radnika. Prethodno, Microsoft je ukinuo 5.800 radnih mjesta 2009. godine prilikom tadašnje finansijske krize u SAD-u.<ref>{{cite web |url=http://www.thejakartapost.com/news/2014/07/17/microsoft-cut-18000-jobs-over-next-year.html |title=Microsoft to cut up to 18,000 jobs over next year |date=17. 7. 2014}}</ref><ref name="layoff">{{cite web|title=Microsoft Layoffs Greater Than Expected: Up to 18,000 Jobs Being Cut|url=http://www.gamespot.com/articles/microsoft-layoffs-greater-than-expected-up-to-18-0/1100-6421171/|publisher=Gamespot|access-date=10. 8. 2014}}</ref> U septembru 2014, Microsoft je otpustio 2.100 ljudi, uključujući 747 osoba u području Seattle-Redmond, gdje je kompanija smještena. Otkazi su došli kao drugi talas privremenih otpuštanja koji su prethodno najavljeni. Ovo donosi ukupan broj 15.000 od 18.000 očekivanih "rezanja".<ref>By Alex Wilhelm, TechCrunch. „[http://techcrunch.com/2014/09/18/microsoft-pulls-the-trigger-on-2100-more-layoffs/Microsoft Lays Off 2,100 More Employees].” 18. 9. 2014. 18. 9. 2014..</ref> ===Saradnja sa vladom Sjedinjenih Država=== Microsoft omogućava informacije o prijavljenim greškama ({{jez-en|bug}}) u njihovom softveru prema inteligentnim agencijama SAD-ove vlade, prije nego izbace javnu verziju popravke. Microsoftov glasnogovornik izjavio je da kompanija pokreće nekoliko programa koji upravljaju dijeljenjem takvih informacija sa vladom SAD–a.<ref>{{cite news|url=http://www.bloomberg.com/news/2013-06-14/u-s-agencies-said-to-swap-data-with-thousands-of-firms.html|title=U.S. Agencies Said to Swap Data With Thousands of Firms|work=Bloomberg}}</ref> Prateći prijave medija o [[PRISM (nadzorni program)|PRISM–u]], NSA–ov masivni elektronski [[Masovno nadziranje|nadzorni program]], u maju 2013, nekoliko tehnoloških kompanija su identificirane kao učesnici, uključujući i Microsoft.<ref>{{cite news| author = Ryan W. Neal|title=Snowden Reveals Microsoft PRISM Cooperation: Helped NSA Decrypt Emails, Chats, Skype Conversations|url = http://www.ibtimes.com/snowden-reveals-microsoft-prism-cooperation-helped-nsa-decrypt-emails-chats-skype-conversations|work=[[International Business Times]]|date=11. 7. 2013}}</ref> Prema informacijama koje su procurile o ovom programu, Microsoft se priključio programu PRISM u 2007. godini.<ref>{{cite web|last1 = Greenwald|first1 = Glenn|last2 = MacAskill|first2 = Ewen|title = NSA Prism program taps in to user data of Apple, Google and others|date = 7. 6. 2013|work = [[The Guardian]]|publisher = Guardian News and Media Limited|url = http://www.theguardian.com/world/2013/jun/06/us-tech-giants-nsa-data|access-date = 26. 4. 2014}}</ref> Ipak, u junu 2013, službena izjava od Microsofta osporila je njihovo učesništvo u programu: <blockquote>''Mi omogućavamo korisničke podatke samo kada dobijemo pravni nalog da uradimo tako, a nikada na dobrovoljnoj bazi. U dodatku mi se samo slažemo sa naredbama za zahtjeve o specifičnim računima ili identifikatorima. Ako vlada ima širi dobrovoljni nacionalni sigurnosni program radi prikupljanja korisničkih podataka, mi ne učestvujemo u takvom.''<ref>{{cite news| author = Johnson, Kevin; Martin, Scott; O'Donnell, Jayne; Winter, Michael|title=Reports: NSA Siphons Data from 9 Major Net Firms|url = http://www.usatoday.com/story/news/2013/06/06/nsa-surveillance-internet-companies/2398345/|access-date=6. 6. 2013|work=[[USA Today]]|date=15. 6. 2013}}</ref></blockquote> Tokom prvih šest mjeseci u 2013. godini, Microsoft je dobio zahtjeve u vezi s 15.000 do 15.999 naloga.<ref>{{cite news |title=Microsoft, Facebook, Google and Yahoo release US surveillance requests |url =http://www.theguardian.com/world/2014/feb/03/microsoft-facebook-google-yahoo-fisa-surveillance-requests |work=[[The Guardian]]|date=3. 3. 2014}}</ref> Microsoft je tražio od [[Kongres SAD|Kogresa SAD–a]] da treba preduzeti jake regulacije privatnosti da zaštiti korisničke podatke.<ref>{{cite web|last1=Heiner|first1=David|title=Request for Comment: Big Data and Consumer Privacy in the Internet Economy|url=http://www.ntia.doc.gov/files/ntia/microsoft.pdf|website=National Telecommunications and Information Administration|publisher=Microsoft|access-date=12. 8. 2014}}</ref> ===Logotip=== Microsoft je prihvatio takozvani "''[[Pac-Man]]'' Logo", kojeg je dizajnirao Scott Baker 1987. godine. Baker je tvrdio da "Novi logo, u fontu [[Helvetica]] kurzivnog tipa, ima kosinu između slova ''o'' i ''s'' pojačava "mehki" dio imena i pokazuje kretanje i brzinu."<ref>{{Cite journal|work=Computer Reseller News Magazine|date=mart 1987|title=Computer Reseller News Magazine}}</ref> Dave Norris pokrenuo je kampanju interne šale da sačuva stari logo koji je bio zelen, sa svim velikim slovima i pokazivao „fensi“ slovo ''O'' – nadimkom ''blibbet'', ali je logo bio odbačen.<ref name="Osterman2005-07-14">{{cite web|url=http://blogs.msdn.com/larryosterman/archive/2005/07/14/438777.aspx|title=Remember the blibbet|work=Larry Osterman's WebLog|publisher=Microsoft|author=Osterman, Larry|date=14. 7. 2005 |access-date=18. 8. 2008}}</ref> Microsoftov logo sa sloganom "''Your potential. Our passion.''" ({{bs|Vaš potencijal. Naša strast.}}) ispod glavnog preduzetničkog imena, zasnovan je na sloganu Microsofta korištenog 2008. godine. U 2002. godini, kompanija je počela koristiti logo u Sjedinjenim Državama i eventualno započela TV kampanju sa sloganom, izmijenjenog sa prethodnog slogana ''"[[Where do you want to go today?]]"'' ({{bs|Gdje želite ići danas?}}).<ref name="wherego1" /><ref name="potentialpassion1" /><ref name="Reimer">{{cite news |url=http://arstechnica.com/news.ars/post/20060123-6031.html|title=Microsoft set to launch new marketing campaign|work=Ars Technica|publisher=Condé Nast Digital|author=Reimer, Jeremy|date=23. 1. 2006|access-date=18. 8. 2008}}</ref> Tokom privatne MGX (Microsoft Global Exchange) koferencije 2010. godine, Microsoft je otkrio naredni slogan kompanije, ''"Be What's Next."'' ({{bs|Budi što slijedi.}}).<ref name="2010logo">{{cite web|url=http://www.engadget.com/2010/07/22/new-microsoft-brand-logos-company-tagline-revealed-at-mgx-event/|title=New Microsoft brand logos, company tagline revealed at MGX event? (update: no new logos, tagline is a go)|first=Joshua|last=Topolsky|authorlink=Joshua Topolsky|work=[[Engadget]]|publisher=[[AOL]]|date=22. 7. 2010|access-date=2. 8. 2012}}</ref> Dana 23. augusta 2012, Microsoft je otkrio novi preduzetni logo na otvaranju svog 23. Microsoft skladišta u [[Boston]]u pokazujući kompanijinu smjenu fokusa sa klasičnog stila na ikonocentrični moderni interfejs koji koristi ili će koristiti platforma Windows Phone, Xbox 360, Windows 8 i nadolazeći Office paketi.<ref>{{cite web |last=Meisner |first=Jeffrey |url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx |title=Microsoft Unveils a New Look |publisher=The Official Microsoft Blog |date=23. 8. 2012 |access-date=23. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120825012157/http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx |archive-date=25. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Novi logo također uključuje četiri kvadrata s bojama tadašnjeg Windows logotipa koji je bio korišten da reprezentira Microsoftova četiri glavna proizvoda: Windows (plava), Office (crvena), Xbox (zelena) i Bing (žuta).<ref>{{cite web |last=Eric |first=Steven H. |url=http://flapship.com/new-microsoft-logo-revealed/ |title=NEW MICROSOFT LOGO REVEALED |publisher=Flapship.com |date=23. 8. 2012 |access-date=23. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120825174050/http://flapship.com/new-microsoft-logo-revealed/ |archive-date=25. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Ipak, ovaj logo nije u potpunosti nov—bio je predstavljan u reklamama za [[Windows 95]] od sredine devedesetih.<ref>{{cite web|url=http://www.wpcentral.com/microsofts-new-logo-has-ties-past|title=Microsoft's new logo has ties to the past}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.neowin.net/news/microsoft039s-logo-is-not-new-it039s-from-1995|title=Microsoft's logo is not new, it's from 1995}}</ref> <gallery widths=200 mode="traditional" style=text-align:center; margin:auto;"> Microsoft Logo Historical.svg|1985–1987. Microsoft - Where do you want to go today.svg|1987–2006. Microsoft logo & slogan.svg|2006–2011. Microsoft logo & slogan 2011-2012.svg|2011–2012. Microsoft logo and wordmark.svg|2012–danas </gallery> * '''1987'''&nbsp;– Microsoft "[[Pac-Man]]" logotip, dizajnirao ga je Scott Baker, a korišten je od 1987. do 2012. sa 1994–2002. sloganom ''"[[Where do you want to go today?]]"''.<ref name="wherego1">{{cite news|url=http://www.wired.com/wired/archive/6.12/redmond.html|title=The Rise and Rise of the Redmond Empire|work=Wired|date=decembar 1998|access-date=18. 8. 2008}}</ref><ref name="potentialpassion1">{{cite news|url=http://www.adweek.com/news/advertising/mccann-thinks-local-global-microsoft-83426|title=McCann Thinks Local for Global Microsoft|author=Schmelzer, Randi|work=Adweek|date=9. 1. 2006 |access-date=18. 8. 2008}}</ref> * '''2006–2011'''&nbsp;– Microsoftov logo od 2006–2011, sa sloganom ''"Your potential. Our passion."''<ref name="potentialpassion1"/> * '''2011–2012'''&nbsp;– Logo Microsofta sa sloganom ''"Be what's next."''<ref name="2010logo"/> * '''2012–danas'''&nbsp;– Predstavljen 23. augusta 2012, da simbolizira "svijet digitalnog kretanja " i Microsoftov "portfolio proizvoda".<ref name="newlogo">{{cite news|url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx|title=Microsoft Unveils a New Look|work=Microsoft|date=august 2012|access-date=23. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120825012157/http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx|archive-date=25. 8. 2012|url-status=dead}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Xbox]] *[[Informaciona tehnologija]] *[[Kompanija]] *[[Seattle]] ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Službeni sajt|http://www.microsoft.com/}} *[http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog Službeni blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707154725/http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/ |date=7. 7. 2014 }} {{Authority control|VIAF=148809628|LCCN=n/86/810571}} {{Coord|47|38|23|N|122|7|42|W|region:US_dim:540|display=title}} [[Kategorija:Microsoft| ]] [[Kategorija:Osnivanja u 1975.]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1975.]] [[Kategorija:Kompanije osnovane u Redmondu, Washington]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] [[Kategorija:Softverske kompanije u državi Washington]] [[Kategorija:Proizvođači mobilnih telefona]] [[Kategorija:Internetske kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama]] qm7mny4g8ei2xnmlgd0iitvu9nf5i33 0 4510 3847035 3842652 2026-05-16T21:13:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847035 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u SAD-u | ime = Los Angeles | drugo_ime = | vrsta = Grad | službeni_naziv = City of Los Angeles<br />({{bs|Grad Los Angeles}}) | slogan = | nadimak = "L.A.", "City of Angels",<ref name=VOAnick/> "Angeltown",<ref>{{cite news|title=A Teflon Metropolis Where No Nicknames Stick|last=Smith|first=Jack|newspaper=Los Angeles Times|date=12. 10. 1989|page=1|url=http://articles.latimes.com/1989-10-12/news/vw-168_1_los-angeles|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "The Big Orange"<ref name=VOAnick>{{cite news|url=http://learningenglish.voanews.com/content/nicknames-for-los-angeles/1644584.html|title=Nicknames for Los Angeles|work=Voice of America|first1=Shelley|last1=Gollust|date=18. 4. 2013|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "La-la-land", "Tinseltown"<ref name=VOAnick/> "City of Flowers and Sunshine"<ref name=VOAnick/> | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 290 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2/2 | caption_align = center | image1 = Los Angeles with Mount Baldy.jpg | image2 = Hollywood Sign (Zuschnitt).jpg | image3 = Echo Park Lake.jpg | image4 = Olvera st los angeles (cropped2).jpg | image5 = Los Angeles City Hall 2013 (cropped).jpg | image6 = Griffith observatory 2006.jpg | image7 = Venice Beach, Los Angeles, CA 01 (cropped2).jpg }} | opis_slike = | zastava = Flag of Los Angeles, California.svg | grb = Seal of Los Angeles, California.svg | savezna_država = [[Kalifornija]] | okrug = Los Angeles | nadmorska_visina = 93 | širina_stepeni = 34| širina_minuta = 03| širina_sekundi = | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 118| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = | dužina_IZ = W | površina_zemlje = 1214 | površina_vode = 88 km² | površina_grada = 1302 | površina_urban = | površina_metro = | stanovništvo_datum = 2013 | stanovništvo_grada = 3884307 | stanovništvo_grada_datum = | stanovništvo_urban = 12150996 | stanovništvo_urban_datum = | stanovništvo_metro = 13131431 | stanovništvo_metro_datum = | stanovništvo_CSA = 18351929 | stanovništvo_CSA_datum = | gustoća_urban = | gustoća_metro = | gustoća_grada = 3198 | vrsta_vlade = Gradonačelnik-vijeće-komisija | tijelo_vlade = | gradsko_vijeće = [[Gradsko vijeće Los Angelesa]] | gradonačelnik = [[Karen Bass]] | gradonačelnik_partija = | vremenska_zona = [[Pacifička vremenska zona|PVZ]] ([[UTC-8]]) | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = 90001–90068, 90070–90084, 90086–90089, 90091, 90093–90097, 90099, 90101–90103, 90174, 90185, 90189, 90291–90293, 91040–91043, 91303–91308, 91342–91349, 91352–91353, 91356–91357, 91364–91367, 91401–91499, 91601–91609 | pozivni broj = 213, 310/424, 323, 661, 747/818 | FIPS_kod = [http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/DEC/10_DP/DPDP1/1600000US0644000 06-44000] | karta_lokacija = Sjedinjene Američke Države | web_stranica = [http://www.lacity.org/ www.lacity.org] | bilješka = <ref name="CaliforniaCounty1899">{{cite book|last=Barrows|first=H.D.|title=Historical Society of Southern California Quarterly|url=http://books.google.com/books?id=JMg1AAAAIAAJ&pg=PA151|access-date=15. 5. 2015|year=1899|page=151ff|chapter=Felepe de Neve|volume=4}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| title = California Cities by Incorporation Date| publisher = California Association of Local Agency Formation Commissions| access-date = 15. 5. 2015| archive-url = https://web.archive.org/web/20141103002921/http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| archive-date=3. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |title=About the City Government |publisher=City of Los Angeles |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208103544/http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |archive-date=8. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref name=dir>{{cite web| url = http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| title = City Directory| access-date = 25. 5. 2015| publisher = City of Los Angeles| archive-url = https://web.archive.org/web/20141113102218/http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| archive-date=13. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref name=gazetteer>[http://www2.census.gov/geo/docs/maps-data/data/gazetteer/2010_place_list_06.txt "2010 Census U.S. Gazetteer Files – Places – California".]</ref><ref>{{Cite web |url=http://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |title="Los Angeles City Hall". GNIS. |access-date=15. 5. 2015 |archive-date=3. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803121241/https://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |url-status=dead }}</ref><ref name=elvadist>{{cite web|url=http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|title=Elevations and Distances|publisher=US Geological Survey|date=29. 4. 2005|access-date=15. 5. 2015|archive-date=9. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131109183109/http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Census Bureau">{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places of 50,000 or More, Ranked by July 1, 2013 Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Places of 50,000+ Population|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Urban Areas|url=http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120516110036/http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|archive-date=16. 5. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Metropolitan Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Combined Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|website=Census Bureau|publisher=Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref> }} '''Los Angeles''', službeno "Grad Los Angeles", poznat po inicijalima '''L. A''', veliki je grad u južnoj [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Udaljen je 551&nbsp;km od [[San Francisco|San Franciska]] i drugi je grad po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u nakon [[New York]]a s brojem stanovnika od 3.792.621,<ref>{{cite web | url = http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | title = U.S. Census Bureau Releases Data on Population Distribution and Change in the U.S. Based on Analysis of 2010 Census Results | date = 24. 3. 2010 | publisher = United States Census Bureau | access-date = 6. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111016002430/http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | archive-date=16. 10. 2011 | url-status = dead }}</ref> što ga čini najnaseljenijim gradom u Kaliforniji. Poznat je po svojoj [[Mediteranska klima|mediteranskoj klimi]], etničkoj raznovrsnosti, kulturi poznatih ličnosti, prometu, te filmskoj i televizijskoj industriji. Nalazi se u velikom obalnom slivu okruženom planinama s tri strane koje dostižu [[Nadmorska visina|nadmorsku visinu]] preko 3.000 [[Metar|m]]. Iako je historijski bio dom raznim plemenima poput [[Chumasha]] i [[Tongva]], Juan Rodríguez Cabrillo ga je prisvojio [[Španija|Španiji]] 1542. kao i ostatak područja koji se danas naziva [[Alta Kalifornija]]. Grad je službeno osnovao španski guverner [[Felipe de Neve]] 4. septembra 1781. Postao je dio [[Prvo špansko carstvo|Prvog španskog carstva]] (današnjeg [[Meksiko|Meksika]]) 1821. nakon [[Meksički rat za nezavisnost|Meksičkog rata za nezavisnost]]. Nakon završetka [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]] 1848, Los Angeles i ostatak Kalifornije kupljeni su prema dogovoru Guadalupe Hidalgo kojim su kupljena mjesta postala dio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Grad je postao općina 4. aprila 1850 – pet mjeseci prije nego što je [[Kalifornija]] postala [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]]. Centar je mnogo većeg [[metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskog područja Los Angelesa]] (13 miliona ljudi)<ref>{{cite web|url = http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|title = Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas|date = 1. 7. 2012|access-date = 6. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau|archive-url = https://web.archive.org/web/20130401093220/http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|archive-date=1. 4. 2013|url-status = dead}}</ref> i područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]] (18 miliona ljudi). Ovo ga čini jednim od najvećih [[Metropolitansko područje|metropolitanskih područja]] na svijetu, te drugim po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Grad je središte [[Okrug Los Angelesa|istoimenog]], najnaseljenijeg okruga u SAD-u. Stanovnici grada se izvorno nazivaju "Angelenos". Globalni je grad s jakim biznisima, međunarodnom [[Trgovina|trgovinom]], [[Zabava|zabavom]], kulturom, [[mediji]]ma, [[Moda|modom]], [[Nauka|naukom]], [[sport]]ovima, [[Tehnologija|tehnologijom]], [[obrazovanje]]m, [[Medicina|medicinom]] i istraživanjem. Još je poznat kao "Grad anđela". Grad je 6. na globalnom indeksu najboljih gradova i 9. na indeksu globalnih ekonomskih snaga. Dom je renomiranim institucijama koje pokrivaju širok spektar profesionalnih i kulturnih polja, te je jedan od najodržljivih ekonomskih snaga u SAD-u. Prema podacima iz 2008, [[kombinirano statističko područje Los Angelesa]] (ili skraćeno CSA) ima bruto metropolitanski proizvod (BMP ili GMP) od 831 milijarde [[Američki dolar|dolara]]. Ova statistika ga čini trećim po bruto proizvodu nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i [[Njujorško metropolitansko područje|Njujorškog metropolitanskog područja]]. Pošto je [[Hollywood]] dio Los Angelesa, ova četvrt ga čini liderom u proizvodnji televizijskih programa, [[film]]ova, [[Videoigra|videoigara]] i [[Muzika|muzike]]. Grad je također bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. ==Historija== {{Quote box |width=18.5em |align=left |bgcolor=#E5ECF4 |title=Hronološka pripadnost |fontsize=90% |quote={{plainlist| * {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Špansko Carstvo]] (1781–1821) * {{flagicon image|Bandera del Primer Imperio Mexicano.svg}} [[Prvo Meksičko Carstvo]] (1821–1823) * {{ZD|Meksiko}} [[Meksiko]] (1823–1848) * {{flagicon image|1stBearFlag.svg}} [[Kalifornijska Republika]] (1846) * {{ZD|SAD|1848}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (1848–) }} }} ===Period prije kolonizacije=== [[Datoteka:Rafael, a Chumash who shared cultural knowledge with Anthropologists.jpg|lijevo|mini|200x200px|Plemena [[Chumash]] su živjela u Los Angelesu prije dolaska [[Evropa|evropskih]] doseljenika.]] Obalno područje Los Angelesa su prvo naselila domorodačka plemena [[Tonga]] (još poznati pod nazivom ''Gabrieleños'') i [[Chumash]] prije nekoliko hiljada godina. Poznato Gabrielino naselje u ovom području se nazivalo "iyáangẚ" ([[Španija|španci]] su ga zapisivali kao Yang-na), što je značilo "mjesto otrovnog [[hrast]]a".<ref name="google86">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=CET4QodMZysC&pg=PA86&lpg=PA86&dq=yang-na+and+poison+oak&source=bl&ots=Njvw9GpJT2&sig=cDlnR5Of9NuUxxaOD5O942HpIhk&hl=en&sa=X&ei=F0RsUdGKBaKdiAK_m4DgAg&ved=0CEkQ6AEwBQ#v=onepage&q=yang-na%20and%20poison%20oak&f=false|title=Fifteen Hundred California Place Names|author=William Bright|isbn=9780520212718|lccn=97043147|year=1998|page=86|publisher=University of California Press|quote=Founded on the site of a Gabrielino Indian village called Yang-na, or more accurately iyáangẚ, 'poison-oak place.'}}</ref><ref name="sfgate2002">{{cite news|title=Roots of native names|author=Sullivan|date=7. 12. 2002|url=http://www.sfgate.com/homeandgarden/thedirt/article/Roots-of-native-names-2712675.php|quote=Los Angeles itself was built over a Gabrielino village called Yangna or iyaanga', 'poison oak place.'|first = Ron|newspaper = San Francisco Chronicle|access-date = 6. 5. 2015}}</ref> [[Portugal]]ski istraživač (u službi [[Španija|Španije]]) [[Juan Rodríguez Cabrillo]] je prisvojio područje [[Južna Kalifornija|južne Kalifornije]] [[Špansko carstvo|Španskom carstvu]] 1542.<ref>{{cite book|last=Willard|first=Charles Dwight|url=http://books.google.com/books?id=o0cOAAAAIAAJ&pg=PA21 |title=The Herald's History of Los Angeles|location=Los Angeles|publisher=Kingsley-Barnes & Neuner|year=1901|pages=21–24|access-date=6. 5. 2015}}</ref> [[Gaspar de Portolà]] i franjevac [[Juan Crespí]] su prvi put dostigli područje današnjeg Los Angelesa 2. augusta 1769.<ref>{{cite web|url = http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|title = Portola Expedition 1769 Diaries|access-date = 6. 5. 2015|publisher = Pacifica Historical Society|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113232240/http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|url-status = dead}}</ref> ===Španski period=== Franjački kaluđer [[Junípero Serra]] je 1771. predvodio građenje prve mise područja pod nazivom "[[Misa San Gabriela Arcángela]]".<ref name="LeffingwellWorden2005">{{cite book|last1=Leffingwell|first1=Randy|last2=Worden|first2=Alastair|title=California missions and presidios|url=http://books.google.com/books?id=zFn57UJ1mJIC&pg=PA43|access-date=6. 5. 2015|date=4. 11. 2005|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-89658-492-1|pages=43–44}}</ref> Grupa od 44 doseljenika (poznata pod nazivom "Los Pobladores") je 4. septembra 1781. osnovala naselje pod imenom "El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Ángeles del Río de Porciúncula"; na [[Bosanski jezik|bosanskom]] bi naziv grada bio "Grad naše dame, kraljice anđela rijeke Porciúncula". "Kraljica anđela" se ovdje odnosi na [[Djevica Marija|Djevicu Mariju]] u [[Katoličanstvo|rimokatoličkoj]] [[Religija|religiji]].<ref name="Sullivan2009">{{cite book|last=Sullivan|first=Noelle|title=It Happened in Southern California: Remarkable Events That Shaped History|url=http://books.google.com/books?id=bwRrshiH0oUC&pg=PA7|access-date=7. 5. 2015|edition=2nd|date=8. 12. 2009|publisher=Globe Pequot|isbn=978-0-7627-5423-6|pages=7–9}}</ref> Dvije trećine doseljenika su bili mestici i mulati sa mješavinom [[Afrika|afričkog]], [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkog]] i [[Evropljani|evropskog]] porijekla.<ref>{{cite book|last1=Mulroy|first1=Kevin|last2=Taylor|first2=Quintard|author3=Autry Museum of Western Heritage|title=Seeking El Dorado: African Americans in California|url=http://books.google.com/?id=2eH35EuLuUsC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=University of Washington Press|isbn=978-0-295-98082-9|page=79|chapter=The Early African Heritage in California (Forbes, Jack D.)}}</ref> Naselje je duže vrijeme bilo u obliku malog gradića, uglavnom fokusiranog na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Stanovništvo je 1820. poraslo na 650 osoba.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=63}}</ref> Danas se naselje obilježava u historijskom distriktu [[Los Angeles Pueblo Plaza]] i [[Olvera Street|ulici Olvera]], koji je najstariji dio Los Angelesa.<ref name="Estrada2006">{{cite book|last=Estrada|first=William D.|title=Los Angeles's Olvera Street|url=http://books.google.com/books?id=NzlO8C5-Q88C|access-date=7. 5. 2015|year = 2006|publisher=Arcadia Publishing|isbn=978-0-7385-3105-2}}</ref> ===Meksički period=== [[Nova Španija]] se uspjela odvojiti od [[Špansko Carstvo|Španskog Carstva]] 1821. nakon čega je naselje nastavilo biti dio [[Meksiko|Meksika]]. Guverner [[Pío Pico]] je, pod meksičkom vladavinom, izabrao Los Angeles za glavni grad područja [[Alta Kalifornija|Alta Kalifornije]]. ===Američki period=== [[Datoteka:LosAngeles-Plaza-1869.jpg|mini|Naselje ''Pueblo de Los Ángeles Plaza'' 1869.]] Meksička vladavina se završila tokom [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]]: Amerikanci su preuzeli kontrolu od stanovnika Kalifornije nakon nekoliko borbi, što je dovelo do potpisivanja Cahuenga dogovora 13. januara 1847.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|access-date=7. 5. 2015|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=50}}</ref> Nakon završetka [[Južno-pacifična željeznica|Južno-pacifične željezničke linije]] 1876, [[Željeznica|željeznice]] su se počele koristiti u Los Angelesu.<ref name="Mulholland2002">{{cite book|last=Mulholland|first=Catherine|title=William Mulholland and the Rise of Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=iP575do7D48C|access-date=7. 5. 2015|year=2002|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-23466-6|page=15}}</ref> [[Nafta]] je otkrivena u gradu i okružnim područjima 1923. Otkrivanje je pomoglo Kaliforniji da postane najveći proizvođač nafte u državi sa jednom četvrtinom svjetske nafte.<ref name="Kipen2011">{{cite book|last=Kipen|first=David|title=Los Angeles in the 1930s: The WPA Guide to the City of Angels|url=http://books.google.com/books?id=aezmS52IavcC&pg=PA45|access-date=7. 5. 2015|year=2011|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-26883-8|pages=45–46}}</ref> Stanovništvo je poraslo na 102.000 osoba do 1900,<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab13.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1900|date = 15. 6. 1998|access-date = 8. 1. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> što je otežalo snabdijevanje vodom.<ref>{{cite web|url = http://www1.american.edu/ted/mono.htm|title = The Los Angeles Aqueduct and the Owens and Mono Lakes (MONO Case)|access-date = 7. 5. 2015|publisher = American University|archive-url = https://web.archive.org/web/20150109051618/http://www1.american.edu/ted/mono.htm|archive-date=9. 1. 2015|url-status = dead}}</ref> Nastavak rasta grada je osiguralo pravljenje [[Akvadukt Los Angelesa|akvadukta Los Angelesa]] 1913. pod vodstvom [[William Mulholland|Williama Mulhollanda]].<ref name="Reisner1993">{{cite book|last=Reisner|first=Marc|title=Cadillac desert: the American West and its disappearing water|url=http://books.google.com/books?id=Akn6rUgR_eEC|access-date=7. 5. 2015|year=1993|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-017824-1|page=86}}</ref> [[Datoteka:House in Cheviot Hills, Los Angeles.JPG|mini|lijevo|Mansion iz 20. stoljeća u bogatom susjedstvu Los Angelesa – [[Cheviot Hills (Los Angeles)|Cheviot Hills]].]] [[Hollywood]] se 1910. spojio sa Los Angelesom. U to vrijeme je u gradu radilo 10 filmskih kompanija. Preko 80% svjetske filmske industrije se od 1921. nalazilo u Los Angelesu.<ref name="Buntin2010">{{cite book|last=Buntin|first=John|title=L.A. Noir: The Struggle for the Soul of America's Most Seductive City|url=http://books.google.com/books?id=y6ZlIkYXjiMC&pg=PA18|access-date=7. 5. 2015|date=6. 4. 2010|publisher=Random House Digital, Inc.|isbn=978-0-307-35208-8|page=18}}</ref> Novac koji je filmska industrija proizvodila je omogućila gradu da izbjegne veći dio ekonomskog utjecaja [[Velika depresija|Velike depresije]].<ref name="YoungYoung2007">{{cite book|last1=Young|first1=William H.|last2=Young|first2=Nancy K.|title=The Great Depression in America: a cultural encyclopedia|url=http://books.google.com/books?id=QYYMqXUyjnUC&pg=PA21|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33521-1|page=21}}</ref> Broj stanovnika je prevazišao milion do 1930.<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab16.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1930|date = 15. 6. 1998|access-date = 7. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> Grad je bio domaćin [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]]. Los Angeles je bio važan centar proizvodnje [[avion]]a i [[brod]]ova tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Kompanija [[California Shipbuilding Corporation|Calship]] je izgradila na stotine takozvanih "Liberty" i "Victory" lađa na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]]. Područje Los Angelesa je bilo sjedište šest proizvođača letjelica: [[Douglas Aircraft Company]], [[Hughes Aircraft Company|Hughes Aircraft]], [[Lockheed Corporation|Lockheed]], [[North American Aviation]], [[Northrop Corporation]] i [[Vultee Aircraft|Vultee]]. Više aviona je proizvedeno u jednoj godini ovog rata nego u svim prethodnim ratovima otkad su Wright braća izmislila avion 1903. Proizvodnja je naglo porasla, kao što je to potvrdio [[William S. Knudsen]] iz državnog komiteta za nacionalnu sigurnost svojim komentarom: "Pobjedili smo zato što smo ugušili neprijatelja sa lavinom proizvodnje koju do tada nikada nisu vidjeli niti su sanjali o nečemu takvom."<ref>Parker, Dana T. ''Building Victory: Aircraft Manufacturing in the Los Angeles Area in World War II,'' pp.5-8, 14, 26, 36, 50, 60, 78, 94, 108, 122, Cypress, CA, 2013. {{ISBN|978-0-9897906-0-4}}.</ref> [[Datoteka:GebhardRichfieldBuilding.jpg|mini|Toranj "Richfield". Predstavlja spomenik u Art Deco stilu. Uništen je 1969.]] Los Angeles je nastavio sa rastom u [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Bruegmann2006">{{cite book|last=Bruegmann|first=Robert|title=Sprawl: A Compact History|url=http://books.google.com/books?id=HFjLm2BauZ8C|access-date=7. 5. 2015|date=1. 11. 2006|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-07691-1|page=133}}</ref> Proširivanje sistema autoputeva tokom 1950-ih i 1960-ih je povećalo naseljivanje u predgrađa i označilo kraj gradskoj željeznici, koja je jednom bila najveća željeznica u saveznoj državi. Odnos rasa je prekapio čašu 1960-ih [[Watts pobune|Wattsovim pobunama]] 1965, u kojima je usmrćeno 34 i ozljeđeno preko 1.000 osoba. Ovo je bila najveća pobuna u historiji grada sve do pobuna 1992. Los Angeles je 1969. postao jedan od mjesta rođenja [[internet]]a nakon što je prvo [[ARPANET]] prenos izvršen iz [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] (odnosno UCLA) do SRI-ja u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]], [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="HafnerLyon1999">{{cite book|last1=Hafner|first1=Katie|last2=Lyon|first2=Matthew|title=Where Wizards Stay Up Late: The Origins Of The Internet|url=http://books.google.com/books?id=RLKxSvCBQZcC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 8. 1999|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-0-684-87216-2|page=153}}</ref> Grad je [[Olimpijske igre 1984.|1984.]] po drugi put bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Uprkos bojkotu 14 komunističkih zemalja 1984, Olimpijske igre su ipak bile uspješnije u finansijskom pogledu od prethodnih<ref>{{cite news | url = http://articles.latimes.com/2004/jun/30/local/me-rood30 | title = Rodney W. Rood, 88; Played Key Role in 1984 Olympics, Built Support for Metro Rail | author = Woo | date = 30. 6. 2004 | access-date =7. 5. 2015|first = Elaine|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> i druge su Olimpijske igre koje su imale značajan profit, odmah nakon [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]], koje su također održane u Los Angelesu.<ref name=Zarnowski>{{cite journal | last = Zarnowski | first = C. Frank | date = 1. 8. 1992 | title = A Look at Olympic Costs | journal = Citius, Altius, Fortius | volume = 1 | issue = 1 | pages = 16–32 | url = http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | access-date = 7. 5. 2015 | archive-date = 28. 5. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080528012143/http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | url-status = dead }}</ref> Rasne tenzije su eruptirale 29. aprila 1992. zbog oslobađajuće presude porote [[Dolina Simi (Kalifornija)|doline Simi]], koji su oslobodili policajce uhvaćene kako tuku [[Rodney King|Rodneyja Kinga]] na video snimku.<ref name="RuckerUpton2007">{{cite book|last1=Rucker|first1=Walter C.|last2=Upton|first2=James N.|last3=Hughey|first3=Matthew W.|title=Encyclopedia of American race riots|url=http://books.google.com/books?id=mQcrpqn0124C&pg=PA376|access-date=7. 5. 2015|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33301-9|pages=376–85|chapter=Los Angeles (California) Riots of 1992}}</ref> Ovo je bila najveća pobuna u historiji [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a sa procjenom štete od otprilike 1,3 milijarde [[Američki dolar|dolara]] i sa 53 usmrćena i 2.000 ozljeđenih lica.<ref>{{cite web|url = http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|title = The 10 Biggest Ever American Riots|date = 24. 2. 2014|access-date = 7. 5. 2015|website = |publisher = TheRichest|last = |first = |archive-date = 1. 5. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150501000704/http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|url = http://www.cnn.com/2012/04/25/us/california-post-riot/|title = Riot anniversary tour surveys progress and economic challenges in Los Angeles|last = Wilson|first = Stan|date = 25. 4. 2012|work = [[CNN]]|access-date = 7. 5. 2015}}</ref> [[Zemljotres Northridge]] je 1994. prouzrokovao štetu od 12,5 milijardi dolara i 72 smrtna slučaja.<ref>{{cite news|last=Reich|first=Kenneth|title=Study Raises Northridge Quake Death Toll to 72|date=20. 12. 1995|page=B1|url=http://articles.latimes.com/1995-12-20/news/mn-16032_1_quake-death-toll|access-date=7. 5. 2015|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> Vijek se završio sa Rampart skandalom. To je bio jedan od najopširnijih slučaja nedoličnog ponašanja policije u američkoj historiji.<ref>{{Cite news|url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/lapd/scandal/cron.html|title = Rampart Scandal Timeline|access-date = 7. 5. 2015|publisher = PBS Frontline}}</ref> Glasači su 2002. odbili pokušaj otcijepljenja [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]] i [[Hollywood]]a od grada.<ref>{{cite news | url=http://www.dailynews.com/20121104/secession-drive-changed-san-fernando-valley-los-angeles | title=Secession drive changed San Fernando Valley, Los Angeles | newspaper=Los Angeles Daily News | date=3. 11. 2012 | access-date=7. 5. 2015 | author=Orlov, Rick}}</ref> ==Geografija== ===Gradski pejzaž=== {{Široka slika|Los angeles mountains to ocean pano.jpg|1900px|align-cap=center|Panorama Los Angelsa. Pogled sa [[Mulholland Drive|Muholland Drivea]]. Sa lijeva ka desno: [[Planine Santa Ane]], [[Centar Los Angelesa|centar]], Hollywood (prvi plan), [[Wilshire Boulevard|bulvear Wilshirea]], [[Luka Los Angelesa]], [[Poluostrvo Palos Verdes]], [[Ostrvo Santa Catalina (Kalifornija)|ostrvo Santa Catalina]] i [[Međunarodni aerodrom Los Angelesa]]}} [[Datoteka:Hollywood boulevard from kodak theatre.jpg|mini|300px|Hollywood. Ovo je znatno poznat distrikt Los Angelesa za koji ljudi često pogriješe da je zaseban grad iako graniči sa zasebnim gradom [[West Hollywood]].]] Grad je podijeljen u preko 80 distrikta i susjedstava<ref>{{cite news | url = http://www.latimes.com/news/local/la-me-map19-2009feb19,0,5915275.story | title = L.A. neighborhoods, you're on the map |newspaper=Los Angeles Times | date = 19. 2. 2009 | access-date =7. 5. 2015 | first=Bob | last=Pool}}</ref> od kojih su većina bili zasebni gradovi i zajednice koje su se spojile u grad.<ref name="Abu-Lughod1999">{{cite book|last=Abu-Lughod|first=Janet L.|title=New York, Chicago, Los Angeles: America's global cities|url=http://books.google.com/books?id=rrLlt1k59voC&pg=PA66|access-date=7. 5. 2015|year=1999|publisher=U of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3336-4|page=66}}</ref> Općenito gledajući, grad je podijeljen na sljedeća područja: [[Centar Los Angelesa]], [[Istočni Los Angeles (region)|Istočni Los Angeles]] i [[Sjeveroistočni Los Angeles]], [[Južni Los Angeles]] i [[Harbor region Los Angelesa]], [[Širi Hollywood]], [[Wilshire(Los Angeles)|Wilshire]], [[Westside (okrug Los Angelesa)|Westside]] i doline San Fernanda i Crescenta. ====Znamenitosti==== Los Angeles sadrži sljedeće poznate znamenitosti: [[Walt Disney]] koncertnu salu, katedralu Naše dame anđela, [[Angels Flight]], pozorište Kodak, Griffith obzervatorijum, Getty centar, Getty vilu, memorijalni koloseum Los Angelesa, muzej umjetnosti oblasti Los Angelesa, [[Graumanovo kinesko pozorište]], znak [[Hollywood]]a, Bradbury zgradu, Hollywoodski bulevar, zgradu diskografske kuće [[Capital Records]], gradsku vijećnicu Los Angelesa, amfiteatar Hollywood Bowl, ratni brod USS Iowa, Watts tornjeve, centar Staples, [[Stadion "Dodger"|Dodger stadion]] i ulicu Olvera. <gallery> Datoteka:Staples Center LA Live.jpg|[[L.A. Live]] Datoteka:Grauman's Chinese Theatre, by Carol Highsmith fixed & straightened.jpg|Kinesko pozorište TCL Datoteka:Griffith Observatory, Los Angeles, California.jpg|Griffith obzervatorijum Datoteka:Capitol Records Building LA.jpg|Zgrada diskografske kuće Capital Records Datoteka:Angels Flight East.jpg|[[Angels Flight]] Datoteka:Los Angeles California photo D Ramey Logan.jpg|Zračna fotografija centra grada pri zalasku sunca Datoteka:USS_Iowa_(BB-61)_superstructure.jpg|Ratni brod Iowa </gallery> ===Topografija=== [[Datoteka:Los Angeles Basin JPLLandsat.jpg|lijevo|mini|240px|Sliv Los Angelesa]] Grad Los Angelesa je nepravilno oblikovan i pokriva područje od 1.302&nbsp;km², od čega je 1.214&nbsp;km² kopno, a 88&nbsp;km² voda.<ref name=gazetteer /> Perimetar grada iznosi 550&nbsp;km. Los Angeles je u isto vrijeme ravan a i brdovit grad. Najviša tačka grada se nalazi na sjeveroistočnom kraju doline San Fernanda i to je planina Lukens, te joj [[nadmorska visina]] iznosi 1.547 m.<ref>{{cite web | url=http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | title=Elevations of the 50 Largest Cities (by population, 1980 Census) | publisher=United States Geological Survey | access-date=9. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111015012701/http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | archive-date=15. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | title=Mount Lukens Guide | publisher=Sierra Club Angeles Chapter | access-date=9. 5. 2015 | archive-date=24. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111124012746/http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | url-status=dead }}</ref> Istočni kraj [[Planine Santa Monica|planina Santa Monica]] se proteže od centra grada pa sve do [[Tihi okean|Tihog okeana]] te odvaja sliv Los Angelesa od doline San Fernanda. Drugi brdoviti dijelovi Los Angelesa su [[Washington (planina, Los Angeles)|planina Washington]] u području sjeverno od centra grada, istočni dijelovi poput [[Boyle Heights]]a, okruga Crenshaw oko [[Baldwin Hills (Los Angeles|brda Baldwin]] i okruga [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedro]]. Grad okružuju mnogo više [[planine]]. Odmah ka sjeveru se nalaze [[planine San Gabriel]], koje su popularno rekreaciono područje za stanovnike Los Angelesa. Najveća tačka je [[Mount San Antonio|planina San Antonio]] koja se lokalno naziva i "Mount Baldy", te dostiže nadmorsku visinu od 3.068 m. Najviša tačka područja šireg Los Angelesa je [[planina San Gorgonio]] sa nadmorskom visinom od 3.506 m. Glavni odvodni kanal je [[Los Angeles (rijeka)|rijeka Los Angeles]]. Korpus inženjeringa ju je izravnao i obložio u 82&nbsp;km betona kako bi se koristila za zaštitu od poplava.<ref name="Gumprecht2001">{{cite book|last=Gumprecht|first=Blake|title=The Los Angeles River: Its Life, Death, and Possible Rebirth|url=http://books.google.com/books?id=2ftBJpp7aIoC|access-date=9. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=JHU Press|isbn=978-0-8018-6642-5|page=173}}</ref> Rijeka ulazi u grad u susjedstvu Canoga Park. Teče istočno iz doline San Fernanda, sjevernim rubom planinâ Santa Monice i skreće južno kroz centar grada kako bi se ulila u [[Tihi okean]] u pristaništu [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]]. Manji potok pod nazivom Balloona se ulijeva u [[Zaliv Santa Monica|zaliv Santa Monice]] u [[Playa del Rey (Los Angeles)|susjedstvu Playa del Rey]]. ===Flora i fauna=== Los Angeles je bogat po različitim vrstama biljaka zbog raznolikosti u staništima, poput [[plaža]] i [[planina]]. Najčešće botaničko okruženje je područje obalnog žbunja,<ref name="Miller2008">{{cite book|last=Miller|first=George Oxford|title=Landscaping with Native Plants of Southern California|url=http://books.google.com/books?id=RjbPQ6ZOgzMC&pg=PA15|access-date=10. 5. 2015|date=15. 1. 2008|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-7603-2967-2|page=15}}</ref> koje pokriva obronke zapaljivog čestara. Autothne vrste koje se nalaze u ovom području su: ''[[Eschscholzia californica]]'', ''[[Romneya]]'', ''[[Heteromeles arbutifolia]]'', ''[[Quercus agrifolia]]'' i ''[[Leymus condensatus]]''. Mnoge autothne vrste poput [[Helianthus nuttallii|suncokreta Los Angelesa]] su postale toliko rijetke da se gotovo mogu smatrati ugroženim. Iako nije autothna vrsta Los Angelesa, službeno stablo Los Angelesa se smatra koralno stablo (''[[Erythrina caffra]]'')<ref name="Innovation1979">{{cite book|author=National Research Council (U.S.). Advisory Committee on Technology Innovation|title=Tropical legumes: resources for the future: report of an ad hoc panel of the Advisory Committee on Technology Innovation, Board on Science and Technology for International Development, Commission on International Relations, National Research Council|url=http://books.google.com/books?id=MkArAAAAYAAJ&pg=PA258|access-date=10. 5. 2015 |year= 1979 |publisher= National Academies|page=258|id=NAP:14318}}</ref> te je službeni cvijet Los Angelesa ''[[Strelitzia reginae]]''.<ref name= "Communications2003">{{cite book|title=Los Angeles Magazine|url=http://books.google.com/books?id=-10EAAAAMBAJ&pg=PA62|access-date=10. 5. 2015 |date= 1. 4. 2003|publisher=Emmis Communications|page=62|chapter=Flower|issn=15229149}}</ref> ''[[Washingtonia robusta]]'', [[kanarska datulja]], ''[[Syagrus romanzoffiana]]'', [[hurma]] i ''[[Washingtonia filifera]]'' također su česti u području Los Angelesa iako je jedino posljednja vrsta autohtona u Los Angelesu. ===Geologija=== Los Angeles je pod čestim utjecajem [[zemljotres]]a zbog svog smještaja na pacifičkom vatrenom prstenu. Geološka nestabilnost je dovela do pojave znatnog broja [[rasjed]]a koji prouzrokuju oko 10.000 zemljotresa u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], mada većina njih nije toliko jaka da bi se mogla značajno osjetiti.<ref name="quakes">{{cite web | url=http://earthquake.usgs.gov/learn/facts.php | title=Earthquake Facts | publisher=United States Geological Survey | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Jedan od većih je [[rasjed San Andreasa]]. Smješten je na granici između [[Tihookeanska ploča|Tihookeanske]] i [[Sjevernoamerička ploča|Sjevernoameričke]] ploče, te na njega potencionalno može utjecati ogroman zemljotres pod nazivom "The Big One".<ref>{{cite web|url=http://www.physorg.com/news70114196.html |title=San Andreas Fault Set for the Big One |publisher=Physorg.com |date=21. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2015}}</ref> Sljedeći zemljotresi su pogodili područje Los Angelesa: [[Northridge zemljores 1994.]], [[Whitter Narrows zemljotres 1987.]], [[zemljotres San Fernanda 1971.]] blizu naselja [[Sylmar (Los Angeles)|Sylmar]] i [[Zemljotres u Long Beachu 1933.|zemljotres Long Beacha 1933]]. Iako se većina zemljotresa ne može osjetiti, dva posljedna su bila ovakvog tipa - odnosno zemljotresi [[Rasjed Newport-Ingelwood|rasjeda Newport-Inglewooda]] 3. maja 2015. i 12. aprila 2015. U oba slučaja, nije bilo povrijeđenih.<ref name=quakes /><ref>{{Cite web |url=http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150506000933/http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |archive-date=6. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> Metropolitansko područje kao i sliv Los Angelesa su rizično mjesto takozvanih "slijepih" navlačnih zemljotresa, koji se javljaju kada se obrnuti rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa ne može vidjeti na površini zemlje, samim time oznaka "slijepi" zemljotresi.<ref>{{cite journal | url = https://www.sciencemag.org/content/283/5407/1516.abstract?ck=nck | journal = Science | title = An Elusive Blind-Thrust Fault Beneath Metropolitan Los Angeles | date = 5. 3. 1999 | volume = 283 | pages = 1516–1518 | last1 = Shaw | first1 = John H. | last2 = Shearer | first2 = Peter M. | access-date =10. 5. 2015 | issue = 5407 | doi = 10.1126/science.283.5407.1516 | pmid = 10066170}}</ref> Na određene dijelove grada mogu značajno utjecati [[cunami]]ji. Primjer ovoga je kad je došlo do oštećenja lučnog područja od strane valova zemljotresa Valdivia 1960.<ref>{{cite web | url=http://geology.com/records/largest-earthquake/ | title=World's Largest Recorded Earthquake | publisher=Geology.com | access-date=12. 1. 2015}}</ref> ===Klima=== [[Datoteka:Macarthur Park.jpg|lijevo|mini|230px|[[Park "MacArthur"]]]] Klima Los Angelesa je mješavina [[Suptropi|suptropske]] i [[Mediteranska klima|mediteranske klime]], te prima taman dovoljno padavina kako bi izbjegao klasifikaciju [[Stepa|stepske klime]]. Los Angeles ima znatno puno sunca godišnje sa prosjekom od 35 dana sa znatnom količinom padavina.<ref name="weatherbase">{{cite web | url=http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | title=Historical Weather for Los Angeles, California, United States of America | publisher=Weatherbase.com | access-date=10. 5. 2011 | archive-date=11. 1. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120111084326/http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | url-status=dead }}</ref> Temperature obalnog sliva prekoračuju 32[[°C]] nekoliko puta godišnje, počevši od jednog dana mjesečno u aprilu, maju, junu i novembru, tri dana mjesečno u julu, augustu i oktobru pa sve do pet dana mjesečno u septembru.<ref name=weatherbase/> Temperature u dolinama San Fernanda i San Gabriela su značajno više. Temperature se dnevno redovito mijenjaju - unutrašnja područja imaju razliku u temperaturi od 16&nbsp;°C između najniže i najviše prosječne temperature.<ref name="NCDC-CANOGA">{{cite web | url=http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | title=Climatography of the United States No. 20 (1971–2000) | publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=10. 5. 2015 | year=2004 | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20130902181245/http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | archive-date=2. 9. 2013 | url-status=dead }}</ref> Godišnja prosječna temperatura mora je 17&nbsp;°C, dok je 14&nbsp;°C u januaru a 20&nbsp;°C u augustu.<ref>{{cite web | url=http://www.beachcalifornia.com/beach/california-ocean-temperature.html | title=Pacific Ocean Temperatures on California Coast | publisher=beachcalifornia.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Broj sunčanih sati je više od 3.000 godišnje, sa prosjekom od 7 sati dnevno u decembru pa sve do 12 u julu.<ref>{{cite web | url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/united-states/california/los-angeles-ca.php | title=Los Angeles Climate Guide | publisher=weather2travel.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> U području Los Angelesa se također javljaju [[mikroklime]], za koje su karakteristične drastične promjene temperature u obližnjim područjima. Na primjer, najviša temperatura u pristaništu [[Santa Monica (Kalifornija)|Santa Monice]] je 24&nbsp;°C dok je u parku Canoga 35&nbsp;°C.<ref name="climateofCA">{{cite web | url=http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | title=Climate of California | publisher=Western Regional Climate Center | access-date=10. 5. 2015 | archive-date=21. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090721042030/http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | url-status=dead }}</ref> Za ovaj grad je također specifična pojava kasnog proljeća, odnosno ranog ljeta u junu, što je isto tako često za veći dio obale južne Kalifornije. Ovo znači da će nebo biti oblačno ujutro, dok će se vrlo brzo razvedriti i biti sunca prije popodneva.<ref name="Poole2010">{{cite book|last=Poole|first=Matthew R.|title=Frommer's Los Angeles 2011|url=http://books.google.com/books?id=HAPWv2OkeXUC&pg=PA22|access-date=10. 5. 2015|date=22. 9. 2010|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-62619-1|page=22}}</ref> Tačka rose, u toplijim mjesecima, varira od 13,6&nbsp;°C u junu pa sve do 16,2&nbsp;°C u augustu.<ref name=NOAA/> Godišnje padavine u centru grada iznose 384,6 [[mm]] te se većinom dešavaju tokom zime i proljeća (od novembra pa sve do kraja aprila), najčešće u vidu blagih padavina, mada se mogu pojaviti i veće padavine tokom zimskih oluja. Za vrijeme ljetnih dana rijetko kad pada kiša. Upad vlažnog zraka sa juga ili istoka ponekad može dovesti do kratke grmljavine praćene kišom pri kraju ljeta, pogotovo u planinama. Obalno područje inače ima malo manje padavina, dok planine imaju više. Uprkos ovome, [[dolina San Fernanda]] može dobiti od 406&nbsp;mm pa do 508&nbsp;mm kiše godišnje. Šablon za padavine je nekoliko sušnih godina koje prate vlažne godine kako bi "poboljšale" prosjek padavina. Padavina snijega je veoma rijetka u slivu grada, mada snijeg pada svake zime na planinama unutar granica grada. Najveća količina snijega izmjerena u centru grad je bila 1932. i iznosila je svega 5&nbsp;cm.<ref name="BurtStroud2007">{{cite book|last1=Burt|first1=Christopher C.|last2=Stroud|first2=Mark|title=Extreme weather: a guide & record book|url=http://books.google.com/books?id=SV229set7RIC&pg=PA100|access-date=10. 5. 2015|date=26. 6. 2007|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=978-0-393-33015-1|page=100}}</ref> Najviša temperatura u Los Angelesu je zabilježena 27. septembra 2010. te je iznosila 45&nbsp;°C.<ref name="RecordHighTemp113">{{cite news | url=http://articles.latimes.com/2010/sep/27/local/la-me-hottest-ever-20100928 | title=L.A.'s hottest day ever | newspaper=Los Angeles Times | date=27. 9. 2010 | access-date=10. 5. 2015 | first1=Bob | last1=Pool | last2=Lin II | first2=Rong-Gong}}</ref> Najniža temperatura je zabilježena 22. decembra 1944. i iznosila je −4&nbsp;°C. {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Univerzitet Južne Kalifornije|USC]], [[Centar grada Los Angelesa|centar grada]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 14,4 | pt_feb = 14,9 | pt_mar = 15,9 | pt_apr = 17,3 | pt_maj = 18,8 | pt_jun = 20,7 | pt_jul = 22,9 | pt_aug = 23,5 | pt_sep = 22,8 | pt_okt = 20,3 | pt_nov = 16,9 | pt_dec = 14,2 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 20,1 | vt_feb = 20,3 | vt_mar = 21,2 | vt_apr = 22,6 | vt_maj = 23,6 | vt_jun = 25,6 | vt_jul = 28,4 | vt_aug = 29,1 | vt_sep = 28,4 | vt_okt = 25,8 | vt_nov = 22,7 | vt_dec = 19,8 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 8,8 | nt_feb = 9,6 | nt_mar = 10,6 | nt_apr = 11,9 | nt_maj = 13,9 | nt_jun = 15,7 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,8 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 14,8 | nt_nov = 11,1 | nt_dec = 8,6 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 79,2 | p_feb = 96,5 | p_mar = 61,7 | p_apr = 23,1 | p_maj = 6,6 | p_jun = 2,3 | p_jul = 0,3 | p_aug = 1 | p_sep = 6,1 | p_okt = 16,8 | p_nov = 26,4 | p_dec = 59,2 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,1 | kd_feb = 6,4 | kd_mar = 5,5 | kd_apr = 3,2 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,3 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,5 | kd_nov = 3,3 | kd_dec = 5,2 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1977)<ref name= NOAA>{{cite web |url = http://www.nws.noaa.gov/climate/xmacis.php?wfo=lox |title = NowData – NOAA Online Weather Data |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 7. 7. 2013}}</ref><ref name="NOAA txt USC">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES DWTN USC CAMPUS |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051536/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt }}</ref><ref name= sun>{{cite web |url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-IV/US/GROUP1/00045115.TXT |title = LOS ANGELES/WBO CA Climate Normals |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 10. 5. 2015}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles (LAX), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 13,7 | pt_feb = 13,9 | pt_mar = 14,4 | pt_apr = 15,6 | pt_maj = 17,1 | pt_jun = 18,6 | pt_jul = 20,4 | pt_aug = 20,9 | pt_sep = 20,5 | pt_okt = 18,8 | pt_nov = 16,2 | pt_dec = 13,7 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 18,1 | vt_feb = 17,9 | vt_mar = 18 | vt_apr = 19,1 | vt_maj = 20,1 | vt_jun = 21,4 | vt_jul = 23,2 | vt_aug = 23,8 | vt_sep = 23,7 | vt_okt = 22,5 | vt_nov = 20,5 | vt_dec = 18,1 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 9,3 | nt_feb = 10,0 | nt_mar = 10,9 | nt_apr = 12,1 | nt_maj = 14,1 | nt_jun = 15,8 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,9 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 15,2 | nt_nov = 11,8 | nt_dec = 9,3 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68,6 | p_feb = 82,6 | p_mar = 47,0 | p_apr = 17,8 | p_maj = 5,6 | p_jun = 2,0 | p_jul = 0,8 | p_aug = 1,3 | p_sep = 5,3 | p_okt = 14,2 | p_nov = 28,2 | p_dec = 52,1 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,0 | kd_feb = 6,6 | kd_mar = 5,8 | kd_apr = 2,8 | kd_maj = 1,2 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,5 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,3 | kd_nov = 3,4 | kd_dec = 5,2 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 63,4 | vz_feb = 67,9 | vz_mar = 70,5 | vz_apr = 71,0 | vz_maj = 74,0 | vz_jun = 75,9 | vz_jul = 76,6 | vz_aug = 76,6 | vz_sep = 74,2 | vz_okt = 70,5 | vz_nov = 65,5 | vz_dec = 62,9 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1990)<ref name= NOAA/><ref name="NOAA txt LAX">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES INTL AP |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051540/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt }}</ref><ref name= RH >{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_IV/US/GROUP3/72295.TXT | title = WMO Climate Normals for LOS ANGELES/INTL. CA 1961–1990 | access-date = 10. 5. 2015 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Park "Canoga"]], u području [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 12,1 | pt_feb = 13,0 | pt_mar = 14,0 | pt_apr = 16,3 | pt_maj = 18,4 | pt_jun = 21,7 | pt_jul = 24,4 | pt_aug = 24,9 | pt_sep = 23,1 | pt_okt = 19,3 | pt_nov = 14,6 | pt_dec = 12,0 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 19,9 | vt_feb = 21,1 | vt_mar = 22,2 | vt_apr = 25,4 | vt_maj = 27,4 | vt_jun = 31,6 | vt_jul = 35 | vt_aug = 35,6 | vt_sep = 33,2 | vt_okt = 29,1 | vt_nov = 23,7 | vt_dec = 20,4 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 4,2 | nt_feb = 4,9 | nt_mar = 5,7 | nt_apr = 7,1 | nt_maj = 9,5 | nt_jun = 11,8 | nt_jul = 13,8 | nt_aug = 14,2 | nt_sep = 12,9 | nt_okt = 9,6 | nt_nov = 5,4 | nt_dec = 3,5 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 97,3 | p_feb = 111,8 | p_mar = 91,4 | p_apr = 22,4 | p_maj = 8,1 | p_jun = 1,8 | p_jul = 0,3 | p_aug = 3,8 | p_sep = 6,1 | p_okt = 15,7 | p_nov = 32,8 | p_dec = 60,5 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,2 | kd_feb = 5,9 | kd_mar = 6,1 | kd_apr = 3,0 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,4 | kd_jul = 0,1 | kd_aug = 0,7 | kd_sep = 1,3 | kd_okt = 2,0 | kd_nov = 3,2 | kd_dec = 4,4 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA<ref name="NCDC-CANOGA"/> }} === Problemi okoliša === [[Datoteka:Los Angeles Pollution.jpg|mini|desno|500px|Pogled na Los Angeles pokriven smogom]] Postojalo je naselje pod imenom ''iyáangẚ'' (odnosno ''Yang-na'' na [[Španski jezik|španskom]]), čiji se naziv prevodio kao "mjesto otrovnog hrasta".<ref name="google86"/><ref name="sfgate2002"/> ''Yang-na'' je također bio poznat pod imenom "dolina dima".<ref>{{cite news | url=http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | title=Smoke is Normal&nbsp;– for 1800 | newspaper=The Sacramento Bee | date=8. 7. 2008 | access-date=13. 5. 2015 | last=Bowman | first=Chris | archive-url=https://web.archive.org/web/20080709015204/http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | archive-date=9. 7. 2008 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://webarchive.iiasa.ac.at/Admin/PUB/Documents/IR-98-077.pdf|title=Environment: Evolution of a Concept|author=Gordon J. MacDonald|page=2|quote=The Native American name for Los Angeles was Yang na, which translates into "the valley of smoke."}}</ref> Los Angeles duguje geografiji, teškoj upotrebi automobila i lučnom kompleksu Los Angelesa i [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]] za prekomjerno zagađenje zraka u vidu [[smog]]a. [[Sliv Los Angelesa]] i [[dolina San Fernanda]] su podložni [[Atmosferska inverzija|atmosferskoj inverziji]] koja zadržava izduvne gasove iz automobila, aviona, lokomotiva, vozila za prijevoz i proizvodnju kao i iz drugih izvora.<ref>{{cite book|last=Stimson|first=Thomas E.|title=What can we do about smog?|url=http://books.google.com/books?id=xdwDAAAAMBAJ&pg=PA65|access-date=13. 5. 2015|date=1. 7. 1955|publisher=Popular Mechanics|page=65|issn=00324558}}</ref> Sezona smoga traje od maja do oktobra.<ref name="Information1983">{{cite book|title=Smog Hangs Over Olympic Athletes|url=http://books.google.com/books?id=CJNJjq8h2zwC&pg=PA393|access-date=13. 5. 2015|date=11. 8. 1983|publisher=New Scientist|page=393|issn=02624079}}{{Mrtav link}}</ref> Zagađenje se nakuplja nekoliko uzastopnih dana, jer Los Angeles dobija samo 380&nbsp;mm kiše godišnje, za razliku od drugih većih gradova koji se oslanjaju na kišu da očiste nivoe smoga. Problem čistog zraka Los Angelesa i drugih većih gradova je doveo do donošenja raznih državnih zakona o okolišu, uključujući Akt za čisti zrak ([[Engleski jezik|eng]]. ''Clean Air Act''). [[Kalifornija|Savezna država Kalifornija]] u posljednje vrijeme pokušava dovesti do smanjenja problema okoliša u cijelog državi nalaganjem vozila sa niskom emisijom štetnih gasova. Očekuje se da će se pojava smoga drastično spustiti za nekoliko godina zbog agresivnih načina rješenja ovog problema, kao što su pojava električnih i hibridnih automobila, poboljšanje javnog prijevoza kao i raznih drugih mjera. Smog se označava u nekoliko faza. Broj upozorenja prve faze se spustio sa preko 100 godišnje tokom 1970-ih do skoro 0 u novom milenijumu.<ref>{{cite web|last1=Marziali|first1=Carl|title=L.A.'s Environmental Success Story: Cleaner Air, Healthier Kids|url=https://news.usc.edu/76761/las-environmental-success-story-cleaner-air-healthier-kids/|website=USC News|access-date=13. 5. 2015|date=4. 3. 2015}}</ref> Uprkos napredovanju, godišnji izvješaji ''American Lung Association''-a su rangirali grad kao najzagađeniji u državi sa kratkotrajnim neželjenim efektima i godišnjim zagađenjem čestica.<ref name="shortTermPollutedCities">{{cite web | url=http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | title=Most Polluted Cities | publisher=American Lung Association | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=7. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150107185644/http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | url-status=dead }}</ref> Grad je bio na drugom mjestu 2008. po zagađenju i ponovo je bio na prvom mjestu po zagađenju čestica.<ref>{{cite web | url=http://www.citymayors.com/environment/polluted_uscities.html | title=Pittsburgh and Los Angeles the most polluted US cities | publisher=citymayors.com | date=4. 5. 2008 | access-date=7. 10. 2011 | archive-date=12. 9. 2008}}</ref> Grad je 2010. dostigao cilj o pružanju 20% [[Električna energija|električne energije]] grada putem obnovljivih izvora.<ref name="Renewable Energy">{{cite news | url=http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | title=Los Angeles meets 20 percent renewable energy goal | work=Bloomberg News | date=14. 1. 2011 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110201090303/http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | archive-date=1. 2. 2011 | url-status=live }}</ref> ''American Lung Association'' je, 2013, rangirao metropolitansko područje kao najgore u državi po pogledu smoga i četvrto po kratkotrajnim i godišnjim zagađenjima.<ref>{{cite web | url=http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | title=John Buccigross | publisher=ESPN | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=24. 3. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150324034721/http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | url-status=dead }}</ref> [[Klimatske promjene]] su već imale značajan utjecaj na Los Angeles. Prosječne temperature su porasle za 4 stepena od 1878. Proučavanje [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] predviđa da će se temperature podići za 3 do 4 stepena u obalnim područjima, odnosno 4 do 4,5 stepena u urbanim područjima.<ref name=":0">{{Cite news|url = http://www.businessinsider.com/climate-change-affect-on-los-angeles-2014-6|title = Climate Change Is Ruining Some Of The Best Things About Los Angeles|last = Baehr|first = Leslie|date = 17. 6. 2014|work = Business Insider|access-date = 13. 5. 2015}}</ref> Sezona požara 2014. se nije završila u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], te proučavanja predviđaju da će klimatske promjene imati značajan utjecaj na pojavu češćih i većih požara do kraja ovog vijeka.<ref name=":0" /> Promjena klime će također imati utjecaja na dizanje nivoa mora. Očekuje se dizanje od 12 do 60&nbsp;cm od 2000. do 2050, što će dovesti do češćih oluja i valova, te bi to moglo dovesti do poplava i uništenja kritične obalne infrastrukture grada.<ref name=":0" /> == Demografija == [[Datoteka:Los Angeles County Mexican 2000.png|mini|desno|300px|Mapa okruga Los Angelesa. Prikazuje postotak stanovništva koji se izjasnio da su Meksikanci po porijeklu. Najgušće naseljeni dijelovi su Istočni L.A, Echo/Silver jezero, South Central, San Fernando i San Pedro/Wilmington.]] {{USCensusPop|align=right |1850= 1610 |1860= 4385 |1870= 5728 |1880= 11183 |1890= 50395 |1900= 102479 |1910= 319198 |1920= 576673 |1930= 1238048 |1940= 1504277 |1950= 1970358 |1960= 2479015 |1970= 2816061 |1980= 2966850 |1990= 3485398 |2000= 3694820 |2010= 3792621 |estimate= 3884307 |estyear= 2013 |footnote=Izvor:<ref name="Census Bureau"/> |}} Popis stanovništva iz 2010.<ref>{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|title=2010 Census Interactive Population Search: CA — Los Angeles|publisher=United States Census Bureau|access-date=13. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160130154808/http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|archive-date=30. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> je ustanovio da Los Angeles ima 3.792.621 stanovnika.<ref name="Census 2010, LA city">{{cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |title=Los Angeles (city), California |publisher=United States Census Bureau |access-date=13. 5. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6A73lV8Wv?url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |archive-date=22. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Gustoća stanovništva je bila 2.913 osoba po km². 874.525 osoba (odnosno 23,1%) je bilo mlađih od 18 godina, 434.478 osoba (odnosno 11,5%) je bilo između 18 do 24 godine starosti, 1.209.367 osoba (odnosno 31,9%) je bilo osoba između 25 do 44 godine starosti, 877.555 osoba (odnosno 23,1%) je bilo od 45 do 64 godine starosti dok je 396.696 osoba (odnosno 10,5%) bilo 65 godina starosti ili stariji.<ref name="Census 2010, LA city" /> Srednja dob stanovništva je bila 34,1 godina. Na svakih 100 žena, bilo je 99,2 muškarca. Za svakih 100 žena od 18 godina ili veće starosti, bilo je 97,6 muškaraca.<ref name="Census 2010, LA city" /> Popisano je 1.413.995 stambenih jedinica, od kojih je 1.298.350 bilo tokom 2005. pa sve do 2009.<ref name="Census 2010, LA city" /> Prosječna gustoća stambenih jedinica je iznosila 1.086/km². Od ukupnog broja stambenih jedinica, 503.863 (odnosno 38,2%) ih je bilo u vlasništvu stanara, dok je 814.305 (odnosno 61,8%) stambenih jedinica bilo u vlasništvu iznajmljivača. Iznos upražnjenih domova koji su bili u vlasništvu stanara je iznosio 2,1%, dok je iznos u vlasništvu iznajmljivača bio 6,1%. 1.535.444 osoba (odnosno 40,5% stanovnika) je živjelo u stambenim jedinicama čiji su oni bili vlasnici, dok je 2.172.576 (odnosno 57,3%) stanovnika iznajmljivalo stambene jedinice.<ref name="Census 2010, LA city" /> Po podacima iz popisa stanovništva 2010, prosječni prihodi domaćinstava su iznosili 49.745 $, te je 21,2% stanovništva živjelo ispod državnog nivoa siromaštva.<ref name="Census 2010, LA city" /> === Rase i etnicitet === {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 90%;" |- ! Rasa !! 2010<ref name="Census 2010, LA city"/> !! 1990<ref name="Census"/> !! 1970<ref name="Census"/> !! 1940<ref name="Census"/> |- | [[Evropeidna rasa|Bijelci]] || 49,8% || 52,8% || 77,2% || 93,5% |- |&nbsp;–&nbsp;Nešpanski bijelci || 28,7% || 37,3% || 61,1%<ref name="fifteen">Uzeto iz uzora od 15%</ref> || 86,3% |- | [[Afroamerikanci]] || 9,6% || 14,0% || 17,9% || 4,2% |- | [[Latinoamerikanci]] (bilo koje rase) || 48,5% || 39,9% || 17,1%<ref name="fifteen"/> || 7,1%<ref>Špansko porijeklo je bazirano na udjelu bijelog stanovništva kojima je maternji jezik španski.</ref> |- | [[Azijati]] || 11,3% || 9,8% || 3,6% || 2,2% |} Los Angeles udomljava osobe iz preko 140 država koji govore 224 različita jezika.<ref>{{cite web | url=http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | title=City Basics | publisher=City of Los Angeles | date=12. 4. 2005 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101127033250/http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | archive-date=27. 11. 2010 | url-status=dead }}</ref> Dobri primjeri poligotskog karaktera grada su etnička naselja poput [[Kineska četvrt (Los Angeles)|Kineske četvrti]], historijske Filipinske četvrti, [[Korejska četvrt (Los Angeles)|Korejske četvrti]], [[Mala Armenija (Los Angeles)|Male Armenije]], [[Mala Etiopija (Los Angeles)|Male Etiopije]], [[Mali Bangladeš (Los Angeles)|Malog Bangladeša]] i [[Tajlandska četvrt (Los Angeles)|Tajlandske četvrti]]. Po podacima iz popisa stanovništva 2010, rasna podjela Los Angelesa je bila sljedeća: 1.888.158 [[Evropeidna rasa|bijelaca]] (49,8%), 365.118 [[Afroamerikanci|afroamerikanca]] (9,6%), 28.215 [[Domorodački narodi Amerike|domorodaca]] (0,7%), 426.959 [[Azijati|azijata]] (11,3%), 5.577 [[Pacifički otočani|pacifičkih otočana]] (0,1%), 902.959 drugih rasa (23,8%) i 175.635 (4,6%) osoba sa dvije ili više rase.<ref name="Census 2010, LA city"/> [[Latinoamerikanci|Latinoamerikanaca]] bilo koje rase je bilo 1.838.822 (odnosno 48,5%). Bijelci su, 2010, sačinjavali 28,7% stanovništva,<ref name="Census 2010, LA city"/> dok je ova cifra 1940. iznosila 86,3%.<ref name="Census">{{cite web|title=Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990|publisher=United States Census Bureau|url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0076/twps0076.html}}</ref> [[Meksiko|Meksikanci]] sačinjavaju najveći udio latinoamerikanaca grada sa 31,9% stanovništva. Odmah nakon njih su [[El Salvador|Salvadorci]] (6,0%) i [[Gvatemala|Gvatemalci]] (3,6%). Latinoamerikanci su rasprostranjeni širom grada Los Angelesa i njegovog [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]], te je najgušće naseljen dio područje [[Istočni Los Angeles|Istočnog Los Angelesa]] koji već duže vrijeme ima uspostavljenu srednjoameričku i zajednicu meksičkih amerikanaca. Najbrojnije etničke grupe azijata sačinjavaju [[Filipini]] (3,2%) i [[Korejci]] (2,9%), te žive u svojim etničkim naseljima: Korejska četvrt u okrugu Wilshire Center i historijskoj Filipinskoj četvrti. Veći dio azijata (koji sačinjavaju 1,8% stanovništva Los Angelesa) živi van granica Los Angelesa u [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] koja se nalazi u Istočnom Los Angeles okrugu, mada se dio stanovnika također nalazi u [[Kineska četvrt Los Angelesa|Kineskoj četvrti Los Angelesa]]. Kineska i Tajlandska četvrt također udomljavaju [[Tajlanđani|Tajlanđane]] i [[Kambodžani|Kambodžane]] koji sačinjavaju 0,3%, odnosno 0,1% stanovništva Los Angelesa. [[Japanci]] čine 0,9% stanovnika Los Angelesa, te imaju vlastitu četvrt pod nazivom Mali Tokio. Još jedan veći dio japanskog stanovništva se nalazi u okrugu Sawtelle u [[Zapadni Los Angeles|Zapadnom Los Angelesu]]. [[Vijetnamci]] čine 0,5% stanovništva dok Indijci čine 0,9%. Grad Los Angelesa i njegovo metropolitansko područje udomljavaju veliki dio stanovnika iz [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Armeni|Armene]] i [[Iranci|Irance]], koji su djelomično naseljeni u enklavama poput Male Armenije i Tehrangelesa (kombinacija engleske riječi [[Teheran|Tehran]] i Los Angeles). [[Afroamerikanci]] su najbrojniji narod u Južnom Los Angelesu, te pogotovu u susjedstvima Crenshaw i Watts.<ref name=MaryEllen>{{cite book | url=http://www.amazon.com/city-Watts-California-1907-1926/dp/091704701X | title=The City of Watts, California: 1907 to 1926 | author=Ray, MaryEllen Bell | year=1985 | isbn=091704701X}}</ref> Popis stanovništva iz 1970. je prikazao da je 17,9% stanovnika bilo crne boje kože, 61,1% je bili bijelaca bez španskog porijekla dok je 17,1% bilo latinoamerikanca.<ref name="Census"/> Počevši od 1980-ih godina, javlja se hrpa imigranata iz [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] koji preplavljuju grad i prekoračuju broj afroamerikanaca u [[Južni Los Angeles|Južnom Los Angelesu]]. Gradovi u Južnom Los Angelesu poput grada Compton, koji su nekada bili isključivo zajednice afroamerikanaca, se polako pretvaraju u zajednice latinoamerikanaca.<ref>{{cite web |url=http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |title=History of the City |publisher=City of Compton |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=10. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100710154944/http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |url-status=dead }}</ref> Pacifički otočani sačinjavaju 0,1% stanovništva Los Angelesa i prvenstveno žive u jugozapadnom okrugu Los Angelesa, pogotovo u naseljima [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]] i [[Carson (Kalifornija)|Carson]]. Oba naselja su dom hiljadama [[samoa]]nskih amerikanaca.<ref name='latimes91'>{{cite news | first = Michelle | last = Fuestch | title = Samoans Protest Killing of 2 Brothers | date = 13. 3. 1991 | url = http://articles.latimes.com/1991-03-13/local/me-94_1_compton-police | newspaper = Los Angeles Times | access-date = 14. 5. 2015}}</ref> === Religija === [[Datoteka:Lacathedral.jpg|mini|[[Katedrala naše dame anđela]] je sjedište nadbiskupije Los Angelesa.]] [[Datoteka:Los Angeles Temple 1.jpg|mini|[[Hram "Los Angeles California"]] je najveći hram [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] na svijetu, te je sagrađen 1956.]] [[Rimokatolički nadbiskup Los Angelesa]] upravlja najvećom [[Nadbiskupija|nadbiskupijom]] u državi.<ref>{{cite news|last=Pomfret|first=John|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/01/AR2006040101206.html|title= Cardinal Puts Church in Fight for Immigration Rights|work=[[The Washington Post]]|date=2. 4. 2006|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Kardinal [[Roger Mahony]] je nadgledao izgradnju katedrale "Naše dame anđela", koja je otvorena u septembru 2002. u centru grada.<ref>{{cite news| newspaper = Los Angeles Times | url = http://articles.latimes.com/2002/sep/04/local/me-cathedral4 | title = Pomp Past, Masses Flock to Cathedral | date = 4. 9. 2002 | access-date = 14. 5. 2015 | last1 = Stammer | first1 = Larry B. | last2=Becerra | first2=Hector}}</ref> Izgradnja je označila sazrijevanje [[Rimokatoličanstvo|katoličke]] zajednice grada, koju su većinom činili Latinoamerikanci. Postoji nekolicina katoličkih crkvi i župa širom Los Angelesa. Ranije je bilo često vršiti povorku i misu u čast Nuestra Señora de los Ángeles, čime se obilježava osnivanje grada Los Angelesa 1781. Ovu tradiciju je obnovila Queen of Angels Foundation ([[Bosanski jezik|bos]]. Fondacija kraljice anđela) 2011. uz podršku i odobrenje nadbiskupa Los Angelesa i nekoliko građanskih vođa.<ref>{{cite news | url=http://www.thequeenofangels.com/wp-content/media/tidings-online20110906.pdf | title=2011 'Grand Procession' revives founding of L.A. Marian devotion | work=The Tidings Online | date=6. 9. 2011 | access-date= 14. 5. 2015 | author=Dellinger, Robert}}</ref> Ponovo obnovljena tradicija se nastavlja na prvobitne povorke i mise koje su se održale počevši od prvog obilježavanja osnivanja grada 1782, te se tradicija potom nastavila skoro cijeli vijek. Grad je drugi po naseljenju [[Jevreji|Jevreja]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u sa 621.000 jevreja unutar [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] i 490.000 unutar granica grada.<ref name=Jews>{{cite web|url=http://www.simpletoremember.com/vitals/world-jewish-population.htm |title=World Jewish Population |publisher=SimpleToRemember.com |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Područje [[Boyle Heights (Los Angeles)|Boyle Heightsa]] i [[Sjeverozapadni Los Angeles|Sjeverozapadnog Los Angelesa]] je ranije bilo značajno mjesto jevereja, dok danas većina jevreja živi u [[Westside (Los Angeles)|Westsideu]] i [[Dolina San Fernanda|dolini San Fernanda]]. Postoji nekoliko varijancija [[Judaizam|judaizma]] u ovom području, uključujući reformatski, konzervativni, ortodoksni i rekonstruktivni judaizam. Najveća sinagoga je The Breed Street Shul u [[Istočni Los Angeles|Istočnom Los Angelesu]]. Izgrađena je 1923, te je bila najveća [[sinagoga]] zapadno od [[Chicago|Chicaga]] u svojim ranijim godinama.<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|title=Washington Symposium and Exhibition Highlight Restoration and Adaptive Reuse of American Synagogues|work=Jewish Heritage Report|number=1|date=1. 3. 1997|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105250/http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> (Više nije sveto mjesto te se trenutno pretvara u muzej i društveni centar.)<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|title=Los Angeles's Breed Street Shul Saved by Politicians|work=Jewish Heritage Report|volume=II|number=1–2|date=1. 4. 1998|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105245/http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> Centar Kabbalah se također nalazi u gradu.<ref>{{cite news | url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | work = Time Magazine | title = Madonna Finds A Cause | date = 6. 8. 2006 | last = Luscombe | first = Belinda | access-date = 14. 5. 2015 | archive-date = 23. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130823131348/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | url-status = dead }}</ref> [[Aimee Semple McPherson]] je 1927. osnovala međunarodnu crkvu Foursquare Gospel koja i danas ima sjedište u gradu. Crkva se nekoliko godina sazivala u [[Hram Angelus (Los Angeles)|hramu Angelus]] koji je u vrijeme svoje izgradnje bio najveća crkva u državi.<ref>{{cite web|url=http://www.ldschurchtemples.com/losangeles/ |title=LDS Los Angeles California Temple |publisher=The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Hram Los Angeles California je drugi po veličini hram kojim upravlja [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] te se nalazi na bulevaru Santa Monica u [[Westwood (Los Angeles)|okrugu Westwood]] Los Angelesa. Bio je prvi SPD hram sagrađen u Kaliforniji i najveći na svijetu u vrijeme završetka izgradnje. [[Hollywood]] područje Los Angelesa također sadrži značajna sjedišta, crkve i centar [[Scijentologija|scijentologije]]. Pošto je Los Angeles različit po etničkoj strukturi, prakticira se ogroman broj religija uključujući [[islam]], [[budizam]], [[hinduizam]], [[zoroastrizam]], [[sikizam]], [[baha'i]], razne religije vezane za [[Pravoslavna crkva|istočnu pravoslavnu crkvu]], [[Tesavuf|sufizam]] i druge. Na primjer, imigranti iz [[Azija|Azije]] su osnovali značajan broj budističkih kongregacija širom grada činivši ga jednim od najraznovrsnijih gradova po prisustvu budizma. [[Ateizam]] i druga [[Sekularizam|sekularna]] vjerovanja su također česta jer je grad najveći u zapadnu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a iz "[[Bezcrkveni pojas|Bezcrkvenog pojasa]]". == Ekonomija == [[Datoteka:LA Skyline.jpg|mini|lijevo|Sljedeće kompanije imaju sjedište ili urede u gradskom finansijskom distriktu: [[US Bancorp]], [[Ernst & Young]], [[Aon Corporation|Aon]], [[Manulife Financial]], [[City National Bank (Kalifornija)|City National Bank]], [[Wells Fargo]], [[Bank of America]], [[Deloitte]], [[KPMG]] i [[Union Bank of California]].]] {|class="toc" style="float:right; font-size:90%; text-align:center; margin:1em;" | colspan="6" style="background:tan;"|'''Najveće kompanije koje javno trguju<br> u Los Angelesu za 2014. godinu'''<br> (raspoređeni po prihodima)<br />''sa oznakama za rang u gradu i SAD-u'' |-style="background:#ccc;" || '''LA'''|||| style="background:#ccc;"|'''Kompanija'''|||| style="background:#ccc;"|'''SAD''' |- | 1||||[[Occidental Petroleum Corporation]]||||116 |- | 2||||[[Health Net, Inc.]]|||||254 |- | 3||||[[Reliance Steel & Aluminum Co.]]||||299 |- | 4||||[[AECOM Technology Corporation]]||||332 |- | 5||||[[Oaktree Capital Group, LLC]]||||354 |- | 6||||[[CBRE Group, Inc.]]||||363 |- |colspan="5"|'''Izvor:''' ''Bogatih'' 500<ref name="fortune500">{{cite web|title=Fortune 500|url=http://fortune.com/fortune500/|website=Fortune|publisher=Time Inc.|access-date=14. 5. 2015}}</ref> |} Za ekonomiju Los Angelesa je zaslužna međunarodna trgovina, zabavni sadržaj (poput [[film]]ova, televizijskih serija, [[Muzika|muzike]] i [[Videoigra|videoigara]]), zračno-kosmički prostor, tehnologija, [[nafta]], moda, odjeća i obuća kao i [[turizam]]. Los Angeles je također najveći proizvođački centar u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref name="citydata">{{cite web | url=http://www.city-data.com/us-cities/The-West/Los-Angeles-Economy.html | title=Los Angeles: Economy | publisher=City-Data | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Luke Los Angeles i Long Beach zajedno postaju peta najprometnija luka svijeta i najznačajnija luka zapadne hemisfere, te je značajna za trgovinu u [[Pacifički obruč|Pacifičkom obruču]].<ref name='citydata' /> Druge proizvodnje koje su također značajne gradu su medijska produkcija, finansije, telekomunikacije, pravo, zdravstvena zaštita i prijevoz. Los Angeles je često povezan sa zabavnom industrijom. Tri od šest većih filmskih studija se nalaze u Los Angelesu: [[Paramount Pictures]], [[20th Century Fox]] i [[Universal Pictures]], dok se ostala tri nalaze u okolnim gradovima. Pored proizvodnje filmova i televizijskih serija, za Los Angeles su važne i sljedeće industrije: međunarodna trgovina za koju je veoma važna [[luka Los Angelesa]], proizvodnja i snimanje muzike, zračno-kosmički prostor i [[medicina]]. [[Metropolitansko statističko područje]] Los Angeles–Long Beach–Santa Ana ima [[Bruto domaći proizvod|BDP]] od 735,5 milijardi dolara, prema podacima iz 2010.<ref>{{cite web|title=Gross Metropolitan Product|url=http://greyhill.com/gross-metropolitan-product|publisher=Greyhill Advisors|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ovo područje je stoga treće po ekonomskoj vrijednosti nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i metropolitanskog statističkog područja New York-Newark-Bridgeport.<ref name="citymayors.com">{{cite web|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html |publisher=citymayors.com|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005|date= 11. 3. 2007|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ako bi se okolno statističko područje računalo kao država, bilo bi 15. ekonomija na svijetu u vidu nominalnog BDP-a.<ref>{{cite web | url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html | title=CIA World Factbook, 2009: GDP (official exchange rate) | publisher=[[Central Intelligence Agency]] | date=1. 11. 2008 | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081004071135/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//fields/2195.html | archive-date=4. 10. 2008 | url-status=live }}</ref> Proučavanje univerziteta Loughborough u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je 2012. označilo Los Angeles kao "alfa velegrad".<ref>{{cite web | url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | title=The World According to GaWC 2012 | publisher=Loughborough University | work=Globalization and World Cities Research Network | access-date=14. 5. 2015 | archive-date=20. 3. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140320212149/http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | url-status=dead }}</ref> Los Angeles udomljava 6 od [[Bogatih 500]].<ref name="fortune500"/> Nekolicina drugih kompanija također ima sjedište u Los Angelesu poput sljedećih: [[American Apparel]], [[Far East National Bank]], [[Farmers Insurance Group]], [[Herbalife]], [[Mercury Insurance Group]], [[Sunkist]] i druge. [[Univerzitet Južne Kalifornije]] (ili USC) je najveći poslodavac privatnog sektora grada, te godišnje pridodaje 4 milijarde dolara gradskoj ekonomiji.<ref>{{cite news | url=http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | title=Trojan Dollars: Study Finds USC Worth $4 Billion Annually to L.A. County | newspaper=Los Angeles Downtown News | date=11. 12. 2006 | last=George | first=Evan | archive-url=https://web.archive.org/web/20090430211002/http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | archive-date=30. 4. 2009 | access-date=14. 5. 2015 | url-status=live }}</ref> Po listi obimnog godišnjeg finansijskog izvještaja 2010, sljedeći poslodavci su bili najveći u gradu 2009. (po opadajućem redosljedu): Grad Los Angelesa, [[okrug Los Angeles]]a, [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)]], [[Univerzitet Južne Kalifornije]], medicinski centar Cedars-Sinai, [[Kaiser Permanente]], [[Fox Entertainment Group]], [[Farmers Insurance Group]], [[TeamOne]], i [[Northrop Grumman]].<ref>{{cite web | url=http://ens.lacity.org/ctr/financial/ctrfinancial18265184_02262010.pdf | title=City of Los Angeles CAFR | publisher=City of Los Angeles | access-date=14. 5. 2015 | format=PDF | page=332 (367)}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Oscar1 (2).jpg|mini|goredesno|[[Pozorište "Dolby"]]; služi kao mjesto održavanja [[Oscar]]a.]] [[Datoteka:Walt Disney Concert Hall, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|lijevo|[[Koncertna dvorana "Walt Disney"]].]] Los Angeles se često naziva "kreativni glavni grad svijeta" jer jedan od šest stanovnika radi u kreativnoj industriji<ref>{{cite web |url=http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |title=Is Los Angeles really the creative capital of the world? Report says yes |publisher=SmartPlanet |date=19. 11. 2009 |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=9. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409103827/http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |url-status=dead }}</ref> te je više [[muzičar]]a, spisatelja, [[glumac]]a, plesača i drugih osoba u Los Angelesu nego u bilo kojem drugom gradu u bilo koje dobe u historiji.<ref name="Only In LA">{{cite web | url=http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | title=Only In LA: Tapping L.A. Innovation | publisher=Univerzitet Južne Kalifornije (USC) | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111002195549/http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | archive-date=2. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref> === Filmovi i izvođačka umjetnost === Los Angeles u sebi sadrži [[Hollywood]] koji se smatra epicentrom filmske industrije. Prikaz istaknutosti filmske industrije grade se pokazuje u činjenici da je grad domaćin [[Oscar]]a, koji su godišnja nagradna ceremonija filmske umjetnosti. Los Angeles također sadrži [[USC School of Cinematic Arts]] koja je jedna od najstarijih filmskih škola u državi.<ref>{{cite news|first=Sharon|last=Waxman|url=http://www.nytimes.com/2006/01/31/movies/31film.html|title= At U.S.C, a Practical Emphasis in Film | newspaper = [[The New York Times]]|date= 31. 1. 2006 | access-date =14. 5. 2015}}</ref> Izvođačka umjetnost igra značajnu ulogu u kulturnom identitetu Los Angelesa. Po USC institutu za inovaciju "izvodi se više od 1.100 pozorišnih produkcija godišnje te se svake sedmice otvara 21. nova predstava."<ref name="Only In LA"/> [[Muzički centar Los Angelesa]] je "jedan od najvećih umjetničkih centara države" te dobija više od 1,3 miliona posjetitelja svake godine.<ref>{{cite web |url=http://www.musiccenter.org/visit/index.html |title=Explore the Center |date=14. 5. 2005 |access-date=14. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224204136/http://www.musiccenter.org//visit/index.html |archive-date=24. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> [[Koncertna dvorana "Walt Disney"]] je središte muzičkog centra. Udomljava [[Filharmonija Los Angelesa|filharmoniju Los Angelesa]]. Postoje i druge kompanije koje su dio muzičkog centra poput: [[Center Theatre Group]], the [[Los Angeles Master Chorale]] i the [[Los Angeles Opera]]. Talent se najčešće traži po lokalnim školama poput škole Colburn i USC Thornton School of Music (Škola muzike "Thornton"). === Muzeji i galerije === U okrugu Los Angelesa se nalazi 841 muzej i galerija.<ref name="lmu">{{cite web | url=http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | title=The Los Angeles Region | publisher=Loyola Marymount University | date=5. 5. 2008 | access-date=20. 11. 2011 | archive-date=18. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111018115613/http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | url-status=dead }}</ref> Naime, Los Angeles ima najviše muzeja po stanovniku od bilo kojeg drugog grada na svijetu.<ref name=lmu /> Neki od većih muzeja Los Angelesa su: Muzej umjetnosti okruga Los Angelesa ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles County Museum of Art), koji je najveći muzej umjetnosti u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a,<ref>{{cite web | url=http://www.lacma.org/overview | title=Overview | publisher=Los Angeles County Museum of Art | access-date=14. 5. 2015}}</ref>) centar "Getty" ([[Engleski jezik|eng]]. Getty Center), koji je dio veće institucije naziva J. Paul Getty Trust,<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|date = 16. 3. 2009|last=Boehm|first=Mike|title=Getty slashes operating budget after severe investment losses|url=http://articles.latimes.com/2009/mar/16/entertainment/et-getty16|access-date=15. 4. 2015}}</ref> Battleship Iowa i muzej savremene umjetnosti ([[Engleski jezik|eng]]. Museum of Contemporary Art). Veći dio muzeja se nalazi u distriktu [[Gallery Row (Los Angeles)|Gallery Row]], te hiljade ljudi učestvuje u umjetničkom hodu koji se održava svakog mjeseca.<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/2011/aug/05/local/la-me-0805-art-walk-20110805|date=5. 8. 2011|first=Kate|last=Mather|title=Downtown L.A. Art Walk safety changes planned|access-date=14. 5. 2015}}</ref> [[Datoteka:Foxyplaza.jpg|mini|[[Fox Plaza (Los Angeles)|Fox Plaza]] u okrugu [[Century City (Los Angeles)|Century City]]. Sjedište je kompanijer [[20th Century Fox]].]] === Kultovi === Los Angeles ima dugu historiju privlađenja raznih [[kult]]ova i vođa kultova.<ref>{{cite news|url=http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|title=An Introduction to the Long History of Los Angeles Cults|work=Curbed LA|date=20. 11. 2014|access-date=14. 5. 2015|archive-date=12. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150412155724/http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|url-status=dead}}</ref> Diplomirani student Georgetown univerziteta i glumica [[Brit Marling]] je, u junu 2014, izjavila sljedeće: "Ima toliko kultnih krugova, toliko ponuda za popravak vašeg života kako bi bio blažen poput vremena napolju."<ref>{{cite news | url=http://www.vulture.com/2014/07/brit-marling-on-i-origins.html?mid=facebook_nymag | title=Talking Gluten-Free Living, and Other Cults, With Brit Marling | work=New York Magazine | date=12. 7. 2014 | access-date=14. 5. 2015 | author=Meltzer, Marissa}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Dodger Stadium.jpg|mini|[[Stadion "Dodger"]] je domaći teren tima [[Los Angeles Dodgers]].]] Los Angeles je dom nekolici timova profesionalnih sportskih liga. Neki od ovih timova su [[Los Angeles Dodgers]], koji igraju u [[Major League Baseball]] rangu profesionalnog [[bejzbol]]a, [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] koji igraju za [[National Basketball Association]] (odnosno NBA) i tim [[Los Angeles Kings]] koji igra u ligi [[National Hockey League]] kori igraju [[National Football League]] i [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]]. U metropolitanskom području Los Angelesa se nalazi još timova. U [[Carson (Kalifornija)|Carsonu]], [[Kalifornija|Kaliforniji]] se nalazi tim [[Los Angeles Galaxy]] koji igra u [[nogomet]]noj ligi Major League Soccer. U medijskom marketu Los Angelesa sa sjedištem u [[Anaheim (Kalifornija)|Anaheimu]] se nalaze timovi [[Los Angeles Angels of Anaheim]] (koji igraju za [[bejzbol]]sku ligu [[Major League Baseball]]) i Anaheim Ducks (koji igraju u [[hokej]]škoj ligi [[National Hockey League]]). Angels su počeli kao prošireni tim Los Angelesa 1961, te su se 1966. premjestili u Anaheim.<ref name=iron>{{Cite book | last =Leonard Pitt, Dale Pitt | title =Los Angeles A to Z | url =https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt | publisher=University of California Press | year =1997 | pages =[https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt/page/560 560]–561 | isbn =0-520-20530-8}}</ref> Tim Ducks je prvobitno bio pod vlasništvom [[Disney]]ja, te su cijelo vrijeme igrali u Anaheimu. Tim je počeo sa korištenjem tačno ovog imena 2006, što je godinu dana nakon što je [[Disney]] prodao franšizu.<ref>{{cite web | url=http://ducks.nhl.com/club/page.htm?id=44140 | title=Ducks History: The Ducks Look | publisher=[[National Hockey League]] | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Drugi timovi grada su [[Los Angeles Sparks]] koji igraju u ženskoj košarkaškoj ligi [[Women's National Basketball Association]] i timovi UCLA Bruins i USC Trojans koji igraju u NCAA. Oba tima iz NCAA lige igraju u prvoj diviziji konferencije "Pacific-12". Los Angeles je drugi po veličini grad u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a a sve do 1995. nije imao [[NFL]] tim. Los Angeles je jedno vrijeme imao dva NFL tima: Rams i Raiders. Oba tima su napustila grad 1995, te su se Rams premjestili u St. Louis, dok su se Raiders vratili nazad u [[Oakland]]. Rams su, prije 1995, nazivali svoj stadion domaćim terenom (1946–1979), a Raiders su igrali svoje domaće utakmice na istom Memorial Coliseum stadionu od 1982. do 1994. [[Datoteka:Staples Center, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|[[Centar "Staples"]] je sportska area i domaći teren timova [[Los Angeles Lakers]], [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Kings]].]] Nakon napuštanja ovih franšiza, NFL i zasebni vlasnici NFL timova su se pokušali premjestiti u grad. Tim [[Seattle Seahawks]] su se planirali premjestiti u LA nakon 1995. sezone [[NFL]]-a pod novim imenom i sa novim logom za 1996. sezonu. Savezna država [[Washington (savezna država)|Washington]] podnijela je tužbu kako bi spriječila premještanje.<ref>{{cite news | url=http://www.seattlepi.com/sports/football/article/Dark-days-10-years-ago-the-Seahawks-nearly-1194634.php | title=Dark days: 10 years ago, the Seahawks nearly moved to California |newspaper= Seattle Post-Intelligencer | date=1. 2. 2006 | access-date=14. 5. 2015|last=Farnsworth|first=Clare}}</ref> Iako Los Angeles nije uspio sagraditi novi stadion za [[NFL]] tim, očekuje se da će se vratiti u ligu nakon raznih proširenja i premještaja.<ref>{{cite news | url= http://espn.go.com/los-angeles/nfl/story/_/id/9500649/arash-markazi-no-team-arrives-years-nfl-not-return-los-angeles-long | title=Might be soon or never for NFL in L.A. | publisher=ESPN | date=23. 7. 2013 | access-date=14. 5. 2015 | author=Markazi, Arash}}</ref> Gradsko vijeće Los Angelesa je 9. augusta 2011. odobrilo izgradnju stadiona Farmers Field koji će možda postati domaćinski stadion nekom [[NFL]] timu u budućnosti.<ref>{{cite news | url=http://latimesblogs.latimes.com/lanow/2011/08/nfl-stadium-los-angeles.html | title=L.A. NFL stadium agreement approved by City Council on 12-0 vote&nbsp;– latimes.com | newspaper=Los Angeles Times | date=9. 8. 2011 | access-date=14. 5. 2015 | author=Zahniser, David}}</ref> Los Angeles je dva puta bio domaćin ljetnih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] – [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. Oba puta korišten je stadion Memorial Coliseum. Kada su se održale desete Olimpijske igre 1932, prijašnja "10. ulica" preimenovana je u "Olympic Blv" ([[Bosanski jezik|bos]]. Olimpijski bulevar). Natjecanja Super Bowl I i VII su također bila smještena u Los Angelesu kao i nekolicina igara [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prventstva u nogometu]] u Rose Bowlu 1994, uključujući završnu utakmicu. Los Angeles će biti domaćin specijalnih ljetnih Olimpijskih igara 2015.<ref>{{cite web | url=http://www.specialolympics.org/RegionsPages/content.aspx?id=17736&LangType=1033 | title=Los Angeles To Host 2015 Special Olympics World Summer Games | publisher=Special Olympics | date=14. 9. 2011 | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Los Angeles ima nekoliko sportskih prostora: stadion "Dodger", stadion "Memorial Coliseum", "The Forum", centar "StubHub", centar "Staples" i "Rose Bowl" blizu [[Pasadena|Pasadene]]. Centar "Staples" je domaći teren timovima [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] iz [[NBA]]-ja, [[Los Angeles Sparks]] iz [[WNBA]]-ja i [[Los Angeles Kings]] iz [[NHL]]-a. Također je bio domaći stadion timu [[Los Angeles Avengers]], koji nije sudjelovao u daljnim natjecajima AFL lige. == Vlada == Los Angeles funkcionira na sistemu [[Povelja|povelje]], za razliku od drugih gradova. Trenutna povelja grada je usvojena 8. juna 1999, te je na nju dodan veliki broj amandmana.<ref>{{cite web|url=http://www.lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|title=Los Angeles, California Code Resources|publisher=American Legal Publishing|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150123035002/http://lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|archive-date=23. 1. 2015|url-status=dead}}</ref> Izabrana vlada se sastoji od gradskog vijeća Los Angelesa i gradonačelnika koji upravljaju pod zajedničkom vladom, gradskim pravnikom (koga ne treba poistovjećavati sa okružnim tužiocom grada) i kontrolerom. Trenutni gradonačelnik je Eric Garcetti. Postoji 15 distrikata gradskog vijeća. Grad ima mnoštvo odjela uključujući sljedeće: [[Policija|policijski odjel]] Los Angelesa (ili skraćeno LAPD), odbor policijskih komesara, vatrogasna služba Los Angelesa (ili LAFD), stambeni organ grada Los Angelesa (skraćeno HACLA), odjel za prijevoz (ili LADOT) i javnu biblioteku Los Angelesa (odnosno LAPL). Povelja grada Los Angelesa, koju su glasači odobrili 1999, stvorila je sistem savjetodavnih vijeća po susjedstvima koja bi jednako predstavljala aktere i osobe koje žive i rade u tim susjedstvima. Susjedska savjetodavna vijeća su značajno autonomna i spontana u vidu definiranja svojih granica, uspostavljanja vlastitih zakona, te izvora svojih službenika. Trenutno postoji 90 savjetodavnih vijeća. Stanovnici Los Angelesa izabiru nadzornike za prve, druge, treće i četvrte nadzorne odbore. === Zastupljenost grada === Los Angeles je podijeljen na 14 okruga u skupštini [[Kalifornija|savezne države Kalifornije]].<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054757/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U senatu savezne države, Los Angeles je podijeljen na 8 okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054153/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U [[predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država|predstavničkom domu Sjedinjenih Država]], Los Angeles je podijeljen u 10 kongresnih okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130930184128/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | archive-date=30. 9. 2013 | url-status = dead }}</ref> === Kriminal === [[Datoteka:May Day Immigration March LA66.jpg|mini|Policijski odjel Los Angelesa ([[LAPD]]) 2006. ispred novog sjedišta Caltrans District 7.]] Poput većine američkih gradova, stopa [[kriminal]]a u Los Angelesu se polako smanjuje počevši od sredine 1990-ih. Najniža stopa ubistava u 50 godina je dostignuta 2006. sa 314 ubistava.<ref>{{cite news | url=http://abclocal.go.com/story?section=news/local/los_angeles&id=7204706 | title=Los Angeles crime rates hit 50-year lows | date=6. 1. 2010 | access-date=15. 5. 2015 | author=Powell, Amy | publisher=KABC-TV | archive-url=https://web.archive.org/web/20150721210109/http://abclocal.go.com/story?section=news%2Flocal%2Flos_angeles&id=7204706 | archive-date=21. 7. 2015 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | title=LAPD year-end crime statistics | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaOQtEgk?url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | url-status=dead }}</ref> Ovo je stopa od 7,85 na 100.000 stanovnika, što je značajno manje od stope 1993. koja je iznosila 21,1 na 100.000 stanovnika.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/assets/pdf/cityprof.pdf | title=LAPD Online Crime Rates | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> U ovu stopu su uključena i ubistva policijskih službenika. Jedan vatreni okršaj je doveo do ubistva [[SWAT]] službenika [[Randal Simmons|Randala Simmonsa]], što se prvi put da se tako nešto desi u historiji LAPD-ja.<ref name="swat_killed">{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | title=Simmons, Randal | work=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=15. 6. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100615144654/http://lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | url-status=dead }}</ref> Los Angeles je 2013. imao 251 ubistvo, što je za 16% manje u odnosu na prethodnu godinu. Policija spekulira na razne faktore koje su doveli do smanjenja ove stope, poput činjenice da mlađe osobe provode sve više vremena na [[internet]]u.<ref>{{cite web | url=http://losangeles.cbslocal.com/2014/01/06/lapd-city-murder-rate-drops-16-percent-in-2013/ | title=LAPD City Murder Rate Drops 16 Percent | publisher=KCBS-TV | date=6. 1. 2014 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Tokom [[Prohibicija u Sjedinjenim Američkim Državama|prohibicijske ere Sjedinjenih Američkih Država]], javile su se dvije porodice koje su dominirale organiziranim kriminalom - Dragna i Cohen.<ref name="mafiaLA"/> Dostigli su svoj vrh tokom 1940-ih i 1950-ih godina kao dio američke mafije, mada su se sada značajno utišala pojavom raznih afroameričkih i latinoameričkih bandi.<ref name="mafiaLA">{{cite book | url=http://books.google.ca/books?id=vyIXw1oq56YC&pg=PA153&dq=joe+ardizzone#v=onepage&q=&f=false | title=The Mafia Made Easy: The Anatomy and Culture of La Cosa Nostra | publisher=Tate Publishing | access-date=15. 5. 2015 | last=DeVico | first=Peter | year=2007 | page=154 | isbn=1-60247-254-8}}</ref> Prema podacima policijskog odjela Los Angelesa, u gradu se nalazi preko 45.000 članova bandi koji su organizirani u 450 bandi.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | title=Gangs | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaORUqDn?url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | url-status=dead }}</ref> Među njima su afroameričke bande [[Banda Crips|Crips]] i [[Banda Bloods|Bloods]] koje potječu iz Južnog Los Angelesa. Bande poput meksičke [[Sureños]] i salvadorske [[Mara Salvatrucha]], obe potječu iz područja grada Los Angelesa. [[Banda 18th Street]] ima većim djelom latinoamerikance, mada je većinom višeetničke strukture. Sve ove statistike su dovele do prozivanja grada "glavnim banditnim gradom Amerike".<ref>{{cite web | url=http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | title=Police target 11 worst Los Angeles street gangs | work=[[Reuters]] | date=8. 2. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | author=Serjeant, Jill | archive-date=23. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150123224131/http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == === Fakulteti i univerziteti === [[Datoteka:UCLA-old-statenormal-campus.jpg|mini|lijevo|Druga grana [[Kalifornijske normalne škole|Kalifornijskih normalnih škola]] u centru grada je svoja vrata otvorila [[1882]].]] Postoje tri javna univerziteta koja se nalaze unutar granica grada Los Angelesa, a to su: [[Kalifornijski državni univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski državni univerzitet, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Los Angeles ili skraćeno CSULA), [[Kalifornijski državni univerzitet (Northridge)|Kalifornijski državni univerzitet, Northridge]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Northridge ili skraćeno CSUN) i [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerzitet Kalifornije, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. University of California, Los Angeles ili skraćeno UCLA). Sljedeći se univerziteti nalaze u gradu, te su privatni: [[AFI Conservatory]], [[Međunarodni univerzitet "Alliant"]], [[Univerzitet "Syracuse"]] (kampus u Los Angelesu), [[Američka akademija dramskih umjetnosti]] (kampus u Los Angelesu), [[Američki jevrejski univerzitet]], [[Američka muzička i dramska akademija]] (kampus u Los Angelesu), [[Univerzitet "Antioch"]] (kampus u Los Angelesu), [[Charles R. Drew univerzitet medicine i nauke]], [[Kraljevski fakultet tradicionalne orijentalne medicine]], [[Modni institut dizajna i tehnologije i poznavanja robe]] (kampus u Los Angelesu), [[Filmska škola Los Angelesa]], Univerzitet "Loyola Marymount" (ovaj univerzitet je nadređeni univerzitet [[Pravna škola "Loyola"|Pravne škole "Loyola"]] koja se nalazi u Los Angelesu), [[Fakultet "Marymount"]], [[Univerzitet "Mount St. Mary's"]], [[Nacionalni univerzitet Kalifornije]], [[Fakultet "Occidental"]] ("Oxy), [[Otis fakultet umjetnosti i dizajna]] (Otis), [[Institut arhitekture južne Kalifornije]] (SCI-Arc), [[Jugozapadna pravna škola]] i [[Univerzitet južne Kalifornije]] (USC). Sistem komunoloških fakulteta se sastoji od 9 istih kojim upravlja okrug komunoloških fakulteta Los Angelesa: [[Istočni fakultet Los Angelesa]] (ELAC), [[Fakultet grada Los Angelesa]] (LACC), [[Lučni fakultet Los Angelesa]], [[Misijski fakultet Los Angelesa]], [["Pierce" fakultet Los Angelesa]], [[Fakultet doline Los Angelesa]] (LAVC), [[Jugozapadni fakultet Los Angelesa]], [[Trgovinsko-tehnički fakultet Los Angelesa]] i [[Zapadni fakultet Los Angelesa]]. Postoji još niz fakulteta i univerziteta u području [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]. Udruženje ustanova "Clerement" fakulteta se nalazi 56&nbsp;km istočno od centar Los Angelesa i sadrži neke od najprestižnijih školskih ustanova u [[Sjedinjene Američke Države|državi]]. === Škole i biblioteke === [[Datoteka:Los-angeles-central-library.jpg|mini|[[Javna biblioteka Los Angelesa|Središnja javna biblioteka Los Angelesa]] se nalazi u centru grada.]] [[Ujedinjeni školski okrug Los Angelesa]] služi kako bi pružio pristup školovanju 800.000 studenata iz okolnih zajednica kao i iz samog grada Los Angelesa.<ref>{{cite web | url=http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | title=US Census, District information | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071101225512/http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | archive-date=1. 11. 2007 | url-status=dead }}</ref> Nakon usvojenja "Prijedloga 13" 1978, urbani školski okruzi su imali poteškoća sa finansijama. Upravo zato je ovaj okrug poznat po slabim finansijskim sredstvima, prenatrpavanju i loše održivanim kampusima. Nekoliko manjih dijelova Los Angelesa se nalazi u [[Ujedinjeni školski okrug Las Virgenesa|Ujedinjenom školskom okrugu Las Virgenesa]]. Okružni obrazovni ured Los Angelesa upravlja [[Visoka škola umjetnosti Los Angelesa|Visokom školom umjetnosti Los Angelesa]]. Sistem javnih biblioteka Los Angelesa upravlja 72 javnim bibliotekama grada.<ref>{{cite web | url=http://www.lapl.org/branches/ | title=Los Angeles Public Library Branches | publisher=Los Angeles Public Library | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Enklave područja koja nisu uključena u ovaj sistem koriste sistem javnih biblioteka okruga Los Angelesa. Većina ovih je nadohvat većini stanovnika. == Mediji == Najveće i najpoznatije novine napisane [[Engleski jezik|engleskim jezikom]] su ''[[Los Angeles Times]]''. ''[[La Opinión]]'' su gradske [[Španski jezik|španske]] novine, dok su [[The Korea Times (Los Angeles)|''The Korea Times'']] gradske [[Korejski jezik|korejske]] novine. ''[[The World Journal]]'' su najuspješnije i najpoznatije gradske [[Kineski jezik|kineske]] novine te su ''[[Los Angeles Sentinel]]'' najpoznatije sedmične afroameričko-centrične novine, te imaju najveći postotak afroameričkih čitatelja za zapadu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Sa sjedištem u [[Playa Del Rey (Los Angeles)|Playa Del Reyu]], ''[[Investor's Business Daily]]'' se distribuiraju širom Los Angelesa. [[Datoteka:Latimeshq.JPG|mini|desno|Sjedište novina [[Los Angeles Times]].]] U gradu se nalazi mnoštvo manjih regionalnih dnevnih i sedmičnih novina kao i časopisa uključujući sljedeće: ''[[Los Angeles Register]]'', ''[[Daily News]]'' (koji se fokusirana na [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]]), ''[[LA Weekly]]'', ''[[L.A. Record]]'' (koji se fokusira na muzičku scenu područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]), ''[[Los Angeles magazine]]'', ''[[Los Angeles Business Journal]]'', ''[[Los Angeles Daily Journal]]'' (pravne industrijske novine), ''[[The Hollywood Reporter and Variety]]'' (novine zabavne industrije) i ''[[Los Angeles Downtown News]]''. Kao dodatak ovom velikom broju novina, postoji još nekolicina časopisa koji omogućava imigrantima čitanje vijesti na vlastitom maternjem jeziku uključujući armenski, korejski, perzijski, ruski, kineski, japanski, jevrejski i arapski. Neka susjedna mjesta također imaju vlastite novine i časopise koji se ponekad preklapaju sa novinama i časopisima Los Angelesa poput časopisa ''[[The Daily Breeze]]'' (koji se izdaje u South Bayu) i ''[[The Long Beach Press-Telegram]]''. Los Angeles i [[New York]] su jedina dva medijska marketa koja imaju sedam VHF alokacija.<ref>{{cite web | url=http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | title=Allocation | publisher=Museum of Broadcast Communications | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=29. 8. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130829172310/http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | url-status=dead }}</ref> Grad ima nekoliko većih postaja uključujući tri lokalne [[PBS]] stanice. World TV se emitira na dva kanala i sadrži nekoliko mreža na [[Španski jezik|španskom]]. Sa sjedištem u [[Santa Ana (Los Angeles)|Santa Ani]], [[KTBN]] 40 je predstavljajuća stanica [[Religija|religijske]] TBN mreže. Nekoliko nezavisnih stanica također pruža svoje usluge u području Los Angelesa. == Saobraćaj == === Autoputevi === [[Datoteka:Los Angeles - Echangeur autoroute 110 105.JPG|mini|desno|Čvor Judge Harry Pregerson povezuje autoputeve I-105 sa I-110.]] Izrazito komplikovana i opširna mreža autoputeva i cesta omogućava prijevoz u [[Metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskom području Los Angelesa]]. [[Teksaški institut za prijevoz]] objavljuje godišnje izvještaje o urbanim putevima, te je 2005. rangirao puteve Los Angelesa kao najopterećenije puteve u državi koristeći podatke godišnjeg kašnjenja putnika.<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate.html | title=Best And Worst Cities For Commuters | work=Forbes | date=25. 4. 2008 | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Ispitivanje tvrdi da prosječan putnik godišnje provede 72 sata zaglavljen u saobraćaju. Nakon Los Angelesa slijede [[San Francisco]], [[Oakland]], [[Washington, D.C.]] i [[Atlanta]] (od kojih su svaki imali po 60 sati čekanja u saobraćaju godišnje).<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate3_slide_3.html?thisSpeed=undefined | title=In Depth: 10 Worst Cities For Commuters | work=Forbes | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Uprkos zaglavljenim puteva, prosječno vrijeme putovanja je kraće u usporedbi sa većim gradovima kao što su [[New York]], [[Philadelphia]] i [[Chicago]]. Prosječno vrijeme putovanja je 2006. iznosilo 29,2 minuta, što je slično [[San Francisco|San Francisku]] i [[Washington, D.C.|D.C-ju]].<ref name="ACS2006">{{cite web | url=http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | title=American Community Survey 2006, Table S0802 | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=16. 9. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080916055045/http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | url-status=dead }}</ref> Od većih autoputeva koji povezuju Los Angelesa s ostatkom savezne države može se navesti I-5, koji ide južno kroz [[San Diego]], pa do [[Tijuana|Tijuane]] u [[Meksiko|Meksiku]], te sjeverno kroz [[Sacramento]], [[Portland]], [[Seattle]], pa sve do [[Granica između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država|granice]] s [[Kanada|Kanadom]]; I-10 koji je najjužnije postavljen istočno ka zapadnu, odnosno s obale na obalu od svih autoputeva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u te koji vodi do centralne obale Kalifornije, [[San Francisco|San Franciska]], [[Redwood Empire]]a i obala [[Oregon]]a i Washingtona. === Tranzitni sistemi === [[Datoteka:Los Angeles County Metro Rail and Metro Liner map.svg|mini|Trenutna podzemna željeznica Los Angelesa i mapa njenih vožnji.]] Metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, kao i druge agencije zajedno upravljaju opširnim sistemom autobuskih linija, podzemnih i lakih željeznica koje se sve pružaju kroz okrug Los Angelesa te ih koristi, sve zajedno, 38,8 miliona ljudi prema podacima iz septembra 2010. Veći dio putnika (odnosno 30,5 miliona ljudi) koristi autobusni sistem,<ref name="metro">{{cite web | url=http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | title=Ridership Statistics | publisher=Los Angeles County Metropolitan Transportation Authority | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=1. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111101115617/http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | url-status=dead }}</ref> koji je ujedno najprometniji u državi. Laku i podzemnu željeznicu mjesečno koristi oko 8,2 miliona osoba.<ref name=metro /> 10,2% svih putnika Los Angelesa se koristilo nekom vrstom javnog prijevoza, prema podacima iz 2006.<ref>{{cite news | url=http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | title=New Yorkers are Top Transit Users | publisher=[[CNN]] | date=29. 6. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | last=Christie | first=Les | archive-date=16. 5. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080516222801/http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | url-status=dead }}</ref> Sistem podzemne željeznice je 9. po prometu u državi te je laka željeznica 2. po prometu u državi.<ref name="APTA">{{cite web | url=http://www.apta.com/resources/statistics/Documents/Ridership/2011_q1_ridership_APTA.pdf | title=Public Transit Ridership Report | publisher=American Public Transportation Association | access-date=15. 5. 2015 | year=2011}}</ref> Sistem podzemnih željeznica se sastoji od crvene i ljubičaste željezničke linije, dok se lake željeznice sastoje od zlatnih, plavih, expo i zelenih linija. Narandžaste i srebrene linije se koriste za autobuse te imaju sličan raspored vožnji poput željeznica. Grad sadrži i pridgradsku željeznicu koja povezuje Los Angeles sa okolnim okruzima i pridgrađima. Pored željezničke usluge koju pruža metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, nalaze i [[Amtrak]] vozovi. Glavna željeznička stanica grada se nalazi u [[Union Station (Kalifornija)|Union Stationu]], što je sjeverno od centra grada. === Aerodromi === [[Datoteka:LAX LA.jpg|mini|Zgrada "Theme" i kontrolni toranj aerodroma LAX.]] Glavni domaći i međunarodni aerodrom koji se nalazi u Los Angelesu je LAX, odnosno [[međunarodni aerodrom Los Angelesa]] ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles International Airport). 6. je po svjetskom prometu a 3. je po domaćem prometu. LAX je 2013. imao preko 66 miliona putnika i preko 2 miliona tone tereta. Drugi obližni komercijalni aerodromi su: * (IATA: '''ONT''', ICAO: '''KONT''') LA/Ontario International Airport. Posjeduje ga grad Los Angelesa; pruža usluge [[Inland Empire]]u. * (IATA: '''BUR''', ICAO: '''KBUR''') Bob Hope Airport, prije je bio poznat pod imenom ''Burbank Airport''; pruža usluge [[San Fernando|San Fernandu]] i [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] * (IATA: '''LGB''', ICAO: '''KLGB''') Long Beach Airport, pruža usluge području [[Long Beach]]a i Harbora * (IATA: '''SNA''', ICAO: '''KSNA''') John Wayne Airport, pruža usluge [[Okrugu Orange (Kalifornija)|okrugu Orange]] Jedan od najprometnijih aerodroma opće avijacije koji se nalazi u Los Angelesu je [[aerodrom "Van Nuys"]] (ATA: '''VNY''', ICAO: '''KVNY''').<ref>{{cite web | url=http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | title=Van Nuys Airport General Description | publisher=Los Angeles World Airports | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=5. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111005140814/http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | url-status=dead }}</ref> === Morske luke === [[Datoteka:Los Angeles Bridge.jpg|mini|[[Most "Vincent Thomas"]] se nalazi na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]].]] [[Luka Los Angelesa]] se nalazi u [[zalivu San Pedra]] u [[San Pedro (Los Angeles)|istoimenom susjedstvu]], te je udaljena 32&nbsp;km južno od centra grada. Lučni kompleks pokriva površinu zemlje od 30&nbsp;km² te pokriva 69&nbsp;km² rive. Graniči [[Luka Long Beacha|luku Long Beacha]]. Morske [[Luka Los Angelesa|luke Los Angelesa]] i [[Luka Long Beacha|Long Beacha]] zajedno prave luku ''Los Angeles/Long Beach''.<ref>{{cite web |url=http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Safety Committee |format=PDF |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061008141319/http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |archive-date=8. 10. 2006 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.harboremployers.com/web/ |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Employers Association |publisher=Harboremployers.com |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Po podacima iz 2008, zajedno su bili 5. na svijetu po prometu kontejnera te imali volumen od 14,2 miliona [[Jedinica ekvivalentne dvadesete stope|jedinice ekvivalentne dvadesete stope]] (odnosno TEU).<ref>{{cite web|url=http://aapa.files.cms-plus.com/Statistics/WORLD%20PORT%20RANKINGS%2020081.pdf |title=AAPA World Port Rankings 2008 |format=PDF |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Luka Los Angelesa zasebno je i dalje najprometnija u vidu kontejnera u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i najveći je centar kruzera u zapadnom dijelu SAD-a. Svjetski kruzerni centar u Los Angelesu je 2014. imao 590.000 putnika.<ref>{{cite web | url=http://www.portoflosangeles.org/facilities/passenger.asp | title=Cruise Passenger and Ferry Terminals | publisher=Port of Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Ima još luka duž obale Los Angelesa koje se ne koriste u industrijske svrhe. Također se nalazi nekoliko mostova: mostovi [[Most "Vincent Thomas"|Vincent Thomas]], [[Most "Henry Ford"|Henry Ford]], [[Most "Gerald Desmond"|Gerald Desmond]] i most [[Most "Commodore Schuyler F. Heim"|Commodore Schuyler F. Heim]]. Catalina Express pruža trajektnu liniju iz San Pedra do [[Avalon (Kalifornija)|Avalona]] na [[Ostrvo Santa Cataline|ostrvu Santa Cataline]]. == Gradska partnerstva == [[Datoteka:Los Angeles City Hall with sister cities 2006.jpg|mini|upright|Znak pored [[Gradske vijećnica Los Angelesa|gradske vijećnice Los Angelesa]] prikazuje gradska partnerstva.]] Los Angeles ima 25 bratska grada,<ref name="Sistercities">{{cite web | url=http://sistercities.lacity.org/ | title=Sister Cities of Los Angeles | publisher=Sister Cities Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> te su ovdje poredani hronološki: {{div col||20em}} * [[Eilat]], [[Izrael]] (1959) * [[Nagoya]], [[Japan]] (1959) * [[Salvador (Bahia)|Salvador]], [[Brazil]] (1962) * [[Bordeaux]], [[Francuska]] (1964)<ref name="Bordeaux twinnings">{{cite web | url=http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | title=Bordeaux– Rayonnement européen et mondial | work=Mairie de Bordeaux | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207154903/http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref><ref name="Bordeaux twinnings 2">{{cite web | url=http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | title=Bordeaux-Atlas français de la coopération décentralisée et des autres actions extérieures | work=Délégation pour l'Action Extérieure des Collectivités Territoriales (Ministère des Affaires étrangères) | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207152951/http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Berlin]], [[Njemačka]] (1967)<ref name="Berlin twinnings">{{cite web | url=http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | title=Berlin City Partnerships | work=Der Regierende Bürgermeister Berlin | access-date=17. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130521054019/http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | archive-date=21. 5. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Lusaka]], [[Zambija]] (1968) * [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] (1969) * [[Auckland]], [[Novi Zeland]] (1971) * [[Busan]], [[Južna Koreja]] (1971) * [[Mumbai]], [[Indija]] (1972) * [[Teheran]], [[Iran]] (1972) * [[Taipei]], [[Tajvan]] (1979) * [[Guangzhou]], [[Kina]] (1981)<ref name="Guangzhou twinnings">{{cite web | url=http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | title=Guangzhou Sister Cities | publisher=Guangzhou Foreign Affairs Office | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121024091437/http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | archive-date=24. 10. 2012 | url-status=dead }}</ref> * [[Atina]], [[Grčka]] (1984) * [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (1984) * [[Vancouver]], [[Kanada]] (1986)<ref name="Vancouver">{{cite web | url=http://vancouver.ca/ctyclerk/cclerk/20080311/documents/a14.pdf | title=Vancouver Twinning Relationships | publisher=City of Vancouver | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> * [[Giza]], [[Egipat]] (1989) * [[Jakarta]], [[Indonezija]] (1990) * [[Kaunas]], [[Litvanija]] (1991) * [[Makati]], [[Filipini]] (1992) * [[Split]], [[Hrvatska]] (1993)<ref name="Split twinnings">{{cite web | url=http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | title=Gradovi prijatelji Splita | trans-title=Split Twin Towns | work=Grad Split [Split Official City Website] | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120324035937/http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | archive-date=24. 3. 2012 | url-status=live }}</ref> * [[San Salvador]], [[El Salvador]] (2005) * [[Bejrut]], [[Liban]] (2006) * [[Ischia]], [[Italija]] (2006) * [[Erevan]], [[Armenija]] (2007)<ref name="Yerevan twinnings 2">{{cite web | url=http://www.yerevan.am/en/partner/sister-cities/ | title=Yerevan Twin Towns & Sister Cities | work=Yerevan Municipality Official Website | access-date=15. 5. 2015}}</ref> {{div col end}} Los Angeles također ima sljedeće prijateljske gradove:<ref name="Manchester">{{cite web | url=http://www.manchestereveningnews.co.uk/news/greater-manchester-news/twinning-link-with-la-925445 | title=Twinning link with LA | newspaper=Manchester Evening News | date=27. 7. 2009 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> * [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] * [[Łódź]], [[Poljska]] * [[Manchester]], Engleska, UK * [[Tel Aviv]], Izrael<ref>{{cite web | url=http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | title=Tel Aviv/Los Angeles Partnership | publisher=The Jewish Federation of Greater Los Angeles | access-date=7. 8. 2008 | year=2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080623075353/http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | archive-date=23. 6. 2008 | url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == {{div col||30em}} * [[Pobune u Los Angelesu 1992.]] * [[Spisak gradova Kalifornije]] * [[Spisak gradova južne Kalifornije]] * [[Spisak najvećih gradova u Kaliforniji po broju stanovnika]] * [[Spisak muzeja Los Angelesa]] * [[Spisak muzičkih mjesta Los Angelesa]] * [[Spisak najviših zgrada Los Angelesa]] * [[Fondacija kraljice anđela]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Literatura == {{div col|small=yes}} ;Općenito * {{cite book | author = Carey McWilliams | publisher = Peregrine Smith | title = Southern California: An Island on the Land | edition = 9 | year = 2009 | isbn = 978-0-87905-007-8 | url = https://archive.org/details/southerncaliforn00mcwi }} * {{cite book | author=Richard White | title = It's Your Misfortune and None of My Own: A New History of the American West | publisher=University of Oklahoma Press | year = 1991 | isbn = 978-0-8061-2567-1}} * {{cite book | author =David Rieff | title = Los Angeles: Capital of the Third World | url =https://archive.org/details/losangelescapita0000rief | publisher = Touchstone | year = 1992 | isbn = 978-0-671-79210-7}} * {{cite book | author=Peter Theroux | title=Translating LA: A Tour of the Rainbow City | publisher=Norton | year=1994 | isbn=978-0-393-31394-9 | url=https://archive.org/details/translatingla00pete }} * {{cite book | author=Paul Glover | title = Los Angeles: A History of the Future | publisher=Greenplanners | year = 1995 | isbn = 978-0-9622911-0-4}} * {{cite book | author=Leonard Pitt i Dale Pitt | title = Los Angeles A to Z: An Encyclopedia of the City and County | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2000 | isbn = 978-0-520-20530-7}} * {{cite book | author = Kevin Starr i David Ulin | editor = Jim Heimann | title = Los Angeles: Portrait of a City | url = https://archive.org/details/losangelesportra0000unse | publisher = Taschen America | year = 2009 | isbn = 978-3-8365-0291-7}} ;Arhitektura i teorija urbanizacije * {{cite book | author=Reyner Banham | title = Los Angeles: The Architecture of Four Ecologies | url=https://archive.org/details/losangelesarchit0000banh | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2009 | edition = 2nd | isbn = 978-0-520-26015-3}} * {{cite book | author=Mike Davis | title = City of Quartz: Excavating the Future in Los Angeles | url=https://archive.org/details/cityofquartzexca0000davi | publisher=Verso | year = 2006 | isbn = 978-1-84467-568-5}} * {{cite book | author=Robert M. Fogelson | title = The Fragmented Metropolis: Los Angeles 1850–1930 | url=https://archive.org/details/fragmentedmetrop0000foge_l1o1 | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 1993 | isbn = 978-0-520-08230-4}} * {{cite book | author=Norman M. Klein | title = The History of Forgetting: Los Angeles and the Erasure of Memory | url=https://archive.org/details/historyofforgett0000klei | publisher=Verso | year = 1997 | isbn = 978-1-84467-242-4}} * {{cite book | author = Sam Hall Kaplan | title = L.A. Lost & Found: An Architectural History of Los Angeles | publisher = Hennessey and Ingalls | year = 2000 | isbn = 978-0-940512-23-8}} * {{cite book | author = Wim de Wit i Christopher James Alexander | title = Overdrive: L.A. Constructs the Future, 1940–1990 | url = https://archive.org/details/overdrivelaconst0000unse | publisher = Getty Publications | year = 2013 | isbn = 978-1-60606-128-2}} ;Odnos rasa * {{cite book|author=Rodolfo Acuña|title=Anything but Mexican: Chicanos in contemporary Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=0lQXqQPNOUcC|access-date=31. 12. 2015|year=1996|publisher=Verso|isbn=978-1-85984-031-3}} * {{cite book | author=Lynell George | title = No Crystal Stair: African Americans in the City of Angels | url=https://archive.org/details/nocrystalstairaf0000geor | publisher=Verso | year = 1992 | isbn = 978-0-86091-389-4}} * {{cite book | title = L.A. City Limits: African American Los Angeles from the Great Depression to the Present | author = Josh Sides | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2006 | isbn = 978-0-520-24830-4}} * {{cite book | title = Murder at the Sleepy Lagoon: Zoot Suits, Race, and Riot in Wartime L.A. | author = Eduardo Obregón Pagán | publisher = The University of North Carolina Press | year = 2006 | isbn = 978-0-8078-5494-5}} * {{cite book | title = The Great Black Way: L.A. in the 1940s and the Last African American Renaissance | url = https://archive.org/details/greatblackwayla00smit | author = R. J. Smith | year = 2007 | publisher = PublicAffairs | isbn = 978-1-58648-521-4}} ;LGBT * {{cite book | title = Gay L. A.: A History of Sexual Outlaws, Power Politics, And Lipstick Lesbians | author = Lillian Faderman i Stuart Timmons | year = 2006 | publisher = Basic Books | isbn = 0-465-02288-X | url = https://archive.org/details/gaylahistoryofse00lill }} * {{cite book | title = Bohemian Los Angeles: and the Making of Modern Politics | url = https://archive.org/details/bohemianlosangel0000hure | author = Daniel Hurewitz | publisher = University of California Press | place = Berkeley | year = 2007 | isbn = 0-520-24925-9}} ;Okoliš * {{cite book | author=Marc Reisner | title=Cadillac Desert: The American West and its Disappearing Water | publisher=Penguin Books | year=1986 | isbn=978-0-14-017824-1 | url=https://archive.org/details/cadillacdesertam00reis }} * {{cite book | title = Smogtown: The Lung-Burning History of Pollution in Los Angeles | author = Chip Jacobs i William Kelly | publisher = Outlook Hardcover | year = 2008 | isbn = 1-58567-860-0 | url = https://archive.org/details/smogtownlungburn00jaco }} ;Umjetnost i književnost * {{cite book | editor = David L. Ulin | title = Writing Los Angeles: A Literary Anthology | publisher = Library of America | year = 2002 | isbn = 978-1-931082-27-3 | url = https://archive.org/details/writinglosangele0000unse }} * {{cite book | title = Pop L.A.: Art and the City in the 1960s | author = Cécile Whiting | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2008 | isbn = 978-0-520-25634-7}} {{div col end}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Los Angeles}} * {{en simbol}} [http://www.lacity.org/ Službeni veb-sajt grada Los Angelesa] * {{en simbol}} [http://life.time.com/?attachment_id=4004 "Los Angeles Then and Now"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140709164512/http://life.time.com/?attachment_id=4004 |date=9. 7. 2014 }} – slikovna prezentacija časopisa ''Life'' * {{de simbol}} [https://www.faz.net/aktuell/reise/michael-lange-fotografiert-in-den-industrievierteln-von-los-angeles-15991837.html?GEPC=s9 Svjetlosnim farom preko grada] – monografija iz ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'' {{Divlji zapad}} {{Gradovi domaćini LJOI-a}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Los Angeles|*]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Los Angeles]] [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] 0rf43zsqihgfbcboa4whfq1un9l644g 0 4687 3846836 3818821 2026-05-16T12:39:41Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3846836 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''19. februar / veljača (19. 2)''' jest 50. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 315 dana (316 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1878]] – Thomas Alva Edison patentirao [[fonograf]]. * [[1931]] – Počelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1931.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]]. * [[1968]] – U tadašnjoj [[SFRJ]] donosi se zakon o Opštenarodnoj odbrani i društvenoj samozaštiti (ONO i DSZ), čime se formira i [[Teritorijalna odbrana]]. * [[1982]] – Prvi let [[Boeing]]ovog modela aviona [[Boeing 757|757-200]]. * [[1984]] – Zatvorene [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimske olimpijske igre]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. * [[1991]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|26. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Osmo prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Finska|finskom]] gradu [[Lahti]]ju. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1473]] – [[Nikola Kopernik]], poljski astronom === 18. vijek === * [[1743]] – [[Luigi Boccherini]], [[italija]]nski [[kompozitor]] === 19. vijek === * [[1821]] – [[August Schleicher]], njemački lingvist * [[1833]] – [[Élie Ducommun]], švicarski pravnik * [[1859]] – [[Svante August Arrhenius]], švedski [[fizičar]] i [[hemičar]] * [[1888]] – [[José Rivera]], kolumbijski pjesnik === 20. vijek === * [[1911]] – [[Müfide İlhan]], turska političarka i prva gradonačelnica u [[Turska|Turskoj]] * [[1920]] – [[Branko Grković]], bosanskohercegovački kompozitor i korepetitor * [[1940]] – [[Smokey Robinson]], američki [[pjevač]] * [[1955]] – [[Senudin Jašarević]], bosanskohercegovački [[književnik]] i [[Novinarstvo|novinar]] * [[1957]] – [[Falco]], austrijski muzičar * [[1958]] – [[Helen Fielding]], britanska književnica * [[1961]] – [[Pirjo Aalto]], [[finska]] [[biatlon]]ka * [[1985]] – [[Jana Stojanovska]], makedonska glumica * [[1995]] – [[Nikola Jokić]], [[srbija]]nski [[košarka]]š * [[1996]] – [[Jelisaveta Belecka]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka === 21. vijek === * [[2004]] – [[Milana Geneva]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1980]] – [[Bon Scott]], bivši pjevač grupe [[AC/DC]] * [[2016]] – [[Umberto Eco]], italijanski romanopisac, [[esej]]ist, [[filozof]] i [[lingvistika|lingvist]] * [[2016]] – [[Harper Lee]], američka spisateljica * [[2021.]] ** [[Đorđe Balašević]], [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] [[kantautor]], [[pjesnik]], [[pjevač]] i [[glumac]] ** [[Florijan Mićković]], bosanskohercegovački kipar * [[2022]] – [[Norman Shutt]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[2024]] – [[Andreas Brehme]], njemački [[nogomet]]aš == Praznici == * Dan Armije (Meksiko) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|19 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/19/ Na današnji dan (19. februar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230412115407/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/19/ |date=12. 4. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-19/ Na današnji dan (19. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-19]] f3l5kfaaueecp5l1dzpeypadzx7brec 0 4748 3846886 3841481 2026-05-16T12:54:51Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1952]] - [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike 3846886 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''15. april / travanj (15. 4)''' jest 105. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (106. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 260 dana. == Događaji == * [[1450]] – Francuzi pobjeđuju u bici od Formignyja protiv engleske vojske u završnoj fazi [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]]. * [[1912]] – Britanski prekookeanski parobrod ''[[Titanic]]'' [[Potonuće Titanica|potonuo]] u 2 sata i 20 minuta ujutro. Preživjelo je samo 710 od 2.227 putnika i posade. * [[1992]] – Osnovana [[Armija RBiH|Armija Republike Bosne i Hercegovine]]. * [[2002.|2002]] – Pad [[Boeing 767|Boeinga 767]] kompanije [[Air China]] sa 166 putnika i članova posade u blizini južnokorejskog grada [[Pusan]]a, što je bio prvi udes neke letjelice tog kineskog prijevoznika u 47 godina. * [[2013]] – [[Bombaški napad na Bostonski maraton]]. * [[2018]] – Održani [[Predsjednički izbori u Crnoj Gori 2018.|deveti predsjednički izbori]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1452]] – [[Leonardo da Vinci]], italijanski genije * [[1489]] – [[Mimar Sinan]], glavni [[Osmanlije|osmanlijski]] arhitekt u službi [[sultan]]a [[Selim I|Selima I]], [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] i [[Murat III|Murata III]] === 17. vijek === * [[1642]] – [[Sulejman II]], sultan [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] * [[1684]] – [[Katarina I, carica Rusije|Katarina I]], ruska [[carica]] === 18. vijek === * [[1707]] – [[Leonhard Euler]], švicarski matematičar i fizičar === 19. vijek === * [[1832]] – [[Wilhelm Busch]], njemački slikar i književnik * [[1874]] – [[Johannes Stark]], njemački fizičar * [[1880]] – [[Max Wertheimer]], njemačko-američki psiholog === 20. vijek === * [[1912]] – [[Kim Il-Sung]], sjevernokorejski diktator * [[1913]] – [[Veljko Aleksić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1917]] – [[Luka Radetić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1920]] – [[Richard von Weizsäcker]], njemački političar i državnik * [[1931]] – [[Tomas Tranströmer]], švedski pisac, pjesnik i prevodilac * [[1938]] – [[Claudia Cardinale]], italijanska glumica * [[1944]] – [[Dušica Žegarac]], hrvatska glumica * [[1948]] – [[Wojciech Truchan]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[1949]] – [[Ala Pugačova]], ruska pjevačka diva * [[1959]] – [[Emma Thompson]], britanska glumica * [[1960.]] ** [[Pedro Delgado]], španski vozač Formule 1 ** [[Philipp od Belgije]], hercog od Brabanta i belgijski prestolonasljednik * [[1966]] – [[Samantha Fox]], britanska pop-pjevačica * [[1967]] – [[Razija Mujanović]], bosanskohercegovačka košarkašica * [[1977]] – [[Lilija Vajhina-Efremova]], ruska, [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[1981]] – [[Damir Bečić]], bosanskohercegovački pjevač, klavijaturist, muzičar i producent * [[1990]] – [[Emma Watson]], britanska glumica == Umrli == * [[1446]] – [[Filippo Brunelleschi]], italijanski arhitekt, skulptor i slikar * [[1765]] – [[Mihail Lomonosov]], ruski naučnik * [[1865]] – [[Abraham Lincoln]], američki političar i državnik * [[1912]] – [[Edward Smith|Edward John Smith]], kapetan ''[[Titanic]]a'' * [[1952]] - [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike * [[1980]] – [[Jean-Paul Sartre]], francuski filozof i književnik * [[1998]] – [[Pol Pot]], kambodžanski političar == Vanjski linkovi == {{Commonscat|15 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/15 Na današnji dan (15. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-15/ Na današnji dan (15. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr015]] g935u6dl3c3zrcdfrmtgydispyf0gi3 3846889 3846886 2026-05-16T12:56:53Z AnToni 2325 3846889 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''15. april / travanj (15. 4)''' jest 105. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (106. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 260 dana. == Događaji == * [[1450]] – Francuzi pobjeđuju u bici od Formignyja protiv engleske vojske u završnoj fazi [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]]. * [[1912]] – Britanski prekookeanski parobrod ''[[Titanic]]'' [[Potonuće Titanica|potonuo]] u 2 sata i 20 minuta ujutro. Preživjelo je samo 710 od 2.227 putnika i posade. * [[1992]] – Osnovana [[Armija RBiH|Armija Republike Bosne i Hercegovine]]. * [[2002.|2002]] – Pad [[Boeing 767|Boeinga 767]] kompanije [[Air China]] sa 166 putnika i članova posade u blizini južnokorejskog grada [[Pusan]]a, što je bio prvi udes neke letjelice tog kineskog prijevoznika u 47 godina. * [[2013]] – [[Bombaški napad na Bostonski maraton]]. * [[2018]] – Održani [[Predsjednički izbori u Crnoj Gori 2018.|deveti predsjednički izbori]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1452]] – [[Leonardo da Vinci]], italijanski genije * [[1489]] – [[Mimar Sinan]], glavni [[Osmanlije|osmanlijski]] arhitekt u službi [[sultan]]a [[Selim I|Selima I]], [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] i [[Murat III|Murata III]] === 17. vijek === * [[1642]] – [[Sulejman II]], sultan [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] * [[1684]] – [[Katarina I, carica Rusije|Katarina I]], ruska [[carica]] === 18. vijek === * [[1707]] – [[Leonhard Euler]], švicarski matematičar i fizičar === 19. vijek === * [[1832]] – [[Wilhelm Busch]], njemački slikar i književnik * [[1874]] – [[Johannes Stark]], njemački fizičar * [[1880]] – [[Max Wertheimer]], njemačko-američki psiholog === 20. vijek === * [[1912]] – [[Kim Il-Sung]], sjevernokorejski diktator * [[1913]] – [[Veljko Aleksić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1917]] – [[Luka Radetić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1920]] – [[Richard von Weizsäcker]], njemački političar i državnik * [[1931]] – [[Tomas Tranströmer]], švedski pisac, pjesnik i prevodilac * [[1938]] – [[Claudia Cardinale]], italijanska glumica * [[1944]] – [[Dušica Žegarac]], hrvatska glumica * [[1948]] – [[Wojciech Truchan]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[1949]] – [[Ala Pugačova]], ruska pjevačka diva * [[1959]] – [[Emma Thompson]], britanska glumica * [[1960.]] ** [[Pedro Delgado]], španski vozač Formule 1 ** [[Philipp od Belgije]], hercog od Brabanta i belgijski prestolonasljednik * [[1966]] – [[Samantha Fox]], britanska pop-pjevačica * [[1967]] – [[Razija Mujanović]], bosanskohercegovačka košarkašica * [[1977]] – [[Lilija Vajhina-Efremova]], ruska, [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[1981]] – [[Damir Bečić]], bosanskohercegovački pjevač, klavijaturist, muzičar i producent * [[1990]] – [[Emma Watson]], britanska glumica == Umrli == * [[1446]] – [[Filippo Brunelleschi]], italijanski arhitekt, skulptor i slikar * [[1765]] – [[Mihail Lomonosov]], ruski naučnik * [[1865]] – [[Abraham Lincoln]], američki političar i državnik * [[1912]] – [[Edward Smith|Edward John Smith]], kapetan ''[[Titanic]]a'' * [[1952]] – [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike * [[1980]] – [[Jean-Paul Sartre]], francuski filozof i književnik * [[1998]] – [[Pol Pot]], kambodžanski političar == Vanjski linkovi == {{Commonscat|15 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/15 Na današnji dan (15. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-15/ Na današnji dan (15. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr015]] 4n5h0thjbjjngdlzemaisnwdu0jxevo 0 5045 3846885 3798198 2026-05-16T12:53:23Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1865]] - [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike 3846885 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''25. novembar / studeni (25. 11)''' jest 329. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (330. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 36 dana. == Događaji == * [[571. p. n. e.|571. p. n. e]] – Rimski kralj [[Servije Tulije]] proslavlja [[Rimski Trijumf|trijumf]] zbog pobjede nad [[Etrušćani]]ma. * [[885]] – [[Opsada Pariza]]: [[Vikinzi|Vikinške]] snage plove rijekom [[Sena (rijeka)|Senom]] s flotom od 300 brodova. * [[1034]] – Umro škotski kralj [[Malkolm II, kralj Škotske|Malkolm II]]. Naslijedio ga je njegov unuk [[Dankan I, kralj Škotske|Dankan I]], sin [[Krinan Dankeld|Krinana Dankelda]] i [[Betok]]. * [[1120]] – [[Vilim Adelin]], jedini zakoniti sin engleskog kralja [[Henrik I, kralj Engleske|Henrika I]], udavio se nakon brodoloma Bijelog broda što je dovelo do osamnaestogodišnjeg građanskog rata u Engleskoj. * [[1177]] – Jerusalemski kralj [[Balduin IV, kralj Jerusalema|Balduin IV]] i antiohijski knez [[Rejnald, knez Antiohije|Rejnald]] pobijedili [[Salahudin]]a u [[Bitka kod Montgisarda|bici kod Montgisarda]]. * [[1343]] – Cunami, uzrokovan zemljotresom u [[Tirensko more|Tirenskom moru]], uništava gradove [[Napulj]] i [[Amalfi]]. * [[1758]] – Britanci okupirali [[Senegal]]. * [[1783]] – Posljednji britanski vojnici napustili [[New York]], nakon završetka [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]]. * [[1884]] – U [[Saint Louis]]u, u američkoj državi [[Missouri]], [[John Meyenberg]] patentirao [[mlijeko u prahu]]. * [[1936]] – [[Njemačka]] i [[Japan]] potpisali [[Antikominterna pakt]] kojim su se obavezale na borbu protiv širenja [[komunizam|komunizma]]. * [[1941]] – Poginulo 848 britanskih mornara kada je [[njemačka]] podmornica potopila britanski ratni brod "Baram" u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. * [[1943]] – Na prvom zasjedanju [[ZAVNOBiH]]-a u [[Mrkonjić Grad]]u udareni su moderni temelji države Bosne i Hercegovine. * [[1952]] – U [[London]]u prvi put izvedena "[[Mišolovka]]" (''The Mousetrap'') [[Agatha Christie|Agathe Christie]], pozorišni komad koji se i danas prikazuje u pozorištima širom svijeta. * [[1969]] – Član grupe "[[Beatles]]" [[John Lennon]] vratio titulu Reda Britanske imperije koju mu je [[1965.]] dodijelila kraljica Elizabeta II, u znak protesta zbog podrške Velike Britanije agresiji [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u [[Vijetnam]]u i britanske politike u nigerijskoj provinciji Bijafra. * [[1970]] – Japanski pisac [[Yukio Mishima]] počinio [[harakiri]], javno ritualno [[samoubistvo]] u znak protesta protiv "vesternizacije" Japana. * [[1971]] – [[Danska]] i [[Norveška]] su kao prve članice [[NATO]] uspostavile diplomatske odnose sa Sjevernim Vijetnamom. * [[1973]] – U [[grčka|Grčkoj]] je zbačen vojni diktator pukovnik [[Georgios Papadopoulos]] i vlast je preuzela nova vojna hunta generala [[Phaidon Gizikis|Phaidona Gizikisa]]. * [[1974]] – U Velikoj Britaniji van zakona je stavljena teroristička Irska republikanska armija, četiri dana poslije podmetanja eksploziva u dva puba u [[Birmingham]]u i pogibije 21 osobe. * [[1975]] – Južnoamerička država [[Surinam]] stekla nezavisnost od Holandije, a za predsjednika postavljen [[Johan Ferrier]]. * [[1992]] – Parlament [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] glasao za podjelu Čehoslovačke na posebne drzave [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]] od [[1. januar]]a [[1993.]] * [[1996]] – Više od 100.000 ljudi protestovalo ulicama [[Beograd]]a zbog sudskog poništavanja pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da je lažirao rezultate izbora. * [[2001]] – Američka kompanija "Advanced Cell Technology" saopštila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišćeno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića. * [[2001]] – U pobuni zarobljenih talibanskih boraca u gradu Mazar-i-Sharif ubijeno je oko 600 ljudi. * [[2003]] – [[UN|Ujedinjene nacije]] zvanično su ukinule program "Nafta za hranu" u okviru koga je [[Irak]] sedam godina prodavao naftu pod kontrolom UN za nabavku hrane i lijekova. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1562]] – [[Lope de Vega]], španski dramski pisac i reformator španskog pozorišta === 19. vijek === * [[1828]] – [[Franjo Rački]], hrvatski historičar i [[političar]] * [[1844]] – [[Carl Benz]], njemački [[izumitelj]] * [[1865]] - [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike * [[1887]] – [[Nikolaj Vavilov]], ruski i [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[poljoprivreda|agronom]], [[botaničar]] i [[genetičar]]; === 20. vijek === * [[1915]] – [[Augusto Pinochet]], čileanski general i [[diktator]] * [[1924]] – [[Ante Marković]], hrvatski i jugoslavenski političar * [[1940]] – [[Percy Sledge]], američki R'n'B i soul pjevač * [[1942]] – [[Rosa von Praunheim]], njemački [[režiser]] * [[1953]] – [[Christian Danuser]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Eirik Kvalfoss]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] * [[1960]] – [[Mary Ostergren]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. * [[1961]] ** [[Akihiro Takizawa]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac ** [[Andreas Zingerle]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|četvrostruki svjetski prvak]] i biatlonski trener * [[1974]] – [[Kristina Brounéus]], [[švedska]] [[biatlon]]ka. * [[1979]] ** [[Sandrine Bailly]], [[francuska]] [[biatlon]]ka ** [[Slavko Vinčić]], [[Slovenija|slovenski]] [[nogometni sudija]] * [[1985]] – [[Marcus Hellner]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]] == Umrli == === 12. vijek === * [[1185]] – [[Papa Lucije III]] === 21. vijek === * [[2005]] – [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački muzičar * [[2010]] – [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica * [[2014]] – [[Vladimir Gundarcev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. * [[2016]] ** [[Vano Mikojan]], jedan od dizajnera [[borbeni avioni|borbenog aviona]] ** [[Fidel Castro]], vođa [[Kubanska revolucija|Kubanske revolucije]] i dugogodišnji [[Predsjednik Kube|predsjednik]] [[Kuba|Kube]] * [[2016]] – [[Ron Glass]], američki glumac * [[2020]] – [[Diego Maradona]], argentinski nogometaš == Praznici == * [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|25 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/25 Na današnji dan (25. novembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-25 Na današnji dan (25. novembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-25]] 6y6s633w118q7xm6510rvwjugofvoil 3846887 3846885 2026-05-16T12:55:10Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3846887 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''25. novembar / studeni (25. 11)''' jest 329. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (330. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 36 dana. == Događaji == * [[571. p. n. e.|571. p. n. e]] – Rimski kralj [[Servije Tulije]] proslavlja [[Rimski Trijumf|trijumf]] zbog pobjede nad [[Etrušćani]]ma. * [[885]] – [[Opsada Pariza]]: [[Vikinzi|Vikinške]] snage plove rijekom [[Sena (rijeka)|Senom]] s flotom od 300 brodova. * [[1034]] – Umro škotski kralj [[Malkolm II, kralj Škotske|Malkolm II]]. Naslijedio ga je njegov unuk [[Dankan I, kralj Škotske|Dankan I]], sin [[Krinan Dankeld|Krinana Dankelda]] i [[Betok]]. * [[1120]] – [[Vilim Adelin]], jedini zakoniti sin engleskog kralja [[Henrik I, kralj Engleske|Henrika I]], udavio se nakon brodoloma Bijelog broda što je dovelo do osamnaestogodišnjeg građanskog rata u Engleskoj. * [[1177]] – Jerusalemski kralj [[Balduin IV, kralj Jerusalema|Balduin IV]] i antiohijski knez [[Rejnald, knez Antiohije|Rejnald]] pobijedili [[Salahudin]]a u [[Bitka kod Montgisarda|bici kod Montgisarda]]. * [[1343]] – Cunami, uzrokovan zemljotresom u [[Tirensko more|Tirenskom moru]], uništava gradove [[Napulj]] i [[Amalfi]]. * [[1758]] – Britanci okupirali [[Senegal]]. * [[1783]] – Posljednji britanski vojnici napustili [[New York]], nakon završetka [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]]. * [[1884]] – U [[Saint Louis]]u, u američkoj državi [[Missouri]], [[John Meyenberg]] patentirao [[mlijeko u prahu]]. * [[1936]] – [[Njemačka]] i [[Japan]] potpisali [[Antikominterna pakt]] kojim su se obavezale na borbu protiv širenja [[komunizam|komunizma]]. * [[1941]] – Poginulo 848 britanskih mornara kada je [[njemačka]] podmornica potopila britanski ratni brod "Baram" u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. * [[1943]] – Na prvom zasjedanju [[ZAVNOBiH]]-a u [[Mrkonjić Grad]]u udareni su moderni temelji države Bosne i Hercegovine. * [[1952]] – U [[London]]u prvi put izvedena "[[Mišolovka]]" (''The Mousetrap'') [[Agatha Christie|Agathe Christie]], pozorišni komad koji se i danas prikazuje u pozorištima širom svijeta. * [[1969]] – Član grupe "[[Beatles]]" [[John Lennon]] vratio titulu Reda Britanske imperije koju mu je [[1965.]] dodijelila kraljica Elizabeta II, u znak protesta zbog podrške Velike Britanije agresiji [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u [[Vijetnam]]u i britanske politike u nigerijskoj provinciji Bijafra. * [[1970]] – Japanski pisac [[Yukio Mishima]] počinio [[harakiri]], javno ritualno [[samoubistvo]] u znak protesta protiv "vesternizacije" Japana. * [[1971]] – [[Danska]] i [[Norveška]] su kao prve članice [[NATO]] uspostavile diplomatske odnose sa Sjevernim Vijetnamom. * [[1973]] – U [[grčka|Grčkoj]] je zbačen vojni diktator pukovnik [[Georgios Papadopoulos]] i vlast je preuzela nova vojna hunta generala [[Phaidon Gizikis|Phaidona Gizikisa]]. * [[1974]] – U Velikoj Britaniji van zakona je stavljena teroristička Irska republikanska armija, četiri dana poslije podmetanja eksploziva u dva puba u [[Birmingham]]u i pogibije 21 osobe. * [[1975]] – Južnoamerička država [[Surinam]] stekla nezavisnost od Holandije, a za predsjednika postavljen [[Johan Ferrier]]. * [[1992]] – Parlament [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] glasao za podjelu Čehoslovačke na posebne drzave [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]] od [[1. januar]]a [[1993.]] * [[1996]] – Više od 100.000 ljudi protestovalo ulicama [[Beograd]]a zbog sudskog poništavanja pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da je lažirao rezultate izbora. * [[2001]] – Američka kompanija "Advanced Cell Technology" saopštila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišćeno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića. * [[2001]] – U pobuni zarobljenih talibanskih boraca u gradu Mazar-i-Sharif ubijeno je oko 600 ljudi. * [[2003]] – [[UN|Ujedinjene nacije]] zvanično su ukinule program "Nafta za hranu" u okviru koga je [[Irak]] sedam godina prodavao naftu pod kontrolom UN za nabavku hrane i lijekova. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1562]] – [[Lope de Vega]], španski dramski pisac i reformator španskog pozorišta === 19. vijek === * [[1828]] – [[Franjo Rački]], hrvatski historičar i [[političar]] * [[1844]] – [[Carl Benz]], njemački [[izumitelj]] * [[1865]] – [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike * [[1887]] – [[Nikolaj Vavilov]], ruski i [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[poljoprivreda|agronom]], [[botaničar]] i [[genetičar]]; === 20. vijek === * [[1915]] – [[Augusto Pinochet]], čileanski general i [[diktator]] * [[1924]] – [[Ante Marković]], hrvatski i jugoslavenski političar * [[1940]] – [[Percy Sledge]], američki R'n'B i soul pjevač * [[1942]] – [[Rosa von Praunheim]], njemački [[režiser]] * [[1953]] – [[Christian Danuser]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Eirik Kvalfoss]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] * [[1960]] – [[Mary Ostergren]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. * [[1961]] ** [[Akihiro Takizawa]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac ** [[Andreas Zingerle]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|četvrostruki svjetski prvak]] i biatlonski trener * [[1974]] – [[Kristina Brounéus]], [[švedska]] [[biatlon]]ka. * [[1979]] ** [[Sandrine Bailly]], [[francuska]] [[biatlon]]ka ** [[Slavko Vinčić]], [[Slovenija|slovenski]] [[nogometni sudija]] * [[1985]] – [[Marcus Hellner]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]] == Umrli == === 12. vijek === * [[1185]] – [[Papa Lucije III]] === 21. vijek === * [[2005]] – [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački muzičar * [[2010]] – [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica * [[2014]] – [[Vladimir Gundarcev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. * [[2016]] ** [[Vano Mikojan]], jedan od dizajnera [[borbeni avioni|borbenog aviona]] ** [[Fidel Castro]], vođa [[Kubanska revolucija|Kubanske revolucije]] i dugogodišnji [[Predsjednik Kube|predsjednik]] [[Kuba|Kube]] * [[2016]] – [[Ron Glass]], američki glumac * [[2020]] – [[Diego Maradona]], argentinski nogometaš == Praznici == * [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|25 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/25 Na današnji dan (25. novembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-25 Na današnji dan (25. novembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-25]] ap30j8acmwmzgojyvfegi8aptbpnuee 0 5063 3847065 3805311 2026-05-16T23:10:10Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1947]] – Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] osnovan [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. 3847065 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''12. decembar / prosinac (12. 12)''' jest 346. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (347. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 19 dana. == Događaji == * [[1901]] – Začetnik [[radio]] tehnologije, [[Guglielmo Marconi]], uspijeva poslati prvi radiosignal preko [[Atlantik]]a. * [[1912]] – U [[Derventa|Derventi]] izašao prvi broj ''[[Derventski list|Derventskog lista]]''. * [[1915]] – Poletio Junkers J1, prvi avion načinjen u potpunosti od metala, koji je konstruisao Nijemac [[Hugo Junkers]]. * [[1947]] – Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] osnovan [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. * [[1963]] – [[Kenija]] postala nezavisna od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1485]] – [[Katarina Aragonska]], prva supruga [[Henrik VIII Engleski|Henrika VIII]] === 18. vijek === * [[1791]] – [[Marija Luiza Austrijska]], druga supruga [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I]] === 19. vijek === * [[1821]] – [[Gustave Flaubert]], francuski književnik * [[1863]] ** [[Janko Leskovar]], hrvatski književnik ** [[Edvard Munch]], norveški slikar * [[1866]] – [[Alfred Werner]], švicarski hemičar === 20. vijek === * [[1915]] – [[Frank Sinatra]], američki pjevač i glumac * [[1922]] – [[Emilia Pisani Belserene]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[astronom]]kinja * [[1925]] – [[Ahmad Shamlou]], iranski pisac i novinar * [[1937]] – [[Connie Francis]], američka pjevačica i glumica * [[1938]] – [[Emel Emin]], [[Krimski Tatari|krimskotatarska]] [[Poezija|pjesnikinja]], [[Prevođenje|prevodilac]], turkologinja i [[Pedagogija|pedagoginja]] * [[1940]] – [[Dionne Warwick]], američka pjevačica * [[1951]] – [[Anatolij Aljabjev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1965]] – [[Laura Tavares]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[1966]] – [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kanuist * [[1976]] – [[Barbara Rocco]], hrvatska filmska, televizijska i pozorišna glumica == Umrli == * [[1574]] – [[Selim II]], sultan Osmanlijskog carstva * [[1760]] – [[Andrija Kačić Miošić]], hrvatski pjesnik i fratar * [[1958]] – [[Milutin Milanković]], srpski geofizičar, klimatolog i astronom * [[1976]] – [[Pavla Jesih]], [[Slovenija|slovenska]] [[Planinarstvo|planinarka]] i preduzetnica * [[2006]] – [[Peter Boyle]], američki glumac * [[2009]] – [[Jozo Križanović]], bosanskohercegovački i hrvatski političar * [[2022]] – [[Latinka Perović]], srbijanska historičarka i političarka == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|12 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/12 Na današnji dan (12. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-12 Na današnji dan (12. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-12]] j9l8c7dmkx1f9kb7bw6z5l96lbl7wok 0 5834 3846945 3798401 2026-05-16T15:47:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846945 wikitext text/x-wiki {{Infokutija most | ime_mosta = Latinska ćuprija | alternativno_ime = | slika = Sarajevo princip bruecke.jpg | opis_slike = Latinska ćuprija, zapadna strana | premošćuje = | mjesto = [[Sarajevo]] | vrijeme_gradnje = | otvorenje = | saniranje = | rušenje = | uprava_nad_mostom = | konstrukcija = | namjena = | arhitekta = | dizajner = | materijal = | graditelj = | podizvođači = | ukupna_dužina = | visina_mosta = | širina_mosta = | najveći_raspon = | koordinate = {{coord|43|51|27.4|N|18|25|43.9|E}} }} [[Datoteka:Latin bridge, Sarajevo.jpg|mini|desno|260px|Latinska ćuprija, istočna strana]] '''Latinska ćuprija''' (u periodu 1918–1992. nosio naziv '''Principov most''') jest [[Mostovi u Sarajevu|sarajevski most]] iz [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskog]] perioda. Jedan je od najstarijih mostova u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Mijenjao se vremenom, od prvog drvenog mosta, koji je stajao na istom tom mjestu, pa sve do današnjeg oblika. Prvi most na ovom mjestu je bio od drveta i spominje se u popisu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog Sandžaka]] iz 1541. Sagradio ga je sarač Husein, sin nekog Širmerda. Kameni most gradi sarajevski ajan Ali Ajni-beg godine 1565. Poplava koja je pogodila [[Sarajevo]] 1791. oštetila je most, a sredstva za njegovu obnovu izdvaja Hadži Abdulah Briga. Obnova je uslijedila 1798/99. godine. U obnovi su učestvovali domaći majstori, kako se spominje u tadašnjim dokumentima. Smatra se da je most imao četiri stuba na kojima je ležalo pet lukova, ali regulacijom [[Miljacka|Miljacke]] u XIX vijeku jedan stub biva zazidan, a ćuprija ostaje sa četiri luka. U masi iznad pilona možemo vidjeti dva olakšavajuća okulusa, koje vidimo i kao jedan od simbola grada u grbu [[Sarajevo|Sarajeva]]. U doba Austro-Ugarske mostu su dodani konzolni trotoari. Građen je od sedre i krečnjaka. Inače ovaj most je povezivao desnu obalu [[Miljacka|Miljacke]] sa dijelom grada gdje je stanovalo kršćansko (katoličko) stanovništvo, koje je u narodu bilo poznato kao [[Latinluk]]<ref name="Latinska ćuprija (Principov most), furaj.ba">[http://www.furaj.ba/clanak-bih/latinska-uprija-principov-most/ ''Latinska ćuprija (Principov most), furaj.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304131803/http://www.furaj.ba/clanak-bih/latinska-uprija-principov-most/ |date=4 Mart 2016 }}; pristupljeno: 30. juni 2014.</ref>, pa je tako i dobio ime Latinska ćuprija. U blizini mosta je, godine 1914, izvršen atentat na prijestolonasljednika Austro-Ugarske monarhije nadvojvodu [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franju Ferdinanda]] i njegovu suprugu [[Sofija Chotek|Sofiju, vojvotkinju Hohenberga]] (događaj poznat kao [[sarajevski atentat]], i koji se uzima kao povod [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te im je na mostu podignut spomenik, koji je porušen 1918. Dijelovi spomenika se čuvaju u muzeju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U periodu između dva svjetska rata, poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pa do rata u Bosni i Hercegovini, most je nosio naziv mladića koji je izvršio atentat na ove ličnosti, [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]], da bi mu se 1992. ponovo vratio stari naziv. Most je rekonstruisan [[2003]]/[[2004]]. godine.<ref name="LATINSKA ĆUPRIJA, sarajevo.co.ba">[http://sarajevo.co.ba/znamenitosti/latinska-cuprija-principov-most/ ''LATINSKA ĆUPRIJA, sarajevo.co.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319011225/http://sarajevo.co.ba/znamenitosti/latinska-cuprija-principov-most/ |date=19. 3. 2015 }}; pristupljeno: 30. juni 2014.</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat|Latin Bridge}} * [https://web.archive.org/web/20160305032045/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2506 Latinska ćuprija na zvaničnoj stranici ''Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika''] {{Sarajevski mostovi}} {{Građevine u Sarajevu}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Mostovi u Sarajevu]] [[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Mostovi završeni u 1560-ima]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Mostovi na Miljacki]] 7szxp9s4qaqst8a4wugyoxs2b7txxhg 0 6138 3847039 3823043 2026-05-16T21:16:35Z ~2026-29474-74 181442 Tarik Muharemović je iz Zavidovića, mjesto Krivaja, što je i sam u više navrata potvrdio, te molim da se izmjena uvaži u što kraćem roku. 3847039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Zavidovići | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Zavidovići | naselje_vrsta = Grad | slika = Zav8.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Zavidovići | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grbzavidovici.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Zavidovići.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Zavidovići u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|26|23.5|N|18|08|37.8|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Erna Merdić Smailhodžić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/77/0|title=Lokalni izbori 2024 - Zavidovići|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 4.74 | površina_grada = 590 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 210 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 8174 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 35988 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = Zavidovićanin | poštanski_broj = 72 220 | pozivni_broj = (+387) 32 | matični_broj_naselja = | matični_broj_grada = 11177<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | veb-sajt = {{URL|http://www.zavidovici.ba/}} | fusnote = }} '''Zavidovići''' su [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješteni su između [[Doboj]]a i [[Zenica|Zenice]], na rijekama [[Bosna (rijeka)|Bosni]], [[Krivaja|Krivaji]] i [[Gostović (rijeka)|Gostoviću]]. Administrativno pripadaju [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013]], u Zavidovićima živjelo je 35.988 stanovnika. == Historija == Zavidovići su naselje koje je nastalo krajem 19. vijeka.<ref name="GradHistorijaKugle">{{cite web |title=Historija grada Zavidovići |url=https://zavidovici.ba/historija-opcine-zavidovici/ |website=Grad Zavidovići |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref name="OmerovicKrivaja">{{cite web |last=Omerović |first=Enes S. |title=Stranci na Krivaji u prvoj polovini XX stoljeća |url=https://www.academia.edu/37973630/STRANCI_NA_KRIVAJI_U_PRVOJ_POLOVINI_XX_STOLJE%C4%86A |website=Academia.edu |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref name="Fehric">{{cite web |last=Fehrić |first=Elmin |title=Glavna obilježja kulturnog života Zavidovića u socijalističkoj Jugoslaviji |url=https://www.academia.edu/44837737/GLAVNA_OBILJE%C5%BDJA_KULTURNOG_%C5%BDIVOTA_ZAVIDOVI%C4%86A_U_SOCIJALISTI%C4%8CKOJ_JUGOSLAVIJI |website=Academia.edu |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590&nbsp;km², a sam grad na površini od 4&nbsp;km².<ref name="GradHistorijaKugle"/> Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5–10&nbsp;°C, sa padavinama od 800–1200&nbsp;mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Grad je poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta ''Krivaja''.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="OmerovicKrivaja" /> Današnje područje zavidovićke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: [[Bosna]], [[Krivaja]] i [[Gostović]].<ref name="GradHistorijaKugle"/> Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granice između [[iliri|ilirskih]] plemena [[Desidijati|Desidijata]] južno prema [[Vranduk]]u i [[Mezeji|Mezeja]] koji su živjeli sjeverno prema [[Sava|Savi]]. Dolinom Bosne prolazili su [[Grci]] i [[Rimljani]] ka plodnim nizinama [[Panonija|Panonije]]. Brojni nalazi na susjednim područjima potvrđuju da su stari [[Iliri]] nastanjivali ovu teritoriju, dok su arheološka istraživanja u širem prostoru od Zavidovića do [[Doboj]]a pokazala važna nalazišta kasnog bronzanog doba u srednjem toku Bosne.<ref name="ANUBIHBronza">{{cite web |last1=Kavur |first1=Blaž |last2=Govedarica |first2=Blagoje |title=New Late Bronze Age discoveries in the Bosna river valley, from Zavidovići to Doboj |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/download/24/23 |website=Godišnjak/Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Ipak, [[historija]] ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom [[Slaveni|Slavena]]. Pred dolazak [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci [[Bogumili|bogumilske kulture]] na zavidovićkom području, uključujući nekropole [[stećak]]a i ostatke srednjovjekovnih utvrđenja u okolini grada.<ref name="Klincevic">{{cite web |last=Klinčević |first=Nihad |title=Tragovi srednjovjekovne i osmanske kulture na području Bajvata i Beša u Općini Zavidovići |url=https://www.academia.edu/49049996/Tragovi_srednjovjekovne_i_osmanske_kulture_na_podru%C4%8Dju_Bajvata_i_Be%C5%A1a_u_Op%C4%87ini_Zavidovi%C4%87i |website=Academia.edu |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref name="StecciRG">{{cite web |last=Mehić |first=Jasmin |title=Stećci na području Zavidovića |url=https://www.researchgate.net/publication/369770548_Stecci_na_podrucju_Zavidovica |website=ResearchGate |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="Odzakcic">{{cite web |url=https://zavidovici.ba/historija-opcine-zavidovici/ |title=Historija grada Zavidovići |website=Grad Zavidovići |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Rizah Odžakčić<ref name="Odzakcic" /> vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. [[Eduard Černi]] smatra da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo), ali ova etimologija u dostupnoj literaturi nije jednoznačno potvrđena.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Istočno od grada Zavidovića se nalazi mjesna zajednica [[Vozuća]]. U samom naselju [[Vozuća]] kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predanja.<ref name="Klincevic" /><ref name="KONSVozuca">{{cite web |title=Manastir Vozuća u Vozući, graditeljska cjelina |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1920?return= |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Sjeverozapadno od [[Vozuća|Vozuće]] je brdo [[Stog]]. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]]. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno. Prema narodnim pričama, kad je [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove ''Duboki Vir'' ili ''Balukana'' (od turskog ''balık'' – riba).<ref name="Klincevic" /> Dodatna istraživanja o srednjovjekovnoj prošlosti područja rijeke Krivaje ukazuju da su prostor Zavidovića i okolnih naselja obilježavali važni lokalni komunikacijski pravci, naseljeni kompleksi i tragovi fortifikacijskog sistema koji su povezivali srednju Bosnu sa sjeveroistočnim dijelovima zemlje.<ref>{{cite web |title=Područje rijeke Krivaje kroz medievalnu produkciju |url=https://www.academia.edu/28514394/Podru%C4%8Dje_rijeke_Krivaje_kroz_medievalnu_produkciju_Zbornik_radova_Rijeka_Krivaja_kroz_pro%C5%A1lost_Institut_za_istoriju_Sarajevo_2016 |website=Academia.edu |access-date=18. 3. 2026}}</ref> === Osmanlijsko doba === Osmanlije su 1463. godine poslije zauzeća [[Zenica|Zenice]] produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, [[Maglaj]]a i [[Tešanj]]a.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Iz osmanlijskog vremena su ostali [[Pravoslavlje|pravoslavni]] [[manastir]]i [[Manastir Udrim|Udrim]] u [[Gostovići (Zavidovići)|Gostoviću]] i [[manastir Vozuća]] u [[Vozuća|Vozući]].<ref name="KONSVozuca" /><ref name="KONSUdrim">{{cite web |title=Ostaci manastira Udrim – Gostović |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/privremenalista/show/1812?page=9&return= |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 3. 2026}}</ref> === Austro-ugarsko doba === Dolazak [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom ''Marpurgo i Parente'' koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="OmerovicKrivaja" /> Godine 1899. firma ''Gregerson i sinovi'' otkupljuje pilanu od firme ''Marpurgo i Parente'' i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Godine 1900. završena je izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma ''Eissler & Ortlieb'' je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u [[Evropa|Evropi]].<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="OmerovicKrivaja" /> Godine 1902. firma ''Eissler & Ortlieb'' podnosi zahtjev [[Zemaljska vlada|Zemaljskoj vladi]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] o formiranju općine Zavidovići.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Godine 1911, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3.800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Pilana je poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripadala ''Krivaji'', Zavidovići su bili „centar šumske industrije”, koja je zamrla nakon stečaja.<ref>{{cite web |title=Vreme, 24. novembar 1936. |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/11/24?pageIndex=00005 |website=Digitalna Narodna biblioteka Srbije |access-date=18. 3. 2026}}</ref> ''Šipad'' je preuzima 1937. nakon pauze od devet godina.<ref>{{cite web |title=Politika, 4. novembar 1937. |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/11/04?pageIndex=00008 |website=Digitalna Narodna biblioteka Srbije |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Vreme, 6. novembar 1937. |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1937/11/06?pageIndex=00016 |website=Digitalna Narodna biblioteka Srbije |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], drvo se od ušća [[Krivaja|Krivaje]] prevozilo rijekom [[Bosna (rijeka)|Bosnom]] u vidu splavova.<ref>{{cite web |title=Vreme, 3. decembar 1936. |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/12/03?pageIndex=00005 |website=Digitalna Narodna biblioteka Srbije |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Industrijski razvoj i doseljavanje stručnih i fizičkih radnika iz različitih krajeva [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske]] i Evrope bitno su promijenili socijalnu, nacionalnu i kulturnu strukturu naselja u slivu Krivaje, čime su Zavidovići već početkom 20. vijeka stekli obilježja izrazito multikulturne radničke sredine.<ref name="OmerovicKrivaja" /><ref name="Fehric" /> === Arheološka otkrića === Godine 1911. u Lukama ([[Hrge]]) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i [[Kamenica (Zavidovići)|Kamenicom]], koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="ANUBIHBronza" /> === Kamene kugle === [[Datoteka:Bosnia stone sphere.jpg|mini|Kamena kugla u okolini Zavidovića]] Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 [[Kamene kugle|kamenih kugli]] koje se nalaze na 11 različitih lokacija.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim [[Kostarika|Kostarike]] i [[Meksiko|Meksika]] mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini.<ref name="GradHistorijaKugle" /> Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2&nbsp;km od Zavidovića.<ref name="GradHistorijaKugle" /> U novijim lokalnim pregledima navodi se i nešto veći broj kugli, što pokazuje da ovaj fenomen još uvijek nije do kraja sistematski obrađen i valoriziran.<ref>{{cite web |title=Turizam |url=https://zavidovici.ba/turizam/ |website=Grad Zavidovići |access-date=18. 3. 2026}}</ref> === Ratna dešavanja 1992–1995 === Područje Zavidovića imalo je važan strateški položaj u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], naročito zbog komunikacija prema [[Žepče|Žepču]], [[Maglaj]]u, [[Ozren]]u i [[Vozuća|Vozući]]. U ljeto 1993. prostor [[Žepče]]–Zavidovići–Maglaj bio je poprište složenih sukoba između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]] i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].<ref>{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |year=2002 |volume=I |page=196}}</ref> Na vozućko-ozrenskom ratištu posebno teške borbe vođene su tokom juna i jula 1994. godine. Godine 1995. odigrala se ''[[Bitka za Vozuću]]'', pri čemu su operacije na pravcu Zavidovići–Banovići i prema području Vozuće imale značaj za pokušaj presijecanja ozrenskog izbočenja i spajanja operativnih pravaca srednje i sjeveroistočne Bosne.<ref>{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |year=2002 |volume=I |pages=235–237}}</ref> U završnoj fazi rata, na području općine Zavidovići počinjeni su i ratni zločini nad zarobljenicima. U predmetu ''Tužilac protiv Rasima Delića'', [[MKSJ]] je razmatrao zločine počinjene u selu Livade u općini Zavidovići i u logoru Kamenica u dolini Gostovića, u blizini Zavidovića. Sud je utvrdio da Rasim Delić nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi i kazni okrutno postupanje pripadnika odreda ''El Mudžahid'' nad zarobljenicima u Livadama i Kamenici u julu i augustu 1995. godine.<ref>{{cite web |title=Prosecutor v. Rasim Delić – Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/tjug/en/080915.pdf |website=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Rasim Delić – Case Information Sheet |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf |website=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju |access-date=18. 3. 2026}}</ref> === Savremeno doba === Zavidovići su svoj prvi drveni pješački most dobili 6. aprila 2009, kada je održana i svečana manifestacija povodom otvaranja istog. Pješački most nosi naziv ''Duga'' i povezuje autobusku stanicu s centrom grada preko rijeke Bosne.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref>{{cite web |title=Odluka o dopuni Odluke o utvrđivanju naziva ulica, trgova, mostova i drugih građevina |url=https://zavidovici.ba/wp-content/uploads/2020/02/07-2009.pdf |website=Službeni glasnik Općine Zavidovići |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Drveni most ''Duga'' je srušen kao posljedica poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014.<ref name="GradHistorijaKugle"/> [[Datoteka:Zavidovići.jpg|centar|mini|850x850piksel|Panorama Zavidovića (2012)]] == Geografija == [[Datoteka:Bosna river Zavidovici.JPG|mini|Rijeka Bosna kroz Zavidoviće]] === Geografski položaj === {{Susjedne općine | S = [[Maglaj]] | SZ = [[Maglaj]]<br>[[Žepče]] | SI = [[Lukavac]] | Z = [[Žepče]] | I = [[Banovići]] | J = [[Kakanj]] [[Vareš]] | JZ = [[Zenica]] | JI = [[Olovo]] }} == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zavidovići se nalaze sljedeći spomenici: * "[[Manastir Vozuća]] u [[Vozuća|Vozućoj]]" (graditeljska cjelina), * "[[Stara džamija u Rujnici|Stara džamija]] u naselju [[Rujnica (Zavidovići)|Rujnica]]" (graditeljska cjelina). * "[[Upravna zgrada Krivaje u Zavidovićima]]" (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=15 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zavidovići) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=13. 12. 2016 |archive-date=15. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241215090731/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=15 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Zavidovića|Spisak naseljenih mjesta u gradu Zavidovićima}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Zavidovići === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zavidovići | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11177 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 124/125) |work=fzs.ba |access-date= 7. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 12. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 35988 | g2013_bosnjaci = 32735 | g2013_srbi = 573 | g2013_hrvati = 1204 | g2013_bosanci = 507 | g2013_romi = 411 | g2013_muslimani = 180 | g2013_bosanciihercegovci = 74 | g2013_albanci = 29 | g2013_jugosloveni = 9 | g2013_crnogorci = 6 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 162 | g2013_nepoznato = 36 | g1991_ukupno = 57164 | g1991_muslimani = 34198 | g1991_srbi = 11640 | g1991_hrvati = 7576 | g1991_jugosloveni = 2726 | g1981_ukupno = 51861 | g1981_muslimani = 29289 | g1981_srbi = 11202 | g1981_hrvati = 7451 | g1981_jugosloveni = 3234 | g1981_slovenci = 17 | g1981_crnogorci = 142 | g1981_albanci = 21 | g1981_madari = 7 | g1981_romi = 267 | g1981_makedonci = 6 | g1971_ukupno = 44018 | g1971_muslimani = 24803 | g1971_srbi = 11031 | g1971_hrvati = 7457 | g1971_jugosloveni = 353 | g1971_slovenci = 21 | g1971_crnogorci = 97 | g1971_albanci = 8 | g1971_madari = 9 | g1971_romi = 7 | g1971_makedonci = 4 | g1961_ukupno = 36250 | g1961_muslimani = 17758 | g1961_srbi = 11119 | g1961_hrvati = 6528 | g1961_jugosloveni = 649 | g1961_slovenci = 38 | g1961_crnogorci = 68 | g1961_albanci = 7 | g1961_madari = 4 | g1961_makedonci = 6 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zavidovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 162094 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 8174 | g2013_bosnjaci = 6351 | g2013_srbi = 287 | g2013_hrvati = 691 | g2013_bosanci = 276 | g2013_romi = 290 | g2013_muslimani = 46 | g2013_bosanciihercegovci = 52 | g2013_albanci = 24 | g2013_jugosloveni = 5 | g2013_crnogorci = 6 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 100 | g2013_nepoznato = 12 | g1991_ukupno = 12947 | g1991_muslimani = 5029 | g1991_srbi = 3191 | g1991_hrvati = 1827 | g1991_jugosloveni = 2228 | g1981_ukupno = 11444 | g1981_muslimani = 3788 | g1981_srbi = 2538 | g1981_hrvati = 2056 | g1981_jugosloveni = 2550 | g1981_slovenci = 11 | g1981_crnogorci = 106 | g1981_albanci = 17 | g1981_madari = 6 | g1981_romi = 267 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 9366 | g1971_muslimani = 3803 | g1971_srbi = 2624 | g1971_hrvati = 2441 | g1971_jugosloveni = 284 | g1971_slovenci = 17 | g1971_crnogorci = 73 | g1971_albanci = 6 | g1971_madari = 6 | g1971_romi = 6 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 7304 | g1961_muslimani = 2083 | g1961_srbi = 2364 | g1961_hrvati = 2345 | g1961_jugosloveni = 375 | g1961_slovenci = 32 | g1961_crnogorci = 53 | g1961_albanci = 4 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 4 }} == Poznate ličnosti == * [[Safet Sušić]], nogometaš i trener * [[Izet Čamdžić]], profesor svjetskih znanosti i glavni imam medžlisa islamske zajednice * [[Šefik Džaferović]], bivši član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva Bosne i Hercegovine]] * [[Venio Lozert]], rukometaš * [[Marijan Paljar]], rukometaš * [[Edin Bašić]], rukometaš * [[Mustafa Faljić]], slikar * [[Dragan Šimšić]], profesor, pisac i književnik * [[Ahmet Fetahagić]], narodni heroj * '''[[Tarik Muharemović]]''', nogometaš Reprezentacije BiH == Također pogledajte == * [[Klek (planina)|Planina Klek]] == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zavidovići Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.zavidovici.ba/ Zvanični sajt grada Zavidovići] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zeničko-dobojski kanton}} {{Grad Zavidovići}} [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Zeničko-dobojskom kantonu]] [[Kategorija:Zavidovići|*]] 42schdkncigolzao1kc4a1kzy8e7xtg 3847163 3847039 2026-05-17T10:25:38Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-29474-74|~2026-29474-74]] ([[User talk:~2026-29474-74|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3823043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Zavidovići | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Zavidovići | naselje_vrsta = Grad | slika = Zav8.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Zavidovići | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grbzavidovici.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Zavidovići.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Zavidovići u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|26|23.5|N|18|08|37.8|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Erna Merdić Smailhodžić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/77/0|title=Lokalni izbori 2024 - Zavidovići|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 4.74 | površina_grada = 590 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 210 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 8174 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 35988 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = Zavidovićanin | poštanski_broj = 72 220 | pozivni_broj = (+387) 32 | matični_broj_naselja = | matični_broj_grada = 11177<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | veb-sajt = {{URL|http://www.zavidovici.ba/}} | fusnote = }} '''Zavidovići''' su [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješteni su između [[Doboj]]a i [[Zenica|Zenice]], na rijekama [[Bosna (rijeka)|Bosni]], [[Krivaja|Krivaji]] i [[Gostović (rijeka)|Gostoviću]]. Administrativno pripadaju [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013]], u Zavidovićima živjelo je 35.988 stanovnika. == Historija == Zavidovići su naselje koje je nastalo krajem 19. vijeka.<ref name="GradHistorijaKugle">{{cite web |title=Historija grada Zavidovići |url=https://zavidovici.ba/historija-opcine-zavidovici/ |website=Grad Zavidovići |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref name="OmerovicKrivaja">{{cite web |last=Omerović |first=Enes S. |title=Stranci na Krivaji u prvoj polovini XX stoljeća |url=https://www.academia.edu/37973630/STRANCI_NA_KRIVAJI_U_PRVOJ_POLOVINI_XX_STOLJE%C4%86A |website=Academia.edu |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref name="Fehric">{{cite web |last=Fehrić |first=Elmin |title=Glavna obilježja kulturnog života Zavidovića u socijalističkoj Jugoslaviji |url=https://www.academia.edu/44837737/GLAVNA_OBILJE%C5%BDJA_KULTURNOG_%C5%BDIVOTA_ZAVIDOVI%C4%86A_U_SOCIJALISTI%C4%8CKOJ_JUGOSLAVIJI |website=Academia.edu |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590&nbsp;km², a sam grad na površini od 4&nbsp;km².<ref name="GradHistorijaKugle"/> Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5–10&nbsp;°C, sa padavinama od 800–1200&nbsp;mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Grad je poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta ''Krivaja''.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="OmerovicKrivaja" /> Današnje područje zavidovićke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: [[Bosna]], [[Krivaja]] i [[Gostović]].<ref name="GradHistorijaKugle"/> Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granice između [[iliri|ilirskih]] plemena [[Desidijati|Desidijata]] južno prema [[Vranduk]]u i [[Mezeji|Mezeja]] koji su živjeli sjeverno prema [[Sava|Savi]]. Dolinom Bosne prolazili su [[Grci]] i [[Rimljani]] ka plodnim nizinama [[Panonija|Panonije]]. Brojni nalazi na susjednim područjima potvrđuju da su stari [[Iliri]] nastanjivali ovu teritoriju, dok su arheološka istraživanja u širem prostoru od Zavidovića do [[Doboj]]a pokazala važna nalazišta kasnog bronzanog doba u srednjem toku Bosne.<ref name="ANUBIHBronza">{{cite web |last1=Kavur |first1=Blaž |last2=Govedarica |first2=Blagoje |title=New Late Bronze Age discoveries in the Bosna river valley, from Zavidovići to Doboj |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/download/24/23 |website=Godišnjak/Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Ipak, [[historija]] ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom [[Slaveni|Slavena]]. Pred dolazak [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci [[Bogumili|bogumilske kulture]] na zavidovićkom području, uključujući nekropole [[stećak]]a i ostatke srednjovjekovnih utvrđenja u okolini grada.<ref name="Klincevic">{{cite web |last=Klinčević |first=Nihad |title=Tragovi srednjovjekovne i osmanske kulture na području Bajvata i Beša u Općini Zavidovići |url=https://www.academia.edu/49049996/Tragovi_srednjovjekovne_i_osmanske_kulture_na_podru%C4%8Dju_Bajvata_i_Be%C5%A1a_u_Op%C4%87ini_Zavidovi%C4%87i |website=Academia.edu |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref name="StecciRG">{{cite web |last=Mehić |first=Jasmin |title=Stećci na području Zavidovića |url=https://www.researchgate.net/publication/369770548_Stecci_na_podrucju_Zavidovica |website=ResearchGate |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="Odzakcic">{{cite web |url=https://zavidovici.ba/historija-opcine-zavidovici/ |title=Historija grada Zavidovići |website=Grad Zavidovići |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Rizah Odžakčić<ref name="Odzakcic" /> vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. [[Eduard Černi]] smatra da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo), ali ova etimologija u dostupnoj literaturi nije jednoznačno potvrđena.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Istočno od grada Zavidovića se nalazi mjesna zajednica [[Vozuća]]. U samom naselju [[Vozuća]] kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predanja.<ref name="Klincevic" /><ref name="KONSVozuca">{{cite web |title=Manastir Vozuća u Vozući, graditeljska cjelina |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1920?return= |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Sjeverozapadno od [[Vozuća|Vozuće]] je brdo [[Stog]]. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]]. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno. Prema narodnim pričama, kad je [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove ''Duboki Vir'' ili ''Balukana'' (od turskog ''balık'' – riba).<ref name="Klincevic" /> Dodatna istraživanja o srednjovjekovnoj prošlosti područja rijeke Krivaje ukazuju da su prostor Zavidovića i okolnih naselja obilježavali važni lokalni komunikacijski pravci, naseljeni kompleksi i tragovi fortifikacijskog sistema koji su povezivali srednju Bosnu sa sjeveroistočnim dijelovima zemlje.<ref>{{cite web |title=Područje rijeke Krivaje kroz medievalnu produkciju |url=https://www.academia.edu/28514394/Podru%C4%8Dje_rijeke_Krivaje_kroz_medievalnu_produkciju_Zbornik_radova_Rijeka_Krivaja_kroz_pro%C5%A1lost_Institut_za_istoriju_Sarajevo_2016 |website=Academia.edu |access-date=18. 3. 2026}}</ref> === Osmanlijsko doba === Osmanlije su 1463. godine poslije zauzeća [[Zenica|Zenice]] produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, [[Maglaj]]a i [[Tešanj]]a.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Iz osmanlijskog vremena su ostali [[Pravoslavlje|pravoslavni]] [[manastir]]i [[Manastir Udrim|Udrim]] u [[Gostovići (Zavidovići)|Gostoviću]] i [[manastir Vozuća]] u [[Vozuća|Vozući]].<ref name="KONSVozuca" /><ref name="KONSUdrim">{{cite web |title=Ostaci manastira Udrim – Gostović |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/privremenalista/show/1812?page=9&return= |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 3. 2026}}</ref> === Austro-ugarsko doba === Dolazak [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom ''Marpurgo i Parente'' koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="OmerovicKrivaja" /> Godine 1899. firma ''Gregerson i sinovi'' otkupljuje pilanu od firme ''Marpurgo i Parente'' i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Godine 1900. završena je izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma ''Eissler & Ortlieb'' je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u [[Evropa|Evropi]].<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="OmerovicKrivaja" /> Godine 1902. firma ''Eissler & Ortlieb'' podnosi zahtjev [[Zemaljska vlada|Zemaljskoj vladi]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] o formiranju općine Zavidovići.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Godine 1911, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3.800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Pilana je poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripadala ''Krivaji'', Zavidovići su bili „centar šumske industrije”, koja je zamrla nakon stečaja.<ref>{{cite web |title=Vreme, 24. novembar 1936. |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/11/24?pageIndex=00005 |website=Digitalna Narodna biblioteka Srbije |access-date=18. 3. 2026}}</ref> ''Šipad'' je preuzima 1937. nakon pauze od devet godina.<ref>{{cite web |title=Politika, 4. novembar 1937. |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/11/04?pageIndex=00008 |website=Digitalna Narodna biblioteka Srbije |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Vreme, 6. novembar 1937. |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1937/11/06?pageIndex=00016 |website=Digitalna Narodna biblioteka Srbije |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], drvo se od ušća [[Krivaja|Krivaje]] prevozilo rijekom [[Bosna (rijeka)|Bosnom]] u vidu splavova.<ref>{{cite web |title=Vreme, 3. decembar 1936. |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/12/03?pageIndex=00005 |website=Digitalna Narodna biblioteka Srbije |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Industrijski razvoj i doseljavanje stručnih i fizičkih radnika iz različitih krajeva [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske]] i Evrope bitno su promijenili socijalnu, nacionalnu i kulturnu strukturu naselja u slivu Krivaje, čime su Zavidovići već početkom 20. vijeka stekli obilježja izrazito multikulturne radničke sredine.<ref name="OmerovicKrivaja" /><ref name="Fehric" /> === Arheološka otkrića === Godine 1911. u Lukama ([[Hrge]]) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i [[Kamenica (Zavidovići)|Kamenicom]], koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref name="ANUBIHBronza" /> === Kamene kugle === [[Datoteka:Bosnia stone sphere.jpg|mini|Kamena kugla u okolini Zavidovića]] Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 [[Kamene kugle|kamenih kugli]] koje se nalaze na 11 različitih lokacija.<ref name="GradHistorijaKugle"/> Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim [[Kostarika|Kostarike]] i [[Meksiko|Meksika]] mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini.<ref name="GradHistorijaKugle" /> Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2&nbsp;km od Zavidovića.<ref name="GradHistorijaKugle" /> U novijim lokalnim pregledima navodi se i nešto veći broj kugli, što pokazuje da ovaj fenomen još uvijek nije do kraja sistematski obrađen i valoriziran.<ref>{{cite web |title=Turizam |url=https://zavidovici.ba/turizam/ |website=Grad Zavidovići |access-date=18. 3. 2026}}</ref> === Ratna dešavanja 1992–1995 === Područje Zavidovića imalo je važan strateški položaj u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], naročito zbog komunikacija prema [[Žepče|Žepču]], [[Maglaj]]u, [[Ozren]]u i [[Vozuća|Vozući]]. U ljeto 1993. prostor [[Žepče]]–Zavidovići–Maglaj bio je poprište složenih sukoba između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]] i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].<ref>{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |year=2002 |volume=I |page=196}}</ref> Na vozućko-ozrenskom ratištu posebno teške borbe vođene su tokom juna i jula 1994. godine. Godine 1995. odigrala se ''[[Bitka za Vozuću]]'', pri čemu su operacije na pravcu Zavidovići–Banovići i prema području Vozuće imale značaj za pokušaj presijecanja ozrenskog izbočenja i spajanja operativnih pravaca srednje i sjeveroistočne Bosne.<ref>{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |year=2002 |volume=I |pages=235–237}}</ref> U završnoj fazi rata, na području općine Zavidovići počinjeni su i ratni zločini nad zarobljenicima. U predmetu ''Tužilac protiv Rasima Delića'', [[MKSJ]] je razmatrao zločine počinjene u selu Livade u općini Zavidovići i u logoru Kamenica u dolini Gostovića, u blizini Zavidovića. Sud je utvrdio da Rasim Delić nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi i kazni okrutno postupanje pripadnika odreda ''El Mudžahid'' nad zarobljenicima u Livadama i Kamenici u julu i augustu 1995. godine.<ref>{{cite web |title=Prosecutor v. Rasim Delić – Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/tjug/en/080915.pdf |website=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju |access-date=18. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Rasim Delić – Case Information Sheet |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf |website=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju |access-date=18. 3. 2026}}</ref> === Savremeno doba === Zavidovići su svoj prvi drveni pješački most dobili 6. aprila 2009, kada je održana i svečana manifestacija povodom otvaranja istog. Pješački most nosi naziv ''Duga'' i povezuje autobusku stanicu s centrom grada preko rijeke Bosne.<ref name="GradHistorijaKugle"/><ref>{{cite web |title=Odluka o dopuni Odluke o utvrđivanju naziva ulica, trgova, mostova i drugih građevina |url=https://zavidovici.ba/wp-content/uploads/2020/02/07-2009.pdf |website=Službeni glasnik Općine Zavidovići |access-date=18. 3. 2026}}</ref> Drveni most ''Duga'' je srušen kao posljedica poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014.<ref name="GradHistorijaKugle"/> [[Datoteka:Zavidovići.jpg|centar|mini|850x850piksel|Panorama Zavidovića (2012)]] == Geografija == [[Datoteka:Bosna river Zavidovici.JPG|mini|Rijeka Bosna kroz Zavidoviće]] === Geografski položaj === {{Susjedne općine | S = [[Maglaj]] | SZ = [[Maglaj]]<br>[[Žepče]] | SI = [[Lukavac]] | Z = [[Žepče]] | I = [[Banovići]] | J = [[Kakanj]] [[Vareš]] | JZ = [[Zenica]] | JI = [[Olovo]] }} == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zavidovići se nalaze sljedeći spomenici: * "[[Manastir Vozuća]] u [[Vozuća|Vozućoj]]" (graditeljska cjelina), * "[[Stara džamija u Rujnici|Stara džamija]] u naselju [[Rujnica (Zavidovići)|Rujnica]]" (graditeljska cjelina). * "[[Upravna zgrada Krivaje u Zavidovićima]]" (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=15 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zavidovići) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=13. 12. 2016 |archive-date=15. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241215090731/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=15 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Zavidovića|Spisak naseljenih mjesta u gradu Zavidovićima}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Zavidovići === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zavidovići | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11177 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 124/125) |work=fzs.ba |access-date= 7. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 12. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 35988 | g2013_bosnjaci = 32735 | g2013_srbi = 573 | g2013_hrvati = 1204 | g2013_bosanci = 507 | g2013_romi = 411 | g2013_muslimani = 180 | g2013_bosanciihercegovci = 74 | g2013_albanci = 29 | g2013_jugosloveni = 9 | g2013_crnogorci = 6 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 162 | g2013_nepoznato = 36 | g1991_ukupno = 57164 | g1991_muslimani = 34198 | g1991_srbi = 11640 | g1991_hrvati = 7576 | g1991_jugosloveni = 2726 | g1981_ukupno = 51861 | g1981_muslimani = 29289 | g1981_srbi = 11202 | g1981_hrvati = 7451 | g1981_jugosloveni = 3234 | g1981_slovenci = 17 | g1981_crnogorci = 142 | g1981_albanci = 21 | g1981_madari = 7 | g1981_romi = 267 | g1981_makedonci = 6 | g1971_ukupno = 44018 | g1971_muslimani = 24803 | g1971_srbi = 11031 | g1971_hrvati = 7457 | g1971_jugosloveni = 353 | g1971_slovenci = 21 | g1971_crnogorci = 97 | g1971_albanci = 8 | g1971_madari = 9 | g1971_romi = 7 | g1971_makedonci = 4 | g1961_ukupno = 36250 | g1961_muslimani = 17758 | g1961_srbi = 11119 | g1961_hrvati = 6528 | g1961_jugosloveni = 649 | g1961_slovenci = 38 | g1961_crnogorci = 68 | g1961_albanci = 7 | g1961_madari = 4 | g1961_makedonci = 6 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zavidovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 162094 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 8174 | g2013_bosnjaci = 6351 | g2013_srbi = 287 | g2013_hrvati = 691 | g2013_bosanci = 276 | g2013_romi = 290 | g2013_muslimani = 46 | g2013_bosanciihercegovci = 52 | g2013_albanci = 24 | g2013_jugosloveni = 5 | g2013_crnogorci = 6 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 100 | g2013_nepoznato = 12 | g1991_ukupno = 12947 | g1991_muslimani = 5029 | g1991_srbi = 3191 | g1991_hrvati = 1827 | g1991_jugosloveni = 2228 | g1981_ukupno = 11444 | g1981_muslimani = 3788 | g1981_srbi = 2538 | g1981_hrvati = 2056 | g1981_jugosloveni = 2550 | g1981_slovenci = 11 | g1981_crnogorci = 106 | g1981_albanci = 17 | g1981_madari = 6 | g1981_romi = 267 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 9366 | g1971_muslimani = 3803 | g1971_srbi = 2624 | g1971_hrvati = 2441 | g1971_jugosloveni = 284 | g1971_slovenci = 17 | g1971_crnogorci = 73 | g1971_albanci = 6 | g1971_madari = 6 | g1971_romi = 6 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 7304 | g1961_muslimani = 2083 | g1961_srbi = 2364 | g1961_hrvati = 2345 | g1961_jugosloveni = 375 | g1961_slovenci = 32 | g1961_crnogorci = 53 | g1961_albanci = 4 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 4 }} == Poznate ličnosti == * [[Safet Sušić]], nogometaš i trener * [[Izet Čamdžić]], profesor svjetskih znanosti i glavni imam medžlisa islamske zajednice * [[Šefik Džaferović]], bivši član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva Bosne i Hercegovine]] * [[Venio Lozert]], rukometaš * [[Marijan Paljar]], rukometaš * [[Edin Bašić]], rukometaš * [[Mustafa Faljić]], slikar * [[Dragan Šimšić]], profesor, pisac i književnik * [[Ahmet Fetahagić]], narodni heroj == Također pogledajte == * [[Klek (planina)|Planina Klek]] == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zavidovići Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.zavidovici.ba/ Zvanični sajt grada Zavidovići] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zeničko-dobojski kanton}} {{Grad Zavidovići}} [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Zeničko-dobojskom kantonu]] [[Kategorija:Zavidovići|*]] nvyxn7qpsmy2wf4r4dgabsh80cdmo2l 0 6165 3846962 3798484 2026-05-16T17:47:16Z Bakir123 110053 3846962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = Nsfbih.png | piksela = 150 | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | konfederacija = | osnovana = [[2000.]] | ekipe = 14 | promocija = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | ispadanje = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBiH]] | nivoi = 2 | domaći_kup = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]<br>[[Kup Federacije Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup FBiH]] | konfederalni_kup = [[UEFA Konferencijska liga]] (samo preko osvajanja [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa BiH]]) | šampioni = [[NK Čelik|Čelik]] | sezona = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | najuspješniji_klub = [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] (3 titule) | internet_stranica = [http://www.nsfbih.ba/ nsfbih.ba] | trenutno = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|Prva liga FBiH 2025/26.]] }} '''Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine''' je ligaško takmičenje drugog stepena koje se odigrava na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Organizator takmičenja je [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine]]. ==Format== Prva liga FBiH se sastoji od 14 klubova. Pobjednik lige ostvaruje plasman u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu]], dok dva do tri (u zavisnosti da li iz Premijer lige ispadaju klubovi koji igraju u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] ili [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]) posljednjeplasiranih timova ispada u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Drugu ligu FBiH]]. ==Klubovi u sezoni 2024/25.== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !Klub ![[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] !Plasman u prethodnoj sezoni |- |style="text-align:left;"|[[FK Tuzla City|Tuzla City]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||11. u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Ligi BiH]] |- |style="text-align:left;"|[[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||2. |- |style="text-align:left;"|[[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||3. |- |style="text-align:left;"|[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||4. |- |style="text-align:left;"|[[HNK Tomislav Tomislavgrad|Tomislav]]||[[Kanton 10]]||5. |- |style="text-align:left;"|[[FK Gornji Rahić|Gornji Rahić]]||[[Brčko distrikt|Brčko]]||6. |- |style="text-align:left;"|[[FK Goražde|Goražde]]||[[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]]||7. |- |style="text-align:left;"|[[BFK VIS Simm-Bau|VIS Simm-Bau]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||8. |- |style="text-align:left;"|[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||9. |- |style="text-align:left;"|[[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||10. |- |style="text-align:left;"|[[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]]||[[Kanton Sarajevo]]||11. |- |style="text-align:left;"|[[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||12. |- |style="text-align:left;"|[[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||13. |- |style="text-align:left;"|[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]]||[[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]]||14. |- |style="text-align:left;"|[[NK Travnik|Travnik]]||[[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]||1. u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBIH - Zapad]] |- |style="text-align:left;"|[[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||2. u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBIH - Sjever]] |} ==Prvaci== Od sezone 1995/96. do 1999/2000. liga nije igrana na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. U sezoni 2000/01. liga je imala svoje prvo izdanje obuhvatajući teritorij cijele FBiH, a od 1995. do 1998. godine liga je nosila naziv ''Druga liga NS BiH''. Od sezone 1998. do 2000. godine je bila poznata kao ''Prva B liga NS BiH''. {| |- |valign="top" | {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''1''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] || [[HNK Grude|Grude]] |- | '''2''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] || [[NK Žepče|Žepče]] |- | '''3''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]] || [[NK Travnik|Travnik]] |- | '''4''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] |- | '''5''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] |- | '''6''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |- | '''7''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]] || [[NK Travnik|Travnik]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''8''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]] || [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] |- | '''9''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]] || [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] |- | '''10''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]] || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] |- | '''11''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]] || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] |- | '''12''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] || [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]] |- | '''13''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] || [[NK Vitez|Vitez]] |- | '''14''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''15''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] || [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost DK]] |- | '''16''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] || [[NK Metalleghe-BSI|Metalleghe-BSI]] |- | '''17''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] |- | '''18''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] || [[FK Sloga Simin Han|Sloga Simin Han]] |- | '''19''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |- | '''20''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] || [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] |- | '''21''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] || [[HŠK Posušje|Posušje]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''22''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] || [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] |- | '''23''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] |- | '''24''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- | '''25''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] || [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica]] |- | '''26''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] || [[NK Čelik|Čelik]] |} |} ==Uspjesi po klubovima== {| class="wikitable" |- ! Klub ! Titule ! Godine |- | [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] | <center>3</center> | 2011, 2017, 2023. |- | [[NK Travnik|Travnik]] | <center>2</center> | 2003, 2007. |- | [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] | <center>2</center> | 2004, 2010. |- | [[Velež Mostar]] | <center>2</center> | 2006, 2019. |- | [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] | <center>2</center> | 2009, 2020. |- | [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] | <center>2</center> | 2014, 2024. |- | [[HNK Grude|Grude]] | <center>1</center> | 2001. |- | [[NK Žepče|Žepče]] | <center>1</center> | 2002. |- | [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] | <center>1</center> | 2005. |- | [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] | <center>1</center> | 2008. |- | [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]] | <center>1</center> | 2012. |- | [[NK Vitez|Vitez]] | <center>1</center> | 2013. |- | [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost DK]] | <center>1</center> | 2015. |- | [[NK Metalleghe-BSI|Metalleghe-BSI]] | <center>1</center> | 2016. |- | [[FK Sloga Simin Han|Sloga Simin Han]] | <center>1</center> | 2018. |- | [[HŠK Posušje|Posušje]] | <center>1</center> | 2021. |- | [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] | <center>1</center> | 2022. |- | [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica]] | <center>1</center> | 2025. |- | [[NK Čelik|Čelik]] | <center>1</center> | 2026. |} ==Uspjesi po kantonima== {| class="wikitable" |- ! Kanton ! Titule |- | [[Tuzlanski kanton]] | <center>7</center> |- | [[Hercegovačko-neretvanski kanton]] | <center>6</center> |- | [[Srednjobosanski kanton]] | <center>4</center> |- | [[Zeničko-dobojski kanton]] | <center>4</center> |- | [[Zapadnohercegovački kanton]] | <center>2</center> |- | [[Kanton Sarajevo]] | <center>2</center> |- | [[Unsko-sanski kanton]] | <center>1</center> |} ==Strijelci po sezonama== {| class="wikitable" |- ! Sezona ! Igrač ! Klub ! Golovi |- | 2002/03. | {{ZD|BIH}} Amel Balta | Travnik | <center>20</center> |- | 2003/04. | {{ZD|BIH}} Edin Mehmedović | Budućnost | <center>21</center> |- | 2004/05. | {{ZD|BIH}} Damir Mujadžić | Jedinstvo Bihać | <center>23</center> |- | 2005/06. | {{ZD|BIH}} Damir Smajlović | Gradina | <center>18</center> |- | 2006/07. | {{ZD|BIH}} Zoran Novaković | Troglav | <center>24</center> |- | 2007/08. | {{ZD|BIH}} Elvis Ćorić | Troglav | <center>17</center> |- | 2008/09. | {{ZD|BIH}} Aldin Zlotrg<br/>{{ZD|BIH}} Vedran Benić | Krajina<br/>GOŠK Gabela | <center>13</center> |- | 2009/10. | {{ZD|BIH}} Nermin Haskić | Budućnost | <center>19</center> |- | 2010/11. | {{ZD|BIH}} Sabahudin Jusufbašić | Čapljina | <center>18</center> |- | 2011/12. | {{ZD|BIH}} Jasmin Mujkić | Bratstvo | <center>24</center> |- | 2012/13. | {{ZD|BIH}} Ante Pinjuh | Branitelj | <center>18</center> |- | 2013/14. | {{ZD|SRB}} Uroš Stojanov<br/>{{ZD|BIH}} Muhamed Mujić | Jedinstvo<br/>Budućnost | <center>18</center> |- | 2014/15. | {{ZD|HRV}} Željko Malčić | GOŠK Gabela | <center>22</center> |- | 2015/16. | {{ZD|HRV}} Boris Gavrić | Novi Travnik | <center>24</center> |- | 2016/17. | {{ZD|BIH}} Sabahudin Jusufbašić<br/>{{ZD|BIH}} Mirnes Salihović | Radnički<br/>Travnik | <center>19</center> |- | 2017/18. | {{ZD|BIH}} Jasmin Mujkić | Bratstvo | <center>21</center> |- | 2018/19. | {{ZD|BIH}} Nusmir Fajić | Velež Mostar | <center>28</center> |- | 2019/20. | {{ZD|BIH}} Anes Mašić<br/>{{ZD|BIH}} Antonio Vidović | GOŠK Gabela<br/>Orašje | <center>10</center> |- | 2020/21. | {{ZD|BIH}} Dženan Haračić | GOŠK Gabela | <center>18</center> |- | 2021/22. | {{ZD|BIH}} Dženan Haračić | GOŠK Gabela | <center>21</center> |- | 2022/23. | {{ZD|BIH}} Ajdin Mujagić | Zvijezda | <center>20</center> |- | 2023/24. | {{ZD|BIH}} Fijad Mehanović<br/>{{ZD|BIH}} Predrag Vladić | Stupčanica<br/>VIS Simm-Bau | <center>17</center> |} ==Vanjski linkovi== *[http://www.nsfbih.ba/ Službena stranica] {{Fudbal u BiH}} {{Prva liga FBiH}} {{Sezone prve lige Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Druge nogometne lige u Evropi|Bosna i Hercegovina]] k0jgjhwe55rstaywmv0vha7mccnzqut 3847044 3846962 2026-05-16T21:42:20Z Bakir123 110053 3847044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = Nsfbih.png | piksela = 150 | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | konfederacija = | osnovana = [[2000.]] | ekipe = 14 | promocija = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | ispadanje = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBiH]] | nivoi = 2 | domaći_kup = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]<br>[[Kup Federacije Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup FBiH]] | konfederalni_kup = [[UEFA Konferencijska liga]] (samo preko osvajanja [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa BiH]]) | šampioni = [[NK Čelik|Čelik]] | sezona = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | najuspješniji_klub = [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] (3 titule) | internet_stranica = [http://www.nsfbih.ba/ nsfbih.ba] | trenutno = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|Prva liga FBiH 2025/26.]] }} '''Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine''' je ligaško takmičenje drugog stepena koje se odigrava na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Organizator takmičenja je [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine]]. ==Format== Prva liga FBiH se sastoji od 14 klubova. Pobjednik lige ostvaruje plasman u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu]], dok dva do tri (u zavisnosti da li iz Premijer lige ispadaju klubovi koji igraju u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] ili [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]) posljednjeplasiranih timova ispada u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Drugu ligu FBiH]]. ==Klubovi u sezoni 2025/26.== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !Klub ![[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] !Plasman u prethodnoj sezoni |- |style="text-align:left;"|[[FK Tuzla City|Tuzla City]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||11. u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Ligi BiH]] |- |style="text-align:left;"|[[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||2. |- |style="text-align:left;"|[[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||3. |- |style="text-align:left;"|[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||4. |- |style="text-align:left;"|[[HNK Tomislav Tomislavgrad|Tomislav]]||[[Kanton 10]]||5. |- |style="text-align:left;"|[[FK Gornji Rahić|Gornji Rahić]]||[[Brčko distrikt|Brčko]]||6. |- |style="text-align:left;"|[[FK Goražde|Goražde]]||[[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]]||7. |- |style="text-align:left;"|[[BFK VIS Simm-Bau|VIS Simm-Bau]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||8. |- |style="text-align:left;"|[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||9. |- |style="text-align:left;"|[[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||10. |- |style="text-align:left;"|[[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]]||[[Kanton Sarajevo]]||11. |- |style="text-align:left;"|[[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||12. |- |style="text-align:left;"|[[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||13. |- |style="text-align:left;"|[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]]||[[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]]||14. |- |style="text-align:left;"|[[NK Travnik|Travnik]]||[[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]||1. u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBIH - Zapad]] |- |style="text-align:left;"|[[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||2. u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBIH - Sjever]] |} ==Prvaci== Od sezone 1995/96. do 1999/2000. liga nije igrana na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. U sezoni 2000/01. liga je imala svoje prvo izdanje obuhvatajući teritorij cijele FBiH, a od 1995. do 1998. godine liga je nosila naziv ''Druga liga NS BiH''. Od sezone 1998. do 2000. godine je bila poznata kao ''Prva B liga NS BiH''. {| |- |valign="top" | {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''1''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] || [[HNK Grude|Grude]] |- | '''2''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] || [[NK Žepče|Žepče]] |- | '''3''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]] || [[NK Travnik|Travnik]] |- | '''4''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] |- | '''5''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] |- | '''6''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |- | '''7''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]] || [[NK Travnik|Travnik]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''8''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]] || [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] |- | '''9''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]] || [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] |- | '''10''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]] || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] |- | '''11''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]] || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] |- | '''12''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] || [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]] |- | '''13''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] || [[NK Vitez|Vitez]] |- | '''14''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''15''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] || [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost DK]] |- | '''16''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] || [[NK Metalleghe-BSI|Metalleghe-BSI]] |- | '''17''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] |- | '''18''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] || [[FK Sloga Simin Han|Sloga Simin Han]] |- | '''19''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |- | '''20''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] || [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] |- | '''21''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] || [[HŠK Posušje|Posušje]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''22''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] || [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] |- | '''23''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] |- | '''24''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- | '''25''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] || [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica]] |- | '''26''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] || [[NK Čelik|Čelik]] |} |} ==Uspjesi po klubovima== {| class="wikitable" |- ! Klub ! Titule ! Godine |- | [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] | <center>3</center> | 2011, 2017, 2023. |- | [[NK Travnik|Travnik]] | <center>2</center> | 2003, 2007. |- | [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] | <center>2</center> | 2004, 2010. |- | [[Velež Mostar]] | <center>2</center> | 2006, 2019. |- | [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] | <center>2</center> | 2009, 2020. |- | [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] | <center>2</center> | 2014, 2024. |- | [[HNK Grude|Grude]] | <center>1</center> | 2001. |- | [[NK Žepče|Žepče]] | <center>1</center> | 2002. |- | [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] | <center>1</center> | 2005. |- | [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] | <center>1</center> | 2008. |- | [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]] | <center>1</center> | 2012. |- | [[NK Vitez|Vitez]] | <center>1</center> | 2013. |- | [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost DK]] | <center>1</center> | 2015. |- | [[NK Metalleghe-BSI|Metalleghe-BSI]] | <center>1</center> | 2016. |- | [[FK Sloga Simin Han|Sloga Simin Han]] | <center>1</center> | 2018. |- | [[HŠK Posušje|Posušje]] | <center>1</center> | 2021. |- | [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] | <center>1</center> | 2022. |- | [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica]] | <center>1</center> | 2025. |- | [[NK Čelik|Čelik]] | <center>1</center> | 2026. |} ==Uspjesi po kantonima== {| class="wikitable" |- ! Kanton ! Titule |- | [[Tuzlanski kanton]] | <center>7</center> |- | [[Hercegovačko-neretvanski kanton]] | <center>6</center> |- | [[Srednjobosanski kanton]] | <center>4</center> |- | [[Zeničko-dobojski kanton]] | <center>4</center> |- | [[Zapadnohercegovački kanton]] | <center>2</center> |- | [[Kanton Sarajevo]] | <center>2</center> |- | [[Unsko-sanski kanton]] | <center>1</center> |} ==Strijelci po sezonama== {| class="wikitable" |- ! Sezona ! Igrač ! Klub ! Golovi |- | 2002/03. | {{ZD|BIH}} Amel Balta | Travnik | <center>20</center> |- | 2003/04. | {{ZD|BIH}} Edin Mehmedović | Budućnost | <center>21</center> |- | 2004/05. | {{ZD|BIH}} Damir Mujadžić | Jedinstvo Bihać | <center>23</center> |- | 2005/06. | {{ZD|BIH}} Damir Smajlović | Gradina | <center>18</center> |- | 2006/07. | {{ZD|BIH}} Zoran Novaković | Troglav | <center>24</center> |- | 2007/08. | {{ZD|BIH}} Elvis Ćorić | Troglav | <center>17</center> |- | 2008/09. | {{ZD|BIH}} Aldin Zlotrg<br/>{{ZD|BIH}} Vedran Benić | Krajina<br/>GOŠK Gabela | <center>13</center> |- | 2009/10. | {{ZD|BIH}} Nermin Haskić | Budućnost | <center>19</center> |- | 2010/11. | {{ZD|BIH}} Sabahudin Jusufbašić | Čapljina | <center>18</center> |- | 2011/12. | {{ZD|BIH}} Jasmin Mujkić | Bratstvo | <center>24</center> |- | 2012/13. | {{ZD|BIH}} Ante Pinjuh | Branitelj | <center>18</center> |- | 2013/14. | {{ZD|SRB}} Uroš Stojanov<br/>{{ZD|BIH}} Muhamed Mujić | Jedinstvo<br/>Budućnost | <center>18</center> |- | 2014/15. | {{ZD|HRV}} Željko Malčić | GOŠK Gabela | <center>22</center> |- | 2015/16. | {{ZD|HRV}} Boris Gavrić | Novi Travnik | <center>24</center> |- | 2016/17. | {{ZD|BIH}} Sabahudin Jusufbašić<br/>{{ZD|BIH}} Mirnes Salihović | Radnički<br/>Travnik | <center>19</center> |- | 2017/18. | {{ZD|BIH}} Jasmin Mujkić | Bratstvo | <center>21</center> |- | 2018/19. | {{ZD|BIH}} Nusmir Fajić | Velež Mostar | <center>28</center> |- | 2019/20. | {{ZD|BIH}} Anes Mašić<br/>{{ZD|BIH}} Antonio Vidović | GOŠK Gabela<br/>Orašje | <center>10</center> |- | 2020/21. | {{ZD|BIH}} Dženan Haračić | GOŠK Gabela | <center>18</center> |- | 2021/22. | {{ZD|BIH}} Dženan Haračić | GOŠK Gabela | <center>21</center> |- | 2022/23. | {{ZD|BIH}} Ajdin Mujagić | Zvijezda | <center>20</center> |- | 2023/24. | {{ZD|BIH}} Fijad Mehanović<br/>{{ZD|BIH}} Predrag Vladić | Stupčanica<br/>VIS Simm-Bau | <center>17</center> |- | 2024/25. | {{ZD|BIH}} Maid Jaganjac | Bratstvo | <center>14</center> |} ==Vanjski linkovi== *[http://www.nsfbih.ba/ Službena stranica] {{Fudbal u BiH}} {{Prva liga FBiH}} {{Sezone prve lige Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Druge nogometne lige u Evropi|Bosna i Hercegovina]] ni7zeb5q89egopzpqvrsxtjozrrnxk4 3847046 3847044 2026-05-16T21:42:35Z Bakir123 110053 /* Klubovi u sezoni 2025/26. */ 3847046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = Nsfbih.png | piksela = 150 | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | konfederacija = | osnovana = [[2000.]] | ekipe = 14 | promocija = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | ispadanje = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBiH]] | nivoi = 2 | domaći_kup = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]<br>[[Kup Federacije Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup FBiH]] | konfederalni_kup = [[UEFA Konferencijska liga]] (samo preko osvajanja [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa BiH]]) | šampioni = [[NK Čelik|Čelik]] | sezona = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | najuspješniji_klub = [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] (3 titule) | internet_stranica = [http://www.nsfbih.ba/ nsfbih.ba] | trenutno = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|Prva liga FBiH 2025/26.]] }} '''Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine''' je ligaško takmičenje drugog stepena koje se odigrava na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Organizator takmičenja je [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine]]. ==Format== Prva liga FBiH se sastoji od 14 klubova. Pobjednik lige ostvaruje plasman u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu]], dok dva do tri (u zavisnosti da li iz Premijer lige ispadaju klubovi koji igraju u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] ili [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]) posljednjeplasiranih timova ispada u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Drugu ligu FBiH]]. ==Klubovi u sezoni 2024/25.== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !Klub ![[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] !Plasman u prethodnoj sezoni |- |style="text-align:left;"|[[FK Tuzla City|Tuzla City]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||11. u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Ligi BiH]] |- |style="text-align:left;"|[[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||2. |- |style="text-align:left;"|[[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||3. |- |style="text-align:left;"|[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||4. |- |style="text-align:left;"|[[HNK Tomislav Tomislavgrad|Tomislav]]||[[Kanton 10]]||5. |- |style="text-align:left;"|[[FK Gornji Rahić|Gornji Rahić]]||[[Brčko distrikt|Brčko]]||6. |- |style="text-align:left;"|[[FK Goražde|Goražde]]||[[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]]||7. |- |style="text-align:left;"|[[BFK VIS Simm-Bau|VIS Simm-Bau]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||8. |- |style="text-align:left;"|[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||9. |- |style="text-align:left;"|[[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||10. |- |style="text-align:left;"|[[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]]||[[Kanton Sarajevo]]||11. |- |style="text-align:left;"|[[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]]||[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]||12. |- |style="text-align:left;"|[[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||13. |- |style="text-align:left;"|[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]]||[[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]]||14. |- |style="text-align:left;"|[[NK Travnik|Travnik]]||[[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]||1. u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBIH - Zapad]] |- |style="text-align:left;"|[[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]||[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]||2. u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBIH - Sjever]] |} ==Prvaci== Od sezone 1995/96. do 1999/2000. liga nije igrana na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. U sezoni 2000/01. liga je imala svoje prvo izdanje obuhvatajući teritorij cijele FBiH, a od 1995. do 1998. godine liga je nosila naziv ''Druga liga NS BiH''. Od sezone 1998. do 2000. godine je bila poznata kao ''Prva B liga NS BiH''. {| |- |valign="top" | {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''1''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] || [[HNK Grude|Grude]] |- | '''2''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] || [[NK Žepče|Žepče]] |- | '''3''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]] || [[NK Travnik|Travnik]] |- | '''4''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] |- | '''5''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] |- | '''6''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |- | '''7''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]] || [[NK Travnik|Travnik]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''8''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]] || [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] |- | '''9''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]] || [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] |- | '''10''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]] || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] |- | '''11''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]] || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] |- | '''12''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] || [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]] |- | '''13''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] || [[NK Vitez|Vitez]] |- | '''14''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''15''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] || [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost DK]] |- | '''16''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] || [[NK Metalleghe-BSI|Metalleghe-BSI]] |- | '''17''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] |- | '''18''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] || [[FK Sloga Simin Han|Sloga Simin Han]] |- | '''19''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |- | '''20''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] || [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] |- | '''21''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] || [[HŠK Posušje|Posušje]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''22''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] || [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] |- | '''23''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] || [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] |- | '''24''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- | '''25''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] || [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica]] |- | '''26''' || [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] || [[NK Čelik|Čelik]] |} |} ==Uspjesi po klubovima== {| class="wikitable" |- ! Klub ! Titule ! Godine |- | [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] | <center>3</center> | 2011, 2017, 2023. |- | [[NK Travnik|Travnik]] | <center>2</center> | 2003, 2007. |- | [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] | <center>2</center> | 2004, 2010. |- | [[Velež Mostar]] | <center>2</center> | 2006, 2019. |- | [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] | <center>2</center> | 2009, 2020. |- | [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] | <center>2</center> | 2014, 2024. |- | [[HNK Grude|Grude]] | <center>1</center> | 2001. |- | [[NK Žepče|Žepče]] | <center>1</center> | 2002. |- | [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] | <center>1</center> | 2005. |- | [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] | <center>1</center> | 2008. |- | [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]] | <center>1</center> | 2012. |- | [[NK Vitez|Vitez]] | <center>1</center> | 2013. |- | [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost DK]] | <center>1</center> | 2015. |- | [[NK Metalleghe-BSI|Metalleghe-BSI]] | <center>1</center> | 2016. |- | [[FK Sloga Simin Han|Sloga Simin Han]] | <center>1</center> | 2018. |- | [[HŠK Posušje|Posušje]] | <center>1</center> | 2021. |- | [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] | <center>1</center> | 2022. |- | [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica]] | <center>1</center> | 2025. |- | [[NK Čelik|Čelik]] | <center>1</center> | 2026. |} ==Uspjesi po kantonima== {| class="wikitable" |- ! Kanton ! Titule |- | [[Tuzlanski kanton]] | <center>7</center> |- | [[Hercegovačko-neretvanski kanton]] | <center>6</center> |- | [[Srednjobosanski kanton]] | <center>4</center> |- | [[Zeničko-dobojski kanton]] | <center>4</center> |- | [[Zapadnohercegovački kanton]] | <center>2</center> |- | [[Kanton Sarajevo]] | <center>2</center> |- | [[Unsko-sanski kanton]] | <center>1</center> |} ==Strijelci po sezonama== {| class="wikitable" |- ! Sezona ! Igrač ! Klub ! Golovi |- | 2002/03. | {{ZD|BIH}} Amel Balta | Travnik | <center>20</center> |- | 2003/04. | {{ZD|BIH}} Edin Mehmedović | Budućnost | <center>21</center> |- | 2004/05. | {{ZD|BIH}} Damir Mujadžić | Jedinstvo Bihać | <center>23</center> |- | 2005/06. | {{ZD|BIH}} Damir Smajlović | Gradina | <center>18</center> |- | 2006/07. | {{ZD|BIH}} Zoran Novaković | Troglav | <center>24</center> |- | 2007/08. | {{ZD|BIH}} Elvis Ćorić | Troglav | <center>17</center> |- | 2008/09. | {{ZD|BIH}} Aldin Zlotrg<br/>{{ZD|BIH}} Vedran Benić | Krajina<br/>GOŠK Gabela | <center>13</center> |- | 2009/10. | {{ZD|BIH}} Nermin Haskić | Budućnost | <center>19</center> |- | 2010/11. | {{ZD|BIH}} Sabahudin Jusufbašić | Čapljina | <center>18</center> |- | 2011/12. | {{ZD|BIH}} Jasmin Mujkić | Bratstvo | <center>24</center> |- | 2012/13. | {{ZD|BIH}} Ante Pinjuh | Branitelj | <center>18</center> |- | 2013/14. | {{ZD|SRB}} Uroš Stojanov<br/>{{ZD|BIH}} Muhamed Mujić | Jedinstvo<br/>Budućnost | <center>18</center> |- | 2014/15. | {{ZD|HRV}} Željko Malčić | GOŠK Gabela | <center>22</center> |- | 2015/16. | {{ZD|HRV}} Boris Gavrić | Novi Travnik | <center>24</center> |- | 2016/17. | {{ZD|BIH}} Sabahudin Jusufbašić<br/>{{ZD|BIH}} Mirnes Salihović | Radnički<br/>Travnik | <center>19</center> |- | 2017/18. | {{ZD|BIH}} Jasmin Mujkić | Bratstvo | <center>21</center> |- | 2018/19. | {{ZD|BIH}} Nusmir Fajić | Velež Mostar | <center>28</center> |- | 2019/20. | {{ZD|BIH}} Anes Mašić<br/>{{ZD|BIH}} Antonio Vidović | GOŠK Gabela<br/>Orašje | <center>10</center> |- | 2020/21. | {{ZD|BIH}} Dženan Haračić | GOŠK Gabela | <center>18</center> |- | 2021/22. | {{ZD|BIH}} Dženan Haračić | GOŠK Gabela | <center>21</center> |- | 2022/23. | {{ZD|BIH}} Ajdin Mujagić | Zvijezda | <center>20</center> |- | 2023/24. | {{ZD|BIH}} Fijad Mehanović<br/>{{ZD|BIH}} Predrag Vladić | Stupčanica<br/>VIS Simm-Bau | <center>17</center> |- | 2024/25. | {{ZD|BIH}} Maid Jaganjac | Bratstvo | <center>14</center> |} ==Vanjski linkovi== *[http://www.nsfbih.ba/ Službena stranica] {{Fudbal u BiH}} {{Prva liga FBiH}} {{Sezone prve lige Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Druge nogometne lige u Evropi|Bosna i Hercegovina]] idx8r4vhsa73yi1lr1hehv5pra3gref 0 7632 3847064 3821668 2026-05-16T23:07:50Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[12. decembar]] – Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] osnovan [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u zemlji. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. 3847064 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1947.''' (MCMXLVII) bila je uobičajena godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1947. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 947. godina 2. milenija, 47. godina 20. stoljeća i osma godina 1940-ih. Bila je to prva godina Hladnog rata, koji je trajao do 1991, završavajući raspadom Sovjetskog Saveza. == Događaji == * "Prva petoljetka": Usvojen prvi petogodišnji plan [[Jugoslavija|Jugoslavije]], čija je realizacija zbog obustave odnosa sa [[SSSR]]-om trajala šest godina. * U [[beograd]]skom Institutu "Nikola Tesla" proizveden Kosmaj 47, prvi domaći [[radioprijemnik]]. * Snimljena prva dva igrana [[film]]a u novoj Jugoslaviji: ''Živjeće ovaj narod'' [[Nikola Popović|Nikole Popovića]] i ''[[Slavica (film)|Slavica]]'' [[Vjekoslav Afrić|Vjekoslava Afrića]] s [[Irena Kolesar|Irenom Kolesar]] u glavnoj ulozi. * [[26. februar]] – Održana [[4. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[12. mart]] – Američki predsjednik [[Harry S. Truman|Truman]] iznio je svoju tzv. [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]] pred Kongresom [[SAD]]-a. * [[1. april]] – Dobrovoljnim omladinskim radom počela izgradnja pruge [[Bosanski Šamac]] – [[Sarajevo]] duge 242&nbsp;km. U izgradnji je učestvovalo 46 jugoslavenskih brigada uz pomoć grupa iz 42 strane zemlje. * [[4. april]] – U okviru [[UN]] formirana [[Internacionalna civilna letačka organizacija]]. * [[30. april]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 24]], o prijedlogu primanja [[Mađarska|Mađarske]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * [[23. novembar]] – Najveći [[avion]] na svijetu ''XC-99'' uspješno obavio prvi, probni let. Avion je bio dugačak 56 m, a raspon krila bio mu je 70 m. * [[24. novembar]] – [[Robert Schuman]] postao premijer [[francuska|Francuske]]. * [[29. novembar]] – [[UN|Ujedinjene nacije]] dale glas za podjelu [[Palestina|Palestine]] i formiranje nezavisne jevrejske države. Kasnije je od jevrejskog dijela formirana država [[Izrael]] ([[1948]]), a arapski dio ušao je u sastav arapske države Hašemitski [[Jordan]] ([[1950]]). * [[12. decembar]] – Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] osnovan [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u zemlji. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. * [[31. decembar]] – [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. == 1947. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[2. januar]] – [[Aleksandar Tihonov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, jedanaestostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i četverostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu * [[8. januar]] – [[David Bowie]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Rok-muzika|rok-muzičar]] i glumac === Februar === * [[13. februar]] – [[Bogdan Tanjević]], crnogorski košarkaš i trener === Mart === * [[6. mart]] ** [[Kiki Dee]], britanska pjevačica ** [[Rob Reiner]], američki režiser, scenarist, producent, glumac i politički aktivist * [[9. mart]] – [[Žarko Korać]], srbijanski političar * [[14. mart]] – [[Dževdet Sarač]], bosanskohercegovački književnik * [[21. mart]] – [[Yoshiyuki Shirate]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac * [[25. mart]] – [[Elton John]], britanski pjevač, pijanist i kompozitor === April === * [[3. april]] – [[Milica Mićić Dimovska]], srpska književnica * [[10. april]] – [[Mujo Musagić]], bosanskohercegovački pisac * [[25. april]] – [[Johan Cruijff]], [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]aš * [[27. april]] – [[Irfan Horozović]], bosanskohercegovački književnik === Maj === * [[1. maj]] – [[Enes Kišević]], bosanskohercegovački književnik * [[19. maj]] – [[Džemaludin Alić]], bosanskohercegovački književnik === Juni === * [[2. juni]] – [[Boris Nilević]], bosanskohercegovački historičar * [[17. juni]] – [[Blaž Kraljević]], zapovjednik HOS-a u Bosni i Hercegovini, general Armije RBiH * [[21. juni]] – [[Fernando Savater]], španski filozof * [[30. juni]] – [[Torsten Wadman]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[2. juli]] – [[Larry David]], američki scenarist, glumac i televizijski producent * [[8. juli]] – [[Mehmed Alagić]], general Armije RBiH * [[19. juli]] – [[Brian May]], gitarist grupe [[Queen]] * [[24. juli]] – [[Predrag Ejdus]], [[srbija]]nski i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] televizijski i pozorišni glumac kao i profesor glume * [[30. juli]] ** [[Zdravko Grebo]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pravo|pravnik]] i aktivist ** [[30. juli]] – [[Arnold Schwarzenegger]], austrijsko-američki glumac i političar === August === * [[12. august]] – [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar sa ostrva [[Američka Samoa|Američke Samoe]] * [[14. august]] – [[Enes Duraković]], bosanskohercegovački književni historičar i esejist * [[21. august]] – [[Želimir Altarac]] – Čičak, bosanskohercegovački novinar i disk-džokej * [[29. august]] ** [[Georges Ifrah]], francuski historičar matematike ** [[Mihalj Kertes]], srbijanski političar === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Pierantonio Clementi]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac * [[9. septembar]] – [[Heikki Ikola]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu === Oktobar === * [[16. oktobar]] – [[Terry Griffiths]], velški snukeraš * [[26. oktobar]] – [[Hillary Clinton]], američka političarka i pravnica * [[27. oktobar]] ** [[Keith Oliver (biatlonac)|Keith Oliver]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] ** [[Noël Turrell]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Tor Svendsberget]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[8. novembar]] – [[Nakib Abdagić]], bosanskohercegovački književnik i glumac * [[15. novembar]] – [[Bojan Kurajica]], [[SFRJ|jugoslavenski]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[21. novembar]] – [[Michel Sogny]], [[Francuska|francuski]] [[pijanist]]a, [[kompozitor]] i [[pisac]] [[Mađarska|mađarskog]] porijekla === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Oliver Dragojević]], hrvatski pjevač * [[14. decembar]] – [[Svetlana Bojković]], srbijanska glumica * [[17. decembar]] – [[Gulruhsor Safijeva]], sovjetska, tadžička i ruska pjesnikinja, prevoditeljica i iranistica * [[22. decembar]] – [[Meddžida Kreso]], bosanskohercegovačka političarka == Umrli == * [[9. januar]] – [[Karl Mannheim]], mađarski sociolog i filozof * [[7. april]] – [[Henry Ford]], američki poslovni čovjek, osnivač [[Ford|Ford Motor Company]] * [[20. maj]] – [[Philipp Lenard]], njemački fizičar * [[21. juli]] – [[Žanka Stokić]], srbijanska glumica * [[26. septembar]] – [[Hugh Lofting]], britanski književnik * [[30. decembar]] – [[Alfred North Whitehead]], britansko-američki filozof, fizičar i matematičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Edward Appleton]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert Robinson]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Carl Cori]], [[SAD]] ** [[Gerty Cori]], [[SAD]] ** [[Bernardo Hussay]], [[Argentina]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[André Gide]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Friends Service Council]], [[The Quakers]], [[Velika Britanija]] ** [[American Friends Service Committee]], [[The Quakers]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1947}} {{Normativna kontrola}} 5pkmy650tladdjxt0iwtx2hjx4t0ps9 3847066 3847064 2026-05-16T23:11:53Z Bosancica by MK 173186 Ispravka: umjesto zemlji - Bosni i Hercegovini 3847066 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1947.''' (MCMXLVII) bila je uobičajena godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1947. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 947. godina 2. milenija, 47. godina 20. stoljeća i osma godina 1940-ih. Bila je to prva godina Hladnog rata, koji je trajao do 1991, završavajući raspadom Sovjetskog Saveza. == Događaji == * "Prva petoljetka": Usvojen prvi petogodišnji plan [[Jugoslavija|Jugoslavije]], čija je realizacija zbog obustave odnosa sa [[SSSR]]-om trajala šest godina. * U [[beograd]]skom Institutu "Nikola Tesla" proizveden Kosmaj 47, prvi domaći [[radioprijemnik]]. * Snimljena prva dva igrana [[film]]a u novoj Jugoslaviji: ''Živjeće ovaj narod'' [[Nikola Popović|Nikole Popovića]] i ''[[Slavica (film)|Slavica]]'' [[Vjekoslav Afrić|Vjekoslava Afrića]] s [[Irena Kolesar|Irenom Kolesar]] u glavnoj ulozi. * [[26. februar]] – Održana [[4. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[12. mart]] – Američki predsjednik [[Harry S. Truman|Truman]] iznio je svoju tzv. [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]] pred Kongresom [[SAD]]-a. * [[1. april]] – Dobrovoljnim omladinskim radom počela izgradnja pruge [[Bosanski Šamac]] – [[Sarajevo]] duge 242&nbsp;km. U izgradnji je učestvovalo 46 jugoslavenskih brigada uz pomoć grupa iz 42 strane zemlje. * [[4. april]] – U okviru [[UN]] formirana [[Internacionalna civilna letačka organizacija]]. * [[30. april]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 24]], o prijedlogu primanja [[Mađarska|Mađarske]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * [[23. novembar]] – Najveći [[avion]] na svijetu ''XC-99'' uspješno obavio prvi, probni let. Avion je bio dugačak 56 m, a raspon krila bio mu je 70 m. * [[24. novembar]] – [[Robert Schuman]] postao premijer [[francuska|Francuske]]. * [[29. novembar]] – [[UN|Ujedinjene nacije]] dale glas za podjelu [[Palestina|Palestine]] i formiranje nezavisne jevrejske države. Kasnije je od jevrejskog dijela formirana država [[Izrael]] ([[1948]]), a arapski dio ušao je u sastav arapske države Hašemitski [[Jordan]] ([[1950]]). * [[12. decembar]] – Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] osnovan [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. * [[31. decembar]] – [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. == 1947. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[2. januar]] – [[Aleksandar Tihonov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, jedanaestostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i četverostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu * [[8. januar]] – [[David Bowie]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Rok-muzika|rok-muzičar]] i glumac === Februar === * [[13. februar]] – [[Bogdan Tanjević]], crnogorski košarkaš i trener === Mart === * [[6. mart]] ** [[Kiki Dee]], britanska pjevačica ** [[Rob Reiner]], američki režiser, scenarist, producent, glumac i politički aktivist * [[9. mart]] – [[Žarko Korać]], srbijanski političar * [[14. mart]] – [[Dževdet Sarač]], bosanskohercegovački književnik * [[21. mart]] – [[Yoshiyuki Shirate]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac * [[25. mart]] – [[Elton John]], britanski pjevač, pijanist i kompozitor === April === * [[3. april]] – [[Milica Mićić Dimovska]], srpska književnica * [[10. april]] – [[Mujo Musagić]], bosanskohercegovački pisac * [[25. april]] – [[Johan Cruijff]], [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]aš * [[27. april]] – [[Irfan Horozović]], bosanskohercegovački književnik === Maj === * [[1. maj]] – [[Enes Kišević]], bosanskohercegovački književnik * [[19. maj]] – [[Džemaludin Alić]], bosanskohercegovački književnik === Juni === * [[2. juni]] – [[Boris Nilević]], bosanskohercegovački historičar * [[17. juni]] – [[Blaž Kraljević]], zapovjednik HOS-a u Bosni i Hercegovini, general Armije RBiH * [[21. juni]] – [[Fernando Savater]], španski filozof * [[30. juni]] – [[Torsten Wadman]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[2. juli]] – [[Larry David]], američki scenarist, glumac i televizijski producent * [[8. juli]] – [[Mehmed Alagić]], general Armije RBiH * [[19. juli]] – [[Brian May]], gitarist grupe [[Queen]] * [[24. juli]] – [[Predrag Ejdus]], [[srbija]]nski i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] televizijski i pozorišni glumac kao i profesor glume * [[30. juli]] ** [[Zdravko Grebo]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pravo|pravnik]] i aktivist ** [[30. juli]] – [[Arnold Schwarzenegger]], austrijsko-američki glumac i političar === August === * [[12. august]] – [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar sa ostrva [[Američka Samoa|Američke Samoe]] * [[14. august]] – [[Enes Duraković]], bosanskohercegovački književni historičar i esejist * [[21. august]] – [[Želimir Altarac]] – Čičak, bosanskohercegovački novinar i disk-džokej * [[29. august]] ** [[Georges Ifrah]], francuski historičar matematike ** [[Mihalj Kertes]], srbijanski političar === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Pierantonio Clementi]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac * [[9. septembar]] – [[Heikki Ikola]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu === Oktobar === * [[16. oktobar]] – [[Terry Griffiths]], velški snukeraš * [[26. oktobar]] – [[Hillary Clinton]], američka političarka i pravnica * [[27. oktobar]] ** [[Keith Oliver (biatlonac)|Keith Oliver]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] ** [[Noël Turrell]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Tor Svendsberget]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[8. novembar]] – [[Nakib Abdagić]], bosanskohercegovački književnik i glumac * [[15. novembar]] – [[Bojan Kurajica]], [[SFRJ|jugoslavenski]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[21. novembar]] – [[Michel Sogny]], [[Francuska|francuski]] [[pijanist]]a, [[kompozitor]] i [[pisac]] [[Mađarska|mađarskog]] porijekla === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Oliver Dragojević]], hrvatski pjevač * [[14. decembar]] – [[Svetlana Bojković]], srbijanska glumica * [[17. decembar]] – [[Gulruhsor Safijeva]], sovjetska, tadžička i ruska pjesnikinja, prevoditeljica i iranistica * [[22. decembar]] – [[Meddžida Kreso]], bosanskohercegovačka političarka == Umrli == * [[9. januar]] – [[Karl Mannheim]], mađarski sociolog i filozof * [[7. april]] – [[Henry Ford]], američki poslovni čovjek, osnivač [[Ford|Ford Motor Company]] * [[20. maj]] – [[Philipp Lenard]], njemački fizičar * [[21. juli]] – [[Žanka Stokić]], srbijanska glumica * [[26. septembar]] – [[Hugh Lofting]], britanski književnik * [[30. decembar]] – [[Alfred North Whitehead]], britansko-američki filozof, fizičar i matematičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Edward Appleton]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert Robinson]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Carl Cori]], [[SAD]] ** [[Gerty Cori]], [[SAD]] ** [[Bernardo Hussay]], [[Argentina]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[André Gide]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Friends Service Council]], [[The Quakers]], [[Velika Britanija]] ** [[American Friends Service Committee]], [[The Quakers]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1947}} {{Normativna kontrola}} sj8dcbmx7na0h4hh7k2wchxgv1dizac 0 7840 3846883 3843411 2026-05-16T12:52:01Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[25. novembar]] - [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike 3846883 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1865.''' (MDCCCLXV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru, 1865. godina naše ere (CE) i godine Gospodnje (AD), 865. godina drugog milenija, 65. godina 19. vijeka. Od početka 1865. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine. == Događaji == * [[17. maj]] - Osnovana [[Međunarodna telekomunikacijska unija]];<ref>{{Cite web|url=https://news.un.org/en/story/2015/05/498942|title=As International Telecommunication Union turns 150, Ban hails ‘resilience’ of oldest UN agency {{!}} UN News|date=17. 5. 2015|website=news.un.org|language=en|access-date=25. 10. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> * [[18. novembar]] - Priča [[Marka Twaina]] "The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County" objavljena u New Yorku. == 1865. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == * [[9. april]] - [[Erich Ludendorff]], njemački general u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] * [[30. april]] - [[Max Nettlau|Max Heinrich Hermann Reinhardt Nettlau]], njemačko-austrijski [[Anarhizam|anarhist]], [[historičar]] i biograf * [[25. maj]] - [[Pieter Zeeman]], holandski fizičar * [[3. juni]] - [[Đorđe V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|George V]], kralj Ujedinjenog Kraljevstva * [[10. juni]] - [[Frederick Albert Cook]], američki istraživač i pisac * [[19. juni]] - [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar * [[2. novembar]] - [[Warren G. Harding]], američki političar i predsjednik * [[25. novembar]] - [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike * [[8. decembar]] - [[Jean Sibelius]], finski kompozitor * [[30. decembar]] - [[Rudyard Kipling]], engleski književnik == Umrli == * [[25. februar]] - [[Otto Ludwig]], njemački književnik * [[3. mart]] - [[Mihovil Sučić]], bosanskohercegovački svećenik, liječnik i hirurg * [[15. april]] - [[Abraham Lincoln]], američki političar i državnik {{Commonscat|1865|1865.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.devletarsivleri.gov.tr/varliklar/dosyalar/eskisiteden/yayinlar/osmanli-arsivi-yayinlar/OSMANLI%20BELGELER%C4%B0NDE%20BOSNA%20HERSEK.pdf {{Normativna kontrola}} iv5wli288as4ob2k6nngk6llryj9k46 3846888 3846883 2026-05-16T12:55:43Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3846888 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1865.''' (MDCCCLXV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru, 1865. godina naše ere (CE) i godine Gospodnje (AD), 865. godina drugog milenija, 65. godina 19. vijeka. Od početka 1865. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine. == Događaji == * [[17. maj]] - Osnovana [[Međunarodna telekomunikacijska unija]];<ref>{{Cite web|url=https://news.un.org/en/story/2015/05/498942|title=As International Telecommunication Union turns 150, Ban hails ‘resilience’ of oldest UN agency {{!}} UN News|date=17. 5. 2015|website=news.un.org|language=en|access-date=25. 10. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> * [[18. novembar]] - Priča [[Marka Twaina]] "The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County" objavljena u New Yorku. == 1865. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == * [[9. april]] – [[Erich Ludendorff]], njemački general u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] * [[30. april]] – [[Max Nettlau|Max Heinrich Hermann Reinhardt Nettlau]], njemačko-austrijski [[Anarhizam|anarhist]], [[historičar]] i biograf * [[25. maj]] – [[Pieter Zeeman]], holandski fizičar * [[3. juni]] – [[Đorđe V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|George V]], kralj Ujedinjenog Kraljevstva * [[10. juni]] – [[Frederick Albert Cook]], američki istraživač i pisac * [[19. juni]] – [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar * [[2. novembar]] – [[Warren G. Harding]], američki političar i predsjednik * [[25. novembar]] – [[Arthur Piaget]], švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike * [[8. decembar]] – [[Jean Sibelius]], finski kompozitor * [[30. decembar]] – [[Rudyard Kipling]], engleski književnik == Umrli == * [[25. februar]] - [[Otto Ludwig]], njemački književnik * [[3. mart]] - [[Mihovil Sučić]], bosanskohercegovački svećenik, liječnik i hirurg * [[15. april]] - [[Abraham Lincoln]], američki političar i državnik {{Commonscat|1865|1865.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.devletarsivleri.gov.tr/varliklar/dosyalar/eskisiteden/yayinlar/osmanli-arsivi-yayinlar/OSMANLI%20BELGELER%C4%B0NDE%20BOSNA%20HERSEK.pdf {{Normativna kontrola}} 7cxjr6c8qkuhz2wcqm6yvu10p3l3gql 0 10804 3847109 3705204 2026-05-17T06:16:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847109 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Šta je mašinski vid (Mašinska vizija)?''' Mašinska vizija je tehnologija koja daje mogućnost računarskoj tehnologiji da obrađuje slike na način koji to rade vid i mozak živih bića, i na taj način klasifikuje informacije koje su od krucijalnog značaja za proizvodni proces. Ovo obuhvata procese kao što su optičko prepoznavanje slova i brojeva, inspekciju materijala i proizvoda, prepoznavanje objekata i njihove pozicije (pick and place). Iako postoji dugi niz godina, ova tehnologija je ušla u širu upotrebu poslednjih godina sa napredkom kompjuterskog hardvera i industrijskih kamera. U današnje vreme sistemi mašinske vizije su sastavni deo sistema industrijske automatike svih ozbiljnijih proizvodnih pogona, njima se automatizuje proces proizvodnje stvaranjem povratnih informacija koje se mogu koristiti za upravljanje proizvodnjom. U proizvodnji sistemi mašinskog vida, mogu se koristiti za otkrivanje defekata proizvoda, praćenje objekata, sortiranje i klasifikaciju, merenje i proveru dimenzija, očitavanje etiketa i drugo. ===== Koje su prednosti mašinske vizije u odnosu na ljudski vid? ===== Prednosti mašinske vizije u odnosu na ljudski vid su brzina, mogućnost rada u surovim ambijentalnim uslovima, stalna prisutnost bez zamora koji se javlja u slučaju ljudskog vida. Takođe ono što mašinsku viziju odvaja od ljudskog vida je širok spektar elektromagnetnih talasa na koje mogu reagovati. Neke kamere osim vidljivog, rade i u spektru infracrvenog i ultraljubičastog zračenja, što je nemoguće videti ljudskim okom. Neke kamere koriste i rendgenske talase, čime se postiže uvid i u unutrašnju strukturu materijala.<ref>{{Cite web|url=https://sigurnosnisistemi.rs/vizuelna-inspekcija/vizuelna-kontrola-kvaliteta-proizvoda|title=Vizuelna kontrola kvaliteta proizvoda {{!}} VIZUELNA INSPEKCIJA|website=sigurnosnisistemi.rs|access-date=16. 4. 2025|archive-date=13. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250613152519/https://sigurnosnisistemi.rs/vizuelna-inspekcija/vizuelna-kontrola-kvaliteta-proizvoda|url-status=dead}}</ref> == Vanjski linkovi == * http://books.google.com/books?id=x_1IauK-M2cC&lpg=PA429&pg=PA429#v=onepage&q&f=false {{Commonscat|Machine vision}}https://sigurnosnisistemi.rs/vizuelna-inspekcija/vizuelna-kontrola-kvaliteta-proizvoda {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250613152519/https://sigurnosnisistemi.rs/vizuelna-inspekcija/vizuelna-kontrola-kvaliteta-proizvoda |date=13. 6. 2025 }}<nowiki/>{{Tehnologije u nastajanju}} [[Kategorija:Vještačka inteligencija]] pb1t7xl85mnrtjrzikvdh87esrchzcl 0 10840 3847111 3537889 2026-05-17T06:39:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847111 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Split trg Republike.jpg|mini|[[Split]], domaćin 8. mediteranskih igara 1979.]] '''Mediteranske igre''' jesu sportske igre [[Mediteranske zemlje|mediteranskih zemalja]] i naroda uz [[Mediteran|more]]. [[Bosna i Hercegovina]] nastavlja bogatu tradiciju [[Jugoslavija|jugoslavenskih nastupa]], a učestvuje od sredine [[1990te|1990-ih]]. Ideja za Igre potiče od [[Egipat|Egipćanina]] Muhameda Tahira Paše, tadašnjeg predsjednika Nacionalnog olimpijskog komiteta [[Egipat|Egipta]], koji je prvi put [[1948.]] na ljetnim [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] predložio održavanje ovih igara. Prve Mediteranske igre održane su [[1951]], dok su sljedeće uvijek održavane godinu dana prije ljetnih olimpijskih igara. U [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] su održane [[1979]], a grad domaćin bio im je [[Split]]. Svečano ih je otvorio predsjednik [[Josip Broz Tito]]. Od [[1991]]. Održavaju se u četvorogodišnjem ritmu, i to uvijek nakon ljetnih Olimpijskih igara. == Zemlje učesnice == [[Datoteka:Partecipanti GdM.png|thumb|right|300px|Države učesnice]] * [[Afrika]]: [[Alžir]], [[Egipat]], [[Libija]], [[Maroko]] i [[Tunis]] * [[Azija]]: [[Liban]], [[Sirija]] * [[Evropa]]: [[Albanija]], [[Andora]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Francuska]], [[Grčka]], [[Hrvatska]], [[Italija]], [[Kipar]], [[Kosovo]], [[Malta]], [[Monako]], [[Portugal]], [[San Marino]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]], [[Srbija]], [[Španija]], [[Turska]]. Jedina zemlja, koja leži na [[Mediteran]]u, a ne učestvuje na Igrama jeste [[Izrael]]. [[Kosovo]] je postalo članica [[Međunarodni komitet Mediteranskih igara|Međunarodnog komiteta Mediteranskih igara]] u oktobru 2015. i prvi put je učestvovalo na igrama 2018. godine u španskoj Tarragoni.<ref>[http://www.insidethegames.biz/articles/1031327/exclusive-kosovo-accepted-as-member-of-international-committee-of-the-mediterranean-games Kosovo accepted as member of International Committee of the Mediterranean Games] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180703075441/https://www.insidethegames.biz/articles/1031327/exclusive-kosovo-accepted-as-member-of-international-committee-of-the-mediterranean-games |date=3. 7. 2018 }}.</ref> == Vrste sportova == [[2005]]. u programu Mediteranskih igara nalazile su se sljedeće vrste sportova: [[Plivanje]], [[vaterpolo]], [[streljaštvo]], [[košarka]], [[kuglanje]], [[boks]], [[kajak]], [[biciklizam]], [[jahanje]], [[mačevanje]], [[nogomet]], [[golf]], [[atletika]], [[rukomet]], [[džudo]], [[karate]], [[veslanje]], [[jedrenje]], [[streličarstvo]], [[stoni tenis]], [[odbojka]], [[odbojka na pijesku]], [[dizanje tegova]], [[hrvanje]]. == Mjesta održavanja == [[Datoteka:Edizioni gdm.png|thumb|right|450px|Gradovi domaćini Meduteranskih igara]] {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Mjesto ! Zemlja |- | 1951. | [[Aleksandrija]] | data-sort-value="Egipat"| {{ZID|Egipat}} |- | 1955. | [[Barcelona]] | data-sort-value="Španija"| {{ZID|Španija}} |- | 1959. | [[Bejrut]] | data-sort-value="Liban"| {{ZID|Liban}} |- | 1963. | [[Napulj]] | data-sort-value="Italija"| {{ZID|Italija}} |- | 1967. | [[Tunis]] | data-sort-value="Tunis"| {{ZID|Tunis}} |- | 1971. | [[Izmir]] | data-sort-value="Turska"| {{ZID|Turska}} |- | 1975. | [[Alžir]] | data-sort-value="Alžir"| {{ZID|Alžir}} |- | 1979. | [[Split]] | data-sort-value="Jugoslavija"| {{ZID|Jugoslavija}} |- | 1983. | [[Casablanca]] | data-sort-value="Maroko"| {{ZID|Maroko}} |- | 1987. | [[Latakia]] | data-sort-value="Sirija"| {{ZID|Sirija}} |- | 1991. | [[Atina]] | data-sort-value="Grčka"| {{ZID|Grčka}} |- | 1993. | [[Languedoc-Roussillon]] | data-sort-value="Francuska"| {{ZID|Francuska}} |- | 1997. | [[Bari]] | data-sort-value="Italija"| {{ZID|Italija}} |- | 2001. | [[Tunis]] | data-sort-value="Tunis"| {{ZID|Tunis}} |- | 2005. | [[Almería]] | data-sort-value="Španija"| {{ZID|Španija}} |- | 2009. | [[Pescara]] | data-sort-value="Italija"| {{ZID|Italija}} |- | 2013. | [[Mersin]] | data-sort-value="Turska"| {{ZID|Turska}} |- | 2017. | [[Tarragona]] | data-sort-value="Španija"| {{ZID|Španija}} |- | 2021. | [[Oran]] | data-sort-value="Alžir"| {{ZID|Alžir}} |} == Medalje == {| class="wikitable sortable" ! Rang ! Zemlja ! Zlato ! Srebro ! Bronza ! Ukupno |- | 1. ||align=left data-sort-value="Italija"| {{ZID|Italija}} || 687 || 584 || 515 || '''1786''' |- | 2. ||align=left data-sort-value="Francuska"| {{ZID|Francuska}} || 529 || 467 || 409 || '''1405''' |- | 3. ||align=left data-sort-value="Turska"| {{ZID|Turska}} || 243 || 155 || 178 || '''576''' |- | 4. ||align=left data-sort-value="Španija"| {{ZID|Španija}} || 241 || 356 || 436 || '''1033''' |- | 5. ||align=left data-sort-value="Jugoslavija"| {{ZID|Jugoslavija}} || 191 || 168 || 155 || '''514''' |- | 6. ||align=left data-sort-value="Grčka"| {{ZID|Grčka}} || 146 || 201 || 260 || '''607''' |- | 7. ||align=left data-sort-value="Egipat"| {{ZID|Egipat}} || 92 || 151 || 178 || '''421''' |- | 8. ||align=left data-sort-value="Tunis"| {{ZID|Tunis}} || 57 || 50 || 97 || '''204''' |- | 9. ||align=left data-sort-value="Alžir"| {{ZID|Alžir}} || 53 || 50 || 81 || '''184''' |- | 10. ||align=left data-sort-value="Maroko"| {{ZID|Maroko}} || 46 || 51 || 75 || '''172''' |- | 11. ||align=left data-sort-value="Hrvatska"| {{ZID|Hrvatska}} || 26 || 38 || 46 || '''110''' |- | 12. ||align=left data-sort-value="Slovenija"| {{ZID|Slovenija}} || 25 || 27 || 45 || '''97''' |- | 13. ||align=left data-sort-value="Sirija"| {{ZID|Sirija}} || 24 || 32 || 66 || '''122''' |- | 14. ||align=left data-sort-value="UAR"| {{ZID|Ujedinjena Arapska Republika}} || 23 || 21 || 30 || '''74''' |- | 15. ||align=left data-sort-value="Srbija"| {{ZID|Srbija}} || 16 || 18 || 42 || '''76''' |- | 16. ||align=left data-sort-value="Liban"| {{ZID|Liban}} || 10 || 22 || 40 || '''72''' |- | 17. ||align=left data-sort-value="Kipar"| {{ZID|Kipar}} || 5 || 11 || 12 || '''28''' |- | 18. ||align=left data-sort-value="Albanija"| {{ZID|Albanija}} || 3 || 11 || 13 || '''27''' |- | 19. ||align=left data-sort-value="Bosna i Hercegovina"| {{ZID|Bosna i Hercegovina}} || 3 || 3 || 8 || '''14''' |- | 20. ||align=left data-sort-value="Libija"| {{ZID|Libija}} || 1 || 1 || 7 || '''9''' |- | 21. ||align=left data-sort-value="San Marino"| {{ZID|San Marino}} || 0 || 4 || 0 || '''4''' |- | 22. ||align=left data-sort-value="Malta"| {{ZID|Malta}} || 0 || 1 || 3 || '''4''' |- | 23. ||align=left data-sort-value="Maroko"| {{ZID|Monako}} || 0 || 0 || 1 || '''1''' |- !colspan="2"| Ukupno || 2421 || 2422 || 2697 || 7540 |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mediterranean Games|Mediteranske igre}} * [https://web.archive.org/web/20070203034857/http://www.cijm.net/ International Mediterranean Games Committee] * [https://web.archive.org/web/20111110032540/http://www.abruzzen-online.de/de/mittelmeerspiele-pescara-2009 Informacije o mediteanskim igrama 2009. u italijanskoj Pescari (na njemačkom jeziku)] == Reference == {{reference}} {{Mediteranske igre}} [[Kategorija:Sport]] [[Kategorija:Mediteranske igre]] [[Kategorija:Mediteran]] [[Kategorija:Višesportski događaji]] qs4vaz1yfxa4d8nrkn5fm0f61kp6mtq 0 11791 3846831 3776119 2026-05-16T12:35:11Z Mhare 481 3846831 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Atmel atmega32 mikrokontrolleri.jpg|mini|Integralno kolo u kućištu s izvodima]] '''Integralno kolo''' ({{jez-en|integrated circuit}} – IC), također '''čip''' ili '''mikročip''', jest [[mikroelektronika|mikroelektronički]] sklop u kojem su [[tranzistor]]i, [[dioda|diode]], [[otpornik|otpornici]], [[kondenzator]]i i njihove međusobne veze izrađeni na malom komadu [[poluprovodnik]]a, najčešće [[silicij]]a. Uvođenje integralnih kola omogućilo je zamjenu velikog broja pojedinačnih elektroničkih komponenti jednim pouzdanim i serijski proizvodivim elementom, što je bilo presudno za razvoj savremene [[računarstvo|računarske]] i komunikacijske opreme.<ref name="Britannica">{{cite web |title=Integrated circuit |url=https://www.britannica.com/technology/integrated-circuit |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Osnovna ideja integralnog kola jest da se cijeli elektronički sklop ne gradi povezivanjem odvojenih komponenti žicama, nego da se komponente i veze između njih oblikuju na istom poluprovodničkom supstratu. Time se smanjuju dimenzije, potrošnja energije i cijena po funkciji, a povećavaju brzina rada i pouzdanost. Integralna kola danas se nalaze u gotovo svim elektroničkim uređajima, od [[računar]]a, [[mobilni telefon|mobilnih telefona]] i automobila do kućanskih aparata i industrijskih upravljačkih sistema.<ref name="Britannica"/> == Građa == Integralno kolo najčešće se sastoji od poluprovodničkog čipa i zaštitnog kućišta. Čip je aktivni dio uređaja: na njemu su fotolitografskim, difuzijskim, implantacijskim, oksidacijskim i metalizacijskim postupcima oblikovani slojevi koji čine tranzistore i druge elemente kola. Nakon izrade, pojedinačni čipovi se odvajaju s poluprovodničke pločice, električno povezuju s izvodima kućišta i zatvaraju radi mehaničke i hemijske zaštite.<ref name="BritannicaFabrication">{{cite web |title=Integrated circuit – Fabrication, Components, Processes |url=https://www.britannica.com/technology/integrated-circuit/Fabricating-ICs |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Kućište omogućava rukovanje kolom, njegovo hlađenje i spajanje na [[štampana ploča|štampanu ploču]]. Izvodi mogu biti izvedeni kao nožice, lemne površine ili kuglični kontakti, zavisno od namjene i gustine povezivanja. Starija i jednostavnija kola često su smještena u kućišta s izvodima kroz ploču, dok se u savremenoj elektronici široko koriste površinski montirana kućišta. Broj izvoda zavisi od funkcije kola: jednostavni analogni sklopovi mogu imati mali broj kontakata, dok složeni [[mikroprocesor]]i, memorijski čipovi i sistemska kola imaju stotine ili hiljade priključaka. Elektroničke veze unutar čipa zamjenjuju spoljne žičane veze koje su ranije spajale pojedinačne komponente. Upravo je uklanjanje velikog broja takvih veza bilo jedan od glavnih razloga za razvoj integralnog kola, jer su u složenim uređajima žice i lemni spojevi zauzimali prostor, povećavali troškove i bili čest izvor kvarova.<ref name="CHMNoyce">{{cite web |title=1959: Practical Monolithic Integrated Circuit Concept Patented |url=https://www.computerhistory.org/siliconengine/practical-monolithic-integrated-circuit-concept-patented/ |website=Computer History Museum |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Historija == Rani koncepti integracije elektroničkih komponenti pojavili su se prije komercijalne proizvodnje čipova. Njemački inženjer [[Werner Jacobi]] iz kompanije Siemens & Halske prijavio je 1949. patent za "poluprovodničko pojačalo" koje je sadržavalo više tranzistorskih elemenata na zajedničkoj osnovi, čime je anticipirao važne elemente kasnijeg integralnog kola.<ref name="DPMA">{{cite web |title=Jack Kilby & Integrated Circuit |url=https://www.dpma.de/english/our_office/publications/milestones/computerpioneers/65yearsintegratedcircuit/index.html |website=German Patent and Trade Mark Office |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Britanski inženjer [[Geoffrey Dummer]] početkom 1950-ih predlagao je izradu elektroničkog sklopa u jednom poluprovodničkom bloku, ali ta zamisao tada nije dovela do industrijski upotrebljivog proizvoda.<ref name="DPMA"/> Prvo praktično integralno kolo povezuje se s radom [[Jack Kilby|Jacka Kilbyja]] u kompaniji [[Texas Instruments]]. Kilby je 1958. pokazao radni prototip sklopa izrađenog na komadu germanija, u kojem su osnovni elementi kola bili integrirani u zajednički poluprovodnički materijal.<ref name="NobelKilby">{{cite web |title=The Nobel Prize in Physics 2000 – Jack S. Kilby |url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2000/kilby/facts/ |website=NobelPrize.org |publisher=Nobel Prize Outreach |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Nezavisno od njega, [[Robert Noyce]] iz kompanije [[Fairchild Semiconductor]] razvio je 1959. koncept monolitnog silicijskog integralnog kola zasnovanog na planarnom procesu [[Jean Hoerni|Jeana Hoernija]]. Noyceova upotreba metalnih veza preko oksidnog sloja omogućila je proizvodnju kompletnog kola na jednom silicijskom čipu i postala osnova masovne proizvodnje integralnih kola.<ref name="CHMNoyce"/> Kilby i Noyce danas se najčešće navode kao suizumitelji integralnog kola. Kilby je za doprinos izumu integralnog kola dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2000, dok Noyce nije mogao biti uključen u nagradu jer je umro 1990.<ref name="NobelKilby"/><ref name="CHMNoyce"/> Njihov rad omogućio je razvoj [[mikroprocesor]]a, memorijskih čipova i drugih visokointegriranih elektroničkih sistema. == Vrste i primjena == Prema načinu obrade signala, integralna kola najčešće se dijele na analogna, digitalna i mješovita. Analogna kola obrađuju kontinuirane električne signale i koriste se u pojačavačima, regulatorima, filtrima, senzorima i radiofrekvencijskim sklopovima. Digitalna kola rade s diskretnim logičkim stanjima i čine osnovu [[Procesor (računarstvo)|procesora]], [[memorija (računarstvo)|memorije]], programabilnih logičkih kola i računarskih kontrolera. Mješovita kola kombinuju analogne i digitalne dijelove, naprimjer u [[analogno-digitalni pretvarač|analogno-digitalnim]] i digitalno-analognim pretvaračima, modemima i komunikacijskim čipovima.<ref name="Britannica"/> Prema stepenu integracije, uobičajeno se razlikuju kola male, srednje, velike i vrlo velike integracije. Rani čipovi sadržavali su nekoliko ili nekoliko desetina tranzistora, dok savremeni procesori i memorijski sklopovi sadrže milijarde tranzistora. Takav rast gustoće komponenti povezan je s razvojem fotolitografije, poboljšanjem poluprovodničkih procesa i smanjenjem dimenzija osnovnih elemenata kola. Primjeri integralnih kola uključuju: * [[mikroprocesor]]e; * [[mikrokontroler]]e; * [[Memorija računara|memorijske čipove]], uključujući [[RAM]], [[ROM]] i [[Flash memorija|fleš-memoriju]]; * analogne i operacione pojačavače; * tajmere i oscilatore; * komunikacijske sklopove, uključujući kodere, dekodere, [[Modem|modeme]] i radiofrekvencijske čipove; * upravljačka i energetska kola za napajanja, motore i senzore. Velika gustina elemenata na maloj površini stvara i problem odvođenja toplote. Kod kola velike potrošnje, naročito mikroprocesora, grafičkih procesora i energetskih modula, potrebni su hladnjaci, ventilatori, toplotne cijevi ili drugi sistemi za hlađenje. Dozvoljeni temperaturni opseg rada zavisi od konkretne izvedbe, kućišta i namjene, pa se navodi u tehničkoj dokumentaciji proizvođača. == Značaj == Integralno kolo jedan je od temeljnih izuma savremene elektronike. Omogućilo je minijaturizaciju računara, razvoj pouzdanih digitalnih sistema, masovnu proizvodnju potrošačke elektronike i nastanak globalne poluprovodničke industrije. Historija njegovog razvoja usko je povezana s nastankom [[Silicijska dolina|Silicijske doline]], razvojem kompanija Texas Instruments i Fairchild Semiconductor te kasnijim usponom industrije mikroprocesora.<ref name="Reid">{{cite book |last=Reid |first=T. R. |title=The Chip: How Two Americans Invented the Microchip and Launched a Revolution |publisher=Random House Trade Paperbacks |year=2001 |isbn=978-0-375-75828-7}}</ref><ref name="Makers">{{cite book |last1=Lécuyer |first1=Christophe |last2=Brock |first2=David C. |title=Makers of the Microchip: A Documentary History of Fairchild Semiconductor |publisher=MIT Press |year=2010 |isbn=978-0-262-01424-3}}</ref> == Također pogledajte == * [[Računarsko inženjerstvo]] * [[Elektrotehnika]] * [[Mikroelektronika]] * [[Poluprovodnik]] * [[Tranzistor]] * [[Mikroprocesor]] * [[Mooreov zakon]] == Literatura == * {{cite book |last=Reid |first=T. R. |title=The Chip: How Two Americans Invented the Microchip and Launched a Revolution |publisher=Random House Trade Paperbacks |year=2001 |isbn=978-0-375-75828-7}} * {{cite book |last1=Lécuyer |first1=Christophe |last2=Brock |first2=David C. |title=Makers of the Microchip: A Documentary History of Fairchild Semiconductor |publisher=MIT Press |year=2010 |isbn=978-0-262-01424-3}} * {{cite book |last1=Riordan |first1=Michael |last2=Hoddeson |first2=Lillian |title=Crystal Fire: The Invention of the Transistor and the Birth of the Information Age |publisher=W. W. Norton & Company |year=1998 |isbn=978-0-393-31851-7}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Integrated circuits}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Integralno kolo}} [[Kategorija:Elektronika]] [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Američki izumi]] [[Kategorija:Njemački izumi]] 3jx4zig5ebakst6e5cwgjuow1l2hdvc 3846833 3846831 2026-05-16T12:37:41Z Mhare 481 3846833 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Atmel atmega32 mikrokontrolleri.jpg|mini|Integralno kolo u kućištu s izvodima]] '''Integralno kolo''' ({{jez-en|integrated circuit}} – IC), također '''čip''' ili '''mikročip''', jest [[mikroelektronika|mikroelektronički]] sklop u kojem su [[tranzistor]]i, [[dioda|diode]], [[otpornik|otpornici]], [[kondenzator]]i i njihove međusobne veze izrađeni na malom komadu [[poluprovodnik]]a, najčešće [[silicij]]a. Uvođenje integralnih kola omogućilo je zamjenu velikog broja pojedinačnih elektroničkih komponenti jednim pouzdanim i serijski proizvodivim elementom, što je bilo presudno za razvoj savremene [[računarstvo|računarske]] i komunikacijske opreme.<ref name="Britannica">{{cite web |title=Integrated circuit |url=https://www.britannica.com/technology/integrated-circuit |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Osnovna ideja integralnog kola jest da se cijeli elektronički sklop ne gradi povezivanjem odvojenih komponenti žicama, nego da se komponente i veze između njih oblikuju na istom poluprovodničkom supstratu. Time se smanjuju dimenzije, potrošnja energije i cijena po funkciji, a povećavaju brzina rada i pouzdanost. Integralna kola danas se nalaze u gotovo svim elektroničkim uređajima, od [[računar]]a, [[mobilni telefon|mobilnih telefona]] i automobila do kućanskih aparata i industrijskih upravljačkih sistema.<ref name="Britannica"/> == Građa == [[File:NXP_PCF8577C_LCD_driver_with_I²C_(Colour_Corrected).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:NXP_PCF8577C_LCD_driver_with_I%C2%B2C_(Colour_Corrected).jpg|mini|[[Mikroskop|Mikroskopska]] slika integralnog kola koji se koristi za upravljanje [[LCD monitor|LCD]] zaslonima. Raspored pinova je tamni krug koji okružuje integralno kolo.]] Integralno kolo najčešće se sastoji od poluprovodničkog čipa i zaštitnog kućišta. Čip je aktivni dio uređaja: na njemu su fotolitografskim, difuzijskim, implantacijskim, oksidacijskim i metalizacijskim postupcima oblikovani slojevi koji čine tranzistore i druge elemente kola. Nakon izrade, pojedinačni čipovi se odvajaju s poluprovodničke pločice, električno povezuju s izvodima kućišta i zatvaraju radi mehaničke i hemijske zaštite.<ref name="BritannicaFabrication">{{cite web |title=Integrated circuit – Fabrication, Components, Processes |url=https://www.britannica.com/technology/integrated-circuit/Fabricating-ICs |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Kućište omogućava rukovanje kolom, njegovo hlađenje i spajanje na [[štampana ploča|štampanu ploču]]. Izvodi mogu biti izvedeni kao nožice, lemne površine ili kuglični kontakti, zavisno od namjene i gustine povezivanja. Starija i jednostavnija kola često su smještena u kućišta s izvodima kroz ploču, dok se u savremenoj elektronici široko koriste površinski montirana kućišta. Broj izvoda zavisi od funkcije kola: jednostavni analogni sklopovi mogu imati mali broj kontakata, dok složeni [[mikroprocesor]]i, memorijski čipovi i sistemska kola imaju stotine ili hiljade priključaka. Elektroničke veze unutar čipa zamjenjuju spoljne žičane veze koje su ranije spajale pojedinačne komponente. Upravo je uklanjanje velikog broja takvih veza bilo jedan od glavnih razloga za razvoj integralnog kola, jer su u složenim uređajima žice i lemni spojevi zauzimali prostor, povećavali troškove i bili čest izvor kvarova.<ref name="CHMNoyce">{{cite web |title=1959: Practical Monolithic Integrated Circuit Concept Patented |url=https://www.computerhistory.org/siliconengine/practical-monolithic-integrated-circuit-concept-patented/ |website=Computer History Museum |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Historija == Rani koncepti integracije elektroničkih komponenti pojavili su se prije komercijalne proizvodnje čipova. Njemački inženjer [[Werner Jacobi]] iz kompanije Siemens & Halske prijavio je 1949. patent za "poluprovodničko pojačalo" koje je sadržavalo više tranzistorskih elemenata na zajedničkoj osnovi, čime je anticipirao važne elemente kasnijeg integralnog kola.<ref name="DPMA">{{cite web |title=Jack Kilby & Integrated Circuit |url=https://www.dpma.de/english/our_office/publications/milestones/computerpioneers/65yearsintegratedcircuit/index.html |website=German Patent and Trade Mark Office |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Britanski inženjer [[Geoffrey Dummer]] početkom 1950-ih predlagao je izradu elektroničkog sklopa u jednom poluprovodničkom bloku, ali ta zamisao tada nije dovela do industrijski upotrebljivog proizvoda.<ref name="DPMA"/> Prvo praktično integralno kolo povezuje se s radom [[Jack Kilby|Jacka Kilbyja]] u kompaniji [[Texas Instruments]]. Kilby je 1958. pokazao radni prototip sklopa izrađenog na komadu germanija, u kojem su osnovni elementi kola bili integrirani u zajednički poluprovodnički materijal.<ref name="NobelKilby">{{cite web |title=The Nobel Prize in Physics 2000 – Jack S. Kilby |url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2000/kilby/facts/ |website=NobelPrize.org |publisher=Nobel Prize Outreach |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Nezavisno od njega, [[Robert Noyce]] iz kompanije [[Fairchild Semiconductor]] razvio je 1959. koncept monolitnog silicijskog integralnog kola zasnovanog na planarnom procesu [[Jean Hoerni|Jeana Hoernija]]. Noyceova upotreba metalnih veza preko oksidnog sloja omogućila je proizvodnju kompletnog kola na jednom silicijskom čipu i postala osnova masovne proizvodnje integralnih kola.<ref name="CHMNoyce"/> Kilby i Noyce danas se najčešće navode kao suizumitelji integralnog kola. Kilby je za doprinos izumu integralnog kola dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2000, dok Noyce nije mogao biti uključen u nagradu jer je umro 1990.<ref name="NobelKilby"/><ref name="CHMNoyce"/> Njihov rad omogućio je razvoj [[mikroprocesor]]a, memorijskih čipova i drugih visokointegriranih elektroničkih sistema. == Vrste i primjena == Prema načinu obrade signala, integralna kola najčešće se dijele na analogna, digitalna i mješovita. Analogna kola obrađuju kontinuirane električne signale i koriste se u pojačavačima, regulatorima, filtrima, senzorima i radiofrekvencijskim sklopovima. Digitalna kola rade s diskretnim logičkim stanjima i čine osnovu [[Procesor (računarstvo)|procesora]], [[memorija (računarstvo)|memorije]], programabilnih logičkih kola i računarskih kontrolera. Mješovita kola kombinuju analogne i digitalne dijelove, naprimjer u [[analogno-digitalni pretvarač|analogno-digitalnim]] i digitalno-analognim pretvaračima, modemima i komunikacijskim čipovima.<ref name="Britannica"/> Prema stepenu integracije, uobičajeno se razlikuju kola male, srednje, velike i vrlo velike integracije. Rani čipovi sadržavali su nekoliko ili nekoliko desetina tranzistora, dok savremeni procesori i memorijski sklopovi sadrže milijarde tranzistora. Takav rast gustoće komponenti povezan je s razvojem fotolitografije, poboljšanjem poluprovodničkih procesa i smanjenjem dimenzija osnovnih elemenata kola. Primjeri integralnih kola uključuju: * [[mikroprocesor]]e; * [[mikrokontroler]]e; * [[Memorija računara|memorijske čipove]], uključujući [[RAM]], [[ROM]] i [[Flash memorija|fleš-memoriju]]; * analogne i operacione pojačavače; * tajmere i oscilatore; * komunikacijske sklopove, uključujući kodere, dekodere, [[Modem|modeme]] i radiofrekvencijske čipove; * upravljačka i energetska kola za napajanja, motore i senzore. Velika gustina elemenata na maloj površini stvara i problem odvođenja toplote. Kod kola velike potrošnje, naročito mikroprocesora, grafičkih procesora i energetskih modula, potrebni su hladnjaci, ventilatori, toplotne cijevi ili drugi sistemi za hlađenje. Dozvoljeni temperaturni opseg rada zavisi od konkretne izvedbe, kućišta i namjene, pa se navodi u tehničkoj dokumentaciji proizvođača. == Značaj == Integralno kolo jedan je od temeljnih izuma savremene elektronike. Omogućilo je minijaturizaciju računara, razvoj pouzdanih digitalnih sistema, masovnu proizvodnju potrošačke elektronike i nastanak globalne poluprovodničke industrije. Historija njegovog razvoja usko je povezana s nastankom [[Silicijska dolina|Silicijske doline]], razvojem kompanija Texas Instruments i Fairchild Semiconductor te kasnijim usponom industrije mikroprocesora.<ref name="Reid">{{cite book |last=Reid |first=T. R. |title=The Chip: How Two Americans Invented the Microchip and Launched a Revolution |publisher=Random House Trade Paperbacks |year=2001 |isbn=978-0-375-75828-7}}</ref><ref name="Makers">{{cite book |last1=Lécuyer |first1=Christophe |last2=Brock |first2=David C. |title=Makers of the Microchip: A Documentary History of Fairchild Semiconductor |publisher=MIT Press |year=2010 |isbn=978-0-262-01424-3}}</ref> == Također pogledajte == * [[Računarsko inženjerstvo]] * [[Elektrotehnika]] * [[Mikroelektronika]] * [[Poluprovodnik]] * [[Tranzistor]] * [[Mikroprocesor]] * [[Mooreov zakon]] == Literatura == * {{cite book |last=Reid |first=T. R. |title=The Chip: How Two Americans Invented the Microchip and Launched a Revolution |publisher=Random House Trade Paperbacks |year=2001 |isbn=978-0-375-75828-7}} * {{cite book |last1=Lécuyer |first1=Christophe |last2=Brock |first2=David C. |title=Makers of the Microchip: A Documentary History of Fairchild Semiconductor |publisher=MIT Press |year=2010 |isbn=978-0-262-01424-3}} * {{cite book |last1=Riordan |first1=Michael |last2=Hoddeson |first2=Lillian |title=Crystal Fire: The Invention of the Transistor and the Birth of the Information Age |publisher=W. W. Norton & Company |year=1998 |isbn=978-0-393-31851-7}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Integrated circuits}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Integralno kolo}} [[Kategorija:Elektronika]] [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Američki izumi]] [[Kategorija:Njemački izumi]] aqj0zv3h8v2igf66xl4pahaa7c0kky0 3846835 3846833 2026-05-16T12:39:40Z Mhare 481 3846835 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Atmel atmega32 mikrokontrolleri.jpg|mini|Integralno kolo u kućištu s izvodima]] '''Integralno kolo''' ({{jez-en|integrated circuit}} – IC), također '''čip''' ili '''mikročip''', jest [[mikroelektronika|mikroelektronički]] sklop u kojem su [[tranzistor]]i, [[dioda|diode]], [[otpornik|otpornici]], [[kondenzator]]i i njihove međusobne veze izrađeni na malom komadu [[poluprovodnik]]a, najčešće [[silicij]]a. Uvođenje integralnih kola omogućilo je zamjenu velikog broja pojedinačnih elektroničkih komponenti jednim pouzdanim i serijski proizvodivim elementom, što je bilo presudno za razvoj savremene [[računarstvo|računarske]] i komunikacijske opreme.<ref name="Britannica">{{cite web |title=Integrated circuit |url=https://www.britannica.com/technology/integrated-circuit |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="chipBasics">{{cite web|url=https://www.asml.com/en/technology/all-about-microchips/microchip-basics|title=The basics of microchips|publisher=[[ASML Holding|ASML]]}}</ref> Osnovna ideja integralnog kola jest da se cijeli elektronički sklop ne gradi povezivanjem odvojenih komponenti žicama, nego da se komponente i veze između njih oblikuju na istom poluprovodničkom supstratu. Time se smanjuju dimenzije, potrošnja energije i cijena po funkciji, a povećavaju brzina rada i pouzdanost. Integralna kola danas se nalaze u gotovo svim elektroničkim uređajima, od [[računar]]a, [[mobilni telefon|mobilnih telefona]] i automobila do kućanskih aparata i industrijskih upravljačkih sistema.<ref name="Britannica"/> == Građa == [[File:NXP_PCF8577C_LCD_driver_with_I²C_(Colour_Corrected).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:NXP_PCF8577C_LCD_driver_with_I%C2%B2C_(Colour_Corrected).jpg|mini|[[Mikroskop|Mikroskopska]] slika integralnog kola koji se koristi za upravljanje [[LCD monitor|LCD]] zaslonima. Raspored pinova je tamni krug koji okružuje integralno kolo.]] Integralno kolo najčešće se sastoji od poluprovodničkog čipa i zaštitnog kućišta. Čip je aktivni dio uređaja: na njemu su fotolitografskim, difuzijskim, implantacijskim, oksidacijskim i metalizacijskim postupcima oblikovani slojevi koji čine tranzistore i druge elemente kola. Nakon izrade, pojedinačni čipovi se odvajaju s poluprovodničke pločice, električno povezuju s izvodima kućišta i zatvaraju radi mehaničke i hemijske zaštite.<ref name="BritannicaFabrication">{{cite web |title=Integrated circuit – Fabrication, Components, Processes |url=https://www.britannica.com/technology/integrated-circuit/Fabricating-ICs |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Kućište omogućava rukovanje kolom, njegovo hlađenje i spajanje na [[štampana ploča|štampanu ploču]]. Izvodi mogu biti izvedeni kao nožice, lemne površine ili kuglični kontakti, zavisno od namjene i gustine povezivanja. Starija i jednostavnija kola često su smještena u kućišta s izvodima kroz ploču, dok se u savremenoj elektronici široko koriste površinski montirana kućišta. Broj izvoda zavisi od funkcije kola: jednostavni analogni sklopovi mogu imati mali broj kontakata, dok složeni [[mikroprocesor]]i, memorijski čipovi i sistemska kola imaju stotine ili hiljade priključaka. Elektroničke veze unutar čipa zamjenjuju spoljne žičane veze koje su ranije spajale pojedinačne komponente. Upravo je uklanjanje velikog broja takvih veza bilo jedan od glavnih razloga za razvoj integralnog kola, jer su u složenim uređajima žice i lemni spojevi zauzimali prostor, povećavali troškove i bili čest izvor kvarova.<ref name="CHMNoyce">{{cite web |title=1959: Practical Monolithic Integrated Circuit Concept Patented |url=https://www.computerhistory.org/siliconengine/practical-monolithic-integrated-circuit-concept-patented/ |website=Computer History Museum |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Historija == Rani koncepti integracije elektroničkih komponenti pojavili su se prije komercijalne proizvodnje čipova. Njemački inženjer [[Werner Jacobi]] iz kompanije Siemens & Halske prijavio je 1949. patent za "poluprovodničko pojačalo" koje je sadržavalo više tranzistorskih elemenata na zajedničkoj osnovi, čime je anticipirao važne elemente kasnijeg integralnog kola.<ref name="DPMA">{{cite web |title=Jack Kilby & Integrated Circuit |url=https://www.dpma.de/english/our_office/publications/milestones/computerpioneers/65yearsintegratedcircuit/index.html |website=German Patent and Trade Mark Office |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Britanski inženjer [[Geoffrey Dummer]] početkom 1950-ih predlagao je izradu elektroničkog sklopa u jednom poluprovodničkom bloku, ali ta zamisao tada nije dovela do industrijski upotrebljivog proizvoda.<ref name="DPMA"/> Prvo praktično integralno kolo povezuje se s radom [[Jack Kilby|Jacka Kilbyja]] u kompaniji [[Texas Instruments]].<ref name="micromodules">{{Cite web|url=http://www.eetimes.com/special/special_issues/millennium/milestones/kilby.html|title=Micromodules: the ultimate package|last=Rostky|first=George|website=EE Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20100107111717/http://www.eetimes.com/special/special_issues/millennium/milestones/kilby.html|archive-date=2010-01-07|access-date=2018-04-23}}</ref> Kilby je 1958. pokazao radni prototip sklopa izrađenog na komadu germanija, u kojem su osnovni elementi kola bili integrirani u zajednički poluprovodnički materijal.<ref name="NobelKilby">{{cite web |title=The Nobel Prize in Physics 2000 – Jack S. Kilby |url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2000/kilby/facts/ |website=NobelPrize.org |publisher=Nobel Prize Outreach |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Nezavisno od njega, [[Robert Noyce]] iz kompanije [[Fairchild Semiconductor]] razvio je 1959. koncept monolitnog silicijskog integralnog kola zasnovanog na planarnom procesu [[Jean Hoerni|Jeana Hoernija]]. Noyceova upotreba metalnih veza preko oksidnog sloja omogućila je proizvodnju kompletnog kola na jednom silicijskom čipu i postala osnova masovne proizvodnje integralnih kola.<ref name="CHMNoyce"/> Kilby i Noyce danas se najčešće navode kao suizumitelji integralnog kola. Kilby je za doprinos izumu integralnog kola dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2000, dok Noyce nije mogao biti uključen u nagradu jer je umro 1990.<ref name="NobelKilby"/><ref name="CHMNoyce"/> Njihov rad omogućio je razvoj [[mikroprocesor]]a, memorijskih čipova i drugih visokointegriranih elektroničkih sistema. == Vrste i primjena == Prema načinu obrade signala, integralna kola najčešće se dijele na analogna, digitalna i mješovita. Analogna kola obrađuju kontinuirane električne signale i koriste se u pojačavačima, regulatorima, filtrima, senzorima i radiofrekvencijskim sklopovima. Digitalna kola rade s diskretnim logičkim stanjima i čine osnovu [[Procesor (računarstvo)|procesora]], [[memorija (računarstvo)|memorije]], programabilnih logičkih kola i računarskih kontrolera. Mješovita kola kombinuju analogne i digitalne dijelove, naprimjer u [[analogno-digitalni pretvarač|analogno-digitalnim]] i digitalno-analognim pretvaračima, modemima i komunikacijskim čipovima.<ref name="Britannica"/> Prema stepenu integracije, uobičajeno se razlikuju kola male, srednje, velike i vrlo velike integracije. Rani čipovi sadržavali su nekoliko ili nekoliko desetina tranzistora, dok savremeni procesori i memorijski sklopovi sadrže milijarde tranzistora. Takav rast gustoće komponenti povezan je s razvojem fotolitografije, poboljšanjem poluprovodničkih procesa i smanjenjem dimenzija osnovnih elemenata kola. Primjeri integralnih kola uključuju: * [[mikroprocesor]]e; * [[mikrokontroler]]e; * [[Memorija računara|memorijske čipove]], uključujući [[RAM]], [[ROM]] i [[Flash memorija|fleš-memoriju]]; * analogne i operacione pojačavače; * tajmere i oscilatore; * komunikacijske sklopove, uključujući kodere, dekodere, [[Modem|modeme]] i radiofrekvencijske čipove; * upravljačka i energetska kola za napajanja, motore i senzore. Velika gustina elemenata na maloj površini stvara i problem odvođenja toplote. Kod kola velike potrošnje, naročito mikroprocesora, grafičkih procesora i energetskih modula, potrebni su hladnjaci, ventilatori, toplotne cijevi ili drugi sistemi za hlađenje. Dozvoljeni temperaturni opseg rada zavisi od konkretne izvedbe, kućišta i namjene, pa se navodi u tehničkoj dokumentaciji proizvođača. == Značaj == Integralno kolo jedan je od temeljnih izuma savremene elektronike. Omogućilo je minijaturizaciju računara, razvoj pouzdanih digitalnih sistema, masovnu proizvodnju potrošačke elektronike i nastanak globalne poluprovodničke industrije. Historija njegovog razvoja usko je povezana s nastankom [[Silicijska dolina|Silicijske doline]], razvojem kompanija Texas Instruments i Fairchild Semiconductor te kasnijim usponom industrije mikroprocesora.<ref name="Reid">{{cite book |last=Reid |first=T. R. |title=The Chip: How Two Americans Invented the Microchip and Launched a Revolution |publisher=Random House Trade Paperbacks |year=2001 |isbn=978-0-375-75828-7}}</ref><ref name="Makers">{{cite book |last1=Lécuyer |first1=Christophe |last2=Brock |first2=David C. |title=Makers of the Microchip: A Documentary History of Fairchild Semiconductor |publisher=MIT Press |year=2010 |isbn=978-0-262-01424-3}}</ref> == Također pogledajte == * [[Računarsko inženjerstvo]] * [[Elektrotehnika]] * [[Mikroelektronika]] * [[Poluprovodnik]] * [[Tranzistor]] * [[Mikroprocesor]] * [[Mooreov zakon]] == Literatura == * {{cite book |last=Reid |first=T. R. |title=The Chip: How Two Americans Invented the Microchip and Launched a Revolution |publisher=Random House Trade Paperbacks |year=2001 |isbn=978-0-375-75828-7}} * {{cite book |last1=Lécuyer |first1=Christophe |last2=Brock |first2=David C. |title=Makers of the Microchip: A Documentary History of Fairchild Semiconductor |publisher=MIT Press |year=2010 |isbn=978-0-262-01424-3}} * {{cite book |last1=Riordan |first1=Michael |last2=Hoddeson |first2=Lillian |title=Crystal Fire: The Invention of the Transistor and the Birth of the Information Age |publisher=W. W. Norton & Company |year=1998 |isbn=978-0-393-31851-7}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Integrated circuits}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Integralno kolo}} [[Kategorija:Elektronika]] [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Američki izumi]] [[Kategorija:Njemački izumi]] 4cdiimz67r7whsmsxq27k9szzzky8l8 0 12059 3847088 3672589 2026-05-17T02:52:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847088 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Communist-manifesto.png|mini|Naslovna strana Komunističkog manifesta.]] '''Komunistički manifest''', isto tako poznat kao '''Manifest Komunističke partije''', je jedan od najvažnijih političkih proglasa u historiji. Na zahtjev tada tajne organizacije [[Savez komunista]], njemački filozofi [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] su napisali ovaj proglas godine [[1847]]. Objavljen je prvobitno [[21. februar]]a [[1848]]. u Londonu na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] pod nazivom ''Manifest der Kommunistischen Partei'' u vrijeme izbijanja [[Revolucija 1848-1849|revolucije 1848.]] godine. Manifest je kasnije priznat kao jedan od najuticajnijih svjetskih političkih dokumenata. On predstavlja analitički pristup [[Klasna borba|klasnoj borbi]] (historijskoj i sadašnjoj) i sukobima [[Kapitalizam|kapitalizma]] i kapitalističkog načina proizvodnje, a ne predviđanju mogućih budućih oblika [[Komunizam|komunizma]]. Komunistički manifest objedinjuje Marksove i Engelsove teorije o prirodi društva i politike, naime da je, prema njihovim vlastitim riječima: "historija svih dosadašnjih društava je historija klasnih borbi". Također, u ovom proglasu se ukratko prikazuju njihove ideje o tome kako će kapitalističko društvo tog vremena na kraju biti zamijenjeno socijalizmom. Pri kraju Manifesta, autori pozivaju na "nasilno rušenje svih postojećih društvenih odnosa", što je poslužilo kao opravdanje za sve komunističke [[Revolucija|revolucije]] širom svijeta. U njemu se po prvi put izlažu i ciljevi komunističkog pokreta: proleterska revolucija koja će uvesti društveno uređenje zvano [[socijalizam]], ukinuti vlasništvo nad zemljom, nasljedno pravo, uvesti opće obrazovanje, nacionalizirati sredstva za proizvodnju te tradicionalnu obitelj zamijeniti komunama, sve u cilju postupnog ukidanja klasnih razlika, odumiranja države i stvaranja novog uređenja zvanog [[komunizam]]. Godine 2013. Manifest Komunističke partije je registrovan u [[UNESCO]]-ovom ''Programu sjećanja na svijet'' zajedno sa Marksovom knjigom [[Kapital]], Knjiga I.<ref>[http://www.unesco.de/kommunikation/mow/mow-deutschland/kommunistisches-manifest.html "Schriften von Karl Marx: "Das Minifest der Kommunistischen Partei" (1948) und "Das Kapital", ernster Band (1867)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160122235442/http://www.unesco.de/kommunikation/mow/mow-deutschland/kommunistisches-manifest.html |date=22. 1. 2016 }}. [[UNESCO]].</ref> == Sadržaj == Manifest komunističke partije je podijeljen na preambulu i 4 poglavlja, od kojih je zadnje kratki zaključak. Važno mjesto u Manifestu zauzima kritički osvrt na razne nemarksističke teorije socijalizma i reakcionarne "pseudo-socijalističke" doktrine poput [[Buržoaski socijalizam|buržoaskog socijalizma]]. Kritika je upućena utopijskom "grubom i nepromišljenom komunizmu" onih koji su jednostavno propagirali princip "zajedničkog privatnog vlasništva. Osim toga, u Manifestu se kaže da: {{Citat|komunisti, kao najodlučniji dio proletarijata, "nisu posebna stranka koja se suprotstavlja drugim radničkim strankama", nego da "svuda podržava svaki revolucionarni pokret usmjeren protiv postojećeg društvenog i političkog sistema", te "traži ujedinjenje i sporazume između demokratskih stranaka svih zemalja."}} Prvo poglavlje Manifesta pod nazivom, "Buržuji i proleteri", objašnjava [[Historijski materijalizam|materijalističku koncepciju historije]]. "Manifest" počinje riječima: {{Citat|"Bauk kruži Evropom - bauk komunizma. Sve snage stare Evrope sjedinile su se u svetu hajku protiv tog bauka, rimski [[papa]] i ruski car, kralj [[Klemens Wenzel von Metternich]], [[François Guizot]], francuski radikali i njemačka policija."}} Završava se sljedećim rečenicama: "Neka vladajuće klase drhte pred komunističkom revolucijom. Radnici nemaju šta da izgube sem svojih okova. A dobiće cijeli svijet". Potom slijedi i čuveni historijski slogan: {{Citat|"Proleteri svih zemalja, ujedinite se!".}} Društva su oduvijek imala oblik ugnjetavane većine koja je iskorištavana pod jarmom ugnjetavajuće manjine. U kapitalizmu, industrijska [[radnička klasa]], ili proletarijat, upuštaju se u klasnu borbu protiv vlasnika [[Sredstva za proizvodnju|sredstava za proizvodnju]], [[Buržoazija|buržoazije]]. Kao i do sada, ova borba će završiti revolucijom koja restrukturira društvo, ili "zajedničkom propašću klasa koji se suprotstavljaju". Buržoazija, kroz "konstantno revolucioniranje proizvodnje i neprekidnog poremećaja svih društvenih odnosa", pojavila se kao vrhovna klasa u društvu, istiskujući sve stare sile [[Feudalizam|feudalizma]]. Buržoazija neprestano eksploatiše proletarijat za svoju radnu snagu, stvarajući profit za sebe i akumulirajući kapital. Međutim, buržoazija služi sebi kao "sopstveni grobari", a proletarijat će neizbježno postati svjestan svog vlastitog potencijala i uspona na vlast kroz revoluciju, zbacujući buržoaziju. Drugo poglavlje pod nazivom "Proleteri i komunisti" počinje izjavom o odnosu svjesnih komunista prema ostatku radničke klase. Komunistička partija neće se suprotstaviti drugim partijama radničke klase, ali će za razliku od njih izraziti opštu volju i braniti zajedničke interese svjetskog proletarijata u cjelini, nezavisno od svih nacionalnosti. Najbliži cilj komunista jeste isti kao i kod svih ostalih proleterskih partija: formiranje proletarijata u klasu, rušenje buržoaske vladavine, osvajanje politicke vlasti od strane proletarijata. Teorijske postavke komunista su samo opšti izrazi stvarnih odnosa postojeće klasne borbe, historijskog kretanja koje se vrši pred našim očima. U ovom poglavlju se dalje brani komunizam od raznih prigovora, uključujući i tvrdnje da se zalaže za prostituciju u komunama ili da obeshrabruje ljude da rade. Poglavlje završava navođenjem skupa kratkoročnih zahtjeva, među njima su: 1. Eksproprijacija zemljišne svojine i upotreba zemljišne rente na državne izdatke. 2. Jako [[progresivni porez]]. 3. Ukidanje prava naslijeđa. 4. Konfiskacija imovine svih emigranata i pobunjenika. 5. Centralizacija kredita u rukama države preko nacionalne banke s državnim kapitalom i isključivim monopolom. 6. Centralizacija cjelokupnog transportnog sistema u rukama države. 7. Umnožavanje nacionalnih fabrika, oruđa za proizvodnju, krčenje i poboljšavanje zemljišta po opštem planu. 8. Jednaka obaveza za sve, stvaranje industrijskih armija, naročito za zemljoradnju. 9. Ujedinjavanje rada zemljoradnje i industrije, uticanje na postepeno odstranjivanje suprotnosti izmedu grada i sela. 10. Javno i besplatno vaspitavanje sve djece. Odstranjivanje fabričkog rada djece u današnjem obliku. Sjedinjavanje vaspitavanja s materijalnom proizvodnjom itd. Sprovođenje ovih mjera dovelo bi do preteče bezdržavnog i [[Besklasno društvo|besklasnog društva]]. Na mjesto starog buržoaskog društva s njegovim klasama i klasnim suprotnostima stupa udruživanje, u kome je slobodni razvitak svakog pojedinca uslov slobodnog razvitka za sve. Treće poglavlje pod nazivom "Socijalistička i komunistička literatura" razlikuje komunizam od drugih socijalističkih doktrina koje su preovladavale u to vrijeme. Socijalističke doktrine tog vremena se mogu podijeliti na: konzervativni ([[buržoaski socijalizam]]), reakcionarni socijalizam, [[utopijski socijalizam]] i [[komunizam]]. Iako se stepen prigovora prema rivalskim idejnim perspektivama razlikuje, svi se odbacuju zbog zagovaranja [[Reformizam|reformizma]] i neuspjeha u prepoznavanju prestižne revolucionarne uloge radničke klase. Zaključno četvrto poglavlje Manifesta pod nazivom "Stav komunista prema raznim opozicionim strankama" ukratko raspravlja o komunističkom stavu o borbama u određenim zemljama sredinom 19. vijeka, kao što su Francuska, Švicarska, Poljska i Njemačka. Njemačka koja je u "praskozorju buržoaske revolucije" i predviđa da će uskoro uslijediti [[svjetska revolucija]]. Završava se proglašenjem saveza sa demokratskim socijalistima, hrabro podržavajući druge komunističke revolucije i pozivajući na ujedinjenu međunarodnu proletersku akciju - "[[proleteri svih zemalja ujedinite se!]]".<ref>{{cite web|url=http://komunist.free.fr/dokumenta/manifest.html|title= Karl Marks i Fridrih Engels, Manifest komunističke partije|work=komunist.free.fr|access-date=12. 3. 2019}}</ref> == Baština == [[Datoteka:Stamp Soviet Union 1948 CPA 1246.jpg|thumb|lijevo|250px|Poštanska marka objavljena 1948. godine u SSSR, kojom je obilježena 100. godišnjica od objavljivanja Manifesta komunističke partije.]] Određeni broj pisaca s kraja 20. i 21. vijeka komentarisali su kontinuiranu relevantnost Komunističkog manifesta. U posebnom broju žurnala [[Socijalistički registar]] obilježena je 150. godišnjica Manifesta, a britanski filozof [[Peter Osborne]] je tvrdio da je to bio "najutjecajniji tekst pisan u 19. vijeku".<ref>Osborne, Peter. 1998. "Remember the Future? The Communist Manifesto as Historical and Cultural Form" in Panitch, Leo and Colin Leys, Eds., ''The Communist Manifesto Now: Socialist Register, 1998'' London: Merlin Press, p. 170. Available online from the [http://socialistregister.com/index.php/srv/issue/view/434#.Vk5TIXhvlFU Socialist Register] archives. Retrieved November 2015.</ref> Akademik John Raines je 2002. godine primijetio: {{Citat|"U današnje vrijeme ova kapitalistička revolucija je dostigla najudaljenije krajeve svijeta. Alat novca je proizveo čudo novog globalnog tržišta i sveprisutnog trgovačkog centra. Pročitajte Komunistički manifest, napisan prije više od 150 godina i otkrit ćete da je Marks sve to predvidio".}}<ref>Raines, John (2002). "Introduction". ''Marx on Religion'' (Marx, Karl). Philadelphia: Temple University Press. p. 5.</ref> Engleski marksista [[Chris Harman]] je 2003. godine izjavio: {{Citat|"Još uvijek postoji kompulzivan kvalitet njegove proze jer pruža uvid nakon uvida u društvo u kojem živimo, odakle dolazi i kuda ide. Marks i Engels su još uvijek u stanju da objasne, za razliku od današnjih najpoznatijih ekonomista i sociologa koji to ne mogu, da je današnji svijet periodičnih ratova i ponavljane ekonomske krize, gladi za stotine miliona ljudi s jedne strane i "prekomjernom proizvodnjom" s druge. Postoje odlomci koji su mogli doći iz najnovijih spisa o globalizaciji".}} Britanski politički teoretičar Alex Callinicos, urednik časopisa ''Međunarodni socijalizam'', izjavio je 2010. godine: {{Citat|"Ovo je zaista manifest za 21. vijek".}}<ref>Callinicos, Alex (2010). "The Manifesto and the Crisis Today". ''The Communist Manifesto'' (Marx, Karl and Engels, Friedrich). Bloomsbury, London: Bookmarks. p. 8.</ref> Pišući u dnevnim novinama [[The London Evening Standard]], Andrew Neather je naveo ponovno izdanje Komunističkog manifesta izdavačke kuće ''Verso Books'' 2012. godine sa uvodom historičara [[Eric Hobsbawm|Erica Hobsbawma]] kao dio preporoda ideja ljevičarskih tema koje uključuju objavljivanje [[Owen Jones]]ovog bestselera pod nazivom "''Chavs: Demonizacija radničke klase''" i dokumentarni film Jasona Barkera [[Marx Reloaded]].<ref name="The London Evening Standard">{{cite web | url=http://www.thisislondon.co.uk/lifestyle/london-life/the-marx-effect-7669766.html | title=The Marx effect | work=[[The London Evening Standard]] | date=23. 4. 2012 | access-date=8. 5. 2012 | archive-date=14. 1. 2013 | archive-url=https://archive.today/20130114022733/http://www.thisislondon.co.uk/lifestyle/london-life/the-marx-effect-7669766.html | url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == * [[Politika]] * [[Ekonomija]] * [[Filozofija]] == Literatura == * Schumpeter, Joseph. Ten Great Economists: From Marx to Keynes. — London : Routledge, 1997. — {{ISBN|978-0-415-11079-2}}. == Reference == {{refspisak}} {{Wikicitat|Manifest kominističke partije}} {{Commonscat|Communist Manifesto}} [[Kategorija:Filozofska djela]] [[Kategorija:Filozofija]] ivn5wmb95v96sfilmcp8ivwplqpyvzc 0 14705 3847057 3839032 2026-05-16T22:09:51Z KWiki 9400 [[Kategorija:Ljubljanica]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847057 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija rijeka | ime = Ljubljanica | slika = Río Ljubljanica, Liubliana, Eslovenia, 2017-04-14, DD 03.jpg | opis = Ljubljanica | dužina = 41 | nadmorska visina izvora = | prosječni istek = 25 | površina sliva =1.779 | izvor = Kod [[Vrhnika|Vrhnike]] | ušće = u [[Sava|Savu]] kod [[Zalog]]a | pritoke = | države kroz koje protiče = [[Slovenija]] | gradovi kroz koje protiče = [[Ljubljana]] | sliv = [[Crnomorski slijev|Crnomorski]] | ulijeva se u = [[Sava|Savu]] | plovna od - do = nije plovna }} '''Ljubljanica''' je rijeka koja teče kroz glavni grad [[Slovenija|Slovenije]] [[Ljubljana|Ljubljanu]]. Izvire kod [[Vrhnika|Vrhnike]] iz 11 [[krš]]kih vrela, od kojih se glavnim smatra Močilnik. Prije ulaska u grad teče kroz poznato [[Ljubljansko barje]], [[močvara|močvaru]] koja potječe još iz starog vijeka. Ljubljanica je duga 41&nbsp;km i desna je pritoka [[Sava|Save]], u koju se ulijeva kod [[Zalog]]a. [[Porječje]] zauzima 1779&nbsp;km². Između 1762. i 1780. poznati naučnik i [[jezuiti|jezuit]] [[Matija Grubar]] sagradio je Grubarov kanal da bi spriječio česte poplave. Ljubljanicom se plovi turističkim brodovima, a za veće brodove nije plovna. == Zanimljivosti == Rijeka je proslavljena u [[France Prešeren|Prešernovoj]] pjesmi "Povodni mož". Poznato je da bi u Ljubljanici namočili sve one trgovce koji nisu poštovali cehovska pravila u trgovini. U tom slučaju nepoštenog trgovca stavili bi u kavez i namočili ga s [[Tromostovje|Tromostovja]]. {{stub-rijeka}} {{Commonscat|Ljubljanica}} {{Sava}} {{Hidrografija Slovenije}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]] [[Kategorija:Ljubljana]] [[Kategorija:Pritoke Save]] [[Kategorija:Ljubljanica| ]] jwjmdcbqe1jcby5ry2w49co8dd17sjm 0 15171 3847096 3655561 2026-05-17T03:53:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847096 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Markantun de Dominis.jpg|mini|desno|Markantun de Dominis]] '''Markantun de Dominis''' ([[Rab]], [[1560]]. - [[Rim]], [[8. septembar]] [[1624]].) [[Hrvatska|hrvatski]] [[polihistor]], [[Matematika|matematičar]], [[Fizika|fizičar]] i [[Filozofija|filozof]]. [[Senj|Senjski]] [[biskup]] i [[Split|splitski]] nadbiskup, u 16. vijeku [[Eksperiment|eksperimentima]] istraživao disperziju bijele svjetlosti i na taj način tumačio pojavu [[duga|duge]]. Početkom 18. vijeka [[Isaac Newton|Newton]] odaje priznanje Dominisu za objašnjenje duge pomoću dvaju lomova i jednog odbijanja svjetlosti na kapljicama kiše. == Također pogledajte == *[[Filozofija]] **[[Novovjekovna filozofija]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mark Antonio de Dominis}} * [https://web.archive.org/web/20111211041720/http://www.amoic.hr/MARKANTUN-de-DOMINIS/476.aspx Markantun de Dominis - biografija na stranicama "Amoica"] * [http://www.hkv.hr/hkvpedija/jucer-danas-sutra/6798-mark-antun-de-dominis.html Mark Antun de Dominis - biografija na stranicama "Hkv-a"] * [https://hr.unionpedia.org/i/Markantun_de_Dominis Markantun de Dominis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240924225925/https://hr.unionpedia.org/i/Markantun_de_Dominis |date=24. 9. 2024 }} [[Kategorija:Hrvatski nadbiskupi|Dominis, Markantun de]] [[Kategorija:Rođeni 1560.|Dominis, Markantun de]] [[Kategorija:Umrli 1624.|Dominis, Markantun de]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari|Dominis, Markantun de]] [[Kategorija:Hrvatski fizičari|Dominis, Markantun de]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi|Dominis, Markantun de]] [[Kategorija:Hrvatski biskupi|Dominis, Markantun de]] [[Kategorija:Hrvatski polihistori|Dominis, Markantun de]] 3ytq5d25xqdycr0naf55kdjxrw9eszh 4 19126 3846936 3846071 2026-05-16T14:04:06Z MediaWiki message delivery 64602 /* Wiki Loves Eurovision 2026 */ novi odlomak 3846936 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23^rd of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> c6ngg90omc0rq58s571t4qipgili2kx 0 19641 3847123 3827733 2026-05-17T08:39:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847123 wikitext text/x-wiki [[File:Meteoroid meteor meteorite.gif|thumb|upright=1.5|Meteoroid prikazan kako ulazi u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]], uzrokuje vidljiv meteor i udara u Zemljinu površinu, pretvarajući se u ''[[meteorit]]''.]] '''Meteoroidi''' je malo tijelo u svemiru. Kao objekti znatno su manji asteroida, veličine su od veličine zrna do veličine 1m.<ref name="Rubin2010" /> Objekti manji od meteoroida klasifikuju se kao mikrometeoroidi ili svemirska prašina.<ref name="Rubin2010"/><ref>{{cite news |url=http://www.universetoday.com/36398/what-is-the-difference-between-asteroids-and-meteorites/ |title=What is the difference between asteroids and meteorites |first=Nancy |last=Atkinson |date=2. 6. 2015 |work=Universe Today}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.universetoday.com/36398/what-is-the-difference-between-asteroids-and-meteorites/|title=What is the difference between asteroids and meteorites|first=Nancy|last=Atkinson|date=2. 6. 2015|work=Universe Today}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thefreedictionary.com/meteoroid|title=meteoroids|publisher=The Free Dictionary|access-date=1. 8. 2015}}</ref> Mnogi su fragmenti kometa ili asteroida, dok su drugi ostaci sudara izbačeni sa tijela poput Mjeseca ili Marsa.<ref>{{cite web|url=http://education.nationalgeographic.co.uk/encyclopedia/meteoroid/|title=Meteoroid|work=National Geographic|archive-url=https://web.archive.org/web/20151007141358/https://education.nationalgeographic.co.uk/encyclopedia/meteoroid/|archive-date=7. 10. 2015|access-date=24. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Meteors&Display=OverviewLong|title=Meteors & Meteorites|work=NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20031226135836/http://www.solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Meteors&Display=OverviewLong|archive-date=26. 12. 2003|access-date=1. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/asteroids/overview/fastfacts.html|title=Asteroid Fast Facts|date=31. 3. 2014|publisher=NASA|access-date=1. 8. 2015}}</ref> Svakodnevno nastaju i novi meteoroidi i to na dva načina. Jedni nastaju od kometa, dok drugu grupu sačinjavaju meteoroidi nastali od [[Asteroidi|asteroida]]. Asteroidni meteoroidi su po pravilu kompaktniji, veći i sastoje se od čvršćeg materijala. Komete stvaraju meteoroide tako što se prilikom približavanja [[Sunce|suncu]] zagrijavaju i gube dio svoje mase (zaleđeni komadi stijenja i prašine). Dio tih čestica se raspršuje po stazi ([[Orbita|orbiti]]) koju prelazi kometa. Kada meteoroid bude privučen [[Gravitacija|gravitacijom]] [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] on se prilikom prolaska kroz [[Atmosfera|atmosferu]] zagrijava i u slučaju da nije dovoljno velike mase sagorijeva, ostavljajući svijetli trag. Tu pojavu zovemo [[meteor]]. U slučaju da [[meteor]] "preživi" prolazak kroz atmosferu i padne na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] nazivamo ga meteorit. Mikrometeoriti zahvaljujući svojim sitnim dimenzijama ne sagorijevaju u [[Atmosfera|atmosferi]] već polako padaju i talože se na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] u obliku prašine. Riječ [[meteor]] dolazi od [[Grčka|grčke]] riječi meteoros (što znači pojava u zraku). Procjenjuje se da 25 miliona meteoroida, mikrometeoroida i drugog svemirskog otpada ulazi u Zemljinu atmosferu svakog dana,<ref>{{cite news|last=Lidz|first=Franz|url=https://www.smithsonianmag.com/smithsonian-institution/oldest-material-smithsonian-institution-came-outer-space-180971017/|title=The Oldest Material in the Smithsonian Institution Came From Outer Space|work=[[Smithsonian (časopis)|Smithsonian]]|date=9. 1. 2019|access-date=9. 1. 2019}}</ref> što rezultira procijenjenim ulaskom 15.000 tona materijala u atmosferu svake godine.<ref>{{cite episode|first=Stuart|last=Gary|title=Survey finds not all meteors the same|series=ABC Science|network=ABC|air-date=22. 12. 2011|url=http://www.abc.net.au/science/articles/2011/12/22/3396756.htm}}</ref> [[Meteorit]] je ostatak meteoroida koji je preživio ablaciju svog površinskog materijala tokom prolaska kroz atmosferu kao [[meteor]] i udario u tlo. == Meteroidi == [[Datoteka:Meteoroid_track_through_aerogel_from_EURECA_mission.jpg|mini|Meteoroid u [[aerogel]]u; meteoroid ima promjer od 10 μm, a njegov trag je dug 1,5 milimetara]] [[Datoteka:323213main_Petersmeteorites_946-710.jpg|mini|Fragmenti meteorita 2008 TC3 pronađeni su 28. februara 2009. u [[Nubijska pustinja|Nubijskoj pustinji]] u [[Sudan]]u.]] [[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) je 1961. definisala meteoroid kao "čvrsti objekt koji se kreće u međuplanetarnom prostoru, veličine znatno manje od [[Asteroidi|asteroida]] i znatno veće od [[atom]]a".<ref name="IMO-meteoroid"/><ref name="Millman1961">{{cite journal |last=Millman |first=Peter M. |title=A report on meteor terminology |journal=Journal of the Royal Astronomical Society of Canada |volume=55 |pages=265–267 |year=1961 |bibcode=1961JRASC..55..265M}}</ref> Godine 1995. Beech i Steel, pišući u ''Quarterly Journal of the Royal Astronomical Society'', predložili su novu definiciju po kojoj bi meteoroid bio oko 10 metara u promjeru.<ref name="Steel1995">{{cite journal |last1=Beech |first1=Martin |last2=Steel |first2=Duncan |title=On the Definition of the Term Meteoroid |journal=Quarterly Journal of the Royal Astronomical Society |volume=36 |issue=3 |pages=281–284 |date=septembar 1995 |bibcode=1995QJRAS..36..281B}})</ref> Godine 2010, nakon otkrića asteroida veličine ispod 10 m, Rubin i Grossman predložili su reviziju prethodne definicije meteoroida na objekte promjera između 10 μm i jednog metra kako bi se održala razlika.<ref name="Rubin2010"/> Prema Rubinu i Grossmanu, minimalna veličina asteroida data je onim što se može otkriti [[teleskop]]ima sa [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], tako da je razlika između meteoroida i asteroida nejasna. Neki od najmanjih otkrivenih asteroida (na osnovu apsolutne magnitude H) su 2008 TS₂₆ sa H = 33,2<ref name="smallest-jpl">{{cite web |title=JPL Small-Body Database Search Engine: H > 29 (mag) |publisher=JPL Solar System Dynamics |url = http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb_query.cgi?obj_group=all;obj_kind=all;obj_numbered=all;OBJ_field=0;ORB_field=0;c1_group=OBJ;c1_item=Ai;c1_op=%3E;c1_value=29;table_format=HTML;max_rows=100;format_option=comp;c_fields=AcBhBgBjBiBnBsCkCqAi;.cgifields=format_option;.cgifields=ast_orbit_class;.cgifields=table_format;.cgifields=obj_kind;.cgifields=obj_group;.cgifields=obj_numbered;.cgifields=com_orbit_class&query=1&c_sort=AiD |access-date=28. 1. 2013}}</ref> i 2011 CQ1 sa H = 32,1,<ref>{{cite web |url=http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=2011CQ1;cad=1#cad |title=JPL Small-Body Database Browser: (2011 CQ1) |type=2011-02-04 last obs}}</ref> oba sa procijenjenom veličinom od jednog metra.<ref name="NASA-166">{{cite web |date=9. 11. 2009 |title=Small Asteroid 2009 VA Whizzes By the Earth |publisher=NASA's Near Earth Object Program Office |first1=Donald K. |last1=Yeomans |first2=Paul |last2=Chodas |first3=Steve |last3=Chesley |url = https://cneos.jpl.nasa.gov/news/news166.html |archive-url = https://web.archive.org/web/20091112105500/http://neo.jpl.nasa.gov/news/news166.html |url-status = live |archive-date = 12. 11. 2009 |access-date=28. 1. 2013}}</ref> U aprilu 2017, IAU je usvojio službenu reviziju svoje definicije, ograničavajući veličinu na oko 1 metra u prečniku, ali dozvoljavajući odstupanje za bilo koji objekat koji uzrokuje meteor.<ref>{{cite news |author=Vincent Perlerin |title=Definitions of terms in meteor astronomy (IAU) |date=26. 9. 2017 |work=News |publisher=[[International Meteor Organization]] |url=https://www.imo.net/definitions-of-terms-in-meteor-astronomy-iau/ |access-date=22. 1. 2018}}</ref> Objekti manji od meteoroida klasifikuju se kao mikrometeoroidi i međuplanetarna prašina. [[Centar za male planete]] ne koristi termin "meteoroid". === Sastav === Gotovo svi meteoroidi sadrže vanzemaljski [[nikl]] i [[željezo]]. Postoje tri glavne klasifikacije: željezo, kamen i kameno-željezo. Neki kameni meteoroidi sadrže inkluzije nalik zrnima poznate kao hondrule i nazivaju se [[hondriti]]. Kameni meteoroidi bez ovih karakteristika nazivaju se "[[ahondriti]]", koji se obično formiraju vanzemaljskom magmatskom aktivnošću; sadrže malo ili nimalo vanzemaljskog željeza.<ref>{{cite web|url=http://geology.com/meteorites/meteorite-types-and-classification.shtml|title=Meteorite types and classification|last=Notkin|first=Geoffrey|work=Meteorwritings|publisher=Geology.com|access-date=2. 3. 2014}}</ref> Sastav meteoroida može se zaključiti dok prolaze kroz Zemljinu atmosferu iz njihovih putanja i svjetlosnih spektara rezultirajućeg meteora. Njihovi efekti na radio signale također daju informacije, posebno korisne za dnevne meteore, koje je inače vrlo teško posmatrati. Iz ovih mjerenja putanja, utvrđeno je da meteoroidi imaju mnogo različitih orbita, neki se grupišu u tokovima (vidi [[Meteorski pljuskovi|meteorske pljuskove]]) često povezanim s matičnom [[Kometa|kometom]], drugi očigledno sporadično. Ostaci iz tokovima meteoroida mogu se na kraju raspršiti u druge orbite. Svjetlosni spektri, u kombinaciji s mjerenjima trajektorije i krivulje svjetlosti, dali su različite sastave i gustoće, od krhkih objekata nalik grudvi snijega s gustoćom otprilike četvrtine gustoće leda,<ref>{{cite journal|last=Povenmire|first=Harold|year=2000|title=Physical Dynamics of the Upsilon Pegasid Fireball – European Network 190882A|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2000/pdf/1183.pdf|journal=Lunar and Planetary Science Conference|page=1183|bibcode=2000LPI....31.1183P}}</ref> do gustih stijena bogatih niklom i željezom. Proučavanje meteorita također daje uvid u sastav neprolaznih meteoroida. === U Sunčevom sistemu === Većina meteoroida dolazi iz [[Asteroidni pojas|asteroidnog pojasa]], nakon što su poremećeni gravitacijskim utjecajima planeta, ali drugi su čestice s kometa, što dovodi do meteorskih pljuskova. Neki meteoroidi su fragmenti tijela poput [[Mars]]a ili [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], koji su udarom izbačeni u svemir. Meteoroidi putuju oko [[Sunce|Sunca]] u različitim orbitama i različitim brzinama. Najbrže se kreću oko 42&nbsp;km/s kroz svemir u blizini Zemljine orbite. Ovo je brzina bijega od Sunca, jednaka kvadratnom korijenu dvostruke Zemljine brzine, i predstavlja gornju granicu brzine objekata u blizini Zemlje, osim ako ne dolaze iz [[Međuzvjezdani prostor|međuzvjezdanog prostora]]. Zemlja se kreće brzinom od oko 29,6&nbsp;km/s, tako da kada meteoroidi udare u atmosferu direktno (što se dešava samo kada su meteori u [[Retrogradno kretanje|retrogradnoj orbiti]] poput [[Leonidi|Leonida]], koji su povezani s retrogradnom kometom [[55P/Tempel–Tuttle]]), ukupna brzina može doseći oko 71&nbsp;km/s. Meteoroidi koji se kreću kroz Zemljinu orbitu u prosjeku se kreću brzinom od oko 20&nbsp;km/s,<ref>{{cite journal|author=Interagency Group (Space) Working Group on Orbital Debris|date=februar 1989|title=Report on Orbital Debris|url=https://ntrs.nasa.gov/citations/19900003319|page=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20230531171611/https://ntrs.nasa.gov/citations/19900003319|archive-date=31. 5. 2023|access-date=31. 5. 2023|website=NASA Technical Reports Server|hdl=2060/19900003319|url-status=dead}}</ref> ali zbog Zemljine gravitacije meteori poput [[Fenicidi|Fenicida]] mogu ući u atmosferu brzinom od samo oko 11&nbsp;km/s. Dana 17. januara 2013, u 05:21 [[Pacifička vremenska zona|PST]], kometa od jednog metra iz [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]] ušla je u Zemljinu atmosferu iznad [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Nevada|Nevade]].<ref name="CAMS" /> Objekt je imao retrogradnu orbitu s perihelom na 0,98 ± 0,03 AJ. Približio se iz pravca sazviježđa [[Djevica (sazviježđe)|Djevica]] (koje se u to vrijeme nalazilo na jugu oko 50° iznad horizonta) i sudario se direktno sa Zemljinom atmosferom brzinom od 72 ± 6 kilometara u sekundi,<ref name="CAMS">{{cite web |title=2013 January 17 Sierra Nevada fireball |publisher=[[SETI Institute]] |first=Peter |last=Jenniskens |author-link=Peter Jenniskens |url=http://cams.seti.org/index-archive3.html |access-date=16. 11. 2014}} | {{cite web |url=http://www.seti.org/seti-institute/news/earth-collides-with-comet |title=Earth Collides Head-On with Small Comet |publisher=[[SETI Institute]] |access-date=25. 1. 2013 |archive-date=28. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130128052127/http://www.seti.org/seti-institute/news/earth-collides-with-comet}}</ref> isparavajući više od 100 kilometara iznad tla tokom nekoliko sekundi. === Sudar sa Zemljinom atmosferom === [[File:Meteoroid meteor meteorite.gif|Animirana ilustracija različitih faza dok meteoroid ulazi u Zemljinu atmosferu, postaje vidljiv kao [[meteor]] i sleti kao [[meteorit]].|thumb|right]] Kada se meteoroidi noću presijeku sa Zemljinom atmosferom, vjerovatno će postati vidljivi kao [[meteor]]i. Ako meteoroidi prežive ulazak kroz atmosferu i stignu do Zemljine površine, nazivaju se [[meteorit]]i. Meteoriti se transformišu u strukturi i hemijskom sastavu zbog toplote ulaska i sile udara. Poznati asteroid od 4 metra, [[2008 TC3|2008 TC₃]], uočen je u svemiru na putanji sudara sa Zemljom 6. oktobra 2008. i ušao je u Zemljinu atmosferu sljedećeg dana, udarivši u udaljeno područje sjevernog [[Sudan]]a. To je bio prvi put da je meteoroid uočen u svemiru i praćen prije udara u Zemlju.<ref name="IMO-meteoroid">{{cite web |title=Glossary International Meteor Organization |publisher=[[International Meteor Organization]] (IMO) |url=http://www.imo.net/glossary#letterm |access-date=16. 9. 2011}}</ref> [[NASA]] je izradila mapu koja prikazuje najznačajnije sudare asteroida sa Zemljom i njenom atmosferom od 1994. do 2013. na osnovu podataka prikupljenih senzorima američke vlade.<ref>{{cite web |title=New Map Shows Frequency of Small Asteroid Impacts, Provides Clues on Larger Asteroid Population |url=https://www.jpl.nasa.gov/news/new-map-shows-frequency-of-small-asteroid-impacts-provides-clues-on-larger-asteroid-population/ |website=NASA Jet Propulsion Laboratory (JPL) |access-date=17. 2. 2025}}</ref> === Meteoriti === [[File:Murnpeowie meteorite.jpg|thumb|Murnpeowie meteorit, metalni meteorit s regmagliptima koji podsjećaju na otiske palčeva (Australija, 1910)]] Meteorit je dio meteoroida ili asteroida koji preživi prolazak kroz atmosferu i udari u tlo bez uništenja.<ref>''The Oxford Illustrated Dictionary''. 1976. Second Edition. Oxford University Press. str. 533</ref> Meteoriti se ponekad, ali ne uvijek, nalaze u vezi s [[Udarni krater|kraterima]] od hiperbrzih udara; tokom energičnih sudara, cijeli udarni element može ispariti, ne ostavljajući meteorite. Geolozi koriste termin "bolid" u drugačijem smislu od astronoma, kako bi označili vrlo veliki udarni element. Na primjer, USGS koristi termin da označi generički veliki projektil koji formira krater na način "kako bi implicirao da ne znamo tačnu prirodu tijela koje udara... bilo da se radi o kamenitom ili metalnom asteroidu, ili na primjer o ledenoj kometi".<ref>{{cite web |url=https://woodshole.er.usgs.gov/epubs/bolide/introduction.html |title=What is a Bolide? |publisher=woodshole.er.usgs.gov |access-date=16. 9. 2011}}</ref> Meteoroidi također udaraju u druga tijela u Sunčevom sistemu. Na kamenim tijelima poput Mjeseca ili Marsa, koja imaju malo ili nimalo atmosfere, ostavljaju trajne kratere. === Udarni krateri === Sudari meteoroida sa čvrstim objektima Sunčevog sistema, uključujući [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], [[Merkur]], [[Kalisto (satelit)|Kalisto]], [[Ganimed (satelit)|Ganimed]] i većinu malih mjeseca i asteroida, stvaraju udarne kratere, koji su dominantne geografske karakteristike mnogih od tih objekata. Na drugim planetama i mjesecima s aktivnim površinskim geološkim procesima, kao što su Zemlja, [[Venera]], [[Mars]], [[Evropa (satelit)|Evropa]], [[Ija (satelit)|Ija]] i [[Titan (satelit)|Titan]], vidljivi udarni krateri mogu se vremenom erodirati, zatrpati ili transformirati tektonikom. U ranoj literaturi, prije nego što je značaj udarnih kratera bio široko prepoznat, termini kriptoeksplozija ili kriptovulkanska struktura često su se koristili za opisivanje onoga što se sada prepoznaje kao karakteristike povezane s udarom na Zemlji.<ref>{{cite web |last1=French |first1=Bevan M. |author-link=Traces of Catastrophe |year=1998 |url=http://www.lpi.usra.edu/publications/books/CB-954/CB-954.intro.html |title=Traces of Catastrophe: A Handbook of Shock-Metamorphic Effects in Terrestrial Meteorite Impact Structures |location=Washington, DC |publisher=[[Smithsonian Institution]] |page=97}}</ref> Rastopljeni zemaljski materijal izbačen iz udarnog kratera meteorita može se ohladiti i očvrsnuti u objekt poznat kao [[tektit]]. Oni se često zamjenjuju s meteoritima. Zemaljska stijena, ponekad s komadićima originalnog meteorita, stvorena ili modificirana udarom meteorita naziva se impaktit. === Galerija meteroita === <gallery class="center" mode="packed" heights="140px"> File:Two tektites.JPG|Dva tektita, rastopljeni zemaljski izbačeni materijal nakon udara meteorita File:Esquel pallasite partial slice.jpg|Djelomični presjek [[Eskuel (meteroit)|eskuelskog palasita]] Image:Willamette Meteorite AMNH.jpg|[[Willamette (meteorit)|Meteorit Willamette]] iz [[Oregon]]a, SAD Image:Meteorite Lapham.jpg|Meteorit, koji je pao u [[Wisconsin]]u 1868. Image:Meteorito Marília.jpg|Meteroit [[Marília (meteorit)|Marília]], [[hondrit]] H4, koji je pao u [[Marília]], [[Brazil]] (1971) File:Mesa-Arizona Museum of Natural History-Tucson Meteorite.JPG|Meteorit Marília, hondrit. Djeca poziraju iza replike meteorita [[Tucson (meteroit)|Tucson]] u Prirodnjačkom muzeju Arizone H4, koji je pao u Maríliji, Brazil (1971).<ref>{{cite web |url=https://www.arizonamuseumofnaturalhistory.org/explore-the-museum/exhibitions/arizona-through-time |title=Arizona Through Time |website=[[Arizona Museum of Natural History]] |access-date=3. 9. 2024 |archive-date=3. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240903164929/https://www.arizonamuseumofnaturalhistory.org/explore-the-museum/exhibitions/arizona-through-time |url-status=dead }}</ref> </ref> </gallery> == Također pogledajte == * [[Meteorit]] * [[Meteor]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20120304053750/http://astro.fdst.hr/index.php?p=http%3A%2F%2Fastro.fdst.hr%2FSuncevSustav%2Fasteroidi_i_meteoridi.php Asteroidi] * [https://web.archive.org/web/20060813114626/http://hpd.botanic.hr/ast/astronomija/sunsust/Meteoridi.htm Stranica Botanic - Meteroidi] * [https://web.archive.org/web/20010409061754/http://www.geocities.com/Eureka/Company/9783/html/meteori.htm O meteorima] * [https://web.archive.org/web/20060204163118/http://hpd.botanic.hr/ast/praktik/malatjel/metjas/vizualno_opazanje.htm Vizuelno opažanje meteora] * [http://public.st.carnet.hr/fdst/astro/SuncevSustav/asteroidi_i_meteoridi.html Asteroidi i meteroidi]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.astro.hr/vsa96/groups/meteors/meteoridi.html Meteroidi] {{Sunčev sistem}} {{Commonscat|Meteoroids}} [[Kategorija:Astronomski objekti]] [[Kategorija:Meteoridi]] i99ymq5ssr5sz4n80zn6v82gyhwujks 0 19886 3846972 3015226 2026-05-16T18:11:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846972 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Limnologija''' ([[grčki jezik|grčki]] λἰμνη jezero + -logija), grana [[hidrologija|hidrologije]] koja se bavi istraživanjem [[jezero|jezera]], napose fizikalnim i hemijskim svojstvima jezerske vode i [[biologija|biologijom]] jezera. [[François-Alphonse Forel]] (1841. - 1912.) je osnovao polje limnologije vlastitim proučavanjem [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]]. Limnologija je tradicionalno blisko srodna [[hidrobiologija|hidrobiologiji]] koja se bavi primjenom principa i metoda [[fizika|fizike]], [[hemija|hemije]], [[geologija|geologije]] i [[geografija|geografije]] na [[ekologija|ekološke]] probleme. == Organizacije == * [[Američko limnološko i okeanografsko društvo]] * [[Australsko društov za limnologiju]] * [[Evropsko limnološko i okeanografsko društvo]] * [[Njemačko limnološko društvo]] ([http://www.dgl-ev.de www.dgl-ev.de]) * [[Italijansko udruženje za okeanologiju i limnologiju (AIOL)]] ([http://www.aiol.info www.aiol.info] - ''R.Bertoni'') * [[Japansko limnološko društvo]] * [[Societas Internationalis Limnologiae]] ([http://www.limnology.org limnology.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425165805/http://www.limnology.org/ |date=25. 4. 2006 }}) == Također pogledajte == * [[Hidrologija]] {{Commonscat|Limnology}} {{Geografija po temama}} {{Fizička geografija}} [[Kategorija:Ekologija vode|Limnologija]] [[Kategorija:Fizička geografija|Limnologija]] [[Kategorija:Hidrografija|Limnologija]] [[Kategorija:Jezera|Limnologija]] [[Kategorija:Limnologija| ]] [[Kategorija:Rijeke|Limnologija]] [[Kategorija:Voda|Limnologija]] kdphwbpp7712uqh4wwv3w1m7ks2ca16 0 21522 3847008 3833373 2026-05-16T20:01:02Z -Lemmy- 73712 3847008 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #000000 | Ime kluba = ''Eintracht Frankfurt'' | Puno ime = Eintracht Frankfurt e.V. | Grb = | Nadimak = ''Adler'' (Orlovi) | Osnovan = 8. mart 1899. | Raspušten = | Lokacija = [[Frankfurt na Majni]]<br/>[[Hessen]]<br/>[[Njemačka]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} {{colorbox|red}} | Federacija = [[Nogometni savez Njemačke|DFB]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] | Stadion = [[Deutsche Bank Park]]<ref>* http://www.stadiumguide.com/commerzbankarena/</ref> | Kapacitet = 59.500 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|NJE}} [[Mathias Beck]] | Menadžer = {{ZD|ESP}} [[Albert Riera]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] '''×1'''<br/>[[DFB-Pokal]] '''×5''' | Evropski kupovi = [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] '''×2'''<br/>[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] '''×1''' | Adresa = Eintracht Frankfurt, Mörfelder Landstraße 362, D-60528 Frankfurt | Plasman u prethodnoj sezoni = 8. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26 | Webstranica = [http://www.eintracht.de/ eintracht.de] | Trenutna sezona = |uzorak_lr1=_frankfurt2526h |uzorak_t1=_frankfurt2526h |uzorak_dr1=_frankfurt2526h |uzorak_č1= |lijeva ruka1=000000 |tijelo1=000000 |desna ruka1=000000 |šorc1=000000 |čarape1=000000 |uzorak_lr2=_frankfurt2526a |uzorak_t2=_frankfurt2526a |uzorak_dr2=_frankfurt2526a |uzorak_č2= |lijeva ruka2= |tijelo2= |desna ruka2= |šorc2= |čarape2= |uzorak_lr3=_frankfurt2526t |uzorak_t3=_frankfurt2526t |uzorak_dr3=_frankfurt2526t |uzorak_č3= |lijeva ruka3=7c85a4 |tijelo3=7c85a4 |desna ruka3=7c85a4 |šorc3=7c85a4 |čarape3=7c85a4 }} '''Eintracht Frankfurt''' [[Njemačka|njemački]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] ([[Hessen]]). Takmiči se u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]], najvišem rangu njemačkog nogometa. == Historija == Osnovan je 8. marta 1899. u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] kao ''Frankfurter Fußball-Club Viktoria von 1899''. U maju 1911. klubu je pridružen ''Frankfurter Fußball-Club Kickers von 1899'' te je promijenjeno ime u ''Frankfurter FV (Kickers-Viktoria)''. Svoje današnje ime Eintracht je dobio 1920, kada je spojen s ''Frankfurter Turngemeinde von 1861'', stvorivši tako ''TuS Eintracht Frankfurt von 1861''. == Uspjesi == *'''[[Bundesliga]]''' **'''Prvaci (1)''': 1959. **Drugoplasirani (1): 1932. *'''[[DFB-Pokal]]''' **'''Prvaci (5)''': 1973/74, 1974/75, 1980/81, 1987/88, 2017/18. **Finalisti (4): 1963/64, 2005/06, 2016/17, 2022/23. *'''[[2. Bundesliga]]''' **'''Prvaci (1)''': 1997/98. **Drugoplasirani (1): 2011/12. *'''[[DFL-Superkup]]''' **Finalisti (2): 1988, 2018. *'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]''' **Finalisti (1): [[Kup evropskih šampiona 1959/1960.|1959/60.]] *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]''' **'''Prvaci (2)''': [[Kup UEFA 1979/1980.|1979/80]], [[UEFA Evropska liga 2021/2022.|2021/22.]] *'''[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]''' **'''Prvaci (1)''': 1967. == Trenutni sastav == ''Zaključno sa: 2. februar / veljača 2026.'' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23 |nac=NJE|ime=[[Michael Zetterer]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33 |nac=NJE|ime=[[Jens Grahl]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=39 |nac=NJE|ime=[[Amil Šiljević]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40 |nac=BRA|ime=[[Kauã Santos]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2 |nac=NJE|ime=[[Elias Baum]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3 |nac=BEL|ime=[[Arthur Theate]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4 |nac=NJE|ime=[[Robin Koch]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5 |nac=SUI|ime=[[Aurèle Amenda]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13 |nac=DAN|ime=[[Rasmus Kristensen]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21 |nac=NJE|ime=[[Nathaniel Brown]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22 |nac=SAD|ime=[[Timothy Chandler]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26 |nac=JPN|ime=[[Keita Kosugi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34 |nac=NJE|ime=[[Nnamdi Collins]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=41 |nac=MAL|ime=[[Fousseny Doumbia]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44 |nac=EKV|ime=[[Davis Bautista]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=49 |nac=ESP|ime=[[Derek Boakye Osei]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=DAN|ime=[[Oscar Højlund]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=NJE|ime=[[Ansgar Knauff]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=ALŽ|ime=[[Farès Chaïbi]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15 |nac=TUN|ime=[[Ellyes Skhiri]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16 |nac=SWE|ime=[[Hugo Larsson]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18 |nac=NJE|ime=[[Mahmoud Dahoud]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19 |nac=FRA|ime=[[Jean-Mattéo Bahoya]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20 |nac=JPN|ime=[[Ritsu Doan]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27 |nac=NJE|ime=[[Mario Götze]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31 |nac=SWE|ime=[[Love Arrhov]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=37 |nac=NJE|ime=[[Jeremiaha Maluze]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=38 |nac=NJE|ime=[[Ebu Bekir Is]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=42 |nac=TUR|ime=[[Can Uzun]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45 |nac=SAD|ime=[[Marvin Dills]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |nac=NJE|ime=[[Jonathan Burkardt]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11 |nac=NJE|ime=[[Younes Ebnoutalib]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25 |nac=FRA|ime=[[Arnaud Kalimuendo]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29 |nac=MAR|ime=[[Ayoube Amaimouni]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30 |nac=BEL|ime=[[Michy Batshuayi]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=32 |nac=NJE|ime=[[Jessic Ngankam]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=48 |nac=ESP|ime=[[Junior Awusi]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=50 |nac=NJE|ime=[[Alessandro Gaul Souza]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=53 |nac=NJE|ime=[[Alexander Staff]]|poz=N}} <!-- {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Éric Junior Dina Ebimbe]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=HUN|ime=[[Noah Fenyő]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Noel Futkeu]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=HUN|ime=[[Krisztián Lisztes]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Niels Nkounkou]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=ALB|ime=[[Simon Simoni]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=CRO|ime=[[Hrvoje Smolčić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Elye Wahi]]|poz=N}} Joining in July 2026 --> {{Nogometna ekipa kraj}} === Igrači na posudbi === {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Éric Junior Dina Ebimbe]]|poz=V|ostalo=u [[Stade Brestois]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=HUN|ime=[[Noah Fenyő]]|poz=V|ostalo=u [[Újpest FC]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=HUN|ime=[[Krisztián Lisztes]]|poz=V|ostalo=u [[Ferencvárosi TC]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Niels Nkounkou]]|poz=O|ostalo=u [[Torino FC]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=CRO|ime=[[Hrvoje Smolčić]]|poz=O|ostalo=u [[Kocaelispor]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=ALB|ime=[[Simon Simoni]]|poz=G|ostalo=u [[1. FC Kaiserslautern]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Elye Wahi]]|poz=N|ostalo=u [[OGC Nice]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Poznati igrači kluba == {{Div col|3}} * {{ZD|NJE}} [[Stefan Aigner]] * {{ZD|NOR}} [[Jørn Andersen]] * {{ZD|NJE}} [[Adolf Bechtold]] * {{ZD|NJE}} [[Fritz Becker]] * {{ZD|NJE}} [[Uwe Bein]] * {{ZD|NJE}} [[Thomas Berthold]] * {{ZD|NJE}} [[Uwe Bindewald]] * {{ZD|NJE}} [[Manfred Binz]] * {{ZD|NJE}} [[Peter Blusch]] * {{ZD|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]] * {{ZD|NJE}} [[Jörg Böhme]] * {{ZD|NJE}} [[Rudi Bommer]] * {{ZD|NJE}} [[Ronald Borchers]] * {{ZD|JKO}} [[Bum-Kun Cha]] * {{ZD|MAĐ}} [[Lajos Détári]] * {{ZD|NJE}} [[Thomas Doll]] * {{ZD|NJE}} [[Erik Durm]] * {{ZD|FRA}} [[Hugo Ekitiké]] * {{ZD|NJE}} [[Ralf Falkenmayer]] * {{ZD|NOR}} [[Jan Åge Fjørtoft]] * {{ZD|NJE}} [[Maurizio Gaudino]] * {{ZD|NJE}} [[Jürgen Grabowski]] * {{ZD|NJE}} [[Rudolf Gramlich]] * {{ZD|FRA}} [[Sébastien Haller]] * {{ZD|JPN}} [[Makoto Hasebe]] * {{ZD|NJE}} [[Hermann Höfer]] * {{ZD|NJE}} [[Bernd Hölzenbein]] * {{ZD|BUG}} [[Petr Houbtchev]] * {{ZD|AUT}} [[Wilhelm Huberts|Wilhelm "Willi" Huberts]] * {{ZD|SRB}} [[Luka Jović]] * {{ZD|JPN}} [[Daichi Kamada]] * {{ZD|NJE}} [[Andreas Köpke]] * {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Körbel]] * {{ZD|SRB}} [[Filip Kostić]] * {{ZD|NJE}} [[Wolfgang Kraus]] * {{ZD|NJE}} [[Richard Kress]] * {{ZD|NJE}} [[Peter Kunter|Dr. Peter Kunter]] * {{ZD|GRČ}} [[Sotirios Kyrgiakos]] * {{ZD|NJE}} [[Werner Lorant]] * {{ZD|NJE}} [[Joachim Löw]] * {{ZD|NJE}} [[August Möbs]] * {{ZD|NJE}} [[Andreas Möller]] * {{ZD|NJE}} [[Norbert Nachtweih]] * {{ZD|NJE}} [[Willi Neuberger]] * {{ZD|NJE}} [[Bernd Nickel]] * {{ZD|MAK}} [[Oka Nikolov]] * {{ZD|NIG}} [[Jay-Jay Okocha]] * {{ZD|NJE}} [[Jürgen Pahl]] * {{ZD|AUT}} [[Bruno Pezzey]] * {{ZD|NJE}} [[Alfred Pfaff]] * {{ZD|NJE}} [[Christoph Preuß]] * {{ZD|HRV}} [[Ante Rebić]] * {{ZD|NJE}} [[Peter Reichel]] * {{ZD|NJE}} [[Sebastian Rode]] * {{ZD|NJE}} [[Dietmar Roth]] * {{ZD|NJE}} [[Marco Russ]] * {{ZD|NJE}} [[Lothar Schämer]] * {{ZD|NJE}} [[Bernd Schneider]] * {{ZD|NJE}} [[Franz Schütz]] * {{ZD|NJE}} [[Alexander Schur]] * {{ZD|NJE}} [[Uli Stein]] * {{ZD|NJE}} [[Hans Stubb]] * {{ZD|JAP}} [[Naohiro Takahara]] * {{ZD|NJE}} [[Kevin Trapp]] * {{ZD|NJE}} [[Ralf Weber]] * {{ZD|GAN}} [[Anthony Yeboah]] * {{ZD|PER}} [[Carlos Zambrano]] {{Div col end}} == Treneri == {{Div col|3}} * 1963/64 – [[Paul Oßwald|Oßwald]], [[Ivica Horvat|Horvat]] * 1964/65 – [[Ivica Horvat|Horvat]] * 1965/66 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1966/67 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1967/68 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1968/69 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1969/70 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1970/71 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1971/72 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1972/73 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1973/74 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1974/75 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1975/76 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1976/77 – [[Hans-Dieter Roos|Roos]], [[Gyula Lóránt|Lóránt]] * 1977/78 – [[Gyula Lóránt|Lóránt]], [[Dettmar Cramer|Cramer]] * 1978/79 – [[Otto Knefler|Knefler]], [[Friedel Rausch|Rausch]] * 1979/80 – [[Friedel Rausch|Rausch]] * 1980/81 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]] * 1981/82 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]] * 1982/83 – [[Helmut Senekowitsch|Senekowitsch]], [[Branko Zebec|Zebec]] * 1983/84 – [[Branko Zebec|Zebec]], [[Dietrich Weise|Weise]] * 1984/85 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1985/86 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1986/87 – [[Dietrich Weise|Weise]], [[Timo Zahnleiter|Zahnleiter]] * 1987/88 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]] * 1988/89 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]], [[Pál Csernai|Csernai]], [[Jörg Berger|Berger]] * 1989/90 – [[Jörg Berger|Berger]] * 1990/91 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1991/92 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1992/93 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Heese|Heese]] * 1993/94 – [[Klaus Toppmöller|Toppmöller]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]] * 1994/95 – [[Jupp Heynckes|Heynckes]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]] * 1995/96 – [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1996/97 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]] * 1997/98 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]] * 1998/99 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]], [[Bernhard Lippert|Lippert]], [[Reinhold Fanz|Fanz]], [[Jörg Berger|Berger]] * 1999/00 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Felix Magath|Magath]] * 2000/01 – [[Felix Magath|Magath]], [[Rolf Dohmen|Dohmen]], [[Friedel Rausch|Rausch]] * 2001/02 – [[Martin Andermatt|Andermatt]], [[Armin Kraaz|Kraaz]] * 2002/03 – [[Willi Reimann|Reimann]] * 2003/04 – [[Willi Reimann|Reimann]] * 2004/05 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2005/06 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2006/07 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2007/08 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2008/09 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2009/10 – [[Michael Skibbe|Skibbe]] * 2010/11 – [[Michael Skibbe|Skibbe]], [[Christoph Daum|Daum]] * 2011/12 – [[Armin Veh|Veh]] * 2012/13 – [[Armin Veh|Veh]] * 2013/14 – [[Armin Veh|Veh]] * 2014/15 – [[Thomas Schaaf|Schaaf]] * 2015/16 – [[Armin Veh|Veh]], [[Niko Kovač|Kovač]] * 2016/17 – [[Niko Kovač|Kovač]] * 2017/18 – [[Niko Kovač|Kovač]] * 2018/19 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2019/20 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2020/21 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2021/22 – [[Oliver Glasner|Glasner]] * 2022/23 – [[Oliver Glasner|Glasner]] * 2023/24 – [[Dino Toppmöller]] * 2024/25 – [[Dino Toppmöller]] * 2025/26 – [[Dino Toppmöller]], [[Dennis Schmitt]], [[Albert Riera]] {{Div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Eintracht Frankfurt}} * [http://www.eintracht.de Službeni sajt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50072/profile/index.html Eintracht Frankfurt] na zvaničnom sajtu UEFA-e {{Bundesliga}} {{Nogometni prvaci Njemačke}} {{Osvajači DFB-Pokala}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} [[Kategorija:Eintracht Frankfurt]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hessenu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]] [[Kategorija:Frankfurt na Majni]] oso8x6pu0p87nw6d31bsqa0xm0np7ev 0 27321 3847080 3533584 2026-05-17T01:21:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847080 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje | ime = Makedonija | izvorno_ime = Μακεδονία | izvorno_ime_jez = el | naselje_vrsta = Regija [[Grčka|Grčke]] | slika = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Flag of Greek Macedonia.svg | zastava_veličina = x90px | zastava_alt = | slika_grb = Vergina Sun WIPO.svg | grb_veličina = x90px | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Location map of Macedonia (Greece).svg | karta_alt = | karta_opis = Makedonija (plavom bojom) u Grčkoj | pushpin_karta = | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate = <!-- {{coord|latituda|longituda|type:city|display=inline,title}} --> | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Grčka]] | podjela_vrsta1 = Regije | podjela_ime1 = {{Plainlist| * [[Zapadna Makedonija]] * [[Srednja Makedonija]] * [[Istočna Makedonija i Trakija]] }} | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = Uspostavljanje | uspostavljanje_datum = 1913. | osnivač = | sjedište_vrsta = Glavni grad | sjedište = [[Solun]] | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = | nadmorska_visina = | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = | utc_ofset1 = | vremenska_zona1_DST = | utc_ofset1_DST = | poštanski_broj_vrsta = | poštanski_broj = | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = | iso_kod = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | fusnote = }} '''Makedonija''' ({{jez-el|Μακεδονία}}), odnosno '''[[Grčka]] [[Makedonija (regija)|Makedonija]]''', jest historijski i geografski region [[Grčka|Grčke]]. Grčka Makedonija obuhvata 51% [[Makedonija (regija)|geografske oblasti Makedonija]]. == Političke podjele == Makedonija je podijeljena na 3 [[regija|regije]] koje se zovu periferije. Periferije su podijeljenje na 13 manjih administrativnih jedinica koje se nazivaju prefekture ( [[grčki jezik|grč.]] ''nomoi''). Te 3 periferije su: # [[Zapadna Makedonija]] # [[Srednja Makedonija]] # [[Istočna Makedonija i Trakija]] == Historija == * [[Antička Grčka]] * [[Antička Grčka#Uspon Makedonaca|Uspon Makedonaca]] * [[Antička Grčka#Osvajanja Aleksandra Velikoga|Osvajanja Aleksandra Velikoga]] * [[Aleksandar Veliki]] * [[Filip II Makedonski]] * [[Ćirilo i Metodije]] == Geografija == Grčka Makedonija je region na jugu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. U Grčkoj živi oko 2,6 milona stanovnika, a površina je 34 231&nbsp;km². Glavni grad je [[Solun]]. Neka od ostrva su: [[Thasos]], [[Samothraki]], [[Amouliani]] i dr. Najveći dio države je pod [[planina]]ma, najviši vrh je [[Olimp]] sa 2 911 metara nadomrske visine. [[Datoteka:Thessaloniki White tower.jpg|mini|desno|lijevo|300p|Bijela toranj (White Tower) -Solun.]] {| class="wikitable" | style="background: #99CCCC; color: #000080" align="center" colspan="2" height="17" | Najvažniji gradovi u Makedoniji su (Stanovništvo) |----- | style="background: #FFFF99;" | 1. [[Solun]] (''Thessaloniki'') || style="background: #FFFF99;" | 773,180 |----- | style="background: #FFFF99;" | 2. [[Kavala]] || style="background: #FFFF99;" | 63,774 |----- | style="background: #FFFF99;" | 3. [[Serres, Grcka|Serres]] || style="background: #FFFF99;" | 56,145 |----- | style="background: #FFFF99;" | 4. [[Katerini]] || style="background: #FFFF99;" | 55,721 |----- | style="background: #FFFF99;" | 5. [[Drama, Grcka|Drama]] || style="background: #FFFF99;" | 55,632 |----- | style="background: #FFFF99;" | 6. [[Kozani]] || style="background: #FFFF99;" | 47,451 |----- | style="background: #FFFF99;" | 7. [[Veria]] || style="background: #FFFF99;" | 47,411 |----- | style="background: #FFFF99;" | 8. [[Ptolemaida]] || style="background: #FFFF99;" | 32,775 |----- | style="background: #FFFF99;" | 9. [[Giannitsa]] || style="background: #FFFF99;" | 26.296 |----- | style="background: #FFFF99;" |10. [[Edessa, Grcka|Edessa]] || style="background: #FFFF99;" | 25,619 |----- | style="background: #FFFF99;" |11. [[Kilkis]] || style="background: #FFFF99;" | 24,812 |----- | style="background: #FFFF99;" |12. [[Naoussa]] || style="background: #FFFF99;" | 19,870 |----- | style="background: #FFFF99;" |13. [[Nea Moudania]] || style="background: #FFFF99;" | 17,032 |----- | style="background: #FFFF99;" |14. [[Florina]] || style="background: #FFFF99;" | 16,711 |----- | style="background: #FFFF99;" |15. [[Kastoria]] || style="background: #FFFF99;" | 16,218 |----- |style="background: #FFFF99;" |16. [[Grevena]] || style="background: #FFFF99;" | 15,481 |----- | style="background: #FFFF99;" |17. [[Alexandria, Grcka|Alexandria]] || style="background: #FFFF99;" | 13,229 |----- | style="background: #FFFF99;" |18. [[Polygyros]] || style="background: #FFFF99;" | 10,271 |} == Stanovništvo == U Makedoniji živi približno 2,6 miliona stanovnika. 98% su autonomni [[Grci]] [[Makedonci (Grci)|Makedonci]]. Najdominantnija [[religija]] u Makedoniji je [[pravoslavlje]], sa [[islam]]skom manjinom (oko 1%).<br /> Skoro cijelo stanovništvo govori [[grčki jezik|grčkim jezikom]]. == Također pogledajte == * [[Makedonija (regija)]] == Vanjski linkovi == * [http://www.macedonia.info/ Sajt Makedonija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070501223649/http://www.macedonia.info/ |date=1. 5. 2007 }} * [http://www.history-of-macedonia.com Historija Makedonija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201201065426/http://history-of-macedonia.com/ |date=1. 12. 2020 }} {{Commonscat|Macedonia (Greece)}} [[Kategorija:Geografija Grčke]] [[Kategorija:Geografija Sjeverne Makedonije]] r58xta4z8oev18efrtftqdl3avqktuv 10 33249 3846819 3846817 2026-05-16T12:10:41Z Mhare 481 3846819 wikitext text/x-wiki {{Infobox | abovestyle = background-color: #cedeff | above = {{{ime|{{{ime_rijeke|<includeonly>{{PAGENAME}}</includeonly>}}}}}} | image = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{#invoke:WikidataIB|getValue|rank=best|P18|name=slika|qid={{{qid|}}}|suppressfields={{{suppressfields|}}}|fetchwikidata={{if empty|{{{fetchwikidata|}}}|ALL}}|onlysourced=no|noicon=yes|maxvals=1|{{{slika|}}}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=250px|upright={{if empty|{{{slika_uspravno|}}}|1}}|alt={{{slika_alt|}}}|suppressplaceholder=yes}} | caption = {{#if:{{{slika|}}}|{{{opis_slike|}}}|{{if empty|{{{opis_slike|}}}|{{#invoke:WikidataIB|getValue|P18|qual=P2096|qualsonly=y|fwd=ALL}}}}}} | image2 = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika_karta|}}}|size={{{veličina_karte|}}}|sizedefault=250px|alt={{{karta_alt|}}}}} | caption2 = {{{karta_opis|{{{opis_karte|}}}}}} | image3 = {{#invoke:Infobox mapframe |autoWithCaption |onByDefault=no |mapframe-frame-width=250 |mapframe-stroke-color=#0000ff |mapframe-line-stroke-color=#0000ff |mapframe-line-stroke-width=5 |mapframe-marker=water |mapframe-type=river |mapframe-length_km={{{dužina_km|}}} |mapframe-area_km2={{{površina sliva_km2|}}} }} | label1 = Izvorno ime | data1 = {{#if:{{{izvorno_ime|}}}|<span class="nickname" {{#if:{{{izvorno_ime_jezik|}}}|lang="{{{izvorno_ime_jezik}}}"}}>{{{izvorno_ime}}}</span>}} | label2 = Drugo ime | data2 = {{{drugo_ime|}}} | class2 = nickname | label3 = Države | data3 = {{{države kroz koje protiče|}}} | label4 = Lokacija | data4 = {{{lokacija|}}} | label5 = Gradovi kroz koje protiče | data5 = {{{gradovi|}}} | label6 = Plovnost | data6 = {{{plovnost|}}} | label7 = Dužina | data7 = {{#if:{{{dužina_km|}}}|{{{dužina_km}}}&nbsp;[[kilometar|km]]}}{{#if:{{{dužina|}}}|{{{dužina}}}&nbsp;[[kilometar|km]]}} | label8 = [[Izvor]] | data8 = {{{izvor|}}}{{#if:{{{izvor_lat_d|}}}{{{izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{izvor_lat_m|}}}{{{izvor_lat_s|}}}{{{izvor_lat_NS|}}}{{{izvor_long_m|}}}{{{izvor_long_s|}}}{{{izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{izvor_lat_d}}}|{{{izvor_lat_m|}}}|{{{izvor_lat_s|}}}|{{{izvor_lat_NS|}}}|{{{izvor_long_d}}}|{{{izvor_long_m|}}}|{{{izvor_long_s|}}}|{{{izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{izvor_lat_d}}}|{{{izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{izvor_koordinate|}}}}} | label9 = [[Nadmorska visina|NV]] izvora | data9 = {{#if:{{{nadmorska visina izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina izvora|}}}|{{{nadmorska visina izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Drugi izvor | data10 = {{{drugi_izvor|}}}{{#if:{{{drugi_izvor_lat_d|}}}{{{drugi_izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{drugi_izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{drugi_izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{drugi_izvor_lat_m|}}}{{{drugi_izvor_lat_s|}}}{{{drugi_izvor_lat_NS|}}}{{{drugi_izvor_long_m|}}}{{{drugi_izvor_long_s|}}}{{{drugi_izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{drugi_izvor_lat_d}}}|{{{drugi_izvor_lat_m|}}}|{{{drugi_izvor_lat_s|}}}|{{{drugi_izvor_lat_NS|}}}|{{{drugi_izvor_long_d}}}|{{{drugi_izvor_long_m|}}}|{{{drugi_izvor_long_s|}}}|{{{drugi_izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{drugi_izvor_lat_d}}}|{{{drugi_izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{drugi_izvor_koordinate|}}}}} | label11 = NV drugog izvora | data11 = {{#if:{{{nadmorska visina drugog izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina drugog izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina drugog izvora|}}}|{{{nadmorska visina drugog izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label12 = Treći izvor | data12 = {{{treći_izvor|}}}{{#if:{{{treći_izvor_lat_d|}}}{{{treći_izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{treći_izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{treći_izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{treći_izvor_lat_m|}}}{{{treći_izvor_lat_s|}}}{{{treći_izvor_lat_NS|}}}{{{treći_izvor_long_m|}}}{{{treći_izvor_long_s|}}}{{{treći_izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{treći_izvor_lat_d}}}|{{{treći_izvor_lat_m|}}}|{{{treći_izvor_lat_s|}}}|{{{treći_izvor_lat_NS|}}}|{{{treći_izvor_long_d}}}|{{{treći_izvor_long_m|}}}|{{{treći_izvor_long_s|}}}|{{{treći_izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{treći_izvor_lat_d}}}|{{{treći_izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{treći_izvor_koordinate|}}}}} | label13 = NV trećeg izvora | data13 = {{#if:{{{nadmorska visina trećeg izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina trećeg izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina trećeg izvora|}}}|{{{nadmorska visina trećeg izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label14 = Četvrti izvor | data14 = {{{četvrti_izvor|}}}{{#if:{{{četvrti_izvor_lat_d|}}}{{{četvrti_izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{četvrti_izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{četvrti_izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{četvrti_izvor_lat_m|}}}{{{četvrti_izvor_lat_s|}}}{{{četvrti_izvor_lat_NS|}}}{{{četvrti_izvor_long_m|}}}{{{četvrti_izvor_long_s|}}}{{{četvrti_izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{četvrti_izvor_lat_d}}}|{{{četvrti_izvor_lat_m|}}}|{{{četvrti_izvor_lat_s|}}}|{{{četvrti_izvor_lat_NS|}}}|{{{četvrti_izvor_long_d}}}|{{{četvrti_izvor_long_m|}}}|{{{četvrti_izvor_long_s|}}}|{{{četvrti_izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{četvrti_izvor_lat_d}}}|{{{četvrti_izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{četvrti_izvor_koordinate|}}}}} | label15 = NV četvrtog izvora | data15 = {{#if:{{{nadmorska visina četvrtog izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina četvrtog izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina četvrtog izvora|}}}|{{{nadmorska visina četvrtog izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label16 = Peti izvor | data16 = {{{peti_izvor|}}}{{#if:{{{peti_izvor_lat_d|}}}{{{peti_izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{peti_izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{peti_izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{peti_izvor_lat_m|}}}{{{peti_izvor_lat_s|}}}{{{peti_izvor_lat_NS|}}}{{{peti_izvor_long_m|}}}{{{peti_izvor_long_s|}}}{{{peti_izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{peti_izvor_lat_d}}}|{{{peti_izvor_lat_m|}}}|{{{peti_izvor_lat_s|}}}|{{{peti_izvor_lat_NS|}}}|{{{peti_izvor_long_d}}}|{{{peti_izvor_long_m|}}}|{{{peti_izvor_long_s|}}}|{{{peti_izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{peti_izvor_lat_d}}}|{{{peti_izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{peti_izvor_koordinate|}}}}} | label17 = NV petog izvora | data17 = {{#if:{{{nadmorska visina petog izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina petog izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina petog izvora|}}}|{{{nadmorska visina petog izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label18 = Ušće | data18 = {{{ušće|}}}{{#if:{{{ušće_lat_d|}}}{{{ušće_koordinate|}}}|{{#if:{{{ušće|}}}|<br>}}{{#if:{{{ušće_lat_d|}}}|{{#if:{{{ušće_lat_m|}}}{{{ušće_lat_s|}}}{{{ušće_lat_NS|}}}{{{ušće_long_m|}}}{{{ušće_long_s|}}}{{{ušće_long_EW|}}}|{{Coord|{{{ušće_lat_d}}}|{{{ušće_lat_m|}}}|{{{ušće_lat_s|}}}|{{{ušće_lat_NS|}}}|{{{ušće_long_d}}}|{{{ušće_long_m|}}}|{{{ušće_long_s|}}}|{{{ušće_long_EW|}}}|type:river|display=inline,title}}|{{Coord|{{{ušće_lat_d}}}|{{{ušće_long_d}}}|type:river|display=inline,title}}}}}}{{{ušće_koordinate|}}}}} | label19 = NV ušća | data19 = {{#if:{{{nadmorska visina ušća_m|}}}|{{{nadmorska visina ušća_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina ušća|}}}|{{{nadmorska visina ušća}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label20 = Ulijeva se u | data20 = {{{ulijeva_se_u|}}} | label21 = Progresija | data21 = {{{progresija|}}} | label22 = Etimologija | data22 = {{{etimologija|}}} | label23 = [[Sliv]] | data23 = {{{sliv|}}} | label24 = Prosječni [[Protok (hidrologija)|protok]] | data24 = {{#if: {{{prosječni protok|}}}{{{prosječni protok_m3/s|}}}|{{#if:{{{prosječni protok_m3/s|}}}|{{{prosječni protok_m3/s}}}&nbsp;[[kubni metar u sekundi|m³/s]] }}{{{prosječni protok|&#32;kod ušća}}} }} | label25 = Površina sliva | data25 = {{#if:{{{površina sliva_km2|}}}|{{{površina sliva_km2}}}&nbsp;km² }}{{#if: {{{površina sliva|}}}|{{{površina sliva}}}&nbsp;km²}} | label26 = Riječni sistem | data26 = {{{riječni_sistem|}}} | label27 = Pritoke | data27 = {{{pritoke|}}} | label28 = Lijeve pritoke | data28 = {{{lijeve_pritoke|}}} | label29 = Desne pritoke | data29 = {{{desne_pritoke|}}} | label30 = {{{prazno_ime|}}} | data30 = {{{prazno_info|}}} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> ekqh24c668a0hyf5eikyjry4g6aqrsk 3846820 3846819 2026-05-16T12:11:50Z Mhare 481 Poništena izmjena [[Special:Diff/3846819|3846819]] korisnika [[Special:Contributions/Mhare|Mhare]] ([[User talk:Mhare|razgovor]]) 3846820 wikitext text/x-wiki {{Infobox | abovestyle = background-color: #cedeff | above = {{{ime|{{{ime_rijeke|<includeonly>{{PAGENAME}}</includeonly>}}}}}} | image = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{#invoke:WikidataIB|getValue|rank=best|P18|name=slika|qid={{{qid|}}}|suppressfields={{{suppressfields|}}}|fetchwikidata={{if empty|{{{fetchwikidata|}}}|ALL}}|onlysourced=no|noicon=yes|maxvals=1|{{{slika|}}}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=250px|upright={{if empty|{{{slika_uspravno|}}}|1}}|alt={{{slika_alt|}}}|suppressplaceholder=yes}} | caption = {{#if:{{{slika|}}}|{{{opis_slike|}}}|{{if empty|{{{opis_slike|}}}|{{#invoke:WikidataIB|getValue|P18|qual=P2096|qualsonly=y|fwd=ALL}}}}}} | image2 = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika_karta|}}}|size={{{veličina_karte|}}}|sizedefault=250px|alt={{{karta_alt|}}}}} | caption2 = {{{karta_opis|{{{opis_karte|}}}}}} | image3 = {{#invoke:Infobox mapframe |autoWithCaption |onByDefault=no |mapframe-frame-width=250 |mapframe-stroke-color=#0000ff |mapframe-line-stroke-color=#0000ff |mapframe-line-stroke-width=5 |mapframe-marker=water |mapframe-type=river |mapframe-length_km={{{dužina_km|}}} |mapframe-area_km2={{{površina sliva_km2|}}} }} | label1 = Izvorno ime | data1 = {{#if:{{{izvorno_ime|}}}|<span class="nickname" {{#if:{{{izvorno_ime_jezik|}}}|lang="{{{izvorno_ime_jezik}}}"}}>{{{izvorno_ime}}}</span>}} | label2 = Drugo ime | data2 = {{{drugo_ime|}}} | class2 = nickname | label3 = Države | data3 = {{{države kroz koje protiče|}}} | label4 = Lokacija | data4 = {{{lokacija|}}} | label5 = Gradovi kroz koje protiče | data5 = {{{gradovi kroz koje protiče|{{{gradovi|}}}}}} | label6 = Plovnost | data6 = {{{plovnost|}}} | label7 = Dužina | data7 = {{#if:{{{dužina_km|}}}|{{{dužina_km}}}&nbsp;[[kilometar|km]]}}{{#if:{{{dužina|}}}|{{{dužina}}}&nbsp;[[kilometar|km]]}} | label8 = [[Izvor]] | data8 = {{{izvor|}}}{{#if:{{{izvor_lat_d|}}}{{{izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{izvor_lat_m|}}}{{{izvor_lat_s|}}}{{{izvor_lat_NS|}}}{{{izvor_long_m|}}}{{{izvor_long_s|}}}{{{izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{izvor_lat_d}}}|{{{izvor_lat_m|}}}|{{{izvor_lat_s|}}}|{{{izvor_lat_NS|}}}|{{{izvor_long_d}}}|{{{izvor_long_m|}}}|{{{izvor_long_s|}}}|{{{izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{izvor_lat_d}}}|{{{izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{izvor_koordinate|}}}}} | label9 = [[Nadmorska visina|NV]] izvora | data9 = {{#if:{{{nadmorska visina izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina izvora|}}}|{{{nadmorska visina izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Drugi izvor | data10 = {{{drugi_izvor|}}}{{#if:{{{drugi_izvor_lat_d|}}}{{{drugi_izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{drugi_izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{drugi_izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{drugi_izvor_lat_m|}}}{{{drugi_izvor_lat_s|}}}{{{drugi_izvor_lat_NS|}}}{{{drugi_izvor_long_m|}}}{{{drugi_izvor_long_s|}}}{{{drugi_izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{drugi_izvor_lat_d}}}|{{{drugi_izvor_lat_m|}}}|{{{drugi_izvor_lat_s|}}}|{{{drugi_izvor_lat_NS|}}}|{{{drugi_izvor_long_d}}}|{{{drugi_izvor_long_m|}}}|{{{drugi_izvor_long_s|}}}|{{{drugi_izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{drugi_izvor_lat_d}}}|{{{drugi_izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{drugi_izvor_koordinate|}}}}} | label11 = NV drugog izvora | data11 = {{#if:{{{nadmorska visina drugog izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina drugog izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina drugog izvora|}}}|{{{nadmorska visina drugog izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label12 = Treći izvor | data12 = {{{treći_izvor|}}}{{#if:{{{treći_izvor_lat_d|}}}{{{treći_izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{treći_izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{treći_izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{treći_izvor_lat_m|}}}{{{treći_izvor_lat_s|}}}{{{treći_izvor_lat_NS|}}}{{{treći_izvor_long_m|}}}{{{treći_izvor_long_s|}}}{{{treći_izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{treći_izvor_lat_d}}}|{{{treći_izvor_lat_m|}}}|{{{treći_izvor_lat_s|}}}|{{{treći_izvor_lat_NS|}}}|{{{treći_izvor_long_d}}}|{{{treći_izvor_long_m|}}}|{{{treći_izvor_long_s|}}}|{{{treći_izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{treći_izvor_lat_d}}}|{{{treći_izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{treći_izvor_koordinate|}}}}} | label13 = NV trećeg izvora | data13 = {{#if:{{{nadmorska visina trećeg izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina trećeg izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina trećeg izvora|}}}|{{{nadmorska visina trećeg izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label14 = Četvrti izvor | data14 = {{{četvrti_izvor|}}}{{#if:{{{četvrti_izvor_lat_d|}}}{{{četvrti_izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{četvrti_izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{četvrti_izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{četvrti_izvor_lat_m|}}}{{{četvrti_izvor_lat_s|}}}{{{četvrti_izvor_lat_NS|}}}{{{četvrti_izvor_long_m|}}}{{{četvrti_izvor_long_s|}}}{{{četvrti_izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{četvrti_izvor_lat_d}}}|{{{četvrti_izvor_lat_m|}}}|{{{četvrti_izvor_lat_s|}}}|{{{četvrti_izvor_lat_NS|}}}|{{{četvrti_izvor_long_d}}}|{{{četvrti_izvor_long_m|}}}|{{{četvrti_izvor_long_s|}}}|{{{četvrti_izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{četvrti_izvor_lat_d}}}|{{{četvrti_izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{četvrti_izvor_koordinate|}}}}} | label15 = NV četvrtog izvora | data15 = {{#if:{{{nadmorska visina četvrtog izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina četvrtog izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina četvrtog izvora|}}}|{{{nadmorska visina četvrtog izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label16 = Peti izvor | data16 = {{{peti_izvor|}}}{{#if:{{{peti_izvor_lat_d|}}}{{{peti_izvor_koordinate|}}}|{{#if:{{{peti_izvor|}}}|<br>}}{{#if:{{{peti_izvor_lat_d|}}}|{{#if:{{{peti_izvor_lat_m|}}}{{{peti_izvor_lat_s|}}}{{{peti_izvor_lat_NS|}}}{{{peti_izvor_long_m|}}}{{{peti_izvor_long_s|}}}{{{peti_izvor_long_EW|}}}|{{Coord|{{{peti_izvor_lat_d}}}|{{{peti_izvor_lat_m|}}}|{{{peti_izvor_lat_s|}}}|{{{peti_izvor_lat_NS|}}}|{{{peti_izvor_long_d}}}|{{{peti_izvor_long_m|}}}|{{{peti_izvor_long_s|}}}|{{{peti_izvor_long_EW|}}}|type:river|display=inline}}|{{Coord|{{{peti_izvor_lat_d}}}|{{{peti_izvor_long_d}}}|type:river|display=inline}}}}}}{{{peti_izvor_koordinate|}}}}} | label17 = NV petog izvora | data17 = {{#if:{{{nadmorska visina petog izvora_m|}}}|{{{nadmorska visina petog izvora_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina petog izvora|}}}|{{{nadmorska visina petog izvora}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label18 = Ušće | data18 = {{{ušće|}}}{{#if:{{{ušće_lat_d|}}}{{{ušće_koordinate|}}}|{{#if:{{{ušće|}}}|<br>}}{{#if:{{{ušće_lat_d|}}}|{{#if:{{{ušće_lat_m|}}}{{{ušće_lat_s|}}}{{{ušće_lat_NS|}}}{{{ušće_long_m|}}}{{{ušće_long_s|}}}{{{ušće_long_EW|}}}|{{Coord|{{{ušće_lat_d}}}|{{{ušće_lat_m|}}}|{{{ušće_lat_s|}}}|{{{ušće_lat_NS|}}}|{{{ušće_long_d}}}|{{{ušće_long_m|}}}|{{{ušće_long_s|}}}|{{{ušće_long_EW|}}}|type:river|display=inline,title}}|{{Coord|{{{ušće_lat_d}}}|{{{ušće_long_d}}}|type:river|display=inline,title}}}}}}{{{ušće_koordinate|}}}}} | label19 = NV ušća | data19 = {{#if:{{{nadmorska visina ušća_m|}}}|{{{nadmorska visina ušća_m}}}&nbsp;[[metar|m]]}}{{#if:{{{nadmorska visina ušća|}}}|{{{nadmorska visina ušća}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label20 = Ulijeva se u | data20 = {{{ulijeva_se_u|}}} | label21 = Progresija | data21 = {{{progresija|}}} | label22 = Etimologija | data22 = {{{etimologija|}}} | label23 = [[Sliv]] | data23 = {{{sliv|}}} | label24 = Prosječni [[Protok (hidrologija)|protok]] | data24 = {{#if: {{{prosječni protok|}}}{{{prosječni protok_m3/s|}}}|{{#if:{{{prosječni protok_m3/s|}}}|{{{prosječni protok_m3/s}}}&nbsp;[[kubni metar u sekundi|m³/s]] }}{{{prosječni protok|&#32;kod ušća}}} }} | label25 = Površina sliva | data25 = {{#if:{{{površina sliva_km2|}}}|{{{površina sliva_km2}}}&nbsp;km² }}{{#if: {{{površina sliva|}}}|{{{površina sliva}}}&nbsp;km²}} | label26 = Riječni sistem | data26 = {{{riječni_sistem|}}} | label27 = Pritoke | data27 = {{{pritoke|}}} | label28 = Lijeve pritoke | data28 = {{{lijeve_pritoke|}}} | label29 = Desne pritoke | data29 = {{{desne_pritoke|}}} | label30 = {{{prazno_ime|}}} | data30 = {{{prazno_info|}}} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> 4tv4fqoz898bagcy71otpft6ioog3bm 10 46492 3847114 3710226 2026-05-17T07:04:34Z Srđan 73336 3847114 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Eurosong | naslov = [[Eurosong]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = Takmičenja | podaci1 = * [[Eurosong 1956.|Lugano 1956]] * [[Eurosong 1957.|Frankfurt 1957]] * [[Eurosong 1958.|Hilversum 1958]] * [[Eurosong 1959.|Cannes 1959]] * [[Eurosong 1960.|London 1960]] * [[Eurosong 1961.|Cannes 1961]] * [[Eurosong 1962.|Luxembourg 1962]] * [[Eurosong 1963.|London 1963]] * [[Eurosong 1964.|Kopenhagen 1964]] * [[Eurosong 1965.|Napulj 1965]] * [[Eurosong 1966.|Luxembourg 1966]] * [[Eurosong 1967.|Beč 1967]] * [[Eurosong 1968.|London 1968]] * [[Eurosong 1969.|Madrid 1969]] * [[Eurosong 1970.|Amsterdam 1970]] * [[Eurosong 1971.|Dublin 1971]] * [[Eurosong 1972.|Edinburgh 1972]] * [[Eurosong 1973.|Luxembourg 1973]] * [[Eurosong 1974.|Brighton 1974]] * [[Eurosong 1975.|Stockholm 1975]] * [[Eurosong 1976.|Haag 1976]] * [[Eurosong 1977.|London 1977]] * [[Eurosong 1978.|Pariz 1978]] * [[Eurosong 1979.|Jerusalem 1979]] * [[Eurosong 1980.|Haag 1980]] * [[Eurosong 1981.|Dublin 1981]] * [[Eurosong 1982.|Harrogate 1982]] * [[Eurosong 1983.|München 1983]] * [[Eurosong 1984.|Luxembourg 1984]] * [[Eurosong 1985.|Göteborg 1985]] * [[Eurosong 1986.|Bergen 1986]] * [[Eurosong 1987.|Bruxelles 1987]] * [[Eurosong 1988.|Dublin 1988]] * [[Eurosong 1989.|Lausanne 1989]] * [[Eurosong 1990.|Zagreb 1990]] * [[Eurosong 1991.|Rim 1991]] * [[Eurosong 1992.|Malmö 1992]] * [[Eurosong 1993.|Millstreet 1993]] * [[Eurosong 1994.|Dublin 1994]] * [[Eurosong 1995.|Dublin 1995]] * [[Eurosong 1996.|Oslo 1996]] * [[Eurosong 1997.|Dublin 1997]] * [[Eurosong 1998.|Birmingham 1998]] * [[Eurosong 1999.|Jerusalem 1999]] * [[Eurosong 2000.|Stockholm 2000]] * [[Eurosong 2001.|Kopenhagen 2001]] * [[Eurosong 2002.|Tallinn 2002]] * [[Eurosong 2003.|Riga 2003]] * [[Eurosong 2004.|Istanbul 2004]] * [[Eurosong 2005.|Kijev 2005]] * [[Eurosong 2006.|Atina 2006]] * [[Eurosong 2007.|Helsinki 2007]] * [[Eurosong 2008.|Beograd 2008]] * [[Eurosong 2009.|Moskva 2009]] * [[Eurosong 2010.|Oslo 2010]] * [[Eurosong 2011.|Düsseldorf 2011]] * [[Eurosong 2012.|Baku 2012]] * [[Eurosong 2013.|Malmö 2013]] * [[Eurosong 2014.|Kopenhagen 2014]] * [[Eurosong 2015.|Beč 2015]] * [[Eurosong 2016.|Stockholm 2016]] * [[Eurosong 2017.|Kijev 2017]] * [[Eurosong 2018.|Lisabon 2018]] * [[Eurosong 2019.|Tel Aviv 2019]] * <s>[[Eurosong 2020.|Rotterdam 2020]]</s> * [[Eurosong 2021.|Rotterdam 2021]] * [[Eurosong 2022.|Torino 2022]] * [[Eurosong 2023.|Liverpool 2023]] * [[Eurosong 2024.|Malmö 2024]] * [[Eurosong 2025.|Basel 2025]] * [[Eurosong 2026.|Beč 2026]] * ''[[Eurosong 2027.|Bugarska 2027.]]'' | grupa2 = Dječiji Eurosong | podaci2 = * [[Dječiji Eurosong 2003.|Kopenhagen 2003]] * [[Dječiji Eurosong 2004.|Lillehammer 2004]] * [[Dječiji Eurosong 2005.|Hasselt 2005]] * [[Dječiji Eurosong 2006.|Bukurešt 2006]] * [[Dječiji Eurosong 2007.|Rotterdam 2007]] * [[Dječiji Eurosong 2008.|Limassol 2008]] * [[Dječiji Eurosong 2009.|Kijev 2009]] * [[Dječiji Eurosong 2010.|Minsk 2010]] * [[Dječiji Eurosong 2011.|Jerevan 2011]] * [[Dječiji Eurosong 2012.|Amsterdam 2012]] * [[Dječiji Eurosong 2013.|Kijev 2013]] * [[Dječiji Eurosong 2014.|Marsa 2014]] * [[Dječiji Eurosong 2015.|Sofija 2015]] * [[Dječiji Eurosong 2016.|Valletta 2016]] * [[Dječiji Eurosong 2017.|Tbilisi 2017]] * [[Dječiji Eurosong 2018.|Minsk 2018]] * [[Dječiji Eurosong 2019.|Gliwice 2019]] * [[Dječiji Eurosong 2020.|Varšava 2020]] * [[Dječiji Eurosong 2021.|Pariz 2021]] * [[Dječiji Eurosong 2022.|Jerevan 2022]] * [[Dječiji Eurosong 2023.|Nica 2023]] * [[Dječiji Eurosong 2024.|Madrid 2024]] * [[Dječiji Eurosong 2025.|Tbilisi 2025]] * ''[[Dječiji Eurosong 2026.|Malta 2026.]]'' }}<includeonly>[[Kategorija:Eurosong po godinama]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni|E]] </noinclude> 00b9h48zt9i9qpmhi69hvmmwooud8rq 0 46728 3847106 3844213 2026-05-17T05:58:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847106 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Max Planck | slika = Max planck.jpg|thumb|'''Max Planck''' | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1858|4|23}} | mjesto_rođenja = Kiel, Njemačka | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1947|10|4|1858|4|23}} | mjesto_smrti = Göttingen, Njemačka | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Max Planck''' ('''Max Karl Ernst Ludwig Planck'''; Kiel, 23. april 1858 – Göttingen, 4. oktobar 1947) bio je poznati [[Njemačka|njemački]] fizičar.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Max-Planck|title=Max Planck {{!}} Biography, Discoveries, & Quantum Theory|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=26. 10. 2019}}</ref> Osnivač je [[Kvantna mehanika|kvantne teorije]]. Objavio je, [[1910]]. godine, revolucionarnu hipotezu da svaki izvor energije može zračiti energiju samo u diskretnim količinama - [[kvant]]ima. Na toj osnovi izveo je zakon zračenja, koji je nazvan ''Planckova formula.'' Njegovu ideju o diskontinuiranosti energije, koja je danas temelj tumačenja svih atomskih pojava, primijenili su poslije [[Albert Einstein|Einstein]] i [[Niels Bohr|Bohr]] na tumačenje fotoelektričnog efekta i spektra vodikova atoma. [[1918]]. godine dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1918/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 1918|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=26. 10. 2019}}</ref> Planck je dao mnogo doprinosa teorijskoj fizici, prvenstveno kao začetnik [[Kvantna mehanika|kvantne teorije]] i jedan od osnivača [[Moderna fizika|moderne fizike]],<ref>{{Cite book|last=Fraenkel|first=Abraham|url=https://books.google.com/books?id=nudODQAAQBAJ&pg=PA96|title=Recollections of a Jewish Mathematician in Germany|publisher=Birkhäuser|year=2016|isbn=978-3-319-30845-6|location=Basel, Switzerland|page=96}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://historydata.com/biographies/physicists/max-planck/|title=Max Planck: Unveiling the Father of Quantum Theory|date=13 February 2024|website=History Data|access-date=12. 5. 2026|archive-date=30. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241130221536/https://historydata.com/biographies/physicists/max-planck/|url-status=dead}}</ref> koja je revolucionirala razumijevanje [[Atom|atomskih]] i [[Subatomske čestice|subatomskih]] procesa. Poznat je po [[Planckova konstanta|Planckovoj konstanti]], <math>h</math>, što je od fundamentalnog značaja za kvantnu fiziku, a koju je koristio za izvođenje skupa [[Mjerna jedinica|jedinica]], sada nazvanih [[Prirodne jedinice|Planckove jedinice]], izraženih u terminima [[Fizikalna konstanta|fizičkih konstanti]].<ref>{{Cite journal|date=2022-04-07|title=The Planck Constant|url=https://www.nist.gov/physics/explainers/planck-constant|journal=NIST|language=en}}</ref> [[Planckova relacija]], ''{{Mvar|E}}'' = <math>h</math> ''{{Mvar|ν}}'', tvrdi da je energija [[Foton|fotona]] proporcionalna njegovoj frekvenciji. Planck je dva puta bio predsjednik [[Društvo Kaiser Wilhelm|Društva Kaiser Wilhelm]]. Godine 1948. preimenovano je u [[Društvo Max Planck|Društvo Maxa Plancka]], a danas uključuje 83 institucije koje predstavljaju širok spektar naučnih disciplina. Max Karl Ernst Ludwig Planck rođen je 23. aprila 1858. u [[Kiel|Kielu]], tadašnjem [[Vojvodstvo Holstein|vojvodstvu Holstein]],<ref>{{Cite journal|last=Mendelssohn|first=K. A. G.|author-link=Kurt Mendelssohn|date=January 1959|title=Max Planck|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0031-9112/10/1/001|journal=Physics Bulletin|volume=10|issue=1|pages=1–6|doi=10.1088/0031-9112/10/1/001|issn=0031-9112}}</ref> kao sin Johanna Juliusa Wilhelma Plancka i njegove druge supruge Emme Patzig. Kršten je imenom ''Karl Ernst Ludwig Marx Planck''; od njegovih imena, ''[[Marx (ime)|Marx]]'' je naznačen kao [[Njemačko ime|"apelativno ime"]].<ref>Christoph Seidler, [http://www.spiegel.de/wissenschaft/mensch/0,1518,549404,00.html ''Gestatten, Marx Planck''] {{Webarchive}}, Spiegel Online, 24 April 2008</ref> Međutim, od desete godine potpisivao se imenom ''Max'' i koristio ga do kraja života.<ref>{{Cite web|url=https://www.mpg.de/560620/pressemitteilung20080424|title=Der Streit ums "r"|website=www.mpg.de|language=de|access-date=2026-05-12}}</ref> Centralna pretpostavka iza njegovog novog izvođenja, predstavljenog DPG-u 14. decembra 1900. godine, bila je pretpostavka, sada poznata kao [[Planckov postulat]], da se elektromagnetna energija može emitovati samo u [[Kvantizacija|kvantizovanom]] obliku, drugim riječima, energija može biti samo višekratnik elementarne jedinice: <math>E = h\nu</math> gdje je {{Math|''h''}} [[Planckova konstanta]], poznata i kao Planckov kvant akcije (uveden već 1899. godine), a {{Math|''ν''}} je frekvencija zračenja. Treba napomenuti da su elementarne jedinice energije o kojima se ovdje raspravlja predstavljene sa {{Math|''hν''}}, a ne jednostavno sa {{Math|''ν''}}. Fizičari sada ove kvante nazivaju fotonima, a foton frekvencije {{Math|''ν''}} imat će svoju specifičnu i jedinstvenu energiju. Ukupna energija na toj frekvenciji tada je jednaka {{Math|''hν''}} pomnoženom s brojem fotona na toj frekvenciji. Objasnio je: "Zračeća toplina nije kontinuirani tok i beskonačno djeljiva. ... Mora se definirati kao diskontinuirana masa, sastavljena od jedinica koje su sve slične jedna drugoj." Kvante je nazvao "penijima atomskog svijeta."<ref name="NYTObit">{{Cite news|title=Max Planck Dead; Noted Physicist, 89|date=October 5, 1947|work=[[The New York Times]]|url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0423.html}}</ref> [[Datoteka:Nernst,_Einstein,_Planck,_Millikan,_Laue_in_1931.jpg|mini|330x330piksel|S lijeva na desno: [[Walther Hermann Nernst|Nernst]], [[Albert Einstein|Einstein]], '''Planck''', [[Robert Millikan|Millikan]] i [[Max von Laue|Laue]] na večeri koju je von Laue održao u Berlinu 11. novembra 1931.]] [[Datoteka:Max_Planck_1878.GIF|lijevo|mini|192x192piksel|Planck 1878. godine]] == Reference == {{Refspisak|}} == Također pogledajte == * [[Planckovo vrijeme]] * [[Planckova sila]] * [[Prirodne jedinice]] == Vanjski linkovi == * {{Gutenberg author|id=35343|name=Max Planck}} * {{FadedPage|id=Planck, Max|name=Max Planck|author=yes}} * {{Internet Archive author|sname=Max Planck}} * {{Librivox author|id=9626}} ** [https://web.archive.org/web/20060828134833/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people%2FPlanck%2C+Max Anotirana bibliografija za Maxa Plancka] iz Alsos digitalne biblioteke za nuklearna pitanja ** [https://www.britannica.com/eb/article-9108525/Max-Planck Max Planck] – članak iz Enciklopedije Britannica ** [http://www.nobel-winners.com/Physics/max_karl_ernst_ludwig_planck.html Biografija Maxa Plancka] – www.nobel-prize-winners.com ** [http://www.mpg.de/english/ Instituti za prirodne nauke i astrofiziku Maxa Plancka] ** [https://www.youtube.com/watch?time_continue=175&v=5mwHXBn6mcM Max Planck – Selbstdarstellung im Filmportrait (1942)], [Kinematski autoportret Maksa Planka], Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften, 1942 ** {{Nobelprize}} uključujući Nobelovo predavanje, 2. juna 1920. ''Postanak i sadašnje stanje razvoja kvantne teorije'' ** [http://www.max-planck.mpg.de Život–Posao–Ličnost] – Izložba povodom 50. godišnjice Planckove smrti ** {{PM20|FID=pe/013674}} {{stub-biog}} {{commonscat|Max Planck}} {{Nobelova_nagrada_za_fiziku}} {{Naučnici čija se imena koriste u fizikalnim konstantama}} {{Dobitnici Copleyeve medalje (1901-1950)}}{{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Planck, Max}} [[Kategorija:Rođeni 1858.]] [[Kategorija:Umrli 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Kiel]] [[Kategorija:Njemački fizičari]] [[Kategorija:Kvantni fizičari]] [[Kategorija:Optički fizičari]] [[Kategorija:Teorijski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Dobitnici medalje "Max Planck"]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] 16k1mlzva95cminyp0ilrxrzkrms832 1 56279 3846876 720764 2026-05-16T12:49:40Z Mhare 481 3846876 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} fl31ud21rdf6rk3ekw1rjbavgukbdtw 0 57940 3847108 3826763 2026-05-17T06:12:30Z Carsten Steger 142849 Aerial image of Vis inserted. 3847108 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Vis (višeznačnica)}} {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija ostrvo | naziv = Vis | slika = Aerial image of Vis (view from the southwest).jpg | opis_slike = | karta = Hrvatska | veličina_karte = 200px | površina = 89.72 | koordinate = | najviša_tačka = Hum (587 m) | širina = | dužina = | država = {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] | najveći_grad = [[Vis (grad)|Vis]] | stanovništvo = 3617 }} '''Vis''' je [[ostrvo]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana. == Položaj == Ostrvo Vis je najudaljenije veće [[ostrvo]] u grupi srednjodalmatinskih ostrva. Od [[Dalmacija|dalmatinske]] obale Vis je udaljen 45 do 55&nbsp;km, u zavisnosti od koje se njegove tačke mjeri ova udaljenost. Najbliže veće ostrvo [[Hvar (ostrvo)|Hvar]] udaljen je od Visa 18&nbsp;km, a do najbliže [[italija]]nske obale iz [[Vis (grad)|grada Visa]] ima oko 147&nbsp;km. Površina ostrva je 90,3&nbsp;km², dok je površina viškog arhipelaga ([[Palagruža]], [[Biševo]]{{dn}}, Sv. Andrija, Budihovac, [[Jabuka]], Brusnik i dr.) oko 103&nbsp;km². Dužina [[obala|obale]] Visa je oko 77&nbsp;km. Ostrvo Vis je povezano redovnim [[trajekt]]nim linijama sa [[Split]]om te u ljetnim mjesecima s [[Ancona|Anconom]] i [[Pescara|Pescarom]] na [[italija]]nskoj obali. == Klima == Ostrvo Vis pripada jadranskom tipu [[klima|sredozemne klime]] vrućih i suhih [[Ljeto|ljeta]] te blagih i vlažnih [[zima]]. Srednja godišnja temperatura je iznad 16&nbsp;°C. Prosječna temperatura je [[Ljeto|ljeti]] za stepen do dva niža nego na kopnu, a zimi za stepen do dva viša. Prosječna godišnja količina padavina je oko 800&nbsp;mm po m², što je nešto manje nego na susjednim [[Ostrvo|ostrvima]] i [[Kopno|kopnu]], dok zbog svoje geološke građe ostrvo ima više izvora pitke vode nego susjedna ostrva. == Ekonomija == U 19. vijeku i prvoj polovini 20. vijeka je naročito bilo razvijeno [[Ribolov|ribarstvo]] i prerada [[Riba|ribe]] (sedam tvornica u [[Komiža|Komiži]] prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). [[Vis (grad)|Gradić Vis]] i sela u unutrašnjosti ostrva su bili više orjentisani na [[vinogradarstvo]]. [[1910]]. godine gotovo 1/3 površine ostrva je bila pod vinogradima, koji su opskrbljivali tržište čitave [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]]. {{Commonscat|Island of Vis}} {{Naseljena ostrva u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Ostrva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vis|*]] [[Kategorija:Ostrva u Jadranskom moru]] gbfc00l1adqnlp9brx0elmenmc392xb 0 60227 3846974 3489075 2026-05-16T18:17:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846974 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Linear subspaces with shading.svg|thumb|250px|right|U trodimenzionalnom [[Euklidov prostor|Euklidovom prostoru]], ove tri ravni predstavljaju rješenja linearnih jednačina, a njigov presjek predstavlja skup zajedničkih rješenja: u ovom slučaju jedinstvenu tačku. Plava linija je zajedničko rješenje za dvije jednačine. ]] '''Linearna algebra''' je grana [[matematika|matematike]] koja se bavi [[linearna jednačina|linearnim jednačinama]] kao što je: :<math>a_1x_1+\cdots +a_nx_n=b,</math> [[linearno preslikavanje|linearnim preslikavanjen]] kao što je: :<math>(x_1, \ldots, x_n) \mapsto a_1x_1+\cdots +a_nx_n,</math> i njihovim prikazom u [[vektorski prostor|vektorskim prostorima]] i uz pomoć [[matrica (matematika)|matrica]].<ref>{{Cite book| last1 = Banerjee | first1 = Sudipto | last2 = Roy | first2 = Anindya | date = 2014 | title = Linear Algebra and Matrix Analysis for Statistics | series = Texts in Statistical Science | publisher = Chapman and Hall/CRC | edition = 1st | isbn = 978-1420095388}}</ref><ref>{{Cite book|last=Strang|first=Gilbert|date=19. 7. 2005|title=Linear Algebra and Its Applications|publisher=Brooks Cole|edition=4th|isbn=978-0-03-010567-8}}</ref><ref>{{Cite web|last=Weisstein|first=Eric|title=Linear Algebra|url=http://mathworld.wolfram.com/LinearAlgebra.html|work=[[MathWorld]]|publisher=Wolfram|access-date=16. 4. 2012}}</ref> Linearna algebra je centralna u gotovo svim oblastima matematike. Na primjer, linearna algebra je fundamentalna u modernim prezentacijama [[geometrija|geometrije]], uključujući definisanje osnovnih objekata kao što su [[Prava (geometrija)|prave]], [[ravan|ravni]] i [[rotacija|rotacije]]. [[Funkcionalna analiza]], grana matematičke analize, također se može posmatrati kao primjena linearne algebre na [[Funkcijski prostor|prostore funkcija]]. Linearna algebra se također koristi u većini nauka i oblasti [[inženjerstvo|inženjerstva]], jer omogućava [[matematički model|modeliranje]] mnogih prirodnih fenomena i efikasno računanje s takvim modelima. Za [[nelinearni sistem|nelinearne sisteme]], koji ne mogu biti modelirani s linearnom algebrom, često se koristi za rad s [[Aproksimacija prvog reda|aproksimacijama prvog reda]], koristeći činjenicu da je [[diferencijal (matematika)|diferencijal]] [[multivarijantna funkcija|multivarijantne funkcije]] u tački linearno preslikavanje koje najbolje aproksimira tu funkciju u blizini te tačke. ==Historija== Procedura (koristeći štapove za brojanje) za rješavanje simultanih linearnih jednačina koja se sada naziva [[Gaussova eliminacija]] pojavljuje se u drevnom kineskom matematičkom tekstu [[Rod calculus#System of linear equations|Osmo poglavlje: ''Pravokutni nizovi'']] iz ''[[Devet poglavlja o matematičkoj umjetnosti]]''. Njegova upotreba je ilustrovana u osamnaest zadataka, sa dvije do pet jednačina.<ref>{{Cite book|last=Hart|first=Roger|title=The Chinese Roots of Linear Algebra|publisher=[[JHU Press]]|year=2010|url=https://books.google.com/books?id=zLPm3xE2qWgC|isbn=9780801899584}}</ref> [[Sistem linearnih jednačina|Sistemi linearnih jednačina]] nastali su u Evropi 1637. kada je [[René Descartes]] uveo [[Koordinatni sistem|koordinate]] u [[geometrija|geometriju]]. U stvari, u ovoj novoj geometriji koja se sada zove [[Descartesova geometrija]], prave i ravni su predstavljene linearnim jednačinama, a izračunavanje njihovih presjeka predstavlja rješavanje sistema linearnih jednačina. Prve sistematske metode za rješavanje linearnih sistema koristile su [[Determinanta|determinante]] i prvi ih je razmatrao [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Leibniz]] u 1693. [[Gabriel Cramer]] ih je 1750. koristio za davanje eksplicitnih rješenja linearnih sistema, sada nazvanih [[Cramerovo pravilo]]. Kasnije je [[Carl Friedrich Gauß|Gauss]] dalje opisao metodu eliminacije, koja je u početku bila navedena kao napredak u [[Geodezija|geodeziji]].<ref name="Vitulli, Marie">{{Cite web|last=Vitulli|first=Marie|author-link= Marie A. Vitulli |title=A Brief History of Linear Algebra and Matrix Theory|url=http://darkwing.uoregon.edu/~vitulli/441.sp04/LinAlgHistory.html|work=Department of Mathematics|publisher=University of Oregon|archive-url=https://web.archive.org/web/20120910034016/http://darkwing.uoregon.edu/~vitulli/441.sp04/LinAlgHistory.html|archive-date=10. 9. 2012| access-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Hermann Grassmann]] je 1844. objavio svoju "Teoriju ekstenzije" koja je uključivala temeljne nove teme onoga što se danas zove linearna algebra. [[James Joseph Sylvester]] je 1848. uveo termin ''matrica'', što je latinska riječ za ''matericu''. Linearna algebra je rasla s idejama zabilježenim u [[Kompleksna ravan|kompleksnoj ravni]]. Na primjer, dva broja {{mvar|w}} i {{mvar|z}} u <math>\mathbb{C}</math> imaju razliku {{math|''w'' – ''z''}}, a segmenti pravih {{math|{{overline|''wz''}}}} i {{math|{{overline|0(''w'' − ''z'')}}}} su iste dužine i smjera. Segmenti su [[Ekvipolentnost (geometrija)|ekvipolentni]]. Četvorodimenzionalni sistem [[kvaternion]]a <math>\mathbb{H}</math> započet je 1843. Termin ''vektor'' je uveden kao {{math|'''v''' {{=}} ''x'''''i''' + ''y'''''j''' + ''z'''''k'''}} što predstavlja tačku u prostoru. Kvaterniona razlika {{math|''p'' – ''q''}} također proizvodi segment ekvipolentan {{math|{{overline|''pq''}}}}. Drugi [[Hiperkompleksni broj|hiperkompleksni brojevni sistemi]] su takođe koristili ideju o linearnom prostoru s [[Baza (linearna algebra)|bazom]]. [[Arthur Cayley]] je 1856. uveo [[množenje matrica]] i [[Inverzna matrica|inverznu matricu]], čime je omogućena [[opća linearna grupa]]. Mehanizam [[Grupna reprezentacija|grupne reprezentacije]] postao je dostupan za opisivanje kompleksnih i hiperkompleksnih brojeva. Velikog značaja je imalo to što je Cayley koristio jedno slovo da označi matricu, tretirajući je tako kao zbirni objekat. Također je shvatio vezu između matrica i determinanti, te je napisao: "Moglo bi se reći mnogo stvari o ovoj teoriji matrica koja bi, čini mi se, trebala prethoditi teoriji determinanti".<ref name="Vitulli, Marie"/> [[Benjamin Peirce]] je objavio svoju ''Linearnu asocijativnu algebru'' (1872), a njegov sin [[Charles Sanders Peirce]] kasnije je proširio taj rad.<ref>[[Benjamin Peirce]] (1872) ''Linear Associative Algebra'', lithograph, new edition with corrections, notes, and an added 1875 paper by Peirce, plus notes by his son [[Charles Sanders Peirce]], published in the ''American Journal of Mathematics'' v. 4, 1881, Johns Hopkins University, pp.&nbsp;221–226, ''Google'' [https://books.google.com/books?id=LQgPAAAAIAAJ&pg=PA221 Eprint] and as an extract, D. Van Nostrand, 1882, ''Google'' [https://archive.org/details/bub_gb_De0GAAAAYAAJ Eprint].</ref> [[Telegraf]] je zahtijevao sistem objašnjenja, a publikacija ''[[Traktata o elektricitetu i magnetizmu]]'' iz 1873. uvela je [[Teorija polja|teoriju polja]] sila i zahtijevala je [[Diferencijalna geometrija|diferencijalnu geometriju]] za izražavanje. Linearna algebra je ravna diferencijalna geometrija i služi u tangentnim prostorima na [[mnogostrukost]]i. Elektromagnetske simetrije prostor-vremena izražene su [[Lorentzova transformacija|Lorentzovim transformacijama]], a veći dio historije linearne algebre je [[historija Lorentzovih transformacija]]. Prvu modernu i precizniju definiciju vektorskog prostora uveo je [[Giuseppe Peano|Peano]] 1888;<ref name="Vitulli, Marie"/> do 1900. pojavila se teorija linearnih transformacija konačno-dimenzionalnih vektorskih prostora. Linearna algebra je dobila svoj savremeni oblik u prvoj polovini dvadesetog stoljeća, kada su mnoge ideje i metode iz prethodnih stoljeća generalizovane kao [[apstraktna algebra]]. Razvoj računara doveo je do povećanog istraživanja efikasnih [[algoritam]]a za Gaussovu eliminaciju i dokmpoziciu matrica, a linearna algebra je postala suštinski alat za modeliranje i simulacije.<ref name="Vitulli, Marie"/> ==Vektorski prostori== {{glavni|Vektorski prostor}} Sve do 19. stoljeća, linearna algebra se prvenstveno prikazivala kroz [[Sistem linearnih jednačina|sisteme linearnih jednačina]] i [[Matrica (matematika)|matrice]]. U modernoj matematici općenito se preferira prezentacija kroz ''vektorske prostore'', budući da je više [[Sintetička geometrija|sintetička]], opštija (nije ograničena na slučaj konačnih dimenzija) i konceptualno jednostavnija, iako apstraktnija. Vektorski prostor nad [[Polje (matematika)|poljem]] {{math|''F''}} (često polje [[Realan broj|realnih brojeva]]) je [[Skup (matematika)|skup]] {{math|''V''}} opremljen s dvije [[Binarna operacija|binarne operacije]] koje zadovoljavaju sljedeće [[aksiom]]e. [[Element (matematika)|Elementi]] iz {{math|''V''}} nazivaju se ''vektori'', a elementi iz ''F'' nazivaju se ''skalarima''. Prva operacija, ''[[Euklidov vektor|sabiranje vektora]]'', uzima bilo koja dva vektora {{math|'''v'''}} i {{math|'''w'''}} i daje kao rezultat treći vektor {{math|'''v''' + '''w'''}}. Druga operacija, ''[[skalarno množenje]]'', uzima bilo koji skalar {{math|''a''}} i bilo koji vektor {{math|'''v'''}} i daje kao rezultat novi vektor {{nowrap|vector {{math|''a'''''v'''}}}}. Aksiomi koje sabiranje i skalarno množenje moraju zadovoljiti su sljedeći. (U spisku ispod, {{math|'''u''', '''v'''}} i {{math|'''w'''}} su proizvoljni elementi od {{math|''V''}}, a {{math|''a''}} i {{math|''b''}} su proizvoljni skalari u polju {{math|''F''}}{{math|''F''}}.)<ref>{{harvtxt|Roman|2005|loc=ch. 1, p. 27}}</ref> :{| border="0" style="width:100%;" |- | '''Aksiom''' ||'''Značenje''' |- | [[Asocijativnost]] sabiranja || {{math|1='''u''' + ('''v''' + '''w''') = ('''u''' + '''v''') + '''w'''}} |- style="background:#F8F4FF;" | [[Komutativnost]] sabiranja || {{math|1='''u''' + '''v''' = '''v''' + '''u'''}} |- | [[Neutralni element]] sabiranja || Postoji element {{math|'''0'''}} u {{math|''V''}}, koji se naziva ''[[nulti vektor]]'' (ili jednostavno ''nula''), takav da je {{math|1='''v''' + '''0''' = '''v'''}} za sve {{math|'''v'''}} u {{math|''V''}}. |- style="background:#F8F4FF;" | [[Inverzni element]]i sabiranja || Za svako {{math|'''v'''}} u {{math|''V''}}, postoji element {{math|−'''v'''}} u {{math|''V''}}, koji se naziva ''[[zbirni inverz]]'' od {{math|'''v'''}}, takav da je {{math|1='''v''' + (−'''v''') = '''0'''}} |- | [[Distributivnost]] skalarnog množenja u odnosu na sabiranje vektora || {{math|1=''a''('''u''' + '''v''') = ''a'''''u''' + ''a'''''v'''}} |- style="background:#F8F4FF;" | Distributivnost skalarnog množenja u odnosu na sabiranje polja || {{math|1=(''a'' + ''b'')'''v''' = ''a'''''v''' + ''b'''''v'''}} |- | Kompatibilnost skalarnog množenja s množenjem polja || {{math|1=''a''(''b'''''v''') = (''ab'')'''v'''}} {{efn|Ovaj aksiom ne potvrđuje asocijativnost operacije, pošto su u pitanju dvije operacije, skalarno množenje {{math|''b'''''v'''}}; i množenje polja: {{math|''ab''}}.}} |- style="background:#F8F4FF;" | Neutralni element skalarnog množenja || {{math|1=1'''v''' = '''v'''}}, gdje {{math|1}} označava [[Neutralni element|multiplikacijski identitet]] od {{mvar|F}}. |} Prva četiri aksioma znače da je {{math|''V''}} [[abelova grupa]] pod sabiranjem. Element određenog vektorskog prostora može imati različitu prirodu; na primjer, to može biti [[niz]], [[Funkcija (matematika)|funkcija]], [[polinom]] ili [[Matrica (matematika)|matrica]]. Linearna algebra se bavi onim svojstvima takvih objekata koja su zajednička svim vektorskim prostorima. ===Linearna preslikavanja=== {{glavni|Linearno preslikavanje}} '''Linearna preslikavanja''' su [[Preslikavanje (matematika)|preslikavanja]] između vektorskih prostora koja zadržavaju strukturu vektorskog prostora. Za dva vektorska prostora {{math|''V''}} i {{math|''W''}} u polju {{mvar|F}}, linearno preslikavanje (također u određenim kontekstima nazvano linearna transformacija ili linearno mapiranje) : <math> T:V\to W </math> je kompatibilno sa sabiranjem i skalarnim množenjem : <math> T(\mathbf u + \mathbf v)=T(\mathbf u)+T(\mathbf v), \quad T(a \mathbf v)=aT(\mathbf v) </math> za bilo koje vektore {{math|'''u''','''v'''}} iz {{math|''V''}} i skalar {{math|''a''}} iz {{mvar|F}}. Ovo implicira da za bilo koje vektore {{math|'''u''', '''v'''}} iz {{math|''V''}} i skalare {{math|''a'', ''b''}} iz {{mvar|F}} vrijedi : <math>T(a \mathbf u + b \mathbf v)= T(a \mathbf u) + T(b \mathbf v) = aT(\mathbf u) + bT(\mathbf v) </math> Kada su {{math|1=''V'' = ''W''}} isti vektorski prostori, linearno preslikavanje {{math|''T'' : ''V'' → ''V''}} je također poznato i kao ''linearni operator'' na {{mvar|V}}. [[Bijekcija|Bijektivno]] linearno preslikavanje između dva vektorska prostora (to jest, svaki vektor iz drugog prostora je pridružen tačno jednom vektoru iz prvog) je [[izomorfizam]]. Pošto izomorfizam zadržava linearnu strukturu, dva izomorfna vektorska prostora su "u suštini ista" s tačke gledišta linearne algebre, u smislu da se ne mogu razlikovati korištenjem svojstava vektorskog prostora. Bitno pitanje u linearnoj algebri je testiranje da li je linearno preslikavanje izomorfizam ili ne, i, ako nije izomorfizam, pronalaženje njegove [[Slika (matematika|slike]] (ili opsega) i skupa elemenata koji su preslikani u nulti vektor, koji se naziva [[Jezgro (linearni operator)|jezgro]] preslikavanja. Sva ova pitanja mogu se riješiti korištenjem [[Gaussova eliminacija|Gaussove eliminacije]] ili neke varijante ovog [[Algoritam|algoritma]]. ===Podprostori, raspon i baza=== {{glavni|Linearni podprostor|Linearni raspon|Baza (linearna algebra)}} Proučavanje podskupova vektorskih prostora koji su sami po sebi vektorski prostori pod indukovanim operacijama je fundamentalno, slično kao i za mnoge matematičke strukture. Ovi podskupovi se nazivaju [[linearni podprostor]]i. Preciznije, linearni podprostor vektorskog prostora {{mvar|V}} nad poljem {{mvar|F}} je [[podskup]] {{mvar|W}} od {{mvar|V}} takav da su {{math|'''u''' + '''v'''}} i {{math|''a'''''u'''}}, za svako {{Math|'''u'''}}, {{Math|'''v'''}} u {{mvar|W}} i svako {{mvar|a}} u {{mvar|F}}. (Ovi uslovi su dovoljni za impliciranje da je {{mvar|W}} vektorski prostor.) Na primjer, ukoliko imamo linearno preslikavanje {{math|''T'' : ''V'' → ''W''}}, [[Slika (funkcija)|slika]] {{math|''T''(''V'')}} od {{mvar|V}} i [[inverzna slika]] {{math|''T''⁻¹('''0''')}} (nazvana [[Jezgro (linearna algebra)|jezgro]] ili nulti prostor), predstavljaju linearne podprostore {{mvar|W}} i {{mvar|V}}. Drugi važan način formiranja podprostora je razmatranje [[Linearna kombinacija|linearnih kombinacija]] skupa vektora {{mvar|S}}: skup svih zbirova : <math> a_1 \mathbf v_1 + a_2 \mathbf v_2 + \cdots + a_k \mathbf v_k,</math> gdje {{math|'''v'''₁, '''v'''₂, ..., '''v'''_''k''}} iz {{mvar|S}} i {{math|''a''₁, ''a''₂, ..., ''a''_''k''}} iz {{mvar|F}} formiraju linearni podprostor koji se naziva [[Linearni raspon|raspon]] od {{mvar|S}}. Raspon od {{mvar|S}} je također presjek svih linearnih podprostora koji sadrže {{mvar|S}}. Drugim riječima, to je najmanji (za relaciju inkluzije) linearni podprostor koji sadrži {{mvar|S}}. Skup vektora je [[Linearna nezavisnost|linearno nezavisan]] ako nijedan nije u rasponu od ostalih. Ekvivalentno tome, skup vektora {{mvar|S}} je linearno nezavisan ako je jedini način da se nulti vektor izrazi kao linearna kombinacija elemenata od {{mvar|S}} da se uzme nula za svaki koeficijent {{mvar|a_i}}. Skup vektora koji obuhvata vektorski prostor naziva se [[Linearni raspon|rasponski skup]] ili [[Genrator (matematika)|generirajući skup]]. Ako je rasponski skup {{mvar|S}} ''linearno ovisan'' (koji nije linearno nezavisan), tada je neki element {{Math|'''w'''}} od {{mvar|S}} u rasponu ostalih elemenata iz {{mvar|S}}, a raspon bi ostao isti ako se ukloni {{Math|'''w'''}} iz {{mvar|S}}. Može se nastaviti sa uklanjanjem elemenata iz {{mvar|S}} sve dok se ne dobije ''linearno nezavisan rasponski skup''. Takav linearno nezavisan skup koji obuhvata vektorski prostor {{mvar|V}} naziva se [[Baza (linearna algebra)|baza]] od {{math|''V''}}. Važnost baza leži u činjenici da su one istovremeno minimalni generirajući skupovi i maksimalni nezavisni skupovi. Preciznije, ako je {{mvar|S}} linearno nezavisan skup, a {{mvar|T}} rasponski skup takav da je {{math|''S'' ⊆ ''T''}}, onda postoji baza {{mvar|B}} takva da je {{math|''S'' ⊆ ''B'' ⊆ ''T''}}. Bilo koje dvije baze vektorskog prostora {{math|''V''}} imaju istu [[kardinalnost]], koja se zove [[Dimenzija (vektorski prostor)|dimenzija]] od {{math|''V''}}; ovo je [[dimenzijska teorema za vektorske prostore]]. Štaviše, dva vektorska prostora nad istim poljem {{mvar|F}} su [[Izomorfizam|izomorfna]] ako i samo ako imaju istu dimenziju.<ref>{{Harvp|Axler|2015}} p. 82, §3.59</ref> Ako bilo koja baza od {{math|''V''}} (a samim tim i svaka baza) ima konačan broj elemenata, {{math|''V''}} je ''konačno-dimenzionalni vektorski prostor''. Ako je {{math|''U''}} podprostor od {{math|''V''}}, onda je {{math|dim ''U'' ≤ dim ''V''}}. U slučaju kada je {{math|''V''}} konačno-dimenzionalan, jednakost dimenzija implicira da je {{math|1=''U'' = ''V''}}. Ako su {{math|''U''₁}} i {{math|''U''₂}} podprostori od {{math|''V''}}, onda :<math>\dim(U_1 + U_2) = \dim U_1 + \dim U_2 - \dim(U_1 \cap U_2),</math> gdje {{math|''U''₁ + ''U''₂}} označava raspon od {{math|''U''₁ ∪ ''U''₂}}.<ref>{{Harvp|Axler|2015}} p. 23, §1.45</ref> ==Matrice== {{Glavni|Matrica (matematika)}} Matrice dozvoljavaju eksplicitnu manipulaciju konačno-dimenzionalnih vektorskih prostora i [[linearno preslikavanje|linearnih preslikavanja]]. Stoga je njihova teorija bitan dio linearne algebre. Neka je {{mvar|V}} konačno-dimenzionalni vektorski prostor nad poljem {{math|''F''}} i neka je {{math|('''v'''₁, '''v'''₂, ..., '''v'''_''m'')}} baza od {{math|''V''}} (dakle, {{mvar|m}} je dimenzija od {{math|''V''}}). Po definiciji baze, preslikavanje :<math>\begin{align} (a_1, \ldots, a_m)&\mapsto a_1 \mathbf v_1+\cdots a_m \mathbf v_m\\ F^m &\to V \end{align}</math> je [[bijekcija]] od {{math|''F^m''}}, skupa [[niz]]ova od {{mvar|m}} elemenata od {{mvar|F}}, na {{mvar|V}}. Ovo je [[izomorfizam]] vektorskih prostora, ako je {{math|''F^m''}} opremljen svojom standardnom strukturom vektorskog prostora, gdje se sabiranje vektora i skalarno množenje obavljaju komponentu po komponentu. Ovaj izomorfizam omogućava predstavljanje vektora njegovom [[Inverzna slika|inverznom slikom]] pod ovim izomorfizmom, odnosno [[Koordinatni vektor|koordinatnim vektorom]] {{math|(''a''₁, ..., ''a_m'')}} ili [[Redni i kolonski vektori|kolonskom matricom]] :<math>\begin{bmatrix}a_1\\\vdots\\a_m\end{bmatrix}.</math> Ako je {{mvar|W}} još jedan konačno-dimenzionalni vektorski prostor (moguće isti), s bazom {{math|('''w'''₁, ..., '''w'''_''n'')}}, linearno preslikavanje {{mvar|f}} od {{mvar|W}} na {{mvar|V}} je dobro definisano svojim vrijednostima na elementima baze, tj. {{math|(''f''('''w'''₁), ..., ''f''('''w'''_''n''))}}. Dakle, {{mvar|f}} je dobro predstavljen spiskom odgovarajućih kolonskih matrica. Odnosno, ako je :<math>f(w_j)=a_{1,j}v_1 + \cdots+a_{m,j}v_m,</math> za {{math|1=''j'' = 1, ..., ''n''}}, tada je {{mvar|f}} predstavljeno matricom :<math>\begin{bmatrix} a_{1,1}&\cdots&a_{1,n}\\ \vdots&\ddots&\vdots\\ a_{m,1}&\cdots&a_{m,n} \end{bmatrix},</math> sa {{mvar|m}} redova i {{mvar|n}} kolona. [[Množenje matrice]] je definisano na način da je proizvod dvije matrice matrica [[Kompozicija funkcija|sastavljena]] od odgovarajućih linearnih preslikavanja, a proizvod matrice i kolonske matrice je kolonska matrica koja predstavlja rezultat primjene predstavljenog linearnog preslikavanja na predstavljeni vektor. Iz toga slijedi da su teorija konačno-dimenzionalnih vektorskih prostora i teorija matrica dva različita jezika za izražavanje potpuno identičnih koncepata. Dvije matrice koje kodiraju istu linearnu transformaciju u različitim bazama nazivaju se [[Sličnost matrica|sličnim]]. Može se dokazati da su dvije matrice slične ako i samo ako jedna može transformirati jednu u drugu pomoću [[Elementarna matrica|elementarnih operacija reda i kolona]]. Za matricu koja predstavlja linearno preslikavanje od {{mvar|W}} na {{mvar|V}}, operacije redova odgovaraju promjeni baza u {{mvar|V}}, a operacije kolona odgovaraju promjeni baza u {{mvar|W}}. Svaka matrica je slična [[Jedinična matrica|jediničnoj matrici]] koja je moguće omeđena redovima nula i kolonama nula. U smislu vektorskih prostora, to znači da za bilo koje linearno preslikavanje od {{mvar|W}} na {{mvar|V}} postoje baze takve da je dio baze od {{mvar|W}} preslikan bijektivno na dio baze od {{mvar|V}}, a da se preostali elementi baze od {{mvar|W}}, ako ih ima, preslikavaju na nulu. [[Gaussova eliminacija]] je osnovni algoritam za pronalaženje ovih elementarnih operacija i dokazivanje ovih rezultata. ==Linearni sistemi== {{Glavni|Sistem linearnih jednačina}} Konačan skup linearnih jednačina u konačnom skupu varijabli, na primjer, {{math|''x''₁, ''x''₂, ..., ''x_n''}}, ili {{math|''x'', ''y'', ..., ''z''}} naziva se '''sistem linearnih jednačina''' ili '''linearni sistem'''.<ref>{{harvtxt|Anton|1987|p=2}}</ref><ref>{{harvtxt|Beauregard|Fraleigh|1973|p=65}}</ref><ref>{{harvtxt|Burden|Faires|1993|p=324}}</ref><ref>{{harvtxt|Golub|Van Loan|1996|p=87}}</ref><ref>{{harvtxt|Harper|1976|p=57}}</ref> Sistemi linearnih jednačina čine fundamentalni dio linearne algebre. Historijski gledano, linearna algebra i teorija matrica su razvijene za rješavanje takvih sistema. U modernoj prezentaciji linearne algebre kroz vektorske prostore i matrice, mnogi problemi se mogu tumačiti u pojmovima linearnih sistema. Na primjer, neka je {{NumBlk|:|<math>\begin{alignat}{7} 2x &&\; + \;&& y &&\; - \;&& z &&\; = \;&& 8 \\ -3x &&\; - \;&& y &&\; + \;&& 2z &&\; = \;&& -11 \\ -2x &&\; + \;&& y &&\; +\;&& 2z &&\; = \;&& -3 \end{alignat}</math>|{{EquationRef|S}}}} linearni sistem. Takav sistem se može napisati u obliku matrice :<math>M = \left[\begin{array}{rrr} 2 & 1 & -1\\ -3 & -1 & 2 \\ -2 & 1 & 2 \end{array}\right]. </math> i vektora njegovih desnih članova :<math>\mathbf{v} = \begin{bmatrix} 8\\-11\\-3 \end{bmatrix}. </math> Neka je {{mvar|T}} linearna transformacija matrice {{mvar|M}}. Rješenje sistema ({{EquationNote|S}}) je vektor :<math>\mathbf{X}=\begin{bmatrix} x\\y\\z \end{bmatrix}</math> tako da je :<math>T(\mathbf{X}) = \mathbf{v},</math> element [[preslikavanje (matematika)|predpreslikavanja]] vektora {{mvar|v}} od {{mvar|T}}. Neka je ({{EquationNote|S′}}) [[Homogeni sistem linearnih jednačina|homogeni sistem]], gdje su desne strane jednačina jednake nuli: {{NumBlk|:|<math>\begin{alignat}{7} 2x &&\; + \;&& y &&\; - \;&& z &&\; = \;&& 0 \\ -3x &&\; - \;&& y &&\; + \;&& 2z &&\; = \;&& 0 \\ -2x &&\; + \;&& y &&\; +\;&& 2z &&\; = \;&& 0 \end{alignat}</math>|{{EquationRef|S′}}}} Rješenja od ({{EquationNote|S′}}) su upravo elementi [[Jezgro (linearna algebra)|jezgra]] od {{mvar|T}} ili, ekvivalentno, {{mvar|M}}. [[Gaussova eliminacija]] se sastoji od izvođenja [[Elementarna matrica|elementarnih operacija reda]] na [[Proširena matrica|proširenoj matrici]] :<math>\left[\!\begin{array}{c|c}M&\mathbf{v}\end{array}\!\right] = \left[\begin{array}{rrr|r} 2 & 1 & -1&8\\ -3 & -1 & 2&-11 \\ -2 & 1 & 2&-3 \end{array}\right] </math> kako bi se stavila u [[Forma ešalona reda|reduciranu formu ešalona reda]]. Ove operacije reda ne mijenjaju skup rješenja sistema jednačina. U primjeru, reducirana forma ešalona je :<math>\left[\!\begin{array}{c|c}M&\mathbf{v}\end{array}\!\right] = \left[\begin{array}{rrr|r} 1 & 0 & 0&2\\ 0 & 1 & 0&3 \\ 0 & 0 & 1&-1 \end{array}\right], </math> što pokazuje da sistem ({{EquationNote|S}}) ima jedinstveno rješenje :<math>\begin{align}x&=2\\y&=3\\z&=-1.\end{align}</math> Iz ove matrične interpretacije linearnih sistema proizilazi da se iste metode mogu primijeniti za rješavanje linearnih sistema i za mnoge operacije na matricama i linearnim transformacijama, koje uključuju izračunavanje [[Rang matrice|rangova]], [[Jezgro (linearna algebra)|jezgara]], [[Invertibilna matrica|inverza matrica]]. == Također pogledajte == * [[Linearno programiranje]] == Bilješke == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == ===Online resursi=== {{Commonscat|Linear algebra}} * [https://ocw.mit.edu/courses/mathematics/18-06-linear-algebra-spring-2010/ MIT - video predavanja o linearnoj algebri], serija od 34 snimljena predavanja profesora [[Gilbert Strang|Gilberta Stranga]] (proljeće 2010) * [https://www.math.technion.ac.il/iic/ Međunarodna zajednica linearne algebre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200705161054/https://www.math.technion.ac.il/iic/ |date=5. 7. 2020 }} * {{Springer|title=Linear algebra|id=p/l059040}} * [https://mathworld.wolfram.com/topics/LinearAlgebra.html Linearna algebra] na [[MathWorld]]u * [http://www.economics.soton.ac.uk/staff/aldrich/matrices.htm Pojmovi linearne algebre] na [http://jeff560.tripod.com/mathword.html Earliest Known Uses of Some of the Words of Mathematics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304032905/http://jeff560.tripod.com/mathword.html |date=4. 3. 2009 }} * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLZHQObOWTQDPD3MizzM2xVFitgF8hE_ab Suština linearne algebre], video prezentacija [[3Blue1Brown]]-a o osnovama linearne algebre s naglaskom na vezu između geometrije, matrica i apstraktne tačke gledišta ===Online knjige=== * {{Cite book | author-surname=Beezer | author-given=Robert A. | title=A First Course in Linear Algebra | date=2009 | orig-date=2004 | url=http://linear.ups.edu/ | publisher=[[Univerzitet Press of Florida]] | location=[[Gainesville (Florida)]] | isbn=9781616100049 | lang=en | access-date=27. 10. 2012 | archive-date=10. 3. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080310035407/http://linear.ups.edu/ | url-status=dead }} * {{Cite book | author-surname=Connell | author-given=Edwin H. | title=Elements of Abstract and Linear Algebra | date=2004 | orig-date=1999 | url=https://www.math.miami.edu/~ec/book/ | publisher=Self-published | location=[[Univerzitet Miami]], [[Coral Gables (Florida)]] | lang=en }} * {{Cite book | author1-surname=Margalit | author1-given=Dan | author2-surname=Rabinoff | author2-given=Joseph | title=Interactive Linear Algebra | date=2019 | url=https://textbooks.math.gatech.edu/ila/ | publisher=Self-published | location=[[Tehnološki institut Georgia]], [[Atlanta]] | lang=en }} * {{Cite book | author-surname=Matthews | author-given=Keith R. | url=http://www.numbertheory.org/book/ | title=Elementary Linear Algebra | date=2013 | orig-date=1991 | publisher=Self-published | location=[[Univerzitet Queensland]], [[Brisbane]], [[Australija]] | lang=en }} * {{Cite book | author-surname=Mikaelian | author-given=Vahagn H. | url=https://www.researchgate.net/publication/318066716 | title=Linear Algebra: Theory and Algorithms | date=2020 | orig-date=2017 | publisher=Self-published | publication-place= [[Jerevan]], [[Armenija]] | lang=en | via=[[ResearchGate]] }} * Sharipov, Ruslan, ''[https://arxiv.org/abs/math.HO/0405323 Course of linear algebra and multidimensional geometry]'' * Treil, Sergei, ''[https://www.math.brown.edu/~treil/papers/LADW/LADW.html Linear Algebra Done Wrong]'' {{Linearna algebra}} {{Oblasti matematike}} [[Kategorija:Linearna algebra| ]] [[Kategorija:Numerička analiza]] 7307xjuz1llpniv1k6aiakxjhf15i6a 0 62839 3846918 3844537 2026-05-16T13:37:49Z Mhare 481 3846918 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Donja Zimća | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0148 | dužina_stepeni = 18.1408 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 600 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157597<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donja Zimća u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Donja Zimća''' je [[naseljeno mjesto]] na području [[Visoko]]g u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref name="KONSArnautovici">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf|title=Arheološko područje Mile – krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva u Arnautovićima, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> == Historija == Prostor današnje Donje Zimće pripada historijskom području Visokog, u čijoj se neposrednoj blizini nalaze [[Mili (Arnautovići)|Mili]] i [[Moštre]], mjesta koja su u srednjem vijeku bila važni politički i kulturni centri bosanske države.<ref name="KONSArnautovici" /> Zbog toga se i historijski razvoj Donje Zimće posmatra u okviru šire cjeline visočkog kraja, a ne izdvojeno od njegovih najvažnijih srednjovjekovnih središta. Za prostor između Donje Zimće i susjednih naselja zabilježeni su tragovi starije naseljenosti. Prema navodima [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]], ostaci antičkog naselja na lokalitetu Svibe nalaze se na lijevoj obali Bosne, između rijeke [[Zimašnica|Zimašnice]] i lokalnog puta Donja Zimča – Gornje Moštre, što pokazuje da je širi prostor Donje Zimće bio uključen u mrežu rimskih komunikacija i naselja u visočkom kraju.<ref name="ZMVSvibe">{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/probno-istrazivanje-antickog-naselja-na-lokalitetu-svibe-u-gornjem-mostru/|title=Probno istraživanje antičkog naselja na lokalitetu Svibe u Gornjem Moštru|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U zborniku ''Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko'', navodi se i da su pojedini zidni ostaci na tom prostoru vjerovatno presječeni izgradnjom puta Donja Zimča – Gornje Moštre u drugoj polovini 20. stoljeća.<ref name="AcademiaRadovi">{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1 (2020)|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Osmansko doba === Najstariji pouzdani pisani tragovi o naselju nalaze se u osmanskim popisima visočkog kraja. U radu Hatidže Čar-Drnda, objavljenom u ''Prilozima za orijentalnu filologiju'' [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], navodi se da je među naseljima nahije Visoko u popisu iz 1468/69. zabilježena i '''Zimča'''.<ref name="UNSAPOF">{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Demografsko kretanje, socijalni i konfesionalni sastav stanovništva u visočkoj nahiji|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|website=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Isti izvor pokazuje da je Zimča ostala evidentirana i u katastarskom popisu bosanskog sandžaka iz 1604. godine, što potvrđuje kontinuitet naselja kroz osmanski period.<ref name="UNSAPOF" /> Knjiga ''Visoko i okolina kroz historiju II'', koju je objavio Zavičajni muzej Visoko, također među naseljima visočke nahije navodi Zimču.<ref name="VisokoHistorijaII">{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II – Osmanski period|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donja Zimća | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157597 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 600 | g2013_bosnjaci = 454 | g2013_srbi = 6 | g2013_hrvati = 94 | g2013_bosanci = 5 | g2013_romi = 39 | g2013_bosanciihercegovci = 2 | g1991_ukupno = 656 | g1991_muslimani = 32 | g1991_srbi = 422 | g1991_hrvati = 142 | g1991_jugosloveni = 32 | g1981_ukupno = 667 | g1981_muslimani = 40 | g1981_srbi = 379 | g1981_hrvati = 147 | g1981_jugosloveni = 99 | g1971_ukupno = 470 | g1971_muslimani = 24 | g1971_srbi = 352 | g1971_hrvati = 91 | g1971_jugosloveni = 2 | g1971_crnogorci = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} lilh84sivfpk4txn1vmtg894jdnb7nz 0 62848 3846919 3823125 2026-05-16T13:38:49Z Mhare 481 /* Kulturno-historijsko naslijeđe */ 3846919 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Maurovići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0318 | dužina_stepeni = 18.0843 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 533 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157902<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Maurovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Maurovići''' su naseljeno mjesto u [[Visoko]]m, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Historija sela i njegove neposredne okoline potvrđena je arheološkim i historiografskim izvorima od [[Rimsko carstvo|rimskog]] doba do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], dok se u [[Visoko u sastavu Osmanskog Carstva|osmanskom periodu]] Maurovići spominju među naseljima šireg područja visočke nahije, odnosno kasnije kadiluka Visoko.<ref name="Visoko2">{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II – Osmanski period|website=Zavičajni muzej Visoko|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Na prostoru Maurovića i njegove bliže okoline evidentirani su tragovi starije naseljenosti. U Arheološkoj zbirci Zavičajnog muzeja Visoko čuva se ulomak rimske tegule pronađen u Maurovićima, što se u stručnoj literaturi uzima kao pokazatelj antičkog prisustva na ovom području.<ref name="Radovi1">{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1|website=Academia.edu|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Za srednjovjekovni period najznačajniji su nalazi stećaka u selu i njegovoj okolini. U ranijoj literaturi [[Milenko Filipović]] bilježio je u Repnom Dolu nekoliko ''grčkih grobova'', a kasniji istraživači registrirali su nekropole u Maurovićima kao dio šire mreže srednjovjekovnih grobalja na području Visokog.<ref name="Radovi2">{{cite web|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2|website=Academia.edu|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="UNSA">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Dzeneta-Lepic.pdf|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|publisher=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U osmansko doba Maurovići su pripadali visočkom upravno-teritorijalnom prostoru. U drugom tomu edicije ''Visoko i okolina kroz historiju'' selo se navodi među naseljima visočkog kadiluka.<ref name="Visoko2" /> === Kulturno-historijsko naslijeđe === U selu Maurovići, na brijegu s lijeve strane rijeke [[Radovljanka|Radovljanke]], nalazi se nekropola stećaka '''Strane/Repni Do'''. Prema terenskim pregledima Zavičajnog muzeja Visoko, lokalitet je udaljen oko 9,5&nbsp;km sjeverozapadno od Visokog. Ranija literatura bilježila je pet stećaka, dok je novijim evidentiranjem ustanovljeno ukupno deset primjeraka, od čega devet sanduka i jedan amorfni stećak. Stećci su bez ukrasa, a nekropola je presječena seoskim putem i nalazi se u lošem stanju očuvanosti.<ref name="Radovi2" /><ref name="UNSA" /> [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] evidentirala je 7. aprila 2011. godine peticiju pod nazivom ''Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u naseljenom mjestu Maurovići, Visoko'', čime je lokalitet uvršten među formalno registrirane zahtjeve za zaštitu kulturnog naslijeđa.<ref name="KONS">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-07.02.2023.pdf|title=Lista peticija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|publisher=KONS|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Maurovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157902 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 533 | g2013_bosnjaci = 515 | g2013_srbi = 11 | g2013_bosanci = 5 | g2013_muslimani = 1 | g1991_ukupno = 570 | g1991_muslimani = 346 | g1991_srbi = 203 | g1991_hrvati = 4 | g1991_jugosloveni = 12 | g1981_ukupno = 537 | g1981_muslimani = 328 | g1981_srbi = 189 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 16 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 586 | g1971_muslimani = 373 | g1971_srbi = 189 | g1971_jugosloveni = 5 | g1971_slovenci = 1 | g1971_romi = 9 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} bec425hlcaikslqt7ix8jtsh7ijlgk8 0 64123 3847107 3845594 2026-05-17T05:59:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Maximilian Carl Emil Weber | slika = Max Weber 1894.jpg | veličina_slike = | opis = njemački naučnik | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1864|4|21}} | mjesto_rođenja = [[Erfurt]], [[Njemačka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1920|6|14|1864|4|21}} | mjesto_smrti = [[München]], Njemačka | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = naučnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Maximilian Carl Emil Weber'''<ref>{{Cite book|last=Bendix|first=Reinhard|url=http://archive.org/details/maxweberintellec0000bend|title=Max Weber : an intellectual portrait|date=1977|publisher=Berkeley : University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-03503-4}}</ref> bio je njemački naučnik iz područja [[politička ekonomija|političke ekonomije]] (ili ekonomika) i [[Sociologija|sociologije]] te jedan od osnivača moderne [[Sociologija|sociološke]] nauke, kao i nauke o javnoj administraciji. Karijeru je počeo na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu]] u [[Berlin]]u da bi kasnije radio na univerzitetima u [[Freiburg]]u, [[Heidelberg]]u, [[Beč]]u i [[München]]u. Iako se s [[Auguste Comte|Comteom]], [[Karl Marx|Marxom]] i [[Émile Durkheim|Durkheimom]] smatra jednim od očeva sociologije, sebe je radije nazivao historičarom.<ref>{{Cite journal|last=Gourdin|first=Gregory|title=Peter Burke. History and Social Theory|url=https://www.academia.edu/336576/Peter_Burke_History_and_Social_Theory|journal=status: published}}</ref> Bio je jako uticajan u savremenoj njemačkoj politici kroz poziciju posmatrača pri njemačkim pregovarateljima u [[Versajski sporazum|Versajskom sporazumu]] kao i kroz rad u komisiji odgovornoj za donošenje nacrta za Weimarsku konstituciju. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], bio je jedan od osnivača [[Njemačka demokratska partija|Njemačke demokratske partij]]<nowiki/>e (Deutsche Demokratische Partei – DDP). U svojim glavnim djelima bavi se racionalizacijom sociologije religije i vladom. Njegov čuveni doprinos se ogleda u radu ''Protestantska etika i duh kapitalizma'', kojim se i počeo baviti [[sociologija religije|sociologijom religije]].<ref>{{Cite journal|last=Hurst|first=Allison L.|date=31. 12. 2018|title=Biography of Weber|url=https://open.oregonstate.education/sociologicaltheory/chapter/biography-of-weber/|language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Max Weber}} * [https://mwg.badw.de/das-projekt.html ''Max Weber-Gesamtausgabe''] {{In lang|de}} * [https://maxweberstudies.org/ ''Studije Maxa Webera''] * {{sep entry|weber|Max Weber|Sung Ho Kim}} * [https://www.uni-heidelberg.de/de/heionline/im-fokus-max-weber U fokusu: Max Weber] na [[Univerzitetu u Heidelbergu]] {{In lang|de}} * {{U naše vrijeme|Weberova Protestantska etika|b03yqj31|Weberova Protestantska etika}} * {{U naše vrijeme|Harizma|m0015b6r|Harizma}} * {{PM20|FID=pe/018241}} === Online izdanja === * {{Internet Archive author|name=Max Weber}} * {{PGDA|webermax|Max Weber}} * [http://www.zeno.org/Soziologie/M/Weber,%20Max Max Weber] na [[Zeno.org]] {{In_lang|de}} * [https://www.sociosite.net/post/sociologists#max-weber Max Weber] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241115014303/https://www.sociosite.net/post/sociologists#max-weber |date=15. 11. 2024 }} na SocioSite-u * {{Librivox author|id=663}} {{Pozitivizam}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Weber, Max}} [[Kategorija:Rođeni 1864.]] [[Kategorija:Umrli 1920.]] [[Kategorija:Biografije, Erfurt]] [[Kategorija:Njemački sociolozi]] jvm5knassqtnmuvlxrkw4ojnnp12j88 0 67346 3847121 3588770 2026-05-17T08:22:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847121 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Catabolism.svg|mini|desno|300px|Uopćeni prikaz katabolizma proteina, ugljikohidrata i masti.]] '''Metabolizam''' ([[grčki jezik|grč.]] μεταβολήσμός - ''metabolos'' = promjena) je [[biohemija|biohemijski]] proces u kojem dolazi do mijenjanje hemijskih jedinjenja u živim organizmima i [[Ćelija (biologija)|ćelijama]]. Metabolizam se dijeli na [[anabolizam]] odnosno biosintezu (stvaranje) kompleksnih organskih molekula i na [[katabolizam]] koji je obrnuti proces od anabolizma, a to je razlaganje složenih organskih jedinjenja u jednostavnije sastojke. Sveukupni biohemijski procesi u jednom organizmu se jednom riječju nazivaju metabolizam. Najveći uticaj u metabolizmu ima [[endokrini sistem]]. Metabolizam predstavlja određenu grupu [[Hemijska reakcija|hemijskih promjena]] kojima se održava [[život]] u ćelijama. Ove reakcije su [[kataliza|katalizirane]] [[enzim]]ima. One omogućavaju organizmima da rastu i da se reproduciraju, održe svoje strukture i odgovore na energetske utjecaje prirodne okoline. Naziv metabolizam se također može odnositi i na sve hemijske reakcije koje se odvijaju u živim organizmima, uključujuću [[varenje]] i prenos supstanci unutar i između različith ćelija. Skup hemijskih reakcija unutar ćelija naziva se '''intermedijarni metabolizam''' ili '''ćelijski metabolizam'''. <ref>Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Edition, Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html |id=}}</ref> Neorganske i organske supstance koje dospjevaju u ćeliju su podložne biohemijskim promjenama. Razlažu se unijete supstance, uz oslobađanje [[energija|energije]], a sinteziraju se nove koje ulaze u sastav ćelije, pri čemu se energija troši. Ćelijski metabolizam je temelj svih životnih aktivnosti - od jednoćelijskih do najsloženijih višećelijskih oblika [[život]]a - čini mreža metaboličkih procesa, povezanih u uskladenu i dinamičnu cjelinu organizma. Uravnotežen sistem na ovoj razini je također uslov za održavanje [[homeostaza|homeostaze]]. U tom sistemu prometa materije i energije u ćeliji, veoma su važne redukcijske i oksidacijske reakcije, koje omogućavaju preobrazbu odgovarajućih [[molekula]]. Oksidacija molekula je posljedica gubitka [[elektron]]a iz nekog od njihovih [[atom]]a, dok je redukcija suprotan proces. Oksidacija i redukcija uzajmno su povezane i uslovljene reakcije, jer ako jedan atom otpušta elektrone, neki drugi ih mora primiti (pošto oni ne mogu postojati nezavisno). Prelazak elektrona iz jedne molekule u drugu praćen je oslobađanjem odgovarajućih količina [[energija|energije]]. Stoga su oksidacija i redukcija posebno značajne u energetskom bilansu ćelije, kao svojevrsni pokazatelji intenziteta razgradnje postojećih supstanci ([[katabolizam]]) i izgradnje novih ([[anabolizam]]).<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-396-6}}.</ref> Osnovni energetski izvori su organski spojevi. Oslobođena energija tokom oksidacijsko-redukcijskih (redoks) procesa u ćeliji može se iskoristiti jedino posredstvom posebnih molekula, koje su u stanju vezati relativno mnogo energije, a zatim je trošiti u odgovarajućim sintetskim procesima. U tom pogledu, najznačajnije molekule su [[adenozin trifosfat]]a ([[ATP]]). To je [[nukleotid]]ni derivat [[adenin]]a, koji ima tri [[fosfat]]ne skupine. Otpuštanjem jedne od njih, nastaje adenozin-difosfat ([[ADP]]), uz oslobađanje značajne količine energije. Adenozin-monofosfat ([[AMP]]) ima malo energije, a nastaje od ADP (gubitkom jedne fosfatne skupine). Međutim, on i ADP imaju veoma jak afinitet prema [[fosfat]]noj kiselini pa je povratna reakcija brza i djelotvorna u smjeru: <math>AMP</math> + <math>P</math> (+ energija) → <math>ADP</math> + <math>P</math>(+ energija) → <math>ATP</math>. Utrošena energija na oba koraka iznosi 29,3 kJ/mol.<br> Prema tomne, u vezamna fosfatne grupe i adenina deponira se odgovarajuća količina energije, koja se obrnutim slijedom reakcija veoma lahko oslobađa i iskorištava u ćelijskom metabolizmu. Pored toga, na intenzitet ćelijskog metabolizma posebno utiče prostorni raspored [[enzim]]a koji pokreću i usaglašavaju sve stupnjeve reakcije u ćeliji, te funkcionalnost pojedinih ćelijskih [[organela]] i struktura. Proces [[fotosinteza|fotosinteze]] je jedan od najilustrativnijih primjera anaboličkih procesa u živom svijetu. [[Datoteka:ATP-3D-vdW.png|thumb|right|Struktura [[adenozin trifosfat]]a (ATP), središnjeg posrednika u energijskom metabolizmu.]] == Pregled == Metabolički sistem svakog organizma određuje koje će tvari biti [[ishrana|hranljive]], a koje[[otrov]]ne. Primjerice, neki [[prokarioti]] uzimaju [[vodik sulfid]] kao hranjivi sastojak, dok je taj gas otrovan za životinje.<ref>Friedrich C. (1998): Physiology and genetics of sulfur-oxidizing bacteria. Adv. Microb. Physiol., 39: 235–289.|pmid=9328649 |doi=10.1016/S0065-2911(08)60018-1 |series=Advances in Microbial Physiology |isbn=9780120277391}}</ref> Na količinu neophodne hrane za održavanje energetske ravnoteže ([[bazni metabolizam|baznog metabolizma]]) utiče posebna brzina metabolizma, koja tako utiče i na način na koji organizam dolazi do hrane. Jedno od osnovnih obilježja metabolizma je upadljiva sličnost osnovnih metaboličkih puteva i njihovih komponenti, čak i između veoma različitih vrsta. Na primjer, grupa [[karboksilna kiselina|karboksilnih kiselina]] koje su najbolje poznate kao međusupstance [[Krebsov ciklus|ciklusa limunske kiseline]] je prisutna u svim poznatim oblicima [[život]]a, od jednoćelijskih [[bakterija]] (npr. ''[[Escherichia coli]]'') do ogromnih višećelijskih organizama, kao što su [[slon]]ovi. Vjeruje se da su te, ćesto neuočljive sličnosti metaboličkih puteva posljedica njihove rane pojave tokom [[evolucija|evolucijske historije]] i stabilizacije zbog njihove djelotvornosti. == Ključne hemijske supstance u metabolizmu == [[Datoteka:Trimyristin-3D-vdW.png|right|thumb|250px|Struktura [[triacilglicerol]]nog lipida.]] Većina struktura od kojih su građene [[životinja|životinje]], [[biljka|biljke]] i [[mikroorganizam|mikroorganizmi]] sadrže tri osnovne klase [[molekula]]: *[[aminokiseline]], *[[ugljikohidrati]]i i *[[lipid]]i (koji se često nazivaju [[masti]]ma). Budući da su te molekule osnova [[život]]a, metaboličke reakcije su usmjerene na prepravljanje tih molekula za izgradnju sopstvenih ćelija i tkiva ili na njihovo razlaganje, pri čemu se iskorištavaju kao izvori energije putem varenja. Te supstance mogu biti spojene u [[polimer]]e kao što su [[DNK]] i [[protein]]i, koje su osnovne [[makromolekula|makromolekule]] života. {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto;" !Tip molekule !Monomerni oblik !Polimerni oblik !Primjeri polimernih oblika |- |align="center" |[[Aminokiselina|Aminokiseline]] |align="center" |Aminokiseline |align="center" |[[Protein]]i ([[polipeptid]]i) |align="center" |[[Fibrozni protein]]i i [[globularni protein]]i |- |align="center" |[[Ugljikohidrat]]i |align="center" |[[Monosaharid]]i |align="center" |[[Polisaharid]]i |align="center" |[[Skrob]], [[glikogen]] i [[celuloza]] |- |align="center" |[[Nukleinske kiseline]] |align="center" |[[Nukleotid]]i |align="center" |[[Polinukleotid]]i |align="center" |[[DNK]] i [[RNK]] |} === Aminokiseline i proteini === [[Protein]]i se sastoje od [[aminokiselina]], koje su povezane u linearne lance preko [[peptidna veza|peptidnih veza]]. Pored toga, mnogi proteini su [[enzim]]i koji [[kataliza|kataliziraju]] hemijske reakcije metabolizma. Drugi proteini imaju strukturne i/ili mehaničke uloge, kao što su oni koji izgrađuju [[citoskelet]], sistem kojim se održava oblik ćelija.<ref>Nelson D, L., Cox M. M. (2005): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Comp., New York, {{ISBN|0-7167-4339-6}}.</ref> Aminokiseline također doprinose ćelijskom energetskom metabolizmu tako što služe kao izvor ugljika u cilusu limunske kiseline ([[Krebsov ciklus]]), što je osobito značajno u oskudici glavnih izvora energije, kao što je [[glukoza]] ili kad su ćelije izložene metaboličkom stresu. === Lipidi === [[Lipid]]i ili [[masti]] su najraznovrsnija grupa biohemijskih supstanci. Njihova glavna uloga u ćelijskoj strukturi je prisustvo u građi [[membrana|bioloških membrana]], unutrašnjih i spojnjih, kao što je [[ćelijska membrana]] ili služe kao bogat izvor energije. Lipidi se obično tumače kao [[hidrofobnost|hidrofobne]] ili [[amfifilnost|amfifilne]] biološke molekule, iako se rastvaraju u [[organski rastvarač|organskim rastvaračima]], kao što su [[benzen]] ili [[hloroform]].<ref>Fahy E. et al. (2005): A comprehensive classification system for lipids. http://www.jlr.org/cgi/content/full/46/5/839 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100824215412/http://www.jlr.org/cgi/content/full/46/5/839 |date=24. 8. 2010 }}. J. Lipid Res., 46 (5): 839–861.|pmid=15722563 |doi=10.1194/jlr.E400004-JLR200.</ref> [[Masti]] su grupa velikih jedinjenja − spojevi [[masna kiselina|masne kiseline]] i [[glicerol]]a. Molekula glicerola je vezana za tri masne kiseline u [[estar]]u koji se zove [[triglicerid|triacilglicerid]].<ref>Nomenclature of Lipids |publisher=IUPAC-IUB Commission on Biochemical Nomenclature (CBN),http://www.chem.qmul.ac.uk/iupac/lipid/.</ref> Postoji nekoliko varijacija ove osnovne strukture, uključujući i alternativne, kao što je [[sfingozin]] u [[sfingolipid]]ima, i [[hidrofil]]ne grupe kao što su [[fosfat]]i u [[fosfolipid]]ima. [[Steroid]]i, kao što je [[holesterol]] su također još jedna značajna klasa lipida. === [[Ugljikohidrati]] === [[Datoteka:Glucose Fisher to Haworth.gif|thumb|250px|right|Ravni oblik lanca se sastoji od četiri CHOH grupe, povezane u nizu, ograničene na krajevima aldehidnom grupom COH i metanol grupom CH2OH.<br> Za izgradnju prstena, aldehidna grupa se kombinira sa OH grupom narednog − posljednjeg ugljika na drugom kraju, neposredno ispred metanolne grupe.]] [[Ugljikohidrat]]i su [[aldehid]]i ili [[keton]]i sa nekoliko vezanih [[hidroksil]]nih grupa, koji mogu biti kao otvoreni lanci ili prstenovi. Ugljeni hidrati su najrasprostranjenije biološke molekule. Obavljaju brojne uloge, kao što je skladištenje i prenos [[energija|energije]] ([[skrob]], [[glikogen]]) i kao strukturni dijelovi ([[celuloza]] u biljkama, [[hitin]] kod životinja). Osnovne ugljikohidratne jedinice su [[monosaharid]]i, koji obuhvataju [[galaktoza|galaktozu]], [[fruktoza|fruktozu]], i [[glukoza|glukozu]]. Monosaharidi se mogu povezati u [[polisaharid]]e, na gotovo neograničen broj načina. === Nukleotidi === U [[molekula]]ma dva oblika nukleinskih kiselina – [[DNK]] i/ili [[RNK]] – zapisana je i pohranjena kompletna [[genetička informacija]] svake jedinke. To su polimeri [[nukleotid]]a, tj. [[polinukleotid]]i. Svaki nukleotid se sastoji od fosfatne grupe koja je vezana za [[riboza|riboznu]] ili [[deoksiriboza|deoksiriboznu]] šećernu grupu, a ova dalje za [[Dušična baza|dušikovu bazu]]. [[Nukleinske kiseline]] su nezamjenljive u pohranjivanju i izvršenju genetičke informacije, odnosno njeno tumačenje u procesima [[transkripcija|transkripcije]] i [[protein|biosintezi proteina]]. Ta informacija je zaštićena putem mehanizma za [[Reparacija DNK|popravku DNK]] i širi se preko [[DNK replikacija|DNK replikacije]]. Mnogi [[virus]]i imaju [[RNK virus|RNK genome]], kao primjerice, [[HIV]]. Za kreiranje DNK šifre, oni koriste [[Reverzna transkriptaza|reverznu transkripciju]] iz sopstvenog virusnog RNK [[genom]]a. Budući da može katalizirati biohemijske reakcije, RNK u [[ribozim]]ima, kao što su [[splajseosom]]i i [[ribosom]]i je slična [[enzim]]ima. Pojedinačni [[nukleotid]]i nastaju vezivanjem [[nukleobaza|nukleobaze]] za [[riboza|ribozni]] šećer. Baze su [[Heterociklično jedinjenje|heterociklični]] prstenovi koji sadrže [[dušik]], a uvrštena je kao [[purin]]i ili [[pirimidin]]i. U reakcijama prenosa metaboličkih grupa, nukleotidi također djeluju i kao koenzimi. === Koenzimi === [[Datoteka:Acetyl-CoA-2D.svg|thumb|right|300px|Struktura [[koenzim]]a [[acetil-KoA]]. Prenosiva [[acetil]] grupa je vezana za atom [[sumpor]]a (na lijevoj strani strukture).]] Metabolizam obuhvata široku mrežu biohemijskih reakcija, od kojih se većina grupiše u nekoliko osnovnih vrsta, koje obuhvataju prenos [[funkcionalna grupa|funkcionalnih grupa]] atoma i njihovih veza unutar [[molekula]]. Taj zajednički hemizam omogućava ćelijama da prilikom prenosa hemijskih grupa u različitim reakcijama, koriste malu grupu metaboličkih međuproizvoda. Ti prenosni posrednici se nazivaju [[koenzim]]ima. Svaka klasa reakcija takvih prenosa se odvija posredstvom posebnog koenzima, koji je [[supstrat (biohemija)|supstrat]] grupi enzima koji ga proizvode, kao i za grupu enzima koji ga konzumiraju. Ti koenzimi se stoga stalno stvaraju, troše, a zatim recikliraju. U ćelijama postoji jedan središnji koenzim – [[adenozin trifosfat]] (ATP) – univerzalni energijski (re)generator, koji se koristi za prenos hemijske energije između različitih hemijskih reakcija. Kako je u ćelijama raspoloživa relativno mala količina ATP molekula, one se stalno obnavljaju; ljudsko tijelo može za dan potrošiti ekvivalent sopstvene težine ATP molekula. ATP nergetski deluje kao preklopnik između [[katabolizam|katabolizma]] i [[anabolizam|anabolizma]]. Katabolizmom se molekule razgrađuju (uz dobitak energije), a anabolizmom se grade (uz utrošak energije). Kataboličke reakcije izgrađuju ATP, a anaboličke reakcije ga neprestano troše u smjeru: ATP → ADP → AMP i nazad (AMP → ADP → ATP... U reakcijama [[fosforilacija|fosforilacije]], ATP također služi za prenos [[fosfat]]ne grupe. [[Datoteka:1GZX Haemoglobin.png|thumb|300px|Struktura [[hemoglobin]]a: Proteinske podjedinice su obojene crveno i plavo, a [[hem]] grupa (koja sadrži [[željezo]] – zeleno. Prikaz je zasnovan na {{PDB|1GZX}}.]] [[Vitamin]]i suorganska jedinjenja koja su neophodna za normalno održavanje [[homeostaza]], a u organizmu se ne mogu sintetizirati. Zato je neophodno stalntno uzimanje ovih supstanci u potrebnim (obično malim) količinama. U ljudskoj [[ishrana|ishrani]] većina vitamina djeluje kao izmijenjeni koenzim. Tako su primjerice, kad se koriste, svi u vodi rastvorljivi vitamini fosforilizirani ili su spregnuti sa nukleotidima.<ref>Coulston A., Kerner J., Hattner J., Srivastava A. (2006): Nutrition Principles and Clinical Nutrition: Stanford School of Medicine Nutrition Courses. Summit 2006.</ref> [[Nikotinamid adenin dinukleotid]] (NAD⁺) − derivat vitamina B₃ ([[niacin]]a) − je važan koenzim-akceptor vodika. Na stotine različitih vrsta [[dehidrogenaza]] uklanjaju [[elektron]]e sa svojih substrata i [[redoks|smanjuju]] [[NAD]]⁺ do [[NADH]]. Tako nastali koenzim je zatim supstrat za bilo koju od [[reduktaza]] u ćelijama koje smanjuju svoje supstrate. Ćelijski nikotinamid adenin dinukleotid postoji u dva srodna oblika: NADH i NADPH. NAD⁺/NADH je važniji u kataboličkim, a NADP⁺/NADPH se koristi u anaboličkim reakcijama. === Minerali i kofaktori === U metabolizmu ključne uloge imaju i neorganski elementi. Neki od njih su bogato zstupljeni poput [[natrij]]a i [[kalij]]a, dok drugi djeluju u veoma malim koncentracijama. Kod [[sisar]]a, čak oko 99% tjelesne mase se sastoji od [[ugljik]]a, [[dušik]]a, [[kisik]]a, [[vodik]]a, [[kalcij]]a, [[kalij]]a, [[natrij]]a, [[hlor]]a, [[fosfor]]a i [[sumpor]]a. [[Organsko jedinjenje|Organska jedinjenja]], kao što su [[protein]]i, [[lipid]]i i [[ugljikohidrati]], sadrže najveći dio ugljika i dušika, pri čemu je najveći dio kisika i vodika u obliku [[Voda|vode]]. Bogato zastupljeni neorganski elementi djeluju kao [[ion]]ski [[elektrolit]]i. Najznačajniji ioni su: [[natrij]], [[kalij]], [[kalcij]], [[magnezij]], [[hlor]], [[fosfor]] i organski [[bikarbonat]]. Održavanjem potrebnog [[Elektrohemijski gradijent|ionskog gradijenta]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]] održava se i [[osmotski pritisak]] i [[pH]]. Ioni su također suštinski potrebni za djelovanje [[nerv|nerava]] i [[mišić]]a, pošto se [[akcijski potencijal]]i u tim tkivima proizvode razmjenom elektrolita između vanćelijskog i unutarćelijskog fluida, [[citosol]]a. Elektroliti stalno ulaze i izlaze u i iz živih ćelija, posredstvom proteina u [[Ćelijska membrana|ćelijskoj membrani]] koji su označeni kao [[ionski kanal]]i. Primjerice, [[mišić|skupljanje mišića]] zavisi od kretanja kalcija, natrija i kalija, kroz jonske kanale u ćelijskoj membrani i [[T-tubula]]ma. [[Prelazni metal]]i se u organizmu obično nalaze kao [[mikroelement]]i, pri čemu su najzastupljeniji [[cink]] i [[željezo]]. Ti metali se koriste u pojedinim proteinima kao [[Kofaktor (biohemija)|kofaktori]], a važni su za aktivnosti enzima kao što su [[katalaza|katalaze]] i proteina-prenosnika kisika, kao što je [[hemoglobin]]. U proteinima, metalni kofaktori su snažno povezani sa posebnim mjestima. Iako enzimski kofaktori tokom katalize mogu biti izmijenjeni na kraju katalitičke reakcije, redovno se vraćaju u prvobitno stanje. U organizme se sitni metalni hranjivi sastojci unose posredstvom posebnih prenosnika i vežu za skladišne proteine, kao što je [[feritin]] ili [[metalotionein]], kada se ne koriste. == Metabolički procesi == Metabolički procesi omogućuju organizmu da održava samosvojnost, samoregulaciju i reprodukciju, odnosno da održava [[homeostaza|homeostazu]], raste i razmnožava se, održava svoju strukturu i reagira na unutrašnje i spoljne energetske podražaje. Prema smjeru metaboličkih reakcija, metabolizam obuhvata dvije kategorije: *[[Katabolizam]] uključuje procese razgradnje organske tvari, uz nakupljanje energije putem [[ćelijsko disanje|ćelijskog disanja]], *[[Anabolizam]] troši energiju za izgradnju ćelijskih struktura građenih od organskih [[molekula]] kao što su naprimjer, [[protein]]i i [[nukleinske kiseline]]. Biohemijske reakcije u procesima metabolizma uključene su u [[metabolički put|metaboličke puteve]] u kojima se određeni spojevi pretvaraju u neki drugi, uz katalitsku podršku [[enzim]]a. Enzimi su ključni činilac u metabolizmu zato što omogućavaju organizmu da se biološki poželjne reakcije odvijaju brzo i efikasno, ali uz [[termodinamika|termodinamički]] nepovoljne hemijske reakcije, u kojima enzimi djeluju kao [[kataliza]]tori. Omogućuju i kontrolu metaboličkih puteva, kao odgovora na promjene u unutrašnjim i okolinakim podražajima. Osnovni metabolički putevi u organizmu čovjeka su: *Metabolizam [[voda|vode]]; *Metabolizam [[aminokiselina]] koje se međusobno spajaju preko [[peptidna veza|peptidnih veza]] i stvaraju [[polipeptid]]e, tj. [[protein]]e; *Metabolizam [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]]; *Metabolizam [[masti]] Metabolizam svakog organizma određuje koji hemijski spojevi mogu biti hranljive tvari, a koji su [[otrov]]i. Tako [[vodikov-sulfid]] naprimjer, neki [[prokarioti]] koriste kao hranljivu tvar, dok je ista supstanca za većinu [[životinja]] otrov. Obično iznenađuje sličnost osnovnih metaboličkih puteva kod većine raznorodnih vrsta. [[Karboksilna kiselina]] je naprimjer, kao međuproizvod u [[Krebsov ciklus|ciklusu limunske kiseline]], prisutna u svim organizmima od [[bakterija]], kao što je ''[[Escherichia coli]]'', pa do velikih višećelijskih organizama ([[slon]]ova i [[mamutovac]], npr.). [[Osnovni metabolizam]] ili bazni je oznaka za količinu energije koja je potrebna za održavanje osnovnih životnih uloga organizma, u stanju mirovanja. === Katabolizam === * [[Ćelijsko disanje]] je proces stvaranje energije, koja se skladišti u [[adenozin trifosfat]]u i NADPH). Isti procesi se također odvijaju i tokom varenja hrane. ** [[Katabolizam ugljikohidrata]]: *** [[Glikogenoliza]] je proces razgradnje [[glikogen]]a do [[glukoza|glukoze]], praćen oslobađanjem energije; *** [[Glikoliza]] je proces razgradnje glukoze do piruvata, uz proizvodnju energetski bogatog [[adenozin trifosfat]]a, bez prisustva [[kisuk]]a; **** [[Embden-Mejerhofov metabolizam]] je najčešći put metabolizma u procesu glikolize; **** [[Entner-Doudorof metabolizam]] je sporedni proces glikolize kod nekih [[bakterija]]; *** [[Metabolizam fosfatne pentoze]] je proces u kojem se iz glukoze sintetizira [[NADPH]]; ** [[Katabolizam proteina]] je proces u kojem se proteini [[hidroliza|hidroliziraju]] u [[aminokiseline]]; * [[Aerobno disanje]] ** [[Lanac elektronskog prenosa]]; ** [[Oksidacijska fosforilacija]]; * [[Anaerobno disanje]]; ** [[Korijev ciklus]] ** [[Fermentacija mliječne kiseline]]; ** [[Fermentacija]]; ** [[Fermentacija etanola]] Katabolizam je umrežen sistem metaboličkih procesa koji razgrađuju velike složene molekule. Smisao tog smjera prometa materijala je razgradnja neiskoristljivih složenih molekula u manje molekule, koje kasnije služe kao gradivni materijal za izgradnju potrebnih složenih spojeva (togom anabolizma). Katabolički procesi se koriste i za dobivanje nove energije, koja je potrebna za normalno odvijanje životnih funkcija. Katabolitske reakcije variraju među raznim vrstama organizmima, a prema načinu na koji dobijaju energiju i [[ugljik]], svrstane su u tri kategorije. Oni koji kao izvor energije koriste organske molekule, nazivaju se [[organotrofni organizmi]], dok [[litotrofni organizmi]] koriste anorganske spojeve, a [[fototrofni organizmi]] mijenjaju svjetlosnu energiju u potencijalne izvore hemijske energije. Svi ovi oblici metabolizma ovise o [[redoks reakcija]]ma koji uključuju prijenos [[elektron]]a s ograničene molekule donora (npr. organske molekule, [[voda|vode]], [[amonijak]]a, [[vodikov sulfid|vodikovog sulfida]] ili ion [[željezo|željeza]]), na molekulu koja je akceptor [[elektron]]a, kao što su [[kisik]], [[nitrat]] ili [[sulfat]]. Svrstavanje organizama prema prirodi metabolizma''' {| class="prettytable float-right" style="text-align:center" width="50%" |+ |- | rowspan=2 bgcolor="#FFFF00" |'''Izvor energije''' || bgcolor="#FFFF00" | '''Sunčeva svjetlost''' || bgcolor="#FFFF00" | '''Foto-''' || rowspan=2 colspan=2 | &nbsp; || rowspan=6 bgcolor="#7FC31C" | '''-trof''' |- | bgcolor="#FFFF00" | '''Molekule''' || bgcolor="#FFFF00" | '''Hemo-''' |- | rowspan=2 bgcolor="#FFB300" | '''Donor elektrona''' || bgcolor="#FFB300" | '''[[Organski spoj]]''' || rowspan=2 | &nbsp; || bgcolor="#FFB300" | '''Organo-''' || rowspan=2 | &nbsp; |- | bgcolor="#FFB300" | '''[[Anorganski spoj]]''' || bgcolor="#FFB300" | '''Lito-''' |- | rowspan=2 bgcolor="#FB805F" | '''Izvor ugljika''' || bgcolor="#FB805F" | '''[[Organski spoj]]''' || rowspan=2 colspan=2 | &nbsp; || bgcolor="#FB805F" | '''Hetero-''' |- | bgcolor="#FB805F" | '''[[Anorganski spoj]]''' || bgcolor="#FB805F" | '''Auto-''' |} === Anabolizam === [[Anabolizam]] je proces stvaranja složenih jedinjenja, od jednostavnih organskih molekula: * [[Glikogeneza]]; * [[Glukoneogeneza]]; * Sinteza [[porfirin]]a ; * [[HMG-CoA redukcija]] (stvara [[holesterol]] [[izoprenoid]]e); * [[Sekundardni metabolizam]] je metabolizam koji nije neophodan za rast, preživljavanje i reprodukciju, ali ima [[Ekologija|ekološki]] značaj; * [[Fotosinteza]]; ** [[Svijetla faza fotosinteze]] obuhvata reakcije koje zavise od određene količine svjetlosti; ** [[Tamna faza fotosinteze]] je nezavisna od prisustva svjetlosti; *** [[Kalvinov ciklus]]; *** [[Fiksacija ugljenika]]; Anabolizam uključuje mrežu metaboličkih procesa izgradnje složenih bioloških [[molekula]], uz trošenje odgovarajućih prekursora i energija, koja nastaje katabolizmom. Složene molekule ćelijskih struktura nastaju postupno, korak po korak, iz malih jednostavnih molekula. Anabolizam se odvija u tri osnovna koraka. U prvom nastaju prekursori složenih molekula kao što su [[aminokiseline]], [[monosaharid]]i, [[terpenoid|izoprenoidi]] i [[nukleotid]]i. Na drugom koraku, prekursori se aktiviraju, vezanjem energije iz [[ATP]]-a, a u trećem se spajaju u složena jedinjenja kao što su: [[protein]]i, [[polisaharid]]i, [[lipid]]i i [[nukleinske kiseline]]. Razne vrste organizama se međusobno razlikuju i prema tome koliko molekula mogu izgraditi u svojim stanicama. Autotrofni, kao što su biljke, mogu, iz jednostavnih molekula poput [[ugljikov dioksid]] i voda ([[fotosinteza]]), stvarati složene molekule, kao što su polisaharidi i proteini. Za razliku od njih, heterotrofnim organizmima, za izgradnju opstvenih složenih molekula neophodni su gotovi proizvodi složenijih molekula, kao što su aminokiseline i monosaharidi. Organizmi se mogu dalje podijeliti na fotoautotrofne i fotoheterotrofne, čiji je izvor energija sunca, i na hemoautotrofne i hemoheterotrofna, koji kao izvor energije za oksidaciju koriste anorganske tvari. === Metabolizam lijekova === [[Metabolizam lijekova]] je proces mijenjanja ili degradacije lijekova i drugih ksenobiotskih spojeva, pomoću sljedećih sistema: * [[Citohrom P450 oksidazni]] sistem; * [[Monooksigenazni flavinski sistem]] * [[Metabolizam alkohola]]; == Metabolizam dušika == Metbolizam [[dušik]]a uključuje procese u kojima se sintetiziraju dušični spojevi i u kojima dolazi do ispuštanja azota iz organizama, kao i biološke procese [[ciklus dušika|dušičnog ciklusa]]: * [[Urea ciklus]] je važan proces u kojem se dušik ispušta iz organizma u obliku [[urea ureje]]; * [[Biološka dušikofiksacija]]; * [[Dušična asimilacija]] * [[Nitrifikacija]] * [[Denitrifikacija]] == Energija == === Oksidacijska fosforilacija === [[Datoteka:ATPsyn.gif|thumb|250px|Mehanizamm djelovanja [[ATP sintaza|ATP sintaze]]. ATP je prikazan [[genbio|crveno]], ADP i fosfat ružičasto, a rotirajuća podjedinica je '''crna'''.]] U procesu [[oksidacijska fosforilacija|oksidacijske fosforilacije]] [[elektron]]i koji su nastali u metaboličkim putevima (npr. u [[Krebsov ciklus|Krebsovom ciklusu]] prenose se na molekulu kisika, pri čemu se nastala energija koristi za sintezu [[adenozin trifosfat]]a. U [[eukarioti]]ma, prijenos elektrona se obavlja kroz niz proteinskih jedinjenja unutrašnje membrane [[mitohondrija]]. Taj niz proteina uzima energiju koja je nastala prijenosom elektrona za ispumpavanje [[proton]]a izvan mitohondrija, čineći respiracijski lanac. Proteinska jedinjenja djeluju tako što u nekom jedinjenju prenose elektron iz jednog aktivnog mjesta na drugo, pri čemu u svakoj narednoj reakciji elektron gubi malu količinu energije, koja se na taj način postepeno, bez zagrijavanja, vrlo uspješno koristi za ispumpavanje protona izvan mitohondrija. Ispumpavanjem protona, zbog razlike u koncetraciji protona, na membrani mitohondrija nastaje [[elektrokemijski gradijent]]. Ispumpani protoni se vraćaju u mitohondrije pomoću enzima zvanog [[ATP sintaza]], koji njihov protok niz gradijent koristi za sintezu [[adenozin trifosfat]]a iz [[adenozin difosfat]]a. Taj protok se može koristiti i kao energana i za druge procese u ćeliji. === Energija iz sunčeve svjetlosti === Energiju iz sunčeve svjetlosti [[biljka|biljke]] i neke skupine [[bakterija]] i [[protist]]a, zarobljavaju, tj. pretvaraju u hemijsku energiju iz molekula organskih spojeva, koji nastaju iz anorganske tvari u procesu [[fotosinteza|fotosinteze]]. === Energija iz neorganskih spojeva === Hemolitotrofni organizmi su određeni [[prokarioti]] koji su sposobni da potrebnu energiju za metabolizam dobijaju oksidacijom anorganskih spojeva. Kao donore elektrona mogu koristiti [[vodik]], spojeve koje sadrže ograničeni [[sumpor]] ([[sulfid]]), [[vodikov sulfid]], [[tiosulfat]]), [[željezo]](II)-oksid ili [[amonijak]]. Elektroni se u respiratornom lancu iskorištavaju za stvaranje ATP-a, dok su elektronski akceptori molekule tipa kisika ili nitriti. Ovi procesi, koji se odvijaju u mikroorganizmima, mogu biti od velike općebiološke i ekološke važnosti kao naprimjer, u nitrifikaciji tla. == Historija == Historijat istraživanja metabolizma proteže se kroz nekoliko stoljeća. Prvi koncept metabolizma seže u 13. stoljeće, od [[Arapi|arapskog]] doktora iz [[Damask]]a [[Ibn al-Nafis]]a ([[1213]].-[[1288]].), koji je ustanovio da su tijelo i njegovi dijelovi u stalnom stanju ispuštanja tvari i hranjenja, jer se u njemu odvijaju stalne promjene. Prvi kontrolirani pokus u toj oblasti objavio je [[Santorio Santorio]] [[1614]]. u knjizi ''Ars de statica medecina'', opisujući promjene svoje težine prije i poslije jela, spavanja, rada, spolnog odnosa, posta, uzimanja tečnosti, naprezanja. Otkrio je da je većina pojedene hrane izgubljena u procesu koji je on nazvao "insenzibilna perspiracija". U ranim istraživanjima, suština metaboličkih procesa nije otkrivena, pa su preovladavale hipoteze da živo tkivo pokreće "vitalna sila". Istraživanjem [[alkoholno vrenje|alkoholnog vrenja]], u 19. stoljeću, [[Louis Pasteur]] je zaključio da pretvaranja [[šećer]]a u alkohol, izaziva vrenje koje katalizira tvar unutar gljivica, koje je nazvao "ferment". Dalje je uočio da je alkoholno vrenje proces povezan sa životom gljivičnih ćelija, a ne sa njihovom smrću. To otkriće, zajedno s radom [[Friedrich Wöhler|Friedricha Wöhlera]] iz [[1828]]. o hemijskoj sintezi [[urea|ureje]], dokazalo je da se organski spojevi i hemijske reakcije u ćelijama načelno ne razlikuju od ostalih hemijskih promjena. Otkriće [[enzim]]a na početku 20. Stoljeća, kada je ([[Eduard Buchner]]) odvojio istraživanje hemijskih reakcija metabolizma od biološkog istraživanja ćelije, označilo je nastanak [[biohemija|biohemije]]. U brojnim otkrićima u oblasti biohemije iz prve plovine 20. stoljeća, posebno se ističe ono [[Hans Adolf Krebs|Hansa Krebsa]] – otkriće [[ciklus limunske kiseline|ciklusa limunske kiseline]]. Savremena biohemijska istraživanja su značajno napredovala upotrebom novih tehnika [[hromatografija|kromatografije]], [[X-zrake|difrakcije X-zraka]], [[NMR spektroskopija|NMR spektroskopije]], [[radioizotopno označavanje|radioizotopnog označavanja]] i [[elektronski mikroskop|elektronske mikroskopije]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Metabolism}} '''Opće informacije''' * [https://web.archive.org/web/20050316052050/http://www.biochemweb.org/metabolism.shtml Metabolism, Cellular Respiration and Photosynthesis] The Virtual Library of Biochemistry and Cell Biology at biochemweb.org * [https://web.archive.org/web/20050308172226/http://www.rpi.edu/dept/bcbp/molbiochem/MBWeb/mb1/MB1index.html The Biochemistry of Metabolism] * [https://web.archive.org/web/20080617230331/http://www.stthomas.edu/biol/ecophys/homepage/homepage.html Advanced Animal Metabolism Calculators/ Interaktivni alati za učenje] * [http://webarchive.loc.gov/all/20011118090859/http://www.slic2.wsu.edu:82/hurlbert/micro101/pages/chap7.html Microbial metabolism] Simple overview. School level. * [https://web.archive.org/web/20000816044102/http://www.gwu.edu/~mpb/ Metabolic Pathways of Biochemistry] Grafičko predtavljanje glavnih metaboličkih puteva. * [https://web.archive.org/web/20060426223250/http://www.chemsoc.org/networks/learnnet/cfb/contents.htm Chemistry for biologists] Introduction to the chemistry of metabolism. School level. * [http://www.sparknotes.com/testprep/books/sat2/biology/ Sparknotes SAT biohemija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190317021118/http://www.sparknotes.com/testprep/books/sat2/biology/ |date=17. 3. 2019 }} Pregled biohemije. Školski nivo. * [http://www.sciencegateway.org/resources/biologytext/index.html MIT Biology Hypertextbook] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519111914/http://www.sciencegateway.org/resources/biologytext/index.html |date=19. 5. 2016 }} Undergraduate-level guide to molecular biology. '''Metabolizam čovjeka''' * [http://library.med.utah.edu/NetBiochem/titles.htm Topics in Medical Biochemistry] Guide to human metabolic pathways. Školski nivo. * http://themedicalbiochemistrypage.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201106232415/http://themedicalbiochemistrypage.org/ |date=6. 11. 2020 }} THE Medical Biochemistry Page] Comprehensive resource on human metabolism. '''Baze podataka''' * [http://www.expasy.org/cgi-bin/show_thumbnails.pl Flow Chart of Metabolic Pathways] na [[ExPASy]] * [http://www.sigmaaldrich.com/img/assets/4202/MetabolicPathways_6_17_04_.pdf IUBMB-Nicholson Metabolic Pathways Chart] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910123921/http://www.sigmaaldrich.com/img/assets/4202/MetabolicPathways_6_17_04_.pdf |date=10. 9. 2008 }} * [http://bioinformatics.charite.de/supercyp/ SuperCYP: Database for Drug-Cytochrome-Metabolism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103123642/http://bioinformatics.charite.de/supercyp/ |date=3. 11. 2011 }} '''Metabolički putevi''' * [https://web.archive.org/web/20060218034732/http://www2.ufp.pt/~pedros/bq/integration.htm Interactive Flow Chart of the Major Metabolic Pathways] * [http://www.genome.ad.jp/kegg/pathway/map/map01100.html Metabolism reference Pathway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090223112439/http://www.genome.ad.jp/kegg/pathway/map/map01100.html |date=23. 2. 2009 }} * [https://web.archive.org/web/19990508100908/http://biotech.icmb.utexas.edu/glycolysis/glycohome.html Guide to Glycolysis] School level. * {{wayback|helios.bto.ed.ac.uk/bto/microbes/nitrogen.htm|The Nitrogen cycle and Nitrogen fixation}} * [https://web.archive.org/web/20080510150354/http://www.oxygraphics.co.uk/cds.htm Downloadable guide to photosynthesis] School level. * [https://web.archive.org/web/20070331173628/http://photoscience.la.asu.edu/photosyn/education/learn.html#amazing What is Photosynthesis?] Collection of photosynthesis articles and resources. {{Evolucijska biologija}} [[Kategorija:Citologija]] [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Metabolizam]] jbh0gjoafv3o9aqob1od593hr2due6q 0 74255 3846823 3835428 2026-05-16T12:27:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846823 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Kurdi | slika = | ukupno = 30–35 miliona<ref name="Cia">Sandra Mackey , “The reckoning: Iraq and the legacy of Saddam”, W.W. Norton and Company, 2002, str. 350.</ref> | popmjesta = | regija1 = {{ZID|Turska}} | pop1 = 11–15 miliona | ref1 = <ref name="Cia"/><ref name="Kurdi">''The Kurds: culture and language rights''; Kerim Yildiz, Georgina Fryer, Kurdish Human Rights Project; 2004.</ref> | regija2 = {{ZID|Iran}} | pop2 = 5,9–7,9 miliona | ref2 = <ref name="Cia"/><ref name="Kurdi"/> | regija3 = {{ZID|Irak}} | pop3 = 4,6–6,5 miliona | ref3 = <ref name="Cia"/><ref name="Kurdi"/> | regija4 = {{ZID|Sirija}} | pop4 = 1,3–3 miliona | ref4 = | jezici = [[Kurdski jezik|Kurdski]] | vjera = Sunitski [[musliman]]i,<br />ali i [[Šiitski islam|šiitski muslimani]] | vezano = [[Iranski narodi]] }} '''Kurdi''' su narod na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Žive na prostoru Kurdistana koji je podijeljen između [[Turska|Turske]], [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a i [[Iran]]a. Također, manje kurdske grupe mogu se pronaći u [[Liban]]u, [[Azerbejdžan]]u, [[Armenija|Armeniji]], kao i u [[Evropa|evropskim zemljama]]. Govore kurdskim jezikom koji se dijeli na 3 glavna dijalekta: kurmanji (kurmandži), sorani i zazaki. Iako postoji još veliki broj podgrupa jezika, ova tri su glavna. Zajedno s Afganima, Irancima, Tadžicima pripadaju iranskoj grupi naroda. Kurdi su narod sa različitim etničkim osnovama tj. porijeklom<ref>[https://books.google.ba/books?id=dgDi9qFT41oC&pg=PA9&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Moderna historija Kurda] Pristupljeno 7. jula 2015.</ref><ref>[https://books.google.ba/books?id=GN5yv3-U6goC&pg=PA159&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Etničke grupe Afrike i Bliskog Istoka: An Encyclopedia. ABC-CLIO. p. 159.] ISBN 978-1-59884-363-7. Pristupljeno 7. jula 2015.</ref> ali kako su kulturno i jezički u uskoj vezi sa iranskim narodima, klasifikuju se kao iranski narod. Kurdski nacionalisti tvrde da Kurdi vode porijeklo od [[Huriti|Hurita]] i [[Medijci|Medijaca]] a tu svoju tvrdnju potkrepljuju riječima kurdske nacionalne himne: "Mi smo djeca Medijaca i [[Kijaksar]]a". Kurdski jezik spada u zapadnu podgrupu iranskog jezika. Ovaj relativno veliki narod je iznjedrio mnoge poznate ličnosti, a jedna od najpoznatiji je [[Salahudin]], veliki vojskovođa, prvi sultan [[Egipat|Egipta]] i [[Sirija|Sirije]] i osnivač [[Ejubidska dinastija|Ejubidske dinastije]]. == Jezik == Kurdski jezik je kolektivni naziv za sve dijalekte kojima govore Kurdi a primjenjuje se u onim dijelovima Irana, Iraka, Sirije i Turske koji čine Kurdistan. Kurdski jezik uz arapski jezik ima službeni status u Iraku, u Iranu se priznaje kao regionalni jezik dok se u Armeniji smatra jezikom kurdske manjine. Pripada zapadnoj podgrupi iranskog jezika, većeg indoiranskog ogranka jezika a koji je u dio indoevropske jezičke porodice. Blizak je ostalim iranskim jezicima kao što su: [[Perzijski jezik|perzijski]], armenski, [[Tadžički jezik|tadžički]] i paštunski. Većina Kurda, pored kurdskog poznaju i jezike zemalja u kojim žive tj. [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]] ili perzijski. Razlike između dijalekata kurmandži i sorani su nešto manje nego razlike između [[Njemački jezik|njemačkog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Tako naprimjer kurmandži ima [[Gramatika|gramatičke]] rodove i [[padež]]e, dok sorani to nema. == Rasprostranjenost == Broj Kurda koji žive u zemljama jugozapadne Azije se procjenjuje na oko 30 miliona sa još jednim ili dva miliona Kurda koji žive u dijaspori. Kurdi čine od 18% do 25% stanovništva u Turskoj, 15-20% u Iraku, 10% u Iranu i oko 9% u Siriji. Kurdi čine regionalnu većinu u sve četiri nabrojane zemlje. Po brojnosti su četvrta etnička grupa u Zapadnoj Aziji nakon [[Arapi|Arapa]], [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Turci|Turaka]]. Poseban slučaj su kurdske populacije u [[Zakavkazje|Zakavkazju]] i Centralnoj Azije gdje žive Kurdi raseljeni uglavnom u doba carske Rusije a koji su bili podvrgnuti nezavisnom razvoju tokom perioda dužeg od jednog vijeka usljed čega su razvili svoj vlastiti etnički identitet. Ova grupa Kurda se procjenjuje na blizu 400.000 stanovnika u 1990. godini.<ref>Ismet Chériff Vanly, “The Kurds in the Soviet Union”, u: Philip G. Kreyenbroek & S. Sperl (ur.), The Kurds: A Contemporary Overview (London: Routledge, 1992), str. 164.</ref> Ukupan broj Kurda prema McDowallu iz 1991. godine se procjenjuje na oko 22,5 miliona od čega njih 48% živi u Turskoj, 18% u Iraku, 24% u Iranu i 4% u Siriji.<ref>[https://web.archive.org/web/20070820033216/http://www.cogsci.ed.ac.uk/~siamakr/Kurdish/KURDICA/hassanpour.html "A Stateless Nation's Quest for Sovereignty in the Sky"]</ref> Nedavnim emigracijama, broj Kurda u dijaspori se povećao na oko 1,5 miliona Kurda uglavnom u zemljama [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]] od toga oko polovine u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ostale države gdje su Kurdi zastupljeni su: [[Francuska]], [[Danska]], [[Švedska]], [[Austrija]], [[Švicarska]], [[Velika Britanija]] i [[Holandija]]. == Porijeklo naroda == Pretpostavlja se da porijeklo Kurda vuče od prije 7.000 do 8.000 godina, tačnije od Hurita koji su govorili sjeverno-kavkaskim jezikom, bliskom današnjem čečenskom. Huriti su živjeli u prostoru [[Zargos (planina)|Zargos]] i [[Taurus (planina)|Taurus]] planina, pa kao i Kurdi nisu išli daleko od planina. Poslije su se Huriti podijelili na nekoliko klanova i grupa. Sva ova plemena bila su dio zemlje "Karda" ili "Karduči" te "Guti" ili "Gutium". Inače, ovo su isti narodi, a samo su se podijelili na nekoliko plemena. [[Babilon]]ci su ove ljude nazivali "Gardu" ili "Karda", u okolini [[Asirija|Asirije]] nazivali su ih "Kurti" ili "Guti". Kada su [[Grci]] došli na ovu teritoriju nazivali su ih "Kardukh". Prema [[DNK]] analizi Kurdi su danas bliži [[Evropljani]]ma nego narodima iz Bliskog i [[Srednji istok|Srednjeg istoka]]. == Kurdska zajednica == === Irak === U Iraku, Kurdi imaju kurdsku demokratsku vladu koja je od sjevernog Iraka napravila autonomnu kurdsku teritoriju sa školama na kurdskom i arapskom jeziku. Irak je mjesto velikih kurdskih centara poput [[Mosul]]a, Sulejmanija, [[Kirkuk]]a i drugih. Kurdski vođa [[Mustafa Barzani]] uspio je 1970. godine da sjeverni Irak, pretvori u autonomnu kurdsku teritoriju. Plan je bio uspješan naredne 4 godine, ali je iračka vojska u namjeri da vrati [[Nafta|naftom]] veoma bogat kurdski dio Iraka, tako da je [[1974]]. godine započela rat sa kurdskim snagama. Drugi pokušaj iračke [[Arabizacija|arabizacije]] Kurda bio je postavljanje Arapa na upravna mjesta blizu kurdskih izvora nafte. Time je između [[1975]]. i [[1978]]. godine oko 200.000 Kurda prebačeno u druge djelove Iraka. Među svim sukobima najzvučniji je bio onaj iz [[1988]]. godine kada je otrovnim vojnim gasovima ugušeno oko 100.000 ljudi kurdskog porijekla. Zbog svih ovih sukoba obje strane i arapska i kurdska odlučile su da sjeverni Irak bude posebno tijelo i region. === Turska === U Turskoj Kurdi su najbrojniji od svih zemalja u kojima žive, tako da ih je u Turskoj danas oko 15 miliona.{{Izvor}} [[Historija]] turskih Kurda nije naročito drugačija od historije Kurda u Iraku i propraćena je stalnim sukobima, ratovima i ustancima. U Turskoj oko milion ljudi govori dimli (južni zazaki) i oko 140.000 njih govori kirmandžki (sjeverni zazaki) koji je oko 70% sličan južnom. Ostatak Kurda u Turskoj govore kurmanji (kurmadnži) [[dijalekt]]om. Upotreba kurdskog jezika u turskim gradovima je strogo zabrenjena pa Kurdi svoj jezik uče uglavnom u svojim porodicama. Do [[1991]]. godine upotreba bilo kakve oznake kurdske kulture i jezika bila je zabranjena, pa je [[Evropska unija]] donijela zakon da se ne brani Kurdima njihove proslave, [[muzika]] i [[TV]] stanice. Ipak, danas obrazovanje na kurdskom jeziku se može dobiti isključivo privatno. Godine [[1994]]. Leyla Zana je postala prva Kurdkinja u turskom parlamentu, ali nakon njene historijske izjave dobila je 15 godina zatvora. Govorila je o lojalnosti na turskom, te je na samom kraju dodala na kurdskom jeziku: {{Citat|"Trebala bih vladati tako da bi Kurdi i Turci mogli da žive zajedno u demokratskim odnosima."}} Međutim, to se predstavnicima u turskom parlamentu nije svidjelo, te je sve završilo bojkotovanjem, pa je i sama Zana završila u zatvoru. ''Partiya Karkerên Kurdistan'' ([[Kurdska radnička partija]]) poznata kao PKK je od strane EU i [[SAD]]a prihvaćena kao teroristička organizacija. PKK teži ka nezavisnoj zemlji koja bi sadržala jugoistočnu Tursku, sjeverni Irak i Siriju te sjeverozapadni Iran. Između [[1984]]. i [[1999]]. godine PKK i turska vojska započele su rat. Prema podacima iz svjetske organizacije za ljudska prava mnogo je podataka da je turska vojska nasilno zapalila mnoga kurdska sela,{{Izvor}} tako da je 3.000 kurdskih sela nestalo sa mape, koji su bili domovi za oko 370.000 ljudi. [[Nelson Mandela]] je odbio ''Ataturkovu nagradu za mir'' [[1992]]. godine zbog vojnih operacija nad Kurdima. Nakon što je odbio, turske novine nazvale su ga "Ružni Afrikanac" i "Terorist Mandela" === Iran === Kurdi sačinjavaju oko 7% iranskog stanovništva. Za razliku od Turske, koja ne dopušta kurdski jezik za javnu upotrebu u Iranu je to drugačije. [[Iran]] je prihvatio Kurde kao svoju manjinu, te se kurdski jezik normalno koristi u Iranu. U januaru [[1946]]. godine tokom [[Sovjetski savez|sovjetske]] okupacije u sjeverozapadnom Iranu, Republika Mahabad proglasila je nazavisnost iranskog dijela Kurdistana. Kurdima je u Iranu dozvoljeno potpuno upražnjavanje njihovog kulturnog identiteta, ali nemaju pravo biti u vladi. Roya Toloui, borac za ženska prava u Iranu i urednica časopisa "Rasan" je mučena dva mjeseca jer je organizovala nekoliko mirnih ustanaka u iranskom dijelu Kurdistana. === Sirija === Kurdi su najveća manjina u Siriji, te tamo broje oko 2 miliona ljudi. Oni obično govore kurdskim jezikom u javnosti. Sirija nije toliko oštra prema Kurdima, tako da ih ne primorava na davanje arapskih imena. Osim toga, u Siriji postoje privatne škole čija nastava se odvija na kurdskom jeziku. Poznati vojskovođa [[Saladin|Saladin Ajubi]] je bio sirijski Kurd, a njemu u čast je u glavnom gradu Sirije, [[Damask]]u dignut kip. Danas najveći kurdski gradovi u Siriji su Kamšilo (Qamshilo) i [[Halep]]. === Zakavkazje === Između [[1930te|1930-ih]] i [[1980te|1980-ih]] Armenija je bila dio Sovjetskog saveza, gdje su Kurdi, koji su kao i ostale etničke grupe imale status zaštićene manjine. Tokom sukoba u [[Nagorni Karabah|Nagornom Karabahu]], mnogi Kurdi koji nisu pripadali Jazidi grupi morali su napustiti svoje domove. Godine [[1920]]. dva područja naseljena Kurdima, Dževanšir (Jewanshir) i Zangazur (oba u [[Azerbejdžan]]u) osnovali su ''Kurdistanski Okrug'' (poznat još kao "Crveni Kurdistan"). Danas u Azerbejdžanu nema mnogo Kurda, naročito nakon sukoba u Nagornom Karabahu. == Religija == Danas su većina Kurda [[muslimani]], koji pripadaju šafijskom meshebu sunitskog islama. Također, postoji i manjina Kurda koji pripadaju [[Šiiti|šiitskoj grupi]], koji uglavnom žive u nekim dijelovima Irana i Iraka. == Kultura == === Muzika === Kurdska muzika se ne razlikuje mnogo od ostale muzike s Bliskog istoka, ali se ipak mogu primijetiti neke pojedinosti karakteristične samo za kurdsku muziku. Kurdske pjesme govore o raznim stvarima, počevši od pjesama namijenjenim herojima poput Saladina, do onih koje su tipične ljubavne i koje se nalaze u bilo kojoj muzici svijeta. Jedna od najvećih legendi kurdske muzike je Şivan Perwer (Šivan Peruer), koji je počeo da miješa kurdsku tradiciju sa modernom muzikom. Pored njega, velika zvijezda kurdske muzike je Ahmet Kaya, koji je pored muzičke karijere imao dosta aktivnosti u [[Politika|politici]], tačnije politici koja se bori za prava Kurda. Danas je kurdska scena dosta bogata i ima veliki broj izvođača, kako starih legendi, tako i novih mladih nada. Danas su tu: Ciwan Haco (Dživan Hadžo), Rojin (Rožin), Rojda (Rožda), Aynur Dogan (Ajnur Doan), Chopy (Čopi), Ayhan (Ajhan), Zakaria Abdulla i mnoge druge zvijezde koje su popularne širom Kurdistana i kurdske dijaspore. Kurdska muzika se izvodi na svim dijalektima kurdskog jezika, ali neke od kurdskih muzičkih zvijezda su napravile nekoliko pjesama i na arapskom, perzijskom i turskom jeziku. === Newroz === Newroz je dan koji proslavljaju svi narodi iranskog porijekla. Kod Kurda on ima posebno značenje, jer njima plamen vatre koji se pali za Newroz predstavlja slobodu. Riječ newroz potječe od dvije riječi "new" što znači nov, i "roj" što može značiti sunce i dan. U ovom slučaju znači dan, tako da bi u prijevodu Newroz značio "Novi dan". Sve je počelo od jednog mita o Kawi, rudaru, koji je živio pod zemljom oko 2.000 godina. U to vrijeme u Kurdistan je stigao car Zahak, pa zbog njegove vladavine proljeće više nije htjelo da dođe u Kurdistan. Kawa je naredio da mu se svaki dan donese nekoliko mladića sa ovčijim mozgom, od kojih bi on napravio pametne mladiće za svoju vojsku. Nakon što su smaknuli Zahaka, zapalili su vatru u znak pobjede pa se proljeće vratilo na kurdsku zemlju. Danas u njegovu čast Kurdi pale vatru oko koje se vesele, plešu i pjevaju. Newroz se slavi 21. marta, prvog dana proljeća, simbolika proljeća jeste dolazak proljeća u Kurdistan. Danas postoji nekoliko vrsta mitova o Kawi i Newrozu, ali su kraj i suština priče isti, dok su se ostali dijelovi priče mijenjali kroz historiju. === Plesovi === Kurdski plesovi slični su onima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], tj. kolu. Osobenosti njihovih plesova su držanje za ruke, te brzi i ustaljeni pokreti nogama i rukama. Danas postoji nekoliko vrsta kurdskog plesa, zavisno od muzike, [[Tempo|tempa]] i [[Ritam|ritma]]. === TV stanice === Iako nemaju niti jednu nacionalnu TV stanicu, Kurdi u Evropi su se potrudili da naprave nekoliko TV stanica na kurdskom jeziku. Danas vjerovatno najslavnija i najuspješnija kurdska TV stanica je ROJ TV, sa sjedištem u [[Belgija|Belgiji]]. Većina programa je na dijalektima kurdskog jezika, ali se na njihovim TV stanicama koriste i turski, arapski, engleski, njemački i perzijski. Televizija izvještava sve ono što se događa u svijetu Kurda i njihovom načinu života. Ostale kurdske televizije su Newroz TV, Kurdistan TV, MMC, Zargos TV i mnoge druge. == Također pogledajte == * [[Iranski narodi]] * [[Irački Kurdistan]] * [[Zaza]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kurdish people}} * [http://www.krg.org Službena strana kurdske regionalne vlade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506173827/http://www.krg.org/ |date=6. 5. 2016 }} * [http://www.akakurdistan.com Informacije o kurdskoj kulturi, narodima i slavnim ličnostima] * [http://www.kurdistan.net Kurdski magazin sa vijestima, muzikom, video zapisima i informacijama o kulturi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513071307/http://www.kurdistan.net/ |date=13. 5. 2008 }} * [http://www.kurdishmusic.eu Download kurdske muzike] {{Evropski muslimani}} [[Kategorija:Iranski narodi]] [[Kategorija:Kurdi| ]] [[Kategorija:Narodi s Bliskog istoka]] nwno5j2yh5duff21y70cogenfbv36tl 0 74528 3846916 3807567 2026-05-16T13:36:55Z Carsten Steger 142849 Aerial image of Lake Bohinj inserted. 3846916 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Aerial image of Lake Bohinj (view from the south).jpg|mini|desno|300px|Pogled na Bohinjsko jezero]] '''Bohinjsko jezero''' najveće je stalno jezero u [[Slovenija|Sloveniji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bohinj.si/en/things-to-see/lake-bohinj/|title=Lake Bohinj|website=Bohinj - uradna stran destinacije - TNP, Julijske Alpe, Bohinjsko jezero|language=en-US|access-date=1. 3. 2024}}</ref> Smješteno je u općini [[Bohinj]] na sjeverozapadu zemlje u okviru [[Nacionalni park Triglav|Nacionalnog parka Triglav]]. Dugo je 4,2&nbsp;km, a široko 1&nbsp;km. Iz jezera istječe [[Sava Bohinjka]]. Pored jezera je postavljena statua [[zlatorog]]a. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat|Lake Bohinj}} {{Hidrografija Slovenije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Sloveniji]] mcpnzezw8nqutbns6gsblaagplm6wxt 0 75989 3847097 3764527 2026-05-17T04:02:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847097 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Marko Vešović | slika = | širina_slike = | opis = | datum_rođenja = 14. mart 1945. | mjesto_rođenja = [[Pape]], [[Bijelo Polje]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|08|17|1945|03|14}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | nacionalnost = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]] | pokret = | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = }} '''Marko Vešović''' (1945 - 2023)<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2023/8/18/u-sarajevu-preminuo-knjizevnik-marko-vesovic|title=U Sarajevu preminuo književnik Marko Vešović|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=18. 8. 2023}}</ref> rođen u mjestu Pape kod Bijelog Polja (Crna Gora), bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Crna Gora|crnogorski]] književnik koji je živio i radio u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Gimnaziju je završio u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]], [[Filozofski fakultet u Sarajevu]]. Postdiplomski studij završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Kao profesor radio u sarajevskoj srednjoj Autosaobraćajnoj školi i u gimnaziji “Pero Kosorić”. Desetak godina Marko Vešović bio je profesor na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu; zatim je niz godina bio urednik u Izdavačkoj kući “Veselin Masleša”. Na Filozofski fakultet vratio se 1992.godine<ref>{{Cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/o-odsjeku-kob|title=O Odsjeku|last=Filozofski fakultet u Sarajevu i bibliotekarstvo|first=Komparativna književnost|website=www.ff.unsa.ba|access-date=2. 8. 2023}}</ref>. Deset godina kasnije odbranio je  doktorsku disertaciju “Jezik u poeziji Radovana Zogovića“ na svom matičnom fakultetu. Marko Vešović objavio je preko 30 knjiga poezije i proze, pjesničkih prevoda, esejistike i polemika<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/search/expert?c=au=Ve%C5%A1ovi%C4%87,+Marko&db=cobib&sort=pyd&mat=allmaterials|title=Marko Vešović,|last=COBISS|first=online katalog|website=plus.cobiss.net|language=sr|access-date=2. 8. 2023}}</ref>. Knjiga "Razgovori s Markom"<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/knjizevnost/razgovori-s-markom-knjiga-u-kojoj-se-marko-vesovic-ispovijeda-alminu-kaplanu-otkriva-njegova-iskustva-s-nikolom-koljevicem-sidranom-nogom-1218368|title=Razgovori s Markom" - knjiga u kojoj se Marko Vešović ‘ispovijeda‘ Alminu Kaplanu, otkriva njegova iskustva s Nikolom Koljevićem, Sidranom, Nogom...|date=23. 8. 2022|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr|access-date=2. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/blogs/2022/8/15/kaplanovi-razgovori-s-vesovicem-u-vjecnoj-potrazi-za-savrsenom-rijeci|title=Kaplanovi razgovori s Vešovićem: U vječnoj potrazi za savršenom riječi|last=Lujanović|first=Gloria|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=2. 8. 2023}}</ref> autora Almina Kaplana, koja se bavi Markovim životom, objavljena je 2022. godine. Umro je u Sarajevu 17. augusta 2023. godine. == Bibliografija == * [https://books.google.ba/books/about/Nedelja.html?id=KnowAAAAIAAJ&redir_esc=y Nedjelja,] 1970; * [https://books.google.ba/books/about/Osmatra%C4%8Dnica.html?id=BCIPwQEACAAJ&redir_esc=y Osmatračnica], 1976; * [https://openlibrary.org/books/OL2888641M/Sijermini_sinovi Sijermini sinovi], 1979; * Rodonačelnik (roman), 1982, * [http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=20&sqlx=13496&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=34 Četvrti genije] (polemika), 1988, * [https://katalog.gkka.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&spid0=1&spv0=Sarajevo+u+ratu+-+mjesto+radnje&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=129000961 Knjiga ratne proze Smrt je majstor iz Srbije], 1994 * [https://books.google.ba/books/about/Kralj_i_olupina.html?id=ZTYiOwAACAAJ&redir_esc=y Kralj i olupina], 1996 * [https://www.goodreads.com/book/show/11922007-na-ledu-zapisano Na ledu zapisano], 1997. * Bosanska priča, 2002, * Polska konjica, 2003, * [https://www.goodreads.com/book/show/52792283-markovi-konaci Markovi konaci], 2004, * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=rastanak&xm0=1&selectedId=301002858 Rastanak s Arencanom], 2007, * [https://katalog-iz.gkc-pula.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Ve%C5%A1ovi%C4%87%2C+Marko&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=533002410 Dok prelazim u mumiju], 2007, * Tunjo veliki i u Tunje mali<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/promocija-knjige-tunjo-veliki-i-u-tunje-mali/12818|title=Promocija knjige: "Tunjo veliki i u Tunje mali"|last=Radiosarajevo|date=14. 10. 2009|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2. 8. 2023}}</ref>, 2009, * [https://okf-cetinje.org/marko-vesovic-knjiga-zalbi/ Knjiga žalbi], 2010, * [https://journals.co.za/doi/10.10520/EJC139626 Polish cavalry]. 2011, * Tamo smo gdje nismo<ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/enver-kazaz-gorka-vedrina-melanholija-i-nostalgija-u-poeziji-marka-vesovica/|title=Enver Kazaz: Gorka vedrina, melanholija i nostalgija u poeziji Marka Vešovića|website=strane.ba|language=hr|access-date=2. 8. 2023}}</ref>, 2014, * [https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Ve%C5%A1ovi%C4%87%2C+Marko&xm0=1&selectedId=1031002340 Njih tri], 2016, * [https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/29554704 Bijeli glog iz Papa : izabrane pjesme], 2016, * [https://okf-cetinje.org/grana-sa-groba-petrarkina/ Grana sa groba Petrarkina]<ref>{{Cite web|url=http://www.antenam.net/kultura/12175-nova-knjiga-poezije-marka-vesovica-grana-sa-groba-petrarkina|title=Nova knjiga poezije Marka Vešovića 'Grana sa groba Petrarkina'|last=|date=5. 10. 2016|website=Antena M|language=sr|access-date=2. 8. 2023}}</ref>, 2016, * [https://buybook.ba/proizvod/tri-knjige-5272 Tri knjige: Poljska konjica: Knjiga žalbi: Po suhu đemija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230802115458/https://buybook.ba/proizvod/tri-knjige-5272 |date=2. 8. 2023 }} , 2022 ==Nagrade== *'''1970.''' [[Brankova nagrada]]; *'''1971.''' Nagrada Trebinjskih večeri poezije *'''1979'''. Nagrada ”Svjetlosti” *'''1982.''' Nagrada ”Svjetlosti” *'''1989.''' Nagrada ”Svjetlosti” *'''1993'''. Fund for Free Expression Award, U.S.A. *'''1997.''' Otvoreno društvo BiH SOROS za knjigu eseja == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [https://penbih.ba/clanovi/marko-vesovic/ Marko Vešović, PEN Centar u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230526072305/https://penbih.ba/clanovi/marko-vesovic/ |date=26. 5. 2023 }} * [https://federalna.ba/marko-vesovic-gtehf Marko Vešović, FTV (2021)] * [https://www.jergovic.com/ajfelov-most/marko-vesovic-tumac-pjesnistva/ Marko Vešović, tumač pjesništva (Miljenko Jergović , Ajfelov most, 2011)] *[https://balkans.aljazeera.net/blogs/2022/8/15/kaplanovi-razgovori-s-vesovicem-u-vjecnoj-potrazi-za-savrsenom-rijeci Kaplanovi razgovori s Vešovićem: U vječnoj potrazi za savršenom riječ (2022)] *[https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/karadzic/interviews/vesovic.html PBS Interview: Marko Vešović] *[https://www.klix.ba/vijesti/bih/marko-vesovic-karadzicu-1992-godine-od-vasih-zlocina-ljudska-pamet-staje-a-usta-se-kamene/160324006 Marko Vešović Karadžiću 1992. godine: Od vaših zločina ljudska pamet staje, a usta se kamene (klix.ba)] *[https://avaz.ba/vijesti/kultura/310681/pisac-marko-vesovic-otkriva-za-avaz-zavrsio-sam-dvije-knjige-a-jedna-je-knjiga-bez-gordane Pisac Marko Vešović otkriva za „Avaz": Završio sam dvije knjige, a jedna je „Knjiga bez Gordane"] *[https://sandzackaknjizevnost.net/marko-vesovic-slovo-o-camilu/ MARKO VEŠOVIĆ “SLOVO O ĆAMILU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230802115457/https://sandzackaknjizevnost.net/marko-vesovic-slovo-o-camilu/ |date=2. 8. 2023 }} *[http://www.prometej.ba/clanak/copy-paste/marko-vesovic-sto-uzaludnije-to-ljudskije-2755 Marko Vešović: Što uzaludnije, to ljudskije] {{stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Vešović, Marko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Brankove nagrade]] [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Biografije, Bijelo Polje]] [[Kategorija:Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] 6eyou1y8kilt9aot6oqdedg4s13ilqf 0 77811 3847090 3608845 2026-05-17T02:54:47Z RescueST 181450 Zračna luka je na teritoriju grada Kaštela, predio Resnik na kojem se nalazi je dio grada Kaštela, odnosno dio Kaštel Štafilića 3847090 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aerodrom | ime = Aerodrom Split | izvorno ime = Zračna luka Split | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Croatia Split Airport Aerial Photograph 1.jpg | slika-širina = 200 | opis = Pogled iz zraka na zračnu luku | IATA = SPU | ICAO = LDSP | vrsta = | vlasnik = [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] 55%, [[Splitsko-dalmatinska županija]] 15%, [[Kaštela|Grad Kaštela]] 15%, [[Trogir|Grad Trogir]] 10%, [[Split|Grad Split]] 5%, | operator = | grad = [[Split]] | lokacija = | visina-m = 24 | koordinate = {{coor dms|43|32|20|N|016|17|53|E|type:airport}} | website = [http://www.split-airport.hr/Split_aerodrom.htm Službena stranica] | metar-visina = | metar-r = | r1-broj = 05/23 | r1-dužina-m = 2.550 | r1-površina = asfalt | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Aerodrom Split'''<ref>{{Cite web|url=http://www.croatianairports.com/hr/ZracnaLukaSplit.aspx|title=Zračna luka Split|website=www.croatianairports.com|access-date=7. 6. 2017|archive-date=28. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170628203601/http://www.croatianairports.com/hr/ZracnaLukaSplit.aspx|url-status=dead|archive-date=28. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170628203601/http://www.croatianairports.com/hr/ZracnaLukaSplit.aspx}}</ref> je jedan od devet [[aerodrom]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Spada pod grad [[Kaštela]] .Udaljen je 6&nbsp;km od [[Trogir]]a, te 25&nbsp;km od [[Split]]a. == Historija == Aerodrom Split otvoren je [[25. novembar|25. novembra]] [[1966]]. godine. Iz godine u godinu rastao mu je broj putnika. Taj je rast zaustavljen [[1988]]. godine zbog krize nastale težnjom za nezavisnošću u republikama [[Jugoslavija|SFRJ]]. U septembru [[1991]]. godine zatvoren je zbog [[Domovinski rat|rata]], a u aprilu [[1992]]. godine je opet otvoren. == Kompanije i destinacije == * [[Alitalia]] ([[Milano]]) * [[Austrian Airlines]] ([[Beč]]) * [[Croatia Airlines]] ([[Amsterdam]], [[Beč]], [[Berlin]], [[Bruxelles]], [[Dubrovnik]], [[Düsseldorf]], [[Frankfurt]], [[London]], [[Lyon]], [[München]], [[Osijek]], [[Paris]], [[Rim]], [[Skopje]], [[Zagreb]], [[Zürich]]) * [[Czech Airlines]] ([[Prag]]) * [[Dubrovnik Airline]] ([[Belfast]], [[Basel]], [[Geneva]], [[Zürich]]) * [[easyJet]] ([[Bristol]], [[Geneva]], [[London]]) * [[Flybe]] ([[Birmingham]]) * [[Germanwings]] ([[Berlin]], [[Köln]], [[Dortmund]], [[Hamburg]], [[Stuttgart]]) * [[Intersky]] ([[Graz]]) * [[Luxair]] ([[Luxemburg]]) * [[Norwegian Air Shuttle]] ([[Bregen]], [[Oslo]], [[Stavanger]], [[Stockholm]], [[Göteborg]]) * [[SAS]] ([[Stockholm]], [[Göteborg]]) * [[Sterling Airlines]] ([[Kopenhagen]]) * [[Thomas Cook Airlines]] ([[London]], [[Manchester]]) * [[Ukraine International Airlines]] ([[Kijev]]) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Split airport}} * [https://web.archive.org/web/20070410025307/http://www.split-airport.hr/index.htm Službena stranica] {{Refspisak|}} {{Aerodromi u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Split]] [[Kategorija:Građevine u Splitu]] prafvebmzx54wxmtm9cgx6v1gpn8f02 0 80842 3846933 3426331 2026-05-16T13:54:33Z Kwamikagami 5630 3846933 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:2008 TC₃}} [[Datoteka:2008TC3-groundpath.png|mini|desno|Završna putanja asteroida]] '''2008 TC₃''' (privremena oznaka: '''8TA9D69''') bio je [[asteroidi|asteroid]]<ref name="jenis" /> težak oko 80 tona i prečnika oko 4,1 metra, koji je 7. oktobra [[2008.]]<ref name="treci" /> ušao u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]] te eksplodirao na visini od oko 37&nbsp;km iznad [[Nubijska pustinja|Nubijske pustinje]] u [[Sudan]]u. Pronađeno je oko 600 meteorita, ukupne mase 10,5&nbsp;kg. Mnogi od tih [[meteorit]]a su spadali u rijetki tip ureilita, koji, između drugih [[minerali|minerala]], sadrže i nano[[dijamant]]e.<ref name="jenis" /><ref name="cetvrti" /><ref name="peti" /> Bio je to prvi put da je udar asteroida predviđen prije njegovog ulaska u atmosferu kao [[meteor]].<ref name="sesti" /> == Otkriće == Asteroid je otkrio Richard A. Kowalski 1,5-metarskim [[teleskop]]om ''Catalina Sky Survey'' (CSS) na planini Lemmon, sjeverno od [[Tucson (Arizona)|Tucsona]], [[Arizona]] 6. oktobra 2008. u 6:39h (po UTC), 19 sati prije njegovog pada na Zemlju.<ref name="jplneo" /><ref name="sedam" /><ref name="osam" /> Ovaj asteroid je značajan po tome što je bio prvo takvo nebesko tijelo koje je otkriveno i praćeno prije nego što je došlo do Zemlje.<ref name="sesti" /> Proces otkrivanja i praćenja objekata u blizini Zemlje, što se u nekim izvorima navodi i kao ''nadzor Zemlje'', je po prvi put stavljen na probu. Sveukupno, obavljeno je 586 astrometrijskih i gotovo isto toliko fotometrijskih opservacija a u procesu su učestvovala 27 amaterska i profesionalna posmatrača. Opservacije su trajale manje od 19 sati i dojavljene su Centru za male planete, koji je objavio 25 elektronskih obavještenja sa novim orbitama tokom 11 sati. Dana 7. oktobra u 1:49h (po UTC)<ref name="jplneo" />, asteroid je ušao u Zemljinu sjenku, što je onemogućilo daljnje opservacije. == Pad == [[Meteor]] je ušao u Zemljinu atmosferu iznad sjevernog [[Sudan]]a u 2:46h UTC (5:46h po sudanskom vremenu) 7. oktobra 2008. godine pri brzini od 12,8&nbsp;km/s sa [[azimut]]om od 281 stepen i upadnim uglom od 19 stepeni u odnosu na lokalni horizont. Eksplodirao je nekoliko desetaka kilometara iznad zemlje uz oslobođenu energiju od 0,9 do 2,1 kt [[trinitrotoluol|TNT-a]] iznad udaljenog područja [[Nubijska pustinja|Nubijske pustinje]] uzrokujući veliku vatrenu loptu odnosno bolid.<ref name="dvanaest" /> "The Times" je objavio da je meteor ''sijao tako snažno da je osvijetlio nebo poput punog mjeseca'', a putnici u avionu koji je letio oko 1.400&nbsp;km dalje izjavili su da su vidjeli jarko svjetlo. == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="jenis">Jenniskens, P.; et al. (2009). ''The impact and recovery of asteroid 2008 TC3''. Nature 458 (7237): 485–488. {{doi|10.1038/nature07920}} {{cite pmid|19325630}}</ref> <ref name="treci">Plait, P. (6.10.2008), ''[https://web.archive.org/web/20081007190747/http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2008/10/06/incoming-2/ Incoming!!!]''. Bad Astronomy. Arhivirano sa originalne adrese 7.10.2008</ref> <ref name="cetvrti">Chang, K. (25.3.2009), ''[https://web.archive.org/web/20090331200226/http://www.nytimes.com/2009/03/26/science/space/26asteroid.html?ref=us Recovered Pieces of Asteroid Hold Clues to Early History]''. New York Times. Pristupljeno 26.3.2009.</ref> <ref name="peti">Borenstein, S. (26.3.2009), ''[http://www.thejakartapost.com/news/2009/03/27/astronomers-catch-a-shooting-star-1st-time.html Astronomers catch a shooting star for 1st time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110705200501/http://www.thejakartapost.com/news/2009/03/27/astronomers-catch-a-shooting-star-1st-time.html |date=5. 7. 2011 }}''. ABC news. The Associated Press. Pristupljeno 15.9.2009.</ref> <ref name="sesti">Roylance, F. (7.10.2008), ''[https://web.archive.org/web/20081010045620/http://weblogs.marylandweather.com/2008/10/predicted_meteor_may_have_been.html Predicted meteor may have been sighted]''. Maryland Weather. Arhivirano sa originalne lokacije 10.10.2008.</ref> <ref name="jplneo">{{cite web|last=Chesley|first=S.; Chodas, P.; Yeomans, D.|date=4. 11. 2008|title=Asteroid 2008 TC3 Strikes Earth: Predictions and Observations Agree|url=http://neo.jpl.nasa.gov/news/2008tc3.html|work=Near Earth Object Program|publisher=NASA|access-date=18. 6. 2009|archive-date=18. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090618045538/http://neo.jpl.nasa.gov/news/2008tc3.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="sedam">{{cite web|last=Williams|first=G. V.|date=6. 10. 2008|title=MPEC 2008-T50|url=http://www.cfa.harvard.edu/mpec/K08/K08T50.html|publisher=Minor Planet Center|access-date=8. 10. 2008|archive-date=9. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081009221534/http://www.cfa.harvard.edu/mpec/K08/K08T50.html|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="osam">{{cite web|last=Huntington|first=J.|date=7. 10. 2008|url=http://www.efluxmedia.com/news_Small_Asteroid_Enters_Earths_Atmosphere_26024.html|title=Small Asteroid Enters Earth's Atmosphere|publisher=eFluxMedia|access-date=8. 10. 2008|archive-date=10. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010095304/http://www.efluxmedia.com/news_Small_Asteroid_Enters_Earths_Atmosphere_26024.html|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="dvanaest">''[https://web.archive.org/web/20081011054910/http://afp.google.com/article/ALeqM5jOHHF4wcyteiUj5AlJP69dIMb0yA Astronomers predict shooting star over Sudan from space boulder]''. Agence France-Presse. Pristupljeno 6. 10. 2008.</ref> }} == Vanjski linkovi == {{commonscat|2008 TC3}} * [https://web.archive.org/web/20130801103648/http://spaceweather.com/submissions/large_image_popup.php?image_name=Ernesto-Guido-Giovanni-Sostero-a-Virgilio-Gonano-2008TC3_2008Oct06_AFAM_1223345558.jpg Remanzacco Opservatorijske fotografije dolazeće svemirske stijene] * [https://web.archive.org/web/20121109020914/http://www.tng.iac.es/users/boschin/Astrophotos/neo2008tc3b.jpg Fotografije 2008 TC₃ sa Nacionalnog teleskopa Galileo] * [https://web.archive.org/web/20081112010343/http://marek.mahut.sk/blog/2008/10/06/small-planetoid-8ta9d69-will-cross-earth/ Animacija] [[Kategorija:Asteroidi]] 2uc4wjwonie0w5jm1k5pq6epo4lbhaq 0 83967 3847158 3844931 2026-05-17T10:15:15Z AnToni 2325 /* Rasprostranjenost i stanište */ 3847158 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Šojke će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 |archive-date=18. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221118071252/https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |url-status=dead }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] oqoe9wdpi80trurwlkgwh28sl11luu7 3847159 3847158 2026-05-17T10:15:44Z AnToni 2325 3847159 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku šojku na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Šojke će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da šojke nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 |archive-date=18. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221118071252/https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |url-status=dead }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] o48x4tf789ee6nvbs5mvmdlsclf8alz 3847161 3847159 2026-05-17T10:20:01Z AnToni 2325 3847161 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Šojka je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku šojku na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta šojka (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Šojka na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Šojjka je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Šojke će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da šojke nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 |archive-date=18. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221118071252/https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |url-status=dead }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada šojka u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Šojka jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] r0nxcst70adg231zis96f580bc0whnr 3847162 3847161 2026-05-17T10:22:27Z AnToni 2325 /* Ishrana */ 3847162 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Šojka je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku šojku na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta šojka (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Šojka na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Šojjka je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Šojke će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da šojke nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 |archive-date=18. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221118071252/https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |url-status=dead }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada šojka u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Šojka jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve, koje zakopava za upotrebu tokom zime;<ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovih i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] 0ap2c4dlczrgcz5fz10hn9fdvzl6gph 0 95608 3847118 3543881 2026-05-17T07:58:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847118 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija avion |naziv = Messerschmitt Bf 109 |model = G-6 |proizvođač = Bayerische Flugzeugwerke Messerschmitt |slika =Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-662-6659-37, Flugzeug Messerschmitt Me 109 Recolored.jpg |opis slike = Messerschmitt Bf 109 G-6 "JG 27" u letu 1943. |designer = Willhelm Emil Messerschmitt |prvi let = 28. maj 1935. |prvi komercijalni let = |prekinut = |status = |glavni korisnik = [[Njemačka]] |više korisnika = [[Mađarska]], [[Rumunija]], [[Jugoslavija]] ukupno 15 |produced = |broj napravljenih = 31.887 |cijena = |varijante = preko 70 varijanti }} '''Messerschmitt Bf 109''' bio je [[Njemačka|njemački]] avion-lovac u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Konstruirao ga je [[Wilhelm Emil Messerschmitt|Wilhelm Emil "Willy" Messerschmitt]] početkom 1930-ih. Jedan je od prvih modernih lovaca tadašnjeg doba. Trup je bio "monokok" konstrukcije, kod koje većinu opterećenja nosi metalna oplata jer unutrašnjost nema poprečnih elemenata. Imao je uvlačive točkove, a poklopac kabine iznad trupa omogućavao je pogled na sve strane. == Razvoj == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-638-4221-06, Produktion von Messerschmitt Bf 109.jpg|mini|lijevo|Proizvodnja Bf 109 1943. godine.]] Messerschmitt Bf 109 je njemački lovački avion koga je konstruisao [[Wilhelm Emil Messerschmitt|Wilhelm Emil "Willy" Messerschmitt]] i Robert Lusser početkom 1930-tih godina 20. vijeka. Bio je to prvi moderni lovački avion tog doba sa potpuno metalnom monokok strukturom, zatvorenom kabinom i uvlačećim stajnim trapom. Oznaka Bf potiče od incijala firme '''B'''ayerische '''F'''lugzeugwerke - bavarska avionska industrija, koju je Willy Messerschmittot kupio 1932. godine, nakon bankrota firme. Messerschmitt Bf 109 je imao prvi uspješan let 28. maja 1935. U početku je osmišljen kao presretač, da bi od kasnije razvijenih modela postao višenamenski avion, služeći kao pratilac bombardera, lovac-bombarder, dnevni, noćni, za sve meteo uslove, jurišnik, i kao izviđački avion. Nalazio se u aktivnoj upotrebi u nekoliko država tokom Drugog svjetskog rata, kao i u nekoliko zemalja nakon rata. Bf 109 je lovački avion koji je proizveden u najviše primjeraka u istoriji, ukupno je napravljeno 33.984 letelica od 1936. do aprila 1945. Messerschmitt Bf 109 je ušao u borbenu upotrebu za vrijeme [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]], a nalazio se aktivno u službi i do početka [[Mlazno doba|mlaznog doba]], na samom kraju Drugog svjetskog rata. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-676-7974-13, Flugzeuge Messerschmitt Me 109.jpg|mini|lijevo|Formacija Bf 109 u letu.]] [[Datoteka:Bf109 messerschmitt.JPG|mini|desno|Bf 109 G-2 u [[Muzej vazduhoplovstva — Beograd|Muzeju Vazduhoplovstva - Beograd]]. Ovi lovački avioni korišćeni su u JRV do 1953. godine.]] Za vrijeme ratnog perioda predstavljao je udarnog kostolomca lovačke snage [[Luftwaffe]]. Ovaj vojni avion je iznedrio veliki broj letačkih asova, koji su po broju ostvarenih vazdušnih pobjeda postali pravi predatori. Na Bf 109 su letelji njemački asovi koji su zauzeli prva tri mjesta po broju ostvarenih pobeda u Drugom svjetskom ratu, i za koje se zajedno tvrdi da imaju 928 pobjeda, većinu ostvarenih na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnom frontu]]. Najuspešniji [[pilot]] lovac u istoriji vazduhoplovstva, Njemac [[Erich Hartmann]], koji je tokom rata leteo isključivo na ovom tipu aviona, postigao je 352 vazdušne pobjede, dok je [[Gerhard Berkhorn]] postigao 301 pobjedu, a [[Gunther Rall]] 275 pobjeda. Pored njih, na ovom avionu je [[Hans-Joachim Marseille]], postao broj jedan as u [[Sjevernoafrička kampanja|Sjevernoafričkoj kampanji]] ostvarivši 158 pobjeda. Na ovom lovačkom avionu su leteli i brojni njemački saveznici, poput [[Finska|Finca]] [[Ilmari Juutilainen]], koji drži rekord sa 94 pobjeda među nenjemačkim asovima, a iza njega odmah slede piloti iz [[Italija|Italije]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bugarska|Bugarske]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Prvo obaranje Bf 109 u vazdušnoj borbi dogodilo se 8. jula 1937. godine iznad [[Madrid]]a za vrijeme građanskog rata u [[Španija|Španiji]]. Tada su jugoslavenski i [[Sovjetski Savez|sovjetski]] piloti dobrovoljci, [http://surfcity.kund.dalnet.se/yugoslavia_petrovich.htm Božidar—Boško Petrović] i Jevgenij Ptuhin, iz Španskih republikanskih vazduhoplovnih snaga leteći na dvokrilnim [[Polikarpov I-15|Polikarpovima I-15]] zajedno oborili jedan Messerschmitt Bf 109 fašističkog vazduhoplovstva generala [[Francisco Franco|Franciska Franca]]. Prvi i jedini sukob između dve formacije Bf 109 dogodio se iznad [[Beograd]]a za vrijeme [[Aprilski rat|njemačke i italijanske invazije na Jugoslaviju]] aprila 1941. godine, jer su obe suprostavljene strane, Luftwaffe i VVKJ, imale u svom sastavu ovaj lovački avion. Lovački avion kog je pokretao [[Daimler-Benz]]ov motor hlađen na [[voda|vodu]]. Bio je to lovac kratkog daha jer je u zraku mogao provesti svega 90 minuta i to je jedan od razloga što su Nijemci izgubili [[Bitka za Britaniju|Bitku za Britaniju]]. Jedina prednost koju je imao pred svojim najvećim neprijateljem [[Supermarine Spitfire]]om je bila u tome što je mogao postići veću [[Nadmorska visina|nadmorsku visinu]] leta. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] proizvedeno je oko 35.000 komada ovih aviona uz stalnu doradu. Zadnji model bio je K-4. Neki izvori označavaju Bf 109 kao ''Me-109'', ali to je prihvaćeno tek kasnije toom rata i na drugim tipovima [[avion]]a istog konstruktora. Gotovo svi oblici Bf 109 korišteni su i u drugim avijacijama osim matičnog [[Luftwaffe]]a. Avijacije Španije, Kraljevine Jugoslavije, [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[Finska|Finske]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Švicarska|Švicarske]] također su ih koristili. U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] čak se dogodio i paradoks da su se ti zrakoplovi sukobili s istim zrakoplovima Luftwaffea kada je nacistička Njemačka napala Kraljevinu Jugoslaviju. NDH je pred kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] čak dobila i moderne zrakoplove Bf 109G-10 i G-14, ali u manjem broju. Dio je uništen, dio je prešao u ruke partizanskih snaga, a najmanje dva su preletjela u [[Italija|Italiju]] na kraju [[rat]]a. Nakon rata određeni broj zrakoplova sastavljen je od dijelova nađenih u tvornicama u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (na osnovi modela G i K) i [[Španija|Španiji]] (na osnovi modela E). Na oba modela postavljena je zamjenska pogonska grupa. Izraelska ratna avijacija je čak koristila avione iz Čehoslovačke u ratnim operacijama. Neslužbena "imena" pojedinih varijanti: :A - Anton :B - Berta :C - Cezar :D - Dora :E - Emil :F - Friedrich :G - Gustav :K - Karl. == Tehnički podaci (Bf 109 G6/U4) == {| class="prettytable" |----- bgcolor="#DDDDDD" ! Podaci ! Jedinice |----- bgcolor="#EEEEEE" | Godine proizvodnje || 1935-1946 (1946. u Španiji pod ''Hispano'') |----- bgcolor="#EEEEEE" | Firma || [[Bayerische Flugzeugwerke Messerschmitt|Messerschmitt]] <!-- |----- bgcolor="#EEEEEE" | Konstruktor: || --> |----- bgcolor="#EEEEEE" | Raspon krila || 9,92 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dužina || 9,02 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Visina || 3,40 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Površina krila || 16,05 m² |----- bgcolor="#EEEEEE" | Težina (prazan) || 2670&nbsp;kg |----- bgcolor="#EEEEEE" | Mogući tovar || - |----- bgcolor="#EEEEEE" | Težina (maksimalna pri startu) || 3150&nbsp;kg |----- bgcolor="#EEEEEE" | Putnici || - |----- bgcolor="#EEEEEE" | Posada || 1 |----- bgcolor="#EEEEEE" | Brzina || 621&nbsp;km/h |----- bgcolor="#EEEEEE" | Visina leta || 11.750 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dužina leta || 720&nbsp;km |----- bgcolor="#EEEEEE" | Pogon || Daimler-Benz DB 605AM |----- bgcolor="#EEEEEE" | Snaga || 1325&nbsp;kW (1800 KS) |----- bgcolor="#EEEEEE" |Naoružanje || tri topa 30&nbsp;mm, 2 [[mitraljez]]a 13&nbsp;mm |} == Također pogledajte == * [[Mitsubishi A6M]] * [[Curtiss P-40]] * [[Hawker Hurricane]] * [[Rogožarski IK-3]] * [[Supermarine Spitfire]] ==Literatura== * {{Cite book|ref= harv|title= Messerschmitt Bf 109 - The Yugoslav Story: Operational Record 1939-1953 (Volume I)|year=2016|publisher=Jeroplan Books|isbn=978-86-909727-2-2|url= http://wingsofserbia.com/category/messerschmit-bf-109-the-yugoslav-story|author= Boris Ciglić, Dragan Savić, Milan Micevski & Predrag Miladinović}} * {{Cite book|ref= harv|title= Messerschmitt Bf 109 - The Yugoslav Story: Operational Record 1939-1953 (Volume II)|year=2018|publisher=Jeroplan Books|isbn=978-86-909727-3-9|url=http://wingsofserbia.com/category/messerschmitt-bf-109-the-yugoslav-story-volume-ii/|author= Boris Ciglić, Dragan Savić, Milan Micevski}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Messerschmitt Bf 109}} *[http://wingsofserbia.com/wp-content/uploads/2016/03/Messerschmitt-Bf-109-The-Yugoslav-Story-Sample-Pages.pdf Messerschmitt Bf 109 - The Yugoslav Story] * http://www.messerschmitt-bf109.de * http://www.adlertag.de * http://www.109lair.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250307090828/https://109lair.com/ |date=7. 3. 2025 }} * http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Waffen/Me109.htm * http://fiches.fra.free.fr * [https://web.archive.org/web/20120127203300/http://www.sci.fi/~fta/me-fin-1.htm Rat u Finskoj)] {{en simbol}} * [http://kurfurst.org Bf 109 E, F, G, K, kommentirani originalni dokumenti] {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20091101225420/http://www.geheimprojekte.at/i_me109.html Bf 109 Proizvodnja u Bečkom Novom Mjestu] {{Avioni Messerschmitt}} {{Saveznička kodna imena za japanske avione}} [[Kategorija:Njemački lovački avioni]] [[Kategorija:Njemački lovački avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Avioni sa prvim letom 1935.]] [[Kategorija:Industrija u Njemačkoj]] c2fktl8f4lylgpjf64twsn5l7xq8jrw 0 96540 3846928 3844660 2026-05-16T13:48:30Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3846928 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Kupa (višeznačnica)}} {{Infokutija rijeka |ime = Kupa |slika = Kupa-Karlovac.jpg |opis = Kupa u Karlovcu |dužina = 296 |nadmorska visina izvora = 321 |prosječni protok = 283 m³/s |površina sliva = 10.032 |izvor = [[Nacionalni park Risnjak]], [[Gorski Kotar]], Hrvatska |ušće = u Savu kod Siska |pritoke = [[Čabranka]], [[Kupica]], [[Lahinja]], [[Dobra]], [[Korana]], [[Utinja]], [[Kupčina]], [[Trepča (pritoka Kupe)|Trepča]], [[Glina (rijeka)|Glina]], [[Odra (Hrvatska)|Odra]] |države kroz koje protiče = [[Slovenija]], [[Hrvatska]] |gradovi kroz koje protiče = [[Ozalj]], [[Karlovac]], [[Sisak]] |sliv = [[Crno more|Crnomorski]] |plovna = Od Karlovca do ušća | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Kupe | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 }} '''Kupa'''<ref>{{Cite web|url=https://jusmundi.com/fr/document/decision/en-arbitration-between-the-republic-of-croatia-and-the-republic-of-slovenia-final-award-thursday-29th-june-2017|title=Arbitration Between the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia, Final Award, 29 juin 2017|last=Mundi|first=Jus|website=jusmundi.com|language=fr|access-date=19. 3. 2026}}</ref> ([[slovenski]] ''Kolpa'') jest rijeka čiji su izvor i ušće u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a dijelom toka čini [[Granica između Hrvatske i Slovenije|granicu]] između Hrvatske i [[Slovenija|Slovenije]]. Područje uz Kupu naziva se [[Pokuplje]]. == Opis toka == [[Datoteka:Sisak bridge croatia1.jpg|mini|lijevo|220px|Kupa kod Siska]] [[Datoteka:Kupa i Kupčica.jpg|mini|lijevo|220px|Kupa na granici Hrvatske i Slovenije]] [[Datoteka:Kolpa-Prelesje.JPG|mini|lijevo|220px|Vodopad na Kupi]] Izvire iz krškog jezerceta u [[Nacionalni park Risnjak|Nacionalnom parku Risnjak]] kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Stotinjak metara nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, a zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka, ispresijecana mnogim vještačkim slapovima koji su u prošlosti služili za pokretanje vodenica. Granična rijeka postaje od ušća svoje lijeve pritoke [[Čabranka|Čabranke]]. U gornjem toku probija se kroz šumovit kanjon. Na nekim mjestima kanjon se proširuje te su tamo njive i polja. Sljedeća veća rijeka koja se ulijeva u Kupu je [[Lahinja]]. Kod [[Ozalj|Ozlja]] ulazi u ravničarski tok. Zatim stiže do [[Karlovac|Karlovca]], gdje se s desne strane ulijeva [[Dobra (rijeka)|Dobra]], a ubrzo nakon toga i [[Korana]]. Kasnije se u Kupu još ulijevaju [[Kupčina (rijeka)|Kupčina]] s lijeve i [[Glina (rijeka)|Glina]] s desne strane. Nedaleko od ušća u Savu kod [[Sisak|Siska]] u nju se s lijeve strane ulijeva još i [[Odra (Kupa)|Odra]]. Ukupna dužina toka rijeke Kupe je 296 kilometara, a plovna je na dužini od 136 kilometara (od ušća u Savu do Karlovca). == Zanimljivosti == Na Kupi postoji samo jedna [[hidroelektrana]] u Ozlju, za koju je lobirao [[Nikola Tesla]].<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kako-je-nastala-najstarija-i-jedna-od-najljepsih-hidroelektrana-u-hrvatskoj---444809.html|title=Kako je nastala jedna od najstarijih i najljepših hidroelektrana u Hrvatskoj|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=19. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://putnikofer.hr/mjesta/hidroelektrana-munjara-ozalj/|title=Ovo nije dvorac, ovo je najljepša hrvatska hidroelektrana! Izgleda bajkovito, a i danas proizvodi struju|last=Vašarević|first=Ivana|date=10. 5. 2025|website=Putni Kofer|language=hr|access-date=19. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Kupa}} * https://balkanrivers.net/sites/default/files/Fish_Study_web.pdf * [https://radio-mreznica.hr/na-danasnji-dan-prije-117-godina-izgradena-je-munjara-u-ozlju-prva-kontinentalna-hidroelektrana-u-hrvatskoj/ "Na današnji dan prije 117 godina izgrađena je Munjara u Ozlju, prva kontinentalna hidroelektrana u Hrvatskoj"], Radio Mrežnica {{Sava}} {{Hidrografija Hrvatske}} {{Hidrografija Slovenije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kupa| ]] [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]] [[Kategorija:Pritoke Save]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] [[Kategorija:Pogranične rijeke]] sk84jyjfpwf3zxfzajmy64el6ez4cpw 0 96549 3847079 3808483 2026-05-17T01:04:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847079 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bonnet macaque (Macaca radiata) Photograph By Shantanu Kuveskar.jpg|mini|228x228px|Indijski makaki (''Macaca radiata'')]] '''Majmun''' je pojam čije se tumačenje na mnogim svjetskim [[jezik|jezicima]] bitno razlikuje od onog na [[engleski jezik|engleskom]]. Za sve repate majmune, [[Englezi]] imaju naziv ''monkey'', koji se na bosanski prevodi kao majmun, a diferenciraju naziv bezrepih, [[veliki majmuni|velikih majmuna]] ([[giboni]], [[orangutani]], [[gorile]] i [[čimpanze]]) imenicom ''ape''. Na bosanskom jeziku ova odrednica odnosi se na sve životinjske vrste iz reda [[primati|primata]]. Prema klasičnoj sistematizaciji, red primata se dijeli na dva podreda: u prvu grupu se ubrajaju svi [[polumajmuni]] (Prosimii), a u drugu repati majmuni i [[veliki majmuni]], uključujući i [[čovjekoliki majmuni|čovjekolike majmune]] i [[čovjek|ljude]] ([[Anthropoidea]]). Ovdje termin „majmun“ obuhvata Novog svijeta i majmune Starog svijeta (repate, tj psetolike i čovjekolike majmune, odnosno i širokonosne i uskonosne), uključujući i [[čovjek]]a i njegove neposredne pretke.<ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, {{ISBN|0-202-02041-X}}; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref><ref>Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, {{ISBN|978-81-203-3656-8}}.</ref><ref>Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|0 521 33364}} 4; {{ISBN|0 521 33364}} 9.</ref><ref>Wood B. A. (2009): Where does the genus Homo begin, and how would we know?. In: Frederick E. G., Fleagle J. G., Leakey R. E., Eds: The first humans: Origin and early evolution of the genus Homo. Springer, London, {{ISBN|978-1-4020-9979-3}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> U novije vrijeme, međutim, [[primat]]i se dijele na dva podreda: ''[[Haplorini|Haplorhynni]]'' ([[mokronosci]], tj. [[mokronosničari]], jednonosničari) i ''[[Strepsirhini]]'' ([[suhonosci]]), koji se ne slažu ni sa jednom klasičnom kategorijom "majmuna" ili "[[polumajmuni|polumajmuna]]". ==Također pogledajte== * [[Majmuni Novog svijeta]] * [[Majmuni Starog svijeta]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.tripsavvy.com/southeast-asias-monkeys-handle-with-care-1629900 "Kako izbjeći ugrize i napade majmuna u jugoistočnoj Aziji"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210727111134/https://www.tripsavvy.com/southeast-asias-monkeys-handle-with-care-1629900 |date=27. 7. 2021 }} autora Gregoryja Rodgersa, Trip Savvy, 21. decembra 2018. * [http://www.luminarium.org/mythology/monkeygods.htm "Majmuni i majmunski bogovi u mitologiji, folkloru i religiji"] autorice Anniine Jokinen, Luminarium: Antologija engleske književnosti * [http://www.ippl.org/newsletter/2000s/084_v28_n2_2001-08.pdf#page=5 "Nemogući uslovi smještaja i rukovanja majmunima u istraživačkim laboratorijama"], autora Viktora Reinhardta, Međunarodna liga za zaštitu primata, august 2001. * [https://web.archive.org/web/20090615174308/http://www.monkeyhelpers.org/ Helping Hands: Majmuni pomagači za osobe s invaliditetom], američka nacionalna neprofitna organizacija sa sjedištem u Bostonu, Massachusetts, koja smješta posebno obučene kapucinske majmune s ljudima koji su paralizirani ili žive s drugim teškim oštećenjima pokretljivosti. {{Commonscat|Monkeys}} {{stub-biol}} [[Kategorija:Primati]] [[Kategorija:Životinje]] [[Kategorija:Majmuni]] 9wohgf991ysmj9achf2e9i1urd6yf6s 0 121947 3846964 3818539 2026-05-16T17:49:25Z KWiki 9400 /* Uspjesi */ 3846964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #6CADDE | Ime kluba = '''Manchester City''' | Puno ime = Manchester City Football Club | Grb = Manchester City FC grb.png | veličina_grba = 180px | Nadimak = ''Građani'' | Osnovan = {{start date and years ago|df=yes|1880}} kao St. Mark's (West Gorton)<br/>{{start date and years ago|df=yes|1887}} kao Ardwick Association FC<br/>{{start date and years ago|df=yes|1894|4|16}} kao Manchester City | Raspušten = | Lokacija = [[Manchester]]<br>[[Engleska]] | Boje = {{colorbox|#6CADDE}} {{colorbox|white}} | Federacija = | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] | Stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]]<ref>{{Cite news|url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=England|title=Stadion Etihad|access-date=1. 3. 2017|archive-date=6. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=England|url-status=dead}}</ref> | Kapacitet = 53.400 | Vlasnik kluba = [[City Football Group|City Football Group Limited]] | Predsjednik kluba = [[Khaldoon Al Mubarak]] | Menadžer = {{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = {{URL|mancity.com}} | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _mancity2526h | uzorak_t1 = _mancity2526h | uzorak_dr1 = _mancity2526h | uzorak_š1 = _mancity2526h | uzorak_č1 = _mancity2526hl | lijeva ruka1 = 98C6EB | tijelo1 = 98C6EB | desna ruka1 = 98C6EB | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = 1C214F | uzorak_lr2 = _mancity2526a | uzorak_t2 = _mancity2526a | uzorak_dr2 = _mancity2526a | uzorak_š2 = _mancity2526a | uzorak_č2 = _mancity2526al | lijeva ruka2 = 101010 | tijelo2 = 101010 | desna ruka2 = 101010 | šorc2 = 101010 | čarape2 = 101010 | uzorak_lr3 = _mancity2526t | uzorak_t3 = _mancity2526t | uzorak_dr3 = _mancity2526t | uzorak_š3 = _mancity2526t | uzorak_č3 = _mancity2526tl | lijeva ruka3 = dce0eb | tijelo3 = dce0eb | desna ruka3 = dce0eb | šorc3 = dce0eb | čarape3 = 9cff66 }} '''Manchester City Football Club''' profesionalni nogometni klub iz [[Manchester]]a, [[Engleska]]. Trenutno nastupa u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]]. Klub je osnovan 1880. godine kao ''St. Mark's (West Gorton)'', 1887. godine mijenja ime u ''Ardwick Association Football Club'', konačno 1894. godine usvaja ime po kojem je danas poznat. Najuspješniji period u historiji kluba su kasne '60-te i rane '70-te, kada su osvojili prvu ligu, [[Engleski Liga kup|Liga kup]], [[FA kup]], [[Kup pobjednika kupova]] i [[Community shield]] pod vodstvom Joea Mercera i Malcolma Allisona, a za klub su tada nastupali igrači kao što su [[Colin Bell]], [[Mike Summerbee]] i [[Francis Lee]]. Od osvajanja Liga kupa [[1976]]. godina u nekoliko narednih sezona klub nije osvojio niti jedan značajniji trofej. Tokom 1990-ih su tri sezone bili u drugoj ligi, a sezonu 1998/1999 su proveli u engleskoj trećoj ligi, prvi put u historiji. U sezoni 2001/02. klub osvaja drugu diviziju, te tako osigurava promociju u Premijer ligu i od tada nisu ispadali u niži rang takmičenja. 2007. godine predsjednik kluba postaje bivši tajlandski premijer, Thaksin Shinawatra, koji kupuje većinski paket dionica u vrijednosti od 81,6 miliona [[Britanska funta|funti]]. Sljedeće godine klub je kupila privatna kompanija iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] za 200 miliona funti. == Historija == Članovi crkve svetog Marka iz ''Zapadnog Gortona'' osnovali su nogometni klub koji će biti poznat kao ''Manchester City''. Klub je osnovan u humanitarne svrhe. Crkva je nastojala obuzdati nasilje lokalnih bandi i alkoholizma uvođenjem novih aktivnosti. U nogometni klub su bili dobrodošli svi muškarci bez obzira na religiju. Crkveni ragbi klub je već ranije bio osnovan, 1875. godine. Međutim, tokom zime nije bilo aktivnosti. Da bi se uvele sportske aktivnosti u zimskom periodu osnovan je nogometni klub pod nazivom ''West Gorton'' 1880. godine. Prvi meč klub je odigrao 13. novembra iste godine protiv crkvenog kluba iz [[Macclesfield]]a. ''West Gorton'' je poražen sa 2-1. Tokom sezone 1880-81. pobjeđuje samo na jednoj utakmici i to ekipu ''Stalybridge Clarence'' u martu 1881. godine. City svoj prvi trofej osvaja 1899. godine kada postaje prvak [[Football League Second Division|Druge divizije]], te tako ostvaruje plasman u najviši rang engleskog nogometa. 23. aprila 1904. godine osvaja [[FA kup]] nakon što je u finalu bio bolji od [[Bolton Wanderers FC|Bolton Wanderersa]] sa 1-0. U sezonama nakon osvajanja FA kupa klub je imao dosta finansijskih problema. Situacija je kulminirala 1906. godine kada je suspendovano 17 igrača, uključujući i kapitena [[Billy Meredith]]a koji je potom prešao u [[Manchester United FC|Manchester United]]. 1920. godine požar je uništio ''Hyde Road'' na kojem je igrao City. Tri godine kasnije prelazi na novoizgrađeni stadion ''Maine Road''. Tokom 1930-ih City je igrao dva uzastopna finala FA kupa. 1933. godine je bio poražen od [[Everton FC|Evertona]], da bi potom bio bolji od [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. 1934. godine obara rekord po posjećenosti u Engleskoj. Utakmicu šeste runde FA kupa protiv ekipe [[Stoke City FC|Stoke City]] na Maine Roadu je gledalo 84.859 gledalaca. 1937. godine po prvi put dolazi do trofeja [[Football League First Division|Prve Divizije]]. Naredne sezone ispada u niži rang, uprkos tome što je postigao više golova nego bilo koji drugi klub u ligi. Dvadeset godina kasnije City je bio inspirsian taktičkim sistemom poznatim pod nazivom ''Revie Plan'', te ponovo igra dva uzastopna finala FA kupa. Kao i 1930-ih prvo finale je poražen, ovaj put od [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]], dok je u drugom bio bolji od ekipe [[Birmingham City FC|Birmingham City]]. Nakon ispadanja u Drugu diviziju budućnost kluba je izgledala sumorno. City je imao veoma nisku posjećenost na domaćim utakmicama. U ljeto 1965. godine izabran je novi menadžment kluba na čelu sa [[Joe Mercer]]om i [[Malcolm Allison]]om. U prvoj sezoni pod Mercerom osvaja Drugu diviziju, te dovodi [[Mike Summerbee]]a and [[Colin Bell]]a koji su važili za velika pojačanja. Dvije sezone kasnije City po drugi put osvaja Prvu diviziju. Titulu je osigurao pobjedama protiv Newcastle Uniteda i Manchester Uniteda u posljednjim kolima sezone. 1969. godine dolazi do trofeja [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]], kao i do titule FA kupa. == Igrači == ''Posljednja izmjena: 12. mart 2026.<ref name="Players">{{cite web |url=https://www.mancity.com/players/mens |title=Squads: Men's team |publisher=Manchester City F.C. |access-date=12. 3. 2026}}</ref> {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ENG|ime=[[James Trafford]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=POR|ime=[[Rúben Dias]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=NIZ|ime=[[Tijjani Reijnders]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|ime=[[John Stones]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=NIZ|ime=[[Nathan Aké]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=EGI|ime=[[Omar Marmoush]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Mateo Kovačić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=NOR|ime=[[Erling Haaland]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=FRA|ime=[[Rayan Cherki]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BEL|ime=[[Jérémy Doku]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ENG|ime=[[Marcus Bettinelli]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|ime=[[Nico González (nogometaš, rođen 2002)|Nico González]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=ENG|ime=[[Mark Guéhi]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|ime=[[Rodri (nogometaš, rođen 1996)|Rodri]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=POR|ime=[[Bernando Silva]]|poz=MF|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=ALŽ|ime=[[Rayan Aït-Nouri]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=HRV|ime=[[Joško Gvardiol]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=ITA|ime=[[Gianluigi Donnarumma]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BRA|ime=[[Savinho]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=POR|ime=[[Matheus Nunes]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ENG|ime=[[Nico O'Reilly]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=GHA|ime=[[Antoine Semenyo]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=UZB|ime=[[Abdukodir Khusanov]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=ENG|ime=[[Phil Foden]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=82|nac=ENG|ime=[[Rico Lewis]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Igrač sezone == {| |width="1"|&nbsp; |valign="top"| {| class="toccolours" |- ! style="background:silver;"|Sezona!! style="background:silver;"|Igrač |- |1985–86||{{flagicon|ENG}} [[Kenny Clements]] |- |1986–87||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]] |- |1987–88||{{flagicon|ENG}} [[Steve Redmond]] |- |1988–89||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]] |- |1989–90||{{flagicon|ŠKO}} [[Colin Hendry]] |- |1990–91||{{flagicon|IRS}} [[Niall Quinn]] |- |1991–92||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]] |- |1992–93||{{flagicon|ENG}} [[Garry Flitcroft]] |- |1993–94||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]] |- |1994–95||{{flagicon|NJE}} [[Uwe Rösler]] |} |width="1"|&nbsp; |valign="top"| {| class="toccolours" |- ! style="background:silver;"|Sezona!! style="background:silver;"|Igrač |- |1995–96||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]] |- |1996–97||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]] |- |1997–98||{{flagicon|ENG}} [[Michael Brown (footballer, born 1977)|Michael Brown]] |- |1998–99||{{flagicon|HOL}} [[Gerard Wiekens]] |- |1999–2000||{{flagicon|BER}} [[Shaun Goater]] |- |2000–01||{{flagicon|AUS}} [[Danny Tiatto]] |- |2001–02||{{flagicon|ALŽ}} [[Ali Benarbia]] |- |2002–03||{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Distin]] |- |2003–04||{{flagicon|ENG}} [[Shaun Wright-Phillips]] |- |2004–05||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]] |} |width="1"|&nbsp; |valign="top"| {| class="toccolours" |- ! style="background:silver;"|Sezona!! style="background:silver;"|Igrač |- |2005–06||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]] |- |2006–07||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]] |- |2007–08||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]] |- |2008–09||{{flagicon|IRS}} [[Stephen Ireland]] |- |2009–10||{{flagicon|ARG}} [[Carlos Tevez]] |- |2010–11||{{flagicon|BEL}} [[Vincent Kompany]] |- |2011–12||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]] |- |2012–13||{{flagicon|ARG}} [[Pablo Zabaleta]] |- |2013–14||{{flagicon|OBS}} [[Yaya Touré]] |- |2014–15||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]] |} |width="1"|&nbsp; |valign="top"| {| class="toccolours" |- ! style="background:silver;"|Sezona!! style="background:silver;"|Igrač |- |2015–16||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |- |2016–17||{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]] |- |2017–18||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |- |2018–19||{{flagicon|POR}} [[Bernardo Silva]] |- |2019–20||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |- |2020–21||{{flagicon|POR}} [[Rúben Dias]] |- |2021–22 |{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |- |2022–23 |{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]] |- |2023–24 |{{flagicon|ENG}} [[Phil Foden]] |- |2024–25 |{{flagicon|HRV}} [[Joško Gvardiol]] |} |} {{Clear}} == Uspjesi == {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- | rowspan="2" |'''[[Premijer liga Engleske|Prva divizija/Premijer liga]]''' |'''I mjesto (10)''' |1936/37, 1967/68, [[Premier League 2011/2012.|2011/12]], [[Premier League 2013/2014.|2013/14]], [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24]]. |- |II mjesto (6) |1903/04, 1920/21, 1976/77, 2012/13, 2014/15, 2019/20. |- | rowspan="2" |'''[[Football League Second Division|Druga divizija]]''' |'''I mjesto (7)''' |1898/99, 1902/03, 1909/10, 1927/28, 1946/47, 1965/66, 2001/02. |- |II mjesto (4) |1895/96, 1950/51, 1988/89, 1999/2000. |- | rowspan="2" |'''[[FA kup]]''' |'''Pobjednik (8)''' |1903/04, 1933/34, 1955/56, 1968/69, 2010/11, 2018/19, 2022/23, 2025/26. |- |Finalista (7) |1925/26, 1932/33, 1954/55, 1980/81, 2012/13, 2023/24, 2024/25. |- | rowspan="2" |'''[[Engleski Liga-kup|Liga kup]]''' |'''Pobjednik (9)''' |1969/70, 1975/76, 2013/14, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2025/26. |- |Finalista (1) |1973/74. |- | rowspan="2" |'''[[FA Community Shield|Charity/Community Shield]]''' |'''Pobjednik (7)''' |1937, 1968, 1972, 2012, 2018, 2019, 2024. |- |Finalista (9) |1934, 1956, 1969, 1973, 2011, 2014, 2021, 2022, 2023. |- | rowspan="2" |'''[[UEFA Liga prvaka]]''' |'''Pobjednik (1)''' |2022/23. |- |Finalista (1) |2020/21. |- |'''[[Kup pobjednika kupova]]''' |'''Pobjednik (1)''' |1969/70. |- |'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]''' |'''Pobjednik (1)''' |2023. |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mcfc.co.uk/ Službeni sajt] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1718 Manchester City] na [[Soccerbase]]u * [http://www.transfermarkt.com/manchester-city/startseite/verein/281/saison_id/2014 Manchester City] na [[Transfermarkt]]u * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52919/profile/index.html Manchester City] na zvaničnom sajtu UEFA-e {{Manchester City - klub}}{{Premijer liga Engleske}} {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači FA kupa}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}} [[Kategorija:Manchester City FC| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Engleskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1880.‎]] [[Kategorija:Premier League klubovi]] [[Kategorija:Sport u Manchesteru]] eijnfgs96i4zg4qo7bb4dcnoa6o8d88 0 124359 3846943 3712873 2026-05-16T15:37:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846943 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Geokutija naselje u SAD-u <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Las Vegas | drugo_ime = | vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Stratosphere Hotel, Las Vegas, view from the top (1).JPG | opis_slike = Pogled na Las Vegas sa hotela ''Stratosphere'' <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Las Vegas, Nevada.svg | grb = Seal of Las Vegas, Nevada.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | savezna_država = [[Datoteka:Flag of Nevada.svg|25px]] [[Nevada]] | regija = | okrug = Clark <!-- *** Položaj i visina *** --> | širina_stepeni = 36| širina_minuta = 10| širina_sekundi = 30| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 115| dužina_minuta = 08| dužina_sekundi = 11| dužina_IZ = W | površina = 351,7 | površina_zemlje = 351,6 | površina_vode = 0,1 | površina_grada = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_grada = 583.756 | stanovništvo_grada_datum = 2010 | stanovništvo_urban = 1.314.356 | stanovništvo_urban_datum = 2010 | stanovništvo_metro = 1.951.269 | stanovništvo_metro_datum = | stanovništvo_CSA = | stanovništvo_CSA_datum = | gustoća = 1.659,5 | gustoća_urban = | gustoća_metro = | gustoća_grada = <!-- *** Historija i administracija *** --> | vrsta_vlade = | tijelo_vlade = | gradsko_vijeće = | gradonačelnik = Carolyn G. Goodman | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = PST ([[UTC]]-8) | vremenska_zona_DST = PDT (UTC-7) | poštanski_broj = 89044 - 89199 | pozivni broj = 702 | FIPS_kod = 32-40000 <!-- *** Karta *** --> | karta = <!-- Slika --> | karta_lokacija = Sjedinjene Američke Države <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = www.lasvegasnevada.gov <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} [[Datoteka:Clark County Nevada Incorporated Areas Las Vegas highlighted.svg|mini|desno|Položaj Las Vegasa]] '''Las Vegas''' je najmnogoljudniji grad [[Nevada|Nevade]], sjedište [[Okrug (teritorijalna jedinica)#Sjedinjene Američke Države|okruga]] [[Okrug Clark, Nevada|Clark]] i svjetski poznato odredište za [[kockanje|kocku]] i kupovinu, a poznat je i po vrhunskim [[restoran]]ima. Grad, koji sebe naziva svjetskom prijestonicom zabave, čuven je po broju kasina i svih pratećih stvari. Sve je popularniji i kao odredište za penzionere i za porodični život, a na listi najvećih američkih gradova (po broju stanovnika) nalazi se na 30. mjestu sa 583.756 stanovnika (podatak iz 2010), a sa širom okolinom ima ih ukupno 1.951.269 (2010).<ref>{{Cite web |url=http://www.census.gov/popest/metro/tables/2008/CBSA-EST2008-01.csv |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090629040242/http://www.census.gov/popest/metro/tables/2008/CBSA-EST2008-01.csv |archive-date=29. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref> Osnovan 1905, Las Vegas je službeno postao grad 1911. S rastom koji je uslijedio, Las Vegas je krajem stoljeća bio najmnogoljudniji američki grad koji je osnovan u 20. stoljeću (u 19. stoljeću to je bio [[Chicago]]). Tolerancija grada prema raznim vrstama i oblicima zabave za odrasle donijela mu je nadimak ''Sin City'' (''Grad grijeha'') i učinila ga popularnim odredištem za [[film]]ske i [[televizija|TV]]-projekte (jedan od primjera je [[Kriminalistički žanr|krimi]]-[[Televizijska serija|serija]] ''[[CSI: Las Vegas]]'', a ima ih još). S druge strane, Las Vegas ima najveći broj crkava po glavi stanovnika od svih većih američkih gradova. [[Datoteka:Las_Vegas_Strip_at_night.jpg|mini|desno|400px|Las Vegas Strip noću]] Samo ime ''Las Vegas'' često se primjenjuje na tzv. ''neuključeno zemljište'' (pravni termin koji označava zemljište koje ne pripada nijednoj općini i koje ne podliježe porezima) koje okružuje grad, naročito na turističko-ugostiteljske objekte na ''Las Vegas Stripu'' i u blizini njega (Strip je 6,4&nbsp;km dug dio ''Bulevara Las Vegas'' koji se većim dijelom nalazi u neuključenim općinama ''Paradise'' i ''Winchester'', dok se jedan manji dio preklapa s Las Vegasom i neuključenom općinom ''Enterprise''). == Historija == [[Datoteka:Southern Paiutes.jpg|mini|lijevo|300px|Južni Pajuti iz ogranka lasvegaskih Moapa Pajuta s tradicionalnim korpastim kapama i pajutskom naprtnjačom za dijete]] Prvi zabilježeni dolazak u lasvegasku dolinu od strane ljudi evropskog porijekla bio je onaj Raphaela Rivere [[1829]]. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.reviewjournal.com|title=Las Vegas News &#124; Breaking News & Headlines|date=2. apr 2025.|website=Las Vegas Review-Journal|access-date=3. 4. 2025}}</ref> Ime gradu dali su [[Španija|Španci]] u pratnji Antonia Armija (''nom.'' Armijo, ''čit.'' Armiho)<ref>{{Cite web |url=http://www.accessclarkcounty.com/depts/public_communications/Pages/faqs.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=1. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101201213951/http://www.accessclarkcounty.com/depts/public_communications/Pages/faqs.aspx |url-status=dead }}</ref>, koji su se koristili lokalnim izvorima kad su prolazili tzv. Starim španskim putem na putu prema sjeveru i zapadu iz [[Texas]]a. 1800-ih godina, u okolini Las Vegasa bilo je arteških izvora koji su vodom "hranili" široke zelene površine, tj. poljane (na [[španski jezik|španskom]] ''vegas''), odakle dolazi ime ''Las Vegas''. John C. Frémont putovao je u ovu dolinu [[3. maj]]a [[1844]]. dok je ona još pripadala [[Meksiko|Meksiku]].<ref>{{Cite web|url=https://www.san-francisco-hotels-ca.com/en/1st100.html|title=The First 100 Persons Who Shaped Southern Nevada|website=www.san-francisco-hotels-ca.com|access-date=3. 4. 2025}}</ref> On je bio vođa grupe naučnika, izviđača (skauta) i posmatrača u okviru Inženjerijskog korpusa Armije SAD-a. Nakon što je Meksiko predao SAD-u većinu današnjeg zapadnog i jugozapadnog dijela SAD-a (to se desilo [[1848]]), [[10. maj]]a [[1855]]. Brigham Young poslao je 30 misionara pod vodstvom Williama Bringhursta u područje Las Vegasa s namjerom da se [[Pajuti]] (lokalno indijansko pleme) preobrate na [[mormonska crkva|mormonizam]]. Blizu današnjeg centra grada bila je sagrađena tvrđava koja je služila kao svratište ljudima koji su putovali "Mormonskim koridorom" između [[Salt Lake City]]ja i za jedno kraće vrijeme uspješne svetačke kolonije u San Bernardinu, [[California]]. Ipak, mormoni su napustili Vegas [[1857]]. Las Vegas je osnovan kao željeznički grad [[15. maj]]a [[1905]]. kada su 44.5 ha zemlje (u današnjem centru grada) u vlasništvu jedne željezničke kompanije prodana na aukciji. Las Vegas je pripadao Lincoln Countyju do [[1909]]. kad postaje dio novoosnovanog Clark Countyja (koji je dobio ime po senatoru iz [[Montana|Montane]] Williamu A. Clarku, jednom od direktora navedene kompanije). Katolička Crkva sv. [[Ivana Orleanska|Ivane Orleanske]] blizu 4. ulice i ulice Bridger osnovana je [[1910]]. Las Vegas je postao ''uključeni grad'' [[16. mart]]a [[1911]], a Peter Buol bio je prvi gradonačelnik. Las Vegas je počeo kao svratište za pionirske putnike na zapad i postao popularni željeznički grad na početku 20. stoljeća. Bio je mjesto odakle su se rude iz okolnih rudnika otpremale u ostatak zemlje. Nakon procvata željeznice Las Vegas je malo izgubio na važnosti, ali je završetak izgradnje čuvene Hooverove brane [[1935]]. rezultirao porastom u stanovništvu, kao i u turističkom aspektu. Ta brana, koja se nalazi 48&nbsp;km jugoistočno od grada, također je napravila jezero Mead, najveće američko vještačko jezero i rezervoar vode. Danas se turistima nudi odlazak u manje poznate dijelove brane. Legalizacija kockanja [[1931]]. dovela je do pojave kasino-hotelâ, po kojima je Las Vegas čuven. Najveći razvoj desio se [[1940te|1940-ih]] godina. Uspjeh prvih kasino-biznisa u gradu povezan je s organiziranim [[kriminal]]om. Većinom originalnih velikih kasina upravljali su ili su ih barem osnovali vodeći [[mafija]]ši [[Bugsy Siegel|Benjamin "Bugsy" Siegel]], [[Meyer Lansky]] te još neki drugi.<ref>{{Cite web |url=http://www.ipsn.org/casinos.html |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=13. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100613084129/http://ipsn.org/casinos.html |url-status=dead }}</ref> Brzi rast ovog kockarskog carstva desio se i zahvaljujući propadanju drugih većih kockarskih centara 50-ih godina, kao što su [[Galveston]] (Texas) ili Hot Spring ([[Arkansas]]). Dolaskom poznatog biznismena [[Howard Hughes|Howarda Hughesa]] krajem [[1960te|1960-ih]], koji je kupio mnoge kasino-hotele, kao i pojavom [[radio|radijskih]] i TV-stanica u gradu, legitimne korporacije također su počele kupovati kasina, a federalne vlasti istjerale su mafiju iz grada tokom nekoliko idućih godina. Konstantnu [[turizam|turističku]] "dolarsku struju" od kasina i hotela uvećao je novi izvor saveznog novca. Taj novac stizao je od osnivanja onog što je danas Avijatičarska baza Nellis. Priliv vojnog osoblja i lovaca na poslove u kasinima pomogao je nastanku buma u građevinarstvu i izgradnji, koji se danas ipak malo smanjio. Iako je [[Macau]] prestigao Las Vegas po prihodima od kockanja, ipak ovo područje ostaje jedno od vodećih svjetskih odredišta za zabavu.<ref>http://www.nytimes.com/2008/01/18/business/worldbusiness/18gamble.html?scp=3&sq=macao&st=nyt</ref> Dana 1. oktobra 2017. desio se oružani napad tokom festivala country muzike koji se održavao u Las Vegasu, prilikom kojeg je preko 60 osoba ubijeno a 527 teže i lakše povrijeđeno.<ref>{{Cite news|url=https://www.sltrib.com/news/2017/10/03/third-utahn-dies-in-wake-of-las-vegas-massacre/|title=Third Utahn dies in wake of Las Vegas massacre|newspaper=The Salt Lake Tribune|language=en|access-date=3. 10. 2017}}</ref> Napadač je identificiran kao 64-godišnji Stephen Craig Paddock iz grada Mequitea. Bio je to oružani napad sa najviše žrtava u američkoj historiji do sada. == Geografija i klima == Las Vegas je smješten u bezvodnoj pustinjskoj oblasti u [[okrug Clark|okrugu Clark]]. Okruženjem dominira [[pustinja|pustinjska]] vegetacija, a ima i divljih životinja. U ovom području znaju se desiti iznenadne bujice i poplave. Omogućavanje prirasta u broju stanovništva bio je glavni razlog za povećanje kapaciteta gradskog sistema za odvod otpadnih voda. Širenje tog sistema finansirano je iz fonda ''Američke agencije za zaštitu okoline'' (''[[USEPA]]'') koja je [[2008]]. dodijelila grant za programe analiziranja i prognoziranja širenja grada i njegovog utjecaja na okolinu do 2019. godine. Grad je u bezvodnom bazenu, okružen suhim planinama, a nadmorska visina mu je oko 620 m. Na zapadu se nalaze Spring planine. Većina krajolika je stjenovita i puna prašine. U samom gradu, međutim, ima puno travnjaka, drveća i ostalih zelenih površina. Zbog problema s izvorima vode, trenutno postoji pokret koji podupire uređivanje okoline i vrtova na način da se smanji ili eliminira potreba za dodatnom vodom iz sistema navodnjavanja (tzv. ''xeriscaping'' ili ''xerogardening'', inače [[grčki jezik|grčko]]-[[engleski jezik|engleska]] kovanica). Prema Američkom uredu za popis, površina grada iznosi 340.26&nbsp;km², od čega je 340 kopno, a samo 0.26 (0.04%) voda. === Klima === [[Datoteka:Lasvegasclimate.jpg|mini|desno|250px|Pustinjski pejzaž u okolini Las Vegasa]] Klima Las Vegasa je suha, pustinjska klima (oznaka ''BWh'' po Koppenovoj klasifikaciji), tipična za pustinju [[Mojave]] u kojoj se grad nalazi. Grad uživa u sunčanim periodima i ima preko 300 sunčanih dana i preko 3.800 sunčanih sati godišnje<ref>{{Cite web |url=http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/n_america/us/las_vegas_e.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 7. 2010 |archive-date=13. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100513193020/http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/n_america/us/las_vegas_e.htm |url-status=dead }}</ref>, sa 110&nbsp;mm padavina (Las Vegas ima prosjek od 29 kišnih dana u godini, većinom tokom zime, ali nije neobična pojava u bilo koje doba godine). Ljeto je izuzetno vruće i uglavnom suho, s prosječnom maksimalnom dnevnom temperaturom od 34 do 40&nbsp;°C i minimalnom noćnom od 21–26&nbsp;°C. U prosjeku su 133 dana godišnje toplija od 32&nbsp;°C, a 72 od 38&nbsp;°C, s tim da većina dana u julu i augustu premašuje ove vrijednosti. Ipak, vlažnost zraka veoma je niska i često je ispod 10%. [[Datoteka:LasVegasshowssnowonground dec 20 2008.jpg|mini|desno|250px|Snijeg u Las Vegasu [[20. decembar|20. 12.]] [[2008]].]] Zime su kratkog vijeka i općenito blage, s dnevnim maksimumom od 16 i noćnim minimumom od 4&nbsp;°C. Okolne planine skupljaju snijeg tokom zime, ali u samom gradu [[snijeg]] je rijetka pojava. Prije nekoliko godina snijeg je ipak pao u dolini. Temperatura se ponekad može spustiti i do nule, ali zimske noćne temperature rijetko se spuštaju ispod -1&nbsp;°C. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan =13,94 | vt_feb = 17,22 | vt_mar = 20,83 | vt_apr = 25,61 | vt_maj = 31 | vt_jun = 37,17 | vt_jul = 40,06 | vt_aug = 38,78 | vt_sep = 34,33 | vt_okt = 27,11 | vt_nov = 18,89 | vt_dec = 14,06 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 2,67 | nt_feb = 5,22 | nt_mar = 8,33 | nt_apr = 12,17 | nt_maj = 17,17 | nt_jun = 22,39 | nt_jul = 25,67 | nt_aug = 24,83 | nt_sep = 20,44 | nt_okt = 13,61 | nt_nov = 6,67 | nt_dec = 2,56 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 15 | p_feb = 17,5 | p_mar = 15 | p_apr = 3,8 | p_maj = 6,1 | p_jun = 2 | p_jul = 11,2 | p_aug = 11,4 | p_sep = 7,9 | p_okt = 6,1 | p_nov = 7,9 | p_dec = 10,2 <!-- Ostalo --> | izvor =[http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/nv/264436.pdf] }} == Demografska struktura == {{USCensusPop|align=right |1900=25 |1910=800 |1920=2304 |1930=5165 |1940=8422 |1950=24624 |1960=64405 |1970=125787 |1980=164674 |1990=258295 |2000=478434 |2010=583756 |estref=<ref name="popest"/> | footnote=source:<ref>Moffatt, Riley. ''Population History of Western U.S. Cities & Towns, 1850–1990''. [[Lanham, Maryland|Lanham]]: Scarecrow, 1996, 159.</ref><ref>{{cite web | url = http://www.census.gov/popest/cities/files/SUB-EST2007-32.csv | title = Subcounty population estimates: Nevada 2000–07 | format = [[comma-separated values|CSV]] | publisher = [[United States Census Bureau]], Population Division | date = 18. 3. 2009 | access-date = 9. 5. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090331141911/http://www.census.gov/popest/cities/files/SUB-EST2007-32.csv | archive-date=31. 3. 2009 | url-status = dead }}</ref> |}} Prema procjenama Američkog ureda za popis iz 2008, Las Vegas sa širom okolinom ima 1.865.746 stanovnika i regija je jedna od najbrže rastućih u SAD-u. Veliki broj novih stanovnika dolazi iz Kalifornije.<ref>{{Cite web |url=http://usgovinfo.about.com/cs/censusstatistic/a/aagoingeast.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2010 |archive-date=11. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110111023211/http://usgovinfo.about.com/cs/censusstatistic/a/aagoingeast.htm |url-status=dead }}</ref> Prema istraživanjima ''American Community Surveya'' (''ACS-a'') u periodu od [[2006]]-2008, rasni sastav stanovništva u Las Vegasu jeste sljedeći<ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/ADPTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2008_3YR_G00_DP3YR5&-ds_name=ACS_2008_3YR_G00_&-_lang=en&-redoLog=false&-_sse=on |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2010 |archive-date=11. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200211183235/http://factfinder.census.gov/servlet/ADPTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2008_3YR_G00_DP3YR5&-ds_name=ACS_2008_3YR_G00_&-_lang=en&-redoLog=false&-_sse=on |url-status=dead }}</ref>: * bijelci - 70.8% (nehispanoamerički bijelci - 50,8%) * crnci ([[Afroamerikanci]]) - 10,3% * [[Indijanci]] - 0,6% * [[Azija]]ti - 5,5% * [[Hawaii|Havajci]] ili drugi [[Polinezija|Polinežani]] - 0,5% * Hispano- ili [[Latinska Amerika|Latinoamerikanci]] (bilo koje rase) - 30% * multirasni - 3,6% * ostale rase - 8,8% Prema popisu iz [[2000]]<ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/home/saff/main.html?_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2010 |archive-date=19. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119064948/http://factfinder.census.gov/home/saff/main.html?_lang=en |url-status=dead }}</ref>, u gradu (bez okoline) bilo je 478.434 stanovnika, 176.750 domaćinstava i 117.538 porodica. Gustoća naseljenosti bila je 1.630,3 /km². Rasni sastav bio je: 69,86% bijelaca, 10,36% Afroamerikanaca, 0,75% Indijanaca, 4,78% Azijata, 0,45% ljudi s [[Pacifik|pacifičkih]] otoka, 9,75% ljudi ostalih rasa i 4,05% multirasnih ljudi. Hispano- ili Latinoamerikanci (bilo koje rase) činili su 23,61% stanovništva. Bilo je 176.750 domaćinstava, od kojih je 31,9% imalo dijete mlađe od 18 godina koje živi s roditeljima, 48,3% bili su vjenčani parovi koji žive zajedno, 12,2% bila su domaćinstva sa ženom na čelu, bez prisustva supruga, a 33,5% nije bilo u porodičnim odnosima. Četvrtinu svih domaćinstava činili su samci, a 7,5% imalo je nekoga iz rodbine starijeg od 65 godina ko živi sam. Dobna struktura bila je sljedeća: * mlađi od 18 godina - 25,9% * od 18 do 24 - 8,8% * od 25 do 44 - 32% * od 45 do 64 - 21,7% * 65 i stariji - 11,6%. Srednja ili prosječna starost iznosila je 34 godine. Na svakih 100 žena u prosjeku bila su 103,3 muškarca. Na svakih 100 žena od 18 i više godina dolazila su 102,5 muškarca. Prosječni prihodi jednog domaćinstva iznosili su 53.000 $, a prihodi jedne porodice 58.465 $.<ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/STTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2006_EST_G00_S1901&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2010 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212054817/http://factfinder.census.gov/servlet/STTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2006_EST_G00_S1901&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_ |url-status=dead }}</ref> Muškarci su imali prosječne prihode od 35.511 $, a žene 27.554 $. Prihod po glavi stanovnika u Las Vegasu bio je 22.060 $. Oko 6,6% porodica i 8,9% stanovništva bilo je ispod granice siromaštva, uključujući 5,4% mlađih od 18 i 6,3% starijih od 65 godina. Las Vegas ima jednu od najvećih stopa [[samoubistvo|samoubistava]] i razvoda u SAD-u.<ref>{{Cite web|url=http://www.citymayors.com/features/us_stresscities.html|title=City Mayors: Most stressful US cities|website=www.citymayors.com|access-date=3. 4. 2025}}</ref> U novinama ''Las Vegas Sun'' 2008. godine objavljena je studija koja pokazuje da čak 40% stanovnika Las Vegasa ima manju vjerovatnoću da počine samoubistvo kad napuste Las Vegas, a za turiste i posjetioce stanje je obrnuto: vjerovatnoća da će oni počiniti samoubistvo kad su u Las Vegasu udvostručava se u odnosu na boravak u bilo kojem drugom gradu, pa i više od toga.<ref>http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VBF-4TPS79X-1&_user=10&_coverDate=12%2F31%2F2008&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_sort=d&_docanchor=&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=a53557e7bffffa5ef0192e9efb3afaa6{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://pn.psychiatryonline.org/content/44/3/21.1.full{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ta studija srušila je dugotrajne tabue u pogledu diskusija o samoubistvima u Las Vegasu.<ref>{{Cite web|url=https://lasvegassun.com/news/2008/nov/13/just-being-vegas-raises-risk-suicide-study-finds/|title=Just being in Vegas raises risk of suicide, study finds|first=Marshall|last=Allen|date=13. 11. 2008|website=Las Vegas Sun|access-date=3. 4. 2025}}</ref> Što se tiče veće stope [[razvod]]a, ona se ne odnosi isključivo na stanovnike Las Vegasa - naime, u Nevadi je razvodni proces lakši nego u većini saveznih država, pa mnogi ljudi iz cijele zemlje dolaze u Nevadu da olakšaju i ubrzaju taj proces. Iz sličnih razloga Las Vegas ima i jednu od najvećih stopa sklapanja [[brak]]ova; mnoge dozvole za vjenčanja izdaju se ljudima koji ne dolaze iz ovog područja. == Ekonomija == Osnovni pokretač [[ekonomija|ekonomije]] Las Vegasa jeste spoj turizma, kockanja i održavanja različitih konvencija, što je zauzvrat izvor prihoda za maloprodaju i restorane. Grad služi kao sjedište za dvije najveće svjetske kockarske kompanije, ''Harrah's Entertainment'' i ''MGM Mirage''.<ref>{{Cite web|url=https://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2008/states/NV.html|title=Fortune 500 2008: States - Nevada|website=money.cnn.com|access-date=3. 4. 2025|archive-date=3. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250403150303/https://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2008/states/NV.html|url-status=dead}}</ref> U području Las Vegasa smješteno je i još nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom elektroničkih kockarskih mašina, kao što su slot-mašine. U prvoj deceniji [[21. vijek|21. stoljeća]] maloprodaja i restorani postali su posebne atrakcije. Turističkim [[marketing]]om i promocijom upravlja ''Las Vegas Convention and Visitors Authority'', agencija koja djeluje u cijelom okrugu. Njeno godišnje istraživanje obezbjeđuje detaljne informacije o broju posjetilaca, načinima trošenja novca i prihodima iz svega toga.<ref>{{Cite web|url=https://www.lvcva.com/research/?whichDept=stats|title=Las Vegas Statistics, Research, and Frequently Asked Questions|website=www.lvcva.com|access-date=3. 4. 2025}}</ref> Stalni rast populacije znači da je građevinarstvo od vitalnog značaja. 2000. godine kupljeno je više od 21.000 novih i više od 26.000 "polovnih" kuća. Na početku [[2005]]. 20 projekata gradnje stambenih prostora, od kojih je svaki zauzimao više od 120 ha površine, bilo je u toku. Tokom tog istog perioda Las Vegas je smatran najbrže rastućom zajednicom u SAD-u. Međutim, finansijska kriza [[2007]]-[[2010]] i pad u poslovima koji ju je pratio značajno su usporili i biznis i rast grada, koji je zabilježio jednu od najvećih stopa gubitka domova zbog hipoteke u SAD-u. Nestanak raspoloživih prihoda od potrošača i negativna reakcija protiv trošenja novca na korporativne zabave doveli su ugostiteljstvo u kovitlac od kojeg se ono još mora oporaviti. === Ponovni razvoj === Kad je [[1989]]. godine otvoren ''Mirage'', to je označilo početak daljeg razvoja južnog dijela Stripa. To se negativno odrazilo na turizam u centru grada, ali mnogi skorašnji projekti i izgradnja stanova koji su u vlasništvu njihovih stanara povećali su broj posjetilaca u centru grada. Gradski čelnici uložili su napore u pokušajima da se pokrenu i drugi vidovi ekonomije osim turizma, kao što su razni oblici proizvodnje, bankarstvo i ostale komercijalne djelatnosti. Nepostojanje poreza na prihode za fizička lica i firme te veoma jednostavni zahtjevi u proces osnivanja korporacija doprinijeli su uspjehu ovih pokušaja. Las Vegas je nedavno doživio enorman bum i u turizmu i u populaciji. Kao odraz brzog rasta populacije u gradu početkom 90-ih izgrađena je nova Kineska četvrt na Spring Mountain Roadu. U početku se Kineska četvrt sastojala samo od jednog velikog trgovačkog centra, ali područje je nedavno prošireno za nove trgovačke centre koji sadrže različite azijske biznise. [[Datoteka:FremontStExperience LasVegas.JPG|mini|desno|250px|''Freemont Street Experience'' s isključenom neonskom rasvjetom]] Širenjem Stripa 90-ih godina, centar grada (koji je još bio zadržao osjećaj onog starog Las Vegasa) počeo je trpjeti negativne posljedice. Kako bi se stanje u centru promijenilo nabolje, grad je poduzeo određene napore. Napravljena je pješačka ulica ''Fremont Street Experience'' (''FSE'') kako bi se turisti vratili u centar i ona se pokazala popularnom u tom pogledu. Od početka recesije [[2008]], mnogi od tih napora obustavljeni su. Trgovački i zabavni centar ''Neonopolis'' zatvorio je 11 svojih pozorišta i skoro sve maloprodajne radnje. Mnogi projekti skupih stanova bili su u toku, ali jedna od zgrada s najvišim profilom, tornjevi ''Streamline'', prijavila je bankrot. Ipak, pojavili su se neki obećavajući znakovi za ovo područje. Grad je uspio "preseliti" operacije Porezne uprave SAD-a s krajnjeg zapadnog dijela grada u novu zgradu u centru, koja je otvorena u aprilu [[2005]]. Za preseljenje Porezne uprave očekuje se da će stvoriti veće zahtjeve za dodatnim poslovnim aktivnostima u centru grada, naročito u dnevnim satima. Grad je [[1995]]. kupio 25 ha zemljišta od kompanije ''Union Pacific Railroad'', s namjerom da tu napravi nešto što će privući više ljudi u područje centra grada. [[2004]]. godine gradonačelnik Oscar Goodman objavio je planove za ''Symphony Park'', u koji su uključeni stambeni i uredski prostori, zatim ''Lou Ruvo Brain Institute'' (akademski medicinski centar), ''The Smith Center for the Performing Arts'' i nova gradska vijećnica. Nakon neuspjelih pregovora s kompanijom ''The Related Co'' o izgradnji ''Union Parka'' u oktobru 2005, grad je izabrao ''Newland Communities'' (firmu sa sjedištem u [[San Diego|San Diegu]]) kao novog izvođača radova. Po ugovoru s tom firmom, radove nadgleda Dan Van Epp, potpredsjednik lokalnog ogranka firme i bivši predsjednik ''Howard Hughes Corporationa''. ''Lou Ruvo Brain Institute'' dovršen je 2009. godine. Osim ''Symphony Parka'', s realizacijom su počeli i drugi projekti izgradnje stambenih i uredskih prostora po centru Las Vegasa. Neki od njih, uključujući i projekte visokih hotela, dramatično su promijenili izgled neba u Las Vegasu posljednjih godina. Mnogi veliki takvi projekti u planu su i za centar grada i za Strip. Grad je 2004. sklopio partnerstvo s firmama ''Cheetah Wireless Technologies'' i ''MeshNetwork'' da se sprovede projekat mobilnog ''broadband'' sistema koji bi pokrio šire područje. Sistem je instaliran u centru grada, u blizini FSE-a. 2005. godine otvoren je i ''The World Market Center'', čija je namjera postati najistaknutiji nacionalni i eventualno svjetski veleprodajni salon namještaja, koji bi se takmičio s dosad vodećim centrom te vrste u High Pointu ([[Sjeverna Karolina]]). [[23. oktobar|23. 10.]] [[2006]]. otkriveni su planovi za izgradnju Svjetskog draguljarskog centra u okviru ''Symphony Parka''. Slično ''World Market Centeru'', i SDC (engl. ''WJC'') služio bi za sajmove i susrete draguljara iz cijelog svijeta. Po projektu, to bi bio neboder s 57 spratova (248 m visine).<ref>{{Cite web|url=https://lasvegassun.com/news/2006/oct/23/|title=Today's news|website=Las Vegas Sun|access-date=3. 4. 2025}}</ref> === Turizam === Glavne atrakcije Las Vegasa jesu kasina i [[hotel]]i. Najpoznatija kasina-hoteli smještena su duž Las Vegas Stripa. Ova veća kasina nalaze se izvan grada. Mnogi od ovih hotela vrlo su veliki, sa hiljadama soba, uz prateće prostore za kockanje. Postoji mnogo kasina-hotela i u centru grada, koji je bio žarište kockarske industrije u ranim danima. Nekoliko većih hotela i kasina nalaze se nešto izvan Stripa i u okolini grada. Neki od najpoznatijih kasina u centru nalaze se u FSE-u, koja je učinjena raznolikom kako bi se barovima dozvolilo da budu bliži jedni drugima, slično kao u četvrti Gaslamp u San Diegu. ==== Kasina u centru grada ==== [[Datoteka:Golden Nugget Las Vegas.jpg|mini|desno|250px|Kasino ''Golden Nugget'']] * ''Binion's Gambling Hall and Hotel'' * ''California Hotel and Casino'' * ''El Cortez'' * ''Fitzgeralds Las Vegas'' * ''Four Queens'' * ''Fremont Casino'' * ''Gold Spike Hotel and Casino'' * ''Golden Gate Hotel and Casino'' * ''Golden Nugget'' * ''Las Vegas Club'' * ''Main Street Casino'' * ''Plaza Hotel & Casino'' == Okolni gradovi == * [[Henderson]] (uključen) * [[Sjeverni Las Vegas]] (uključen) * [[Sunrise Manor]] (neuključen) * [[Spring Valley]] (neuključen) * [[Boulder City]] (uključen) == Kultura == Svakog prvog petka u mjesecu održava se proslava "Prvog petka" u okviru koje se izlažu i izvode djela lokalnih umjetnika i muzičara u dijelu centra grada poznatom kao "Arts District" ("Distrikt umjetnosti").<ref>{{Cite web |url=http://www.firstfriday-lasvegas.org/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 7. 2010 |archive-date=21. 5. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040521111504/http://www.firstfriday-lasvegas.org/ |url-status=dead }}</ref> Četvrtak uoči "Prvog petka" poznat je kao "Čevrtak préglēdā" ("Preview Thursday"). Ovaj večernji događaj posvećen je tek otvorenim novim izložbama u galerijama u centru grada. U Zoološko-botaničkom parku južne Nevade, poznatom i kao Lasvegaski zoo-vrt, nalazi se preko 150 vrsta životinja i biljaka. 485 miliona dolara vrijedan ''The Smith Center for the Performing Arts'' (koji je trenutno u izgradnji) nalazit će se u okviru ''Symphony Parka''. Centar će biti prikladan za [[broadway]]ske predstave i ostale veće slične atrakcije, te za nastupe [[orkestar]]a, izvođenja [[opera]] i plesne događaje. Grad je, također, domaćin i nekim godišnjim događajima, kao što je kaubojski festival ''Helldorado Days''. == Sport == Las Vegas nema nijedan klub u vodećim američkim [[sport]]ovima i ligama, iako je šire gradsko područje jednako veliko ili veće od mnogih gradova koji ih imaju. Glavna dva razloga za to jesu zabrinutost zbog legalnog sportskog klađenja te organiziranje sportskih događaja iz zabave, a ne iz sportskih ciljeva, a objema ovim stvarima Las Vegas obiluje. Grad trenutno ima 2 kluba u nižim ligama, [[bejzbol]]ski ''Las Vegas 51s'', koji nastupa u Pacifičkoj ligi, i [[hokej na ledu|hokejaški]] ''Las Vegas Wranglers'', koji se takmiči u Istočnoj hokejaškoj ligi, a inače je udružen s timom ''Phoenix Coyotes''. Također postoji i klub ''Las Vegas Locomotives'' ([[američki nogomet]]), član ''UFL''-a (''United Football League''). U prošlosti je Las Vegas imao klubove koji su nastupali u Kanadskoj fudbalskoj ligi, ''XFL''-u (američkoj profesionalnoj fudbalskoj ligi koja je trajala samo jednu sezonu - [[2001]]), ''WBL''-u (Svjetskoj [[košarka]]škoj ligi) i u Arena Football League (trajala od [[1987]]-[[2008]]). Postoje špekulacije da će završetak izgradnje nove dvorane, za koju se očekuje da će biti otvorena 2010. godine (i trenutno još nema planiranog datuma otvaranja), privući klubove iz [[NBA]] i [[NHL]]. Grad je, navodno, među prvim kandidatima za proširenje ''MLS''-a (Američke [[nogomet]]ne lige) u bliskoj budućnosti. Također je bilo kontakata između gradskih zvaničnika i nekoliko vlasnika bejzbolskih klubova u pogledu njihovog preseljenja u Las Vegas. Grad je bio jak kandidat za preseljenje ''Montreal Exposa'', koji su na kraju ipak postali ''Washington Nationals'' (navodno je prevagu odnijela garancija [[Washington]]a da će novi stadion biti u potpunosti izgrađen javnim sredstvima. U Las Vegasu je 2008. održan i zimski sastanak čelnika MLB-a. [[Datoteka:Mandalay Bay Hotel.jpg|mini|desno|250px|Hotel ''[[Mandalay Bay]]'', mjesto održavanja vrhunskih UFC i boks-mečeva]] Sportski događaji visokog nivoa i ograničenog trajanja bili su jako uspješni u Las Vegasu. Grad je bio domaćin NBA All-star utakmice [[2007]]. [[NASCAR]] Sprint kup (automobilske utrke) privuče i do 165.000 gledalaca. Las Vegas je domaćin i značajnom broju profesionalnih borbi, naročito u [[boks]]u. Mnoge od tih borbi (poput onih iz ''Ultimate Fight'' serije, tj. ''[[UFC]]''-a) održavaju se blizu centra grada ili na Stripu, u nekom od poznatih hotela-kasina. ''Mandalay Bay'' je naročito poznat kao glavni kandidat za održavanje UFC-borbi. Las Vegas se često naziva ''bokserskom Mekom''<ref>{{Cite web|url=https://www.saddoboxing.com/5531-las-vegas.html|title=The Mecca Of Boxing: Las Vegas, Nevada – Boxing News|first=Peter E.|last=Porto|access-date=3. 4. 2025}}</ref>, titulom koju često dijeli s legendarnim ''Madison Square Gardenom'' u [[New York]]u. ''National Finals Rodeo'' privukao je hiljade gledalaca u grad od [[1985]], pa je 2005. ugovor s gradom produžen do 2014. NBA Ljetna liga trenutno se održava u gradu, a tu je 2008. trenirao i američki [[Olimpijske igre|olimpijski]] košarkaški tim. ''[[Univerzitet Nevade, Las Vegas]]'' (UNLV) takmiči se u Diviziji 1 [[NCAA]] lige i u muškoj i u ženskoj konkurenciji, a član je i ''Mountain West Conferencea'' (sistem univerzitetskih takmičenja u raznim sportovima). ''Koledž južne Nevade'' također ima sportski program, sa značajnim uspjehom u bejzbolu na lokalnom nivou. Postoje jaki sportski programi u mnogim srednjim školama u Las Vegasu, a dosta igrača iz raznih sportova kasnije je napravilo solidne karijere u univerzitetskom ili profesionalnom sportu, npr. [[Andre Agassi]], Greg Anthony, Marcus Banks, Steven Jackson, Ryan Ludwick, Greg Maddux, Frank Mir, DeMarco Murray i Ryan Reynolds. == Parkovi i rekreacija == Las Vegas ima desetke parkova, uključujući i obrazovno-rekreacijski centar ''Las Vegas Springs Preserve'' i ''Floyd Lamb State Park''. === Atrakcije === Grad je popularna destinacija za Havajce. 2002. godine skoro 80.000 bivših stanovnika [[Havaji|Havaja]] živjelo je u Las Vegasu, a skoro 3.000 posjećivalo je grad svake sedmice.<ref>{{Cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25499224_ITM|title=Information and results for 'Ninth Island: a new local marketing grou…|date=24. 7. 2012|website=archive.ph|access-date=3. 4. 2025|archive-date=24. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120724083107/www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25499224_ITM|url-status=bot: unknown}}</ref> Las Vegas ponekad nazivaju i devetim havajskim otokom.<ref>http://www.doubletongued.org/index.php/dictionary/ninth_island/</ref> U gradu se nalazi prva prodavnica iz lanca ''ABC Stores'' izvan države Havaji. == Uprava == Las Vegasom upravlja gradsko vijeće koje trenutno ima 7 članova, zajedno s gradonačelnikom. Gradonačelnik predsjedava svim sastancima vijeća, a ako nije u mogućnosti, mijenja ga član vijeća koji ima funkciju privremenog zamjenika gradonačelnika (neki gradovi u SAD-u nemaju službenu funkciju zamjenika gradonačelnika, već jedan član gradskog vijeća bude izabran kao osoba koja će ga mijenjati dok je odsutan ili spriječen u obavljanju dužnosti). Gradski ''manager'' (nešto kao upravnik) odgovoran je za administraciju i svakodnevne zadatke svih općinskih službi i gradskih odjeljenja. On, također, održava vezu sa saveznim, državnim, okružnim i ostalim lokalnim vlastima. Većina šireg gradskog područja podijeljena je na susjedne uključene gradove ili neuključene općine. U neuključenim općinama pod upravom Clark Countyja živi oko 700.000 ljudi, a još 465.000 živi u uključenim gradovima kao što su Sjeverni Las Vegas, Henderson i Boulder City. Las Vegas i skoro cijelo okolno područje imaju zajedničku policiju - ''Las Vegas Metropolitan Police Department'', koja je osnovana [[1973]]. spajanjem ''Las Vegas Police Departmenta'' i ''Clark County Sheriff's Departmenta''. Sjeverni Las Vegas, Henderson, Boulder City te neki fakulteti imaju vlastite policijske službe. Indijanski rezervat za Pajute zauzima oko 4.000 m² i nalazi se u blizini centra grada. Las Vegas, kao sjedište Saveznog okružnog suda ''Lloyd D. George'', privlači i mnoge uslužne pravne djelatnosti u vezi s kaucijama, brakom, razvodom, porezom, ''uključivanjem'' i ostalim pravnim uslugama. == Obrazovanje == Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje (u javnim školama) obezbjeđuje Školski distrikt Clark Countyja, koji je peti najbrojniji u SAD-u (planirani upis za šk. g. 2007-2008. bio je 314.000 učenika do 12. razreda). Ranije spomenuti ''UNLV'' nalazi se u Paradiseu, oko 5&nbsp;km od južnih granica grada i oko 3.2&nbsp;km istočno od Stripa. ''Medicinski fakultet Univerziteta Nevade'' u [[Reno]]u ima kampus blizu centra Las Vegasa. Nekoliko državnih univerziteta, uključujući ''Univerzitet Phoenix'', imaju kampuse u području Las Vegasa. ''Nevada State College'' i ''Univerzitet Touro'' nalaze se u obližnjem Hendersonu. ''Koledž južne Nevade'' ima kampuse u Las Vegasu, Sjevernom Las Vegasu i Hendersonu. U Hendersonu su, također, i ''Univerzitet DeVry'' i ''Keller Graduate School of Management'' (''Kellerov fakultet za menadžment''). Od privatnih ustanova, tu su koledž ''Apollo'', ''National University'', te ''ITT tehnički institut''. == Transport == ''RTC Transit'' je sistem javnog transporta koji obezbjeđuje autobuske usluge u Las Vegasu, Hendersonu, Sjevernom Las Vegasu i ostalim prigradskim područjima. Međugradski autobuski prijevoz za Las Vegas obezbjeđuju neke tradicionalne autobuske firme, kao što je ''Greyhound Lines''. Za čarter-linije tu je ''Green Tortoise'', a postoji i nekoliko linija za Kinesku četvrt. ''Amtrak California'' također ima liniju između Las Vegasa i najbliže putničke željezničke stanice u Barstowu (Kalifornija). Nova brza tranzitna veza u Las Vegasu zvana ''ACE Gold Line'' (autobuska linija s ograničenim stajanjima i čestim prometom) pokrenuta je u martu [[2010]]. i povezuje centar Las Vegasa, Strip, Centar za konvencije i gradski trg. Izuzev ''Bulevara Las Vegas'', autoputa ''Boulder'' (SR 582) i ''Rancho Drivea'' (SR 599), većina ulica i cesta u Las Vegasu smještena je uzduž granica između parcela koje su veličine 1 x 1 [[milja]] (američki geodeti pri izradi mapa dijele određeno područje na dijelove spomenute veličine, a taj sistem primjenjuje se i kod razmjeravanja parcela, samo u manjim omjerima). Većinu tih cesta održava Odjel za saobraćaj u Nevadi, kao i državne ceste. Ceste ''15'', ''515'' i ''US 95'' vode iz grada u sva 4 smjera. Dvije veće ceste - ''Interstate 15'' i ''Interstate 515/U.S. Route 95'' - križaju se u centru Las Vegasa. ''I-15'' povezuje Las Vegas S [[Los Angeles]]om i ide na sjeveroistok prema Salt Lake Cityju. ''I-515'' ide na jugoistok prema Hendersonu, odakle ''US 93'' dalje vodi preko Hooverove brane u Phoenix, [[Arizona]]. ''US 95'' povezuje grad sa sjeverozapadnom Nevadom, uključujući [[Carson City]] i Reno. ''US 93'' odvaja se od ''I-15'' sjeveroistočno od Las Vegasa i ide na sjever, kroz istočnu Nevadu, prolazeći kroz mjesta Elly i Wells. ''US 95'' skreće južno od ''US 93'' blizu Hendersona i ide kroz krajnji istok Kalifornije. Izgrađena je djelomična obilaznica, koja se sastoji od ''I-215'' na jugu i ''Clark County 215'' na zapadu i sjeveru. Od ostalih cesta, ''Blue Diamond Road'' (SR 160) vodi u Pahrump, a ''Bulevar Lake Mead'' (SR 147) do jezera Mead. '''Ceste u pravcu istok-zapad, od sjevera prema jugu''' * ''Ann Road'' * ''Craig Road'' (SR 573) * ''Cheyenne Avenue'' (SR 574) * ''Smoke Ranch Road'' * ''Lake Mead Boulevard/St. Rose Parkway'' (SR 147) * ''Washington Avenue'' (SR 578) * ''Summerlin Parkway'' * ''Bonanza Road'' (SR 579) * ''Charleston Boulevard'' (SR 159) * ''Sahara Avenue'' (SR 589) * ''Blue Diamond Road/Windmill Road'' '''Ceste u pravcu sjever-jug, od zapada prema istoku''' * ''Fort Apache Road'' * ''Durango Drive'' * ''Buffalo Drive'' * ''Rainbow Boulevard'' (SR 595) * ''Jones Boulevard'' (SR 596) * ''Decatur Boulevard'' * ''Valley View Boulevard'' * ''Rancho Drive'' * ''Maryland Parkway'' * ''Eastern Avenue'' (SR 607) * ''Pecos Road'' * ''Lamb Boulevard'' (SR 610) * ''Nellis Boulevard'' (SR 612) [[Datoteka:McCarran airport las vegas.jpg|mini|desno|250px|Međunarodni aerodrom ''McCarran'']] Međunarodni aerodrom ''McCarran'' zadužen je za međunarodne i domaće letove u dolinu Las Vegasa, a preko njega idu i letovi privatnih aviofirmi, kao i teretni letovi. Neki civilni letovi koriste manje aerodrome u Sjevernom Las Vegasu i Hendersonu. ''Union Pacific Railroad'' jedina je željeznica prve klase koja obezbjeđuje promet teretnih vozova kroz Las Vegas. Do [[1997]]. vozovi kompanije ''Amtrak Desert Wind'' išli su za Las Vegas koristeći pruge ''Union Pacific Railroada'' koje su prolazile kroz grad. Početkom 90-ih diskutiralo se o planovima da se obnovi ''Amtrakova'' linija koja je spajala Las Vegas i Los Angeles, ali nijedan od njih nikad nije implementiran. ''Amtrakova'' stanica u Las Vegasu bila je smještena u hotelu ''Plaza'' čime je držala "titulu" jedine željezničke stanice u SAD-u koja se nalazila u kasinu. Prijedlozi da se oživi saobraćaj putničkih vozova za Las Vegas imaju u vidu brzi voz ''Desert Xpress'' iz Victorvillea u Kaliforniji, zatim međudržavnu liniju lebdeće željeznice između Kalifornije i Nevade, koja bi se na kraju produžila do Anaheima (Kalifornija), a njen prvi segment bio bi u Primmu (Nevada), ''Las Vegas Railway Express'' i, najnovije, ''Z-voz'', koji bi išao 6 dana sedmično između ''Los Angeles Union Station'' i nove ''Z-train'' stanice u blizini Stripa. == Bratski gradovi == Las Vegas ima nekoliko bratskih gradova: * {{flagicon|FIL}} '''Angeles City''', [[Filipini]] * {{ZD|JKO}} '''Ansan''', [[Južna Koreja]] * {{flagicon|KIN}} '''Huludao''', [[Kina]] * {{ZD|JKO}} '''Jeju City''', [[Južna Koreja]] * {{flagicon|TUR}} '''Pamukkale''', [[Turska]] * {{flagicon|BUG}} '''Pernik''', [[Bugarska]] * {{flagicon|TAJ}} '''Phuket''', [[Tajland]] * {{flagicon|FIL}} '''Tagaytay City''', [[Filipini]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Las Vegas}} {{Wikivoyage|Las Vegas}} * [http://www.lasvegasnevada.gov/ Home] * [http://www.geotimes.org/nov05/Travels1105.html Geotimes — November 2005 — Las Vegas: A desert oasis] * [http://forecast.weather.gov/MapClick.php?site=vef&smap=1&textField1=36.175&textField2=-115.13639 National Weather Service] {{Gradovi u Okrugu Clark, Nevada}} {{Glavni gradovi okruga u Nevadi}} {{Okruzi Nevade}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Las Vegas| ]] [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Gradovi u Nevadi]] [[Kategorija:Glavni gradovi okruga u Nevadi]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Clark, Nevada]] 1v3xo3f3ud3v7ge60mmnkdeonp9fbaz 0 126852 3846944 3745625 2026-05-16T15:43:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846944 wikitext text/x-wiki '''Latentna inhibicija''' je tehnički termin koji se koristi u klasičnom uvjetovanju. Stimulansu koji u prošlosti nije imao nikakvog značaja treba puno više vremena da dobije značenje (kao signal) nego nekom novijem stimulansu. To je "mjera reduciranog učenja o stimulansu kojem je (neki) organizam ranije bio izložen bez ikakvih posljedica". Ova tendencija da se zanemari ili čak potpuno blokira formiranje pamćenja sprečavanjem asocijativnog učenja posmatranih stimulansa jeste nesvjesna reakcija<ref>{{Cite web |url=http://talentdevelop.com/articles/CPMOTSFE.html |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 7. 2010 |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601115849/http://talentdevelop.com/articles/CPMOTSFE.html |url-status=dead }}</ref> i pretpostavlja se da ona sprečava preopterećenje čúlā. Latentna inhibicija proučavana je kod više vrsta i za nju se vjeruje da je sastavni dio učenja i da omogućava [[Organizam (biologija)|organizmu]] uspješnu interakciju sa sredinom (npr., društvenom). == Niska latentna inhibicija == Većina ljudi sposobna je zanemariti stalnu struju dolazećih stimulansa, ali je ova sposobnost smanjena kod osoba s niskom latentnom inhibicijom. Posljedica toga je da takve osobe ne mogu blokirati periferne informacije i umjesto toga procesuiraju svaki aspekt i detalj bilo kojeg stimulansa. Pretpostavlja se da nizak stepen latentne inhibicije može prouzrokovati ili psihozu ili visok nivo kreativnosti ili oboje, što obično zavisi od stepena inteligencije.<ref>{{Cite web |url=http://www.futurepundit.com/archives/001684.html |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 7. 2010 |archive-date=19. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100819173618/http://www.futurepundit.com/archives/001684.html |url-status=dead }}</ref> Za one s natprosječnom inteligencijom smatra se da ovu struju stimulansa mogu efektivno procesuirati, što omogućuje njihovu kreativnost. S druge strane, oni s ispodprosječnom inteligencijom manje su sposobni nositi se sa stimulansima i kao rezultat toga podložniji su mentalnim bolestima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?cmd=Retrieve&db=PubMed&list_uids=7870865&dopt=Citation</ref> Pokazalo se da visoke razine [[neurotransmiter]]a [[dopamin]]a u [[mozak|mozgu]] smanjuju latentnu inhibiciju. Također su implicirane i neke disfunkcije drugih neurotransmitera, poput [[glutamat]]a, [[serotonin]]a i [[acetilholin]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6SYP-4CYWTDK-1&_user=10&_coverDate=02%2F10%2F2005&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=6b9be3ef3d90a2a171621595690c8e9c |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090208124838/http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6SYP-4CYWTDK-1&_user=10&_coverDate=02%2F10%2F2005&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=6b9be3ef3d90a2a171621595690c8e9c |archive-date=8. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> Niska latentna inhibicija nije mentalni poremećaj već više crta ličnosti i opis toga kako pojedinac apsorbira i asimilira podatke i stimulanse. Dalje, ona ne vodi nužno do mentalnog poremećaja ili kreativnog postignuća - ovo, poput mnogih drugih faktora u životu, zavisi od utjecaja iz okoline i predisponiranosti, bili ti utjecaji pozitivni (npr., obrazovanje) ili negativni (npr., zlostavljanje). Najbolji primjer osobe koja ima ovo stanje, iako je fiktivna ličnost, jeste [[Michael Scofield]], glavni lik [[SAD|američke]] hit-serije ''[[Prison Break]]''. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * http://www.news.harvard.edu/gazette/2003/10.23/01-creativity.html [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Učenje]] [[de:Klassische Konditionierung#Latente Hemmung]] iqbf598d1rs82ayl9ajaohp81senrjj 1 131312 3846870 1296389 2026-05-16T12:48:10Z Mhare 481 3846870 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} {{Stranica_za_razgovor}} qd33v27ld8pc28v3mqnufhhiwhdq4pa 1 131594 3846872 1296680 2026-05-16T12:48:56Z Mhare 481 3846872 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} {{Stranica_za_razgovor}} qd33v27ld8pc28v3mqnufhhiwhdq4pa 1 135952 3847145 3841459 2026-05-17T09:42:14Z Genetičar 181151 /* Zahtjev za izmjenu, 17. maj 2026 */ novi odlomak 3847145 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Zahtjev za izmjenu, 17. maj 2026 == *[https://www.youtube.com/watch?v=1DZt6q_cByQ] Ne pjeva šojka, nego [[sojka]]. Kreja je [[serbizam]] od [[kreha]], ala [[čoja]] od [[čoha]] ! Molim da u vanjske linkove stevite neku od verzija pjesme Zapjevela sojka ptica - misli zora je! Hoće li i vama svanuti?[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 11:42, 17 maj 2026 (CEST) je1di0zxiuuavthbdn8qy7060vanr3e 3847151 3847145 2026-05-17T09:56:00Z AnToni 2325 /* Zahtjev za izmjenu, 17. maj 2026 */ odgovor 3847151 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Zahtjev za izmjenu, 17. maj 2026 == *[https://www.youtube.com/watch?v=1DZt6q_cByQ] Ne pjeva šojka, nego [[sojka]]. Kreja je [[serbizam]] od [[kreha]], ala [[čoja]] od [[čoha]] ! Molim da u vanjske linkove stevite neku od verzija pjesme Zapjevela sojka ptica - misli zora je! Hoće li i vama svanuti?[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 11:42, 17 maj 2026 (CEST) *:U kojem je to rječniku "kreha"? Ima li neki relevantni izvor? Jesu li narodne pjesme izvori za Wikipediju? Zašto onda nije pjesma "Zapjevala kreha ptica"? Ne trpajte seoske i lokalne lokalizme na,Wikipediju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:56, 17 maj 2026 (CEST) 3fyq7pk0oza56rniquuqxbgurtw1cai 3847155 3847151 2026-05-17T10:09:47Z AnToni 2325 /* Zahtjev za izmjenu, 17. maj 2026 */ odgovor 3847155 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Zahtjev za izmjenu, 17. maj 2026 == *[https://www.youtube.com/watch?v=1DZt6q_cByQ] Ne pjeva šojka, nego [[sojka]]. Kreja je [[serbizam]] od [[kreha]], ala [[čoja]] od [[čoha]] ! Molim da u vanjske linkove stevite neku od verzija pjesme Zapjevela sojka ptica - misli zora je! Hoće li i vama svanuti?[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 11:42, 17 maj 2026 (CEST) *:U kojem je to rječniku "kreha"? Ima li neki relevantni izvor? Jesu li narodne pjesme izvori za Wikipediju? Zašto onda nije pjesma "Zapjevala kreha ptica"? Ne trpajte seoske i lokalne lokalizme na,Wikipediju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:56, 17 maj 2026 (CEST) *::Kreha je npr. poljski reper. Možete napraviti članak o njemu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 17 maj 2026 (CEST) r6b4vrvqcoqdakt8r1drylqhllynhkn 3847173 3847155 2026-05-17T11:05:21Z Genetičar 181151 /* Zahtjev za izmjenu, 17. maj 2026 */ odgovor 3847173 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Zahtjev za izmjenu, 17. maj 2026 == *[https://www.youtube.com/watch?v=1DZt6q_cByQ] Ne pjeva šojka, nego [[sojka]]. Kreja je [[serbizam]] od [[kreha]], ala [[čoja]] od [[čoha]] ! Molim da u vanjske linkove stevite neku od verzija pjesme Zapjevela sojka ptica - misli zora je! Hoće li i vama svanuti?[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 11:42, 17 maj 2026 (CEST) *:U kojem je to rječniku "kreha"? Ima li neki relevantni izvor? Jesu li narodne pjesme izvori za Wikipediju? Zašto onda nije pjesma "Zapjevala kreha ptica"? Ne trpajte seoske i lokalne lokalizme na,Wikipediju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:56, 17 maj 2026 (CEST) *::Kreha je npr. poljski reper. Možete napraviti članak o njemu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 17 maj 2026 (CEST) *:::Napravite vi, tu ste ekspert, a kreha je lijepa bosanska riječ, ja lovio pod tim imenom, nisam [[šojka|šojke]] ni [[sojka|sojke]], već krehe!!! [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 13:05, 17 maj 2026 (CEST) 63q3ylu1ju30vjb9kwq3nmluwi5kfo1 0 145146 3846959 3769398 2026-05-16T17:42:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846959 wikitext text/x-wiki {{Očistiti jednostavne linkove}} {{Infokutija softver | naziv = LibreOffice | logo = LibreOffice Logo Flat.svg | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = LibreOffice 25.2 start center.png | alt_snimka_ekrana = | tekst = Početni ekran verzije 25.2 | sklopivo = <!-- Šta god upišite u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = StarDivision | programer = [[The Document Foundation]] | prvo_izdanje = 25. 1. 2011. | obustavljeno = <!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite "da". U suprotnom, izostavite. --> | izgled_verzija = <!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --> | najnovija_stabilna_verzija = {{plainlist| * "Fresh": 7.5.0 / 2. 2. 2023. * "Still": 7.4.5 / 26. 1. 2023. }} | datum_najnovije_stabilne_verzije = | najnovija_probna_verzija = 7.5.0 RC3 | datum_najnovije_probne_verzije = 2. 2. 2023. | centralna_arhiva = <!-- {{URL|primjer.org}} --> | razvojno_stanje = | programski_jezik = [[C++]], [[Java (programski jezik)|Java]] i [[Python (programski jezik)|Python]] | operativni_sistem = [[Linux]], [[Windows]], [[macOS]], [[FreeBSD]], [[OpenBSD]], [[NetBSD]], [[Android (operativni sistem)|Android (preglednik)]] | platforma = [[IA-32]], [[x86-64]], [[ARMel]], [[ARMhf]], [[MIPS]], [[MIPSel]], [[PowerPC]], [[Sparc]], [[S390]], [[S390x]], [[IA-64]] | veličina = | standard = [[OpenDocument]] | jezici = | broj_jezika = 110 | fusnota_o_jezicima = | vrsta = Kancelarijski alat za obradu podataka | licenca = [[Mozilla Public License|MPLv2.0]] (sekundarna licenca [[GNU GPL]], [[LGPL|LGPLv3+]] ili [[Apache (licenca)|Apache]] 2.0) | alexa = | veb-sajt = {{URL|libreoffice.org}} | ažurirano = }} '''LibreOffice''' je komplet kancelarijskih alatki za obradu podataka, koga je razvila "The Document Foundation" kao besplatan softver i zamjena za postojeći [[OpenOffice.org]]. U potpunosti je kompatibilan sa ostalim uređivača podataka poput [[Microsoft Office]]-a, i dostupan je na nekoliko platformi. Cilj produkcije je da se napravi [[softver]] u podrški za [[ODF]] datoteke, bez ikakvog zahtjeva za izjavu [[Autorsko pravo|autorskih prava]]. Ime ''LibreOffice'' je sastavljeno od dvije riječi. Prva riječ ''Libre'', za [[Španski jezik|španskom]] i [[Francuski jezik|francuskom]] znači besplatan i slobodan, dok je druga riječ ''Office'' [[Engleski jezik|engleska]] riječ za kancelariju ili ured. The Document Foundation objavljuje program svakih šest mjeseci, te će uskoro zadati stalni raspored, pa će se LibreOffice objavljivati u martu i u septembru.<ref>http://wiki.documentfoundation.org/ReleasePlan</ref> LibreOffice je preuzet preko 1,3 milijona puta. Pre-instaliran je kao uobičajeni softver za obradu podataka na sljedećim operativnim sistemima: [[Ubuntu (Linux distribucija)|Ubuntu]],<ref>{{cite web|url=http://www.ubuntu.com/ubuntu/features/office-applications|title=Desktop features - Ubuntu|first=|last=Canonical|website=www.ubuntu.com|access-date=2. 5. 2018}}</ref> [[openSUSE]],<ref>{{cite web|url=http://news.opensuse.org/2011/03/07/opensuse-11-4-will-be-first-to-roll-out-with-libreoffice/|title=openSUSE 11.4 Will Be First To Roll Out With LibreOffice|publisher=|access-date=2. 5. 2018}}</ref> [[Linux Mint]],<ref>{{cite web|url=http://www.h-online.com/open/news/item/Linux-Mint-11-Katya-released-1250921.html|title=Linux Mint 11 "Katya" released - The H Open: News and Features|website=www.h-online.com|access-date=2. 5. 2018}}</ref> i [[Fedora Core|Fedora]].<ref>{{cite web|url=http://fedoraproject.org/wiki/Features/LibreOffice|title=Features/LibreOffice - Fedora Project Wiki|website=fedoraproject.org|access-date=2. 5. 2018}}</ref> {| class="wikitable" |- ! colspan="2" | Komponenta !! Opis |- | [[Datoteka:LibreOffice 7.5 Writer Icon.svg|32px]] | '''[[LibreOffice Writer|Writer]]''' | Program za obradu teksta, najsličniji programima [[Microsoft Word]] ili [[WordPerfect]]. Ponekad se koristi kao [[WYSIWYG]] uređivač.<ref>{{Cite web |url=http://www.libreoffice.org/features/writer/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120616132543/http://www.libreoffice.org/features/writer |archive-date=16. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Datoteka:LibreOffice 7.5 Calc Icon.svg|32px]] | '''[[LibreOffice Calc|Calc]]''' | Program za kalkulisanje (računanje) koji svojim izgledom sliči na programe [[Microsoft Excel]] i [[Lotus 1-2-3]], iako ima svoje jedinstvene osobine.<ref name="libreoffice.org">{{cite web|url=http://www.libreoffice.org/features/|title=Features - LibreOffice - Free Office Suite - Fun Project - Fantastic People|website=www.libreoffice.org|access-date=2. 5. 2018|archive-date=24. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201224020624/https://www.libreoffice.org/features|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.libreoffice.org/features/calc/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111120011252/http://www.libreoffice.org/features/calc |archive-date=20. 11. 2011 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Datoteka:LibreOffice 7.5 Impress Icon.svg|32px]] | ''' [[LibreOffice Impress|Impress]]''' | Prezentacijski program u ovom paketu, najsličniji programu [[Microsoft PowerPoint]]. Prezentacije mogu biti sačuvane u .[[SWF]] formatu, što bi dozvolilo da se puste na bilo kojem računaru koji ima instaliran Adobe Flash.<ref name="libreoffice.org"/><ref>{{Cite web |url=http://www.libreoffice.org/features/impress/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111117010506/http://www.libreoffice.org/features/impress |archive-date=17. 11. 2011 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Datoteka:LibreOffice 7.5 Base Icon.svg|32px]] | '''[[LibreOffice Base|Base]]''' | Program koji služi za menadžment baza podataka sličan programu [[Microsoft Access]]. LibreOffice Base dozvoljava korisnicima da kreiraju i uređuju baze podataka, pripremaju i razvijaju razne formulare i izvještaje za lagan pristup podacima. Poput Access-a, može se koristiti za razne sisteme baza podataka kao što su [[JET]], [[ODBC]], [[MySQL]] ili [[PostgreSQL]] formati.<ref>{{Cite web |url=http://www.libreoffice.org/features/base/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120107063659/http://www.libreoffice.org/features/base/ |archive-date=7. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Datoteka:LibreOffice 7.5 Draw Icon.svg|32px]] | '''[[LibreOffice Draw|Draw]]''' | Program za uređivanje vektorske grafike sličan programu [[Microsoft Visio]] te je kompatibilan sa ranijim verzijama [[CorelDRAW]] programa. Omogućava spojeve između oblika, koje se rasprostiru u raznim vrstama oblika kao što su razni dijagrami. Preko njega također možete objavljivati, te je po toj usluzi još sličniji programima [[Microsoft Publisher]] i [[Scribus]].<ref>{{Cite web |url=http://www.libreoffice.org/features/draw/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111120053522/http://www.libreoffice.org/features/draw |archive-date=20. 11. 2011 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Datoteka:LibreOffice 7.5 Math Icon.svg|32px]] | '''[[LibreOffice Math|Math]]''' | Aplikacija dizajnirana za pravljenje i uređivanje matematičkih formula. Aplikacija koristi vrstu [[XML]]-a za pravljenje formula, kao što je to pred-određeno u specifikacijama OpenDocument formata. Ove formule, mogu biti postavljene odnosno unešene u druge programe LibreOffice paketa, kao što su ''Writer'' i ''Calc''.<ref>{{Cite web |url=http://www.libreoffice.org/features/math/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111123100559/http://www.libreoffice.org/features/math |archive-date=23. 11. 2011 |url-status=dead }}</ref> |} == Historija == === Prvo pojavljivanje === 28. septembra 2010, nekoliko članova koju su radili na [[OpenOffice.org]] projektu, napravili su novu grupu koju su nazvali "The Document Foundation". The Document Foundation je kreirala LibreOffice kao nastavak na njihov prethodni projekt [[OpenOffice.org]], jer su imali razloga za brigu da će [[Oracle Corporation]] prestati sa razvojom OpenOffice.org-a, ili će staviti određena ograničenja, kao što su uradili sa projektom [[OpenSolaris]]. Nadalo se da će ime ''LibreOffice'' biti privremeno, jer su pozvali Oracle da postane član grupe The Document Foundation. Oracle je odbio bilo kakvu donaciju ili korištenje [[OpenOffice.org]]-a<ref>{{Cite web |url=http://www.documentfoundation.org/lists/announce/msg00000.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101101093512/http://www.documentfoundation.org/lists/announce/msg00000.html |archive-date=1. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref>, te je zatražio da svi članovi [[OpenOffice.org]] Savjeta Unije (engl. ''Community Council'') koji su imali ikakve veze sa [http://www.documentfoundation.org/ The Document Foundation] grupom, napuste pozicije, radi "sukoba interesa".<ref>{{cite web|url=http://arstechnica.com/open-source/news/2010/10/oracle-wants-libreoffice-members-to-leave-ooo-council.ars|title=Oracle wants LibreOffice members to leave OOo council|publisher=|access-date=2. 5. 2018}}</ref> [https://web.archive.org/web/20111113052031/http://go-oo.org/ Go-oo] projekt je prekinut za LibreOffice.<ref>{{cite web|url=http://go-oo.org/|title=go-oo.org|website=go-oo.org|access-date=2. 5. 2018|archive-url=https://www.webcitation.org/6344C4AJM?url=http://go-oo.org/|archive-date=9. 11. 2011|url-status=dead}}</ref> Sva poboljšanja na [[OpenOffice.org]]-u se trenutno programiraju za LibreOffice. Buduća poboljšanja bi trebali biti programirana specifično za LibreOffice.<ref>{{Cite web |url=http://www.documentfoundation.org/faq/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101006064110/http://www.documentfoundation.org/faq/ |archive-date=6. 10. 2010 |url-status=dead }}</ref> Oracle je u aprilu 2011. godine, izjavio da će prestati sa komercijonalnim razvojom OpenOffice.org zbog nedostataka programera.<ref>{{cite web|url=http://arstechnica.com/open-source/news/2011/04/oracle-gives-up-on-ooo-after-community-forks-the-project.ars|title=Oracle gives up on OpenOffice after community forks the project|publisher=|access-date=2. 5. 2018}}</ref> === Verzija 3.3 === [[Datoteka:LibreOffice Impress 3.3.png|mini|Program ''Impress'' u paketu LibreOffice 3.3.0]] LibreOffice 3.3.0 Beta 1, je bio baziran na beta verzije [[OpenOffice.org]]-a, te je bio dostupan za preuzimanje od 28. septembra 2010. godine - dana kad je "The Document Foundation" zvanično objavila svoj rad. Prva stabilna verzija 3.3, je objavljena 25. januara 2011.<ref>{{cite web|url=http://blog.documentfoundation.org/2011/01/25/the-document-foundation-launches-libreoffice-3-3/|title=The Document Foundation launches LibreOffice 3.3 - The Document Foundation Blog|website=blog.documentfoundation.org|access-date=2. 5. 2018}}</ref> Zbog toga što su The Document Foundation i većina programera primijetili da će LibreOffice zamijeniti [[OpenOffice.org]], nastavili su sa predodređenim numerisanjem. Radi Oracle-ovih autorskih prava, u OpenOffice.org paketu nisu omogućene sve funkcije koje su sada počele biti dostune u verziji 3.3 LibreOffice-a. Većina funkcija u verziji 3.3, je bila usvojena od već napravljenih proširenja i alternative na Go-oo projekt. Neke od jedinstvenih funkcija su:<ref>{{cite web|url=http://www.libreoffice.org/download/new-features-and-fixes/|title=Download LibreOffice - LibreOffice - Free Office Suite - Fun Project - Fantastic People|website=www.libreoffice.org|access-date=2. 5. 2018|archive-date=16. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216231605/https://www.libreoffice.org/download/new-features-and-fixes/|url-status=dead}}</ref> * Unos [[SVG]] slika * [[Lotus Word Pro]] i [[MS Works]] filteri za unos * Poboljšani unos [[WordPerfect]] datoteka * Dijaloške kutije za naslove strana * Navigator omogućava prikazivanje naslova u standardnom pregledu * "Eksperimentalan" način rada, dozvoljava korisnicima korištenje nezavršenih funkcija. * Poneka preinstalirana proširenja kao što je Pregledavač Prezentacija u Impress-u. * Ikone dokumenata šifrirane po bojama. === Verzija 3.4 === Još jedno veće izdanje LibreOffice paketa je 3.4, objavljeno 3. juna 2011. Iako jeste završeno u potpunosti v3.4, kako je to naglašeno na LibreOffice web stranici ima neke poznate probleme. Stoga je najprikladnije da verzija 3.3.2 bude dostupna svima. Najviše problema u verziji 3.4 je sa kompatibilnošću sa Microsoft Office-om. Nove funkcije i poboljšanja su sljedeća: * Manje korištenje memorije.<ref name="developer.com">{{cite web|url=http://www.developer.com/open/libreoffice-3.3-frees-open-source-office-suite.html|title=LibreOffice 3.3 Frees Open Source Office Suite - Developer.com|website=www.developer.com|access-date=2. 5. 2018|archive-date=29. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129171956/https://www.developer.com/open/libreoffice-3.3-frees-open-source-office-suite.html|url-status=dead}}</ref> * Smanjeno pouzdanje na Javu.<ref name="developer.com"/> * Prijelaz na [[GNU Compiler Collection|GCC]] i GNU MAKE radi [[Windows]] [[Operativni sistem|operativnih sistema]].<ref>{{cite web|url=http://people.gnome.org/~michael/blog/2011-05-09-libreoffice-fud.html|title=Stuff Michael Meeks is doing|website=people.gnome.org|access-date=2. 5. 2018|archive-date=8. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808110026/https://people.gnome.org/~michael/blog/2011-05-09-libreoffice-fud.html|url-status=dead}}</ref> * Promjena stila može biti testirana, te ako je neprikladna može biti resetirana u edit programskim menijima program Writer, bez potrebe zatvaranja dijaloga da bi se promijenio stil.<ref>{{cite web|url=http://planet.documentfoundation.org/|title=The Document Foundation Planet|website=planet.documentfoundation.org|access-date=2. 5. 2018}}</ref> * Poboljšanja programa Calc, uključujući povećane brzine i kompatibilnost sa Microsoft Excelom, kao i pivot tabele (prije zvane DataPilot u OpenOffice.org i LibreOffice), te podrška za neograničeni broj polja.<ref name="documentfoundation.org">{{cite web|url=http://blog.documentfoundation.org/2011/06/03/the-document-foundation-announces-libreoffice-3-4-0/|title=The Document Foundation announces LibreOffice 3.4.0 - The Document Foundation Blog|website=blog.documentfoundation.org|access-date=2. 5. 2018}}</ref> * Poboljšan korisnički interfejs u programima Writer, Impress i Draw, tako da bi u GTK+ na [[Linux]] sistemima mogli pružiti bolju integraciju.<ref name="documentfoundation.org"/> * Nekoliko hiljada linija koda na [[Njemački jezik|njemačkom]] je prevedeno na [[engleski jezik]] i preko 5,000 linija koda označenog kao "dead", je uklonjeno iz ''Writer''-a, ''Calc''-a i ''Impress''-a.<ref name="documentfoundation.org"/> == Podržani formati == LibreOffice može uvesti i izvesti razne formate datoteka; mada je izvorna (engl. ''native'') vrsta koju LibreOffice stvara - [[OpenDocument]]. Formati koju su podržani (za čitanje i pisanje) uključuju i one od strane [[Microsoft Office]]-a, kao i novije Office Open [[XML]] formate koje se koriste od [[Microsoft Office|Microsoft Office 2007]] sa nastavcima .docx, .pptx i .xlsx. Pored toga, LibreOffice također podržava i starije Microsoft Office formate - .doc, .ppt i .xls. LibreOffice još može da sačuva datoteke u .[[RTF]] i [[OpenOffice.org]] [[XML]] formatu. Mogu se zaštititi XLS datoteke s određenom šifrom, ali pošto ima samo osnovno zaključavanje nije veoma kompatibilan (npr. sa programom Gnumeric). LibreOffice ima podršku za VBA macro, što omogućava unos is sljedećih programa: [[MS Works]] i [[Lotus Word Pro]]. LibreOffice Draw ima izvornu podršku da otvori [[SVG]] datoteke, dok OpenOffice.org zahtjeva proširenje.[34] Poboljšano je EMF crtanje i unos iz [[WordPerfect]] Graphics programa. Izvoženje može biti obavljeno i u formatima koji nisu dostupni za uređivanje, što znači da se svaki dokument može izvesti kao .[[PDF]] datoteka. Svaka prezentacija se može izvesti kao .[[SWF]] datoteka. Možete uvesti i dokumente koji su ograničeni na samo čitanje (engl. ''read-only''). == Upoređivanje sa OpenOffice.org == === Prednosti === * LibreOffice radi brže na nekim operacijama za razliku od OpenOffice.org, pogotovo kod starijih računara koji imaju manje RAM-a. * Sve instalacije LibreOffice-a imaju punu, stranu podršku za rječnike. Rječnici sadržavaju podatke za provjeru pravopisa i tzv. "pisanje sa crticom". LibreOffice izdanja pružaju mnogo rječnika u različitim jezicima, ali [[OpenOffice.org]] i kasnija izdanja više ne pružaju veliki broj jezika (samo primarni i sekundarni). Rječnici se moraju preuzeti nakon instalacije [[OpenOffice.org]]-a 3.0 ili kasnijih izdanja.<ref>{{cite web|url=http://wiki.services.openoffice.org/wiki/Dictionaries|title=Dictionaries - Apache OpenOffice Wiki|website=wiki.services.openoffice.org|access-date=2. 5. 2018|archive-date=12. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120512051114/http://wiki.services.openoffice.org/wiki/Dictionaries|url-status=dead}}</ref> Dodavanje više rječnika utiče direktno na performanse. === Funkcije === * LibreOffice uključuje [[3D računarska grafika|3D]] efekte u prezentacijama. * GStreamer se koristi za prikaz multimedijskih sadržaja na [[Linux]]-u. * LibreOffice koristi kombo kutiju umjesto zoom dugmeta u [[OpenOffice.org]]. Kasnije OOo 2.x verzije imaju statusnu traku koja se može kliknuti za meni u zoom-u (uvećavanju). Slider za zoom je prvi put predstavljen u OOo 3.0 Writer pa kasnije dodat u OOo 3.1 ''Calc'', ''Impress'' i ''Draw'' komponente. * LibreOffice Calc ima funkciju zvanu "Solver" koja je drugačija od [[OpenOffice.org]]-ove "Solver" funkcije. === Ostale razlike === * LibreOffice koristi "Tango" stil za prečice aplikacija, kao i za ikone privezanih datoteka. Također se koristi za trake alatki i menije. [[OpenOffice.org]] koristi male ikone ponuđene ili u "Classic" ili "Galaxy" vrstama.<ref>{{cite web|url=http://tango.freedesktop.org/Tango_Showroom#OpenOffice.org|title=Tango Showroom - Tango Desktop Project|website=tango.freedesktop.org|access-date=2. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906111805/http://tango.freedesktop.org/Tango_Showroom#OpenOffice.org|archive-date=6. 9. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://ui.openoffice.org/nonav/VisualDesign/OOo30MimeType.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110727154913/http://ui.openoffice.org/nonav/VisualDesign/OOo30MimeType.html |archive-date=27. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.oooninja.com/2008/04/galaxy-icon-set-theme-look.html|title=Galaxy icon set - OpenOffice.org Ninja|website=www.oooninja.com|access-date=2. 5. 2018}}</ref> * LibreOffice nema isti plan objavljivanja kao OpenOffice.org tako da se nova izdanja neće podudarati sa onima od Oracla. * Proširenje za unos PDF datoteka je uključeno u LibreOffice. * Korištenje Jave se smanjuje da bi se pojačala brzina i sigurnost od eksploatacije Jave. * Prvi put kad se otvori OpenOffice.org, čarobnjak se otvori koji pomaže postaviti korisničko ime i registracijski proces. Ovaj čarobnjak je isključen u LibreOffice kompletu. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.libreoffice.org/ Službeni sajt] * [https://www.documentfoundation.org/ The Document Foundation] [[Kategorija:Uredski paketi]] 9s7aeh6qsscfg4xl703vopnpn7xmkbp 0 148088 3847063 3833178 2026-05-16T23:02:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847063 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo | ime= M53/59 Praga | slika=[[Datoteka:M53 Praga.jpg|300 px]] | opaska= | namjena= samohodni protivavionski top | zemlja porijekla= [[Čehoslovačka]] | posada= 4 | dužina= 6.92 m | širina= 2.35 m | visina= 2.95 m | težina= 10.3 tone | oklop= 10 mm | primarno= dvocijevni protivavionski top 30 mm | sekundarno= | pogon= Tatra T 912-2 6-cil vodom hlađen diesel motor | snaga= 110 KS | suspenzija= | cestovna_brzina= 60 km/h | omjer_snage_i_težine= 10.7 ks/tona | domet= 500 km }} '''M53/59 Praga''' je naziv za samohodni protivavionski dvocjevni top 30 mm porijeklom iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] koji je uveden u vojnu upotrebu čehoslovačkoj vojsci pod nazivom '''Praga PLDvK vz. 53/59 - "Ještěrka"'''. Ovo se oružje pokazalo veoma uspješno tokom ratova na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. ==Opis== M53/59 Praga se sastoji od oklopnog trupa i topa koji se nalazi na stražnjem dijelu oklopnog trupa. Oklopni trup protivavionskog vozila se nalazi na modifikovanom dijelu kamiona Praga V-3S 6 × 6. U prednjem dijelu oklopnog trupa se nalazi kabina za posadu i motor. Kabina vozila je oklopljena čelikom debljine 10 mm. U kabini su se nalazila četiri člana posade, i u kabini nišandžije jedan član posade. U gornjem dijelu kabine nalazi se osmatračnica, dok se u čeonom dijelu nalaze dva čeona prozora, od kojih jedan koristi vozač za upravljanje vozilom, a drugi komandir odjeljenja. U stražnjem dijelu vozila se nalazi horizontalna platforma, na kojoj je montiran protiavionski top-PAST 30 / 2 mm M53/59/70 sa sistemom za upravljanje vatrom J171A. PAST 30 / 2 mm namijenjen je za gađanje ciljeva u zračnom prostoru na daljinama do 3000 metara i visini do 2500 metara. Ovo oružje se može koristiti i protv pješadije i utvrđenih objekata na zemlji. Borbeni komplet metaka topa je 600 metaka. Ima 8 okvira koji se pune po 50 metaka. Okviri se postavljaju na topove sa gornje strane. Top se okreće 360 ​​° oko svoje osi, cijevi topa se pomijeraju od -10 ° do +85 °. Brzina gađanja topa je 30 metaka u minuti. Top koristi optički nišan.<ref>http://oklop2.tripod.com/praga/m53.htm{{Mrtav link}}</ref> ==Borbena upotreba== M53/59 Praga je namijenjena za gađanje niskoletećih aviona i helikoptera u visini do 2500 metara ona je korštena tokom [[Rat u SFRJ|Rata u SFRJ]] protiv pješadije i ciljeva na kopnu gdje se pokazala kao dobro oružje. ==Korisnici== *{{ZID|Bosna i Hercegovina}} *{{ZID|Egipat}} *{{ZID|Libija}} *{{ZID|Slovačka}} ==Reference== {{reference}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Protivzračna odbrana]] if8rca9uqm97bj7rbloyv6sijtg0nfx 10 150600 3846990 3710356 2026-05-16T19:19:40Z KWiki 9400 3846990 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji strijelci Bundeslige | naslov = [[Najbolji strijelci Bundeslige|Najbolji strijelci]] [[Bundesliga|Bundeslige]] | naslovstil = background: gold; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 1964:&nbsp;[[Uwe Seeler|Seeler]] * 1965:&nbsp;[[Rudolf Brunnenmeier|Brunnenmeier]] * 1966:&nbsp;[[Lothar Emmerich|Emmerich]] * 1967:&nbsp;[[Lothar Emmerich|Emmerich]] / [[Gerd Müller|G. Müller]] * 1968:&nbsp;[[Hannes Löhr|Löhr]] * 1969–1970:&nbsp;[[Gerd Müller|G. Müller]] * 1971:&nbsp;[[Lothar Kobluhn|Kobluhn]] * 1972–1973:&nbsp;[[Gerd Müller|G. Müller]] * 1974:&nbsp;[[Jupp Heynckes|Heynckes]] / [[Gerd Müller|G. Müller]] * 1975:&nbsp;[[Jupp Heynckes|Heynckes]] * 1976:&nbsp;[[Klaus Fischer|Fischer]] * 1977:&nbsp;[[Dieter Müller|D. Müller]] * 1978:&nbsp;[[Dieter Müller|D. Müller]] / [[Gerd Müller|G. Müller]] * 1979:&nbsp;[[Klaus Allofs|K. Allofs]] * 1980–1981:&nbsp;[[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] * 1982:&nbsp;[[Horst Hrubesch|Hrubesch]] * 1983:&nbsp;[[Rudi Völler|Völler]] * 1984:&nbsp;[[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] * 1985:&nbsp;[[Klaus Allofs|K. Allofs]] * 1986:&nbsp;[[Stefan Kuntz|Kuntz]] * 1987:&nbsp;[[Uwe Rahn|Rahn]] * 1988:&nbsp;[[Jürgen Klinsmann|Klinsmann]] * 1989:&nbsp;[[Thomas Allofs|T. Allofs]] / [[Roland Wohlfarth|Wohlfarth]] * 1990:&nbsp;[[Jørn Andersen|Andersen]] * 1991:&nbsp;[[Roland Wohlfarth|Wohlfarth]] * 1992:&nbsp;[[Fritz Walter (1960)|Walter]] * 1993:&nbsp;[[Ulf Kirsten|Kirsten]] / [[Anthony Yeboah|Yeboah]] * 1994:&nbsp;[[Stefan Kuntz|Kuntz]] / [[Anthony Yeboah|Yeboah]] * 1995:&nbsp;[[Mario Basler|Basler]] / [[Heiko Herrlich|Herrlich]] * 1996:&nbsp;[[Fredi Bobič|Bobič]] * 1997–1998:&nbsp;[[Ulf Kirsten|Kirsten]] * 1999:&nbsp;[[Michael Preetz|Preetz]] * 2000:&nbsp;[[Martin Max|Max]] * 2001:&nbsp;[[Sergej Barbarez|Barbarez]] / [[Ebbe Sand|Sand]] * 2002:&nbsp;[[Márcio Amoroso|Amoroso]] / [[Martin Max|Max]] * 2003:&nbsp;[[Thomas Christiansen|Christiansen]] / [[Giovane Élber|Élber]] * 2004:&nbsp;[[Aílton]] * 2005:&nbsp;[[Marek Mintál|Mintál]] * 2006:&nbsp;[[Miroslav Klose|Klose]] * 2007:&nbsp;[[Theofanis Gekas|Gekas]] * 2008:&nbsp;[[Luca Toni|Toni]] * 2009:&nbsp;[[Grafite]] * 2010:&nbsp;[[Edin Džeko|Džeko]] * 2011:&nbsp;[[Mario Gómez|Gómez]] * 2012:&nbsp;[[Klaas-Jan Huntelaar|Huntelaar]] * 2013:&nbsp;[[Stefan Kießling|Kießling]] * 2014:&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] * 2015:&nbsp;[[Alexander Meier|Meier]] * 2016:&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] * 2017:&nbsp;[[Pierre-Emerick Aubameyang|Aubameyang]] * 2018–2022:&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] * 2023:&nbsp;[[Niclas Füllkrug|Füllkrug]] / [[Christopher Nkunku|Nkunku]] * 2024–2026:&nbsp;[[Harry Kane|Kane]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 3nroee5jmihdogydyfw2ek6mnufgir9 0 164247 3847144 3836721 2026-05-17T09:39:50Z Boja02 98016 /* */ 3847144 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija glumac |ime= Gillian Anderson |ime_pri_rođenju= Gillian Leigh Anderson |mjesto_rođenja= [[Chicago]] |mjesto_smrti= |slika= Gillian Anderson Cannes Film Festival 2026 02 (cropped).jpg |opis= |datum_rođenja= [[9. august]] [[1968.]] |datum_smrti= |godine_aktivnosti= 1986. – |pseudonim= |veb-sajt= gilliananderson.ws/ |supružnik= [[Clyde Klotz]] (1994–1997) <br> [[Julian Ozanne]] (2004–2006) |značajna_djela= [[Dana Scully]] (''[[Dosjei X (serija)|Dosjei X]]'') |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= '''[[Zlatni globus za najbolju glumicu - drama|Najbolja glumica - drama]]''' <br> 1997: ''[[Dosjei X (serija)|Dosjei X]]'' |emmy= '''Najbolja glumica u dramskoj seriji''' <br> 1995: ''[[Dosjei X (serija)|Dosjei X]]'' |cesar= |goya= |tony= |ostale nagrade= }} '''Gillian Leigh Anderson''', [[Red Britanskog Carstva|OBE]], [[SAD|američko]]-[[UK|britanska]] je [[TV|televizijska]] i [[Pozorište|pozorišna]] [[glumac|glumica]] i aktivistica. Najpoznatija je po ulozi [[Dana Scully|Dane Scully]] u [[naučna fantastika|naučno-fantastičnoj]] seriji ''[[Dosjei X (serija)|Dosjei X]]''. Osim toga, glumila je i u filmovima ''Kuća veselja'' (2000), ''Posljednji škotski kralj'' (2006) i u dva filma franšize ''Dosjei X'': ''[[Dosjei X (1998)|''Dosjei X'']] (1998) i ''[[Dosjei X: Želim vjerovati]]'' (2008). Između ostalih dobitnica je sljedećih nagrada: [[EMI nagrada za najbolju glavnu glumicu u dramskoj seriji]], [[Zlatni globus za najbolju glumicu - drama|Najbolja glumica - drama]] i dvostruke [[Nagrada Udruženja glumaca za najbolju glumicu u dramskoj seriji|Nagrade Udruženja glumaca za najbolju glumicu u dramskoj seriji]]. == Život == === Rane godine === Gilian je engleskog i irskog porijekla, a rođena je u [[Chicago|Chicagu]] kao kći Rosemary Anderson, računarske analitičarke, i Edwarda Andersona, koji je posjedovao postprodukcijsku kompaniju.<ref>{{Cite news|last=Merrell|first=Sue|coauthors=|title=Charity, celebrity blend well, actress says| publisher= gilliananderson.ws| work=The Grand Rapids Press| date=18. 5. 2007| url= http://www.gilliananderson.ws/transcripts/07_09/07grandrapids.shtml|access-date=13. 9. 2010}}</ref> Najstarije je dijete u porodici, a ima još i brata Aarona i sestru Zoe. Uskoro nakon njenog rođenja porodica se preselila na [[Portoriko]], gdje su ostali 15 mjeseci, da bi se potom preselili u Albany Road u [[London]] na insistiranje oca Edwarda, koji je želio steći filmsku [[diploma|diplomu]] na tamošnjoj filmskoj akademiji. Kad je imala 11 godina, njena porodica ponovo se vratila u SAD, i to u [[Grand Rapids (Michigan)|Grand Rapids]] u [[Michigan]]u.<ref>{{cite news|last=Thompson|first=Jonathan|title=Gillian Anderson: Just don't ask her about aliens|url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/theatre-dance/features/gillian-anderson-just-dont-ask-her-about-aliens-604701.html|access-date=6. 10. 2010|newspaper=The Independent|date=17. 11. 2002}}{{Mrtav link}}</ref> Devet godina provedenih u Londonu bilo je dovoljno da Gillian stekne britanski naglasak, koji će joj pri povratku u Ameriku donijeti mnoga zadirkivanja od strane vršnjaka. Međutim, brzo je usvojila odgovarajući naglasak američkog Srednjeg zapada tako da i dan danas, zavisno od mjesta gdje se nalazi, koristi različite akcente. Tako je, npr, u intervjuu sa [[Jay Leno|Jayem Lenom]] koristila američki naglasak da bi se u intervjuu s [[Michael Parkinson|Michaelom Parkinsonom]] vratila britanskom naglasku.<ref>{{cite web|last=Farndale |first=Nigel |url= http://www.telegraph.co.uk/culture/theatre/5256285/Gillian-Anderson-bares-all.html |title=Gillian Anderson bares all |work=the Daily Telegraph |date=1. 5. 2009 |access-date=24. 3. 2010}}</ref><ref>{{cite web |author= N. N. |url=http://www.youtube.com/watch?v=DlaUOqgZgAM |title=Gillian Anderson interview&nbsp;— Parkinson&nbsp;— BBC |publisher=YouTube |date=17. 9. 2007 |access-date=24. 3. 2010}}</ref><ref>{{cite web|date=20. 1. 2009 |url= http://www.youtube.com/watch?v=DiBbADtJYH0 |title=Gillian Anderson on Jay Leno, Part 1 |publisher=YouTube |date= |access-date=24. 3. 2010}}</ref> U [[Michigan]]u je pohađala osnovnu, a onda i srednju školu, program za nadarene učenika s jakim naglaskom na humanističkih nauke, koju je i završila 1986. Tih godina pokazivala je svoju buntovnu narav te je ranih 1980-ih godina imala [[pirsing]] na nosu, oblačila se kao [[punk|pankerica]], a kosu je farbala u različite boje. Njene kolege iz srednje škole smatrali su je "najbizarnijom" učenicom ili "razrednim klaunom" i slično. Da bi opravdala te [[epitet]]e, Gillian je pred kraj mature uhvaćana kako bravu na vratima srednje škole pokušava ispuniti [[ljepilo]]m.<ref>{{cite web| url=http://www.gilliananderson.ws/transcripts/96_97/9710us.shtml | title=Gillian Anderson Uncensored | author= Margy Rochlin |date = oktobar 1997| publisher=[[US Weekly|US magazine]] | access-date=4. 10. 2006}}</ref> Za vrijeme srednje škole Gillian je bila zainteresirana za pomorsku biologiju, a počela se zanimati i za glumu te je nastupala je u lokalnom pozorištu. Poslije se upisala na kurs u Nacionalnom pozorištu Velike Britanije u [[Ithaca (New York)|Ithaci]] ([[New York (savezna država)|New York]]), a zatim i u dramsku školu "Goodman" na Univerzitetu De Paul u Chicagu, gdje je stekla i diplomu. === Karijera === [[Datoteka:GillianAnderson2008-cropped.jpg|upright|mini|Gillian Anderson trudna sa sinom Felixom na premijeri filma ''[[Dosjei X: Želim vjerovati]]'' (25. 7. 2008)]] Sa 20 godina preselila se u [[New York]], gdje je glumila u tamošnjim pozorištima, ali i radila kao konobarica da bi preživjela. Na sebe je privukla pažnju nastupom u drami Alana Ayckbourne "Odsutni prijatelji", odigranoj u pozorišnom klubu [[Manhattan]], za što je dobila nagradu "Pozorišni svijet". Godine 1992. seli se u [[Los Angeles]], gdje je ostvarila i filmski debi u filmu ''Home fires burning''. Producent [[Chris Carter]] je 1993. insistirao kod [[Fox Broadcasting Company|FOX-ovih]] [[filmski producent|producenata]] da upravo Gillian Anderson tumači ulogu glavne agentice Dane Scully u seriji ''Dosjei X''.<ref>{{cite web| url=http://www.gilliananderson.ws/about/bio1.shtml | title=The Official Gillian Anderson Website&nbsp;— About Gillian&nbsp;— Biography | work=gilliananderson.ws | access-date=4. 10. 2006}}</ref> To je uspio nakon teške borbe, u kojoj su "Foxovi" šefovi zastupali mišljenje da je za glavnu žensku ulogu potrebna nešto "seksipilnija" glumica. Naime, TV-mreža FOX je za potrebe snimanja serije Dosjei X u [[Vancouver]]u poslala 13 glumica ali je uz pomoć Cartera Gillian ipak izabrana za ulogu FBI agentice. Serija je snimana u [[Vancouver]]u, a zatim i u Los Angelesu u ukupno 9 sezona, a za ulogu agentice Scully Gillian je osvojila nekoliko prestižnih nagrada, među kojima i ''[[Emmy nagrada|Emmy]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.emmys.com/celebrities/gillian-anderson |title=Gillian Anderson Emmy Nominated |access-date=3. 3. 2012 |archive-date=22. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622110823/http://www.emmys.com/celebrities/gillian-anderson |url-status=dead }}</ref> i ''[[Zlatni globus]]''. Za vrijeme snimanja ove serije upoznala je [[scenograf]]a Clydea Klotza, s kojim će se poslije i vjenčati. 1998. godine odigrala je glavnu žensku ulogu u prvom filmu [[Film Dosjei X|‘’Dosjei X’’]] a 2008. godine i u drugom filmu Dosjei X: Želim vjerovati. 1999. godine, posudila je glas za sporednu ulogu u engleskoj sinhronizaciji ostvarenja ''[[Princeza Mononoke]]'' [[Hayao Miyazaki]]ja, i to za ulogu Moroe. Također je sudjelovala u ''[[Vaginini monolozi|Vagininim monolozima]]'' od [[Eve Ensler]]. Tokom 2006. i 2007. godine Gilian se pojavila u dva britanska filma: ''Posljednji škotski kralj'' (2006) i ''Nevini'' (2007). Gillian tumači i ulogu Nore u [[Kuća lutaka|Kući lutaka]] [[Henrik Ibsen|Henrika Ibsena]] u londonskom West Endu, tokom ograničenog angažmana, koji je trajao od 14. maja do 18. jula 2009. === Porodični život === Prilikom snimanja prve sezone serije Dosjei X, Gillian se upoznala sa scenografom Clydeom Klotzom s kojim se vjenčala početkom 1994. 25. septembra 1994. rodila je kćer Piper Maru, a sa suprugom se rastala početkom 1997.<ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/film/2006/may/07/tvbaftas2006.television|title=The magnificent Anderson|date=7. 5. 2006|author=Harriet Lane|publisher=The Observer|access-date=5. 2. 2012}}</ref> U decembru 2004. Gillian se udala za svog drugog muža, Juliana Ozannea, u selu Shella na ostrvu Lamu, u blizini [[Kenija|Kenije]]. Anderson i Ozanne objavili su razvod 21. aprila 2006.<ref>{{cite web| url= http://www.dailymail.co.uk/pages/live/articles/showbiz/showbiznews.html?in_article_id=383845&in_page_id=1773 | title= X Files star now to become X-wife | date=22. 4. 2006 | publisher=Daily Mail | access-date=4. 10. 2006}}</ref> S trenutnim partnerom Markom Griffithsom ima dva sina, Oscara (rođen 1. novembra 2006) <ref>{{Cite news | url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,2087-2460323,00.html | title=Boy for Scully and Mr X | date=19. 11. 2006 | author= | publisher=The Times | access-date=18. 11. 2006 | location=London }}{{Mrtav link}}</ref> i Felixa (rođen 15. oktobra 2008).<ref>{{cite web|url=http://www.people.com/people/article/0,,20234661,00.html|title=Gillian Anderson Welcomes a Son|date=20. 10. 2008|publisher=People.com|access-date=5. 2. 2012|archive-date=11. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120511104313/http://www.people.com/people/article/0,,20234661,00.html|url-status=dead}}</ref> Čitaoci magazina [[FHM]] su 1996. u takmičenju za najseksi ženu na svijetu svrstali Gillian Anderson među 100 najseksi žena svijeta.<ref>{{cite web|url=http://www.gilliananderson.ws/transcripts/96_97/96fhmsup.shtml |title=FHM #81 |author= Gillian Anderson Official Site }}</ref> Godine 1997. magazin ''People'' ju je uvrstio u Top 50 najljepših žena na svijetu.<ref>{{cite web|url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20122101,00.html|title=Gillian Anderson - Most Beautiful, Gillian Anderson: People.com|date=12. 5. 1997|access-date=26. 2. 2012|archive-date=19. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120419070733/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20122101,00.html|url-status=dead}}</ref> ==Filmografija== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naziv ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- | 1986. | [[Tri u jednom (film)|Tri u jednom]] | Žena 1 | B&W studentska produkcija |- | 1988. | [[Stvar izbora(film)|Stvar izbora]] | | B&W studentska produkcija |- | 1992. | [[Skretanje (film)|Skretanje]] | April Cavanaugh | |- | 1993–2002. | [[Dosjei X|Dosjei X (serija)]] (serija) | [[Dana Scully]] | Serija<br>[[Nagrada Emmy za najbolju glumicu – Dramska serija]], 1997<br>[[Zlatni globus za najbolju glumicu u konkurenciji najbolja TV serija - drama]], 1997<br>[[Nagrada Saturn za najbolju glumicu na televisiji]], 1997<br>[[Nagrada Blockbuster Entertainmenta za najpopularniju Sci-Fi glumicu]], 1999<br> |- | 1998. | [[Chicago Cab]] | Brenda | |- | 1998. | [[Moćni (film)|Moćni]] | Loretta Lee | |- | 1998. | [[Igrajući srcem]] | Meredith | |- | 1999. | [[Princeza Mononoke]] | Moro | Posudila glas |- | 2000. | [[Kuća veselja]] | Lily Bart | |- | 2005. | [[Moćni Kelt]] | Kate | |- | 2005. | [[Pusta kuća]] | Lady Dedlock | Nominiran za nagradu [[Britanska filmska akademija|Britanske filmske akademije za najbolju žensku ulogu]]<br> Nominiran za [[Zlatni globus|Zlatni globus za najbolju glumicu - Mini serije ili Televizijski film]] |- | 2006. | [[Posljednji škotski kralj]] | Sarah Merrit | |- | 2007. | [[Nevini]] | Alice Comfort | |- | 2008. | [[Dosjei X: Želim vjerovati]] | Dana Scully | |- | 2008. | [[Kako izgubiti prijatelje i otuđiti se od ljudi]] | Eleanor Johnson | |- | 2009. | [[Boogie Woogie]] | Jean Maclestone | |- | 2010. | [[Svako ljudsko srce]] | Vojvotkinja od Windsora | Nominiran za nagradu [[Britanska filmska akademija|Britanske filmske akademije za najbolju sporednu žensku ulogu]] |- | 2011. | [[Ponovno rođenje Johnnya Englisha]] | Pamela Thornton | |- | 2011. | [[Moby Dick (mini serija)|Moby Dick]] | Elizabeth | TV mini serija |- | 2011. | [[Velika očekivanja (TV serijal)|Velika očekivanja]] | Havisham | |- | 2012. | [[Sestra (film)|Sestra]] | | |- | 2012. | [[Plesač sjene (film)|Plesač sjene]] | |Planirano je da se film prikaže na 62. [[Berlinski filmski festival|Filmskom festivalu u Berlinu]] u Februaru 2012. godine<ref name="PressRelease20Jan">{{cite web |url=http://www.berlinale.de/en/presse/pressemitteilungen/alle/Alle-Detail_13012.html |title=18 World Premieres in the Competition |date=20. 1. 2012 |access-date=20. 1. 2012 |work=berlinale.de |archive-date=25. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120625232657/http://www.berlinale.de/en/presse/pressemitteilungen/alle/Alle-Detail_13012.html |url-status=dead }}</ref> |- | 2012. | [[Pa (film)|Pad]] | Detektiv Gibson | Početak prikazivanja serije se planira za kraj 2012. godine.<ref name="thefall">{{cite web|title=BBC Two Orders New Drama Series Starring Gillian Anderson|url=http://www.tvwise.co.uk/2012/02/bbc-two-orders-new-drama-series-starring-gillian-anderson/|work=TVWise|date=3. 2. 2012|access-date=4. 2. 2012|archive-date=26. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150626141524/http://www.tvwise.co.uk/2012/02/bbc-two-orders-new-drama-series-starring-gillian-anderson/|url-status=dead}}</ref> |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gillian Anderson}} {{imdb_name|id=0000096|name=Gilian Anderson}} * [http://www.gilliananderson.ws/ Službeni sajt] * [https://web.archive.org/web/20051030050304/http://www.bbc.co.uk/drama/faces/gillian_anderson.shtml BBC Drama Faces&nbsp;– Gillian Anderson] * [http://www.emmys.com/celebrities/gillian-anderson Gillian Anderson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130622110823/http://www.emmys.com/celebrities/gillian-anderson |date=22. 6. 2013 }} na Emmys.com {{Dosjei X}} {{Zlatni globus za glumicu u TV-drami}} {{Zlatni globus za sporednu TV-glumicu}} {{Emmy za glumicu u dramskoj seriji}} {{DEFAULTSORT:Anderson, Gillian}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Chicago]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Saturn"]] 7cbgcekiwjx2qexlh4d3h99gommi31j 0 166983 3847095 3844512 2026-05-17T03:49:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847095 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija snukeraš | ime = Mark Selby | slika = Mark Selby at Snooker German Masters (DerHexer) 2015-02-04 02.jpg | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Leicester]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | država = {{ZID|Engleska}} | nadimak = ''The Jester from Leicester'' <br> ''Mark the Shark'' <br> ''The Hoover'' <br> ''Stickability Selby'' <br> ''Sel Boy'' | profesionalni_početak = 1999. | najbolje_mjesto_na_listi = '''[[Spisak svjetskih brojeva 1 u snukeru|1.]]''' | trenutno_mjesto_na_list = 1 (2. 5. 2017) | novčane_nagrade = 4.242.516 [[Britanska funta|£]]<ref name="CueTracker">{{cite web|title=Prize Money - All-time, Professional|url=http://cuetracker.net/Players/Mark-Selby/Career-Total-Statistics|publisher=CueTracker - Snooker Database|access-date=2. 5. 2017}}</ref> | najveći_brejk = [[Maksimalni brejk|147]] <small>(2 puta))</small> | kraj_karijere = | trocifreni_brejkovi = 474<ref name="CueTracker"/> | rangirne_titule = 12 | manje_titule = 7 | ostale_titule = 6 | svjetski_prvak = [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2014.|2014]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2017.|2017.]] | aktualizirano = 2. 5. 2017. }} '''Mark Anthony Selby''' profesionalni je [[Engleska|engleski]] [[snuker]]aš i [[bilijar]]ist. Trostruki je [[Svjetski prvaci u snukeru|svjetski prvak]] i trenutni [[Spisak svjetskih brojeva 1 u snukeru|svjetski broj 1]].<ref>{{cite web|title=World Rankings|url=http://www.worldsnooker.com/page/WorldRankingsArticle/0,,13165~2216576,00.html|publisher=[[WPBSA]]|date=8. 5. 2014}}</ref> Profesionalnu karijeru počeo je s 15 godina (1998). Bio je finalist [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2007.|SP-a 2007.]]<ref name="SP '07.">{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6633177.stm |title=Higgins beats brave Selby in epic |publisher=BBC Sport |date=8. 5. 2007}}</ref> Nakon što je triput osvojio prestižni ''[[Masters (snuker)|Masters]]'' ([[Masters 2008 (snuker)|2008]], [[Masters 2010 (snuker)|2010]], [[Masters 2013 (snuker)|2013]]), zatim ''[[UK Championship (snuker)|UK Championship]]'' ([[UK Championship 2012 (snuker)|2012]]) i [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]] ([[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2014.|2014]]) postao je deveti igrač koji je makar jednom pobijedio na turnirima koji čine tzv. [[trostruka kruna (snuker)|trostruku krunu]]. Poznat je kao težak protivnik, ali i po uspješnosti u pravljenju brejkova<ref>Brejk je niz poena koje igrač sakupi tokom jedne posjete stolu ("iz jednog štapa").</ref>; dosad je postigao više od 470 [[trocifreni brejk|trocifrenih brejkova]].<ref>Stanje: maj 2017.</ref> Selby igra i bilijar i 2006. postao je [[Svjetski prvaci u bilijaru "osmici"|svjetski prvak]] u [[bilijar "osmica"|"osmici"]]. == Karijera == === Rane godine === Pokazao je potencijal kao tinejdžer, ali je zasjao tek u 20-ima. Do prvog finala na rangirnom turniru došao je sa 19 godina na ''[[Scottish Open (snuker)|Scottish Openu]]'' 2003, u kojem ga je porazio [[David Gray (snuker)|David Gray]] (7–9). Prije toga je već igrao polufinale ''[[China Open (snuker)|China Opena]]'' 2002, iako je usljed tzv. ''[[jet lag]]a'' napustio svoju hotelsku sobu u 2 ujutro umjesto u 2 popodne, pošavši na meč protiv [[Stephen Hendry|Stephena Hendryja]] u ranijoj fazi turnira.<ref>{{cite web |url=http://www.sportinglife.com/snooker/worldchampionships2005/profiles/story_get.cgi?STORY_NAME=Sporting_Life%2F05%2F03%2F31%2Fmanual_113935.html |title=Selbyjev profil na ''Sporting Lifeu'' |access-date=23. 4. 2022 |archive-date=30. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930060013/http://www.sportinglife.com/snooker/worldchampionships2005/profiles/story_get.cgi?STORY_NAME=Sporting_Life%2F05%2F03%2F31%2Fmanual_113935.html |url-status=bot: unknown }}</ref> Na SP-u u snukeru [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2003.|2003.]] i [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2004.|2004.]] gubio je u posljednjem kolu kvalifikacija. Početkom [[Snukerska sezona 2005/2006.|sezone 2005/06.]] s njim je počeo sarađivati bivši profi-snukeraš i njegov sugrađanin, Mukesh Parmar. To je dalo rezultate i Selby se na kraju sezone prvi put kvalificirao za SP. Tada ga je u 1. kolu porazio [[John Higgins (snuker)|John Higgins]], ali se Selby otada svake godine kvalificirao za SP, uključujući i [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2006.|2006]], uprkos tome što je njegov protivnik u posljednjem kolu kvalifikacija, [[Robert Milkins]], postigao [[maksimalni brejk]]. === 2007–2011. === Na SP-u u snukeru 2007. u 1. kolu pobijedio je [[Stephen Lee (snuker)|Stephena Leeja]] 10-7, dobivši 8 uzastopnih frejmova nakon što je gubio 0-5.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6590115.stm |title=Selby completes amazing comeback |publisher=BBC Sport |date= 25. 4. 2007}}</ref> Nakon toga je savladao bivšeg svjetskog prvaka, [[Peter Ebdon|Petera Ebdona]] (13–8), uz 5 trocifrenih brejkova (od toga 3 uzastopna) i plasirao se u četvrtfinale.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6605633.stm |title=Sizzling Selby knocks out Ebdon |publisher=BBC Sport |date=30. 4. 2007}}</ref> Naredni protivnik bio mu je [[Allister Carter|Ali Carter]]. Meč je trajao preko 9 sati, a Selby je pobijedio 13–12 (imao je vodstvo 11–8, ali je Carter onda dobio 4 uzastopna frejma i poveo 11–12).<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6612799.stm |title=Selby finally shakes off Carter |publisher=BBC Sport |date=2. 5. 2007}}</ref> Na kraju je došao do finala pobijedivši [[Shaun Murphy|Shauna Murphyja]] 17–16 nakon što je zaostajao 14–16; odlučujući frejm dobio je zahvaljujući brejku od 64 poena.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6621799.stm |title=Selby pips Murphy to reach final |publisher=BBC Sport |date=5. 5. 2007}}</ref> U finalu protiv Higginsa nakon prvih dviju sesija zaostajao je 4–12, ali je dobio svih 6 frejmova 3. sesije (2 frejma prenesena su u večernju sesiju jer su potrošili predviđeno vrijeme). Dakle, u posljednju sesiju ušao je sa zaostatkom 10–12, a kasnije se primakao Higginsu na 13–14, ali je Higgins zatim osvojio 4 uzastopna frejma i drugi put u karijeri postao svjetski prvak rezultatom 18–13.<ref name="SP '07." /> Selbyjevi rezultati donijeli su mu 110.000 funti (skoro polovinu ukupne dotadašnje zarade u karijeri). U pobjedničkom govoru Higgins je istakao da je Selby igrač koji je najviše napredovao. Rezultati u [[Snukerska sezona 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] donijeli su mu plasman među 16 najboljih na WPBSA-listi<ref>Prvih 16 igrača sa WPBSA-liste automatski su kvalificirani za sve rangirne turnire u toj sezoni.</ref> za [[Snukerska sezona 2007/2008.|narednu sezonu]], preciznije, 11. mjesto.<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/leicester/content/articles/2007/05/04/mark_selby_feature.shtml |title=Hot Shot |publisher=BBC Leicester |access-date=9. 9. 2009 |archive-date=23. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123193532/http://www.bbc.co.uk/leicester/content/articles/2007/05/04/mark_selby_feature.shtml |url-status=dead }}</ref> Pobjede protiv Leeja, Ebdona, Cartera i Murphyja na SP 2007. donijele su mu i nagradu "Srebrni žeton" od sponzora prvenstva za izvanredne rezultate; nagrada mu je uručena na priredbi nakon prvenstva od strane Asocijacije snukerskih novinara.<ref>{{cite web|url=http://www.worldsnooker.com/news_press_releases-18703.htm|title=Selby's Had His Chip|publisher=World Snooker|date=5. 5. 2007|access-date=20. 5. 2012|archive-date=14. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070514012803/http://www.worldsnooker.com/news_press_releases-18703.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Nakon skromnog početka sezone, imao je jak nastup na drugom po važnosti profesionalnom snukerskom turniru, ''[[UK Championship (snuker)|UK Championshipu]]'', na kojem je došao do polufinala. Iako je protiv kasnijeg osvajača turnira, [[Ronnie O'Sullivan|Ronnieja O'Sullivana]] vodio 7–5, O'Sullivan je nanizao 3 frejma uzastopno, nakon čega je Selby izjednačio na 8–8. U odlučujućem frejmu O'Sullivan je postigao maksimalni brejk i prošao u finale.<ref>{{cite web |url=http://www.sportinglife.com/snooker/news/story_get.cgi?STORY_NAME=snooker%2F07%2F12%2F15%2FSNOOKER_Telford_Nightlead.html |title=Superb Sullivan stuns Selby |publisher=SportingLife.com |access-date=23. 4. 2022 |archive-date=5. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605024154/http://www.sportinglife.com/snooker/news/story_get.cgi?STORY_NAME=snooker%2F07%2F12%2F15%2FSNOOKER_Telford_Nightlead.html |url-status=bot: unknown }}</ref> 20. januara 2008. Selby je osvojio svoj prvi veći turnir – ''[[Masters 2008 (snuker)|Masters]]'' u [[Wembley]]u. Na putu do finala savladao je Hendryja, [[Stephen Maguire|Maguirea]] i [[Ken Doherty|Dohertyja]], svu trojicu rezultatom 6–5 (protiv prve dvojice zaostajao je 3–5). U finalu protiv Leeja, nakon što je na pauzu otišao s prednošću 5–3, Selby je nanizao 5 uzastopnih frejmova (a ukupno 8, jer je gubio 2–3) i tako došao do uvjerljive pobjede 10–3. Selbyjeva igra u finalu bila je na najvišem standardu; postigao je 4 trocifrena brejka (2 u posljednja 2 frejma). Brejkom od 141 poena u posljednjem frejmu izjednačio je najveći brejk na turniru, a to mu je tada bio i najveći brejk na takmičarskom nivou.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7198650.stm |title=Selby trounces Lee to win Masters |publisher=BBC Sport |date=20. 1. 2008}}</ref> 17. februara iste godine dobio je neizvjesno finale ''[[Welsh Open 2008 (snuker)|Welsh Opena]]'' protiv O'Sullivana. Iako je gubio 5–8, osvojio je 4 uzastopna frejma i slavio 9–8.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7249951.stm |title=Selby comeback stuns O'Sullivan |publisher=BBC Sport |date=17. 2. 2008}}</ref> Međutim, nije mogao ponoviti uspjeh s prošlog SP-a. Uprkos tome što je na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|SP 2008.]] otišao kao jedan od favorita na kladionicama, izgubio je već u 1. kolu od [[Mark King (snuker)|Marka Kinga]] 8–10. Naredne godine, tokom meča 1/4 finala ''[[Welsh Open 2009 (snuker)|Welsh Opena]]'', njegov bivši menadžer George Barmby uručio mu je sudski poziv.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7902914.stm |title=Writ claim disrupts Selby match |publisher=BBC Sport |date=20. 2. 2009}}</ref> Na ''[[Masters 2009 (snuker)|Mastersu]]'' je opet došao do finala, ali je ovog puta O'Sullivan bio bolji i slavio 10–8. Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2009.|SP 2009.]] plasirao se u četvrtfinale, gdje ga je tijesno porazio Higgins (12–13), koji je na kraju opet osvojio titulu, 3. put u karijeri. [[Snukerska sezona 2009/2010.|Sezonu 2009/10.]] otvorio je dvama porazima u 1. kolima prije no što je u 1. kolu ''[[UK Championship 2009 (snuker)|UK Championshipa]]'' nadoknadio zaostatak 4–8 protiv [[Jamie Cope|Jamieja Copea]], postigavši 6 brejkova većih od 40 poena u tih posljednjih 5 frejmova. 17. januara 2010. osvojio je svoj drugi ''[[Masters 2010 (snuker)|Masters]]'' u trećem uzastopnom finalu, koje je bilo repriza prošlogodišnjeg. O'Sullivan je napravio vodstvo od 9–6 i za titulu mu je trebao još 1 frejm, ali je Selby tada pružio možda i najbolji svoj snuker te sezone, osvojio 4 uzastopna frejma i došao do pobjede 10–9 i nagrade od 150.000 funti.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/8418809.stm |title=Masters snooker final - Frame scores from Wembley |publisher=BBC Sport}}</ref> Na ''[[China Open 2011 (snuker)|China Openu 2011.]]'' pobijedio je [[Tian Pengfei]]ja, Milkinsa, Cartera i domaćeg favorita, [[Ding Junhui]]ja, ali ga je u finalu porazio [[Judd Trump]] 8–10. Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2011.|SP 2011.]] postavio je rekord postigavši najviše trocifrenih brejkova u jednom meču na SP-u – imao ih je 6 u 2. kolu protiv Hendryja.<ref>{{cite web|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2345958,00.html |title=Selby rewrites the Crucible record books |publisher=World Snooker|date=24. 4. 2011}}</ref> To je bio i rekord za mečeve na 13 dobijenih frejmova. S ovih 6 došao je do broja od 54 trocifrena brejka u sezoni, što je još jedan rekord.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/13181061 |title=Selby beats Hendry to reach last eight |publisher=BBC Sport |date=25. 4. 2011}}</ref> === 2011/2012. === [[Snukerska sezona 2011/2012.|Sezonu 2011/12.]] počeo je osvajanjem nerangirnog ''[[Wuxi Classic]]a'' [[Wuxi Classic 2011.|2011]], pobijedivši u finalu Cartera 9–7.<ref>[http://www.thisisleicestershire.co.uk/Snooker-Mark-Selby-wins-Wuxi-Classic/story-12922096-detail/story.html "Snooker: Mark Selby wins Wuxi Classic"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140507063342/http://www.leicestermercury.co.uk/Snooker-Mark-Selby-wins-Wuxi-Classic/story-12922096-detail/story.html |date=7. 5. 2014 }}, ''This is Leicestershire'', 11. 7. 2011.</ref> Nastavio je sa dobrom formom na ''[[Shanghai Masters 2011 (snuker)|Shanghai Mastersu]]'', gdje je osvojio svoj drugi veći rangirni turnir savladavši u finalu [[Mark Williams (snuker)|Marka Williamsa]] 10-9, iako je zaostajao 7-9.<ref>[http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/14870798 "Mark Selby beats Mark Williams to win Shanghai Masters"], BBC Sport, 11. 9. 2011.</ref> Ova pobjeda također je značila da je Selby skinuo upravo Williamsa s 1. mjesta na WPBSA-listi, postavši tako 9. igrač na broju 1 i prvi kome je to uspjelo, a da prethodno nije osvojio SP.<ref>[http://asia.eurosport.com/snooker/selby-downs-williams_sto2946252/story.shtml "Selby exploits Williams error to win in Shanghai"], ''[[Eurosport]]'', 12. 9. 2011.</ref> Također je osvojio i [[Paul Hunter Classic|4. turnir]] iz [[Players Tour Championship|PTC-serije]] za [[Players Tour Championship 2011/2012.|ovu sezonu]], koji spada u kategoriju manjih rangirnih turnira. U finalu je "pomeo" [[Mark Davis (snuker)|Marka Davisa]] 4-0, a u polufinalu je tijesno prošao O'Sullivana 4-3.<ref>[http://www.worldsnooker.com/page/PTC4Article/0,,13165~2436238,00.html "Selby Storms To Title"], ''World Snooker'', 30. 8. 2011.</ref> U ukupnom poretku PTC-serije završio je na 5. mjestu, čime se kvalificirao za [[Players Tour Championship 2011/2012 – finale|finalni turnir]].<ref>[http://snooker.org/res/index.asp?template=10&season=2011 Tabela PTC-serije 2011/12. prije finalnog turnira], ''WWW Snooker'', 8. 1. [[2012]].</ref> Na ovom turniru, koji je održan u [[Galway]]u ([[Irska]]), pobijedio je Junhuija u 1/8 finala, da bi ga u četvrtfinalu iznenađujuće lahko savladao Lee, koji je na kraju i osvojio turnir.<ref>[http://snooker.org/res/index.asp?event=103 "Betfair PTC Finals (2012)"], ''WWW Snooker''.</ref> Na ''[[German Masters]]u'' [[German Masters 2012.|2012.]] također je izgubio u četvrtfinalu, a na ''[[Welsh Open 2012 (snuker)|Welsh Openu]]'' je došao do finala, u kojem je bolji bio Junhui 9-6.<ref>[http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/17091924 "China's Ding Junhui beats Mark Selby 9-6 to lift title"], BBC Sport, 19. 2. 2012.</ref> Uslijedio je plasman u polufinale na ''[[World Open 2012 (snuker)|World Openu]]'' i uprkos tome što je prokockao vodstvo 5-2 i izgubio 5-6 od [[Mark Allen (snuker)|Marka Allena]]<ref>[http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/17245308 "Mark Allen to face Stephen Lee in World Open final"] BBC Sport, 3. 3. 2012.</ref>, izgledalo je da je u formi, baš u pravom trenutku u sezoni. Ipak, bio je prisiljen povući se sa ''[[China Open 2012 (snuker)|China Opena]]'' (u 2. kolu) zbog bolova u [[vrat]]u.<ref>[http://uk.eurosport.yahoo.com/29032012/58/selby-withdraws-china-open.html "Selby withdraws from China Open"], ''Eurosport'', 29. 3. 2012.</ref> To povlačenje bila je i mjera predostrožnosti, kako bi bio spreman za nadolazeće [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2012.|svjetsko prvenstvo]]. Sedmicu prije prvenstva izjavio je da je spreman.<ref>[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/sport/4262817/Mark-Selby-beats-neck-injury-ahead-of-World-Champs.html "Selby packs a punch"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112154329/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/sport/4262817/Mark-Selby-beats-neck-injury-ahead-of-World-Champs.html|date=12. 1. 2016}}, ''[[The Sun]]'', 17. 4. 2012.</ref> U 1. kolu igrao je protiv [[Barry Hawkins|Barryja Hawkinsa]], koji ga je nadigrao 10-3. Nakon meča Selby je priznao da je odradio samo 9 sati treninga i da je u meču bilo nekih udaraca koje fizički nije bio u stanju izvesti.<ref>[http://www.thisislondon.co.uk/sport/other-sports/mark-selby-equals-unwanted-record-7681104.html "Mark Selby equals unwanted record"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140507014827/http://www.thisislondon.co.uk/sport/other-sports/mark-selby-equals-unwanted-record-7681104.html |date=7. 5. 2014 }}, ''[[London Evening Standard]]'', 26. 4. 2012.</ref> Uprkos razočaravajućem završetku sezone, ipak je ostao na 1. mjestu WPBSA-liste zahvaljujući Trumpovom porazu od Cartera u 2. kolu (nakon Selbyjevog ispadanja Trump je mogao završiti sezonu kao br. 1 samo ako osvoji prvenstvo). === 2012/2013. === [[Datoteka:Mark Selby Sieger PHC 2012.jpg|mini|200px|Mark Selby s trofejem s [[European Tour 2012/2013 – 1. turnir|''Paul Hunter Classica'' 2012.]]]] Objavio je da je 90% spreman tik prije početka [[Snukerska sezona 2012/2013.|sezone 2012/13.]] još uvijek se oporavljajući od bolova u vratu.<ref>[http://www.thisisleicestershire.co.uk/Snooker-Mark-Selby-90-cent-fit-raring/story-16438875-detail/story.html "Snooker: Mark Selby '90 per cent fit and raring to go'"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, ''This is Leicestershire'', 23. 6. 2012.</ref> Prvi turnir na kojem je nastupio nakon povratka bio je ''[[Wuxi Classic 2012.|Wuxi Classic]]'', gdje mu je, ironično, u 1/16 finala protivnik bio Hawkins. Selby je ovog puta pobijedio 5-2, a zatim prohujao pokraj Copea 5-0. Ipak, u četvrtfinalu ga je savladao [[Stuart Bingham]] 4-5.<ref name="Selby 2012/13.">[http://snooker.org/res/index.asp?player=17&season=2012 Mark Selby u sezoni 2012/2013], ''Snooker.org''</ref><ref>[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2827261,00.html "In Form Bingham Keeps Run Going"], ''World Snooker'', 29. 6. 2012.</ref> Selby je zatim dobio 7 uzastopnih mečeva na putu do četvrtfinala [[Svjetsko prvenstvo u snukeru "šestici" 2012.|SP-a u snukeru "šestici"]], ali tu ga je porazio Trump 5-7.<ref name="Selby 2012/13." /> Nakon toga je doživio pomalo šokantan poraz u 1. kolu ''[[Australian Goldfields Open 2012.|Australian Goldfields Opena]]'' od [[Jamie Burnett|Jamieja Burnetta]] (3-5).<ref>[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2840595,00.html "Brilliant Burnett Knocks Out Selby"], ''World Snooker'', 11. 7. 2012.</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/18795253 "Australian Open 2012: Mark Selby loses to Jamie Burnett"], BBC Sport, 11. 7. 2012.</ref> Izgubio je 1. mjesto na WPBSA-listi od Trumpa kad je Trump osvojio inauguralni ''[[International Championship]]'' u Kini. Međutim, samo 5 sedmica kasnije Selby je osvojio svoj treći rangirni i dotad najveći turnir u karijeri, ''[[UK Championship 2012 (snuker)|UK Championship]]'' i vratio se na 1. mjesto. Na ovom turniru pobijedio je [[Michael White (snuker)|Michaela Whitea]] 6-3, [[Ryan Day|Ryana Daya]] također 6-3 (nakon zaostatka 0-3), [[Neil Robertson (snuker)|Neila Robertsona]] 6-4 (u psihički jako teškom meču, nakon što je gubio 0-4), da bi u polufinalu dosta lakše savladao [[Mark Davis (snuker)|Marka Davisa]] 9-4. Već siguran da će se vratiti na 1. mjesto nezavisno od ishoda u finalu, savladao je svog dobrog prijatelja, Shauna Murphyja, rezultatom 10-6. Meč je bio izjednačen do 6-6 (iako je Murphy imao prednost 2-4), a onda je Selby uspio dobiti 4 frejma zaredom i tako osvojiti turnir.<ref>[http://bilijar.info/snooker/rang/uk/item/275-selby-osvojio-uk-championship "Selby osvojio UK Championship"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, ''bilijar.info'', 10. 12. 2012.</ref><ref>Shamoon Hafez, [http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/20658965 "UK Snooker Championship 2012: Mark Selby beats Shaun Murphy"], BBC Sport, 10. 12. 2012.</ref> Selby je učestvovao i na turnirima iz [[Players Tour Championship 2012/2013.|PTC-serije]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]], na ''[[Paul Hunter Classic]]u'', odbranio je prošlogodišnju titulu pobijedivši u finalu [[Joe Swail|Joea Swaila]] 4-1.<ref>[http://eurosport.yahoo.com/news/selby-retains-paul-hunter-classic-title-200224570.html;_ylt=Avdvgfj3QumTfW8Z3E4q5KKNg4t4;_ylu=X3oDMTQ1dmttOTJvBG1pdANGZWF0dXJlZCBNZWdhdHJvbiBTbm9va2VyIFNQBHBrZwM5MTgyNTYzNi01NjIwLTNlMzMtOTMxZi0yMTYyZmMyNjcwNWMEcG9zAzEEc2VjA21lZ2F0cm9uBHZlcgMzNTNlODFmMC1lZmJhLTExZTEtYmQ3ZS0zMDdjN2E4NDFiMDc-;_ylg=X3oDMTFpaXJiODJtBGludGwDZXVyb3BlBGxhbmcDZW4tZ2IEcHN0YWlkAwRwc3KjYXQDBHB0A3NlY3Kpb25z;_ylv=3 "Selby retains Paul Hunter Classic title"]{{Mrtav link}}, ''Eurosport'', 26. 8. 2012.</ref> Zatim je izgubio 1–4 u finalu ''[[European Tour 2012/2013 - 2. turnir|Antwerp Opena]]'' protiv Marka Allena<ref>{{cite web|title=Acuerate Antwerp Open results|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2955533,00.html|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|access-date=27. 10. 2012}}</ref>, da bi zatim nastupio na ''[[European Tour 2012/2013 – 6. turnir|Munich Openu]]'' u [[München]]u. Bez većih problema došao je do finala, gdje ga je čekao [[Graeme Dott]]. Meč je bio dosta izjednačen. Ipak, u odlučujućem frejmu Dott je loše odigrao jedan defanzivni udarac, što je Selby iskoristio i napravio brejk od 90 poena i tako osvojio turnir.<ref>[http://www.sportinglife.com/snooker/news/article/663/8384095/selby-run-continues "Selby run continues"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130320185020/http://www.sportinglife.com/snooker/news/article/663/8384095/selby-run-continues |date=20. 3. 2013 }}, ''Sporting Life'', 6. 1. 2013.</ref> U ukupnom poretku PTC-serije završio je kao prvoplasirani<ref>{{cite web|title=Order of Merit issued after Munich Open 2013 (ET6)|url=http://www.worldsnooker.com/staticFiles/7a/ba/0,,13165~178810,00.pdf|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|access-date=7. 1. 2013|archive-date=27. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130127034421/http://www.worldsnooker.com/staticFiles/7a/ba/0%2C%2C13165~178810%2C00.pdf|url-status=dead}}</ref> i kvalificirao se za [[Players Tour Championship 2012/2013 - finalni turnir|finalni turnir]], gdje je izgubio 3–4 od [[Jack Lisowski|Jacka Lisowskog]].<ref>{{cite web|title=2013 Dafabet PTC Grand Final results|url=http://3a43ed9bbf8e4c3a0092-e5ae3e47d460213726cd286f2f322a12.r38.cf3.rackcdn.com/3b0b79e1-b7a0-4dcd-9a5d-5f1445afd017.pdf|publisher=WPBSA|access-date=17. 3. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6FCJK9B1Z?url=http://3a43ed9bbf8e4c3a0092-e5ae3e47d460213726cd286f2f322a12.r38.cf3.rackcdn.com/3b0b79e1-b7a0-4dcd-9a5d-5f1445afd017.pdf|archive-date=17. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> Zatim je uslijedio ''[[Masters 2013 (snuker)|Masters]]''. U 1. kolu igrao je protiv Binghama i bio je na pragu poraza jer je zaostajao 1-5. Međutim, nije se predao i uspio je dobiti 5 uzastopnih frejmova i proći u 1/4 finala. Tu je s lahkoćom pobijedio Williamsa 6-1. Polufinalni meč protiv Dotta također je bio tijesan, no uspio ga je dobiti 6-5, plasiravši se tako u svoje 4. finale na ovom turniru u posljednjih 6 godina. Čekao ga je Robertson. Selby je od početka preuzeo inicijativu i napravio prednost od 4 frejma. Robertson je uspio prići na 2 frejma razlike kod 8-6, no Selby dobija 2 uzastopna frejma i odnosi titulu po treći put, kao i 175.000 funti.<ref>Robert Summerscales, [http://www.sportsmole.co.uk/snooker/result/result-selby-wins-third-masters-crown_65183.html "Result: Mark Selby wins third Masters crown"], ''SportsMole.co.uk'', 20. 1. 2013.</ref> [[Datoteka:Mark Selby at Snooker German Masters (DerHexer) 2013-01-30 02.jpg|mini|Selby na ''German Mastersu'' 2013.]] Na ''[[German Masters 2013.|German Mastersu]]'' u [[Berlin]]u u prva 2 kola savladao je [[Joe Perry (snuker)|Joea Perryja]] i Junhuija. No, u četvrtfinalu ga je zaustavio raspoloženi Hawkins<ref>Nick Metcalfe, [http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2272225/Snooker-Mark-Selby-beaten-Barry-Hawkins-German-Masters.html "Surprise for Selby in Berlin as Hawkins claims fine win to reach last four"], ''[[Daily Mail]]'', 1. 2. 2013.</ref>, prekinuvši tako Selbyjev niz od 18 uzastopnih pobjeda. Naredni turnir bio je ''[[Welsh Open 2013 (snuker)|Welsh Open]]''. Selby je ispao već u 1. kolu; iznenađujuće lahko pobijedio ga je Perry (0-4) i tako mu se revanširao za poraz na prošlom turniru.<ref>{{cite web|title=Welsh Open 2013: Schedule and results from Newport|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/21402731|publisher=BBC Sport|access-date=16. 2. 2013}}</ref> Ovim porazom Selby je opet izgubio 1. mjesto od Trumpa.<ref>{{cite web|title=Updated Rankings – Trump Back On Top|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3081190,00.html|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|date=19. 2. 2013|access-date=19. 2. 2013}}</ref> Nakon toga je došao do četvrtfinala ''[[World Open 2013 (snuker)|World Opena]]'', ali je tu od njega bio bolji Robertson.<ref>{{cite web|title=Haikou Open 2013: Schedule and results from China|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/21524925|publisher=BBC Sport|access-date=25. 2. 2013}}</ref> Na ''[[China Open 2013 (snuker)|China Openu]]'', u meču 1. kola protiv [[Mark King (snuker)|Marka Kinga]], koji je dobio 5-1, Selby je postao četvrti igrač u historiji koji je promašio posljednju crnu kuglu za maksimalni brejk i drugi (nakon [[Ken Doherty|Kena Dohertyja]]) koji je to uradio u meču prenošenom na TV-ekranima.<ref>{{cite web|title=China Open: Mark Selby misses final black on 147 attempt|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/21953344|publisher=BBC Sport|access-date=1. 4. 2013}}</ref> Zatim je pobijedio [[Ricky Walden|Waldena]] (5-2), Marka Williamsa (5-1) i Murphyja (6-2), ali je u finalu izgubio od Robertsona 6-10.<ref>{{cite web|title=2013 China Open results|url=http://3a43ed9bbf8e4c3a0092-e5ae3e47d460213726cd286f2f322a12.r38.cf3.rackcdn.com/c585315d-822c-43f9-89d9-c59ee6641d20.pdf|publisher=WPBSA|access-date=31. 3. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6FXB28MBv?url=http://3a43ed9bbf8e4c3a0092-e5ae3e47d460213726cd286f2f322a12.r38.cf3.rackcdn.com/c585315d-822c-43f9-89d9-c59ee6641d20.pdf|archive-date=31. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> Ipak, već se plasmanom u polufinale ponovo vratio na 1. mjesto liste najboljih snukeraša. Sezonu je završio na [[SP u snukeru 2013.|SP-u 2013]], gdje je u 1. kolu bio bolji od [[Matthew Selt|Matthewa Selta]], ali ga je u drugom izbacio kasniji finalist Barry Hawkins. === 2013/2014. === [[Snukerska sezona 2013/2014.|Sezona 2013/14.]] za Selbyja je počela šokantnim porazom 3-5 od [[Andrew Pagett|Andrewa Pagetta]] u kvalifikacijama za ''[[Wuxi Classic 2013.]]''<ref>{{Cite web | url = http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/22682698 | title = Mark Selby suffers Wuxi Classic defeat by Andrew Pagett | access-date = 1. 6. 2013 | date = 27. 5. 2013 |publisher = BBC Sport}}</ref> Ovaj turnir bio je prvi na kojem je primijenjen novi format po kojem i top 16 snukeraši moraju igrati kvalifikacije. Na manjim rangirnim turnirima bio je finalist ''[[Asian Tour 2013/2014 - 1. turnir|Yixing Opena]]'', gdje je izgubio od Perryja 1–4<ref>{{Cite web | url = http://au.eurosport.com/snooker/perry-downs-selby-to-claim-yixing-title_sto3803588/story.shtml | title = Perry downs Selby to claim Yixing title | date = 16. 6. 2013 |publisher = [[Eurosport]]}}</ref> i ''[[European Tour 2013/2014 - 2. turnir|Rotterdam Opena]]'', gdje je poražen 3–4 od Marka Williamsa.<ref>{{Cite web | url = http://www1.skysports.com/snooker/news/12243/8834960/rotterdam-open-mark-williams-beats-mark-selby-in-final-to-end-title-drought | title = Rotterdam Open: Mark Williams beats Mark Selby in final to end title drought | date = 21. 7. 2013 |publisher = [[Sky Sports]]}}</ref> Ali uspio je osvojiti ''[[European Tour 2013/2014 - 7. turnir|Antwerp Open]]'', porazivši O'Sullivana 4–3 u finalu.<ref>{{Cite web | url = http://www1.skysports.com/snooker/news/12243/9029711/mark-selby-beats-ronnie-osullivan-in-antwerp-open-final | title = Mark Selby beats Ronnie O'Sullivan in Antwerp Open final | date = 17. 11. 2013 |publisher = Sky Sports}}</ref> U decembru, u 7. frejmu polufinalnog meča ''[[UK Championship 2013 (snuker)|UK Championshipa]]'' protiv Waldena, Selby je postigao jubilarni 100. službeno priznati maksimalni brejk na profesionalnim turnirima.<ref>{{cite web|url = http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2520101/UK-Championship-2013-Selby-hits-magnificent-147-set-final-Robertson.html|title= Selby hits magnificent 147 to set up thrilling UK Championship final against Robertson|date=8. 12. 2013|work=Daily Mail|access-date=9. 12. 2013}}</ref> Za to je dobio nagradu od 55.000 funti uz dodatne 4.000 za najveći brejk na turniru.<ref>{{cite web|title=UK Snooker Championship 2013: Selby makes 100th 147 break|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25284182|publisher=BBC Sport|access-date=18. 3. 2014|date=7. 12. 2013}}</ref> Narednog dana izgubio je u finalu od Neila Robertsona 7–10, iako je vodio 5-1 i 6-3.<ref>{{cite web|title=UK Snooker Championship 2013: Neil Robertson beats Mark Selby|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25292566|publisher=BBC Sport|access-date=18. 3. 2014|date=8. 12. 2013}}</ref> Odbranu titule na ''[[Masters 2014 (snuker)|Mastersu]]'' počeo je pobjedama protiv Marka Davisa u 1. kolu i Higginsa u četvrtfinalu, oba puta rezultatom 6–5, produživši tako svoj niz dobijenih odlučujućih frejmova na ''Mastersu'' na 11.<ref>{{cite web|title=Masters 2014: Mark Selby and John Higgins into quarter-finals|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25705472|publisher=BBC Sport|access-date=29. 1. 2014|date=12. 1. 2014}}</ref><ref>{{cite web|title=Masters 2014: Mark Selby beats John Higgins 6-5 in thriller|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25761630|publisher=BBC Sport|access-date=29. 1. 2014|date=17. 1. 2014}}</ref> U polufinalu je nadigrao Murphyja 6–1 i prošao u finale, u kojem ga je čekao O'Sullivan.<ref>{{cite web|title=Masters 2014: Mark Selby to face Ronnie O'Sullivan in final|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25795123|publisher=BBC Sport|access-date=29. 1. 2014|date=18. 1. 2014}}</ref> Nakon prve sesije finala gubio je čak 1–7, a na kraju je rezultat glasio 4–10. Selby je za nastup u finalu dobio nagradu od 90.000 funti.<ref>{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan wins fifth Masters title by beating Mark Selby|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25802468|publisher=BBC Sport|access-date=29. 1. 2014|date=19. 1. 2014}}</ref> Na ''[[World Open 2014 (snuker)|World Openu]]'' savladao je [[Alan McManus|Alana McManusa]] 5–1 u četvrtfinalu i [[Marco Fu|Marca Fua]] 6–4 u polufinalu, ali je u finalu bolji bio Murphy 6–10.<ref>{{cite web | url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/26601655 | title=Shaun Murphy holds off Mark Selby to win Haikou World Open | publisher=BBC Sport | date=16. 3. 2014}}</ref> Na [[SP u snukeru 2014.|Svjetskom prvenstvu]] najprije je pobijedio Michaela Whitea 10–9, Cartera 13–9 i McManusa 13–5 i nakon 2010. opet ušao u polufinale.<ref>{{cite web | url=http://www1.skysports.com/snooker/news/12243/9292135/world-championship-ronnie-osullivan-and-mark-selby-make-strong-start-to-semi-finals | title=World Championship: Ronnie O'Sullivan and Mark Selby made strong starts in semi-finals | publisher=Sky Sports | access-date=6. 5. 2014}}</ref> U njemu je igrao protiv svjetskog broja 1, Neila Robertsona, što je bila repriza finala ''UK Championshipa''. Ovog je puta izišao kao pobjednik (17–15), a komentatori su meč opisali kao jedan od najboljih ikad u historiji svjetskih prvenstava.<ref>{{cite web | url=http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2619726/Mark-Selby-sets-World-Championship-showdown-Ronnie-OSullivan-thrilling-victory-Neil-Robertson.html | title=Mark Selby sets up World Championship showdown with Ronnie O'Sullivan after thrilling victory over Neil Robertson | publisher=Daily Mail| access-date=6. 5. 2014}}</ref> U finalu ga je čekao O'Sullivan, koji je dobio svih svojih 5 finala u ''Crucibleu'' i koji je branio titulu iz prethodne 2 godine. O'Sullivan je vodio 3–0, 8–3 i 10–5, ali Selby je tada dobio 6 frejmova zaredom i prvi put došao u vodstvo, koje do kraja nije ispuštao, pobijedivši 18–14 i došavši do svoje prve titule svjetskog prvaka.<ref>{{cite web | url=http://www.telegraphindia.com/1140506/jsp/sports/story_18312087.jsp#.U2kfnSgXJJs | title=Great fightback by Mark Selby | publisher=[[The Telegraph (Calcutta)]] | access-date=6. 5. 2014 | archive-date=18. 5. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140518151500/http://www.telegraphindia.com/1140506/jsp/sports/story_18312087.jsp#.U2kfnSgXJJs | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/27289016 | title=World Snooker Championship 2014: Mark Selby wins style battle | publisher=BBC Sport | access-date=6. 5. 2014}}</ref> Ovom pobjedom postao je deveti igrač koji je makar jednom pobijedio na turnirima koji čine tzv. trostruku krunu (SP, ''UK Championship'' i ''Masters'') i drugi u ovoj sezoni nakon Robertsona, te 12. igrač s osvojenim SP-om i ''UK Championshipom''.<ref>{{cite web | url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/27286638 | title=Mark Selby beats Ronnie O'Sullivan to win world title | publisher=BBC Sport | access-date=6. 5. 2014}}</ref> Osvajanjem titule svjetskog prvaka Selby se vratio i na broj 1 WPBSA-liste.<ref>{{cite web | url=http://www.espn.co.uk/snooker/sport/story/305333.html | title=Selby caps stunning comeback to win world title | publisher=ESPN (UK) | access-date=6. 5. 2014 | archive-date=6. 5. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140506055557/http://www.espn.co.uk/snooker/sport/story/305333.html | url-status=dead }}</ref> === [[Snukerska sezona 2014/2015.|2014/2015.]] === [[Datoteka:Mark Selby at Snooker German Masters (DerHexer) 2015-02-08 13.jpg|mini|Selby na ''German Mastersu'' 2015.]] Na prvom rangirnom turniru u sezoni, ''[[Wuxi Classic 2014.|Wuxi Classicu]]'', izgubio je 3–5 od [[Liang Wenbo]]a u 1/16 finala.<ref>{{cite web|title=Wuxi Classic: Mark Selby loses to Liang Wenbo in China|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/28027795|publisher=BBC Sport|date=25. 6. 2014|access-date=1. 12. 2014}}</ref> U augustu 2014. osvojio je [[European Tour 2014/2015 - 1. turnir|''Riga Open'']] porazivši u finalu [[Mark Allen (snuker)|Marka Allena]] 4–3<ref>{{cite web|title=Selby Takes Riga Title|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4065459,00.html|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|date=10. 8. 2014|access-date=11. 8. 2014}}</ref>, ali mu se Allen revanširao u polufinalu rangirnog ''[[Shanghai Masters 2014 (snuker)|Shanghai Mastersa]]'' savladavši ga u odlučujućem frejmu.<ref>{{cite web|title=Shanghai Masters: Mark Allen to face Stuart Bingham in final|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/29189910|publisher=BBC Sport|date=13. 9. 2014|access-date=1. 12. 2014}}</ref> Zatim je doživio iznenađujući poraz u ranoj fazi ''[[International Championship 2014.|International Championshipa]]'', koji je također bio rangirni turnir; pobijedio ga je 19-godišnji novajlija na ''Main Touru'' [[Oliver Lines]] 6–4 iako je Selby vodio 4–0.<ref>{{cite web|title=Selby Falls Behind Enemy Lines|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4170432,00.html|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|date=25. 9. 2014|access-date=1. 12. 2014}}</ref> Na pozivnom turniru ''[[Šampion šampiona 2014.|Šampion šampiona]]'' došao je do četvrtfinala, gdje je izgubio od Trumpa 1–6.<ref>{{cite web|title=Trump sinks Selby title hopes|url=http://www.sportinglife.com/snooker/news/article/663/9550300/champion-of-champions-snooker-judd-trump-thrashes-mark-selby|3=|publisher=[[Sporting Life (britanske novine)|Sporting Life]]|date=4. 11. 2014|access-date=1. 12. 2014|archive-date=20. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141120073239/http://www.sportinglife.com/snooker/news/article/663/9550300/champion-of-champions-snooker-judd-trump-thrashes-mark-selby|url-status=dead}}</ref> Nakon toga je još jednom poražen u ranoj fazi turnira, ovog puta na ''[[UK Championship 2014 (snuker)|UK Championshipu]]'', gdje je bolji bio [[David Morris (snuker)|David Morris]] (4–6).<ref>{{cite web|title=UK Championship 2014: David Morris beats Mark Selby|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/30259291|publisher=BBC Sport|date=29. 11. 2014|access-date=1. 12. 2014}}</ref> U meču protiv Murphyja u 1. kolu ''[[Masters 2015 (snuker)|Mastersa]]'' zaostajao je 1–5, ali je uspio izjednačiti, da bi zatim izgubio odlučujući frejm.<ref>{{cite web|title=Masters 2015: Mark Selby beaten by Shaun Murphy in first round|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/30770807|publisher=BBC Sport|date=11. 1. 2015|access-date=12. 1. 2015}}</ref> Početkom februara 2015. došao je do svoje 5. rangirne titule osvojivši ''[[German Masters 2015.|German Masters]]''; u finalu se revanširao Murphyju za prethodni poraz pobijedivši ga 9–7.<ref>{{cite web|title=Mark Selby beats Shaun Murphy to win German Masters title|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/31263089|publisher=BBC Sport|date=8. 2. 2015|access-date=4. 3. 2015}}</ref> === [[Snukerska sezona 2015/2016.|2015/2016.]] === Prvo polufinale u ovoj sezoni igrao je na [[International Championship 2015.|International Championshipu]] zahvaljujući pobjedi 6–4 protiv [[Neil Robertson (snuker)|Neila Robertsona]], ali je izgubio 4–9 od Higginsa.<ref>{{cite web | url=http://www.scotsman.com/sport/snooker/john-higgins-beats-mark-selby-to-reach-daqing-final-1-3934889 | title=John Higgins beats Mark Selby to reach Daqing final | publisher=[[The Scotsman]]| access-date=30. 7. 2016}}</ref> U prva dva kola [[UK Championship 2015 (snuker)|UK Championshipa]] nije izgubio nijedan frejm, ali ga je u trećem dobro namučio [[Jamie Jones (snukeraš)|Jamie Jones]], koga je savladao 6–5, priznavši kasnije da je Jones zaslužio pobjedu.<ref>{{cite web | url=http://www.yorkpress.co.uk/sport/14114176.UK_Championship__World_number_one_Mark_Selby_scrapes_through_in_final_frame_thriller_with_Jamie_Jones/ | title=UK Championship: World number one Mark Selby scrapes through in final frame thriller with Jamie Jones | publisher=[[The Press (York)]]| access-date=30. 7. 2016}}</ref> Zatim je eliminirao [[Dechawat Poomjaeng|Dechawata Poomjaenga]] i [[Matthew Selt|Matthewa Selta]] (obojicu 6–1) prije nego što ga je u polufinalu Robertson "pomeo" 6–0.<ref>{{cite web | url=http://www.worldsnooker.com/robertson-crushes-selby-in-york/ | title=Robertson Crushes Selby in York | publisher=World Snooker | access-date=30. 7. 2016}}</ref> Selby je izgubio u četvrtfinalu i na [[Masters 2016 (snuker)|Mastersu]] i na [[Welsh Open 2016 (snuker)|Welsh Openu]] od O'Sullivana, ali je osvojio [[European Tour 2015/2016 - 6. turnir|Gdynia Open]] pobjedom 4–1 protiv [[Martin Gould|Martina Goulda]].<ref>{{cite web | url=http://www.eurosport.co.uk/snooker/ronnie-o-sullivan-masters-mark-selby-to-make-final-four-at-alexandra-palace_sto5059219/story.shtml | title=Ronnie O'Sullivan masters Mark Selby to make final four at Alexandra Palace | publisher=Eurosport | access-date=30. 7. 2016}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.leicestermercury.co.uk/snooker-schoolboy-error-ronnie-o-sullivan-says/story-28769981-detail/story.html | title=Snooker: I made schoolboy error against Ronnie O'Sullivan, says Mark Selby | publisher=[[Leicester Mercury]]| access-date=30. 7. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.leicestermercury.co.uk/snooker-news-leicester-s-mark-selby-wins-gdynia/story-28828156-detail/story.html |title=Snooker News: Leicester's Mark Selby wins Gdynia Open in Poland |publisher=Leicester Mercury|access-date=30. 7. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prije [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2016.|Svjetskog prvenstva]] povukao se s [[Players Tour Championship 2015/2016 - završni turnir|PTC-finala]] i [[China Open 2016 (snuker)|China Opena]] iz ličnih razloga.<ref>{{cite web | url=http://www.leicestermercury.co.uk/snooker-news-mark-selby-withdraws-ladbrokes/story-28949241-detail/story.html | title=Snooker News: Mark Selby withdraws from Ladbrokes Players Championship and China Open | publisher=Leicester Mercury| access-date=30. 7. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na Svjetskom prvenstvu pobijedio je [[Robert Milkins|Roberta Milkinsa]] 10–6, [[Sam Baird|Sama Bairda]] 13–11 i [[Kyren Wilson|Kyrena Wilsona]] 13–8 i prošao u polufinale, u kojem ga je čekao [[Marco Fu]]. Selby je u tom meču izjednačio na 12–12 osvojivši 76-minutni frejm, najduži otkad se Svjetsko prvenstvo igra u ''Crucibleu'', i na kraju pobijedio 17–15, napravivši odličan snuker na smeđoj kugli u posljednjem frejmu.<ref>{{cite web | url=http://www.bbc.com/sport/snooker/36177534 | title=World Snooker Championship: Mark Selby reaches the final | publisher=BBC Sport |access-date= 31. 7. 2016}}</ref> U finalu protiv [[Ding Junhui]]ja poveo je 6–0 i na kraju pobijedio 18–14. Zahvaljujući osvajanju druge titule svjetskog prvaka, petu godinu uzastopno završio je sezonu kao broj 1 na svjetskoj rang-listi.<ref name="2016 WC">{{cite web | url=http://www.bbc.com/sport/snooker/36186995 | title=Mark Selby beats Ding Junhui to win World Snooker Championship | publisher=BBC Sport | access-date=31. 7. 2016}}</ref> === [[Snukerska sezona 2016/2017.|2016/2017.]] === Prvu titulu u ovoj sezoni osvojio je na ''[[Paul Hunter Classic 2016.|Paul Hunter Classicu]]'' pobijedivši u finalu [[Tom Ford (snuker)|Toma Forda]] 4–2.<ref>{{cite web |url=http://www.leicestermercury.co.uk/mark-selby-takes-bragging-rights-in-paul-hunter-classic-after-winning-all-leicester-final-against-tom-ford/story-29664327-detail/story.html |title=Mark Selby takes bragging rights in ''Paul Hunter Classic'' by beating Tom Ford in all-Leicester final |publisher=Leicester Mercury|access-date=3. 10. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Njegovo polufinale protiv Binghama na [[Shanghai Masters 2016 (snuker)|Shanghai Mastersu]] bio je susret dvojice prvoplasiranih sa svjetske rang-liste; Selby je pobijedio 6–5, preokrenuvši zaostatak od 3–5.<ref>{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/selby-edges-bingham-to-reach-final/ |title=Selby Edges Bingham to Reach Final |publisher= World Snooker |access-date=3. 10. 2016}}</ref> U finalu protiv Ding Junhuija poveo je 3–1, ali je Kinez preokrenuo meč i na kraju pobijedio 10–6.<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37467459 |title=Shanghai Masters: Ding Junhui beats world champion Mark Selby in final |publisher=BBC Sport |access-date=3. 10. 2016}}</ref> Selby mu se revanširao u finalu [[International Championship 2016.|International Championshipa]] deklasiravši ga 10–1, osvojivši 8 od prvih 9 frejmova, odnosno 7 posljednjih.<ref>{{cite web |url= http://www.bbc.com/sport/snooker/37815945 |title= Mark Selby beats Ding Junhui in International Championship final |publisher= BBC Sport |date= 30. 10. 2016 |access-date= 2. 11. 2016}}</ref> To je bilo najjednostranije finale nekog rangirnog turnira još od Haikou World Opena 2012, kad je Mark Allen također deklasirao Stephena Leeja 10–1. Selby je napravio sedam brejkova većih od 50 poena, dok je Dingov najveći brejk u cijelom meču bio 47.<ref>{{cite web |url=http://rkgsnooker.com/news-details.php?id=42#sthash.RL0rwNuw.dpuf |title=SELBY DISMISSED DING IN DAQING |publisher=[[RKG Snookers]] |access-date=31. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104074935/http://rkgsnooker.com/news-details.php?id=42#sthash.RL0rwNuw.dpuf |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}</ref> Na [[UK Championship 2016 (snuker)|UK Championshipu]] Selby je nastavio sa sjajnom igrom. U visokokvalitetnom četvrtfinalnom meču protiv Higginsa, koji je trajao pet sati, pobijedio je na bojama u odlučujućem fejmu (6–5), a zatim je dosta lakše savladao Murphyja (6–2) u polufinalu.<ref>{{cite web | url=https://www.theguardian.com/sport/2016/dec/02/mark-selby-defeats-john-higgins-quarter-final-uk-championship| title=Mark Selby defeats John Higgins 6-5 after nail-biting deciding frame| publisher=[[The Guardian]]| access-date=5. 1. 2017}}</ref> U finalu protiv O'Sullivana imao je vodstvo 7–2, ali je ono smanjeno na 7–4 da bi u narednih pet frejmova obojica napravila po dva brejka od 130 ili više poena. Selby je zatim završio meč brejkom od 107 poena i došao do svoje druge titule na ovom turniru.<ref>{{cite web |url= http://www.bbc.com/sport/snooker/38201842 |title=Mark Selby beats Ronnie O'Sullivan to win UK Championship final |publisher= BBC Sport |access-date=4. 12. 2016}}</ref> Na sljedećih sedam turnira Selby nije uspio doći do polufinala, a zatim je ušao u finale [[China Open 2017 (snuker)|China Opena]], u kojem ga je čekao [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]]. Pri rezultatu 7–8 dobio je tri frejma uzastopno i osvojio četvrti rangirni turnir u sezoni, što je značilo da mu je to najuspješnija sezona u karijeri jer nikad nije uspio osvojiti više od dva rangirna turnira u sezoni.<ref>{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/selby-king-beijing/ |title=Selby King in Beijing |publisher= WPBSA |access-date=14. 4. 2017}}</ref> Sezonu je završio na najbolji mogući način odbranivši titulu na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2017.|Svjetskom prvenstvu]] pobjedom 18–15 protiv Higginsa u vrlo napetom i psihički iscrpljujućem finalu, vrativši se iz zaostatka 4–10.<ref>{{cite web|url= http://www.bbc.com/sport/snooker/39773552 |title= Mark Selby beats John Higgins to defend his World Championship title |author= Shamoon Hafez |publisher= BBC Sport |date= 1. 5. 2017 |access-date= 2. 5. 2017}}</ref> Time je postao četvrti igrač u historiji koji je odbranio titulu svjetskog prvaka, a ujedno se i revanširao Higginsu za poraz u finalu prije 10 godina. == Bilijarska karijera == U junu 2006. osvojio je Svjetsko prvenstvo u bilijaru "osmici", koje je održano u [[Blackpool]]u, pobijedivši u finalu [[Darren Appleton|Darrena Appletona]] 11-7.<ref>{{cite web |url= http://www.uk8ball.com/article.php?sid=2469 |title= Selby pockets world rules pool crown |publisher= UK 8 Ball Pool Community |date= 17. 6. 2006 |access-date= 21. 5. 2012 |archive-date= 6. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20061206035403/http://www.uk8ball.com/article.php?sid=2469 |url-status= bot: unknown }}</ref> 2. februara 2015. učestvovao je na Svjetskom prvenstvu u kineskom bilijaru i došao do finala, u kojem je također igrao protiv Appletona i izgubio 19–21.<ref>{{cite web |url= http://alison-chang.com/darren-appleton-and-bai-ge-won-the-first-chinese-pool-champion/ |title= Darren Appleton and Bai Ge Won the First Chinese Pool Champion |access-date=4. 3. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150217213854/http://alison-chang.com/darren-appleton-and-bai-ge-won-the-first-chinese-pool-champion/ |archive-date=17. 2. 2015 |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=pAaL7ZERSxA |title= Mark Selby vs Darren Appleton, Final 2015 Chinese Pool World Championship |publisher= [[YouTube]]}}</ref> == Privatni život == Navijač je [[nogomet]]nog kluba [[Leicester City FC|Leicester City]], i to još od djetinjstva.<ref>{{cite web |url= http://www.lcfc.com/page/LatestNews/0,,10274~1127784,00.html |title= Mark Selby Picture Special |publisher=lcfc.com|date= 4. 10. 2007 |access-date=21. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120315150010/http://www.lcfc.com/page/LatestNews/0,,10274~1127784,00.html |archive-date=15. 3. 2012 |url-status= dead }}</ref> Njegova pobjeda na SP-u desila se istog dana kad su [[nogomet]]aši Leicester Cityja proslavljali povratak u englesku [[Premier League|Premijer-ligu]] paradom na ulicama Leicestera. Također je poznat kao ljubitelj [[pikado|pikada]]; pobijedio je [[Eric Bristow|Erica Bristowa]] 2007, a igrao je i protiv [[Raymond van Barneveld|Raymonda van Barnevelda]] u egzibicijskim mečevima.<ref>{{cite web |author= Matt Bozeat |url= http://www.highbeam.com/doc/1G1-171983186.html |title= Selby hits top form... but on the oche! |publisher= Sunday Mercury ([[Birmingham]]) |date= 2. 12. 2007 |access-date= 23. 8. 2014 |archive-date= 4. 9. 2012 |archive-url= https://archive.today/20120904032546/www.highbeam.com/doc/1G1-171983186.html |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.thisisleicestershire.co.uk/Darts-Selby-oche/story-12052790-detail/story.html |title= Darts: Selby on the oche |publisher=Leicester Mercury|date= 29. 4. 2009 |access-date=21. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120509195342/http://www.thisisleicestershire.co.uk/Darts-Selby-oche/story-12052790-detail/story.html |archive-date=9. 5. 2012 |url-status= dead }}</ref> Selbyjev nadimak u svijetu snukera glasi "Šaljivdžija iz Leicestera" ("The Jester from Leicester"), koji je dobio od najavljivača snukerskih mečeva Richarda Bearea.<ref>{{cite web |author= John Ashdown |url= http://www.guardian.co.uk/sport/2008/apr/18/sportinterviews.worldsnookerchampionship |title= Small talk: Mark Selby |publisher=[[The Guardian]]|date= 18. 4. 2008}}</ref> Selby je u [[brak]]u s Vikki Layton, profesionalnom irskom igračicom bilijara, koja često prati njegove mečeve iz publike.<ref name="Troughton2014">{{cite web |first=Adrian |last=Troughton |title=World snooker champion Mark Selby in the frame to become a father |url=http://www.leicestermercury.co.uk/World-snooker-champion-Mark-Selby-frame-father/story-21093918-detail/story.html |publisher=Leicester Mercury|date=14. 5. 2014 |access-date=20. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140517222124/http://www.leicestermercury.co.uk/World-snooker-champion-Mark-Selby-frame-father/story-21093918-detail/story.html |archive-date=17. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |author= Andrew Dillon |url= http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/sport/article1061473.ece |title= Selby finds perfect match |publisher=The Sun|date= 19. 4. 2008}}</ref> Zaruke su objavili u augustu 2010, a vjenčali su se u [[Cancún]]u ([[Meksiko]]) 24. maja 2011.<ref>{{cite web |url= http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2369233,00.html |title= Mark and Vikki Tie the Knot |publisher=World Snooker|date= 31. 5. 2011}}</ref> Njihovo prvo dijete, kći Sofia Maria, rođeno je 11. novembra 2014.<ref>{{cite web|title=Mark Selby Becomes A Dad |url= http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4291898,00.html |publisher= World Snooker |date=11. 11. 2014 |access-date=12. 11. 2014}}</ref> Žive u [[Južni Wigston|Južnom Wigstonu]], u blizini Leicestera. == Uspjeh po sezonama == {| class="wikitable" style="font-size:95%;" |- bgcolor="#efefef" ! '''Turnir''' ! [[Snukerska sezona 1999/2000.|1999/<br>00.]] ! [[Snukerska sezona 2000/2001.|2000/<br>01.]] ! [[Snukerska sezona 2001/2002.|2001/<br>02.]] ! [[Snukerska sezona 2002/2003.|2002/<br>03.]] ! [[Snukerska sezona 2003/2004.|2003/<br>04.]] ! [[Snukerska sezona 2004/2005.|2004/<br>05.]] ! [[Snukerska sezona 2005/2006.|2005/<br>06.]] ! [[Snukerska sezona 2006/2007.|2006/<br>07.]] ! [[Snukerska sezona 2007/2008.|2007/<br>08.]] ! [[Snukerska sezona 2008/2009.|2008/<br>09.]] ! [[Snukerska sezona 2009/2010.|2009/<br>10.]] ! [[Snukerska sezona 2010/2011.|2010/<br>11.]] ! [[Snukerska sezona 2011/2012.|2011/<br>12.]] ! [[Snukerska sezona 2012/2013.|2012/<br>13.]] ! [[Snukerska sezona 2013/2014.|2013/<br>14.]] ! [[Snukerska sezona 2014/2015.|2014/<br>15.]] ! [[Snukerska sezona 2015/2016.|2015/<br>16.]] ! [[Snukerska sezona 2016/2017.|2016/<br>17.]] ! [[Snukerska sezona 2017/2018.|2017/<br>18.]] |- | style="background:#EFEFEF;" | [[Snukerska rang-lista|Rejting]]<ref name="Ranking history">{{cite web|title=Ranking History|url=http://www.snooker.org/rnk/history.asp|publisher=Snooker.org|access-date=6. 2. 2011}}</ref> | align="center" |{{nowrap|[[Snukerska rang-lista 1999/2000.|NR]]<ref group="nb">Novi igrači na ''Main Touru'' nemaju rejting.</ref>}} | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2000/2001.|122.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2001/2002.|95.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2002/2003.|53.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2003/2004.|29.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2004/2005.|36.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2005/2006.|39.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2006/2007.|28.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2007/2008.|11.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2008/2009.|4.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2009/2010.|7.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2010/2011.|9.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2011/2012.|3.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2012/2013.|1.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2013/2014.|1.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2014/2015.|1.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2015/2016.|1.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2016/2017.|1.]] | align="center" |[[Snukerska rang-lista 2017/2018.|1.]] |- | colspan="31" | '''Rangirni turniri''' |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[Riga Masters (snuker)|Riga Masters]]''<ref group="nb">Turnir se zvao '''''Riga Open''''' (2014/15–2015/16).</ref> |align="center" colspan="15" style="color:#cccccc;"| Nije održavan | colspan="2" style="text-align:center; color:#ccc;"| MR | align="center" style="background:#afeeee;"|[[Riga Masters 2016.|1K]] | |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[Indian Open (snuker)|Indian Open]]'' |align="center" colspan="14" style="color:#cccccc;"| Nije održan |style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|NO |align="center" style="color:#cccccc;"|N | |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[World Open (snuker)|World Open]]''<ref group="nb">Turnir se zvao '''''Grand Prix''''' (1999/2000–2000/01 i 2004/05–2009/10), '''''LG Cup''''' (2001/02–2003/04) i '''''Haikou World Open''''' (2011/12–2013/14).</ref> | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3K | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|ČF | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K | style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K | style="text-align:center; background:#afeeee;"|G | style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; background:yellow;"|PF | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|ČF | style="text-align:center; background:thistle;"|F | align="center" colspan="2" style="color:#cccccc;"| NO | style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K | |- |style="background:#EFEFEF;"| {{nowrap|''[[Paul Hunter Classic]]''<ref group="nb">Turnir se zvao '''''Grand Prix Fürth''''' (2004/2005) i '''''Fürth German Open''''' (2005/06–2006/07).</ref>}} |align="center" colspan="5" style="color:#cccccc;"| Nije održavan | colspan="6" style="text-align:center; color:#ccc;"| Pro-am turnir | colspan="6" style="text-align:center; color:#ccc;"| Manji rangirni | style="text-align:center; background:#0f0;"|[[Paul Hunter Classic 2016.|'''P''']] | |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]]'' |align="center" colspan="8" style="color:#cccccc;"| Nije održan |align="center" style="background:yellow;"|PF |align="center" style="background:yellow;"|PF |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:yellow;"|PF |align="center" style="background:#00ff00;"|'''P''' |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:yellow;"|PF |style="text-align:center; color:#ccc;"|POV |style="text-align:center; background:thistle;"|F | |- |style="background:#EFEFEF;" |''[[European Masters (snuker)|European Masters]]''<ref group="nb" name="EUR">Turnir se zvao '''''Malta Cup''''' (2004/05–2007/08).</ref> | colspan="2" style="text-align:center; color:#ccc;"| Nije održan | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; color:#ccc;"|NR | colspan="8" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan | style="text-align:center; background:yellow;"|PF | |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[English Open (snuker)|English Open]]'' |align="center" colspan="17" style="color:#cccccc;"|Nije održavan |style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K | |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[International Championship]]'' |align="center" colspan="13" style="color:#cccccc;"| Nije održan |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |style="text-align:center; color:#ccc;"|KV |align="center" style="background:yellow;"|PF |style="text-align:center; background:#0f0;"|'''P''' | |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[Northern Ireland Open (snuker)|Northern Ireland Open]]'' |align="center" colspan="17" style="color:#cccccc;"|Nije održavan |style="text-align:center; color:#ccc;"|N | |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[UK Championship (snuker)|UK Championship]]'' |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 1999 (snuker)|3K]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 2000 (snuker)|2K]] |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 2002 (snuker)|2K]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 2003 (snuker)|1K]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 2004 (snuker)|2K]] |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 2006 (snuker)|2K]] |align="center" style="background:yellow;"|[[UK Championship 2007 (snuker)|PF]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 2008 (snuker)|1K]] |align="center" style="background:#ffebcd;"|[[UK Championship 2009 (snuker)|ČF]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 2010 (snuker)|2K]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 2011 (snuker)|2K]] |align="center" style="background:#00ff00;"|[[UK Championship 2012 (snuker)|'''P''']] |style="text-align:center; background:thistle;"|[[UK Championship 2013 (snuker)|F]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[UK Championship 2014 (snuker)|2K]] |align="center" style="background:yellow;"|[[UK Championship 2015 (snuker)|PF]] |align="center" style="background:#00ff00;"|[[UK Championship 2016 (snuker)|'''P''']] | |- |style="background:#EFEFEF;" |''[[Scottish Open (snuker)|Scottish Open]]''<ref group="nb">Turnir se zvao '''''Players Championship''''' (2003/04).</ref> | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K | style="text-align:center; color:#ccc;"|KV | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K | colspan="8" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan | style="text-align:center; color:#ccc;"|MR | colspan="3" align="center" style="color:#cccccc;"|Nije održan | align="center" style="color:#cccccc;"|N | |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[German Masters]]'' |align="center" colspan="11" style="color:#cccccc;"| Nije održan |align="center" style="background:#D8BFD8;"|F |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |align="center" style="background:#00ff00;"|[[German Masters 2015.|'''P''']] |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |align="center" style="background:#afeeee;"|2K | |- |style="background:#EFEFEF;" |''[[World Grand Prix (snuker)|World Grand Prix]]'' |colspan="15" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |style="text-align:center; color:#ccc;"|NR |style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K |style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K | |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[Welsh Open (snuker)|Welsh Open]]'' |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="background:#afeeee;"|3K |align="center" style="background:#afeeee;"|3K |align="center" style="background:#00ff00;"|'''P''' |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:yellow;"|PF |align="center" style="background:#D8BFD8;"|F |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:#afeeee;"|4K |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:#afeeee;"|3K | |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[Gibraltar Open]]'' |align="center" colspan="16" style="color:#cccccc;"| Nije održan |style="text-align:center; color:#ccc;"|MR |align="center" style="background:#afeeee;"|3K | |- |style="background:#EFEFEF;"| [[Players Championship Grand Final]]<ref group="nb">Turnir se zvao '''Players Tour Championship Grand Finals''' (2010/11–2012/13).</ref> |align="center" colspan="11" style="color:#cccccc;"| Nije održan |align="center" style="background:yellow;"|PF |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |align="center" style="color:#cccccc;"|POV |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF | |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[China Open (snuker)|China Open]]'' |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="background:yellow;"|PF |align="center" colspan="2" style="color:#cccccc;"| Nije održan |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |align="center" style="background:yellow;"|PF |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |align="center" style="background:#D8BFD8;"|F |align="center" style="color:#cccccc;"|POV |align="center" style="background:#D8BFD8;"|F |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:#00ff00;"|'''P''' |align="center" style="color:#cccccc;"|POV |align="center" style="background:#00ff00;"|'''P''' | |- |style="background:#EFEFEF;" | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]] |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="background:#afeeee;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2005.|1K]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2006.|2K]] |align="center" style="background:#D8BFD8;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2007.|F]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|1K]] |align="center" style="background:#ffebcd;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2009.|ČF]] |align="center" style="background:yellow;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2010.|PF]] |align="center" style="background:#ffebcd;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2011.|ČF]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2012.|1K]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2013.|2K]] |align="center" style="background:#00ff00;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2014.|'''P''']] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2015.|2K]] |align="center" style="background:#00ff00;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2016.|'''P''']] |align="center" style="background:#00ff00;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2017.|'''P''']] | |- | colspan="31" | '''Rangirni i turniri varijanti''' |- |style="background:#EFEFEF;" | [[Snooker Shoot-Out|Shoot-Out]] |colspan="11" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |colspan="6" style="text-align:center; color:#ccc;"|Turnir varijante |align="center" style="color:#cccccc;"|N | |- |colspan="31" | '''Nerangirni turniri''' |- |style="background:#EFEFEF;" |''[[China Championship (snuker)|China Championship]]'' |colspan="17" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF | |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[Šampion šampiona]]'' |colspan="14" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |align="center" style="background:yellow;"|PF |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF | |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[Masters (snuker)|Masters]]'' |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="color:#cccccc;"|KV |align="center" style="background:#00ff00;"|[[Masters 2008 (snuker)|'''P''']] |align="center" style="background:#D8BFD8;"|[[Masters 2009 (snuker)|F]] |align="center" style="background:#00ff00;"|[[Masters 2010 (snuker)|'''P''']] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[Masters 2011 (snuker)|1K]] |align="center" style="background:#ffebcd;"|[[Masters 2012 (snuker)|ČF]] |align="center" style="background:#00ff00;"|[[Masters 2013 (snuker)|'''P''']] |align="center" style="background:#D8BFD8;"|[[Masters 2014 (snuker)|F]] |align="center" style="background:#afeeee;"|[[Masters 2015 (snuker)|1K]] |align="center" style="background:#ffebcd;"|[[Masters 2016 (snuker)|ČF]] |align="center" style="background:#ffebcd;"|[[Masters 2017 (snuker)|ČF]] | |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[Championship League (snuker)|Championship League]]'' |colspan="8" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |style="text-align:center; background:thistle;"|F |style="text-align:center; background:thistle;"|F |style="text-align:center; background:#afeeee;"|G |style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K |style="text-align:center; background:#afeeee;"|G |style="text-align:center; background:#afeeee;"|G |style="text-align:center; background:#afeeee;"|G |align="center" style="color:#cccccc;"|N |style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K |style="text-align:center; background:#afeeee;"|G | |- |colspan="31" | '''Turniri snukerskih varijanti''' |- |style="background:#EFEFEF;" | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru "šestici"]]<ref group="nb">Takmičenje se ranije zvalo '''''Six-red Snooker International''''' (2008/09) i '''''Six-red World Grand Prix''''' (2009/10).</ref> |colspan="9" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |style="text-align:center; background:#afeeee;"|[[Six-red Snooker International 2008.|1K]] |style="text-align:center; color:#ccc;"|N |style="text-align:center; background:#0f0;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru "šestici" 2010.|'''P''']] |style="text-align:center; color:#ccc;"|NO |style="text-align:center; background:#ffebcd;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru "šestici" 2012.|ČF]] |style="text-align:center; background:yellow;"| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru "šestici" 2013.|PF]] |style="text-align:center; color:#ccc;"|POV |style="text-align:center; background:#ffebcd;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru "šestici" 2015.|ČF]] |style="text-align:center; background:#afeeee;"|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru "šestici" 2016.|1K]] | |- |colspan="31" | '''Bivši rangirni turniri''' |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[Malta Grand Prix]]'' |style="text-align:center; color:#ccc;"|KV |style="text-align:center; color:#ccc;"|NR |colspan="30" style="text-align:center; color:#ccc;"|Ne održava se |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[Thailand Masters]]'' |style="text-align:center; color:#ccc;"|KV |style="text-align:center; color:#ccc;"|KV |style="text-align:center; color:#ccc;"|KV |style="text-align:center; color:#ccc;"|NR |colspan="3" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |style="text-align:center; color:#ccc;"|NR |colspan="30" style="text-align:center; color:#ccc;"|Ne održava se |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[British Open (snuker)|British Open]]'' |align="center" style="background:#afeeee;"|3K |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |align="center" colspan="30" style="color:#cccccc;"|Ne održava se |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[Irish Masters (snuker)|Irish Masters]]'' |colspan="3" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nerangirni |style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K |style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K |style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K |style="text-align:center; color:#ccc;"|NO |style="text-align:center; color:#ccc;"|NR |colspan="30" style="text-align:center; color:#ccc;"|Ne održava se |- |style="background:#EFEFEF;" | {{nowrap|''[[Northern Ireland Trophy]]''}} |align="center" colspan="6" style="color:#cccccc;"| Nije održan |align="center" style="color:#cccccc;"|NR |align="center" style="background:#afeeee;"|3K |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |align="center" style="background:#afeeee;"|3K |align="center" colspan="30" style="color:#cccccc;"|Nije održan |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[Wuxi Classic]]''<ref group="nb" name="WUC">Turnir se zvao '''Jiangsu Classic''' (2008/09-2009/10).</ref> |colspan="9" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |colspan="4" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije bio rangirni |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |style="text-align:center; color:#ccc;"|KV |style="text-align:center; background:#afeeee;"|[[Wuxi Classic 2014.|2K]] |colspan="30" align="center" style="color:#cccccc;"|Ne održava se |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[Australian Goldfields Open]]'' |colspan="12" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF |align="center" style="background:#afeeee;"|1K |style="text-align:center; background:yellow;"|PF |style="text-align:center; color:#ccc;"|N |align="center" style="background:#afeeee;"|2K |colspan="30" style="text-align:center; color:#cccccc;"|NO |- |colspan="31" | '''Bivši nerangirni turniri''' |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[European Open (snuker)|European Open]]''<ref group="nb" name="EUR"/> | colspan="2" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan | colspan="6" style="text-align:center; color:#ccc;"|Rangirni | style="text-align:center; background:#afeeee;"|G | colspan="8" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan | colspan="30" style="text-align:center; color:#ccc;"|R |- |style="background:#EFEFEF;"| ''[[Wuxi Classic]]''<ref group="nb" name="WUC"/> |colspan="9" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |style="text-align:center; background:thistle;"|F |style="text-align:center; background:#afeeee;"|G |style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K |style="text-align:center; background:#0f0;"|'''P''' |colspan="3" style="text-align:center; color:#ccc;"|Rangirni |colspan="30" style="text-align:center; color:#ccc;"|NO |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[Brazil Masters 2011.|Brazil Masters]]'' | colspan="12" style="text-align:center; color:#ccc;"| Nije održan | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|ČF | colspan="30" style="text-align:center; color:#ccc;"| Ne održava se |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[Premijer liga (snuker)|Premijer liga]]'' |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="background:#D8BFD8;"|F |align="center" style="color:#cccccc;"|N |style="text-align:center; background:#afeeee;"|G |align="center" style="color:#cccccc;"|N |align="center" style="background:#afeeee;"|G |colspan="30" style="text-align:center; color:#ccc;"|Ne održava se |- |style="background:#EFEFEF;" | ''[[World Grand Prix 2015 (snuker)|World Grand Prix]]'' |colspan="16" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan |style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K |colspan="30" style="text-align:center; color:#ccc;"|R |- | colspan="31" | '''Bivši turniri varijanti''' |- |style="background:#EFEFEF;" | [[Snooker Shoot-Out|Shoot-Out]] | colspan="11" style="text-align:center; color:#ccc;"|Nije održan | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3K | style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K | style="text-align:center; background:#afeeee;"|2K | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1K | style="text-align:center; color:#ccc;"|N | colspan="30" style="text-align:center; color:#ccc;"|RV |} {| class="wikitable" style="font-size:78%;" |- bgcolor="#efefef" ! colspan="6"|Legenda za gornju tabelu |- | align="center" style="color:#cccccc;" width="30"|KV | poraz u kvalifikacijama | align="center" style="background:#afeeee;"|#R | poraz u ranoj fazi turnira <br> (POZ = kolo za igrače s pozivnicom, G = grupna faza) | align="center" style="background:#ffebcd;"|ČF | četvrtfinale |- | align="center" style="background:yellow;"|PF | polufinale | align="center" style="background:#D8BFD8;"|F | finale | align="center" style="background:#00ff00;"|'''P''' | osvojio turnir |- | align="center" style="color:#cccccc;" width="30"|NKV | nije se kvalificirao | align="center" style="color:#cccccc;" width="30"|N | nije učestvovao | align="center" style="color:#cccccc;" width="30"|POV | povukao se s turnira |} {|class="wikitable" style="font-size:90%" |- |style="text-align:center; color:#ccc;" colspan="4"|NO || Turnir nije održan |- |style="text-align:center; color:#ccc;" colspan="4"|NR || Turnir nije (bio) rangirni. |- |style="text-align:center; color:#ccc;" colspan="4"|R || Turnir je (bio) rangirni. |- |style="text-align:center; color:#ccc;" colspan="4"|RV || Turnir je (bio) i rangirni i turnir varijante. |- |style="text-align:center; color:#ccc;" colspan="4"|MR || Turnir je (bio) manji rangirni. |- |style="text-align:center; color:#ccc;" colspan="4"|PA || Turnir je bio "pro-am". |- |style="text-align:center; color:#ccc;" colspan="4"|TV || Turnir je (bio) turnir varijante. |} {{refspisak|grupa=nb}} == Finala == === Rangirni turniri: 21 (12–9) === {| | valign=top width=40% align=left | {| class="wikitable" |- bgcolor="#eeeeee" |'''Legenda''' |- bgcolor="#e5d1cb" | Svjetsko prvenstvo (3–1) |- bgcolor="dfe2e9" | ''UK Championship'' (2–1) |- bgcolor= | Ostalo (7–7) |} {| class="sortable wikitable" |- |width="80" align=center|'''Ishod''' |width="20" align=center|'''Br.''' |width="50" align=center|'''Godina''' |width="250" align=center|'''Turnir''' |width="200" align=center|'''Protivnik''' |width="100" align=center|'''Rezultat''' |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 1. | 2003. | ''[[Scottish Open (snuker)|Scottish Open]]'' | {{ZD|ENG}} [[David Gray (snuker)|David Gray]] | align="center"| 7–9 |- bgcolor="#e5d1cb" | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 2. | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2007.|2007.]] | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]] | {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]] | align="center"| 13–18 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 1. | [[Welsh Open 2008 (snuker)|2008.]] | ''[[Welsh Open (snuker)|Welsh Open]]'' | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | align="center"| 9–8 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 3. | [[German Masters 2011.|2011.]] | ''[[German Masters]]'' | {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]] | align="center"| 7–9 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 4. | [[China Open 2011 (snuker)|2011.]] | ''[[China Open (snuker)|China Open]]'' | {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]] | align="center"| 8–10 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 2. | [[Shanghai Masters 2011 (snuker)|2011.]] | ''[[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]]'' | {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]] | align="center"| 10–9 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 5. | [[Welsh Open 2012 (snuker)|2012.]] | ''[[Welsh Open (snuker)|Welsh Open]]'' | {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]] | align="center"| 6–9 |- style="background:#dfe2e9;" | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 3. | [[UK Championship 2012 (snuker)|2012.]] | ''[[UK Championship (snuker)|UK Championship]]'' | {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]] | align="center"|10–6 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 6. | [[China Open 2013 (snuker)|2013.]] | ''[[China Open (snuker)|China Open]]'' <small>(2)</small> | {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]] | align="center"|6-10 |- style="background:#dfe2e9;" | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 7. | [[UK Championship 2013 (snuker)|2013.]] | ''[[UK Championship (snuker)|UK Championship]]'' | {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]] | align="center"|7–10 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 8. | [[World Open 2014 (snuker)|2014.]] | ''[[World Open (snuker)|World Open]]'' | {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]] | align="center"|6–10 |- style="background:#e5d1cb;" | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 4. | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2014.|2014.]] | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]] | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | align="center"|18–14 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 5. | [[German Masters 2015.|2015.]] | ''[[German Masters]]'' | {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]] | align="center"| 9–7 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 6. | [[China Open 2015 (snuker)|2015.]] | ''[[China Open (snuker)|China Open]]'' | {{ZD|ENG}} [[Gary Wilson (snuker)|Gary Wilson]] | align="center"|10–2 |- style="background:#e5d1cb;" | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 7. | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2016.|2016.]] | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]] | {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]] | align="center"|18–14 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 8. | [[Paul Hunter Classic 2016.|2016.]] | ''[[Paul Hunter Classic]]'' | {{ZD|ENG}} [[Tom Ford (snuker)|Tom Ford]] | align="center"|4–2 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 9. | [[Shanghai Masters 2016 (snuker)|2016.]] | ''[[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]]'' | {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]] | align="center"|6–10 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 9. | [[International Championship 2016.|2016.]] | ''[[International Championship]]'' | {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]] | align="center"|10–1 |- style="background:#dfe2e9;" | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 10. | [[UK Championship 2016 (snuker)|2016.]] | ''[[UK Championship (snuker)|UK Championship]]'' | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | align="center"|10–7 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 11. | [[China Open 2017 (snuker)|2017.]] | ''[[China Open (snuker)|China Open]]'' | {{ZD|WAL}} {{sortname|Mark|Williams|Mark Williams (snuker)}} | align="center"|10–8 |- style="background:#e5d1cb;" | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 12. | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2017.|2017.]] | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]] <small>(3)</small> | {{ZD|ŠKO}} {{sortname|John|Higgins|John Higgins (snuker)}} | align="center"|18–15 |} === Manji rangirni turniri: 10 (7–3) === {| class="sortable wikitable" |width="80" align=center|'''Ishod''' |width="20" align=center|'''Br.''' |width="50" align=center|'''Godina''' |width="250" align=center|'''Turnir''' |width="200" align=center|'''Protivnik''' |width="100" align=center|'''Rezultat''' |- |bgcolor="98FB98"|Pobjednik || 1. || 2010. || [[Players Tour Championship 2010/2011 - 2. turnir|''Players Tour Championship'' - 2. turnir]] || {{ZD|ENG}} [[Barry Pinches]] || align="center"| 4–3 |- |bgcolor="98FB98"|Pobjednik || 2. || [[Players Tour Championship 2011/2012 - 4. turnir|2011.]] || ''[[Paul Hunter Classic]]'' || {{ZD|ENG}} [[Mark Davis (snuker)|Mark Davis]] || align="center"| 4–0 |- |bgcolor="98FB98"|Pobjednik || 3. || [[European Tour 2012/2013 - 1. turnir|2012.]] || ''[[Paul Hunter Classic]]'' || {{ZD|SJI}} [[Joe Swail]] || align="center"| 4–1 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist || 1. || 2012. || ''[[European Tour 2012/2013 - 3. turnir|Antwerp Open]]'' || {{ZD|SJI}} [[Mark Allen (snuker)|Mark Allen]] || align="center"|1–4 |- | style="background:#98fb98;"|Pobjednik|| 4. || 2013. || ''[[European Tour 2012/2013 - 6. turnir|Munich Open]]'' || {{ZD|ŠKO}} [[Graeme Dott]] || align="center"|4–3 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist || 2. || 2013. || ''[[Asian Tour 2013/2014 - 1. turnir|Yixing Open]]'' || {{ZD|ENG}} [[Joe Perry (snuker)|Joe Perry]] || align="center"|1-4 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist || 3. || 2013. || ''[[European Tour 2013/2014 - 2. turnir|Rotterdam Open]]'' || {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]] || align="center"|3-4 |- | style="background:#98fb98;"|Pobjednik|| 5. || [[European Tour 2013/2014 - 7. turnir|2013.]] || ''[[Antwerp Open (snuker)|Antwerp Open]]'' ||{{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] || align="center"|4–3 |- | style="background:#98fb98;"|Pobjednik || 6. || 2014. || [[European Tour 2014/2015 - 1. turnir|''Riga Open'']] || {{ZD|SJI}} [[Mark Allen (snuker)|Mark Allen]] || align="center"|4–3 |- | style="background:#98fb98;"|Pobjednik || 7. || [[European Tour 2015/2016 - 6. turnir|2016.]] || ''[[Gdynia Open]]'' || {{ZD|ENG}} [[Martin Gould]] || align="center"|4–1 |} === Nerangirni turniri: 14 (6–8) === {| | valign=top width=40% align=left | {| class="wikitable" |- bgcolor="#eeeeee" |'''Legenda''' |- bgcolor="ffffcc" | ''Masters'' (3–2) |- bgcolor="d0f0c0" | ''Premijer liga'' (0–1) |- | Ostalo (3–5) |} {| class="sortable wikitable" |- |width="80" align=center|'''Ishod''' |width="20" align=center|'''Br.''' |width="50" align=center|'''Godina''' |style="width:250px;" align=center|'''Turnir''' |style="width:200px;" align=center|'''Protivnik''' |style="width:100px;" align=center|'''Rezultat''' |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 1. | [[Masters 2007 (snuker)#Kvalifikacije|2006.]] | [[Kvalifikacijski turnir za "Masters" (snuker)|Kvalifikacijski turnir za "Masters"]] | {{ZD|ENG}} [[Stuart Bingham]] | align=center|2–6 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 1. | 2007. | ''[[Warsaw Snooker Tour 2007.|Warsaw Snooker Tour]]'' | {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]] | align=center| 5–3 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 2. | [[Masters 2008 (snuker)|2008.]] | ''[[Masters (snuker)|Masters]]'' | {{ZD|ENG}} [[Stephen Lee (snuker)|Stephen Lee]] | align=center| 10–3 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 2. | [[Championship League 2008 (snuker)|2008.]] | ''[[Championship League (snuker)|Championship League]]'' | {{ZD|ENG}} [[Joe Perry (snuker)|Joe Perry]] | align=center| 1–3 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 3. | 2008. | ''World Series of Snooker'' – Jersey | {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]] | align=center| 3–6 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 4. | [[Jiangsu Classic 2008.|2008.]] | ''[[Jiangsu Classic]]'' | {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]] | align=center| 5–6 |- style="background:#d0f0c0;" | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 5. | [[Premijer liga 2008 (snuker)|2008.]] | ''[[Premijer liga (snuker)|Premijer liga]]'' | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | align=center| 2–7 |- style="background:#ffc;" | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 6. | [[Masters 2009 (snuker)|2009.]] | ''[[Masters (snooker)|Masters]]'' | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | align=center| 8–10 |- | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 7. | [[Championship League 2009 (snuker)|2009.]] | ''[[Championship League (snuker)|Championship League]]'' <small>(2)</small> | {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]] | align=center| 2–3 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 3. | [[Masters 2010 (snuker)|2010.]] | ''[[Masters (snuker)|Masters]]'' <small>(2)</small> | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | align=center| 10–9 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 4. | [[Wuxi Classic 2011.|2011.]] | ''[[Wuxi Classic]]'' | {{ZD|ENG}} [[Ali Carter]] | align=center| 9–7 |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 5. | 2012. | ''HK Spring Trophy'' | {{ZD|ENG}} [[Andrew Higginson]] | align=center|6–1 |- |- style="background:#ffc;" | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 6. | [[Masters 2013 (snuker)|2013.]] | ''[[Masters (snuker)|Masters]]'' <small>(3)</small> | {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]] | align=center| 10–6 |- style="background:#ffc;" | style="background:#ffa07a;"|Finalist | 8. | [[Masters 2014 (snuker)|2014.]] | ''[[Masters (snuker)|Masters]]'' <small>(2)</small> | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | align=center| 4–10 |} === Varijante snukera: 1 (1–0) === {| class="sortable wikitable" |- ! style="width:80px;"|Ishod ! style="width:20px;"|Br. ! style="width:50px;"|Godina ! style="width:250px;"|Turnir ! style="width:200px;"|Protivnik ! style="width:100px;"|Rezultat |- | style="background:#98FB98"|Pobjednik | 1. | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru "šestici" 2010.|2010.]] | [[Svjetsko prvenstvo u "šestici"]] | {{ZD|ENG}} [[Ricky Walden]] | align=center| 8–6 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Portal|Snuker}} * [https://web.archive.org/web/20111007042030/http://www.mark-selby.cz/ Stranica posvećena Selbyju] {{cs simbol}} {{en simbol}} * [http://www.worldsnooker.com/page/PlayersAlphabeticalArticle/0,,13165~2234612,00.html Selbyjev profil] na ''World Snookeru'' * [http://cuetracker.net/Players/Mark-Selby Mark Selby] na ''CueTracker.net'' * [http://eurosport.yahoo.com/snooker/mark-selby/ Selbyjev] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120723191459/http://eurosport.yahoo.com/snooker/mark-selby/ |date=23. 7. 2012 }} [[blog]] na ''Eurosportu'' * [https://web.archive.org/web/20090917113325/http://www.global-snooker.com/Mark-Selby.asp Selbyjev profil] na ''Global Snookeru'' * [http://prosnookerblog.com/players/s-t/mark-selby/ Selbyjev profil] na ''Pro Snooker Blogu'' * {{cite web | url =http://www.markselby.info/ | title = Mark Selby| access-date =23. 7. 2023 | language = en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200220172609/https://www.markselby.info/|archive-date=20. 2. 2020|url-status=dead}} {{Svjetski prvaci u snukeru}} {{Pobjednici UK Championshipa (snuker)}} {{Pobjednici Mastersa (snuker)}} {{WPBSA brojevi 1}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Selby, Mark}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Leicester]] [[Kategorija:Engleski snukeraši]] cs68vwghgkxjpkntshwlpmcu31w2bw4 0 167313 3846987 3507348 2026-05-16T18:55:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846987 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Little Rock | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = | zastava_države = | pokrajina = | pokrajina_vrsta = | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = | općina = | općina_vrsta = <!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --> | dio = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | nadmorska_visina = | širina_stepeni = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ = | dužina_stepeni = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ = | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_urban_gustoća = | stanovništvo_općina_gustoća = | stanovništvo_metro_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = | lider = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Little Rock''' je najveći i glavni grad [[SAD|američke]] savezne države [[Arkansas]], nalazi se u okrugu [[Okrug Pulaski, Arkansas|Pulanski]]. == Geografija == Little Rock se smjestio u središnjem dijelu Arkansasa, na južnoj obali rijeke [[Arkansas (rijeka)|Arkansas]]. == Historija == [[Datoteka:AR LR Central High.jpg|mini|desno|160px|[[Bill Clinton]] na slavlju 40. godišnjice škole]] Područje grada bilo je naseljeno i prije dolaska evropskih doseljenika, na području grada živjeli su [[Quapaw Indijanci]], [[Quapaw Indijanci]], [[Choctaw]], [[Cherokee Indijanci]] i još neki narodi. Arkansas je prvi istraživao evropski istraživač [[Hernando de Soto (istraživač)|Hernando de Soto]] [[1541.]] godine. Little Rock je dobio ime prema "maloj stijeni" prema kojoj su se ljudi i tadašnje vrijeme orijentirari, grad je tako nazvao francuski istraživač [[Jean-Baptiste Bénard de la Harpe]] [[1722.]] godine ([[Francuski|fra.]] "La Petite Roche"). Nadimci grada su "The Rock" (stijena) i "Rock Town" (grad stijena). Godine [[1821.]] Little Rock postaje glavni grad Arkansasa koji je osnovan [[1819.]] godine. Godine [[1831.]] Little Rock dobija status grada. Godine [[1836.]] Arkansas postaje 25. američka država, a Little Rock postaje i službeno glavni grad. == Demografija == Po popisu stanovništva iz [[2000.]] godine u grad je živjelo 183.133 stanovnika u 77.352 kućanstva sa 46.488 obitelji s prebivalištem u gradu, dok je prosječna gustoća naseljenosti 281 stan./km². Prema rasnoj podjeli u naselju živi najviše bijelaca 81,98%, a afroamerikanaca ima 15,91%.<ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/home/saff/main.html?_lang=en |title=Statistički zavod SAD-a |access-date=27. 5. 2012 |archive-date=19. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119064948/http://factfinder.census.gov/home/saff/main.html?_lang=en |url-status=dead }}</ref> == Poznate osobe == *[[Derek Fisher]] američki profesionalni košarkaš *[[Douglas MacArthur]] američki general iz prvog svjetskog, drugog svjetskog i korejskog rata. *[[John Gould Fletcher]] američki pjesnik *[[Wesley Clark]] penzionisani general vojske Sjedinjenih Američkih Država. *[[Amy Lee]] američka pjevačica članica grupe [[Evanescence]]. *[[John LeCompt]] američki muzičar koji je dio Little Rock heavy metal scene od sredine 1990-ih. (Evanescence). == Izvor == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.littlerock.org Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110225061257/http://littlerock.org/ |date=25. 2. 2011 }} * [http://metroplan.org Little Rock Metroplan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201118111106/http://www.metroplan.org/ |date=18. 11. 2020 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Little Rock, Arkansas |commonscathr= Little Rock, Arkansas }} {{Glavni gradovi SAD-a}} [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Gradovi u Arkansasu]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Pulaski, Arkansas]] 58h56mtxcsk8xirx1k56mpvrywl8kja 0 171780 3847068 3792894 2026-05-16T23:59:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847068 wikitext text/x-wiki {{Stanice pariskog metroa | Ime= Madeleine | Slika = [[Datoteka:Paris 06 2012 Line 12 Metro Madeleine 3130.JPG|240px]] | Zona = 1 | Linije = {{Parismetro|8}} {{Parismetro|12}} {{Parismetro|14}} | Mjesto = [[8. arondisman (Pariz)|Pariz VIII]] | Otvorenje = 5. novembra 1910. | Metro = | Broj stanice = 10-03 }} Metro stanica '''Madeleine'''<ref>{{Cite web|url=https://www.bonjour-ratp.fr/stations-metro/madeleine/|title=Métro Madeleine {{!}} Bonjour RATP|website=www.bonjour-ratp.fr|language=fr|access-date=2025-12-26|archive-date=23. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240223062840/https://www.bonjour-ratp.fr/stations-metro/madeleine/|url-status=dead}}</ref> [[Pariski metro|pariskog metroa]] je podzemna stanica, koja se nalazi u [[8. arondisman (Pariz)|8. arondismanu]] ispod trga [[Place de la Madeleine]]. Pored linije metroa {{Parismetro|8}}, stanica je povezana i linijama {{Parismetro|12}} i {{Parismetro|14}}. ==Historija== {{Proširiti sekciju}} ==Izlazi== {{Proširiti sekciju}} ==Linije== * [[RATP]]: * [[Noctilien]]: ==Vanjski linkovi== {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Madeleine (Paris Metro)}} {{Navkutija stanice pariskog metroa |8P=[[Concorde (Metro Pariz)|Concorde]]|8N=[[Opéra (Metro Pariz)|Opéra]] |12P=[[Saint-Lazare (Metro Pariz)|Saint-Lazare]]|12N=[[Concorde (Metro Pariz)|Concorde]] |14P=[[Saint-Lazare (Metro Pariz)|Saint-Lazare]]|14N=[[Pyramides (Metro Pariz)|Pyramides]] }}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Stanice pariskog metroa]] [[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 8. arondismanu]] [[Kategorija:Metro linija 8 (Pariz)]] [[Kategorija:Metro linija 12 (Pariz)]] [[Kategorija:Metro linija 14 (Pariz)]] i9ljqzaga6aacavpzrnqk28tt85o4jo 10 172856 3847011 3678061 2026-05-16T20:23:07Z KWiki 9400 3847011 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Afrički nogometaš godine |naslov = [[Afrički nogometaš godine]] |podaciklasa = hlist |osnovastil = background: gold |grupa1 = Nagrada<br/>''[[France Football]]a'' |podaci1 = * 1970:&nbsp;[[Salif Keïta|Keïta]] * 1971:&nbsp;[[Ibrahim Sunday|Sunday]] * 1972:&nbsp;[[Chérif Souleymane|Souleymane]] * 1973:&nbsp;[[Tshimen Bwanga|Bwanga]] * 1974:&nbsp;[[Paul Moukila|Moukila]] * 1975:&nbsp;[[Ahmed Faras|Faras]] * 1976:&nbsp;[[Roger Milla|Milla]] * 1977:&nbsp;[[Tarak Dhiab|Dhiab]] * 1978:&nbsp;[[Karim Abdul Razak|Abdul Razak]] * 1979:&nbsp;[[Thomas N'Kono|N'Kono]] * 1980:&nbsp;[[Jean Manga-Onguéné|Manga-Onguéné]] * 1981:&nbsp;[[Lakhdar Belloumi|Belloumi]] * 1982:&nbsp;[[Thomas N'Kono|N'Kono]] * 1983:&nbsp;[[Mahmoud El Khatib|El Khatib]] * 1984:&nbsp;[[Théophile Abega|Abega]] * 1985:&nbsp;[[Mohammed Timoumi|Timoumi]] * 1986:&nbsp;[[Badou Ezzaki|Zaki]] * 1987:&nbsp;[[Rabah Madjer|Madjer]] * 1988:&nbsp;[[Kalusha Bwalya|Bwalya]] * 1989:&nbsp;[[George Weah|Weah]] * 1990:&nbsp;[[Roger Milla|Milla]] * 1991–1993:&nbsp;[[Abedi Pele|Abedi Pele]] * 1994:&nbsp;[[George Weah|Weah]] | grupa2 = Nagrada [[CAF|CAF-a]] | podaci2 = * 1992:&nbsp;[[Abedi Pele|Abedi Pele]] * 1993:&nbsp;[[Rashidi Yekini|Yekini]] * 1994:&nbsp;[[Emmanuel Amuneke|Amuneke]] * 1995:&nbsp;[[George Weah|Weah]] * 1996:&nbsp;[[Nwankwo Kanu|Kanu]] * 1997:&nbsp;[[Victor Ikpeba|Ikpeba]] * 1998:&nbsp;[[Mustapha Hadji|Hadji]] * 1999:&nbsp;[[Nwankwo Kanu|Kanu]] * 2000:&nbsp;[[Patrick M'Boma|M'Boma]] * 2001–2002:&nbsp;[[El Hadji Diouf|Diouf]] * {{nowrap|2003–2005:&nbsp;[[Samuel Eto'o|Eto'o]]}} * 2006:&nbsp;[[Didier Drogba|Drogba]] * 2007:&nbsp;[[Frédéric Kanouté|Kanouté]] * 2008:&nbsp;[[Emmanuel Adebayor|Adebayor]] * 2009:&nbsp;[[Didier Drogba|Drogba]] * 2010:&nbsp;[[Samuel Eto'o|Eto'o]] * 2011–2014:&nbsp;[[Yaya Touré]] * 2015:&nbsp;[[Pierre-Emerick Aubameyang|Aubameyang]] * 2016:&nbsp;[[Riyad Mahrez|Mahrez]] * 2017–2018:&nbsp;[[Mohamed Salah|Salah]] * 2019:&nbsp;[[Sadio Mané|Mané]] * 2020–2021:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2022:&nbsp;[[Sadio Mané|Mané]] * 2023:&nbsp;[[Victor Osimhen|Osimhen]] * 2024:&nbsp;[[Ademola Lookman|Lookman]] * 2025:&nbsp;[[Achraf Hakimi|Hakimi]] }}<includeonly>[[Kategorija:Afrički nogometaš godine]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 33dp4kvlpacbj0rb8sk8ggpwsdzvrzd 0 175883 3847185 3662445 2026-05-17T11:51:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Milorad Pejić | slika = Image of Poet Milorad Pejic.jpg | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|4|8}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br/>Luleå University of Technology | zanimanje = pjesnik | nacionalnost = | druga_imena = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Milorad Pejić''' ([[Tuzla]], 8. april 1960) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je pjesnik. ==Biografija== Rođen 1960. u Tuzli, Bosna i Hercegovin. Završio studije ekonomije na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. U ljeto 1992. napustio je Bosnu i Hercegovinu i nastanio se u Švedskoj, gdje i danas živi.<ref name="makdizdar.ba">{{cite journal |title=Milorad Pejić: bio-bibliografska bilješka |journal=Mak Dizdar Foundation Blog |url=http://makdizdar.ba/milorad-pejic-bio-bibliografska-biljeska/ |date=novembar 2012 |access-date=29. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110015634/http://makdizdar.ba/milorad-pejic-bio-bibliografska-biljeska/ |archive-date=10. 11. 2014 |url-status=dead }}</ref> ==Knjige== * Vaza za biljku Krin (1985)<ref>{{cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://www.worldcat.org/title/vaza-za-biljku-krin/oclc/444876728|title=Vaza za biljku krin|publisher=Svjetlost|year=1985|isbn=|location=Sarajevo|pages=47|oclc=444876728}} </ref> * Oči ključaonica / Schlossaugen / The Eyes of Keyholes (2001)<ref>{{cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://www.worldcat.org/title/oci-kljucaonica/oclc/52128987|title=Oči ključaonica / Schlossaugen|publisher=Bosanska riječ|year=2001|isbn=|location=Tuzla|pages=82}} </ref> (2012)<ref>{{cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://books.google.se/books/about/O%C4%8Di_klju%C4%8Daonica.html?id=XbH0oAEACAAJ&redir_esc=y&hl=sv|title=Schlossaugen / Oči ključaonica|publisher=Bosanska riječ|year=2012|isbn=|location=Tuzla|pages=82}} </ref> (2015)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=http://www.thelostbookshelf.com/cervenabooks.html|title=The Eyes of Keyholes|publisher=Červená Barva Press|year=2015|isbn=|location=W. Sommerville|pages=44|access-date=14. 1. 2020|archive-date=18. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151118113353/http://www.thelostbookshelf.com/cervenabooks.html|url-status=bot: unknown}}</ref> * Hyperborea (2011)<ref>{{cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://search.mlp.cz/cz/titul/hyperborea/3562819/#/getPodobneTituly=deskriptory-eq:106993313-amp:key-eq:3562819|title=Hyperborea|publisher=Aula|year=2011|isbn=|location=Prague|pages=53}} </ref> (2013)<ref>{{cite book|url=http://libris.kb.se/bib/16875064|title=Hyperborea|last=Pejić|first=Milorad|publisher=Fondacija Mak Dizdar|year=2013|isbn=|location=Sarajevo|pages=51|access-date=9. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214170244/http://libris.kb.se/bib/16875064|archive-date=14. 12. 2014|url-status=dead}}</ref> (2016)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://www.samizdat.nu/hyperborea-na%C5%A1-1|title=Hyperborea|publisher=Samizdat|year=2016|isbn=|location=Prag|pages=60}}</ref> (2018)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://www.samizdat.nu/kopia-pa-wernisch-nas-1|title=Hyperborea|publisher=Samizdat|year=2018|isbn=|location=Prag|pages=60}}</ref> * Treći život / The Third Life (2015)<ref name="Pejić 2015 78">{{Cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/22342406|title=Treći život|work=|publisher=Bosanska medijska grupa|year=2015|isbn=|location=Tuzla|page=78|pages=}}{{Mrtav link}}</ref> (2019)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://www.samizdat.nu/kopia-p%C3%A5-hyperborea-mala-na%C5%A1|title=The Third Life|publisher=Samizdat|year=2019|isbn=|location=Prag|pages=64}}</ref> *Sanna historier (2019)<ref name="Knjige, Palaver Press">{{Cite web|url=https://www.palaverpress.se/portfolio/sanna-historier-av-milorad-pejic/|title=Knjige, Palaver Press|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> *Pravdivé příběhy: vybrané básně (2020)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://protimluv.net/milorad-pejic-pravdive-pribehy-%CC%B6-vybrane-basne/|title=Pravdivé příběhy: vybrané básně (izbor pjesama u prevodu na češkiki)|publisher=Protimluv|year=2020|isbn=|location=Ostrava|pages=168}}</ref> *Istinite priče (2023)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://www.samizdat.nu/kopie-istinite-price-eng|title=Istinite priče|publisher=Samizdat|year=2023|location=Prag|pages=86}}</ref> *Sve pjesme (2024)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://buybook.ba/proizvod/sve-pjesme-5924|title=Sve pjesme|publisher=Buybook|year=2024|location=Sarajevo|pages=309|access-date=27. 10. 2024|archive-date=15. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241015001745/https://buybook.ba/proizvod/sve-pjesme-5924|url-status=dead}}</ref> ==Nagrade== <ul> <li>Nagrada Trebinjskih večeri poezije za najbolju prvu knjigu poezije za ''Vazu za biljku krin'' (1986) <li>November 2012: ''Slovo Makovo - Mak Dizdar'' - nagrada Grada Sarajeva za najbolje poetsko djelo objavljeno u prethodnoj godini na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku.<ref>{{cite journal|last=Board|first=Editorial|date=|year=2013|title=Nagrada "Slovo Makovo – Mak Dizdar"|url=http://makdizdar.ba/category/nagrada-slovo-makovomak-dizdar/|journal=[[Duh Bosne]]|volume=8|issue=1|doi=|access-date=29. 12. 2012|archive-date=10. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141110015751/http://makdizdar.ba/category/nagrada-slovo-makovomak-dizdar/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-svecanoj-sjednici-dodijeljena-nagrada-slovo-makovo-miloradu-pejicu/121123116|title=Dodjela nagrade Slovo Makovo Mak Dizdar, novembar 2012|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-8-no-1-2013-january/slovo-makovo-mak-dizdar-award/|title=Duh Bosne, Nagrada Slovo Makovo Mak Dizdar|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref></li> </ul> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * [https://www.allehanda.se/artikel/bosnien-prisar-sollefteapoet Članak na Švedskom o M. Pejiću, dobitniku nagrade "Slovo Makovo - Mak Dizdar"] * [https://web.archive.org/web/20141109193157/http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/6596/knjiga_mjeseca_milorad_pejic_hyperborea.html Članak o knjizi Hyperborea, knjiga mjeseca] * [https://www.guernicamag.com/tongariro/ Pjesma Tongariro, Guernica, June 2014] * [http://www.spiritofbosnia.org/bs/contributor/milorad-pejic/ Duh Bosne] * [https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/hyperborea-milorada-pejica-poezija-puna-mraka/ Članak o knjizi Hyperborea: Poezija puna mraka] * [https://web.archive.org/web/20160115161315/http://www.ebibliotekos.com/2015/12/refugees-and-runes-of-war.html Refugees and Runes of War (Bibliotekos)] * [http://media.wix.com/ugd/0e3817_3217914bd143415a9705a93e2f43a7ff.pdf Pjesme objavljene u Tvar, Literární Obtýdeník] * [https://litvestnik.wordpress.com/2015/03/09/%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B4-%D0%BF%D0%B5%D0%B8%D1%87/ Pjesme objavljene u Literaturen Vestnik 8/2015] * [https://www.modernpoetryintranslation.com/magazine/no-1-2015-scorched-glass-sold-out/ Pjesme objavljene u Modern Poetry in Translation] * [https://www.jergovic.com/author/pejic/ Pjesme objavljene na www.jergović.com] * [https://poetrynz.net/pdf/PNZ50.pdf Poetry New Zealand] * [https://cld.bz/users/user-N5y4U8g/Trafika-Europe-Quarterly/Trafika-Europe-7-Ukrainian-Prayer Trafika Europa] * [https://web.archive.org/web/20160411012411/http://www.contemporaryverse2.ca/en/store/issue/poetry-only1 CV2 The Canadian Journal of Poetry and Critical Writing] * Eckermann: [https://web.archive.org/web/20170303115542/http://eckermann.org.rs/article/patriotizam-je-bolest/ Patriotizam je bolest], [https://web.archive.org/web/20170303115220/http://eckermann.org.rs/article/saraf/ Šaraf] * [https://web.archive.org/web/20170518200133/http://rhinopoetry.org/contests/translation-prize/ RHINO] *[https://d20b9bc2-fc1e-4254-9002-bd7d0cbb0695.filesusr.com/ugd/0e3817_1fb63d07c27e400ea8b9d7831d69f2ce.pdf Mlada je kula izdaleka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210812185452/http://ps.pfb.unbi.ba/index.php/home/article/view/8/13 |date=12. 8. 2021 }} *[https://www.urbanmagazin.ba/milorad-pejic-pjesnik-poezija-je-ljudska-sloboda-koju-je-nemoguce-ugusiti/ Buybook, intervju (Sve pjesme)] {{DEFAULTSORT:Pejić, Milorad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] ih9eg9ve207ksuve4s1ptv72btck4lq 10 179513 3847031 3678086 2026-05-16T21:09:18Z KWiki 9400 3847031 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Nogometaš godine u Seriji A |naslov = [[Nogometaš godine u Seriji A|Nogometaš godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997:&nbsp;[[Roberto Mancini|Mancini]] * 1998:&nbsp;[[Ronaldo]] * 1999:&nbsp;[[Christian Vieri|Vieri]] * 2000:&nbsp;[[Francesco Totti|Totti]] * 2001:&nbsp;[[Zinédine Zidane|Zidane]] * 2002:&nbsp;[[David Trezeguet|Trezeguet]] * 2003:&nbsp;[[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] / [[Francesco Totti|Totti]] * 2004:&nbsp;[[Kaká]] * 2005:&nbsp;[[Alberto Gilardino|Gilardino]] * 2006:&nbsp;[[Fabio Cannavaro|Cannavaro]] * 2007:&nbsp;[[Kaká]] * {{nowrap|2008–2009:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]]}} * 2010:&nbsp;[[Diego Milito|Milito]] * 2011:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2012–2014:&nbsp;[[Andrea Pirlo|Pirlo]] * 2015:&nbsp;[[Carlos Tévez|Tévez]] * 2016:&nbsp;[[Leonardo Bonucci|Bonucci]] * 2017:&nbsp;[[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2018:&nbsp;[[Mauro Icardi|Icardi]] * 2019–2020:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] * 2021:&nbsp;[[Romelu Lukaku|Lukaku]] * 2022:&nbsp;[[Rafael Leão|Leão]] * 2023:&nbsp;[[Victor Osimhen|Osimhen]] * 2024:&nbsp;[[Lautaro Martínez|Martínez]] * 2025:&nbsp;[[Scott McTominay|McTominay]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Nogometaš godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 0qm4t1f15rzy4jsak93yoc10ftu43c6 0 179695 3847075 3793088 2026-05-17T00:50:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847075 wikitext text/x-wiki {{Stanice pariskog metroa | Ime = Mairie de Montrouge | Slika = [[Datoteka:Métro Mairie de Montrouge accès sud(1).JPG|260px]] | Zona = 2 | Linije = {{Parismetro|4}} | Mjesto = [[Montrouge]] | Otvorenje = 23. marta 2013 | Metro = | Broj stanice = }} Metro stanica [[Pariski metro|pariskog metroa]] linije {{parismetro|4}} '''Mairie de Montrouge'''<ref>{{Cite web|url=https://www.bonjour-ratp.fr/stations-metro/mairie-de-montrouge/|title=Métro Mairie de Montrouge {{!}} Bonjour RATP|website=www.bonjour-ratp.fr|language=fr|access-date=2025-12-26|archive-date=2. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231002152702/https://www.bonjour-ratp.fr/stations-metro/mairie-de-montrouge/|url-status=dead}}</ref> nalazi se u [[Pariz|pariskom]] predgrađu u općini [[Montrouge]]. Od 23. marta 2013. godine, produžavanjem linije, od stanice [[Porte d'Orléans (Metro Pariz)|Porte d'Orléans]], postala je zadnja stanica. ==Historija== {{Proširiti sekciju}} ==Izlazi== {{Proširiti sekciju}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== ==Galerija== {{Navkutija stanice pariskog metroa |4P=[[Porte d'Orléans (Metro Pariz)|Porte d'Orléans]]|4N=''Zadnja stanica'' }}{{Commonscat|Mairie de Montrouge (Paris Metro)}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Stanice pariskog metroa]] [[Kategorija:Stanice pariskog metroa u Montrougeu]] [[Kategorija:Metro linija 4 (Pariz)]] eq9b4qzlb7mvbkyqc6yvw7ww7cfinly 12 179842 3847081 3152301 2026-05-17T01:29:27Z Amire80 3100 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Interlanguage links provided by WikiData-bs.png]] → [[File:Interlanguage links provided by Wikidata-bs.png]] Wikidata is not spelled in CamelCase 3847081 wikitext text/x-wiki {{Korisno}} '''Međuwiki linkovi''' su linkovi sa stranica na nekom od jezika [[Wikipedia|Wikipedije]] na ekvivalentnu stranicu na drugom jeziku. Ovi linkovi se mogu pojaviti na dva mjesta. # Spisak jezika na kojima je dostupna ta stranica je prikazan u posebnom dijelu na stranicu (po defaultu, spisak je prikazan na lijevom dijelu stranice pod odjeljkom "Drugi jezici" # Linkovi mogu biti smješteni u istoj ravni u samom tekstu stranice. Ove dvije vrste linkova se prave različite te se s njima postupa na različite načine. Svaki od njih je opisan niže u tekstu. ==Spisak linkova== Stranice na Wikipediji mogu imati spisak ekvivalentnih stranica na drugim jezicima. Naprimjer, Wikipedija na irskom jeziku ima stranicu o Irskoj pod nazivom "Éire", dok će članak o Irskoj na Wikipediji na engleskom jeziku imati link na irsku verziju tog članka i obrnuto. Za većinu ljudi ovaj spisak se nalazi na lijevoj strani članka, ali se to može promijeniti promjenom skina (''izgleda'') kojim se prikazuju stranice Wikipedije. Ovaj spisak linkova se održava na dva mjesta, na projektu [[Wikidata]] te u tekstu samog članka. ===Wikidata=== {{Glavni|Wikipedia:Wikidata}} [[Datoteka:Interlanguage links provided by Wikidata-bs.png|180px|thumb|Link koji vodi na uređivanje Wikidata stranice.]] Wikidata je zaseban projekat koji je napravljen u svrhu zajedničkog uređivanja baze znanja. Dio ovog projekta ima za cilj da centralizira međuwiki linkove za sve projekte Wikipedije. Unos u Wikidata za svaku stranicu sadrži, između ostalog, spisak linkova za taj pojam na drugim jezicima. Ovaj spisak linkova se dalje koristi za spisak jezika koji se prikazuje sa lijeve strane tog članka na Wikipediji. Do Wikidata unosa se može doći tako što se klikne na ''izmijeni veze'' na dnu spiska jezika. ==== Dodavanje novog linka ==== Na dnu spiska jezika sa Wikidata nalazi se link ''dodaj''. Klikom na ovaj link dobit ćete dva tekstualna okvira, jedan za spisak jezika a drugi za naslov članka na tom jeziku. U prvom okviru se ukucava jezički kōd, naprimjer, za irski jezik koristi se kōd ''ga'', za bosanski jezik kōd ''bs'' itd. U drugom okviru upisuje se naziv članka, koji se koristi na Wikipediji na odabranom jeziku. Nakon toga klikne se na ''spremi''. ==== Uređivanje linka ==== Za uređivanje stavki na Wikidata, klikne se na link ''uredi'' pored stavke koja se želi urediti. Tekstualni okvir će se pojaviti i omogućiti da se uredi unos. Klikni se na ''spremanje '' nakon završetka uređivanja. ==== Uklanjanje linka ==== Može se ukloniti stranica sa spiska Wikidata linkova. Da bi to izvelo, klikni se na ''uredi'', a zatim na ''ukloni vezu''. ==== Zahtjevi web preglednika ==== Ako koristite [[web preglednik]] [[Internet Explorer]], treba zapamtiti da nije moguće uređivati međuwiki linkove na Wikidata koristeći stariju verziju od verzije 9 Internet Explorera. Ako vaš računar koristi [[operativni sistem]] [[Windows XP]], da moraju se koristiti drugi web preglednici osim Internet Explorera pri uređivanju međuwiki linkova, jer Internet Explorer 9 ili noviji ne postoji na Windows XP. [[Kategorija:Wikipedia pomoć]] koyigeroa8z968einrxg7t036s4bg54 0 182052 3847082 3530903 2026-05-17T01:29:29Z Amire80 3100 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Interlanguage links provided by WikiData-bs.png]] → [[File:Interlanguage links provided by Wikidata-bs.png]] Wikidata is not spelled in CamelCase 3847082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija veb-sajt | ime_sajta = Wikipodaci | logo = Wikidata-logo-en.svg | logo_veličina = | logo_opis = | slika_ekrana = Wikidata.png | slika_ekrana_veličina = | slika_ekrana_opis = Početna strana Wikipodataka | url = {{URL|wikidata.org}} | slogan = | komercijalno = | vrsta = | registracija = | jezik = Višejezički | broj_korisnika = | licenca sadržaja = | programski_jezik = | vlasnik = [[Fondacija Wikimedia]] | autor = | urednik = | datum_pokretanja = 30. 10. 2012. | prihod = | alexa = | ip = | trenutni_status = | fusnote = }} '''Wikipodaci''' ({{jez-en|Wikidata}}) jest [[baza znanja]] koju kolaborativno uređuju korisnici i koju održava [[Wikimedia Foundation|Fondacija Wikimedia]]. Svrha joj je biti zajednički izvor određenih vrsta podataka (npr. datumi rođenja) koje koriste drugi Wikimedijini projekti kao [[Wikipedia]].<ref name="Wikidata Main Page archive" /><ref>{{cite web |url=http://www.wikimedia.de/wiki/Pressemitteilungen/PM_3_12_Wikidata_EN |title=Data Revolution for Wikipedia |date=30. 3. 2012 |publisher=Wikimedia Deutschland |access-date=11. 9. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/6AbXpDAbW?url=http://www.wikimedia.de/wiki/Pressemitteilungen/PM_3_12_Wikidata_EN |archive-date=11. 9. 2012 |url-status=live |url-status=dead }}</ref> U tom je smislu slična [[Wikimedia Commons|Wikimedijinoj ostavi]] gdje se skladište medijske datoteke kojima se pristupa s drugih Wikimedijinih projekata. == Historija razvoja == [[Datoteka:Interlanguage links provided by Wikidata-bs.png|alt=|lijevo|mini|Link na Wikidati za uređivanje višejezičnih veza/linkova.]] [[Datoteka:Interlanguage links prior to Wikidata.png|mini|upright|Međujezični linkovi u članku Wikipedije prije Wikidate. Linkovi u kutijici za uređivanje lijevo, prikazani kada se stranica snima zdesna. Svaki članak na ovom popisu zahtijeva vlastiti spisak za veze s drugim člancima. [[:d:Q2013|Wikidatin unos za ovaj članak]] centralizira ovu informaciju.]] Wikipodaci su pokrenuti 30. oktobra 2012, i predstavlja prvi novi projekt Fondacije Wikimedije od 2006.<ref name="Wikidata Main Page archive">[http://www.wikidata.org Wikidata]</ref><ref>{{cite news |title=The Wikipedia data revolution |first=Matthew |last=Roth |url=http://blog.wikimedia.org/2012/03/30/the-wikipedia-data-revolution/ |publisher=Wikimedia Foundation |date=30. 3. 2012 |access-date=11. 9. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/6AbXpnJB6?url=http://blog.wikimedia.org/2012/03/30/the-wikipedia-data-revolution/ |archive-date=11. 9. 2012 |url-status=live |url-status=live }}</ref> Ostvarenje projekta su financirale donacije [[Allen Institute for Artificial Intelligence|Allenovog instituta za umjetnu inteligenciju]], [[Gordon and Betty Moore Foundation|Fondacije Gordona i Betty Moore]] te [[Google|Google, Inc.]], s ukupno 1,3 miliona [[Euro|€]].<ref>{{cite news |title=Paul Allen Invests In A Massive Project To Make Wikipedia Better |first=Boonsri |last=Dickinson |url=http://articles.businessinsider.com/2012-03-30/tech/31259697_1_wikimedia-foundation-wikipedia-project |newspaper=Business Insider |date=30. 3. 2012 |access-date=11. 9. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/6AbXqFps3?url=http://articles.businessinsider.com/2012-03-30/tech/31259697_1_wikimedia-foundation-wikipedia-project |archive-date=11. 9. 2012 |url-status=live |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |title=Wikipedia’s Next Big Thing: Wikidata, A Machine-Readable, User-Editable Database Funded By Google, Paul Allen And Others |first=Sarah |last=Perez |url=http://techcrunch.com/2012/03/30/wikipedias-next-big-thing-wikidata-a-machine-readable-user-editable-database-funded-by-google-paul-allen-and-others/ |newspaper=TechCrunch |date=30. 3. 2012 |access-date=11. 9. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/6AbXqmANO?url=http://techcrunch.com/2012/03/30/wikipedias-next-big-thing-wikidata-a-machine-readable-user-editable-database-funded-by-google-paul-allen-and-others/ |archive-date=11. 9. 2012 |url-status=live |url-status=live }}</ref> Inicijalni razvoj projekta je nadzirala [[Wikimedia Deutschland]] i bio je razdvojen u tri faze: # Centralizacija višejezičnih linkova&nbsp;– linkovi između Wikipedijinih članaka o istoj temi na različitim jezicima # Pravljenje centralnog mjesta za podatke u infokutijama za sve Wikipedije # Pravljenje i ažuriranje spiska članaka na temelju podataka u Wikidati Prva faza je pokrenuta 30. oktobra 2012. To je omogućilo da se sačinjavaju stavke i pune osnovnim informacijama; oznake – imena ili naslovi, aliasi – alternativni izrazi za oznaku, opisi i međujezični linkovi za sve Wikipedijine članke o istoj temi. Svaki članak se identificira jedinstvenim brojem, kome se dodaje prefiks Q – npr. za politiku je to [[:d:Q7163|Q7163]]. Ovo omogućava da se oznake, aliasi i opisi prevode bez favoriziranja jednog jezika. [[Datoteka:Wikidata layout Phase I.png|mini|desno|Prikaz četiri glavne komponente faze 1 stranice Wikidate, oznaka, opis, aliasi i međujezični linkovi.]] Wikipodaci su ispočetka bili samodovoljno skladište višejezičkih linkova. Nijedno jezično izdanje Wikipedije nije moglo imati pristup Wikidati, te je moralo imati vlastite setove višejezičnih linkova. 14. januara 2013. [[Wikipedia na mađarskom jeziku]] postala je prva koja je omogućila opciju višejezičnih linkova preko Wikidate.<ref>{{cite web | url=http://blog.wikimedia.de/2013/01/14/first-steps-of-wikidata-in-the-hungarian-wikipedia/ | title=First steps of Wikidata in the Hungarian Wikipedia | publisher=Wikimedia Deutschland | date=14. 1. 2013 | access-date=15. 1. 2013 | author=Pintscher, Lydia}}</ref> Ova mogućnost se proširila na Wikipedije na [[Wikipedia na hebrejskom jeziku|hebrejskom]] i [[Wikipedia na italijanskom jeziku|italijanskom]] 30. januara.<ref name="wmde 30 jan">{{cite web | url=http://blog.wikimedia.de/2013/01/30/wikidata-coming-to-the-next-two-wikipedias/ | title=Wikidata coming to the next two Wikipedias | publisher=Wikimedia Deutschland | access-date=31. 1. 2013 | author=Pintscher, Lydia}}</ref> Postavljanje se nastavilo na [[Wikipedia na engleskom jeziku|Wikipediji na engleskom jeziku]] 13. februara te se planira za sve druge Wikipedije 6. marta.<ref>{{cite web | url=http://blog.wikimedia.de/2013/02/13/wikidata-live-on-the-english-wikipedia/ | title=Wikidata live on the English Wikipedia | publisher=Wikimedia Deutschland | date=13. 2. 2013 | access-date=15. 2. 2013 | author=Pintscher, Lydia}}</ref> Prvi aspekti druge faze su postavljeni 4. februara 2013, čime je uvedeno sparivanje ključnih vrijednosti (izjave; statements {{simboli jezika|en|engleski|statements}}) u Wikidatinim unosima. Vrijednosti su ispočetka ograničene na dva tipa podataka (stavke i slike na Wikimediijnoj ostavi), a drugi tipovi podataka (kao što su koordinate i datumi) će slijediti kasnije. Pretpostavlja se kako će pristup Wikipedia podacima Wikidate iz druge faze biti postepen kod raznih izdanja Wikipedije. Prve će pristup dobiti Wikipedije na mađarskom, hebrejskom i italijanskom za koje se pretpostavlja da će proces dovršiti do kraja marta.<ref>{{cite web|last=Pintscher|first=Lydia|title=Wikidata/Status updates/2013 03 01|url=http://meta.wikimedia.org/wiki/Wikidata/Status_updates/2013_03_01|work=Wikimedia Meta-Wiki|publisher=Wikimedia Foundation|access-date=3. 3. 2013|archive-date=12. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130412004917/http://meta.wikimedia.org/wiki/Wikidata/Status_updates/2013_03_01|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Wikidata}} * http://www.wikidata.org * {{twitter|wikidata}} * [[meta:Wikidata]] – stranica za koordinaciju projekta na [[Meta-Wiki]] * [https://web.archive.org/web/20130513050417/http://wikidata-test.wikimedia.de/ Demo system] – ovdje možete isprobati trenutno razvojno stanje * [https://lists.wikimedia.org/mailman/listinfo/wikidata-l Wikidata-l] – Diskusije oko projekta Wikipodaci * [https://lists.wikimedia.org/mailman/listinfo/wikidata-bugs Wikidata-bugs] – Prijavljanje grešaka za projekat Wikipodaci {{Fondacija Wikimedia}} [[Kategorija:Wikimedijini projekti]] [[Kategorija:Online baze podataka]] 8344hc3d7u0e36hq9wikcpxs11lx6vf 10 202675 3846818 3846810 2026-05-16T12:01:57Z Mhare 481 /* TemplateData */ 3846818 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <includeonly>{{Šablon sinhronizacija bs|Infobox river|:en:Template:Infobox river|engleskom}}</includeonly> <!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --> <!-- Dokumentacija --> {{Prijevod}} {{Infokutija rijeka | ime = Rijeka Volga (primjer) | slika = Russia_River_Volga.jpg | slika_alt = Rijeka Volga | opis_slike = Volga u [[Jaroslavlj]]u (jesenje jutro) | izvor = [[Valdajsko pobrđe]] | ušće = [[Kaspijsko more]] | ušće_lat_d = 45 | ušće_lat_m = 50 | ušće_lat_s = 30 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 47 | ušće_long_m = 58 | ušće_long_s = 17 | ušće_long_EW = E | države kroz koje protiče = [[Rusija]] | lokacija = [[Astrakhan]], [[Volgograd]], [[Saratov]], [[Samara (Rusija)|Samara]], [[Kazan]], [[Ulyanovsk]], [[Nizhny Novgorod]], [[Jaroslavlj]], [[Tver]] | dužina = cca. 3692 | nadmorska visina izvora = 225 | nadmorska visina ušća = -28 | prosječni protok = Godišnji prosjek: :8000 m3/s Juni: :9000 m3/s Decembar: :7000 m3/s | sliv =[[Kaspijski sliv|kaspijski]] | površina sliva = 1.380.000 | lijeve_pritoke = [[Kama (rijeka)|Kama]] | desne_pritoke = [[Oka (rijeka)|Oka]] }} == Korištenje == ===Bilješke=== * Svi parametri nisu obavezni. ** Opis neće biti prikazan ukoliko nema slike. ** Pretpostavljena veličina slike je 288 px * Konverzija jedinica se može unijeti ručno ili može biti urađena automatski. ** Pogledati ispod za automatsku konverziju parametara. ** {{tl|Convert}} se može koristiti za automatsko unoženje konverzije. ** Gdje su imperijalne/SAD jedinice automatski konvertovane, te jedinice će biti pokazane prve. ** Molimo pogledajte [[WP:JEDINICE]] da bi odlučili koje jedinice ćete unijeti prvo. * Postoje dvije različite vrste parametara. ** Automatska konverzija zahtjeva numerički unos (bez zareza). ** Ostali parametri će prihvatiti boli koji normalan wiki tekst uključujući i linkove. ** Detalji su navedeni u zelenoj kutiji ''Detalji'' ispod. * Geografske koordinate (za izvor i ušće) se mogu unijeti na nekoliko različitih načina: ** decimalni stepeni (<code>lat_d</code>, <code>long_d</code>, plus <code>lat_NS</code>, <code>long_EW</code>) ** stepeni i minute (kao iznad, plus <code>lat_m</code>, <code>long_m</code>) ** stepeni, minute, i sekunde (kao iznad, plus <code>lat_s</code>, <code>long_s</code>) ** potpisani decimalni zareti (samo <code>lat_d</code>, <code>long_d</code>) ** eksplicitne koordinate (samo <code>izvor_koordinate</code>, <code>ušće_koordinate</code>). U ovom slučaju koordinate ušća trebaju uključivati <code>display=inline,title</code>. * Kopirajte odgovarajući sintaksni blok, ukoluko želite da izrežete i zalijepite u prazan šablon. * Uvrstite HTML komentare prije i nakon šablona; oni će pomoći neiskusnim urednicima. *Parametar <code>progresija</code> (nije bio potreban u primjeru rijeke Volge iznad) se može vidjeti u upotrebi u članku [[Penk (rijeka)|Rijeka Penk]], i on opisuje put (u ovom slučaju: [[Sow (rijeka)|Sow]]–[[Trent (rijeka)|Trent]]–[[Humber]]–[[Sjeverno more]]) vode rijeke koja je pritoka jedne ili više drugih rijeka, a ne izlijeva su izravno u more ili jezero. ===Jednostavna verzija=== <pre id="autoload"> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = | ušće = | progresija = | države kroz koje protiče = | lokacija = | etimologija = | dužina = | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} <!-- Kraj tabele šablona Infokutija --> </pre> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="width:100%;" |- ! style="background:PaleGreen;" | Detalji |- |<pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = IME | slika = IME_DATOTEKE_SLIKE | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = OPIS | slika_karta = IME_DATOTEKE_KARTE | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = OPIS_KARTE | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = IZVOR | ušće = UŠĆE | progresija = PUT DO MORA | države kroz koje protiče = ZEMLJE_SLIVA | lokacija = | etimologija = | dužina = KILOMETRI km (MILJE mi) | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = METRI m (STOPE ft) | nadmorska visina izvora_m = METRI m (STOPE ft) | nadmorska visina izvora_ft = | nadmorska visina ušća = | nadmorska visina ušća_m = | nadmorska visina ušća_ft = | prosječni protok = KUBNI METRI m³/s (KUBNE STOPE cu ft/s) | prosječni protok_m3/s = | prosječni protok_cuft/s = | sliv = | površina sliva = KVADRATNI KILOMETRI km² (KVADRATNE MILJE sq mi) | površina sliva_km2 = | površina sliva_sqmi = | riječni_sistem = RIJEČNI SISTEM | lijeve_pritoke = LIJEVE PRITOKE | desne_pritoke = DESNE PRITOKE }} <!-- Kraj tabele šablona Infokutija --> </pre> |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="width:100%;" |- ! style="background:Aquamarine;" | Primjer |- |<pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = Rijeka Volga (primjer) | slika = Russia_River_Volga.jpg | slika_alt = Rijeka Volga | opis_slike = Volga u [[Jaroslavlj]]u (jesenje jutro) | izvor = [[Valdajsko pobrđe]] | ušće = [[Kaspijsko more]] | države kroz koje protiče = [[Rusija]] | lokacija = [[Astrakhan]], [[Volgograd]], [[Saratov]], [[Samara (Rusija)|Samara]], [[Kazan]], [[Ulyanovsk]], [[Nizhny Novgorod]], [[Jaroslavlj]], [[Tver]] | dužina = cca. {{convert|3692|km|abbr=on}} | nadmorska visina izvora = {{convert|225|m|abbr=on}} | nadmorska visina ušća = {{convert|-28|m|abbr=on}} | prosječni protok = Godišnji prosjek: :{{convert|8000|m3/s|abbr=on}} Juni: :{{convert|9000|m3/s|abbr=on}} Decembar: :{{convert|7000|m3/s|abbr=on}} | površina sliva = {{convert|1380000|km2|abbr=on}} | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = [[Kama (rijeka)|Kama]] | desne_pritoke = [[Oka (rijeka)|Oka]] }} </pre> |} ===Automatska konverzija iz SI u imperijalni/SAD sistem jedinica=== ;Bilješka: SI jedinice će biti prikazane prve. <pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = | slika = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = | ušće = | progresija = | države kroz koje protiče = | lokacija = | etimologija = | dužina_km = | dužina = | nadmorska visina izvora_m = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća_m = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok_m3/s = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = }} <!-- Kraj tabele šablona Infokutija --> </pre> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="width:100%;" |- ! style="background:PaleGreen;" | Detalji |- |<pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = IME | slika = IME_DATOTEKE_SLIKE | slika_alt = | opis_slike = OPIS SLIKE | slika_karta = IME_DATOTEKE_KARTE | karta_alt = | karta_opis = OPIS KARTE | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = DRUGO IME | izvor = IZVOR | ušće = UŠĆE | progresija = PUT DO MORA | lokacija = | etimologija = DOBILA IME PO/ ZNAČI | države kroz koje protiče = DRŽAVE_SLIVA | dužina_km = KILOMETRI <!-- mora biti numerički izraz --> | dužina = REFERENCE/DETALJI | nadmorska visina izvora_m = METRI <!-- mora biti numerički izraz --> | nadmorska visina izvora = REFERENCE/DETALJI | nadmorska visina ušća_m = METRI <!-- mora biti numerički izraz --> | nadmorska visina ušća = REFERENCE/DETALJI | prosječni protok_m3/s = KUBNI METRI <!-- mora biti numerički izraz --> | prosječni protok = REFERENCE/DETALJI | površina sliva_km2 = KVADRATNI KILOMETRI <!-- mora biti numerički izraz --> | površina sliva = REFERENCE/DETALJI | riječni_sistem = REFERENCE/DETALJI | lijeve_pritoke = REFERENCE/DETALJI | desne_pritoke = REFERENCE/DETALJI }} <!-- Kraj tabele šablona Infokutija --> </pre> |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="width:100%;" |- ! style="background:Aquamarine;" | Primjer |- |<pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = Rijeka Volga (primjer) | slika = Russia_River_Volga.jpg | slika_alt = Rijeka Volga | opis_slike = Volga u [[Jaroslavlj]]u (jesenje jutro) | izvor = [[Valdajsko pobrđe]] | ušće = [[Kaspijsko more]] | države kroz koje protiče = [[Rusija]] | dužina_km = 3692 | dužina = <ref name=volga>[www.volga.com Volga]</ref> | nadmorska visina izvora_m = 225 | nadmorska visina izvora = &amp;nbsp;iznad nivoa mora | nadmorska visina ušća_m = -28 | nadmorska visina ušća = &amp;nbsp;ispod nivoa mora | prosječni protok_m3/s = 8000 | prosječni protok = <ref name=volga/> | površina sliva_km2 = 1380000 | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = [[Kama (rijeka)|Kama]] | desne_pritoke = [[Oka (rijeka)|Oka]] }} </pre> |} ===Automatska konverzija iz imperijalnih/SAD jedinica u SI=== ;Bilješka: Imperijalne/SAD sistem jedinica će biti prikazane prve. <pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = | slika = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = | ušće = | progresija = | države kroz koje protiče = | lokacija = | etimologija = | dužina_mi = | dužina = | nadmorska visina izvora_ft = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća_ft = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok_cuft/s = | prosječni protok = | površina sliva_sqmi = | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = }} <!-- Kraj tabele šablona Infokutija --> </pre> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="width:100%;" |- ! style="background:PaleGreen;" | Detalji |- |<pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = IME | slika = IME_DATOTEKE_SLIKE | slika_alt = | opis_slike = OPIS SLIKE | slika_karta = IME_DATOTEKE_KARTE | karta_alt = | karta_opis = OPIS KARTE | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = DRUGO IME | izvor = IZVOR | ušće = UŠĆE | progresija = PUT DO MORA | države kroz koje protiče = DRŽAVE_SLIVA | lokacija = | etimologija = | dužina_mi = MILJE <!-- mora biti numerički izraz --> | dužina = REFERENCE/DETALJI | nadmorska visina izvora_ft = STOPE <!-- mora biti numerički izraz --> | nadmorska visina izvora = REFERENCE/DETALJI | nadmorska visina ušća_ft = STOPE <!-- mora biti numerički izraz --> | nadmorska visina ušća = REFERENCE/DETALJI | prosječni protok_cuft/s = KUBNE STOPE <!-- mora biti numerički izraz --> | prosječni protok = REFERENCE/DETALJI | površina sliva_sqmi = KVADRATNE MILJE <!-- mora biti numerički izraz --> | površina sliva = REFERENCE/DETALJI | riječni_sistem = REFERENCE/DETALJI | lijeve_pritoke = REFERENCE/DETALJI | desne_pritoke = REFERENCE/DETALJI }} <!-- Kraj tabele šablona Infokutija --> </pre> |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="width:100%;" |- ! style="background:Aquamarine;" | Primjer |- |<pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = Rijeka Volga (primjer) | slika = Russia_River_Volga.jpg | slika_alt = Rijeka Volga | opis_slike = Volga u [[Jaroslavlj]]u (jesenje jutro) | izvor = [[Valdajsko pobrđe]] | ušće = [[Kaspijsko more]] | države kroz koje protiče = [[Rusija]] | dužina_mi = 2294 | dužina = <ref name=volga>[www.volga.com Volga]</ref> | nadmorska visina izvora_ft = 738 | nadmorska visina izvora = &amp;nbsp;iznad nivoa mora | nadmorska visina ušća_ft = -92 | nadmorska visina ušća = &amp;nbsp;ispod nivoa mora | prosječni protok_cuft/s = 280000 | prosječni protok = <ref name=volga/> | površina sliva_sqmi = 530000 | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = [[Kama (rijeka)|Kama]] | desne_pritoke = [[Oka (rijeka)|Oka]] }} </pre> |} ===Unošenje i SI i imperijalnih/SAD jedinica=== ;Bilješka: SI jedinice će biti prikazane prve. <pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = | slika = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = | ušće = | progresija = | države kroz koje protiče = | lokacija = | etimologija = | dužina_km = | dužina_mi = | dužina = | nadmorska visina izvora_m = | nadmorska visina izvora_ft = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća_m = | nadmorska visina ušća_ft = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok_m3/s = | prosječni protok_cuft/s = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | površina sliva_sqmi = | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = }} <!-- Kraj tabele šablona Infokutija --> </pre> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="width:100%;" |- ! style="background:PaleGreen;" | Detalji |- |<pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = IME | slika = IME_DATOTEKE_SLIKE | slika_alt = | opis_slike = OPIS SLIKE | slika_karta = IME_DATOTEKE_KARTE | karta_alt = | karta_opis = OPIS KARTE | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = DRUGO IME | izvor = IZVOR | ušće = UŠĆE | progresija = PUT DO MORA | države kroz koje protiče = DRŽAVE_SLIVA | lokacija = | dužina_km = KILOMETRI <!-- mora biti numerički izraz --> | dužina_mi = MILJE <!-- mora biti numerički izraz --> | dužina = REFERENCE/DETALJI | nadmorska visina izvora_m = METRI <!-- mora biti numerički izraz --> | nadmorska visina izvora_ft = STOPE <!-- mora biti numerički izraz --> | nadmorska visina izvora = REFERENCE/DETALJI | nadmorska visina ušća_m = METRI <!-- mora biti numerički izraz --> | nadmorska visina ušća_ft = STOPE <!-- mora biti numerički izraz --> | nadmorska visina ušća = REFERENCE/DETALJI | prosječni protok_m3/s = KUBNI METRI <!-- mora biti numerički izraz --> | prosječni protok_cuft/s = KUBNE STOPE <!-- mora biti numerički izraz --> | prosječni protok = REFERENCE/DETALJI | površina sliva_km2 = KVADRATNI KILOMETRI <!-- mora biti numerički izraz --> | površina sliva_sqmi = KVADRATNE MILJE <!-- mora biti numerički izraz --> | površina sliva = REFERENCE/DETALJI | riječni_sistem = REFERENCE/DETALJI | lijeve_pritoke = REFERENCE/DETALJI | desne_pritoke = REFERENCE/DETALJI }} <!-- Kraj tabele šablona Infokutija --> </pre> |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="width:100%;" |- ! style="background:Aquamarine;" | Primjer |- |<pre> <!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona "Infokutija". Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --> {{Infokutija rijeka | ime = Rijeka Volga (primjer) | slika = Russia_River_Volga.jpg | slika_alt = | opis_slike = Volga u [[Jaroslavlj]]u (jesenje jutro) | izvor = [[Valdajsko pobrđe]] | ušće = [[Kaspijsko more]] | države kroz koje protiče = [[Rusija]] | etimologija = | dužina_km = 3692 | dužina_mi = 2294 | dužina = <ref name=volga>[www.volga.com Volga]</ref> | nadmorska visina izvora_m = 225 | nadmorska visina izvora_ft = 738 | nadmorska visina izvora = &amp;nbsp;iznad nivoa mora | nadmorska visina ušća_m = -28 | nadmorska visina ušća_ft = -92 | nadmorska visina ušća = &amp;nbsp;ispod nivoa mora | prosječni protok_m3/s = 8000 | prosječni protok_cuft/s = 280000 | prosječni protok = <ref name=volga/> | površina sliva_km2 = 1380000 | površina sliva_sqmi = 530000 | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = [[Kama (rijeka)|Kama]] | desne_pritoke = [[Oka (rijeka)|Oka]] }} </pre> |} == TemplateData == <templatedata> { "description": "Infokutija za članke o rijekama.", "params": { "ime": { "required": false, "label": "Ime", "aliases": [ "ime_rijeke" ], "type": "string", "description": "Ime rijeke. Ako nije upisano, koristi se ime stranice." }, "slika": { "required": false, "label": "Slika", "type": "wiki-file-name", "description": "Ime datoteke slike rijeke koja će se prikazati u infokutiji. Nije potrebno upisivati prefiks \"Datoteka:\"." }, "veličina_slike": { "required": false, "label": "Veličina slike", "type": "string", "description": "Veličina slike, npr. 250px. Ako nije unesena, koristi se pretpostavljena veličina šablona." }, "slika_uspravno": { "required": false, "label": "Uspravni omjer slike", "type": "number", "description": "Omjer prikaza slike za uspravne slike. Ako nije unesen, koristi se 1." }, "slika_alt": { "required": false, "label": "Alternativni tekst slike", "type": "string", "description": "Alternativni tekst slike, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se slika ne može prikazati." }, "opis_slike": { "required": false, "label": "Opis slike", "type": "string", "description": "Opis koji se prikazuje ispod slike." }, "qid": { "required": false, "label": "Wikidata ID", "type": "string", "description": "Wikidata identifikator stavke iz koje se mogu povući podaci, naprimjer Q123456. Koristi se prvenstveno za sliku ako lokalno nije unesena." }, "suppressfields": { "required": false, "label": "Potisnuta Wikidata polja", "type": "string", "description": "Tehnički parametar za potiskivanje pojedinih polja koja se povlače s Wikidate." }, "fetchwikidata": { "required": false, "label": "Povlačenje s Wikidate", "type": "string", "description": "Određuje da li se podaci povlače s Wikidate. Ako nije uneseno, koristi se ALL." }, "slika_karta": { "required": false, "label": "Slika karte", "type": "wiki-file-name", "description": "Ime datoteke karte koja prikazuje rijeku. Nije potrebno upisivati prefiks \"Datoteka:\"." }, "veličina_karte": { "required": false, "label": "Veličina karte", "type": "string", "description": "Veličina slike karte, npr. 250px. Ako nije unesena, koristi se pretpostavljena veličina šablona." }, "karta_alt": { "required": false, "label": "Alternativni tekst karte", "type": "string", "description": "Alternativni tekst karte, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se karta ne može prikazati." }, "karta_opis": { "required": false, "label": "Opis karte", "type": "string", "description": "Opis koji se prikazuje ispod karte." }, "opis_karte": { "required": false, "label": "Opis karte", "type": "string", "description": "Opis koji se prikazuje ispod karte. Koristi se kao alternativni naziv parametra karta_opis." }, "izvorno_ime": { "required": false, "label": "Izvorno ime", "type": "string", "description": "Ime rijeke na lokalnom ili izvornom jeziku." }, "izvorno_ime_jezik": { "required": false, "label": "Jezik izvornog imena", "type": "string", "description": "Jezički kôd izvornog imena, naprimjer bs, hr, sr, en, de ili fr." }, "drugo_ime": { "required": false, "label": "Drugo ime", "type": "string", "description": "Drugo ime, alternativni naziv ili nadimak rijeke." }, "države kroz koje protiče": { "required": false, "label": "Države kroz koje protiče", "type": "string", "description": "Države kroz koje rijeka protiče ili koje obuhvata njen sliv." }, "lokacija": { "required": false, "label": "Lokacija", "type": "string", "description": "Opća lokacija rijeke, naprimjer regija, država ili geografsko područje." }, "gradovi kroz koje protiče": { "required": false, "label": "Gradovi kroz koje protiče", "type": "string", "description": "Gradovi i veća naselja kroz koja rijeka protiče." }, "gradovi": { "required": false, "label": "Gradovi", "type": "string", "description": "Gradovi i veća naselja kroz koja rijeka protiče. Koristi se kao kraći alternativni naziv parametra gradovi kroz koje protiče." }, "plovnost": { "required": false, "label": "Plovnost", "type": "string", "description": "Podatak o plovnosti rijeke, npr. plovna dužina, sezonska plovnost ili napomena da nije plovna." }, "dužina_km": { "required": false, "label": "Dužina (km)", "type": "number", "description": "Dužina rijeke u kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice." }, "dužina": { "required": false, "label": "Dužina", "type": "string", "description": "Dužina rijeke kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kilometre i dodati referencu." }, "izvor": { "required": false, "label": "Izvor", "type": "string", "description": "Mjesto, područje ili geografski objekt gdje rijeka izvire." }, "izvor_lat_d": { "required": false, "label": "Geografska širina izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske širine izvora." }, "izvor_lat_m": { "required": false, "label": "Geografska širina izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske širine izvora." }, "izvor_lat_s": { "required": false, "label": "Geografska širina izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske širine izvora." }, "izvor_lat_NS": { "required": false, "label": "Geografska širina izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka sjeverne ili južne geografske širine izvora, obično N ili S." }, "izvor_long_d": { "required": false, "label": "Geografska dužina izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske dužine izvora." }, "izvor_long_m": { "required": false, "label": "Geografska dužina izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske dužine izvora." }, "izvor_long_s": { "required": false, "label": "Geografska dužina izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske dužine izvora." }, "izvor_long_EW": { "required": false, "label": "Geografska dužina izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka istočne ili zapadne geografske dužine izvora, obično E ili W." }, "izvor_koordinate": { "required": false, "label": "Koordinate izvora", "type": "string", "description": "Potpun zapis koordinata izvora, npr. pomoću šablona {{Coord}}. Ako je unesen, koristi se umjesto pojedinačnih koordinatnih parametara izvora." }, "nadmorska visina izvora_m": { "required": false, "label": "Nadmorska visina izvora (m)", "type": "number", "description": "Nadmorska visina izvora u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice." }, "nadmorska visina izvora": { "required": false, "label": "Nadmorska visina izvora", "type": "string", "description": "Nadmorska visina izvora kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre i dodati referencu." }, "drugi_izvor": { "required": false, "label": "Drugi izvor", "type": "string", "description": "Drugi izvor ili drugi krak izvorišta rijeke." }, "drugi_izvor_lat_d": { "required": false, "label": "Geografska širina drugog izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske širine drugog izvora." }, "drugi_izvor_lat_m": { "required": false, "label": "Geografska širina drugog izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske širine drugog izvora." }, "drugi_izvor_lat_s": { "required": false, "label": "Geografska širina drugog izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske širine drugog izvora." }, "drugi_izvor_lat_NS": { "required": false, "label": "Geografska širina drugog izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka sjeverne ili južne geografske širine drugog izvora, obično N ili S." }, "drugi_izvor_long_d": { "required": false, "label": "Geografska dužina drugog izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske dužine drugog izvora." }, "drugi_izvor_long_m": { "required": false, "label": "Geografska dužina drugog izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske dužine drugog izvora." }, "drugi_izvor_long_s": { "required": false, "label": "Geografska dužina drugog izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske dužine drugog izvora." }, "drugi_izvor_long_EW": { "required": false, "label": "Geografska dužina drugog izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka istočne ili zapadne geografske dužine drugog izvora, obično E ili W." }, "drugi_izvor_koordinate": { "required": false, "label": "Koordinate drugog izvora", "type": "string", "description": "Potpun zapis koordinata drugog izvora, npr. pomoću šablona {{Coord}}." }, "nadmorska visina drugog izvora_m": { "required": false, "label": "Nadmorska visina drugog izvora (m)", "type": "number", "description": "Nadmorska visina drugog izvora u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice." }, "nadmorska visina drugog izvora": { "required": false, "label": "Nadmorska visina drugog izvora", "type": "string", "description": "Nadmorska visina drugog izvora kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre i dodati referencu." }, "treći_izvor": { "required": false, "label": "Treći izvor", "type": "string", "description": "Treći izvor ili treći krak izvorišta rijeke." }, "treći_izvor_lat_d": { "required": false, "label": "Geografska širina trećeg izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske širine trećeg izvora." }, "treći_izvor_lat_m": { "required": false, "label": "Geografska širina trećeg izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske širine trećeg izvora." }, "treći_izvor_lat_s": { "required": false, "label": "Geografska širina trećeg izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske širine trećeg izvora." }, "treći_izvor_lat_NS": { "required": false, "label": "Geografska širina trećeg izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka sjeverne ili južne geografske širine trećeg izvora, obično N ili S." }, "treći_izvor_long_d": { "required": false, "label": "Geografska dužina trećeg izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske dužine trećeg izvora." }, "treći_izvor_long_m": { "required": false, "label": "Geografska dužina trećeg izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske dužine trećeg izvora." }, "treći_izvor_long_s": { "required": false, "label": "Geografska dužina trećeg izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske dužine trećeg izvora." }, "treći_izvor_long_EW": { "required": false, "label": "Geografska dužina trećeg izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka istočne ili zapadne geografske dužine trećeg izvora, obično E ili W." }, "treći_izvor_koordinate": { "required": false, "label": "Koordinate trećeg izvora", "type": "string", "description": "Potpun zapis koordinata trećeg izvora, npr. pomoću šablona {{Coord}}." }, "nadmorska visina trećeg izvora_m": { "required": false, "label": "Nadmorska visina trećeg izvora (m)", "type": "number", "description": "Nadmorska visina trećeg izvora u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice." }, "nadmorska visina trećeg izvora": { "required": false, "label": "Nadmorska visina trećeg izvora", "type": "string", "description": "Nadmorska visina trećeg izvora kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre i dodati referencu." }, "četvrti_izvor": { "required": false, "label": "Četvrti izvor", "type": "string", "description": "Četvrti izvor ili četvrti krak izvorišta rijeke." }, "četvrti_izvor_lat_d": { "required": false, "label": "Geografska širina četvrtog izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske širine četvrtog izvora." }, "četvrti_izvor_lat_m": { "required": false, "label": "Geografska širina četvrtog izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske širine četvrtog izvora." }, "četvrti_izvor_lat_s": { "required": false, "label": "Geografska širina četvrtog izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske širine četvrtog izvora." }, "četvrti_izvor_lat_NS": { "required": false, "label": "Geografska širina četvrtog izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka sjeverne ili južne geografske širine četvrtog izvora, obično N ili S." }, "četvrti_izvor_long_d": { "required": false, "label": "Geografska dužina četvrtog izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske dužine četvrtog izvora." }, "četvrti_izvor_long_m": { "required": false, "label": "Geografska dužina četvrtog izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske dužine četvrtog izvora." }, "četvrti_izvor_long_s": { "required": false, "label": "Geografska dužina četvrtog izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske dužine četvrtog izvora." }, "četvrti_izvor_long_EW": { "required": false, "label": "Geografska dužina četvrtog izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka istočne ili zapadne geografske dužine četvrtog izvora, obično E ili W." }, "četvrti_izvor_koordinate": { "required": false, "label": "Koordinate četvrtog izvora", "type": "string", "description": "Potpun zapis koordinata četvrtog izvora, npr. pomoću šablona {{Coord}}." }, "nadmorska visina četvrtog izvora_m": { "required": false, "label": "Nadmorska visina četvrtog izvora (m)", "type": "number", "description": "Nadmorska visina četvrtog izvora u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice." }, "nadmorska visina četvrtog izvora": { "required": false, "label": "Nadmorska visina četvrtog izvora", "type": "string", "description": "Nadmorska visina četvrtog izvora kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre i dodati referencu." }, "peti_izvor": { "required": false, "label": "Peti izvor", "type": "string", "description": "Peti izvor ili peti krak izvorišta rijeke." }, "peti_izvor_lat_d": { "required": false, "label": "Geografska širina petog izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske širine petog izvora." }, "peti_izvor_lat_m": { "required": false, "label": "Geografska širina petog izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske širine petog izvora." }, "peti_izvor_lat_s": { "required": false, "label": "Geografska širina petog izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske širine petog izvora." }, "peti_izvor_lat_NS": { "required": false, "label": "Geografska širina petog izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka sjeverne ili južne geografske širine petog izvora, obično N ili S." }, "peti_izvor_long_d": { "required": false, "label": "Geografska dužina petog izvora – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske dužine petog izvora." }, "peti_izvor_long_m": { "required": false, "label": "Geografska dužina petog izvora – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske dužine petog izvora." }, "peti_izvor_long_s": { "required": false, "label": "Geografska dužina petog izvora – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske dužine petog izvora." }, "peti_izvor_long_EW": { "required": false, "label": "Geografska dužina petog izvora – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka istočne ili zapadne geografske dužine petog izvora, obično E ili W." }, "peti_izvor_koordinate": { "required": false, "label": "Koordinate petog izvora", "type": "string", "description": "Potpun zapis koordinata petog izvora, npr. pomoću šablona {{Coord}}." }, "nadmorska visina petog izvora_m": { "required": false, "label": "Nadmorska visina petog izvora (m)", "type": "number", "description": "Nadmorska visina petog izvora u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice." }, "nadmorska visina petog izvora": { "required": false, "label": "Nadmorska visina petog izvora", "type": "string", "description": "Nadmorska visina petog izvora kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre i dodati referencu." }, "ušće": { "required": false, "label": "Ušće", "type": "string", "description": "Mjesto, vodotok, jezero, more ili drugi objekt u koji se rijeka ulijeva." }, "ušće_lat_d": { "required": false, "label": "Geografska širina ušća – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske širine ušća." }, "ušće_lat_m": { "required": false, "label": "Geografska širina ušća – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske širine ušća." }, "ušće_lat_s": { "required": false, "label": "Geografska širina ušća – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske širine ušća." }, "ušće_lat_NS": { "required": false, "label": "Geografska širina ušća – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka sjeverne ili južne geografske širine ušća, obično N ili S." }, "ušće_long_d": { "required": false, "label": "Geografska dužina ušća – stepeni", "type": "number", "description": "Stepeni geografske dužine ušća." }, "ušće_long_m": { "required": false, "label": "Geografska dužina ušća – minute", "type": "number", "description": "Minute geografske dužine ušća." }, "ušće_long_s": { "required": false, "label": "Geografska dužina ušća – sekunde", "type": "number", "description": "Sekunde geografske dužine ušća." }, "ušće_long_EW": { "required": false, "label": "Geografska dužina ušća – smjer", "type": "string", "description": "Oznaka istočne ili zapadne geografske dužine ušća, obično E ili W." }, "ušće_koordinate": { "required": false, "label": "Koordinate ušća", "type": "string", "description": "Potpun zapis koordinata ušća, npr. pomoću šablona {{Coord}}. Ako je unesen, koristi se umjesto pojedinačnih koordinatnih parametara ušća." }, "nadmorska visina ušća_m": { "required": false, "label": "Nadmorska visina ušća (m)", "type": "number", "description": "Nadmorska visina ušća u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice." }, "nadmorska visina ušća": { "required": false, "label": "Nadmorska visina ušća", "type": "string", "description": "Nadmorska visina ušća kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre i dodati referencu." }, "ulijeva_se_u": { "required": false, "label": "Ulijeva se u", "type": "string", "description": "Vodotok, jezero, more ili sliv u koji se rijeka ulijeva." }, "progresija": { "required": false, "label": "Progresija", "type": "string", "description": "Hidrološki niz kojim voda teče od ove rijeke prema većem vodotoku, jezeru ili moru." }, "etimologija": { "required": false, "label": "Etimologija", "type": "string", "description": "Porijeklo imena rijeke." }, "sliv": { "required": false, "label": "Sliv", "type": "string", "description": "Riječni ili morski sliv kojem rijeka pripada." }, "prosječni protok_m3/s": { "required": false, "label": "Prosječni protok (m³/s)", "type": "number", "description": "Prosječni protok rijeke u kubnim metrima u sekundi. Unosi se samo broj, bez jedinice." }, "prosječni protok": { "required": false, "label": "Prosječni protok", "type": "string", "description": "Dodatni tekst ili referenca uz prosječni protok, naprimjer mjesto mjerenja ili izvor podatka." }, "površina sliva_km2": { "required": false, "label": "Površina sliva (km²)", "type": "number", "description": "Površina riječnog sliva u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice." }, "površina sliva": { "required": false, "label": "Površina sliva", "type": "string", "description": "Površina sliva kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kvadratne kilometre i dodati referencu." }, "riječni_sistem": { "required": false, "label": "Riječni sistem", "type": "string", "description": "Riječni sistem kojem rijeka pripada." }, "pritoke": { "required": false, "label": "Pritoke", "type": "string", "description": "Glavne pritoke rijeke, ako se ne razdvajaju na lijeve i desne." }, "lijeve_pritoke": { "required": false, "label": "Lijeve pritoke", "type": "string", "description": "Lijeve pritoke rijeke, gledano nizvodno." }, "desne_pritoke": { "required": false, "label": "Desne pritoke", "type": "string", "description": "Desne pritoke rijeke, gledano nizvodno." }, "prazno_ime": { "required": false, "label": "Dodatni naziv", "type": "string", "description": "Naziv dodatnog podatka koji se prikazuje na dnu infokutije." }, "prazno_info": { "required": false, "label": "Dodatni podatak", "type": "string", "description": "Dodatni podatak koji se prikazuje na dnu infokutije, uz naziv određen parametrom prazno_ime." } }, "format": "{{_\n| ________________________ = _\n}}" } </templatedata><includeonly> <!-- Kategorije, ISPOD ove linije --> [[Kategorija:Infokutije|Rijeka]] <!-- Kategorije, IZNAD ove linije --> </includeonly> qyq4jpoh7e4pfnh2s2osl4l7z377dsv 10 257200 3847026 3710357 2026-05-16T20:58:59Z KWiki 9400 3847026 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji strijelci Ligue 1 |naslov = [[Najbolji strijelci Ligue 1|Najbolji strijelci]] [[Ligue 1]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1933:&nbsp;[[Walter Kaiser|Kaiser]] / [[Robert Mercier|Mercier]] * 1934:&nbsp;[[István Lukács|Lukács]] * 1935:&nbsp;[[André Abegglen|Abegglen]] * 1936:&nbsp;[[Roger Courtois|Courtois]] * 1937:&nbsp;[[Oskar Rohr|Rohr]] * 1938:&nbsp;[[Jean Nicolas|Nicolas]] * 1939:&nbsp;[[Roger Courtois|Courtois]] / [[Désiré Koranyi|Koranyi]] * 1946:&nbsp;[[René Bihel|Bihel]] * 1947:&nbsp;[[Pierre Sinibaldi|Sinibaldi]] * 1948:&nbsp;[[Jean Baratte|Baratte]] * 1949:&nbsp;[[Jean Baratte|Baratte]] / [[Josef Humpál|Humpál]] * 1950:&nbsp;[[Jean Grumellon|Grumellon]] * 1951:&nbsp;[[Roger Piantoni|Piantoni]] * 1952–1953:&nbsp;[[Gunnar Andersson|Andersson]] * 1954:&nbsp;[[Édouard Kargu|Kargu]] * 1955:&nbsp;[[René Bliard|Bliard]] * 1956–1957:&nbsp;[[Thadée Cisowski|Cisowski]] * 1958:&nbsp;[[Just Fontaine|Fontaine]] * 1959:&nbsp;[[Thadée Cisowski|Cisowski]] * 1960:&nbsp;[[Just Fontaine|Fontaine]] * 1961:&nbsp;[[Roger Piantoni|Piantoni]] * 1962:&nbsp;[[Sékou Touré|Touré]] * 1963:&nbsp;[[Serge Masnaghetti|Masnaghetti]] * 1964:&nbsp;[[Ahmed Oudjani|Oudjani]] * 1965:&nbsp;[[Jacques Simon|Simon]] * 1966:&nbsp;[[Philippe Gondet|Gondet]] * 1967:&nbsp;[[Hervé Revelli|Revelli]] * 1968:&nbsp;[[Étienne Sansonetti|Sansonetti]] * 1969:&nbsp;[[André Guy|Guy]] * 1970:&nbsp;[[Hervé Revelli|Revelli]] * 1971–1973:&nbsp;[[Josip Skoblar|Skoblar]] * 1974:&nbsp;[[Carlos Bianchi|Bianchi]] * 1975:&nbsp;[[Delio Onnis|Onnis]] * 1976–1979:&nbsp;[[Carlos Bianchi|Bianchi]] * 1980:&nbsp;[[Erwin Kostedde|Kostedde]] / [[Delio Onnis|Onnis]] * 1981–1982:&nbsp;[[Delio Onnis|Onnis]] * 1983:&nbsp;[[Vahid Halilhodžić|Halilhodžić]] * 1984:&nbsp;[[Patrice Garande|Garande]] / [[Delio Onnis|Onnis]] * 1985:&nbsp;[[Vahid Halilhodžić|Halilhodžić]] * 1986:&nbsp;[[Jules Bocandé|Bocandé]] * 1987:&nbsp;[[Bernard Zénier|Zénier]] * {{nowrap|1988–1992:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]]}} * 1993:&nbsp;[[Alen Bokšić|Bokšić]] * 1994:&nbsp;[[Roger Boli|Boli]] / [[Youri Djorkaeff|Djorkaeff]] / [[Nicolas Ouédec|Ouédec]] * 1995:&nbsp;[[Patrice Loko|Loko]] * 1996:&nbsp;[[Sonny Anderson|Anderson]] * 1997–1998:&nbsp;[[Stéphane Guivarc'h|Guivarc'h]] * 1999:&nbsp;[[Sylvain Wiltord|Wiltord]] * 2000–2001:&nbsp;[[Sonny Anderson|Anderson]] * 2002:&nbsp;[[Djibril Cissé|Cissé]] / [[Pauleta]] * 2003:&nbsp;[[Shabani Nonda|Nonda]] * 2004:&nbsp;[[Djibril Cissé|Cissé]] * 2005:&nbsp;[[Alexander Frei|Frei]] * 2006–2007:&nbsp;[[Pauleta]] * 2008:&nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]] * 2009:&nbsp;[[André-Pierre Gignac|Gignac]] * 2010:&nbsp;[[Mamadou Niang|Niang]] * 2011:&nbsp;[[Moussa Sow|Sow]] * 2012:&nbsp;[[Olivier Giroud|Giroud]] / [[Anderson Luiz de Carvalho|Nenê]] * 2013–2014:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2015:&nbsp;[[Alexandre Lacazette|Lacazette]] * 2016:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2017–2018:&nbsp;[[Edinson Cavani|Cavani]] * 2019:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] * 2020:&nbsp;[[Wissam Ben Yedder|Ben Yedder]] / [[Kylian Mbappé|Mbappé]] * 2021–2024:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] * 2025:&nbsp;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] / [[Mason Greenwood|Greenwood]] * 2026:&nbsp;[[Esteban Lepaul|Lepaul]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 1lohualfgz29fi0tmzo6ww4ezc2fzk4 0 262343 3847041 3809688 2026-05-16T21:29:56Z KWiki 9400 3847041 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Mauro Icardi | slika = Mauro Icardi en 2025.jpg | punoime = Mauro Emanuel Icardi Rivero | nadimak = | datumrođenja = 19. februar 1993. | rodnigrad = [[Rosario]] | rodnadržava = [[Argentina]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 181 cm | pozicija = napadač | omladinskegodine = 1998–2002.<br/>2002–2008.<br />2008–2011.<br />2011–2012. | omladinskipogoni = CF Sarratea<br/>[[UD Vecindario|Vecindario]]<br />[[FC Barcelona Juvenil|Barcelona Juvenil]]<br />[[UC Sampdoria|Sampdoria]] | godine = 2011–2013.<br />2013-2020.<br/>2019–2020.<br/>2020–2023.<br/>2022–2023.<br/>2023– | klubovi = [[UC Sampdoria|Sampdoria]]<br />[[Inter Milan]]<br/>→ [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] (posudba)<br/>[[Paris Saint-Germain FC|PSG]]<br/>→ [[Galatasaray SK|Galatasaray]] (posudba)<br/>[[Galatasaray SK|Galatasaray]] | nastupi(golovi) = 33 (11) <br/> 188 (111) <br/> 20 (12) <br/> 44 (11) <br/> 24 (22) <br/> 71 (43) | reprezentacija = da | nacionalnegodine = 2012–2013. <br> 2013– | nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Argentine U-20|Argentina U-20]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | nacionalninastupi(golovi) = 5 (0) <br> 8 (1) | zadnjiuređaj = 16. 5. 2026 }} '''Mauro Emanuel Icardi Rivero''' argentinski je nogometaš koji igra na poziciji [[napadač]]a za turski [[Galatasaray SK|Galatasaray]]. ==Klupska karijera== Icardi je rođen u Rosariju, ali se sa samo šest godina s porodicom preselio u [[Španija|Španiju]]. Nogometnu karijeru je započeo u niželigaškom '''Vecindariju''' u čijim je omladinskim selekcijama postigao preko 500 pogodaka. Godine 2008. primijetili su ga skauti [[FC Barcelona|Barcelone]] i [[Real Madrid]]a, a zanimanje su pokazali i [[Valencia CF|Valencia]], [[Sevilla FC|Sevilla]], [[Espanyol]], [[Deprotivo La Coruña]], kao i engleski [[Liverpool FC|Liverpool]] i [[Arsenal FC|Arsenal]]. Katalonski klub ipak je bio najprivlačniji i Icardi je potpisao ugovor do 2013.<ref>[http://edant.clarin.com/diario/2008/02/15/um/m-01608195.htm]</ref> ===Barcelona=== Icardi se priključio Barceloni početkom sezone 2008/09 i bio je dio U-17 tima. U ekipu do 19 godina je prekomandovan godinu dana kasnije prije nego što je otišao na posudbu u italijanski klub [[UC Sampdoria|Sampdoriju]] u januaru 2011. ===Sampdoria=== 11. januara 2011. Sampdoria je potvrdila da je Icardi potpisao za klub<ref>[http://www.goal.com/en/news/10/italy/2011/01/11/2301058/sampdoria-sporting-director-doriano-tosi-reveals-mauro "Mauro Icardi will arrives soon"]</ref> na posudbu<ref>{{Cite web |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idnoticia_PK=735421&idseccio_PK=803 |title=Mauro Icardi seguirá en la Sampdoria |access-date=8. 7. 2013 |archive-date=21. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121212647/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idnoticia_PK=735421&idseccio_PK=803 |url-status=dead }}</ref> do kraja sezone. Nakon uspješnih pola godine u Sampdoriji za čiji je omladinski tim postigao 13 golova u 19 mečeva, tim iz [[Genova|Genove]] kupio ga je za 400.000 eura u julu 2011.<ref>{{Cite web |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110716/mauro-icardi-ficha-por-sampdoria/1081668.shtml |title=Mauro Icardi seguirá en la Sampdoria |access-date=8. 7. 2013 |archive-date=19. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719173939/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110716/mauro-icardi-ficha-por-sampdoria/1081668.shtml |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.totalbarca.com/2011/news/official-sampdoria-use-option-to-buy-mauro-icardi/#more-82336 |title=Sampdoria use the option to buy Mauro Icardi |access-date=8. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110909172928/http://www.totalbarca.com/2011/news/official-sampdoria-use-option-to-buy-mauro-icardi/#more-82336 |archive-date=9. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref> Potpisao je ugovor na 3 godine. 12. maja 2012. debitirao je protiv Juve Stabije, nakon što je ušao s klupe zamijenivši Brunu Fornarolija u 75. minuti. Deset minuta kasnije postigao je svoj prvi profesionalni gol, a Sampdoria je dobila tu utakmicu 2-1.<ref>[http://www.airfutbol.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3868&catid=81 Mauro Icardi debuta y marca con el primer equipo de la Sampdoria (Mauro Icardi debuts with Sampdoria's first team)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130511155616/http://www.airfutbol.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3868&catid=81 |date=11. 5. 2013 }}; Air Futbol, 15. 5. 2012.</ref> 6. januara 2013. postigao je 2 gola protiv [[Juventus FC|Juventusa]] u pobjedi 2-1 na gostujućem [[Juventus Stadium|stadionu]].<ref>[http://www.guardian.co.uk/football/blog/2013/jan/07/sampdoria-juventus-serie-a-italy-roundup Sampdoria's Mauro Icardi comes of age to stun Juventus in week of upsets]; Paolo Bandini, Guardian Football, 7. 1. 2013.</ref>. 27. januara 2013. postigao je čak 4 gola u pobjedi Sampdorije nad [[Delfino Pescara 1936|Pescarom]] od 6-0<ref>{{cite web|url=http://espnfc.com/us/en/report/351874/report.html?soccernet=true&cc=5901 |title=Sampdoria 6-0 US Pescara |publisher=ESPNFC |date=27. 1. 2013 }}</ref>. === Inter Milano === Krajem aprila 2013. direktor Intera potvrdio je da će početkom ljetnog prelaznog roka Icardi postati novi igrač milanskog tima.<ref>{{cite web |url=http://espnfc.com/news/story/_/id/1424978/inter-milan-announce-swoop-quintet?cc=3888 |title=Inter Milan announce swoop for quintet |publisher=ESPN FC |date=25. 4. 2013}}</ref> Tu informaciju je kasnije potvrdila i uprava Sampdorije.<ref>{{cite web |url=http://www1.skysports.com/football/news/11860/8713110/Sampdoria-confirm-Mauro-Icardi-will-join-Inter-Milan-this-summer |title=Sampdoria confirm Mauro Icardi will join Inter Milan this summer |publisher=Sky Sports |date=14. 5. 2013}}</ref> ==Privatni život== Oženjen je argentinskom starletom Wandom Narom. Nara je bila udata za Icardijevog bivšeg saigrača u Sampdoriji, [[Maxi Lopez|Maxija Lopeza]], ali se par razveo nakon što je otkrivena njena veza s Icardijem u decembru 2013. Nara i Icardi vjenčali su se u maju 2014, nedugo nakon završetka razvodne procedure u Buenos Airesu. Tokom aprila 2014. prije meča Intera i Sampdorije Lopez se odbio rukovati s Icardijem, pa su mediji tu utakmicu prozvali "Wanda derby". Icardi je postigao dva gola, a Inter je pobijedio 4-0. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mauro Icardi}} * [http://www.mauroicardi.com/ Zvanični sajt] * [http://thetopforward.com/view?id=64 Profil] na ''Topforwardu'' * [https://web.archive.org/web/20140116201159/http://www.footballzz.co.uk/player/mauro_icardi/current/profile/139/default/134785 Profil] na ''ZeroZerou'' * [http://www.transfermarkt.co.uk/en/mauro-icardi/profil/spieler_68863.html Profil] na ''[[TransferMarkt]]''u {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Nogometaš godine u Seriji A}} {{Turski nogometaš godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Icardi, Mauro}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Rosario]] [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši PSG-a]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] imsaw5ciwqwzmi23abskjfbo2pumxgu 3847042 3847041 2026-05-16T21:40:50Z KWiki 9400 3847042 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Mauro Icardi | slika = Mauro Icardi en 2025.jpg | punoime = Mauro Emanuel Icardi Rivero | nadimak = | datumrođenja = 19. februar 1993. | rodnigrad = [[Rosario]] | rodnadržava = [[Argentina]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 181 cm | pozicija = napadač | omladinskegodine = 1998–2002.<br/>2002–2008.<br />2008–2011.<br />2011–2012. | omladinskipogoni = CF Sarratea<br/>[[UD Vecindario|Vecindario]]<br />[[FC Barcelona Juvenil|Barcelona Juvenil]]<br />[[UC Sampdoria|Sampdoria]] | godine1 = 2011–2013. | klubovi1 = [[UC Sampdoria|Sampdoria]] | nastupi(golovi)1 = 33 (11) | godine2 = 2013–2020. | klubovi2 = [[FC Inter Milano|Inter]] | nastupi(golovi)2 = 188 (111) | godine3 = 2019–2020. | klubovi3 = {{nowrap|→ [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] (posudba)}} | nastupi(golovi)3 = 20 (12) | godine4 = 2020–2023. | klubovi4 = [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] | nastupi(golovi)4 = 44 (11) | godine5 = 2022–2023. | klubovi5 = {{nowrap|→ [[Galatasaray SK|Galatasaray]] (posudba)}} | nastupi(golovi)5 = 24 (22) | godine6 = 2023– | klubovi6 = [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | nastupi(golovi)6 = 71 (43) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2012–2013. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine U-20|Argentina U-20]] <br/> | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0) | nacionalnegodine2 = 2013–2018. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 8 (1) | zadnjiuređaj = 16. 5. 2026 }} '''Mauro Emanuel Icardi Rivero''' argentinski je nogometaš koji igra na poziciji [[napadač]]a za turski [[Galatasaray SK|Galatasaray]]. ==Klupska karijera== Icardi je rođen u Rosariju, ali se sa samo šest godina s porodicom preselio u [[Španija|Španiju]]. Nogometnu karijeru je započeo u niželigaškom '''Vecindariju''' u čijim je omladinskim selekcijama postigao preko 500 pogodaka. Godine 2008. primijetili su ga skauti [[FC Barcelona|Barcelone]] i [[Real Madrid]]a, a zanimanje su pokazali i [[Valencia CF|Valencia]], [[Sevilla FC|Sevilla]], [[Espanyol]], [[Deprotivo La Coruña]], kao i engleski [[Liverpool FC|Liverpool]] i [[Arsenal FC|Arsenal]]. Katalonski klub ipak je bio najprivlačniji i Icardi je potpisao ugovor do 2013.<ref>[http://edant.clarin.com/diario/2008/02/15/um/m-01608195.htm]</ref> ===Barcelona=== Icardi se priključio Barceloni početkom sezone 2008/09 i bio je dio U-17 tima. U ekipu do 19 godina je prekomandovan godinu dana kasnije prije nego što je otišao na posudbu u italijanski klub [[UC Sampdoria|Sampdoriju]] u januaru 2011. ===Sampdoria=== 11. januara 2011. Sampdoria je potvrdila da je Icardi potpisao za klub<ref>[http://www.goal.com/en/news/10/italy/2011/01/11/2301058/sampdoria-sporting-director-doriano-tosi-reveals-mauro "Mauro Icardi will arrives soon"]</ref> na posudbu<ref>{{Cite web |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idnoticia_PK=735421&idseccio_PK=803 |title=Mauro Icardi seguirá en la Sampdoria |access-date=8. 7. 2013 |archive-date=21. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121212647/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idnoticia_PK=735421&idseccio_PK=803 |url-status=dead }}</ref> do kraja sezone. Nakon uspješnih pola godine u Sampdoriji za čiji je omladinski tim postigao 13 golova u 19 mečeva, tim iz [[Genova|Genove]] kupio ga je za 400.000 eura u julu 2011.<ref>{{Cite web |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110716/mauro-icardi-ficha-por-sampdoria/1081668.shtml |title=Mauro Icardi seguirá en la Sampdoria |access-date=8. 7. 2013 |archive-date=19. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719173939/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110716/mauro-icardi-ficha-por-sampdoria/1081668.shtml |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.totalbarca.com/2011/news/official-sampdoria-use-option-to-buy-mauro-icardi/#more-82336 |title=Sampdoria use the option to buy Mauro Icardi |access-date=8. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110909172928/http://www.totalbarca.com/2011/news/official-sampdoria-use-option-to-buy-mauro-icardi/#more-82336 |archive-date=9. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref> Potpisao je ugovor na 3 godine. 12. maja 2012. debitirao je protiv Juve Stabije, nakon što je ušao s klupe zamijenivši Brunu Fornarolija u 75. minuti. Deset minuta kasnije postigao je svoj prvi profesionalni gol, a Sampdoria je dobila tu utakmicu 2-1.<ref>[http://www.airfutbol.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3868&catid=81 Mauro Icardi debuta y marca con el primer equipo de la Sampdoria (Mauro Icardi debuts with Sampdoria's first team)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130511155616/http://www.airfutbol.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3868&catid=81 |date=11. 5. 2013 }}; Air Futbol, 15. 5. 2012.</ref> 6. januara 2013. postigao je 2 gola protiv [[Juventus FC|Juventusa]] u pobjedi 2-1 na gostujućem [[Juventus Stadium|stadionu]].<ref>[http://www.guardian.co.uk/football/blog/2013/jan/07/sampdoria-juventus-serie-a-italy-roundup Sampdoria's Mauro Icardi comes of age to stun Juventus in week of upsets]; Paolo Bandini, Guardian Football, 7. 1. 2013.</ref>. 27. januara 2013. postigao je čak 4 gola u pobjedi Sampdorije nad [[Delfino Pescara 1936|Pescarom]] od 6-0<ref>{{cite web|url=http://espnfc.com/us/en/report/351874/report.html?soccernet=true&cc=5901 |title=Sampdoria 6-0 US Pescara |publisher=ESPNFC |date=27. 1. 2013 }}</ref>. === Inter Milano === Krajem aprila 2013. direktor Intera potvrdio je da će početkom ljetnog prelaznog roka Icardi postati novi igrač milanskog tima.<ref>{{cite web |url=http://espnfc.com/news/story/_/id/1424978/inter-milan-announce-swoop-quintet?cc=3888 |title=Inter Milan announce swoop for quintet |publisher=ESPN FC |date=25. 4. 2013}}</ref> Tu informaciju je kasnije potvrdila i uprava Sampdorije.<ref>{{cite web |url=http://www1.skysports.com/football/news/11860/8713110/Sampdoria-confirm-Mauro-Icardi-will-join-Inter-Milan-this-summer |title=Sampdoria confirm Mauro Icardi will join Inter Milan this summer |publisher=Sky Sports |date=14. 5. 2013}}</ref> ==Privatni život== Oženjen je argentinskom starletom Wandom Narom. Nara je bila udata za Icardijevog bivšeg saigrača u Sampdoriji, [[Maxi Lopez|Maxija Lopeza]], ali se par razveo nakon što je otkrivena njena veza s Icardijem u decembru 2013. Nara i Icardi vjenčali su se u maju 2014, nedugo nakon završetka razvodne procedure u Buenos Airesu. Tokom aprila 2014. prije meča Intera i Sampdorije Lopez se odbio rukovati s Icardijem, pa su mediji tu utakmicu prozvali "Wanda derby". Icardi je postigao dva gola, a Inter je pobijedio 4-0. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mauro Icardi}} * [http://www.mauroicardi.com/ Zvanični sajt] * [http://thetopforward.com/view?id=64 Profil] na ''Topforwardu'' * [https://web.archive.org/web/20140116201159/http://www.footballzz.co.uk/player/mauro_icardi/current/profile/139/default/134785 Profil] na ''ZeroZerou'' * [http://www.transfermarkt.co.uk/en/mauro-icardi/profil/spieler_68863.html Profil] na ''[[TransferMarkt]]''u {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Nogometaš godine u Seriji A}} {{Turski nogometaš godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Icardi, Mauro}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Rosario]] [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši PSG-a]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] 09az2zpmrftpso2664en58e7e37ihf2 0 268965 3847061 3510278 2026-05-16T22:53:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija oružje | naziv = 105 mm haubica M101 | slika = US-Monument Hengescht 105 mm Haubitz.JPG | opis = | u službi = [[1941]] - do danas | korišten od = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | ratovi = [[Drugi svjetski rat]], korištena je u mnogo ratova | proizvođač = Rock Island Arsenal | cijena po komadu = | broj proizvedenih primjeraka = | varijante = M101, M101A1, C3, M56 | težina = 2,260 kg | dužina = 5.94 m | dužina cijevi = 2.31 m | visina = 1.73 m | posada = 8 | kalibar = 105 mm | vrsta operacije = | domet = | max domet = 11.27 km | spremnik municije = | brzina paljbe = | brzina zrna = | okomito polje djelovanja = -5° do 66° | vodoravno polje djelovanja = 46° }} '''105&nbsp;mm haubica M2A1 (M101A1)''' je standardna laka [[haubica]] [[SAD|američke]] vojske u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Uvedena je u operativnu upotrebu [[1941]]. godine te je prvi put upotrebljena na [[Pacifik|pacifičkom]] ratištu protiv [[Japan]]a. M101 haubica predstavlja pogodno oružje za podršku pješadije zbog trenutno-fugasne municije čiji je domet do 11.27&nbsp;km. Danas se koristi u preko 50 zemalja širom svijeta. ==Upotreba== [[Datoteka:M101 105mm Howitzer.jpg|thumb|lijevo|M101 u Vijetnamu.]] Zbog svih karakteristika koje posjeduje, te velike proizvodnje nalazi se u upotrebi velikog broja zemalja diljem svijeta. Njen kalibar 105&nbsp;mm i municija postaju standard za artiljeriju [[NATO|NATO-a]] i frugih zemalja. [[1962]]. godine oznaka M2A1 se mijenja u oznaku M101A1. Bila je upotrebljavana u [[SAD|američkoj]] vojsci tokom i nakon [[Korejski rat|Korejskog]] i [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]]. Danas se ova haubica više ne upotrebljava u američkoj vojsci. [[Kanada|Kanadska]] vojska je koristila M2A1 haubicu pod oznakom C1 sve do [[1997]]. godine kada je modernizovana kako bi joj se produžio radni vijek, danas nozi oznaku C3. Promjene su obuhvatale dužu cijev, jaču gasnu kočnicu, te smanjenje štita. M101 haubica se pored vojne upotrebe koristi kao sredstvo za kontroliranje [[lavina]]. Korištena je od strane [[Francuska|Francuske]] i [[Vijetnam]]a tokom [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]]. Određen broj ovih haubica je dostavljen bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] tokom savezničke pomoći nakon [[1948]]. godine, gdje su se proizvodile pod licencom kao M56 haubice 105&nbsp;mm. Korištene su od svih strana tokom [[Rat u SFRJ|Rata u SFRJ]]. M101 haubice se još uvijek nalaze u rezervi [[Australija|australske]] vojske iako su zamijenjene modernijim [[L118]] i [[M198]] haubicama.<ref>{{cite web|last=Toohill|first=MAJ Ian|title=Mortars for Reserve Gunners|url=http://www.defencereserves.com/cms_resources/TheBayonet_AUG09_v3.pdf|work=2nd Division, Army Reserves Public Affairs|publisher=The Bayonet|access-date=6. 1. 2012|page=10|date=august 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227102559/http://www.defencereserves.com/cms_resources/TheBayonet_AUG09_v3.pdf|archive-date=27. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ==Verzije== [[Datoteka:Canadian C3 howitzer March 3, 2009.jpg|desno|thumb|Kanadska C3 haubica.]] *M1920 - prototip.<ref name="HOGG-42">Hogg - ''Allied Artillery of World War Two'', p 42-49.</ref> *M1925E - prototip.<ref name="HOGG-42"/> *T2 - standardizirana kao M1.<ref name="HOGG-42"/> *M2(1934) - manje izmjene gasne komore.<ref name="HOGG-42"/> *[[M3]] - manja haubica s kraćom cijevi. *M101 - poslijeratna oznaka za M2A1 *M101A1 - poslijeratna oznaka za M101A1 i M101A2. *M1920E - prototip. *M1921E - prototip. *M1925E - prototip. *M1A1 - verzija s novim točkovima i gasnom kočnicom.<ref name="TM-9-2005"/> *T3 - prototype.<ref name="HOGG-42"/> *XM124 & XM124E1 - prototip (1962-1965). *M2A2 Terra Star Auxiliary Propelled Howitzer - prototip (1969-1977). *M56 - [[SFRJ|jugoslavenska]] kopija. *EVO-105 - [[Južna Koreja|južnokorejska]] kopija. *C3- [[Kanada|kanadska]] modifikacija. ==Municija== *'''HE''' - trenutno-fugasni projektil. *'''HE''' - trenutno-fugasni tempirni projektil. *'''HEAT''' - kumulativno projektil.<ref name="TM-9-1901">''Technical Manual TM 9-1901, Artillery Ammunition'', p 167-178.</ref> *'''HC BE''' - dimni projektil. *'''H''' - hemijski projetil. ==Korisnici== [[Datoteka:M-56 Howitzer on display.jpg|thumb|desno|Jugoslovenska M56.]] *{{ZID|Argentina}} *{{ZID|Bahrein}} *{{ZID|Bangladeš}} *{{ZID|Benin}} *{{ZID|Bosna i Hercegovina}} *{{ZID|Brazil}} *{{ZID|Burkina Faso}} *{{ZID|Čile}} *{{ZID|Dominikanska Republika}} *{{ZID|Ekvador}} *{{ZID|Filipini}} *{{ZID|Grčka}} *{{ZID|Gvatemala}} *{{ZID|Honduras}} *{{ZID|Hrvatska}} *{{ZID|Indija}} *{{ZID|Indonezija}} *{{ZID|Iran}} *{{ZID|Japan}} *{{ZID|Južna Koreja}} *{{ZID|Liban}} *{{ZID|Litvanija}} *{{ZID|Kamerun}} *{{ZID|Kanada}} *{{ZID|Kolumbija}} *{{ZID|Makedonija}} *{{ZID|Malezija}} *{{ZID|Maroko}} *{{ZID|Meksiko}} *{{ZID|Mjanmar}} *{{ZID|Nikaragva}} *{{ZID|Novi Zeland}} *{{ZID|Pakistan}} *{{ZID|Paragvaj}} *{{ZID|Peru}} *{{ZID|Portugal}} *{{ZID|Senegal}} *{{ZID|Tajland}} *{{ZID|Togo}} *{{ZID|Turska}} *{{ZID|Urugvaj}} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|M101 105 mm howitzer}} * [http://books.google.com/books?id=-iYDAAAAMBAJ&pg=PA54&dq=popular+science+cannon&hl=en&ei=0D21TN2cFsj9nAeZwNDVDg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CDQQ6AEwAQ#v=onepage&q&f=true ''Two Guns For One'', November 1942, Popular Science] one of the earliest detailed public article published on the M101 Howitzer * [http://www.fas.org/man/dod-101/sys/land/m101a1.htm FAS Military Analysis Network] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201126215129/http://www.fas.org/man/dod-101/sys/land/m101a1.htm |date=26. 11. 2020 }} [[Kategorija:Haubice]] 813kthgd6kdi74gq18y2067gefp38aj 0 270273 3846973 3793110 2026-05-16T18:15:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Lincoln Chafee |slika = Lincoln Chafee official portrait.jpg |redoslijed = 74. guverner [[Rhode Island]]a |vrijeme_na_vlasti = 4. januar 2011. - 6. januar 2015. |prethodnik = [[Donald Carcieri]] |nasljednik = [[Gina Raimondo]] |redoslijed2 = Senator SAD iz [[Rhode Island]]a |vrijeme_na_vlasti2 = 4. novembar 1999. – 3. januar 2007. |prethodnik2 = [[John Chafee]] |nasljednik2 = [[Sheldon Whitehouse]] |redoslijed3 = Gradonačelnik grada [[Warkick (Rhode Island)|Warwicka]] |vrijeme_na_vlasti3 = 1992.–1999. |prethodnik3 = Charles Donovan |nasljednik3 = Scott Avedisian |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1953|3|26}} |mjesto_rođenja = [[Providence (Rhode Island)|Providence]], [[Rhode Island]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Lincoln Davenport Chafee |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = {{plainlist| * [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] {{smaller|(prije 2007)}} * nezavisan {{smaller|(2007–2013)}} * [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] {{smaller|(2013–)}} }} |supruga = Stephanie Chafee |djeca = troje |obrazovanje = Brown University<br>Montana State University, Bozeman |vjera = [[Episkopalna crkva]] |potpis = |web_stranica = [http://www.governor.ri.gov/ Guverner] }} '''Lincoln Chafee''' (rođen 26. marta 1953., [[Providence (Rhode Island)|Providence]], [[Rhode Island]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) američki je političar, koji je bio 74. po redu guverner [[američke savezne države]] [[Rhode Island]]. Prije izbora na mjesto guvernera, Chafee je bio senator SAD kao republikanac od 1999. godine do 2006. godine kada je izgubio ponovni izbor u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senat SAD]] od demokrate Sheldona Whitehousea. Godine 2007. napustio je Republikansku stranku i postao nezavisan. On je i prvi nezavisni kandidat koji je služio kao [[guverner]] Rhode Islanda od John Collinsa, koji je bio guverner u periodu 1786. do 1790. godine. == Rani život, obrazovanje i karijera == Lincoln Davenport Chafee rođen je 26. marta 1953. godine u [[Providence (Rhode Island)|Providenceu, Rhode Island]], kao sin Virginije, rođene Coates, i Johna Chafeeja. <ref>{{Citation|title=Family Tree|url=https://doi.org/10.1007/978-1-4020-5614-7_1129|publisher=Springer Netherlands|date=2008|accessdate=2025-12-26|isbn=978-1-4020-5613-0|pages=446–446}}</ref> Chafeejev pra-pradjed Henry Lippitt bio je guverner Rhode Islanda, dok su među njegovim pra-pra-stričevima bili guverner Rhode Islanda Charles Warren Lippitt i senator Sjedinjenih Američkih Država Henry Frederick Lippitt . Pra-stric Zechariah Chafee bio je profesor prava na Harvardu i istaknuti borac za građanske slobode. Porodica Chafee bila je među najranijim doseljenicima Hinghama, Massachusetts, prije nego li se preselila na jug u Rhode Island. <ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/chaffeegenealog00chafgoog|title=The Chaffee Genealogy, William Henry Chaffee, 1635–1909, The Grafton Press, New York, 1909|date=September 2, 2000|publisher=Grafton Press|page=[https://archive.org/details/chaffeegenealog00chafgoog/page/n31 4]|quote=daniel cushing hingham clerk.|access-date=November 3, 2010|via=[[Internet Archive]]}}</ref> Pohađao je javne škole u Warwicku, Rhode Island, Providence Country Day School, te naposlijetku i Phillips Academy. Na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]], Chafee je bio kapiten [[Hrvanje|hrvačkog]] tima, a 1975. godine je stekao diplomu prvostupnika umjetnosti iz [[Klasika|klasičnih nauka]]. Pohađao Školu za potkivače bez diplome (šesnaestosedmični program potkivanja potkova ) na Državnom univerzitetu Montana u Bozemanu. U narednih sedam godina radio je kao potkivač na hipodromima za konje u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Jedan od konja koje je potkivao, Overburden, postavio je rekord staze u Northlands Parku u Edmontonu. Trudeći se opisati kako je vrijeme provedeno kao potkivač utjecalo na njega, Chafee je izjavio da "kada ste okruženi konjima, obično ste tiša osoba." <ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/10/lincoln-chafee-2016/412141/|title=Why Did Lincoln Chafee Even Bother to Run?|last=Ball|first=Molly|date=October 23, 2015|website=The Atlantic|language=en|access-date=October 26, 2015}}</ref> == Vanjski linkovi == *[http://www.chafeeforgovernor.com/ Chafee for Governor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140212143532/http://chafeeforgovernor.com/ |date=12. 2. 2014 }} ''zvanična predizborna stranica'' *[http://bioguide.congress.gov/scripts/biodisplay.pl?index=c001040 Biografija] {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Chafee, Lincoln}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Biografije, Providence (Rhode Island)]] [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] tvtmlr6s6qrkdzxg72k1j22th220doj 10 359432 3847028 3678085 2026-05-16T21:07:33Z KWiki 9400 3847028 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Nogometaš godine - World Soccer |naslov = [[World Soccer#Dobitnici nagrade|''World Soccer'' nogometaš godine]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1982:&nbsp;[[Paolo Rossi|Rossi]] * 1983:&nbsp;[[Zico]] * 1984–1985:&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] * 1986:&nbsp;[[Diego Maradona|Maradona]] * 1987:&nbsp;[[Ruud Gullit|Gullit]] * 1988:&nbsp;[[Marco van Basten|Van Basten]] * 1989:&nbsp;[[Ruud Gullit|Gullit]] * 1990:&nbsp;[[Lothar Matthäus|Matthäus]] * 1991:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] * 1992:&nbsp;[[Marco van Basten|Van Basten]] * 1993:&nbsp;[[Roberto Baggio|Baggio]] * 1994:&nbsp;[[Paolo Maldini|Maldini]] * 1995:&nbsp;[[Gianluca Vialli|Vialli]] * 1996–1997:&nbsp;[[Ronaldo]] * 1998:&nbsp;[[Zinédine Zidane|Zidane]] * 1999:&nbsp;[[Rivaldo]] * 2000:&nbsp;[[Luís Figo|Figo]] * 2001:&nbsp;[[Michael Owen|Owen]] * 2002:&nbsp;[[Ronaldo]] * 2003:&nbsp;[[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] * 2004–2005:&nbsp;[[Ronaldinho]] * 2006:&nbsp;[[Fabio Cannavaro|Cannavaro]] * 2007:&nbsp;[[Kaká]] * 2008:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] * 2009:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] * 2010:&nbsp;[[Xavi]] * 2011–2012:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] * 2013–2014:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] * 2015:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] * 2016–2017:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] * 2018:&nbsp;[[Luka Modrić|Modrić]] * 2019:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] * {{nowrap|2020–2021:&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]]}} * 2022:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] * 2023:&nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]] * 2024:&nbsp;[[Rodri]] * 2025:&nbsp;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> gc9lktohjvizvj4btuzghw2al8xouud 0 363839 3846963 3708593 2026-05-16T17:48:26Z KWiki 9400 3846963 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | ime = FA kup | logo = Fa cup logo.png | piksela = 150 | država = {{ZID|Engleska}}<br>{{ZID|Vels}} | konfederacija = | osnovana = {{Start date and age|df=yes|1871}} | ekipe = 745 <small>(2024/25)</small> | šampioni = [[Manchester City FC|Manchester City]]<br/>(8. titula) | sezona = <small>2025/26</small> | najuspješniji_klub = [[Arsenal FC|Arsenal]]<br> (14x) | tv = [[BBC Sport]]<br />[[ITV Sport]]<br />[[FPT Telecom|FPT Play]] (Vijetnam)<br />[[Optus Sport]] (Australija) | trenutno = [[FA kup 2026/2027.]] | veb-sajt = {{URL|https://www.thefa.com/competitions/thefacup|thefa.com}} | domaći_kup = [[FA Community Shield]] | konfederalni_kup = [[UEFA Evropska liga]] }} '''The Football Association Challenge Cup''', poznatiji kao '''FA kup''', nacionalni je nogometni kup [[Engleska|Engleske]] i najstarije nogometno takmičenje na svijetu.<ref>* http://www.thefa.com/Competitions/FACompetitions/TheFACup/History/historyofthefacup</ref> Prvi put je održan 1871. Te godine nastupilo je 15 klubova, a prve četiri utakmice su odigrane 11. novembra. Prvi pogodak u takmičenju postigao je [[Jarvis Kenrick]] u utakmici između [[Upton Park FC|Upton Parka]] i [[Clapham Rovers FC|Clapham Roversa]]. Najuspješniji tim u ovom takmičenju je [[Arsenal FC|Arsenal]] sa 14 titula. Jedini neengleski klub koji je uspio osvojiti FA kup jest [[Vels|velški]] [[Cardiff City FC|Cardiff City]] 1927. Dosad je samo jedan klub osvojio FA kup, a da nije imao prvoligaški ili drugoligaški status. To je 1901. uspio [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]], tada član [[Southern Football League|Southern League]] (3. liga). Najviše finalnih utakmica odigrano je na starom [[Stadion Wembley (1923)|Wembleyju]] od 1923. do 2000. Finala su odigrana na ukupno deset stadiona. Prvo finale odigrano je na stadionu [[The Oval]] u [[London]]u. Od 2007. finala se igraju na novom [[Stadion Wembley|Wembleyju]]. Najbolji strijelac u historiji FA kupa je [[Henry Cursham]] iz ekipe [[Notts County FC|Notts County]], koji je od 1877. do 1888. postigao 49 golova.<ref>http://www.englandfootballonline.com/TeamPlyrsBios/PlayersC/BioCurshamHA.html</ref> == Sponzori == Od sezone 1994/95. FA kup je sponzorisan. Međutim, identitet takmičenja je zaštićen; pored naziva sponzora uvijek je stajalo "The FA Cup". Od augusta 2006. do 2013. utakmice su se igrale loptama proizvođača [[Umbro]]. Od 2013. lopte za takmičenje isporučuje [[Nike]].<ref>* http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2308022/New-FA-Cup-ball-Nike-Maxim.html</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center;margin-left:1em" !Godina !Sponzor !Naziv |- |1871–1994. |rowspan=1|Bez sponzora |'''The FA Cup''' |- |1994–1998. |rowspan=1|[[Littlewoods|Littlewoods Pools]] |'''The FA Cup sponsored by Littlewoods'''<ref>* http://www.nytimes.com/1994/09/02/sports/fa-cup-soccer-gets-a-sponsor.html</ref> |- |1998–2002. |rowspan=1|[[AXA]] |'''The AXA-Sponsored FA Cup'''<ref>* http://news.bbc.co.uk/1/hi/sport/football/138103.stm</ref> |- |2002–2006. |rowspan=1|Bez sponzora |'''The FA Cup''' |- |2006–2011. |[[E.ON]] |'''The FA Cup sponsored by E.ON'''<ref>* http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/fa_cup/4676576.stm</ref> |- |2011–2014. |rowspan=1|[[Budweiser (Anheuser-Busch)|Budweiser]] |'''The FA Cup with Budweiser'''<ref>* http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/sport/football/3640588/Budweiser-up-for-Cup-in-8m-a-year-deal.html</ref> |- |2014–2015. |rowspan=1|Bez sponzora |'''The FA Cup''' |- |2015–danas |rowspan=1|Emirates |'''The Emirates FA Cup''' |} == Osvajači == Timovi prikazani u ''italicu'' više ne postoje. {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ !scope="col"|Klub !scope="col"|Pobjednik !scope="col"|Prvo<br/>pobjedničko<br/>finale !scope="col"|Posljednje<br/>pobjedničko<br/>finale !scope="col"|Viceprvak !scope="col"|Posljednje<br/>izgubljeno<br/>finale !scope="col"|Ukupno<br/>finala |- !scope="row"|[[Arsenal FC|Arsenal]] |14 |1930. |2020. |7 |2001. |21 |- !scope="row"|[[Manchester United FC|Manchester United]] |13 |1909. |2024. |9 |2023. |22 |- !scope="row"|[[Chelsea FC|Chelsea]] |8 |1970. |2018. |9 |2026. |17 |- !scope="row"|[[Liverpool FC|Liverpool]] |8 |1965. |2022. |7 |2012. |15 |- ! scope="row" |[[Manchester City FC|Manchester City]] |8 |1904. |2026. |7 |2025. |15 |- !scope="row"|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |8 |1901. |1991. |1 |1987. |9 |- !scope="row"|[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |7 |1887. |1957. |3 |2000. |10 |- !scope="row"|[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |6 |1910. |1955. |7 |1999. |13 |- !scope="row"|[[Blackburn Rovers FC|Blackburn Rovers]] |6 |1884. |1928. |2 |1960. |8 |- !scope="row"|[[Everton FC|Everton]] |5 |1906. |1995. |8 |2009. |13 |- !scope="row"|[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]] |5 |1888. |1968. |5 |1935. |10 |- !scope="row"|[[Wanderers FC|Wanderers]] |5 |1872. |1878. |0 |– |5 |- !scope="row"|[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |4 |1893. |1960. |4 |1939. |8 |- !scope="row"|[[Bolton Wanderers FC|Bolton Wanderers]] |4 |1923. |1958. |3 |1953. |7 |- !scope="row"|[[Sheffield United FC|Sheffield United]] |4 |1899 |1925. |2 |1936. |6 |- !scope="row"|[[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]]{{Napomena|[[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] je ukupno dva puta osvojio FA kup pod ranijim nazivom The Wednesday.}} |3 |1896. |1935. |3 |1993. |6 |- !scope="row"|[[West Ham United FC|West Ham United]] |3 |1964. |1980. |2 |2006. |5 |- !scope="row"|[[Preston North End FC|Preston North End]] |2 |1889. |1938. |5 |1964. |7 |- !scope="row"|[[Old Etonians FC|Old Etonians]] |2 |1879. |1882. |4 |1883. |6 |- !scope="row"|[[Portsmouth FC|Portsmouth]] |2 |1939. |2008. |3 |2010. |5 |- !scope="row"|[[Sunderland AFC|Sunderland]] |2 |1937. |1973. |2 |1992. |4 |- !scope="row"|[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |2 |1898. |1959. |1 |1991. |3 |- !scope="row"|[[Bury FC|Bury]] ||2 |1900. |1903. |0 |– |2 |- !scope="row"|[[Leicester City FC|Leicester City]] |1 |2021. |2021. |4 |1969. |5 |- !scope="row"|[[Huddersfield Town FC|Huddersfield Town]] |1 |1922. |1922. |4 |1938. |5 |- !scope="row"|[[Southampton FC|Southampton]] ||1 |1976. |1976. |3 |2003. |4 |- !scope="row"|[[Leeds United AFC|Leeds United]] |1 |1972. |1972. |3 |1973. |4 |- !scope="row"|[[Derby County FC|Derby County]] |1 |1946. |1946. |3 |1903. |4 |- !scope="row"|[[Royal Engineers AFC|Royal Engineers]] |1 |1875. |1875. |3 |1878. |4 |- !scope="row"|[[Oxford University AFC|Oxford University]] |1 |1874. |1874. |3 |1880. |4 |- !scope="row"|[[Blackpool FC|Blackpool]] |1 |1953. |1953. |2 |1951. |3 |- !scope="row"|[[Cardiff City FC|Cardiff City]] |1 |1927. |1927. |2 |2008. |3 |- !scope="row"|[[Burnley FC|Burnley]] |1 |1914. |1914. |2 |1962. |3 |- ! scope="row" |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |1 |2025. |2025. |2 |2016. |3 |- !scope="row"|[[Charlton Athletic FC|Charlton Athletic]] |1 |1947. |1947. |1 |1946. |2 |- !scope="row"|[[Barnsley FC|Barnsley]] |1 |1912. |1912. |1 |1910. |2 |- !scope="row"|[[Notts County FC|Notts County]] |1 |1894. |1894. |1 |1891. |2 |- !scope="row"|''[[Clapham Rovers FC|Clapham Rovers]]'' |1 |1880. |1880. |1 |1879. |2 |- !scope="row"|[[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]] |1 |2013. |2013. |0 |– |1 |- !scope="row"|[[Wimbledon FC|Wimbledon]]{{Napomena|[[Wimbledon FC|Wimbledon]] je premješten 2004. godine iz južnog [[London]]a na Milton Keynes pod novim imenom kluba [[Milton Keynes Dons FC|Milton Keynes Dons]], međutim, sadašnja inkarnacija kluba tvrdi da je klub osnovan 2004. godine i ne polaže pravo na historiju i počasti (uključujući i pobjedu u FA kupu) od Wimbledona.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/w/wimbledon/6927439.stm]</ref>}} |1 |1988. |1988. |0 |– |1 |- !scope="row"|[[Coventry City FC|Coventry City]] |1 |1987. |1987. |0 |– |1 |- !scope="row"|[[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] |1 |1978. |1978. |0 |– |1 |- !scope="row"|[[Bradford City AFC|Bradford City]] |1 |1911. |1911. |0 |– |1 |- !scope="row"|''[[Blackburn Olympic FC|Blackburn Olympic]]'' |1 |1883. |1883. |0 |– |1 |- !scope="row"|[[Old Carthusians FC|Old Carthusians]] |1 |1881. |1881. |0 |– |1 |- !scope="row"|[[Birmingham City FC|Birmingham City]] |0 | | |2 |1956. |2 |- !scope="row"|[[Queen's Park FC|Queen's Park]] |0 | | |2 |1885. |2 |- !scope="row"|[[Watford FC|Watford]] |0 | | |2 |2019. |2 |- !scope="row"|[[Stoke City FC|Stoke City]] |0 | | |1 |2011. |1 |- !scope="row"|[[Millwall FC|Millwall]] |0 | | |1 |2004. |1 |- !scope="row"|[[Middlesbrough FC|Middlesbrough]] |0 | | |1 |1997. |1 |- !scope="row"|[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |0 | | |1 |1983. |1 |- !scope="row"|[[Queens Park Rangers FC|Queens Park Rangers]] |0 | | |1 |1982. |1 |- !scope="row"|[[Fulham FC|Fulham]] |0 | | |1 |1975. |1 |- !scope="row"|[[Luton Town FC|Luton Town]] |0 | | |1 |1959. |1 |- !scope="row"|[[Bristol City FC|Bristol City]] |0 | | |1 |1909. |1 |- !scope="row"|[[Hull City AFC|Hull City]] |0 | | |1 |2014. |1 |} === Napomene === {{napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FA Cup}} * [http://www.thefa.com/TheFACup/ Službeni sajt] * [http://www.football-lineups.com/tournaments/FA_Cup/ Football-Lineups] {{Sezone FA kupa}} {{Nogomet u Engleskoj}} {{Nacionalni nogometni kupovi (UEFA regija)}} [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Engleskoj|FA kup]] 2tya7bhqv0jeyl129rjus4h1q9i7lsk 0 366733 3847169 3593352 2026-05-17T10:37:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija šahovsko otvaranje | naziv_otvaranja = Miesesovo otvaranje | slika = {{Šahovski dijagram | | |= 8 |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd|= 7 |pd|pd|pd|pd|pd|pd|pd|pd|= 6 | | | | | | | | |= 5 | | | | | | | | |= 4 | | | | | | | | |= 3 | | | |pl| | | | |= 2 |pl|pl|pl| |pl|pl|pl|pl|= 1 |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= a b c d e f g h }} | potezi = 1. d3 | ECO = A00 | porijeklo = | porijeklo_imena = [[Jacques Mieses|Jacquesu Miesesu]] | glavno_otvaranje = [[Nepravilna šahovska otvaranja|Nepravilno otvaranje]] | sinonimi = | chessgame_id = 194834&move=1.5&moves=d3 }} '''Miesesovo otvaranje''' je [[šahovsko otvaranje]] koje počinje potezom: :1. d3. Nazvano je po [[Njemačka|njemačko]]-[[UK|britanskom]] [[velemajstor]]u [[Jacques Mieses|Jacquesu Miesesu]] (čit. ''Mízesu''). Smatra se [[Nepravilna šahovska otvaranja|nepravilnim otvaranjem]], pa je stoga u [[EŠO|Enciklopediji šahovskih otvaranja]] klasificirano pod kodom A00. == Opis == Potez [[bijeli i crni u šahu|bijelog]] 1. d3 oslobađa [[dama (šah)|daminog]] [[lovac (šah)|lovca]], ali skromno napada [[centar (šah)|centar]], za razliku od 1. d4, i upravo zato nije popularan prvi potez. Od 20 mogućih početnih poteza bijelog 1. d3 nalazi se na 10. mjestu po popularnosti. Unatoč tome, pošto crni može odigrati 1...d6 na bilo koji početni potez bijelog<ref>Knjiga ''An Explosive Chess Opening Repertoire for Black'' (''Eksplozivni repertoar šahovskih otvaranja za crnog'') posvećena je tome da pruži "crnom kompletan repertoar otvaranja s početnim potezom 1...d6". Jouni Yrjola i Jussi Tella, ''An Explosive Chess Opening Repertoire for Black'', Gambit Publications Ltd., 2001, str. 6; {{ISBN|1-901983-50-1}}.</ref>, bijeli također može odigrati 1. d3. Crni ima dosta razumnih odgovora, poput 1...e5, 1...d5, 1...c5, 1...Sf6 i 1...g6. Najpoznatiji slučaj u kojem je igrano ovo otvaranje jeste 3. partija [[Kasparov - Deep Blue#Revanš 1997.|revanš-meča]] između [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]] i [[računarski šah|računara]] [[Deep Blue]] 1997.<ref>[http://www.chessbase.com/columns/column.asp?pid=146#8.%20Round%203%20-%20Tuesday,%20May%206th, Kasparov vs. Deep Blue rematch, Game 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070409200142/http://www.chessbase.com/columns/column.asp?pid=146#8.%20Round%203%20-%20Tuesday,%20May%206th, |date=9. 4. 2007 }}, ''chessbase.com''</ref> Kasparov je vjerovao da će Deep Blue loše odigrati otvaranje u slučaju da se mora osloniti na vlastitu vještinu umjesto na [[knjiga šahovskih otvaranja|knjigu otvaranja]]. Partija je završena [[remi (šah)|remijem]].<ref>''[[Chess Life]]'', specijalno ljetno izdanje 1997.</ref> Prethodno ga je koristio [[David Levy (šahist)|David Levy]] u partiji protiv još jednog računara, [[Cray Blitz]]a, u kojoj je bijeli pobijedio.<ref>[http://www.stmintz.com/ccc/index.php?id=95291, Cray Blitz-Levy 1984] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819192427/http://www.stmintz.com/ccc/index.php?id=95291, |date=19. 8. 2014 }}, arhiva ''Computer Chess Cluba'' na ''stmintz.com''</ref> == Partija za ilustraciju == {{Šahovski dijagram manji|= | tright | |= 8 |rd|rd| |bd| | | |kd|= 7 | | | | | |pd|pd|bd|= 6 |pd| |nd|pd| |nd| |pd|= 5 | | |pd|nl| |pl| | |= 4 | | |pl| |pl| | | |= 3 | | |nl|pl| | | | |= 2 |rl| | |bl| | | |pl|= 1 | | | |bl| |rl|kl| |= a b c d e f g h | Pozicija nakon 29...Sc6 }} [[Gari Kasparov]]–[[Deep Blue]], 3. partija, 6. maj 1997<ref>[http://www.chesscorner.com/games/deepblue/dblue3.htm Kasparov vs Deep Blue, Game 3, May 6, 1997] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150208204821/http://www.chesscorner.com/games/deepblue/dblue3.htm |date=8. 2. 2015 }}, ''chesscorner.com''</ref> :'''1.d3 e5 2.Sf3 Sc6 3.c4 Sf6 4.a3 d6 5.Sc3 Le7 6.g3 0-0 7.Lg2 Le6 8.0-0 Dd7 9.Sg5 Lf5 10.e4 Lg4 11.f3 Lh5 12.Sh3 Sd4 13.Sf2 h6 14.Le3 c5 15.b4 b6 16.Tb1 Kh8 17.Tb2 a6 18.bxc5 bxc5 19.Lh3 Dc7 20.Lg4 Lg6 21.f4 exf4 22.gxf4 Da5 23.Ld2 Dxa3 24.Ta2 Db3 25.f5 Dxd1 26.Lxd1 Lh7 27.Sh3 Tfb8 28.Sf4 Ld8 29.Sfd5 Sc6''' (vidi dijagram) '''30.Lf4 Se5 31.La4 Sxd5 32.Sxd5 a5 33.Lb5 Ta7 34.Kg2 g5 35.Lxe5+ dxe5 36.f6 Lg6 37.h4 gxh4 38.Kh3 Kg8 39.Kxh4 Kh7 40.Kg4 Lc7 41.Sxc7 Txc7 42.Txa5 Td8 43.Tf3 Kh8 44.Kh4 Kg8 45.Ta3 Kh8 46.Ta6 Kh7 47.Ta3 Kh8 48.Ta6 ½–½''' == Reference == {{reference}} '''Bibliografija''' {{refbegin}} *{{cite book |author = [[Angus Dunnington]] |year= 2000 |title= Winning Unorthodox Openings |url = https://archive.org/details/winningunorthodo0000angu |publisher= [[Everyman Chess]] |isbn= 978-1-85744-285-4}} *{{cite book |author = [[David Vincent Hooper|David Hooper]] i [[Ken Whyld|Kenneth Whyld]] |year= 1996 |edition = 2. izdanje |title= [[The Oxford Companion to Chess]] |publisher= [[Univerzitet u Oxfordu]] |isbn= 0-19-280049-3}} *{{cite book |last1= Benjamin |first1= Joel |authorlink1= Joel Benjamin |last2= Schiller |first2= Eric |authorlink2= Eric Schiller |title= Unorthodox Openings |url= https://archive.org/details/unorthodoxopenin0000benj |publisher= [[Macmillan Publishers (SAD)|Macmillan Publishing Company]] |year= 1987 |pages= [https://archive.org/details/unorthodoxopenin0000benj/page/10 10]–11 |isbn= 0-02-016590-0}} {{refend}} {{Početni potezi bijelog u šahu}} {{Šahovska otvaranja}} iq6ipf4fnfx2hq7vp332yl2ztl8vub3 0 374340 3846975 3779002 2026-05-16T18:35:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846975 wikitext text/x-wiki [[Image:Chylomicron.svg|thumb|300px|'''Lipoproteinska struktura (hilomikron)'''<br/> '''ApoA, ApoB, ApoC, ApoE''' – [[apolipoprotein]]i;<br>'''T''' – [[triacilglicerol]];<br>'''C''' – [[holesterol]];<br> '''zeleno''' – [[fosfolipid]]i]] '''Lipoproteini''' pripadaju skupini složenih proteina, jer su [[biohemija|biohemijski]] sklop [[protein]]a i [[lipid]]a. U ovoj skupini organskih tvari su mnogi [[enzim]]i, [[transporter]]i, strukturni proteini, [[antigen]]i, [[Bakterijski adhezin|adhezin]]i i [[toksin]]i. Takve [[molekula|molekule]] su lipoproteini visoke (HDL) i niske (LDL) gustine, koji omogućavaju transport [[mast]]i putem [[krv]]i, transmembranski [[protein]], kao i proteini [[mitohondrija]], [[hloroplast]]a i [[bakterija]].<ref>{{cite web |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/dolop/ |title=DOLOP - A database of bacterial lipoproteins |access-date=28. 12. 2014 |archive-date=24. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224142906/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/dolop/ |url-status=dead }}</ref> ==Funkcija== Glavna uloga lipoproteinskih čestica je distribucija lipida (masnoća) u sve dijelove tijela putem krvi. U svom [[metabolizam|metabolizmu]], sve [[ćelija (biologija)|ćelije]] iskorištavaju masti i [[holesterol]] i zavise od njih. Ugrađuju ih u svoje [[membrana|membrane]]koje kontroliraju unutrašnji vodeni sadržaj, uključujući i u vodi rastvorene elemente. Služe i kao gradivni elementi proteinskih enzimskih sistema. Promet lipoproteinskih čestica u tijelu naziva se ''metabolizam lipoproteina''. Odvija se u na dva pravca: egzogeni i endogeni, ovisno u velikoj mjeri o tome da li je u pitanju čestice se lipoproteina sastoje uglavnom prehrambenih (egzogenih) lipida ili su nastale u jetri (endogenih), u ''de novo'' sintezi od triacilglicerola. [[Hepatocit]]i su glavna platforma za promet triacilglicerola i holesterola, a [[jetra]] može pohraniti određene količine glikogena i triacilglicerola. [[Adipocit]]i su glavni pohranu ćelijjski spremnici triacilglicerola, ali ne proizvode nikakve lipoproteina. === Egzogeni put === [[Žuč]] emulguje masti sadržane u [[himus]]u, a zatim [[gušteračine lipaze]] cijepaju triacilgliceridne molekule u dvije masne kiseline i jedan 2-monoacilglicerol. [[Enterocit]]i lako apsorbiraju male molekule iz [[hymus]]a. Unutar enterocita, masne kiseline i monoacilgliceridi se ponovno pretvara u triacylglycerides. Tada se ovi lipidi (tj. [[triacylglycerol]], [[fosfolipid]]i, [[holesterol]] i [[holesteril ester]]i) vežu s ''apolipoproteinom B-48'' u ''početne [[hilomikron]]e''. Ove čestice se zatim izlučuju u lakteale u procesu koji u velikoj mjeri zavisi od apolipoproteina B-48. Dok one cirkuliraju kroz limfne sudove, hilomikroni u nastajanju zaobilaze cirkulaciju jetre i teku preko torakalnih kanala u krvotok. U krvotoku, nastajuća hilomikron čestica u interakciji sa HDL česticama rezultira spajanjem HDL, apolipoproteina C-II i apolipoproteina E sa nastajućim hilomikronom. Hilomikron u ovoj fazi se smatra zrelim. Preko apolipoproteina C-II, zreli hilomikroni aktiviraju lipoproteinsku lipazu (LPL), [[enzim]] na endotelnim ćelijama koje oblažu krvne žile. LPL katalizira hidrolizu [[triacilglicerol]]a ([[glicerol]] se kovalentno veže za tri [[masna kiselina|masne kiseline]]) koja u konačnici, iz hilomikrona,oslobađa [[glicerol]] i [[masna kiselina|masne kiseline]]. Glicerol i masne kiseline se onda mogu apsorbirati u perifernim tkivima, posebno masnom i [[mišić]]ima, za proizvodnju energije i skladištenje. Hidrolizirani hilomikroni se sada nazivaju ''hilomikronski ostaci'', koji dalje kruže u krvotoku dok ne komuniciraju preko apolipoproteina E sa receptorom hilomikronskih ostataka koji se glavnom nalaze u [[jetra|jetri]]. Ova interakcija uzrokuje endocitozu od hilomikronskog ostataka, koji se potom hidrolizira unutar [[lizosom]]a. Lizosomska [[hidroliza]] u ćeliji oslobađa glicerol i masne kiseline, koji se mogu koristiti za energiju ili skladišti za kasniju upotrebu. === Endogeni put === [[Jetra]] je centralna platforma za promet lipida: ona je u stanju pohraniti ćelijske glicerole i masti, na hepatocite. Hepatociti su također u stanju stvoriti triacilglicerole preko ''de novo'' sinteze. Također, iz iz holesterola.proizvode žuč. U [[hepatocit]]ima, triacilgliceroli, holesterol i holesteril esteri se spajaju s apolipoproteinom B-100 da formiraju ''VLDL česticu u nastajanju''. Te čestice se puštaju u krvotok putem procesa koji ovisi o apolipoproteinu B-100. U krvotoku, ''VLDL čestica u nastajanju'' se spaja sa HDL česticom. Kao rezultat toga, HDL čestice doniraju apolipoprotein C-II i apolipoproteina E nastajućoj VLDL čestici. Jednom napunjena apolipoproteinima C-II i E, VLDL čestica u nastajanju smatra se zrelom. Kao i hilomikroni, i VLDL čestice kolaju i susreću se sa LPL na endotelnim [[ćelije (biologija)|ćelijama]]. Apolipoprotein C-II aktivira LPL, uzrokujući hidroliza VLDL čestica i oslobađanje glicerola i masnih kiselina. Ovi proizvodi mogu se apsorbira iz [[krv]]i od strane perifernih [[tkivo|tkiva]], prvenstveno masnog i [[mišić]]nog. Hidrolizirana VLDL čestice se sada naziva ''VLDL ostatak'' ili [[lipoprotein srednji gustoće]] (IDLs). VLDL ostaci mogu cirkulirati i, preko interakcija između apolipoproteina E i ostatka receptora, apsorbirati se u jetri, ili se mogu dodatno hidrolizirani jetrenim [[lipaza]]ma. Hidroliza jetrenim lipazama stvara glicerol i masne kiseline, ostavljajući iza sebe ''IDL ostatke'', pod nazivom lipoproteini niske gustoće (LDL), koji imaju relativno visoku sadržinu holesterola. LDL cirkulira i apsorbira u jetri i perifernim ćelijama. Vezivanje LDL za njeno ciljno [[tkivo]] nastaje interakcijom između [[LDL receptora]] i apolipoproteina B-100 na LDL čestica. Apsorpcije se odvija javla u endocitozi, a internalizovane LDL čestice se hidroliziraju u lizozomima, oslobađajući lipide, uglavnom holesterol. == Klasifikacija == Proteinska komponenta lipopretina se sastoji od apoproteina (apolipoproteina) iz šest klasa, od kojih se neke dijele na podklase: * A (apo [[Apolipoprotein A1|A-I]], apo [[APOA2|A-II]], [[APOA4|apo A-IV]], i apo [[APOA5|A-V]]) * B ([[Apolipoprotein B|apo B48 i apo B100]]) * C (apo [[APOC1|C-I]], apo [[APOC2|C-II]], apo [[Apolipoprotein C3|C-III]], i apo [[Apolipoprotein C4|C-IV]]) * [[Apolipoprotein D|D]] * [[Apolipoprotein E|E]] * [[Apolipoprotein H|H]] Na osnovu međusobnih razlika u pojedinim sastavnim [[molekula]]ma, lipoproteini su svrstani u sljedeće klase: * [[hilomikron]]i - prenose [[triglicerid]]e (masti) od [[crijevo|crijeva]] do [[jetra|jetre]], [[mišić|mišićnog tkiva]] i [[mast|masnog tkiva]]. * [[lipoprotein vrlo male gustine]] ({{jez-en|Very low density lipoprotein - VLDL}}) prenose (novosintetizirani) [[triacilglicerol]] od jetre prema masnom tkivu. * [[lipoprotein srednje gustine]] ({{jez-en|Intermediate density lipoprotein - IDL}}) * [[lipoprotein male gustine]] ({{jez-en|Low density lipoprotein - LDL}}) prenosi holesterol od jetre prema ostalim tjelesnim ćelijama. -{LDL}- se ponegde naziva "loši kolesterol". * [[lipoprotein velike gustine]] ({{jez-en|High density lipoprotein - HDL}}) prikuplja holesterol iz [[tkivo|tkiva]] i nosi ga u jetru. -{HDL}- se često naziva i "dobri holesterol". {| cellpadding=3 cellspacing=0 border=1 style="border-collapse:collapse" |bgcolor="#cccccc"| '''Gustoća''' (g/m[[Litra|L]]) |bgcolor="#cccccc"| '''Klasa''' |bgcolor="#cccccc"| '''Prečnik''' (nm) |'''Protein''' (%) |'''Holesterol''' (%) |'''Fosfolipid''' (%) |'''Triacilglicerol''' (%) |- | >1.063 | Lipoprotein velike gustine (HDL) | 5-15 | 33 | 30 | 29 | 4 |- | 1.019-1.063 | Lipoprotein male gustine (LDL) | 18-28 | 25 | 50 | 21 | 8 |- | 1.006-1.019 | Lipoprotein srednje gustine (IDL) | 25-50 | 18 | 29 | 22 | 31 |- | 0.95-1.006 | Lipoprotein vrlo male gustine (VLDL) | 30-80 | 10 | 22 | 18 | 50 |- | <0.95 | [[Hilomikron]]i | 100-1000 | <2 | 8 | 7 | 84 |} Povišena količina lipoproteina u [[krv]]i označava se kao [[hiperlipoproteinemija]], u kojoj se, prema pripadajućoj klasi, razlikuje pet tipova (prema gornjoj tabeli). == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Protein]] * [[Lipidi]] * [[Glikoprotein]] * [[Holesterol]] ==Vanjski linkovi== * [http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/dolop/ Baza podataka bakterijskih lipoproteina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224142906/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/dolop/ |date=24. 2. 2021 }} * [http://courses.washington.edu/conj/membrane/lipoprotein.htm Pregled i dijagram na -{washington.edu}-] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061010211722/http://courses.washington.edu/conj/membrane/lipoprotein.htm |date=10. 10. 2006 }} * [http://www.biochem.wisc.edu/attie/research/researchLDLR.html Lipoproteinski sklop na -{wisc.edu}-] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313004934/http://www.biochem.wisc.edu/attie/research/researchLDLR.html |date=13. 3. 2007 }} * {{MeshName|Lipoproteins}} * {{MeshName|Proteolipids}} {{Ćelijske membrane}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biohemija]] [[Kategorija:Proteini]] [[Kategorija:Fiziologija]] 0dojeoa6g8ip9d4uuj4ai3u467j4nan 0 380573 3847175 3171529 2026-05-17T11:14:37Z Genetičar 181151 /* Medicinske implikacije */ 3847175 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PetrusGonsalvus.jpg|thumb|[[Petrus Gonsalvus]] ([[1648]].), prvoopisani slučaj hipertrihoze]] '''Prekomjerna dlakavost''' ili '''[[hipertrihoza]]''', [[hipertrihozis]] (lat. ''hypertrichosis'') je pojava neuobičajene kosmatosti cijelog tijela ili njegovih pojedinih dijelova, uključujući i ograničenja na samo male dijelove jednog [[Organ (anatomija)|organ]]a. Najčešće se javlja kod novorođenčadi, a kod odraslih na trbuhu, grudima, leđima, nadlakticama, [[uho|ušima]]. Hipertrihoza je najčešće posljedica poremećaja u lučenju [[spol]]nih [[hormon]]a i/ili njihovog balansa. Izuzetno rijetko se javlja i kao [[atavizam]]. ==Genetika== {{multiple image | width = 300 | left | image1 = Xlink_dominant_mother.jpg | alt1 = X Linked female recessive traits |caption1 = Model nasljeđivanja u potomstvu žene koja ima [[spol]]no vezanu hipertrihozu | image2 = X-link_dominant_father.jpg | alt2 = X Linked male dominant traits | caption2 = Model nasljeđivanja u potomstvu muškarca koji ima [[spol]]no vezanu hipertrihozu }} ;''Hypertrichosis lanuginosa'' Kongenitalna (prirođena) hipertrihoza lanuginoza može biti uzrokovana inverznom mutacije na kratkom kraku [[hromosom 8 (čovjek)|hromosoma 8]]: ''8q''. Međutim, to može eventualno biti i rezultat spontane [[genetika|genetičke]] mutacije, a ne nasljedstva. Ovaj oblik je [[dominantnost|dominantno]] [[autosom]]no svojstvo (ne nalazi se na [[spol]]nim [[hromosom]]ima) [[koža|kožnih]] poremećaja, koji utiču na kožu. ;Generalirana hipertrihoza Kongenitalna opća hipertrihoza je [[spolno vezano nasljeđivanje|spolno vezana]] [[dominantnost|dominantna]] oznaka čije nasljeđivanje kontrolira [[lokus (genetika)|genski lokus]] sa dugog kraka X [[hromosom]]a: xq24-q27.1. Pogođene žene (nositeljke [[alel]]a za hipertrihozu) imaju izglede od 50% da je proslijede u potomstvo. Aficirani muškarci će prenijeti ovu formu prekomjerne dlakavosti svojim kćerima, ali nikada i sinovima. ;Generalizirana ''hypertrichosis terminalis'' Za prirođenu generaliziranu hipertrihozu terminalis se mislilo da je uzrokovana [[genetika|genetičkim]] promjenama na [[hromosom 17 (čovjek)|hromosomu 17]] što je rezultiralo dodavanjem ili uklanjanje miliona [[nukleotid]]a. [[Gen]] ''MAP2K6'' može biti faktor koji doprinosi ovom stanju. Ono može biti i zbog promjena u hromosomu koji utiče na [[transkripcija|transkripciju]] [[gen]]a.<ref>Sutton R. L. (1916): Diseases of The Skin. St. Louis: C.V. Mosby Company.</ref><ref>James W., Berger T., Elston D. (2005): Andrews Diseases of the Skin: Clinical Dermatology (10 ed.). Saunders, New York, {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref><ref>Hordinsky M. K., Amy J., McMichael M. (2008): Hair and scalp diseases: Medical, surgical, and cosmetic treatments (Basic and clinical dermatology). Informa Healthcare, {{ISBN|1-57444-822-6}}.</ref><ref>Taylor S. K. (2009): Congenital Hypertrichosis Lanuginosa. Emedicine. Medscape.</ref> ==Medicinske implikacije== Stečena lanuginozna hipertrihoza se obično javlja s [[rak]]om. Ovo stanje je također povezano sa [[metabolizam|metaboličkim]] poremećajima, kao što su [[anoreksija]] (''anorexia nervosa'' ), [[hormon]]ska neravnoteža, kao što su hipertireozam ili kao nuspojava djelovanja određenih [[lijek]]ova. Stečena generalizirani hipertrihozu može biti uzrokovana i rakom. Rezultirajući rast kose u ovim slučajevima je poznat kao maligni. Mehanizam ovakve hipertrihoze je nepoznat. Također je poznato da oralni i simptomski minoksidil tretmani mogu da uzrokuju stečenu generalizovanu hipertrihozu. ==Također pogledajte== *[[Tjelesna dlakavost]] *[[Stidna dlakavost]] *[[Nožna dlakavost]] ==Reference== {{reference}} ==Također pogledajte== *[[Dlaka]] *[[Spolno vezano nasljeđivanje]] ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Hypertrichosis|Hypertrichose}} {{Wikizvor|Was uns die Waldmenschen erzählen|Was uns die Waldmenschen erzählen. (Artikel in der „Gartenlaube“ von 1874 mit Abb.) }} * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov:80/pmc/articles/PMC1295857/pdf/jrsocmed00053-0049.pdf The Hairy Family of Burma] [[Kategorija:Morfologija]] [[Kategorija:Čovjek]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] s8quu763z6y5rgklok4wfcvvznts5iq 0 381166 3847178 3748100 2026-05-17T11:22:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847178 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:MilankovitchCyclesOrbitandCores.png|thumb|369x369px|right|Prošli i budući Milankovićevi ciklusi, koji sa velikom tačnošću predviđaju prošlost i budućnost orbitnih parametara: <br><span style="color:MediumBlue">— <br>'''ε''' = ukošenost (nagnutost) [[ekliptika|ekliptike]].</span><br> <br><span style="color:Green">— ''e'' = '''ekscentričnost [[Orbita|Orbite]]'''.</span> <br><span style="color:Purple">— ϖ = Longituda [[perihel]]a.</span> <br><span style="color:DarkRed">—sin(ϖ) = </span> '''precisijski indeks''', koji skupa sa zakrivljenošću kontrolira sezonske cikluse [[Sunce|insolacije]]. <br>— <math>{\overline{Q}}^{\mathrm{day}}</math> = izračunata prosječna dnevna insolacija na vrhu atmosfere, na dan ljetnog [[solsticij]]a na 65⁰ sjeverne geografske širine. <br><span style="color:DarkRed">—&nbsp;''Bentični otvori''</span> i <span style="color:DarkGreen">—'''Vostok iledeni blok'''</span> su dva distinktna pokazatelja za prošli globalni nivo mora i temperature, iz sedimenta, odnosno [[Antarktik|antarktičkog]] [[led]]enog pokrova.<br> <br>Vertikalna siva linija pokazuje današnje uvjete, 28.000 godina prije današnjice.]] '''Milankovićeva teorija''' opisuje efekte ukupnih promjena u zemaljskim kretanjima [[klima|klime]], nazvana je po [[srbija]]nskom [[fizika|geofizičaru]] i [[astronomija|astronomu]] [[Milutin Milanković|Milutinu Milankoviću]], koji je na njoj radio (kao [[rat]]ni zarobljenik) u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Milanković je [[matematika|matematički]] razvio teoriju da varijacije u ekscentričnosti orbite, nagnutost [[ekliptika|ekliptike]] i dužine [[perihel]]a određuju klimatske modele na Zemlji putem orbitalne konstelacije pomenutih faktora.<ref name="Campbell B. G. 2009">Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, {{ISBN|0-202-02041-X}}; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref> Zemljina osa kompletira jedan puni ciklus precesije otprilike svakih 26.000 godina. U isto vrijeme, eliptična orbita rotira sporije. Kombinirani efekat dvije precesije dovodi do perioda od 21.000 godina između astronomskih doba i orbite. Pored toga, ugao između Zemljine rotacijske osi i normalno ravane orbite oscilira između 22,1 i 24,5 stupnjeva u ciklusima os 41.000 godina. To je trenutno 23,44 stepeni i opada. Glavna komponenta ove varijacije javlja se ciklus ekscentričnosti orbite od 413.000 ± 0.012 godina. Niz drugih termina variraju između komponenti 95.000 i 125.000 godina (s ritmom perioda od 400.000 godina) a neprecizno se kombinuju u 100.000-godišnjem ciklusu (varijacije -0.03 do +0.02). Ova ekscentričnost je 0.017 i opada. U 19. stoljeću su uznapredovale i druge slične [[astronomija|astronomske]] teorije. [[Joseph Adhemar]], [[James Croll]] i drugi su razradili svoje modele, ali verifikacija je teška zbog nepostojanja pouzdano datiranih dokaza i sumnje u tačnost važnih razdoblja. Ne sve do bušenja dubokih [[okean]]skih jezgri i izvornih radova Jamesa Haysa, John Imbrieja i Nicholasa Shackletona, uključujući i sadašnje stanje.<ref>https://etd.ohiolink.edu/ap/10?6433295551748::NO:10:P10_ETD_SUBID:56397 {{Webarchive|url=https://archive.today/20140930142332/https://etd.ohiolink.edu/ap/10?6433295551748::NO:10:P10_ETD_SUBID:56397 |date=30. 9. 2014 }}, PDF Girkin A. N. (2005): Miami University</ref> ==Ciklusi u kretanju Zemlje== Rotacija Zemlje oko vlastite osi i njena revolucija oko Sunca uzrokuje nekoliko kvaziperiodičnih varijacija. Iako krivulje koje opisuju ta gibanja i promjene koje se s njima dovode u vezup sadrže nekoliko sinusoidnih komponenti, suštinski dominira samo nekoliko komponenti<ref>Etd.ohiolink.edu - [http://etd.ohiolink.edu/send-pdf.cgi/Girkin,%20Amy%20Negich.pdf?miami1133292203 Abstract - Amy Negich Girkin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106053618/https://etd.ohiolink.edu/send-pdf.cgi/Girkin,%20Amy%20Negich.pdf?miami1133292203 |date=6. 1. 2014 }}</ref>. Milanković je proučavao promjene u precesiji, ekscentričnosti Orbite i nagnutosti Zemljine ekliptike. Te promjene u kretanju i orijentaciji dovode do promjena u insolaciji (osunčenju) [[Zemlja|Zemljine]] kore. Poseban značaj poznavanja tih promjena u sjevernoj polarnoj oblasti naglašava pojava da kopno na njih reagira brže od [[okean]]a. ===Oblik Orbite i njena ekscentričnost=== [[Datoteka:Eccentricity zero.svg|thumb|left|Kružna orbita, uz ekscentričnost 0.|219x219piksel]] [[Datoteka:Eccentricity half.svg|thumb|right|Izdužena elipsoidna orbita, uz ekscentričnost 0,5.|187x187piksel]] Zemljina orbita nije savršeni krug, nego je u obliku [[elipsaelipse]], a ekscentričnost je njeno odstupanja od [[krug|kružne]] putanja i ima svoje mjere. Oblik ove orbite se mijenja se od blisko kružnog (uz malu ekscentričnost do oko 0,005) do blago eliptične (ekscentričnost oko 0,058), tako da je prosjek ekscentričnosti 0,028. Glavna komponenta tih promjena dešava se u periodu od 413.000 godina (varijacija ekscentričnosti ±0,012), tj. toliko je dug ciklus njenih promjena do povratka u određeni početni položaj. Periodi varijacija brojnih drugih determinanti kreću se između 95.000 i 125.000 godina, pri čemu je ciklus maksimalnog učinka konstelecije tih komponenti oko 400.000 godina. Trenutna ekscentričnost iznosi 0,017 i opada. Ako bi [[Zemlja]] bila jedina [[planet]]a u [[Sunce|Sunčevom sistemu]], ekscentričnost orbite se ne bi mijenjala u protoku vremena. Do varijacija ekscentričnosti zemljine [[orbita|orbite]] dolazi uglavnom zbog [[gravitacija|gravitacijskog]] djelovanja velikih planeta, [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Saglasno evoluciji ekscentričnosti, polu-glavna os orbitne elipse se ne mijenja. Prema [[teorija preturbacija|perturbacijske teorije]], koja se u nebeskoj [[mehanika|mehanici]] upotrebljava za pračun orbitne evolucije, glavna poluos je adijabatski nepromijenjiva. Prema [[Treći Keplerov zakon|Trećem Keplerovom zakonu]], cikličnost orbite određuje glavna poluos, iz čega slijedi da period revolucije, tj. dužina siderične godine, ostaje također nepromijenjen tokom evolucije orbite. Međutim, povećanje ekscentričnosti skraćuje malu poluos, što direktno pojačava sezonske varijacije.<ref>Clim-past-discuss.net - [http://www.clim-past-discuss.net/2/519/2006/cpd-2-519-2006.pdf Equatorial Insolation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130512075100/http://www.clim-past-discuss.net/2/519/2006/cpd-2-519-2006.pdf |date=12. 5. 2013 }}{{jezik|engleski jezik}}</ref>. Ipak, pritom se prosječna insolaciija mijenja tek blago, u skladu s [[Drugi Keplerov zakon|Drugim Keplerovim zakonom]]. Nelinearnosti [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannovog zakona]], uvjetuje da jednaka srednja insolacija ne odgovara prosjeku odgovarajućih temperatura. Tako se, za iradijaciju kojoj odgovara temperatura sezonskih promjena od 20&nbsp;°C (i asimetrična varijacija ±50°)<ref>Fys.uio.no - [http://www.fys.uio.no/kjerne/task26/handbook/chapters/chapter_3.pdf The Solar Resource]</ref>, dobija asimetrična varijacija odgovarajućih temperatura s prosjekom 16&nbsp;°C (dakle, odstupanje je -4&nbsp;°C), a za dnevnu varijaciju iste iradijacije, pod pretpostavkom da je toplinski kapacitet 0 J kg⁻¹ K⁻¹, dobije prosječna temperatura od -113&nbsp;°C. Današnja razlika između udaljenosti Zemlje od Sunca u [[afel]]u i [[perihel]]u je 5,1 milijuna km (3,4%), što odgovara varijaciji insolacije u iznosu od 6,8%. Trenutno se [[Zemlja]] nalazi u [[perihel]]u [[3]]. januara, dok se u [[afel]]u nalazi na poziciji 4. jula pa je ekscentričnost orbite u fazi opadanja. Pri najvećoj eliptičnosti orbite, insolacija u perihelu je oko 23% veća nego u afelu. Orbitna [[mehanika]] podrazumijeva da je trajanje sezona proporcionalno površinama sezonskih kvadranata. Prema tome, pri ekstremnoj ekscentričnosti, sezone na daljoj strani orbite su znatno duže. U godinama kada [[jesen]] i [[zima]] nastupaju u doba kad je [[Zemlja]] na bližem dijelu orbite (što je aktuelno slučaj na Sjevernoj hemisferi), Zemlja se tada kreće najvećom brzinom, tako da su jesen i zima u zbiru nešto kraće od [[proljeće|proljetno]]-[[ljeto|ljetnog]] razdoblja. Tako je ljeto na Sjevernoj hemisferi duže za 4,66 dana od zime, a proljeće je 2,9 dana duže od jeseni. ==Smjena godišnjih doba== *'''Primjer kolebanja termina godišnjih sezona''' {| class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto;" |+ '''Trajanje sezone'''<ref>Data from [http://aa.usno.navy.mil/data/docs/EarthSeasons.php United States Naval Observatory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013000301/http://aa.usno.navy.mil/data/docs/EarthSeasons.php |date=13. 10. 2007 }}</ref> |- !Godina !Sjeverna hemisfera !Južna hemisfera !Datum: [[GMT]] !Trajanje sezone |- |[[2005]]. |Zimski [[solsticij]] |Ljetni solsticij |align="right" | 21. Decembar 18:35 |align="right" | 88.99 dana |- |[[2006]]. |Proljetni [[ekvinocij]] |Autumn equinox |align="right" | 20. Mart 18:26 |align="right" | 92.75 dana |- |[[2006]]. |Ljetni solsticij |Zimski solsticij |align="right" | 21, Juni 12:26 | align="right" | 93.65 dana |- |[[2006]]. |Jesenji ekvinocij |Proljetni ekvinocij |align="right" | 23. Septembar 4:03 |align="right" | 89.85 dana |- |[[2006]]. |Zimski solsticij |Ljetni solsticij |align="right" | 22. Decembar 0:22 |align="right" | 88.99 dana |- |[[2007]]. |Proljetni ekvinocij |Jesenji ekvinocy |align="right" | 21. Mart 0:07 |align="right" | 92.75 dana |- |[[2007]]. |Ljetni solsticij |Zimski solsticij |align="right" | 21. Juni 18:06 | align="right" | 93.66 dana |- |[[2007]]. |Jesenji ekvinocij |Prokjetni ekvinocij |align="right" | 23. Septembar 9:51 |align="right" | 89.85 dana |- |[[2007]]. |Zimski solsticij |Ljetni solsticij |align="right" | 22. Decembar 06:08 |&nbsp; |} {{clear}} ===Nagib Zemljine ose=== [[Datoteka:Earth obliquity range.svg|thumb|left|Kretanje nagiba Zemljine osi između 22.1° i 24.5°.|200x200piksel]] Ugao nagiba Zemljine osi u odnosu na orbitnu ravninu oscilira od 22,1° do 24,5° (tj. amplituda je 2,4°) približno periodično varira, u ciklusima od oko 41.000 godina. S povećanjem nagiba rastu i amplitude sezonskih ciklusa insolacije. Drugim riječima, u doba velikih nagiba [[Zemlja|Zemljine]] osi, na obje hemisfere, ljeti primamo veći iznoss [[Toplinsko zračenje|insolacija]] , a zimi je tok zračenja manji. Ipak, iznosi tih promjena u insolaciji nije jednak za ljeto i za zimu. Godišnja prosječna insolacija se povećava na većim [[geografija|geografskim širinama]], dok na manjim širinama dolazi do smanjenja insolacije. Pretpostavlja se da hladnija ljeta pospješuju dolazak ledenog doba zbog smanjenja taljenja snijega i leda. Zato se može reći da je za ledeno doba povoljniji manji nagib osi, i to iz dva razloga: * smanjenja srednje insolacije na većim geografskim širinama i *dodatnog smanjenja insolacije tokom ljeta. Ipak se pokazalo da značajne klimatske promjene nisu korelirane s ekstremima nagibima osi. Današnji nagib Zemljine osi iznosi 23,44°, pa smo otprilike u sredini ciklusa, i to u opadajućoj fazi. Minimalni nagib Zemlja će dostići za oko 8.000 godina. ===Precesija Zemljine osi=== [[Datoteka:Earth precession.svg|thumb|left |Precesijsko kretanje.|207x207piksel]] [[Precesija]] je promjena smjera Zemljine osi u odnosu na [[zvijezde]] stajačice. Periodičnost tog kretanja je u ciklusima koji traju oko 26.000 godina. Takva [[žiroskop]]ska kretanje izazivaju [[plima|plimne sile]] [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, otprilike pod jednakih uticaja. Pri orijentaciji osi tako da je u [[perihel]]u usmjerena prema [[Sunce|Suncu]], na jednoj hemisferi su sezonske razlike izraženije, dok će na drugoj hemisferi [[godišnja doba]] biti blaža. Zbog toga će hemisfera u perihelu, na ljetnoj poziciji, primati više sunčevog zračenja. Na istoj hemisferi će, za vrijeme prolaska kroz afel, biti zima pa su zato na toj hemisferi i zime hladnije. Suprotna će hemisfera će tada imati relativno hladnija ljeta i toplije zime. Kada je nagib Zemljine osi takav da kroz afel i perihel prolaz oko ekvinocija, sezonski kontrasti će biti približno jednaki za obje hemisfere. Danas kroz [[perihel]] naša planeta na Južnoj hemisferi prolazi tokom ljeta (3. januara), a kroz [[afel]] , Sjeverna hemisfera prolazi za vrijeme ljeta (4. jula). Zato su godišnja doba na južnoj hemisferi nešto ekstremnija nego na sjevernoj, naravno pod pretpostavkom da su sve ostale determinantne jednake. ===Apsidna precesija=== [[Datoteka:Precessing Kepler orbit 280frames e0.6 smaller.gif|mini|desno|300px|Oko Sunca, planete se kreće po eliptičnim orbitama, koje tokom vremena rotiraju (apsidna precesija). Ekscentričnost elipse je na slici prenaglašena zbog vizualizacije. Većina planetarnih orbita u Sunčevom sistemu imaju manju ekscentričnost.]] Elipsa Orbite rotira u prostoru, u odnosu na [[zvijezde]] stajačice, što se označava kao '''apsidna precesija'''. To kretanje je uglavnom posljeica uticaja velikih [[planeta]], [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Zbog ovog kretanja, period precesije [[ekvinocij]]a, u odnosu na [[perihel]], je skraćen s 25.771,5 na ~21.636 godina. ===Inklinacija Orbite=== [[Datoteka:Orbit1.svg|thumb|300px|Inklinacija orbite (zeleno) i ostali orbitni elementi]] [[Datoteka:Precessing Kepler orbit 280frames e0.6 smaller.gif|thumb|left|320x320px|Panete u orbiti oko Sunca slijede eliptične (ovalne) orbite koje, tokom vremena, postepeno rotiraju (apsidna precesija).<br> Vizuelizacija ilustrira ekscentričnost tih elipsa.<br> Većina orbita u Sunčevom sistemu imaju mnogo manje ekscentričnosti, što ih čini gotovo kružnim.]] [[Datoteka:precession and seasons.svg|right|thumb|422x422px|Efekti precesije na seasone godišnjih doba (termini [[Sjeverna hemisfera|Sjeverne hemisfere]])]] {{clear|left}} [[Inklinacija]] Zemljine orbite također oscilira u odnosu na moment ugla Sunčevog sistema , u ciklusima otprilike 70.000 godina, što nazivamo planetarnom precesijom ili precesijom [[ekliptika|ekliptike]]. Iako ga [[Milutin Milanković|Milanković]] nije proučavao, kasnije se pokazalo da je to kretanje, dobro korelirano s pojavljivanjemi sukcesijom ledenih doba , čija je periodičnost slična ciklusima oscilacija ekscentričnosti orbite. Objašnjenje ovog fnomena se traži u činjenici da se disk međuplanetarne prašine nalazi u nepromjenjivoj ravni, koja otprilike odgovara ravnini orbite [[Jupiter]]a. Kroz tu ravninu [[Zemlja]] prolazi između 9. Januar i 9. jula, kad je vidljivo i povećanu učestalost [[radar]]skih [[meteor]]a i s time povezanih [[Astronomija|astronomskih]] pojava.<ref>Muller R. A. , MacDonald G. J. (1997): Glacial cycles and astronomical forcing. Science, 277 (7): 215–218.</ref> Istraživanje hronologije [[Antarktik|Antarktičkog]] [[led]]a, određivanjem omjera [[kisik]]a i [[dušik]]a u zarobljenim mjehurićima [[zrak]]a, daje direktan uvid u lokalnu insolaciju. Ostvareni rezultati pokazuju da je klimatski odgovor određen insolacijom sjeverne hemisfere, što je pretpostavljeno na temelju teorije Milankovićevih ciklusa. Ta podrška Milankovićevoj teoriji, relativno novom metodom ipak nije konzistentna s "inklinacijskom teorijom" ciklusa od oko 100.000 godina. ==Milankovićevi ciklusi i glacijacije== Na Milankovićevim proračunima pomenutih astronomskih ciklusa, uspostavljena je teorijska rekonstrukcija odgovarajućih astronornskih fenornena i njihovih mogućih veza sa prirodom stvarnih klimatskih promjena tokom [[geologija|geološke]] prošlosti. Po tome je ovaj metod datiranja poznat pod nazivom [[astronomija|astronomski]], [[glacijacija|glaciološki]], [[klimatologija|klirnatološki]] itd. [[metod]]. Raniji [[Astronomija|astronomski]] proračuni apsolutne geohronologije polaze od teorijskih konstanti za prosječnu dužinu karakterističnih perioda u: *(1) nagnutosti Zemljine [[ekliptika|ekliptike]] (42.000 godina), *(2) ekscentričnosti [[Orbita|Orbite]] (92.000 godina) i *(3) longitude [[perihel]]a (21.000 godina). Na osnovu tih elenienata moguće je, između ostalog, [[matematika|matematički]] rekonstruirati minula i prognozirati buduća kolebanja u intenzitetu insoliranosti Zemljine [[atmosfera|atmosfere]]. Proračune ovih promjena na [[geografija|geografskim]] širinama 55°, 60° i 65°, tokom posljednjeg miliona godina, [[klima]]tolozi dovode u vezu sa sukcesijorn i dinamikoin [[pleistocen]]skih (inter)gia-cijacija u tom području. Ovi materijalizirani klimatski orijentiri pormenutih [[astronomija|astronomskih]] fenomena, međutim, u [[literatura|lìteraturi]] se ponekad primarno objašnjavaju kao posljedice djelovanja nekih drugih šinilaca (razvoj [[geomorfologija|geomorfoloških]] prilika u polarnirn područjima, promjene u koncentraciji atmosferskog CO₂, na primjer). Zbog toga, rezultate primjene [[klimatologija|klimatološkog]] (glaciološkog) metoda datiranja [[paleoantropologija]] i [[prahistorija]] još uvijek često prihvataju kao pokazatelje relativne geohronologije. Ipak, polazeći od logične pretpostavke da je kolebanje intenziteta insolacije (i u kompleksu sa ostalim rnogućim [[klima]]tskim faktorirna) moglo da bude jedan od izrazito djelotvornih deterrninatora pojave [[glečer]]a i glacijalne aktivnosti, postaje nedvojbeno da astronomsko-klimatološko apsolutno datiranje [[pleistocen]]skih naslaga i nalaza (i pored svih ograničenja) ima izuzetan i samosvojni i komplernentarni značaj. Kada je riječ o Sjevernoj hemisferi, u sukcesiji krupnih klimatskih promjena tokom [[kvartar]]a, općprihvaćena literatura obično razlikuje četiri velika ledena (oledbe, glacijacije) i tri međuledena (međuoledbe, interglacijacije) doba. Istovremeno, [[Južna hemisfera]] je bila zahvaćena odgovarajućim brojem pluvijalnih (kišnih) i interpluvijalnih (međukišnih, sušnih) perioda. Pouzdano je, naime, dokazano da je, nakon (najmanje) 100 miliona godina blage klime, tokom proteklih milion godina [[Sjeverna hemisfera]] doživje1a devet velikih glacijalnih udara, koji se (na osnovu karakterističnog hronološkog grupiranja) svrstavaju u ćetiri pomenute [[pleistocen]]ske oledbe. Prva tri ledena doba su imala po dva, a četvrto — tri jača zahlaðenja (stadijala), razdvojena kratkotrajnim razdobljima slabljenja glacijalne aktivnosti (interstadijalima). Prema sasvim grubim kriterijumima, u srednjoevropskim prilikama, glacijacijom se označava onaj period u kome se današnja granica "vjeóitog snijega i leda" na vertikalnom profilu (oko 3.000 m nad razinom mora) spuštala za oko 600 m; na podruëju bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], međutim, ta granica se pomjerala čak i za 1.800 m. Prosječna temperatura je bila niža za oko 10-12 C°, a razina mora — za preko 100 m. Četiri velike [[Evropa|srednjoevropske]] oledbe, svoje tipične odraze su imale u području gornjeg dijela [[Dunav]]skog sliva; oznake *(I) '''Günz''', *(II) '''Mindel''' *(III) '''Riss''' i *(IV) '''Würm''', dobile su po abecednom slijedu desnih pritoka Dunava. Tri manje (pret)pleistocenske hladne pulsacije, koje su se javile oko 500 hiljada godina prije Günza, označavaju se zajedničkim irnenom − Dunav.<ref name="Campbell B. G. 2009"/><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> Procjenjuje se da je posljednja velika glacijacija (Würm) završena prije oko 8-12 hiljada godina. Izrazito naglašene klimatske promjene koje su se dešavale tokom kvartara (za vrijerne interglacijacija u [[Evropa|Evropi]] je vladala suptropska [[klima]], na primjer) imale su ogromne posljedice i u strukturi i u distribuciji živog svijeta. Mnogi [[biljke|biljni]] i [[životinje|životinjski]] oblici nestaju sa lica naše planete, a [[čovjek|ljudski]] preci i srodnici preživ1javaju zahvaljujući bitnim specifičnostima svog [[adaptivni tip|adaptivnog tipa]], prije svega umnim sposobnostima, proizvodnji oruđa za obezbjeđivanje egzistencijalnih potreha i društvenom načinu ivota; meðu značajnijim pretpostavkaina ljudskog opstanka bila su svakako i otkrića vatre i odjeće, sigurnijih skloništa i obitavališta itd. ==Reference== {{reference}} ==Također pogledajte== *[[Geohronologija]] *[[Apsolutna geohronologija]] ==Vanjski linkovi== * [https://www.youtube.com/watch?v=ztninkgZ0ws Is an Ice Age Coming? (PBS Spice Time - Zvanični kanal)] * [https://web.archive.org/web/20121011002043/http://channel.nationalgeographic.com/channel/videos/ice-age-cycles/ Ice Age – Milankovitch Cycles – National Geographic Channel] *[http://www.milutin-milankovic.com Sajt o Milutinu Milankoviću] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Paleoklimatologija]] [[Kategorija:Ledena doba]] [[Kategorija:Periodični fenomeni]] odrny3q8lta5jmzzh7gmm7e8b378ctb 0 390787 3847067 3474162 2026-05-16T23:24:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847067 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV | Ime = MIM Televizija | logo = | Vrsta emitiranja = [[Televizija]] | Zemlja = [[Sjedinjene Američke Države]] | Sjedište = [[St. Louis]], [[Missouri]] | Dostupnost = Internet | Vlasnik = Mensur Hatić | Direktor = | Jezik = [[Bosanski]] | Početak emitiranja = 26. septembra 2012. | Slogan = | Website = }} == Historija == MIM [[Televizija]] je počela sa radom 26. septembra 2012. godine. Sjedište se nalazi u [[Saint Louis|St. Louisu]], savezna američka [[država]] Missouri.<ref>{{Cite web |url=http://www.stlbosnians.com/mim-tv-first-bosnian-tv-station-in-st-louis/ |title=SLTBosnians.com |access-date=2. 7. 2015 |archive-date=9. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150709170855/http://www.stlbosnians.com/mim-tv-first-bosnian-tv-station-in-st-louis/ |url-status=dead }}</ref> [[Ekonomija|Kompanija]] je prvi put registrirana 15. januara 2008. kod Missouri Secretary of State kao MIM Media, LLC (broj registracije: LC0867389).<ref>[http://s1.sos.mo.gov/business/corporations The Corporations Division of the Secretary of State]</ref> == Uprava == [[Vlasnik]] i osnivač je [[voditelj]] Mensur Hatić, koji vodi program na lokalnoj [[radio]] stanici WEW Radio 770am, a ujedno je i urednik web portala mensurradio.org. Kompanija je registrirana na adresi: 3761 LEMAY WOODS St. Louis, MO 63129 == Dostupnost == Kanal je dostupan preko * mobilne aplikacije i * IPTV platforme. Mobilna aplikacija je FASTV na kanalu 28, te kod IPTV poslužitelja BOSNATV (kanal 25) i FASTV. == Vanjski linkovi == * https://www.bosnatv.com/us/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141215084617/https://www.bosnatv.com/us/ |date=15. 12. 2014 }} * http://fastv.com/us/ * https://www.youtube.com/user/MIMTelevizija/videos * http://mradio-vijesti.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150623092542/http://mradio-vijesti.org/ |date=23. 6. 2015 }} == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Mediji]] [[Kategorija:Mediji po državama]] k18yhp4h2vjuks3waohi00wxymet7w3 0 392181 3847092 3143884 2026-05-17T03:14:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847092 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Marguerite Blois.jpg|thumb|Margareta|150px|desno]] '''Margareta''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Marguerite''; o. [[1170]] - [[12. juli]] [[1230]]) bila je francuska plemkinja, [[grofica]] [[Blois]]a ''suo jure'' 1218 - 1230. Bila je kćerka plemića [[Teobald V Dobri|Teobalda V Dobrog]]<ref>{{Cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/CENTRAL%20FRANCE.htm#MargueriteCtssBloisdied1230 |title=''Family of Margaret of Blois'' |access-date=28. 7. 2015 |archive-date=26. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120226152906/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/CENTRAL%20FRANCE.htm#MargueriteCtssBloisdied1230 |url-status=dead }}</ref> (umro 1191) i njegove druge žene [[Alisa od Francuske|Alix]], koja je bila kraljevna [[Francuska|Francuske]]. Margareta se udala za Huga od Oisyja, lorda od Montmiraila; [[Oton I Burgundski|Otona I Burgundskog]]; te [[Walter od Avesnes|Waltera od Avesnesa]]. Otonu je rodila dvije kćerke, [[Ivana I Burgundska|Ivanu I]] i [[Beatrica II Burgundska|Beatricu II]],<ref>Jiri Louda, Michael MacLagan, ''Les Dynasties d'Europe'', Bordas, 1995. {{ISBN|2-04-027115-5}}.</ref> a trećem mužu [[Marija Blojiška|Mariju Blojišku]]. Bila je baka [[Agneza Meranijska (1215-1263)|Agneze]],<ref>VANÍČEK, Vratislav. ''Velké dějiny zemí Koruny české'' II. 1197-1250. [[Prag]]: Paseka, 2000. {{ISBN|80-7185-273-2}}. S. 341.</ref> [[Beatrica Meranijska|Beatrice]]<ref>C. Chl. Freiherr von Reitzensten: ''Regesten der Grafen von Orlamuende aus Babenberger und Ascanischem Stamm'', Historical Society of Upper Franconia ("Upper Franconian Historical Society"), Bayreuth, 1871</ref> i [[Adelajda Burgundska|Adelajde]]. == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Burgundske grofice]] [[Kategorija:Grofovi Bloisa]] [[Kategorija:Umrli 1230.]] j54qkpfpxmqjte5ek8hgaaghpfxejuu 0 394484 3847062 3832731 2026-05-16T23:01:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847062 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo | ime= M48 Patton | slika=[[Datoteka:M48 Patton Tank on display.jpg|300 px]] | opaska= | posada= 4 | dužina= 9.3 m | širina= 3.65 m | visina= 3.1 m | težina= 45 tona | oklop= čelične ploče, debljine 120 mm maksimalno | primarno= top 90 mm M41 | sekundarno= mitraljez 7.62 mm, mitraljez 12.7 mm | pogon= benzinski, zrakom hlađeni Continental AV-1790-5B series V-12 | snaga= 810 KS (600 kW) | suspenzija= torzijske poluge | cestovna_brzina= 48 km/h | omjer_snage_i_težine= 16.6 KS/tona | domet= 462 km }} '''M48 Patton''' je [[SAD|američki]] srednji [[tenk]], treći iz serije Patton tenkova, dobio je ime po generalu [[George S. Patton]]u, komadantu američke Treće armije tokom [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. M48 je bio glavni tenk [[Kopnena vojska SAD-a|američke kopnene vojske]] i [[Korpus mornaričke pješadije SAD-a|marinaca]] tokom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]].<ref>http://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/m48.htm Globalsecurity.com</ref> ==Historija== {{stack|[[File:M48-marines-vietnam.gif|thumb|Američki marinci na M48 Patton tenku u Vijetnamu 1966. godine.]]}} 27. februara [[1951.]] godine pokrenut je dizajn novog tenka označenog kao "90 mm gun tank T48" (prefiks "T" kasnije će biti zamijenjen slovom "X" početkom M60 serija tenkova).<ref>Hunnicutt, str. 85 i 152</ref> Za razliku od prethodnika M46 i M47, M48 je trebao imati polukuglastu kupolu, novi redizajnirani trup i poboljšanu suspenziju. Pozicija kupolskog mitraljesca je uklonjena, tako da je posada [[tenk]]a reducirana na 4 člana. U periodu od [[1952.]] do [[1959.]] godine napravljeno je oko 12.000 M48 Patton tenkova. Početne serije, do M48A2C verzije bile su pogonjene 12-cilindričnim benzinskim [[motor]]om, te su imale jedan 1-cilindrični pomoćni generator (nazvan "Mali Joe"). Tenkovi s benzinskim motorom imali su kraći radijus kretanja, te prilikom pogotka došlo bi do njihovog zapaljenja. Iako se smatraju manje pouzadnim od verzija s dizelskim motorima, brojni primjerci su korišteni tokom [[Bliskoistočni sukob|izraelsko-arapskih sukoba]]. Počevši od 1959., većina M48 tenkova je modernizvana na M48A3 standard u kojima su se nalazili pouzdaniji dizelski motori koji su omogućavali veći radijus kretanja tenka. Mngi M48 tenkovi s benzinskim motorima su ostali i dalje u uptrebi u američkoj vojsci tokom 1960tih i 1970tih godina, čak i u nekim zapadnonjemačkim jedinicama kao što je 124. Panzer bataljon. ==Borbena upotreba== ===Vijetnam=== [[Datoteka:M48tank-USMarines-Vietnam.jpg|thumb|200px|Američki marinci na M48 Patton tenku u Vijetnamu, april 1968.]] M48 je koristen u opsežnim akcijama u Vijetnamskom ratu. Više od 600 Pattonsa je bilo raspoređeno u američkoj vojsci tokom rata. Prvi M48 tenkovi su sletjeli u Vijetnam sa 1. i 3. tenkovskim bataljonom Američkog korpusa mornaričke pješadije [[1965.]] godine<ref name="Dunstan">Dunstan</ref>, marinski 5. tenkovski bataljon je kasnije dobio pojačanje jedinica. Prilikom operacija povlačenja američkih snaga iz Vijetnama, mnogi M48A3 tenkovi su predavani vojsci [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]], kao i za opremanje 20. tenkovskog puka, gdje bi nadopunili [[M41 Walker Bulldog]] tenkove. Tokom Uskrsne ofenzive 1972. vojske Sjevernog Vijetnama, tenkovske borbe između sjevernovijetnamskih [[T-55|T-54]] i [[PT-76]] i južnovijetnamskih M48 i M41 tenkova su postale uobičajene. Međutim 23. aprila [[1972.]] tenkisti 20. tenkovskog puka su bili napadnuti od strane sjevernovijetnamskog pješadijsko-tenkovskog tima koji je bio opremljen s tada novim protivoklopnim raketama [[9K11 Maljutka]]. Tokom ove bitke jedan M48A3 Patton tenk i jedan oklopni transporter [[M113]] ACAV su uništeni ovom raketom, gubici od ove rakete će kasnije tokom [[Jom Kipurski rat|Jom Kipurskog rata]] na Bliskom istoku 1973. imati još veći odjek.<ref name="Dunstan"/> M48 tenkovi su u Vijetnamu obavljali ulogu pješadijske podrške. Međutim, bilo je malo stvarnih bitaka tenk protiv tenka. Jedna je bila između 1-69tog oklopnog puka američke vojske i 202. oklopnog puka sjevernovijetnamske vojske koji je bio opremljen lahkim amfibijskim tenkovima [[PT-76]] kod Ben Het kampa u martu 1969.<ref name="Dunstan"/> Južnovijetnamski M48 i M41 tenkovi su sudjelovali u Ho Ši Min fenzivi 1975. Prilikom nekoliko incidenata, južnovijetnamska vojska je uspješno porazila svjevernovijetnamske [[T-34]] i [[PT-76]] tenkove. M48 Patton tenk, uz australijski [[Centurion (tenk)|Centurion]] naoružan topom 84&nbsp;mm<ref>Starry p. 113</ref>, 1. tenkovskog puka<ref name="Dunstan"/> su bili jedina oklopna vozila u Vijetnamu koja su mogla zaštiti svoje posade od [[mina]]. ===Indijsko-pakistanski ratovi=== M47 i M48 Patton tenkovi su korišteni od strane [[pakistan]]ske vojske protiv indijskih [[Centurion (tenk)|Centurion]] i [[M4 Sherman]] tenkova tokom [[Drugi indijsko-pakistanski rat|Drugog indijsko-pakistanskog rata]] [[1965.]] s nekim uspjesima. U [[Kašmir]]u i [[Pandžab]]u tenk je imao svoj prvi slabi test. Tokom operacije Grand Slam, pakistanske tenkovske snage su izgubljene veoma brzo kroz indijsku liniju i poražene oklopnim kontranapadima. Patton tenkovi nisu ispunili očekivanja u bitci kod Asal Uttara, gdje su pakistanci izgubili 97 tenkova, od čega su većina bili Patton tenkovi. Kasnije je M48 bio glavni pakistanski tenk tokom bitke kod Chawinde. M48 Patton tenkovi su korišteni kasnije tokom [[Treći indijsko-pakistanski rat|Trećeg indijsko-pakistanskg rata]] 1971. s mješovitim rezultatima. ===Bliski Istok=== [[Datoteka:Israeli M48 tank captured by Egypt.jpg|thumb|200px|Izraelski M48 Patton zarobljen od egipatske strane 1973.]] [[Datoteka:AGM-65 M-48 post impact.jpg|thumb|200px|Iranski M48 Patton pogođen raketom.]] M48 Patton je korišten s mješovitim rezultatima 1967. godine tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]]. Na [[Sinaj]]skom frontu izraelski M48 tenkovi naoružani sa [[top]]om 105&nbsp;mm L7 su uspješno korišteni protiv egipatskih [[JS-3]], [[T-55|T-54]], [[T-34]] i [[SU-100]] tenkova koji su dostavljeni od strane [[SSSR]]-a tokom druge bitke kod Abu-Ageila. Međutim, na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] jordanski M48 tenkovi su često bili porženi od izraelski M48 tenkova naoružanih topom 105&nbsp;mm i [[M4 Sherman]] tenkova iz Drugog svjetskog rata (Super Sherman verzije naoružane topom 105&nbsp;mm). Super Sherman, naoružan topom 105&nbsp;mm, je uspio uništiti jedan [[T-62]] tenk ispaljujući visokoeksplozivnu antitenkovsku granatu (HEAT). Neuspjeh jordanskih Patton tenkova na Zapadnoj obali može se pripisati izraelskoj zračnoj nadmoći. Izraelska vojska je zarobila oko 100 M48 i M48A1 jordanskih tenkova, te ih kasnije uvela u upotrebu u svojim jedinicama. M48 tenkovi su korišteni od strane [[Izraelske obrambene snage|Izraelskih obrambenih snaga]], libanske vojske, kršćanskih libanskih snaga, druzijske Progresivne socijalističke partije i južnolibanske vojske tokom Libanskog građanskog rata. 10. juna [[1982.]] 10 izraelskih M48A3 tenkova i nekoliko oklopnih transportera je uništeno u zasjedi sirijskih [[T-55]] tenkova i [[BMP-1]] oklopnih vozila tokom bitke kod Sultan Jakoba. Libanska vojska i dalje koristi oko 100 M48 tenkova. [[2007.]] godine tokom sukoba u Sjevernom Libanu, M48 tenkovi libanske vojske su granatirali ispostave militanata u izbjegličkom centru.<ref>{{cite web|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3402989,00.html|title=Lebanese troops tighten siege of camp|work=ynet|access-date=13. 2. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.waronline.org/IDF/Articles/sultan-yakub.htm|title=Áîé ó Ñóëòàí-ßêóá|publisher=|access-date=13. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118070340/http://www.waronline.org/IDF/Articles/sultan-yakub.htm|archive-date=18. 1. 2015|url-status=dead}}</ref> Zajedno sa [[M47 Patton]] tenkovima, M48 Patton tenkovi su korišteni od strane turske vojske, tokom turske invazije Kipra [[1974.]] Iranski M48 Patton tenkovi su korišteni tokom [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]]. === Afrika === 1987. godine [[SAD]] je prodao [[Maroko|Maroku]] 100 M48A5 tenkova iz Wisconsin nacionalne garde. Ovi tenkovi su korišteni u pustinji Zapadne Sahare protiv Polisario gerilaca. Pakistan je koristio M48 Patton tenkove tokom bitke u [[Mogadiš]]u 1993.<ref>Bowden, p. 324</ref> == Verzije == ===SAD=== [[Datoteka:M48A1-Patton-tank.jpg|thumb|200px|M48A1]] [[Datoteka:M67 Flamethrower Tank Vietnam.jpg|thumb|200px|M67 "Zippo" u akciji kod Dan Nanga u Vijetnamu.]] *'''M48''' - prvobitna verzija, znatno se razlikuje od svojeg prethodnika M47, naročito p pitanju kupole i trupa. **'''M48C''' - na više od stotinu originalno proizvedenih primjeraka je otkriven nedostatak u pogledu balističke zaštite, te su prenamijenjeni za obuku kao M48C. *'''M48A1''' - izmijenjen otvor za vozača, komandirova kupola M1, mogućnost korištenja M2 mitraljeza iz unutrašnjosti tenka. *'''M48A2''' - poboljšana pogonska grupa i transmisija, izmijenjena stražnja ploča, poboljšana kontrola kupole. **'''M48A2C''' - M48A2 verzija sa poboljšanim daljinomjerom, novi suspenzor barutnih gasova na topu, dodatno zatezanje točkova je uklonjeno. *'''M48A3''' - M48A1 modeli u M48A2C verziji sa vraćenim dizelskim [[motor]]om i novim sistemom upravljanja vatrom (SUP). **'''M48A3 Mod. B''' - dodatni oklop na ispušnom sistemu i stražnjim svijetlima, te povišena komandirova kupola. *'''M48A4''' - prijedlog prepravljanja M48A3 verzija s kupolama M60 tenka. *'''M48A5''' - verzija naoružana topom 105&nbsp;mm M68, 2.069 konvertovanih vozila. *'''M48A5 AVLB''' - M48A5 verzija s lansirnim mostom.<ref>{{cite web | url=http://www.reocities.com/pentagon/quarters/1214/avlb.html | title=M60A1/M48A5 Armored Vehicle Launched Bridge | access-date=12. 3. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20131005020224/http://www.reocities.com/pentagon/quarters/1214/avlb.html | archive-date=5. 10. 2013 | url-status=dead }}</ref> **'''M48A5PI''' - M1 kupola zamijenjena s izraelskim Urdan modelom. *'''M67 "Zippo"''' - verzija naoružana s bacačem plamena. *'''M48DB''' - verzija tenka-čistača opremljena s ravnalom. === Izrael === *'''E-48''' **'''E-48 AVLB''' - M48 AVLB s izraelskim lansirnim mostom. **'''Magach''' - modificirane verzije opremljene eksplzivno-reaktivnim oklopom, naoružane topom 105&nbsp;mm L7. === Tajvan === [[Datoteka:CM-11 Tank in Songshan Air Force Base 20110813.jpg|thumb|200px|Tajvanski CM-11]] *'''M48A3 (tajvanska verzija)''' - većina M48A3 tenkova tajvanske vojske su prvo bili korišteni kao M48A1/A2 verzije, zadržan dizelski motor, smanjen radijus kretanja tenka na 312&nbsp;km. *'''M48H/CM-11 "Brave Tiger"''' - tajvanska verzija M60 tenka opremljena kupolom sa M48A2 tenka. Također sa poboljšanim stavkama topa i sistema upravljanja vatrom. *'''CM-12''' - M48A3 verzija sa sličnim promjenama kao CM-11. === Grčka === *'''M48A5 MOLF''' - grčka vojska je svoje M48A5 verzije opremila sa EMES-18 SUP-om, i označila ih kao "MOLF" (modularni laserski sistem upravljanja paljbom). === Španija === [[Datoteka:Spanish M48 front imposing.jpg|thumb|200px|Španski M48 Patton u muzeju ''El Goloso''.]] *'''M48A5E''' - M48A5 verzija s topom 105 sa M17B1C optičkim daljinometrom, M13A4 balističkim računarom i IC/bijelo svjetlosnim reflektorom. *'''M48A5E1''' - poboljšana M48A5E verzija. *'''M48A5E2''' - verzija opremljena sa Hughes Mk7 SUP-om, sa laserskim daljinometrom, balističkim računarom, pasivnim noćnim vizirom, Urdan kupolom. 164 modifikovana primjerka, izbačeni iz upotrebe 1997. *'''M48A5E3''' - prototipna verzija.<ref>Marin&Mata: Atlas Ilustrado de vehículos blindados españoles. Susaeta Ediciones 2010</ref> === Južna Koreja === *'''M48A3K''' - 381 tenk je modificiran s M48A1 na M48A3 standard sa SUP-om M48A5K. Ova verzija uključuje promjene kao št su dizelski motor, suspenzor barutnih gasova, tri dodatna pomoćna kotača na gusjenicama, komandirov vizir na kupoli, bacač dimne zavjese. Sistem upravljanja paljbom je zamijenjen laserskim tenkovskim sistemom upravljanja vatrom (LTFCS). *'''M48A5K1/A5K2''' - 195 M48A5K1 je konvertovano iz M48A2C i 210 M48A5K2 je konvertovano iz M48A1. Top je zamijenjen topom KM68A1 105&nbsp;mm.<ref>{{cite web|url=http://newslibrary.naver.com/viewer/index.nhn?articleId=1980020100209201020&edtNo=2&printCount=1&publishDate=1980-02-01&officeId=00020&pageNo=1&printNo=17945&publishType=00020|title=네이버 뉴스 라이브러리|publisher=|access-date=13. 2. 2015}}</ref> === Turska === *'''M48A5T1''' - turska modifikacija, ugrađen top 105&nbsp;mm M68, sistem upravljanja vatrom kao kod M60A1 tenka, pasivni noćni vizir i MTU dizelski motor. *'''M48A5T2''' - modifikacija M48A5T1, slična tenku M60A3, sa termovizijom, SUP-om i laserskim daljinometrom iz M60A3. *'''M48T5 "Tamay"''' - inžinjersko vozilo. === Njemačka === [[Datoteka:Mine Clearing System KEILER.jpg|thumb|250px|Njemački Keiler]] *'''Minenräumpanzer Keiler''' - tenk za razminiravanje baziran na trupu M48A2C tenka. Prva 24 Keiler-a su dostavljena Njemačkoj vojsci 1997. godine od Rheinmetalla.<ref name="Janes" >{{cite web | title = Rheinmetall Landsysteme Keiler armoured mineclearing vehicle (Germany)|work=Jane's Military Vehicles and Logistics|date=14 Aug 2008|publisher=Janes Information Group|url=http://www.janes.com/articles/Janes-Military-Vehicles-and-Logistics/Rheinmetall-Landsysteme-Keiler-armoured-mineclearing-vehicle-Germany.html | access-date = 30. 8. 2009 }} </ref> Vozila se nalaze u upotrebi. *'''Kampfpanzer M48A2C''' -nalazio se u upotrebi zajedno sa M47 tenkom, kada su uvedeni u upotrebu [[Leopard 2]] tenkovi, prebačeni su u ''Territorialheer'' (bos. Teritorijalna vojska). *'''Kampfpanzer M48A2GA2''' - unaprijeđena verzija, opremljena topom 105&nbsp;mm L7, mitraljezom MG3. *'''Super M48'''<ref>{{cite web|url=http://mainbattletanks.czweb.org/Tanky/superm48.htm|title=webzdarma - Chyba na straně serveru / Internal server error|publisher=|access-date=13. 2. 2015|archive-date=14. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150114072506/http://mainbattletanks.czweb.org/Tanky/superm48.htm|url-status=dead}}</ref> - privatni pothvat modernizacije M48 tenka, ugrađen top 105&nbsp;mm L7, novi dizelski motor, dodan oklop na kupolu tenka. == Korisnici == [[File:M48 operators.png|thumb|300px|Mapa korisnika M48 Patton tenka, bivši korisnici su označeni crvenom, a trenutni plavom bojom.]] === Trenutni korisnici === *{{ZID|Grčka}} 390 M48A5 MOLF *{{ZID|Iran}} 180 *{{ZID|Izrael}} 561 Magach 5 Golan<ref>{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/israel/army-equipment.htm|title=Army Equipment - Israel|author=John Pike|publisher=|access-date=13. 2. 2015}}</ref> *{{ZID|Južna Koreja}} Oko 300 M48A3K i 500 M48A5K1/K2. Očekuje se da će M48A3K u budućnosti biti zamijenjeni [[K2 Black Panther]] tenkom. *{{ZID|Liban}} 104 M48A1 i M48A5 *{{ZID|Maroko}} 225 M48A5 *{{ZID|Tajland}} 105 M48A5 *{{ZID|Tajvan}} 450 CM-11, 100 CM-12<ref>{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/taiwan/army-inventory.htm|title=Army Equipment - Taiwan|author=John Pike|publisher=|access-date=13. 2. 2015}}</ref> *{{ZID|Tunis}} 28 *{{ZID|Turska}} 758 M48A5T2 u upotrebi. === Bivši korisnici === *{{ZID|Jordan}} 200 *{{ZID|Južni Vijetnam}} *{{ZID|Norveška}} 38 M48A5 *{{ZID|Njemačka}} *{{ZID|Pakistan}} 300 M48A5 je bilo u aktivnoj službi do 2002. Trenutno se nalaze u rezervi.<ref name="ArmyRecognition">{{cite web |url= http://www.armyrecognition.com/pakistan_pakistani_army_land_ground_forces_uk/pakistan_pakistani_army_land_ground_forces_military_equipment_armoured_armored_vehicle_uk.html |title= Pakistan Land Forces military equipment and vehicles of Pakistani Army |access-date= 18. 9. 2015 |archive-date= 2. 8. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130802231408/http://www.armyrecognition.com/pakistan_pakistani_army_land_ground_forces_uk/pakistan_pakistani_army_land_ground_forces_military_equipment_armoured_armored_vehicle_uk.html |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/pakistan/army-equipment.htm|title=Pakistan Army Equipment|author=John Pike|publisher=|access-date=13. 2. 2015}}</ref> *{{ZID|Portugal}} M48A5 izbačen iz upotrebe i zamijenjen sa M60A3 TTS and Leopard 2A6. *{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} *{{ZID|Španija}} 164 M48A5E *{{ZID|Vijetnam}} == Takoder pogledajte == *[[M46 Patton]] *[[M47 Patton]] *[[M60 Patton]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} *http://afvdb.50megs.com/usa/m48patton.html *http://fas.org/man/dod-101/sys/land/m48.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150909212347/http://fas.org/man/dod-101/sys/land/m48.htm |date=9. 9. 2015 }} [[Kategorija:Američki tenkovi]] mf2ferxc96ownk9h0vym6gvnnworvdu 10 397016 3847019 3678071 2026-05-16T20:38:17Z KWiki 9400 3847019 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Gruzijski nogometaš godine |naslov = [[Gruzijski nogometaš godine|<span style="color:black;">Gruzijski nogometaš godine</span>]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: white; color: black; border:1px solid red; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1990:&nbsp;[[Temur Kecbaja|Kecbaja]] * 1992:&nbsp;[[Miheil Jiškarijani|Jiškarijani]] * 1993:&nbsp;[[Georgi Kinkladze|Kinkladze]] * 1994:&nbsp;[[Šota Arveladze|Arveladze]] * 1995:&nbsp;[[Akaki Devadze|Devadze]] * 1996:&nbsp;[[Georgi Kinkladze|Kinkladze]] * 1997:&nbsp;[[Temur Kecbaja|Kecbaja]] * 1998:&nbsp;[[Šota Arveladze|Arveladze]] * 1999:&nbsp;[[Zaza Janašija|Janašija]] * 2000:&nbsp;[[Levan Kobijašvili|Kobijašvili]] * {{nowrap|2001–2003:&nbsp;[[Kahaber Kaladze|Kaladze]]}} * 2004:&nbsp;[[Aleksandar Jašvili|Jašvili]] * 2005:&nbsp;[[Levan Kobijašvili|Kobijašvili]] * 2006:&nbsp;[[Kahaber Kaladze|Kaladze]] * 2007:&nbsp;[[Šota Arveladze|Arveladze]] * 2008:&nbsp;[[Aleksandar Jašvili|Jašvili]] * 2009:&nbsp;[[Jano Ananidze|Ananidze]] * 2010:&nbsp;[[Giorgi Merebašvili|Merebašvili]] * 2011:&nbsp;[[Kahaber Kaladze|Kaladze]] * 2012–2013:&nbsp;[[Guram Kašija|Kašija]] * 2014:&nbsp;[[Solomon Kvirkvelija|Kvirkvelija]] * 2015:&nbsp;[[Džaba Kankava|Kankava]] * 2016:&nbsp;[[Tornike Okrijašvili|Okrijašvili]] * 2017:&nbsp;[[Solomon Kvirkvelija|Kvirkvelija]] * 2018:&nbsp;[[Giorgi Čakvetadze|Čakvetadze]] * 2019:&nbsp;[[Džaba Kankava|Kankava]] * 2020–2023:&nbsp;[[Hviča Kvarachelija|Kvarachelija]] * 2024:&nbsp;[[Giorgi Mamardašvili|Mamardašvili]] * 2025:&nbsp;[[Hviča Kvarachelija|Kvarachelija]] }}<noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Gruzijski nogometaš godine]] </noinclude> ag9k9xarbqtffqd6ltbi45jto11rl4z 0 398437 3847110 3813446 2026-05-17T06:38:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847110 wikitext text/x-wiki {{Kur'an}} {{Islam}} '''Medinska sura''' jest [[sura]] [[Kur'an]]a objavljena u [[Medina|Medini]], nakon [[Hidžra|hidžre]] [[Muhammed]]a iz [[Mekka|Mekke]]. Od 114 sura sigurno se zna da su njih 20 medinske, [[Mekanska sura|mekanskih]] je 82, dok se za preostalih 12 pouzdano ne zna mjesto objave.<ref name="subuluselam">[https://subuluselam.wordpress.com/2012/10/05/koje-su-to-mekkanske-a-koje-medinske-sure/''Koje su to mekkanske a koje medinske sure''] Pristupljeno 1.11.2015.</ref><ref>[http://s-d-o.org/mekkanske-i-medinske-sure/''Mekkanske i medinske sure''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305084241/http://s-d-o.org/mekkanske-i-medinske-sure/ |date=5. 3. 2016 }} Pristupljeno 1. 11. 2015.</ref><ref name="Tefsir">[http://d1.islamhouse.com/data/bs/ih_books/Tefsir.pdf Tefsir (PDF)] Pristupljeno 1.11.2015.</ref> Ipak, najčešće se smatra da je broj medinskih sura 29, dok su preostale, njih 85, mekanske sure.<ref>[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=20117 Sure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191017074521/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=20117 |date=17. 10. 2019 }} Pristupljeno 1. 11. 2015.</ref> == Karakteristike medinske sure == S obzirom na vremenski kontekst i prilike koje su vladale u trenutku objave pojedinih sura, postoji niz specifičnosti po kojima se medinske razlikuju od mekanskih. Neke od specifičnosti medinskih sura, tj. ajeta objavljenih u Medini : * Sure i njeni dijelovi, ajeti, općenito su duži (najduži ajet u Kur'anu je 282. ajet sure [[El-Bekare]]); * Sure sadrže [[farz]]ove, objašnjenja vezana za zakonske odredbe ili šerijatske kazne, propise [[džihad]]a i slično; * Svaka sura u kojoj se spominju [[Munafik|munafici]] jest medinska; * U medinskim surama sljedbenici knjige, [[Jevreji]] i [[kršćani]], pozivaju se u [[islam]]. == Medinske sure == 20 sura o kojima postoji opći konsenzus da pripadaju medinskim surama jesu: {| | valign="top" | *[[El-Bekare]] *[[Ali Imran]] *[[En-Nisa]] *[[El-Ma'ide]] *[[El-Enfal]] *[[Et-Tevba]] *[[En-Nur]] *[[El-Ahzab]] *[[Muhammed (sura)|Muhammed]] *[[El-Feth]] | valign="top" | *[[El-Hudžurat]] *[[El-Hadid]] *[[El-Mudžadela]] *[[El-Hašr]] *[[El-Mumtehine]] *[[El-Džumu'a]] *[[El-Munafikun]] *[[Et-Talak]] *[[Et-Tahrim]] *[[En-Nasr]] |} === Sure o kojima postoje razilaženja === Sure oko kojih se učenjaci, po pitanju objave, razilaze su:<ref name="subuluselam"/> {| | valign="top" | *[[El-Fatiha]] *[[Er-Ra'd]] *[[Er-Rahman]] *[[Es-Saff]] *[[Et-Tegabun]] *[[El-Mutaffifin]] | valign="top" | *[[El-Kadr]] *[[El-Bejjine]] *[[Ez-Zilzal]] *[[El-Ihlas]] *[[El-Felek]] *[[En-Nas]] |} == Također pogledati == * [[Kur'an]] * [[Mekanska sura]] == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Medinske sure|-]] [[Kategorija:Kur'an]] 70l5f1u80mgyqz2txlo10rdeps21rg2 0 406159 3846994 3307182 2026-05-16T19:28:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846994 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Ljeljenča | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.7388 | dužina_stepeni = 19.0928 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 939 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201251<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Ljeljenča u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Ljeljenča''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Ljeljenča | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201251 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 939 | g2013_srbi = 926 | g2013_hrvati = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 5 | g1991_ukupno = 967 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 921 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 25 | g1981_ukupno = 860 | g1981_muslimani = 3 | g1981_srbi = 843 | g1981_hrvati = 4 | g1981_jugosloveni = 2 | g1981_crnogorci = 1 | g1981_madari = 1 | g1971_ukupno = 860 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 837 | g1971_hrvati = 12 | g1971_madari = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} ak2amj7yhlw5gnrbrk6qw94rqdcprxb 0 406160 3846999 3412151 2026-05-16T19:32:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846999 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Ljeskovac | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.708133 | dužina_stepeni = 19.229786 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 1009 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201260<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Ljeskovac u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Ljeskovac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Ljeskovac | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201260 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> + | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1009 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 1001 | g2013_hrvati = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g1991_ukupno = 483 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 474 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 502 | g1981_srbi = 491 | g1981_jugosloveni = 11 | g1971_ukupno = 519 | g1971_srbi = 518 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} ji3mmkrtp90haqsz9stmr8jltp8ds7g 0 406161 3847070 3307184 2026-05-17T00:36:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Magnojević Donji | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.8053 | dužina_stepeni = 19.0111 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 456 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201278<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Magnojević Donji u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Magnojević Donji''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Magnojević Donji | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201278 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 456 | g2013_srbi = 455 | g2013_hrvati = 1 | g1991_ukupno = 613 | g1991_srbi = 612 | g1981_ukupno = 643 | g1981_srbi = 614 | g1981_jugosloveni = 29 | g1971_ukupno = 635 | g1971_srbi = 632 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} 8cwyhh84ezs7ihbwxnmh0hq2pdmj9xc 0 406162 3847071 3307185 2026-05-17T00:37:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Magnojević Gornji | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.767 | dužina_stepeni = 19.0104 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 341 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201286<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Magnojević Gornji u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Magnojević Gornji''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Magnojević Gornji | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201286 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 341 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 339 | g2013_ukrajinci = 1 | g1991_ukupno = 665 | g1991_srbi = 660 | g1991_hrvati = 1 | g1991_jugosloveni = 2 | g1981_ukupno = 771 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 743 | g1981_jugosloveni = 22 | g1971_ukupno = 566 | g1971_srbi = 566 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} lgxk1ks3hr6v0ml0nxl702di43tfv43 0 406163 3847072 3307186 2026-05-17T00:37:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Magnojević Srednji | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.7875 | dužina_stepeni = 18.9969 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 334 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201294<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Magnojević Srednji u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Magnojević Srednji''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Magnojević Srednji | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201294 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 334 | g2013_srbi = 323 | g2013_hrvati = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 6 | g1991_ukupno = 332 | g1991_srbi = 321 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 348 | g1981_srbi = 345 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 508 | g1971_srbi = 507 | g1971_hrvati = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} 0qs7l218wopys5d1gauf9p8ac18gc1x 0 406164 3847084 3307187 2026-05-17T01:40:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Mala Obarska | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.7999 | dužina_stepeni = 19.2036 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 315 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 230294<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Mala Obarska u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Mala Obarska''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Mala Obarska | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 230294 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g2013_ukupno = 315 | g2013_srbi = 314 | g2013_hrvati = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} ixaru2lgwbcttjbvyljqsys57xqm0xb 0 406165 3847133 3307188 2026-05-17T09:06:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847133 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Međaši | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.826 | dužina_stepeni = 19.306 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 876 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201308<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Međaši u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Međaši''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Međaši | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201308 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 876 | g2013_srbi = 868 | g2013_hrvati = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g1991_ukupno = 896 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 864 | g1991_hrvati = 3 | g1991_jugosloveni = 19 | g1981_ukupno = 1051 | g1981_srbi = 1032 | g1981_jugosloveni = 15 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 1098 | g1971_srbi = 1091 | g1971_hrvati = 3 | g1971_madari = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} 570ivt2kdmfq0x39uetgaubwdx6u0q9 10 408154 3847040 3558984 2026-05-16T21:17:34Z KWiki 9400 3847040 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Turski nogometaš godine |naslov = [[Milliyetove sportske nagrade|<span style="color:white;">Nogometaš godine u Turskoj</span>]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: #e30a17; color: white; border:1px solid white; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1955:&nbsp;[[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]] * 1956:&nbsp;[[Varol Ürkmez|Ürkmez]] * 1957:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 1958:&nbsp;[[Nazmi Bilge|Bilge]] * 1962:&nbsp;[[Metin Oktay|Oktay]] * 1966:&nbsp;[[Turgay Şeren|Şeren]] * 1969:&nbsp;[[Necdet Yıldırım|Yıldırım]] * 1973:&nbsp;[[Yasin Özdenak|Özdenak]] * 1977:&nbsp;[[Cemil Turan|C. Turan]] * 1979:&nbsp;[[Şenol Güneş|Güneş]] * 1980–1984:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 1985–1987:&nbsp;[[Zoran Simović|Simović]] * 1988:&nbsp;[[Tanju Çolak|Çolak]] i [[Harald Schumacher|Schumacher]] * 1989:&nbsp;[[Rıdvan Dilmen|Dilmen]] i [[Harald Schumacher|Schumacher]] * 1990:&nbsp;[[Detlef Müller|Müller]] * 1991:&nbsp;[[Mehmet Özdilek|Özdilek]] * 1992:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 1993:&nbsp;[[Reinhard Stumpf|Stumpf]] * 1994:&nbsp;[[Šota Arveladze|Arveladze]] * 1995:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 1996:&nbsp;[[Hakan Şükür|Şükür]] i [[Gheorghe Hagi|Hagi]] * 1997:&nbsp;[[Hakan Şükür|Şükür]] i [[Uche Okechukwu|Uche]] * 1998:&nbsp;[[Hakan Şükür|Şükür]] i [[Elvir Baljić|Baljić]] * 1999–2000:&nbsp;[[Hakan Şükür|Şükür]] i [[Gheorghe Hagi|Hagi]] * 2001:&nbsp;[[Rüştü Reçber|Reçber]] * 2002:&nbsp;[[Nihat Kahveci|N. Kahveci]] * 2003:&nbsp;[[Sergen Yalçın|Yalçın]] * 2004:&nbsp;[[Pierre van Hooijdonk|Van Hooijdonk]] * 2005:&nbsp;[[Alexsandro de Souza|Alex]] * 2006:&nbsp;[[Tugay Kerimoğlu|Kerimoğlu]] * 2007:&nbsp;[[Mehmet Aurélio|Aurélio]] * 2008–2009:&nbsp;[[Arda Turan|A. Turan]] * 2010:&nbsp;[[Alexsandro de Souza|Alex]] * 2011:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2012:&nbsp;[[Selçuk İnan|İnan]] * 2013:&nbsp;[[Arda Turan|A. Turan]] i [[Didier Drogba|Drogba]] * 2014–2015:&nbsp;[[Arda Turan|A. Turan]] * 2016:&nbsp;[[Fernando Muslera|Muslera]] * 2017:&nbsp;[[Cenk Tosun|C. Tosun]] * 2018:&nbsp;[[Cengiz Ünder|Ünder]] * 2019:&nbsp;[[Çağlar Söyüncü|Söyüncü]] * 2020:&nbsp;[[İrfan Kahveci|İ. Kahveci]] * 2021:&nbsp;[[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]] * 2022:&nbsp;[[Enes Ünal|Ünal]] * 2023:&nbsp;[[Mauro Icardi|Icardi]] * 2024:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2025:&nbsp;[[Victor Osimhen|Osimhen]] }} <noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Turski nogometaš godine]] </noinclude> 2z3mm7xbjnrmei34lhuoaru7p2gd3pw 10 408411 3847017 3678069 2026-05-16T20:36:35Z KWiki 9400 3847017 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Francuski nogometaš godine |naslov = [[France Football#Francuski nogometaš godine|Francuski nogometaš godine]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1959:&nbsp;[[Jules Sbroglia|Sbroglia]] * 1960:&nbsp;[[Raymond Kopa|Kopa]] * 1961:&nbsp;[[Mahi Khennane|Mahi]] * 1962:&nbsp;[[André Lerond|Lerond]] * 1963:&nbsp;[[Yvon Douis|Douis]] * 1964:&nbsp;[[Marcel Artelesa|Artelesa]] * 1965–1966:&nbsp;[[Philippe Gondet|Gondet]] * 1967–1968:&nbsp;[[Bernard Bosquier|Bosquier]] * 1969:&nbsp;[[Hervé Revelli|Revelli]] * 1970–1971:&nbsp;[[Georges Carnus|Carnus]] * 1972:&nbsp;[[Marius Trésor|Trésor]] * 1973–1974:&nbsp;[[Georges Bereta|Bereta]] * 1975:&nbsp;[[Jean-Marc Guillou|Guillou]] * 1976–1977:&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] * 1978:&nbsp;[[Jean Petit (nogometaš, 1949)|Petit]] * 1979:&nbsp;[[Maxime Bossis|Bossis]] * 1980:&nbsp;[[Jean-François Larios|Larios]] * 1981:&nbsp;[[Maxime Bossis|Bossis]] * 1982–1983:&nbsp;[[Alain Giresse|Giresse]] * 1984:&nbsp;[[Jean Tigana|Tigana]] * 1985:&nbsp;[[Luis Fernández|L. Fernández]] * 1986:&nbsp;[[Manuel Amoros|Amoros]] * 1987:&nbsp;[[Alain Giresse|Giresse]] * 1988:&nbsp;[[Stéphane Paille|Paille]] * 1989:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] * 1990:&nbsp;[[Laurent Blanc|Blanc]] * 1991:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] * 1992:&nbsp;[[Alain Roche|Roche]] * 1993:&nbsp;[[David Ginola|Ginola]] * 1994:&nbsp;[[Bernard Lama|Lama]] * 1995:&nbsp;[[Vincent Guérin|Guérin]] * 1996:&nbsp;[[Didier Deschamps|Deschamps]] * 1997:&nbsp;[[Lilian Thuram|Thuram]] * 1998:&nbsp;[[Zinédine Zidane|Zidane]] * 1999:&nbsp;[[Sylvain Wiltord|Wiltord]] * 2000:&nbsp;[[Thierry Henry|Henry]] * 2001:&nbsp;[[Patrick Vieira|Vieira]] * 2002:&nbsp;[[Zinédine Zidane|Zidane]] * 2003–2006:&nbsp;[[Thierry Henry|Henry]] * 2007–2008:&nbsp;[[Franck Ribéry|Ribéry]] * 2009:&nbsp;[[Yoann Gourcuff|Gourcuff]] * 2010:&nbsp;[[Samir Nasri|Nasri]] * 2011–2012:&nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]] * 2013:&nbsp;[[Franck Ribéry|Ribéry]] * 2014:&nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]] * 2015:&nbsp;[[Blaise Matuidi|Matuidi]] * 2016:&nbsp;[[Antoine Griezmann|Griezmann]] * 2017:&nbsp;[[N'Golo Kanté|Kanté]] * 2018–2019:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] * 2020:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2021:&nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]] * 2023*–2024:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] * 2024–2025:&nbsp;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] |ispod = <nowiki>*</nowiki> – period promijenjen s kalendarske godine na nogometnu sezonu }} <noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Francuski nogometaš godine]] </noinclude> o58l6gjtqrjz1szxobxrotg5fxskkz6 10 408412 3847032 3678087 2026-05-16T21:10:12Z KWiki 9400 3847032 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Nogometaš godine u Njemačkoj |naslov = [[Nogometaš godine u Njemačkoj|<span style="color:black;">Nogometaš godine u Njemačkoj</span>]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: white; color: black; border:1px solid black; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1960:&nbsp;[[Uwe Seeler|Seeler]] * 1961:&nbsp;[[Max Morlock|Morlock]] * 1962:&nbsp;[[Karl-Heinz Schnellinger|Schnellinger]] * 1963:&nbsp;[[Hans Schäfer|Schäfer]] * 1964:&nbsp;[[Uwe Seeler|Seeler]] * 1965:&nbsp;[[Hans Tilkowski|Tilkowski]] * 1966:&nbsp;[[Franz Beckenbauer|Beckenbauer]] * 1967:&nbsp;[[Gerd Müller|Müller]] * 1968:&nbsp;[[Franz Beckenbauer|Beckenbauer]] * 1969:&nbsp;[[Gerd Müller|Müller]] * 1970:&nbsp;[[Uwe Seeler|Seeler]] * 1971:&nbsp;[[Berti Vogts|Vogts]] * 1972–1973:&nbsp;[[Günter Netzer|Netzer]] * 1974:&nbsp;[[Franz Beckenbauer|Beckenbauer]] * 1975:&nbsp;[[Sepp Maier|Maier]] * 1976:&nbsp;[[Franz Beckenbauer|Beckenbauer]] * 1977–1978:&nbsp;[[Sepp Maier|Maier]] * 1979:&nbsp;[[Berti Vogts|Vogts]] * 1980:&nbsp;[[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] * 1981:&nbsp;[[Paul Breitner|Breitner]] * 1982:&nbsp;[[Karlheinz Förster|K. Förster]] * 1983:&nbsp;[[Rudi Völler|Völler]] * 1984:&nbsp;[[Harald Schumacher|Schumacher]] * 1985:&nbsp;[[Hans-Peter Briegel|Briegel]] * 1986:&nbsp;[[Harald Schumacher|Schumacher]] * 1987:&nbsp;[[Uwe Rahn|Rahn]] * 1988:&nbsp;[[Jürgen Klinsmann|Klinsmann]] * 1989:&nbsp;[[Thomas Häßler|Häßler]] * 1990:&nbsp;[[Lothar Matthäus|Matthäus]] * 1991:&nbsp;[[Stefan Kuntz|Kuntz]] * 1992:&nbsp;[[Thomas Häßler|Häßler]] * 1993:&nbsp;[[Andreas Köpke|Köpke]] * 1994:&nbsp;[[Jürgen Klinsmann|Klinsmann]] * 1995–1996:&nbsp;[[Matthias Sammer|Sammer]] * 1997:&nbsp;[[Jürgen Kohler|Kohler]] * 1998:&nbsp;[[Oliver Bierhoff|Bierhoff]] * 1999:&nbsp;[[Lothar Matthäus|Matthäus]] * 2000–2001:&nbsp;[[Oliver Kahn|Kahn]] * 2002–2003:&nbsp;[[Michael Ballack|Ballack]] * 2004:&nbsp;[[Aílton Gonçalves da Silva|Aílton]] * 2005:&nbsp;[[Michael Ballack|Ballack]] * 2006:&nbsp;[[Miroslav Klose|Klose]] * 2007:&nbsp;[[Mario Gómez|Gómez]] * 2008:&nbsp;[[Franck Ribéry|Ribéry]] * 2009:&nbsp;[[Grafite]] * 2010:&nbsp;[[Arjen Robben|Robben]] * 2011:&nbsp;[[Manuel Neuer|Neuer]] * 2012:&nbsp;[[Marco Reus|Reus]] * 2013:&nbsp;[[Bastian Schweinsteiger|Schweinsteiger]] * 2014:&nbsp;[[Manuel Neuer|Neuer]] * 2015:&nbsp;[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] * 2016:&nbsp;[[Jérôme Boateng|Boateng]] * 2017:&nbsp;[[Philipp Lahm|Lahm]] * 2018:&nbsp;[[Toni Kroos|Kroos]] * 2019:&nbsp;[[Marco Reus|Reus]] * 2020–2021:&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] * 2022:&nbsp;[[Christopher Nkunku|Nkunku]] * 2023:&nbsp;[[İlkay Gündoğan|Gündoğan]] * 2024:&nbsp;[[Toni Kroos|Kroos]] * 2025:&nbsp;[[Florian Wirtz|Wirtz]] }} <noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Njemački nogometaš godine]] </noinclude> k9alkrfph5khjfsrs2sj4qqvxvvpft3 10 408953 3847020 3678073 2026-05-16T20:39:34Z KWiki 9400 3847020 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Holandski nogometaš godine |naslov = [[Nogometaš godine u Nizozemskoj]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background-color:#FFD700; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1984:&nbsp;[[Ruud Gullit|Gullit]] * 1985:&nbsp;[[Marco van Basten|Van Basten]] * 1986:&nbsp;[[Ruud Gullit|Gullit]] * 1987–1988:&nbsp;[[Ronald Koeman|Koeman]] * 1989:&nbsp;[[Romário]] * 1990:&nbsp;[[Jan Wouters|Wouters]] * 1991–1992:&nbsp;[[Dennis Bergkamp|Bergkamp]] * 1993:&nbsp;[[Jari Litmanen|Litmanen]] * 1994:&nbsp;[[Ronald de Boer|R. de Boer]] * 1995:&nbsp;[[Luc Nilis|Nilis]] * 1996:&nbsp;[[Ronald de Boer|R. de Boer]] * 1997:&nbsp;[[Jaap Stam|Stam]] * 1999–2000:&nbsp;[[Ruud van Nistelrooy|Van Nistelrooy]] * 2001:&nbsp;[[Mark van Bommel|Van Bommel]] * 2002:&nbsp;[[Pierre van Hooijdonk|Van Hooijdonk]] * 2003:&nbsp;[[Mateja Kežman|Kežman]] * 2004:&nbsp;[[Maxwell Cabelino Andrade|Maxwell]] * 2005:&nbsp;[[Mark van Bommel|Van Bommel]] * 2006:&nbsp;[[Dirk Kuyt|Kuyt]] * 2007:&nbsp;[[Afonso Alves|Alves]] * 2008:&nbsp;[[John Heitinga|Heitinga]] * 2009:&nbsp;[[Mounir El Hamdaoui|El Hamdaoui]] * 2010:&nbsp;[[Luis Suárez|Suárez]] * 2011:&nbsp;[[Theo Janssen|Janssen]] * 2012:&nbsp;[[Jan Vertonghen|Vertonghen]] * 2013:&nbsp;[[Wilfried Bony|Bony]] * 2014:&nbsp;[[Daley Blind|Blind]] * 2015:&nbsp;[[Georginio Wijnaldum|Wijnaldum]] * 2016:&nbsp;[[Davy Klaassen|Klaassen]] * 2017:&nbsp;[[Karim El Ahmadi|El Ahmadi]] * 2018:&nbsp;[[Hakim Ziyech|Ziyech]] * 2019:&nbsp;[[Matthijs de Ligt|De Ligt]] * 2020:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2021:&nbsp;[[Dušan Tadić|Tadić]] * 2022:&nbsp;[[Cody Gakpo|Gakpo]] * 2023:&nbsp;[[Orkun Kökçü|Kökçü]] * 2024:&nbsp;[[Luuk de Jong|De Jong]] * 2025:&nbsp;[[Igor Paixão|Paixão]] }}<noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Holandski nogometaš godine]] </noinclude> 9hl03ojna91qztga83urno2hzg60n6y 10 408955 3847024 3710358 2026-05-16T20:53:04Z KWiki 9400 3847024 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji strijelci Eredivisie | naslov = [[:Kategorija:Najbolji strijelci Eredivisie|Najbolji strijelci]] [[Eredivisie]] | naslovstil = background-color:gold; color:black; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 1957:&nbsp;[[Coen Dillen|Dillen]] * 1958–1959:&nbsp;[[Leo Canjels|Canjels]] * 1960–1961:&nbsp;[[Henk Groot|Groot]] * 1962:&nbsp;[[Dick Tol|Tol]] * 1963:&nbsp;[[Pierre Kerkhoffs|Kerkhoffs]] * 1964–1965:&nbsp;[[Frans Geurtsen|Geurtsen]] * 1966:&nbsp;[[Willy van der Kuijlen|Van der Kuijlen]] / [[Piet Kruiver|Kruiver]] * 1967:&nbsp;[[Johan Cruijff|Cruijff]] * 1968:&nbsp;[[Ove Kindvall|Kindvall]] * 1969:&nbsp;[[Dick van Dijk|Van Dijk]] / [[Ove Kindvall|Kindvall]] * 1970:&nbsp;[[Willy van der Kuijlen|Van der Kuijlen]] * 1971:&nbsp;[[Ove Kindvall|Kindvall]] * 1972:&nbsp;[[Johan Cruijff|Cruijff]] * 1973:&nbsp;[[Cas Janssens|Janssens]] / [[Willy Brokamp|Brokamp]] * 1974:&nbsp;[[Willy van der Kuijlen|Van der Kuijlen]] * 1975–1978:&nbsp;[[Ruud Geels|Geels]] * 1979–1980:&nbsp;[[Kees Kist|Kist]] * 1981:&nbsp;[[Ruud Geels|Geels]] * 1982:&nbsp;[[Wim Kieft|Kieft]] * 1983:&nbsp;[[Peter Houtman|Houtman]] * 1984–1987:&nbsp;[[Marco van Basten|Van Basten]] * 1988:&nbsp;[[Wim Kieft|Kieft]] * 1989–1990:&nbsp;[[Romário]] * 1991:&nbsp;[[Romário]] / [[Dennis Bergkamp|Bergkamp]] * 1992–1993:&nbsp;[[Dennis Bergkamp|Bergkamp]] * 1994:&nbsp;[[Jari Litmanen|Litmanen]] * 1995:&nbsp;[[Ronaldo]] * 1996–1997:&nbsp;[[Luc Nilis|Nilis]] * 1998:&nbsp;[[Nikos Machlas|Machlas]] * 1999–2000:&nbsp;[[Ruud van Nistelrooy|Van Nistelrooy]] * 2001:&nbsp;[[Mateja Kežman|Kežman]] * 2002:&nbsp;[[Pierre van Hooijdonk|Van Hooijdonk]] * 2003–2004:&nbsp;[[Mateja Kežman|Kežman]] * 2005:&nbsp;[[Dirk Kuyt|Kuyt]] * 2006:&nbsp;[[Klaas-Jan Huntelaar|Huntelaar]] * 2007:&nbsp;[[Afonso Alves|Alves]] * 2008:&nbsp;[[Klaas-Jan Huntelaar|Huntelaar]] * 2009:&nbsp;[[Mounir El Hamdaoui|El Hamdaoui]] * 2010:&nbsp;[[Luis Suárez|Suárez]] * 2011:&nbsp;[[Björn Vleminckx|Vleminckx]] * 2012:&nbsp;[[Bas Dost|Dost]] * 2013:&nbsp;[[Wilfried Bony|Bony]] * 2014:&nbsp;[[Alfreð Finnbogason|Finnbogason]] * 2015:&nbsp;[[Memphis Depay|Memphis]] * 2016:&nbsp;[[Vincent Janssen|Janssen]] * 2017:&nbsp;[[Nicolai Jørgensen|Jørgensen]] * 2018:&nbsp;[[Alireza Jahanbakhsh|Jahanbakhsh]] * 2019:&nbsp;[[Luuk de Jong|De Jong]] / [[Dušan Tadić|Tadić]] * 2020:&nbsp;[[Steven Berghuis|Berghuis]] / [[Cyriel Dessers|Dessers]] * 2021:&nbsp;[[Giorgos Giakoumakis|Giakoumakis]] * 2022:&nbsp;[[Sébastien Haller|Haller]] * 2023:&nbsp;[[Xavi Simons|Simons]] / [[Anastasios Douvikas|Douvikas]] * 2024:&nbsp;[[Luuk de Jong|De Jong]] / [[Vangelis Pavlidis|Pavlidis]] * 2025:&nbsp;[[Sem Steijn|Steijn]] * 2026:&nbsp;[[Ayase Ueda|Ueda]] }} <includeonly> [[Kategorija:Najbolji strijelci Eredivisie]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 50t7fkyu3xygtx2bmfsqlokpqgc9vr1 0 410393 3847146 3836739 2026-05-17T09:45:40Z Boja02 98016 /* */ 3847146 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sigourney Weaver | slika = Sigourney Weaver at the 2025 Toronto International Film Festival (cropped).jpg | veličina_slike = | opis = Weaver 2025. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|08}} | mjesto_rođenja = Manhattan, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = }} '''Susan Alexandra "Sigourney" Weaver''' (Sigourni Viver) ([[Manhattan]], [[New York]], [[SAD]], [[8. oktobar]] [[1949]]) američka je [[film]]ska i [[televizija|televizijska]] glumica i producent. == Izvod iz filmografije == * [[Osmi putnik (1979)|Alien (1979)]] * [[Ghostbusters (1984)]] * [[Aliens (1986)]] * [[Alien 3 (1992)]] * [[Gorillas in the Mist (1988)]] * [[Working Girl (1988)]] * [[The Village (2004)]] * [[Avatar (2009)]] == Vanjski linkovi == * {{imdb name|id=244|name= Sigourney Weaver}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Weaver, Sigourney}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Biografije, Manhattan]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Američki producenti]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Saturn"]] phct7bgewv7c87g3xwbkh5cczp7z6c3 10 412093 3846993 3680747 2026-05-16T19:27:51Z KWiki 9400 3846993 wikitext text/x-wiki {{Navkutija sa sklopivim grupama | ime = Bosna i Hercegovina na Eurosongu | naslov = [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu]] | slika = | stanje = {{{stanje|autocollapse}}} | podaciklasa = hlist | grupa1 = Učestvovanja | podaci1 = * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 1993.|1993]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 1994.|1994]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 1995.|1995]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 1996.|1996]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 1997.|1997]] * <s>{{color|grey|1998}}</s> * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 1999.|1999]] * <s>{{color|grey|2000}}</s> * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2001.|2001]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2002.|2002]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2003.|2003]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2004.|2004]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2005.|2005]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2006.|2006]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2007.|2007]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2008.|2008]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2009.|2009]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2010.|2010]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2011.|2011]] * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2012.|2012]] * <s>{{color|grey|2013–2015}}</s> * [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu 2016.|2016]] * <s>{{color|grey|2017–trenutno}}</s> | grupa2 = Izvođači | podaci2 = {{Navkutija podgrupa | grupa2 = 1990-e | podaci2 = * [[Muhamed Fazlagić|Fazla]] * [[Alma Čardžić]] & Dejan * [[Davorin Popović]] * [[Amila Glamočak]] * [[Alma Čardžić]] * [[Dino Merlin]] & [[Béatrice Poulot|Beatrice]] | grupa3 = 2000-e | podaci3 = * [[Nino Pršeš]] * [[Maja Tatić]] * [[Mija Martina]] * [[Deen]] * [[Feminnem]] * [[Hari Mata Hari]] * [[Marija Šestić]] * [[Laka]] * [[Regina (grupa)|Regina]] | grupa4 = 2010-e | podaci4 = * [[Vukašin Brajić]] * [[Dino Merlin]] * [[Maya Sar]] * [[Dalal Midhat-Talakić|Dalal]] & [[Deen]] & [[Ana Rucner]] & [[Jala Brat]] }} | grupa3 = Pjesme | podaci3 = {{Navkutija podgrupa | stanje = uncollapsed | grupa1 = 1990-e | podaci1 = * "[[Sva bol svijeta]]" * "[[Ostani kraj mene]]" * "[[21. vijek (pjesma)|21. vijek]]" * "[[Za našu ljubav]]" * "[[Goodbye (Alma Čardžić)|Goodbye]]" * "[[Putnici]]" | grupa2 = 2000-e | podaci2 = * "[[Hano (pjesma)|Hano]]" * "[[Na jastuku za dvoje]]" * "[[Ne brini]]" * "[[In The Disco]]" * "[[Call Me (Feminnem)|Call Me]]" * "[[Lejla (Hari Mata Hari)|Lejla]]" * "[[Rijeka bez imena]]" * "[[Pokušaj]]" * "[[Bistra voda]]" | grupa3 = 2010-e | podaci3 = * "[[Thunder and Lightning (pjesma)|Thunder and Lightning]]" * "[[Love in Rewind]]" * "[[Korake ti znam]]" * "[[Ljubav je]]" }} }}<noinclude> {{sklopiva opcija}} [[Kategorija:Šabloni za Eurosong po državama|Bosna i Hercegovina]] </noinclude> dcr2ipex2yf9vbeqmunovud0a2azmoh 10 412587 3846992 3680755 2026-05-16T19:26:29Z KWiki 9400 3846992 wikitext text/x-wiki {{Navkutija sa sklopivim grupama | ime = Australija na Eurosongu | stanje = {{{stanje|uncollapsed}}} | izabrano = {{{1|}}} | naslov = {{ZD|Australija}} [[Australija na Eurosongu|Australija]] na Eurosongu | grupa1 = Učestvovanja | skra1 = učestvovanja | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Australija na Eurosongu 2015.|2015]] * [[Australija na Eurosongu 2016.|2016]] * [[Australija na Eurosongu 2017.|2017]] * [[Australija na Eurosongu 2018.|2018]] * [[Australija na Eurosongu 2019.|2019]] * <s>[[Australija na Eurosongu 2020.|2020]]</s> * [[Australija na Eurosongu 2021.|2021]] * [[Australija na Eurosongu 2022.|2022]] * [[Australija na Eurosongu 2023.|2023]] * [[Australija na Eurosongu 2024.|2024]] * [[Australija na Eurosongu 2025.|2025]] * [[Australija na Eurosongu 2026.|2026.]] | grupa2 = Izvođači | skra2 = izvođači | podaci2 = {{Navkutija podgrupa | grupa1 = 2010-e | podaci1 = * [[Guy Sebastian]] * [[Dami Im]] * [[Isaiah Firebrace]] * [[Jessica Mauboy]] * [[Kate Miller-Heidke]] | grupa2 = 2020-e | podaci2 = * <s>[[Montaigne (muzičar)|Montaigne]]</s> * [[Montaigne (muzičar)|Montaigne]] * [[Sheldon Riley]] * [[Voyager (australska grupa)|Voyager]] * [[Electric Fields]] * [[Delta Goodrem]] }} | grupa3 = Pjesme | skra3 = pjesme | podaci3 = {{Navkutija podgrupa | grupa1 = 2010-e | podaci1 = * "[[Tonight Again]]" * "[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]" * "[[Don't Come Easy]]" * "[[We Got Love (Jessica Mauboy)|We Got Love]]" * "[[Zero Gravity (Kate Miller-Heidke)|Zero Gravity]]" | grupa2 = 2020-e | podaci2 = * <s>"[[Don't Break Me]]"</s> * "[[Technicolour (pjesma)|Technicolur]]" * "[[Not the Same (pjesma)|Not the Same]]" * "[[Promise (Voyager)|Promise]]" * "[[One Mikali (One Blood)]]" * "[[Eclipse (Delta Goodrem)|Eclipse]]" }} }}<noinclude> {{sklopiva opcija}} [[Kategorija:Šabloni za Eurosong po državama|Australija]] <noinclude> oa30w9f6hz3ghnfl895qft6so3ega8y 0 412835 3847115 3813449 2026-05-17T07:06:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847115 wikitext text/x-wiki {{Kur'an}} {{Islam}} '''Mekanska sura''' jest [[sura]] [[Kur'an]]a koja je objavljena u [[Mekka|Mekki]]. Od 114 sura 82 su mekanske, 20 su [[Medinska sura|medinske]], dok se za preostalih 12 pouzdano ne zna mjesto objave.<ref name="subuluselam">[https://subuluselam.wordpress.com/2012/10/05/koje-su-to-mekkanske-a-koje-medinske-sure/''Koje su to mekkanske a koje medinske sure''] Pristupljeno 1. 11. 2015.</ref><ref>[http://s-d-o.org/mekkanske-i-medinske-sure/''Mekkanske i medinske sure''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305084241/http://s-d-o.org/mekkanske-i-medinske-sure/ |date=5. 3. 2016 }} Pristupljeno 1. 11. 2015.</ref><ref name="Tefsir">[http://d1.islamhouse.com/data/bs/ih_books/Tefsir.pdf Tefsir] ([[PDF]]); pristupljeno 2. 6. 2016.</ref> Iako postoje različita mišljenja o broju mekanskih i medinskih sura, najčešće se smatra da je ukupno 85 mekanskih dok su preostale, njih 29, medinske.<ref>[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=20117 Sure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191017074521/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=20117 |date=17. 10. 2019 }}; pristupljeno 2. 6. 2016.</ref> == Karakteristike == S obzirom na vremenski kontekst i prilike koje su vladale u trenutku objave pojedinih sura, postoji niz specifičnosti po kojima se mekanske sure razlikuju od medinskih. Neke od specifičnosti mekanskih sura jesu: * općenito su kraće i po redoslijedu u Kur'anu su iza medinskih; * svaka sura u kojoj se koristi izraz "O, ljudi!" jest mekanska, izuzev sure [[El-Hadždž]], koja na kraju sadrži taj ajet i medinska je; u medinskim surama za obraćanje se koristi izraz "O, vi koji vjerujete!" Ovo je i razumljivo s obzirom na period i fazu u objavi Kur'ana; * svaka sura koja u sebi sadrži [[Sedžda|sedždu]] jest mekanska; * svaka sura koja u kojoj se kazuje o poslanicima i nestalim narodima jest mekanska, izuzev sure [[El-Bekare]]. Općenito, u mekanskim surama govori se o [[tevhid]]u, [[akida|akidi]], [[džennet]]u i [[džehennem]]u, ali se, za razliku od medinskih, vrlo malo govori o šerijatskim propisima i zakonima. == Također == * [[Kur'an]] * [[Medinska sura]] == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Mekanske sure|-]] [[Kategorija:Kur'an]] b2qz6fihip1416h6k1pdg7wgpbthtp6 10 420494 3847013 3678062 2026-05-16T20:25:30Z KWiki 9400 3847013 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Azerbejdžanski nogometaš godine |naslov = [[Azerbejdžanski nogometaš godine|<span style="color:white;">Azerbejdžanski nogometaš godine</span>]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: #0055A4; color: white; border:1px solid red; |podaci1 = * 1991–1993:&nbsp;[[Samir Ələkbərov|Ələkbərov]] * 1994:&nbsp;[[Yunis Hüseynov|Hüseynov]] * 1995:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 1996:&nbsp;[[Vidadi Rzayev|Rzayev]] * 1997:&nbsp;[[Faiq Cabbarov|Cabbarov]] * 1998:&nbsp;[[Yunis Hüseynov|Hüseynov]] * 1999:&nbsp;[[Tarlan Əhmədov|Əhmədov]] * 2000:&nbsp;[[Emin Ağayev|E. Ağayev]] * 2001:&nbsp;[[Zaur Tağızadə|Tağızadə]] * 2002:&nbsp;[[Samir Əliyev|Əliyev]] * 2003:&nbsp;[[Qurban Qurbanov|Qurbanov]] * 2004–2005:&nbsp;[[Rəşad Sadıqov|Sadıqov]] * 2006:&nbsp;[[Ceyhun Sultanov|Sultanov]] * 2007:&nbsp;[[Mahmud Qurbanov|Qurbanov]] * 2008:&nbsp;[[Kamran Ağayev|K. Ağayev]] * 2009:&nbsp;[[Vaqif Cavadov|Cavadov]] * 2010:&nbsp;[[Rəşad Sadıqov|Sadıqov]] * 2011:&nbsp;[[Rauf Əliyev (nogometaš)|Əliyev]] * 2012:&nbsp;[[Ruslan Abışov|Abışov]] * 2013:&nbsp;[[Rəşad Sadıqov|Sadıqov]] * 2014:&nbsp;[[Qara Qarayev (nogometaš)|Qarayev]] * 2015:&nbsp;[[Rahid Əmirquliyev|Əmirquliyev]] * 2016–2017:&nbsp;[[Rəşad Sadıqov|Sadıqov]] * 2018:&nbsp;[[Mirabdulla Abbasov|Abbasov]] * 2019:&nbsp;[[Emil Balayev|Balayev]] * 2020:&nbsp;[[Qara Qarayev (nogometaš)|Qarayev]] * 2021–2022:&nbsp;[[Emin Mahmudov|Mahmudov]] * 2023:&nbsp;[[Bəhlul Mustafazadə|Mustafazadə]] * 2024:&nbsp;[[Toral Bayramov|Bayramov]] * 2025:&nbsp;[[Elvin Cəfərquliyev|Cəfərquliyev]] }}<noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] [[Kategorija:Šabloni azerbejdžanskog nogometa]] </noinclude> iaozfv37oxbmry76xd5psg0t6k4matj 0 422939 3846953 3844518 2026-05-16T16:24:41Z Vratiosevalter 174471 3846953 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | osnivanje = {{Početni datum i godine|2002}} | vrsta = Ministarstvo | nadležnost = Državna sigurnost, koordinacija policijskih tijela, borba protiv terorizma i organizovanog kriminala, migracije i azil, zaštita granica, civilna zaštita | status = Aktivno | sjedište = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | adresa = Trg Bosne i Hercegovine 1, 71000 Sarajevo | koordinate = {{coord|43|51|31|N|18|24|43|E|display=inline,title}} | slogan = | zaposleni = 184 (posljednji javno dostupni podatak) | budžet = 10,45 miliona KM (posljednji javno dostupni podatak) | ministar = Ivica Bošnjak <small>(vršilac dužnosti)</small> | ključne_osobe = Ivica Bošnjak (zamjenik ministra) | matična_organizacija = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | podružnice = [[Državna agencija za istrage i zaštitu]], [[Granična policija Bosne i Hercegovine]], [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], [[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine]], [[Agencija za policijsku podršku]], [[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]], [[Forenzički centar]] | dokumenti = [[Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine]] | veb-sajt = {{URL|https://msb.gov.ba}} | fusnote = Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine osnovano je 2002. godine kao državno ministarstvo nadležno za koordinaciju sigurnosnog sektora Bosne i Hercegovine. }} '''Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine''' ('''MSB''') jedno je od deset ministarstava u sastavu [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|vijeća ministara Bosne i Hercegovine]], nadležno za organiziranje i koordinaciju policijskih tijela u Bosni i Hercegovini. Službeno sjedište ovog ministarstva jest u [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]] na Trgu Bosne i Hercegovine u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web |url=http://www.msb.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA |title=Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine |website=msb.gov.ba |access-date=19. 11. 2016 |archive-date=9. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200809113324/http://msb.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA |url-status=dead }}</ref> Formirano je 2002, po čemu je najmlađe ministarstvo u sastavu Vijeća ministara. Prije toga na području Bosne i Hercegovine djelovali su samo entitetska ministarstva unutrašnjih poslova [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Republike Srpske]] i [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Historija == Godine 1992, nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ), osnovano je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine, a ministrom je tada imenovan [[Alija Delimustafić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]).<ref>{{Cite news |url=http://www.avaz.ba/clanak/261539/ko-je-uhapseni-alija-delimustafic?url=clanak/261539/ko-je-uhapseni-alija-delimustafic |title=Ko je uhapšeni Alija Delimustafić ? |newspaper=avaz.ba |access-date=26. 12. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref> Nakon kraja rata u Bosne i Hercegovine i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. rad policijskih tijela podijeljen je između [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], koje su onda formirale svoja ministarstva unutrašnjih poslova, dok je u Federaciji rad policijskih tijela dodatno podijeljen na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]]. Godine 2002. formirano je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, a prvim ministrom sigurnosti imenovan je [[Bariša Čolak]] (HDZBiH).<ref>{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/home_right_docs/default.aspx?id=12333&langTag=hr-HR |title=Sazivi vijeća ministara |website=vijeceministara.gov.ba |publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine |access-date=26. 12. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref> == Nadležnosti == Glavna osoba u ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, koji ima pravo na jednog zamjenika i jednog sekretara.<ref>{{Cite web |url=http://www.msb.gov.ba/onama/struktura/default.aspx?id=3057&langTag=bs-BA |title=Organizaciona struktura |website=msb.gov.ba |access-date=26. 12. 2016 |archive-date=21. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211221212811/http://www.msb.gov.ba/onama/struktura/default.aspx?id=3057&langTag=bs-BA |url-status=dead }}</ref> Za rad policije u Bosni i Hercegovine prvenstveno su nadležna entitetska ministarstva, dok je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine nadležno za organizaciju i usaglašavanje zajedničkih aktivnosti entitetskih policija. [[Datoteka:Police_car_of_Bosnia_and_Herzegovina_05.JPG|mini|Vozilo [[Granična policija Bosne i Hercegovine|granične policije Bosne i Hercegovine]]]] Nadležno je i za zaštitu međunarodnih granica, unutrašnjih graničnih prijelaza i regulisanje saobraćaja na [[Granični prijelaz|graničnim prijelazima]] Bosne i Hercegovine, sprečavanje i otkrivanje počinilaca djela terorizma, trgovine [[Droga|drogom]], krivotvorenja domaće i strane [[Valuta|valute]] i [[Trgovina ljudima|trgovine ljudima]] te drugih krivičnih djela s međunarodnim ili međuentitetskim elementom, međunarodnu saradnju u svim područjima iz nadležnosti Ministarstva, zaštitu lica i objekata, prikupljanje i korištenje podataka od važnosti za sigurnost Bosne i Hercegovine, organizaciju i usaglašavanje aktivnosti entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova i [[Brčko Distrikt]]a u ostvarivanju sigurnosnih zadataka u interesu Bosne i Hercegovine, provođenje međunarodnih i saradnju u provođenju civilne zaštite, koordiniranje djelovanja entitetskih službi civilne zaštite u Bosne i Hercegovine i usklađivanje njihovih planova za slučaj prirodne ili druge nesreće koje zahvataju područje Bosne i Hercegovine i donošenja programa i planova zaštite i spašavanja, kreiranje, staranje i provođenje politike useljavanja i azila u Bosni i Hercegovini, uređenje procedure i način organizacije službe vezano za kretanje i boravak stranaca u Bosni i Hercegovini, pružanje podrške policijskim tijelima Bosne i Hercegovine, školovanje i stručno usavršavanje kadrova u skladu s potrebama policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih služba i agencija iz područja sigurnosti, [[Forenzička antropologija|forenzička]] ispitivanja i vještačenja.<ref>{{Cite web |url=http://www.msb.gov.ba/onama/default.aspx?id=3053&langTag=bs-BA |title=O ministarstvu |website=msb.gov.ba |access-date=26. 12. 2016 |archive-date=21. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211221212810/http://www.msb.gov.ba/onama/default.aspx?id=3053&langTag=bs-BA |url-status=dead }}</ref> Ministarstvo u sastavu ima sljedeća upravne organizacije:<ref name="Zakon_Ministarstva">{{cite web |title=Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine |website=Parlamentarna skupština BiH |url=https://www.parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=de8d9cb7-fcb5-4cf7-918d-06cd842616f2&langTag=bs |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> * [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]] * [[Granična policija Bosne i Hercegovine]] * [[SIPA|Državna agencija za istrage i zaštitu]] * [[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]] * [[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]] * [[Agencija za policijsku podršku]] * [[Služba za poslove sa strancima]] == Organizacija == Ministarstvo se sastoji od devet sektora i jednog inspektorata: * Sektor za zaštitu i spašavanje * Sektor za pravne, kadrovske, opće i finansijsko-materijalne poslove * Sektor za međunarodnu saradnju i evropske integracije * Sektor za imigraciju * Sektor za azil * Sektor za borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala, korupcije, ratnih zločina i zloupotrebe narkotika * Sektor za informatiku i telekomunikacijske sisteme * Sektor za zaštitu tajnih podataka * Sektor za opću i graničnu sigurnost * Inspektorat == Spisak ministara == {| class="wikitable" style="text-align: left;" ! colspan="2" width="180" |Ministar ! width="80" |Stranka ! width="120" |Početak mandata ! width="120" |Kraj mandata |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" align="center" | |[[Bariša Čolak]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZBiH]] |23. 12. 2002. |11. 1. 2007. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" align="center" | |[[Tarik Sadović]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |11. 1. 2007. |31. 7. 2009. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" align="center" | |[[Sadik Ahmetović]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |24. 11. 2009. |22. 10. 2012. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" align="center" | |[[Fahrudin Radončić]] |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]] |22. 11. 2012. |29. 4. 2014. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" align="center" | |[[Dragan Mektić]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |31. 3. 2015. |23. 12. 2019. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" align="center" | |[[Fahrudin Radončić]] |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]] |23. 12. 2019. |2. 6. 2020. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" align="center" | |[[Selmo Cikotić]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |23. 7. 2020. |25. 1. 2023. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" align="center" | |[[Nenad Nešić]] |[[Demokratski narodni savez|DNS]] |25. 1. 2023. |23. 1. 2025. |- |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * {{službeni sajt|http://www.msb.gov.ba}} {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2002.]] be25er9i4qdrz41t1jvwtm1ru7990j6 10 423349 3847036 3678092 2026-05-16T21:13:17Z KWiki 9400 3847036 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Švedski nogometaš godine |naslov = [[Švedski nogometaš godine|<span style="color:#006AA7;">Švedski nogometaš godine</span>]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: #FECC00; color:#006AA7; border: solid 1px #006AA7; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1946:&nbsp;[[Gunnar Gren|Gren]] * 1947:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|G. Nordahl]] * 1948:&nbsp;[[Bertil Nordahl|B. Nordahl]] * 1949:&nbsp;[[Knut Nordahl|K. Nordahl]] * 1950:&nbsp;[[Erik Nilsson|E. Nilsson]] * 1951:&nbsp;[[Olle Åhlund|Åhlund]] * 1952:&nbsp;[[Kalle Svensson|K. Svensson]] * 1953:&nbsp;[[Bengt Gustavsson|Gustavsson]] * 1954:&nbsp;[[Sven-Ove Svensson|S. Svensson]] * 1955:&nbsp;[[Gösta Löfgren|Löfgren]] * 1956:&nbsp;[[Gösta Sandberg|Sandberg]] * 1957:&nbsp;[[Åke Johansson|Johansson]] * 1958:&nbsp;[[Orvar Bergmark|Bergmark]] * 1959:&nbsp;[[Agne Simonsson|Simonsson]] * 1960:&nbsp;[[Torbjörn Jonsson|Jonsson]] * 1961:&nbsp;[[Bengt Nyholm|Nyholm]] * 1962:&nbsp;[[Prawitz Öberg|Öberg]] * 1963:&nbsp;[[Harry Bild|Bild]] * 1964:&nbsp;[[Hans Mild|Mild]] * 1965:&nbsp;[[Bo Larsson|B. Larsson]] * 1966:&nbsp;[[Ove Kindvall|Kindvall]] * 1967:&nbsp;[[Ingvar Svahn|Svahn]] * 1968:&nbsp;[[Björn Nordqvist|Nordqvist]] * 1969:&nbsp;[[Tommy Svensson|T. Svensson]] * 1970:&nbsp;[[Jan Olsson (nogometaš, 1944)|Olsson]] * 1971:&nbsp;[[Ronnie Hellström|Hellström]] * 1972:&nbsp;[[Ralf Edström|Edström]] * 1973:&nbsp;[[Bo Larsson|B. Larsson]] * 1974:&nbsp;[[Ralf Edström|Edström]] * 1975:&nbsp;[[Kent Karlsson|Karlsson]] * 1976:&nbsp;[[Anders Linderoth|Linderoth]] * 1977:&nbsp;[[Roy Andersson (nogometaš)|R. Andersson]] * 1978:&nbsp;[[Ronnie Hellström|Hellström]] * 1979:&nbsp;[[Jan Möller|Möller]] * 1980:&nbsp;[[Rolf Zetterlund|Zetterlund]] * 1981:&nbsp;[[Thomas Ravelli|Ravelli]] * 1982:&nbsp;[[Torbjörn Nilsson|T. Nilsson]] * 1983:&nbsp;[[Glenn Hysén|Hysén]] * 1984:&nbsp;[[Sven Dahlkvist|Dahlkvist]] * 1985:&nbsp;[[Glenn Strömberg|Strömberg]] * 1986:&nbsp;[[Robert Prytz|Prytz]] * 1987:&nbsp;[[Peter Larsson (nogometaš, 1961)|P. Larsson]] * 1988:&nbsp;[[Glenn Hysén|Hysén]] * 1989:&nbsp;[[Jonas Thern|Thern]] * 1990:&nbsp;[[Tomas Brolin|Brolin]] * 1991:&nbsp;[[Anders Limpar|Limpar]] * 1992:&nbsp;[[Jan Eriksson|Eriksson]] * 1993:&nbsp;[[Martin Dahlin|Dahlin]] * 1994:&nbsp;[[Tomas Brolin|Brolin]] * 1995:&nbsp;[[Patrik Andersson|P. Andersson]] * 1996:&nbsp;[[Roland Nilsson|R. Nilsson]] * 1997:&nbsp;[[Pär Zetterberg|Zetterberg]] * 1998:&nbsp;[[Henrik Larsson|H. Larsson]] * 1999:&nbsp;[[Stefan Schwarz|Schwarz]] * 2000:&nbsp;[[Magnus Hedman|Hedman]] * 2001:&nbsp;[[Patrik Andersson|P. Andersson]] * 2002:&nbsp;[[Freddie Ljungberg|Ljungberg]] * 2003:&nbsp;[[Olof Mellberg|Mellberg]] * 2004:&nbsp;[[Henrik Larsson|H. Larsson]] * 2005:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2006:&nbsp;[[Freddie Ljungberg|Ljungberg]] * 2007–2016:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2017:&nbsp;[[Andreas Granqvist|Granqvist]] * 2018–2019:&nbsp;[[Victor Lindelöf|Lindelöf]] * 2020:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2021:&nbsp;[[Emil Forsberg|Forsberg]] * 2022–2023:&nbsp;[[Dejan Kuluševski|Kuluševski]] * 2024:&nbsp;[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] * 2025:&nbsp;[[Alexander Isak|Isak]] }} <noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Švedski nogometaš godine]] </noinclude> d3scf2r3ba9l8bl7uwn3uya28bybtzr 10 425919 3847014 3663405 2026-05-16T20:27:18Z KWiki 9400 3847014 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Azijski nogometaš godine | naslov = [[Azijski nogometaš godine]] | naslovstil = background-color:gold; color:black; | podaciklasa = hlist | slika = [[Datoteka:AFC Footballer of the Year.svg|40px]] | podaci1 = * 1984–1986:&nbsp;[[Majed Abdullah|Majed]] * <s>{{color|grey|1987}}</s> * 1988:&nbsp;[[Ahmed Radhi|Radhi]] * 1989–1991:&nbsp;[[Kim Joo-sung]] * <s>{{color|grey|1992}}</s> * 1993:&nbsp;[[Kazuyoshi Miura|Miura]] * 1994:&nbsp;[[Saeed Al-Owairan|Al-Owairan]] * 1995:&nbsp;[[Masami Ihara|Ihara]] * 1996:&nbsp;[[Khodadad Azizi|Azizi]] * 1997–1998:&nbsp;[[Hidetoshi Nakata|Nakata]] * 1999:&nbsp;[[Ali Daei|Daei]] * 2000:&nbsp;[[Nawaf Al-Temyat|Al-Temyat]] * 2001:&nbsp;[[Fan Zhiyi]] * 2002:&nbsp;[[Shinji Ono|Ono]] * 2003:&nbsp;[[Mehdi Mahdavikia|Mahdavikia]] * 2004:&nbsp;[[Ali Karimi|Karimi]] * 2005:&nbsp;[[Hamad Al-Montashari|Al-Montashari]] * 2006:&nbsp;[[Khalfan Ibrahim|Ibrahim]] * 2007:&nbsp;[[Yasser Al-Qahtani|Al-Qahtani]] * 2008:&nbsp;[[Server Djeparov|Djeparov]] * 2009:&nbsp;[[Yasuhito Endō|Endō]] * 2010:&nbsp;[[Saša Ognenovski|Ognenovski]] * 2011:&nbsp;[[Server Djeparov|Djeparov]] * 2012:&nbsp;[[Lee Keun-ho]] * 2013:&nbsp;[[Zheng Zhi]] * 2014:&nbsp;[[Nasser Al-Shamrani|Al-Shamrani]] * 2015:&nbsp;[[Ahmed Khalil|Khalil]] * 2016:&nbsp;[[Omar Abdulrahman|Abdulrahman]] * 2017:&nbsp;[[Omar Kharbin|Kharbin]] * 2018:&nbsp;[[Abdelkarim Hassan|Hassan]] * 2019:&nbsp;[[Akram Afif|Afif]] * <s>{{color|grey|2020–2021}}</s> * 2022:&nbsp;[[Salem al-Dawsari|Al-Dawsari]] * 2023:&nbsp;[[Akram Afif|Afif]] * <s>{{color|grey|2024}}</s> * 2025:&nbsp;[[Salem al-Dawsari|Al-Dawsari]] }}<includeonly> [[Kategorija:Azijski nogometaš godine]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> g4hya1ji25emcvz0w5hhe1t9lxfnt2q 10 425951 3847021 3678077 2026-05-16T20:42:40Z KWiki 9400 3847021 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Japanski nogometaš godine | naslov = Nogometaš godine u Japanu | naslovstil = background-color:gold; color:black; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 1961:&nbsp;[[Ken Naganuma|Naganuma]] * 1962:&nbsp;[[Michihiro Ozawa|Ozawa]] * 1963:&nbsp;[[Shigeo Yaegashi|Yaegashi]] * 1964:&nbsp;[[Ryuichi Sugiyama|Sugiyama]] * 1965:&nbsp;[[Aritatsu Ogi|Ogi]] * 1966:&nbsp;[[Kunishige Kamamoto|Kamamoto]] * 1967:&nbsp;[[Teruki Miyamoto|Miyamoto]] * 1968:&nbsp;[[Kunishige Kamamoto|Kamamoto]] * 1969:&nbsp;[[Ryuichi Sugiyama|Sugiyama]] * 1970:&nbsp;[[Aritatsu Ogi|Ogi]] * 1971:&nbsp;[[Kunishige Kamamoto|Kamamoto]] * 1972:&nbsp;[[Mutsuhiko Nomura|Nomura]] * 1973:&nbsp;[[Ryuichi Sugiyama|Sugiyama]] * 1974–1975:&nbsp;[[Kunishige Kamamoto|Kamamoto]] * 1976:&nbsp;[[Yoshikazu Nagai|Nagai]] * 1977:&nbsp;[[João Dickson Carvalho|Carvalho]] * 1978:&nbsp;[[Hiroshi Ochiai|Ochiai]] * 1979:&nbsp;[[Keizo Imai|Imai]] * 1980–1981:&nbsp;[[Kunishige Kamamoto|Kamamoto]] * 1982:&nbsp;[[Kazuo Ozaki|Ozaki]] * 1983–1984:&nbsp;[[Kazushi Kimura|Kimura]] * 1985:&nbsp;[[Hiroshi Yoshida (nogometaš)|Yoshida]] * 1986:&nbsp;[[Nobuhiro Takeda|Takeda]] * 1987:&nbsp;[[Shinichi Morishita|Morishita]] * 1988:&nbsp;[[Oscar (nogometaš, 1954)|Oscar]] * 1989:&nbsp;[[Kazushi Kimura|Kimura]] * 1990–1991:&nbsp;[[Ruy Ramos|Ramos]] * 1992–1993:&nbsp;[[Kazuyoshi Miura|Miura]] * 1994:&nbsp;[[Luiz Carlos Pereira|Pereira]] * 1995:&nbsp;[[Dragan Stojković|Stojković]] * 1996:&nbsp;[[Yoshikatsu Kawaguchi|Kawaguchi]] * 1997:&nbsp;[[Hidetoshi Nakata|Nakata]] * 1998:&nbsp;[[Masashi Nakayama|Nakayama]] * 1999:&nbsp;[[Masaaki Sawanobori|Sawanobori]] * 2000:&nbsp;[[Shunsuke Nakamura|S. Nakamura]] * 2001:&nbsp;[[Atsushi Yanagisawa|Yanagisawa]] * 2002:&nbsp;[[Toshiya Fujita|Fujita]] * 2003:&nbsp;[[Tatsuhiko Kubo|Kubo]] * 2004:&nbsp;[[Yuji Nakazawa|Nakazawa]] * 2005:&nbsp;[[Clemerson de Araújo Soares|Araújo]] * 2006:&nbsp;[[Marcus Tulio Tanaka|Tulio]] * 2007:&nbsp;[[Keita Suzuki|Suzuki]] * 2008:&nbsp;[[Yasuhito Endō|Endō]] * 2009:&nbsp;[[Mitsuo Ogasawara|Ogasawara]] * 2010:&nbsp;[[Keisuke Honda|Honda]] * 2011:&nbsp;[[Homare Sawa|Sawa]] * 2012:&nbsp;[[Hisato Satō|Satō]] * 2013:&nbsp;[[Shunsuke Nakamura|S. Nakamura]] * 2014:&nbsp;[[Yasuhito Endō|Endō]] * 2015:&nbsp;[[Yoshito Ōkubo|Ōkubo]] * 2016:&nbsp;[[Kengo Nakamura|K. Nakamura]] * 2017:&nbsp;[[Yu Kobayashi (nogometaš)|Kobayashi]] * 2018:&nbsp;[[Yuya Osako|Osako]] * 2019:&nbsp;[[Teruhito Nakagawa|Nakagawa]] * 2020:&nbsp;[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] * 2021:&nbsp;[[Leandro Damião|Damião]] * 2022:&nbsp;[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] * 2023:&nbsp;[[Yuya Osako|Osako]] * 2024:&nbsp;[[Yoshinori Muto|Muto]] }}<includeonly> [[Kategorija:Japanski nogometaš godine]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> l9ivydt9pjzkwi9yfdapm7onv9ggtbg 10 426141 3847023 3608320 2026-05-16T20:48:15Z KWiki 9400 3847023 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji strijelci Afričkog kupa nacija | naslov = [[:Kategorija:Najbolji strijelci Afričkog kupa nacija|Najbolji strijelci]] [[Afrički kup nacija|Afričkog kupa nacija]] | naslovstil = background-color:gold; color:black; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 1957:&nbsp;[[Ad-Diba]] * 1959:&nbsp;[[Mahmoud El-Gohary|El-Gohary]] * 1962:&nbsp;[[Mengistu Worku|Worku]] / [[Badawi Abdel Fattah|Fattah]] * 1963:&nbsp;[[Hassan El-Shazly|El-Shazly]] * 1965:&nbsp;[[Ben Acheampong|Acheampong]] / [[Osei Kofi|Kofi]] / [[Eustache Manglé|Manglé]] * 1968–1970:&nbsp;[[Laurent Pokou|Pokou]] * 1972:&nbsp;[[Fantamady Keita|F. Keita]] * 1974:&nbsp;[[Ndaye Mulamba|Mulamba]] * 1976:&nbsp;[[Mamadou Aliou Keita|M. Keita]] * 1978:&nbsp;[[Opoku Afriyie|Afriyie]] / [[Segun Odegbami|Odegbami]] / [[Phillip Omondi|Omondi]] * 1980:&nbsp;[[Khaled Labied|Labied]] / [[Segun Odegbami|Odegbami]] * 1982:&nbsp;[[George Alhassan|Alhassan]] * 1984:&nbsp;[[Taher Abouzeid|Abouzeid]] * 1986:&nbsp;[[Roger Milla|Milla]] * 1988:&nbsp;[[Roger Milla|Milla]] / [[Lakhdar Belloumi|Belloumi]] / [[Abdoulaye Traoré (nogometaš, 1967)|Traoré]] / [[Gamal Abdel-Hameed|Abdel-Hameed]] * 1990:&nbsp;[[Djamel Menad|Menad]] * {{nowrap|1992–1994:&nbsp;[[Rashidi Yekini|Yekini]]}} * 1996:&nbsp;[[Kalusha Bwalya|Bwalya]] * 1998:&nbsp;[[Hossam Hassan|Hassan]] / [[Benni McCarthy|McCarthy]] * 2000:&nbsp;[[Shaun Bartlett|Bartlett]] * 2002:&nbsp;[[Patrick M'Boma|M'Boma]] / [[Salomon Olembé|Olembé]] / [[Julius Aghahowa|Aghahowa]] * 2004:&nbsp;[[Patrick M'Boma|M'Boma]] / [[Frédéric Kanouté|Kanouté]] / [[Jay-Jay Okocha|Okocha]] / [[Francileudo Santos|Santos]] * 2006–2008:&nbsp;[[Samuel Eto'o|Eto'o]] * 2010:&nbsp;[[Mohamed Nagy|Nagy]] * 2012:&nbsp;[[Manucho]] / [[Didier Drogba|Drogba]] / [[Pierre-Emerick Aubameyang|Aubameyang]] / [[Cheick Diabaté (nogometaš)|Diabaté]] / [[Houssine Kharja|Kharja]] / [[Christopher Katongo|Katongo]] / [[Emmanuel Mayuka|Mayuka]] * 2013:&nbsp;[[Emmanuel Emenike|Emenike]] / [[Mubarak Wakaso|Wakaso]] * 2015:&nbsp;[[Ahmed Akaïchi|Akaïchi]] / [[André Ayew|Ayew]] i [[Javier Balboa|Balboa]] / [[Thievy Bifouma|Bifouma]] / [[Dieumerci Mbokani|Mbokani]] * 2017:&nbsp;[[Junior Kabananga|Kabananga]] * 2019:&nbsp;[[Odion Ighalo|Ighalo]] * 2021:&nbsp;[[Vincent Aboubakar|Aboubakar]] * 2023:&nbsp;[[Emilio Nsue|Nsue]] * 2025:&nbsp;[[Brahim Díaz|Brahim]] }}<includeonly> [[Kategorija:Najbolji strijelci Afričkog kupa nacija]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni Afričkog kupa nacija u nogometu]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 9kewa01favzfgau06uuh4hb1v2zs6wu 10 428602 3847015 3678063 2026-05-16T20:33:15Z KWiki 9400 3847015 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Češki nogometaš godine |naslov = [[Češki nogometaš godine|<span style="color:white;">Češki nogometaš godine</span>]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: #D7141A; color: white; border:1px solid #11457E; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1993:&nbsp;[[Petr Kouba|Kouba]] * 1994:&nbsp;[[Pavel Kuka|Kuka]] * 1995:&nbsp;[[Radek Drulák|Drulák]] * 1996:&nbsp;[[Karel Poborský|Poborský]] / [[Patrik Berger|Berger]] * 1997:&nbsp;[[Jiří Němec|Němec]] * 1998:&nbsp;[[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] * 1999:&nbsp;[[Jan Koller|Koller]] * 2000:&nbsp;[[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] * 2001–2002:&nbsp;[[Tomáš Rosický|Rosický]] * 2003–2004:&nbsp;[[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] * 2005:&nbsp;[[Petr Čech|Čech]] * 2006:&nbsp;[[Tomáš Rosický|Rosický]] * 2007:&nbsp;[[Marek Jankulovski|Jankulovski]] * 2008–2013:&nbsp;[[Petr Čech|Čech]] * 2014:&nbsp;[[David Lafata|Lafata]] * 2015–2016:&nbsp;[[Petr Čech|Čech]] * 2017:&nbsp;[[Vladimir Darida|Darida]] * 2018:&nbsp;[[Tomáš Vaclík|Vaclík]] * 2019–2020:&nbsp;[[Tomáš Souček|Souček]] * 2021–2022:&nbsp;[[Patrik Schick|Schick]] * 2023–2024:&nbsp;[[Tomáš Souček|Souček]] * 2025:&nbsp;[[Pavel Šulc|Šulc]] }} <noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Češki nogometaš godine]] </noinclude> 3vtcwn4ixnfn2vkt2ojbrygp79en0xm 0 430593 3847170 3791918 2026-05-17T10:40:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847170 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Mihael I | Slika = Byzantine co-emperor.jpg | Otac = [[Teofilakt Rangabe]] | Djeca = [[Teofilakt (sin Mihaela I)|Teofilakt]]<br/>[[Ignacije Carigradski]] | Nasljeđivanje = [[Spisak bizantijskih careva|Car Bizantijskog carstva]] | Vladavina = 2. oktobar 811. - 22. juni 813. | Prethodnik = [[Staurakije]] | Nasljednik = [[Leon V Armenac]] | Datum rođenja = 770. | Datum smrti = 11. januar 844. (u 74. godini) | Mjesto smrti = [[Kinalijada]], [[Bizantijsko carstvo]] | Mjesto sahrane = [[Samostan Satiros]] }} '''Mihael I Rangabe''' ([[Grčki jezik|grčki]] Μιχαῆλ A' Ῥαγγαβέ, ''Mikhaēl I Rhangabe''; 770. - 11. januar 844.) bio je [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski]] car od 811. do 813. godine.<ref>Treadgold, W. ''A History of the Byzantine State and Society'', Stanford University Press.</ref> Kao sin admirala [[Teofilakt Rangabe|Teofilakta Rangabea]], Mihael je oženio [[Prokopija|Prokopiju]], kćerku [[Nikefor I|cara Nikefora I]]. Došao je na bizantijsko prijestolje nakon abdikacije Prokopijinog brata cara [[Staurakije|Staurakija]].<ref>{{Cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/BYZANTIUM.htm#_Toc359578625 |title=''FAMILY of NIKEFOROS'' |access-date=31. 5. 2017 |archive-date=19. 7. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060719101019/http://fmg.ac/Projects/MedLands/BYZANTIUM.htm#_Toc359578625 |url-status=dead }}</ref> == Život == Kako bi zadobio veću naklonost, Mihael je obilno darivao vojsku i [[Pravoslavlje|Crkvu]]. Nakon šta je zadobio naklonost sveštenika, Mihael je počeo da progoni [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoklaste]] (protivnici izrade ikona). God. 812, Mihael je počeo pregovore s Francima te je prepoznao [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] kao cara. [[Venecija]] je ponovo postala dio [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]]. Nakon šta je abdicirao u korist [[Leon V Armenac|Leona V Armenca]], Mihael je postao monah '''Atanazije''' (''Athanasios'') te je umro na ostrvu zvanom [[Kınalıjada|Kınalijada]]. == Djeca == Djeca Mihaela I: *[[Teofilakt (sin Mihaela I)|Teofilakt]], očev suvladar *Staurakije (o. 793 – 813) *Sveti [[Ignacije Carigradski]], [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]] [[Konstantinopolj]]a *Gorgona – redovnica *Teofano – redovnica == Reference == {{Refspisak}} {{s-start}} {{S-hou|||||}} |- | width="30%" align="center" | Prethodnik:<br />'''[[Staurakije]]''' | width="40%" align="center" | '''[[Spisak rimskih i bizantskih carica|Car Bizantijskog carstva]]''' | width="30%" align="center" | Nasljednik:<br />'''[[Leon V Armenac]]''' {{s-end}} {{Rimski carevi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bizantijski carevi u 9. vijeku]] [[Kategorija:Umrli 844.]] [[Kategorija:Nikeforova dinastija]] 58ufhxvdtx7sqsz521jceqnjelpl7l0 0 431771 3847156 3510305 2026-05-17T10:09:49Z ~2026-29627-46 181456 Kapacitet sam izmjenio jer je neispravan 3847156 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''NK Ingram Duboki Potok''' | Puno ime = Nogometni klub Ingram<br/>Duboki Potok | Grb = | Nadimak = | Osnovan = [[1962.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Duboki Potok (Srebrenik)|Duboki Potok]]<br>[[Srebrenik]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBiH]] | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prva liga TK]] | Stadion = [[Stadion Bijelo polje|Bijelo polje]]<ref>{{Cite web |url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/i-ovdje-se-zivi-fudbal-stadioni-u-drugoj-ligi-fbih---sjever/183281/s4 |title=Stadion Bijelo polje |work=sportsport.ba |access-date=9. 8. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | Kapacitet = 300 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 14. mjesto <small>(Druga liga FBiH - Sjever)</small> | Prethodna sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FF0000 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF| }} '''Nogometni klub Ingram Duboki Potok''' je nogometni klub iz [[Srebrenik]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prvoj liga TK]], četvrtom rangu nogometnog sistema u Bosni i Hercegovini. Tradicionalne boje kluba su crvena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Bijelo polje|Bijelo polje]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.co.uk/nk-ingram-duboki-potok/startseite/verein/30291 NK Ingram Duboki Potok] na transfermarkt.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Ingram]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1962.]] [[Kategorija:Sport u Srebreniku]] aurw6t2w7evmy9k4nh8emmxhoilas1a 3847157 3847156 2026-05-17T10:10:14Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-29627-46|~2026-29627-46]] ([[User talk:~2026-29627-46|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3510305 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''NK Ingram Duboki Potok''' | Puno ime = Nogometni klub Ingram<br/>Duboki Potok | Grb = | Nadimak = | Osnovan = [[1962.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Duboki Potok (Srebrenik)|Duboki Potok]]<br>[[Srebrenik]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBiH]] | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prva liga TK]] | Stadion = [[Stadion Bijelo polje|Bijelo polje]]<ref>{{Cite web |url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/i-ovdje-se-zivi-fudbal-stadioni-u-drugoj-ligi-fbih---sjever/183281/s4 |title=Stadion Bijelo polje |work=sportsport.ba |access-date=9. 8. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | Kapacitet = 100 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 14. mjesto <small>(Druga liga FBiH - Sjever)</small> | Prethodna sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FF0000 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | }} '''Nogometni klub Ingram Duboki Potok''' je nogometni klub iz [[Srebrenik]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prvoj liga TK]], četvrtom rangu nogometnog sistema u Bosni i Hercegovini. Tradicionalne boje kluba su crvena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Bijelo polje|Bijelo polje]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.co.uk/nk-ingram-duboki-potok/startseite/verein/30291 NK Ingram Duboki Potok] na transfermarkt.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Ingram]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1962.]] [[Kategorija:Sport u Srebreniku]] ioxwz4ftomcxbny5tcwc5x30zfnlvs5 0 436878 3847098 3506223 2026-05-17T04:13:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847098 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država na takmičenju | IAAF = MAR | atletski_savez = [[Atletski savez Maroka]] | godina = 2017. | datum_početka = 4. august | datum_završetka = 13. august | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u atletici | link_ka_takmičenju = | lokacija_dativ = [[London]]u, [[UK]] | sportovi = | discipline = 8 | takmičenja = | takmičari = 15 | takmičari_muškarci = 12 | takmičari_žene = 3 | službenici = | zlato = 0 | srebro = 1 | bronza = 0 | plasman = 32 | početna_godina = 1983 | učešća = auto | također_pogledajte = | veb-sajt = {{URL|frma.ma}} }} '''[[Maroko]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] u [[London]]u od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je 15. sportista u osam disciplina.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/country/all |title=Spisak atletičara i atletičarki učesnika SPA 2017. |work=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref> [[Soufiane El Bakkali]] u disciplini [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 3000 m s preprekama (muškarci)|3000 m s preprekama]] osvojio je bronzanu i jedinu medalju za Maroko na SPA 2017. == Medalje == {|class=wikitable style=font-size:90% width=60% !Medalja !Takmičar !Disciplina !Datum |- |{{silver medal}} |[[Soufiane El Bakkali]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 3000 m s preprekama (muškarci)|3000 m s preprekama (M)]] |8. august |} == Rezultati == === Muškarci === ;Trkačke discipline {| class="wikitable" style="font-size:90%" |- !rowspan=2|Atletičar !rowspan=2|Disciplina !colspan=2|Kvalifikacije !colspan=2|Polufinale !colspan=2|Finale !rowspan=2|{{Tooltip|<nowiki>Ref.</nowiki>|Reference}} |- |-style="font-size:95%" !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} |- |-align=center |style=text-align:left|[[Abdelati El Guesse]] |style=text-align:left rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 800 m (muškarci)|800 metara]] |1:46.74 |23. |colspan=4 rowspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |rowspan=2|<ref>{{cite web |title=800 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-800-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Mostafa Smaili]] |1:47.50 |31. |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Brahim Akachab]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 1500 m (muškarci)|1500 metara]] |{{AthAbbr|DNS}} |– |colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=1500 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=1500 Metres Men − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=1500 Metres Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017 |archive-date=14. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170814100511/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-f----.RS6.pdf |url-status=dead }}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Fouad Elkaam]] |3:39.33 |7. '''{{AthAbbr|q}}''' |3:38.64 |5. '''{{AthAbbr|Q}}''' |3:37.72 |11. |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Abdalaati Iguider]] |3:46.03 |27. '''{{AthAbbr|Q}}''' |3:40.76 |17. |colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Soufiyan Bouqantar]] |style=text-align:left rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 5000 m (muškarci)|5000 metara]] |13:30.78 |21. |colspan=2 rowspan=2 {{n/a}} |colspan=2 rowspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |rowspan=2|<ref>{{cite web |title=5000 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017 |archive-date=3. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170903140535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-M-h----.RS6.pdf |url-status=dead }}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Brahim Kaazouzi]] |{{AthAbbr|DNF}} |– |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Mohamed Reda El Aaraby]] |style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - maraton (muškarci)|Maraton]] |colspan=4 {{n/a}} |2:17.50 |30. |<ref>{{cite web |title=Marathon Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-MAR-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Soufiane El Bakkali]]''' |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 3000 m s preprekama (muškarci)|3000 m s preprekama]] |8:22.60 |5. '''{{AthAbbr|Q}}''' |colspan=2 rowspan=3{{n/a}} |8:14.49 |{{silver2}} |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=3000 Metres Steeplechase Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-3KSC-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=3000 Metres Steeplechase Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-3KSC-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Hicham Sigueni]] |8:44.74 |36. |colspan=2 rowspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Mohamed Tindouft]] |8:40.99 |34. |- |} ;Tehničke discipline {|class=wikitable style="font-size:90%" |- !rowspan=2|Atletičar !rowspan=2|Disciplina !colspan=2|Kvalifikacije !colspan=2|Finale !rowspan=2|{{Tooltip|<nowiki>Ref.</nowiki>|Reference}} |- |-style="font-size:95%" !Rezultat ({{tooltip|m|Metar}}) !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat ({{tooltip|m|Metar}}) !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} |- |-align=center |style=text-align:left| [[Yahya Berrabah]] |style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - skok u dalj (muškarci)|Skok u dalj]] |7,49 |28. |colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |<ref>{{cite web |title=Long Jump Men − Qualification − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-LJ-M-q----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref> |- |} === Žene === ;Trkačke discipline {| class="wikitable" style="font-size:90%" |- !rowspan=2|Atletičarka !rowspan=2|Disciplina !colspan=2|Kvalifikacije !colspan=2|Polufinale !colspan=2|Finale !rowspan=2|{{Tooltip|<nowiki>Ref.</nowiki>|Reference}} |- |-style="font-size:95%" !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} |- |-align=center |style=text-align:left|[[Malika Akkaoui]] |style=text-align:left rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 1500 m (žene)|1500 metara]] |4:09.05 |28. '''{{AthAbbr|Q}}''' |4:05.73 |11. '''{{AthAbbr|Q}}''' |4:05.87 |10. |rowspan=2|<ref>{{cite web |title=1500 Metres Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=1500 Metres Women − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-W-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=1500 Metres Women − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017 |archive-date=9. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809091713/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-W-f----.RS6.pdf |url-status=dead }}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Rababe Arafi]] |4:03.67 |11. '''{{AthAbbr|Q}}''' |4:05.75 |12. '''{{AthAbbr|q}}''' |4:04.35 |8. |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Fadwa Sidi Madane]] |style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 3000 m s preprekama (žene)|3000 m s preprekama]] |9:40.61 |18. |colspan=2 {{n/a}} |colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirala}} |<ref>{{cite web |title=3,000 Metres Steeplechase Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-3KSC-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=13. 11. 2017}}</ref> |- |} == Također pogledajte == * [[Maroko na svjetskim prvenstvima u atletici]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.iaaf.org Zvanični sajt Međunarodnog atletskog saveza] * [http://www.frma.ma Zvanični sajt atletskog saveza Maroka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171109062052/http://www.frma.ma/ |date=9. 11. 2017 }} {{Države na SP u atletici 2017.}} [[Kategorija:Države na SP u atletici 2017.]] [[Kategorija:Maroko na SP u atletici|2017]] 4wkej4yshlc1p8mxpbxwxf50kr2ar9d 0 437388 3847105 3501235 2026-05-17T05:52:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država na takmičenju | IAAF = MRI | atletski_savez = [[Atletski savez Mauricijusa]] | godina = 2017. | datum_početka = 4. august | datum_završetka = 13. august | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u atletici | link_ka_takmičenju = | lokacija_dativ = [[London]]u, [[UK]] | sportovi = | discipline = 1 | takmičenja = | takmičari = 1 | takmičari_muškarci = 1 | takmičari_žene = | službenici = | zlato = 0 | srebro = 0 | bronza = 0 | plasman = | početna_godina = 1983 | učešća = auto | također_pogledajte = | veb-sajt = {{URL|maa.mu}} }} '''[[Mauricijus]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] u [[London]]u od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je jedan atletičar.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/country/all |title=Spisak atletičara i atletičarki učesnika SPA 2017. |work=IAAF.org |access-date=22. 11. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-MAR-M-f----.SL2.pdf?v=-1525323540 |title=2017 World Championships in Athletics – Men's marathon |work=IAAF.org |access-date=22. 11. 2017}}</ref> == Rezultati == === Muškarci === ;Trkačke discipline {| class="wikitable" style="font-size:90%" |- !rowspan=2|Atletičar !rowspan=2|Disciplina !colspan=2|Finale !rowspan=2|{{Tooltip|<nowiki>Ref.</nowiki>|Reference}} |- |-style="font-size:95%" !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} |- |-align=center |style=text-align:left|[[David Carver (atletičar)|David Carver]] |style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - maraton (muškarci)|Maraton]] |2:25.45 '''{{AthAbbr|SB}}''' |61. |<ref>{{cite web |title=Marathon Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-MAR-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=22. 11. 2017}}</ref> |- |} == Također pogledajte == * [[Mauricijus na svjetskim prvenstvima u atletici]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.iaaf.org Zvanični sajt Međunarodnog atletskog saveza] * [http://www.maa.mu Zvanični sajt atletskog saveza Mauricijusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171106221240/http://www.maa.mu/ |date=6. 11. 2017 }} {{Države na SP u atletici 2017.}} [[Kategorija:Države na SP u atletici 2017.]] [[Kategorija:Mauricijus na SP u atletici|2017]] dcjswid3189oobwf51t9szxn2886p87 10 451807 3846996 3686671 2026-05-16T19:31:16Z KWiki 9400 3846996 wikitext text/x-wiki {{Navkutija sa sklopivim grupama | ime = Hrvatska na Eurosongu | naslov = [[Hrvatska na Eurosongu]] | slika = | podaciklasa = hlist | grupa1 = Učešća | podaci1 = * [[Hrvatska na Eurosongu 1993.|1993]] * [[Hrvatska na Eurosongu 1994.|1994]] * [[Hrvatska na Eurosongu 1995.|1995]] * [[Hrvatska na Eurosongu 1996.|1996]] * [[Hrvatska na Eurosongu 1997.|1997]] * [[Hrvatska na Eurosongu 1998.|1998]] * [[Hrvatska na Eurosongu 1999.|1999]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2000.|2000]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2001.|2001]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2002.|2002]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2003.|2003]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2004.|2004]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2005.|2005]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2006.|2006]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2007.|2007]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2008.|2008]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2009.|2009]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2010.|2010]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2011.|2011]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2012.|2012]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2013.|2013]] * <s>[[Eurosong 2014.|2014]]</s> * <s>[[Eurosong 2015.|2015]]</s> * [[Hrvatska na Eurosongu 2016.|2016]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2017.|2017]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2018.|2018]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2019.|2019]] * <s>[[Eurosong 2020.|2020]]</s> * [[Hrvatska na Eurosongu 2021.|2021]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2022.|2022]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2023.|2023]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2024.|2024]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2025.|2025]] * [[Hrvatska na Eurosongu 2026.|2026.]] | grupa2 = Izvođači | podaci2 = {{Navkutija podgrupa | grupa2 = 1990-e | podaci2 = * [[Putokazi|Put]] * [[Tony Cetinski]] * [[Magazin (grupa)|Magazin]] i [[Lidija Horvat-Dunjko]] * [[Maja Blagdan]] * [[E.N.I.]] * [[Danijela Martinović|Danijela]] * [[Doris Dragović]] | grupa3 = 2000-e | podaci3 = * [[Goran Karan]] * [[Vanna]] * [[Vesna Pisarović]] * [[Claudia Beni]] * [[Ivan Mikulić]] * [[Boris Novković]] ft. [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|LADO]] * [[Severina]] * [[Dragonfly (grupa)|Dragonfly]] ft. [[Dado Topić]] * [[Kraljevi ulice|Kraljevi ulice i 75 Cents]] * [[Igor Cukrov]] ft. [[Andrea Šušnjara|Andrea]] | grupa4 = 2010-e | podaci4 = * [[Feminnem]] * [[Daria Kinzer|Daria]] * [[Nina Badrić]] * [[Klapa s mora]] * <s>2014</s> * <s>2015</s> * [[Nina Kraljić]] * [[Jacques Houdek]] * [[Franka Batelić]] * [[Roko Blažević]] | grupa5 = 2020-e | podaci5 = * <s>[[Damir Kedžo]]</s> * [[Albina Grčić|Albina]] * [[Mia Dimšić]] * [[Let 3]] * [[Baby Lasagna]] * [[Marko Bošnjak]] * [[Lelek (grupa)|Lelek]] }} | grupa3 = Pjesme | podaci3 = {{Navkutija podgrupa | stanje = uncollapsed | grupa1 = 1990-e | podaci1 = * "[[Don't Ever Cry]]" * "[[Nek' ti bude ljubav sva]]" * "[[Nostalgija]]" * "[[Sveta ljubav]]" * "[[Probudi me]]" * "[[Neka mi ne svane]]" * "[[Marija Magdalena (pjesma)|Marija Magdalena]]" | grupa2 = 2000-e | podaci2 = * "[[Kad zaspu anđeli]]" * "[[Strings of My Heart]]" * "[[Everything I Want]]" * "[[Više nisam tvoja]]" * "[[You Are the Only One (Ivan Mikulić)|You Are the Only One]]" * "[[Vukovi umiru sami]]" * "[[Moja štikla]]" * "[[Vjerujem u ljubav (Dragonfly)|Vjerujem u ljubav]]" * "[[Romanca (Kraljevi ulice)|Romanca]]" * "[[Lijepa Tena]]" | grupa3 = 2010-e | podaci3 = * "[[Lako je sve]]" * "[[Celebrate (Daria Kinzer)|Celebrate]]" * "[[Nebo (Nina Badrić)|Nebo]]" * "[[Mižerja]]" * <s>2014</s> * <s>2015</s> * "[[Lighthouse (Nina Kraljić)|Lighthouse]]" * "[[My Friend (Jacques Houdek)|My Friend]]" * "[[Crazy (Franka Batelić)|Crazy]]" * "[[The Dream (Roko Blažević)|The Dream]]" | grupa4 = 2020-e | podaci4 = * <s>"[[Divlji vjetre]]"</s> * "[[Tick-Tock (Albina)|Tick-Tock]]" * "[[Guilty Pleasure (Mia Dimšić)|Guilty Pleasure]]" * "[[Mama ŠČ!]]" * "[[Rim Tim Tagi Dim]]" * "[[Poison Cake]]" * "[[Andromeda (Lelek)|Andromeda]]" }} }}<noinclude> {{sklopiva opcija}} [[Kategorija:Šabloni za Eurosong po državama|Hrvatska]] </noinclude> 8mkp5etlql1lfvtsln77m69g5pdfy0g 10 452556 3847037 3678093 2026-05-16T21:14:10Z KWiki 9400 3847037 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Trener godine - World Soccer |naslov = [[World Soccer#Dobitnici nagrade|Trener godine]] (''World Soccer'') |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1982:&nbsp;[[Enzo Bearzot|Bearzot]] * 1983:&nbsp;[[Sepp Piontek|Piontek]] * 1984:&nbsp;[[Michel Hidalgo|Hidalgo]] * 1985:&nbsp;[[Terry Venables|Venables]] * 1986:&nbsp;[[Guy Thys|Thys]] * 1987:&nbsp;[[Johan Cruijff|Cruijff]] * 1988:&nbsp;[[Rinus Michels|Michels]] * 1989:&nbsp;[[Arrigo Sacchi|Sacchi]] * 1990:&nbsp;[[Franz Beckenbauer|Beckenbauer]] * 1991:&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] * 1992:&nbsp;[[Richard Møller Nielsen|Nielsen]] * 1993:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 1994:&nbsp;[[Carlos Alberto Parreira|Parreira]] * 1995:&nbsp;[[Louis van Gaal|Van Gaal]] * 1996:&nbsp;[[Berti Vogts|Vogts]] * 1997:&nbsp;[[Ottmar Hitzfeld|Hitzfeld]] * 1998:&nbsp;[[Arsène Wenger|Wenger]] * 1999:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2000:&nbsp;[[Dino Zoff|Zoff]] * 2001:&nbsp;[[Gérard Houllier|Houllier]] * 2002:&nbsp;[[Guus Hiddink|Hiddink]] * 2003:&nbsp;[[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * {{nowrap|2004–2005:&nbsp;[[José Mourinho|Mourinho]]}} * 2006:&nbsp;[[Marcello Lippi|Lippi]] * 2007–2008:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2009:&nbsp;[[Pep Guardiola|Guardiola]] * 2010:&nbsp;[[José Mourinho|Mourinho]] * 2011:&nbsp;[[Pep Guardiola|Guardiola]] * 2012:&nbsp;[[Vicente del Bosque|Del Bosque]] * 2013:&nbsp;[[Jupp Heynckes|Heynckes]] * 2014:&nbsp;[[Joachim Löw|Löw]] * 2015:&nbsp;[[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enrique]] * 2016:&nbsp;[[Claudio Ranieri|Ranieri]] * 2017:&nbsp;[[Zinédine Zidane|Zidane]] * 2018:&nbsp;[[Didier Deschamps|Deschamps]] * 2019:&nbsp;[[Jürgen Klopp|Klopp]] * 2020:&nbsp;[[Hansi Flick|Flick]] * 2021:&nbsp;[[Roberto Mancini|Mancini]] * 2022:&nbsp;[[Lionel Scaloni|Scaloni]] * 2023:&nbsp;[[Pep Guardiola|Guardiola]] * 2024:&nbsp;[[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * 2025:&nbsp;[[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enrique]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 4uhrxr1e4teqmuw5hgzmnoniu37v5w9 0 452611 3847127 3845552 2026-05-17T09:02:22Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3847127 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = pojedinačno | godina = 2019 | slika = Hanna_Öberg_2017.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Hanna Öberg, švedska biatlonka, pobjednica u pojedinačnoj utrci | mjesto = [[Östersund]], {{ZID|Švedska}} | datum = 12. marta 2019. | broj_učesnika = 93 | broj_zemalja = 30 | broj_ekipa = | zlato = Hanna Öberg | zlato_NOK = SWE | srebro = Lisa Vittozzi | srebro_NOK = ITA | bronza = Justine Braisaz | bronza_NOK = FRA | godina_p = 2017 | spol = žene | godina_s = 2020 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 15&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2019.]] u ženskoj konkurenciji održala se [[12. mart]]a 2019. u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Östersund]]u.<ref>{{Cite web |url=http://www.2019ostersund.se/en/program/ |title=Program |access-date=14. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412034604/https://www.2019ostersund.se/en/program/ |archive-date=12. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref><ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWIN/BT_C51A_1.0.pdf Startna lista]</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 15:30.<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWIN/BT_C73A_1.0.pdf Zvanični rezultati]</ref><BR>(<small>Sva vremena početka utrka su po lokalnom vremenu ([[UTC]]+1)</small>) {|class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || 30 || align=left| {{flagathlete|[[Hanna Öberg]]|ŠVE}} || 43:10.4 || 0 (0+0+0+0) || |- | {{silver2}} || 56 || align=left| {{flagathlete|[[Lisa Vittozzi]]|ITA}} || 43:34.0 || 0 (0+0+0+0) || {{sort|+0:23.6|+23.6}} |- | {{bronze3}} || 71 || align=left| {{flagathlete|[[Justine Braisaz]]|FRA}} || 43:42.9 || 1 (0+0+1+0) || {{sort|+0:32.5|+32.5}} |- | 4 || 28 || align=left| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}} || 43:49.9 || 1 (0+0+1+0) || {{sort|+0:39.5|+39.5}} |- | 5 || 4 || align=left| {{flagathlete|[[Paulína Fialková]]|SLK}} || 43:55.9 || 1 (0+0+0+1) || {{sort|+0:45.5|+45.5}} |- | 6 || 51 || align=left| {{flagathlete|[[Mona Brorsson]]|ŠVE}} || 44:00.3 || 1 (1+0+0+0) || {{sort|+0:49.9|+49.9}} |- | 7 || 47 || align=left| {{flagathlete|[[Lisa Hauser]]|AUT}} || 44:04.1 || 0 (0+0+0+0) || {{sort|+0:53.7|+53.7}} |- | 8 || 44 || align=left| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}} || 44:17.1 || 2 (0+2+0+0) || +1:06.7 |- | 9 || 78 || align=left| {{flagathlete|[[Selina Gasparin]]|ŠVI}} || 45:09.9 || 1 (0+1+0+0) || +1:59.5 |- | 10 || 57 || align=left| {{flagathlete|[[Anastasija Merkušina]]|UKR}} || 45:15.0 || 1 (0+0+0+1) || +2:04.6 |- | 11 || 27 || align=left| {{flagathlete|[[Lena Häcki]]|ŠVI}} || 45:30.6 || 2 (1+1+0+0) || +2:20.2 |- | 12 || 81 || align=left| {{flagathlete|[[Julija Džima]]|UKR}} || 45:39.0 || 0 (0+0+0+0) || +2:28.6 |- | 13 || 61 || align=left| {{flagathlete|[[Veronika Vítková]]|ČEŠ}} || 45:40.9 || 1 (1+0+0+0) || +2:30.5 |- | 14 || 2 || align=left| {{flagathlete|[[Julija Žuravok]]|UKR}} || 45:43.9 || 0 (0+0+0+0) || +2:33.5 |- | 15 || 25 || align=left| {{flagathlete|[[Linn Persson]]|ŠVE}} || 45:45.1 || 2 (0+1+0+1) || +2:34.7 |- | 16 || 95 || align=left| {{flagathlete|[[Larisa Kukljina]]|RUS}} || 46:04.1 || 1 (1+0+0+0) || +2:53.7 |- | 17 || 5 || align=left| {{flagathlete|[[Jekaterina Jurlova-Percht]]|RUS}} || 46:11.7 || 3 (1+1+0+1) || +3:01.3 |- | 18 || 26 || align=left| {{flagathlete|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]|NOR}} || 46:15.2 || 3 (1+1+1+0) || +3:04.8 |- | 19 || 53 || align=left| {{flagathlete|[[Vanessa Hinz]]|NJE}} || 46:16.8 || 2 (0+1+1+0) || +3:06.4 |- | 20 || 42 || align=left| {{flagathlete|[[Célia Aymonier]]|FRA}} || 46:23.9 || 4 (1+2+1+0) || +3:13.5 |- | 21 || 48 || align=left| {{flagathlete|[[Elisa Gasparin]]|ŠVI}} || 46:25.1 || 2 (0+0+1+1) || +3:14.7 |- | 22 || 93 || align=left| {{flagathlete|[[Emma Nilsson]]|ŠVE}} || 46:26.2 || 1 (0+0+1+0) || +3:15.8 |- | 23 || 20 || align=left| {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} || 46:36.4 || 4 (0+1+2+1) || +3:26.0 |- | 24 || 8 || align=left| {{flagathlete|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|FRA}} || 46:47.7 || 4 (1+1+0+2) || +3:37.3 |- | 25 || 45 || align=left| {{flagathlete|[[Tuuli Tomingas]]|EST}} || 46:48.8 || 2 (0+1+1+0) || +3:38.4 |- | 26 || 74 || align=left| {{flagathlete|[[Emma Lunder]]|KAN}} || 46:50.0 || 2 (2+0+0+0) || +3:39.6 |- | 27 || 24 || align=left| {{flagathlete|[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]]|CHN}} || 46:50.6 || 1 (1+0+0+0) || +3:40.2 |- | 28 || 17 || align=left| {{flagathlete|[[Johanna Talihärm]]|EST}} || 47:02.5 || 2 (0+1+0+1) || +3:52.1 |- | 29 || 10 || align=left| {{flagathlete|[[Synnøve Solemdal]]|NOR}} || 47:03.3 || 2 (0+1+0+1) || +3:52.9 |- | 30 || 31 || align=left| {{flagathlete|[[Susan Dunklee]]|SAD}} || 47:05.5 || 3 (0+1+1+1) || +3:55.1 |- | 31 || 9 || align=left| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}} || 47:15.0 || 3 (1+0+1+1) || +4:04.6 |- | 32 || 80 || align=left| {{flagathlete|[[Joanne Reid]]|SAD}} || 47:22.1 || 3 (0+2+0+1) || +4:11.7 |- | 33 || 64 || align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlana Mironova]]|RUS}} || 47:26.4 || 5 (1+1+1+2) || +4:16.0 |- | 34 || 22 || align=left| {{flagathlete|[[Fuyuko Tachizaki]]|JAP}} || 47:28.5 || 3 (0+0+2+1) || +4:18.1 |- | 35 || 66 || align=left| {{flagathlete|[[Christina Rieder]]|AUT}} || 47:31.9 || 1 (0+0+1+0) || +4:21.5 |- | 36 || 92 || align=left| {{flagathlete|[[Valentina Semerenko]]|UKR}} || 47:32.6 || 3 (0+0+1+2) || +4:22.2 |- | 37 || 34 || align=left| {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} || 47:32.7 || 5 (2+0+1+2) || +4:22.3 |- | 38 || 21 || align=left| {{flagathlete|[[Franziska Preuß]]|NJE}} || 47:37.4 || 4 (0+2+1+1) || +4:27.0 |- | 39 || 32 || align=left| {{flagathlete|[[Monika Hojnisz]]|POL}} || 47:42.9 || 3 (1+1+1+0) || +4:32.5 |- | 40 || 50 || align=left| {{flagathlete|[[Tang Jialin]]|KIN}} || 47:56.2 || 1 (0+0+0+1) || +4:45.8 |- | 41 || 79 || align=left| {{flagathlete|[[Meng Fanqi]]|KIN}} || 47:56.7 || 1 (0+1+0+0) || +4:46.3 |- | 42 || 68 || align=left| {{flagathlete|[[Eva Puskarčíková]]|ČEŠ}} || 48:03.8 || 3 (0+1+1+1) || +4:53.4 |- | 43 || 15 || align=left| {{flagathlete|[[Markéta Davidová]]|ČEŠ}} || 48:08.6 || 5 (0+2+1+2) || +4:58.2 |- | 44 || 33 || align=left| {{flagathlete|[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]]|KAZ}} || 48:11.2 || 3 (1+1+0+1) || +5:00.8 |- | 45 || 13 || align=left| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}} || 48:16.5 || 5 (1+3+0+1) || +5:06.1 |- | 46 || 77 || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Kručinkina]]|BLR}} || 48:16.7 || 4 (1+2+1+0) || +5:06.3 |- | 47 || 29 || align=left| {{flagathlete|[[Terézia Poliaková]]|SVK}} || 48:21.7 || 2 (1+0+0+1) || +5:11.3 |- | 48 || 62 || align=left| {{flagathlete|[[Kamila Żuk]]|POL}} || 48:26.3 || 4 (0+1+2+1) || +5:15.9 |- | 49 || 12 || align=left| {{flagathlete|[[Anaïs Chevalier]]|FRA}} || 48:26.9 || 4 (1+1+0+2) || +5:16.5 |- | 50 || 43 || align=left| {{flagathlete|[[Irina Kručinkina]]|BLR}} || 48:42.1 || 4 (0+2+1+1) || +5:31.7 |- | 51 || 14 || align=left| {{flagathlete|[[Ana Frolina]]|KOR}} || 48:42.7 || 3 (1+1+0+1) || +5:32.3 |- | 52 || 16 || align=left| {{flagathlete|[[Baiba Bendika]]|LAT}} || 48:46.5 || 4 (0+1+0+3) || +5:36.1 |- | 53 || 19 || align=left| {{flagathlete|[[Clare Egan]]|SAD}} || 48:47.2 || 5 (1+0+1+3) || +5:36.8 |- | 54 || 52 || align=left| {{flagathlete|[[Danijela Kadeva]]|BUL}} || 48:47.6 || 3 (1+2+0+0) || +5:37.2 |- | 55 || 89 || align=left| {{flagathlete|[[Jessica Jislová]]|ČEŠ}} || 48:49.7 || 4 (2+1+0+1) || +5:39.3 |- | 56 || 87 || align=left| {{flagathlete|[[Suvi Minkkinen]]|FIN}} || 49:12.5 || 2 (0+1+0+1) || +6:02.1 |- | 57 || 3 || align=left| {{flagathlete|[[Julia Schwaiger]]|AUT}} || 49:14.8 || 4 (1+2+1+0) || +6:04.4 |- | 58 || 7 || align=left| {{flagathlete|[[Anastasija Kuzmina]]|SLK}} || 49:19.1 || 7 (4+1+1+1) || +6:08.7 |- | 59 || 76 || align=left| {{flagathlete|[[Regina Oja]]|EST}} || 49:31.5 || 4 (1+0+2+1) || +6:21.1 |- | 60 || 49 || align=left| {{flagathlete|[[Uljana Kajiševa]]|RUS}} || 49:53.4 || 6 (1+0+3+2) || +6:43.0 |- | 61 || 11 || align=left| {{flagathlete|[[Alexia Runggaldier]]|ITA}} || 50:05.4 || 3 (0+1+1+1) || +6:55.0 |- | 62 || 1 || align=left| {{flagathlete|[[Irina Krjuko]]|BJE}} || 50:18.1 || 6 (2+2+1+1) || +7:07.7 |- | 63 || 18 || align=left| {{flagathlete|[[Rosanna Crawford]]|KAN}} || 50:24.9 || 4 (1+3+0+0) || +7:14.5 |- | 64 || 58 || align=left| {{flagathlete|[[Sarah Beaudry]]|KAN}} || 50:25.4 || 4 (0+1+0+3) || +7:15.0 |- | 65 || 69 || align=left| {{flagathlete|[[Anna Magnusson]]|ŠVE}} || 50:27.8 || 5 (1+2+2+0) || +7:17.4 |- | 66 || 75 || align=left| {{flagathlete|[[Yurie Tanaka]]|JAP}} || 50:29.2 || 3 (2+0+0+1) || +7:18.8 |- | 67 || 84 || align=left| {{flagathlete|[[Kinga Zbylut]]|POL}} || 50:41.9 || 5 (1+1+0+3) || +7:31.5 |- | 68 || 82 || align=left| {{flagathlete|[[Emilija Jordanova]]|BUL}} || 50:44.2 || 4 (1+1+0+2) || +7:33.8 |- | 69 || 60 || align=left| {{flagathlete|[[Nicole Gontier]]|ITA}} || 50:47.2 || 7 (2+2+1+2) || +7:36.8 |- | 70 || 23 || align=left| {{flagathlete|[[Ivona Fialková]]|SVK}} || 50:52.8 || 6 (2+1+1+2) || +7:42.4 |- | 71 || 37 || align=left| {{flagathlete|[[Jelisaveta Belčenko]]|KAZ}} || 50:54.3 || 4 (0+1+0+3) ||+7:43.9 |- | 72 || 90 || align=left| {{flagathlete|[[Desislava Stojanova]]|BUG}} || 50:56.5 || 4 (0+2+0+2) || +7:46.1 |- | 73 || 85 || align=left| {{flagathlete|[[Karolina Pitoń]]|POL}} || 51:02.7 || 4 (0+2+2+0) || +7:52.3 |- | 74 || 41 || align=left| {{flagathlete|[[Venla Lehtonen]]|FIN}} || 51:15.1 || 6 (2+2+0+2) || +8:04.7 |- | 75 || 88 || align=left| {{flagathlete|[[Megan Bankes]]|KAN}} || 51:22.1 || 5 (1+1+2+1) || +8:11.7 |- | 76 || 65 || align=left| {{flagathlete|[[Gabrielė Leščinskaitė]]|LIT}} || 51:30.8 || 3 (0+2+0+1) || +8:20.4 |- | 77 || 39 || align=left| {{flagathlete|[[Ko Eun-jung]]|KOR}} || 51:44.5 || 2 (0+1+0+1) || +8:34.1 |- | 78 || 72 || align=left| {{flagathlete|[[Laura Toivanen]]|FIN}} || 51:54.7 || 5 (0+1+1+3) || +8:44.3 |- | 79 || 70 || align=left| {{flagathlete|[[Kim Seon-su]]|KOR}} || 51:55.7 || 4 (1+1+1+1) || +8:45.3 |- | 80 || 40 || align=left| {{flagathlete|[[Natalija Kočergina]]|LTU}} || 52:15.5 || 6 (2+0+2+2) || +9:05.1 |- | 81 || 73 || align=left| {{flagathlete|[[Polona Klemenčič]]|SLO}} || 52:42.2 || 6 (1+3+1+1) || +9:31.8 |- | 82 || 46 || align=left| {{flagathlete|[[Nika Blaženić]]|HRV}} || 52:50.8 || 6 (3+1+1+1) || +9:40.4 |- | 83 || 38 || align=left| {{flagathlete|[[Urška Poje]]|SLO}} || 53:06.2 || 5 (0+2+2+1) || +9:55.8 |- | 84 || 35 || align=left| {{flagathlete|[[Sari Maeda (biatlonka)|Sari Maeda]]|JAP}} || 53:19.9 || 8 (3+1+3+1) || {{sort|+9:59.0|+10:09.5}} |- | 85 || 6 || align=left| {{flagathlete|[[Dinara Alimbekava]]|BJE}} || 53:22.7 || 8 (4+2+2+0) || {{sort|+9:59.1|+10:12.3}} |- | 86 || 94 || align=left| {{flagathlete|[[Ana Jesipionok]]|LIT}} || 54:22.8 || 1 (0+0+0+1) || {{sort|+9:59.2|+11:12.4}} |- | 87 || 59 || align=left| {{flagathlete|[[Jillian Colebourn]]|AUS}} || 54:24.6 || 4 (1+1+0+2) || {{sort|+9:59.3|+11:14.2}} |- | 88 || 83 || align=left| {{flagathlete|[[Anika Kožica]]|HRV}} || 54:26.2 || 5 (2+1+0+2) || {{sort|+9:59.4|+11:15.8}} |- | 89 || 91 || align=left| {{flagathlete|[[Ljudmila Ahatova]]|KAZ}} || 54:30.0 || 6 (0+2+2+2) || {{sort|+9:59.5|+11:19.6}} |- | 90 || 36 || align=left| {{flagathlete|[[Enikő Márton]]|RUM}} || 54:36.8 || 3 (1+1+0+1) || {{sort|+9:59.6|+11:26.4}} |- | 91 || 86 || align=left| {{flagathlete|[[Lea Einfalt]]|SLO}} || 54:58.7 || 8 (2+3+1+2) || {{sort|+9:59.7|+11:48.3}} |- | 92 || 54 || align=left| {{flagathlete|[[Rieke De Maeyer]]|BEL}} || 55:46.0 || 4 (0+1+0+3) || {{sort|+9:59.8|+12:35.6}} |- | 93 || 55 || align=left| {{flagathlete|[[Maria Tsakiri (biatlonka)|Maria Tsakiri]]|GRČ}} || 57:00.6 || 6 (1+0+4+1) || {{sort|+9:59.9|+13:50.2}} |- | rowspan=2|{{hs|94}} || 63 || align=left| {{flagathlete|[[Anastasija Kondratjeva]]|KAZ}} || colspan=3 rowspan=2|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |- |- | 67 || align=left| {{flagathlete|[[Ala Hiljenko]]|MOL}} |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.]] d127g4ijn6xzgro0iz9qx96ndrkand6 3847135 3847127 2026-05-17T09:15:01Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3847135 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = pojedinačno | godina = 2019 | slika = Hanna_Öberg_2017.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Hanna Öberg, švedska biatlonka, pobjednica u pojedinačnoj utrci | mjesto = [[Östersund]], {{ZID|Švedska}} | datum = 12. marta 2019. | broj_učesnika = 93 | broj_zemalja = 30 | broj_ekipa = | zlato = Hanna Öberg | zlato_NOK = SWE | srebro = Lisa Vittozzi | srebro_NOK = ITA | bronza = Justine Braisaz | bronza_NOK = FRA | godina_p = 2017 | spol = žene | godina_s = 2020 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 15&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2019.]] u ženskoj konkurenciji održala se [[12. mart]]a 2019. u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Östersund]]u.<ref>{{Cite web |url=http://www.2019ostersund.se/en/program/ |title=Program |access-date=14. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412034604/https://www.2019ostersund.se/en/program/ |archive-date=12. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref><ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWIN/BT_C51A_1.0.pdf Startna lista]</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 15:30.<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWIN/BT_C73A_1.0.pdf Zvanični rezultati]</ref><BR>(<small>Sva vremena početka utrka su po lokalnom vremenu ([[UTC]]+1)</small>) {|class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || 30 || align=left| {{flagathlete|[[Hanna Öberg]]|ŠVE}} || 43:10.4 || 0 (0+0+0+0) || |- | {{silver2}} || 56 || align=left| {{flagathlete|[[Lisa Vittozzi]]|ITA}} || 43:34.0 || 0 (0+0+0+0) || {{sort|+0:23.6|+23.6}} |- | {{bronze3}} || 71 || align=left| {{flagathlete|[[Justine Braisaz]]|FRA}} || 43:42.9 || 1 (0+0+1+0) || {{sort|+0:32.5|+32.5}} |- | 4 || 28 || align=left| {{flagathlete|[[Laura Dahlmeier]]|NJE}} || 43:49.9 || 1 (0+0+1+0) || {{sort|+0:39.5|+39.5}} |- | 5 || 4 || align=left| {{flagathlete|[[Paulína Fialková]]|SLK}} || 43:55.9 || 1 (0+0+0+1) || {{sort|+0:45.5|+45.5}} |- | 6 || 51 || align=left| {{flagathlete|[[Mona Brorsson]]|ŠVE}} || 44:00.3 || 1 (1+0+0+0) || {{sort|+0:49.9|+49.9}} |- | 7 || 47 || align=left| {{flagathlete|[[Lisa Hauser]]|AUT}} || 44:04.1 || 0 (0+0+0+0) || {{sort|+0:53.7|+53.7}} |- | 8 || 44 || align=left| {{flagathlete|[[Dorothea Wierer]]|ITA}} || 44:17.1 || 2 (0+2+0+0) || +1:06.7 |- | 9 || 78 || align=left| {{flagathlete|[[Selina Gasparin]]|ŠVI}} || 45:09.9 || 1 (0+1+0+0) || +1:59.5 |- | 10 || 57 || align=left| {{flagathlete|[[Anastasija Merkušina]]|UKR}} || 45:15.0 || 1 (0+0+0+1) || +2:04.6 |- | 11 || 27 || align=left| {{flagathlete|[[Lena Häcki]]|ŠVI}} || 45:30.6 || 2 (1+1+0+0) || +2:20.2 |- | 12 || 81 || align=left| {{flagathlete|[[Julija Džima]]|UKR}} || 45:39.0 || 0 (0+0+0+0) || +2:28.6 |- | 13 || 61 || align=left| {{flagathlete|[[Veronika Vítková]]|ČEŠ}} || 45:40.9 || 1 (1+0+0+0) || +2:30.5 |- | 14 || 2 || align=left| {{flagathlete|[[Julija Žuravok]]|UKR}} || 45:43.9 || 0 (0+0+0+0) || +2:33.5 |- | 15 || 25 || align=left| {{flagathlete|[[Linn Persson]]|ŠVE}} || 45:45.1 || 2 (0+1+0+1) || +2:34.7 |- | 16 || 95 || align=left| {{flagathlete|[[Larisa Kukljina]]|RUS}} || 46:04.1 || 1 (1+0+0+0) || +2:53.7 |- | 17 || 5 || align=left| {{flagathlete|[[Jekaterina Jurlova-Percht]]|RUS}} || 46:11.7 || 3 (1+1+0+1) || +3:01.3 |- | 18 || 26 || align=left| {{flagathlete|[[Ingrid Landmark Tandrevold]]|NOR}} || 46:15.2 || 3 (1+1+1+0) || +3:04.8 |- | 19 || 53 || align=left| {{flagathlete|[[Vanessa Hinz]]|NJE}} || 46:16.8 || 2 (0+1+1+0) || +3:06.4 |- | 20 || 42 || align=left| {{flagathlete|[[Célia Aymonier]]|FRA}} || 46:23.9 || 4 (1+2+1+0) || +3:13.5 |- | 21 || 48 || align=left| {{flagathlete|[[Elisa Gasparin]]|ŠVI}} || 46:25.1 || 2 (0+0+1+1) || +3:14.7 |- | 22 || 93 || align=left| {{flagathlete|[[Emma Nilsson]]|ŠVE}} || 46:26.2 || 1 (0+0+1+0) || +3:15.8 |- | 23 || 20 || align=left| {{flagathlete|[[Marte Olsbu Røiseland]]|NOR}} || 46:36.4 || 4 (0+1+2+1) || +3:26.0 |- | 24 || 8 || align=left| {{flagathlete|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]|FRA}} || 46:47.7 || 4 (1+1+0+2) || +3:37.3 |- | 25 || 45 || align=left| {{flagathlete|[[Tuuli Tomingas]]|EST}} || 46:48.8 || 2 (0+1+1+0) || +3:38.4 |- | 26 || 74 || align=left| {{flagathlete|[[Emma Lunder]]|KAN}} || 46:50.0 || 2 (2+0+0+0) || +3:39.6 |- | 27 || 24 || align=left| {{flagathlete|[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]]|CHN}} || 46:50.6 || 1 (1+0+0+0) || +3:40.2 |- | 28 || 17 || align=left| {{flagathlete|[[Johanna Talihärm]]|EST}} || 47:02.5 || 2 (0+1+0+1) || +3:52.1 |- | 29 || 10 || align=left| {{flagathlete|[[Synnøve Solemdal]]|NOR}} || 47:03.3 || 2 (0+1+0+1) || +3:52.9 |- | 30 || 31 || align=left| {{flagathlete|[[Susan Dunklee]]|SAD}} || 47:05.5 || 3 (0+1+1+1) || +3:55.1 |- | 31 || 9 || align=left| {{flagathlete|[[Franziska Hildebrand]]|NJE}} || 47:15.0 || 3 (1+0+1+1) || +4:04.6 |- | 32 || 80 || align=left| {{flagathlete|[[Joanne Reid]]|SAD}} || 47:22.1 || 3 (0+2+0+1) || +4:11.7 |- | 33 || 64 || align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlana Mironova]]|RUS}} || 47:26.4 || 5 (1+1+1+2) || +4:16.0 |- | 34 || 22 || align=left| {{flagathlete|[[Fuyuko Tachizaki]]|JAP}} || 47:28.5 || 3 (0+0+2+1) || +4:18.1 |- | 35 || 66 || align=left| {{flagathlete|[[Christina Rieder]]|AUT}} || 47:31.9 || 1 (0+0+1+0) || +4:21.5 |- | 36 || 92 || align=left| {{flagathlete|[[Valentina Semerenko]]|UKR}} || 47:32.6 || 3 (0+0+1+2) || +4:22.2 |- | 37 || 34 || align=left| {{flagathlete|[[Tiril Eckhoff]]|NOR}} || 47:32.7 || 5 (2+0+1+2) || +4:22.3 |- | 38 || 21 || align=left| {{flagathlete|[[Franziska Preuß]]|NJE}} || 47:37.4 || 4 (0+2+1+1) || +4:27.0 |- | 39 || 32 || align=left| {{flagathlete|[[Monika Hojnisz]]|POL}} || 47:42.9 || 3 (1+1+1+0) || +4:32.5 |- | 40 || 50 || align=left| {{flagathlete|[[Tang Jialin]]|KIN}} || 47:56.2 || 1 (0+0+0+1) || +4:45.8 |- | 41 || 79 || align=left| {{flagathlete|[[Meng Fanqi]]|KIN}} || 47:56.7 || 1 (0+1+0+0) || +4:46.3 |- | 42 || 68 || align=left| {{flagathlete|[[Eva Puskarčíková]]|ČEŠ}} || 48:03.8 || 3 (0+1+1+1) || +4:53.4 |- | 43 || 15 || align=left| {{flagathlete|[[Markéta Davidová]]|ČEŠ}} || 48:08.6 || 5 (0+2+1+2) || +4:58.2 |- | 44 || 33 || align=left| {{flagathlete|[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]]|KAZ}} || 48:11.2 || 3 (1+1+0+1) || +5:00.8 |- | 45 || 13 || align=left| {{flagathlete|[[Kaisa Mäkäräinen]]|FIN}} || 48:16.5 || 5 (1+3+0+1) || +5:06.1 |- | 46 || 77 || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Kručinkina]]|BLR}} || 48:16.7 || 4 (1+2+1+0) || +5:06.3 |- | 47 || 29 || align=left| {{flagathlete|[[Terézia Poliaková]]|SVK}} || 48:21.7 || 2 (1+0+0+1) || +5:11.3 |- | 48 || 62 || align=left| {{flagathlete|[[Kamila Żuk]]|POL}} || 48:26.3 || 4 (0+1+2+1) || +5:15.9 |- | 49 || 12 || align=left| {{flagathlete|[[Anaïs Chevalier]]|FRA}} || 48:26.9 || 4 (1+1+0+2) || +5:16.5 |- | 50 || 43 || align=left| {{flagathlete|[[Irina Kručinkina]]|BLR}} || 48:42.1 || 4 (0+2+1+1) || +5:31.7 |- | 51 || 14 || align=left| {{flagathlete|[[Ana Frolina]]|KOR}} || 48:42.7 || 3 (1+1+0+1) || +5:32.3 |- | 52 || 16 || align=left| {{flagathlete|[[Baiba Bendika]]|LAT}} || 48:46.5 || 4 (0+1+0+3) || +5:36.1 |- | 53 || 19 || align=left| {{flagathlete|[[Clare Egan]]|SAD}} || 48:47.2 || 5 (1+0+1+3) || +5:36.8 |- | 54 || 52 || align=left| {{flagathlete|[[Danijela Kadeva]]|BUL}} || 48:47.6 || 3 (1+2+0+0) || +5:37.2 |- | 55 || 89 || align=left| {{flagathlete|[[Jessica Jislová]]|ČEŠ}} || 48:49.7 || 4 (2+1+0+1) || +5:39.3 |- | 56 || 87 || align=left| {{flagathlete|[[Suvi Minkkinen]]|FIN}} || 49:12.5 || 2 (0+1+0+1) || +6:02.1 |- | 57 || 3 || align=left| {{flagathlete|[[Julia Schwaiger]]|AUT}} || 49:14.8 || 4 (1+2+1+0) || +6:04.4 |- | 58 || 7 || align=left| {{flagathlete|[[Anastasija Kuzmina]]|SLK}} || 49:19.1 || 7 (4+1+1+1) || +6:08.7 |- | 59 || 76 || align=left| {{flagathlete|[[Regina Oja]]|EST}} || 49:31.5 || 4 (1+0+2+1) || +6:21.1 |- | 60 || 49 || align=left| {{flagathlete|[[Uljana Kajiševa]]|RUS}} || 49:53.4 || 6 (1+0+3+2) || +6:43.0 |- | 61 || 11 || align=left| {{flagathlete|[[Alexia Runggaldier]]|ITA}} || 50:05.4 || 3 (0+1+1+1) || +6:55.0 |- | 62 || 1 || align=left| {{flagathlete|[[Irina Krjuko]]|BJE}} || 50:18.1 || 6 (2+2+1+1) || +7:07.7 |- | 63 || 18 || align=left| {{flagathlete|[[Rosanna Crawford]]|KAN}} || 50:24.9 || 4 (1+3+0+0) || +7:14.5 |- | 64 || 58 || align=left| {{flagathlete|[[Sarah Beaudry]]|KAN}} || 50:25.4 || 4 (0+1+0+3) || +7:15.0 |- | 65 || 69 || align=left| {{flagathlete|[[Anna Magnusson]]|ŠVE}} || 50:27.8 || 5 (1+2+2+0) || +7:17.4 |- | 66 || 75 || align=left| {{flagathlete|[[Yurie Tanaka]]|JAP}} || 50:29.2 || 3 (2+0+0+1) || +7:18.8 |- | 67 || 84 || align=left| {{flagathlete|[[Kinga Zbylut]]|POL}} || 50:41.9 || 5 (1+1+0+3) || +7:31.5 |- | 68 || 82 || align=left| {{flagathlete|[[Emilija Jordanova]]|BUL}} || 50:44.2 || 4 (1+1+0+2) || +7:33.8 |- | 69 || 60 || align=left| {{flagathlete|[[Nicole Gontier]]|ITA}} || 50:47.2 || 7 (2+2+1+2) || +7:36.8 |- | 70 || 23 || align=left| {{flagathlete|[[Ivona Fialková]]|SVK}} || 50:52.8 || 6 (2+1+1+2) || +7:42.4 |- | 71 || 37 || align=left| {{flagathlete|[[Jelisaveta Bjeljčenko]]|KAZ}} || 50:54.3 || 4 (0+1+0+3) ||+7:43.9 |- | 72 || 90 || align=left| {{flagathlete|[[Desislava Stojanova]]|BUG}} || 50:56.5 || 4 (0+2+0+2) || +7:46.1 |- | 73 || 85 || align=left| {{flagathlete|[[Karolina Pitoń]]|POL}} || 51:02.7 || 4 (0+2+2+0) || +7:52.3 |- | 74 || 41 || align=left| {{flagathlete|[[Venla Lehtonen]]|FIN}} || 51:15.1 || 6 (2+2+0+2) || +8:04.7 |- | 75 || 88 || align=left| {{flagathlete|[[Megan Bankes]]|KAN}} || 51:22.1 || 5 (1+1+2+1) || +8:11.7 |- | 76 || 65 || align=left| {{flagathlete|[[Gabrielė Leščinskaitė]]|LIT}} || 51:30.8 || 3 (0+2+0+1) || +8:20.4 |- | 77 || 39 || align=left| {{flagathlete|[[Ko Eun-jung]]|KOR}} || 51:44.5 || 2 (0+1+0+1) || +8:34.1 |- | 78 || 72 || align=left| {{flagathlete|[[Laura Toivanen]]|FIN}} || 51:54.7 || 5 (0+1+1+3) || +8:44.3 |- | 79 || 70 || align=left| {{flagathlete|[[Kim Seon-su]]|KOR}} || 51:55.7 || 4 (1+1+1+1) || +8:45.3 |- | 80 || 40 || align=left| {{flagathlete|[[Natalija Kočergina]]|LTU}} || 52:15.5 || 6 (2+0+2+2) || +9:05.1 |- | 81 || 73 || align=left| {{flagathlete|[[Polona Klemenčič]]|SLO}} || 52:42.2 || 6 (1+3+1+1) || +9:31.8 |- | 82 || 46 || align=left| {{flagathlete|[[Nika Blaženić]]|HRV}} || 52:50.8 || 6 (3+1+1+1) || +9:40.4 |- | 83 || 38 || align=left| {{flagathlete|[[Urška Poje]]|SLO}} || 53:06.2 || 5 (0+2+2+1) || +9:55.8 |- | 84 || 35 || align=left| {{flagathlete|[[Sari Maeda (biatlonka)|Sari Maeda]]|JAP}} || 53:19.9 || 8 (3+1+3+1) || {{sort|+9:59.0|+10:09.5}} |- | 85 || 6 || align=left| {{flagathlete|[[Dinara Alimbekava]]|BJE}} || 53:22.7 || 8 (4+2+2+0) || {{sort|+9:59.1|+10:12.3}} |- | 86 || 94 || align=left| {{flagathlete|[[Ana Jesipionok]]|LIT}} || 54:22.8 || 1 (0+0+0+1) || {{sort|+9:59.2|+11:12.4}} |- | 87 || 59 || align=left| {{flagathlete|[[Jillian Colebourn]]|AUS}} || 54:24.6 || 4 (1+1+0+2) || {{sort|+9:59.3|+11:14.2}} |- | 88 || 83 || align=left| {{flagathlete|[[Anika Kožica]]|HRV}} || 54:26.2 || 5 (2+1+0+2) || {{sort|+9:59.4|+11:15.8}} |- | 89 || 91 || align=left| {{flagathlete|[[Ljudmila Ahatova]]|KAZ}} || 54:30.0 || 6 (0+2+2+2) || {{sort|+9:59.5|+11:19.6}} |- | 90 || 36 || align=left| {{flagathlete|[[Enikő Márton]]|RUM}} || 54:36.8 || 3 (1+1+0+1) || {{sort|+9:59.6|+11:26.4}} |- | 91 || 86 || align=left| {{flagathlete|[[Lea Einfalt]]|SLO}} || 54:58.7 || 8 (2+3+1+2) || {{sort|+9:59.7|+11:48.3}} |- | 92 || 54 || align=left| {{flagathlete|[[Rieke De Maeyer]]|BEL}} || 55:46.0 || 4 (0+1+0+3) || {{sort|+9:59.8|+12:35.6}} |- | 93 || 55 || align=left| {{flagathlete|[[Maria Tsakiri (biatlonka)|Maria Tsakiri]]|GRČ}} || 57:00.6 || 6 (1+0+4+1) || {{sort|+9:59.9|+13:50.2}} |- | rowspan=2|{{hs|94}} || 63 || align=left| {{flagathlete|[[Anastasija Kondratjeva]]|KAZ}} || colspan=3 rowspan=2|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |- |- | 67 || align=left| {{flagathlete|[[Ala Hiljenko]]|MOL}} |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.]] dyua0ksovfhpj9pglv7lwzv44zsmikw 0 452652 3847102 3837446 2026-05-17T05:06:37Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3847102 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = štafeta | godina = 2019 | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | mjesto = [[Östersund]], {{ZID|Švedska}} | datum = 16. marta 2019. | broj_učesnika = 92 | broj_zemalja = 23 | broj_ekipa = 23 | zlato = Synnøve Solemdal | zlato_2 = Ingrid Landmark Tandrevold | zlato_3 = Tiril Eckhoff | zlato_4 = Marte Olsbu Røiseland | zlato_NOK = NOR | srebro = Linn Persson | srebro_2 = Mona Brorsson | srebro_3 = Anna Magnusson | srebro_4 = Hanna Öberg | srebro_NOK = ŠVE | bronza = Anastasija Merkušina | bronza_2 = Vita Semerenko | bronza_3 = Julija Džima | bronza_4 = Valentina Semerenko | bronza_NOK = UKR | godina_p = 2017 | spol = žene | godina_s = 2020 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|ženskoj štafeti]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2019]], održala se se [[16. mart]]a 2019. u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Östersund]]u.<ref>{{Cite web |url=http://www.2019ostersund.se/en/program/ |title=Program |access-date=17. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412034604/https://www.2019ostersund.se/en/program/ |archive-date=12. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref><ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C51B2_1.1.pdf Startna lista]</ref> ==Rezultati== Početak utrke je bio u 13:15 po lokalnom vremenu ([[CET]]).<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C73C_1.0.pdf Zvanični rezultati]</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Startni<br>broj!! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || 3 || align=left|{{flagcountry|NOR}}<br><small>[[Synnøve Solemdal]]<br>[[Ingrid Landmark Tandrevold]]<br>[[Tiril Eckhoff]]<br>[[Marte Olsbu Røiseland]]</small> || '''1:12:00.1'''<br>17:46.8<br>17:46.8<br>18:31.9<br>17:48.8 || '''0+5 1+3'''<br>0+2 0+0<br>0+0 0+0<br>0+2 1+3<br>0+1 0+0 || |- | {{silver2}} || 5 || align=left|{{flagcountry|SWE}}<br><small>[[Linn Persson]]<br>[[Mona Brorsson]]<br>[[Anna Magnusson]]<br>[[Hanna Öberg]]</small> || '''1:12:24.4'''<br>17:27.0<br>18:08.4<br>17:52.8<br>18:56.2 || '''0+2 0+4'''<br>0+0 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 0+0<br>0+2 0+3 || {{sort|+0:24.3|+24.3}} |- | {{bronze3}} || 10 || align=left|{{flagcountry|UKR}}<br><small>[[Anastasija Merkušina]]<br>[[Vita Semerenko]]<br>[[Julija Džima]]<br>[[Valentina Semerenko]]</small> || '''1:12:35.2'''<br>17:18.7<br>18:10.1<br>18:39.3<br>18:27.1 || '''0+2 0+3'''<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1 || {{sort|+0:35.1|+35.1}} |- | 4 || 1 || align=left|{{flagcountry|GER}}<br><small>[[Vanessa Hinz]]<br>[[Franziska Hildebrand]]<br>[[Denise Herrmann]]<br>[[Laura Dahlmeier]]</small> || '''1:12:35.7'''<br>18:02.8<br>18:47.6<br>17:41.3<br>18:04.0 || '''0+8 1+6'''<br>0+1 1+3<br>0+3 0+1<br>0+2 0+2<br>0+2 0+0 || {{sort|+0:35.6|+35.6}} |- | 5 || 4 || align=left|{{flagcountry|RUS}}<br><small>[[Jevgenija Pavlova]]<br>[[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlana Mironova]]<br>[[Uljana Kajiševa]]<br>[[Jekaterina Jurlova-Percht]]</small> || '''1:12:43.7'''<br>17:37.2<br>18:46.1<br>18:04.6<br>18:15.8 || '''0+4 0+8'''<br>0+0 0+2<br>0+3 0+3<br>0+1 0+0<br>0+0 0+3 || {{sort|+0:43.6|+43.6}} |- | 6 || 15 || align=left|{{flagcountry|SVK}}<br><small>[[Ivona Fialková]]<br>[[Terézia Poliaková]]<br>[[Anastasija Kuzmina]]<br>[[Paulína Fialková]]</small> || '''1:12:53.2'''<br>17:43.2<br>19:20.8<br>17:42.1<br>18:07.1 || '''0+5 0+4'''<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1<br>0+2 0+1<br>0+2 0+0 || {{sort|+0:53.1|+53.1}} |- | 7 || 19 || align=left|{{flagcountry|POL}}<br><small>[[Kinga Zbylut]]<br>[[Monika Hojnisz]]<br>[[Magdalena Gwizdoń]]<br>[[Kamila Żuk]]</small> || '''1:13:47.2'''<br>18:17.4<br>18:18.8<br>18:45.8<br>18:25.2 || '''0+4 0+5'''<br>0+2 0+3<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+1 0+0 || +1:47.1 |- | 8 || 2 || align=left|{{flagcountry|FRA}}<br><small>[[Anaïs Chevalier]]<br>[[Célia Aymonier]]<br>[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]<br>[[Justine Braisaz]]</small> || '''1:13:57.5'''<br>18:06.6<br>19:40.0<br>17:54.4<br>18:16.5 || '''0+1 3+5'''<br>0+0 0+2<br>0+0 3+3<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0 || +1:57.4 |- | 9 || 11 || align=left|{{flagcountry|USA}}<br><small>[[Susan Dunklee]]<br>[[Clare Egan]]<br>[[Joanne Reid]]<br>[[Emily Dreissigacker]]</small> || '''1:14:22.4'''<br>17:23.4<br>17:48.8<br>18:33.2<br>20:37.0 || '''0+0 2+5'''<br>0+0 0+1<br>0+0 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 2+3 || +2:22.3 |- | 10 || 6 || align=left|{{flagcountry|ITA}}<br><small>[[Lisa Vittozzi]]<br>[[Nicole Gontier]]<br>[[Alexia Runggaldier]]<br>[[Federica Sanfilippo]]</small> || '''1:14:33.0'''<br>17:13.3<br>17:59.4<br>20:20.7<br>18:59.6 || '''0+4 1+5'''<br>0+1 0+2<br>0+0 0+0<br>0+0 1+3<br>0+3 0+0 || +2:32.9 |- | 11 || 8 || align=left|{{flagcountry|BLR}}<br><small>[[Dinara Alimbekava]]<br>[[Irina Kručinkina]]<br>[[Jelena Kručinkina]]<br>[[Irina Krjuko]]</small> || '''1:14:33.2'''<br>18:43.1<br>18:48.5<br>18:26.4<br>18:35.2 || '''1+5 0+4'''<br>1+3 0+1<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1 || +2:33.1 |- | 12 || 12 || align=left|{{flagcountry|EST}}<br><small>[[Regina Oja]]<br>[[Tuuli Tomingas]]<br>[[Johanna Talihärm]]<br>[[Meril Beilmann]]</small> || '''1:15:04.7'''<br>17:49.2<br>18:30.8<br>19:12.8<br>19:31.9 || '''0+6 0+5'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+2<br>0+2 0+3<br>0+2 0+0 || +3:04.6 |- | 13 || 9 || align=left|{{flagcountry|SUI}}<br><small>[[Aita Gasparin]]<br>[[Elisa Gasparin]]<br>[[Lena Häcki]]<br>[[Selina Gasparin]]</small> || '''1:15:25.4'''<br>18:29.1<br>18:17.0<br>19:19.1<br>19:20.2 || '''0+6 2+6'''<br>0+2 0+0<br>0+0 0+1<br>0+2 2+3<br>0+2 0+2 || +3:25.3 |- | 14 || 14 || align=left|{{flagcountry|CAN}}<br><small>[[Sarah Beaudry]]<br>[[Emma Lunder]]<br>[[Megan Bankes]]<br>[[Rosanna Crawford]]</small> || '''1:15:40.0'''<br>17:50.5<br>19:22.8<br>19:19.3<br>19:07.4 || '''1+6 0+3'''<br>0+1 0+1<br>1+3 0+0<br>0+2 0+1<br>0+0 0+1 || +3:39.9 |- | 15 || 7 || align=left|{{flagcountry|CZE}}<br><small>[[Eva Puskarčíková]]<br>[[Jessica Jislová]]<br>[[Markéta Davidová]]<br>[[Veronika Vítková]]</small> || '''1:15:52.0'''<br>19:45.1<br>18:19.7<br>19:14.5<br>18:32.7 || '''4+6 0+3'''<br>3+3 0+2<br>0+0 0+0<br>1+3 0+1<br>0+0 0+0 || +3:51.9 |- | 16 || 13 || align=left|{{flagcountry|AUT}}<br><small>[[Lisa Hauser]]<br>[[Julia Schwaiger]]<br>[[Christina Rieder]]<br>[[Katharina Innerhofer]]</small> || '''1:16:17.2'''<br>17:50.8<br>19:53.0<br>19:30.9<br>19:02.5 || '''0+5 1+7'''<br>0+0 0+2<br>0+1 1+3<br>0+2 0+0<br>0+2 0+2 || +4:17.1 |- | 17 || 16 || align=left|{{flagcountry|CHN}}<br><small>[[Tang Jialin]]<br>[[Chu Yuanmeng]]<br>[[Meng Fanqi]]<br>[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]]</small> || '''1:16:31.7'''<br>17:53.2<br>20:02.0<br>19:14.6<br>19:21.9 || '''1+4 0+3'''<br>0+0 0+0<br>1+3 0+1<br>0+0 0+0<br>0+1 0+2 || +4:31.6 |- | 18 || 23 || align=left|{{flagcountry|KAZ}}<br><small>[[Galina Višnjevska-Šeporenko]]<br>[[Jelisaveta Bjeljčenko]]<br>[[Ljudmila Ahatova]]<br>[[Anastasija Kondratjeva]]</small> || '''1:17:35.8'''<br>17:55.2<br>19:16.8<br>19:54.0<br>20:29.8 || '''0+5 0+3'''<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0<br>0+1 0+2<br>0+3 0+1 || +5:35.7 |- | 19 || 18 || align=left|{{flagcountry|JPN}}<br><small>[[Fuyuko Tachizaki]]<br>[[Sari Furuya|Sari Maeda]]<br>[[Yurie Tanaka]]<br>[[Asuka Hachisuka]]</small> || '''1:17:43.3'''<br>18:10.2<br>19:04.4<br>19:59.8<br>20:28.9 || '''0+5 0+6'''<br>0+1 0+2<br>0+0 0+2<br>0+3 0+1<br>0+1 0+1 || +5:43.2 |- | 20 || 17 || align=left|{{flagcountry|BUL}}<br><small>[[Daniela Kadeva]]<br>[[Desislava Stojanova]]<br>[[Milena Todorova]]<br>[[Emilija Jordanova]]</small> || valign=top|'''{{sort|2|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>18:20.3<br>20:14.8<br>20:19.9 || valign=top|'''2+7 0+5'''<br>0+1 0+2<br>2+3 0+0<br>0+3 0+3 || rowspan=4|{{hs|+9:59.9}} |- | 21 || 20 || align=left|{{flagcountry|KOR}}<br><small>[[Ana Frolina]]<br>[[Kim Seon-su]]<br>[[Ko Eun-jung]]<br>[[Park Ji-ae]]</small> || valign=top|'''{{sort|3|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>17:54.0<br>20:46.1 || valign=top|'''0+4 0+1'''<br>0+0 0+0<br>0+2 0+1<br>0+2 0+0 |- | 22 || 21 || align=left|{{flagcountry|FIN}}<br><small>[[Suvi Minkkinen]]<br>[[Venla Lehtonen]]<br>[[Sanna Markkanen]]<br>[[Laura Toivanen]]</small> || valign=top|'''{{sort|4|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>18:35.3<br>20:13.2 || valign=top|'''0+5 2+9'''<br>0+0 0+3<br>0+3 1+3<br>0+2 1+3 |- | 23 || 22 || align=left|{{flagcountry|SVN}}<br><small>[[Urška Poje]]<br>[[Polona Klemenčič]]<br>[[Lea Einfalt]]<br>[[Nina Zadravec]]</small> || valign=top|'''{{sort|5|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>18:28.2<br>20:37.9 || valign=top|'''3+8 1+6'''<br>0+2 0+0<br>2+3 0+3<br>1+3 1+3 |} == Napomene== <references group="N"/> <references group="lower-alpha"/> ==Reference== {{reference}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.]] 8e9eeymk7umz8kpj3fpyiuoht0bli59 0 453570 3847006 3799339 2026-05-16T19:49:22Z Bosancica by MK 173186 Revidiran cijeli tekst 3847006 wikitext text/x-wiki '''Bosnali Ahmed-agina biblioteka''' bila je [[biblioteka]] i javna predavaonica (dershana) u [[Mostar]]u, osnovana sredinom 17. vijeka kao dio [[vakuf|vakufa]] osmanskog dvorskog [[Aga|age]] Bosnalı Ahmed-age, sina Alijinog.<ref name="Kadric_Fond_Mostar_2024">{{cite journal |last=Kadrić |first=Adnan |last2=Hodžić |first2=Muamer |last3=Mašić |first3=Madžida |date=2024 |title=Bibliotečki fond Ahmed-aginog vakufa u Mostaru iz sredine 17. stoljeća |journal=Bosniaca |issue=29 |pages=140–153 |publisher=Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine |doi=10.37083/bosn.2024.29.140 |url=https://hrcak.srce.hr/file/472188 |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Hodzic_Kadric_2024">{{cite journal |last=Hodžić |first=Muamer |last2=Kadrić |first2=Adnan |date=2024 |title=Neke zanimljivosti iz vakufname kapuage Ahmed-Age Bošnjaka |journal=Čuvari baštine: zbornik radova posvećen prof.dr. Fehimu Nametku |publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu |doi=10.48116/ZB.FN24.159 |url=https://www.academia.edu/126240929/Neke_zanimljivosti_iz_vakufname_kapuage_Ahmed_Age_Bo%C5%A1njaka |access-date=16. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Smatra se jednom od značajnijih bibliotečkih zbirki osmanskog perioda u [[Hercegovina|Hercegovini]].<ref name="Hadziomerovic_Mostar_2025">{{cite journal |last=Hadžiomerović |first=Zlatko |date=2025 |title=Iz mostarske prošlosti (XVII i XVIII stoljeće) |journal=Hercegovina |issue=13–14 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br1314-9.-Zlatko-Hadziomerovic-Iz-Mostarske-proslosti-XVII-i-XVIII-stojece.pdf |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Biblioteka je nastala 1653, kada je Ahmed-aga uvakufio zbirku rukopisnih knjiga za potrebe [[Obrazovanje|obrazovanja]] i javnih predavanja u [[Mostar]]u.<ref>{{Cite journal|date=1972-12-31|title=Muslimanske biblioteke u Mostaru|url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/11|journal=Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke|language=hr|volume=1|issue=1|pages=107–112|issn=2566-3267}}</ref> Ahmed-aga, poznat i kao Darüssaade-aga ili kizlar-aga, bio je osmanski dvorski službenik bosanskog porijekla koji je karijeru započeo kao dvorski paž na sultanovom dvoru u [[Istanbul]]u, a završio kao glavni aga na Enderunu. U [[Historiografija|historiografiji]] se navodi da je stradao 1656. tokom događaja poznatog kao ''Çınar Vakası'' (″Događaj kod platana″). Pokopan je na groblju u kvartu Hajdarpaša u [[Istanbul|Istanbulu]].<ref name="Hodzic_Kadric_2024" /> == Osnivanje i vakuf == [[Vakufnama]] Ahmed-age sačuvana je u arhivu [[Topkapi saraj]]a u [[Istanbul|Istanbulu]] u rukopisnoj knjizi vakufnama. Knjiga sadrži 55 listova, pisanih krupnim [[Osmanski turski jezik|osmansko turskim jezikom]] u devet redova po stranici, a u njoj se nalaze tri vakufname. Prva vakufnama uglavnom sadrži podatke o Ahmed-aginim vakufima u središtu Istanbula, dok druge dvije predstavljaju dopune postojećih vakufa i donose izmjene u načinu i uslovima funkcionisanja vakufskih objekata. Najobimnija je treća vakufnama, datirana u prvoj dekadi mjeseca muharema 1064. po hidžri, odnosno u periodu između 22. novembra i 1. decembra 1653. U dokumentu su navedeni vakufski objekti u Istanbulu i Mostaru, kao i odredbe o upravljanju i funkcioniranju vakufa.<ref name="Kadric_Hodzic_Topkapi_2025">{{cite journal |last=Kadrić |first=Adnan |last2=Hodžić |first2=Muamer |date=2025 |title=Jedan rukopis vakufname visokog dvorskog službenika Ahmed-age Mostarca u Topkapi Saraju |journal=Hercegovina |issue=22–24 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br2224-5.-Adnan-Kadric-Muamer-Hodzic-JEDAN-RUKOPIS-VAKUFNAME-VISOKOG-DVORSKOG-SLUZBENIKA-AHMED-AGE-MOSTARCA-U-TOPKAPI-SARAJU.pdf |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Prema sadržaju vakufname, Ahmed-aga je u Mostaru kupio i uvakufio objekat namijenjen javnim predavanjima iz različitih naučnih oblasti. U dokumentu se ova ustanova naziva dershanom i [[Medresa|medresom]], a prema savremenim istraživanjima predstavljala je vrstu ''buk'a'' medrese, obrazovne ustanove nižeg ranga između [[Osnovna škola|osnovnog]] i [[Srednja škola|srednjeg obrazovanja]].<ref name="Kadric_Fond_Mostar_2024" /> Vakif je odredio da predavanja pohađa trideset mostarskih imama radi stručnog usavršavanja. Predavanja su održavana četiri dana sedmično: subotom, nedjeljom, srijedom i četvrtkom.<ref name="Kadric_Hodzic_Topkapi_2025" /> Za prvog predavača imenovan je mostarski [[muftija]] Hadži Ali-efendija, poznat i kao Ali Kafi-efendija Nevesinjac, učenjak specijalizovan za [[Kur'an|kur’an]]ske i [[hadis]]ke discipline. Nakon njegove smrti 1653. na mjesto [[muderris]]a postavljen je Ali Kešfi-efendija Mostarac.<ref name="Kadric_Hodzic_Topkapi_2025" /> == Bibliotečki fond == Ahmed-aga je za potrebe [[Medresa|medrese]] uvakufio oko 70 rukopisnih kodeksa sa ukupno 79 djela i 30 džuzova [[Kur'an|Kur’an]]a. Za nabavku knjiga izdvojeno je 220.000 akči od ukupno 2.181.760 akči namijenjenih vakufu.<ref name="Kadric_Fond_Mostar_2024" /> Fond biblioteke obuhvatao je djela iz brojnih oblasti, uključujući: * [[Filologija|filologiju]], * leksikografiju, * [[književnost]], * [[historija|historiju]], * [[Zoologija|zoologiju]], * [[Medicina|medicinu]], * [[Logika|logiku]], * [[Pedagogija|pedagogiju]], * [[islamske nauke|islamske vjerske nauke]], * [[Etika|etiku]] i [[tesavuf]].<ref name="Kadric_Fond_Mostar_2024" /> Među djelima su se nalazili komentari Kur’ana, hadiske zbirke, pravna literatura [[Hanefijski mezheb|hanefijske škole]], filozofska i logička djela, kao i poznata književna ostvarenja [[Perzijska književnost|perzijske]] i osmanske književnosti, uključujući djela [[Dželaludin Rumi|Dželaludina Rumija]], [[Saadi Širazi|Saadija Širazija]] i Molla Džamija.<ref name="Hodzic_Kadric_2024" /> Vakufnama detaljno reguliše način korištenja bibliotečkog fonda. Knjige su bile namijenjene prvenstveno [[imam]]ima i polaznicima predavanja, a bilo je zabranjeno njihovo iznošenje na drugo mjesto. Dokument također predviđa sredstva za popravku rukopisa i nabavku novih knjiga.<ref name="Kadric_Fond_Mostar_2024" /> == Bibliotekarstvo == Vakufnama Ahmed-age predstavlja jedan od najstarijih poznatih izvora o organizovanom [[Bibliotekarstvo|bibliotekarstvu]] u [[Mostar|Mostaru]] tokom osmanskog perioda. U dokumentu se izričito spominje funkcija bibliotekara (''hâfız-ı kütüb''), kojem je određena dnevna naknada za čuvanje fonda.<ref name="Kadric_Fond_Mostar_2024" /><ref name="Kadric_Hodzic_Topkapi_2025" /> Pored bibliotekara, vakufnamom su regulisane i dužnosti mutevelije, pisara i vratara ustanove.<ref name="Kadric_Hodzic_Topkapi_2025" /> == Sudbina rukopisne zbirke == Nakon gašenja hercegovačkih medresa dio rukopisnog fonda prenesen je u [[Karađoz-begova medresa|Karađoz-begovu medresu]] u [[Mostar]]u, a potom sredinom 20. vijeka u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovu biblioteku]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Danas se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva 51 rukopisni kodeks iz fonda Ahmed-agine medrese u Mostaru.<ref name="Kadric_Fond_Mostar_2024" /> == Značaj == Bosnali Ahmed-agina biblioteka predstavlja značajno svjedočanstvo razvoja obrazovanja, vakufske kulture i rukopisnih zbirki u Mostaru tokom osmanskog perioda. Tematska raznovrsnost fonda ukazuje na razvijenu intelektualnu i obrazovnu tradiciju Mostara u 17. vijeku, kao i na povezanost lokalnih učenjaka sa širim osmanskim naučnim i književnim krugovima. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biblioteke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Mostaru]] 59daqe5ju3bhedek65oc7qqpe9nqgdi 0 456593 3846988 3781978 2026-05-16T18:59:42Z Carsten Steger 142849 Aerial image of Palagruža inserted. 3846988 wikitext text/x-wiki '''Palagruža''' je priobalno ostrvo od desetak ostrva i ostrvca usred Jadranskog mora, 68 nautičkih milja južno od Splita, na hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadrana]]. Nalazi se u općini [[Komiža]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] Sastoji se od glavnog ostrva Vela Palagruže sa svjetionikom, visok je 92 m, dugačak 1400 i širok 300 m. Jugoistočno ostrvo [[Mala Palagruža]] visok je 51 m, a strmo otočje Kamik Tarmunton (jugoistočno) od njega je jugoistočno. 29 m) i istočno od ovog ostrvca Pupak. Sjeverno od Male Palagruže nalazi se ostrvce Kunj, a jugozapadno od niskih ostrvca Baba i Gaca. 3 kilometra od Palagruže daleko na jugoistoku nalazi se donje ostrvce [[Galijula]] ​​(11 m), na kojem leži najjužnija kopnena tačka Hrvatske, a oko njega se mjere najveći olujni valovi Jadrana visine do 9 m. Vela Palagruža je uski greben u smjeru istok-zapad, uglavnom s nepristupačnim strmim obalama i dvije manje pješčane uvale, Zola na jugu i Stara Vlaka na sjeverozapadu. Na zapadu završava [[rt]]om Kapić, a na istoku rtom Mondefust. Na jarugastoj Maloj Palagruži je jedina pristupačna uvala sa zaljevom Medvidin na istočnoj obali, dok je do drugih stjenovitih i visokih otoka teško doći. [[Datoteka:Aerial image of Palagruža (view from the southwest).jpg|lijevo|mini|Palagruža]] Geološki,<ref>http://www.geologia-croatica.hr/ojs/index.php/GC/article/viewFile/GC.2009.07/65</ref> Velika Palagruža čini vrh podpovršinskog kompleksa - jedinstven i intrigantan sklop stijena različite starosti, od trijasa (oko 220 mil. g.), preko miocena (oko 10 mil. g.) do kvartara (recentne tvorevine). Ekološki je Palagruža jedinstvena u Hrvatskoj zbog najblaže [[Klima|klime]] i najmanjih [[padavina]], prosječno tek oko 270&nbsp;mm godišnje, uglavnom bez mraza. Prosječna januarska temperatura je 11,5&nbsp;°C, dok je ona julijska 24,4&nbsp;°C. Zato je uz susjedni otok [[Sušac]], Palagruža jedini dio Hrvatske gdje obilno i samoniklo raste prava ''subtropska'' [[vegetacija]] ljetopadnog grmlja (južni tip ''restinga'') koje samo za vlažne zime nosi lišće te pupa i cvate najesen, a ljeti je posve golo (tj. baš obratno nego na kontinentu zimi). Slična subtropska vegetacija se nalazi tek na južnom Sredozemlju, npr. [[Malta]], [[Sinaj]], polupustinje [[Izrael]]a i [[Palestinska samouprava|Palestine]], te sjeverne obale Afrike. [[Datoteka:Lizard on Palagruža.jpg|desno|mini|250x250piksel|[[Gušteri|Gušter]] na Palagruži.]] Među južnim dalmatinskim otocima, Palagruža je najbogatija rijetkim biljnim [[endem]]ima: [[palagruška kupusina]] (''Brassica botteri''), [[palagruška zečina]] (''Centaurea friderici''), [[palagruška preslica]] (''Muscari speciosum''), [[pučinski vranjemil]] (''Limonium diomedeum''), ''[[Ornithogalum visianicum]]'', itd. [[Arheologija|Arheološki]] nalazi dokazuju da je Palagruža bila naseljena još od [[postglacijal]]a pred nekih 9.000 godina, a u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] tu je bio [[samostan]] čije su ruševine na srednjem sedlu otoka i sada vidljive. Na Palagruži danas stalno borave [[svjetioničar]]i tvrtke [[Plovput]]a. Povremeni stanovnici su [[Komiža|komiški]] ribari koji na tom području ribare još od [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Palagruža je nekad bila jedna od najizdašnijih pozicija za izlov male plave [[ribe]] ([[sardina]], [[inćun]]). Danas se plava riba i dalje lovi ali u manjim količinama, a ribari se na tom području uglavnom bave izlovom [[jastog]]a i [[Bijela riba|bijele (oborite) ribe]]. == Reference== {{reference}} [[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]] [[Kategorija:Prirodni rezervati]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] ggslxlgz4gi51a5dr04rg442m30ciz9 2 458650 3846949 3404649 2026-05-16T16:15:51Z Neptune, the Mystic 61763 3846949 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:<span style="font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT">{{Linear-gradient text | #000099 | #660066 | text = Korisnik:Neptune, the Mystic | direction = right | alt text color = black }}</span>}} {|class="userboxes" style="margin-left: {{{left|1}}}em;; margin-bottom: 0.5em; width: 252px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}" |<div style="text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;">{{{1|{{{toptext|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:15pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span> <span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:15pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>}}}}}}</div> {{Korisnik en-3}} {{Korisnik hr}} {{Korisnik Neptun}} {{Korisnik rock muzika}} {{Korisnik Aphex Twin}} {{Korisnik David Bowie}} {{Korisnik Iron Maiden}} {{Korisnik Pink Floyd}} {{Korisnik Porcupine Tree}} {{Korisnički šablon |slika =Stratocaster detail DSC06937.jpg |tekst =Ova osoba svira '''[[gitara|gitaru]]''', premda dosta loše. |pozadina slike =#DEB887 |pozadina teksta =white |boja teksta =black |okvir =black |}} |} ''Hello! It's your friendly-neighborhood Spider-M... Aw, drat, I botched the intro. Rewind, start over.'' Bok! Da se predstavim – (wiki)ime mi je Neptune, the Mystic. Nekima od vas vjerojatno sam poznat kao administrator (od novembra 2020) i birokrat (od aprila 2021) na [[Wikipedia na hrvatskom jeziku|Wikipediji na hrvatskom jeziku]], ali katkad sam aktivan i ovdje, a u bližoj budućnosti nastojat ću dovršiti neke muzičke članke na projektu i tako mu dati svoj doprinos. Ako u čemu ''zaribam'' ili se nehotice ogriješim o pravila standardnog bosanskog jezika, svakako me obavijestite. Cijenim bilo kakvu konstruktivnu kritiku koja bi mi pomogla da se razvijem kao kvalitetan suradnik [[File:Face-smile.svg|20px]] Ali to nije sve! <s>Ako naručite odmah</s> Sa mnom je često i [[Korisnik:NeptuneBot|moj biomehanički kompanjon]] uz čiju pomoć popravljam pogreške u kodu, pravopisne pogreške i obavljam ostale poslove po potrebi. To bi za sada trebalo biti sve. Do čitanja!* <nowiki>*</nowiki><small>Uz isprike za pomalo ''cringe'' izražavanje [[File:Face-grin.svg|20px]]</small> '''Korisni linkovi:''' * [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku/2018.]] * [[Korisnik:Neptune, the Mystic/Štamparija]] * [[Korisnik:Neptune, the Mystic/Napisani članci]] * [[Korisnik:NeptuneBot]] [[hr:Suradnik:Neptune, the Mystic]] [[en:User:Neptune, the Mystic]] n4qk8ympx5825mhqt2gpq8hvwedbzjj 0 460535 3847030 3593940 2026-05-16T21:09:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847030 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | naziv = Lophophorata<br>(Grupa [[koljeno (biologija)|koljena]] [[celom]]ata) | slika = Freshwater Bryozoan234.JPG | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Larva]] [[Bryozoa]] je [[lofofora]] | regnum = [[Animalia]] | subregnum = [[Eumetazoa]] | unranked_phylum = [[Bilateria]]<br/>[[Protostomia]] | superphylum = [[Spiralia]]<br/>[[Lophotrochozoa]] | unranked_classis = '''Lophophorata'''<br/><small>Halanych ''et al.'' 1995</small> | razdioba_rangovi = Koljena | razdioba = '''Brachiozoa''' ili Phoronozoa * [[Brachiopoda]] * [[Phoronida]] * [[Hyolitha]] † '''Polyzoa''' ili Bryozoa ''sensu lato'' * [[Ectoprocta]] ili Bryozoa ''sensu stricto'' * [[Entoprocta]] * [[Cycliophora]] | sinonimi= * Molluscoidea o Tentaculata, Grobben 1908 }} '''Lophophorata''' su grupa [[koljeno (biologija)|koljena]] [[celom]]ata, sa nizom zajedničkih obilježja koja sugeriraju evolucijsko srodstvo. Za koljeno su tipske [[larve]] lofofora, posebno za [[Bryozoa]] (ili [[Ectoprocta]]), [[Brachiopoda]] i [[Phoronida]]; također uključuje i [[Entoprocta]], kontroverznu grupu, koja nije imala sigurnu pripadnost. Entitet ove grupe bio je vrlo kontroverzan jer okuplja heterogenu mješavinu životinja. Lofofore su nekada tvorili koljeno, mada danas ima malo zoologa koji podržavaju ovo mišljenje. == Sistematski položaj == Mjesto koje lofofore zauzimaju u klasifikacijskoj shemi [[animalia|životinjskog carstva]] kontroverzno je, s tim da se između različitih istraživača ne postoji konsenzus. Za neke autore, poput Hickmana,<ref>Hickman, C. P., Ober, W. C. & Garrison, C. W., 2006. ''Principios integrales de zoología'', 13ª edición. McGraw-Hill-Interamericana, Madrid (etc.), XVIII+1022 pp. {{ISBN|84-481-4528-3}}</ref> to du [[protostomia]], dok id drugi, kao što je Brusca,<ref name="Brusca">Brusca, R. C. & Brusca, G. J., 2005. ''Invertebrados'', 2ª edición. McGraw-Hill-Interamericana, Madrid (etc.), XXVI+1005 pp. {{ISBN|0-87893-097-3}}.</ref> smatraju [[deuterostomia]]ma; postoje čak i istraživači koji ih smatraju donekle posrednicima između protostomia i deuterostomia.<ref>Jefferies, R. P. S., 1986. ''The Ancestry of the Invertebrates''. British Museum (Natural History), London.</ref> == Opća svojstva == [[Datoteka:Phoronida.gif|thumb|[[Foronide]]]] Lofofore imaju slijedeće zajedničke karakteristike: * Organi u obliku grebenastih lovki, koje koriste za hvatanje hrane i kao organa za disanje, koji okružuje [[usta]], ali a ne i [[anus]]; sadrže produženje [[celom]]a, a tanki treplljasti zidovi pipaka nisu samo efikasan sistem za lov hrane, već djeluju i kao respiratorna površina za razmjenu plinova između vode i celomske tečnosti. * [[Celom]] formira [[enterocel]]. * Usta odrasle jedinke ne potiču iz [[embrion]]skog [[blastopor]]a (osim u [[foronoida]]). * Trimerna organizacija, to jest tijelo je podijeljeno u tri regije, [[prosom]], [[mezozom]] i [[metasom]], svaka sa neovisnom [[celom]]skom šupljinom i općenito ravnomjernom, koja se nastavljaju u mezocel i metacel. * Probavna cijev je u obliku slova <big>U</big>. * Imaju ukupnu [[metamerija|segmentaciju]], radijalna jajašca i nedostatak [[glava]]. * Odrasli se razvijaju iz [[larva|larvi]] kod [[dipleura]] i kod [[echinodermata]] (ili [[trohofora]] u [[Polychaeta]], prema nekim autorima). == Ostala zapažanja == [[Datoteka:Lingula anatina.jpg|thumb|250px|''Lingula anatina'' ([[Brachiopoda]]).]] Sve lofofore su morski organizmi (osim nekih slatkovodnih briozoa), [[bentos]]ki, sesilni i filtriraju hranu; imaju zaštitni [[egzoskelet]], obično krečnjački. U lofofore se ubrajaju životinje udaljenijeg porijekla. Brahiopodi postoje barem od [[kambrij]]a, ektoprokta iz [[ordovicij]]a i foronidi iz [[devon (period)|devona]]. Vjerovatno su povezani sa [[ehinodermati]]ma, a posebno s [[hemihordati]]ma. U modernim klasifikacijama, zasnovanim na [[kladistika|kladističkim]] metodima, uključeni su u [[Lophotrochozoa]] zajedno s [[pseudocelom]]atima i [[acelomata]]ma. Što se tiče uključivanja [[Entoprocta]] u lofophore, zajedno s [[Bryozoa]] (= Ectoprocta), njegova trokutasta kruna ne odgovara karakteristikama autentične lofofore, jer za razliku od toga, kod njih trokutasta kruna okružuje usta i anus, a struje hrane su upravo suprotne; pored toga, oni predstavljaju [[gastrulacija|spiralnu segmentaciju]] [[zigot]]a, nemaju ostatke celoma i trodimenzionalnu tjelesnu organizaciju, a forme [[larve]] i [[metamorfoza]] jasno je različita, što ih dalje odvaja od pravih lofofora. == Filogenija == Filogenetske studije položaja hiljada [[aminokiselina]],<ref name = Struck>Torsten H. Struck et al. 2014, [https://academic.oup.com/mbe/article/31/7/1833/2925860 Platyzoan Paraphyly Based on Phylogenomic Data Supports a Noncoelomate Ancestry of Spiralia.] Molecular Biology and Evolution, Volume 31, Issue 7, 1 July 2014, Pages 1833–1849, https://doi.org/10.1093/molbev/msu143</ref> otkrivaju da koljena Lophotrochozoe+a imaju slijedeće odnose: {{Clade | style=font-size:100%;line-height:100% | label1=[[Lophotrochozoa]]&nbsp; | 1={{Clade | 2= &nbsp;[[Trochozoa]] | label1='''Lophophorata'''&nbsp; | 1={{Clade | label1=Brachiozoa&nbsp; | 1={{Clade | 1=&nbsp;[[Brachiopoda]] | 2=&nbsp;[[Phoronida]]}} | label2=&nbsp;Polyzoa&nbsp; | 2={{Clade | 1=&nbsp;[[Ectoprocta]] | label2=&nbsp;Kamptozoa&nbsp; | 2={{Clade | 1=&nbsp;[[Entoprocta]] | 2=&nbsp;[[Cycliophora]]}} }} }} }} }} Iako je uobičajeno napomenuti da je Ectoprocta sinonim za [[Bryozoa]], strukturna analiza tokom prošlog stoljeća izvještava o sličnostima između [[Ectoprocta]] i [[Entoprocta]], tako da se oba koljena mogu smatrati briozoama.<ref>Nielsen, C. (1985). Animal phylogeny in the light of the trochaea theory. [https://web.archive.org/web/20160305012210/http://www.insecta.bio.spbu.ru/z/nom/~Nielsen1985.htm Taxa_Nom] Biol. J. Linn. Soc., 25, 243-99</ref> Moderna molekulska filogenetička analiza potvrđuje njihove međuodnose<ref>Hausdorf B et al. 2007, [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17921486 Spiralian phylogenomics supports the resurrection of Bryozoa comprising Ectoprocta and Entoprocta.] Mol Biol Evol. 2007 Dec;24(12):2723-9</ref> i zajedništvo sa Cycliophora.<ref name = Struck/> ==Galerija== <gallery> Lingula_anatina.jpg|''Lingula anatina'' Lophophores bryozoan.jpg|Kolonija [[Bryozoa]] Nur03506.jpg|[[Foronida]] Pedicellina_cernua_001.png|Kolonija ''Pedicellina cernua'' </gallery> ==Također pogledajte== *[[Protostomia]] *[[Deuterostomia]] == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Lophophora}} * [http://paleopolis.rediris.es/Phoronida/PhoEs.htm Phoronida]{{Mrtav link}} * [http://paleopolis.rediris.es/Euro_Phoronida/ Phoronida of Europa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200221200517/http://paleopolis.rediris.es/Euro_Phoronida/ |date=21. 2. 2020 }} * [http://www.vliz.be/vmdcdata/phoronida/ Phoronida Worid database]{{Mrtav link}} * [http://paleopolis.rediris.es/Phoronida/WHAT/EsPho.htm Emig C.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200217031556/http://paleopolis.rediris.es/Phoronida/WHAT/EsPho.htm |date=17. 2. 2020 }} * [http://paleopolis.rediris.es/BrachNet/index.htm Brachiopoda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250214070631/http://paleopolis.rediris.es/BrachNet/index.htm |date=14. 2. 2025 }} * [http://www.vliz.be/vmdcdata/brachiopoda/ Brachiopoda World database]{{Mrtav link}} {{životinje}} [[Kategorija:Spiralia]] [[Kategorija:Beskičmenjaci]] [[Kategorija:Taksonomija]] [[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]] 7vkntrglqd83g0bibz9h2jh5fevqgrt 0 460817 3847104 3844929 2026-05-17T05:22:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847104 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} [[Datoteka:Extinction Intensity.svg|desno|mini|300px|Intenzitet izumiranja živih vrsta u zadnjih 540 miliona godina]] '''Masovno izumiranje''' je pojam za događanje naglog smanjenje broja živih vrsta na Zemlji, u geološki relativno kratkom periodu. Prema fosilnim podacima to nisu preživjeli ni mnogu [[sisari]], [[ptice]], [[gmizavci]], [[vodozemci]], [[ribe]], [[beskičmenjaci]]). Preko 97% svih vrsta koje je ikada živjelo na ovoj planeti do sada je izumrlo, pri čemu se to nije dešavalo u jednakim intervalima. Prema [[fosil]]nim dokazima, oko dva do pet [[takson]]omskih porodica morskih beskičmenjaka i kičmenjaka izumre svakih milion godina.<ref>Raup, D. & Sepkoski, J. (1982). "Mass extinctions in the marine fossil record". Science 215: 1501–1503</ref> Za procjenu stope izumiranja, obično se uzimaju fosili morskih organizama, zato što su svestraniji i pokrivaju veći vremenski interval od fosila kopnenih životnih formi. Planetu dijeli otprilike procijenjenih 10 miliona vrsta. Otkad je počeo život na Zemlji, bilo je nekoliko masovnih izumiranja koje je prekoračilo prosječnu stopu izumiranja. Na prijelazu [[Kreda (period)|krede]] u [[tercijar]], prije 65 miliona godina, desilo se masovno izumiranje koje je privuklo najviše pažnje i postalo najpoznatije zbog istrebljenja [[dinosaur]]a. U zadnjih 540 miliona godina dogodilo se pet masovnih izumiranja, u kojima je nestalo oko 50 % životinjskih vrsta; najmasovnije izumiranje dogodilo se prije 251 milion godina, kada je, prema procjenama fosiliziranih dokaza, izgubljeno oko 96% tadašnjeg života u moru, dok je na kopnu nestalo više od tri četvrtine svih živih bića; to ukazuje na mogućnost da uzrok izumiranja vjerovatno nije bio vezan isključivo za događaj na kopnu. Pretpostavlja se da je bilo i nekoliko izumiranja i tokom [[arhaik]]a, ali prije [[fanerozoik]]a nije bilo životinja s čvrstim skeletom i drugim strukturama koje su mogle ostavili fosilne tragove. Procjene o broju masovnih izumiranja u zadnjih 540 miliona godina kreću se od pet do više od dvadeset, ovisno o tome koji se kriteriji uzimaju pri procjeni masovnosti nestajanja [[takson]]a. == Masovna izumiranja == [[slika:Mass extinction timeline.svg|desno|mini|150px]] Klasičnih tzv. “Pet velikih'” masovnih izumiranja koje su [[1982]]. utvrdili [[Jack Sepkoski]] i [[David M. Raup]], naučna zajednica općenito prihvata kao najznačajnije: kraj [[ordovicij]]a, kasni devon, kraj perma, kraj trijasa i kraj krede:<ref>Morell, V., and Lanting, F., 1999. "The Sixth Extintion," National Geographic Magazine, February 1999.</ref> Zanimljivo je zapaziti da se većina tih događaja zbila na prijelazima geoloških jedinica. #[[Kambrij]] – [[ordovicij]], prije 488 miliona godina, kada se desila serija masovnih izumiranja koja su eliminirala mnoge vrste [[Brachiopoda]] i smanjile broj [[Trilobiti|trilobita]]. #Ordovicij – [[silur]], prije 450-440 miliona godina, kada su se dogodila dva masovna izumiranja, koje zajedno, prema procentu nestalih rodova, neki smatraju drugim najvećim u Zemljinoj prošlosti. Izumrlo je oko 27% svih [[Porodica (biologija)|porodica]] i 57% svih rodova.<ref name="ucr">{{cite web|url=http://math.ucr.edu/home/baez/extinction |title=extinction |publisher=Math.ucr.edu |access-date= 9. 11. 2008}}</ref> U tom razdoblju bila su čak dva veća [[izumiranje|izumiranja]], međusobno odvojena po milion godina.<ref name="sole">Sole, R. V., and Newman, M., 2002. "Extinctions and Biodiversity in the Fossil Record - Volume Two, The earth system: biological and ecological dimensions of global environment change pp. 297-391, ''Encyclopedia of Global Environmental Change'' John Wilely & Sons.</ref> Tada se sav živi svijet se još nalazio u [[okean]]ima. #[[Devon (period)|Devon]]a – [[karbon]], prije 360-375 miliona godina: Dogodio se produženi niz izumiranja koje je oko 70% svih živih vrsta zbrisalo sa lica Zemlje. To nije bio kratak i iznenadan događaj jer je trajao oko 20 miliona godina, a postoje dokazi i za seriju izumiranja unutar tog razdoblja. Tada je izumrlo oko 19 % svih porodica i 50% svih rodova.<ref name="ucr"/> Među ostalima, od tada su se prestali pojavljivati fosili svih [[ribe|bezviličnih riba]]. Po nekima, u tom periodu, bilo je čak sedam različitih izumiranja. #[[Perm (period)|Perm]] – [[trijas]], prije 251 milion godina: Dogodilo se najveće izumiranje, koje je odnijelo oko 53% svih porodica morskih organizama, 84% morskih [[Rod (biologija)|rodova]], 96% svih morskih [[vrsta]] te, prema procjeni, 70% svih kopnenih vrsta (uključujući [[biljke]], [[kičmenjak]]e i, u jedinom zabilježenom slučaju u historiji Zemlje do sada, izumiranje [[insekti|insekata]]). Teorije o uzroku te pojave su različite, od pada meteora do globalnog zatopljenja.<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2003/11/031121072051.htm New Evidence Says Earth’s Greatest Extinction Caused By Ancient Meteorite] Science Daily</ref><ref>[http://www.spacedaily.com/news/life-03zzs.html Greatest Extinction Probably Caused By Meteorite Or Comet Impact]{{Mrtav link}} Space Daily</ref>. “''Veliko izumiranje''” je imalo ogromno evolucijsko značenje: na kopnu je završena dominaciju [[y]], što je dalo mogućnost za arhosaure a potom i [[dinosaur]]e koji su postali dominantni kičmenjaci; u morima je procenat sesilnih životinja smanjen sa 67% na 50%. Cijeli kasniji dio perma je bio težak i teško podnošljiv, osobito za morski život – čak i prije izumiranja, razina izumiranja je bila dovoljno velika kako bi se uključila u “Velikih pet”. #[[Trijas]] – [[jura]], prije 205-199 miliona godina: Na samom prijelazu izumrlo je oko 20% svih morskih vrsta, 48% svih rodova, ali i mnogi [[arhosauri]] i većina [[Terapsidi|terapsida]], a eliminirani su posljednji od velikih [[vodozemac]]a.<ref name="ucr"/> Izumrla je bar polovina poznatih vrsta koje su tada živjele na Zemlji, ali su [[dinosauri]] uspjeli preživjeti i postati dominantni u [[jura|juri]]. #[[Kreda (period)|Kreda]] – [[palogen]], prije 65 miliona godina: Izumrlo je oko 75% svih živih vrsta i 17% porodica. To je bilo od velikog značaja za prasisare. jer je označilo kraj doba [[dinosaur]]a i otvorilo put za njihov razvoj pa su [[sisari]] postali dominantni kopneni [[kičmenjaci]]. U okeanima, broj vrsta smanjio se za oko 33%.<ref name="ucr"/> Izumiranje je bilo neravnomjerno – neki organizmi su nestali, neki su doživjeli teške gubitke, dok su pak drugi imali tek minimalne gubitke, poput [[krokodil]]a. # Današnje vrijeme – [[holocensko masovno izumiranje]]: Oko 70% biologa smatraju da je današnja era dio masovnog izumiranja, prema anketi Američkog muzeja prirodne historije, vjerojatno najbrža ikada, . Neki, kao što su [[E. O. Wilson]] sa Univerziteta Harvarda, predviđaju da bi antropogeno uništavanje [[Biosfera|biosfere]] moglo označiti izumiranja polovine svih današnjih vrsta u sljedećih 100 godina. Istraživanja i napori za očuvanje ugroženih vrsta slažu se da smo usred razdoblja izumiranja, iako neki predviđaju puno niže stope i puno optimističnije verzije trajanja tog procesa i izbjegavaju katastrofična predviđanja. Izumiranje mnogih predstavnika megafaune pred kraj [[Ledeno doba|ledenog doba]] također se smatra dijelom izumiranja u [[holocen]]u.<ref>Eldredge, Niles (June 2001). The Sixth Extinction. ActionBioscience.org</ref>. Neki paleontolozi pak osporavaju da raspoložive informacije podupiru poređenja s masovnim izumiranjem u prošlosti.<ref>Regan, H.M.; Lupia, R & Drinnan, A.N. et al. (2001), "The Currency and Tempo of Extinction", The American Naturalist (University of Chicago Press) 157: 1–10, <http://www.journals.uchicago.edu/cgi-bin/resolve?id=doi:10.1086/317005&erFrom=-553768327590922063Guest></ref> Neki su predložili da su navodne varijacije bioraznolikosti morskog života zapravo samonastale, nakon izobilja koje je direktno povezano s kvantitetom raspoloživih stijena za uzorke kroz različita vremenska razdoblja<ref>Smith, A.; A. McGowan (2005). "Cyclicity in the fossil record mirrors rock outcrop area". Biology Letters 1 (4): 443–445. doi:10.1098/rsbl.2005.0345.</ref>. Ipak, mnogi dokazi ukazuju da su se masovna izumiranja doista dogodila. == Manja izumiranja == Pojave manjih izumiranja, prema većini procjena, uključuju ona vezana za: [[prekambrij]] – *izumiranje u [[ediakarij]]u, prije 542 miliona godina; [[kambrij]] – *prije 517 miliona godina; *prije 502 miliona godina; *prije 488 miliona godina; [[silur]] – *prije 428 miliona godina [[karbon]] – [[jura]] *prije 183 miliona godina; [[Kreda (period)|kreda]] – *prije 117 miliona godina; [[paleogen]] – *rijelaz iz [[aocen]]a u [[oligocen]], prije 33 miliona godina; [[neogen]] – *srednji [[miocen]], prije 14.5 miliona godina:<ref name="Miller1983">{{cite journal |authors=Miller Kenneth G., Fairbanks, Richard G. |year=1983 |month= |title=Evidence for Oligocene−Middle Miocene abyssal circulation changes in the western North Atlantic |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1983-11-17_306_5940/page/250 |journal=Nature |volume=306 |issue=5940 |pages=250&ndash;253 |doi=10.1038/306250a0 }}</ref> == Moguće smanjenje učestalosti izumiranja == [[Datoteka:Rhachiphyllum_schenkii_Utrecht.jpg|lijevo|mini|250px|Na prijelazu perma u trijas dogodilo se najveće izumiranje u historiji: fosil izumrle biljke ''Rhachyphyllum schenkii'']] Dijagram izumiranja pokazuje da: *Razmak između masovnih izumiranja postaje sve veći; *Prosječne rate izumiranja se smanjuju; Smatra se da je predstava o tome masovna izumiranja postaju sve rjeđa je prilično spekulativna, prema prospektivoj statistici primjera od oko 10 događaja izumiranja, što je premalo da bi bio značajan znak za bilo kakav trend. Prosječne pozadinske stope oslanjaju se na stotine primjeraka tokom perioda od 550 miliona godina, pa je očito da je potrebno objasniti uzroke smanjenja tih stopa. Oba fenomena se mogu objasniti na više od jedne varijante tumačenja.<ref>MacLeod, Norman (6 Jan 2001). Extinction!.</ref>: *Razumljivo je da su potpuni fosili su jako rijetki, a većina izumrlih organizama je predstavljeno samo po nekoliko djelimičnih fosila, a potpuni su najrjeđi u najstarijim stijenama i sedimentima. Neki paleontolozi su, dakle, krivo stavili nađene dijelove organizama u drugačiji rod koji je često definiran samo da objasni te nalaze. Takav rizik je veći za starije fosile jer su netipski dijelovi za bilo kakav živi organizam. '''R.E. Martin''' smatra da su okeani postali prihvatljiviji za život u zadnjih 500 miliona godina a manje osjetljivi na masovna izumiranja: otopljeni [[kisik]] se proširio te je prodro u velike dubine; razvoj života na kopnu smanjio je hranjive tvari i rizik povećanja hemijkslijs i iscrpljivanja kisika. Isto tako, morski [[ekosistem]]i postali su raznolikiji, tako da su lanci i mreže ishrane postali stabilniji i teže se mogu narušiti.<ref>Martin, R.E. (1995). "Cyclic and secular variation in microfossil biomineralization: clues to the biogeochemical evolution of Phanerozoic oceans". Global and Planetary Change 11 (1).</ref><ref>Martin, R.E. (1996). "Secular increase in nutrient levels through the Phanerozoic: Implications for productivity, biomass, and diversity of the marine biosphere". Palaios 11: 209-219</ref> == Mogući uzroci == [[Datoteka:Allosaurus SDNHM.jpg|thumb|250px|Dinosauri su najpoznatija izumrla grupa]] Postoji nekoliko teorija o uzrocima masovnih izumiranja. Macleod je sažeo odnos između masovnih izumiranja i događaja koji se često spominju kao njihovi neposredni uzroci,<ref>MacLeod, N (6 Jan 2001). Extinction!</ref>, upotrebljavajući podatke iz Courtillot et al (1996)<ref>Courtillot, V., Jaeger, J-J., Yang, Z., Féraud, G., Hofmann, C. (1996). "The influence of continental flood basalts on mass extinctions: where do we stand?" in Ryder, G., Fastovsky, D., and Gartner, S, eds. "The Cretaceous-Tertiary event and other catastrophes in earth history". The Geological Society of America, Special Paper 307, 513-525</ref>, Hallam (1992)<ref>Hallam, A. (1992). "Phanerozoic sea-level changes". New York; Columbia University Press</ref> i Grieve et al (1996)<ref>Grieve, R., Rupert, J., Smith, J., Therriault, A. (1996). "The record of terrestrial impact cratering". GSA Today 5: 193-195</ref>: *Bujice [[bazalt]]a: Od 11 nalazišta, sva su povezana sa značajnim izumiranjem, ali Wignall je zaključio da se samo pet od velikih izumiranja podudara s erupcijom bazalta i da su glavne faze počele prije njih.<ref>Wignall, P.B. (2001), "Large igneous provinces and mass extinctions", Earth-Science Reviews vol. 53 issues 1-2 pp 1-33</ref>. *Pad razina vodenih bazena desilo se u 12 masovnih izumiranja, od kojih je 7 povezano sa značajnim izumiranjem. *Pad [[asteroid]]a. koji su napravili kratere veće od 100&nbsp;km: samo jedan je povezan s izumiranjem. *Pad asteroida koji su stvorili kratere manje od 100&nbsp;km: preko 50, velika većina ipak nije povezana s velikim izumiranjima. ===Bazaltne bujice=== Stvaranje velikih okolinskih [[Magma|magmatskih stijena]] od bujica bazalta moglo je: *stvoriti prašinu i male čestice koje su zaustavile [[fotosinteza|fotosintezu]], izazivajući kolaps lanaca ishrane. *izbaciti okside [[sumpor]]a koje su mogle stvoriti kisele kiše i otrovati mnoge organizme. *izbaciti [[ugljik-dioksid]] koji je izazvao '''[[globalno zatopljenje]]''' koje ubilo veliki broj organizama. Razni istraživači su pretpostavili da su masovne erupcije [[vulkan]]a mogle uzrokovati i pridonijeti izumiranjima pred kraj krede, perma, trijasa i jure. ===Sniženje razine mora === Opadanje morske linije često j vidljivo po istodobni sedimentaciji koja pokazuju prijelaz od jedne razine mora do zone plime i oseke, od plaže do kopna - a gdje nema dokaza da su se stijene datog relevantim područja uzdignule u geološkim procesima kao što je [[orogeneza]]. Pad razine more mogao je smanjiti područje kontinentalnog praga toliko da uzrokuju masovno izumiranje morskog života, poremećajima dovoljno da uzrokuju izumiranje na kopnu. No pad razine mora je vjerojatno posljedica globalnog hlađenja ili potonuća [[tektonika ploča|tektonike ploča]]. === Globalno zahlađenje ili zatopljenje === Globalno zahlađenje moglo je ubiti mnoge vrate polarnih i umjerenih područja, a primorati i druge da se počinju kretati prema [[ekvator]]u, ali i smanjiti tropska područja. Zarobljena [[voda]] na polovima uvjetovala je njen nedostatak prema ekvatoru i [[klima]] bi postala sušna. Kraj ordovicija, trijasa i devona je povezan s takvim faktorima izumiranja. S druge strane, globalno zatopljenje bi imalo suprotan učinak: ubilo bi mnoge vrste sa prevelikom sopstvenom temperaturom, proširilo [[pustinja|pustinje]] po planeti i klimu učinilo vlažnijom. To se dogodilo pri prijelazu palocena u eocen, kao i trijasa u juru, kada je izumrlo 20 % svih morskih vrsta. [[Datoteka:KT-impact.jpg|desno|mini|180px|Pad asteroida ili kometa je mogao uzrokovati izumiranje dinosaura]] Smatra e da bi današnje globalno zatopljenje moglo uzrokovati masovno izumiranje živih vrsta<ref>[http://royalsociety.org/news.asp?id=7218 Fossil record supports evidence of impending mass extinction]</ref>. === Pad asteroida === Pad većeg asteroida ili komete mogao je uzrokovati katastrofalne štete na Zemlji, koje bi dovele do kolapsa mreže isg+hrane na kopnu i u moru, zbog izbacivanja prašine i čestica u atmosferu. Kisele kiše bi otrovale mnoge organizme dok bi prestanak fotosinteze doveo do izumiranja biljaka. Pad je mogao izazvati i ogromne [[tsunami|cunami]]je ili požare u [[prašuma]]ma. Jedino se izumiranje dinosaura i drugih organizama pri prijelazu kreda – tercijar smatra posljedicom takvog pada. ===Deoksikacija mora === Nedostatak kisika u gornjim ili srednjim slojevima okeana mogao je izazvati i masovno izumiranje morskih vrsta. Posljedica te pojave su komplicirane i kontroverzne, ali su povezane s globalnim zatopljenjem zbog masovne vulkanske aktivnosti. Izumiranja pri prijelazima perm – rijas i rijasa – jura, mogao je biti posljedica takvog procesa.<ref name="Six steps" >{{cite web|authors=Mark Lynas, Oneworld,Jochen Kazuyoshi, Paul A. Henning|title=Six Steps to Hell: The Facts on Global Warming|url=http://www.stwr.org/climate-change-environment/six-steps-to-hell-the-facts-on-global-warming.html|access-date=29. 2. 2020|archive-date=2. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090502015240/http://www.stwr.org/climate-change-environment/six-steps-to-hell-the-facts-on-global-warming.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1038/ngeo217 |title=Warm saline intermediate waters in the Cretaceous tropical Atlantic Ocean|year=2008|author=Friedrich, Oliver|journal=Nature Geoscience|volume=1|pages=453 }}</ref> === Pomjeranje kontinenata === Pomjeranje [[kontinent]]a moglo je doprinjeti izumiranju na nekoliko načina: *podticanjem stvaranja ili završavanja [[glacijacija]]; *promijenom okeana i smjera vjetra, uz promijene klime; *otvaranjem morskih područja čime bi se razotkrili prije izolirane vrste; *stvaranjem novog super-kontinenta koji bi smanjio područje [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] i povećao suha pustinjska područja u unutrašnjosti. Smatra se da je nastanak superkontinenta [[Pangea]]e doprinjelo masovnom izumiranju pred kraj perma<ref>[http://www.washington.edu/burkemuseum/geo_history_wa/Dance%20of%20the%20Giant%20Continents.htm In Geology, Rodinia is used to refer to a 'supercontinent']</ref>. === Radijacija === [[slika:Supernova-1987a.jpg|thumb|mini|250px|Obližnja supernova mogla je (teorijski) izazvati izumiranja u prošlosti]] Bliska erupcija emisije [[gama zračenje|gama zračenja]] (udaljenosti manje od 6.000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]) mogla je izazvati zračenje površine Zemlje dovoljno jako da ubije neke organizme i uništi [[ozonski omotač]]. Prema statističkim podacima, otprilike jedna erupcija gama zraka se trebala dogoditi u bilizine naše planete u proteklih 540 miliona godina.<ref>[http://physicsworld.com/cws/article/news/5046 Supernova link to ancient extinction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206034555/http://physicsworld.com/cws/article/news/5046 |date=6. 2. 2012 }} Physicsworld.com</ref> Astrofizičar [[Brian Thomas]], sa Univerziteta u Washburnu, u [[Kansas]]u, pretpostavlja da je erupcija gama zraka odgovorna za izumiranje pri kraju ordovicija, prije 488 miliona godina, kada je oslabljen [[ozonski omotač]], prouzrokovana kisela kiša i pokrenuto globalno zahlađenje. Prema njemu, danas je [[WR104]], masovna zvijezda u [[Sazviježđe Strijelac|sazviježđu Strijelac]], potencijalni kandidat za erupciju gama zraka, ali je na sreću udaljena preko 8.000 svjetlosnih godina od Zemlje.<ref>Anne Minard, [http://news.nationalgeographic.com/news/2009/04/090403-gamma-ray-extinction.html Gamma-Ray Burst Caused Mass Extinction?], National Geographic, 2009.</ref> Prijedlog da je [[supernova]] uzrokovala masovno izumiranje trebao bi biti potkrepljen astronomskim dokazima. Profesor astronomije [[Brian Fields]] ima teoriju da se otkriće rijetkih radioaktivnih [[izotop]]a [[gvožđe|gvožđa]]-60 u dubokim [[more|morskim]] sedimentima može jedino objasniti ostatcima eksplozije zvijezde, udaljene oko 100 svjetlosnih godina iz od perioda prije pet miliona godina, a koja je pokrenula manje izumiranje.<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/1999/08/990803073658.htm Nearby Supernova May Have Caused Mini-Extinction, Scientists Say], Science Daiily.</ref> === Hipoteza o klatratima=== [[Klatrati]] su komponente u kojima mreža jedne [[materija|tvari]] stvori kavez oko druge. [[Metan]]ovi klatrati (u kojima su molekule vode kavez) formiraju se na kontinentalnim reljefima. Ovi klatrati su skloni brzom razbijanju i izbacivanju metana, ako temperatura naglo poraste ili ako se pritisak oko njih naglo smanji. Na primjer, kao reakcija na iznenadno globalno zatopljenje ili iznenadni pad razine mora. Metan je puno snažniji plin za podsticanje [[Efekt staklenika|efekta staklenika]] od [[ugljik-dioksid]]a, tako da bi erupcija metana mogla uzrokovati nekontrolirano zatopljenje planeta. Najvjerovatniji znak takve erupcije bio bi iznenadan pad omjera [[ugljik]]a-13 prema ugljiku-12 u sedimentima, pošto su metanskii klatrati siromašni ugljikom-13<ref>[http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn2088 Methane prime suspect for greatest mass extinction]</ref>. === Ispuštanje vodik-sulfata iz mora === Postoji teorija po kojoj je zatopljenje tokom prijelaza perma – trijas poremećena morska ravnoteža između [[fotosinteza|fotosintskog]] [[plankton]]a i podvodnih [[bakterija]] koje smanjuju suflate, te uzrokuju masovno izbacivanje [[vodik-sulfat]]a koji je bio otrovan za dio života na kopnu i moru te oslabio ozonski omotač, zbog čega je trebalo dugo vremena za oporavak njihovih [[ekosistem]]a.<ref>Berner, R.A., and Ward, P.D. (2004). "[http://www.gsajournals.org/perlserv/?request=get-static&name=i0091-7613-31-6-e100 Positive Reinforcement, H2S, and the Permo-Triassic Extinction: Comment and Reply]" describes possible positive feedback loops in the catastrophic release of hydrogen sulfide proposed by Kump, Pavlov and Arthur (2005).</ref><ref>Kump, L.R., Pavlov, A., and Arthur, M.A. (2005). "Massive release of hydrogen sulfide to the surface ocean and atmosphere during intervals of oceanic anoxia". ''Geology'' v. 33, p.397–400. [http://geology.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/33/5/397 Abstract]. Summarised by Ward (2006).</ref><ref>Ward, P.D. (2006). "[http://www.sciam.com/article.cfm?articleID=00037A5D-A938-150E-A93883414B7F0000&pageNumber=1&catID=2 Impact from the Deep]". ''Scientific American'' October 2006.</ref> == Evolucijski značaj == Masovna izumiranja su u nekoliko intervala ubrzala [[evolucija|evoluciju]] života na Zemlji. Kada dominacija neke ekološke uloge pređe s jedne skupine organizama na drugu, rijetko se događa da je nova skupina "superiornija" od prethodne. U većini slučajeva, izumiranje eliminira jednu skupinu organizama i stvori mjesta za novu.<ref>Benton, M.J. (2004). "6. Reptiles Of The Triassic", Vertebrate Palaeontology. Blackwell</ref><ref>Van Valkenburgh, B. (1999). "Major patterns in the history of xarnivorous mammals". Annual Review of Earth and Planetary Sciences 26: 463-493. doi:10.1146/annurev.earth.27.1.463. </ref>. Napromjer , [[mammaliformes]] ("prasisari") i sisari živjeli su u periodu dominije vladavine dinosaura, ali nisu se mogli natjecati s njima. Izumiranje pred kraj krede izbrisalo je dinosaure i omogućilo sisarima širenje na njihove područja i zauzimanje oslobođenih ekoloških niša. S druge strane, mnoge skupine koje prežive masovna izumiranja nikada se brojno ne oporave, niti se obnovi njihova raznolikost, a mnoge od njih ulaze u dugi period stagniranja, koji neki zovu periodom "''mrtve hodajuće kladistike''"<ref>Jablonski, D. (2002). "Survival without recovery after mass extinctions". PNAS 99 (12): 8139-8144.</ref>. == Također pogledajte == *[[Izumiranje]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi== * [http://www.lpl.arizona.edu/impacteffects/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100505045106/http://www.lpl.arizona.edu/impacteffects/ |date=5. 5. 2010 }} * [http://www.well.com/user/davidu/extinction.html Sadašnje izumiranje] * [http://www.speciesalliance.com Species Alliance: "Call of Life: Facing the Mass Extinction"] * [http://www.amnh.org/museum/press/feature/biofact.html American Museum of Natural History] * [http://www.space.com/scienceastronomy/050503_mass_extinctions.html Teorija izumiranja] * [http://extinct.petermaas.nl Site of Extinction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111013123736/http://extinct.petermaas.nl/ |date=13. 10. 2011 }} [[Kategorija:Masovna izumiranja]] [[Kategorija:Historija klimatskih promjena]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Meteorološke hipoteze]] [[Kategorija:Prirodne katastrofe]] 38dkr5k41yzwdwq9tx9ttxt2hlepeup 0 461456 3846890 3836857 2026-05-16T12:57:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846890 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | naziv =Kućna muhičica |slika = Common house fly, Musca domestica.jpg | status = NE | status_sistem = IUCN3.1 | slika_opis =Obična kućna muha (''Musca domestica'') |slika_širina=250px | regnum = [[Animal]]ia | phylum = [[Arthropod]]a | classis = [[Insect]]a | ordo = [[Fly|Diptera]] | zoosectio = [[Schizophora]] | familia = [[Muscidae]] | genus = ''[[Musca (genus)|Musca]]'' | species = '''''M. domestica''''' | binomial = ''Musca domestica'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10th edition of Systema Naturae|1758]] | razdioba_stepen = Podvrste | razdioba = *''M. d. calleva'' <small>Walker, 1849</small> *''M. d. domestica'' <small>[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10th edition of Systema Naturae|1758]]</small> }} '''Kućna muha''' ili '''domaća muha''' ([[Latinski|lat.]] ''Musca domestica'') je insekt podreda [[Cyclorrhapha]], [[red (biologija)|red]] [[Diptera]], [[razred (biologija)|razred]] [[Insecta]]. Vjeruje se da se prvi puta pojavila u [[kenozoik|kenozojskoj]] eri, mguće na Bliskom Istoku, a vjerovatno je [[kosmopolitsko rasprostrsnjenje|rasprostranjena širom svijeta]], kao čovjekov [[komensalizam|komensal]]. To je najčešća vrsta muka koja se nalazi u naseljenim mjestima. Odrasli su sivi do crni, s četiri tamne, uzdužne linije na toraksu, blago dlakavim tijelima i jednim parom membranskih krila. Imaju crvene oči, malo ispupčene kod nešto većih ženki. Ženka se obično pari samo jednom i spremu čuva za kasniju upotrebu. Odlaže serije od oko 100 jaja na raspadajuće organske materije, poput otpada iz hrane, [[truhlež]]i ili [[izmet]]a. Ubrzo izlegu kao bijele larve bez nogu, poznate i pod nazivom [[magot]]i. Nakon 2 do 5 dana razvoja, ove se [[metamorfoza|preobraze]] u crvenkasto-smeđe [[lutka (insekt)|lutke]], duge oko 8&nbsp;mm. Odrasle muhe obično žive 2 do 4 sedmice, ali mogu prezimiti. Odrasli se hrane raznim tekućim ili polutečnim supstancama, kao i čvrstim materijama koji su omekšane njihovim [[pljuvačka|pljuvačkom]]. Ove muhe mogu, na tijelima i fekalijama, prenositi [[patogen|patogene]], kontaminirati hranu i doprinijeti prenošenju bolesti prenosive hranom, dok, po brojnosti, mogu biti fizički neugodne. Iz tih razloga smatraju se [[štetočina|štetočinama]]. Kućne muhe su korištene u laboratoriji u istraživanju starenja i [[Sistem određivanja spola|mehanizama određivanje spola]]. Muhe se u literaturi pojavljuju od drevnog grčkog mita i [[Ezop|ove]] basne "Nesretni insekt“ pa nadalje.<ref>{{Citation|title=Appendix C: The State Emblem of India (Prohibition of Improper Use) Act, 2005|url=http://dx.doi.org/10.4159/harvard.9780674067288.c9|work=Righteous Republic|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-06728-8|access-date=6. 3. 2020}}</ref> ==Opis== [[Datoteka:House Fly Eye Closeup (cropped).jpg|thumb|left| Glava ženke kućne mušice sa dva velika [[složeno oko|složena oka]] i tri [[ocela|ocele]].]] Odrasle kućne muhe obično su duge 6 do 7&nbsp;mm, s rasponom krila od 13 do 15&nbsp;mm. Ženke imaju veću krila od mužjaka, dok mužjaci imaju relativno duže noge. Ženke više variraju u veličini, a postoji i geografska varijacija s većim jedinkama na večim geografskim širinama. Glava je snažno konveksna sprijeda, a ravna je i blago konusna. Par velikih složenih očiju, kod mužjaka, gotovo se dotiču, ali je kod ženki međočni prostor mnogo širi. Imaju tri jednostavna oka ([[ocele]]) i par kratkih antena. Muhe obrađuju vizuelne informacije oko sedam puta brže od ljudi što im omogućuje prepoznavanje i izbjegavanje pokušaja ulova ili gmječenja, s obzirom na to da efektivno vide usporene kretnje čovjeka s višom [[brzina fuzije treperenja|brzinom fuzije treperenja]].<ref>{{cite journal | vauthors = Bryant EH | title = Morphometric adaptation of the housefly, Musca domestica L., in the United States | journal = Evolution; International Journal of Organic Evolution | volume = 31 | issue = 3 | pages = 580–596 | date = septembar 1977 | pmid = 28563484 | doi = 10.1111/j.1558-5646.1977.tb01046.x }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Alves SM, Bélo M | title = Morphometric variations in the housefly, Musca domestica (L.) with latitude | url = https://archive.org/details/sim_genetica_2002-08_115_3/page/243 | journal = Genetica | volume = 115 | issue = 3 | pages = 243–51 | date = august 2002 | pmid = 12440563 | doi = 10.1023/a:1020685727460 }}</ref><ref>{{cite news |last1=Johnston |first1=Ian | name-list-format = vanc |title=Q. Why is it so hard to swat a housefly? A. It sees you coming in slow motion |url=https://www.independent.co.uk/news/science/q-why-is-it-so-hard-to-swat-a-housefly-a-it-sees-you-coming-in-slow-motion-8818124.html |access-date=4. 12. 2017 |work=The Independent |date=15. 9. 2013}}</ref><ref name="HealyMcNally2013">{{cite journal | vauthors = Healy K, McNally L, Ruxton GD, Cooper N, Jackson AL | title = Metabolic rate and body size are linked with perception of temporal information | journal = Animal Behaviour | volume = 86 | issue = 4 | pages = 685–696 | date = oktobar 2013 | pmid = 24109147 | pmc = 3791410 | doi = 10.1016/j.anbehav.2013.06.018 }}</ref> [[Datoteka:Housefly anatomy-key tags.svg|mini|430px|Anatomija kućne muhe :<br /> {{div col|2}} '''A – Glava:'''<br /> 1 – Facetovane oči<br /> 2 – Čule čekinje (''arista'')<br /> 3 – Čulne ''antene''<br /> 4 – Kornjevilični palpus (''Palpus maxillaris'')<br /> 5 – Gornja usna (''labrum'')<br /> 6 – Donja usna (''labium'')<br /> 7 – ''Labellum''<br /> 8 – Traheja <br /> '''B – Toraks:'''<br /> 9 – ''Prescutum''<br /> 10 – Stigma<br /> 11 – ''Scutum''<br /> 12 – Bazna vena (''basicosta'')<br /> 13 – Kalipter<br /> 14 – Skutelum<br /> 15 – Krilo<br /> 16 – Hrilna vena<br /> 17 – Propleuron<br /> 18 – Prosternum<br /> 19 – Mezopleuron<br /> 20 – Mezosternum<br /> 21 – Metapleuron<br /> 22 – Metasternum<br /> '''C – Abdomen:'''<br /> 23 – Koksa<br /> 24 – Femur<br /> 25 – Tibija<br /> 26 – Seta <br /> 27 – Stopalo (''tarsus'')<br /> 28 – Haltere<br /> 29 – Otvor traheje (stigma)<br /> 30 – Zadnji segment {{div col end}} ]] [[Datoteka:Houseflymouth100x1.jpg|thumb|250px|Dijelovi [[usni aparat (insekt)|usnog aparata]], sa pseudotrahejama, polucjevastim žljebovima (tamne paralelne trake) koji se koriste za usisavanje tečne hrane]] Dijelovi usnog aparata posebno su prilagođeni za tečnu hranu; mandibula i maksile su smanjene i nisu funkcionalne, a ostali udovi formiraju uvlačivi, fleksibilni [[proboscis]] sa povećanim, mesnatim vrhom, labelumom. Ovo je spužvasta struktura koju karakteriziraju mnogi žljebovi, zvani pseudotraheje, koji usisavaju tekućinu [[kailar|kapilarnim djelovanjem]].<ref>{{cite book | vauthors = Gullan PJ, Cranston PS |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology | url = https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n65 41], 519}}</ref><ref name=Mehlhorn>{{cite book| last = Mehlhorn | first = Heinz | name-list-format = vanc |title=Encyclopedic Reference of Parasitology: Biology, Structure, Function |url= https://books.google.com/books?id=9uGQnKdxhyUC&pg=PA310 |year=2001 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-3-540-66819-0 |page=310}}</ref> It is also used to distribute saliva to soften solid foods or collect loose particles.<ref>{{cite web |url=http://www.giand.it/diptera/morph/?id=4&lang=en |title=Morphology and anatomy of adults: Mouthparts | last = Dessì | first = Giancarlo | name-list-format = vanc |date=8. 1. 2017 |work=Flies |access-date=27. 9. 2017}}</ref> Kućne muhe imaju [[hemoreceptor]]ne organe okusa na na nožnim tarzusima, tako da mogu prepoznati hranu poput šećera, hodajući po njemu.<ref name="DeonierRichardson1935">{{cite journal | vauthors = Deonier CC, Richardson CH |title=The Tarsal Chemoreceptor Response of the Housefly, ''Musca Domestica'' L., to Sucrose and Levulose |journal=Annals of the Entomological Society of America |volume=28 |issue=4 |year=1935 |pages=467–474 |doi=10.1093/aesa/28.4.467}}</ref> Muhe su često viđene kako čiste noge trljajući ih zajedno, omogućavajući hemoreceptorima da ponovo kušaju po čemu hodaju.<ref>{{cite news|last1=Ray|first1=C. Claiborne | name-list-format = vanc |title=Q&A; Gleeful Flies?|url=https://www.nytimes.com/2002/12/17/science/q-a-gleeful-flies.html|access-date=4. 12. 2017|work=The New York Times|date=17. 12. 2002}}</ref> Na kraju svake noge je par kandži, a ispod njih su dva ljepljiva jastučića, [[pulvile]], koji omogućuju muhi da se uspinje po glatkim zidovima i stropovima po modelu [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Kandže pomažu muhi da odstrani stopalo za sljedeći korak. Hodaju uobičajenim hodom po vodoravnim i okomitim površinama s tri noge u dodiru sa površinom i tri u pokretu. Na obrnutim površinama mijenjaju pokret da bi se četiri noge držale na površini.<ref>{{cite journal| journal=American Entomologist| volume=51| issue=1| pages= 31–35| title = Uncovering Insect Stickiness: Structure and Properties of Hairy Attachment Devices| url=https://archive.org/details/sim_american-entomologist_spring-2005_51_1/page/31| last = Gorb | first = Stanislav N. | name-list-format = vanc |year=2005 | doi=10.1093/ae/51.1.31 }}</ref> Muhe slijetaju na strop leteći ravno prema njemu; neposredno prije slijetanja, naprave pola vijka i usmjere svih šest nogu prema površini, smanjujući šok prednjim nogama i zalijepe se trenutak kasnije s ostale četiri. [[Datoteka:House Fly Wing.jpg|200px|thumb|left|Krilo, uvećanno 250x]] [[Toraks]] je sivih nijansi, ponekad čak i crne boje, s četiri tamne uzdužne trake ravnomjerne širine na dorzalnoj površini. Cijelo tijelo prekriveno je kratkim dlačicama. Poput ostalih [[Diptera]], kućne muhe imaju samo jedan par [[krilo insekta|krila]], jer se nekadašnji stražnji par svodi se na male [[haltere]] ili njihalice koje pomažu održavanju stabilnosti pri [[let]]u. Krila su prozirna sa žućkastim nijansama u osnovi. Karakteristično je da medijalna vena (duga M1 + 2 ili četvrta duga vena) ima oštricu prema gore. Svako krilo ima režanj na stražnjoj strani, [[kalipter]], koji pokriva haltere. Zadak je siv ili žućkast, s tamnom prugom i nepravilnim tamnim mrljama sa strane. Sadrži 10 segmenata koji nose spirale za disanje. U mužjaka deveti segment ima par kopči za kopulaciju, a deseti nose analne cerke u oba spola.<ref name=Hewitt/><ref name=IFAS>{{cite web |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/urban/flies/house_fly.HTM |title=House fly: ''Musca domestica'' | last1 = Sanchez-Arroyo | first1 = Hussein | last2 = Capinera | first2 = John L. | name-list-format = vanc |date=20. 4. 2017 |work=Featured Creatures |access-date=20. 9. 2017}}</ref> [[Datoteka:Micrograph of house-fly leg.jpeg|thumb|[[Mikrografija]] tarzusa sa kandžama i čekinjama, uključujući i centralne između dva pulvila poznata kao empodije]] Razne vrste širom svijeta izgledaju poput kućnih muha, kao što su [[mal kućna muha]], ''Fannia canicularis'', [[stabilna muha]], "Stomoxys calcitrans" i ostali pripadnici roda ''Musca''.<ref name = "West_1951">{{cite book | year = 1951 | title = The Housefly. Its natural history, medical importance, and control | publisher = Comstock Publishing Company | last = West | first = Luther S. | name-list-format = vanc | place = New York | url = http://krishikosh.egranth.ac.in/bitstream/1/2033787/1/139.pdf | access-date = 15. 3. 2020 | archive-date = 7. 12. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171207192637/http://krishikosh.egranth.ac.in/bitstream/1/2033787/1/139.pdf | url-status = dead }}</ref>{{rp|161–167}} Sistemtska identifikacija vrsta može zahtijevati upotrebu taksonomskih ključeva specifičnih za regiju i može zahtijevati razlikovanje muških reproduktivnih dijelova za potvrdu.<ref>{{cite journal|doi=10.1111/j.1365-3113.1975.tb00134.x|title=The Musca domestica complex in Sri Lanka|journal=Journal of Entomology Series B, Taxonomy|volume=43|issue=2|pages=247–259|year=2009| vauthors = Paterson HE }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Tumrasvin | first1 = Watanasak | last2 = Shinonaga | first2 = Satoshi | name-list-format = vanc | year = 1977 | title = Report of Species Belonging to the Genus Musca Linné, Including the Taxonomic Key (Diptera: Muscidae) | journal = Bull. Tokyo Med. Dent. Univ. | volume = 24 | pages = 209–218 | url = http://lib.tmd.ac.jp/jmd/2403/02_Tumrasvin.pdf | access-date = 15. 3. 2020 | archive-date = 13. 7. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200713230011/http://lib.tmd.ac.jp/jmd/2403/02_Tumrasvin.pdf | url-status = dead }}</ref> ==Životni ciklus== [[Datoteka:Musca domestica mating (cropped).jpg|thumb|250px|left|Parenje kućnih muha]] Svaka ženka može tokom života snijeti do 500 [[jaja]] u nekoliko serija od oko 75 do 150. Jaja su bijela i otprilike duga 1,2&nbsp;mm, a muha ih polaže pogodnom mestu, obično na mrtvim i raspadajućim organskim materijama, poput otpadaka hrane, trupala ili [[fekalija]]. U roku od jednog dana iz jaja se izlegu larve (magoti); oni žive i hrane se tamo gde su jaja položena. Blijedo su bjelkasti, {{pretvaraju duge 3&nbsp;mm, tanji na kraju usta i bez nogu. Razvoj larve traje od dvije sedmice, u optimalnim uslovima, do 30 dana ili više u hladnijim područjima. Larve izbegavaju svetlo; interijeri gomila životinjskog stajskog gnojiva su mjesta bogata hranjivim tvarima i idealnim uvjetima rajvoja, gdje je toplo, vlažno i tamno. [[Datoteka: The larva and fly of a house fly (Musca domestica). Coloured Wellcome V0022571.jpg|thumb| [[Larva]] i odrasli, autor [[Amedeo John Engel Terzi]] (1872–1956)]] Na kraju svog trećeg [[instar]]a, larve puze do suhog i hladnog mjesta i pretvaraju se u [[lutka (insekti)|lutke]]. Kućište lutke je cilindrično sa zaobljenim krajevima, dugačkim oko 1,2&nbsp;mm, formirano je od posljednje svučene kože larve. U početku je žućkasto, ša potamni preko crveno-smeđe do gotovo crne boje. Razvoj lutke traje dva do šest dana na 35&nbsp;°C, ali može potrajati 20 dana ili više na 14&nbsp;°C. Kad je [[metamorfoza]] gotova, odrasla muha izranja iz lutke. Da bi to postigla, pomoću [[ptilinum]]a, trajne vrećice na glavi, otvara kraj omotača. Odrasla kućna muha živi od dvije sedmice do mjesec, u divljini, ili duže u benignim laboratorijskim uvjetima. Po izlasku iz lutke, prestaje rasti; mala muha nije nužno mlada muva, već je rezultat nedovoljne količine hrane tokom larvene faze. Mužjaci kućne muhe su spolno zreli nakon 16 sati, a ženke nakon 24. Ženke proizvode [[feromon]], [[(Z) -9-trikozen | (Z) -9-trikozen (muskularin)]]. Ovaj kutikulskii [[ugljikovodik]] se ne oslobađa u zrak i mužjaci ga osjećaju samo u kontaktu sa ženkama;<ref name=insencyc>{{Cite book| last1 = Dahlem | first1 = Gregory A. | name-list-format = vanc | pages=469–470|chapter=House Fly (Musca domestica) |title=Encyclopedia of Insects|edition=2|editor-last1 = Resh | editor-first1 = Vincent H.| editor-last2 = Carde | editor-first2 = Ring T. |year=2009| publisher=Elsevier}}</ref> ima upotrebu u suzbijanju štetočina, za mamanje mužjaka da ulete u zamke.<ref>{{cite journal | vauthors = Thom C, Gilley DC, Hooper J, Esch HE | title = The scent of the waggle dance | journal = PLoS Biology | volume = 5 | issue = 9 | pages = e228 | date = septembar 2007 | pmid = 17713987 | pmc = 1994260 | doi = 10.1371/journal.pbio.0050228 }}</ref><ref name=epa>{{cite web | url=https://www3.epa.gov/pesticides/chem_search/reg_actions/reregistration/fs_PC-103201_1-Sep-94.pdf | title=(Z)-9-Tricosene (103201) Fact Sheet | publisher=United States Environmental Protection Agency|access-date = 8. 12. 2017}}</ref> Mužjak inicira parenje tako da naleti na ženku, u zraku ili ma tlu, poznato kao "udar". Prilazi joj na toraks, a ako je prijemčiva, slijedi period udvaranja u kojem ženka vibrira krilima, a mužjak glavom po glavi. Mužjak se zatim prevrće na trbuhu, a ženka podmeće [[ovipositor]] u njegov genitalni otvor; kopulacija, uz prijenos sperme, traje nekoliko minuta. Ženke se obično pare samo jednom, a zatim odbijaju daljnje napredovanje mužjaka, dok se mužjaci odvajaju više puta.<ref>{{cite journal | vauthors = Murvosh CM, Fye RL, LaBrecque GC |year=1964 |title=Studies on the mating behavior of the house fly, ''Musca domestica'' L. |journal=Ohio Journal of Science |volume=64 |issue=4 |pages=264–271 |hdl= 1811/5017}}</ref> A volatile semiochemical that is deposited by females on their eggs attracts other gravid females and leads to clustered egg deposition.<ref>{{cite journal | vauthors = Jiang Y, Lei C, Niu C, Fang Y, Xiao C, Zhang Z | title = Semiochemicals from ovaries of gravid females attract ovipositing female houseflies, Musca domestica | journal = Journal of Insect Physiology | volume = 48 | issue = 10 | pages = 945–950 | date = oktobar 2002 | pmid = 12770041 | doi = 10.1016/s0022-1910(02)00162-2 | url = http://ir.ioz.ac.cn/bitstream/000000/6823/1/156-Semiochemicals%20from%20ovaries%20of%20gravid%20fema.pdf }}{{Mrtav link}}</ref> Razvoj larve zavisi o toplini i dovoljno vlage; što je toplija temperatura, brže rastu. Općenito, svježe svinjsko i pileće stajsko đubre, predstavljaju najbolje uvjete za larve u razvoju, smanjujući period larve i povećavajući veličinu lutki. Goveđi, kozji i konjski stajski gnoji daju manje, sitnije larve, dok im potpuno komponirano svinjsko stajsko gnojivo, sa sadržajem vode ispod 40%, uopće ne pogoduje.<ref>{{cite journal |last1=Breitwart|display-authors=etal |title=Favorability of conditions in the reproduction and development of the common housefly: a controlled study |journal=International Journal of Entomology |date=2008 |volume=21 |issue=11 |pages=157–181}}</ref> Težina larvi, u različitim uvjetima, može varirati od oko 8,0 do 20&nbsp;mg.<ref>{{cite journal | last1 = Larraín | first1 = Patricia | last2 = Salas | first2 = Claudio | name-list-format = vanc | year=2008 | title=House fly (''Musca domestica'' L.) (Diptera: Muscidae) development in different types of manure [Desarrollo de la Mosca Doméstica (''Musca domestica'' L.) (Díptera: Muscidae) en Distintos Tipos de Estiércol] | journal=Chilean Journal of Agricultural Research | volume=68 | pages=192–197 | issn=0718-5839 | doi=10.4067/S0718-58392008000200009 | issue=2| last3=Salas F }}</ref> U optimalnim uvjetima, [[životni ciklus]] se može završiti za sedam do 10 dana, ali u nepovoljnim okolnostima može potrajati i do dva mjeseca. U umjerenim regijama može se pojaviti 12 generacija godišnje, a u tropima i suptropima više od 20. == Evolucija i taksonomija == Iako je red muha (Diptera) mnogo stariji, vjeruje se da su prave kućne muhe razvile početkom [[kenozoik|kenozojske]] ere.<ref>{{cite journal | vauthors = Wiegmann BM, Yeates DK, Thorne JL, Kishino H | title = Time flies, a new molecular time-scale for brachyceran fly evolution without a clock | url = https://archive.org/details/sim_systematic-biology_2003-12_52_6/page/745 | journal = Systematic Biology | volume = 52 | issue = 6 | pages = 745–56 | date = decembar 2003 | pmid = 14668115 | doi = 10.1093/sysbio/52.6.745 }}</ref> Natorodica kućnih muha, [[Muscoidea]], najsličnija je muhama [[Oestroidea]] (muhe, mesne muhe i srodnici), a udaljenija je od [[Hippoboscoidea]] (mušice, muhe šišmiša i srodnici). Smatra se da potiču iz južnog [[Palearktik|palearrktičkog]] područja, posebno s Bliskog Istoka. Zbog bliske [[komensal]]ske veze s ljudima, vjerovatno su, u komigracijama s ljudima, rasprostranjene šitom svijeta.<ref>{{cite journal | vauthors = Marquez JG, Krafsur ES | title = Gene flow among geographically diverse housefly populations (Musca domestica L.): a worldwide survey of mitochondrial diversity | journal = The Journal of Heredity | volume = 93 | issue = 4 | pages = 254–9 | date = juli 2002 | pmid = 12407211 | doi = 10.1093/jhered/93.4.254 }}</ref> Kućna muha je prvi put opisana kao ''Musca domestica'' 1758. godine, zasnovano na uobičajenim evropskim primjercima švedskog botaničara i zoologa [[Carl Linnaeus|Carla Linnaeusa]] u "Systema naturae" i dalje se klasificira pod tim imenom.<ref>{{cite journal| vauthors = Pont AC |year=1981|title= The Linnaean species of the families Fanniidae, Anthomyiidae and Muscidae (Insecta: Diptera)|journal= Biological Journal of the Linnean Society|volume= 15|issue=2|pages=165–175|doi=10.1111/j.1095-8312.1981.tb00756.x}}</ref> > Detaljniji opis dao je (1776.) danski entomolog [[Johan Christian Fabricius]] u svom djelu ''Genera Insectorum''.<ref name=Hewitt>{{cite book| last = Hewitt | first = C. Gordon | name-list-format = vanc |title=The House-Fly: Musca Domestica Linn: Its Structure, Habits, Development, Relation to Disease and Control|url=https://books.google.com/books?id=2FYiIGjMsuYC |year=2011 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-23299-9 |pages=5–6}}</ref> [[Kladogram]] prikazuje klasifikaciju više razine <ref name="Wiegmann2011">{{cite journal | vauthors = Wiegmann BM, Trautwein MD, Winkler IS, Barr NB, Kim JW, Lambkin C, Bertone MA, Cassel BK, Bayless KM, Heimberg AM, Wheeler BM, Peterson KJ, Pape T, Sinclair BJ, Skevington JH, Blagoderov V, Caravas J, Kutty SN, Schmidt-Ott U, Kampmeier GE, Thompson FC, Grimaldi DA, Beckenbach AT, Courtney GW, Friedrich M, Meier R, Yeates DK | display-authors = 6 | title = Episodic radiations in the fly tree of life | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 14 | pages = 5690–5 | date = april 2011 | pmid = 21402926 | pmc = 3078341 | doi = 10.1073/pnas.1012675108 | bibcode = 2011PNAS..108.5690W }}</ref><ref name="wwx.inhs.illinois.edu">{{cite web |last1=Yeates |first1=David K. |last2=Meier |first2=Rudolf |last3=Wiegmann |first3=Brian |name-list-format=vanc |title=Phylogeny of True Flies (Diptera): A 250 Million Year Old Success Story in Terrestrial Diversification |url=http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny/ |website=Flytree |access-date=24. 5. 2016 |archive-date=3. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170803074855/http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny |url-status=dead }}</ref><ref name="FLYTREE">{{Cite web|url=http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny/|title=FLYTREE|date=|website=|publisher=Illinois Natural History Survey|access-date=22. 7. 2016|archive-date=3. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803074855/http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny|url-status=dead}}</ref> i položaj roda ''Musca'' u porodici ''[[Muscidae]]'', prema Couri i Carvalho 2003.<ref name="Systematic relations among Philorni">{{cite journal | vauthors = Couri MS, Carvalho CJ | title = Systematic relations among Philornis Meinert, Passeromyia Rodhain & Villeneuve and allied genera (Diptera, Muscidae) | journal = Brazilian Journal of Biology = Revista Brasleira de Biologia | volume = 63 | issue = 2 | pages = 223–32 | date = maj 2003 | pmid = 14509844 | doi = 10.1590/S1519-69842003000200007 }}</ref> {{cladogram|align=left|caption=[[Cladogram]] showing higher level classification<ref name="Wiegmann2011">{{cite journal | vauthors = Wiegmann BM, Trautwein MD, Winkler IS, Barr NB, Kim JW, Lambkin C, Bertone MA, Cassel BK, Bayless KM, Heimberg AM, Wheeler BM, Peterson KJ, Pape T, Sinclair BJ, Skevington JH, Blagoderov V, Caravas J, Kutty SN, Schmidt-Ott U, Kampmeier GE, Thompson FC, Grimaldi DA, Beckenbach AT, Courtney GW, Friedrich M, Meier R, Yeates DK | display-authors = 6 | title = Episodic radiations in the fly tree of life | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 14 | pages = 5690–5 | date = april 2011 | pmid = 21402926 | pmc = 3078341 | doi = 10.1073/pnas.1012675108 | bibcode = 2011PNAS..108.5690W }}</ref><ref name="wwx.inhs.illinois.edu">{{cite web |last1=Yeates |first1=David K. |last2=Meier |first2=Rudolf |last3=Wiegmann |first3=Brian |name-list-format=vanc |title=Phylogeny of True Flies (Diptera): A 250 Million Year Old Success Story in Terrestrial Diversification |url=http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny/ |website=Flytree |access-date=24. 5. 2016 |archive-date=3. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170803074855/http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny |url-status=dead }}</ref><ref name="FLYTREE">{{Cite web|url=http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny/|title=FLYTREE|date=|website=|publisher=Illinois Natural History Survey|access-date=22. 7. 2016|archive-date=3. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803074855/http://wwx.inhs.illinois.edu/research/flytree/flyphylogeny|url-status=dead}}</ref> and position of ''Musca'' within the family [[Muscidae]] based on Couri and Carvalho 2003.<ref name="Systematic relations among Philorni">{{cite journal | vauthors = Couri MS, Carvalho CJ | title = Systematic relations among Philornis Meinert, Passeromyia Rodhain & Villeneuve and allied genera (Diptera, Muscidae) | journal = Brazilian Journal of Biology = Revista Brasleira de Biologia | volume = 63 | issue = 2 | pages = 223–32 | date = maj 2003 | pmid = 14509844 | doi = 10.1590/S1519-69842003000200007 }}</ref> |cladogram= {{clade| style=font-size:100%;line-height:75%; |label1=[[Nematocera]] |1={{clade |1=Other Nematocera (crane flies, mosquitoes, etc.) [[Datoteka:Culex taeniorhynchus.jpg|65px]] |2={{clade |label1=[[Brachycera]] |1={{clade |1=[[Tabanomorpha]] (horse flies, etc.) [[Datoteka:Tabanus_lineola_female.jpg|66px]] |label2=[[Muscomorpha]] |2={{clade |1=Other Muscomorpha (robber flies, etc.) [[Datoteka:Promachus vertebratus 1908.jpg|66px]] |2={{clade |1=[[Syrphoidea]] (hoverflies) [[Datoteka:Tubifera tenax f.jpg |50px]] |label2=[[Schizophora]] |2={{clade |1=[[Acalyptratae]] (marsh flies, etc.) [[Datoteka:Pipunculus fuscus.jpg|55px]] |label2=[[Calyptratae]] |2={{clade |1=[[Hippoboscoidea]] (louse flies, bat flies, etc.) [[Datoteka:Mastoptera guimaraesi.jpg|55px]] |2={{clade |1=[[Oestroidea]] (blow flies, flesh flies, etc.) [[Datoteka:Gasterophilus intestinalis f.jpg|55px]] |label2=[[Muscoidea]] |2={{clade |1=[[Fanniidae]],&nbsp;[[Scathophagidae]],&nbsp;[[Anthomyiidae]] |label2=[[Muscidae]] |2={{clade |1=[[Azeliinae]] and allies |label2=[[Muscinae]] |2={{clade |1=[[Stomoxyini]] |2={{clade |1=''[[Polietina]]'' |2={{clade |1=''[[Morellia]]'' |2='''''[[Musca (fly)|Musca]]'''''&nbsp;[[Datoteka:Musca_domestica_female.jpg|65px]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }}{{Raščistiti}} ==Također pogledajte== *[[Diptera]] == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Musca domestica}} {{Wikivrste|Musca domestica}} *[[iarchive:houseflymuscadom00hewiuoft|The house-fly, ''Musca domestica'' Linn. : its structure, habits, development, relation to disease and control by C. Gordon Hewitt (1914)]] * [https://naldc.nal.usda.gov/download/CAT10687921/PDF How to control house and stable flies without using pesticides. Agriculture Information Bulletin Number 673] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201128234809/https://naldc.nal.usda.gov/download/CAT10687921/PDF |date=28. 11. 2020 }} * [http://entomology.ifas.ufl.edu/creatures/urban/flies/house_fly.htm House fly] on the University of Florida/Institute of Food and Agricultural Sciences Featured Creatures Web site * [http://www.gutenberg.org/ebooks/18050 ''The House Fly and How to Suppress It'', by L. O. Howard and F. C. Bishopp. U.S. Department of Agriculture Bulletin No. 1408, 1928], from Project Gutenberg. [[Kategorija:Diptera]] [[Kategorija:Kosmopolitski organizmi]] [[Kategorija:Insekti]] [[Kategorija:Beskičmenjaci]] [[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]] h8plmxjrrsh9ip0vkswmx6ixb5sfgb6 0 463003 3847094 3676444 2026-05-17T03:41:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847094 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | ime = Mario | prvo = [[Donkey Kong (videoigra)|''Donkey Kong'']] | zadnje = ''[[Mario + Rabbids Sparks of Hope]]'' | kreator = [[Shigeru Miyamoto]] | portretirao = [[Bob Hoskins]] ([[Super Mario Bros. (film)|film]]) | glas = [[Charles Martinet]] ([[1992]]-danas) | alias = Jumpman<br>G. Video(igra)<br>Super Mario | vrsta = [[Čovjek]] | rod = Muško | zanimanje = Vodoinstalater<br>Doktor (u mini-serijalu ''[[Dr. Mario]]'')<br>Sportaš i olimpionik (mnoge igre)<br>Sudac (''Punch Out!!'' (kameo))<br>Razbijač (''Wrecking Crew'')<br>Pekar (''Yoshi's Cookie'')<br>Arheolog (''Mario's Picross'')<br>Radnik u tvornici (''Mario's Cement Factory'', ''Mario Bros.'')<br>Vojnik (''Mario's Bombs Away'')<br>Radnik u prodavnici ([[Super Mario Bros.: Peach-Hime Kyushutsu Dai Sakusen!|Anime film]])<br>Psihoterapeut (''[[Super Mario Adventures]]'')<br>Sensei (''RPG: Legend of the 7 Stars'')<br>Mnogi edukativni poslovi (''[[Super Mario Bros. & Friends: When I Grow Up]]'' | supruga = [[Princeza Peach]]<br>[[Princeza Daisy]], [[Spisak likova franšize "Mario"#Pauline|Pauline]] (prije) | porodica = [[Luigi]] (brat)<br>Nepoznati roditelji | nacionalnost = [[Italijani|Italijan]] | slika = Mario-ilustracija sa Nintendo stranice.png | veličina_slike = 200px | oznaka6 = Pojave u drugim medijima | podaci6 = Vidi ''[[Spisak medija u franšizi "Mario"]]'' | serija = [[Mario (franšiza)|Mario]] }} '''Mario Mario'''<ref name=":1">{{Cite web|url=https://nintendoeverything.com/miyamoto-says-marios-full-name-is-mario-mario/|title=Miyamoto says Mario's full name is "Mario Mario"|date=14. 9. 2015|website=Nintendo Everything|language=en|access-date=28. 4. 2021}}</ref> ({{jez-ja|マリオ|Mario|dos=}}) je glavni lik i protagonist [[Spisak videoigara franšize "Mario"|istoimene]] franšize videoigara i medija. On je bivši vodoinstalater koji živi u [[Mushroom Kingdom]]u. Mario često spašava Princezu Peach, i ona to uzvrati kad je Mariju potrebna pomoć. Marija je stvorio Shigeru Miyamoto na temelju [[Popaj]]a. Prva pojava mu je bila u Donkey Kongu 1981. Mario je poznat po vještinama [[Skakanje|skakanja]], i ima mnoge predmete u arsenalu kao [[Super Mario#Česti dijelovi videoigara|Super pečurka, vatreni cvijet i Super zvijezda]]. Mario je nekad, s par iznimki, portreiran kao prazna ploča, lik koji se svaki put stopi s okolinom, lik čiju osobnost diktira okoliš, [[Nintendo]] kaže da ovo pomaže Mariju da igra mnoge uloge u raznim igrama. U većini igara, on je heroj koji spašava Princezu Peach od zlog [[Bowser]]a uz pomoć mlađeg brata blizanca, Luigija uz mnoge druge. Dan danas, Mario je jedan od najpoznatijih izmišljenih i animiranih likova ikad, i najpoznatiji, uspješniji i prepoznatljiviji lik u historiji videoigara, i prepoznatljiv je po svojoj crvenoj i plavoj odjeći i kapici, i pogotovo krupnom tijelu i bijelim rukavicama. == Historija == === Stvaranje === [[Datoteka:Shigeru Miyamoto 20150610 (cropped 2).jpg|lijevo|mini|211x211piksel|Shigeru Miyamoto, stvaralac Marija]] Nakon neuspjeha [[Radar Scope]]a u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], tadašnji predsjednik Nintenda, [[Hiroshi Yamauchi]], zatražio je Miyamotovu pomoć u pretvaranju neprodanih jedinica Radar Scopea u nešto što će se dobro prodati. Miyamoto je zamislio koncept ljubavnog trokuta i odlučio napraviti igru na temelju Popaja. No, uskraćena su mu prava za Popaj franšizu pa je odlučio smisliti novu ideju koristeći vlastite likove. Za upotrebu u svojoj arkadnoj igri ''Donkey Kong'' stvorio je lik igrača koji je u početku bio poznat pod nazivom ''Ossan'' (japanski izraz za muškarca srednjih godina), zatim Jumpman i G. Videoigra ili G. Video.<ref>{{Cite web|url=http://us.wii.com/iwata_asks/mario25th/vol2_page4.jsp|title=Wii.com - Iwata Asks: Super Mario Bros. 25th Anniversary|date=9. 10. 2010|website=web.archive.org|access-date=30. 4. 2020|archive-date=9. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101009201546/http://us.wii.com/iwata_asks/mario25th/vol2_page4.jsp|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kotaku.com/nintendo-chief-mario-is-part-of-gamers-dna-5935721|title=Nintendo Chief: Mario Is Part Of Gamers' DNA|website=Kotaku|language=en-us|access-date=30. 4. 2020}}</ref> Slučajno bi "Ossan" bilo ime koje je lik sličan Mariju dobio u igri ''[[Golf (1984)|Golf]]''. Ovaj lik dobio je crvenu majicu i plavu košulju kako bi ruke bile vidljivije, uz to i kapu i brkove, jer kosu i usta nije bilo moguće animirati na arkadnom sistemu.<ref>{{Cite web|url=http://games.ign.com/articles/833/833615p1.html|title=IGN: IGN Presents The History of Super Mario Bros.|date=9. 11. 2007|website=web.archive.org|access-date=30. 4. 2020|archive-date=9. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071109202747/http://games.ign.com/articles/833/833615p1.html|url-status=dead}}</ref> Lik je izvorno bio poznat kao Jumpman, ali Nintendo od Japana je pitao Nintendo od Amerike žele li ga preimenovati za vrijeme zapadne lokalizacije; predsjednik Minoru Arakawa i zaposlenik Don James smatrali su da bi bilo smiješno nazvati lika Mario po italijano-američkom posjedniku spremišta i kućišta tvrtke, [[Mario Segale]].<ref>{{Cite web|url=https://www.technologizer.com/2010/04/25/mario/|title=The True Face of Mario|date=26. 4. 2010|website=Technologizer by Harry McCracken|language=en-US|access-date=28. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite book|last=Thiel|first=Art|url=https://www.worldcat.org/oclc/52418384|title=Out of left field : how the Mariners made baseball fly in Seattle|date=2003|isbn=1-57061-390-7|location=Seattle|oclc=52418384}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://twitter.com/nintendoeurope/status/641929152942051328|title=There are so many myths about Mario… Mr Miyamoto reveals the truth. #SuperMario30|website=Twitter|language=en|access-date=28. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nintendo.com/nes-classic/donkey-kong-developer-interview/|title=Donkey Kong Developer Interview - NES Classic Edition – Official Site|website=www.nintendo.com|language=en-US|access-date=28. 4. 2021|archive-date=30. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200330050951/https://www.nintendo.com/nes-classic/donkey-kong-developer-interview/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citation|title=Arcade Archives Gameplay - Nintendo Treehouse: Live {{!}} E3 2018|url=https://www.youtube.com/watch?v=nnu-EqVGRow|access-date=28. 4. 2021|language=bs-Latn-BA}}</ref> Dok je Mario u početku opisan kao stolar, ''[[Mario Bros.]]'' je nakon toga promijenio zanimanje nakon što je kolega pomislio da više liči na vodoinstalatera.<ref>{{Cite web|url=https://www.mariowiki.com/File:Mario_history_Game_On_exhibit.jpg|title=File:Mario history Game On exhibit.jpg|date=22. 4. 2021|website=Super Mario Wiki|language=en|access-date=28. 4. 2021}}</ref> === Pozadina === Prva igra koja pokazuje Mariov rani život je ''[[Super Mario World 2: Yoshi's Island]], ''gdje njega u Lugija nosi [[Rode|roda]] nazad svojim roditeljima. No, [[Spisak likova iz franšize "Mario"#Kamek|Kamek]] otme Luigija i napadne rodu. Rodi ispadne mladi Mario i padne na otok Yoshija. [[Yoshi]]ji žele da pomognu Mariju vratiti se Luigiju. Zato moraju ići na put do Bowserovog dvorca do Kameka i pomoći Luigiju. Yoshiji Marija moraju štititi jer Mario ne može sebe štititi bez Superstar Mario forme. Luigi i Mario dostavljeni su roditeljima, ali ''[[Yoshi's New Island]] ''objasni da su dostavljeni krivim roditeljima, te se vrate točnim roditeljima na kraju igre i u ''[[Yoshi's Island DS]]. ''Hronološki se ''Super Mario World 2'' smatra jednom od prvih igara i medija. Neki mediji pokazuju da su Mario i Luigi možda imali drukčiju historiju. ''Super Mario Momotarō ''kaže da su Mario braću odgojila dva stara [[Hammer Bro|Hammer Broa.]] Mario se u toj seriji rodio iz breskve na nebu, i moguće je da se ova serija dogodila prije ''Super Mario Worlda 2''. Mario je ovdje sličan svom starijem sebi, ali manji i bez kapice. Još jedan medij koji prikazuje drugačije početke za Marija je strip zvan "Family Album "The Early Years", strip prikazan u ''[[Nintendo Comics System]]''u''. ''Mario je, u tome, bio šašav i zanimali su ga vodovodi, i oduvijek je bio uspješan sportaš, pobijedio je svaku [[softball]] igru u susjedstvu. Neke još zanimljivosti su da je u stripu Mario bio rođen brkat i s kosom, i da se Luigi rodio par godina nakon njega. U videoigri ''[[Mario & Luigi: Partners in Time]] ''Mario ode u pustolovinu sa verzijom sebe iz prošlosti da spase Princezu Peach od zlih Shroobova. Igra kaže da je odrasli Mario sadašnji Mario, a beba Mario je prošli Mario. Mario se pojavio u baš svakoj igri i svakom serijalu, što je započelo sa Super Mario serijalom. Ispod su svi njegovi najvažniji nastupi u videoigrama. === Pojavljivanja u videoigrama === {|class="wikitable sortable" !Naslov!!Godina!!Sistem |- |''Donkey Kong''||1981.||[[Arkadna videoigra|Arkada]] |- |''Donkey Kong''||1982.||[[Game & Watch]] |- |''[[Donkey Kong Jr.]]''||1982.||[[Arkadna videoigra|Arkada]] |- |''[[Mario's Cement Factory]]''|| rowspan="5" |1983.|| rowspan="2" |[[Game & Watch]] |- |''Mario's Bombs Away'' |- |''[[Pinball (igra)|Pinball]]''||[[Arkadna videoigra|Arkada]] |- |''Mario Bros.''||[[Game & Watch]] |- |''Mario Bros.''||[[Arkadna videoigra|Arkada]] |- |''Donkey Kong Circus''|| rowspan="4" |1984.|| rowspan="2" |[[Game & Watch]] |- |''Donkey Kong Hockey'' |- |''Pinball''|| rowspan="6" |[[Nintendo Entertainment System]] |- |''Famicom Grand Prix: F-1 Race'' |- |''[[Tennis (videoigra iz 1984)|Tennis]]''|| rowspan="4" |1985. |- |''[[Super Mario Bros.]]'' |- |''[[Wrecking Crew (videoigra)|Wrecking Crew]]'' |- |''Golf'' |- |''VS. Super Mario Bros.''|| rowspan="5" |1986.||[[Arkadna videoigra|Arkada]] |- |''Super Mario Bros.''||[[Game & Watch]] |- |''[[Super Mario Bros.: The Lost Levels]]''||[[Family Computer Disk System]] |- |''Super Mario Bros. Special''||[[NEC PC-88|PC-88]], X1 |- |''All Night Nippon Super Mario Bros.''|| rowspan="4" |[[Family Computer Disk System]] |- |''Family Computer Golf: Japan Course''|| rowspan="4" |1987. |- |''Family Computer Golf: U.S. Course'' |- |''Famicom Grand Prix: F-1 Race'' |- |''[[Punch-Out!! (NES)|Punch-Out!!]]''||[[Nintendo Entertainment System]] |- |''Famicom Grand Prix II: 3D Hot Rally''|| rowspan="4" |1988.||[[Family Computer Disk System]] |- |''[[Super Mario Bros. 2]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo Entertainment System]] |- |''[[Super Mario Bros. 3]]'' |- |''I Am a Teacher: Super Mario Sweater''||[[Računar|Lični računar]] |- |''Pinball''|| rowspan="10" |1989.||[[Family Computer Disk System]] |- |''[[Tetris]]''||[[Nintendo Entertainment System]] |- |''Tetris''||[[Game Boy]] |- |''Wrecking Crew''||[[Family Computer Disk System]] |- |''Super Mario Bros.''||[[Nelsonic Game Watch]] |- |''Kaettekita Mario Bros.''||[[Family Computer Disk System]] |- |''[[Alleyway]]''|| rowspan="2" |[[Game Boy]] |- |''[[Super Mario Land]]'' |- |''Super Mario Bros. 2''||[[Nelsonic Game Watch]] |- |''Tennis''||[[Game Boy]] |- |''[[Dr. Mario]]''|| rowspan="5" |1990.||[[Nintendo Entertainment System]] |- |''Dr. Mario''||[[Game Boy]] |- |''VS. Dr. Mario''||[[Arkadna videoigra|Arkada]] |- |''[[Super Mario World]]''||[[Super Nintendo Entertainment System]] |- |''Super Mario Bros. 3''||[[Nelsonic Game Watch]] |- |''[[NES Open Tournament Golf]]''|| rowspan="7" |1991.||[[Nintendo Entertainment System]] |- |''Super Mario World''||[[Nelsonic Game Watch]] |- |''Mario Teaches Typing''|| rowspan="2" |[[Računar|Lični računar]] |- |''Super Mario Bros. & Friends: When I Grow Up'' |- |''Mario the Juggler''||[[Game & Watch]] |- |''[[Yoshi (videoigra)|Yoshi]]''||[[Game Boy]] |- |''Yoshi''||[[Nintendo Entertainment System]] |- |''[[Mario is Missing!]]''|| rowspan="8" |1992.||[[Računar|Lični računar]] |- |''Mario is Missing!''|| rowspan="3" |[[Super Nintendo Entertainment System]] |- |''[[Super Mario Kart]]'' |- |''[[Mario Paint]]'' |- |''[[Yoshi's Cookie]]''||[[Nintendo Entertainment System]] |- |''Yoshi's Cookie''||[[Game Boy]] |- |''Super Mario Race''||Game Watch |- |''[[Super Mario Land 2: 6 Golden Coins]]''||[[Game Boy]] |- |''[[Mario's Time Machine]]''|| rowspan="10" |1993.||[[Računar|Lični računar]] |- |''Mario is Missing!''||[[Nintendo Entertainment System]] |- |''Mario's Time Machine''|| rowspan="9" |[[Super Nintendo Entertainment System]] |- |''[[Mario & Wario]]'' |- |''[[Super Mario All-Stars]]'' |- |''Mario's Early Years! Fun with Letters'' |- |''Mario's Early Years! Fun with Numbers'' |- |''Mario's Early Years! Preschool Fun'' |- |''[[Yoshi's Cookie]]'' |- |''[[Yoshi's Safari]]'' |- |''[[Tetris & Dr. Mario]]''|| rowspan="7" |1994. |- |''[[Wario Land: Super Mario Land 3]]''||[[Game Boy]] |- |''Mario's Time Machine''||[[Nintendo Entertainment System]] |- |''[[Hotel Mario]]''||[[Philips CD-i|CD-i]] |- |''[[Super Mario All-Stars + Super Mario World]]''||[[Super Nintendo Entertainment System]] |- |''Donkey Kong''||[[Game Boy]] |- |''Donkey Kong''||[[Nelsonic Game Watch]] |- |''[[Donkey Kong Country 2: Diddy's Kong Quest]]''|| rowspan="10" |1995.|| rowspan="2" |[[Super Nintendo Entertainment System]] |- |''Super Mario World 2: Yoshi's Island'' |- |''[[Mario's FUNdamentals|Mario's Game Gallery]]''||[[Računar|Lični računar]] |- |''Undake30 Same Game''|| rowspan="3" |[[Satellaview]] |- |''Excitebike: Bun Bun Mario Battle Stadium'' |- |''BS Super Mario USA'' |- |''[[Mario's Picross]]''||[[Game Boy]] |- |''[[Mario's Super Picross]]''||[[Super Nintendo Entertainment System]] |- |''[[Mario's Tennis]]''|| rowspan="2" |[[Virtual Boy]] |- |''[[Mario Clash]]'' |- |''Mario Teaches Typing 2''|| rowspan="4" |1996.||[[Računar|Lični računar]] |- |''[[Super Mario 64]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo 64]] |- |''[[Mario Kart 64]]'' |- |''[[Super Mario RPG: Legend of the Seven Stars]]''||[[Super Nintendo Entertainment System]] |- |''Mario Paint: BS Ban''|| rowspan="5" |1997.|| rowspan="3" |[[Satellaview]] |- |''BS Mario Paint: Yuushou Naizou Ban'' |- |''Dr. Mario BS Version'' |- |''Game & Watch Gallery''|| rowspan="2" |[[Game Boy]] |- |''Game & Watch Gallery 2'' |- |''[[Mario no Photopi]]''|| rowspan="5" |1998.||[[Nintendo 64]] |- |''Wrecking Crew '98''||[[Satellaview]] |- |''Super Mario Bros. Deluxe''||[[Game Boy Color]] |- |''[[Mario Golf (videoigra)|Mario Golf]]''|| rowspan="4" |[[Nintendo 64]] |- |''[[Mario Party (videoigra)|Mario Party]]'' |- |''[[Mario Party 2]]''|| rowspan="5" |1999. |- |''[[Super Smash Bros. (videoigra)|Super Smash Bros.]]'' |- |''Game & Watch Gallery 3''|| rowspan="2" |[[Game Boy Color]] |- |''Mario Golf'' |- |''[[Mario Artist|Mario Artist: Paint Studio]]''|| rowspan="4" |[[Nintendo 64DD]] |- |''Mario Artist: Talent Studio''|| rowspan="6" |2000. |- |''Mario Artist: Communication Kit'' |- |''Mario Artist: Polygon Studio'' |- |''[[Mario Tennis (Nintendo 64)|Mario Tennis]]''|| rowspan="4" |[[Nintendo 64]] |- |''[[Paper Mario]]'' |- |''[[Mario Party 3]]'' |- |''[[Dr. Mario 64]]''|| rowspan="9" |2001. |- |''Mario Family''||[[Game Boy Color]] |- |''[[Luigi's Mansion]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo GameCube]] |- |''[[Super Smash Bros. Melee]]'' |- |''Mario Tennis''|| rowspan="2" |[[Game Boy Color]] |- |''Mobile Golf'' |- |''[[Mario Kart: Super Circuit]]''|| rowspan="3" |[[Game Boy Advance]] |- |''[[Super Mario Advance]]'' |- |''Super Mario World: Super Mario Advance 2'' |- |''[[Super Mario Sunshine]]''|| rowspan="4" |2002.|| rowspan="2" |[[Nintendo GameCube]] |- |''[[Mario Party 4]]'' |- |''Yoshi's Island: Super Mario Advance 3''|| rowspan="2" |[[Game Boy Advance]] |- |''Game & Watch Gallery 4'' |- |''[[Mario Party 5]]''|| rowspan="6" |2003.|| rowspan="4" |[[Nintendo GameCube]] |- |''[[Mario Kart: Double Dash!!]]'' |- |''[[Mario Golf: Toadstool Tour]]'' |- |''[[Nintendo Puzzle Collection]]'' |- |''[[Super Mario Advance 4: Super Mario Bros. 3]]''|| rowspan="2" |[[Game Boy Advance]] |- |''[[Mario & Luigi: Superstar Saga]]'' |- |''[[Paper Mario: The Thousand-Year Door]]''|| rowspan="11" |2004.||[[Nintendo GameCube]] |- |''Classic NES Series: Super Mario Bros.''|| rowspan="2" |[[Game Boy Advance]] |- |''Classic NES Series: Dr. Mario'' |- |''[[Mario Party 6]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo GameCube]] |- |''[[Mario Power Tennis]]'' |- |''[[Mario vs. Donkey Kong (videoigra)|Mario vs. Donkey Kong]]''|| rowspan="3" |[[Game Boy Advance]] |- |''[[Mario Golf: Advance Tour]]'' |- |''[[Mario Pinball Land]]'' |- |''[[Super Mario 64 DS]]''|| rowspan="3" |[[Nintendo DS]] |- |''[[WarioWare: Touched!]]'' |- |''[[Yakuman DS]]'' |- |''[[NBA Street V3]]''|| rowspan="13" |2005.|| rowspan="4" |[[Nintendo GameCube]] |- |''[[Mario Superstar Baseball]]'' |- |''[[Dance Dance Revolution: Mario Mix]]'' |- |''[[SSX on Tour]]'' |- |''[[Mario Kart DS]]''||[[Nintendo DS]] |- |''[[Mario Party 7]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo GameCube]] |- |''[[Super Mario Strikers]]'' |- |''[[Mario & Luigi: Partners in Time]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo DS]] |- |''[[Yoshi Touch & Go]]'' |- |''[[Mario Party Advance]]''|| rowspan="3" |[[Game Boy Advance]] |- |''[[Mario Tennis: Power Tour]]'' |- |''Dr. Mario & Puzzle League'' |- |''[[Mario Kart Arcade GP]]''||[[Arkadna videoigra|Arkada]] |- |''[[Super Princess Peach]]''|| rowspan="6" |2006.|| rowspan="6" |[[Nintendo DS]] |- |''[[New Super Mario Bros.]]'' |- |''[[Mario Hoops 3-on-3]]'' |- |''[[Mario vs. Donkey Kong 2: March of the Minis]]'' |- |''[[Yoshi's Island DS]]'' |- |''[[Tetris DS]]'' |- |''[[Super Paper Mario]]''|| rowspan="9" |2007.|| rowspan="5" |[[Wii]] |- |''[[Mario Party 8]]'' |- |''[[Mario Strikers Charged]]'' |- |''[[Mario & Sonic at the Olympic Games]]'' |- |''[[Super Mario Galaxy]]'' |- |''[[Mario Party DS]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo DS]] |- |''Itadaki Street DS'' |- |''Mario Kart Arcade GP 2''||[[Arkadna videoigra|Arkada]] |- |''[[Mario & Sonic at the Olympic Games]]''||[[Nintendo DS]] |- |''[[Super Smash Bros. Brawl]]''|| rowspan="7" |2008.||[[Wii]] |- |''[[Dr. Mario Express]]''||[[DSiWare]] |- |''[[Dr. Mario Online Rx]]''||[[WiiWare]] |- |''[[Mario Kart Wii]]''||[[Wii]] |- |''[[Game & Watch Collection]]''||[[Nintendo DS]] |- |''[[Mario Super Sluggers]]''|| rowspan="4" |[[Wii]] |- |''Mario Power Tennis (New Play Control!)'' |- |''[[Mario & Sonic at the Olympic Winter Games]]''|| rowspan="4" |2009. |- |''[[New Super Mario Bros. Wii]]'' |- |''[[Mario & Luigi: Bowser's Inside Story]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo DS]] |- |''[[Mario & Sonic at the Olympic Winter Games]]'' |- |''[[Super Mario Galaxy 2]]''|| rowspan="5" |2010.||[[Wii]] |- |''Game & Watch Collection 2''||[[Nintendo DS]] |- |''Super Mario All-Stars Limited Edition''||[[Wii]] |- |''[[Mario vs. Donkey Kong: Mini-Land Mayhem!]]''||[[Nintendo DS]] |- |''[[Mario Sports Mix]]''||[[Wii]] |- |''[[Super Mario 3D Land]]''|| rowspan="4" |2011.||[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Mario & Sonic at the London 2012 Olympic Games]]''||[[Wii]] |- |''[[Mario Kart 7]]''||[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Fortune Street]]''||[[Wii]] |- |''[[Mario & Sonic at the London 2012 Olympic Games]]''|| rowspan="6" |2012.||[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Mario Party 9]]''||[[Wii]] |- |''[[Mario Tennis Open]]''|| rowspan="3" |[[Nintendo 3DS]] |- |''[[New Super Mario Bros. 2]]'' |- |''[[Paper Mario: Sticker Star]]'' |- |''[[New Super Mario Bros. U]]''||[[Wii U]] |- |''[[Luigi's Mansion: Dark Moon]]''|| rowspan="7" |2013.||[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Mario and Donkey Kong: Minis on the Move]]''||[[Nintendo 3DS]] ([[Nintendo eShop|eShop]]) |- |''[[Mario & Luigi: Dream Team]]''||[[Nintendo 3DS]] |- |''Mario Kart Arcade GP DX''||[[Arkadna videoigra|Arkada]] |- |''[[Mario & Sonic at the Sochi 2014 Olympic Winter Games]]''|| rowspan="2" |[[Wii U]] |- |''[[Super Mario 3D World]]'' |- |''[[Mario Party: Island Tour]]''|| rowspan="3" |[[Nintendo 3DS]] |- |''Yoshi's New Island''|| rowspan="5" |2014. |- |''[[Mario Golf: World Tour]]'' |- |''[[Mario Kart 8]]''||[[Wii U]] |- |''[[Super Smash Bros. for Nintendo 3DS]]''||[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Super Smash Bros. for Wii U]]''|| rowspan="2" |[[Wii U]] |- |''[[Mario Party 10]]''|| rowspan="5" |2015. |- |''[[Puzzle & Dragons: Super Mario Bros. Edition]]''||[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Super Mario Maker]]''|| rowspan="2" |[[Wii U]] |- |''[[Mario Tennis: Ultra Smash]]'' |- |''[[Mario & Luigi: Paper Jam]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Mario & Sonic at the Rio 2016 Olympic Games (Nintendo 3DS)|Mario & Sonic at the Rio 2016 Olympic Games]]''|| rowspan="7" |2016. |- |''[[Minecraft|Minecraft: Wii U Edition]]''|| rowspan="3" |[[Wii U]] |- |''[[Mario & Sonic at the Rio 2016 Olympic Games (Wii U)|Mario & Sonic at the Rio 2016 Olympic Games]]'' |- |''[[Paper Mario: Color Splash]]'' |- |''[[Mario Party: Star Rush]]''|| rowspan="2" |[[Nintendo 3DS]] |- |''Super Mario Maker for Nintendo 3DS'' |- |''[[Super Mario Run]]''||[[iOS]] |- |''[[Mario Sports Superstars]]''|| rowspan="8" |2017.||[[Nintendo 3DS]] |- |''Super Mario Run''||[[Android (operativni sistem)|Android]] |- |''Mario Kart 8 Deluxe''|| rowspan="3" |[[Nintendo Switch]] |- |''Minecraft: Nintendo Switch Edition'' |- |''[[Mario + Rabbids Kingdom Battle]]'' |- |''Mario & Luigi: Superstar Saga + Bowser's Minions''||[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Super Mario Odyssey]]''||[[Nintendo Switch]] |- |''[[Mario Party: The Top 100]]''||[[Nintendo 3DS]] |- |''Minecraft: New Nintendo 3DS Edition''|| rowspan="7" |2018.||[[New Nintendo 3DS]] |- |''[[Mario Tennis Aces]]''||[[Nintendo Switch]] |- |''[[WarioWare Gold]]''||[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Super Mario Party]]''||[[Nintendo Switch]] |- |''Luigi's Mansion''||[[Nintendo 3DS]] |- |''[[Super Smash Bros. Ultimate]]''||[[Nintendo Switch]] |- |''Mario & Luigi: Bowser's Inside Story + Bowser Jr.'s Journey''||[[Nintendo 3DS]] |- |''New Super Mario Bros. U Deluxe''|| rowspan="6" |2019.|| rowspan="2" |[[Nintendo Switch]] |- |''[[Super Mario Maker 2]]'' |- |''[[Dr. Mario World]]''|| rowspan="2" |[[iOS]], [[Android (operativni sistem)|Android]] |- |''[[Mario Kart Tour]]'' |- |''[[Luigi's Mansion 3]]''|| rowspan="10" |[[Nintendo Switch]] |- |''[[Mario & Sonic at the Olympic Games Tokyo 2020]]'' |- |''[[Paper Mario: The Origami King]]'' | rowspan="4" |2020. |- |''[[Super Mario 3D All-Stars]]'' |- |''[[Super Mario Bros. 35]]'' |- |''[[Mario Kart Live: Home Circuit]]'' |- |''[[Bowser's Fury]]'' | rowspan="3" |2021. |- |''[[Mario Golf: Super Rush]]'' |- |''[[Mario Party Superstars]]'' |- |''[[Mario + Rabbids Sparks of Hope]]'' |2022. |} == Izgled == Mario je debeli Italijan s 24/6 godina.<ref>{{Cite web|url=https://nintendoeverything.com/miyamoto-explains-why-mario-is-italian/|title=Miyamoto explains why Mario is Italian|date=9. 11. 2010|website=Nintendo Everything|language=en|access-date=28. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/gaming/mario-super-age-24-25-nintendo-shigeru-miyamoto-game-character-a7338911.html|title=Mario, the plumber, is only 24 years old|date=30. 9. 2016|website=The Independent|language=en|access-date=28. 4. 2021}}</ref> Poznat je po njegovoj crvenoj kapi na kojoj piše slovo "[[M]]", crvenoj košulji s plavim kombinezonom, žutim dugmima i smeđim cipelama. Ima velik nos, plave oći i smeđu kosu, s crnim brkovima, zanimljivo drugačije boje od njegove kose. Mariov izgled se jako promijenio od početka u videoigri ''Donkey Kong'', iako su osonovne stvari ostale, kao odjeća i brkovi, u ''Super Mario Bros. ''je počeo izgledati kako ga danas znamo. Započeo je kao mršavi, dlakavi muškarac, no danas je poznat po kapici, odječi, brkovima i debelim tijelom. Mariove promjene u izgledu su uglavnom kozmetičke. Izgled tijela mu je identičan u svakoj igri, ali su uočljive male promjene u igrama kao ''Super Mario Sunshine'' gdje mu je majica kratkih rukava. U serijalu ''[[Super Smash Bros.]] ''Mariova odjeća je tamnija i više potrgana. == Karakteristike == Mario je često brižan, radostan, razigran, hrabar, a u nekim situacijama tvrdoglav, umišljen i željan. Proizvođači Nintenda ostavili su Mariovu biografiju dovoljno jednostavnom da lik može biti promjenjiv u mnogim igrama i okolnostima.<ref>{{Cite web|url=http://shmuplations.com/mario20th/|title=Shigeru Miyamoto – Mario 20th Anniversary Interview|website=shmuplations.com|access-date=28. 4. 2021}}</ref> Zbog toga fanovi Marija smatraju ga jednim od najmanje razvijenih likova u franšizi. Za poređenje, Luigi je jedan od omiljenih likova serije za mnoge. Mario je u drugim medijima predstavljen kao talentirani [[Brooklyn|bruklinski]] vodoinstalater koji voli pravdu i italijansku hranu. Mario je sposoban borac i sponzor, te ljubitelj igara za žurke u spin-off igrama. Mario ima sportski duh, priznaje poraz i komplimentira neprijatelje. To je vidljivo u ''Fortune Street'' i ''Mario Kart 8'', a također se smije kad izgubi u ''Super Smash Bros. Ultimate''. Ipak, u mnogim drugim spin-off igrama ne voli gubiti. U ''Mario Kart 64'' obrisati će nos ako ne stigne do podijuma. U ''Mario Golf: Toadstool Tour'' će se naljutiti ako dobije Double Bogey. Mario voli životinje, pogotovo one najčešće i uobičajene.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.pressthebuttons.com/2014/12/mario-kirby-and-samus-aran-shine-in-the-nintendo-character-manual.html|title=Mario, Kirby, And Samus Aran Shine In The Nintendo Character Manual|website=Press The Buttons|access-date=2. 5. 2020|archive-date=4. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200404221858/https://www.pressthebuttons.com/2014/12/mario-kirby-and-samus-aran-shine-in-the-nintendo-character-manual.html|url-status=dead}}</ref> Uz to voli muziku, posebno [[Opera|operu]] i [[Novi val|novo-valski]] [[Europop]],<ref name=":0" /> no ovo se ne vidi često. ''Mario Strikers Charged'' Mariju daje [[rokenrol]] pjesmu i [[Orkestar|orkestarsku kompoziciju]] za ''Super ability''. Mario može svirati klavir, gitaru, sintisajzer, timpani, ksilofon, saksofon i trubu. Mario je puno pretjeraniji od njegovog brata. Luigi je više introvertan, a Mario je hiperaktivniji i lakše se naljuti. Prema Luigiju se Mario ponaša dobro, iako ga zna zadirkivati. Ovo može biti samo Mariova veliko-bratska strana. Mariove agresivne tendencije su obično iskorištene za šale. U virtualnom magazinu za Satellaview, Mario je pretjerano nasilan, i grozno se ponaša prema prijateljima i voljenima, te upuca [[Toad (Nintendo)|Toada]] nakon što ga vidi s Peach u [[Oralni seks|oralnom odnosu]]. Mario je puno ozbiljniji lik u serijalu ''Super Smash Bros.'', a njegov brat je puno komičniji i šaljiv. Mario ovo pokazuje u svojim kontroliranim i običnim napadima. U [[DIC Entertainment|DiC]] crtićima Mario voli hranu i obožava Peachine [[kolač]]e i [[Pica|picu]]. === Ime i prezime === [[Ime]] Mariove porodice je "Mario" u seriji ''[[The Super Mario Bros. Super Show!]]'' i ovo je postalo popularnije u igranom filmu. Ovo je ponekad vidljivo u drugim medijima — npr. vodič [[Prima Games]]a za videoigru ''Mario Party 2 ''kaže da mu je ime Mario Mario.<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/44454002|title=Mario Party 2 : Prima's official strategy guide|date=2000|publisher=Prima Games|others=Jeff Barton|isbn=0-7615-2767-2|location=Roseville, CA|oclc=44454002}}</ref> Na [[San Diego Comic-Con]]u je Mario rekao "''Koje mi je ime? A, dobro-a pitanje!... Da! Ime mi je-a Mario! Naravno, moj brat je-a Luigi Mario, i naravno mama se zove Mama Mia Mario; papa se zove Papa Pio Mario. Naravno, nana je Grandmama Mia Mario, i dedo je Grandpa—itd., itd. Da, ime je Mario, prezime-a Mario. Yahoo!''"<ref>{{Citation|title=Mario reveals his last name & other tales - San Diego Comic Con 2012|url=https://www.youtube.com/watch?v=AAjhjLuWbC8|access-date=28. 4. 2021|language=bs-Latn-BA}}</ref> Nintendo je potvrdio da je to šala i da "nema [[prezime]]na".<ref>{{Citation|title=Inside Edition News Report With Super Mario Bros.|url=https://www.youtube.com/watch?v=IS713fNTJ8c|access-date=28. 4. 2021|language=bs-Latn-BA}}</ref> To je rekao [[Satoru Iwata]],<ref>{{Cite web|url=https://kotaku.com/nintendo-chief-mario-is-part-of-gamers-dna-5935721|title=Nintendo Chief: Mario Is Part Of Gamers' DNA|website=Kotaku|language=en-us|access-date=28. 4. 2021}}</ref> tadašnji predsjednik Nintenda, i s njim se složio i Shigeru Miyamoto, no kasnije je Miyamoto rekao da njegovo prezime jest "Mario".<ref name=":1" /> === Govor === Kao većina drugih Nintendo protagonista, Mario rijetko priča, većinom se glasa raznim zvukovima i vikanjem. Mario, iako mu se ćesto ne čuje glas, ima puno dijaloga u videoigrama ''Itadaki Street DS'' i ''Fortune Street'', i ima nekoliko poznatih uzričica, uključujući "Yahoo!", "Here we GO!", "Thank you so much for playing my game!"... Mariov glas je tiši i dublji u serijalu ''Super Smash Bros.'' Mario ponekad ni ne govori na [[Engleski jezik|engleskom]]. U videoigri ''Super Mario Sunshine'', Mario kaže "Looks like Mario's gonna have to find a job!", što se samo može ćuti u Japanskoj verziji, u Američkoj je njegov glas pokriven. == Odnosi s drugim likovima == === Prijatelji i saveznici === * [[Donkey Kong (lik)|Donkey Kong]] (ponekad) * Pauline (bivši ljubavnici, prijatelji) * Toad (saveznik) * Toadsworth (prijatelj) * Toadette (saveznica) * Princeza Peach (ljubavnica) * Luigi (brat, najbolji prijatelj) * [[Yoshi]] (blizak prijatelj, saveznik) * [[Wario]] (prijateljski rival) * [[Waluigi]] (prijateljski rival) * [[Rosalina]] (prijateljica) * Nepoznati roditelji * Krivi roditelji * Beba Mario i Luigi * Bebe Peach, Daisy i Rosalina * [[Birdo]] * Cappy * Tiara * [[Vivian (Paper Mario)|Vivian]] * Ms. Mowz * [[Lakitu]] (ponekad) * [[Kirby (lik)|Kirby]] * [[Link (The Legend of Zelda)|Link]] * [[Mega Man (lik)|Mega Man]] * [[Pit (Kid Icarus)|Pit]] * Paper Mario * Rabbid Mario * [[Sonic the Hedgehog (lik)|Sonic the Hedgehog]] (prijateljski rivali, prijatelji) === Neprijatelji i rivali === * Donkey Kong (ponekad) * Cranky Kong * Bowser (Glavni neprijatelj) * [[Bowser Jr.]] (Neptijatelj) * [[Koopalingsi]] (Neprijatelji) * [[Goomba]] (većinom) * [[Koopa Troopa]] (većinom) * Hammer Bro (većinom) * Lakitu (ponekad) * [[Boo]] (većinom) * King Boo * [[Chain Chomp]] (većinom) * Wario * Waluigi * [[Fawful]] * Sonic * [[Doktor Eggman|Dr. Eggman]] == Moći i sposobnosti == Mario je poznat po svom visokom skoku, njegov najosnovniji pokret koji koristi da napada neprijatelje. Skokom Mario također izbjegava prepreke i udara ? Blokove i P-Switcheve. Mario je uz to jako akrobatičan. Poznat je po svojoj vatrenoj formi. Mario je i veoma snažan. Mario je obično portreiran kao standardni lik sa svim tipičnim svojstvima i karakteristikama. Mario je prosječno brz, snažan, fleksibilan i viješt. Mario je u nekim golf-igrama zapravo portreiran kao više nego prosječan, veoma snažan lik s impresivnim vještinama i spretnosti. Neki Mariovi power-upovi su navedeni ispod. *Mario ima 14 power-upova koje mu dopuštaju da leti: Krilo, Super List, Tanooki odijelo, P-Krilo, Pernati plašt, Moćni balon, Kapa krila, Moćni cvijet, Pećurka pčele, Boo-pečurka, Crvena zvijezda, Propelerska pečurka, Neuništivi list, i Super žir. Na ''The Super Mario Bros. Super Show!''u, Mario može letjeti čak s vatrenim cvijetom. *U ''Super Mario Bros. 3'', Mario se može prevoriti u Hammer Broa i bacati čekiće ili u žabu koja može više skakati, brže trčati i plivati. *Mario ima i tri druge kape koje može nositi: Metalnu kapu, Kapa krila, i Nestajuća kapa. One ga pretvore u Metalnog Marija, daju mu da leti, i pretvore ga u nevidljivog i nedodirljivog Marija, svaka posebno. *U igri ''Paper Mario: The Thousand-Year Door'', Mario postane više papirnat i postane Ravni Mario, Papirno-cijevi Mario, Papirno-avionasti Mario, i Papirnato-brodi Mario kao rezultat "kletve" Demona crnog kovčega. *U igri ''Super Paper Mario'', Mario se može preklapati između dimenzija. *U igri ''Super Mario World'', Mario može trčati na cijevima i zidovima. *U igri ''Super Mario Odyssey'', Mario može bacati Cappya da uhvati osjetna bića i predmete kao Goombe, Chain Chompove, Hammer Brose, i Bullet Billove, i igrač ih može kontrolirati. == Portretiranje == [[Datoteka:Charles Martinet by Gage Skidmore.jpg|mini|Charles Martinet, glas Marija u videoigrama od 1992.|lijevo|319x319piksel]] *Larry Moran – Reklame za žitarice Donkey Konga *[[Peter Cullen]] – ''[[Saturday Supercade]]'' *[[Tōru Furuya]] – ''[[Super Mario Bros.: Peach-hime Kyushutsu Dai Sakusen!]]'', ''Amada Anime Series: Super Mario Bros.'', ''Super Mario World: Mario to Yoshi no Bōken Land'', igre za Satellaview *[[Lou Albano]] – ''The Super Mario Bros. Super Show!'' *Walker Boone – ''[[The Adventures of Super Mario Bros. 3]]'', ''[[Super Mario World (TV serija)|Super Mario World]]'' *Ronald B. Ruben – ''Mario Teaches Typing'' *[[Takeshi Aono]] – Reklama ''Mario Paint'' *Bob Hoskins – Film ''Super Mario Bros.'' *Marc Graue – ''Hotel Mario'' *Nicholas Glaeser – ''Mario is Missing!'' (MS-DOS, CD-ROM Deluxe) *Charles Martinet – Fliper mašina ''Super Mario Bros.'', ''Mario's Game Gallery''–danas *[[Gorō Inagaki]] – Reklama "Hot Mario" iz 2003 *Takashi Okamura – Reklame "Hot Mario Bros." iz 2005–2006. *[[Kazunari Ninomiya]] – Reklame za ''Super Mario 3D Land'' i ''Mario Kart 7'' iz 2005–2006. *Chris Pratt – [[Neimenovani film iz franšize "Mario"|Nadolazeći film]] == Kulturni utjecaj == Mario je često proglašen najpoznatijim likom u historiji videoigara. Anketa iz ranih devedesetih je pokazala da je Mario poznatiji od [[Mickey Mouse|Mickeyja Mousea]],<ref>{{Cite news|title=Super Mario Bros: 25 Mario facts for the 25th anniversary|url=https://www.theguardian.com/technology/gamesblog/2010/sep/13/games-gameculture|newspaper=The Guardian|date=13. 9. 2010|access-date=2. 5. 2020|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Keith|last=Stuart}}</ref> i on ima jedini kip od voska napravljen na temelju lika iz videoigre, može se vidjeti u Hollywoodskom muzeju kipova od voska. Franšiza ''Mario ''je [[Spisak najprodavanijih franšiza videoigara|najprodavanija serija videoigara]] ikad, s više od 528 534 milijuna prodaja, a serija iza nje, ''[[Pokémon]], ''ima 300 milijuna prodaja.<ref>{{Cite web|url=https://corporate.pokemon.co.jp/|title=株式会社ポケモン ｜ The Pokémon Company株式会社ポケモン｜The Pokémon Company|website=株式会社ポケモン｜The Pokémon Company|language=ja|access-date=28. 4. 2021}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Mario (franšiza)}} [[Kategorija:Fiktivni likovi]] [[Kategorija:Filmski likovi]] [[Kategorija:Likovi animiranih TV-serija]] [[Kategorija:Likovi iz franšize "Mario"]] [[Kategorija:Likovi iz stripova]] [[Kategorija:Likovi iz videoigara]] [[Kategorija:Nintendo]] ttezs58u9s8nach1e5w23rrikzkghny 2 465893 3846941 3833363 2026-05-16T15:03:23Z Neptune, the Mystic 61763 3846941 wikitext text/x-wiki {{Bot|Neptune, the Mystic|bs}} [[Slika:The bronze figure of Neptune, Fountain of Neptune, Bologna.jpg|290px|lijevo]] [[Slika:Neptune Full.jpg|250px|desno]] {{Emergency-bot-shutoff}} == Poslovi == * Uglavnom pravopisne ispravke. Izmjene će se (uglavnom) bilježiti u Dnevniku. == Dnevnik == <center>'''[[/Dnevnik|{{Linear-gradient text | #00BFFF | #162987 | text = Dnevnik maloga NeptuneBota | direction = right | alt text color = green }}]]'''</center> [[Kategorija:Wiki botovi]] gptwnkleav3xwrhxh01qgkchst16shj 3846950 3846941 2026-05-16T16:16:57Z Neptune, the Mystic 61763 3846950 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:<span style="font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT">{{Linear-gradient text | #000099 | #660066 | text = Korisnik:NeptuneBot | direction = right | alt text color = black }}</span>}} {{Bot|Neptune, the Mystic|bs}} [[Slika:The bronze figure of Neptune, Fountain of Neptune, Bologna.jpg|290px|lijevo]] [[Slika:Neptune Full.jpg|250px|desno]] {{Emergency-bot-shutoff}} == Poslovi == * Uglavnom pravopisne ispravke. Izmjene će se (uglavnom) bilježiti u Dnevniku. == Dnevnik == <center>'''[[/Dnevnik|{{Linear-gradient text | #00BFFF | #162987 | text = Dnevnik maloga NeptuneBota | direction = right | alt text color = green }}]]'''</center> [[Kategorija:Wiki botovi]] bkboo9zembx3bi2ly4abavzeyz5jqhg 0 467944 3847022 3603964 2026-05-16T20:42:48Z Genetičar 181151 /* Funkcija */ 3847022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija protein | Ime = Melanocit-stimulirajući hormon<br> ([[Proopiomelanokortin]]) | caption = | image = | width = 250 | HGNCid = 9201 | Symbol = POMC | AltSymbols = | EntrezGene = 5443 | OMIM = 176830 | RefSeq = NM_000939 | UniProt = P01189 | PDB = | ECnumber = | Chromosome = 2 | Arm = p | Band = 23 | LocusSupplementaryData = }} [[Datoteka:Ideogram_human_chromosome_2.svg|350px|right]] [[Datoteka: Human_chromosome_2_ideogram.svg|350px|thumb|right|Kod čovjeka, genski lokus MSH je na kratkom (p) kraku [[hromosom 2 (čovjek)|hromosoma 2]], u sklopu megalokusa [[POMC]]; pozicija 2p.23.]] '''Melanocit-stimulirajući hormoni''', pod zasjedničkom skraćenicom '''MSH''', poznati i kao '''melanotropini''' ili '''intermedini''', porodica su [[peptidni hormon|peptidnih hormona]] i [[neuropeptid]]a, koji sadrže [[α-melanocit-stimulirajući hormon]] (α-MSH), [[β-melanocit-stimulirajući hormon]] (β-MSH) i [[γ-melanocit-stimulirajući hormon]] (γ-MSH). Proizvode ih ćelije u ''[[pars intermedia]]'' [[prednji režanj hipofize|prednjeg režnja hipofize]]. [[Organski spoj|Sintetski]] [[analog (hemija)|analozi]] α-MSH, kao što su [[afamelanotid]] (melanotan I), [[melanotan II]] i [[bremelanotid]] (PT-141), koji su već razvijeni i istraženi. ==Biosinteza == [[Datoteka:Melanocyte signaling pathway.jpg|thumb|400px|<center>Biohemijska signalizacija na melanocitnom putu</center>]] Različiti oblici MSH nastaju iz različitih cijepanja proteina [[proopiomelanokortin]]a, koji također daje druge važne [[neuropeptid]]e, kao što je [[adrenokortikotropni hormon]].<ref>{{cite book|editor1-last=Katzung|editor1-first=Bertram G.|editor2-last=Masters|editor2-first=Susan B.|editor3-last=Trevor|editor3-first=Anthony J.|title=Basic & clinical pharmacology|date=2012|publisher=McGraw-Hill Medical|location=New York|isbn=978-0-07-176401-8|edition=12th}}</ref>{{rp|554}} [[Melanocit]]i u koži stvaraju i luče MSH kao odgovor na [[ultraljubičasta svjetlost|UV-svjetlost]], gdje povećava sintezu [[melanin]]a.<ref name=Harrisons18th>{{cite book|editor1-last=Longo|editor1-first=Dan L.|editor2-last=Fauci|editor2-first=Anthony S.|editor3-last=Kasper|editor3-first=Dennis L.|editor4-last=Hauser|editor4-first=Stephen L.|editor5-last=Jameson|editor5-first=J. Larry|editor6-last=Loscalzo|editor6-first=Joseph|title=Harrison's principles of internal medicine|date=2012|publisher=McGraw-Hill|location=New York|isbn=978-0-07-174889-6|edition=18th}}</ref> Neki neuroni u [[lučno jezgro|lučnom jezgru]] [[hipotalamus]]a stvaraju i luče α-MSH kao odgovor na [[leptin]];<ref name=Harrisons18th/>{{rp|626}}<ref name=Carlons2012>{{cite book|last1=Carlson|first1=Neil R.|title=Physiology of Behavior Books a La Carte Edition.|date=2012|publisher=Pearson College Div|location=Boston|isbn=978-0-205-23981-8|edition=11th}}</ref> u [[prednji režanj hipofize|prednjem režnju hipofije]] također se stvara i luči i α-MSH.<ref name=Goodman12th/>{{rp|1210}} == Funkcija == Djelujući preko [[melanokortin-1 receptor]], α-MSH podstiče proizvodnju i oslobađanje [[melanin]]a (postupak koji se naziva [[melanogeneza]]) pomoću [[melanocit]]a u [[koža|koži]] i [[dlaka]]ma.<ref name=Goodman12th>{{cite book|editor1-last=Brunton|editor1-first=Laurence L.|editor2-last=Chabner|editor2-first=Bruce A.|editor3-last=Knollmann|editor3-first=Björn C.|title=Goodman & Gilman's pharmacological basis of therapeutics.|url=https://archive.org/details/goodmangilmansph0000unse_z2e0|date=2011|publisher=McGraw-Hill|location=New York|isbn=978-0-07-162442-8|edition=12th}}</ref>{{rp|1210}} Djelujući u hipotalamusu, α-MSH suzbija apetit.<ref name=Carlons2012 /> α-MSH izlučen u hipotalamusu također doprinosi [[seksualno uzbuđenje|seksualnom uzbuđenju]].<ref name=King2007rev>{{cite journal | vauthors = King SH, Mayorov AV, Balse-Srinivasan P, Hruby VJ, Vanderah TW, Wessells H | title = Melanocortin receptors, melanotropic peptides and penile erection | journal = Curr Top Med Chem | volume = 7 | issue = 11 | pages = 1098–1106 | year = 2007 | pmid = 17584130 | pmc = 2694735 | doi = 10.2174/1568026610707011111}}</ref> ===Kod vodozemaca=== Kod nekih životinja (kao što je žaba sa kandžama – ''[[Xenopus laevis]]'' – proizvodnja MSH se povećava kada je životinja na tamnom mjestu. Zbog toga se [[pigment]] raspršuje u pigmentnim ćelijama u koži, pa žaba postaje tamnije i teže uočljiva [[predator]]ima. Pigmentne ćelije se nazivaju [[melanofora|melanofore]] i zato se kod [[Vodozemci|vodozemaca]] ovaj hormon često naziva mlanofore-stimulirajući hormon. === Kod ljudi === Povećanje MSH uzrokovat će tamniju kožu i kod ljudi. MSH se povećava kod žena i tokom [[trudnoća|trudnoće]]. To, zajedno s povećanim [[estrogen]]ima, uzrokuje povećanu pigmentaciju u [[trudnica]]. [[Cushingova bolest]] zbog viška [[adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH) također se može pojaviti hiperpigmentacija, kao što je [[acanthosis nigricans]] u [[pazuh]]u. Većina ljudi s primarnom [[Addisonova bolest|Addisonovom bolešću]] ima tamnjenju ([[hiperpigmentacija]]) kožu, uključujući područja koja nisu izložena suncu; karakteristična mjesta su nabori kože (npr. ruke), bradavice i unutrašnja strana obraza (bukalna sluznica). Novi ožiljci postaju hiperpigmentirani, dok stariji ne potamne. To se događa jer MSH i ACTH dijele istu molekulu prekursora, [[proopiomelanokortin]] (POMC). Različite razine MSH nisu glavni uzrok promjene u [[boja kože|boji kože]]. Međutim, kod mnogih [[crvena kosa|crvenokosih]] ljudi i drugih ljudi koji nemaju dobro preplanuli ten postoje varijacije u njihovom hormonskom [[receptor (biohemija)|receptoru]], uzrokujući da ne reagiraju na MSH u krvi. ==Struktura MSH== Različiti oblici MSH-s pripadaju grupi koja se naziva [[melanokortin]]i. Ova grupa uključuje ACTH, α-MSH, β-MSH i y-MSH. Svi ti peptidi produkti su cijepanja velikog peptidnog prekursora, zvanog [[proopiomelanokortin]] (POMC). Za pigmentaciju, najvažniji je α-MSH melanokortin. Različiti oblici MSH imaju sljedeće [[aminokiselina|aminokiselinske]] peptide sekvence: {| class="wikitable" |- | α-MSH: || Ac-Ser-Tyr-Ser-Met-Glu-His-Phe-Arg-Trp-Gly-Lys-Pro-Val |- | β-MSH (ljudski): || Ala-Glu-Lys-Lys-Asp-Glu-Gly-Pro-Tyr-Arg-Met-Glu-His-Phe-Arg-Trp-Gly-Ser-Pro-Pro-Lys-Asp |- | β-MSH (svinjski): || Asp-Glu-Gly-Pro-Tyr-Lys-Met-Glu-His-Phe-Arg-Trp-Gly-Ser-Pro-Pro-Lys-Asp |- | γ-MSH: || Tyr-Val-Met-Gly-His-Phe-Arg-Trp-Asp-Arg-Phe-Gly |- |} ==Sintetski MSH== Za ljudsku upotrebu razvijeni su sintetski [[analog (hemija)|analozi]] α-MSH. Dva od poznatijih su [[afamelanotid]] (melanotan I) u ispitivanju kompanije ''Clinuvel Pharmaceuticals'' i [[bremelanotid]] iz ''Palatin Technologies''. Ostali uključuju [[modimelanotid]] i [[setmelanotid]]. * [[Afamelanotid]] (robna marka ''Scenesse'') odobren je za liječenje [[eritropoetska protoporfirija|eritropoetske protoporfirije]] u [[Evropa|Evropi]], a također se istražuje kao metod [[fotozaštita|fotozaštite]] u liječenju stanja [[polimorfna erupcija svjetla]], [[aktinska keratoza]] i [[karcinom pločastih ćelija]] (oblik [[rak kože|karcinoma kože]]).<ref name="Clinuvel">[http://www.clinuvel.com/en/faqs/ Clinuvel FAQs] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080411022315/http://www.clinuvel.com/en/faqs/ |date=11. 4. 2008 }}</ref> * Dodatni analog pod nazivom [[melanotan II]] izaziva pojačan [[libido]] i erekciju kod većine ispitanika muškog spola i uzbuđenje uz odgovarajuće genitalno uključivanje kod većine ispitanica.<ref name=Peptides>{{cite journal |author=Hadley ME |title=Discovery that a melanocortin regulates sexual functions in male and female humans |journal=Peptides |volume=26 |issue=10 |pages=1687–9 |date=Oct 2005 |pmid=15996790 |doi=10.1016/j.peptides.2005.01.023 }}</ref> [[Bremelanotid]] (bivši PT-141) koji je proizašao iz istraživanja melanotana II, u fazi je izrade zbog [[afrodizijaka|afrodizijačkog]] učinaka. Ti učinci posredovani su djelovanjem hipotalamusa na neurone koji eksprimiraju [[melanokortinski receptor 3|MC₃]] i [[melanokortinski receptor 4|MC₄]]. == Također pogledajte == * [[Melanocit]] * [[Peptid]] * [[Peptidni hormon]] * [[Nelsonov sindrom]] ==Reference== {{Reflist|2}} ==Dopunska literaturfa== * {{cite journal | author = Millington GW | title = Proopiomelanocortin (POMC): the cutaneous roles of its melanocortin products and receptors | journal = Clin. Exp. Dermatol. | volume = 31 | issue = 3 | pages = 407–12 |date=maj 2006 | pmid = 16681590 | doi = 10.1111/j.1365-2230.2006.02128.x | url = }} * {{cite journal | author = Millington GW | title = The role of proopiomelanocortin (POMC) neurones in feeding behaviour | journal = Nutr Metab (Lond) | volume = 4 | issue = | pages = 18 | year = 2007 | pmid = 17764572 | pmc = 2018708 | doi = 10.1186/1743-7075-4-18 | url = }} ==Vanjsku linkovi== * {{MeshName|Melanocyte-Stimulating+Hormones}} {{commonscat|Melanocyte-stimulating Hormones}} {{Hormoni}} [[Kategorija:Amfibijski hormoni]] [[Kategorija:Prednji hormoni hipofize]] [[Kategorija:Ljudski hormoni]] [[Kategorija:Agonisti receptora za melanokortin]] [[Kategorija:Peptidni hormoni]] 4ec9tf8kx41ipdw09op56jisoe4lals 3847045 3847022 2026-05-16T21:42:33Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Genetičar|Genetičar]] ([[User talk:Genetičar|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Emin Tarahija|Emin Tarahija]] 3603964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija protein | Ime = Melanocit-stimulirajući hormon<br> ([[Proopiomelanokortin]]) | caption = | image = | width = 250 | HGNCid = 9201 | Symbol = POMC | AltSymbols = | EntrezGene = 5443 | OMIM = 176830 | RefSeq = NM_000939 | UniProt = P01189 | PDB = | ECnumber = | Chromosome = 2 | Arm = p | Band = 23 | LocusSupplementaryData = }} [[Datoteka:Ideogram_human_chromosome_2.svg|350px|right]] [[Datoteka: Human_chromosome_2_ideogram.svg|350px|thumb|right|Kod čovjeka, genski lokus MSH je na kratkom (p) kraku [[hromosom 2 (čovjek)|hromosoma 2]], u sklopu megalokusa [[POMC]]; pozicija 2p.23.]] '''Melanocit-stimulirajući hormoni''', pod zasjedničkom skraćenicom '''MSH''', poznati i kao '''melanotropini''' ili '''intermedini''', porodica su [[peptidni hormon|peptidnih hormona]] i [[neuropeptid]]a, koji sadrže [[α-melanocit-stimulirajući hormon]] (α-MSH), [[β-melanocit-stimulirajući hormon]] (β-MSH) i [[γ-melanocit-stimulirajući hormon]] (γ-MSH). Proizvode ih ćelije u ''[[pars intermedia]]'' [[prednji režanj hipofize|prednjeg režnja hipofize]]. [[Organski spoj|Sintetski]] [[analog (hemija)|analozi]] α-MSH, kao što su [[afamelanotid]] (melanotan I), [[melanotan II]] i [[bremelanotid]] (PT-141), koji su već razvijeni i istraženi. ==Biosinteza == [[Datoteka:Melanocyte signaling pathway.jpg|thumb|400px|<center>Biohemijska signalizacija na melanocitnom putu</center>]] Različiti oblici MSH nastaju iz različitih cijepanja proteina [[proopiomelanokortin]]a, koji također daje druge važne [[neuropeptid]]e, kao što je [[adrenokortikotropni hormon]].<ref>{{cite book|editor1-last=Katzung|editor1-first=Bertram G.|editor2-last=Masters|editor2-first=Susan B.|editor3-last=Trevor|editor3-first=Anthony J.|title=Basic & clinical pharmacology|date=2012|publisher=McGraw-Hill Medical|location=New York|isbn=978-0-07-176401-8|edition=12th}}</ref>{{rp|554}} [[Melanocit]]i u koži stvaraju i luče MSH kao odgovor na [[ultraljubičasta svjetlost|UV-svjetlost]], gdje povećava sintezu [[melanin]]a.<ref name=Harrisons18th>{{cite book|editor1-last=Longo|editor1-first=Dan L.|editor2-last=Fauci|editor2-first=Anthony S.|editor3-last=Kasper|editor3-first=Dennis L.|editor4-last=Hauser|editor4-first=Stephen L.|editor5-last=Jameson|editor5-first=J. Larry|editor6-last=Loscalzo|editor6-first=Joseph|title=Harrison's principles of internal medicine|date=2012|publisher=McGraw-Hill|location=New York|isbn=978-0-07-174889-6|edition=18th}}</ref> Neki neuroni u [[lučno jezgro|lučnom jezgru]] [[hipotalamus]]a stvaraju i luče α-MSH kao odgovor na [[leptin]];<ref name=Harrisons18th/>{{rp|626}}<ref name=Carlons2012>{{cite book|last1=Carlson|first1=Neil R.|title=Physiology of Behavior Books a La Carte Edition.|date=2012|publisher=Pearson College Div|location=Boston|isbn=978-0-205-23981-8|edition=11th}}</ref> u [[prednji režanj hipofize|prednjem režnju hipofije]] također se stvara i luči i α-MSH.<ref name=Goodman12th/>{{rp|1210}} == Funkcija == Djelujući preko [[melanokortin-1 receptor]]a, α-MSH podstiče proizvodnju i oslobađanje [[melanin]]a (postupak koji se naziva [[melanogeneza]]) pomoću [[melanocit]]a u [[koža|koži]] i [[dlaka]]ma.<ref name=Goodman12th>{{cite book|editor1-last=Brunton|editor1-first=Laurence L.|editor2-last=Chabner|editor2-first=Bruce A.|editor3-last=Knollmann|editor3-first=Björn C.|title=Goodman & Gilman's pharmacological basis of therapeutics.|url=https://archive.org/details/goodmangilmansph0000unse_z2e0|date=2011|publisher=McGraw-Hill|location=New York|isbn=978-0-07-162442-8|edition=12th}}</ref>{{rp|1210}} Djelujući u hipotalamusu, α-MSH suzbija apetit.<ref name=Carlons2012 /> α-MSH izlučen u hipotalamusu također doprinosi [[seksualno uzbuđenje|seksualnom uzbuđenju]].<ref name=King2007rev>{{cite journal | vauthors = King SH, Mayorov AV, Balse-Srinivasan P, Hruby VJ, Vanderah TW, Wessells H | title = Melanocortin receptors, melanotropic peptides and penile erection | journal = Curr Top Med Chem | volume = 7 | issue = 11 | pages = 1098–1106 | year = 2007 | pmid = 17584130 | pmc = 2694735 | doi = 10.2174/1568026610707011111}}</ref> ===Kod vodozemaca=== Kod nekih životinja (kao što je žaba sa kandžama – ''[[Xenopus laevis]]'' – proizvodnja MSH se povećava kada je životinja na tamnom mjestu. Zbog toga se [[pigment]] raspršuje u pigmentnim ćelijama u koži, pa žaba postaje tamnije i teže uočljiva [[predator]]ima. Pigmentne ćelije se nazivaju [[melanofora|melanofore]] i zato se kod [[Vodozemci|vodozemaca]] ovaj hormon često naziva mlanofore-stimulirajući hormon. === Kod ljudi === Povećanje MSH uzrokovat će tamniju kožu i kod ljudi. MSH se povećava kod žena i tokom [[trudnoća|trudnoće]]. To, zajedno s povećanim [[estrogen]]ima, uzrokuje povećanu pigmentaciju u [[trudnica]]. [[Cushingova bolest]] zbog viška [[adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH) također se može pojaviti hiperpigmentacija, kao što je [[acanthosis nigricans]] u [[pazuh]]u. Većina ljudi s primarnom [[Addisonova bolest|Addisonovom bolešću]] ima tamnjenju ([[hiperpigmentacija]]) kožu, uključujući područja koja nisu izložena suncu; karakteristična mjesta su nabori kože (npr. ruke), bradavice i unutrašnja strana obraza (bukalna sluznica). Novi ožiljci postaju hiperpigmentirani, dok stariji ne potamne. To se događa jer MSH i ACTH dijele istu molekulu prekursora, [[proopiomelanokortin]] (POMC). Različite razine MSH nisu glavni uzrok promjene u [[boja kože|boji kože]]. Međutim, kod mnogih [[crvena kosa|crvenokosih]] ljudi i drugih ljudi koji nemaju dobro preplanuli ten postoje varijacije u njihovom hormonskom [[receptor (biohemija)|receptoru]], uzrokujući da ne reagiraju na MSH u krvi. ==Struktura MSH== Različiti oblici MSH-s pripadaju grupi koja se naziva [[melanokortin]]i. Ova grupa uključuje ACTH, α-MSH, β-MSH i y-MSH. Svi ti peptidi produkti su cijepanja velikog peptidnog prekursora, zvanog [[proopiomelanokortin]] (POMC). Za pigmentaciju, najvažniji je α-MSH melanokortin. Različiti oblici MSH imaju sljedeće [[aminokiselina|aminokiselinske]] peptide sekvence: {| class="wikitable" |- | α-MSH: || Ac-Ser-Tyr-Ser-Met-Glu-His-Phe-Arg-Trp-Gly-Lys-Pro-Val |- | β-MSH (ljudski): || Ala-Glu-Lys-Lys-Asp-Glu-Gly-Pro-Tyr-Arg-Met-Glu-His-Phe-Arg-Trp-Gly-Ser-Pro-Pro-Lys-Asp |- | β-MSH (svinjski): || Asp-Glu-Gly-Pro-Tyr-Lys-Met-Glu-His-Phe-Arg-Trp-Gly-Ser-Pro-Pro-Lys-Asp |- | γ-MSH: || Tyr-Val-Met-Gly-His-Phe-Arg-Trp-Asp-Arg-Phe-Gly |- |} ==Sintetski MSH== Za ljudsku upotrebu razvijeni su sintetski [[analog (hemija)|analozi]] α-MSH. Dva od poznatijih su [[afamelanotid]] (melanotan I) u ispitivanju kompanije ''Clinuvel Pharmaceuticals'' i [[bremelanotid]] iz ''Palatin Technologies''. Ostali uključuju [[modimelanotid]] i [[setmelanotid]]. * [[Afamelanotid]] (robna marka ''Scenesse'') odobren je za liječenje [[eritropoetska protoporfirija|eritropoetske protoporfirije]] u [[Evropa|Evropi]], a također se istražuje kao metod [[fotozaštita|fotozaštite]] u liječenju stanja [[polimorfna erupcija svjetla]], [[aktinska keratoza]] i [[karcinom pločastih ćelija]] (oblik [[rak kože|karcinoma kože]]).<ref name="Clinuvel">[http://www.clinuvel.com/en/faqs/ Clinuvel FAQs] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080411022315/http://www.clinuvel.com/en/faqs/ |date=11. 4. 2008 }}</ref> * Dodatni analog pod nazivom [[melanotan II]] izaziva pojačan [[libido]] i erekciju kod većine ispitanika muškog spola i uzbuđenje uz odgovarajuće genitalno uključivanje kod većine ispitanica.<ref name=Peptides>{{cite journal |author=Hadley ME |title=Discovery that a melanocortin regulates sexual functions in male and female humans |journal=Peptides |volume=26 |issue=10 |pages=1687–9 |date=Oct 2005 |pmid=15996790 |doi=10.1016/j.peptides.2005.01.023 }}</ref> [[Bremelanotid]] (bivši PT-141) koji je proizašao iz istraživanja melanotana II, u fazi je izrade zbog [[afrodizijaka|afrodizijačkog]] učinaka. Ti učinci posredovani su djelovanjem hipotalamusa na neurone koji eksprimiraju [[melanokortinski receptor 3|MC₃]] i [[melanokortinski receptor 4|MC₄]]. == Također pogledajte == * [[Melanocit]] * [[Peptid]] * [[Peptidni hormon]] * [[Nelsonov sindrom]] ==Reference== {{Reflist|2}} ==Dopunska literaturfa== * {{cite journal | author = Millington GW | title = Proopiomelanocortin (POMC): the cutaneous roles of its melanocortin products and receptors | journal = Clin. Exp. Dermatol. | volume = 31 | issue = 3 | pages = 407–12 |date=maj 2006 | pmid = 16681590 | doi = 10.1111/j.1365-2230.2006.02128.x | url = }} * {{cite journal | author = Millington GW | title = The role of proopiomelanocortin (POMC) neurones in feeding behaviour | journal = Nutr Metab (Lond) | volume = 4 | issue = | pages = 18 | year = 2007 | pmid = 17764572 | pmc = 2018708 | doi = 10.1186/1743-7075-4-18 | url = }} ==Vanjsku linkovi== * {{MeshName|Melanocyte-Stimulating+Hormones}} {{commonscat|Melanocyte-stimulating Hormones}} {{Hormoni}} [[Kategorija:Amfibijski hormoni]] [[Kategorija:Prednji hormoni hipofize]] [[Kategorija:Ljudski hormoni]] [[Kategorija:Agonisti receptora za melanokortin]] [[Kategorija:Peptidni hormoni]] ezwdnqdl23uyf5ncfp0a1ja1pkq30vv 10 477699 3846961 3708595 2026-05-16T17:44:03Z KWiki 9400 3846961 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Osvajači FA kupa |naslov = Osvajači [[FA kup]]a |podaciklasa = hlist |grupa1 = 19. stoljeće |podaci1 = * [[FA kup 1871/1872.|1872]]–[[FA kup 1872/1873.|1873]]:&nbsp;[[Wanderers FC|Wanderers]] * [[FA kup 1873/1874.|1874]]:&nbsp;[[Oxford University AFC|Oxford University]] * [[FA kup 1874/1875.|1875]]:&nbsp;[[Royal Engineers AFC|Royal Engineers]] * [[FA kup 1875/1876.|1876]]–[[FA kup 1876/1877.|1877]]–[[FA kup 1877/1878.|1878]]:&nbsp;[[Wanderers FC|Wanderers]] * [[FA kup 1878/1879.|1879]]:&nbsp;[[Old Etonians FC|Old Etonians]] * [[FA kup 1879/1880.|1880]]:&nbsp;[[Clapham Rovers FC|Clapham Rovers]] * [[FA kup 1880/1881.|1881]]:&nbsp;[[Old Carthusians FC|Old Carthusians]] * [[FA kup 1881/1882.|1882]]:&nbsp;[[Old Etonians FC|Old Etonians]] * [[FA kup 1882/1883.|1883]]:&nbsp;[[Blackburn Olympic FC|Blackburn Olympic]] * [[FA kup 1883/1884.|1884]]–[[FA kup 1884/1885.|1885]]–[[FA kup 1885/1886.|1886]]:&nbsp;[[Blackburn Rovers FC|Blackburn Rovers]] * [[FA kup 1886/1887.|1887]]:&nbsp;[[Aston Villa FC|Aston Villa]] * [[FA kup 1887/1888.|1888]]:&nbsp;[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]] * [[FA kup 1888/1889.|1889]]:&nbsp;[[Preston North End FC|Preston North End]] * [[FA kup 1889/1890.|1890]]–[[FA kup 1890/1891.|1891]]:&nbsp;[[Blackburn Rovers FC|Blackburn Rovers]] * [[FA kup 1891/1892.|1892]]:&nbsp;[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]] * [[FA kup 1892/1893.|1893]]:&nbsp;[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton]] * [[FA kup 1893/1894.|1894]]:&nbsp;[[Notts County FC|Notts County]] * [[FA kup 1894/1895.|1895]]:&nbsp;[[Aston Villa FC|Aston Villa]] * [[FA kup 1895/1896.|1896]]:&nbsp;[[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] * [[FA kup 1896/1897.|1897]]:&nbsp;[[Aston Villa FC|Aston Villa]] * [[FA kup 1897/1898.|1898]]:&nbsp;[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] * [[FA kup 1898/1899.|1899]]:&nbsp;[[Sheffield United FC|Sheffield United]] * [[FA kup 1899/1900.|1900]]:&nbsp;[[Bury FC|Bury]] |grupa2 = 20. stoljeće |podaci2 = * [[FA kup 1900/1901.|1901]]:&nbsp;[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] * [[FA kup 1901/1902.|1902]]:&nbsp;[[Sheffield United FC|Sheffield United]] * [[FA kup 1902/1903.|1903]]:&nbsp;[[Bury FC|Bury]] * [[FA kup 1903/1904.|1904]]:&nbsp;[[Manchester City FC|Manchester City]] * [[FA kup 1904/1905.|1905]]:&nbsp;[[Aston Villa FC|Aston Villa]] * [[FA kup 1905/1906.|1906]]:&nbsp;[[Everton FC|Everton]] * [[FA kup 1906/1907.|1907]]:&nbsp;[[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] * [[FA kup 1907/1908.|1908]]:&nbsp;[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton]] * [[FA kup 1908/1909.|1909]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1909/1910.|1910]]:&nbsp;[[Newcastle United FC|Newcastle]] * [[FA kup 1910/1911.|1911]]:&nbsp;[[Bradford City AFC|Bradford City]] * [[FA kup 1911/1912.|1912]]:&nbsp;[[Barnsley FC|Barnsley]] * [[FA kup 1912/1913.|1913]]:&nbsp;[[Aston Villa FC|Aston Villa]] * [[FA kup 1913/1914.|1914]]:&nbsp;[[Burnley FC|Burnley]] * [[FA kup 1914/1915.|1915]]:&nbsp;[[Sheffield United FC|Sheffield United]] * [[FA kup 1919/1920.|1920]]:&nbsp;[[Aston Villa FC|Aston Villa]] * [[FA kup 1920/1921.|1921]]:&nbsp;[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] * [[FA kup 1921/1922.|1922]]:&nbsp;[[Huddersfield Town FC|Huddersfield Town]] * [[FA kup 1922/1923.|1923]]:&nbsp;[[Bolton Wanderers FC|Bolton]] * [[FA kup 1923/1924.|1924]]:&nbsp;[[Newcastle United FC|Newcastle]] * [[FA kup 1924/1925.|1925]]:&nbsp;[[Sheffield United FC|Sheffield United]] * [[FA kup 1925/1926.|1926]]:&nbsp;[[Bolton Wanderers FC|Bolton]] * [[FA kup 1926/1927.|1927]]:&nbsp;[[Cardiff City FC|Cardiff City]] * [[FA kup 1927/1928.|1928]]:&nbsp;[[Blackburn Rovers FC|Blackburn Rovers]] * [[FA kup 1928/1929.|1929]]:&nbsp;[[Bolton Wanderers FC|Bolton]] * [[FA kup 1929/1930.|1930]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 1930/1931.|1931]]:&nbsp;[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]] * [[FA kup 1931/1932.|1932]]:&nbsp;[[Newcastle United FC|Newcastle]] * [[FA kup 1932/1933.|1933]]:&nbsp;[[Everton FC|Everton]] * [[FA kup 1933/1934.|1934]]:&nbsp;[[Manchester City FC|Manchester City]] * [[FA kup 1934/1935.|1935]]:&nbsp;[[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] * [[FA kup 1935/1936.|1936]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 1936/1937.|1937]]:&nbsp;[[Sunderland AFC|Sunderland]] * [[FA kup 1937/1938.|1938]]:&nbsp;[[Preston North End FC|Preston North End]] * [[FA kup 1938/1939.|1939]]:&nbsp;[[Portsmouth FC|Portsmouth]] * [[FA kup 1945/1946.|1946]]:&nbsp;[[Derby County FC|Derby County]] * [[FA kup 1946/1947.|1947]]:&nbsp;[[Charlton Athletic FC|Charlton Athletic]] * [[FA kup 1947/1948.|1948]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1948/1949.|1949]]:&nbsp;[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton]] * [[FA kup 1949/1950.|1950]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 1950/1951.|1951]]–[[FA kup 1951/1952.|1952]]:&nbsp;[[Newcastle United FC|Newcastle]] * [[FA kup 1952/1953.|1953]]:&nbsp;[[Blackpool FC|Blackpool]] * [[FA kup 1953/1954.|1954]]:&nbsp;[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]] * [[FA kup 1954/1955.|1955]]:&nbsp;[[Newcastle United FC|Newcastle]] * [[FA kup 1955/1956.|1956]]:&nbsp;[[Manchester City FC|Manchester City]] * [[FA kup 1956/1957.|1957]]:&nbsp;[[Aston Villa FC|Aston Villa]] * [[FA kup 1957/1958.|1958]]:&nbsp;[[Bolton Wanderers FC|Bolton]] * [[FA kup 1958/1959.|1959]]:&nbsp;[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] * [[FA kup 1959/1960.|1960]]:&nbsp;[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton]] * [[FA kup 1960/1961.|1961]]–[[FA kup 1961/1962.|1962]]:&nbsp;[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] * [[FA kup 1962/1963.|1963]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1963/1964.|1964]]:&nbsp;[[West Ham United FC|West Ham United]] * [[FA kup 1964/1965.|1965]]:&nbsp;[[Liverpool FC|Liverpool]] * [[FA kup 1965/1966.|1966]]:&nbsp;[[Everton FC|Everton]] * [[FA kup 1966/1967.|1967]]:&nbsp;[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] * [[FA kup 1967/1968.|1968]]:&nbsp;[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]] * [[FA kup 1968/1969.|1969]]:&nbsp;[[Manchester City FC|Manchester City]] * [[FA kup 1969/1970.|1970]]:&nbsp;[[Chelsea FC|Chelsea]] * [[FA kup 1970/1971.|1971]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 1971/1972.|1972]]:&nbsp;[[Leeds United FC|Leeds]] * [[FA kup 1972/1973.|1973]]:&nbsp;[[Sunderland AFC|Sunderland]] * [[FA kup 1973/1974.|1974]]:&nbsp;[[Liverpool FC|Liverpool]] * [[FA kup 1974/1975.|1975]]:&nbsp;[[West Ham United FC|West Ham United]] * [[FA kup 1975/1976.|1976]]:&nbsp;[[Southampton FC|Southampton]] * [[FA kup 1976/1977.|1977]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1977/1978.|1978]]:&nbsp;[[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] * [[FA kup 1978/1979.|1979]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 1979/1980.|1980]]:&nbsp;[[West Ham United FC|West Ham United]] * [[FA kup 1980/1981.|1981]]–[[FA kup 1981/1982.|1982]]:&nbsp;[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] * [[FA kup 1982/1983.|1983]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1983/1984.|1984]]:&nbsp;[[Everton FC|Everton]] * [[FA kup 1984/1985.|1985]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1985/1986.|1986]]:&nbsp;[[Liverpool FC|Liverpool]] * [[FA kup 1986/1987.|1987]]:&nbsp;[[Coventry City FC|Coventry]] * [[FA kup 1987/1988.|1988]]:&nbsp;[[Wimbledon FC|Wimbledon]] * [[FA kup 1988/1989.|1989]]:&nbsp;[[Liverpool FC|Liverpool]] * [[FA kup 1989/1990.|1990]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1990/1991.|1991]]:&nbsp;[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] * [[FA kup 1991/1992.|1992]]:&nbsp;[[Liverpool FC|Liverpool]] * [[FA kup 1992/1993.|1993]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 1993/1994.|1994]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1994/1995.|1995]]:&nbsp;[[Everton FC|Everton]] * [[FA kup 1995/1996.|1996]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1996/1997.|1997]]:&nbsp;[[Chelsea FC|Chelsea]] * [[FA kup 1997/1998.|1998]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 1998/1999.|1999]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 1999/2000.|2000]]:&nbsp;[[Chelsea FC|Chelsea]] |grupa3 = 21. stoljeće |podaci3 = * [[FA kup 2000/2001.|2001]]:&nbsp;[[Liverpool FC|Liverpool]] * [[FA kup 2001/2002.|2002]]–[[FA kup 2002/2003.|2003]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 2003/2004.|2004]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 2004/2005.|2005]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 2005/2006.|2006]]:&nbsp;[[Liverpool FC|Liverpool]] * [[FA kup 2006/2007.|2007]]:&nbsp;[[Chelsea FC|Chelsea]] * [[FA kup 2007/2008.|2008]]:&nbsp;[[Portsmouth FC|Portsmouth]] * [[FA kup 2008/2009.|2009]]–[[FA kup 2009/2010.|2010]]:&nbsp;[[Chelsea FC|Chelsea]] * [[FA kup 2010/2011.|2011]]:&nbsp;[[Manchester City FC|Manchester City]] * [[FA kup 2011/2012.|2012]]:&nbsp;[[Chelsea FC|Chelsea]] * [[FA kup 2012/2013.|2013]]:&nbsp;[[Wigan Athletic FC|Wigan]] * [[FA kup 2013/2014.|2014]]–[[FA kup 2014/2015.|2015]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 2015/2016.|2016]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 2016/2017.|2017]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 2017/2018.|2018]]:&nbsp;[[Chelsea FC|Chelsea]] * [[FA kup 2018/2019.|2019]]:&nbsp;[[Manchester City FC|Manchester City]] * [[FA kup 2019/2020.|2020]]:&nbsp;[[Arsenal FC|Arsenal]] * [[FA kup 2020/2021.|2021]]:&nbsp;[[Leicester City FC|Leicester]] * [[FA kup 2021/2022.|2022]]:&nbsp;[[Liverpool FC|Liverpool]] * [[FA kup 2022/2023.|2023]]:&nbsp;[[Manchester City FC|Manchester City]] * [[FA kup 2023/2024.|2024]]:&nbsp;[[Manchester United FC|Manchester United]] * [[FA kup 2024/2025.|2025]]:&nbsp;[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] * [[FA kup 2025/2026.|2026]]:&nbsp;[[Manchester City FC|Manchester City]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navkutije nacionalnih nogometnih kupova|Engleska]] </noinclude> k2gc789teu9sezd9t8ck5eyhg80ksya 10 478889 3847016 3678064 2026-05-16T20:34:15Z KWiki 9400 3847016 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Danski nogometaš godine |naslov = [[Danski nogometaš godine|<span style="color:white>Danski nogometaš godine</span>]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background:#E11B22; color:white;border: 1px solid #AC181E; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1961:&nbsp;[[Harald Nielsen|H. Nielsen]] * 1963:&nbsp;[[Jens Petersen|Petersen]] * 1964:&nbsp;[[Ole Madsen|Madsen]] * 1965:&nbsp;[[Kaj Poulsen|K. Poulsen]] * 1966:&nbsp;[[Leif Nielsen|L. Nielsen]] * 1967:&nbsp;[[Johnny Hansen (nogometaš, 1943)|J. Hansen]] * 1968:&nbsp;[[Henning Munk Jensen|H. Jensen]] * 1969:&nbsp;[[Allan Michaelsen|Michaelsen]] * 1970:&nbsp;[[Jan Larsen (nogometaš)|Larsen]] * 1971:&nbsp;[[Birger Pedersen|Pedersen]] * 1972:&nbsp;[[Per Røntved|Røntved]] * {{nowrap|1973:&nbsp;[[Hans Aabech|Aabech]]}} * 1974:&nbsp;[[Niels-Christian Holmstrøm|Holmstrøm]] * 1975:&nbsp;[[Henning Munk Jensen|H. Jensen]] * 1976:&nbsp;[[Flemming Ahlberg|Ahlberg]] * 1977:&nbsp;[[Allan Hansen|A. Hansen]] * 1978:&nbsp;[[Ole Kjær|Kjær]] * 1979:&nbsp;[[Jens Jørn Bertelsen|Bertelsen]] * 1980:&nbsp;[[Lars Bastrup|Bastrup]] * 1981:&nbsp;[[Allan Hansen|A. Hansen]] * 1982:&nbsp;[[Michael Laudrup|M. Laudrup]] * 1983:&nbsp;[[Morten Olsen|M. Olsen]] * 1984:&nbsp;[[Preben Elkjær|Elkjær]] * 1985:&nbsp;[[Michael Laudrup|M. Laudrup]] * 1986:&nbsp;[[Morten Olsen|M. Olsen]] * 1987:&nbsp;[[John Jensen|J. Jensen]] * 1988:&nbsp;[[Lars Olsen|L. Olsen]] * 1989:&nbsp;[[Brian Laudrup|B. Laudrup]] * 1990:&nbsp;[[Peter Schmeichel|P. Schmeichel]] * 1991:&nbsp;[[Kim Vilfort|Vilfort]] * 1992:&nbsp;[[Brian Laudrup|B. Laudrup]] * 1993:&nbsp;[[Peter Schmeichel|P. Schmeichel]] * 1994:&nbsp;[[Thomas Helveg|Helveg]] * 1995:&nbsp;[[Brian Laudrup|B. Laudrup]] * 1996:&nbsp;[[Allan Nielsen|A. Nielsen]] * 1997:&nbsp;[[Brian Laudrup|B. Laudrup]] * 1998:&nbsp;[[Ebbe Sand|Sand]] * 1999:&nbsp;[[Peter Schmeichel|P. Schmeichel]] * 2000:&nbsp;[[René Henriksen|Henriksen]] * 2001:&nbsp;[[Ebbe Sand|Sand]] * 2002:&nbsp;[[Jon Dahl Tomasson|Tomasson]] * 2003:&nbsp;[[Morten Wieghorst|Wieghorst]] * 2004:&nbsp;[[Jon Dahl Tomasson|Tomasson]] * 2005–2006:&nbsp;[[Christian Poulsen|C. Poulsen]] * 2007:&nbsp;[[Daniel Agger|Agger]] * 2008:&nbsp;[[Martin Laursen|Laursen]] * 2009:&nbsp;[[Simon Kjær|Kjær]] * 2010–2011:&nbsp;[[William Kvist|Kvist]] * 2012:&nbsp;[[Daniel Agger|Agger]] * 2013–2015:&nbsp;[[Christian Eriksen|Eriksen]] * 2016:&nbsp;[[Kasper Schmeichel|K. Schmeichel]] * 2017–2018:&nbsp;[[Christian Eriksen|Eriksen]] * 2019–2020:&nbsp;[[Kasper Schmeichel|K. Schmeichel]] * 2021:&nbsp;[[Simon Kjær|Kjær]] * 2022:&nbsp;[[Pierre-Emile Højbjerg|Højbjerg]] * 2023:&nbsp;[[Andreas Christensen|Christensen]] * 2024:&nbsp;[[Morten Hjulmand|Hjulmand]] * 2025:&nbsp;[[Victor Froholdt|Froholdt]] }} <noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Danski nogometaš godine]] </noinclude> 8hpur3w2vey2y7ndqjk0io458gsfaeq 10 478999 3847018 3678070 2026-05-16T20:37:34Z KWiki 9400 3847018 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Golman godine u Seriji A |naslov = [[Golman godine u Seriji A|Golman godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1997–1998:&nbsp;[[Angelo Peruzzi|Peruzzi]] * 1999:&nbsp;[[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2000:&nbsp;[[Francesco Toldo|Toldo]] * 2001–2003:&nbsp;[[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2004:&nbsp;[[Dida (golman)|Dida]] * 2005–2006:&nbsp;[[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2007:&nbsp;[[Angelo Peruzzi|Peruzzi]] * 2008:&nbsp;[[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2009–2010:&nbsp;[[Júlio César Soares de Espíndola|Júlio César]] * 2011:&nbsp;[[Samir Handanović|Handanović]] * 2012:&nbsp;[[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2013:&nbsp;[[Samir Handanović|Handanović]] * 2014–2017:&nbsp;[[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2018:&nbsp;[[Alisson Becker|Alisson]] * 2019:&nbsp;[[Samir Handanović|Handanović]] * 2020–2021:&nbsp;[[Gianluigi Donnarumma|Donnarumma]] * 2022–2023:&nbsp;[[Mike Maignan|Maignan]] * 2024:&nbsp;[[Yann Sommer|Sommer]] * 2025:&nbsp;[[Mile Svilar|Svilar]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Golman godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> gmgisevaqalrlj1wx9zvv1naw49p37h 0 487182 3847091 3834526 2026-05-17T03:01:53Z Tulum387 155909 Razne stilske izmjene, dupli razmaci i sl. 3847091 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Cocaineov sindrom<br> |slika = |veličina_slike =300 |sinonimi=Neill-Dingwallov sindrom |caption = |pronounce = |specialty = <!--from Wikidata; can be overwritten--> |symptoms = |complications = |onset = |trajanje =Doživotno |types = |causes = }} '''Cockayneov sindrom''' ('''CS'''), također zvani '''Neill-Dingwallov sindrom''', rijetki je i fatalni [[autosom]]ni [[recesivni gen|recesivni]] [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativni]] poremećaj karakteriziran [[zastoj u rastu|nedostatkom rasta]], [[zastoj u razvoju|poremećenim razvojem]] [[nervni sistem|nervnog sistema]], abnormalnom osjetljivošću na [[sunčevo zračenje|sunčevu svjetlost]] ([[fotoosjetljivost]]), poremećajima oka i [[starenje|preranim starenjem]].<ref>{{cite journal |pmid=16865293 |year=2006 |author1=Bertola |author2=Cao, H |author3=Albano, Lm |author4=Oliveira, Dp |author5=Kok, F |author6=Marques-Dias, Mj |author7=Kim, Ca |author8=Hegele, Ra |title=Cockayne syndrome type A: novel mutations in eight typical patients |volume=51 |issue=8 |pages=701–5 |doi=10.1007/s10038-006-0011-7 |journal=Journal of Human Genetics|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite book |author1=James, William |author2=Berger, Timothy |author3=Elston, Dirk |title=Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology |url=https://archive.org/details/andrewsdiseasess00mdwi_659 |url-access=limited |publisher=Saunders |year=2005 |isbn=978-0-7216-2921-6 |page=[https://archive.org/details/andrewsdiseasess00mdwi_659/page/n585 575] |edition=10th}}</ref><ref name=Bender>Bender M, Potocki L, Metry D. What syndrome is this? Cockayne syndrome. Pediatric Dermatology [serial online]. November 2003;20(6):538-540. Available from: MEDLINE with Full Text, Ipswich, MA. Accessed April 30, 2015.</ref> [[neuspjeh u razvoju|Neuspjeh u napredovanju]] i nervni poremećaji su kriteriji za dijagnozu, dok su fotosenzitivnost, [[gubitak sluha]], abnormalnosti oka i [[karijes]]i druge, vrlo česte oznake.<ref name=Bender/> Mogući su problemi s bilo kojim ili svim unutrašnjim organima. Povezan je sa grupom poremećaja koji se nazivaju [[leukodistrofija]]ma, a to su stanja koja karakteriše degradacija [[bijela masa|bijele mase]]. Osnovni poremećaj je defekt u mehanizmu [[popravak DNK|popravka DNK]].<ref>{{cite journal |author=Hoeijmakers JH |title=DNA damage, aging, and cancer |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2009-10-08_361_15/page/1474 |journal=N. Engl. J. Med. |volume=361 |issue=15 |pages=1475–85 |date=oktobar 2009 |pmid=19812404 |doi=10.1056/NEJMra0804615 }}</ref> Za razliku od drugih defekata popravka [[DNK]], pacijenti sa CS nisu predisponirani za rak ili [[infekcije]].<ref name="Nance">{{cite journal|vauthors=Nance M, Berry S|title=Cockayne syndrome: review of 140 cases|journal=American Journal of Medical Genetics|date=1. 1. 1992|volume=42|issue=1|pages=68–84|pmid=1308368|doi=10.1002/ajmg.1320420115}}</ref> Cockayneov sindrom je rijetka, ali destruktivna bolest koja obično rezultira smrću u prvoj ili drugoj deceniji života. [[Mutacija]] specifičnih gena u Cockayneovom sindromu je poznata, ali široko rasprostranjene efekte i njihov odnos s popravkom DNK tek treba dobro razjasniti.<ref name=Nance/> Ime je dobio po engleskom ljekaru [[Edward Alfred Cockayne|Edwardu Alfredu Cockayneu]] (1880–1956), koji ga je obradio u dva navrata: prvi put opisao ga je 1936, a proširio 1946.<ref name=Neill>Neill CA, Dingwall MM. A Syndrome Resembling Progeria: A Review of Two Cases. Archives of Disease in Childhood. 1950;25(123):213-223.</ref> Neill-Dingwallin sindrom je dobio ime po Mary M. Dingwall i Catherine A. Neill.<ref name=Neill/> Ove dvije naučnice opisale su slučaj dva brata sa Cockayneovim sindromom i ustvrdile da se radi o istoj bolesti koju je opisao Cockayne. U svom članku, njih dvije su doprinijele opisu pojavljivanja znakova bolesti otkrivanjem [[kalcifikacija]] u mozgu. Također su uporedile Cockayneov sindrom sa onim što je sada poznato kao [[Hutchinson-Gilfordov progerijski sindrom]] (HGPS), tada nazvan progerija, zbog uznapredovalog starenja koje karakteriše oba poremećaja.<ref name=Neill/> ==Tipovi== * CS tip I, "klasični" oblik, karakteriše normalan rast [[fetus]]a, a pojavom abnormalnosti u prve dvije godine života. [[Vid]] i [[sluh]] postepeno opadaju.<ref name=NIH>Cockayne Syndrome. Genetics Home Reference http://ghr.nlm.nih.gov/condition/cockayne-syndrome Published April 28, 2015. Reviewed May 2010. Accessed April 30, 2015.</ref> [[CNS|Centralni]] i [[PNS|periferni nervni sistem]] progresivno degeneriraju do smrti u prvoj ili drugoj deceniji života, kao posljedice ozbiljne [[nerv]]ne degradacije. Korteksna atrofija je manje teška kod CS tipa I.<ref name=Javadzadeh>Javadzadeh M. Cockayne Syndrome. Iran J Child Neurol. Autumn 2014;8;4(Suppl.1):18-19.</ref> * CS Tip II prisutan je od rođenja ([[genetička bolest|kongenitalno]]) i mnogo je teži od CS tipa 1.<ref name=NIH/> Uključuje vrlo mali razvoj živaca nakon rođenja. Smrt obično nastupa do sedme godine. Ovaj specifični tip je također označen kao cerebro-okulo-facio-skeletni (COFS) sindrom ili Pena-Shokeirov sindrom tip II.<ref name=NIH/> COFS sindrom je nazvan tako zbog efekata koje ima na [[mozak]], [[oči]], [[lice (anatomija)|lice]] i [[skelet|skeletni sistem]], jer bolest često uzrokuje atrofiju mozga, [[katarakt|kataraktu]], gubitak masnog tkiva na licu i [[osteoporoza|osteoporozu]]. COFS sindrom se dalje može podijeliti na nekoliko stanja (COFS tipovi 1, 2, 3 (povezani sa ''[[xeroderma pigmentosum]]'') i tip 4).<ref>Cerebrooculofacioskeletal Syndrome 2. Online Mendelian Inheritance in Man. https://omim.org/entry/610756. Published 2/12/2007.</ref> Obično pacijenti s ovim ranim oblikom poremećaja pokazuju teže oštećenje mozga, uključujući smanjenu mijelinizaciju bijele tvari i rasprostranjenije kalcifikacije, uključujući [[moždana kora|korteks]] i [[bazne ganglije]].<ref name=Javadzadeh/> * CS tip III, karakteriziran kasnim početkom, tipski je blaži od tipova I i II.<ref name=NIH/> Često će pacijenti sa tipom III doživjeti odraslu dob. * [[Xeroderma pigmentosum]]-Cockayne sindrom (XP-CS) nastaje kada osoba pati i od [[pigment]]ne kseroderme, druge bolesti popravka DNK. Postoje neki simptomi za svaku bolest. Naprimjer, prisutne su pjege i pigmentne abnormalnosti karakteristične za XP. Uočava se nervni poremećaj, [[zgrčenost]] i nerazvijenost spolnih organa, što je karakteristično za CS. Međutim, hipomijelinacija i crte lica tipskih pacijenata sa CS nisu prisutne.<ref>Laugel V. Cockayne Syndrome. 2000 Dec 28 [Updated 2012 Jun 14]. In: Pagon RA, Adam MP, Ardinger HH, et al., editors. GeneReviews® [Internet]. Seattle (WA): University of Washington, Seattle; 1993-2015. Available from: [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1342/]</ref> ==Uzroci== Ako se u organizmu javi [[hiperoksija]] (višak [[kisik]]a), [[ćelijski metabolizam]] proizvodi nekoliko visoko [[ROS|reaktivnih oblika kisika]] zvanih [[slobodni radikali]]. Ovo može uzrokovati oksidativno oštećenje ćelijskih komponenti uključujući [[DNK]]. U normalnim ćelijama tijelo popravlja oštećene dijelove. U slučaju ove bolesti, zbog suptilnih nedostataka u [[transkripcije (genetika)|transkripciji]], dječji [[genetika|genetički]] mehanizam za sintezu [[protein]]a ne radi normalnim kapacitetom. Odnosno, vjerovalo se da sinteza proteina kod ove djece ne radi normalnim kapacitetom. Vremenom, prema ovoj teoriji, rezultira [[zastoj u razvoju|neuspjehom u razvoju]] i smrću. Svakog minuta, tijelo pumpa 10 do 20 litara kisika kroz [[krv]], prenoseći ga do milijardi ćelija u našim tijelima. U svom normalnom [[molekula|molekulskom]] obliku, kisik je bezopasan. Međutim, ćelijski [[metabolizam]] koji uključuje kisik može stvoriti nekoliko visoko reaktivnih slobodnih radikala. Ovi slobodni radikali mogu uzrokovati [[oksidativno oštećenje]] ćelijskih komponenti uključujući DNK. U prosječnoj ljudskoj ćeliji, javlja se nekoliko hiljada [[lezija]] u DNK svaki dan. Mnoge od njih su posljedica [[oksidativno oštećenje|oksidativnog oštećenja]]. Svaka lezija – oštećeni dio DNK – mora biti izrezana i DNK popravljena, kako bi se očuvala njena normalna funkcija. Nepopravljena DNK može izgubiti sposobnost kodiranja proteina. Mutacije također mogu nastati. Ove mutacije mogu aktivirati [[onkogen]]e ili utišati [[gen supresije tumora|supresore tumora]]. Prema istraživanjima, oksidativna oštećenja aktivnih gena se ne popravljaju prvenstveno, a u najtežim slučajevima popravka je usporena kroz cijeli [[genom]]. Rezultirajuća akumulacija oksidativnog oštećenja može narušiti normalne funkcije DNK i čak dovesti do pokretanja programa ćelijske smrti ([[apoptoze]]). Kod djece s ovom bolešću ne popravljaju se aktivni geni na oksidativnim oštećenjima. Normalno, popravak oksidativnog oštećenja brži je u aktivnim genima (koji čine manje od 5% genoma) nego u neaktivnim dijelovima DNK. Rezultirajuća akumulacija oksidativnog oštećenja može narušiti normalne funkcije DNK i čak može rezultirati pokretanjem [[programirana ćelijska smrt|programa ćelijske smrti]] ([[apoptoza]]).<ref>{{cite web |url=https://www.lecturio.com/concepts/cell-injury-and-death/ | title=Cell Injury and Death |website=The Lecturio Medical Concept Library |access-date= 7. 7. 2021}}</ref> ==Genetika== [[slika:autorecessive.svg|right| Cockayneov sindrom ima [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] obrazac [[nasljeđivanja]],|230x230px|alt=|frameless]] Cockayneov sindrom klasificiran je [[gen]]etički na sljedeći način: {| class="wikitable" |- ! Tip ! [[OMIM]] ! [[Gen]] |- | A | {{OMIM|216400||none}} | [[ERCC8]] (ili CSA) |- | B | {{OMIM|133540||none}} | [[ERCC6]] (ili CSB) |- | C | {{OMIM|216411||none}} | Nepoznat |} * Mutacije gena ERCC8 (također poznatog kao CSA) ili gena ERCC6 (poznatog i kao CSB) uzrok su Cockayneovog sindroma.<ref name="NIH"/> [[Mutacije]] u mutantu gena ERCC6 čine ~70% slučajeva. Proteini [[kodon|kodirani]] ovim genima uključeni su u popravke oštećene DNK putem mehanizma transkripcijske prerade popravke, posebno DNK u aktivnim genima. Oštećenje DNK uzrokovano je ultraljubičastim zracima sunčeve svjetlosti, zračenja ili slobodnih radikala. Normalna ćelija može popraviti oštećenje DNK prije nego što se akumuliraju. Ako se ili ERCC6 ili ERCC8 gen promijeni (kao u Cockayneovom sindromu), oštećenje DNK nastalo tokom transkripcije se ne popravlja, što uzrokuje zaustavljanje RNK-[[polimeraze]] na toj lokaciji, ometajući [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Kako se nepopravljeno oštećenje DNK akumulira, progresivno aktivnija ekspresija gena je ometana, što dovodi do pojave neispravnih ćelija ili ćelijske smrti, što vjerovatno doprinosi znakovima Cockayneovog sindroma kao što su prerano [[starenje]] i [[neuron]]ska hipo[[mijelinacija]].<ref name="NIH"/> ==Dijagnoza== Osobe sa ovim sindromom imaju manju veličinu glave od normalne ([[mikrocefalija]]), [[nizak rast]] ([[patuljastost]]), [[oči]] im izgledaju upale i imaju ″starački″ izgled. Često imaju duge udove sa [[zglob]]nim kontrakturama (nemogućnost opuštanja mišića na zglobu), pogrbljenim leđima ([[kifoza]]), i mogu biti vrlo mršavi, zbog gubitka potkožnog masnog tkiva. Njihova mala brada, velike [[uši]] i šiljasti, tanki [[nos]] često daju starački izgled.<ref name=Javadzadeh/> Često je zahvaćena i [[koža]] osoba s Cockayneovim sindromom: hiperpigmentacija, proširene vene ili paučinaste vene ([[telangiektazija]]),<ref name=Javadzadeh/> i ozbiljna osjetljivost na sunčevu svjetlost su uobičajene, čak i kod osoba bez XP-CS. Često će pacijenti s Cockayneovim sindromom imati ozbiljne opekotine ili plikove, uz vrlo malo izlaganje toplini. Oči pacijenata mogu biti zahvaćene na različite načine, a abnormalnosti oka su česte. [[Katarakt|Katarakta]] i zamućenje [[rožnjača]] ([[prozirnost rožnjače]]) su česti. Može doći do gubitka i oštećenja nerava [[očni živac|očnog živca]], što uzrokuje očnu atrofiju.<ref name=Bender/> Javlja se [[nistagmus]] ili nevoljni pokret očiju, a [[zjenice]] koje se ne šire pokazuju gubitak kontrole nad voljnim i nevoljnim pokretima mišića.<ref name=Javadzadeh/> [[Pigment]]acija [[mrežnjača]] kao zrnca soli i bibera je također tipski znak. Dijagnoza se postavlja posebnim testom za [[popravak DNK]], koji mjeri oporavak [[RNK]] nakon izlaganja [[UV-zrake|zračenju]]. Unatoč tome što je povezan s genima uključenim u [[nukleotidni ekscizijski popravak]] (NER), za razliku od [[xeroderma pigmentosum]], CS nije povezan s povećanim rizikom od raka.<ref name=Nance/> ==Liječenje== Ne postoji trajni lijek za ovaj sindrom, iako se pacijenti mogu liječiti simptomatski. Liječenje obično uključuje fizioterapiju i manje operacije na zahvaćenim organima, kao što je uklanjanje [[katarakt|katarakte]]. Preporučuje se također nošenje kreme za sunčanje s visokim faktorom, kao i zaštitne odjeće, jer su pacijenti s Cockayneovim sindromom vrlo osjetljivi na UV-zračenje.<ref>Kyllermen, Marten. Cockayne Syndrome. Swedish Information Centre for Rare Diseases. 2012: 4.0. http://www.socialstyrelsen.se/rarediseases/cockaynesyndrome#anchor_17 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924115913/http://www.socialstyrelsen.se/rarediseases/cockaynesyndrome#anchor_17 |date=24. 9. 2015 }}</ref> Optimalna prehrana također može pomoći. Preporučuje se [[genetičko savjetovanje]] za roditelje, jer postoji 25% šanse da se ovaj poremećaj prenese na potomke; moguće je prenatalno testiranje.<ref name=Bender/> Još jedan važan aspekt je prevencija ponovnog pojavljivanja CS u druga braća i sestre. Identifikacija uključenih genskih defekata omogućava da se ponudi [[genetička konsultacija]] i prenatalno dijagnostičko testiranje roditelja koji već imaju jedno oboljelo dijete.<ref>Title: Cockayne Syndrome Authors: Dr Nita R Sutay, Dr Md Ashfaque Tinmaswala, Dr Manjiri Karlekar, Dr Swati Jhahttp://jmscr.igmpublication.org/v3-i7/35%20jmscr.pdf</ref> ==Prognoza== [[Prognoza]] za one sa Cockayneovim sindromom je loša, jer se smrt obično javlja u dobi od 12 godina.<ref>{{Cite web | url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/6122/cockayne-syndrome |title = Cockayne syndrome &#124; Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program}}</ref> Prognoza za Cockayneov sindrom varira ovisno o tipu bolesti. Postoje tri tipa Cockayneovog sindroma prema težini i početku simptoma. Međutim, razlike između tipova nisu uvijek jasne, a neki vjeruju da znakovi i simptomi odražavaju spektar umjesto različitih tipova: Cockayneov sindrom tip A (CSA) obilježen je normalnim razvojem sve dok dijete ne napuni jednu ili dvije godine, kada se rast usporava i primjećuju se [[zastoji u razvoju]]. Simptomi se ne pojavljuju prije jedne godine. Očekivano trajanje života za pacijente sa tipom A je otprilike 10 do 20 godina. Ovi simptomi se javljaju kod djece sa CS tipom 1. Cockayneov sindrom tip B (CSB), također poznat kao "cerebro-okulo-facio-skeletni (COFS) sindrom" (ili Pena-Shokeirov sindrom tip B), najteži je podtip. Simptomi su prisutni pri rođenju, a normalan razvoj mozga prestaje nakon rođenja. Prosječan životni vijek djece sa tipom B je do sedam godina. Ovi simptomi se javljaju kod djece CS tipa 2. Cockayneov sindrom tip C (CSC) pojavljuje se kasnije u djetinjstvu s blažim simptomima od ostalih tipova i sporijim napredovanjem poremećaja. Osobe s ovim tipom Cockayneovog sindroma žive u odrasloj dobi, s prosječnim životnim vijekom od 40 do 50 godina. Ovi simptomi se vide kod CS tipa 3.<ref name="Cockayne syndrome: Clinical feature">{{cite journal |vauthors= Karikkineth A, Scheibye-Knudsen M, Fivenson E, Croteau D, Bohr B |date= januar 2017|title=Cockayne syndrome: Clinical features, model systems and pathways |journal=Ageing Research Reviews|volume= 33|issue= |pages= 3–17|doi=10.1016/j.arr.2016.08.002 |pmid= 27507608|pmc= 5195851}}</ref> ==Epidemiologija== Cockayneov sindrom je rijedak u svijetu. Nije prijavljena rasna sklonost za Cockayneov sindrom. Za ovaj sindrom nije opisana seksualna podložnost; omjer muškaraca i žena je jednak. Cockayneov sindrom I (CS-A) manifestira se u djetinjstvu. Cockayneov sindrom II (CS-B) pri rođenju ili u prije hodanja i ima lošiju prognozu.<ref name="Cockayne syndrome: Clinical feature"/> ==Također pogledajte== * [[Bolest ubrzanog starenja]] * [[Biogerontologija]] * [[Degenerativna bolest]] * [[Genetički poremećaj]] * [[CAMFAK sindrom]] — smatra se da je oblik (ili podskup) Cockayneovog sindroma <ref>{{Cite web | url=http://www.orpha.net/consor/cgi-bin/OC_Exp.php?Lng=GB&Expert=1317 | title=Orphanet: CAMFAK syndrome | access-date=9. 1. 2022 | archive-date=4. 3. 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160304075153/http://www.orpha.net/consor/cgi-bin/OC_Exp.php?Lng=GB&Expert=1317 | url-status=dead }}</ref> ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 2907 | ICD10 = {{ICD10|Q|87|1|q|80}} ([[ILDS]] Q87.110) | ICD9 = {{ICD9|759.8}} | ICDO = | OMIM = 216400 | OMIM_mult = {{OMIM|133540||none}} {{OMIM|216411||none}} | MedlinePlus = | eMedicineSubj = ped | eMedicineTopic = 424 | MeshID = D003057 | GeneReviewsName = Cockayne Syndrome | GeneReviewsNBK = NBK1342 | Orphanet = 191 | SNOMED CT = 21086008 }} * Ovaj članak uključuje dio teksta iz javnog domena sa [http://ghr.nlm.nih.gov The U.S. Nacionalne medicinske biblioteke] {{Fakomatoze i ostale urođene drugdje neklasificirane malformacije}} {{Poremećaj nedostatka popravka DNK}} {{Progeroidnu sindromi}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 5]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Bolesti nervnog sistema]] [[Kategorija:Genodermatoze]] [[Kategorija:Replikacija DNK i poremećaji nedostatka popravka]] [[Kategorija:Progeroidni sindromi]] qw20sbw7n90mwpsq9l2lae3dug6scs3 0 490422 3847060 3810257 2026-05-16T22:38:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847060 wikitext text/x-wiki '''Lučenje''', uobičajeno i '''sekrecija''', je kretanje materijala od jedne tačke do druge, kao što je izlučena [[hemijska supstanca]] iz [[ćelije (biologija)|ćelija]] ili [[žlijezda]]. Nasuprot tome, [[izlučivanje]] je uklanjanje određenih supstanci ili otpadnih proizvoda iz ćelija ili organizma. Klasični mehanizam ćelijske sekrecije je preko sekretornih portala na [[ćelijska membrana|plazmamembrani]] zvanih [[porosom]]i.<ref name="pmid 22659300">{{cite journal | vauthors = Lee JS, Jeremic A, Shin L, Cho WJ, Chen X, Jena BP | title = Neuronal porosome proteome: Molecular dynamics and architecture | journal = Journal of Proteomics | volume = 75 | issue = 13 | pages = 3952–62 | date = juli 2012 | pmid = 22659300 | doi = 10.1016/j.jprot.2012.05.017 | pmc = 4580231 }}</ref> Porosomi su trajne čašaste [[lipoprotein]]ske strukture ugrađene u ćelijsku membranu, gdje se sekrecijske vezikule prolazno vežu i spajaju kako bi oslobodili unutarvezikulski sadržaj iz ćelije. [[Sistem bakterijske sekrecije|Lučenje kod bakterijskih vrsta]] znači transport ili translokaciju efektorskih molekula, narimjer: [[protein]]a, [[enzim]]a ili [[toksin]]a (kao što je [[toksin kolere]] u [[patogen]]im bakterijama npr. ''[[Vibrio cholerae]]'') iz unutrašnjosti ([[citoplazma]] ili [[citosol]]) bakterijske ćelije do njene spoljašnjosti. Sekrecija je vrlo važan mehanizam u funkcionisanju i radu bakterija u njihovom prirodnom okruženju za adaptaciju i preživljavanje. ==U eukariotskim ćelijama== [[slika:Porosome for wiki-2.jpg|thumb|260px|Porosom]] ===Mehanizam=== [[Eukarioti|Eukariotske]] [[Ćelija (biologija)|ćelije]], uključujući [[ljudske ćelije]], imaju visoko [[evolucija|evoluiran]] proces sekrecije. Proteini ze lučenje [[ciljanje proteina|ciljano]] se [[sinteza proteina|sintetiziraju]] pomoću [[ribosom]]a spojenih na grubom [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]] (ER). Kako se sintetiziraju, ovi proteini se translociraju u ER [[lumen (anatomija)|lumen]], gdje se [[Glikozilacija|glikoziliraju]] i gdje molekulski [[šaperon]]i pomažu [[savijanje proteina]]. [[Pogrešno savijeni proteini]] se obično identifikuju ovdje i retrotranslociraju [[Degradacija proteina povezana sa endoplazmatskim retikulumom|degradacijom povezanom sa ER]] u [[citosol]]u, gdje ih razgrađuju [[proteasom]]i. [[Vezikule]] koje sadrže pravilno presavijene proteine zatim ulaze u [[Golgijev aparat]]. U Golgijevom aparatu, [[glikozilacija]] proteina je modifikovana i mogu se desiti dalje [[Posttranslacijska modifikacija|posttranslacijske modifikacije]], uključujući cijepanje i funkcionalizaciju. [[Proteini]] se zatim pomiču u sekrecijske vezikule koje putuju duž [[citoskelet]]a do ruba ćelije. U sekrecijskim vezikulama može doći do više modifikacija (naprimjer, u sekrecijskim vezikulama [[insulin]] se odvaja od [[proinsulin]]a). Na kraju dolazi do [[fuzija vezikula]] sa [[ćelijska membrana|ćelijskom membranom]] u porosomima, procesom zvanim [[egzocitoza]], izbacujući njegov sadržaj iz okoline ćelije.<ref name=Anderson>{{cite journal | vauthors = Anderson LL | title = Discovery of the 'porosome'; the universal secretory machinery in cells | journal = Journal of Cellular and Molecular Medicine | volume = 10 | issue = 1 | pages = 126–31 | year = 2006 | pmid = 16563225 | pmc = 3933105 | doi = 10.1111/j.1582-4934.2006.tb00294.x }}</ref> Stroga [[biohemija|biohemijska]] kontrola održava se nad ovom sekvencom, upotrebom gradijenta [[pH]]: pH [[citosol]]a je 7,4, pH ER je 7,0, a cis-Golgi ima pH 6,5. Sekrecijske vezikule imaju pH u rasponu između 5,0 i 6,0; neke sekrecijske vezikule evoluiraju u [[lizosom]]e, koji imaju pH 4,8. ==== Neklasična sekrecija==== Postoje mnogi proteini poput [[FGF1]] (aFGF), [[FGF2]] (bFGF), [[interleukin-1]] (IL1) itd. koji nemaju signalnu sekvencu. Oni ne koriste klasični ER-Golgijev put. Luče različitim neklasičnim putevima. Opisana su najmanje četiri neklasična (nekonvencijska) puta sekrecije proteina.<ref>{{cite journal | vauthors = Nickel W, Seedorf M | title = Unconventional mechanisms of protein transport to the cell surface of eukaryotic cells | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 24 | pages = 287–308 | year = 2008 | pmid = 18590485 | doi = 10.1146/annurev.cellbio.24.110707.175320 }}</ref> Uključuju: * direktna translokacija proteina kroz plazmamembranu vjerovatno preko membranskog transporta proteina *[[mjehurić (citologija)|mjehurića]] *[[lizosom]]ska sekrecija *oslobađanje putem egzosoma koji potiču iz multivezikulskih tijela Osim toga, proteini se mogu osloboditi iz ćelija mehaničkim ili fiziološkim ranjavanjem <ref>{{cite journal| vauthors = McNeil PL, Steinhardt RA | title = Plasma membrane disruption: repair, prevention, adaptation | journal = Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume = 19 | pages = 697–731 | year = 2003 | pmid = 14570587 | doi = 10.1146/annurev.cellbio.19.111301.140101 }}</ref> i putem neletalne, prolazne [[onkotski pritisak|onkotske pore]] u plazmamembrani izazvane pranjem ćelija medijem bez seruma ili puferima.<ref>{{cite journal | vauthors = Chirico WJ | title = Protein release through nonlethal oncotic pores as an alternative nonclassical secretory pathway | journal = BMC Cell Biology | volume = 12 | pages = 46 | date = oktobar 2011 | pmid = 22008609 | pmc = 3217904 | doi = 10.1186/1471-2121-12-46 }}</ref> ===U ljudskim tkivima=== Mnogi [[tipovi ljudskih ćelija]] imaju sposobnost da budu sekretorne ćelije. Imaju dobro razvijen [[endoplazmatski retikulum]] i [[Golgijev aparat]] za ispunjavanje ove funkcije. [[Tkivo (biologija)|Tkiva]] koja proizvode sekret uključuju [[gastrointestinalni trakt]] koji luči [[probavne enzime]] i [[želučanu kiselinu]], [[pluća]] koja luče [[surfaktant]] i [[lojna žlijezda|lojnih žlijezda]] koje luče [[sebum]] za podmazivanje kože i kose. [[Meibomske žlijezde]] u [[očni kapak|očnim kapcima]] luče [[meibum]] za podmazivanje i zaštitu [[oči]]ju. == Kod gram-negativnih bakterija== {{glavni|Bakterijski sistem lučenja}} Sekret nije svojstven samo eukariotima – prisutan je i u [[bakterija]]ma i [[arheja]]ma. Tipovi transportera zvani [[ATP-vezujuća kaseta]] (ABC) su zajednički za tri domena života. Neki lučeni proteini se translociraju kroz [[citoplazma]]tsku membranu pomoću [[SecYEG]] [[translokon]]a, jednog od dva sistema translokacije, koji zahtijeva prisustvo [[N-terminal]]nog [[signalni peptid|signalnog peptida]] na izlučenom proteinu. Drugi se translociraju preko citoplazmatske membrane [[put translokacije blizanaca|putem translokacije blizanaca]] (Tat). [[Gram-negativne bakterije]] imaju dvije membrane, što čini sekreciju topološki složenijom. Postoji najmanje šest specijalizovanih sistema sekrecije kod gram-negativnih bakterija. Mnogi izlučeni proteini su posebno važni u patogenezi bakterija.<ref name= WooldridgeK>{{cite book |editor1-last=Wooldridge |editor1-first=K |year=2009 |title=Bacterial Secreted Proteins: Secretory Mechanisms and Role in Pathogenesis |url=https://archive.org/details/bacterialsecrete0000unse |publisher=Caister Academic Press |isbn=978-1-904455-42-4}}{{page needed|date=februar 2013}}</ref> ===Tipovi sekrecujskih sistema (T1SS ili TOSS)=== [[slika:T1SS.svg|right]] Sekrecija tipa I je sistem lučenja ovisan o [[šaperon]]u koji koristi klastere gena Hly i Tol. Proces počinje kada HlyA prepozna vodeću sekvencu na proteinu koji se luči i veže HlyB na membrani. Ova sekvenca signala je izuzetno specifična za ABC transporter. HlyAB kompleks stimulira HlyD koji počinje da se odmotava i stiže do vanjske membrane gdje TolC prepoznaje terminalnu molekulu ili signal na HlyD. HlyD regrutuje TolC u unutrašnju membranu, a HlyA se izlučuje izvan vanjske membrane preko dugog tunelskog proteinskog kanala. Sistem sekrecije tipa I prenosi različite molekule, od iona, lijekova, do proteina različitih veličina (20 – 900 kDa). Sekretirane molekule variraju u veličini od malog '' peptidnog kolicina V u ''[[Escherichia coli]], (10 kDa) do ''[[Pseudomonas fluorescens]]'' ćelijskog adhezionog proteina LapA od 520 kDa.<ref>{{cite journal | vauthors = Boyd CD, Smith TJ, El-Kirat-Chatel S, Newell PD, Dufrêne YF, O'Toole GA | title = Structural features of the Pseudomonas fluorescens biofilm adhesin LapA required for LapG-dependent cleavage, biofilm formation, and cell surface localization | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2014-08_196_15/page/2775 | journal = Journal of Bacteriology | volume = 196 | issue = 15 | pages = 2775–88 | date = august 2014 | pmid = 24837291 | pmc = 4135675 | doi = 10.1128/JB.01629-14 }}</ref> Najbolje okarakterisani su [[RTX toksin]] i lipaze. Sekrecija tipa I također je uključena u izvoz neproteinskih supstrata poput cikličnih β-glukana i polisaharida. [[slika:T2SS.svg|left]] ===Sistem sekrecije tipa II (T2SS)=== {{Glavni|Sistem sekrecije tipa II}} Proteini koji se luče kroz sistem tipa II ili glavnu terminalnu granu općeg sekretornog puta, zavise od Sec ili Tat sistema za početni transport u [[periplazma|periplazmu]]. Tamo prolaze kroz vanjsku membranu preko multimernog (12-14 podjedinica) [[proteinski kompleks|kompleksa proteina]] [[sekretin]]a koji formiraju pore. Pored proteina sekretina, 10–15 drugih proteina unutrašnje i vanjske membrane čine kompletan aparat za izlučivanje, od kojih mnogi imaju još nepoznatu funkciju. Gram-negativni [[Pilus|pilusi tip IV]] koriste modificiranu verziju sistema tipa II za svoju biogenezu, a u nekim slučajevima određeni proteini dijele se između kompleksa pilusa i sistema tipa II unutar jedne bakterijske vrste . ===Sistem sekrecije tipa III (T3SS ili TTSS)=== {{Glavni|Sistem sekrecije tipa tri}} [[Slika:T3SS.svg|right]] Homologan je [[bazno tijelo|baznom tijelu]] u bakterijskim [[flagela]]ma. To je poput molekulske šprice kroz koju prolazi bakterija (npr. određene vrste ''[[Salmonella]]'', ''[[Shigella]]'', ''[[Yersinia]]'', ''[[Vibrio ]]'') koja može ubrizgati proteine u eukariotske ćelije. Niska koncentracija Ca²⁺ u [[citosol]]u otvara ulaz koji reguliše T3SS. Jedan takav mehanizam za otkrivanje niske koncentracije kalcija ilustrovan je [[antigen]]om lcrV (Low Calcium Response) u ''[[Yersinia pestis]]'', koji se koristi za otkrivanje niske koncentracije kalcija i izaziva vezivanje T3SS. Hrp sistem u biljnim [[patogen]]ima ubrizgava harpine i proteine efektora patogena kroz slične mehanizme u biljke. Ovaj sistem sekrecije je prvi put otkriven u ''[[Yersinia pestis]]'' i pokazao je da se [[toksin]]i mogu ubrizgati direktno iz bakterijske citoplazme u citoplazmu ćelija domaćina, a ne da se jednostavno izluče u vanćelijski medij.<ref>Salyers. , A. A. & Whitt, D. D. (2002). ''Bakterijska patogeneza: molekularni pristup'', 2. izdanje, Washington, D.C.: ASM Press. {{ISBN|1-55581-171-X}}</ref> ===Sistem sekrecije tipa IV (T4SS ili TFSS)=== {{infokutija protein | Symbol = T4SS | Ime = T4SS | image = Image:T4SS.svg | width = | caption = Sekrecijski sistem tipa IV | Pfam = PF07996 | Pfam_clan = | InterPro = IPR012991 | SMART = | PROSITE = | MEROPS = | SCOP = 1gl7 | TCDB = 3.A.7 | OPM family = 215 | OPM protein = 3jqo | CAZy = | CDD = }} {{Glavni|Sekrecijski sistem tipa IV}} Homologan je sa [[bakterijska konjugacija|konjugacijskim]] mehanizmima bakterija, [[konjugacijske pili|konjugacijskih pilusa]]. Sposoban je za transport [[DNK]] i proteina. Otkriven je u ''Agrobacterium tumefaciens'', koji koristi ovaj sistem za uvođenje T-DNK dijela Ti-[[plazmid]]a u biljku domaćina, što zauzvrat uzrokuje da se zahvaćeno područje razvije u krunsku žuč (tumor). ''[[Helicobacter pylori]]'' koristi sistem sekrecije tipa IV za isporuku [[CagA]] u [[epitel]]ne ćelije želuca, što je povezano sa [[rak žečuca|karcinogenezom želuca]].<ref name="pmid16367902">{{cite journal | vauthors = Hatakeyama M, Higashi H | title = Helicobacter pylori CagA: a new paradigm for bacterial carcinogenesis | journal = Cancer Science | volume = 96 | issue = 12 | pages = 835–43 | date = decembar 2005 | pmid = 16367902 | doi = 10.1111/j.1349-7006.2005.00130.x | s2cid = 5721063 | doi-access = free }}</ref> ''[[Bordetella pertussis]]'', uzročnik [[veliki kašalj|velikog kašlja]], izlučuje [[pertussis toksin]] dijelom kroz sistem tipa IV. ''[[Legionella pneumophila]]'', uzročnik legioneloze ([[legionarska bolest]]) koristi [[sistem sekrecije tipa IVB]], poznat kao icm/tačka ('''i'''ntra''' c''ellular '''m''''ultiplikacija / '''d'''efekta u sistemu '''o'''rganelskih '''t'''rafficking genes), za translociranje brojnih proteinskih efektora u svog eukariotskog domaćina.<ref name="pmid15035043">{{cite journal | vauthors = Cascales E, Christie PJ | title = The versatile bacterial type IV secretion systems | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 1 | issue = 2 | pages = 137–49 | date = novembar 2003 | pmid = 15035043 | pmc = 3873781 | doi = 10.1038/nrmicro753 }}</ref> Prototipski sistem sekrecije tipa IVA je VirB kompleks ''[[Agrobacterium tumefaciens]]''.<ref name="pmid16153176">{{cite journal | vauthors = Christie PJ, Atmakuri K, Krishnamoorthy V, Jakubowski S, Cascales E | title = Biogenesis, architecture, and function of bacterial type IV secretion systems | journal = Annual Review of Microbiology | volume = 59 | pages = 451–85 | year = 2005 | pmid = 16153176 | pmc = 3872966 | doi = 10.1146/annurev.micro.58.030603.123630 }}</ref> Proteinski članovi ove porodice su komponente sistema sekrecije tipa IV. Oni posreduju unutarćelijski prenos [[makromolekula]] preko [[jedarni receptor|mehanizma]] koji je od predaka povezan sa mehanizmima [[bakterijska konjugacija|bakterijske konjugacije]].<ref name="pmid15546668">{{cite journal | vauthors = Christie PJ | title = Type IV secretion: the Agrobacterium VirB/D4 and related conjugation systems | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular Cell Research | volume = 1694 | issue = 1–3 | pages = 219–34 | date = novembar 2004 | pmid = 15546668 | pmc = 4845649 | doi = 10.1016/j.bbamcr.2004.02.013 }}</ref><ref name="pmid14673074">{{cite journal | vauthors = Yeo HJ, Yuan Q, Beck MR, Baron C, Waksman G | title = Structural and functional characterization of the VirB5 protein from the type IV secretion system encoded by the conjugative plasmid pKM101 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 26 | pages = 15947–52 | date = decembar 2003 | pmid = 14673074 | pmc = 307673 | doi = 10.1073/pnas.2535211100 | bibcode = 2003PNAS..10015947Y | jstor = 3149111}}</ref> ==== Funkcija ==== Ukratko, sistem sekrecije tipa IV (T4SS) je opći mehanizam kojim bakterijske ćelije luče ili preuzimaju makromolekule. Njihov precizan mehanizam ostaje nepoznat. T4SS je kodiran na [[Gram negativne bakterije|Gram-negativne]] konjugativne elemente u [[bakterija]]. T4SS su kompleksi koji pokrivaju ćelijsku membranu ili drugim riječima 11–13 jedarnih proteina koji formiraju kanal kroz koji [[DNK]] i proteini mogu da putuju od citoplazme ćelije donora do citoplazme ćelije primatelja. Pored toga, T4SS također luči proteine faktora [[virulencija|virulencije]] direktno u ćelije domaćina, kao i preuzima DNK iz medija tokom prirodne [[transformacije (bakterije)|transformacije]], što pokazuje svestranost ovog aparata za makromolekulsku sekreciju.<ref name="pmid12855161">{{cite journal | vauthors = Lawley TD, Klimke WA, Gubbins MJ, Frost LS | title = F factor conjugation is a true type IV secretion system | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 224 | issue = 1 | pages = 1–15 | date = juli 2003 | pmid = 12855161 | doi = 10.1016/S0378-1097(03)00430-0 | doi-access = free }}</ref> ==== Struktura ==== Kao što je prikazano na gornjoj slici, TraC se posebno sastoji od snopa s tri spirale i labavog [[globulasti protein|globulastog dodatka]].<ref name="pmid14673074"/> ==== Interakcije ==== T4SS ima dva efektorska proteina: prvo, ATS-1, što je skraćenica za supstrat 1 translocirana anaplazma, i drugo [[Ankuirinsko ponavljanje|AnkA]], što je skraćenica za protein A koji sadrži domen ponavljanja [[ankirin]]a. Dodatno, T4SS spojni proteini su VirD4, koji se vezuju za VirE2.<ref name="pmid20670295">{{cite journal | vauthors = Rikihisa Y, Lin M, Niu H | title = Type IV secretion in the obligatory intracellular bacterium Anaplasma phagocytophilum | journal = Cellular Microbiology | volume = 12 | issue = 9 | pages = 1213–21 | date = septembar 2010 | pmid = 20670295 | pmc = 3598623 | doi = 10.1111/j.1462-5822.2010.01500.x }}</ref> ===Sistem sekrecije tipa V (T5SS)=== {{Također pogledajte|Sistem sekrecije Tip V (T5SS)}} [[Image:T5SS.svg|250px|right]] Naziva se i autotransporterski sistem,<ref name=Thanassi2005>{{cite journal | vauthors = Thanassi DG, Stathopoulos C, Karkal A, Li H | title = Protein secretion in the absence of ATP: the autotransporter, two-partner secretion and chaperone/usher pathways of gram-negative bacteria (review) | journal = Molecular Membrane Biology | volume = 22 | issue = 1–2 | pages = 63–72 | year = 2005 | pmid = 16092525 | doi = 10.1080/09687860500063290 | s2cid = 2708575 }}</ref> sekrecija tipa V uključuje korištenje ''Sec'' sistema za prolazak kroz unutrašnju membranu. Proteini koji koriste ovaj put imaju sposobnost da formiraju beta-cijev sa svojim [[C-terminal]]om koji se ubacuje u vanjsku membranu, omogućavajući ostatku [[peptid]]a (domen putnika) da stigne do vanjske strane ćelije. Često se autotransporteri cijepaju, ostavljajući domen beta cijevi u vanjskoj membrani i oslobađajući domen putnika. Neki istraživači vjeruju da su ostaci autotransportera doveli do nastanka porina koji formiraju slične strukture beta-barela. Uobičajeni primjer autotransportera koji koristi ovaj sistem lučenja je [[trimerni autotransporterski adhezin]].<ref name="pmid17482513">{{cite journal | vauthors = Gerlach RG, Hensel M | title = Protein secretion systems and adhesins: the molecular armory of Gram-negative pathogens | journal = International Journal of Medical Microbiology | volume = 297 | issue = 6 | pages = 401–15 | date = oktobar 2007 | pmid = 17482513 | doi = 10.1016/j.ijmm.2007.03.017 }}</ref> ===Sistem sekrecije tipa VI (T6SS)=== {{Glavni|Sistem sekrecije tipa VI}} Sistem sekrecije tipa VI prvobitno je identifikovala grupa [[John Mekalanos|Johna Mekalanosa]], 2006., na Harvard Medical School (Boston, SAD) u dva bakterijska patogena, ''[[Vibrio cholerae]]'' i ''[[Pseudomonas aeruginosa]]''.<ref name="pmid16432199">{{cite journal | vauthors = Pukatzki S, Ma AT, Sturtevant D, Krastins B, Sarracino D, Nelson WC, Heidelberg JF, Mekalanos JJ | title = Identification of a conserved bacterial protein secretion system in Vibrio cholerae using the Dictyostelium host model system | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 1528–33 | date = januar 2006 | pmid = 16432199 | pmc = 1345711 | doi = 10.1073/pnas.0510322103 | bibcode = 2006PNAS..103.1528P | jstor = 30048406 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid16763151">{{cite journal | vauthors = Mougous JD, Cuff ME, Raunser S, Shen A, Zhou M, Gifford CA, Goodman AL, Joachimiak G, Ordoñez CL, Lory S, Walz T, Joachimiak A, Mekalanos JJ | title = A virulence locus of Pseudomonas aeruginosa encodes a protein secretion apparatus | journal = Science | volume = 312 | issue = 5779 | pages = 1526–30 | date = juni 2006 | pmid = 16763151 | pmc = 2800167 | doi = 10.1126/science.1128393 | bibcode = 2006Sci...312.1526M }}</ref> Identifikovani su kada su [[mutacije]] u genima Hcp i VrgG u ''Vibrio cholerae'' dovele do smanjene virulencije i patogenosti. Od tada, sistemi lučenja tipa VI pronađeni su u četvrtini svih proteobakterijskih [[genom]]a, uključujući životinjske, biljne, ljudske patogene, kao i bakterije u tlu, okolišu ili moru.<ref name="pmid18289922">{{cite journal | vauthors = Bingle LE, Bailey CM, Pallen MJ | title = Type VI secretion: a beginner's guide | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 11 | issue = 1 | pages = 3–8 | date = februar 2008 | pmid = 18289922 | doi = 10.1016/j.mib.2008.01.006 | url = http://sure.sunderland.ac.uk/id/eprint/3062/2/pallen_t6ss_2007_revised.pdf }}</ref><ref name="pmid18617888">{{cite journal | vauthors = Cascales E | title = The type VI secretion toolkit | journal = EMBO Reports | volume = 9 | issue = 8 | pages = 735–41 | date = august 2008 | pmid = 18617888 | pmc = 2515208 | doi = 10.1038/embor.2008.131 }}</ref> Dok se većina ranih studija sekrecije tipa VI fokusirala na njegovu ulogu u patogenezi viših organizama, novije studije sugerirale su širu fiziološku ulogu u odbrani od jednostavnih [[eukariot]]skih [[predator]]a i njenu ulogu u međubakterijskim interakcijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Schwarz S, Hood RD, Mougous JD | title = What is type VI secretion doing in all those bugs? | journal = Trends in Microbiology | volume = 18 | issue = 12 | pages = 531–7 | date = decembar 2010 | pmid = 20961764 | pmc = 2991376 | doi = 10.1016/j.tim.2010.09.001 }}</ref><ref name="Coulthurst 2013 S0923-2508">{{cite journal | vauthors = Coulthurst SJ | title = The Type VI secretion system - a widespread and versatile cell targeting system | journal = Research in Microbiology | volume = 164 | issue = 6 | pages = 640–54 | year = 2013 | pmid = 23542428 | doi = 10.1016/j.resmic.2013.03.017 }}</ref> [[Klasteri gena]] sistema sekrecije tipa VI sadrže od 15 do više od 20 gena, od kojih su dva, Hcp i VgrG, pokazali da su skoro univerzalno lučeni supstrati sistema. Strukturna analiza ovih i drugih proteina u ovom sistemu zapanjujuće liči na repni šiljak T4-[[fag]]a, a smatra se da aktivnost sistema funkcionalno podseća na infekciju fagom.<ref name="Silverman 2012 453-472">{{cite journal | vauthors = Silverman JM, Brunet YR, Cascales E, Mougous JD | title = Structure and regulation of the type VI secretion system | journal = Annual Review of Microbiology | volume = 66 | pages = 453–72 | year = 2012 | pmid = 22746332 | pmc = 3595004 | doi = 10.1146/annurev-micro-121809-151619 }}</ref> ===Oslobađanje vanjske vezikulske membrane=== Pored upotrebe višeproteinskih kompleksa navedenih gore, Gram-negativne bakterije imsaju još jedan način oslobađanja materijala: stvaranje [[bakterijska vezikula vasnjske membrane|bakterijskih vezikula vanjske membrane]].<ref>{{cite journal | vauthors = Kuehn MJ, Kesty NC | title = Bacterial outer membrane vesicles and the host-pathogen interaction | journal = Genes & Development | volume = 19 | issue = 22 | pages = 2645–55 | date = novembar 2005 | pmid = 16291643 | doi = 10.1101/gad.1299905 | doi-access = free }}</ref> Dijelovi vanjske membrane se odvajaju, formirajući nano-sferne strukture napravljene od [[lipidni dvosloj|lipidnog dvosloja]] bogatog lipopolisaharidima koji pokrivaju [[periplazma]]tske materijale i koriste se za [[promet membranskih vezikula]] za manipulaciju okolinom ili invaziju na [[interfejs domaćin-patogen]]. Utvrđeno je da vezikule brojnih bakterijskih vrsta sadrže faktore virulencije, a neke imaju imunomodulacijsko djelovanje, a neke mogu direktno prianjati i opijati ćelije domaćina. Oslobađanje vezikula je pokazano kao opći odgovor na stresne uvjete, čini se da je proces punjenja proteinskog tereta selektivan.<ref>{{cite journal | vauthors = McBroom AJ, Kuehn MJ | title = Release of outer membrane vesicles by Gram-negative bacteria is a novel envelope stress response | journal = Molecular Microbiology | volume = 63 | issue = 2 | pages = 545–58 | date = januar 2007 | pmid = 17163978 | pmc = 1868505 | doi = 10.1111/j.1365-2958.2006.05522.x }}</ref> == Sekrecija kod Gram-pozitivnih bakterija== {{glavni|Bakterijski sistem lučenja}} Kod nekih vrsta rodova ''Staphylococcus'' i ''Streptococcus'', pomoćni sekrecijski sistem upravlja eksportom visoko repetitivnih adhezijskih [[glikoprotein]]a. == Također pogledajte== * [[Bakterijski efektorski protein]] * [[Mjehurići vanjske bakterijske membrane]] * [[Sučelje domaćin-patogen]] * [[Promet membranskih vezikula]] * [[Sekretomika]] * [[Sekrecijski protein]]i * [[Status sekrotara]] == Reference == <ref>Z. Esna Ashari, N. Dasgupta, K. Brayton & S. Broschat, “[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0197041#sec011 An optimal set of features for predicting type IV secretion system effector proteins for a subset of species based on a multi-level feature selection approach]”, PLOS ONE Journal, 2018, 13, e0197041. (doi.org/10.1371/journal.pone.0197041.) </ref> {{Reflist|32em}} == Dopunska literatura == {{refbegin}} * {{cite book |chapter=Search: Secretion |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21054/?term=secretion |editor-first=Bruce |editor-last=Alberts |editor2-first=Alexander |editor2-last=Johnson |editor3-first=Julian |editor3-last=Lewis |editor4-first=Martin |editor4-last=Raff |editor5-first=Keith |editor5-last=Roberts |editor6-first=Peter |editor6-last=Walter |name-list-style=vanc |title=Molecular Biology of the Cell |publisher=Garland Science |location=New York |year=2002 |isbn=978-0-8153-3218-3 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21054/ |edition=4th }} * {{cite book |first=David |last=White |name-list-style=vanc |title=The Physiology and Biochemistry of Prokaryotes |url=https://archive.org/details/physiologybioche00whit |url-access=registration |year=2000 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-512579-5 |edition=2nd }} * {{cite web |first=David |last=Avon |name-list-style=vanc |title=Home page |work=Cells alive! |url=http://cellsalive.com/ |access-date=19. 4. 2022 |archive-date=7. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407064409/http://cellsalive.com/ |url-status=dead }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Wikirječnik}} * {{MeshName|Secretions}} * T5SS / Autotransporter illustration at [https://www.uni-muenster.de/Chemie.pz/forschen/ag/jose/topicsofresearch.html Uni Münster] {{Biology-footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Sekrecija| ]] [[Kategorija:Biohemija]] [[Kategorija:Citologija]] [[Kategorija:Fiziologija]] mm4jysa63fqadi2ovww2bpor9ivcww8 10 492688 3847009 3608354 2026-05-16T20:10:53Z KWiki 9400 3847009 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji golmani Premier Leaguea |naslov = [[Zlatna rukavica Premijer lige Engleske|Najbolji golmani]] [[Premijer liga Engleske|Premijer lige Engleske]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 2005:&nbsp;[[Petr Čech|Čech]] * 2006–2008:&nbsp;[[Pepe Reina|Reina]] * 2009:&nbsp;[[Edwin van der Sar|Van der Sar]] * 2010:&nbsp;[[Petr Čech|Čech]] * 2011–2013:&nbsp;[[Joe Hart|Hart]] * 2014:&nbsp;[[Petr Čech|Čech]] i [[Wojciech Szczęsny|Szczęsny]] * 2015:&nbsp;[[Joe Hart|Hart]] * 2016:&nbsp;[[Petr Čech|Čech]] * 2017:&nbsp;[[Thibaut Courtois|Courtois]] * 2018:&nbsp;[[David de Gea|De Gea]] * 2019:&nbsp;[[Alisson]] * 2020–2021:&nbsp;[[Ederson (nogometaš, 1993)|Ederson]] * 2022:&nbsp;[[Alisson Becker|Alisson]] i [[Ederson (nogometaš, 1993)|Ederson]] * 2023:&nbsp;[[David de Gea|De Gea]] * 2024:&nbsp;[[David Raya|Raya]] * 2025:&nbsp;[[David Raya|Raya]] i [[Matz Sels|Sels]] * 2026:&nbsp;[[David Raya|Raya]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Premier League|Najbolji golmani]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 5rw14mzsqy1wnpohe56z16spu3dbz4n 10 492689 3847033 3650461 2026-05-16T21:11:23Z KWiki 9400 3847033 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Premier League - trener sezone |naslov = [[Trener sezone u Premijer ligi Engleske|Trener sezone]] [[Premijer liga Engleske|u Premijer ligi Engleske]] |podaciklasa = hlist |nowrapitems = yes |naslovstil = background:white;color:navy;border:1px solid navy |podaci1 = * 1993/94:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 1994/95:&nbsp;[[Kenny Dalglish|Dalglish]] * 1995/96–1996/97:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 1997/98:&nbsp;[[Arsène Wenger|Wenger]] * 1998/99–1999/2000:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2000/01:&nbsp;[[George Burley|Burley]] * 2001/02:&nbsp;[[Arsène Wenger|Wenger]] * 2002/03:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2003/04:&nbsp;[[Arsène Wenger|Wenger]] * 2004/05–2005/06:&nbsp;[[José Mourinho|Mourinho]] * 2006/07–2008/09:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2009/10:&nbsp;[[Harry Redknapp|Redknapp]] * 2010/11:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2011/12:&nbsp;[[Alan Pardew|Pardew]] * 2012/13:&nbsp;[[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2013/14:&nbsp;[[Tony Pulis|Pulis]] * 2014/15:&nbsp;[[José Mourinho|Mourinho]] * 2015/16:&nbsp;[[Claudio Ranieri|Ranieri]] * 2016/17:&nbsp;[[Antonio Conte|Conte]] * 2017/18–2018/19:&nbsp;[[Pep Guardiola|Guardiola]] * 2019/20:&nbsp;[[Jürgen Klopp|Klopp]] * 2020/21:&nbsp;[[Pep Guardiola|Guardiola]] * 2021/22:&nbsp;[[Jürgen Klopp|Klopp]] * 2022/23–2023/24:&nbsp;[[Pep Guardiola|Guardiola]] * 2024/25:&nbsp;[[Arne Slot|Slot]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Premier League|Treneri sezone]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 43c6ixkruy9oupm2e56w9ebpt37esrp 10 492690 3847038 3558982 2026-05-16T21:15:17Z KWiki 9400 3847038 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Trener godine u Seriji A |naslov = [[Trener godine u Seriji A|Trener godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997–1998: [[Marcello Lippi|Lippi]] * 1999: [[Alberto Zaccheroni|Zaccheroni]] * 2000: [[Sven-Göran Eriksson|Eriksson]] * 2001: [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * 2002: [[Luigi Delneri|Delneri]] * 2003: [[Marcello Lippi|Lippi]] * 2004: [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * 2005: [[Fabio Capello|Capello]] * 2006–2007: [[Luciano Spalletti|Spalletti]] * 2008: [[Cesare Prandelli|Prandelli]] * 2009–2010: [[José Mourinho|Mourinho]] * 2011: [[Massimiliano Allegri|Allegri]] * 2012–2014: [[Antonio Conte|Conte]] * 2015–2016: [[Massimiliano Allegri|Allegri]] * 2017: [[Maurizio Sarri|Sarri]] * 2018: [[Massimiliano Allegri|Allegri]] * 2019–2020: [[Gian Piero Gasperini|Gasperini]] * 2021: [[Antonio Conte|Conte]] * 2022: [[Stefano Pioli|Pioli]] * 2023: [[Luciano Spalletti|Spalletti]] * 2024: [[Simone Inzaghi|Inzaghi]] * 2025: [[Antonio Conte|Conte]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Trener godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 9xiamjs8cxh78lykl73x2inlch90szo 10 492700 3846967 3711909 2026-05-16T18:00:36Z KWiki 9400 3846967 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka |naslov = [[Nogometni sudija|<span style="color: #FFFFFF">Sudije</span>]] u [[Spisak finala Kupa evropskih šampiona i UEFA Lige prvaka|<span style="color: #FFFFFF">finalima</span>]] [[UEFA Liga prvaka|<span style="color: #FFFFFF">KEŠ-a / UEFA Lige prvaka</span>]] |osnovastil = background-color:#002C5F; color:#FFFFFF; |podaciklasa = hlist |grupa1 = Kup šampiona |podaci1 = * {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Arthur Edward Ellis|Ellis]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1956.|1956]]) * {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Leo Horn|Horn]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1957.|1957]]) * {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Albert Alsteen|Altssen]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1958.|1958]]) * {{ZD|SRNJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Albert Dusch|Dusch]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1959.|1959]]) * {{ZD|ŠKO|veličina=18px}}&nbsp;[[John Mowat|Mowat]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1960.|1960]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Gottfried Dienst|Dienst]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1961.|1961]]) * {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Leo Horn|Horn]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1962.|1962]]) * {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Arthur Holland (nogometni sudija)|Holland]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1963.|1963]]) * {{ZD|AUT|veličina=18px}}&nbsp;[[Josef Stoll|Stoll]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1964.|1964]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Gottfried Dienst|Dienst]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1965.|1965]]) * {{ZD|SRNJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Rudolf Kreitlein|Kreitlein]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1966.|1966]]) * {{ZD|SRNJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Kurt Tschenscher|Tschenscher]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1967.|1967]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Concetto Lo Bello|Lo Bello]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1968.|1968]]) * {{ZD|ŠPA|1945|veličina=18px}}&nbsp;[[José María Ortiz de Mendíbil|Ortiz de Mendíbil]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1969.|1969]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Concetto Lo Bello|Lo Bello]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1970.|1970]]) * {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Jack Taylor (nogometni sudija)|Taylor]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1971.|1971]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Robert Helles|Helles]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1972.|1972]]) * {{ZD|JUG|veličina=18px}}&nbsp;[[Milivoje Gugulović|Gugulović]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1973.|1973]]) * {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Vital Loraux|Loraux]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1974.|1974]]) * {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Alfred Delcourt|Delcourt]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1974.|1974 – ponovljeno]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Michel Kitabdjian|Kitabdjian]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1975.|1975]]) * {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}}&nbsp;[[Károly Palotai|Palotai]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1976.|1976]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Robert Wurtz|Wurtz]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1977.|1977]]) * {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Charles Corver|Corver]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1978.|1978]]) * {{ZD|AUT|veličina=18px}}&nbsp;[[Erich Linemayr|Linemayr]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1979.|1979]]) * {{ZD|POR|veličina=18px}}&nbsp;[[Antonio Garrido (nogometni sudija)|Garrido]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1980.|1980]]) * {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}}&nbsp;[[Károly Palotai|Palotai]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1981.|1981]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Georges Konrath|Konrath]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1982.|1982]]) * {{ZD|RUM|1965|veličina=18px}}&nbsp;[[Nicolae Rainea|Rainea]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1983.|1983]]) * {{ZD|ŠVE|veličina=18px}}&nbsp;[[Erik Fredriksson|Fredriksson]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1984.|1984]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[André Daina|Daina]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1985.|1985]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Michel Vautrot|Vautrot]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1986.|1986]]) * {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Alexis Ponnet|Ponnet]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1987.|1987]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Luigi Agnolin|Agnolin]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1988.|1988]]) * {{nowrap|{{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Karl-Heinz Tritschler|Tritschler]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1989.|1989]])}} * {{ZD|AUT|veličina=18px}}&nbsp;[[Helmut Kohl (nogometni sudija)|Kohl]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1990.|1990]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Tullio Lanese|Lanese]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1991.|1991]]) * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Aron Schmidhuber|Schmidhuber]] ([[Finale Kupa evropskih šampiona 1992.|1992]]) |grupa2 = Liga prvaka |podaci2 = * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Kurt Röthlisberger|Röthlisberger]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 1993.|1993]]) * {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Philip Don|Don]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 1994.|1994]]) * {{ZD|RUM|veličina=18px}}&nbsp;[[Ion Crăciunescu|Crăciunescu]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 1995.|1995]]) * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Manuel Díaz Vega|Díaz Vega]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 1996.|1996]]) * {{ZD|MAĐ|veličina=18px}}&nbsp;[[Sándor Puhl|Puhl]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 1997.|1997]]) * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Hellmut Krug|Krug]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 1998.|1998]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Pierluigi Collina|Collina]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 1999.|1999]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Stefano Braschi|Braschi]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2000.|2000]]) * {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Dick Jol|Jol]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2001.|2001]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Urs Meier|Meier]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2002.|2002]]) * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Markus Merk|Merk]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2003.|2003]]) * {{ZD|DAN|veličina=18px}}&nbsp;[[Kim Milton Nielsen|Nielsen]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2004.|2004]]) * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Manuel Enrique Mejuto González|Mejuto González]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2005.|2005]]) * {{ZD|NOR|veličina=18px}}&nbsp;[[Terje Hauge|Hauge]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2006.|2006]]) * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Herbert Fandel|Fandel]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2007.|2007]]) * {{ZD|SLK|veličina=18px}}&nbsp;[[Ľuboš Micheľ|Micheľ]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2008.|2008]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Massimo Busacca|Busacca]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2009.|2009]]) * {{nowrap|{{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Howard Webb|Webb]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2010.|2010]])}} * {{ZD|MAĐ|veličina=18px}}&nbsp;[[Viktor Kassai|Kassai]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2011.|2011]]) * {{ZD|POR|veličina=18px}}&nbsp;[[Pedro Proença|Proença]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2012.|2012]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Nicola Rizzoli|Rizzoli]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2013.|2013]]) * {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Björn Kuipers|Kuipers]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2014.|2014]]) * {{ZD|TUR|veličina=18px}}&nbsp;[[Cüneyt Çakır|Çakır]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2015.|2015]]) * {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Mark Clattenburg|Clattenburg]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2016.|2016]]) * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Felix Brych|Brych]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2017.|2017]]) * {{ZD|SRB|veličina=18px}}&nbsp;[[Milorad Mažić|Mažić]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2018.|2018]]) * {{nowrap|{{ZD|SLO|veličina=18px}}&nbsp;[[Damir Skomina|Skomina]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2019.|2019]])}} * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Daniele Orsato|Orsato]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2020.|2020]]) * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Antonio Mateu Lahoz|Mateu Lahoz]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2021.|2021]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Clément Turpin|Turpin]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|2022]]) * {{ZD|POLJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Szymon Marciniak|Marciniak]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|2023]]) * {{ZD|SLO|veličina=18px}}&nbsp;[[Slavko Vinčić|Vinčić]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2024.|2024]]) * {{ZD|RUM|veličina=18px}}&nbsp;[[István Kovács (nogometni sudija)|Kovács]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2025.|2025]]) * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Siebert]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2026.|2026]]) }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni UEFA Lige prvaka|Sudije u finalima]] </noinclude> ar0ams6m456kick6lx1v6pig3u9venm 10 492727 3846968 3709366 2026-05-16T18:02:13Z KWiki 9400 3846968 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige |naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] u [[Spisak finala Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|finalima]] [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA / Evropske lige]] |podaciklasa = hlist |grupa1 = Kup UEFA |podaci1 = {{Navkutija podgrupa |grupa1 = Dvije utakmice |podaci1 = * {{ZD|SSSR|veličina=18px}}&nbsp;[[Tofiq Bəhramov|Bəhramov]] i {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Laurens van Ravens|Van Ravens]] ([[Finale Kupa UEFA 1972.|1972]]) * {{ZD|AUT|veličina=18px}}&nbsp;[[Erich Linemayr|Linemayr]] i {{ZD|SSSR|veličina=18px}}&nbsp;[[Pavel Kazakov|Kazakov]] ([[Finale Kupa UEFA 1973.|1973]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Rudolf Scheurer|Scheurer]] i {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Concetto Lo Bello|Lo Bello]] ([[Finale Kupa UEFA 1974.|1974]]) * {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}}&nbsp;[[Károly Palotai|Palotai]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}}&nbsp;[[Paul Schiller (nogometni sudija)|Schiller]] ([[Finale Kupa UEFA 1975.|1975]]) * {{ZD|SRNJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Ferdinand Biwersi|Biwersi]] i {{ZD|NJDR|veličina=18px}}&nbsp;[[Rudi Glöckner|Glöckner]] ([[Finale Kupa UEFA 1976.|1976]]) * {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Charles Corver|Corver]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}}&nbsp;[[Erich Linemayr|Linemayr]] ([[Finale Kupa UEFA 1977.|1977]]) * {{ZD|JUG|veličina=18px}}&nbsp;[[Dušan Maksimović|Maksimović]] i {{ZD|RUM|1965|veličina=18px}}&nbsp;[[Nicolae Rainea|Rainea]] ([[Finale Kupa UEFA 1978.|1978]]) * {{ZD|ŠKO|veličina=18px}}&nbsp;[[Ian Foote|Foote]] i {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Alberto Michelotti|Michelotti]] ([[Finale Kupa UEFA 1979.|1979]]) * {{ZD|ŠPA|1977|veličina=18px}}&nbsp;[[Emilio Carlos Guruceta|Guruceta]] i {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Alexis Ponnet|Ponnet]] ([[Finale Kupa UEFA 1980.|1980]]) * {{ZD|NJDR|veličina=18px}}&nbsp;[[Adolf Prokop|Prokop]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Walter Eschweiler|Eschweiler]] ([[Finale Kupa UEFA 1981.|1981]]) * {{ZD|IRS|veličina=18px}}&nbsp;[[John Carpenter (nogometni sudija)|Carpenter]] i {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[George Courtney|Courtney]] ([[Finale Kupa UEFA 1982.|1982]]) * {{ZD|BUG|1971|veličina=18px}}&nbsp;[[Bogdan Dočev|Dočev]] i {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Charles Corver|Corver]] ([[Finale Kupa UEFA 1983.|1983]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Bruno Galler|Galler]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Volker Roth|Roth]] ([[Finale Kupa UEFA 1984.|1984]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Michel Vautrot|Vautrot]] i {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Alexis Ponnet|Ponnet]] ([[Finale Kupa UEFA 1985.|1985]]) * {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[George Courtney|Courtney]] i {{ZD|ŠKO|veličina=18px}}&nbsp;[[Bob Valentine|Valentine]] ([[Finale Kupa UEFA 1986.|1986]]) * {{ZD|NJDR|veličina=18px}}&nbsp;[[Siegfried Kirschen|Kirschen]] i {{ZD|RUM|1965|veličina=18px}}&nbsp;[[Ioan Igna|Igna]] ([[Finale Kupa UEFA 1987.|1987]]) * {{ZD|ČSSR|veličina=18px}}&nbsp;[[Dušan Krchňák|Krchňák]] i {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Jan Keizer|Keizer]] ([[Finale Kupa UEFA 1988.|1988]]) * {{ZD|GRČ|veličina=18px}}&nbsp;[[Gerasimos Germanakos|Germanakos]] i {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Victoriano Sánchez Arminio|Sánchez Arminio]] ([[Finale Kupa UEFA 1989.|1989]]) * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Emilio Soriano Aladrén|Soriano Aladrén]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Aron Schmidhuber|Schmidhuber]] ([[Finale Kupa UEFA 1990.|1990]]) * {{ZD|SSSR|veličina=18px}}&nbsp;[[Aleksej Spirin|Spirin]] i {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Joël Quiniou|Quiniou]] ([[Finale Kupa UEFA 1991.|1991]]) * {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Joe Worrall (nogometni sudija)|Worrall]] i {{ZD|SRJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Zoran Petrović (nogometni sudija)|Petrović]] ([[Finale Kupa UEFA 1992.|1992]]) * {{ZD|MAĐ|veličina=18px}}&nbsp;[[Sándor Puhl|Puhl]] i {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[John Blankenstein|Blankenstein]] ([[Finale Kupa UEFA 1993.|1993]]) * {{nowrap|{{ZD|DAN|veličina=18px}}&nbsp;[[Kim Milton Nielsen|Nielsen]]}} i {{ZD|ŠKO|veličina=18px}}&nbsp;[[James McCluskey|McCluskey]] ([[Finale Kupa UEFA 1994.|1994]]) * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Antonio López Nieto|López Nieto]] i {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Frans van den Wijngaert|Van den Wijngaert]] ([[Finale Kupa UEFA 1995.|1995]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Serge Muhmenthaler|Muhmenthaler]] i {{ZD|BJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Vadim Žuk|Žuk]] ([[Finale Kupa UEFA 1996.|1996]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Marc Batta|Batta]] i {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[José María García-Aranda|García-Aranda]] ([[Finale Kupa UEFA 1997.|1997]]) |grupa2 = Jedna utakmica |podaci2 = * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Antonio López Nieto|López Nieto]] ([[Finale Kupa UEFA 1998.|1998]]) * {{ZD|ŠKO|veličina=18px}}&nbsp;[[Hugh Dallas|Dallas]] ([[Finale Kupa UEFA 1999.|1999]]) * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Antonio López Nieto|López Nieto]] ([[Finale Kupa UEFA 2000.|2000]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Gilles Veissière|Veissière]] ([[Finale Kupa UEFA 2001.|2001]]) * {{ZD|POR|veličina=18px}}&nbsp;[[Vítor Melo Pereira|Melo Pereira]] ([[Finale Kupa UEFA 2002.|2002]]) * {{ZD|SLK|veličina=18px}}&nbsp;[[Ľuboš Micheľ|Micheľ]] ([[Finale Kupa UEFA 2003.|2003]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Pierluigi Collina|Collina]] ([[Finale Kupa UEFA 2004.|2004]]) * {{nowrap|{{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Graham Poll|Poll]] ([[Finale Kupa UEFA 2005.|2005]])}} * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Herbert Fandel|Fandel]] ([[Finale Kupa UEFA 2006.|2006]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Massimo Busacca|Busacca]] ([[Finale Kupa UEFA 2007.|2007]]) * {{ZD|ŠVE|veličina=18px}}&nbsp;[[Peter Fröjdfeldt|Fröjdfeldt]] ([[Finale Kupa UEFA 2008.|2008]]) * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Luis Medina Cantalejo|Medina Cantalejo]] ([[Finale Kupa UEFA 2009.|2009]]) }} |grupa2 = Evropska liga |podaci2 = * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Nicola Rizzoli|Rizzoli]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2010.|2010]]) * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Carlos Velasco Carballo|Velasco Carballo]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2011.|2011]]) * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Wolfgang Stark|Stark]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2012.|2012]]) * {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Björn Kuipers|Kuipers]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2013.|2013]]) * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Felix Brych|Brych]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2014.|2014]]) * {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Martin Atkinson|Atkinson]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2015.|2015]]) * {{ZD|ŠVE|veličina=18px}}&nbsp;[[Jonas Eriksson (nogometni sudija)|Eriksson]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2016.|2016]]) * {{ZD|SLO|veličina=18px}}&nbsp;[[Damir Skomina|Skomina]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2017.|2017]]) * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Björn Kuipers|Kuipers]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2018.|2018]])}} * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Gianluca Rocchi|Rocchi]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2019.|2019]]) * {{ZD|NIZ|veličina=18px}}&nbsp;[[Danny Makkelie|Makkelie]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2020.|2020]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Clément Turpin|Turpin]] ([[Finale Kupa UEFA 2021.|2021]]) * {{ZD|SLO|veličina=18px}}&nbsp;[[Slavko Vinčić|Vinčić]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2022.|2022]]) * {{ZD|ENG|veličina=18px}}&nbsp;[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Taylor]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2023.|2023]]) * {{ZD|RUM|veličina=18px}}&nbsp;[[István Kovács (nogometni sudija)|Kovács]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2024.|2024]]) * {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Felix Zwayer|Zwayer]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2025.|2025]]) * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[François Letexier|Letexier]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2026.|2026]]) }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Kupa UEFA|Sudije u finalima]] [[Kategorija:Šabloni UEFA Evropske lige|Sudije u finalima]]</noinclude> kru10jqfqmcqhqi0ryfnmvoff836tte 0 492932 3846955 3430554 2026-05-16T17:01:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846955 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lennon-McCartney.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c7/Lennon-McCartney.JPG/330px-Lennon-McCartney.JPG|desno|mini| [[John Lennon]] (lijevo) i [[Paul McCartney]] 1964]] '''Lennon–McCartney''' je bilo partnerstvo u pisanju pjesama između engleskih muzičara [[John Lennon|Johna Lennona]] (1940–1980) i [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] (rođenog 1942) iz [[The Beatles|Beatlesa]]. To je najpoznatija i najuspješnija muzička saradnja ikada po prodatim pločama, a Beatlesi su prodali preko 600 miliona ploča širom svijeta od 2004.<ref>{{Cite news|url=https://money.cnn.com/2009/09/04/news/companies/beatles_video_game/|title=Beatles' remastered box set, video game out|date=9 September 2009|publisher=[[CNNMoney.com]]|access-date=1 December 2011|archive-date=15. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180915183858/https://money.cnn.com/2009/09/04/news/companies/beatles_video_game/|url-status=dead}}</ref> Između 5. oktobra 1962. i 8. maja 1970, pod njihovim partnerstvom objavljeno je približno 180 zajedničkih pjesama, od kojih su ogromnu većinu snimili Beatlesi, čineći najveći dio njihovog kataloga. Za razliku od mnogih partnerstava u pisanju pjesama koja se sastoje od zasebnog pisca i kompozitora, kao što su [[George Gershwin|George]] i [[Ira Gershwin]], [[Rodgers i Hammerstein|Richard Rodgers i Oscar Hammerstein]], ili [[Elton John]] i [[Bernie Taupin]], i Lennon i McCartney pisali su tekstove i muziku. Ponekad, posebno u ranoj fazi, oni bi intenzivno sarađivali prilikom pisanja pjesama, radeći "oči u oči" kako je to Lennon izrazio.{{Sfn|Sheff|2000}} Tokom druge polovine njihovog partnerstva, postalo je uobičajeno da bilo ko od njih sam napiše većinu pjesme uz minimalan doprinos onog drugog, a ponekad uopće ne. Prema sporazumu koji je sklopljen prije nego što su Beatlesi postali poznati, Lennon i McCartney su podjednako zaslužni za pjesme koje je jedan od njih napisao dok je trajalo njihovo partnerstvo. Lennon–McCartneyjeve kompozicije bile su predmet brojnih [[Cover verzija|obrada]]. Prema ''[[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]]'', "[[Yesterday]]" je snimilo više muzičara nego bilo koju drugu pjesmu.<ref name="guinness">{{Cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=50867|title=Most Recorded Song|website=[[Guinness World Records]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060910071729/http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=50867|archive-date=10 September 2006|access-date=12 May 2009}}</ref> == Reference == === Citati === {{Refspisak}} [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1962.]] 6favv5cz7ne31zb2qryx34i4ypbdld7 0 493621 3846948 3610269 2026-05-16T16:05:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846948 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniski turnir | naziv = Laver Cup 2021. | logo = | veličina_loga = 250px | službeni_naziv = | turneja = | lokacija = {{ZD|SAD}} [[Boston]] | stadion = [[TD Garden]] | kategorija = | podloga = Tvrda (dvorana) | nagradni_fond = | trenutni_prvak = Tim Evrope | veb-sajt = | napomene = }} '''Laver Cup 2021.''' bio je četvrto izdanje [[Laver Cup]]a, muškog [[tenis]]kog takmičenja između timova Evrope i ostatka svijeta. Održan je na tvrdoj podlozi u dvorani [[TD Garden]] u [[Boston]]u od 24. do 26. septembra. Prvobitno je bio zakazan godinu ranije, ali je odgođen zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] te kako bi se izbjeglo preklapanje s [[Roland Garros 2020.|Roland Garrosom]], koji je iz istog razloga već ranije bio prebačen s uobičajenog termina u maju i junu na kraj septembra i početak oktobra.<ref>{{cite web|url=https://lavercup.com/news/2020/04/17/laver-cup-boston-2020-moved-to-2021|title=Laver Cup Boston 2020 moved to 2021|publisher=Laver Cup|date=17. 4. 2020}}</ref> Selektori su ponovo bili [[Björn Borg]] i [[John McEnroe]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/2020-laver-cup-to-be-held-in-boston|title=2020 Laver Cup To Be Held In Boston|publisher=ATP Tour|date=23. 9. 2019}}</ref> Tim Evrope osvojio je titulu četvrti put zaredom rezultatom 14−1. == Odabir igrača == [[Roger Federer]] prvi je potvrdio učešće 28. februara 2020,<ref>{{cite news|url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Roger_Federer/84617/roger-federer-to-headline-the-fourth-laver-cup-in-boston-in-september/|title=Roger Federer to headline the fourth Laver Cup in Boston in September|publisher=Tennis World|date=28. 2. 2020}}</ref> ali se 15. augusta 2021. povukao zbog povrede desnog koljena.<ref>{{cite news|url=https://www.skysports.com/tennis/news/12110/12382678/roger-federer-sidelined-for-many-months-due-to-further-knee-surgery|title=Roger Federer sidelined for 'many months' due to further knee surgery |publisher=Sky Sports|date=16. 8. 2021}}</ref> Međutim, ipak je došao u Boston kao gledalac i podrška timu Evrope, dobivši ovacije publike.<ref>{{cite news |url= https://www.tennisworldusa.org/tennis/videos/Roger_Federer/102897/roger-federer-got-a-standing-ovation-at-the-laver-cup-2021/|title=Roger Federer got a standing ovation at the Laver Cup 2021 |publisher= Tennis World|date=25. 9. 2021}}</ref> [[Rafael Nadal]] također je odustao zbog povrede stopala, a [[Novak Đoković]] zbog svog zgusnutog kalendara, nastupivši na [[Tenis na Olimpijskim igrama 2020 – muški singl|Olimpijskim igrama]] i [[US Open 2021 – muški singl|US Openu]].<ref>{{cite news|url=https://firstsportz.com/tennis-how-will-the-absence-of-roger-federer-rafael-nadal-and-novak-djokovic-affect-the-2021-laver-cup-in-boston/|title=How will the absence of Roger Federer, Rafael Nadal and Novak Djokovic affect the 2021 Laver Cup in Boston?|publisher=First Sportz|date=22. 8. 2021}}{{Mrtav link}}</ref> [[Dominic Thiem]] objavio je svoje učešće 24. novembra 2020,<ref>{{cite news|url=https://www.atptour.com/en/news/thiem-laver-cup-announcement-november-2020|title=Thiem To Compete In 2021 Laver Cup|website=ATP Tour|date=24. 11. 2020}}</ref> ali se povukao 18. augusta 2021. zbog povrede zapešća.<ref>{{cite news|url=https://www.atptour.com/en/news/thiem-to-miss-remainder-of-2021-season|title=Thiem To Miss Remainder Of 2021 Season|publisher=ATP Tour|date=18. 8. 2021}}</ref> Dana 16. jula 2021. [[Matteo Berrettini]] objavio je da će se priključiti timu Evrope.<ref>{{cite news|url=https://lavercup.com/news/2021/07/16/berrettini-to-represent-team-europe-at-laver-cup-2021|title=Berrettini to represent Team Europe at Laver Cup 2021|publisher=Laver Cup|date=16. 7. 2021}}</ref> Pet dana kasnije [[Denis Šapovalov]], [[Félix Auger-Aliassime]] i [[Diego Schwartzman]] postali su prvi potvrđeni igrači u timu Svijeta.<ref>{{cite news |url= https://lavercup.com/news/2021/07/21/denis-shapovalov-felix-auger-aliassime-and-diego-schwartzman-line-up-for-team-world-at-laver-cup-boston|title=Denis Shapovalov, Felix Auger-Aliassime and Diego Schwartzman line up for Team World at Laver Cup Boston|publisher=Laver Cup|date=21. 7. 2021}}</ref> Organizatori su 13. augusta 2021. objavili da će se olimpijski šampion [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] priključiti timu Evrope. Sljedećeg dana potvrđen je i nastup [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]]. Tim Evrope zatim je objavio konačnu postavu 18. augusta, uz učešće [[Stefanos Tsitsipas|Stefanosa Tsitsipasa]], [[Andrej Rubljov (teniser)|Andreja Rubljova]] i [[Casper Ruud|Caspera Ruuda]].<ref>{{cite news|url=https://lavercup.com/news/2021/08/18/team-europe-is-set-to-defend-the-title|title=Team Europe is set to defend the title|publisher=Laver Cup|date=18. 8. 2021}}</ref> Sutradan je selektor tima Svijeta [[John McEnroe]] odabrao [[Reilly Opelka|Reillyja Opelku]], [[John Isner|Johna Isnera]] i [[Nick Kyrgios|Nicka Kyrgiosa]] i upotpunio tim.<ref>{{cite news |url= https://lavercup.com/news/2021/08/19/opelka-isner-and-kyrgios-complete-team-world-line-up-for-laver-cup-2021|title=Opelka, Isner and Kyrgios complete Team World line up for Laver Cup 2021|date=19. 8. 2021}}</ref> == Nagradni fond == Ukupni nagradni fond iznosio je 2.250.000 $ za svih 12 igrača.<ref>{{Cite web |author=John Crim |title=Laver Cup Prize Money {{!}} 2022 Breakdown & Historicals |url=https://tenniscompanion.org/prize-money/laver-cup/ |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20220928221303/https://tenniscompanion.org/prize-money/laver-cup/ |archive-date=28. 9. 2022 |access-date= |publisher=TennisCompanion }}</ref><ref>{{Cite web |author=Nathan Evans |title=Laver Cup 2022 prize money: How much do winning teams and individuals earn? |url=https://www.sportingnews.com/us/tennis/news/laver-cup-2022-prize-money-how-much-winners/hdhmf53mld836ccukrxsiw0q |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20221002004110/https://www.sportingnews.com/us/tennis/news/laver-cup-2022-prize-money-how-much-winners/hdhmf53mld836ccukrxsiw0q |archive-date=2. 10. 2022 |access-date= |website=sportingnews.com }}</ref> Svaki član pobjedničkog tima dobio je 250.000 $, što znači da nije bilo povećanja u odnosu na 2019, a članovi poraženog tima dobili su po 125.000 $. == Učesnici == {| |- valign=top | {| class="wikitable nowrap" !colspan=2|[[Datoteka:Laver-Cup-Europe.svg|17px]] Evropa |- |colspan=2|'''Selektor:''' {{ZD|ŠVE}} [[Björn Borg]] |- |colspan=2|'''Pomoćnik:''' {{ZD|ŠVE}} [[Thomas Enqvist]] |- !width=180|Igrač !Plasman |-style="border-top:2px solid gray;" |{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]] |align=center|2. |- |{{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] |align=center|3. |- |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |align=center|4. |- |{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |align=center|5. |- |{{ZD|ITA}} [[Matteo Berrettini]] |align=center|7. |- |{{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] |align=center|10. |-style="border-top:2px solid gray;" |{{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] {{small|(Zam)}} |align=center|110. |- |{{ZD|VB}} [[Cameron Norrie]] {{small|(2. zam)}} |align=center|28. |} {{col-break|gap=2em}} | {| class="wikitable nowrap" !colspan=2|[[Datoteka:Laver-Cup-Globe.svg|17px]] Svijet |- |colspan=2|'''Selektor:''' {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] |- |colspan=2|'''Pomoćnik:''' {{ZD|SAD}} [[Patrick McEnroe]] |- !width=180|Igrač !Plasman |-style="border-top:2px solid gray;" |{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] |align=center|11. |- |{{ZD|KAN}} [[Denis Šapovalov]] |align=center|12. |- |{{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] |align=center|15. |- |{{ZD|SAD}} [[Reilly Opelka]] |align=center|19. |- |{{ZD|SAD}} [[John Isner]] |align=center|22. |- |{{ZD|AUS}} [[Nick Kyrgios]] |align=center|95 |-style="border-top:2px solid gray;" |{{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] {{small|(Zam)}} |align=center|164. |- |{{ZD|JAR}} [[Lloyd Harris (teniser)|Lloyd Harris]] {{small|(2. zam)}} |align=center|31. |} |} *{{small|Plasman od 20. 9. 2021.}} *{{small|Zam <nowiki>=</nowiki> Zamjena}} == Mečevi == Svaka pobjeda prvog dana takmičenja donosi jedan bod, drugog dana dva boda, a trećeg tri. Pobjednik je tim koji prvi osvoji 13 bodova.<ref>{{cite news |url= https://lavercup.com/how-it-works|title=How Laver Cup Works|publisher=Laver Cup|access-date=19. 8. 2021}}</ref> Budući da se svakog dana igraju četiri meča, moguće je osvojiti ukupno 24 boda. Međutim, polovina ukupnog broja bodova dodjeljuje se trećeg dana, tako da nijedan tim ne može osigurati pobjedu u prva dva dana. {| class="wikitable nowrap" style="text-align: center" ! Dan /<br> Bodovi ! width=60|Datum ! Tip meča ! width=300|[[Datoteka:Laver-Cup-Europe.svg|17px]] Evropa ! width=300|[[Datoteka:Laver-Cup-Globe.svg|17px]] Svijet ! Rezultat ! Timski bodovi<br/>nakon meča |-style="border-top:2px solid gray;" | rowspan=4| 1. | rowspan=4| 24. sep. | rowspan=3| Pojedinačno | bgcolor=lightblue|{{ZD|NOR}} '''Casper Ruud''' | {{ZD|SAD}} Reilly Opelka | align=left|6–3, 7–6⁴ | '''1'''–0 |- | bgcolor=lightblue|{{ZD|ITA}} '''Matteo Berrettini''' | {{ZD|KAN}} Félix Auger-Aliassime | align=left|6–7³, 7–5, [10–8] | '''2'''–0 |- | bgcolor=lightblue|{{ZD|RUS}} '''Andrej Rubljov''' | {{ZD|ARG}} Diego Schwartzman | align=left|4–6, 6–3, [11–9] | '''3'''–0 |- | Parovi | {{ZD|ITA}} Matteo Berrettini / {{ZD|NJE}} Aleksandar Zverev | bgcolor="ffd1dc"|{{ZD|SAD}} '''John Isner''' / {{ZD|KAN}} '''Denis Šapovalov''' | align=left|6–4, 6–7², [1–10] | 3–'''1''' |-style="border-top:2px solid gray;" | rowspan=4| 2. | rowspan=4| 25. sep. | rowspan=3| Pojedinačno | bgcolor=lightblue|{{ZD|GRČ}} '''Stefanos Tsitsipas''' | {{ZD|AUS}} Nick Kyrgios | align=left|6–3, 6–4 | '''5'''–1 |- | bgcolor=lightblue|'''{{ZD|NJE}} Aleksandar Zverev''' | {{ZD|SAD}} John Isner | align=left|7–6⁵, 6–7⁶, [10–5] | '''7'''–1 |- | bgcolor=lightblue|{{ZD|RUS}} '''Danil Medvedev''' | {{ZD|KAN}} Denis Šapovalov | align=left|6–4, 6–0 | '''9'''–1 |- | Parovi | bgcolor=lightblue|'''{{ZD|RUS}} Andrej Rubljov''' / '''{{ZD|GRČ}} Stefanos Tsitsipas''' | {{ZD|SAD}} John Isner / {{ZD|AUS}} Nick Kyrgios | align=left| 6–7⁸, 6–3, [10–4] | '''11'''–1 |-style="border-top:2px solid gray;" | rowspan=4| 3. | rowspan=4| 26. sep. | Parovi | bgcolor=lightblue|'''{{ZD|RUS}} Andrej Rubljov''' / '''{{ZD|NJE}} Aleksandar Zverev''' | {{ZD|SAD}} Reilly Opelka / {{ZD|KAN}} Denis Šapovalov | align=left| 6–2, 6–7⁴, [10–3] | '''14'''–1 |- | rowspan=3| Pojedinačno | {{ZD|NJE}} Aleksandar Zverev | {{ZD|KAN}} Félix Auger-Aliassime | rowspan=3 colspan=2| ''Nije odigrano'' |- | {{ZD|RUS}} Danil Medvedev | {{ZD|ARG}} Diego Schwartzman |- | {{ZD|GRČ}} Stefanos Tsitsipas | {{ZD|SAD}} John Isner |} == Statistika igrača == {| class="wikitable mw-datatable sortable nowrap" style="text-align:center" !rowspan=2|{{tooltip|Drž.|Država}} !rowspan=2|Igrač !rowspan=2 width=40|Tim !rowspan=2|Mečevi !class="unsortable" colspan=3|Pobjeda–Poraz !class="unsortable" colspan=3|Bodovi |- !Pojedinačno !Parovi !width=60|Ukupno !Pojedinačno !Parovi !width=60|Ukupno |- |align=center|{{ZD|KAN}} | align="left" |{{sortname|Félix|Auger-Aliassime}} | bgcolor="ffd1dc" |Svijet |style="border-right: 1pt black solid"|1 |0–1 |0–0 |style="border-right: 1pt black solid"|0–1 |0–1 |0–0 |0–1 |- |align=center|{{ZD|ITA}} | align="left" |{{sortname|Matteo|Berrettini}} | bgcolor="lightblue" |Evropa |style="border-right: 1pt black solid"|2 |1–0 |0–1 |style="border-right: 1pt black solid"|1–1 |1–0 |0–1 |1–1 |- |align=center|{{ZD|SAD}} | align="left" |{{sortname|John|Isner}} | bgcolor="ffd1dc" |Svijet |style="border-right: 1pt black solid"|3 |0–1 |1–1 |style="border-right: 1pt black solid"|1–2 |0–2 |1–2 |1–4 |- |align=center|{{ZD|AUS}} | align="left" |{{sortname|Nick|Kyrgios}} | bgcolor="ffd1dc" |Svijet |style="border-right: 1pt black solid"|2 |0–1 |0–1 |style="border-right: 1pt black solid"|0–2 |0–2 |0–2 |0–4 |- |align=center|{{ZD|RUS}} | align="left" |{{sortname|Danil|Medvedev}} | bgcolor="lightblue" |Evropa |style="border-right: 1pt black solid"|1 |1–0 |0–0 |style="border-right: 1pt black solid"|1–0 |2–0 |0–0 |2–0 |- | align=center|{{ZD|SAD}} | align="left" |{{sortname|Reilly|Opelka}} | bgcolor="FFD1DC" |Svijet |style="border-right: 1pt black solid"|2 |0–1 |0–1 |style="border-right: 1pt black solid"|0–2 |0–1 |0–3 |0–4 |- | align=center|{{ZD|RUS}} | align="left" |{{sortname|Andrej|Rubljov|Andrej Rubljov (teniser)}} | bgcolor="lightblue" |Evropa |style="border-right: 1pt black solid"|3 |1–0 |2–0 |style="border-right: 1pt black solid"|3–0 |1–0 |5–0 |6–0 |- | align=center|{{ZD|NOR}} | align="left" |{{sortname|Casper|Ruud}} | bgcolor="lightblue" |Evropa |style="border-right: 1pt black solid"|1 |1–0 |0–0 |style="border-right: 1pt black solid"|1–0 |1–0 |0–0 |1–0 |- | align=center|{{ZD|ARG}} | align="left" |{{sortname|Diego|Schwartzman}} | bgcolor="FFD1DC" |Svijet |style="border-right: 1pt black solid"|1 |0–1 |0–0 |style="border-right: 1pt black solid"|0–1 |0–1 |0–0 |0–1 |- |align=center|{{ZD|KAN}} | align="left" |{{sortname|Denis|Šapovalov}} | bgcolor="ffd1dc" |Svijet |style="border-right: 1pt black solid"|3 |0–1 |1–1 |style="border-right: 1pt black solid"|1–2 |0–2 |1–3 |1–5 |- |align=center|{{ZD|GRČ}} | align="left" |{{sortname|Stefanos|Tsitsipas}} | bgcolor="lightblue" |Evropa |style="border-right: 1pt black solid"|2 |1–0 |1–0 |style="border-right: 1pt black solid"|2–0 |2–0 |2–0 |4–0 |- |align=center|{{ZD|NJE}} | align="left" |{{sortname|Aleksandar|Zverev|Aleksandar Zverev (teniser, 1997)}} | bgcolor="lightblue" |Evropa |style="border-right: 1pt black solid"|3 |1–0 |1–1 |style="border-right: 1pt black solid"|2–1 |2–0 |3–1 |5–1 |} == Egzibicijski meč parova nakon turnira == Budući da je trećeg dana bio dovoljan samo jedan meč da se riješi pitanje pobjednika, odigran je egzibicijski meč nakon ceremonije dodjele pehara.<ref>{{Cite web |title=Team Europe earns dominant victory at 2021 Laver Cup |url=https://www.usta.com/en/home/pro/pro-media---news/team-europe-earns-dominant-victory-at-2021-laver-cup.html |access-date= 26. 9. 2022 |website= usta.com}}</ref> {| class="wikitable nowrap" style="text-align: center" ! Dan ! width="60" |Datum ! Tip meča ! [[Datoteka:Laver-Cup-Europe.svg|17px]] Evropa ! [[Datoteka:Laver-Cup-Globe.svg|17px]] Svijet ! Rezultat |- |3. |26. sep. | Parovi – egzibicija | {{ZD|RUS}} Danil Medvedev / {{ZD|NOR}} Casper Ruud | bgcolor="ffd1dc" |'''{{ZD|KAN}} Félix Auger-Aliassime''' / '''{{ZD|ARG}} Diego Schwartzman''' | align="left" |3–6, 3–6 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{službeni sajt|lavercup.com}} {{Laver Cup}} {{DEFAULTSORT:Laver Cup, 2021.}} [[Kategorija:Laver Cup|2021.]] [[Kategorija:2021. u tenisu]] [[Kategorija:Teniski turniri u SAD-u]] r7wuyoad3e7pl3xgn5ipfuzhds9ke5l 0 493801 3846930 3769385 2026-05-16T13:52:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846930 wikitext text/x-wiki '''Kvantna teleportacija''' je tehnika za prijenos [[Kvantne informacije|kvantnih informacija]] od pošiljaoca na jednoj lokaciji do primaoca na nekoj udaljenosti. Dok se [[teleportacija]] obično prikazuje u naučnoj fantastici kao sredstvo za prijenos fizičkih objekata s jedne lokacije na drugu, kvantna teleportacija prenosi samo kvantne informacije. Pošiljalac ne mora znati određeno kvantno stanje koje se prenosi. Štaviše, lokacija primaoca može biti nepoznata, ali klasične informacije moraju biti poslane od pošiljaoca do primaoca da bi se teleportacija završila. Budući da se klasične informacije moraju slati, teleportacija se ne može dogoditi brže od brzine svjetlosti. Jedan od prvih naučnih članaka koji istražuju kvantnu teleportaciju je "Teleporting an Unknown Quantum State via Dual Classical and Einstein-Podolsky-Rosen Channels (Teleportiranje nepoznatog kvantnog stanja putem dvojnih klasičnih i Einstein-Podolsky-Rosen kanala)"<ref>{{Cite journal|last=Bennett|first=Charles H.|last2=Brassard|first2=Gilles|last3=Crépeau|first3=Claude|last4=Jozsa|first4=Richard|last5=Peres|first5=Asher|last6=Wootters|first6=William K.|date=29. 3. 1993|title=Teleporting an unknown quantum state via dual classical and Einstein-Podolsky-Rosen channels|journal=Physical Review Letters|volume=70|issue=13|pages=1895–1899|bibcode=1993PhRvL..70.1895B|doi=10.1103/PhysRevLett.70.1895|pmid=10053414}}</ref> koji su objavili [[Charles H. Bennett (fizičar)|C. H. Bennett]], [[Gilles Brassard|G. Brassard]], [[Claude Crépeau|C. Crépeau]], [[Richard Jozsa|R. Jozsa]], [[Asher Peres|A. Peres]] i [[William Wootters|W. K. Wootters]] 1993. godine, u kojoj su koristili metode dvostruke komunikacije za slanje/primanje kvantnih informacija. Eksperimentalno su ga 1997. godine realizovale dvije istraživačke grupe, predvođene [[Sandu Popescu|Sanduom Popescuom]] i [[Anton Zeilinger|Antonom Zeilingerom]].<ref name="Rome1998">{{Cite journal|last=D. Boschi|last2=S. Branca|last3=F. De Martini|last4=L. Hardy|last5=S. Popescu|date=1998|title=Experimental Realization of Teleporting an Unknown Pure Quantum State via Dual Classical and Einstein-Podolsky-Rosen Channels|journal=[[Physical Review Letters]]|volume=80|issue=6|pages=1121–1125|arxiv=quant-ph/9710013|bibcode=1998PhRvL..80.1121B|doi=10.1103/PhysRevLett.80.1121}}</ref><ref name=":02">{{Cite journal|last=Bouwmeester|first=Dik|last2=Pan|first2=Jian-Wei|last3=Mattle|first3=Klaus|last4=Eibl|first4=Manfred|last5=Weinfurter|first5=Harald|last6=Zeilinger|first6=Anton|date=11. 12. 1997|title=Experimental quantum teleportation|url=https://www.nature.com/articles/37539|journal=Nature|language=en|volume=390|issue=6660|pages=575–579|arxiv=1901.11004|bibcode=1997Natur.390..575B|doi=10.1038/37539|issn=1476-4687}}</ref> Eksperimentalna određivanja<ref name="Feng, Tianfeng 2020">{{Cite arXiv}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2004/06/17/us/scientists-teleport-not-kirk-but-an-atom.html|title=Scientists Teleport not Kirk but an Atom|last=Chang|first=Kenneth|date=17. 6. 2004|website=New York Times}}</ref> kvantne teleportacije napravljena su u sadržaju informacija - uključujući fotone, atome, elektrone i [[Superprovodno kvantno računanje|superprovodljive krugove]] - kao i na udaljenosti od 1.400&nbsp;km (870&nbsp;mi) je najveća udaljenost uspješne teleportacije grupe [[Jian-Wei Pan]] koristeći [[Kvantni eksperimenti na svemirskoj skali|Micius satelit]] za svemirsku kvantnu teleportaciju.<ref name="sat1400">{{Cite journal|last=Ren|first=Ji-Gang|last2=Xu|first2=Ping|last3=Yong|first3=Hai-Lin|last4=Zhang|first4=Liang|last5=Liao|first5=Sheng-Kai|last6=Yin|first6=Juan|last7=Liu|first7=Wei-Yue|last8=Cai|first8=Wen-Qi|last9=Yang|first9=Meng|date=9. 8. 2017|title=Ground-to-satellite quantum teleportation|url=https://www.nature.com/articles/nature23675/|journal=Nature|language=en|volume=549|issue=7670|pages=70–73|arxiv=1707.00934|bibcode=2017Natur.549...70R|doi=10.1038/nature23675|issn=1476-4687|pmid=28825708}}</ref> [[Datoteka:Quantumteleportation.png|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/89/Quantumteleportation.png/220px-Quantumteleportation.png|mini| Dijagram osnovnih komponenti koje se koriste za kvantnu teleportaciju]] [[Datoteka:Quantum_teleportation_diagram.PNG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/80/Quantum_teleportation_diagram.PNG/300px-Quantum_teleportation_diagram.PNG|desno|mini|300x300piksel| Dijagram za kvantnu teleportaciju fotona]] Prvi put teoretski predložena 1993. godine, kvantna teleportacija je od tada demonstrirana u mnogo različitih oblika. Provedena je korištenjem dvostepenih stanja jednog fotona, jednog atoma i zarobljenog iona – između ostalih kvantnih objekata – i korištenjem dva fotona. Godine 1997. dvije grupe su eksperimentalno postigle kvantnu teleportaciju. Prva grupa, predvođena [[Sandu Popescu|Sanduom Popeskuom]], bila je bazirana u Italiji. Nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je eksperimentalna grupa koju je predvodio [[Anton Zeilinger]]. == Reference == === Specifično === <references responsive="0"></references> == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20180704082456/http://hansonlab.tudelft.nl/loophole-free-bell-test/ Loophole-free Bell test] – [[Kavli Institute of Nanoscience]] * [http://www.signandsight.com/features/614.html "Spooky action and beyond"] – Interview with Anton Zeilinger about quantum teleportation. Date: 2006-02-16 * [http://www.research.ibm.com/quantuminfo/teleportation/ Quantum Teleportation at IBM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110107152340/http://www.research.ibm.com/quantuminfo/teleportation/|date=7. 1. 2011}} * [http://www.spacedaily.com/news/physics-04zi.html Physicists Succeed In Transferring Information Between Matter And Light] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210124233837/http://www.spacedaily.com/news/physics-04zi.html |date=24. 1. 2021 }} * [http://www.physorg.com/news10924.html Quantum telecloning: Captain Kirk's clone and the eavesdropper] * {{cite web|url=http://www.math.uwaterloo.ca/~amchilds/talks/pi03.ppt|title=Teleportation-based approaches to universal quantum computation|archive-url=https://web.archive.org/web/20081218105859/http://www.math.uwaterloo.ca/~amchilds/talks/pi03.ppt|archive-date=18. 12. 2008}} * {{cite journal|last1=Riebe|first1=M|last2=Chwalla|first2=M|last3=Benhelm|first3=J|last4=Häffner|first4=H|last5=Hänsel|first5=W|last6=Roos|first6=C F|last7=Blatt|first7=R|date=4. 7. 2007|title=Quantum teleportation with atoms: quantum process tomography|journal=New Journal of Physics|volume=9|issue=7|pages=211|arxiv=0704.2027|bibcode=2007NJPh....9..211R|doi=10.1088/1367-2630/9/7/211}} * [https://web.archive.org/web/20081218105900/http://www.imit.kth.se/QEO/qucomm/DelD19QuComm.pdf Entangled State Teleportation] * {{cite journal|last1=Oh|first1=Sangchul|last2=Lee|first2=Soonchil|last3=Lee|first3=Hai-woong|date=27. 8. 2002|title=Fidelity of quantum teleportation through noisy channels|journal=Physical Review A|volume=66|issue=2|page=022316|arxiv=quant-ph/0206173|bibcode=2002PhRvA..66b2316O|doi=10.1103/PhysRevA.66.022316|hdl=10203/1029}} * [https://www.cs.technion.ac.il/~talmo/CV/my-new-papers/BHM04-IBM.pdf TelePOVM – A generalized quantum teleportation scheme] * [https://web.archive.org/web/20081218105859/http://web.am.qub.ac.uk/users/m.s.kim/PRL04236.pdf Entanglement Teleportation via Werner States] * [https://web.archive.org/web/20130210090550/http://www.physics.ohio-state.edu/~wilkins/writing/Assign/topics/Q-trans-prl.pdf Quantum Teleportation of a Polarization State] * {{cite book|last1=Childress|first1=David Hatcher|title=The Time Travel Handbook: A Manual of Practical Teleportation & Time Travel|url=https://archive.org/details/timetravelhandbo0000davi_s1x4|date=1999|publisher=Adventures Unlimited Press|isbn=978-0-932813-68-8}} * {{cite journal|last1=Riebe|first1=M.|last2=Häffner|first2=H.|last3=Roos|first3=C. F.|last4=Hänsel|first4=W.|last5=Benhelm|first5=J.|last6=Lancaster|first6=G. P. T.|last7=Körber|first7=T. W.|last8=Becher|first8=C.|last9=Schmidt-Kaler|first9=F.|date=juni 2004|title=Deterministic quantum teleportation with atoms|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-06-17_429_6993/page/734|journal=Nature|volume=429|issue=6993|pages=734–737|bibcode=2004Natur.429..734R|doi=10.1038/nature02570|pmid=15201903|last10=James|first10=D. F. V.|last11=Blatt|first11=R.}} * {{cite journal|last1=Kim|first1=Yoon-Ho|last2=Kulik|first2=Sergei|last3=Shih|first3=Yanhua|date=januar 2002|title=Quantum teleportation with a complete Bell state measurement|journal=Journal of Modern Optics|volume=49|issue=1–2|pages=221–236|arxiv=quant-ph/0010046|bibcode=2002JMOp...49..221K|doi=10.1080/09500340110087633}} * {{cite news|url=http://sciencenews.org/view/feature/id/34762/title/Welcome_to_the_Quantum_Internet|title=Welcome to the quantum Internet|work=Science News|date=16. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008|archive-date=30. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121130091556/http://www.sciencenews.org/view/feature/id/34762/title/Welcome_to_the_Quantum_Internet|url-status=dead}} * [http://www.QuantumLab.de Quantum experiments – interactive.] * [http://lightlike.com/teleport/ A (mostly serious) introduction to quantum teleportation for non-physicists] {{Kvantne informacije}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tehnologije u nastajanju]] 3h41dcjum60gty251wwh0i8qocetaps 0 494100 3847085 3591681 2026-05-17T02:19:46Z Z1KA 87045 3847085 wikitext text/x-wiki {{Infokutija referendum | ime = {{PAGENAMEBASE}} | naslov = | država = Republika Srpska (1992–1995) | slika = Glasački listići, Referendum u Republici Srpskoj 1993.jpg | širina_slike = 150px | alt_slike = | opis_slike = Izgled glasačkih listića. | datum = {{Razmak između datuma|1993|5|15|1993|5|16|df=y}} | da = 548176 | ne = 547336 | nevažeći = 13411 | ostalo = | ostalo_tip = <!-- npr. "neformalni glasovi" ili "prazni glasovi" --> | ukupno = 1102223 | elektorat = 1200772 | izlaznost_procenat = 91,79 | registrovani = 1200772 | karta = | podjela_karte = | opis_karte = | fusnote = | glasački_sistem = | širina = | linija_širina = | dio1_predmet = [[#Pitanja i rezultati|Vance–Owenov plan]] | dio1_izbor1 = Za | dio1_procenat1 = 3,21 | dio1_boja1 = #00FF00 | dio1_izbor2 = Protiv | dio1_procenat2 = 96,79 | dio1_boja2 = #FF0000 | dio1_opis = | dio2_predmet = [[#Pitanja i rezultati|Mogućnost pridruživanja drugim narodima i državama]] | dio2_izbor1 = Za | dio2_procenat1 = 96,87 | dio2_boja1 = #00FF00 | dio2_izbor2 = Protiv | dio2_procenat2 = 3,13 | dio2_boja2 = #FF0000 | dio2_opis = | veb-sajt = }} {{Politika Republike Srpske}} U [[Republika Srpska (1992–1995)|Republici Srpskoj]] je 15. i 16. maja 1993. održan '''dvodijelni referendum'''.<ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1993-05-16-mn-36201-story.html|title=Serbian Voters Express Contempt for Peace Plan : Bosnia: In two-day referendum, they are expected to defy outside pressure and continue the deadly struggle.|last=Williams|first=Carol J.|date=16. 5. 1993|website=Los Angeles Times|publisher=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Birači su upitani da li odobravaju [[Vance–Owenov plan]] i da li [[Republika Srpska]] treba imati mogućnost pridruživanja drugim narodima i državama. Iako je tadašnji [[predsjednik Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] potpisao Vance–Owenov plan 30. aprila, [[Narodna skupština Republike Srpske]] ga je odbacila 6. maja<ref name="UNHCR">[http://www.unhcr.org/refworld/country,,,CHRON,BIH,,469f386dc,0.html Chronology for Serbs in Bosnia] UNHCR</ref> i potom uputila na referendum.<ref>{{Cite web|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-1993-05-06-9305070003-story.html|title=BOSNIAN SERBS SPURN UN PACT, SET REFERENDUM|website=Chicago Tribune|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Naknadno ga je odbilo 97% birača,<ref>{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=ba011993|title=Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 16. Mai 1993 : Vance-Owen-Friedensplan -- [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=1. 11. 2022}}</ref> dok je prijedlog da Republika Srpska ima mogućnost pridruživanja drugim narodima i državama odobrio sličan procent. Posrednici su referendum nazvali "prevarom".<ref name="UNHCR" /> == Pitanja i rezultati == Pitanja na referendumu su bila sljedeća: * Za [[Vance–Owenov plan]]: "''Da li ste za Vens–Ovenov plan? (političko-teritorijalno uređenje, ustavne principe, vojni sporazum, mape provincija i sporazum o prelaznim organima vlasti u Bosni i Hercegovini)''" * Za mogućnost pridruživanja; "''Da li ste za samostalnu Republiku Srpsku sa pravom Republike da stupa u ravnopravne odnose sa drugim narodima i državama?''" {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Pitanje ! colspan="4" |Glasovi ! rowspan="2" |Nevažeći glasova ! rowspan="2" |Ukupno glasova ! rowspan="2" |Registrovanih glasača ! rowspan="2" |Izlaznost ! rowspan="2" |Rezultat |- !Za !% !Protiv !% |- |[[Vance–Owenov plan]] | style="text-align:center;" |35.212 | style="text-align:center;" |3,21 | style="text-align:center;" |1.060.348 | style="text-align:center;" |96,79 | style="text-align:center;" |6.657 | rowspan="2" |1.102.223 | rowspan="2" |1.200.772 | rowspan="2" |91,79% |[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|bez okvira|54x54piksel]] |- |Mogućnost pridruživanja drugim narodima i državama | style="text-align:center;" |1.061.140 | style="text-align:center;" |96,87 | style="text-align:center;" |34.323 | style="text-align:center;" |3,13 | style="text-align:center;" |6.754 |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|bez okvira|54x54piksel]] |- | colspan="10" |Izvor: [https://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011993 Direct Democracy] |} == Također pogledajte == * [[Vance–Owenov plan]] * [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Referendumi u Republici Srpskoj]] ** [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.]] ** [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.]] ** [[Referendum o Danu Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|R]] [[Kategorija:Referendumi u Republici Srpskoj|1993]] [[Kategorija:Historija Republike Srpske]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] c65z77whgta8d22won7h6jf5bbftb8n 3847087 3847085 2026-05-17T02:27:24Z Z1KA 87045 3847087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija referendum | ime = {{PAGENAMEBASE}} | naslov = | država = Republika Srpska (1992–1995) | slika = Glasački listići, Referendum u Republici Srpskoj 1993.jpg | širina_slike = 150px | alt_slike = | opis_slike = Izgled glasačkih listića. | datum = {{Razmak između datuma|1993|5|15|1993|5|16|df=y}} | da = 548176 | da_tekst = Za | ne = 547336 | ne_tekst = Protiv | nevažeći = 6705 | ostalo = | ostalo_tip = <!-- npr. "neformalni glasovi" ili "prazni glasovi" --> | ukupno = 1102223 | ukupno_ref = {{efn|[[#Pitanja i rezultati|Prosjek rezultata oba pitanja]]}} | elektorat = 1200772 | izlaznost_procenat = 91,79 | registrovani = 1200772 | karta = | podjela_karte = | opis_karte = | fusnote = | glasački_sistem = | dio1_predmet = [[#Pitanja i rezultati|Vance–Owenov plan]] | dio1_izbor1 = Za | dio1_procenat1 = 3,21 | dio1_boja1 = #00FF00 | dio1_izbor2 = Protiv | dio1_procenat2 = 96,79 | dio1_boja2 = #FF0000 | dio1_opis = | dio2_predmet = [[#Pitanja i rezultati|Mogućnost pridruživanja drugim narodima i državama]] | dio2_izbor1 = Za | dio2_procenat1 = 96,87 | dio2_boja1 = #00FF00 | dio2_izbor2 = Protiv | dio2_procenat2 = 3,13 | dio2_boja2 = #FF0000 | dio2_opis = | veb-sajt = }} {{Politika Republike Srpske}} U [[Republika Srpska (1992–1995)|Republici Srpskoj]] je 15. i 16. maja 1993. održan '''dvodijelni referendum'''.<ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1993-05-16-mn-36201-story.html|title=Serbian Voters Express Contempt for Peace Plan : Bosnia: In two-day referendum, they are expected to defy outside pressure and continue the deadly struggle.|last=Williams|first=Carol J.|date=16. 5. 1993|website=Los Angeles Times|publisher=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Birači su upitani da li odobravaju [[Vance–Owenov plan]] i da li [[Republika Srpska]] treba imati mogućnost pridruživanja drugim narodima i državama. Iako je tadašnji [[predsjednik Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] potpisao Vance–Owenov plan 30. aprila, [[Narodna skupština Republike Srpske]] ga je odbacila 6. maja<ref name="UNHCR">[http://www.unhcr.org/refworld/country,,,CHRON,BIH,,469f386dc,0.html Chronology for Serbs in Bosnia] UNHCR</ref> i potom uputila na referendum.<ref>{{Cite web|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-1993-05-06-9305070003-story.html|title=BOSNIAN SERBS SPURN UN PACT, SET REFERENDUM|website=Chicago Tribune|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Naknadno ga je odbilo 97% birača,<ref>{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=ba011993|title=Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 16. Mai 1993 : Vance-Owen-Friedensplan -- [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=1. 11. 2022}}</ref> dok je prijedlog da Republika Srpska ima mogućnost pridruživanja drugim narodima i državama odobrio sličan procent. Posrednici su referendum nazvali "prevarom".<ref name="UNHCR" /> == Pitanja i rezultati == Pitanja na referendumu su bila sljedeća: * Za [[Vance–Owenov plan]]: "''Da li ste za Vens–Ovenov plan? (političko-teritorijalno uređenje, ustavne principe, vojni sporazum, mape provincija i sporazum o prelaznim organima vlasti u Bosni i Hercegovini)''" * Za mogućnost pridruživanja; "''Da li ste za samostalnu Republiku Srpsku sa pravom Republike da stupa u ravnopravne odnose sa drugim narodima i državama?''" {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Pitanje ! colspan="4" |Glasovi ! rowspan="2" |Nevažeći glasova ! rowspan="2" |Ukupno glasova ! rowspan="2" |Registrovanih glasača ! rowspan="2" |Izlaznost ! rowspan="2" |Rezultat |- !Za !% !Protiv !% |- |[[Vance–Owenov plan]] | style="text-align:center;" |35.212 | style="text-align:center;" |3,21 | style="text-align:center;" |1.060.348 | style="text-align:center;" |96,79 | style="text-align:center;" |6.657 | rowspan="2" |1.102.223 | rowspan="2" |1.200.772 | rowspan="2" |91,79% |[[Datoteka:Eo_circle_red_letter-x.svg|bez okvira|54x54piksel]] |- |Mogućnost pridruživanja drugim narodima i državama | style="text-align:center;" |1.061.140 | style="text-align:center;" |96,87 | style="text-align:center;" |34.323 | style="text-align:center;" |3,13 | style="text-align:center;" |6.754 |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|bez okvira|54x54piksel]] |- | colspan="10" |Izvor: [https://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011993 Direct Democracy] |} == Također pogledajte == * [[Vance–Owenov plan]] * [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Referendumi u Republici Srpskoj]] ** [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.]] ** [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.]] ** [[Referendum o Danu Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|R]] [[Kategorija:Referendumi u Republici Srpskoj|1993]] [[Kategorija:Historija Republike Srpske]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] 58v8oypjbwhq1io0z6a7v0fsdx32itb 0 496691 3847007 3744511 2026-05-16T20:00:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Ljudski serumski albumin''' je [[serumski albumin]] pronađen u ljudskoj [[krv]]i. To je najzastupljeniji [[protein]] u ljudskoj [[krvna plazma|krvnoj plazmi]]; čini otprilike polovinu [[serum (krv)|serumskih]] proteina. Proizvodi se u [[jetra|jetri]]. Rastvorljiv je u vodi, u [[monomer]]nom obliku. [[Albumin]] prenosi [[hormon]]e, [[masne kiseline]] i druge spojeve, [[pufer]]uje [[pH]] i održava [[onkotski pritisak]], između ostalih funkcija. Albumin se sintetizira u jetri kao preproalbumin, koji ima [[N-kraj|N-terminalni]] [[peptid]] koji se uklanja prije nego što se nastali protein oslobodi iz [[hrapavi endoplazmatski retikulum|grubog endoplazmatskog retikuluma]]. Proizvod, proalbumin, se zauzvrat cijepa u [[Golgijev aparat|Golgijevom aparatu]] kako bi se proizveo izlučeni albumin. [[Referentni raspon]] za koncentracije albumina u serumu je približno 35–50&nbsp;g/L (3,5–5,0&nbsp;g/dL).<ref name="Pathology Harmony">{{cite web|title=Harmonisation of Reference Intervals|url=http://www.acb.org.uk/docs/Pathology%20Harmony%20for%20web.pdf|work=pathologyharmony.co.uk|publisher=Pathology Harmony|access-date=23. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130802082027/http://www.acb.org.uk/docs/Pathology%20Harmony%20for%20web.pdf|archive-date=2. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> It has a serum half-life of approximately 21 days.<ref name="Medscape Reference 2019">{{cite journal | title=Hypoalbuminemia: Background, Pathophysiology, Etiology | website=Medscape Reference | date=10. 11. 2019 | url=https://emedicine.medscape.com/article/166724-overview | access-date=22. 12. 2019}}</ref> It has a [[molecular mass]] of 66.5&nbsp;kDa. Gen za albumin nalazi se na [[hromosom 4|hromosomu 4]] u lokusu 4q13.3 i [[mutacije]] ovog gena mogu dovesti do anomalnih proteina. Gen za ljudski albumin je dugačak 16.961 [[nukleotid]]a od pretpostavljenog 'kap' mjesta do prvog poli(A) adicijskog mjesta. Podijeljen je na 15 [[egzon]]a koji su simetrično raspoređeni unutar 3 domena za koje se smatra da su nastali triplikacijom jednog primordijalnog domena. Ljudski serumski albumin (HSA) je visoko topiv u vodi kao plazmatski [[globulasti protein|globulasti monomerni protein]] s relativnom [[molekulska težina|molekulskom težinom]] od 67 KDa, koji se sastoji od 585 aminokiselinskih ostataka, jedne sulfhidrilne grupe i 17[[disulfidna veza|disulfidnih mostova]]. Među nosačima nanočestica, HSA nanočestice su dugo bile u centru pažnje u farmaceutskoj industriji zbog svoje sposobnosti da se vežu za različite molekule lijekova, velike stabilnosti tokom skladištenja i upotrebe ''[[in vivo]]'', bez toksičnosti i [[antigen]]osti, a [[biorazgradljivost]], reproducibilnosti, povećanje proizvodnog procesa i bolja kontrola nad svojstvima oslobađanja. Osim toga, značajne količine lijeka mogu se ugraditi u matriks čestica zbog velikog broja [[mjesto vezanja|vezivnih mjesta]] na molekuli albumina.<ref>{{cite journal| vauthors = Kouchakzadeh H, Shojaosadati SA, Shokri F |date=septembar 2014|title=Efficient loading and entrapment of tamoxifen in human serum albumin based nanoparticulate delivery system by a modified desolvation technique |journal=Chemical Engineering Research and Design|volume=92|issue=9|pages=1681–1692|doi=10.1016/j.cherd.2013.11.024 }}</ref> == Funkcija == * Održava [[onkotski pritisak]] * Prenosi [[hormon štitnjače]] * Prenosi druge hormone, posebno one koji su rastvorljivi u [[masti]]ma * Prenosi [[masne kiseline]] ("slobodne" masne kiseline) do jetre i do [[miocit]]a radi iskorištavanja energije * Prenosi nekonjugirani [[bilirubin]] * Prenosii mnoge [[lijekov]]e; nivoi albumina u serumu mogu uticati na poluvrijeme eliminacije lijekova. Konkurencija između lijekova za mjesta vezanja albumina može uzrokovati interakciju lijekova povećanjem slobodne frakcije jednog od lijekova, čime se utiče na potenciju. * Kompetitivno vezuje [[kalcij]]eve ione ([[kalcij|Ca²⁺]]) * Serumski albumin, kao negativan protein akutne faze, je smanjen u upalnim stanjima. Kao takav, nije validan marker nutritivnog statusa; već je to marker upalnog stanja * Sprečava fotodegradaciju [[folna kiselina|folne kiseline]] * Sprečava [[patogen]]e efekte [[infekcija]] [[toksin]]ima ''[[Clostridioides difficile]]'' <ref>{{cite journal | vauthors = di Masi A, Leboffe L, Polticelli F, Tonon F, Zennaro C, Caterino M, Stano P, Fischer S, Hägele M, Müller M, Kleger A, Papatheodorou P, Nocca G, Arcovito A, Gori A, Ruoppolo M, Barth H, Petrosillo N, Ascenzi P, Di Bella S | display-authors = 6 | title = Human Serum Albumin Is an Essential Component of the Host Defense Mechanism Against Clostridium difficile Intoxication | journal = The Journal of Infectious Diseases | volume = 218 | issue = 9 | pages = 1424–1435 | date = septembar 2018 | pmid = 29868851 | doi = 10.1093/infdis/jiy338 | ref = 2 | doi-access = free }}</ref> == Interakcije == Pokazalo se da humani serumski albumin [[interakcija protein-protein|Reaguje]] sa [[FCGRT]].<ref name="pmid12566415">{{cite journal | vauthors = Chaudhury C, Mehnaz S, Robinson JM, Hayton WL, Pearl DK, Roopenian DC, Anderson CL | title = The major histocompatibility complex-related Fc receptor for IgG (FcRn) binds albumin and prolongs its lifespan | journal = The Journal of Experimental Medicine | volume = 197 | issue = 3 | pages = 315–322 | date = februar 2003 | pmid = 12566415 | pmc = 2193842 | doi = 10.1084/jem.20021829 }}</ref> Također može stupiti u interakciju sa još neidentificiranim [[albondin]] (gp60), određenim parom gp18/gp30 i nekim drugim proteinima, kao što su [[osteonektin]], [[Heterogena ribonukleoproteinska čestica|hnRNPs]], [[kalretikulin ]], [[cubilin]] i [[megalin]].<ref>{{cite journal | vauthors = Merlot AM, Kalinowski DS, Richardson DR | title = Unraveling the mysteries of serum albumin-more than just a serum protein | journal = Frontiers in Physiology | volume = 5 | pages = 299 | date = 2014 | pmid = 25161624 | pmc = 4129365 | doi = 10.3389/fphys.2014.00299 | doi-access = free }}</ref> == Također pogledajte == * [[Goveđi serum albumin]] * [[Serum albumin]] == Reference == {{Reflist|32em}} == Dopunska literatura == {{Refbegin |32em}} * {{cite journal | vauthors = Komatsu T, Nakagawa A, Curry S, Tsuchida E, Murata K, Nakamura N, Ohno H | title = The role of an amino acid triad at the entrance of the heme pocket in human serum albumin for O(2) and CO binding to iron protoporphyrin IX | url = https://archive.org/details/sim_organic-biomolecular-chemistry_2009-09-21_7_18/page/n231 | journal = Organic & Biomolecular Chemistry | volume = 7 | issue = 18 | pages = 3836–3841 | date = septembar 2009 | pmid = 19707690 | doi = 10.1039/b909794e }} * {{cite journal | vauthors = Milojevic J, Raditsis A, Melacini G | title = Human serum albumin inhibits Abeta fibrillization through a "monomer-competitor" mechanism | journal = Biophysical Journal | volume = 97 | issue = 9 | pages = 2585–2594 | date = novembar 2009 | pmid = 19883602 | pmc = 2770600 | doi = 10.1016/j.bpj.2009.08.028 | bibcode = 2009BpJ....97.2585M }} * {{cite journal | vauthors = Silva AM, Hider RC | title = Influence of non-enzymatic post-translation modifications on the ability of human serum albumin to bind iron. Implications for non-transferrin-bound iron speciation | journal = Biochimica et Biophysica Acta | volume = 1794 | issue = 10 | pages = 1449–1458 | date = oktobar 2009 | pmid = 19505594 | doi = 10.1016/j.bbapap.2009.06.003 }} * {{cite journal | vauthors = Otosu T, Nishimoto E, Yamashita S | title = Multiple conformational state of human serum albumin around single tryptophan residue at various pH revealed by time-resolved fluorescence spectroscopy | journal = Journal of Biochemistry | volume = 147 | issue = 2 | pages = 191–200 | date = februar 2010 | pmid = 19884191 | doi = 10.1093/jb/mvp175 }} * {{cite journal | vauthors = Blindauer CA, Harvey I, Bunyan KE, Stewart AJ, Sleep D, Harrison DJ, Berezenko S, Sadler PJ | display-authors = 6 | title = Structure, properties, and engineering of the major zinc binding site on human albumin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 34 | pages = 23116–23124 | date = august 2009 | pmid = 19520864 | pmc = 2755717 | doi = 10.1074/jbc.M109.003459 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Juárez J, López SG, Cambón A, Taboada P, Mosquera V | title = Influence of electrostatic interactions on the fibrillation process of human serum albumin | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 113 | issue = 30 | pages = 10521–10529 | date = juli 2009 | pmid = 19572666 | doi = 10.1021/jp902224d }} * {{cite journal | vauthors = Fu BL, Guo ZJ, Tian JW, Liu ZQ, Cao W | title = [Advanced glycation end products induce expression of PAI-1 in cultured human proximal tubular epithelial cells through NADPH oxidase dependent pathway] | journal = Xi Bao Yu Fen Zi Mian Yi Xue Za Zhi = Chinese Journal of Cellular and Molecular Immunology | volume = 25 | issue = 8 | pages = 674–677 | date = august 2009 | pmid = 19664386 }} * {{cite journal | vauthors = Ascenzi P, di Masi A, Coletta M, Ciaccio C, Fanali G, Nicoletti FP, Smulevich G, Fasano M | display-authors = 6 | title = Ibuprofen impairs allosterically peroxynitrite isomerization by ferric human serum heme-albumin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 45 | pages = 31006–31017 | date = novembar 2009 | pmid = 19734142 | pmc = 2781501 | doi = 10.1074/jbc.M109.010736 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Sowa ME, Bennett EJ, Gygi SP, Harper JW | title = Defining the human deubiquitinating enzyme interaction landscape | journal = Cell | volume = 138 | issue = 2 | pages = 389–403 | date = juli 2009 | pmid = 19615732 | pmc = 2716422 | doi = 10.1016/j.cell.2009.04.042 }} * {{cite journal | vauthors = Curry S | title = Beyond expansion: structural studies on the transport roles of human serum albumin | journal = Vox Sanguinis | volume = 83 | issue = Suppl 1 | pages = 315–319 | date = august 2002 | pmid = 12617161 | doi = 10.1111/j.1423-0410.2002.tb05326.x | s2cid = 44482133 }} * {{cite journal | vauthors = Guo S, Shi X, Yang F, Chen L, Meehan EJ, Bian C, Huang M | title = Structural basis of transport of lysophospholipids by human serum albumin | journal = The Biochemical Journal | volume = 423 | issue = 1 | pages = 23–30 | date = septembar 2009 | pmid = 19601929 | doi = 10.1042/BJ20090913 }} * {{cite journal | vauthors = de Jong PE, Gansevoort RT | title = Focus on microalbuminuria to improve cardiac and renal protection | journal = Nephron Clinical Practice | volume = 111 | issue = 3 | pages = c204-10; discussion c211 | year = 2009 | pmid = 19212124 | doi = 10.1159/000201568 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Page TA, Kraut ND, Page PM, Baker GA, Bright FV | title = Dynamics of loop 1 of domain I in human serum albumin when dissolved in ionic liquids | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 113 | issue = 38 | pages = 12825–12830 | date = septembar 2009 | pmid = 19711930 | doi = 10.1021/jp904475v }} * {{cite journal | vauthors = Roche M, Rondeau P, Singh NR, Tarnus E, Bourdon E | title = The antioxidant properties of serum albumin | journal = FEBS Letters | volume = 582 | issue = 13 | pages = 1783–1787 | date = juni 2008 | pmid = 18474236 | doi = 10.1016/j.febslet.2008.04.057 | s2cid = 5364683 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Wyatt AR, Wilson MR | title = Identification of human plasma proteins as major clients for the extracellular chaperone clusterin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 285 | issue = 6 | pages = 3532–3539 | date = februar 2010 | pmid = 19996109 | pmc = 2823492 | doi = 10.1074/jbc.M109.079566 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Cui FL, Yan YH, Zhang QZ, Qu GR, Du J, Yao XJ | title = A study on the interaction between 5-Methyluridine and human serum albumin using fluorescence quenching method and molecular modeling | journal = Journal of Molecular Modeling | volume = 16 | issue = 2 | pages = 255–262 | date = februar 2010 | pmid = 19588173 | doi = 10.1007/s00894-009-0548-4 | s2cid = 9042021 }} * {{cite journal | vauthors = Caridi G, Dagnino M, Simundic AM, Miler M, Stancic V, Campagnoli M, Galliano M, Minchiotti L | display-authors = 6 | title = Albumin Benkovac (c.1175 A > G; p.Glu392Gly): a novel genetic variant of human serum albumin | url = https://archive.org/details/sim_translational-research_2010-03_155_3/page/118 | journal = Translational Research | volume = 155 | issue = 3 | pages = 118–119 | date = mart 2010 | pmid = 20171595 | doi = 10.1016/j.trsl.2009.10.001 }} * {{cite journal | vauthors = Deeb O, Rosales-Hernández MC, Gómez-Castro C, Garduño-Juárez R, Correa-Basurto J | title = Exploration of human serum albumin binding sites by docking and molecular dynamics flexible ligand-protein interactions | journal = Biopolymers | volume = 93 | issue = 2 | pages = 161–170 | date = februar 2010 | pmid = 19785033 | doi = 10.1002/bip.21314 }} * {{cite journal | vauthors = Karahan SC, Koramaz I, Altun G, Uçar U, Topbaş M, Menteşe A, Kopuz M | title = Ischemia-modified albumin reduction after coronary bypass surgery is associated with the cardioprotective efficacy of cold-blood cardioplegia enriched with N-acetylcysteine: a preliminary study | journal = European Surgical Research | volume = 44 | issue = 1 | pages = 30–36 | year = 2010 | pmid = 19955769 | doi = 10.1159/000262324 | s2cid = 26699371 }} * {{cite journal | vauthors = Jin C, Lu L, Zhang RY, Zhang Q, Ding FH, Chen QJ, Shen WF | title = Association of serum glycated albumin, C-reactive protein and ICAM-1 levels with diffuse coronary artery disease in patients with type 2 diabetes mellitus | journal = Clinica Chimica Acta; International Journal of Clinical Chemistry | volume = 408 | issue = 1–2 | pages = 45–49 | date = oktobar 2009 | pmid = 19615354 | doi = 10.1016/j.cca.2009.07.003 }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * [https://archive.today/20121128233355/160.114.99.91/astrojan/protein/pictures/albumin3.jpg Human Albumin structure] in the [[PDB|Protein data bank]] * [http://www.hprd.org/summary?protein=00062&isoform_id=00062_1&isoform_name=Isoform_1 Human Serum Albumin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060424071622/http://www.hprd.org/ |date=24. 4. 2006 }} on the [http://www.hprd.org/ Human Protein Reference Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060424071622/http://www.hprd.org/ |date=24. 4. 2006 }} * [https://web.archive.org/web/20110807233152/http://albumin.althotas.com/ Albumin binding prediction] * Albumin at [http://labtestsonline.org/understanding/analytes/albumin/tab/test Lab Tests Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728013829/https://labtestsonline.org/understanding/analytes/albumin/tab/test/ |date=28. 7. 2017 }} * [http://www.acb.org.uk/Nat%20Lab%20Med%20Hbk/Albumin.pdf Albumin: analyte monograph] from the Association for Clinical Biochemistry and Laboratory Medicine * {{PDBe-KB2|P02768|Serum albumin}} {{PDB Galerija|geneid=213}} {{Albumini}} {{Proteini akutne faze}} {{DEFAULTSORT:Human Serum Albumin}} [[Kategorija:Proteini krvi]] [[Kategorija:Testovi funkcije jetre]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 4]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] jyxzc67w1wxy2syzjz5mfd2fv97zj54 10 502448 3847025 3710360 2026-05-16T20:56:19Z KWiki 9400 3847025 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji strijelci HNL-a |naslov = Najbolji strijelci [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatske nogometne lige]] |podaciklasa = hlist |nowrapitems = yes |naslovstil = background: gold; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1992:&nbsp;[[Ardian Kozniku|Kozniku]] * 1993–1994:&nbsp;[[Goran Vlaović|Vlaović]] * 1995:&nbsp;[[Robert Špehar|Špehar]] * 1996–1997:&nbsp;[[Igor Cvitanović|Cvitanović]] * 1998:&nbsp;[[Mate Baturina|Baturina]] * 1999:&nbsp;[[Joško Popović|Popović]] * 2000–2001:&nbsp;[[Tomo Šokota|Šokota]] * 2002–2003:&nbsp;[[Ivica Olić|Olić]] * 2004:&nbsp;[[Robert Špehar|Špehar]] * 2005:&nbsp;[[Tomislav Erceg|Erceg]] * 2006:&nbsp;[[Ivan Bošnjak|Bošnjak]] * 2007:&nbsp;[[Eduardo da Silva|Eduardo]] * 2008:&nbsp;[[Želimir Terkeš|Terkeš]] * 2009:&nbsp;[[Mario Mandžukić|Mandžukić]] * 2010:&nbsp;[[Davor Vugrinec|Vugrinec]] * 2011:&nbsp;[[Ivan Krstanović|Krstanović]] * 2012:&nbsp;[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] * 2013:&nbsp;[[Leon Benko|Benko]] * 2014:&nbsp;[[Duje Čop|Čop]] * 2015:&nbsp;[[Andrej Kramarić|Kramarić]] * 2016:&nbsp;[[Ilija Nestorovski|Nestorovski]] * 2017:&nbsp;[[Márkó Futács|Futács]] * 2018:&nbsp;[[Hillal Soudani|Soudani]] * 2019:&nbsp;[[Mijo Caktaš|Caktaš]] * 2020:&nbsp;[[Antonio Čolak|Čolak]] / [[Mijo Caktaš|Caktaš]] / [[Mirko Marić|Marić]] * 2021:&nbsp;[[Ramón Miérez|Miérez]] * 2022–2023:&nbsp;[[Marko Livaja|Livaja]] * 2024:&nbsp;[[Ramón Miérez|Miérez]] * 2025:&nbsp;[[Marko Livaja|Livaja]] * 2026:&nbsp;[[Dion Drena Beljo|Beljo]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> bz21a8iutyylzkdh944ixtuefqy1blx 10 502604 3847027 3663409 2026-05-16T21:06:10Z KWiki 9400 3847027 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji strijelci Prve belgijske nogometne lige | naslov = [[Najbolji strijelci Prve nogometne lige Belgije|Najbolji strijelci]] [[Jupiler Pro Liga|Prve nogometne lige Belgije]] | naslovstil = background: gold; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 1896–1897:&nbsp;[[Samuel Hickson (nogometaš)|Hickson]] * 1898–1899:&nbsp;[[Frank König|König]] * 1900:&nbsp;[[Charles Atkinson-Grimshaw|Atkinson-Grimshaw]] * 1901–1902:&nbsp;[[Herbert Potts|Potts]] * 1903–1904:&nbsp;[[Gustave Vanderstappen|Vanderstappen]] * 1905–1906:&nbsp;[[Robert De Veen|De Veen]] * 1907–1908:&nbsp;[[Maurice Vertongen|Vertongen]] * 1909:&nbsp;[[Vahram Kevorkian|Kevorkian]] * 1910:&nbsp;[[Maurice Vertongen|Vertongen]] * 1911:&nbsp;[[Alphonse Six|Six]] * 1912:&nbsp;[[Maurice Bunyan|Bunyan]] * 1913:&nbsp;[[Sylvain Brébart|Brébart]] * 1914:&nbsp;[[Maurice Bunyan|Bunyan]] * 1920:&nbsp;[[Honoré Vlamynck|Vlamynck]] * 1921–1922:&nbsp;[[Ivan Thys|Thys]] * 1923:&nbsp;[[Achille Meyskens|Meyskens]] * 1924:&nbsp;[[Charles Jooris|Jooris]] * 1925:&nbsp;[[Joseph Taeymans|Taeymans]] * 1926:&nbsp;[[Laurent Grimmonprez|Grimmonprez]] * 1927:&nbsp;[[Lucien Fabry|Fabry]] * 1928–1929:&nbsp;[[Raymond Braine|Braine]] * 1930:&nbsp;[[Pierre De Vidts|De Vidts]] * 1931:&nbsp;[[Jacques Secretin (nogometaš)|Secretin]] * 1932:&nbsp;[[Bernard Delmez|Delmez]] * 1933:&nbsp;[[Guillaume Ulens|Ulens]] * 1934:&nbsp;[[Vital Van Landeghem|Van Landeghem]] * 1935:&nbsp;[[Marius Mondelé|Mondelé]] * 1936:&nbsp;[[Flor Lambrechts|Lambrechts]] * 1937:&nbsp;[[Jean Collet (nogometaš)|Collet]] * 1938:&nbsp;[[Marius Mondelé|Mondelé]] * 1939:&nbsp;[[Jozef Wagner|Wagner]] * 1940:&nbsp;''[[Bernard Voorhoof|Voorhoof]] (nezvanično)'' * 1942:&nbsp;[[Albert De Cleyn|De Cleyn]] * 1943:&nbsp;[[Jules Van Craen|Van Craen]] / [[Arthur Ceuleers|Ceuleers]] * 1944:&nbsp;[[Jan Goossens (nogometaš, 1914)|Goossens]] * 1946:&nbsp;[[Albert De Cleyn|De Cleyn]] * 1947–1948:&nbsp;[[Joseph Mermans|Mermans]] * 1949:&nbsp;[[René Thirifays|Thirifays]] * 1950:&nbsp;[[Joseph Mermans|Mermans]] * 1951:&nbsp;[[Albert Dehert|Dehert]] * 1952:&nbsp;[[Jozef Mannaerts|Mannaerts]] * 1953:&nbsp;[[Henri Coppens|Coppens]] * 1954:&nbsp;[[Hippolyte Van den Bosch|Van den Bosch]] * 1955:&nbsp;[[Henri Coppens|Coppens]] * 1956:&nbsp;[[Jean Mathonet|Mathonet]] * 1957:&nbsp;[[Maurice Willems|Willems]] * 1958:&nbsp;[[Jef Van Gool|Van Gool]] / [[Joseph Vliers|Vliers]] * 1959–1961:&nbsp;[[Victor Wégria|Wégria]] * 1962:&nbsp;[[Jacques Stockman|Stockman]] * 1963:&nbsp;[[Victor Wégria|Wégria]] * 1964:&nbsp;[[Paul Van Himst|Van Himst]] * 1965:&nbsp;[[Jean-Paul Colonval|Colonval]] * 1966:&nbsp;[[Paul Van Himst|Van Himst]] * 1967:&nbsp;[[Jan Mulder (nogometaš)|Mulder]] * 1968:&nbsp;[[Paul Van Himst|Van Himst]] / [[Roger Claessen|Claessen]] * 1969:&nbsp;[[Antal Nagy (nogometaš, 1944)|Nagy]] * 1970:&nbsp;[[Lothar Emmerich|Emmerich]] * 1971:&nbsp;[[Erwin Kostedde|Kostedde]] * 1972:&nbsp;[[Raoul Lambert|Lambert]] * 1973:&nbsp;[[Rob Rensenbrink|Rensenbrink]] / [[Alfred Riedl|Riedl]] * 1974:&nbsp;[[Attila Ladinszky|Ladinszky]] * 1975:&nbsp;[[Alfred Riedl|Riedl]] * 1976:&nbsp;[[Hans Posthumus|Posthumus]] * 1977:&nbsp;[[François Van der Elst|Van Der Elst]] * 1978:&nbsp;[[Harald Nickel|Nickel]] * 1979:&nbsp;[[Erwin Albert|Albert]] * 1980–1983:&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] * 1984:&nbsp;[[Nico Claesen|Claesen]] * 1985:&nbsp;[[Ronny Martens|Martens]] * 1986:&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] * 1987:&nbsp;[[Arnór Guðjohnsen|Gudjohnsen]] * 1988:&nbsp;[[Francis Severeyns|Severeyns]] * 1989:&nbsp;[[Eddie Krnčević|Krnčević]] * 1990:&nbsp;[[Frank Farina|Farina]] * 1991:&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] * 1992–1994:&nbsp;[[Josip Weber|Weber]] * 1995:&nbsp;[[Aurelio Vidmar|Vidmar]] * 1996:&nbsp;[[Mario Stanić|Stanić]] * 1997:&nbsp;[[Robert Špehar|Špehar]] * 1998:&nbsp;[[Branko Strupar|Strupar]] * 1999:&nbsp;[[Jan Koller|Koller]] * 2000:&nbsp;[[Ole Martin Årst|Årst]] / [[Toni Brogno|Brogno]] * 2001:&nbsp;[[Tomasz Radzinski|Radzinski]] * 2002:&nbsp;[[Wesley Sonck|Sonck]] * 2003:&nbsp;[[Wesley Sonck|Sonck]] / [[Cédric Roussel|Roussel]] * 2004:&nbsp;[[Luigi Pieroni|Pieroni]] * 2005:&nbsp;[[Nenad Jestrović|Jestrović]] * 2006:&nbsp;[[Tosin Dosunmu|Dosunmu]] * 2007:&nbsp;[[François Sterchele|Sterchele]] * 2008:&nbsp;[[Joseph Akpala|Akpala]] * 2009:&nbsp;[[Jaime Ruiz (kolumbijski nogometaš)|Ruiz]] * 2010:&nbsp;[[Romelu Lukaku|Lukaku]] * 2011:&nbsp;[[Ivan Perišić|Perišić]] * 2012:&nbsp;[[Jérémy Perbet|Perbet]] * 2013:&nbsp;[[Carlos Bacca|Bacca]] * 2014:&nbsp;[[Hamdi Harbaoui|Harbaoui]] * 2015:&nbsp;[[Aleksandar Mitrović|Mitrović]] * 2016:&nbsp;[[Jérémy Perbet|Perbet]] * 2017:&nbsp;[[Łukasz Teodorczyk|Teodorczyk]] * {{nowrap|2018–2019:&nbsp;[[Hamdi Harbaoui|Harbaoui]]}} * 2020:&nbsp;[[Dieumerci Mbokani|Mbokani]] * 2021:&nbsp;[[Paul Onuachu|Onuachu]] * 2022:&nbsp;[[Deniz Undav|Undav]] * 2023:&nbsp;[[Hugo Cuypers|Cuypers]] * 2024:&nbsp;[[Kévin Denkey|Denkey]] * 2025:&nbsp;[[Tolu Arokodare|Arokodare]] / [[Adriano Bertaccini|Bertaccini]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Prve nogometne lige Belgije|Najbolji strijelci]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> o24kn53lig32qz9n7y9tnbpxgfy1cnc 0 503797 3847043 3700448 2026-05-16T21:42:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Lucille Ball | ime_pri_rođenju = Lucille Désirée Ball | mjesto_rođenja = [[Jamestown (New York)|Jamestown]], [[New York (savezna država)|New York]], SAD | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | slika = LDBALL1950s.jpg | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1911|8|6}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1989|4|26|1911|8|6}} | godine_aktivnosti = 1929–1989. | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = {{plainlist| * Desi Arnaz ​(1940; razvod 1960)​ * Gary Morton ​(m. 1961) }} | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Lucille Désirée Ball''' (6. august 1911 – 26. april 1989) bila je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Glumac|glumica]] i komičarka. Bila je nominovana za 13 Primetime [[Nagrada Emmy|Emmy nagrada]], osvojivši je pet puta,<ref>{{cite web|title=Lucille Ball: Biography|url=http://www.punoftheday.com/lucille-ball.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180614072100/https://www.punoftheday.com/lucille-ball.html|archive-date=14. 6. 2018|access-date=2. 4. 2008|publisher=punoftheday.com|quote=Ball wins four Emmys and nominated for a total of 13}}</ref> i bila je dobitnica nekoliko drugih priznanja, kao što su Zlatni globus [[Nagrada "Cecil B. DeMille"|Cecil B. DeMille nagrada]] i dvije zvijezde na [[Holivudska staza slavnih|Holivudskoj stazi slavnih]].<ref name="auto">{{cite web|title=Walk of Fame: Lucille Ball|url=http://www.walkoffame.com/lucille-ball|access-date=22. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=The Cecil B. DeMille Award|url=http://www.goldenglobes.org/cecil70|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310052511/http://www.goldenglobes.org/cecil70|archive-date=10. 3. 2012|access-date=10. 3. 2012|publisher=Hollywood Foreign Press Association}}</ref> Osvojila je mnoga priznanja, uključujući nagradu Women in Film Crystal,<ref name="WIF">{{cite web|title=Past Recipients: Crystal Award|url=http://wif.org/past-recipients|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110630083646/http://www.wif.org/past-recipients|archive-date=30. 6. 2011|access-date=10. 5. 2011|work=Women In Film}}</ref> uvođenje u Kuću slavnih televizije, počast Kennedy centra<ref>{{cite web|title=List of Kennedy Center Honorees|url=http://www.kennedy-center.org/programs/specialevents/honors/history.cfm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081209052332/http://www.kennedy-center.org/programs/specialevents/honors/history.cfm|archive-date=9. 12. 2008|access-date=10. 3. 2012|website=[[John F. Kennedy Center for the Performing Arts]]}}</ref> i nagradu guvernera Akademije televizijskih nauke i umjetnosti. Karijera joj je započela 1929. kada je počela raditi kao model. Ubrzo nakon toga, počela je svoju izvođačku karijeru na [[Broadway]]u pod umjetničkim imenom Diane (ili Dianne) Belmont. Kasnije se pojavljivala u filmovima 1930-ih i 1940-ih kao ugovorna igračica za RKO Radio Pictures, s tim da je glumila u refrenu ili u sličnim ulogama, sa glavnim ulogama u B-slikama i sporednim ulogama u A-slikama. Za to vrijeme upoznala je kubanskog vođu benda [[Desi Arnaz]], i pobjegli su u novembru 1940. U 1950-im, Ball se odvažila na nastup na televiziji, gdje su ona i Arnaz kreirali sitcom "I Love Lucy". Rodila je njihovo prvo dijete, Lucie, 1951,<ref name="Lucie">{{cite web|title=Lucie Arnaz Filmography|url=http://www.fandango.com/luciearnaz/filmography/p2323|publisher=Fandango|access-date=5. 4. 2008|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080320094244/http://www.fandango.com/luciearnaz/filmography/p2323 |archive-date=20. 3. 2008}}</ref> a potom Desi Arnaz Jr. 1953.<ref name="twoop-bio">{{cite web|url=http://www.twoop.com/people/lucille_ball.html|title=Lucille Ball Timeline and Biography|access-date=5. 4. 2008|publisher=twoop.com|quote=Ball gives birth to her children}}</ref> Razveli su se u martu 1960, a ona se udala za komičara Garyja Mortona 1961.{{sfn|Sanders|Gilbert|1993|p=224}} Producirala<ref>{{Cite book|last=Suskin|first=Steven|url=https://books.google.com/books?id=HsETDAAAQBAJ&q=wildcat+1960+broadway+producers&pg=PA303|title=Show Tunes: The Songs, Shows, and Careers of Broadway's Major Composers|date=9. 3. 2010|publisher=Oxford University Press, USA|isbn=978-0-19-531407-6|language=en|author-link=Steven Suskin}}</ref> je i glumila u broadwayskom mjuziklu "Wildcat" od 1960. do 1961. Godine 1962. postala je prva žena koja je vodila veliki televizijski studio, [[Desilu Productions]], koji je producirao mnoge popularne televizijske serije, uključujući [[Misija: Nemoguće]] i [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Zvjezdane staze]].<ref>"Arnaz Quits Presidency Of Desilu; Former Wife, Lucille Ball, Gets Post", ''Wall Street Journal'', November 9, 1962, p. 18.</ref> Nakon Wildcat-a, ponovo se ujedinila sa kolegicom iz "I Love Lucy" [[Vivian Vance]] za "The Lucy Show", koji je Vance napustila 1965. Šou se nastavio, s njenim dugogodišnjim prijateljem i stalnim glumencem serije [[Gale Gordon]]om, do 1968. Ball je odmah počela da se pojavljuje u novoj seriji , "Here's Lucy", s Gordonom, čestim gostom [[Mary Jane Croft]], te Lucie i Desi Jr.; ovaj program je trajao do 1974. Nije se u potpunosti povukla iz glume, a 1985. je preuzela dramatičnu ulogu u televizijskom filmu "Stone Pillow". Sljedeće godine glumila je u seriji "Life with Lucy", koja, za razliku od njenih ostalih serija, nije bila dobro prihvaćena; otkazana je nakon tri mjeseca. Nije se pojavljivala u filmskim ili televizijskim ulogama do kraja svoje karijere i umrla je 1989. od aneurizme abdominalne aorte i arteriosklerotične bolesti srca u 77. godini. == Filmografija == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" |Naziv filma ! scope="col" |Godina ! scope="col" class="unsortable" |Bilješke ! scope="col" class="unsortable" |Reference |- ! scope="row" |''[[Tillie the Toiler (film)|Tillie the Toiler]]'' |1927. |Ball je navela ali je osporeno | align="center" |{{sfn|Ball|1996|p=54}} |- ! scope="row" |''[[Hladovina]]'' | rowspan="4" |1933. | rowspan="3" |[[20th Century Fox]] | align="center" |<ref name="Karol121">Karol, p. 121.</ref> |- ! scope="row" |''[[Krvavi novac]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4994-BLOOD-MONEY?cxt=filmography|title=Blood Money|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Broadway Through a Keyhole]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4378-BROADWAY-THRU-A-KEYHOLE?cxt=filmography|title=Broadway Through a Keyhole|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Rimski skandali]]'' |[[Samuel Goldwyn Productions]] | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/8286-ROMAN-SCANDALS?cxt=filmography|title=Roman Scandals|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Bottoms Up (film)|Bottoms Up]]'' | rowspan="13" |1934. |20th Century Fox | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4190-BOTTOMS-UP?cxt=filmography|title=Bottoms Up|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Fugitive Lady (film)|Fugitive Lady]]'' |[[Columbia Pictures]] | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/8499-FUGITIVE-LADY?cxt=filmography|title=Fugitive Lady|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Kid Millions]]'' |Samuel Goldwyn Productions | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4137-KID-MILLIONS?cxt=filmography|title=Kid Millions|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Men of the Night (film)|Men of the Night]]'' | rowspan="2" |Columbia Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/8522-MEN-OF-THE-NIGHT?cxt=filmography|title=Men of the Night|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Broadway Bill]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4709-BROADWAY-BILL?cxt=filmography|title=Broadway Bill|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Moulin Rouge (film)|Moulin Rouge]]'' | rowspan="3" |20th Century Fox | align="center" |<ref name="Karol121" /> |- ! scope="row" |''[[Nana (film)|Nana]]'' | align="center" |<ref name="Karol121" /> |- ! scope="row" |''[[Hold That Girl]]'' | align="center" |<ref name="Karol121" /> |- ! scope="row" |''[[Umorstvo na premijeri]]'' |[[Paramount Pictures]] | align="center" |<ref name="Karol121" /> |- ! scope="row" |''[[Bulldog Drummond uzvraća udarac]]'' | rowspan="2" |20th Century Fox | align="center" |<ref name="Karol121" /> |- ! scope="row" |''[[Cellinijeve afere]]'' | align="center" |<ref name="Karol121" /> |- ! scope="row" |''[[Jealousy (1934 film)|Jealousy]]'' | rowspan="2" |Columbia Pictures | align="center" |<ref name="Karol121" /> |- ! scope="row" |''[[Three Little Pigskins]]'' | align="center" |<ref name="Karol121" /> |- ! scope="row" |''[[Cilindar]]'' | rowspan="9" |1935. | rowspan="2" |[[RKO Pictures|RKO Radio Pictures]] | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/6707-TOP-HAT?cxt=filmography|title=Top Hat|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[I Dream Too Much (film)|I Dream Too Much]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4771-I-DREAM-TOO-MUCH?cxt=filmography|title=I Dream Too Much|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[The Whole Town's Talking]]'' |Columbia Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4140-THE-WHOLE-TOWNS-TALKING?cxt=filmography|title=The Whole Town's Talking|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Roberta (film)|Roberta]]'' |RKO Radio Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/6281-ROBERTA?cxt=filmography|title=Roberta|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Behind the Evidence (film)|Behind the Evidence]]'' | rowspan="2" |Columbia Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/8540-BEHIND-THE-EVIDENCE?cxt=filmography|title=Behind the Evidence|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Carnival (film)|Carnival]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/8515-CARNIVAL?cxt=filmography|title=Carnival|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Tri mušketira]]'' |RKO Radio Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/3965-THE-THREE-MUSKETEERS?cxt=filmography|title=The Three Musketeers|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[I'll Love You Always]]'' |Columbia Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/8519-ILL-LOVE-YOU-ALWAYS?cxt=filmography|title=I'll Love You Always|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Old Man Rhythm]]'' | rowspan="31" |RKO Radio Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/3718-OLD-MAN-RHYTHM?cxt=filmography|title=Old Man Rhythm|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Chatterbox (film)|Chatterbox]]'' | rowspan="7" |1936. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/5017-CHATTERBOX?cxt=filmography|title=Chatterbox|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Muss 'Em Up]]'' | align="center" |<ref name="Closer">{{cite web|url=https://www.closerweekly.com/posts/lucille-ball-movies-the-actress-life-before-i-love-lucy-revealed/|title=Exclusive: There's More to Lucille Ball Than 'I Love Lucy' — Inside the Actress' Many Movies|last1=Gross|first1=Ed|date=8. 8. 2019|website=Closer Weekly|access-date=20. 3. 2021|archive-date=2. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210302105127/https://www.closerweekly.com/posts/lucille-ball-movies-the-actress-life-before-i-love-lucy-revealed/|url-status=dead}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Slijedi flotu]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/6701-FOLLOW-THE-FLEET?cxt=filmography|title=Follow the Fleet|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[The Farmer in the Dell (film)|The Farmer in the Dell]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/6699-THE-FARMER-IN-THE-DELL?cxt=filmography|title=The Farmer in the Dell|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Bunker Bean]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/5018-BUNKER-BEAN?cxt=filmography|title=Bunker Bean|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Winterset (film)|Winterset]]'' | align="center" |<ref name="Closer" /> |- ! scope="row" |''[[That Girl from Paris]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/964-THAT-GIRL-FROM-PARIS?cxt=filmography|title=That Girl from Paris|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Don't Tell the Wife (film)|Don't Tell the Wife]]'' | rowspan="2" |1937. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4438-DONT-TELL-THE-WIFE?cxt=filmography|title=Don't Tell the Wife|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Ulaz na pozornicu]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/6574-STAGE-DOOR?cxt=filmography|title=Stage Door|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Go Chase Yourself]]'' | rowspan="7" |1938. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=351&recCount=50&recPointer=64&bibId=188304|title=Go Chase Yourself|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Radost života]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=351&recCount=50&recPointer=325&bibId=58297|title=Joy of Living|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Having Wonderful Time]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/3425-HAVING-WONDERFUL-TIME?cxt=filmography|title=Having Wonderful Time|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[The Affairs of Annabel]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4813-THE-AFFAIRS-OF-ANNABEL?cxt=filmography|title=The Affairs of Annabel|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Room Service (film)|Room Service]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=344&recCount=50&recPointer=22&bibId=110593|title=Room Service|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Annabel Takes a Tour]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/3913-ANNABEL-TAKES-A-TOUR?cxt=filmography|title=Annabel Takes a Tour|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Next Time I Marry]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/6347-NEXT-TIME-I-MARRY?cxt=filmography|title=Next Time I Marry|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Beauty for the Asking]]'' | rowspan="5" |1939. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=344&recCount=50&recPointer=23&bibId=157745|title=Beauty for the Asking|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Twelve Crowded Hours]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4651-TWELVE-CROWDED-HOURS?cxt=filmography|title=[Twelve Crowded Hours|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Panama Lady]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4681-PANAMA-LADY?cxt=filmography|title=Panama Lady|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Petorica su se vratila]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4692-FIVE-CAME-BACK?cxt=filmography|title=Five Came Back|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[That's Right – You're Wrong]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/6804-THATS-RIGHT--YOURE-WRONG?cxt=filmography|title=That's Right – You're Wrong|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[The Marines Fly High]]'' | rowspan="4" |1940. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=365&recCount=50&recPointer=404&bibId=158248|title=The Marines Fly High|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[You Can't Fool Your Wife]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/5037-YOU-CANT-FOOL-YOUR-WIFE?cxt=filmography|title=You Can't Fool Your Wife|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Pleši, djevojko, pleši]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/5092-DANCE-GIRL-DANCE?cxt=filmography|title=Dance, Girl, Dance|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Too Many Girls (film)|Too Many Girls]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/2213-TOO-MANY-GIRLS?cxt=filmography|title=Too Many Girls|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[A Girl, a Guy, and a Gob]]'' | rowspan="2" |1941. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/26717-A-GIRL-A-GUY-AND-A-GOB?cxt=filmography|title=A Girl, a Guy, and a Gob|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Look Who's Laughing]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/26789-LOOK-WHOS-LAUGHING?cxt=filmography|title=Look Who's Laughing|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Valley of the Sun (film)|Valley of the Sun]]'' | rowspan="3" |1942. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/27543-VALLEY-OF-THE-SUN?cxt=filmography|title=Valley of the Sun|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Velika ulica]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/27140-THE-BIG-STREET?cxt=filmography|title=The Big Street|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Seven Days' Leave (film)|Seven Days' Leave]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/27452-SEVEN-DAYS-LEAVE?cxt=filmography|title=Seven Days' Leave|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Du Barry je bila dama]]'' | rowspan="3" |1943. | rowspan="7" |[[Metro-Goldwyn-Mayer|MGM]] | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/409-DU-BARRY-WAS-A-LADY?cxt=filmography|title=DuBarry Was a Lady|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Tisuće kliču]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=347&recCount=50&recPointer=446&bibId=177795|title=Thousands Cheer|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Best Foot Forward (1943 film)|Best Foot Forward]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/12263-BEST-FOOT-FORWARD?cxt=filmography|title=Best Foot Forward|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Meet the People]]'' |1944. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/24068-MEET-THE-PEOPLE?cxt=filmography|title=Meet the People|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Without Love (film)|Without Love]]'' | rowspan="2" |1945. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/24663-WITHOUT-LOVE?cxt=filmography|title=Without Love|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Abbott and Costello in Hollywood]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/734-BUD-ABBOTT-AND-LOU-COSTELLO-IN-HOLLYWOOD?cxt=filmography|title=Abbott and Costello in Hollywood|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Ziegfeld Follies (film)|Ziegfeld Follies]]'' | rowspan="5" |1946. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/96661/ziegfeld-follies#overview|title=Ziegfeld Follies|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Mračni ugao]]'' |20th Century Fox | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/72284/the-dark-corner#overview|title=The Dark Corner|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Dvoje domišljatih]]'' | rowspan="2" |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/1847/two-smart-people#overview|title=Two Smart People|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Easy to Wed]]'' | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/82077/lover-come-back#overview|title=Easy to Wed|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Lover Come Back (1946 film)|Lover Come Back]]'' |[[Universal Pictures]] | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/133/easy-to-wed#overview|title=Lover Come Back (1946 film)|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Namamljena]]'' | rowspan="2" |1947. |Oakmont Pictures, Inc. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/82198/lured#overview|title=Lured|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Her Husband's Affairs]]'' |Cornell Pictures, Inc. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/3821/her-husbands-affairs#overview|title=Her Husband's Affairs|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Sorrowful Jones]]'' | rowspan="3" |1949. |Paramount Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/90915/sorrowful-jones#overview|title=Sorrowful Jones|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Miss Grant Takes Richmond]]'' |Columbia Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/3665/miss-grant-takes-richmond#overview|title=Miss Grant Takes Richmond|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Jednostavan život]]'' |RKO Radio Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/73852/easy-living#overview|title=Easy Living|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[A Woman of Distinction]]'' | rowspan="3" |1950. |Columbia Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/26572-A-WOMAN-OF-DISTINCTION?cxt=filmography|title=A Woman of Distinction|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Šarene hlače]]'' |Paramount Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/4560/fancy-pants#overview|title=Fancy Pants|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[The Fuller Brush Girl]]'' | rowspan="2" |Columbia Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/75823/the-fuller-brush-girl#overview|title=The Fuller Brush Girl|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[The Magic Carpet]]'' |1951. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/3668/the-magic-carpet#overview|title=The Magic Carpet|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[I Love Lucy: The Movie]]'' |1953. |Pogrešno nazvan 1953, odložen i izgubljen do 2001. Paramount Pictures | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.amazon.com/Love-Lucy-Movie-Other-Rarities/dp/B00363WGIC|title=I Love Lucy: The Movie and Other Great Rarities|website=Amazon|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Duga, duga karavan-prikolica]]'' |1954. |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/283/the-long-long-trailer#overview|title=The Long, Long Trailer|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Forever, Darling]]'' |1956. |Zanra Productions, Inc. MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/159/forever-darling#overview|title=Forever, Darling|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Činjenice života]]'' |1960. |United Artists | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/74444/the-facts-of-life#overview|title=The Facts of Life|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Critic's Choice (film)|Critic's Choice]]'' |1963. |[[Warner Bros.]] | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/16685/critics-choice#overview|title=Critic's Choice|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[A Guide for the Married Man]]'' |1967. |20th Century Fox | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/77050/a-guide-for-the-married-man#credits|title=A Guide for the Married Man|website=TCM|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Yours, Mine and Ours (film)|Yours, Mine and Ours]]'' |1968. |[[Desilu Productions]] | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/22438-YOURS-MINE-AND-OURS?cxt=filmography|title=Yours, Mine and Ours|website=AFI Catalog of Feature Films|publisher=American Film Institute|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Mame (film)|Mame]]'' |1974. |Warner Bros. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=346&recCount=50&recPointer=402&bibId=211577|title=Mame|publisher=UCLA Film & Television Archive|access-date=29. 3. 2021}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{cite book |last1=Ball |first1=Lucille |title=Love, Lucy |date=1996 |publisher=Putnam |isbn=978-0-399-14205-5 |url=https://archive.org/details/lovelucy00ball_0/mode/2up?view=theater&q=tillie+the+toiler}} * {{cite book |last1=Dunning |first1=John |title=On the Air : The Encyclopedia of Old-Time Radio |date=1998 |publisher=New York : Oxford University Press |isbn=978-0-19-507678-3 |url=https://archive.org/stream/onairencyclop00dunn#page/n9/mode/2up}} * {{Cite book|last=Karol |first=Michael |title=Lucy A to Z |year=2004 |publisher=iUniverse |isbn=978-0-595-75213-3 |page=122 |url=https://books.google.com/books?id=dCbUZ4gJYRQC&pg=PA122 |access-date=1. 5. 2013 }} == Dodatna literatura == * ''Lucy at the Movies: The Complete Films of Lucille Ball'' by Cindy De La Hoz (Running Press, 2007) * ''Lucille Ball FAQ: Everything Left to Know About America's Favorite Redhead'' by James Sheridan and Barry Monush (2011) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Lucille Ball}} * [https://www.ibdb.com/broadway-cast-staff/lucille-ball-30752 Lucille Ball] na [[IBDb]]-ju * {{imdb name|id=0000840|name=Lucille Ball}} {{Nagrada Cecil B. DeMille}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ball, Lucille}} [[Kategorija:Rođeni 1911.]] [[Kategorija:Umrli 1989.]] [[Kategorija:Biografije, Jamestown (New York)]] [[Kategorija:Američke glumice]] jgkkvqixyq57g4adzb0afjfbo5ksba6 0 504132 3846946 3836353 2026-05-16T15:55:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846946 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Laura Pausini | slika = Laura_Pausini_2009.04.30_018.jpg | opis = Laura Pausini | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|df=yes|1974|5|16}} | druga_imena = | obrazovanje = | zanimanje = pjevačica, tekstopisac | alma_mater = | godine_aktivnosti = 1993–danas | nagrade = | veb-sajt = {{URL|laurapausini.com}} }} '''Laura Pausini''' ({{IPA-it|ˈlaura pauˈziːni}}; rođena 16. maja 1974.) [[italija]]nska je pjevačica i tekstopisac. Proslavila se 1993. godine pobjedom na 43. [[Festival u Sanremu|muzičkom festivalu u Sanremu]] u sekciji novih umjetnika sa svojim debitantskim singlom "La solitudine",<ref name="Sanremo1993">{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1993/marzo/01/aria_nuova_Sanremo_per_ora_co_0_93030110053.shtml|title=Aria nuova a Sanremo? Per ora solo spifferi|last=Mario Luzzatto Fegiz, Gloria Pozzi|date=1. 3. 1993|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20130723011723/http://archiviostorico.corriere.it/1993/marzo/01/aria_nuova_Sanremo_per_ora_co_0_93030110053.shtml|archive-date=23. 7. 2013|access-date=8. 9. 2013}}</ref> koji je postao italijanski domaći i međunarodni hit.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.it/musica/artisti/archivio/artista.asp?idArt=5906#biografia|title=Laura Pausini: La biografia|publisher=[[MTV Italy]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120920025157/http://www.mtv.it/musica/artisti/archivio/artista.asp?idart=5906|archive-date=20. 9. 2012|url-status=dead|access-date=22. 7. 2011}}</ref><ref name="DutchTop40LaSolitudine">{{Cite web|url=http://www.top40.nl/index.aspx?week=2&jaar=1994|title=Top40 week 2 van 1994 (08-01-1994)|publisher=[[Dutch Top 40]]|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20120901165352/http://www.top40.nl/top40/1994/week-2|archive-date=1. 9. 2012|url-status=dead|access-date=1. 9. 2012}}</ref><ref name="VRTTop30">{{Cite web|url=https://www.ultratop.be/nl/song/3288/Laura-Pausini-La-solitudine|title=Charts Vlaanderen – Laura Pausini – La solitudine|publisher=[[Ultratop]]. Hung Medien|language=nl|access-date=7. 9. 2013}}</ref> Njen istoimeni debi album objavljen je u Italiji 23. aprila 1993.<ref>{{Cite web|url=http://www.wuz.it/disco/0745099238520/pausini-laura/laura-pausini.html|title=Scheda Disco – Laura Pausini – Laura Pausini|publisher=Wuz.it|language=it|archive-url=https://archive.today/20130218120532/http://www.wuz.it/disco/0745099238520/pausini-laura/laura-pausini.html|archive-date=18. 2. 2013|url-status=dead|access-date=6. 8. 2012}}</ref> i kasnije je postao međunarodni uspjeh, prodavši se u dva miliona primjeraka širom svijeta.<ref name="SalesFirstAlbum">{{Cite web|url=http://www.italica.rai.it/eng/principal/topics/bio/pausini.htm|title=Biography of Laura Pausini|publisher=[[RAI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120315153244/http://www.italica.rai.it/eng/principal/topics/bio/pausini.htm|archive-date=15. 3. 2012|url-status=dead|access-date=1. 9. 2012}}</ref> Njegov nasljednik, ''Laura'', objavljen je 1994. i potvrdio je njen međunarodni uspjeh, prodavši se u tri miliona primjeraka širom svijeta.<ref name="LauraSales"/> Pausini je objavila 15 studijskih albuma, dva međunarodna albuma najvećih hitova i jedan kompilacijski album samo za anglofono tržište. Govori četiri jezika: [[Engleski jezik|engleski]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Španski jezik|španski]] i [[Portugalski jezik|portugalski]]. Uglavnom nastupa na italijanskom i španskom, ali je snimala i pjevala pjesme i na portugalskom, engleskom, [[Francuski jezik|francuskom]], [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Latinski jezik|latinskom]], [[Kineski jezik|kineskom]], [[Katalonski jezik|katalonskom]], [[Napolitanski jezik|napolitanskom]], [[Rumunski jezik|rumunskom]], [[Romanjolski jezik|romanjolskom]] i [[Sicilijanski jezik|sicilijanskom jeziku]].<ref>{{Cite web|url=http://www.elperiodico.com/es/noticias/tele/laura-pausini-canta-lamarato-tv3-solidaridad-3641722|title=Laura Pausini canta por 'La Marató' de TV-3|date=28. 10. 2014|website=[[El Periódico de Catalunya]]|access-date=20. 12. 2014}}</ref> Pausini se pojavila kao trener u meksičkoj i španskoj verziji međunarodne televizijske franšize ''The Voice'', bila je sudija u prvoj i drugoj seriji ''La banda'', a također je sudija i na španskoj verziji međunarodne franšize ''X Factor''. Godine 2016. debitovala je kao voditeljica estradne emisije, vodeći televizijsku emisiju ''Laura & Paola'', s glumicom Paolom Cortellesi. Godine 2004, Jason Birchmeier iz AllMusica smatrao je Pausininu prodaju "impresivnim podvigom za nekoga ko se nikada nije probio na unosno tržište engleskog jezika".<ref name="allmusic">{{Cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/laura-pausini-mn0000138235|title=Laura Pausini: Biography|last=Birchmeier|first=Jason|date=oktobar 2009|publisher=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121021160045/http://www.allmusic.com/artist/laura-pausini-mn0000138235|archive-date=21. 10. 2012|access-date=7. 9. 2013}}</ref> Godine 2014. FIMI je potvrdio Pausininu prodaju od više od 70 miliona ploča nagradom FIMI Icon Award, čime je postala četvrta najprodavanija umjetnica u latino muzici i najprodavanija umjetnica latino muzike koja ne govori španski jezik.<ref>{{Cite web|url=http://www.webl0g.net/2014/07/07/icon-award-per-laura-pausini-e-il-world-tour-in-ottobre-sbarca-negli-stati-uniti/|title=Laura Pausini: Icon Award by Fimi & Italian Trade for her sales of more than 75 million records worldwide|publisher=Fimi & Italian Trade|archive-url=https://web.archive.org/web/20141204205948/http://www.webl0g.net/2014/07/07/icon-award-per-laura-pausini-e-il-world-tour-in-ottobre-sbarca-negli-stati-uniti/|archive-date=4. 12. 2014|url-status=dead|access-date=27. 11. 2014}}</ref> Osvojila je brojne muzičke nagrade u Italiji i inozemstvu. Godine 2006. osvojila je [[Grammy]],<ref name="RepubblicaGrammy">{{Cite web|url=http://www.repubblica.it/2006/b/sezioni/spettacoli_e_cultura/pausinigrammy/pausinigrammy/pausinigrammy.html?ref=search|title=Laura Pausini vince il Grammy. Premiata per il pop latino|date=9. 2. 2006|website=[[la Repubblica]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20121022123627/http://www.repubblica.it/2006/b/sezioni/spettacoli_e_cultura/pausinigrammy/pausinigrammy/pausinigrammy.html?ref=search|archive-date=22. 10. 2012|access-date=8. 9. 2013}}</ref> primivši priznanje za najbolji latino pop-album za ploču ''Escucha''.<ref name="GrammyAward">{{Cite web|url=http://www.grammy.com/nominees/search?artist=laura+pausini&title=escucha&year=All&genre=All|title=Past Winners Search – Laura Pausini – Escucha|publisher=National Academy of Recording Arts and Sciences|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925205633/http://www.grammy.com/nominees/search?artist=laura%2Bpausini&title=escucha&year=All&genre=All|archive-date=25. 9. 2012|url-status=dead|access-date=8. 9. 2013}}</ref> Godine 2021. nominirana je za [[Oscar|Oskara]] za [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|najbolju originalnu pjesmu]] sa "Io sì (Seen)" iz filma ''The Life Ahead'' . Singl je također osvojio nagradu Zlatni globus za najbolju originalnu pjesmu, čime je postao prva pjesma na italijanskom jeziku koja je osvojila nagradu.<ref name="GG">{{Cite web|url=https://www.ilfattoquotidiano.it/2021/03/01/golden-globe-2021-laura-pausini-trionfa-con-io-si-seen-la-prima-volta-per-una-canzone-italiana/6117028/|title=Golden Globe 2021, Laura Pausini trionfa con Io sì (Seen). La prima volta per una canzone italiana|date=1. 3. 2021|website=[[Il Fatto Quotidiano]]|language=it|access-date=1. 3. 2021}}</ref> Odlikovana je kao komandant Ordenom zasluga Republike Italije od predsjednika [[Carlo Azeglio Ciampi|Carla Azeglia Ciampija]] i kao [[Ambasador|svjetski ambasador]] regije [[Emilia-Romagna]]. == Život i karijera == === Rane godine === Kao starija kći,<ref name=Family>{{Cite magazine | url = https://books.google.com/books?id=MQ8EAAAAMBAJ&pg=PA43 | magazine = [[Billboard (časopis)|Billboard]] | date = 15. 3. 2003 | access-date = 1. 9. 2012 | title = Italy's multilingual star serenades the world | first = Mark| last = Worden}}</ref> Laura Pausini rođena je u Faenci, u provinciji Ravenna<ref name="Commander">{{Cite web|url=http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=173657|title=Pausini Sig.ra Laura – Commendatore Ordine al Merito della Repubblica Italiana|publisher=Quirinale.it|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605221939/http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=173657|archive-date=5. 6. 2011|access-date=1. 9. 2012}}</ref> od oca Fabrizia Pausinija i majke Gianne Ballardini. Odrasla je u Solarolu, maloj općini u istoj regiji.<ref name="FirstAlbum">{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1993/maggio/25/Laura_Pausini_Sanremo_primo_disco_co_0_93052512464.shtml|title=Laura Pausini da Sanremo al primo disco|date=25. 5. 1993|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|access-date=29. 7. 2011}}</ref><sup class="reference" id="inlinea">[[Laura Pausini#notea|[A]]]</sup> Njen otac je bivši pijanista<ref>{{Cite web|url=http://archives.lesoir.be/pausini-d-oiseau-le-rossignol-de-ravenna-veut-tout-et-t_t-19961002-Z0CPDF.html|title=Pausini d'oiseau, le rossignol de Ravenna veut tout et tou|last=Coljon|first=Thierry|date=2. 10. 1996|website=[[Le Soir]]|page=47|language=fr|archive-url=https://archive.today/20130907220601/http://archives.lesoir.be/pausini-d-oiseau-le-rossignol-de-ravenna-veut-tout-et-t_t-19961002-Z0CPDF.html|archive-date=7. 9. 2013|url-status=dead|access-date=8. 9. 2013}}</ref> koji je također svirao kao za Fridu Lyngstad iz [[ABBA|grupe ABBA]] i ušao u bend čiji su članovi kasnije osnovali italijansku pop grupu Pooh.<ref name="Family" /> Nakon što je postao umjetnik u piano baru, ohrabrio je Lauru da počne nastupati kao pjevačica.<ref>{{Cite web|url=http://www.corriere.it/Primo_Piano/Spettacoli/2006/02_Febbraio/08/grammy.html|title=Grammy, trionfa Laura Pausini|date=9. 2. 2006|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20060404132741/http://www.corriere.it/Primo_Piano/Spettacoli/2006/02_Febbraio/08/grammy.html|archive-date=4. 4. 2006|access-date=1. 9. 2012}}</ref> Prvi nastup uživo imala je 16. maja 1985. godine, kada je zajedno sa ocem pjevala u restoranu u [[Bologna|Bolonji]].<ref name="GianniMinà">{{Cite web|url=http://www.giannimina.it/index.php?option=com_content&task=view&id=177&Itemid=53|title=Laura Pausini: una ragazza di provincia con un respiro mondiale|last=Minà|first=Gianni|authorlink=Gianni Minà|publisher=Giannimina.it|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716010503/http://www.giannimina.it/index.php?option=com_content&task=view&id=177&Itemid=53|archive-date=16. 7. 2011|access-date=1. 9. 2012}}</ref> Od tada joj je otac počeo davati časove pjevanja,<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1994/maggio/26/imparato_papa_cantando_piano_bar_co_10_9405261778.shtml|title=Ho imparato da papà cantando al piano bar|last=Cesarale|first=Sandra|date=26. 5. 1994|website=[[Corriere della Sera]]|language=it}}</ref> a ona je nastavila nastupati zajedno s njim u lokalnim klavirskim barovima. U međuvremenu je počela i pjevati u [[Hor|crkvenom horu]].<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1084008|title=Laura Pausini. Maturità e poi tourneé. "Son studiosa e devota"|date=23. 4. 1993|website=[[La Stampa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005080709/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1084008|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead|access-date=29. 7. 2011}}</ref> Godine 1987. snimila je svoj prvi demo album, koji je producirao njen otac i izdao za promociju njenih nastupa uživo.<ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2009/11/25/laura-live-pausini-la-voce-del-pop.html|title=Laura live Pausini, la voce del pop successi intorno al mondo|last=Castaldo|first=Gino|date=25. 11. 2009|website=[[la Repubblica]]|page=15|language=it|access-date=1. 9. 2012}}</ref> Pod nazivom ''I sogni di Laura'', sastojao se od osam obrađenih i pet novih pjesama.<ref>{{Cite web|url=http://www.rockit.it/album/15647/laura-pausini-i-sogni-di-laura|title=Laura Pausini – I sogni di Laura|date=11. 4. 2011|publisher=Rockit.it|language=it|archive-url=https://archive.today/20130907220752/http://www.rockit.it/laurapausini/album/i-sogni-di-laura/15647|archive-date=7. 9. 2013|url-status=dead|access-date=8. 9. 2013}}</ref> Godine 1991. učestvovala je na Kastrokaro muzičkom festivalu pjevajući pjesmu [[Liza Minnelli|Lize Mineli]] "New York, New York", ali nije uspjela doći do finalne faze takmičenja.<ref name="GianniMinà"/> Iste godine je učestvovala na još jednom pjevačkom takmičenju, Sanremo Famosi, koje je trebalo da posluži kao selekcija za novajlije sljedećeg [[Festival u Sanremu|muzičkog festivala u Sanremu]].<ref name="RepubblicaSanremo1993">{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1993/02/28/sanremo-vince-ruggeri.html|title=Sanremo: vince Ruggeri|last=Maria Pia Fusco|date=28. 2. 1993|website=[[la Repubblica]]|page=25|language=it|access-date=1. 9. 2012}}</ref> Uprkos tome što je proglašena zajedničkim pobjednikom sa još jednim takmičarom,<ref name="GianniMinà" /><ref name="RepubblicaSanremo1993" /> Pausini nije bilo dopušteno da se takmiči na [[Festival u Sanremu|muzičkom festivalu u Sanremu]] 1992.<ref name="GianniMinà" /> === 1993: proboj === Zahvaljujući nastupima na lokalnim pjevačkim takmičenjima, Pausini je primijetio italijanski producent i tekstopisac Angelo Valsiglio, koji ju je upoznao sa menadžerom Markom Maratijem.<ref name="GianniMinà"/> Valsiglio joj je predložio "La solitudine", pjesmu koju je napisao s autorima Pietro Cremonesi i Federico Cavalli. Pausinina izvedba uvjerila je Valsiglia i Maratija, koji su htjeli da Pausini bude na audiciji za neke velike izdavačke kuće.<ref name="GianniMinà" /> Tokom jedne od audicija, upoznala je Fabrizia Gianninija iz italijanske kompanije Warner Music Compagnia Generale del Disco. Nakon što je ostavila pozitivan utisak izvođenjem neobjavljene pjesme [[Mia Martini|Mie Martini]], Pausini je dobila svoj prvi ugovor o snimanju, postavši jedan od prvih umjetnika koje je Giannini otkrio, a koji je kasnije pokrenuo karijere nekoliko talijanskih izvođača, uključujući Irene Grandi.<ref name="GianniMinà" /> [[Datoteka:Sanremo0006.jpg|mini|Pausini se proslavila 1993. godine, nakon pobjede na 43. muzičkom festivalu u Sanremu, koji se svake godine održava u Teatru Ariston u Sanremu, Italija.]] "La solitudine" je izabrana kao jedna od prijava u sekciji novih umjetnika 43. muzičkog festivala u Sanremu. Pausini ju je prvi put izvela 23. februara 1993. godine, tokom prve večeri takmičenja.<ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1993/02/23/il-programma-delle-tre-serate.html|title=Il programma delle tre serate|date=23. 2. 1993|website=[[la Repubblica]]|language=it|access-date=23. 9. 2011}}</ref> Nakon što je primljena u finale održano 27. februara 1993, pobijedila je na takmičenju sa 7.464 glasa žirija i pobijedila Gerardinu Trovato sa "Ma non ho più la mia città", koja je zauzela drugo mjesto sa 7.209 glasova. Pjesma je također postala komercijalni uspjeh u Italiji, a i dalje je jedan od Pausininih najpoznatijih hitova.<ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2005/06/30/la-regina-della-canzone-amore.html|title=La regina della canzone d' amore|last=Giusy La Piana|date=30. 6. 2005|website=[[la Repubblica]]|access-date=29. 7. 2011}}</ref> Nakon uspjeha postignutog sa svojim debitantskim singlom, Pausini je počela raditi na svom prvom profesionalnom albumu ''Laura Pausini''.<ref>{{Cite web|url=http://warnermusic.it/artista/laura-pausini/?s=read-all|title=Laura Pausini – Biografia|publisher=[[Warner Music Group]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120320053811/http://warnermusic.it/artista/laura-pausini/?s=read-all|archive-date=20. 3. 2012|access-date=8. 9. 2013}}</ref> Album je snimljen dok je Pausini još bila srednjoškolka<ref name="Repubblica15092000">{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2000/09/15/laura-pausini-canta-in-inglese-comincia-con.html|title=Laura Pausini canta in inglese e comincia con Pokemon|last=Pellicciotti|first=Giacomo|date=15. 9. 2000|website=[[La Repubblica]]|language=it|access-date=30. 7. 2011}}</ref> na Institutu za keramiku "Gaetano Ballardini" u Faenzi, Italija,<ref>{{Cite web|url=http://www.istitutoarteceramicafaenza.com/arch/docs/50/Il%20Resto%20del%20Carlino%20-%20Maturi.pdf|title=Istituto d'Arte per la Ceramica Ballardini|year=2010|publisher=[[Il Resto del Carlino]] / Istituto Arte Ceramica Faenza|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20101025220901/http://www.istitutoarteceramicafaenza.com/arch/docs/50/Il%20Resto%20del%20Carlino%20-%20Maturi.pdf|archive-date=25. 10. 2010|url-status=dead|access-date=2. 9. 2012}}</ref> gdje je dobila diplomu nekoliko mjeseci nakon izlaska svog debitantskog studijskog seta.<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1993/ottobre/06/Pausini_macche_solitudine_fans_assaltano_co_0_9310062804.shtml|title=La Pausini: macchè solitudine, i fans mi assaltano|last=Pozzi|first=Gloria|date=6. 10. 1993|website=[[Corriere della Sera]]|page=33|language=it}}</ref> Izdat je od strane CGD Records u maju 1993,<ref name="FirstAlbum"/> a prodat u 400.000 primjeraka u Italiji.<ref>{{Cite web|url=http://www.elmundo.es/larevista/num157/textos/amore1.html|title=La Revista: Desde Italia con Amore – Laura Pausini, La voz bonita|website=[[El Mundo (Spain)|El Mundo]]|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20080102113555/http://www.elmundo.es/larevista/num157/textos/amore1.html|archive-date=2. 1. 2008|access-date=24. 7. 2011}}</ref> Album je također promovisan kroz italijansku turneju na otvorenom tokom ljeta 1993.<ref name="laRepubblica14Dec1995">{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1995/12/24/la-favola-di-laura-stella-dei-due.html|title=La favola di Laura, stella dei due mondi|last=Putti|first=Laura|date=24. 12. 1995|website=[[la Repubblica]]|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref> U septembru 1993, Pausini dobija telegato za otkrovenje godine.<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1993/settembre/21/Canale_sfilano_nuovi_Telegatti_musicali_co_0_93092114005.shtml|title=Su Canale 5 sfilano i nuovi Telegatti musicali: Vasco, Eros, la Nannini|date=21. 9. 1993|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|access-date=1. 8. 2011}}</ref> Krajem 1993. album je objavljen u ostatku Evrope, dostigavši treće mjesto na nizozemskoj listi albuma<ref name="DutchAlbumsChart">{{Cite web|url=http://www.dutchcharts.nl/search.asp?cat=a&artist=Laura+Pausini&artist_search=starts&title=&title_search=starts|title=Dutch Albums Chart – Laura Pausini|publisher=dutchcharts.nl|language=nl|access-date=28. 7. 2011}}</ref> i dospjevši na prvo mjesto u Belgiji. Također je postigao komercijalni uspjeh u Južnoj Americi, dobivši zlatni certifikat u Brazilu<ref name="BrazilianCertifications">{{Cite web|url=http://www.abpd.org.br/certificados_interna.asp?sArtista=Laura+Pausini|title=Certificados – Laura Pausini|publisher=[[Associação Brasileira dos Produtores de Discos]]|language=pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20120815184801/http://abpd.org.br/certificados_interna.asp?sArtista=Laura+Pausini|archive-date=15. 8. 2012|url-status=dead|access-date=2. 9. 2012}}</ref> i Argentini.<ref name="Argentina Certification">{{Cite web|url=http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&PerDesde_AA=0&PerHasta_MM=0&PerHasta_AA=0&interprete=&album=&LanDesde_MM=1&LanDesde_AA=1980&LanHasta_MM=12&LanHasta_AA=2010&Galardon=O&Tipo=1&ACCION2=+Buscar+&ACCION=Buscar&CO=5&CODOP=ESOP|title=Discos de Oro y Platino|publisher=[[Argentine Chamber of Phonograms and Videograms Producers]]|language=es|archive-url=https://archive.today/20110706084844/http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&PerDesde_AA=0&PerHasta_MM=0&PerHasta_AA=0&interprete=&album=&LanDesde_MM=1&LanDesde_AA=1980&LanHasta_MM=12&LanHasta_AA=2010&Galardon=O&Tipo=1&ACCION2=+Buscar+&ACCION=Buscar&CO=5&CODOP=ESOP|archive-date=6. 7. 2011|access-date=15. 8. 2012}}</ref> Svjetska prodaja Pausininog debitantskog studijskog albuma premašuje dva miliona primjeraka.<ref name="SalesFirstAlbum"/> Štaviše, "La solitudine" je postao radijski hit u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]], dostigavši peto mjesto na francuskoj listi singlova i dospjevši na prvo mjesto nizozemske liste Top 40<ref name="DutchTop40LaSolitudine"/> i flamanske liste Ultratop 50.<ref name="VRTTop30"/> Album je također iznjedrio singlove "Non c'è" i "Perché non torna più". === 1994–1995: debi na španskom jeziku i međunarodni uspjeh === U februaru 1994. godine, Pausini je po drugi put učestvovala na muzičkom festivalu u Sanremu, takmičeći se u sekciji "Veliki umjetnici" sa svojim radom "Strani amori ". Pjesma je zauzela 3. mjesto na takmičenju, iza "Passerà" Aleandra Baldija i "Signor tenente" Giorgia Falettija,<ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1994/02/27/vincono-baldi-bocelli.html|title=Vincono Baldi e Bocelli|last=Maria Pia Fusco|date=27. 2. 1994|website=[[la Repubblica]]|page=28|language=it|access-date=30. 7. 2011}}</ref> i postala hit u Italiji, Nizozemskoj<ref>{{Cite web|url=http://www.top40.nl/top40/1994/week-19|title=Top40 week 19 van 1994 (07-05-1994)|publisher=[[Dutch Top 40]]|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20130611075632/http://www.top40.nl/top40/1994/week-19|archive-date=11. 6. 2013|url-status=dead|access-date=9. 8. 2012}}</ref> i [[Flandrija|Flandriji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ultratop.be/nl/song/1f79/Laura-Pausini-Strani-amori|title=Charts Vlaanderen Laura Pausini – Strani amori|publisher=[[Ultratop]]|language=nl|access-date=8. 9. 2013}}</ref> Singl je pokrenuo njen drugi studijski album, ''Laura'', objavljen u februaru 1994. Prema CGD Recordsu, prodan je u 150.000 primjeraka u Italiji u prvoj sedmici, s početnim isporukama od 200.000 primjeraka.<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1219412|title=Le vendite per una volta danno ragione alla classifica. Festival, i conti tornano. Premiati dal pubblico Pausini, Baldi, Trovato e i primi tra i Giovani|date=8. 3. 1994|website=[[La Stampa]]|page=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005080727/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1219412|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead}}</ref> Također je dostigao prvo mjesto na nizozemskoj top-listi albuma i ušao na top-liste u Belgiji i [[Švicarska|Švicarskoj]],<ref>{{Cite web|url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Laura+Pausini&titel=Laura&cat=a|title=Laura Pausini – Laura (album)|publisher=dutchcharts.nl|language=nl|access-date=30. 7. 2011}}</ref> prodavši tri miliona primjeraka širom svijeta<ref name="LauraSales"/> i postigao zlatni i platinasti status u [[Brazil]]u i [[Argentina|Argentini]], respektivno.<ref name="BrazilianCertifications"/><ref name="Argentina Certification"/> Ostali singlovi s albuma su "Gente ", "Lui non sta con te" i "Lettera". Tokom ljeta 1994. godine, Pausini je učestvovala u italijanskoj putujućoj TV emisiji Festivalbar, došavši do finalne faze muzičkog takmičenja<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1994/agosto/06/Festivalbar_quattro_finalisti_co_0_9408068004.shtml|title=Festivalbar: quattro finalisti|date=6. 8. 1994|website=[[Corriere della Sera]]|page=22|language=it|access-date=2. 9. 2012}}</ref> i dobila Premio Europa za svoj međunarodni uspjeh.<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1994/settembre/04/Festivalbar_dopo_anni_Tozzi_trionfa_co_0_94090411455.shtml|title=Festivalbar, dopo 17 anni Tozzi trionfa di nuovo|date=4. 9. 1994|page=27|language=it|access-date=2. 9. 2012}}</ref> Godine 1994. nagrađena je i svojim drugim Telegatom, dobivši nagradu za najbolju umjetnicu.<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1301159|title=Su Canale 5 I Telegatti di Red e di Alba|date=14. 9. 1994|website=[[La Stampa]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120314004234/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1301159|archive-date=14. 3. 2012|url-status=dead|access-date=1. 8. 2011}}</ref> U međuvremenu je započela turneju po Italiji kako bi promovirala svoj album.<ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1994/05/27/dolce-laura-aiuto-il-successo-costa.html|title=Dolce Laura: Aiuto, il successo costa caro|date=27. 5. 1994|website=[[la Repubblica]]|language=it|access-date=2. 9. 2012}}</ref> Iste godine objavila je svoj prvi album na španskom jeziku, ''Laura Pausini'', kompilaciju od deset adaptiranih verzija hitova sa njenih prethodnih albuma, u izdanju Dro Records. Ploča je postala najprodavaniji album 1994. u [[Španija|Španiji]],<ref>{{Cite web|url=http://www.elpais.com/especiales/2001/25aniversario/especial/05/musica/p1.html|title=El chaval de barrio que rompió|last=Alfageme|first=Ana|website=[[El País]]|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20070528185122/http://www.elpais.com/especiales/2001/25aniversario/especial/05/musica/p1.html|archive-date=28. 5. 2007|access-date=30. 7. 2011}}</ref><ref name="Anuario1999">{{Cite web|url=http://www.anuariossgae.com/1999/pdfs/grabada/grabada%20anexos.pdf|title=Anuario SGAE 1999 – Anexo 6 – Los 50 titulos con mayores ventas en las listas de ventas de AFYVE en 1996|publisher=[[Sociedad General de Autores y Editores]]|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20120818120257/http://www.anuariossgae.com/1999/pdfs/grabada/grabada%20anexos.pdf|archive-date=18. 8. 2012|url-status=dead}}</ref> gdje je kasnije certificirana kao dijamant od strane Asocijacije fonografskih i videografika Španije za prodaju veću od milion primjeraka.<ref name="Diamond1994Album">{{Cite web|url=http://www.republica.com/2011/05/17/laura-pausini-actuara-en-madrid-y-barcelona-para-presentar-su-undecimo-disco_336295/|title=Laura Pausini actuará en Madrid y Barcelona para presentar su undécimo disco, luego irá a la capital de colombia (Soledad) a comer butifarra baranoera|date=17. 5. 2011|publisher=República.com|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20120806201205/http://www.republica.com/2011/05/17/laura-pausini-actuara-en-madrid-y-barcelona-para-presentar-su-undecimo-disco_336295/|archive-date=6. 8. 2012|url-status=dead|access-date=1. 9. 2012}}</ref> Pausini je bila prvi nešpanski umjetnik sa ovim rezultatom.<ref name="RepubblicaArticle">{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2002/02/14/intrigante-soul-della-regina-del-pop.html|title=L'intrigante soul della regina del pop|last=Assante|first=Ernesto|date=14. 2. 2002|website=[[la Repubblica]]|archive-url=https://archive.today/20120518050924/http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2002/02/14/intrigante-soul-della-regina-del-pop.html|archive-date=18. 5. 2012|url-status=dead|access-date=29. 7. 2011}}</ref> Nakon komercijalnog uspjeha postignutog u zemlji, Španski institut za italijansku kulturu dodijelio joj je "Globo de Platino" za doprinos širenju italijanske kulture u Španiji.<ref>{{Cite web|url=http://www.elcivico.com/notas/2012/5/16/laura-pausini-cumple-celebramos-grandes-exitos-86478.asp|title=Laura Pausini cumple 38 años y lo celebramos con sus grandes éxitos|date=16. 5. 2012|website=El Civico|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20150103020000/http://www.elcivico.com/notas/2012/5/16/laura-pausini-cumple-celebramos-grandes-exitos-86478.asp|archive-date=3. 1. 2015|url-status=dead|access-date=2. 9. 2012}}</ref> Album je bio uspješan i u Latinskoj Americi, s platinastim certifikatom od strane Argentinske komore proizvođača fonograma i videograma<ref name="Argentina Certification"/>, Asociación Colombiana de Productores de Fonogramas<ref>{{Cite web|url=http://www.eltiempo.com/archivo/documento/MAM-849605|title=Laura Pausini y su brillante carrera|date=21. 11. 1998|website=[[El Tiempo (Colombia)|El Tiempo]]|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20121005002731/http://www.eltiempo.com/archivo/documento/MAM-849605|archive-date=5. 10. 2012|access-date=8. 9. 2013}}</ref> i čileanskog odjela Međunarodne federacije fonografske industrije. Štaviše, prva četiri singla s albuma, "La soledad", "Se fue", "Amores extraños" i "Gente", ušla su u prvih 30 na listi Hot Latin Songs koju je sastavio ''[[Billboard]]''. Zahvaljujući ovim rezultatima, ''Billboard'' je Pausini rangirao kao "drugo žensko otkrovenje" 1994. godine, nakon Mariah Carey.<ref name="RAI Bio">{{Cite web|url=http://www.italica.rai.it/eng/principal/topics/bio/pausini.htm|title=Biography of Laura Pausini|publisher=[[RAI|Radiotelevisione Italiana]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120315153244/http://www.italica.rai.it/eng/principal/topics/bio/pausini.htm|archive-date=15. 3. 2012|url-status=dead|access-date=30. 7. 2011}}</ref><ref name="SunSentinel1997">{{Cite web|url=http://articles.sun-sentinel.com/1997-06-25/lifestyle/9706240220_1_laura-pausini-wea-latina-record-label|title=Italian Singer A Spanish Hit|last=Cazares|first=David|date=25. 6. 1997|website=[[South Florida Sun-Sentinel|Sun-Sentinel]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120913044430/http://articles.sun-sentinel.com/1997-06-25/lifestyle/9706240220_1_laura-pausini-wea-latina-record-label|archive-date=13. 9. 2012|url-status=dead|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Godine 1995, Pausini je također dobila Svjetsku muzičku nagradu za najprodavanijeg italijanskog izvođača<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1396684|title=Pausini, best seller all'estero|date=18. 4. 1995|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005080802/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1396684|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead}}</ref> i Lo Nuestro nagradu za najboljeg novog izvođača godine.<ref name="RAI Bio" /><ref>{{Cite web|url=http://www.tgcom.mediaset.it/spettacolo/articoli/articolo474610.shtml|title=Il Premio Lo Nuestro alla Pausini|date=22. 2. 2010|website=[[TGCOM]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20100330014822/http://www.tgcom.mediaset.it/spettacolo/articoli/articolo474610.shtml|archive-date=30. 3. 2010|url-status=dead|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Njena prva ploča za britansko tržište bio je istoimeni kompilacijski album objavljen 1995, uključujući devet hitova na italijanskom jeziku i verziju na engleskom jeziku njenog prvog singla, "La solitudine (Loneliness)",<ref>{{Cite web|url={{AllMusic|class=album|id=r298755|pure_url=yes}}|title=Laura Pausini [English<nowiki>]</nowiki>|publisher=[[AllMusic]]|access-date=27. 7. 2011}}</ref> čije je tekstove prilagodio Tim Rice.<ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1994/12/22/la-pausini-in-inghilterra-tradotta-da-tim.html|title=La Pausini in Inghilterra tradotta da Tim Rice|date=22. 12. 1994|website=[[la Repubblica]]|access-date=30. 7. 2011}}</ref> "La solitudine (Loneliness)" je prvobitno trebalo da bude objavljen kao singl u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] 19. juna 1995, ali je odložen i objavljen u septembru iste godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/1995/11/13/Spettacolo/MUSICA-LAURA-PAUSINI-NON-PARLA-INGLESE-2_154900.php|title=Musica: Laura Pausini non parla inglese (2)|date=13. 11. 1995|publisher=[[Adnkronos]]|language=it|archive-url=https://archive.today/20130101222817/http://www.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/1995/11/13/Spettacolo/MUSICA-LAURA-PAUSINI-NON-PARLA-INGLESE-2_154900.php|archive-date=1. 1. 2013|url-status=dead|access-date=8. 9. 2013}}</ref> I album i singl naišli su na vrlo slab komercijalni prijem, ne uspjevši ući na top liste u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref>{{Cite web|url=http://www.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/1995/11/13/Spettacolo/MUSICA-LAURA-PAUSINI-NON-PARLA-INGLESE_154200.php|title=Musica: Laura Pausini non parla inglese|date=13. 11. 1995|website=[[Adnkronos]]|language=it|archive-url=https://archive.today/20130306094954/http://www.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/1995/11/13/Spettacolo/MUSICA-LAURA-PAUSINI-NON-PARLA-INGLESE_154200.php|archive-date=6. 3. 2013|url-status=dead|access-date=8. 9. 2013}}</ref> === 1996–1997: ''Le cose che vivi'' === Nakon uspjeha koji je postigao Pausinin debi španski album, njen treći studijski set je objavljen 12. septembra 1996. na italijanskom i španskom jeziku, pod naslovima ''Le cose che vivi'' i ''Las cosas que vives''.<ref name="LaStampaLeCoseCheVivi">{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1611453|title=Pausini e soci: i nuovi dischi|date=19. 7. 1996|website=[[La Stampa]]|page=25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120314004144/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1611453|archive-date=14. 3. 2012|access-date=8. 9. 2013}}</ref><ref name="AdnkronosLeCoseCheVivi">{{Cite web|url=http://www.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/1996/08/26/Spettacolo/MUSICA-ESCE-IN-32-PAESI-IL-DISCO-DELLA-PAUSINI_190600.php|title=Musica: esce in 32 Paesi il disco della Pausini|date=26. 8. 1996|publisher=[[Adnkronos]]|language=it|access-date=20. 9. 2012}}</ref> Počevši od tog trenutka, Pausini je snimila većinu svojih pjesama kako na svom italijanskom, tako i na španskom, u praksi koja je, prema riječima Jasona Birchmeiera iz [[AllMusic]]a, "došla da definiše njenu karijeru i ukomponuje njen uspjeh".<ref name="allmusic"/> Specijalno izdanje albuma je također objavljeno u Brazilu, s još tri bonus pjesme na portugalskom.<ref name="AdnkronosLeCoseCheVivi" /> Albumu je prethodio singl "Incancellabile", objavljen na italijanskim radio stanicama 26. augusta 1996.<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1996/agosto/27/Laura_Pausini_settembre_alla_conquista_co_0_9608275922.shtml|title=Laura Pausini da settembre alla conquista di 32 Paesi|date=27. 8. 1996|website=[[Corriere della Sera]]|page=33|language=it|access-date=20. 9. 2012}}</ref> i nazvan "Inolvidable" u svojoj verziji za latinoameričko tržište. Ostali singlovi s albuma uključuju naslovnu pjesmu "Le cose che vivi", čija je verzija na španskom jeziku bila na vrhu ''[[Billboard]]ove'' liste latinskih pop-pjesama, "Ascolta il tuo cuore", "Seamisai" i "Dos enamorados", koji nije objavljen u verziji na italijanskom jeziku. Album je prodat u 3,5 miliona primjeraka širom svijeta<ref name="LauraSales">{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/2000/settembre/15/Laura_Pausini_alla_moda_del_co_0_0009159171.shtml|title=Laura Pausini: no alla moda del pop latino|last=Mario Luzzatto Fegiz|date=15. 9. 2000|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20130722232616/http://archiviostorico.corriere.it/2000/settembre/15/Laura_Pausini_alla_moda_del_co_0_0009159171.shtml|archive-date=22. 7. 2013|access-date=8. 9. 2013}}</ref> i dobio je platinasti certifikat od strane Međunarodne federacije fonografske industrije, za evropsku prodaju veću od 1 milion primjeraka.<ref>{{Cite web|url=http://www.ifpi.org/content/section_news/plat1997.html|title=IFPI Platinum Europe Award – 1997|publisher=[[International Federation of the Phonographic Industry]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120509223621/http://ifpi.org/content/section_news/plat1997.html|archive-date=9. 5. 2012|url-status=dead|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Na 9. dodjeli Lo Nuestro nagrada za latino muziku, Pausini je nominirana za pop pjevačicu i video godine za verziju na španskom jeziku "Le cose che vivi".<ref name="eltiempo">{{Cite news|url=http://www.eltiempo.com/archivo/documento/MAM-545706|title=Premios a Lo Mejor De La Música Latina|language=es|work=[[El Tiempo (Colombia)|El Tiempo]]|publisher=Casa Editorial El Tiempo S.A.|date=8. 4. 1997|access-date=10. 6. 2013}}</ref> U decembru 1996. Pausini je bila među umjetnicima koji su pjevali za papu [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]] tokom koncerta ''Natale in Vaticano'', božićne predstave održane u dvorani Pavla VI.<ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1996/12/17/ron-una-canzone-regalo-per-il.html|title=Ron: una canzone-regalo per il Papa|date=17. 12. 1996|website=[[la Repubblica]]|page=45|language=it}}</ref> Tokom događaja izvela je obradu pjesme [[John Lennon|Johna Lennona]] "Happy Xmas (War Is Over)" i pjesmu "Il mondo che vorrei".<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1685874|title=Canale 5, Concerto di Natale. L'Orchestra Filarmonica protagonista in Vaticano|date=20. 12. 2012|website=[[La Stampa]]|page=104|language=it|archive-url=https://archive.today/20120709100522/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1685874|archive-date=9. 7. 2012|url-status=dead|access-date=20. 9. 2012}}</ref> U februaru 1997. također je pozvana kao gost na Međunarodni festival pjesme Viña del Mar u [[Čile]]u.<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1997/febbraio/23/Ambra_vortice_erotico_Vina_del_co_0_97022311528.shtml|title=Ambra vortice erotico a Vina del Mar. E Laura Pausini canta in spagnolo|date=23. 2. 1997|website=[[Corriere della Sera]]|page=32|language=it}}</ref> Na dan 1. mart 1997. pokrenula je iz [[Ženeva|Ženeve]] svjetsku turneju u znak podrške albumu, održavši koncerte u Italiji, Švicarskoj,<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1721619|title=A Ginevra l'apertura del tour mondiale. Pausini, una voce per il made in Italy|last=Venegoni|first=Marinella|date=3. 3. 1997|website=[[La Stampa]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20131018123513/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1721619|archive-date=18. 10. 2013|url-status=dead}}</ref> Belgiji, Nizozemskoj, [[Portugal]]u,<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1997/marzo/03/Pausini_tour_effetto_speciale_sono_co_0_9703039566.shtml|title=Pausini in tour: l' effetto speciale sono io|last=Mario Luzzatto Fegiz|date=3. 3. 1997|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|access-date=20. 9. 2012}}</ref> Španiji,<ref>{{Cite news|url=http://elpais.com/diario/1997/04/24/madrid/861881069_850215.html|work=[[El País]]|language=es|title=Pausini, diva y correcta como una madonna|date=24. 4. 1997|first=Fernando|last=Iñiguez|access-date=20. 9. 2012}}</ref> [[Francuska|Francuskoj]],<ref name="AdnkronosTour1997">{{Cite web|url=http://www.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/1997/02/05/Spettacolo/MUSICA-LAURA-PAUSINI-ARTISTA-DA-ESPORTAZIONE-2_174600.php|title=Musica: Laura Pausini artista da esportazione|date=5. 2. 1997|publisher=[[Adnkronos]]|language=it|access-date=20. 9. 2012}}</ref> kao i u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]],<ref name="SunSentinel1997"/> [[Kanada|Kanadi]] i mnogim drugim američkim zemljama, uključujući [[Venecuela|Venecuelu]], Brazil, [[Urugvaj]], Argentinu, [[Paragvaj]], [[Kolumbija|Kolumbiju]] i [[Meksiko]].<ref name="AdnkronosTour1997" /> Bila je to Pausinina prva međunarodna turneja, tokom koje je prvi put održala koncerte u zatvorenim arenama.<ref>{{Cite book|last=Guaitamacchi|first=Ezio|title=Mille concerti che ci hanno cambiato la vita|publisher=Rizzoli|year=2010|isbn=9788817042222|editor-last=[[RCS MediaGroup|Rizzoli]]|language=it|chapter=Laura Pausini, una ragazza normale alla conquista del mondo|chapter-url=https://books.google.com/books?id=b-6Y0YZ38z0C&pg=PT658}}</ref> U augustu iste godine, tokom posljednje večeri Festivalbara, dobila je Međunarodnu nagradu za uspjeh koji je postigla u inozemstvu.<ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1997/08/31/daniele-re-del-festivalbar.html|title=Daniele re del Festivalbar|last=Bertolotto|first=Eleonora|date=31. 8. 1997|website=[[la Repubblica]]|page=39|language=it|access-date=20. 9. 2012}}</ref> === 1998–1999: ''La mia risposta'' / ''Mi respuesta'' === Godine 1998. Pausini je objavila svoj četvrti studijski album, ''La mia risposta'', zajedno sa svojom verzijom na španskom jeziku, ''Mi respuesta''. Album, koji je uključivao pjesmu koju je napisao [[Phil Collins]],<ref name="StampaMiaRisposta">{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=2250188|title=Dopo l'adolescenziale "La solitudine", un disco maturo con venature soul. Pausini, la metamorfosi: Canta Phil Collins, pensa agli Usa|last=Venegoni|first=Marinella|date=15. 10. 1998|website=[[La Stampa]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005080920/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=2250188|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead|access-date=30. 7. 2011}}</ref> italijanski muzički kritičari nazvali su zrelim djelom, s uticajima soul muzike,<ref name="StampaMiaRisposta" /> ali, uprkos tome što je dostigao prvo mjesto na italijanskoj listi albuma, imao je umjeren komercijalni uspjeh, prodat u 2 miliona primjeraka širom svijeta.<ref name="LauraSales"/> Glavni singl s albuma, Un'emergenza d'amore", objavljen je u septembru 1998. godine,<ref>{{Cite web|url=http://www.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/1998/09/10/Spettacolo/LAURA-PAUSINI-EMERGENZA-DAMORE-DA-DOMANI-NELLE-RADIO_201100.php|title=Laura Pausini: Emergenza d'amore da domani nelle radio|date=10. 9. 1998|publisher=[[Adnkronos]]|language=it|access-date=8. 9. 2013}}</ref> a nakon njega su uslijedile "In assenza di te" i "La mia risposta", a potonja je izvedena na Festivalbaru u 1999.<ref>{{Cite web|url=http://www.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/1999/06/21/Spettacolo/ITALIA-1-FESTIVALBAR_152900.php|title=Italia 1: Festivalbar|date=21. 6. 1999|publisher=[[Adnkronos]]|language=it|access-date=8. 9. 2013}}</ref> Kako bi promovisala album, Pausini je početkom 1999. započela svjetsku turneju La Mia Risposta '99, tokom koje je nastupala u teatrima širom Evrope.<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1999/marzo/02/Pausini_conquista_Firenze_Canto_anche_co_0_9903021395.shtml|title=La Pausini conquista Firenze "Canto anche Madre Teresa"|last=Costantini|first=Emilia|date=2. 3. 1999|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Dana 1. juna 1999. bila je jedna od umjetnica koja je nastupala zajedno sa italijanskim [[tenor]]om [[Luciano Pavarotti|Lucianom Pavarottijem]] u [[Modena|Modeni]] tokom njegovog godišnjeg koncerta "Pavarotti and Friends".<ref>{{Cite news|url=http://archiviostorico.corriere.it/1999/maggio/01/Gianni_Morandi_detto_Festival_Pavarotti_co_0_9905016308.shtml|work=[[Corriere della Sera]]|date=1. 5. 1999|access-date=30. 7. 2011|title=Gianni Morandi ha detto sì al Festival di Pavarotti|language=it}}</ref> Pavaroti i Pausini nastupili su u duetu u italijanskoj verziji [[Arija|arije]] "Dein ist mein ganzes Herz", pod nazivom "Tu che m'hai preso il cuor", iz operete Franza Lehara ''Das Land des Lächelns''. Nastup uživo kasnije je uključen u album ''Pavarotti & Friends for the Children of Guatemala and Kosovo'' (Pavarotti i Prijatelji za djecu Gvatemale i Kosova).<ref name="PavarottiAndFirends">{{Cite web|url=http://www.pop24.de/musik/musik-detail/product/73954/pavarotti-und-friends-for-the-children-of-guatemala-and-kosovo/|title=Pavarotti & Friends – Pavarotti & Friends for the Children of Guatemala And Kosovo|publisher=Pop24.de|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20111001162952/http://www.pop24.de/musik/musik-detail/product/73954/pavarotti-und-friends-for-the-children-of-guatemala-and-kosovo/|archive-date=1. 10. 2011|access-date=8. 9. 2013}}</ref> Godine 1999. ona je također doprinijela kompoziciji Richarda Marxa "One More Time" u zvučnoj podlozi ''Message in a Bottle''.<ref>{{Cite web|url=http://www.rockol.it/news-5843/c-e-anche-la-voce-di-laura-pausini-nel-nuovo-film-di-kevin-costner|title=C'è anche la voce di Laura Pausini nel nuovo film di Kevin Kostner|date=2. 4. 1999|publisher=Rockol.it|access-date=8. 9. 2013}}</ref> Pjesmu je producirao David Foster<ref>{{Cite web|url=https://www.ultratop.be/fr/song/328d/Laura-Pausini-One-More-Time|title=Laura Pausini – One More Time (chanson)|publisher=[[Ultratop]]|language=fr|access-date=30. 7. 2011}}</ref> koji je bio predstavljen na klaviru. === 2000–2001: ''Tra te e il mare'' / ''Entre tú y mil mares'' === Godine 2000. snimila je pjesmu "The Extra Mile" za zvučnu podlogu filma ''Pokémon 2000: The Power of One'' .<ref name="Repubblica15092000" /> Pjesma je uvrštena u album ''Tra te e il mare'', objavljen 11. septembra 2000, a prethodio mu je istoimeni singl, koji je napisao italijanski pop-pjevač Biagio Antonacci.<ref name="TraTeEIlMareRelease">{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/2000/agosto/22/Esce_singolo_Laura_Pausini_firmato_co_0_0008228258.shtml|title=Esce il singolo di Laura Pausini firmato da Biagio Antonacci|website=[[Corriere della Sera]]|publisher=archiviostorico.corriere.it|language=it|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Ostali singlovi s albuma uključuju "Il mio sbaglio più grande", koji je bio top 20 hit u Italiji,<ref>{{Cite web|url=http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Laura+Pausini&titel=Il+mio+sbaglio+pi%F9+grande&cat=s|title=Italian Charts – Laura Pausini – Il mio sbaglio più grande (song)|publisher=Italiancharts.com. Hung Medien|access-date=8. 9. 2013}}</ref> i "Volevo dirti che ti amo", čija je verzija na španskom jeziku "Quiero decirte que te amo" bila na vrhuncu top 15 na ''[[Billboard]]'' listi latino pop pjesama. Na albumu se nalaze i pjesme "Viaggio con te", koju je komponovao njen otac i koja je 2001. nagrađena italijanskom nagradom Lunezia za najboljeg tekstopisca godine,<ref>{{Cite web|url=http://www.premiolunezia.it/albo/index.htm|title=Premio Lunezia – Albo d'oro|publisher=Premiolunezia.it|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20080212003147/http://www.premiolunezia.it/albo/index.htm|archive-date=12. 2. 2008|access-date=8. 9. 2013}}</ref><ref name="FamigliaCristiana2000">{{Cite web|url=http://www.stpauls.it/fc00/0039fc/0039fc96.htm|title=Spettacolo: Laura Pausini presenta il suo nuovo disco. Quella passione che ci unisce|last=Vesigna|first=Gigi|authorlink=Gigi Vesigna|date=1. 10. 2001|website=[[Famiglia Cristiana]]|language=it|archive-url=https://archive.today/20130908160148/http://www.stpauls.it/fc00/0039fc/0039fc96.htm|archive-date=8. 9. 2013|url-status=dead|access-date=8. 9. 2013}}</ref> i "Per vivere", napisanu sa gledišta djeteta beskućnika koje je Pausini upoznala u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] i posvetila za dvoje brazilske djece koju je ona sponzorisala.<ref name="FamigliaCristiana2000" /><ref>{{Cite web|url=http://www.corriere.it/spettacoli/soundsandsummers/schede_artisti/pausini_1f61cba0-b7d2-11e1-a264-b99bbdd148d8.shtml|title=Laura Pausini|date=16. 6. 2012|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|access-date=8. 9. 2013}}</ref> ''Tra te e il mare'' nominovan je za album godine na Premio Italiano della Musica, dok je Pausini nominovana za najbolju žensku umjetnicu tokom iste ceremonije,<ref name="PIM2001">{{Cite web|url=http://www.rockol.it/news-28857/Rese-note-le-nominations-per-il-Premio-Italiano-della-Musica|title=Rese note le nominations per il Premio Italiano della Musica|date=16. 2. 2001|publisher=Rockol.it|language=it|access-date=28. 10. 2011}}</ref> kao i na prvom izdanju Italijanskih muzičkih nagrada, u februaru 2001.<ref>{{Cite web|url=http://www.rockol.it/news-27502/Le-nomination-agli-Italian-Music-Awards--quasi-un-plebiscito-per-i-L%C3%B9napop|title=Le nomination agli Italian Music Awards: quasi un plebiscito per i Lùnapop|date=12. 1. 2001|publisher=Rockol.it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120707210924/http://www.rockol.it/news-27502/Le-nomination-agli-Italian-Music-Awards--quasi-un-plebiscito-per-i-L%C3%B9napop|archive-date=7. 7. 2012|access-date=8. 9. 2013}}</ref> Verzija albuma na španskom jeziku, pod nazivom ''Entre tú y mil mares'', objavljena je neposredno prije izdanja na italijanskom jeziku, 11. septembra 2000.<ref name="TraTeEIlMareRelease"/> Na dodjeli Latin Grammy nagrada 2001. ploča je dobila dvije nominacije za najbolji ženski pop vokalni album i najbolji inženjerski album, dok su Pausini i Alfredo Cerruti bili u užem izboru za producenta godine.<ref>{{Cite web|url=http://articles.latimes.com/2001/jul/18/entertainment/ca-23444|title=The Full List of Nominations|date=18. 7. 2001|website=[[Los Angeles Times]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121026135501/http://articles.latimes.com/2001/jul/18/entertainment/ca-23444|archive-date=26. 10. 2012}}</ref><ref name="LatinGrammys2001">{{Cite web|url=http://articles.latimes.com/2001/jul/18/entertainment/ca-23444/3|title=The Full List of Nominations (part 3)|date=18. 7. 2001|website=[[Los Angeles Times]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114011007/http://articles.latimes.com/2001/jul/18/entertainment/ca-23444/3|archive-date=14. 11. 2012|url-status=dead|access-date=1. 9. 2012}}</ref> Njen prvi međunarodni album najvećih hitova objavljen je 2001. na italijanskom i španskom jeziku pod nazivima ''The Best of Laura Pausini: E ritorno da te'' i ''Lo mejor de Laura Pausini: Volveré junto a ti'', respektivno. Prvi singl, "E ritorno da te"-"Volveré junto a ti" na španskom, pratio je muzički spot koji je snimio italijanski filmski režiser Gabriele Muccino.<ref>{{Cite web|url=http://www.rockol.it/news-36261/Laura-Pausini,-il-suo-%27Best-of%27-esce-il-12-ottobre|title=Laura Pausini, il suo 'Best of' esce il 12 ottobre|date=16. 9. 2001|publisher=Rockol.it|language=it|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Album također uključuje singl "Una storia che vale" i uključuje gostovanje brazilskog pjevača Gilberta Gila u "Seamisai"<ref name="LaStampa9October2001">{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=3303853|title=Anche un CD in inglese con l'aiuto di Santana. Pausini: canto e non m'arrendo|last=Venegoni|first=Marinella|date=9. 10. 2001|website=[[La Stampa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005080939/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=3303853|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead|access-date=30. 7. 2011}}</ref> i italijanskog pjevača Neka, koji svira bas u "Non c'è".<ref>{{Cite web|url=http://www.rockol.it/vetrina-529/Laura-Pausini-E-RITORNO-DA-TE---THE-BEST-OF-LAURA-PAUSINI|title=Laura Pausini – E Ritorno da Te – The Best of Laura Pausini|publisher=Rockol.it|language=it|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Podržani Svjetskom turnejom 2001/2002, koja je započela u Miamiju 19. oktobra 2001.<ref name="LaStampa9October2001"/> najveći hitovi postali su jedan od Pausininih najvećih komercijalnih uspjeha, prodavši se u 700.000 primjeraka u Italiji i 800.000 primjeraka u Francuskoj. Tokom koncerta koji je održala u [[Milano|Milanu]] 2. decembra 2001. u sklopu turneje, Pausini je također snimila svoj prvi video album uživo, pod nazivom ''Live 2001-2002 World Tour'' i objavljen je 30. novembra 2002.<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/2003/gennaio/06/Boom_del_rock_vedere_Raddoppia_co_0_0301061855.shtml|title=Boom del rock da vedere Raddoppia il mercato Dvd|last=Laffranchi|first=Andrea|date=6. 1. 2003|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|access-date=30. 7. 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.musicafilm.it/music-dvds/live-2001-2002-world-tour.html|title=Live 2001–2002 World Tour – Laura Pausini|publisher=Musicafilm.it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317052059/http://www.musicafilm.it/music-dvds/live-2001-2002-world-tour.html|archive-date=17. 3. 2012|access-date=30. 7. 2011}}</ref> === 2002–2003: ''From the Inside'' === Godine 2001. Pausini je počela da radi sa producentima kao što su Patrick Leonard i John Shanks na svom prvom albumu na engleskom jeziku, ''From the Inside'' .<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/2001/ottobre/09/Laura_Pausini_canta_inglese_co_0_0110092619.shtml|title=Pausini canta in inglese|last=Mario Luzzatto Fegiz|date=9. 10. 2001|website=[[Corriere della Sera]]|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Izdan u Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama od strane Atlantic Records 5. novembra 2002. godine, album nije postigao očekivani uspjeh, prodavši se u 50.000 primjeraka u SAD-u, prema Nielsen-Soundscanu. Singlovi s albuma " Surrender " i "If That's Love" dostigli su prvo mesto na Hot Dance Club Songs Chart-u, ali Pausini, razočarana što je njen debi na engleskom jeziku ignorisan u SAD van klupske scene, odustala je od promocije za ''From the Inside'' zbog toga što ga je njena izdavačka kuća promovirala kao dance album umjesto pop albuma kako je tražila.<ref name="Corriere">{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/2003/gennaio/08/Pausini_americana_studiato_inglese_per_co_0_0301081590.shtml|title=Pausini l'americana: ho studiato inglese per scalare la classifica|last=Cesarale|first=Sandra|date=8. 1. 2003|website=[[Corriere della Sera]]|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Album je kasnije objavljen i u Evropi, prodavši se u 800.000 primjeraka širom svijeta. Godine 2003. Luciano Pavarotti po drugi put pozvao ju je na koncert "Pavarotti and Friends", gdje su ponovo nastupili u duetu u "Tu che m'hai preso il cuor".<ref>{{Cite web|url=http://www.rockol.it/musicaitaliana.com/news/it/2003/03042903.html|title=Pavarotti & Friends, decima edizione: ecco il cast 2003|publisher=Rockol.it|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716033221/http://www.rockol.it/musicaitaliana.com/news/it/2003/03042903.html|archive-date=16. 7. 2011|url-status=dead|access-date=30. 7. 2011}}</ref> === 2022: ''Laura Pausini – Piacere di conoscerti'' i Eurosong === U julu 2021., Pausini je objavila da radi na filmu od februara 2020. Film, koji je režirao Ivan Cotroneo, a objavljen je na Amazon Prime Video 2022. godine, baziran je na ideji Pausini lično, a nosi naziv ''Laura Pausini – Piacere di conoscerti''.<ref name="Sorrisi Piacere">{{Cite web|url=https://www.sorrisi.com/musica/canzoni/scatola-e-il-nuovo-singolo-di-laura-pausini/|title=Scatola è il nuovo singolo di Laura Pausini|last=Alessandro Alicandri|date=13. 1. 2022|website=[[TV Sorrisi e Canzoni]]|language=it|access-date=15. 1. 2022}}</ref> Pausini također glumi u filmu i tako debituje kao glumica.<ref>{{Cite web|url=https://www.elle.com/it/showbiz/tv/a37093251/laura-pausini-film-amazon/|title=Si è ufficiale, su Amazon è in arrivo un film su Laura Pausini e noi non vediamo l'ora|date=25. 7. 2021|website=[[Elle (časopis)|Elle]]|language=it|access-date=26. 8. 2021}}{{Mrtav link}}</ref> Pjesma "Scatola" - pod nazivom "Caja" na španskom - objavljena je kao singl sa soundtracka filma.<ref name="Sorrisi Piacere" /><ref>{{Cite web|url=https://www.radioitalia.it/news/laura-pausini-annuncia-scatola-il-nuovo-singolo-e-laura-pausini---piacere-di-conoscerti-il-film-535710|title=Laura Pausini annuncia Scatola, il singolo, e Laura Pausini – Piacere di conoscerti, il film|date=14. 1. 2022|publisher=[[Radio Italia Solo Musica Italiana]]|language=it|access-date=15. 1. 2022}}</ref> Nakon što je izvela "Scatola" tokom druge večeri Muzičkog festivala u Sanremu 2022, Pausini je najavljena kao jedan od prezentatora [[Eurosong 2022.|Eurosonga 2022]], koji je održan u [[Torino|Torinu]] u maju, zajedno s Alessandrom Cattelanom i Mikom.<ref>{{Cite web|url=https://www.sorrisi.com/tv/news-e-anticipazioni/laura-pausini-alessandro-cattelan-e-mika-condurranno-leurovision-a-torino/|title=Laura Pausini, Alessandro Cattelan e Mika condurranno l'Eurovision a Torino|date=2. 2. 2022|website=[[TV Sorrisi e Canzoni]]|language=it|access-date=2. 2. 2022}}</ref> Dana 28. oktobra 2022. godine, Pausini je najavljena kao jedna od četiri voditelja 23. godišnjih Latin Grammy nagrada, koje su održane u [[Las Vegas]]u u novembru, zajedno s Anittom, Luisom Fonsijem i Thalíom. Bila je prva italijanska umjetnica koja je bila domaćin dodjele Latin Grammy nagrada.<ref>{{Cite web|url=https://www.grammy.com/news/2022-latin-grammys-hosts-anitta-luis-fonsi-laura-pausini-thalia|title=2022 Latin GRAMMYs Hosts Announced: Luis Fonsi, Laura Pausini, Thalía & More|website=www.grammy.com|access-date=16. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://tg24.sky.it/spettacolo/musica/2022/10/31/laura-pausini-latin-grammy-awards|title=Laura Pausini condurrà i Latin Grammy Awards: 'Sono orgogliosa'|last=TG24|first=Sky|website=tg24.sky.it|language=it|access-date=16. 11. 2022}}</ref> == Umijeće == [[Datoteka:Laura_Pausini_2009.04.30_021.jpg|desno|mini|250px|Pausini na nastupu 2009.]] Pausini je opisana kao mecosopran<ref>{{Cite web|url=http://www.hardrocklivehollywoodfl.com/release-176.html|title=International Singing Sensation Laura Pausini Launches North American Tour at Hard Rock Live on October 14|publisher=Hardrocklivehollywoodfl.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20120318050752/http://www.hardrocklivehollywoodfl.com/release-176.html|archive-date=18. 3. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=1. 9. 2012}}</ref> s klasičnim i moćnim glasom.<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1060103|title=Secondo De Andrè, terze Casale-Di Michele, la Pausini vince tra i giovani. Il pubblico contesta. Il rock di Ruggeri val più di una preghiera. Zero sconfitto, rovesciati i pronostici|last=Venegoni|first=Marinella|date=28. 2. 1993|website=[[La Stampa]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120328215454/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1060103|archive-date=28. 3. 2012|url-status=dead|access-date=13. 8. 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2005/06/30/la-regina-della-canzone-amore.html|title=La regina della canzone d'amore|last=Giusy La Piana|date=30. 6. 2005|website=[[la Repubblica]]|language=it}}</ref> Zbog njenog glasa, Pausini su muzički kritičari poredili sa raznim umjetnicama, uključujući i Milvu.<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1060485|title=IL DIARIO Sanremo da serie B meglio voltar pagina|last=Maltese|first=Curzio|date=1. 3. 2003|website=[[La Stampa]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120328215502/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1060485|archive-date=28. 3. 2012|url-status=dead|access-date=13. 8. 2011}}</ref> Na početku svoje karijere muzički kritičari su je smatrali tinejdžerskim idolom<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1994/maggio/28/Laura_milione_fans_co_0_940528053.shtml|title=Laura, un milione di fans|last=Perboni|first=Elia|date=28. 5. 1994|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref> koji je uglavnom pjevao o ljubavnim vezama i problemima adolescenata.<ref name="Corriere15121998">{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1998/ottobre/15/Pausini_canta_versi_Madre_Teresa_co_0_9810153755.shtml|title=La Pausini canta i versi di Madre Teresa|last=Mario Luzzatto Fegiz|date=15. 10. 2008|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1994/maggio/31/Laura_cosi_elementare_cosi_disarmante_co_0_9405319728.shtml|title=Laura, così elementare così disarmante|last=Mario Luzzatto Fegiz|date=31. 5. 1994|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1994/02/23/amore-amore-amore-ma-pure-che-guevara.html|title=Amore amore amore, ma pure Che Guevara|last=Castaldo|first=Gino|date=23. 2. 1994|website=[[la Repubblica]]|language=it}}</ref> Bila je i žestoko kritikovana zbog svojih pjesama, opisanih previše melanholičnim<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1207254|title=I guai della celebrità: pettegolezzi, bugie e persino la contro-propaganda di una radio Pausini, la favorita: Vincere non conta, ma mi piace che la gente canti quello che canto io|last=Venegoni|first=Marinella|date=9. 2. 1994|website=[[La Stampa]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120328215522/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1207254|archive-date=28. 3. 2012|url-status=dead|access-date=13. 8. 2011}}</ref> i trivijalnim.<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1213628|title=SANREMO '94, che la festa cominci|date=23. 2. 1994|website=[[La Stampa]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120328215527/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1213628|archive-date=28. 3. 2012|url-status=dead|access-date=13. 8. 2011}}</ref> Počevši od njene ''La mia risposta'' / ''Mi respuesta'' iz 1998. godine, italijanski muzički kritičari su je smatrali zrelijom pjevačicom<ref name="Corriere15121998" />, a kasnije su hvalili njenu jednostavnost<ref>{{Cite web|url=http://www.lastampa.it/cmstp/rubriche/stampa.asp?ID_blog=132&ID_articolo=689|title=Nelle stanze di Laura. Ha appena vinto due premi al Latin Grammy Award Amata in Italia e nel mondo ora vuole una famiglia|last=Dondoni|first=Luca|date=13. 11. 2009|language=it|access-date=13. 8. 2011|archive-date=4. 8. 2012|archive-url=https://archive.today/20120804232927/http://www.lastampa.it/cmstp/rubriche/stampa.asp?ID_blog=132&ID_articolo=689|url-status=dead}}</ref> i njen glas,<ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2009/03/14/laura-pausini-primavera-show-di-una-semplice.html|title=Laura Pausini. Primavera show di una semplice star|last=Assante|first=Ernesto|date=14. 3. 2009|website=[[la Repubblica]]|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref> opisujući je kao tumača njenih godina.<ref>{{Cite web|url=http://www.musicaedischi.it/recensioni.php?genere=0&id=3503|title=Laura Pausini – Io canto ****|last=Mario De Luigi|date=novembar 2006|website=Musica e dischi|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref> Iako je Pausini uglavnom melodična pop pjevačica,<ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1084006|title=Senza passaggi in tv nè promozione discografica, nascono le nuove star eredi di Vasco e Baglioni. Saranno famosi, anzi lo sono. Così i ragazzi cambiano musica. Varie tendenze. Dalle cantanti melodiche perbene agli arrabbiati|last=Ferrari|first=Gabriele|date=23. 4. 1993|website=[[La Stampa]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120328215543/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1084006|archive-date=28. 3. 2012|url-status=dead|access-date=13. 8. 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.allbusiness.com/retail-trade/miscellaneous-retail-retail-stores-not/4630372-1.html|title=Billboard Spotlights Italy: The Changing Face Of Italian Talent|last=Dezzani|first=Mark|date=20. 6. 1998|publisher=[[Allbusiness.com]]}}</ref> njen muzički stil je evoluirao tokom njene karijere, uz uticaje različitih žanrova, uključujući latino muziku,<ref>{{Cite web|url=http://www.rockol.it/news-5266/Intervista-a-Laura-Pausini?idartista=1712&pag=12|title=Intervista a Laura Pausini|date=24. 1. 1999|publisher=Rockol.it|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref> soul muziku<ref name="RepubblicaArticle" /> i rok muziku.<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/2004/ottobre/21/rock_guerra_per_Laura_Pausini_co_9_041021092.shtml|title=Un po' di rock (e guerra) per Laura Pausini|last=Mario Luzzatto Fegiz|date=21. 10. 2004|website=[[Corriere della Sera]]|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref> Godine 2001, David Cazares iz ''South Florida Sun-Sentinel'' opisao je njenu muziku kao "asortiment sjajnih i sentimentalnih pop balada podržanih laganim rok instrumentima i sintetiziranim žicama".<ref>{{Cite web|url=http://articles.sun-sentinel.com/2001-10-12/entertainment/0110100555_1_eddie-palmieri-latin-jazz-jazz-musicians|title=Jazz-salsa Pioneer Palmieri Still Going Strong|last=Cazares|first=David|date=12. 10. 2001|website=[[South Florida Sun-Sentinel]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140805044902/http://articles.sun-sentinel.com/2001-10-12/entertainment/0110100555_1_eddie-palmieri-latin-jazz-jazz-musicians|archive-date=5. 8. 2014|url-status=dead|access-date=1. 9. 2012}}</ref> Godine 2006. Achy Obejas iz ''[[The Washington Post|Washington Posta]]'' <nowiki>napisao</nowiki> je da se Pausini razlikuje od ostalih latino pop pjevačica po svojoj sofisticiranosti i evropskom senzibilitetu.<ref>{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/12/01/AR2006120100260.html|work=[[The Washington Post]]|access-date=1. 9. 2012|title=Recording: Quick Snips|first=Achy|last=Obejas|date=3. 12. 2006|archive-date=10. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010063533/http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/12/01/AR2006120100260.html}}</ref> Prema Antoniju Orlandu iz ''Musica e dischi'', ključni elementi Pausininog stila su romantizam, optimizam, melanholija i melodije koje ga okružuju.<ref name="MusicaedischiPrimaveraInAnticipo">{{Cite web|url=http://www.musicaedischi.it/recensioni.php?genere=0&id=5101|title=Laura Pausini – Primavera in anticipo ****1/2|last=Orlando|first=Antonio|date=decembar 2008|website=Musica e dischi|language=it|access-date=13. 10. 2011}}</ref> Počevši od svog albuma iz 1996. ''Le cose che vivi'' / ''Las cosas que vives'', Pausini je također koautorica većine svojih pjesama<ref name="MusicaedischiPrimaveraInAnticipo" /><ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1996/09/12/canto-le-vite-come-la-mia.html|title=Canto le vite come la mia|date=12. 9. 1996|website=[[la Repubblica]]|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref>, a počevši od svog albuma ''La mia risposta'' / ''Mi respuesta'' iz 1998. godine, bila je uključena u produkciju svojih albuma.<ref>{{Cite web|url=http://www.allmusic.com/album/mi-respuesta-r378432/credits|title=Mi Respuesta – Laura Pausini – Credits|publisher=[[AllMusic]]|access-date=13. 8. 2011}}</ref> == Privatni život == Pausini je napustila svoj rodni grad 1995. godine, kada se preselila u [[Milano]] sa svojim partnerom, menadžerom i producentom Alfredom Cerrutijem Jr.<ref name="laRepubblica14Dec1995"/><ref>{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2001/01/27/pausini-pensa-allamerica.html|title=Pausini pensa all'America|last=Putti|first=Laura|date=27. 1. 2001|website=[[la Repubblica]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120518050444/http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2001/01/27/pausini-pensa-allamerica.html|archive-date=18. 5. 2012|url-status=dead|access-date=13. 8. 2011}}</ref> Njihova veza prekinuta je 2002. godine. Između 2002. i 2005. Pausini je bila u romantičnoj vezi sa svojim novim menadžerom Gabrieleom Parisijem.<ref name="Repubblica5February05">{{Cite web|url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2005/02/05/pausini-che-grinta-non-posso-tacere-canto.html|title=Pausini, che grinta 'Non posso tacere canto anche l'Iraq'|last=Marchio|first=Lucia|date=5. 2. 2005|website=[[La Repubblica]]|access-date=30. 7. 2011}}</ref> Godine 2005. bila je u vezi s italijanskim gitaristom, kompozitorom, muzičkim producentom i bivšim pjevačem Paolom Cartom.<ref>{{Cite web|url=http://www.tgcom.mediaset.it/gossip/articoli/articolo284865.shtml|title=Pausini torna dal suo chitarrista|date=23. 11. 2005|website=[[TGCOM]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20101108221024/http://www.tgcom.mediaset.it/gossip/articoli/articolo284865.shtml|archive-date=8. 11. 2010|url-status=dead|access-date=13. 8. 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.tgcom.mediaset.it/spettacolo/articoli/1017053/pausini-paparazzata-sul-set-del-nuovo-video.shtml|title=Pausini paparazzata sul set del nuovo video|date=29. 7. 2011|website=[[TGCOM]]|language=it|access-date=13. 8. 2011}}</ref> U to vrijeme, veza je bila kontroverzna jer je Carta još uvijek bio u braku sa svojom prvom suprugom, Rebeccom Galli, s kojom ima troje djece.<ref>{{Cite web|url=https://www.optimagazine.com/2012/09/25/laura-pausini-forti-critiche-dalla-ex-del-compagno-carta/31991|title=Laura Pausini: criticata|date=25. 9. 2012|website=Optimagazine: ultime news, video e notizie italiane e dal mondo|language=it-IT|access-date=2. 4. 2023|archive-date=2. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230402001619/https://www.optimagazine.com/2012/09/25/laura-pausini-forti-critiche-dalla-ex-del-compagno-carta/31991|url-status=dead}}</ref> Pausini je rodila kćer 8. februara 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.ilrestodelcarlino.it/ravenna/cronaca/2013/02/08/842942-laura-pausini-mamma-piccola-paola.shtml|title=Laura Pausini è diventata mamma E' nata la piccola Paola|date=8. 2. 2013|website=[[Il Resto del Carlino]]|language=it|archive-url=https://archive.today/20130208210028/http://www.ilrestodelcarlino.it/ravenna/cronaca/2013/02/08/842942-laura-pausini-mamma-piccola-paola.shtml|archive-date=8. 2. 2013|url-status=dead|access-date=8. 2. 2013}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ilsecoloxix.it/p/magazine/2012/09/15/APL084RD-pausini_incinta_facebook.shtml|title=Pausini incinta, la foto su Facebook|date=15. 9. 2012|website=[[Il Secolo XIX]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20120918025859/http://www.ilsecoloxix.it/p/magazine/2012/09/15/APL084RD-pausini_incinta_facebook.shtml|archive-date=18. 9. 2012|url-status=dead|access-date=15. 9. 2012}}</ref> Nakon 18 godina zajedno, Pausini i Carta vjenčali su se 22. marta 2023.<ref>{{Cite web|url=https://www.hola.com/us/celebrities/20230322343939/laura-pausini-paolo-carta-marry/|title=Laura Pausini and Paolo Carta marry after 18 years together|date=22. 3. 2023|website=HOLA|language=en-US|access-date=2. 4. 2023}}</ref> Pausini sebe opisuje kao [[Rimokatoličanstvo|katolkinju]],<ref name="Repubblica15092000" /><ref>{{Cite web|url=http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1084008|title=Laura Pausini. Maturità e poi tournee: Son studiosa e devota|date=23. 4. 1993|website=[[La Stampa]]|language=it|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005080709/http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=1084008|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead|access-date=13. 8. 2011}}</ref> ali je izrazila sumnju u stav Crkve o raznim temama, uključujući [[Kontrola rađanja|kontracepciju]], abortus, razvod, predbračni seks i prava homoseksualaca.<ref>{{Cite web|url=http://archiviostorico.corriere.it/1996/settembre/12/Pausini_svelo_mio_mondo_co_0_9609129662.shtml|title=La Pausini: vi svelo il mio mondo|last=Pozzi|first=Gloria|date=12. 9. 1996|website=[[Corriere della Sera]]|language=it}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|http://www.laurapausini.com/}} * {{IMDb name|1306128|Laura Pausini}} * [http://www.allmusic.com/artist/laura-pausini-mn0000138235 Laura Pausini] na ''[[AllMusic]]u'' * [http://www.artistdirect.com/artist/laura-pausini/513702 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161101202206/http://www.artistdirect.com/artist/laura-pausini/513702 |date=1. 11. 2016 }} Laura Pausini] na ''ArtistDirectu'' * [http://www.discogs.com/artist/80894-Laura-Pausini Laura Pausini] na ''[[Discogs]]u'' * [http://musicbrainz.org/artist/472b9953-1f10-4aed-b1ec-d0c23ffb2cf1 Laura Pausini] na ''[[MusicBrainz]]u'' {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pausini, Laura}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Faenza]] [[Kategorija:Italijanske pjevačice]] [[Kategorija:Italijanski tekstopisci]] [[Kategorija:Članci koji koriste mikroformat hCard]] fpd4iuy3h1favxmbpfbn4nu8mo6gh12 10 506120 3846969 3710786 2026-05-16T18:04:33Z KWiki 9400 3846969 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Sudije u finalima UEFA Konferencijske lige |naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] u [[Spisak finala UEFA Konferencijske lige|finalima]] [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]] |podaciklasa = hlist |podaci1 = * {{ZD|RUM|veličina=18px}} [[István Kovács (nogometni sudija)|Kovács]] ([[Finale UEFA Konferencijske lige 2022.|2022]]) * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos del Cerro Grande|Del Cerro Grande]] ([[Finale UEFA Konferencijske lige 2023.|2023]]) * {{ZD|POR|veličina=18px}} [[Artur Soares Dias|Soares Dias]] ([[Finale UEFA Konferencijske lige 2024.|2024]]) * {{ZD|BIH|veličina=18px}} [[Irfan Peljto|Peljto]] ([[Finale UEFA Konferencijske lige 2025.|2025]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Maurizio Mariani|Mariani]] ([[Finale UEFA Konferencijske lige 2026.|2026]]) }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni UEFA Konferencijske lige|Sudije u finalima]] </noinclude> k1d0q338bzn8z7gx1jmw15eliuhwdf7 10 507396 3847029 3631386 2026-05-16T21:08:28Z KWiki 9400 3847029 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Nogometaš godine u Ligue 1 |naslov = [[Nogometaš godine u Ligue 1|Nogometaš godine]] u [[Ligue 1]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1994:&nbsp;[[David Ginola|Ginola]] * 1995:&nbsp;[[Vincent Guérin|Guérin]] * 1996:&nbsp;[[Zinédine Zidane|Zidane]] * 1997:&nbsp;[[Sonny Anderson|Anderson]] * 1998:&nbsp;[[Marco Simone|Simone]] * 1999:&nbsp;[[Ali Benarbia|Benarbia]] * 2000:&nbsp;[[Marcelo Gallardo|Gallardo]] * 2001:&nbsp;[[Eric Carrière|Carrière]] * 2002–2003:&nbsp;[[Pauleta]] * 2004:&nbsp;[[Didier Drogba|Drogba]] * 2005:&nbsp;[[Michael Essien|Essien]] * 2006:&nbsp;[[Juninho Pernambucano|Juninho]] * 2007:&nbsp;[[Florent Malouda|Malouda]] * 2008:&nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]] * 2009:&nbsp;[[Yoann Gourcuff|Gourcuff]] * 2010:&nbsp;[[Lisandro López (nogometaš, 1983)|Lisandro]] * 2011–2012:&nbsp;[[Eden Hazard|Hazard]] * 2013–2014:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2015:&nbsp;[[Alexandre Lacazette|Lacazette]] * 2016:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2017:&nbsp;[[Edinson Cavani|Cavani]] * 2018:&nbsp;[[Neymar]] * 2019:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] * 2020:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2021–2024:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] * 2025–2026:&nbsp;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Ligue 1|Nogometaš godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> s3bugk5s49p0wyd5of7qeosox6aj91g 10 514306 3847034 3678088 2026-05-16T21:12:00Z KWiki 9400 3847034 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Slovenski nogometaš godine |naslov = [[Slovenski nogometaš godine|<span style="color:#02583E;">Slovenski nogometaš godine</span>]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: white; color: #02583E; border:1px solid #005CE5; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 2008:&nbsp;[[Milivoje Novaković|Novaković]] * 2009:&nbsp;[[Samir Handanović|Handanović]] * 2010:&nbsp;[[Valter Birsa|Birsa]] * 2011–2012:&nbsp;[[Samir Handanović|Handanović]] * 2013–2014:&nbsp;[[Kevin Kampl|Kampl]] * 2015–2018:&nbsp;[[Jan Oblak|Oblak]] * 2019:&nbsp;[[Josip Iličić|Iličić]] * 2020–2021:&nbsp;[[Jan Oblak|Oblak]] * 2022:&nbsp;[[Benjamin Šeško|Šeško]] * 2023–2025:&nbsp;[[Jan Oblak|Oblak]] }} <noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Slovenski nogometaš godine]] </noinclude> df6o709d90xktpqo8jlykxvsr77o8ei 10 516632 3846991 3712005 2026-05-16T19:24:12Z KWiki 9400 3846991 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Portugal na Eurosongu |naslov = [[Portugal na Eurosongu]] |podaciklasa = hlist |iznad = Nacionalni izbor: {{lang|pt|[[Festival da Canção]]|i=unset}} |grupa1 = Učešća |podaci1 = * [[Portugal na Eurosongu 1964.|1964]] * [[Portugal na Eurosongu 1965.|1965]] * [[Portugal na Eurosongu 1966.|1966]] * [[Portugal na Eurosongu 1967.|1967]] * [[Portugal na Eurosongu 1968.|1968]] * [[Portugal na Eurosongu 1969.|1969]] * [[Portugal na Eurosongu 1971.|1971]] * [[Portugal na Eurosongu 1972.|1972]] * [[Portugal na Eurosongu 1973.|1973]] * [[Portugal na Eurosongu 1974.|1974]] * [[Portugal na Eurosongu 1975.|1975]] * [[Portugal na Eurosongu 1976.|1976]] * 1977 * 1978 * [[Portugal na Eurosongu 1979.|1979]] * 1980 * 1981 * [[Portugal na Eurosongu 1982.|1982]] * [[Portugal na Eurosongu 1983.|1983]] * [[Portugal na Eurosongu 1984.|1984]] * [[Portugal na Eurosongu 1985.|1985]] * [[Portugal na Eurosongu 1986.|1986]] * 1987 * 1988 * 1989 * 1990 * 1991 * [[Portugal na Eurosongu 1992.|1992]] * [[Portugal na Eurosongu 1993.|1993]] * 1994 * [[Portugal na Eurosongu 1995.|1995]] * [[Portugal na Eurosongu 1996.|1996]] * [[Portugal na Eurosongu 1997.|1997]] * [[Portugal na Eurosongu 1998.|1998]] * [[Portugal na Eurosongu 1999.|1999]] * [[Portugal na Eurosongu 2001.|2001]] * [[Portugal na Eurosongu 2003.|2003]] * [[Portugal na Eurosongu 2004.|2004]] * [[Portugal na Eurosongu 2005.|2005]] * [[Portugal na Eurosongu 2006.|2006]] * [[Portugal na Eurosongu 2007.|2007]] * [[Portugal na Eurosongu 2008.|2008]] * [[Portugal na Eurosongu 2009.|2009]] * [[Portugal na Eurosongu 2010.|2010]] * [[Portugal na Eurosongu 2011.|2011]] * [[Portugal na Eurosongu 2012.|2012]] * [[Portugal na Eurosongu 2014.|2014]] * [[Portugal na Eurosongu 2015.|2015]] * [[Portugal na Eurosongu 2017.|2017]] * [[Portugal na Eurosongu 2018.|2018]] * [[Portugal na Eurosongu 2019.|2019]] * <s>[[Portugal na Eurosongu 2020.|2020]]</s> * [[Portugal na Eurosongu 2021.|2021]] * [[Portugal na Eurosongu 2022.|2022]] * [[Portugal na Eurosongu 2023.|2023]] * [[Portugal na Eurosongu 2024.|2024]] * [[Portugal na Eurosongu 2025.|2025]] * [[Portugal na Eurosongu 2026.|2026.]] |grupa2 = Izvođači |podaci2 = * [[2B (grupa)|2B]] * [[Alma Lusa]] * [[Os Amigos]] * [[Anabela Braz Pires|Anabela]] * [[Leonor Andrade]] * [[Filipa Azevedo]] * Rui Bandeira * [[Bandidos do Cante]] * [[The Black Mamba (grupa)|The Black Mamba]] * [[Manuela Bravo]] * [[António Calvário]] * [[Carlos do Carmo]] * [[Paulo de Carvalho]] * [[José Cid]] * [[Tó Cruz]] * [[Da Vinci (grupa)|Da Vinci]] * [[Dina (pjevačica)|Dina]] * [[Doce]] * [[Dora (pjevačica)|Dora]] * <s>[[Elisa Silva|Elisa]]</s> * [[Vânia Fernandes]] * [[Adelaide Ferreira]] * [[Flor-de-Lis]] * [[Armando Gama]] * [[Gemini (portugalska grupa)|Gemini]] * [[Rita Guerra]] * [[Maria Guinot]] * [[Homens da Luta]] * [[Madalena Iglésias]] * [[Iolanda (pjevačica)|Iolanda]] * Célia Lawson * [[Maro (portugalski pjevač)|Maro]] * [[Carlos Mendes (pjevač)|Carlos Mendes]] * [[Duarte Mendes]] * [[Mimicat]] * [[Lúcia Moniz]] * MTM * [[Napa (grupa)|Napa]] * [[Eduardo Nascimento]] * [[Nevada (portugalska grupa)|Nevada]] * [[Nonstop (grupa)|Nonstop]] * [[Nucha (pjevačica)|Nucha]] * [[Simone de Oliveira]] * [[Conan Osíris]] * [[Carlos Paião]] * [[Cláudia Pascoal]] * [[Dulce Pontes]] * [[Sabrina (portugalska pjevačica)|Sabrina]] * [[Salvador Sobral]] * [[Filipa Sousa]] * [[Suzy (pjevačica)|Suzy]] * [[Sara Tavares]] * [[Tonicha]] * [[Fernando Tordo]] * [[Sofia Vitória]] |grupa3 = Pjesme |podaci3 = * "{{lang|pt|[[Ai coração]]|i=unset}}" * "{{lang|pt|Amar|i=unset}}" * "{{lang|pt|[[Amar pelos dois]]|i=unset}}" * "{{lang|pt|Amor d'água fresca|i=unset}}" * "{{lang|pt|Antes do adeus|i=unset}}" * "{{lang|pt|Baunilha e chocolate|i=unset}}" * "{{lang|pt|Bem bom|i=unset}}" * "{{lang|pt|Chamar a música|i=unset}}" * "{{lang|pt|A cidade (até ser dia)|i=unset}}" * "{{lang|pt|Coisas de nada|i=unset}}" * "{{lang|pt|Como tudo começou|i=unset}}" * "{{lang|pt|Conquistador|i=unset}}" * "Dai li dou" * "{{lang|pt|Dança comigo|i=unset}}" * "{{lang|pt|Deixa-me sonhar|i=unset}}" * "{{lang|pt|[[Desfolhada portuguesa]]|i=unset}}" * "[[Deslocado]]" * "{{lang|pt|[[E depois do adeus]]|i=unset}}" * "{{lang|pt|Ele e ela|i=unset}}" * "{{lang|pt|Esta balada que te dou|i=unset}}" * "{{lang|pt|A festa da vida|i=unset}}" * "{{lang|pt|Uma flor de verde pinho|i=unset}}" * "{{lang|pt|Foi magia|i=unset}}" * "{{lang|pt|Um grande, grande amor|i=unset}}" * "{{lang|pt|[[Grito (pjesma)|Grito]]|i=unset}}" * "{{lang|pt|Há dias assim|i=unset}}" * "{{lang|pt|Há sempre alguém|i=unset}}" * "{{lang|pt|[[Há um mar que nos separa]]|i=unset}}" * "{{lang|pt|[[O jardim]]|i=unset}}" * "[[Love Is on My Side]]" * "[[Lusitana paixão]]" * "{{lang|pt|[[A luta é alegria]]|i=unset}}" * "{{lang|pt|Madrugada|i=unset}}" * <s>"{{lang|pt|[[Medo de sentir]]|i=unset}}"</s> * "{{lang|pt|Menina do alto da serra|i=unset}}" * "{{lang|pt|O meu coração não tem cor|i=unset}}" * "{{lang|pt|Não sejas mau para mim|i=unset}}" * "{{lang|pt|Neste barco à vela|i=unset}}" * "{{lang|pt|Oração|i=unset}}" * "{{lang|pt|Penso em ti, eu sei|i=unset}}" * "Playback" * "{{lang|pt|Portugal no coração|i=unset}}" * "{{lang|pt|Quero ser tua|i=unset}}" * "{{lang|pt|[[Rosa (Bandidos do Cante)|Rosa]]|i=unset}}" * "{{lang|pt|[[Saudade, saudade]]|i=unset}}" * "{{lang|pt|Se eu te pudesse abraçar|i=unset}}" * "{{lang|pt|Senhora do mar (negras águas)|i=unset}}" * "{{lang|pt|Silêncio e tanta gente|i=unset}}" * "{{lang|pt|Só sei ser feliz assim|i=unset}}" * "{{lang|pt|Sobe, sobe, balão sobe|i=unset}}" * "{{lang|pt|Sol de inverno|i=unset}}" * "{{lang|pt|[[Telemóveis]]|i=unset}}" * "{{lang|pt|Todas as ruas do amor|i=unset}}" * "{{lang|pt|Tourada|i=unset}}" * "{{lang|pt|O vento mudou|i=unset}}" * "{{lang|pt|Verão|i=unset}}" * "{{lang|pt|Vida minha|i=unset}}" * "{{lang|pt|Voltarei|i=unset}}" }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Eurosong po državama|Portugal]] </noinclude> 5rfm94i2zlwlvv83wvl3yj9g1p9y0lj 0 516840 3846997 3688008 2026-05-16T19:31:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ljerka Ostojić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|6|11}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Doktorica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Ljerka Ostojić''' (11. juni 1956), je hrvatska doktorica i akademkinja, redovna profesorica Medicinskog fakulteta [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]] i njegova rektorica (2014 – 2017). Članica je [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/ljerka-ostojic/|title=Ljerka Ostojić – ANUBIH|website=www.anubih.ba|access-date=11. 2. 2025}}</ref> == Biografija == Rođena je 11. juna 1956. u [[Mostar]]u, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala 1980. na [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinskom fakultetu u Sarajevu]]. Specijalistički ispit iz fizikalne medicine i rehabilitacije polaže 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Postaje magistar biomedicine i zdravstva na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je 1989. tezom ''Ultrastrukturne karakteristike endotela ductus thoracicusa pod djelovanjem histamina'' na Medicinskom fakultetu [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjalučkog]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|univerziteta]]. Na lnstitutu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu radila je od 1980. do 1981, kao asistentica; dok je između 1981. i 1989. radila kao asistentica u Zavodu za anatomiju [[Medicinski fakultet u Banjoj Luci|Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci]]. Naredne dvije godine provela je kao docentica u Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci, a period od 1997. do 2004. bila je vanredna profesorica na Medicinskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]]. Od 2004. godine redovna je profesorica na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Mostaru. Voditeljica je doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Mostaru je od 2009; od iste godine radi i kao voditeljica kolegija na postdiplomskom studiju na Kineziološkom fakultetu [[Univerzitet u Splitu|Univerziteta u Splitu]], a od 2012. redovna je profesorica na Kineziološkom fakultetu Univerziteta u Splitu. Od 2014. rektorica je Univerziteta u Mostaru<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.ba/prva-zena-na-celu-sveucilista-u-mostaru-prof-dr-ljerka-ostojic-628886|title=Prva žena na čelu Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Ljerka Ostojić|website=www.vecernji.ba|access-date=11. 2. 2025}}</ref> do 2017. kada ju je zamijenio Zoran Tomić.<ref>{{Cite web|url=https://www2015.sum.ba/hr/novosti/prof-dr-zoran-tomic-novi-je-rektor-sveucilista-u-mostaru.html|title=Prof. dr. Zoran Tomić novi je rektor Sveučilišta u Mostaru|date=29. 9. 2017|website=Sveučilište u Mostaru|access-date=11. 2. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> Autorica više od trideset naučnih, stručnih i preglednih radova te koautorica knjiga. Bila je članicom uredništva časopisa ''Croatian Medical Journal''. Predsjednica je ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Mostaru<ref>{{Cite news|title=Ljerka Ostojić ostaje na čelu Matice hrvatske Mostar|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/ljerka-ostojic-ostaje-na-celu-matice-hrvatske-mostar|newspaper=Dnevnik.ba|date=20. 2. 2019|access-date=11. 2. 2025|archive-date=15. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415221822/https://www.dnevnik.ba/vijesti/ljerka-ostojic-ostaje-na-celu-matice-hrvatske-mostar|url-status=dead}}</ref> i predsjednica Glavnog odbora Matice.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.ba/kultura/ljerka-ostojic-izabrana-u-glavni-odbor-matice-hrvatske-1253031|title=Ljerka Ostojić izabrana u Glavni odbor Matice hrvatske|website=www.vecernji.ba|access-date=11. 2. 2025}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak akademika ANUBiH]] == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ostojić, Ljerka}} [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Rektori Univerziteta u Mostaru]] ai53k9y12etvjbadrztn81zah9rtad3 0 516868 3847152 3838307 2026-05-17T10:01:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847152 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Mia Oremović | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Požega (Hrvatska)|Požega]] | mjesto_smrti = [[Križevci]] | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1918|7|31}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2010|7|24|1918|7|31}} | godine_aktivnosti = | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = | partner = | značajna_djela = Teta Mina iz filma [[Tko pjeva zlo ne misli]] | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Mia Oremović''' (31. juli 1918 – 24. juli 2010)<ref>{{Cite web|url=http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=12247|title=Gloria - TIHI ODLAZAK / Umrla je slavna glumica Mia Oremović|last=redakcija|first=Gloria online|website=gloria.com.hr|access-date=2. 2. 2026|archive-date=1. 9. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100901013958/http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=12247|url-status=dead}}</ref> bila je [[hrvatska]] pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Završila je Školu primijenjene umjetnosti i Školu dramskih umjetnosti (kod [[Branko Gavella|Branka Gavelle]]) u [[Zagreb]]u. Svoju pozorišnu karijeru počinje 1942. Od 1945, stalna je članica [[Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu|zagrebačkog HNK]], a od 1953. Dramskog pozorišta (danas [[Gavella]]). Godine 1967. prelazi u slobodne umjetnike. Kao vrhunska karakterna glumica ostvarila mnogo zapaženih uloga širokog raspona. Debitira glavnom ulogom udovice u filmu [[H-8]] (1958) [[Nikola Tanhofer|Nikole Tanhofera]] za koju je nagrađena glavnom glumačkom nagradom na festivalu u Puli. U filmovima ''[[Imam 2 mame i 2 tate]]'' ([[Krešo Golik]], 1968), kao neurotična malograđanka, i [[Tko pjeva zlo ne misli]] ([[Krešo Golik]], 1970), kao usidjelica srednjih godina, iskazuje se kao izvanredna komičarka, iako taj njezin talent nije kasnije na filmu i na TV bio dovoljno iskorišten. Osim na filmu puno radi na televiziji i na radiju. Za svoj rad u kazalištu, na filmu i na radiju, primila je više značajnih priznanja i nagrada, između kojih [[Nagrada "Vladimir Nazor"|nagradu Vladimir Nazor]] za životno djelo na području filma te (1996) [[Nagrada "Fabijan Šovagović"|nagradu za životno djelo "Fabijan Šovagović"]] Udruženja hrvatskih filmskih redatelja (2002). Njen rodni grad [[Požega (Hrvatska)|Požega]] odao joj je priznanje te je 2009. proglašena počasnom građankom grada.<ref>{{Cite web|url=http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=105505|title=Glas Slavonije|website=www.glas-slavonije.hr|access-date=2. 2. 2026|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114001/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=105505|url-status=dead}}</ref> Preminula je u [[Križevci]]ma 2010. Sahranjena je 30. jula 2010. na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.gradskagroblja.hr/trazilica-pokojnika/15|title=Gradska groblja Zagreb - Tražilica pokojnika|website=www.gradskagroblja.hr|access-date=2. 2. 2026}}</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="2" |2006. | ''[[Obični ljudi]]'' |čistačica |- | ''[[Ljubav u zaleđu]]'' |komšinica Janica |- | rowspan="3" |2005. | ''[[Bitange i princeze]]'' |bakica |- | ''[[Luda kuća]]'' |Ljubica |- | ''[[Kad zvoni?]]'' |starica |- | rowspan="2" |1991. | ''[[Dirigenti i mužikaši]]'' | |- | ''[[Đuka Begović]]'' |žena iz bordela |- | rowspan="2" |1988. | ''[[Večernja zvona]]'' | |- | ''[[Inspektor Vinko]]'' |računovotkinja |- |1982–1983. | ''[[Smogovci]]'' |Dadina učiteljica |- |1980. | ''[[Velo misto]]'' | |- | rowspan="3" |1974. | ''[[Pozorište u kući 2]]'' |Zvonkina tasta |- | ''[[Čovik i po]]'' |ministrova žena |- | ''[[Kapelski kresovi]]'' | |- |1973. | ''[[Ča smo na ovon svitu]]'' |Franka |- | rowspan="2" |1970. | ''[[Naše malo misto]]'' |Roža #1 |- | ''[[Fiškal]]'' |Elvira |- | rowspan="2" |1969. | ''[[Pod novim krovovima]]'' | |- | ''[[Dnevnik Očenašeka]]'' |konobarica |} === Filmske uloge === {| class="wikitable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- |2006. |''[[Ajde, dan... prođi...]]'' |Martinina gošća |- |2005. |''[[Snivaj, zlato moje]]'' |žena u frizerskom salonu |- |2003. |''[[Tu]]'' |penzionerka |- |2002. |''[[Sjećanje na Georgiju]]'' |prodavačica cvijeća |- |2001. |[[Kraljica noći (film)|''Kraljica noći'']] | |- |2000. |''[[Život sa žoharima]]'' |Elina mama |- |1999. |''[[Četverored]]'' |Gošća |- |1997. |''[[Treća žena]]'' | |- |1996. |''[[Ne zaboravi me]]'' | |- |1995. |''[[Mrtva točka]]'' | |- |1994. |''[[Svaki put kad se rastajemo]]'' |prostitutka |- | rowspan="2" |1991. |''[[Sjećanja na ponoć]]'' |Madame Piris |- |[[Đuka Begović (film)|''Đuka Begović'']] |žena iz bordela |- |1990. |''[[Doktorova noć]]'' |sluškinja |- |1989. |''[[Leo i Brigita]]'' |žena u telefonskoj govornici |- |1986. |''[[Večernja zvona]]'' |Meirina tetka #1 |- |1985. |''[[Anticasanova]]'' | |- |1984. |''[[Tajna starog tavana]]'' |teta Lucija |- |1982. |''[[Nemir]]'' | |- | rowspan="2" |1981. |''[[Visoki napon]]'' |blagajnica |- |''[[Poglavlje iz života Augusta Šenoe]]'' | |- |1979. |''[[Usporeno kretanje]]'' | |- |1978. |[[Ljubica (film)|''Ljubica'']] |Zlatkova majka |- |1977. |''[[Akcija stadion]]'' |gošća na ručku |- |1976. |[[Izjava (film)|''Izjava'']] |kućna gazdarica |- |1974. |''[[Polenov prah]]'' | |- |1973. |''[[Živjeti od ljubavi]]'' |doktorova žena Julija |- |1972. |''[[Luda kuća]]'' |Renata |- | rowspan="2" |1970. |''[[Tko pjeva zlo ne misli]]'' |teta Mina |- |''[[Overnjonski senatori]]'' | |- |1969. |[[Nedjelja (film)|''Nedjelja'']] |Tinova majka |- | rowspan="2" |1968. |''[[Imam dvije mame i dva tate]]'' |Prva mama |- |[[Ljubav (film)|''Ljubav'']] | |- | rowspan="2" |1967. |''[[Ladanjska sekta]]'' | |- |''[[Škorpion u znaku vage]]'' | |- |1966. |''[[Sedam sati i petnaest minuta]]'' |majka |- |1965. |[[Paradoks (film)|''Paradoks'']] | |- | rowspan="2" |1964. |''[[Čuvaj se senjske ruke]]'' | |- |''[[Slijepi kolosijek]]'' | |- | rowspan="2" |1961. |''[[Le goût de la violence]]'' | |- |''[[Sreća dolazi u 9]]'' |gđa. Puhek Simović |- |1960. |''[[Na taraci]]'' |baronica Lidija |- |1958. |''[[H-8]]'' |Švicarčeva žena |- | rowspan="3" |1957. |''[[Vratiću se]]'' | |- |''[[Nije bilo uzalud]]'' |Vidasova žena |- |''[[Ljubav Jarovaja]]'' | |- |1952. |''[[U oluji]]'' |Rose |} == Reference == {{Refspisak}} {{Zlatna arena - najbolja glumica}} {{Zlatna arena - sporedna glumica}} {{Nagrada "Vladimir Nazor" za film}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Oremović, Mia}} [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 2010.]] [[Kategorija:Biografije, Požega (Hrvatska)]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za film]] 4p8hxwcy3wdtgrpm830js0rccq5d3nm 10 517173 3847001 3686159 2026-05-16T19:34:07Z KWiki 9400 3847001 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Srbija na Eurosongu | naslov = [[Datoteka:EuroServia.svg|20px]] [[Srbija na Eurosongu|Srbija]] na [[Eurosong]]u | podaciklasa = hlist |grupa1 = Učešća |podaci1 = * [[Srbija na Eurosongu 2007.|2007]] * [[Srbija na Eurosongu 2008.|2008]] * [[Srbija na Eurosongu 2009.|2009]] * [[Srbija na Eurosongu 2010.|2010]] * [[Srbija na Eurosongu 2011.|2011]] * [[Srbija na Eurosongu 2012.|2012]] * [[Srbija na Eurosongu 2013.|2013]] * [[Srbija na Eurosongu 2015.|2015]] * [[Srbija na Eurosongu 2016.|2016]] * [[Srbija na Eurosongu 2017.|2017]] * [[Srbija na Eurosongu 2018.|2018]] * [[Srbija na Eurosongu 2019.|2019]] * <s>[[Eurosong 2020.|2020]]<!--{{dagger|alt=dagger}}--></s> * [[Srbija na Eurosongu 2021.|2021]] * [[Srbija na Eurosongu 2022.|2022]] * [[Srbija na Eurosongu 2023.|2023]] * [[Srbija na Eurosongu 2024.|2024]] * [[Srbija na Eurosongu 2025.|2025]] * [[Srbija na Eurosongu 2026.|2026.]] |grupa2 = Izvođači |podaci2 = * [[Luke Black]] * [[Balkanika]] * [[Tijana Bogićević]] * [[Nevena Božović]] * [[Bora Dugić]] * [[Hurricane (grupa)|Hurricane]] * [[Sanja Ilić]] * [[Željko Joksimović]] * [[Marko Kon]] * [[Konstrakta]] * [[Lavina (grupa)|Lavina]] * [[Milan Nikolić (muzičar)|Milaan]] * [[Moje 3]] * [[Nina Radojičić|Nina]] * [[Princ od Vranje]] * [[Bojana Stamenov]] * [[Milan Stanković]] * ''[[Marija Šerifović]]'' * [[Teya Dora]] * [[Jelena Tomašević]] * [[Sanja Vučić|Sanja Vučić ZAA]] |grupa3 = Pjesme |podaci3 = * "[[Beauty Never Lies]]" * "[[Cipela (pjesma)|Cipela]]" * "[[Čaroban (pjesma)|Čaroban]]" * "[[Goodbye (Shelter)]]" * "<s>[[Hasta la Vista (Hurricane)|Hasta la Vista]]</s>" * "[[In corpore sano]]" * "[[In Too Deep]]" * "[[Kraj mene]]" * "[[Kruna (pjesma)|Kruna]]" * "[[Loco Loco]]" * "[[Ljubav je svuda]]" * "[[Mila (pjesma)|Mila]]" * "''[[Molitva (pjesma)|Molitva]]''" * "[[Nova deca]]" * "[[Nije ljubav stvar]]" * "[[Oro (pjesma)|Oro]]" * "[[Ovo je Balkan]]" * "[[Ramonda (pjesma)|Ramonda]]" * "[[Samo mi se spava]]" |iznad = {{ubl|Precrtani unosi znače da država nije učestvovala te godine. ⋅ ''Italik'' označava pobjednike i pobjedničke pjesme.}} }}<noinclude> {{sklopiva opcija}} [[Kategorija:Šabloni za Eurosong po državama|Srbija]] </noinclude> 9j064rrmmcnu82u0bale8wdjq23coqz 10 517186 3846995 3686239 2026-05-16T19:29:35Z KWiki 9400 3846995 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Crna Gora na Eurosongu |naslov = [[Datoteka:EuroMontenegro.svg|20px]] [[Crna Gora na Eurosongu|Crna Gora]] na [[Eurosong]]u |podaciklasa = hlist |grupa1 = Učešća |podaci1 = * [[Crna Gora na Eurosongu 2007.|2007]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2008.|2008]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2009.|2009]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2012.|2012]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2013.|2013]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2014.|2014]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2015.|2015]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2016.|2016]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2017.|2017]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2018.|2018]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2019.|2019]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2022.|2022]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2025.|2025]] * [[Crna Gora na Eurosongu 2026.|2026.]] |grupa2 = Izvođači |podaci2 = * [[Rambo Amadeus]] * [[Sergej Ćetković]] * [[D mol (grupa)|D mol]] * [[Andrea Demirović]] * [[Stevan Faddy]] * [[Stefan Filipović]] * [[Highway (crnogorska grupa)|Highway]] * [[Slavko Kalezić]] * [[Knez (pjevač)|Knez]] * [[Vanja Radovanović]] * [[Vladana Vučinić|Vladana]] * [[Who See]] * [[Tamara Živković]] * [[Nina Žižić]] |grupa3 = Pjesme |podaci3 = * "[[Adio (Knez)|Adio]]" * "[['Ajde, kroči]]" * "[[Breathe (Vladana)|Breathe]]" * "[[Dobrodošli]]" * "[[Euro Neuro]]" * "[[Heaven (D mol)|Heaven]]" * "[[Igranka (pjesma)|Igranka]]" * "[[Inje (pjesma)|Inje]]" * "[[Just Get Out of My Life]]" * "[[Moj svijet]]" * "[[Nova zora]]" * "[[The Real Thing (Highway)|The Real Thing]]" * "[[Space (Slavko Kalezić)|Space]]" * "[[Zauvijek volim te]]" }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Eurosong po državama|Crna Gora]] </noinclude> spu43a3tba05hdsnzqxpw0chg5ytz4y 10 517470 3847002 3712006 2026-05-16T19:36:21Z KWiki 9400 3847002 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Švedska na Eurosongu | naslov = [[Datoteka:EuroSuecia.svg|20px]] [[Švedska na Eurosongu|Švedska]] na [[Eurosong]]u | podaciklasa = hlist |iznad = Nacionalni izbor: [[Melodifestivalen]] |grupa1 = Učešća |podaci1 = * [[Švedska na Eurosongu 1958.|1958]] * [[Švedska na Eurosongu 1959.|1959]] * [[Švedska na Eurosongu 1960.|1960]] * [[Švedska na Eurosongu 1961.|1961]] * [[Švedska na Eurosongu 1962.|1962]] * [[Švedska na Eurosongu 1963.|1963]] * [[Švedska na Eurosongu 1965.|1965]] * [[Švedska na Eurosongu 1966.|1966]] * [[Švedska na Eurosongu 1967.|1967]] * [[Švedska na Eurosongu 1968.|1968]] * [[Švedska na Eurosongu 1969.|1969]] * [[Švedska na Eurosongu 1971.|1971]] * [[Švedska na Eurosongu 1972.|1972]] * [[Švedska na Eurosongu 1973.|1973]] * [[Švedska na Eurosongu 1974.|1974]] * [[Švedska na Eurosongu 1975.|1975]] * [[Švedska na Eurosongu 1977.|1977]] * [[Švedska na Eurosongu 1978.|1978]] * [[Švedska na Eurosongu 1979.|1979]] * [[Švedska na Eurosongu 1980.|1980]] * [[Švedska na Eurosongu 1981.|1981]] * [[Švedska na Eurosongu 1982.|1982]] * [[Švedska na Eurosongu 1983.|1983]] * [[Švedska na Eurosongu 1984.|1984]] * [[Švedska na Eurosongu 1985.|1985]] * [[Švedska na Eurosongu 1986.|1986]] * [[Švedska na Eurosongu 1987.|1987]] * [[Švedska na Eurosongu 1988.|1988]] * [[Švedska na Eurosongu 1989.|1989]] * [[Švedska na Eurosongu 1990.|1990]] * [[Švedska na Eurosongu 1991.|1991]] * [[Švedska na Eurosongu 1992.|1992]] * [[Švedska na Eurosongu 1993.|1993]] * [[Švedska na Eurosongu 1994.|1994]] * [[Švedska na Eurosongu 1995.|1995]] * [[Švedska na Eurosongu 1996.|1996]] * [[Švedska na Eurosongu 1997.|1997]] * [[Švedska na Eurosongu 1998.|1998]] * [[Švedska na Eurosongu 1999.|1999]] * [[Švedska na Eurosongu 2000.|2000]] * [[Švedska na Eurosongu 2001.|2001]] * [[Švedska na Eurosongu 2002.|2002]] * [[Švedska na Eurosongu 2003.|2003]] * [[Švedska na Eurosongu 2004.|2004]] * [[Švedska na Eurosongu 2005.|2005]] * [[Švedska na Eurosongu 2006.|2006]] * [[Švedska na Eurosongu 2007.|2007]] * [[Švedska na Eurosongu 2008.|2008]] * [[Švedska na Eurosongu 2009.|2009]] * [[Švedska na Eurosongu 2010.|2010]] * [[Švedska na Eurosongu 2011.|2011]] * [[Švedska na Eurosongu 2012.|2012]] * [[Švedska na Eurosongu 2013.|2013]] * [[Švedska na Eurosongu 2014.|2014]] * [[Švedska na Eurosongu 2015.|2015]] * [[Švedska na Eurosongu 2016.|2016]] * [[Švedska na Eurosongu 2017.|2017]] * [[Švedska na Eurosongu 2018.|2018]] * [[Švedska na Eurosongu 2019.|2019]] * <s>[[Švedska na Eurosongu 2020.|2020]]</s> * [[Švedska na Eurosongu 2021.|2021]] * [[Švedska na Eurosongu 2022.|2022]] * [[Švedska na Eurosongu 2023.|2023]] * [[Švedska na Eurosongu 2024.|2024]] * [[Švedska na Eurosongu 2025.|2025]] * [[Švedska na Eurosongu 2026.|2026.]] |grupa2 = Izvođači |podaci2 = * [[ABBA]] * [[Afro-dite]] * [[The Ark (švedska grupa)|The Ark]] * [[Arvingarna]] * [[Alice Babs]] * [[Robin Bengtsson]] * [[Anna Bergendahl]] * [[Inger Berggren]] * [[Lasse Berghagen|Lars Berghagen]] * [[Marie Bergman]] * [[Christer Björkman]] * [[Brita Borg]] * [[Carola Häggkvist|Carola]] * [[Chips (grupa)|Chips]] * [[Kikki Danielsson]] * The Dolls * [[Edin-Ådahl]] * [[Lotta Engberg]] * [[Malena Ernman]] * [[Fame (duo)|Fame]] * [[Family Four]] * [[Felicia Eriksson|Felicia]] * [[Forbes (grupa)|Forbes]] * [[Frans Jeppsson Wall|Frans]] * [[Friends (švedska grupa)|Friends]] * [[Ted Gärdestad]] * [[Claes-Göran Hederström]] * [[Herreys]] * [[Lasse Holm]] * [[Benjamin Ingrosso]] * [[Cornelia Jakobs]] * [[Jan Johansen (pjevač)|Jan Johansen]] * [[Jill Johnson]] * [[KAJ (komičarska grupa)|KAJ]] * [[Tommy Körberg]] * [[Tomas Ledin]] * [[Lill-Babs]] * [[Lill Lindfors]] * [[Loreen]] * [[John Lundvik]] * [[Siw Malmkvist]] * <s>[[The Mamas]]</s> * [[Marcus & Martinus]] * [[Sanna Nielsen]] * [[Tommy Nilsson]] * [[Malta (grupa)|The Nova]] * [[One More Time (grupa)|One More Time]] * [[Charlotte Perrelli]] * [[Lena Philipsson]] * [[Roger Pontare]] * [[Eric Saade]] * [[Björn Skifs]] * [[Martin Stenmarck]] * [[Robin Stjernberg]] * [[Svante Thuresson]] * [[Monica Törnell]] * [[Tusse]] * [[Östen Warnerbring]] * [[Ingvar Wixell]] * [[Måns Zelmerlöw]] * [[Monica Zetterlund]] |grupa3 = Pjesme |podaci3 = * "Absent Friend" * "{{lang|sv|Alla andra får varann|i=unset}}" * "{{lang|sv|April, april|i=unset}}" * "Augustin" * "[[Bara bada bastu]]" * "{{lang|sv|Bara hon älskar mig|i=unset}}" * "Beatles" * "Boogaloo" * "{{lang|sv|[[Bra vibrationer (pjesma)|Bra vibrationer]]|i=unset}}" * "{{lang|sv|[[Dag efter dag]]|i=unset}}" * "[[Dance You Off]]" * "{{lang|sv|Det blir alltid värre framåt natten|i=unset}}" * "{{lang|sv|Det börjar verka kärlek, banne mig|i=unset}}" * "[[Diggi-Loo Diggi-Ley]]" * "{{lang|sv|E' de' det här du kallar kärlek?|i=unset}}" * "[[Eloise (Arvingarna)|Eloise]]" * "{{lang|sv|En dag|i=unset}}" * "{{lang|sv|En gång i Stockholm|i=unset}}" * "[[Euphoria (Loreen)|Euphoria]]" * "{{lang|sv|[[Fångad av en stormvind]]|i=unset}}" * "{{lang|sv|[[Fångad i en dröm]]|i=unset}}" * "{{lang|sv|[[Främling (pjesma)|Främling]]|i=unset}}" * "[[Give Me Your Love (Fame)|Give Me Your Love]]" * "{{lang|sv|Härliga sommardag|i=unset}}" * "[[Hero (Charlotte Perrelli)|Hero]]" * "[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]" * "[[Hold Me Closer (Cornelia Jakobs)|Hold Me Closer]]" * "[[I Can't Go On]]" * "{{lang|sv|I morgon är en annan dag|i=unset}}" * "[[If I Were Sorry]]" * "[[Invincible (Carola Häggkvist)|Invincible]]" * "[[It Hurts (Lena Philipsson)|It Hurts]]" * "Jennie, Jennie" * "{{lang|sv|Judy, min vän|i=unset}}" * "{{lang|sv|[[Just nu!]]|i=unset}}" * "{{lang|sv|[[Kärleken är]]|i=unset}}" * "[[Las Vegas (Martin Stenmarck)|Las Vegas]]" * "{{lang|sv|[[Lilla stjärna]]|i=unset}}" * "[[Listen to Your Heartbeat]]" * <s>"[[Move (The Mamas)|Move]]"</s> * ''"[[My System (pjesma)|My System]]"'' * "[[Never Let It Go]]" * "{{lang|sv|Nygammal vals|i=unset}}" * "[[Popular (Eric Saade)|Popular]]" * "{{lang|sv|[[Satellit]]|i=unset}}" * "{{lang|sv|[[Se på mig|Se på mej]]|i=unset}}" * "{{lang|sv|Sol och vår|i=unset}}" * "{{lang|sv|Som en dröm|i=unset}}" * "{{lang|sv|Som en vind|i=unset}}" * "{{lang|sv|Stad i ljus|i=unset}}" * "{{lang|sv|Stjärnorna|i=unset}}" * "[[Take Me to Your Heaven (pjesma)|Take Me to Your Heaven]]" * "[[Tattoo (Loreen)|Tattoo]]" * "[[This Is My Life (Anna Bergendahl)|This Is My Life]]" * "[[Too Late for Love (John Lundvik)|Too Late for Love]]" * "[[Undo (Sanna Nielsen)|Undo]]" * "[[Unforgettable (Marcus & Martinus)|Unforgettable]]" * "{{lang|sv|[[Den vilda]]|i=unset}}" * "{{lang|sv|Vita vidder|i=unset}}" * "[[Voices (Tusse)|Voices]]" * "{{lang|fr|[[La Voix (pjesma)|La Voix]]|i=unset}}" * "[[Waterloo (pjesma)|Waterloo]]" * "[[When Spirits Are Calling My Name]]" * "[[The Worrying Kind]]" * "[[You (Robin Stjernberg)|You]]" * "You're Summer" |ispodstil = font-size:88%; |ispod = {{ubl|Precrtani unosi znače da država nije učestvovala te godine. ⋅ ''Italik'' označava pobjednike i pobjedničke pjesme.}} }}<noinclude> {{sklopiva opcija}} [[Kategorija:Šabloni za Eurosong po državama|Švedska]] </noinclude> ahpm1m025traug0mlbe1x4xajmbo0t3 0 521007 3847149 3826934 2026-05-17T09:54:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847149 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" ! colspan="2" class="fn n org" style="text-align:center; font-size:120%;" |Islamska zajednica u Hrvatskoj |- ![[Reisul-ulema|Reis-ul-ulema]] |[[Husein Kavazović]] |- ![[Muftija]] Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj |[[Aziz Hasanović]] |- !Osnovana |1916. |- !Sjedište |[[Zagreb]] |- !Država |[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25x25piksel]] [[Hrvatska]] |- !Glasilo |''[[Minber]] - bilten Islamske zajednice u Hrvatskoj'' |- !Stranica |[https://www.islamska-zajednica.hr/ islamska-zajednica.hr/] |} '''Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj''' je vjerska organizacija muslimana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], predstavlja najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice. Islamska zajednica u Hrvatskoj se sastoji od Sabora Islamske zajednice, muftije, i mešihata. Mešihat sačinjavaju predsjednik Mešihata i deset članova. Muftiju bira Sabor Islamske zajednice, a potvrđuje [[Reisul-ulema|reis-ul-ulema]]. Islamska zajednica u Hrvatskoj je Mešihat [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], zbog čega je reis-ul-ulema (aktuelni [[Husein Kavazović]]) vrhovni poglavar muslimana i u Hrvatskoj. Sjedište Islamske zajednice u Hrvatskoj nalazi se u [[Zagreb|Zagrebu]]. == Historija == [[Datoteka:Muftijstva i mešihati Islamske zajednice u BiH.png|mini|Položaj Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj u okviru [[:hr:Islamska_zajednica_u_Bosni_i_Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]]] Prikaz života i rada Islamske zajednice i muslimana u Hrvatskoj obuhvaća davna vremena, od 10. do 14. stoljeća, kada su prvi [[Musliman|muslimani]], zvani Ismaelićani i Kalizije, došli na prostore Ugarskog kraljevstva na poziv tadašnjih kraljeva i zadržali se na njemu sve do pred sam prodor [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Novija historija muslimana i Islamske zajednice u Hrvatskoj, započinje 1878. okupacijom, zatim 1908. godine aneksijom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te 27. aprila 1916, izglasavanjem zakona u Hrvatskom državnom saboru o priznanju [[Islam|islama]] kao ravnopravne religije drugim religijama u ovom području.<ref>{{Cite web|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=islam+-+povijest&selectedId=5009716|title=Islam i muslimani u Hrvatskoj|date=|website=katalog.kgz.hr|publisher=katalog.kgz.hr|access-date=|archive-date=19. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210219150340/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=islam+-+povijest&selectedId=5009716&AspxAutoDetectCookieSupport=1|url-status=dead}}</ref> Izvjestitelj po ovoj tački dnevnog reda bio [[Gjuro Šurmin]], koji je vrlo iscrpno elaborirao potrebu donošenja ovakvog zakona. On se pozvao na primjer [[Austrija|Austrije]] koja je priznala status islamu još 1912, kao i [[Austro-Ugarska|Ugarska]] koja je netom prije 30. marta ovakav zakon primila u svom Saboru. Navodeći da je Hrvatska još 1873. specijalnim zakonima riješila pitanje [[Jevreji|židovske]], evangeličke i drugih kršćanskih zajednica smatra neophodnim riješiti i pitanje islama. On navodi podatak da je muslimana bilo 204 na popisu iz 1910. Donosi vrlo precizne podatke o strukturi muslimana u to doba, njihovom obrazovanju, poduzetništvu, angažmanu u vojsci i druge zanimljivosti poput broja muškaraca, žena, djece, dobi, oženjenih, rastavljenih i slično. Priznavanjem islama u Hrvatskoj, osnovana je prvobitno [[medresa]], a potom [[Islamska gimnazija "Dr. Ahmed Smajlović"|Islamska gimnazija]], osnovan je Vakuf Islamske zajednice, humanitarna organizacija Zirat Islamske zajednice, Škola [[Kur'an|Kur'ana]] i hifza, Dječji vrtić, Centar za kulturu dijaloga, Institut za arapski jezik i islam i Centar za certificiranje halal kvalitete.<ref name="#1">{{Cite web|url=https://www.islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-s-azizom-hasanovicem-predsjednikom-mesihata-i-muftijom-islamske-zajednice-u|title=Intervju s Azizom Hasanovićem, predsjednikom Mešihata i muftijom Islamske zajednice u Hrvatskoj|website=katalog.kgz.hr|publisher=islamska-zajednica.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20210219150352/https://www.islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-s-azizom-hasanovicem-predsjednikom-mesihata-i-muftijom-islamske-zajednice-u|archive-date=19. 2. 2021|url-status=dead|access-date=}}</ref> Godine 2002. godine Vlada Republike Hrvatske i Mešihat Islamske zajednice potpisali su Ugovor o specifičnim odnosima. Tim Ugovorom definirana su sva prava u vezi muslimana u Hrvatskoj. == Muftije == {| class="wikitable" | colspan="5" bgcolor="#284D93" |<center><span style="color:white;">'''Muftija zagrebački'''</span></center> |- !# !Ime i prezime !Mandat započeo !Mandat završio !Napomena |- |1. |Ismet ef. Muftić |1917. |1945. | |- | colspan="5" bgcolor="#284D93" |<center><span style="color:white;">'''Muftije Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj'''</span></center> |- |2. |Ševko ef. Omerbašić |1995. |2012. | |- |3. |Aziz ef. Hasanović |2012. |''Trenutno'' | |} == Organizacija == [[Datoteka:Rijeka_Mosque_3.JPG|mini|200x200px|Islamski centar u [[Rijeka (grad)|Rijeci]].]] Islamska zajednica u Hrvatskoj je podijeljena na medžlise: [[Zagreb]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Pula]], [[Sisak]], [[Split]], [[Varaždin]], [[Gunja]], [[Dubrovnik]], [[Karlovac]], [[Labin]], [[Osijek]], [[Vinkovci]], [[Poreč]], [[Slavonski Brod]], [[Umag]], [[Zadar]]),<ref>{{Cite web|url=https://www.islamska-zajednica.hr/o-nama/medzlisi|title=O nama|website=islamska-zajednica.hr|publisher=islamska-zajednica.hr|access-date=|archive-date=9. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241109164152/http://www.islamska-zajednica.hr/o-nama/medzlisi|url-status=dead}}</ref> koji su dalje podijeljeni na [[Džemat (višeznačnica)|džemate]]. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice. U okviru Islamske zajednice u Hrvatskoj djeluju [[Mekteb|mektebi]] i to području medžlisa, te [[Islamska gimnazija "Dr. Ahmed Smajlović"|Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića]], koja se nalazi u Zagrebu. == Izvori == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://www.islamska-zajednica.hr Islamska zajednica u Hrvatskoj - službeni sajt] {{Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Islam u Hrvatskoj]] fks2jgyvqlk9y13gj83ao7kkdr4zlk2 0 521900 3847171 3843521 2026-05-17T10:57:16Z Topnik95 56539 3847171 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sezona nogometne lige | takmičenje = [[Premijer liga Engleske]] | sezona = 2025/2026. | slika = | pobjednici = | ispao = [[Burnley FC|Burnley]]<br>[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | najbolji_strijelac = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]]<br>(26 golova) | najbolji_igrač = | kontinentalni_kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Liga prvaka]] | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = [[Arsenal FC|Arsenal]]<br>[[Manchester City FC|Manchester City]]<br>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | kontinentalni_kup2 = <nowiki>[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropska liga]]</nowiki> | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = | kontinentalni_kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Konferencijska liga]] | kontinentalni_kup3 kvalifikovani = | najveća_domaća_pobjeda = {{nowrap|[[Arsenal FC|Arsenal]] 5–0 [[Leeds United FC|Leeds United]]<br>{{small|(23. august 2025)}}}} | najveća_gostujuća_pobjeda = {{nowrap|[[Sunderland AFC|Sunderland]] 0–5 [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]}}<br>{{small|(24. april 2026)}} | najviše_golova = [[Fulham FC|Fulham]] 4–5 Manchester City<br>{{small|(2. decembar 2025)}} | utakmice = 361 | ukupno_golova = 995 | najduže_pobjede = 8 utakmica<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | najduže_porazi = 11 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najduže_neporažen = 16 utakmica<br>[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | najduži_niz_bez_pobjede = 19 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najveća_posjećenost = 74.257<br>{{nowrap|Manchester United 3–2 Burnley}}<br>{{small|(30. august 2025)}} | najmanja_posjećenost = 10.762<br>{{nowrap|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] 1–1 Burnley}}<br>{{small|(20. decembar 2025)}} | ukupno_gledalaca = {{formatnum:{{#expr: <!--Matchweek 1--> + 60315 + 42526 + 31478 + 46233 + 61077 + 31118 + 39678 + 29949 + 73475 + 36820 <!--Matchweek 2--> + 62462 + 51785 + 11070 + 16838 + 21285 + 60110 + 24876 + 51759 + 27512 + 52230 <!--Matchweek 3--> + 39745 + 74257 + 46267 + 61250 + 30271 + 36727 + 31485 + 30215 + 60455 + 41036 <!--Matchweek 4--> + 60167 + 11167 + 25154 + 52114 + 27327 + 52145 + 62459 + 16795 + 21678 + 52534<!--Matchweek 5--> + 60342 + 31488 + 21475 + 62455 + 30807 + 74124 + 26113 + 11212 + 46261 + 60161 <!--Matchweek 6--> + 17193 + 39597 + 25118 + 36574 + 52427 + 30226 + 60537 + 40350 + 52199 + 51890 <!--Matchweek 7--> + 11165 + 36703 + 60181 + 74004 + 39767 + 40308 + 51770 + 52189 + 29504 + 17140 <!--Matchweek 8--> + 30495 + 31620 + 21646 + 25125 + 52498 + 46578 + 27736 + 61291 + 60337 + 62452 <!--Matchweek 9--> + 36788 + 39489 + 52152 + 73987 + 17214 + 11204 + 60103 + 41988 + 29116 + 52501 <!--Matchweek 10--> + 31512 + 21538 + 25083 + 26413 + 30778 + 61202 + 60407 + 62441 + 52387 + 41476 <!--Matchweek 11--> + 61210 + 52491 + 62449 + 46799 + 39467 + 40792 + 17207 + 24326 + 30708 + 52511 <!--Matchweek 12--> + 21499 + 11216 + 31358 + 27560 + 60419 + 29976 + 52181 + 36819 + 60345 + 74158 <!--Matchweek 13--> + 17176 + 52483 + 46973 + 52244 + 60546 + 25189 + 42139 + 30522 + 62469 + 39820 <!--Matchweek 14--> + 11161 + 26700 + 52007 + 60110 + 31180 + 19365 + 28646 + 36767 + 60414 + 73938 <!--Matchweek 15--> + 42888 + 11240 + 52501 + 52436 + 52041 + 60759 + 36842 + 31293 + 27283 + 30338 <!--Matchweek 16--> + 39552 + 60429 + 19739 + 60242 + 25166 + 30579 + 47158 + 62447 + 17159 + 73951 <!--Matchweek 17--> + 52226 + 10762 + 31426 + 52454 + 27622 + 61138 + 52513 + 36334 + 43157 + 27136 <!--Matchweek 18--> + 73996 + 30778 + 60209 + 17152 + 21637 + 60466 + 62464 + 39765 + 46675 + 25186 <!--Matchweek 19--> + 21020 + 39622 + 30617 + 62438 + 60279 + 73941 + 25111 + 60343 + 17141 + 46920 <!--Matchweek 20--> + 43039 + 31373 + 29874 + 11240 + 36909 + 52514 + 51979 + 60877 + 27547 + 52503 <!--Matchweek 21--> + 62429 + 11212 + 17016 + 24841 + 51768 + 26990 + 51728 + 21047 + 51176 + 60258 <!--Matchweek 22--> + 74004 + 39704 + 36300 + 60431 + 47257 + 60857 + 30729 + 29751 + 42770 + 30172 <!--Matchweek 23--> + 62456 + 21618 + 27239 + 52469 + 11260 + 17134 + 25163 + 52134 + 60296 + 51979 <!--Matchweek 24--> + 31419 + 36858 + 30161 + 39430 + 60416 + 41415 + 73895 + 30334 + 61337 + 46370 <!--Matchweek 25--> + 36835 + 73985 + 11248 + 60312 + 21273 + 27155 + 29762 + 52032 + 31179 + 60336 <!--Matchweek 26--> + 39253 + 50196 + 59773 + 62473 + 39495 + 50717 + 29921 + 23267 + 47159 + 17224 <!--Matchweek 27--> + 43048 + 17163 + 39603 + 62437 + 52187 + 24547 + 30737 + 47222 + 61439 + 52326 <!--Matchweek 28--> + 30197 + 11240 + 20069 + 60425 + 52514 + 36838 + 31427 + 27439 + 73934 + 60296 <!--Matchweek 29--> + 11108 + 51959 + 36713 + 30247 + 42084 + 31575 + 27191 + 51965 + 52184 + 60213 <!--Matchweek 30--> + 20281 + 45497 + 60176 + 39587 + 62459 + 25155 + 73997 + 30013 + 60386 + 17155 <!--Matchweek 31--> + 29843 + 11250 + 31680 + 27323 + 52547 + 36386 + 52253 + 42130 + 61519 + 51738 <!--Matchweek 32--> + 62457 + 60210 + 17220 + 20408 + 60401 + 25141 + 30591 + 47010 + 39552 + 74018 <!--Matchweek 33--> + 17171 + 36840 + 52109 + 61167 + 39733 + 42599 + 52585 + 29458 + 52523 + 24974 <!--Matchweek 34--> + 31220 + 21259 + 11226 + 47047 + 27606 + 60314 + 62454 + 31253 + 60204 + 73773 <!--Matchweek 35--> + 36265 + 17194 + 52099 + 29632 + 60196 + 11122 + 74027 + 42767 + 39605 + 52257 <!--Matchweek 36--> + 60429 + 31587 + 27626 + 47233 + 52489 + 21196 + 24958 + 30691 + 60429 + 61048 <!--Matchweek 37--> + 43033 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 <!--Matchweek 38--> + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 }}}} | prosječna_posjećenost = {{formatnum:{{#expr:((15019973/361) round 0)}}}} | prethodna_sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/2025.]] | sljedeća_sezona = [[Premier League 2026/2027.|2026/2027.]] | ažurirano = 15. 5. 2026 }} '''Premier League 2025/2026.''' je 34. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] i 127. sezona najviše engleske lige. Raspored utakmica bio je objavljen 18. juna 2025. u 10:00 sati.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4171848|title=Dates for 2025/26 Premier League season confirmed|date=22. 11. 2024|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195919/https://www.premierleague.com/news/4171848|archive-date=26. 11. 2024|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Ovo je prva puna sezona u kojoj će se koristiti poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena tijekom prethodne sezone, 12. aprila 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=12. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4273447|title=Semi-automated offside technology to be introduced in Matchdays 32|date=1. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Sezona 2025/2026. sastojat će se od 33 vikend runde i pet utakmica sredinom sedmice. [[Puma (kompanija)|Puma]] će od ove sezone zamijeniti [[Nike, Inc.|Nike]] kao službeni dobavljač lopti za utakmice.<ref>{{Cite web|url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|title=PUMA Becomes Official Partner Of The Premier League|last=Haidarovic|first=Luke|publisher=[[Puma (kompanija)|Puma]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318082444/https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|archive-date=18. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onyeagwara|first=Nnamdi|date=17. 3. 2025|title=Premier League announces Puma as new ball supplier from 2025-26, replacing Nike|url=https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317140522/https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-date=17. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025|work=The New York Times|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/44289813/puma-supply-premier-league-matchballs-2025-26-season|title=Puma to supply PL match balls from 2025-26|date=17. 3. 2025|website=ESPN.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|title=Premier League and PUMA announce official partnership|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> [[Liverpool FC|Liverpool]] je branitelj naslova, osvojivši svoj drugi naslov Premijer lige i ukupno 20. naslov engleskog prvaka u prethodnoj sezoni. Ovo je prva sezona u kojoj se održava [[derbi sjeveroistočne Engleske]] još od [[Premier League 2015/2016.|sezone 2015/2016]], nakon što je [[Sunderland AFC|Sunderland]] plasirao svoju ekipu iz [[EFL Championship|Championshipa]] putem doigravanja. == Ekipe == U ligi se natječe dvadeset ekipa – sedamnaest najboljih ekipa iz prethodne sezone i tri ekipe koje su prošle u viši rang iz [[EFL Championship|Championshipa]]. Promovirane ekipe su [[Leeds United FC|Leeds United]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sunderland AFC|Sunderland]], koje se vraćaju u najvišu ligu nakon dvije, jedne, odnosno osam godina izbivanja. Zamijenili su [[Leicester City FC|Leicester City]], [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] i [[Southampton FC|Southampton]], koji su svi ispali nakon samo jedne sezone u najvišoj ligi. Ovo je bila druga sezona zaredom i tek treći put u historiji engleske najviše lige, gdje su sve tri promovirane ekipe ispale nakon samo jedne sezone.<ref name="opta-relegation">{{Cite web|url=https://theanalyst.com/2025/04/premier-league-promoted-sides-relegation-championship|title=The Three Promoted Premier League Sides Will Be Relegated Again - This Never Used to Happen|last=Tweedale|first=Ali|date=26. 4. 2025|website=Opta Analyst|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Stadioni i lokacije === {{location map+ |Engleska|width=440 |float=right |caption=Lokacije klubova Premijer lige 2025/26 |places= {{location map~ |Engleska|lat=51.5155 |long=-0.1275 |label_size=80|label=London |mark=Blue pog.svg|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.509112 |long=-1.884783 |label_size=80|label=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=50.7192 |long=-1.8808 |label_size=80|label=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=50.861551 |long=-0.083624 |label_size=80|label=[[Brighton & Hove Albion FC|{{nowrap|Brighton & <br>Hove Albion}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=53.789 |long=-2.248 |label_size=80|label=[[Burnley FC|Burnley]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.438846 |long=-2.966285 |label_size=80|label=[[Everton FC|Everton]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.7778 |long=-1.5722 |label_size=80|label=[[Leeds United FC|{{nowrap|Leeds United}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=53.430845 |long=-2.960823 |label_size=80|label=[[Liverpool FC|Liverpool]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=53.483056 |long=-2.200278 |label_size=80|label=[[Manchester City FC|{{nowrap|Manchester City}}]]|position=right-->}} {{location map~ |Engleska|lat=53.463056 |long=-2.291389 |label_size=80|label=[[Manchester United FC|{{nowrap|Manchester United}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=54.9756 |long=-1.6017|label_size=80|label=[[Newcastle United FC|{{nowrap|Newcastle United}}]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.9399 |long=-1.1329 |label_size=80|label=[[Nottingham Forest FC|{{nowrap|Nottingham Forest}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska |lat=54.9146 |long=-1.3884 |label_size=80|label=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska |lat=52.590225 |long=-2.130389 |label_size=80|label=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|position=left}} <!--DISPLAY OF LONDON TEAMS IN UPPER RIGHT CORNER--> {{location map~ |Engleska|mark=TransparentPlaceholder.png |marksize=1 |lat=55.7 |long=-.7|label_size=80|label='''{{nowrap|[[Nogomet u Londonu|Londonske]] ekipe:}}'''<br/> [[Arsenal FC|Arsenal]]<br/> [[Brentford FC|Brentford]]<br/> [[Chelsea FC|Chelsea]]<br/> [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]<br/> [[Fulham FC|Fulham]]<br/> {{nowrap|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]}}<br/> [[West Ham United FC|West Ham United]] }} |position=right}} :'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.'' {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Lokacija !Stadion !Kapacitet |- |[[Arsenal FC|Arsenal]] | data-sort-value="London Holloway" |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}} |[[Stadion Emirates|Emirates]] |style="text-align:center"|60.704 |- |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | data-sort-value="Birmingham" |[[Birmingham]] |[[Villa Park]] |style="text-align:center"|42.918 |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |[[Bournemouth]] |[[Dean Court|Vitality Stadium]] |style="text-align:center"|11.307 |- |[[Brentford FC|Brentford]] | data-sort-value="London Brentford" |London {{small|([[Brentford]])}} |[[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |style="text-align:center"|17.250 |- |[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |[[Falmer]] |[[Stadion Falmer|Stadion American Express]] |style="text-align:center"|31.876 |- |[[Burnley FC|Burnley]] |[[Burnley]] |[[Turf Moor]] |style="text-align:center"|21.944 |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|([[Fulham]])}} |[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |style="text-align:center"|40.173 |- |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |London {{small|([[Selhurst]])}} |[[Selhurst Park]] |style="text-align:center"|25.194 |- |[[Everton FC|Everton]] | data-sort-value="Liverpool Vauxhall" |[[Liverpool]] {{small|([[Vauxhall, Liverpool|Vauxhall]])}} |[[Stadion Everton|Stadion Hill Dickinson]] |style="text-align:center"|52.888 |- |[[Fulham FC|Fulham]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|(Fulham)}} |[[Craven Cottage]] |style="text-align:center"|29.589 |- |[[Leeds United FC|Leeds United]] |[[Leeds]] |[[Elland Road]] |style="text-align:center"|37.645 |- |[[Liverpool FC|Liverpool]] | data-sort-value="Liverpool Anfield" |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}} |[[Anfield]] | style="text-align:center" |61.276 |- |[[Manchester City FC|Manchester City]] | data-sort-value="Manchester Bradford" |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}} |[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |style="text-align:center"|52.900 |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] | data-sort-value="Manchester Old Trafford" |[[Manchester]] {{small|([[Stretford]])}} |[[Old Trafford]] |style="text-align:center"|74.197 |- |[[Newcastle United FC|Newcastle United]] | data-sort-value="Newcastle upon Tyne" |[[Newcastle na Tyneu]] |[[St James' Park]] |style="text-align:center"|52.258 |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] | data-sort-value="West Bridgford" |[[West Bridgford]] |[[City Ground]] |style="text-align:center"|30.404 |- | [[Sunderland AFC|Sunderland]] | data-sort-value="Sunderland" |[[Sunderland]] | [[Stadium of Light]] | align="center" |49.000 |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | data-sort-value="London Tottenham" |London {{small|([[Tottenham]])}} |[[Stadion Tottenham Hotspur]] |style="text-align:center"|62.850 |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] | data-sort-value="London Stratford" |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}} |[[Stadion London]] |style="text-align:center"|62.500 |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | data-sort-value="Wolverhampton" |[[Wolverhampton]] |[[Stadion Molineux]] |style="text-align:center"|31.750 |} Ovo je prva sezona koju [[Everton FC|Everton]] igra na svom novom stadionu, [[Stadion Everton|Hill Dickinson Stadionu]], nakon preseljenja s [[Goodison Park]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonstadium.com/season2526|title=Season 2025/26|website=www.evertonstadium.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Osoblje i oprema === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Menadžer !Kapiten !Proizvođač dresa !Sponzor (na prsima) !Sponzor (na rukavima) |- |Arsenal |data-sort-value="Tyler, Mikel"|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]] |data-sort-value="Odegaard, Martin"|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]<ref>{{cite press release|title=Martin Odegaard named captain|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain|date=30. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Arsenal Football Club|location=London}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}</ref> |[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]<ref>{{cite press release|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7. 2021}}</ref> |[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]<ref>{{cite press release|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal Football Club|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> |- |Aston Villa |data-sort-value="Emery, Unai"|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |data-sort-value="McGinn, John"|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]<ref>{{cite press release|title=McGinn named Aston Villa captain|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/|date=27. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/|newspaper=The Telegraph|location=Birmingham|date=9. 1. 2024|access-date=21. 4. 2024|last1=Wallace|first1=Sam}}</ref> |Betano<ref>{{cite press release|date=22. 4. 2024|title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/|access-date=22. 4. 2024|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |Trade Nation<ref>{{Cite press release|date=28. 5. 2024|title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/|access-date=29. 5. 2024|location=Birmingham|publisher=Aston Villa Football Club}}</ref> |- |Bournemouth |{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]] |{{flagicon|ENG}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Adam Smith]]<ref>{{cite news|last=Smith|first=Alexander|date=3. 9. 2024|title=Andoni Iraola on Adam Smith and Lewis Cook as AFC Bournemouth captains|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/24557213.andoni-iraola-adam-smith-lewis-cook-afc-bournemouth-captains/#:~:text=While%20Lewis%20Cook%20captained%20Bournemouth,our%20captain%20is%20Adam%20Smith.|access-date=3. 9. 2024|newspaper=Daily Echo|publisher=[[Newsquest]]|location=[[Bournemouth]]}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=[[Bournemouth]]|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|access-date=4. 1. 2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022}}</ref> |Las Vegas<ref name="TGPEurope">>{{Cite press release|title=TGP Europe leaves GB market following Commission investigation|date=16. 5. 2025|publisher=UK Gambling Comission|location=London|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/news/article/tgp-europe-leaves-gb-market-following-commission-investigation|access-date=16. 5. 2025}}</ref> |LEOS International<ref>{{Cite press release|title=Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|date=24. 7. 2024|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=Bournemouth|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/|access-date=25. 7. 2024}}</ref> |- |Brentford |data-sort-value="Frank, Thomas"|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]] |data-sort-value="Norgaard, Christian"|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]<ref>{{cite news|last=Harris|first=Jay|title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence|url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/|access-date=6. 6. 2023|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |[[Joma]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/club-news-brentford-announce-joma-as-new-official-kit-partner|title=Brentford announce Joma as new official kit partner {{!}} Brentford FC|website=www.brentfordfc.com|access-date=22. 5. 2025}}</ref> |[[Hollywoodbets]]<ref>{{cite press release|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}</ref> |[[PensionBee]]<ref>{{cite press release|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}</ref> |- |Brighton & Hove Albion |data-sort-value="Hurzeler, Fabian"|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]] |data-sort-value="Dunk, Lewis"|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]<ref>{{cite press release|title=Dunk named as new skipper|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|date=9. 8. 2019|access-date=24. 9. 2023|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-date=19. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119172400/https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|url-status=dead}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref name="BrightonKitDeal">{{cite press release|title=New kit partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}</ref> |[[American Express]]<ref name=BrightonKitDeal /> |[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]<ref>{{cite press release|title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|date=11. 6. 2024|access-date=4. 6. 2025|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612034503/https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|url-status=dead}}</ref> |- |Burnley | {{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>) | {{flagicon|ENG}} [[Josh Brownhill]] | [[Castore]]<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|title=CASTORE AND BURNLEY FC ANNOUNCE MULTI-YEAR PARTNERSHIP {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|access-date=11. 5. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> | [[Vertu Motors|Bristol Street Motors]] |- |Chelsea |data-sort-value="Maresca, Enzo"|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>) |data-sort-value="James, Reece"|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]]<ref>{{cite press release|title=Reece James named Chelsea captain|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain|date=9. 8. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Chelsea Football Club|location=London}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|last=Wilson|first=Bill|work=BBC News|location=London|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}</ref> |TBA |TBA |- |Crystal Palace |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |{{flagicon|ENG}} [[Marc Guéhi]]<ref>{{cite press release|title=Guéhi: Captaincy, England and bigger ambitions|date=14. 6. 2023|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/features/marc-guehi-crystal-palace-captaincy-england-appearance/}}</ref> |[[Macron (sportswear)|Macron]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref> |[[NET88]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season|date=12. 6. 2024|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |- |Everton |data-sort-value="Moyes, David"|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|IRS}} [[Séamus Coleman]] |[[Castore]]<ref>{{cite press release|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=14. 6. 2024}}</ref> |[[Stake.com]]<ref name="TGPEurope" /> |[[Christopher Ward (watchmaker)|Christopher Ward]]<ref>{{cite press release|date=16. 8. 2024|title=Christopher Ward Named Sleeve Partners|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/august/16/christopher-ward-named-sleeve-partner/|access-date=|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool}}</ref> |- |Fulham |data-sort-value="Silva, Marco"|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|ŠKO}} [[Tom Cairney]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham Football Club|location=London|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |WebBeds<ref>{{Cite press release|date=7. 8. 2023|title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/|access-date=19. 8. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London}}</ref> |- |Leeds United | {{flagicon|GER}} [[Daniel Farke]] | {{flagicon|Vels}} [[Ethan Ampadu]] | [[Adidas]] | [[Red Bull GmbH|Red Bull]]<ref>{{cite news|url=https://www.leedsunited.com/news/partnerships/33559/leeds-united-football-club-announce-red-bull-as-front-of-shirt-partner|title=Leeds United announce Red Bull as front of shirt partner|publisher=Leeds United F.C|date=30. 5. 2024}}</ref> | BOXT |- |Liverpool | data-sort-value="Slot, Arne"|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]] | data-sort-value="van Dijk, Virgil"|{{flagicon|NED}} [[Virgil van Dijk]]<ref>{{cite press release|title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain|url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain|date=31. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Liverpool Football Club|location=Liverpool}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Hunter|first=Andy|date=22. 10. 2024|title=Liverpool expect to make more than £60m a year from new Adidas kit deal|url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/22/liverpool-leipzig-slot-adidas-kit-deal|access-date=18. 2. 2025|work=The Guardian|issn=0261-3077}}</ref> |[[Standard Chartered]]<ref>{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|access-date=22. 5. 2023|work=[[Liverpool Football Club]]}}</ref> |[[Expedia]]<ref>{{cite news|date=17. 10. 2020|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|archive-date=20. 1. 2021|access-date=17. 10. 2020|publisher=Liverpool F.C.}}</ref> |- |Manchester City |data-sort-value="Guardiola, Pep"|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |{{ZD|POR}} [[Bernardo Silva]]<ref>{{Cite news|title=Bernardo Silva named new Manchester City captain in final year of contract|url=https://www.theguardian.com/football/2025/jun/18/bernardo-silva-to-captain-manchester-city-at-club-world-cup|newspaper=The Guardian|date=18. 6. 2025|access-date=24. 6. 2025|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> |[[Puma (kompanija)|Puma]]<ref>{{cite news|date=28. 2. 2019|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=Sky Sports|location=London}}</ref> |[[Etihad Airways]]<ref>{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=Manchester|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}</ref> |[[OKX]]<ref>{{cite press release|title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership|url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725|access-date=30. 6. 2023|publisher=Manchester City Football Club|location=Manchester}}</ref> |- |Manchester United |data-sort-value="Amorim, Ruben"|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |data-sort-value="Fernandes, Bruno"|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]<ref>{{cite press release|title=Fernandes named United's new club captain|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain|date=20. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}</ref> |[[Qualcomm Snapdragon]]<ref>{{Cite press release|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/|title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor|access-date=18. 3. 2024|work=[[Reuters]]|author=Pearl Josephine Nazare|location=[[Bengaluru]]|date=13. 9. 2023}}</ref> |[[DXC Technology]]<ref>{{cite press release|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}</ref> |- |Newcastle United |data-sort-value="Howe, Eddie"| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]] |data-sort-value="Guimarães, Bruno"|{{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle name six-man leadership group, new team captain and club captain – Report|url=https://www.nufcblog.co.uk/2024/08/19/newcastle-name-six-man-leadership-group-new-team-captain-and-club-captain-report/|date=19. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Whitehead|first=Jacob|title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary|url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/|access-date=4. 4. 2024|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |data-sort-value="Sela"|[[Sela (kompanija)|Sela]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle United & Sela agree multi-year front of shirt partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]|date=9. 6. 2023|access-date=9. 6. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=live}}</ref> |Noon<ref>{{cite press release|title=noon.com becomes official sleeve partner|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/|publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle na Tyneu]]|date=27. 6. 2022|access-date=9. 6. 2023}}</ref> |- |Nottingham Forest |data-sort-value="Espirito Santo, Nuno"|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]] |data-sort-value="Yates, Ryan"|{{flagicon|ENG}} [[Ryan Yates]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=26. 6. 2023|title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/|access-date=28. 6. 2023|publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |Ideagen<ref>{{cite press release|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest|title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest|publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023|access-date=30. 7. 2023}}</ref> |- |Sunderland |data-sort-value="Le Bris, Regis"|{{flagicon|FRA}} [[Régis Le Bris]] |data-sort-value="Neil, Dan"|{{flagicon|ENG}} [[Dan Neil (nogometaš)|Dan Neil]] |[[Hummel International|Hummel]]<ref>{{cite web|url=https://www.safc.com/news/club-news/2024/april/hummel-to-become-technical-kit-partner|title=hummel to become Technical Kit Partner|date=12. 4. 2024|publisher=Sunderland Football Club|access-date=16. 4. 2024}}</ref> | W88 | Seriös Group |- |Tottenham Hotspur |data-sort-value="Postecoglou, Ange"|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]] |data-sort-value="Son, Heung-Min"|{{ZD|ARG}} [[Cristian Romero]] |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|archive-date=28. 6. 2018|access-date=30. 6. 2017|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |[[AIA Group|AIA]]<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|archive-date=16. 11. 2020|access-date=25. 7. 2019|work=BBC Sport|location=Manchester}}</ref> |[[Kraken (kompanija)|Kraken]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |- |West Ham United |data-sort-value="Potter, Graham"|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] |data-sort-value="Bowen, Jarrod"|{{flagicon|ENG}} [[Jarrod Bowen]]<ref>{{cite press release|title=Jarrod Bowen appointed West Ham United Club captain|url=https://www.whufc.com/news/jarrod-bowen-appointed-west-ham-united-club-captain|access-date=15. 8. 2024|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=15. 8. 2024}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}</ref> |[[Betway]]<ref>{{cite press release|title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|access-date=28. 5. 2023|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]}}</ref> |[[QuickBooks]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together|title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=1. 7. 2024|access-date=17. 7. 2024}}</ref> |- |Wolverhampton Wanderers |data-sort-value="Pereira, Vítor"|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|POR}} [[Toti Gomes]] |Sudu<ref>{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024|access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |DEBET<ref name="TGPEurope" /> |[[JD Sports]]<ref>{{cite press release|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |} === Promjene menadžera === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Odlazeći menadžer !Način odlaska !Datum odlaska !Pozicija na tabeli !Dolazeći menadžer !Datum dolaska |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/club-statement-ange-postecoglou-departs/|title=Club statement - Ange Postecoglou departs|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=12. 6. 2025}}</ref> |Otpušten |6. Juni 2025. | rowspan="2" |Pred-sezona |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/thomas-frank-joins-as-head-coach/|title=Thomas Frank joins as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |12. Juni 2025. |- |[[Brentford FC|Brentford]] |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-thomas-frank-appointed-tottenham-head-coach-brentford-premier-league|title=Breaking news: Thomas Frank leaves Brentford to join Tottenham Hotspur as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |Potpisao za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] |12. Juni 2025. |{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-keith-andrews-appointed-brentford-head-coach|title=Breaking news: Brentford appoint Keith Andrews as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=28. 6. 2025}}</ref> |27. Juni 2025. |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] | rowspan="4" |Otpušten |8. Septembar 2025. |10. mjesto |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/september/09/forest-appoint-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Forest appoint Ange Postecoglou as Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=9. 9. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |9. Septembar 2025. |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] |{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]] |27. Septembar 2025. |19. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/west-ham-united-appoint-nuno-espirito-santo-head-coach|title=West Ham United appoint Nuno Espírito Santo as Head Coach {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> |27. Septembar 2025. |- |Nottingham Forest |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]] |18. Oktobar 2025. |18. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/october/21/sean-dyche-appointed-forest-head-coach/|title=Sean Dyche appointed Forest Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=21. 10. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=22. 10. 2025}}</ref> |21. Oktobar 2025. |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251102-wolves-part-company-with-vitor-pereira/|title=Wolves part company with Vitor Pereira {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=2. 11. 2025}}</ref> |2. Novembar 2025. |20. mjesto |{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251112-edwards-becomes-new-wolves-head-coach/|title=Edwards becomes new Wolves head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=14. 11. 2025}}</ref> |12. Novembar 2025. |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-enzo-maresca|title=Club statement: Enzo Maresca|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |1. Januar 2026. |5. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c8exj6w3y41o|title=Enzo Maresca: Chelsea manager leaves with Blues fifth in Premier League|last=Kinsella|first=Nizaar|date=1. 1. 2026|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |1. Januar 2026. |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/ruben-amorim-departs-role-as-head-coach-of-man-utd|title=Ruben Amorim departs role as head coach of Man Utd|website=www.manutd.com|language=en|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Otpušten |5. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |5. Januar 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] | rowspan="2" |Kraj privremenog trenera |8. Januar 2026. |8. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/liam-rosenior-appointed-chelsea-head-coach|title=Liam Rosenior appointed Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |8. Januar 2026. |- |Manchester United |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |13. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-manchester-united-appoint-michael-carrick-as-head-coach|title=Official statement: Carrick appointed as head coach|website=www.manutd.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |13. Januar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/club-statement-thomas-frank/|title=Club statement - Thomas Frank|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 2. 2026}}</ref> | rowspan="2" |Otpušten |11. Februar 2026. |16. mjesto |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/men-s-head-coach-update-igor-tudor/|title=Men’s Head Coach Update – Igor Tudor|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |13. Februar 2026. |- |Nottingham Forest |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/12/club-statement|title=club-statement|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=12. 2. 2026}}</ref> |12. Februar 2026. | rowspan="2" |17. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/15/vitor-pereira-appointed-forest-head-coach/|title=vitor pereira appointed forest head coach|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |15. Februar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |29. Mart 2026. |{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |31. Mart 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]] |Otpušten |22. april 2026. |7. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-liam-rosenior|title=Club statement: Liam Rosenior|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |22. april 2026. |- |[[Burnley FC|Burnley]] |{{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]] |Sporazumni raskid |30. April 2026. |19. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|title=CLUB STATEMENT: SCOTT PARKER {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|language=en|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |30. April 2026. |} == Promjene pravila i inovacije == Sezona 2025/2026. sadrži nekoliko značajnih novih pravila i inovacija: * Ovo je prva puna sezona u kojoj se koristi poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena krajem prošle sezone [[Premier League 2024/2025.|2024/2025]].<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=24. 2. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Kamere koje nose suci (Ref-Cams), isprobane tijekom Svjetskog klupskog prvenstva 2025., razmatraju se za upotrebu u Premijer ligi. Iako još nisu implementirane, u tijeku su rasprave o ograničenim domaćim probnim igrama tijekom sezone.<ref>{{Cite web|url=https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|title=VAR & Key Rule Updates for 2025–26 Premier League Season|date=24. 7. 2025|language=en-US|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Puma je postala novi službeni dobavljač lopti za Premijer ligu, naslijedivši Nike nakon 25-godišnjeg partnerstva.<ref>{{Cite news|title=Premier League and PUMA announce official partnership|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|access-date=14. 9. 2025|language=en}}</ref> == Tabela Premijer lige == <onlyinclude> {{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&se=489&ha=-1 Premier League] |result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS |result5=CLLS |result6=ELLS |result7=ELLS|result8=ECLPO |result18=REL |result19=REL |result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order=ARS, MCI, MUN, AVL, LIV, BOU, BHA, BRE, CHE, EVE, FUL, SUN, NEW, LEE, CRY, NFO, TOT, WHU, BUR, WOL <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=15. Maj 2026 |win_ARS=24|draw_ARS=7 |loss_ARS=5 |gf_ARS=68|ga_ARS=26<!-- Arsenal --> |win_AVL=18|draw_AVL=8 |loss_AVL=11|gf_AVL=54|ga_AVL=48<!-- Aston Villa --> |win_BOU=13|draw_BOU=16|loss_BOU=7 |gf_BOU=56|ga_BOU=52<!-- Bournemouth --> |win_BRE=14|draw_BRE=9 |loss_BRE=13|gf_BRE=52|ga_BRE=49<!-- Brentford --> |win_BHA=14|draw_BHA=11|loss_BHA=11|gf_BHA=52|ga_BHA=42<!-- Brighton & Hove Albion --> |win_BUR=4|draw_BUR=9 |loss_BUR=23|gf_BUR=37|ga_BUR=73<!-- Burnley --> |win_CHE=13|draw_CHE=10|loss_CHE=13|gf_CHE=55|ga_CHE=49<!-- Chelsea --> |win_CRY=11|draw_CRY=11|loss_CRY=14|gf_CRY=38|ga_CRY=47<!-- Crystal Palace --> |win_EVE=13|draw_EVE=10|loss_EVE=13|gf_EVE=46|ga_EVE=46<!-- Everton --> |win_FUL=14|draw_FUL=6 |loss_FUL=16|gf_FUL=44|ga_FUL=50<!-- Fulham --> |win_LEE=10|draw_LEE=14|loss_LEE=12|gf_LEE=48|ga_LEE=53<!-- Leeds United --> |win_LIV=17|draw_LIV=8 |loss_LIV=12|gf_LIV=62|ga_LIV=52<!-- Liverpool --> |win_MCI=23|draw_MCI=8|loss_MCI=5|gf_MCI=75|ga_MCI=32<!-- Manchester City --> |win_MUN=18|draw_MUN=11|loss_MUN=7 |gf_MUN=63|ga_MUN=48<!-- Manchester United --> |win_NEW=13|draw_NEW=7 |loss_NEW=16|gf_NEW=50|ga_NEW=52<!-- Newcastle United --> |win_NFO=11|draw_NFO=10|loss_NFO=15|gf_NFO=45|ga_NFO=47<!-- Nottingham Forest --> |win_SUN=12|draw_SUN=12|loss_SUN=12|gf_SUN=37|ga_SUN=46<!-- Sunderland --> |win_TOT=9 |draw_TOT=11|loss_TOT=16|gf_TOT=46|ga_TOT=55<!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=9 |draw_WHU=9 |loss_WHU=18|gf_WHU=42|ga_WHU=62<!-- West Ham United --> |win_WOL=3 |draw_WOL=9 |loss_WOL=24|gf_WOL=25|ga_WOL=66<!-- Wolverhampton Wanderers --> <!--Team status--> |status_ARS=K |status_MCI=K |status_MUN=K |status_LIV=Y |status_AVL=K |status_WOL=I |status_BUR=I |status_text_X=Obezbijedio [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka |status_text_Y=Obezbijedio [[UEFA Konferencijska liga 2026/2026.|Konferencijsku ligu play-off runde]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka ili Evropsku ligu <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] <!--Table settings and rules-->|show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova. <!--Qualification and relegation column definitions--> |res_col_header=QR |col_CLLS=green1|text_CLLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}} <!--|col_ELTH=green1 |text_ELTH=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}--> |col_ELLS=blue1|text_ELLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Moguća kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Play-off Konferencijske lige]]}} |col_REL=red1 |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[EFL Championship]]}} |note_res_ELLS=Pobjednici FA kupa 2025/26. i petoplasirana ekipa kvalificiraju se za ligašku fazu Evropske lige. Ako pobjednici FA kupa završe među prvih pet, kvalificirat će se šestoplasirana ekipa. }}</onlyinclude> == Rezultati == {{#invoke:sports results|main|source=[https://www.premierleague.com/results Premier League] |update=15. Maj 2026 |a_note=yes|matches_style=FBR |team1=ARS|team2=AVL|team3=BOU|team4=BRE|team5=BHA|team6=BUR|team7=CHE|team8=CRY|team9=EVE|team10=FUL|team11=LEE|team12=LIV|team13=MCI|team14=MUN|team15=NEW|team16=NFO|team17=SUN|team18=TOT|team19=WHU|team20=WOL |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |match_ARS_AVL= 4–1 |match_ARS_BOU= 1–2 |match_ARS_BRE= 2–0 |match_ARS_BHA= 2–1 |match_ARS_BUR= |match_ARS_CHE= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–1]] |match_ARS_CRY= 1–0 |match_ARS_EVE= 2–0 |match_ARS_FUL= 3–0 |match_ARS_LEE= 5–0 |match_ARS_LIV= 0–0 |match_ARS_MCI= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|1–1]] |match_ARS_MUN= [[Derbi Arsenal–Manchester United|2–3]] |match_ARS_NEW= 1–0 |match_ARS_NFO= 3–0 |match_ARS_SUN= 3–0 |match_ARS_TOT= [[Sjevernolondonski derbi|4–1]] |match_ARS_WHU= [[Londonski derbi|2–0]] |match_ARS_WOL= 2–1 |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |match_AVL_ARS= 2–1 |match_AVL_BOU= 4–0 |match_AVL_BRE= 0–1 |match_AVL_BHA= 1–0 |match_AVL_BUR= 2–1 |match_AVL_CHE= 1–4 |match_AVL_CRY= 0–3 |match_AVL_EVE= 0–1 |match_AVL_FUL= 3–1 |match_AVL_LEE= 1–1 |match_AVL_LIV= 4–2 |match_AVL_MCI= 1–0 |match_AVL_MUN= 2–1 |match_AVL_NEW= 0–0 |match_AVL_NFO= 3–1 |match_AVL_SUN= 4–3 |match_AVL_TOT= 1–2 |match_AVL_WHU= 2–0 |match_AVL_WOL= 1–0 |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |match_BOU_ARS= 2–3 |match_BOU_AVL= 1–1 |match_BOU_BRE= 0–0 |match_BOU_BHA= 2–1 |match_BOU_BUR= 1–1 |match_BOU_CHE= 0–0 |match_BOU_CRY= 3–0 |match_BOU_EVE= 0–1 |match_BOU_FUL= 3–1 |match_BOU_LEE= 2–2 |match_BOU_LIV= 3–2 |match_BOU_MCI= |match_BOU_MUN= 2–2 |match_BOU_NEW= 0–0 |match_BOU_NFO= 2–0 |match_BOU_SUN= 1–1 |match_BOU_TOT= 3–2 |match_BOU_WHU= 2–2 |match_BOU_WOL= 1–0 |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |match_BRE_ARS= 1–1 |match_BRE_AVL= 1–0 |match_BRE_BOU= 4–1 |match_BRE_BHA= 0–2 |match_BRE_BUR= 3–1 |match_BRE_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–2]] |match_BRE_CRY= |match_BRE_EVE= 2–2 |match_BRE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|0–0]] |match_BRE_LEE= 1–1 |match_BRE_LIV= 3–2 |match_BRE_MCI= 0–1 |match_BRE_MUN= 3–1 |match_BRE_NEW= 3–1 |match_BRE_NFO= 0–2 |match_BRE_SUN= 3–0 |match_BRE_TOT= 0–0 |match_BRE_WHU= 3–0 |match_BRE_WOL= 2–2 |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |match_BHA_ARS= 0–1 |match_BHA_AVL= 3–4 |match_BHA_BOU= 1–1 |match_BHA_BRE= 2–1 |match_BHA_BUR= 2–0 |match_BHA_CHE= 3–0 |match_BHA_CRY= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–1]] |match_BHA_EVE= 1–1 |match_BHA_FUL= 1–1 |match_BHA_LEE= 3–0 |match_BHA_LIV= 2–1 |match_BHA_MCI= 2–1 |match_BHA_MUN= |match_BHA_NEW= 2–1 |match_BHA_NFO= 2–1 |match_BHA_SUN= 0–0 |match_BHA_TOT= 2–2 |match_BHA_WHU= 1–1 |match_BHA_WOL= 3–0 |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |match_BUR_ARS= 0–2 |match_BUR_AVL= 2–2 |match_BUR_BOU= 0–0 |match_BUR_BRE= 3–4 |match_BUR_BHA= 0–2 |match_BUR_CHE= 0–2 |match_BUR_CRY= 0–1 |match_BUR_EVE= 0–0 |match_BUR_FUL= 2–3 |match_BUR_LEE= 2–0 |match_BUR_LIV= 0–1 |match_BUR_MCI= 0–1 |match_BUR_MUN= 2–2 |match_BUR_NEW= 1–3 |match_BUR_NFO= 1–1 |match_BUR_SUN= 2–0 |match_BUR_TOT= 2–2 |match_BUR_WHU= 0–2 |match_BUR_WOL= |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |match_CHE_ARS= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|1–1]] |match_CHE_AVL= 1–2 |match_CHE_BOU= 2–2 |match_CHE_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_BHA= 1–3 |match_CHE_BUR= 1–1 |match_CHE_CRY= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CHE_EVE= 2–0 |match_CHE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_LEE= 2–2 |match_CHE_LIV= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|2–1]] |match_CHE_MCI= 0–3 |match_CHE_MUN= 0–1 |match_CHE_NEW= 0–1 |match_CHE_NFO= 1–3 |match_CHE_SUN= 1–2 |match_CHE_TOT= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|a]] |match_CHE_WHU= 3–2 |match_CHE_WOL= 3–0 |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |match_CRY_ARS= |match_CRY_AVL= 0–0 |match_CRY_BOU= 3–3 |match_CRY_BRE= 2–0 |match_CRY_BHA= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CRY_BUR= 2–3 |match_CRY_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|1–3]] |match_CRY_EVE= 2–2 |match_CRY_FUL= 1–1 |match_CRY_LEE= 0–0 |match_CRY_LIV= 2–1 |match_CRY_MCI= 0–3 |match_CRY_MUN= 1–2 |match_CRY_NEW= 2–1 |match_CRY_NFO= 1–1 |match_CRY_SUN= 0–0 |match_CRY_TOT= 0–1 |match_CRY_WHU= 0–0 |match_CRY_WOL= 1–0 |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |match_EVE_ARS= 0–1 |match_EVE_AVL= 0–0 |match_EVE_BOU= 1–2 |match_EVE_BRE= 2–4 |match_EVE_BHA= 2–0 |match_EVE_BUR= 2–0 |match_EVE_CHE= 3–0 |match_EVE_CRY= 2–1 |match_EVE_FUL= 2–0 |match_EVE_LEE= 1–1 |match_EVE_LIV= [[Merseyside derbi|1–2]] |match_EVE_MCI= 3–3 |match_EVE_MUN= 0–1 |match_EVE_NEW= 1–4 |match_EVE_NFO= 3–0 |match_EVE_SUN= |match_EVE_TOT= 0–3 |match_EVE_WHU= |match_EVE_WOL= 1–1 |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |match_FUL_ARS= 0–1 |match_FUL_AVL= 1–0 |match_FUL_BOU= 0–1 |match_FUL_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|3–1]] |match_FUL_BHA= 2–1 |match_FUL_BUR= 3–1 |match_FUL_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–1]] |match_FUL_CRY= 1–2 |match_FUL_EVE= 1–2 |match_FUL_LEE= 1–0 |match_FUL_LIV= 2–2 |match_FUL_MCI= 4–5 |match_FUL_MUN= 1–1 |match_FUL_NEW= |match_FUL_NFO= 1–0 |match_FUL_SUN= 1–0 |match_FUL_TOT= 2–1 |match_FUL_WHU= 0–1 |match_FUL_WOL= 3–0 |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |match_LEE_ARS= 0–4 |match_LEE_AVL= 1–2 |match_LEE_BOU= 2–2 |match_LEE_BRE= 0–0 |match_LEE_BHA= |match_LEE_BUR= 3–1 |match_LEE_CHE= 3–1 |match_LEE_CRY= 4–1 |match_LEE_EVE= 1–0 |match_LEE_FUL= 1–0 |match_LEE_LIV= 3–3 |match_LEE_MCI= 0–1 |match_LEE_MUN= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–1]] |match_LEE_NEW= 0–0 |match_LEE_NFO= 3–1 |match_LEE_SUN= 0–1 |match_LEE_TOT= 1–2 |match_LEE_WHU= 2–1 |match_LEE_WOL= 3–0 |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |match_LIV_ARS= 1–0 |match_LIV_AVL= 2–0 |match_LIV_BOU= 4–2 |match_LIV_BRE= |match_LIV_BHA= 2–0 |match_LIV_BUR= 1–1 |match_LIV_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|1–1]] |match_LIV_CRY= 3–1 |match_LIV_EVE= [[Merseyside derbi|2–1]] |match_LIV_FUL= 2–0 |match_LIV_LEE= 0–0 |match_LIV_MCI= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–2]] |match_LIV_MUN= [[Derbi Liverpool–Manchester United|1–2]] |match_LIV_NEW= 4–1 |match_LIV_NFO= 0–3 |match_LIV_SUN= 1–1 |match_LIV_TOT= 1–1 |match_LIV_WHU= 5–2 |match_LIV_WOL= 2–1 |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |match_MCI_ARS= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|2–1]] |match_MCI_AVL= |match_MCI_BOU= 3–1 |match_MCI_BRE= 3–0 |match_MCI_BHA= 1–1 |match_MCI_BUR= 5–1 |match_MCI_CHE= 1–1 |match_MCI_CRY= 3–0 |match_MCI_EVE= 2–0 |match_MCI_FUL= 3–0 |match_MCI_LEE= 3–2 |match_MCI_LIV= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|3–0]] |match_MCI_MUN= [[Manchester derby|3–0]] |match_MCI_NEW= 2–1 |match_MCI_NFO= 2–2 |match_MCI_SUN= 3–0 |match_MCI_TOT= 0–2 |match_MCI_WHU= 3–0 |match_MCI_WOL= 2–0 |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |match_MUN_ARS= [[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]] |match_MUN_AVL= 3–1 |match_MUN_BOU= 4–4 |match_MUN_BRE= 2–1 |match_MUN_BHA= 4–2 |match_MUN_BUR= 3–2 |match_MUN_CHE= 2–1 |match_MUN_CRY= 2–1 |match_MUN_EVE= 0–1 |match_MUN_FUL= 3–2 |match_MUN_LEE= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–2]] |match_MUN_LIV= [[Derbi Liverpool–Manchester United|3–2]] |match_MUN_MCI= [[Manchester derby|2–0]] |match_MUN_NEW= 1–0 |match_MUN_NFO= |match_MUN_SUN= 2–0 |match_MUN_TOT= 2–0 |match_MUN_WHU= 1–1 |match_MUN_WOL= 1–1 |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |match_NEW_ARS= 1–2 |match_NEW_AVL= 0–2 |match_NEW_BOU= 1–2 |match_NEW_BRE= 2–3 |match_NEW_BHA= 3–1 |match_NEW_BUR= 2–1 |match_NEW_CHE= 2–2 |match_NEW_CRY= 2–0 |match_NEW_EVE= 2–3 |match_NEW_FUL= 2–1 |match_NEW_LEE= 4–3 |match_NEW_LIV= 2–3 |match_NEW_MCI= 2–1 |match_NEW_MUN= 2–1 |match_NEW_NFO= 2–0 |match_NEW_SUN= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–2]] |match_NEW_TOT= 2–2 |match_NEW_WHU= |match_NEW_WOL= 1–0 |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |match_NFO_ARS= 0–0 |match_NFO_AVL= 1–1 |match_NFO_BOU= |match_NFO_BRE= 3–1 |match_NFO_BHA= 0–2 |match_NFO_BUR= 4–1 |match_NFO_CHE= 0–3 |match_NFO_CRY= 1–1 |match_NFO_EVE= 0–2 |match_NFO_FUL= 0–0 |match_NFO_LEE= 3–1 |match_NFO_LIV= 0–1 |match_NFO_MCI= 1–2 |match_NFO_MUN= 2–2 |match_NFO_NEW= 1–1 |match_NFO_SUN= 0–1 |match_NFO_TOT= 3–0 |match_NFO_WHU= 0–3 |match_NFO_WOL= 0–0 |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |match_SUN_ARS= 2–2 |match_SUN_AVL= 1–1 |match_SUN_BOU= 3–2 |match_SUN_BRE= 2–1 |match_SUN_BHA= 0–1 |match_SUN_BUR= 3–0 |match_SUN_CHE= |match_SUN_CRY= 2–1 |match_SUN_EVE= 1–1 |match_SUN_FUL= 1–3 |match_SUN_LEE= 1–1 |match_SUN_LIV= 0–1 |match_SUN_MCI= 0–0 |match_SUN_MUN= 0–0 |match_SUN_NEW= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–0]] |match_SUN_NFO= 0–5 |match_SUN_TOT= 1–0 |match_SUN_WHU= 3–0 |match_SUN_WOL= 2–0 |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |match_TOT_ARS= [[Sjevernolondonski derbi|1–4]] |match_TOT_AVL= 1–2 |match_TOT_BOU= 0–1 |match_TOT_BRE= 2–0 |match_TOT_BHA= 2–2 |match_TOT_BUR= 3–0 |match_TOT_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|0–1]] |match_TOT_CRY= 1–3 |match_TOT_EVE= |match_TOT_FUL= 1–2 |match_TOT_LEE= 1–1 |match_TOT_LIV= 1–2 |match_TOT_MCI= 2–2 |match_TOT_MUN= 2–2 |match_TOT_NEW= 1–2 |match_TOT_NFO= 0–3 |match_TOT_SUN= 1–1 |match_TOT_WHU= [[Londonski derbi|1–2]] |match_TOT_WOL= 1–1 |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |match_WHU_ARS= [[Londonski derbi|0–1]] |match_WHU_AVL= 2–3 |match_WHU_BOU= 0–0 |match_WHU_BRE= 0–2 |match_WHU_BHA= 2–2 |match_WHU_BUR= 3–2 |match_WHU_CHE= 1–5 |match_WHU_CRY= 1–2 |match_WHU_EVE= 2–1 |match_WHU_FUL= 0–1 |match_WHU_LEE= |match_WHU_LIV= 0–2 |match_WHU_MCI= 1–1 |match_WHU_MUN= 1–1 |match_WHU_NEW= 3–1 |match_WHU_NFO= 1–2 |match_WHU_SUN= 3–1 |match_WHU_TOT= [[Londonski derbi|0–3]] |match_WHU_WOL= 4–0 |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |match_WOL_ARS= 2–2 |match_WOL_AVL= 2–0 |match_WOL_BOU= 0–2 |match_WOL_BRE= 0–2 |match_WOL_BHA= 1–1 |match_WOL_BUR= 2–3 |match_WOL_CHE= 1–3 |match_WOL_CRY= 0–2 |match_WOL_EVE= 2–3 |match_WOL_FUL= |match_WOL_LEE= 1–3 |match_WOL_LIV= 2–1 |match_WOL_MCI= 0–4 |match_WOL_MUN= 1–4 |match_WOL_NEW= 0–0 |match_WOL_NFO= 0–1 |match_WOL_SUN= 1–1 |match_WOL_TOT= 0–1 |match_WOL_WHU= 3–0 }} == Statistika == <small>Ažurirano: 10. 5. 2026.</small> === Najbolji strijelci === {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Golovi<ref name="premierleague.com">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players|title=Premier League Top Player Stats - Goals, Assists, Clean Sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2025}}</ref> |- !1 |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |26 |- !2 |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |22 |- !3 |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |16 |- !4 |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Chelsea |15 |- ! rowspan="2" |5 |{{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] |Arsenal | rowspan="2" |14 |- |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |- ! rowspan="3" |7 |{{ZD|ENG}} [[Danny Welbeck]] |Brighton & Hove Albion | rowspan="3" |13 |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |- |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |- !10 |{{ZD|FRA}} [[Eli Junior Kroupi]] |Bournemouth |12 |} '''Napomena''' * * 10 golova za Bournemouth, 5 golova za Manchester City ==== Het−trikovi ==== {{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}} {| class="wikitable" |+ !Igrač !Za !Protiv !Rezultat !Datum |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |Bournemouth |3–3 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj0e8p58v9yt|title=Crystal Palace 3-3 AFC Bournemouth: Jean-Philippe Mateta hat-trick salvages draw|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |18. Oktobar 2025. |- |{{ZD|ENG}} [[Eberechi Eze]] |Arsenal |Tottenham Hotspur |[[Sjevernolondonski derbi|4–1]] (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c70j2y8pk44t|title=Arsenal vs Tottenham LIVE: Premier League score, stats & updates from North London Derby|last=Howell|first=Alex|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |23. Novembar 2025. |- |{{ZD|NJE}} [[Kevin Schade]] | rowspan="2" |Brentford |Bournemouth |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cwyvq88n01wt|title=Brentford 4-1 Bournemouth: Kevin Schade hits a hat-trick as Bees claim impressive win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |27. Decembar 2025. |- |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Everton |4–2 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c5y23mym183t|title=Everton 2-4 Brentford: Igor Thiago hat-trick helps the Bees ease past the hosts|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |4. Januar 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] | rowspan="2" |Chelsea |Wolverhampton Wanderers |3–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c9dvzlg498dt|title=Palmer scores first-half hat-trick in Chelsea win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=8. 2. 2026}}</ref> |7. Februar 2026. |- |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Aston Villa |4–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c20zeq095r9t|title=Aston Villa 1-4 Chelsea: Joao Pedro hat-trick sends Champions League message|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=5. 3. 2026}}</ref> |4. Mart 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |Burnley |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cpqxx45x0jxt|title=Nottingham Forest v Burnley|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |19. April 2026. |} === Clean sheetovi === [[File:David Raya in 2025 (cropped).jpg|thumb|upright=.8|[[David Raya]] je osvojio svoju treću Zlatnu rukavicu Premijer lige u tri sezone skupivši 18 clean sheetova za [[Arsenal FC|Arsenal]].]] {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Clean sheetovi<ref name="premierleague.com"/> |- !1 |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |18 |- !2 |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |Manchester City |15 |- ! rowspan="3" |3 |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton | rowspan="3" |11 |- |{{ZD|ENG}} [[Dean Henderson]] |Crystal Palace |- |{{ZD|SRB}} [[Đorđe Petrović (nogometaš)|Đorđe Petrović]] |Bournemouth |} === Disciplina === ==== Igrač ==== * Najviše žutih kartona: '''11'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **''Tri igrača'' * Najviše crvenih kartona: '''2'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **{{ZD|ARG}} Cristian Romero (Tottenham Hotspur) ====Klub==== * Najviše žutih kartona: '''93'''<ref name="Yellow cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Tottenham Hotspur * Najmanje žutih kartona: '''49'''<ref name="Yellow cards"/> **Arsenal * Najviše crvenih kartona: '''7'''<ref name="Red cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Chelsea * Najmanje crvenih kartona: '''0'''<ref name="Red cards"/> **Arsenal **Brighton & Hove Albion **Manchester City == Nagrade == === Mjesečne nagrade === {| class="wikitable" |- !rowspan="2"|Mjesec !colspan="2"|Menadžer mjeseca !colspan="2"|Igrač mjeseca !colspan="2"|Gol mjeseca !colspan="2"|Odbrana mjeseca !rowspan="2"|Reference |- !Menadžer !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub |- !August |{{ZD|NIZ}} [[Arne Slot]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[Jack Grealish]] |Everton |{{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[James Trafford]] | rowspan="2" |Manchester City |<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407271/voted-august-2025-barclays-manager-of-the-month|title=Slot named Barclays Manager of the Month|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407226/szoboszlais-stunner-wins-guinness-goal-of-the-month-award-for-august|title=Szoboszlai makes history with Guinness Goal of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407234/trafford-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Trafford wins Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- !Septembar |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |Crystal Palace |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |{{ZD|ŠPA}} [[Martín Zubimendi]] |Arsenal |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437276/glasner-named-barclays-manager-of-the-month|title=Glasner named Barclays Manager of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437437/haaland-wins-fourth-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Haaland wins fourth EA SPORTS Player of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437285/zubimendi-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Zubimendi wins Guinness Goal of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437238/donnarumma-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Donnarumma wins Coca-Cola Save of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref> |- !Oktobar |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]] |Manchester United |{{ZD|KAM}} [[Bryan Mbeumo]] |Manchester United |{{ZD|ARG}} [[Emiliano Buendía]] |Aston Villa |{{ZD|SVK}} [[Martin Dúbravka]] |Burnley |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455472/amorim-named-barclays-manager-of-the-month|title=Amorim named Barclays Manager of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455047/mbeumo-wins-his-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Mbeumo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455467/buendia-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Buendia wins Guinness Goal of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455647/dubravka-claims-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Dubravka claims Coca-Cola Save of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref> |- !Novembar |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]] |Chelsea |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|SAD}} [[Tyler Adams]] |Bournemouth |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497487/maresca-named-barclays-manager-of-the-month|title=Maresca named Barclays Manager of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497486/thiago-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497488/adams-becomes-first-american-to-win-guinness-goal-of-the-month|title=Adams becomes first American to win Guinness Goal of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497963/pickford-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref> |- !Decembar |{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |Aston Villa |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |{{ZD|VEL}} [[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Harry Wilson]] | rowspan="2" |Fulham |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549078/emery-named-barclays-manager-of-the-month|title=Emery named December Barclays Manager of the Month|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4544215/calvert-lewin-wins-first-ea-sports-player-of-the-month-award-for-six-years|title=Calvert-Lewin wins first EA SPORTS Player of the Month award for six years|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549088/wilson-wins-guinness-goal-of-the-month-for-second-time|title=Wilson wins Guinness Goal of the Month for the second time|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549091/raya-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Raya equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |- !Januar |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |Manchester United |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|ENG}} [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]] |{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]] |West Ham United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587333/januarys-barclays-manager-of-the-month|title=Carrick wins first Barclays Manager of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587125/thiago-makes-history-after-winning-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago makes history after winning EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587385/reed-wins-guinness-goal-of-the-month-award|title=Reed wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587584/areola-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Areola wins Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref> |- !Februar |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Tottenham Hotspur |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611431/semenyo-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Semenyo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611433/guardiola-named-barclays-manager-of-the-month|title=Guardiola named Barclays Manager of the Month|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611596/solanke-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Solanke wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611611/pickford-wins-record-fourth-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford wins record fourth Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref> |- !Mart |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |{{ZD|DAN}} [[William Osula]] |Newcastle United |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |Newcastle United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623565/arteta-wins-eighth-barclays-manager-of-the-month-award/|title=Arteta wins eighth Barclays Manager of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623552/fernandes-matches-ronaldo-with-sixth-ea-sports-player-of-the-month-award/|title=Fernandes equals Ronaldo with sixth EA SPORTS Player of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623619/osula-wins-guinness-goal-of-the-month-award/|title=Osula wins Guinness Goal of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623624/ramsdale-wins-coca-cola-save-of-the-month-award/|title=Ramsdale wins Coca-Cola Save of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |- !April |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |{{ZD|JPN}} [[Kaoru Mitoma]] |Brighton & Hove Albion |{{ZD|VEL}} [[Karl Darlow]] |Leeds United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649727/guardiola-wins-13th-barclays-manager-of-the-month-award|title=Guardiola wins 13th Barclays Manager of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649690/gibbs-white-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Gibbs-White wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650440/mitoma-equals-record-for-guinness-goal-of-the-month-award|title=Mitoma equals record for Guinness Goal of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650528/darlow-wins-his-first-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Darlow wins his first Coca-Cola Save of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |} === Godišnje nagrade === {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Osvajač !Klub |- |[[Menadžer sezone Premijer lige Engleske|Menadžer sezone Premijer lige]] | | |- |[[Igrač sezone Premijer lige Engleske|Igrač sezone Premijer lige]] | | |- |[[Mladi igrač sezone Premijer lige Engleske|Mladi igrač sezone Premijer lige]] | | |- |Gol sezone Premijer lige | | |- |Najznačajniji gol sezone | | |- |Najbolja odbrana sezone | | |- |PFA Igrač sezone | | |- |PFA Mladi igrač sezone | | |- |FWA igrač godine<ref>{{Cite web|url=https://footballwriters.co.uk/editorial/bruno-fernandes-is-footballer-of-the-year-and-bunny-shaw-is-womens-football-of-the-year/|title=Bruno Fernandes is Footballer of the Year and Bunny Shaw is Women’s Football of the Year. – Football Writers' Association|date=8. 5. 2026|language=en-US|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |} == Reference == {{reflist}} {{Premijer liga Engleske}} {{Prve evropske nogometne lige 2025/26.}} [[Kategorija:2025. u Engleskoj]] [[Kategorija:2026. u Engleskoj]] [[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]] akmu23txprky5yikc6ao2zvkslllfsz 10 522402 3847012 3730323 2026-05-16T20:24:10Z KWiki 9400 3847012 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Austrijski nogometaš godine |naslov = [[Nogometaš godine u Austriji|<span style="color:white;">Nogometaš godine u Austriji</span>]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: #ED2939; color:white; border: 1px solid #860909; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1984–1985:&nbsp;[[Herbert Prohaska|Prohaska]] * 1986:&nbsp;[[Toni Polster|Polster]] * 1987:&nbsp;[[Heribert Weber|Weber]] * 1988:&nbsp;[[Herbert Prohaska|Prohaska]] * 1989:&nbsp;[[Gerhard Rodax|Rodax]] * 1990:&nbsp;[[Andreas Ogris|Ogris]] * 1991:&nbsp;[[Néstor Gorosito|Gorosito]] * 1992:&nbsp;[[Andi Herzog|Herzog]] * 1993:&nbsp;[[Franz Wohlfahrt (nogometaš)|Wohlfahrt]] * 1994:&nbsp;[[Heimo Pfeifenberger|Pfeifenberger]] * 1995:&nbsp;[[Ivica Vastić|Vastić]] * 1996:&nbsp;[[Michael Konsel|Konsel]] * 1997:&nbsp;[[Toni Polster|Polster]] * 1998–1999:&nbsp;[[Ivica Vastić|Vastić]] * 2000:&nbsp;[[Radosław Gilewicz|Gilewicz]] * 2001:&nbsp;[[Ronald Brunmayr|Brunmayr]] * 2002:&nbsp;[[Vladimír Janočko|Janočko]] * 2003:&nbsp;[[Andreas Ivanschitz|Ivanschitz]] * 2004:&nbsp;[[Steffen Hofmann|Hofmann]] * 2005:&nbsp;[[Mario Bazina|Bazina]] * 2006:&nbsp;[[Alexander Zickler|Zickler]] * 2007:&nbsp;[[Ivica Vastić|Vastić]] * 2008:&nbsp;[[Marc Janko|Janko]] * 2009:&nbsp;[[Steffen Hofmann|Hofmann]] * 2010:&nbsp;[[Zlatko Junuzović|Junuzović]] * 2011–2016:&nbsp;[[David Alaba|Alaba]] * 2017:&nbsp;[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] * 2018:&nbsp;[[Marko Arnautović|Arnautović]] * 2019:&nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]] * 2020–2023:&nbsp;[[David Alaba|Alaba]] * 2024:&nbsp;[[Christoph Baumgartner|Baumgartner]] * 2025:&nbsp;[[Konrad Laimer|Laimer]] }}<noinclude> {{Nogometaši godine po državama - UEFA}} [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|Austrijski nogometaš godine]] </noinclude> cw3tvawtuu5l8m3ykarv3q3swz63hxc 0 524236 3847069 3770820 2026-05-17T00:32:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847069 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cusp-animation.gif|mini|desno|250px|<center>Umjetnički prikaz magnetosfere</center>]] {{Geofizika - bočni}} U [[Astronomija|astronomiji]] i [[Planetologija|planetologiji]], '''magnetosfera''' je područje [[svemir]]a koje okružuje [[astronomski objekt]], poput [[Planeta|planete]] ili drugog objekta, u kojem na [[Nabijena čestica|nabijene čestice]] utječe [[magnetno polje]] tog objekta.<ref name=NASA>{{cite web |title= Magnetospheres |url= https://science.nasa.gov/heliophysics/focus-areas/magnetosphere-ionosphere/ |website= NASA Science |date= 18. 6. 2007 |publisher= [[NASA]] |language=en}}</ref><ref name=Ratcliffe>{{cite book |last= Ratcliffe |first= John Ashworth |title= An Introduction to the Ionosphere and Magnetosphere |year=1972 |publisher= [[CUP Archive]] |isbn=9780521083416 |url= https://archive.org/details/introductiontoio0000ratc |url-access=registration |language=en}}</ref> Stvara je nebesko tijelo s aktivnim unutrašnjim [[Teorija dinama|dinamom]]. U svemirskom okruženju blizu planetarnog tijela s [[Dipolni magnet|dipolnim magnetnim]] poljem poput [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], [[silnice]] nalikuju jednostavnom [[Magnetni dipol|magnetnom dipolu]]. Dalje od njega silnice mogu biti znatno iskrivljene uslijed toka [[Električna otpornost i provodnost|električno vodljive plazme]], koju emituje [[Sunce]] ([[Sunčev vjetar|solarni vjetar]]) ili obližnja zvijezda.<ref name="Britannica">{{cite encyclopedia |year=2012 |title= Ionosphere and magnetosphere |encyclopedia= [[Encyclopædia Britannica]] |publisher= [[Encyclopædia Britannica, Inc.]] |url= https://www.britannica.com/EBchecked/topic/1369043/ionosphere-and-magnetosphere}}</ref><ref name="Van Allen">{{cite book |last= Van Allen |first= James Alfred |title= Origins of Magnetospheric Physics |year=2004 |publisher= Štamparija Univerziteta Iowe |location= [[Iowa City]] |isbn= 9780877459217 |oclc=646887856}}</ref> Planete s aktivnim magnetosferama, poput Zemlje, sposobni su ublažiti ili blokirati učinke [[Sunčevo zračenje|Sunčevog]] ili [[Kosmičko zračenje|kosmičkog zračenja]].<ref>{{cite web |url= https://science.nasa.gov/science-research/planetary-science/earths-magnetosphere/ |title= Earth's Magnetosphere |date= 25. 3. 2018 |publisher= NASA}}</ref> Interakcije čestica i atmosfera s magnetosferama proučavaju se u okviru specijaliziranih naučnih predmeta [[Fizika plazme|fizike plazme]], [[Svemirska fizika|svemirske fizike]] i [[Aeronomija|aeronomije]]. == Historija == {{Glavni|Hronologija magnetosfere}} Proučavanje Zemljine magnetosfere počelo je 1600, kada je [[William Gilbert]] otkrio da magnetno polje na površini Zemlje nalikuje polju [[Terela|terele]], male, magnetizirane kugle. U 1940-ima [[Walter M. Elsasser]] predložio je model [[Teorija dinama|teorije dinama]], koja pripisuje [[Zemljino magnetno polje]] kretanju njenog [[Zemljino vanjsko jezgro|željeznog vanjskog jezgra]]. Korištenjem [[magnetometar]]a naučnici su mogli proučavati varijacije Zemljinog magnetnog polja kao funkcije vremena te [[Geografska širina|geografske širine]] i [[Geografska dužina|dužine]]. Krajem 1940-ih za proučavanje kosmičkih zraka korištene su rakete. Godine 1958. [[Explorer 1]], prvi iz serije svemirskih misija Explorer, lansiran je kako bi proučavao intenzitet kosmičkih zraka iznad atmosfere i mjerio fluktuacije u toj aktivnosti. Ova misija posmatrala je postojanje [[Van Allenov pojas zračenja|Van Allenovog pojasa zračenja]] (smještenog u unutrašnjem području Zemljine magnetosfere), a [[Explorer 3]] kasnije te godine definitivno je dokazao njegovo postojanje. Također tokom 1958. [[Eugene Parker]] predložio je ideju o solarnom vjetru, a termin ''magnetosfera'' predložio je [[Thomas Gold]] 1959. kako bi objasnio kako solarni vjetar djeluje na Zemljino magnetno polje. Kasnija misija [[Explorer 12|Explorera 12]] 1961, predvođena Cahillovim i Amazeenovim opažanjima 1963. u vezi s naglim smanjenjem jačine magnetnog polja u blizini podnevnog meridijana, kasnije je nazvana [[Magnetopauza|magnetopauzom]]. Do 1983. [[International Cometary Explorer]] posmatrao je magnetni rep ili udaljeno magnetno polje.<ref name="Van Allen"/> == Struktura i ponašanje == Struktura magnetosferâ zavisi od nekoliko faktora: vrste astronomskog objekta, prirode izvora [[Plazma (fizika)|plazme]] i [[Količina kretanja|količine kretanja]], [[Frekvencija|perioda]] vrtnje objekta, prirode osi oko koje se objekt vrti, osi magnetnog dipola te veličine i smjera strujanja solarnog vjetra. Planetarna udaljenost na kojoj magnetosfera može izdržati pritisak solarnog vjetra naziva se Chapman–Ferrarova udaljenost. Korisno se modelira formulom u kojoj <math>R_{\rm P}</math> predstavlja poluprečnik planete, <math>B_{\rm povr}</math> predstavlja magnetno polje na površini planete na ekvatoru, <math>V_{\rm SV}</math> predstavlja [[Brzina|brzinu]] solarnog vjetra, <math>\rho</math> je gustoća čestica solarnog vjetra, a <math>\mu_{0}</math> je konstanta [[Permeabilnost vakuuma|permeabilnosti vakuuma]]: :<math>R_{\rm CF}=R_{\rm P} \left( \frac{B_{\rm povr}^2}{\mu_{0} \rho V_{\rm SV}^2} \right) ^{\frac{1}{6}}</math> Magnetosfera se klasifikuje kao "intrinzična" kada je <math>R_{\rm CF} \gg R_{\rm P}</math> ili kada je primarna opozicija strujanju solarnog vjetra magnetno polje objekta. [[Merkur]], Zemlja, [[Jupiter]], [[Ganimed (satelit)|Ganimed]], [[Saturn]], [[Uran]] i [[Neptun]], naprimjer, ispoljavaju intrinzične magnetosfere. Magnetosfera se klasifikuje kao "inducirana" kada je <math>R_{\rm CF} \ll R_{\rm P}</math> ili kada se solarnom vjetru ne suprotstavlja magnetno polje objekta. U ovom slučaju solarni vjetar uzajamno djeluje s atmosferom ili ionosferom planete (ili njenom površinom ako planeta nema atmosferu). [[Venera]] ima inducirano magnetno polje, što znači da, zbog toga što izgleda da Venera nema unutrašnji dinamo-efekt, jedino prisutno magnetno polje jest ono koje nastaje omotavanjem solarnog vjetra oko fizičke prepreke, tj. Venere (vidi [[Venerina atmosfera#Inducirana magnetosfera|Venerina inducirana magnetosfera]]). Kada je <math>R_{\rm CF} \approx R_{\rm P}</math>, doprinose i sama planeta i njeno magnetno polje. Moguće je da je [[Mars]] ovog tipa.<ref>{{cite journal |last1= Blanc |first1= M. |last2= Kallenbach |first2= R. |last3= Јеrkajev |first3= N. V. |title= Solar System Magnetospheres |journal= Space Science Reviews |volume=116 |date=2005 |issue=1–2 |pages=227–298 |doi=10.1007/s11214-005-1958-y |bibcode=2005SSRv..116..227B |s2cid= 122318569 |language=en}}</ref> === Asimetrija zore i sumraka === Gledano sa Sunca, orbitalno kretanje nebeskog tijela može malo komprimirati njegovu inače simetričnu magnetosferu i rastegnuti je u smjeru suprotnom od njegovog kretanja (u primjeru Zemlje, od zapada prema istoku). To je poznato kao ''asimetrija zore i sumraka''.<ref name= "Wiley 3017">{{cite book |editor-first1= Stein |editor-last1= Haaland |editor-first2= Andrej |editor-last2= Runov |editor-first3= Colin |editor-last3= Forsyth |title= Dawn-Dusk Asymmetries in Planetary Plasma Environments |series= Geophysical Monograph Series | publisher= Wiley |date= 6. 10. 2017 |isbn= 978-1-119-21632-2 |doi= 10.1002/9781119216346 |url= https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/book/10.1002/9781119216346 |access-date= 9. 4. 2025 |language=en}}</ref><ref name="Tromsø 2023">{{cite journal |last1= Oyama |first1= Shin-ichiro |last2= Aikio |first2= Anita |last3= Sakanoi |first3= Takeshi |last4= Hosokawa |first4= Keisuke |last5= Vanhamäki |first5= Heikki |last6= Cai |first6= Lei |last7= Virtanen |first7= Ilkka |last8= Pedersen |first8= Marcus |last9= Shiokawa |first9= Kazuo |last10= Shinbori |first10= Atsuki |last11= Nishitani |first11= Nozomu |last12= Ogawa |first12= Yasunobu |title= Geomagnetic activity dependence and dawn-dusk asymmetry of thermospheric winds from 9-year measurements with a Fabry–Perot interferometer in Tromsø, Norway | journal= Earth, Planets and Space |volume=75 |issue=1 |date= 5. 5. 2023 |issn=1880-5981 |doi=10.1186/s40623-023-01829-0 |doi-access= free |page=70| bibcode= 2023EP&S...75...70O |language=en}}</ref><ref name="Liu et al 2019">{{cite journal |last1= Liu |first1= Yi-Hsin |last2= Li |first2= T. C. |last3= Hesse |first3= M. |last4= Sun |first4= W. J. |last5= Liu |first5= J. |last6= Burch |first6= J. |last7= Slavin |first7= J. A. |last8= Huang |first8= K. |title= Three-Dimensional Magnetic Reconnection With a Spatially Confined X-Line Extent: Implications for Dipolarizing Flux Bundles and the Dawn-Dusk Asymmetry |journal= Journal of Geophysical Research: Space Physics | volume= 124 |issue=4 |date=2019 |issn=2169-9380 |doi=10.1029/2019JA026539 |doi-access= free |pages=2819–2830 |arxiv=1901.10195 | bibcode= 2019JGRA..124.2819L |language=en}}</ref> == Struktura == [[Datoteka:Magnetosphere Levels.svg|mini|desno|250px|Umjetnički prikaz strukture magnetosfere: 1)&nbsp;Udarni front; 2)&nbsp;Magnetni omot; 3)&nbsp;Magnetopauza; 4)&nbsp;Magnetosfera; 5)&nbsp;Sjeverna repna izbočina; 6)&nbsp;Južna repna izbočina; 7)&nbsp;Plazmasfera]] === Udarni front === [[Datoteka:Red Giant Plunging Through Space.jpg|mini|desno|250px|[[Termografija#Kamere|Infracrvena slika]] i umjetnički koncept udarnog fronta oko zvijezde [[R Hydrae]]]] {{Glavni|Udarni front (astrofizika)}} Udarni front čini najudaljeniji sloj magnetosfere; granicu između nje i okolnog medija. Za zvijezde je to obično granica između [[Zvjezdani vjetar|zvjezdanog vjetra]] i [[Međuzvjezdana materija|međuzvjezdane materije]]; za planete se brzina solarnog vjetra tamo smanjuje kako se približava magnetopauzi.<ref>{{cite arXiv |last1= Sparavigna |first1= A. C. |last2= Marazzato |first2= R. |title= Observing stellar bow shocks |date= 10. 5. 2010 |class= physics.space-ph |eprint=1005.1527}}</ref> Zbog interakcija s udarnim frontom, plazma zvjezdanog vjetra stječe znatnu [[Anizotropija|anizotropiju]], što dovodi do raznih [[Stabilnost plazme|nestabilnosti plazme]] uzvodno i nizvodno od udarnog fronta.<ref>{{cite journal |last1= Pohotelov |first1= D. |last2= von Alfthan |first2= S. |last3= Kempf |first3= Y. |last4= Vainio |first4= R. |display-authors= et al. |title= Ion distributions upstream and downstream of the Earth's bow shock: first results from Vlasiator |journal= Annales Geophysicae |date= 17. 12. 2013 |volume=31 |issue=12 |pages=2207–2212 |doi= 10.5194/angeo-31-2207-2013 |doi-access= free |bibcode= 2013AnGeo..31.2207P |language=en}}</ref> === Magnetni omot === {{Glavni|Magnetni omot}} Magnetni omot jest područje magnetosfere između udarnog fronta i magnetopauze. Uglavnom se formira od udarnog solarnog vjetra iako sadrži malu količinu plazme iz magnetosfere.<ref name=cluster>{{Cite book |editor1-last= Paschmann |editor1-first= G. |editor2-last= Schwartz |editor2-first= S. J. |editor3-last= Escoubet |editor3-first= C. P. |editor4-last= Haaland |editor4-first= S. |title= Outer Magnetospheric Boundaries: Cluster Results |journal= Space Science Reviews |language=en |date=2005 |volume=118 |issue=1–4 |isbn= 978-1-4020-3488-6 |doi= 10.1007/1-4020-4582-4 |url= https://cds.cern.ch/record/1250411/files/978-1-4020-4582-0_BookTOC.pdf |series= Space Sciences Series of ISSI |bibcode= 2005ombc.book.....P}}</ref> To je područje koje pokazuje visoki [[energijski tok]] čestica, gdje smjer i magnituda magnetnog polja nepravilno variraju. To je uzrokovano nakupljanjem plina solarnog vjetra koji je efikasno prošao [[Termalizacija|termalizaciju]]. Djeluje kao jastuk koji prenosi pritisak od strujanja solarnog vjetra i barijere magnetnog polja objekta.<ref name="Van Allen"/> === Magnetopauza === {{Glavni|Magnetopauza}} Magnetopauza je područje magnetosfere gdje je pritisak planetarnog magnetnog polja uravnotežen s pritiskom solarnog vjetra.<ref name=Britannica/> To je konvergencija udarnog solarnog vjetra iz magnetnog omota s magnetnim poljem objekta i plazmom iz magnetosfere. Budući da obje strane ove konvergencije sadrže magnetiziranu plazmu, interakcije među njima su složene. Struktura magnetopauze zavisi od [[Machov broj|Machovog broja]] i [[Beta (fizika plazme)|beta-omjera]] plazme, kao i od magnetnog polja.<ref>{{cite book |chapter= The Magnetopause |last1= Russell |first1= C. T. |editor-last1= Russell |editor-first1= C. T. |editor-last2= Priest |editor-first2= E. R. |editor-last3= Lee |editor-first3= L. C. |title= Physics of magnetic flux ropes |year=1990 |publisher= Američki geofizički savez |isbn= 9780875900261 |pages=439–453 |url= http://www-ssc.igpp.ucla.edu/ssc/tutorial/magnetopause.html |archive-url= https://web.archive.org/web/19990202125049/http://www-ssc.igpp.ucla.edu/ssc/tutorial/magnetopause.html |archive-date= 2. 2. 1999 |language=en}}</ref> Magnetopauza mijenja veličinu i oblik kako pritisak solarnog vjetra fluktuira.<ref>{{cite web |first1= David P. |last1= Stern |first2= Mauricio |last2= Peredo |title= The Magnetopause |url= https://www-spof.gsfc.nasa.gov/Education/wmpause.html |website= The Exploration of the Earth's Magnetosphere |publisher= NASA |date= 20. 11. 2003 |access-date= 19. 8. 2019 |archive-date= 19. 8. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190819221711/https://www-spof.gsfc.nasa.gov/Education/wmpause.html |url-status=dead |language=en}}</ref> === Magnetni rep === Nasuprot komprimiranom magnetnom polju stoji magnetni rep, gdje se magnetosfera proteže daleko izvan astronomskog objekta. Sadrži dvije izbočine, nazvane ''sjeverna'' i ''južna'' repna izbočina. Linije magnetnog polja u sjevernoj usmjerene su prema objektu, dok su one u južnoj usmjerene od objekta. Izbočine su gotovo prazne, s malo nabijenih čestica koje se suprotstavljaju strujanju solarnog vjetra, a odvojene su plazmatskim slojem, područjem gdje je magnetno polje slabije, a gustoća nabijenih čestica veća.<ref name="tail">{{cite web |title= The Tail of the Magnetosphere |url= http://www-spof.gsfc.nasa.gov/Education/wtail.html |publisher= NASA |access-date= 22. 12. 2012 |archive-date= 7. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180207114437/https://www-spof.gsfc.nasa.gov/Education/wtail.html |url-status=dead |language=en}}</ref> === Zemljina magnetosfera === {{Također pogledajte|Zemljino magnetno polje|Van Allenov pojas zračenja}} {{Dodatne informacije|Plazmosfera}} [[Datoteka:Magnetosphere rendition.jpg|mini|desno|250px|Umjetnički prikaz Zemljine magnetosfere]] [[Datoteka:Structure_of_the_magnetosphere_LanguageSwitch.svg|lang=en|mini|upright=1.5|250px|<center>Dijagram Zemljine magnetosfere</center>]] Iznad Zemljinog [[ekvator]]a silnice postaju gotovo horizontalne, a zatim se vraćaju kako bi se ponovo spojile na visokim geografskim širinama. Međutim, na velikim visinama, magnetno polje znatno je iskrivljeno solarnim vjetrom i njegovim solarnim magnetnim poljem. Na svijetloj strani Zemlje magnetno polje znatno je komprimirano solarnim vjetrom na udaljenost približno 65.000&nbsp;km. Zemljin udarni front debeo je otprilike 17&nbsp;km<ref>{{cite news |title= Cluster reveals Earth's bow shock is remarkably thin |url= http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=49637 |publisher= [[Evropska svemirska agencija]] |date= 16. 11. 2011 |language=en}}</ref> i smješten je 90.000&nbsp;km od Zemlje.<ref>{{cite news |title= Cluster reveals the reformation of Earth's bow shock |language=en |url= http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=40994 |publisher= Evropska svemirska agencija |date= 11. 5. 2011}}</ref> Magnetopauza postoji na udaljenosti nekoliko stotina kilometara iznad Zemljine površine. Zemljina magnetopauza uspoređena je sa [[sito]]m jer omogućuje ulazak čestica solarnog vjetra. [[Kelvin–Helmholtzova nestabilnost|Kelvin–Helmholtzove nestabilnosti]] nastaju kad veliki vrtlozi plazme putuju duž ruba magnetosfere brzinama različitim od njene brzine, uzrokujući da se plazma provuče. To rezultira [[Magnetna rekonekcija|magnetnom rekonekcijom]], a kako se silnice prekidaju i ponovo spajaju, čestice solarnog vjetra mogu ući u magnetosferu.<ref>{{cite news |title= Cluster observes a 'porous' magnetopause |url= http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=50977 |publisher= Evropska svemirska agencija |date= 24. 10. 2012 |language=en}}</ref> Na tamnoj strani Zemlje magnetno polje proteže se u magnetnom repu, koji po dužini prelazi 6.300.000&nbsp;km.<ref name=Britannica/> Zemljin magnetni rep primarni je izvor [[Polarna svjetlost|polarne svjetlosti]].<ref name=tail/> Također, NASA-ini naučnici sugerišu da bi Zemljin magnetni rep mogao uzrokovati "pješčane oluje" na [[Mjesec (satelit)|Mjesecu]] stvaranjem potencijalne razlike između svijetle i tamne strane.<ref>{{cite web |url= http://www.nasa.gov/topics/moonmars/features/magnetotail_080416.html |title= The Moon and the Magnetotail |publisher= NASA |archive-url= https://web.archive.org/web/20211114122639/https://www.nasa.gov/topics/moonmars/features/magnetotail_080416.html |archive-date= 14. 11. 2021 |language=en}}</ref> === Ostali objekti === Mnogi astronomski objekti stvaraju i održavaju magnetosfere. U Sunčevom sistemu to uključuje [[Sunce]], Merkur, Zemlju, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun<ref name="Planetary Shields: Magnetospheres">{{cite web |title= Planetary Shields: Magnetospheres |language= en |url= https://mobile.arc.nasa.gov/public/iexplore/missions/pages/yss/november2011.html |publisher= NASA |access-date= 5. 1. 2020 |archive-date= 27. 11. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201127085534/https://mobile.arc.nasa.gov/public/iexplore/missions/pages/yss/november2011.html |url-status= dead }}</ref> i Ganimed. [[Jupiterova magnetosfera]] najveća je planetarna magnetosfera u Sunčevom sistemu, koja se proteže do 7.000.000&nbsp;km na svijetloj strani i gotovo do Saturnove orbite na tamnoj.<ref>{{cite encyclopedia |url= http://www.igpp.ucla.edu/people/mkivelson/Publications/279-Ch24.pdf |title= The configuration of Jupiter's magnetosphere |first= K. K. |last= Khurana |author2= Kivelson, M. G. |display-authors= et al |isbn= 978-0-521-81808-7 |encyclopedia= Jupiter: The Planet, Satellites and Magnetosphere |publisher= Štamparija Univerziteta u Cambridgeu |editor= Bagenal, Fran |editor2= Dowling, Timothy E. |editor3= McKinnon, William B. |year= 2004 |language= en |access-date= 29. 7. 2025 |archive-date= 19. 3. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140319115325/http://www.igpp.ucla.edu/people/mkivelson/Publications/279-Ch24.pdf |url-status= dead }}</ref> Jača je od Zemljine za [[red veličine]], a njen [[magnetni moment]] otprilike je 18.000 puta veći.<ref>{{cite journal |last= Russell |first= C. T. |title= Planetary Magnetospheres |journal= Reports on Progress in Physics |volume=56|issue=6|pages=687–732|year=1993 |language=en |doi= 10.1088/0034-4885/56/6/001 |bibcode=1993RPPh...56..687R |s2cid=250897924}}</ref> Venera, Mars i [[Pluton]], s druge strane, nemaju ''intrinzično'' magnetno polje. To je moglo znatno utjecati na njihovu geološku historiju. Pretpostavlja se da su Venera i Mars možda izgubili svoju primordijalnu vodu zbog [[Fotoliza|fotolize]] i solarnog vjetra. Jaka magnetosfera, da je prisutna, uveliko bi usporila taj proces.<ref name="Planetary Shields: Magnetospheres"/><ref>{{cite web |title= X-ray Detection Sheds New Light on Pluto |url= https://www.nasa.gov/mission_pages/chandra/x-ray-detection-sheds-new-light-on-pluto.html |access-date= 3. 12. 2016 |date= 14. 9. 2016 |publisher= NASA |language=en}}</ref> [[Datoteka:Tau Bootis b.jpg|mini|desno|250px|Umjetnički prikaz magnetnog polja oko [[Vansolarna planeta|vansolarne planete]] [[Tau Boötis b]], koje je otkriveno 2020.]] {| class="wikitable sortable mw-collapsible" |+Magnetosfere u Sunčevom sistemu<ref name="n675">{{cite book |last1= Kivelson |first1= Margaret Galland |title= Encyclopedia of the Solar System |url= https://archive.org/details/encyclopediaofso0000unse_m9q5 |last2= Bagenal |first2= Fran |publisher= Elsevier |year=2014 |isbn=978-0-12-415845-0 |pages=[https://archive.org/details/encyclopediaofso0000unse_m9q5/page/n162 137]–157 |chapter= Planetary Magnetospheres |doi=10.1016/b978-0-12-415845-0.00007-4 |language=en}}</ref> !Magnetosfera !Površinsko ekvatorsko polje ([[Tesla|mikrotesle]]) !{{Sfrac|Udaljenost od [[magnetopauza|magnetopauze]]|Planetarni radijus}} !Uzvodno [[Alfvénov broj]] !{{Sfrac|Površinski [[magnetni pritisak]]|Vanjski magnetni pritisak}} !{{Sfrac|Brzina solarnog vjetra|Brzina rotacije}} u magnetopauzi |- |align=center|[[Merkurova magnetosfera|Merkur]] |align=center|0,14-04 |align=center|1,5 |align=center|6 |align=center|1 |align=center|{{Val|3e5}} |- |align=center|[[Zemljino magnetno polje|Zemlja]] |align=center|31 |align=center|10 |align=center|7 |align=center|{{Val|4e5}} |align=center|90 |- |align=center|[[Marsova magnetosfera|Mars]] |align=center|<0,01 |align=center|n/a |align=center|8 |align=center|<0,04 |align=center|n/a |- |align=center|[[Jupiterova magnetosfera|Jupiter]] |align=center|428 |align=center|70 |align=center|10 |align=center|{{Val|7e8}} |align=center|0,4 |- |align=center|[[Ganimedova magnetosfera|Ganimed]] |align=center|0,72 |align=center|1,6 |align=center|0,4 |align=center|50 |align=center|n/a |- |align=center|[[Saturnova magnetosfera|Saturn]] |align=center|22 |align=center|20 |align=center|12 |align=center|{{Val|7e7}} |align=center|2 |- |align=center|[[Uranova magnetosfera|Uran]] |align=center|23 |align=center|18 |align=center|13 |align=center|{{Val|4e7}} |align=center|7 |- |align=center|[[Neptunova magnetosfera|Neptun]] |align=center|14 |align=center|24 |align=center|15 |align=center|{{Val|4e7}} |align=center|6 |} Smatra se da su magnetosfere koje stvaraju [[Vansolarna planeta|egzoplanete]] uobičajene iako prva otkrića potječu tek iz 2010-ih. Godine 2014. magnetno polje oko [[HD 209458 b]] utvrđeno je iz načina na koji je [[vodik]] isparavao s planete.<ref>{{Cite web |author1= Charles Q. Choi |date= 20. 11. 2014 |title= Unlocking the Secrets of an Alien World's Magnetic Field |url= https://www.space.com/27828-alien-planet-magnetic-field-strength.html |access-date= 17. 1. 2022 |website= Space.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |doi= 10.1126/science.1257829 |pmid=25414310 |title= Magnetic moment and plasma environment of HD 209458b as determined from Ly observations |url= https://archive.org/details/sim_science_2014-11-21_346_6212/page/981 |journal= Science |volume=346 |issue=6212 |pages=981–984 |year=2014 |last1= Kisljakova |first1= K. G.|last2= Holmstrom |first2= M. |last3= Lammer |first3= H. |last4= Odert |first4= P. |last5= Hodačenko |first5= M. L. |bibcode=2014Sci...346..981K |arxiv= 1411.6875 |s2cid=206560188 |language=en}}</ref> Godine 2019. procijenjena je jačina površinskih magnetnih polja četiri [[Vrući Jupiter|vruća Jupitera]] i kretala se između 20 i 120 [[gaus]]a u poređenju s Jupiterovim površinskim magnetnim poljem od 4,3 gausa.<ref>{{Cite web |author1= Passant Rabie |date= 29. 7. 2019 |title= Magnetic Fields of 'Hot Jupiter' Exoplanets Are Much Stronger than We Thought |url= https://www.space.com/hot-jupiter-magnetic-fields-measured-for-first-time.html |access-date= 17. 1. 2022 |website= Space.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |last1= Cauley |first1= P. Wilson |last2= Školjnjik |first2= Jevgenija L. |last3= Llama |first3= Joe |last4= Lanza |first4= Antonino F. |date= decembar 2019 |title= Magnetic field strengths of hot Jupiters from signals of star-planet interactions |journal= Nature Astronomy |volume=3|issue=12|pages=1128–1134 |language=en|doi=10.1038/s41550-019-0840-x|arxiv=1907.09068|bibcode=2019NatAs...3.1128C|s2cid=198147426|issn=2397-3366}}</ref> Godine 2020. otkrivena je emisija [[radiotalas]]a u pojasu 14–30 [[Herc|MHz]] iz sistema [[Tau Boötis]], vjerovatno povezana s [[Ciklotronsko zračenje|ciklotronskim zračenjem]] s polova [[Tau Boötis b|Tau Boötisa b]], što bi mogao biti znak planetarnog magnetnog polja.<ref>{{citation |last1= Turner |first1= Jake D. |title= The search for radio emission from the exoplanetary systems 55 Cancri, υ Andromedae, and τ Boötis using LOFAR beam-formed observations |journal= Astronomy & Astrophysics |volume=645 |pages=A59 |year= 2021 |arxiv=2012.07926 |bibcode= 2021A&A...645A..59T |doi=10.1051/0004-6361/201937201 |s2cid=212883637 |last2= Zarka |first2= Philippe |last3= Grießmeier |first3= Jean-Mathias |last4= Lazio |first4= Joseph |last5= Cecconi |first5= Baptiste |last6= Emilio Enriquez |first6= J. |last7= Girard |first7= Julien N. |last8= Jayawardhana |first8= Ray |last9= Lamy |first9= Laurent |last10= Nichols |first10= Jonathan D. |last11= De Pater |first11= Imke |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last= O'Callaghan |first= Jonathan |date= 7. 8. 2023 |title= Exoplanets Could Help Us Learn How Planets Make Magnetism |url= https://www.quantamagazine.org/exoplanets-could-help-us-learn-how-planets-make-magnetism-20230807/ |access-date= 7. 8. 2023 |work= [[Quanta Magazine]] |language=en}}</ref> Godine 2021. magnetno polje koje generira [[vrući Neptun]] [[HAT-P-11b]] postalo je prvo koje je potvrđeno.<ref name=sedHatp11b>{{cite web |url= http://data.iap.fr/doi/bjaffel/20210727/ |title= HAT-P-11 Spectral Energy Distribution – Signatures of Strong Magnetization and Metal-poor Atmosphere for a Neptune-Size Exoplanet |last1= Ben-Jaffel |first1= L. |last2= Ballester |first2= G. |last3= García-Muñoz |first3= A. |last4= Lavvas |first4= P. |year=2021 |language=en}}</ref> Prvo nepotvrđeno otkrivanje magnetnog polja koje je stvorila zemaljska egzoplaneta dogodilo se 2023. na [[YZ Ceti|YZ Ceti b]].<ref name="Pineda2023">{{cite journal |last1= Pineda |first1= J. Sebastián |last2= Villadsen |first2= Jackie |date= april 2023 |title= Coherent radio bursts from known M-dwarf planet host YZ Ceti |journal= [[Nature Astronomy]] |volume=7 |issue= 5|pages=569–578 |doi= 10.1038/s41550-023-01914-0 |arxiv= 2304.00031 |bibcode= 2023NatAs...7..569P |language=en}}</ref><ref name="Trigilio2023">{{cite arXiv |last1= Trigilio |first1= Corrado |last2= Biswas |first2= Ayan |display-authors=et al. |date= maj 2023 |title= Star-Planet Interaction at radio wavelengths in YZ Ceti: Inferring planetary magnetic field |eprint=2305.00809 |class=astro-ph.EP |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date= 10. 4. 2023 |title= A magnetic field on a nearby Earth-sized exoplanet? |url= https://earthsky.org/space/magnetic-field-exoplanets-yz-ceti-b/ |access-date= 7. 8. 2023 |website= earthsky.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=O'Callaghan |first=Jonathan |date= 7. 8. 2023 |title= Exoplanets Could Help Us Learn How Planets Make Magnetism |url= https://www.quantamagazine.org/exoplanets-could-help-us-learn-how-planets-make-magnetism-20230807/ |work= Quanta Magazine |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://sci.esa.int/science-e/www/area/index.cfm?fareaid=8 Klaster-misija za trodimenzionalno mjerenje Zemljinog magnetnog polja] {{en simbol}} * {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20070509074150/http://agu.org/sci_soc/cowley.html |date=9. 5. 2007|title=A Beginner's Guide to the Earth's Magnetosphere}} *{{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130215231756/http://www-spof.gsfc.nasa.gov/Education/wmpause.html |date=15. 2. 2013|title=The Magnetopause }} *{{webarchive|url=http://web.archive.org/web/20131126174049/http://www.mps.mpg.de/dokumente/publikationen/pa/pa_0110_magnetosphaere.pdf|date=26. 11. 2013|title=Die Magnetosphäre der Erde, [[Institut "Max Planck" za istraživanje Sunčevog sistema]], maj 2005.}} {{Magnetosfera}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geomagnetizam]] [[Kategorija:Ionosfera]] [[Kategorija:Planetologija]] [[Kategorija:Zemaljske plazme]] [[Kategorija:Svemirske plazme]] [[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] k8jmzm4ghhsnh1oy3ps109mi2tps9jr 0 525254 3847049 3752928 2026-05-16T21:51:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Ludwig Wilhelm Gilbert | slika = LudwigWilhelmGilbert.jpg | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1769|8|12}} | mjesto_rođenja = [[Berlin]], [[Pruska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1824|3|7|1769|8|12}} | mjesto_smrti = [[Leipzig]], [[Kraljevina Saksonija]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]], [[hemija]] | radna_institucija = [[Univerzitet u Greifswaldu]] <br/> [[Univerzitet u Leipzigu]] | alma_mater = [[Univerzitet "Martin Luther" (Halle–Wittenberg)|Univerzitet u Halleu]] | doktorski_mentor = [[Georg Simon Klügel]] (1794) <!-- <br/> [[Carl Friedrich Hindenburg]] (1811) --> | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = ''[[Anali fizike]]'' | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Ludwig Wilhelm Gilbert''' bio je [[Njemačka|njemački]] ([[Pruska|pruski]]) [[fizičar]] i [[hemičar]]. == Biografija == Roditelji su mu bili sudski advokat Johann Ludwig Dietrich Gilbert i Dorothea Sophia, rođ. Jäner. Imao je petero braće i sestara. Njegov djed po ocu porijeklom je iz [[Hugenoti|hugenotske]] porodice i bio je upravnik pošte u [[Fehrbellin]]u te nasljedni gospodar Cantowa. Studirao je u Halleu od 1786, uglavnom [[Matematika|matematiku]] i [[Geografija|geografiju]], a [[Doktor (titula)|doktorirao]] je 1794. Dobio je stipendiju i objavio ''Priručnik za putnike kroz Njemačku''. Zatim je radio kao predavač matematike u Halleu. Godine 1795. postao je vanredni profesor i posmatrač na [[Opservatorija u Halleu|lokalnoj opservatoriji]]. Od 1798. također je držao predavanja iz [[Fizika|fizike]] i postao pomoćni bibliotekar u Halleu. Godine 1801. postao je redovni profesor fizike i [[Hemija|hemije]], naslijedivši [[Friedrich Albrecht Carl Gren|Friedricha Albrechta Carla Grena]], nakon čije je smrti dovršio ''[[Anali fizike|Anale fizike]]'', koje je Gren počeo pisati. Godine 1805. izabran je za dopisnog člana [[Akademija nauka u Göttingenu|Akademije nauka u Göttingenu]].<ref>Holger Krahnke, ''Die Mitglieder der Akademie der Wissenschaften zu Göttingen 1751–2001'' (= ''Abhandlungen der Akademie der Wissenschaften zu Göttingen, Philologisch-Historische Klasse.'' Folge 3, Bd. 246 = ''Abhandlungen der Akademie der Wissenschaften in Göttingen, Mathematisch-Physikalische Klasse'', Folge 3, Bd. 50). Vandenhoeck & Ruprecht, [[Göttingen]], 2001, str. 93; ISBN 3-525-82516-1</ref> Tri godine kasnije [[Univerzitet u Greifswaldu]] dodijelio mu je doktorat iz [[Medicina|medicine]]. Iste godine postao je dopisni član [[Bavarska akademija nauka|Bavarske akademije nauka]]. Godine 1811. [[Univerzitet u Leipzigu]] imenovao ga je profesorom fizike. Od 1812. bio je dopisni član [[Pruska akademija nauka|Pruske akademije nauka]].<ref>{{cite web| publisher= [[Berlinsko-brandenburška akademija nauka]] | url= https://www.bbaw.de/die-akademie/akademie-historische-aspekte/mitglieder-historisch/historisches-mitglied-ludwig-wilhelm-gilbert-879 |title= Mitglieder der Vorgängerakademien |access-date= 29. 3. 2015 |language=de}}</ref> Godine 1809. primljen je kao dopisni član u [[Ruska akademija nauka|Rusku akademiju nauka]] u [[Sankt Peterburg]]u,<ref>{{cite web |publisher= Ruska akademija nauka |url= https://www.ras.ru/win/db/show_per.asp?P=.id-50120.ln-en |language=en |title= Ausländische Mitglieder der Russischen Akademie der Wissenschaften seit 1724 |access-date= 18. 8. 2015}}</ref> a 1816. u [[Kraljevska nizozemska akademija nauka|Kraljevsku nizozemsku akademiju nauka]].<ref>{{cite web |url= https://dwc.knaw.nl/en/biografie/pmknaw/?pagetype=authorDetail&aId=PE00000397 |title= Past Members: L.W. Gilbert |publisher= Kraljevska nizozemska akademija nauka |access-date= 2. 5. 2023 |language= en |archive-date= 2. 5. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230502063248/https://dwc.knaw.nl/en/biografie/pmknaw/?pagetype=authorDetail&aId=PE00000397 |url-status= dead }}</ref> Primljen je u [[Masonska loža|masonsku ložu]] "Zu den drei Degen" u [[Halle (Saale)|Halleu]] 1797. == Djela == * ''Priručnik za putnike kroz Njemačku: s razglednicom'' ** Prvi dio sadrži prvo poglavlje i početak drugog, austrijske i pruske posjede u Njemačkoj: uz razglednicu Njemačke; "Schwickert", Leipzig, 1791. (digitalni primjerak u [[Njemačka digitalna biblioteka|Njemačkoj digitalnoj biblioteci]]) ** Drugi dio: Falačka, Bavarska i Saksonski elektorat, "Schwickert", Leipzig, 1792. [https://books.google.de/books?id=zvldAAAAcAAJ Digitalisat] == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * [[Eugen Lommel]], [https://de.wikisource.org/wiki/ADB:Gilbert,_Ludwig_Wilhelm "Gilbert, Ludwig Wilhelm"] u: ''[[Allgemeine Deutsche Biographie]]'' (ADB), tom 9, "Duncker & Humblot", Leipzig, 1879, str. 168. * [[Hans Schimank]], [https://www.deutsche-biographie.de/gnd116623284.html#ndbcontent "Gilbert, Ludwig Wilhelm"] u ''[[Neue Deutsche Biographie]]'' (NDB), tom 6, "Duncker & Humblot", Berlin, 1964, str. 391; ISBN 3-428-00187-7 ([https://daten.digitale-sammlungen.de/0001/bsb00016322/images/index.html?seite=405 Digitalisat]) == Vanjski linkovi == {{commonscat|Ludwig Wilhelm Gilbert}} * [https://portal.dnb.de/opac.htm?method=simpleSearch&query=116623284 Spisak Gilbertovih i radova o njemu] u katalogu [[Nacionalna biblioteka Njemačke|Nacionalne biblioteke Njemačke]] * [https://www.catalogus-professorum-halensis.de/gilbert-ludwig-wilhelm.html "Ludwig Wilhelm Gilbert"], ''Catalogus Professorum Halensis'' * [https://histvv.uni-leipzig.de/dozenten/gilbert_lw.html Pregled kurseva Ludwiga Wilhelma Gilberta] na Univerzitetu u Leipzigu (od zimskog semestra 1814. do zimskog semestra 1823) * Martin Schneider, [https://saebi.isgv.de/biografie/Ludwig_Wilhelm_Gilbert_(1769-1824) "Ludwig Wilhelm Gilbert (1769–1824)"] u: ''[[Sächsische Biografie]]'', [[Institut za saksonsku historiju i folklor]] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gilbert, Ludwig Wilhelm}} [[Kategorija:Rođeni 1769.]] [[Kategorija:Umrli 1824.]] [[Kategorija:Biografije, Berlin]] [[Kategorija:Njemački fizičari]] [[Kategorija:Njemački hemičari]] tk370my2390um89xpmj2h8gjhs1w9c3 0 526062 3846939 3823547 2026-05-16T15:00:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846939 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Standardi}}'''Lajla Kaikčija''' je bosanskohercegovačka [[Pozorište|pozorišna]] rediteljica i umjetnička direktorica, poznata po svojim angažiranim predstavama i višegodišnjem radu u Bosanskom narodnom pozorištu (BNP) u Zenici. == Biografija i obrazovanje == Lajla Kaikčija je rođena u [[Zenica|Zenici]]. Studirala je režiju na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je diplomirala 2000. godine. Od 2001. godine zaposlena u [[Bosansko narodno pozorište u Zenici|Bosanskom narodnom pozorištu Zenica]] na mjestu rediteljice. Nekoliko puta je bila birana za umjetničku direktoricu BNP-a. == Profesionalna karijera == Režirala značajan broj predstava, ne samo u svojom matičnom pozorištu, već i u teatarskim kućama u Sarajevu, [[Mostar]]u i drugim gradovima. Na državnoj televiziji je režirala dječije emisije, zabavni program, reklamne i promotivne spotove. Predstave su joj gostovale na domaćim i stranim festivalima, gdje je osvojila i neke nagrade. Gostovanja u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Turskoj.<ref>{{Cite web|url=https://www.bnp.ba/bnp/ansambl/uprava/item/233-lajla-kaikcija?utm_source=chatgpt.com|title=Lajla Kaikčija|last=Admin|website=www.bnp.ba|language=bs-ba|access-date=17. 9. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> == Tematski fokus, poetika i uticaj == Kroz režiju Lajla Kaikčija često istražuje položaj žena u društvu, dajući glas marginaliziranim likovima, želeći tako da senzibilizira javnost i podigne svijest o onima koji ostaju zaboravljeni, ugnjetavani i prezreni od društva<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ugasimo-svjetlo-kako-je-biti-sredovjecna-homoseksualna-zena-u-bih-726828/|title=Ugasimo svjetlo: Kako je biti sredovječna homoseksualna žena u BiH?|date=19. 1. 2022|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs|access-date=17. 9. 2025}}</ref>. Suptilna poetika se posebno se vidi u predstavama poput ''Ugasimo svjetlo''<ref>{{Cite web|url=https://www.bnp.ba/bnp/predstave/mala-scena/ugasimo-svjetlo|title=Ugasimo svjetlo|last=Admin|website=www.bnp.ba|language=bs-ba|access-date=17. 9. 2025}}</ref>, koja tematizira žene starije životne dobi i njihovu ljubav, ili ''Mala''<ref>{{Cite web|url=https://www.bhrt.ba/u-bnp-zenica-premijera-predstave-mala-povodom-75-rodjendana|title=bhrt|website=www.bhrt.ba|access-date=17. 9. 2025}}</ref>, koja kroz tekstove domaćih autorica obrađuje odrastanje djevojčica u lokalnom kontekstu. U interpretaciji predstave ''Zečja rupa,'' Kaikčija je istaknula slojevitost i emotivnu dubinu teksta, nastojeći izgraditi vlastitu scensku viziju "u prividnoj jednostavnosti, nepodnošljivoj lakoći promjena slika, odsustvu patetike, u postupnom otkrivanju slojevitosti drame, u bolnoj istinitosti."<ref>{{Cite web|url=https://www.hnkmostar.ba/lajla-kaikcija-rad-zecjoj-rupi-me-emotivno-najvise-involvirao-do-sada/|title=Lajla Kaikčija: Rad na Zečjoj rupi me emotivno najviše involvirao do sada - HNK Mostar|last=meštar|first=Stranični|date=19. 10. 2018|language=hr|access-date=17. 9. 2025}}</ref> == Pozorišne predstave== === Bosansko narodno pozorište === * Emina Omerović, Emina Kovačević-Podgorčević i Nedžma Čizmo: ''Mala'', red. Lajla Kaikčija - (2025) * Irvine Welsh: ''Trainspotting'', red. Lajla Kaikčija - (2022) * [[Lejla Kalamujić]]: ''Ugasimo svjetlo'', red. Lajla Kaikčija - (2022) * Kolektiv: ''28. PROBA'', red. Lajla Kaikčija - (2020) * [[Lejla Kalamujić]]: ''Ljudožderka'', red. Lajla Kaikčija - (2019) * Dragan Komadina: ''Ravna ploča'', red. Lajla Kaikčija - (2018) * Dragan Komadina: ''Drang nach Westen'', red. Lajla Kaikčija - (2016) * Ivana Simić Bodrožić - Lajla Kaikčija & Grupa autorica: ''Pukotina'', red. Lajla Kaikčija - (2014) * Hasan Džafić & Lajla Kaikčija & Grupa autora: ''Gluha svadba'', red. Lajla Kaikčija - (2014) * Romain Gary: ''Život je pred tobom'', red. Lajla Kaikčija - (2013) * Evald Flisar: ''Nora Nora'', red. Lajla Kaikčija - (2012) * Darko Lukić & Aida Pilav & Hasan Džafić & Radmila Smiljanić & Almir Imširević: ''Stranci'', red. Lajla Kaikčija - (2011) * April De Angelis: ''Zatvorenih očiju'', red. Lajla Kaikčija - (2010) * [[Woody Allen]]: ''Sex, laži i divlje guske'', red. Lajla Kaikčija - (2009) * [[Samuel Beckett]]: ''Play'', red. Lajla Kaikčija - (2007) * [[Dževad Karahasan]]: ''Kralju ipak ne sviđa se gluma'', red. Lajla Kaikčija - (2007) * Ahmed Muradbegović: ''Pomrčina krvi'', red. Lajla Kaikčija - (2004) * Grupa autora & Drago Buka: ''Hajde da se igramo'', red. Lajla Penjić - (2003) * Rok Vilčnik: ''To'', red. Lajla Penjić - (2003) * Lajla Penjić: ''Klovšounovi'', red. Lajla Penjić - (2002) * Aleksandar Galin: ''Audicija'', red. Lajla Penjić - (2002) * Elvir Škiljo: ''Prazna olovka'', red. Lajla Penjić - (2002) * Hasan Džafić: ''Prognanici'', red. Lajla Penjić - (2001) === Ostala pozorišta === * Janusz Glowacki: ''Lov na žohare'', red. Lajla Penjić- (2000), Festival MESS & Kamerni teatar 55, Sarajevo * [[Nenad Veličković]]'': ''Pedalina'', red. Lajla Penjić – (2003), Pozorište mladih Sarajevo * [[Emir Imamović]]: ''S.U.R. Sajgon'', red. Lajla Kaikčija- (2008), Pozorište mladih Sarajevo * [[Albert Camus]]: ''Caligula'', red. Lajla Kaikčija – (2009), Narodno pozorište u Sarajevu * Aida Pilav: ''Crvenkapica na tačke naopačke'', red. Lajla Kaikčija – (2010), Pozorište mladih Sarajevo * David Ives: ''Gate 95'', red. Lajla Kaikčija – (2010), Sarajevski ratni teatar - SARTR, Sarajevo * Lada Kaštelan: ''Posljednja karika'', red. Lajla Kaikčija – (2011), Pozorište mladih Sarajevo * Eugen Ionesco: ''Ćelava pjevačica'','' red. Lajla Kaikčija – (2017), Narodno pozorište u Mostaru * David Lindsay- Abaire: ''Zečija rupa'', red. Lajla Kaikčija – (2018), Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru * [[Lars von Trier]]/[[Vedrana Božinović]]: ''Dogville'', red. Lajla Kaikčija – (2019), Narodno pozorište u Sarajevu * Emina Kovačević: ''Zbogom, Kalifornijo!'', red. Lajla Kaikčija – (2022), Narodno pozorište u Mostaru == Nagrade == Nagrade koje je Lajla Kaikčija dobila u raznim kategorijama.<ref>{{Cite web|url=https://www.bnp.ba/bnp/ansambl/ostali-clanovi/item/41-lajla-kaikcija|title=Lajla Kaikčija|last=Admin|website=www.bnp.ba|language=bs-ba|access-date=17. 9. 2025}}</ref> === Režija === * 37. Pozorišni/kazališni susreti BiH, [[Brčko]], 2020. (Kolektiv: ''28. PROBA'') * 33. Susreti pozorišta/kazališta BiH, Brčko, 2016. (Dragan Komadina: ''DRANG NACH WESTEN'') * 31. Pozorišne / kazališne igre u [[Jajce|Jajcu]], 2012. (Darko Lukić & Aida Pilav & Hasan Džafić & Radmila Smiljanić & Almir Imširević: ''STRANCI'') * Festival komedije «Mostarska liska», [[Mostar]] 2010. (Woody Allen: ''SEX LAŽI I DIVLJE GUSKE'') * Nagrada za najbolju mladu rediteljku - 44. [[Internacionalni teatarski festival MESS Sarajevo]], 2004. (''POMRČINA KRVI)'' === Najbolja predstava === * [[Festival bosanskohercegovačke drame Zenica]], 2023. (Emina Kovačević: ''ZBOGOM, KALIFORNIJO!'') * 33. Susreti pozorišta/kazališta BiH, Brčko, 2016. (Dragan Komadina: ''DRANG NACH WESTEN'') * [[Festival bosanskohercegovačke drame Zenica]], 2011. (''STRANCI'') Predstava „Ravna ploča“, koju je režirala Kaikčija prema dramskom tekstu Dragana Komadine, osvojila je četiri nagrade na 17. festivalu bh. drame i autorskog teksta, koji je održan u Zenici: nagrada stručnog žirija za najbolju glumicu i za najbolju epizodnu ulogu, zatim nagradu žirija publike za najboljeg glumca i nagradu žirija novinara za najbolju predstavu u cjelini.<ref>{{Cite web|url=https://www.zenicablog.com/nova-priznanja-za-predstavu-u-reziji-lajle-kaikcije-kad-majcina-ljubav-postaje-okov/|title=Nova priznanja za predstavu u režiji Lajle Kaikčije: Kad majčina ljubav postaje okov|last=zenicablog|date=31. 5. 2018|website=Zenicablog|language=en-US|access-date=17. 9. 2025}}</ref> == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * https://www.oslobodjenje.ba/kun/rediteljica-lajla-kaikcija-75-godisnjic-bnp-zenica-u-znaku-slavljenja-zena-u-pozoristu-1024442/ {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Kultura]] 97j96hhbp23g6nryek9sy93ne77x04n 0 526413 3847086 3766610 2026-05-17T02:22:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847086 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|malična kiselina|maleična kiselina}} {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula =[[Slika:Malonsäure.svg|150px]] [[slika:Malonic acid molecule ball from xtal.png|150px]] | Hemijski spoj =Malonska kiselina | Druga imena = Metanediakrboksilna kiselina | Sumarna formula = C₃ H₄O₄ | CAS registarski broj =141-82-2 | SMILES = O=C(O)CC(O)=O <br>C(C(=O)O)C(=O)O | InChI =1/C3H4O4/c4-2(5)1-3(6)7/h1H2,(H,4,5)(H,6,7) | Kratki opis = | Molarna masa = | Agregatno stanje = | Gustoća =16,19 g/cm³ | Tačka topljenja =135 do 137 | Tačka ključanja = | Pritisak pare = | Rastvorljivost = <br>[[PubChem]]: 867 | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 0 |F = 0| R = 0}} }} }} '''Malonska kiselina''' je [[dikarboksilna kiselina]] sa strukturom CH₂(COOH)₂. [[Ionizacija|Ionizirani]] oblik malonske kiseline, kao i njeni [[ester]]ske [[soli]], poznati su kao '''malonati'''. Naprimjer, [[dietil-malonat]] je [[etilna grupa|dietil ester]] malonske kiseline. Naziv potiče od [[grkki|grčke riječi]] μᾶλον (''malon'') koja znači 'jabuka'. ==Historija== Malonska kiselina <ref name=EB1911>{{cite EB1911 |wstitle=Malonic Acid|volume=17 |page=495}}</ref> je prirodna supstanca koja se nalazi u mnogim vrstama [[voće|voća]] i [[povrče|povrća]].<ef name="gsc">{{cite web |url=http://www.thegoodscentscompany.com/data/rw1030881.html |title=Propanedioic acid |website=The Good Scents Company |access-date=7. 10. 2020 }}</ref> Postoji pretpostavka da [[agrumi]] proizvedeni u organskoj poljoprivredi sadrže veće nivoe malonske kiseline od voća proizvedenog u konvencionalnoj poljoprivredi.<ref>{{Cite journal| vauthors = Ha CN, Ngoc ND, Ngoc CP, Trung DD, Quang BN |date=2012|url=https://www.researchgate.net/publication/216429503|journal=Acta Horticulturae|volume=933|issue=933|pages=601–606|doi=10.17660/actahortic.2012.933.78|issn=0567-7572|hdl=10400.1/2790|title=Organic Acids Concentration in Citrus Juice from Conventional Versus Organic Farming|hdl-access=free}}</ref> Malonsku kiselinu je prvi put pripremio francuski hemičar [[Victor Dessaignes]] 1858. godine putem oksidacije [[jabučna kiselina|jabučne kiseline]].<ref name=EB1911/><ref>{{cite journal| vauthors = Dessaignes V |year=1858| url= http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3004t/f76.image.langEN |title=Note sur un acide obtenu par l'oxydation de l'acide malique"] (Note on an acid obtained by oxidation of malic acid)| journal=Comptes rendus| volume=47|pages= 76–79}}</ref> [[Hermann Kolbe]] i [[Hugo Müller]] su nezavisno otkrili kako sintetizirati malonsku kiselinu iz [[propionska kiselina|propionske kiseline]] i odlučili su objaviti svoje rezultate jedan za drugim u časopisu Chemical Society 1864.<ref name=":0">{{Cite web |title=The Quiet Revolution |url=https://publishing.cdlib.org/ucpressebooks/view?docId=ft5g500723&chunk.id=d0e6983&toc.depth=100&toc.id=d0e6089&brand=ucpress/ |access-date=26. 1. 2025 |website=publishing.cdlib.org}}</ref> To je dovelo do spora oko prioriteta sa [[Hans Hübner|Hansom Hübnerom]] i [[Maxwell Simpson|Maxwellom Simpsonom]] koji su nezavisno objavili preliminarne rezultate o srodnim reakcijama.<ref name=":0" /> ==Struktura i priprema== Struktura je određena [[rendgenska kristalografija|rendgenskom kristalografijom]]<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S0022-2860(99)00293-8 |title=An experimental charge density study of aliphatic dicarboxylic acids |year=2000 | vauthors = Gopalan RS, Kumaradhas P, Kulkarni GU, Rao CN |journal=Journal of Molecular Structure |volume=521 |issue=1–3 |pages=97–106 |bibcode=2000JMoSt.521...97S }}</ref> i opsežni podaci o svojstvima, uključujući i za termohemiju kondenzovane faze, dostupni su od [[Nacionaln institut za standarde i tehnologiju|Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju]].<ref>{{cite web|url=https://webbook.nist.gov/cgi/inchi/InChI%3D1S/C3H4O4/c4-2(5)1-3(6)7/h1H2%2C(H%2C4%2C5)(H%2C6%2C7) |title=Propanedioic acid |author=NIST Chemistry WebBook}}</ref> Klasična priprema malonske kiseline počinje od [[hlorosirćetna kiselina|hlorosirćetne kiseline]]: [[Slika:Synthesis of malonic acid.png|thumb|center|650px| Priprema malonske kiseline iz hlorosirćetne kiseline.]] [[Natrij-karbonat]] generira natrijum [[soli|sol]], koja zatim reaguje sa [[natrij-cijanid]]om da bi se dobila natrijeva so [[cijanosirćetna kiselina|cijanosirćetne kiseline]] putem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilne supstitucije]]. [[Nitril]]na grupa se može [[hidroliza|hidrolizirati]] sa [[natrij-hidroksid]]om do natrij-malonata, a zakiseljavanje daje malonsku kiselinu. Međutim, industrijski se malonska kiselina proizvodi hidrolizom [[dimetil- malonat]]a ili [[dietil-malonat]]a.<ref>{{cite patent |country=US |number=2373011 |status=patent |gdate=3. 4. 1945 |fdate=22. 9. 1942 | inventor = Britton EC, Ezra M |title=Production of malonic acid |assign1=Dow Chemical Co |class=}}</ref> Također je proizveden putem [[fermentacija]] [[glukoza|glukoze]].<ref>{{cite patent | title = Recombinant host cells for the production of malonate. | country = US | number = 20200172941| inventor = Dietrich JA | assign1 = Lygos Inc }}</ref> ==Reakcije== Malonska kiselina reaguje kao tipična karboksilna kiselina, formirajući [[amid]], [[ester]] i [[acil hlorid|hlorid]]ne derivate.<ref>{{cite book |doi=10.1002/0471740039.vec1571 |chapter=Malonic Acid and Derivatives |title=Van Nostrand's Encyclopedia of Chemistry |year=2005 |isbn=0471740039 | veditors = Pollak P, Romeder G |last1=Pollak |first1=Peter |last2=Romeder |first2=Gérard }}</ref> [[Malonski anhidrid]] se može koristiti kao međuprodukt za mono-esterske ili amidne derivate, dok je [[malonil hlorid]] najkorisniji za dobijanje diestera ili diamida. U dobro poznatoj reakciji, malonska kiselina [[reakcija kondenzacije|kondenzuje]] sa [[urea|ureom]] da bi se formirala [[barbiturna kiselina]]. Malonska kiselina se također može kondenzovati sa [[aceton]]om da bi se formirala [[Meldrumova kiselina]], svestran međuprodukt u daljim transformacijama. Esteri malonske kiseline se također koriste kao ⁻CH₂COOH [[sinton]] u [[sinteza malonskog estera|sintezi malonskog estera]]. ===Briggs-Rauscherova reakcija=== Malonska kiselina je ključna komponenta u [[Briggs-Rauscherova reakcija|Briggs-Rauscherovoj reakciji]], klasičnom primjeru [[Hemijski oscilator|oscilirajuće hemijske reakcije]].<ref>{{cite journal | vauthors = Csepei LI, Bolla C |title=The Effect of Salicylic Acid on the Briggs-Rauscher Oscillating Reaction |url= http://chem.ubbcluj.ro/~studiachemia/issues/chemia2006_2015/Chemia2011_1.pdf |journal=Studia UBB Chemia|volume=1|pages=285–300}}</ref> ===Knoevenagelova kondenzacija=== Malonska kiselina se koristi za pripremu a,b-nezasićenih karboksilnih kiselina kondenzacijom i dekarboksilacijom. [[Cimetna kiselina]] se priprema na ovaj način: :{{chem2|CH2(CO2H)2 + ArCHO -> ArCH\dCHCO2H + H2O + CO2}} U ovoj, takozvanoj [[Knoevenagelova kondenzacija|Knoevenagelovoj kondenzaciji]], malonska kiselina se kondenzuje sa [[karbonil]] nomgrupom [[aldehid]]a ili [[keton]]a, nakon čega slijedi [[dekarboksilacija]]. [[Slika:KnoevenagelGeneral.png|thumb|center|400px|Z=COOH (malonska kiselina) ili Z=COOR' (malonatni ester)]] Kada se malonska kiselina kondenzuje u vrućem piridinu, kondenzaciju prati [[dekarboksilacija]], takozvana [[Doebnerova modifikacija]].<ref>{{cite journal |first1= Peter J. |last1= Jessup |first2= C. Bruce |last2= Petty |first3= Jan |last3= Roos |first4= Larry E. |last4= Overman |author-link4= Larry E. Overman | title = 1-''N''-Acylamino-1,3-dienes from 2,4-Pentadienoic Acids by the Curtius Rearrangement: benzyl ''trans''-1,3-butadiene-1-carbamate | volume = 59 | page = 1 | year = 1979 | doi = 10.15227/orgsyn.059.0001}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.15227/orgsyn.024.0092 |title=Sorbic Acid |journal=Organic Syntheses |date=1944 |volume=24 |page=92|first1=C. F. H. |last1=Allen|first2=J. |last2=VanAllan }}</ref><ref>{{cite journal| vauthors = Doebner O |title=Ueber die der Sorbinsäure homologen, ungesättigten Säuren mit zwei Doppelbindungen|journal=Berichte der Deutschen Chemischen Gesellschaft |year=1902|volume=35|pages=1136–36|doi=10.1002/cber.190203501187 |url = https://zenodo.org/record/1426042}}</ref> [[Slika:Doebner modification.png|center|thumb|600px| Doebnerova modifikacija Knoevenagelove kondenzacije. {{clear}} ===Priprema ugljikovog suboksida=== Malonska kiselina ne formira lako [[kiselinski anhidrid|anhidrid]], dehidracija umjesto toga daje [[ugljik-suboksid]]: :{{chem2|CH2(CO2H)2 -> O\dC\dC\dC\dO + 2 H2O}} Transformacija se postiže zagrijavanjem suhe smjese [[fosfor-pentoksid]]a ({{Chem2|P4O10}}) i malonske kiseline.<ref>{{cite journal|author-link=Otto Diels|vauthors=Diels O, Wolf B|year=1906|title=Ueber das Kohlensuboxyd. I|url=https://zenodo.org/record/1426170|journal=Chemische Berichte|volume=39|pages=689–697|doi=10.1002/cber.190603901103}}</ref> Reaguje na sličan način kao [[malonski anhidrid]], formirajući malonate.<ref>{{cite journal|vauthors=Perks HM, Liebman JF|year=2000|title=Paradigms and Paradoxes: Aspects of the Energetics of Carboxylic Acids and Their Anhydrides|journal=Structural Chemistry|volume=11|issue=4|pages=265–269|doi=10.1023/A:1009270411806|s2cid=92816468 }}</ref> ==Aplikacije== Malonska kiselina je prekursor specijalnih poliestera. Može se pretvoriti u 1,3-propandiol za upotrebu u [[poliester]]ima i [[polimer]]ima (čija korisnost je, međutim, nejasna). Također može biti komponenta u alkidnim [[smola]]ma, koje se koriste u brojnim premazima za zaštitu od oštećenja uzrokovanih UV svjetlom, [[oksidacija|oksidacijom]] i [[korozija|korozijom]]. Jedna od primjena malonske kiseline je u industriji premaza kao umreživač za premaze u prahu koji se stvrdnjavaju na niskim temperaturama, a koji postaju sve vrijedniji za podloge osjetljive na toplinu i želju za ubrzanjem procesa premazivanja.<ref>{{cite book |vauthors = Facke T, Subramanian R, Dvorchak M, Feng S | chapter = Diethylmalonate blocked isocyanate as crosslinkers for low temperature cure powder coatings. | title = Proceedings of 31st International Waterborene, High-Solids and Powder Coating Symposium | date = februar 2004 }}</ref> Globalno tržište premaza za automobile procijenjeno je na 18,59 milijardi dolara u 2014. godini, s projektovanom kombinovanom godišnjom stopom rasta od 5,1% do 2022.<ref>{{cite report | vauthors = James S | title = Global Automotive Coatings Market. 2015 Grand View Research Market Report }}</ref> Koristi se u brojnim proizvodnim procesima kao visokovrijedna specijalna hemikalija, uključujući industriju proizvodnje [[elektronika|elektronike]], industriju aroma i mirisa, specijalne rastvarače, umrežavanje polimera i farmaceutsku industriju. U 2004. godini, godišnja globalna proizvodnja malonske kiseline i srodnih diestara bila je preko 20.000 metričkih tona.<ref>{{Cite web|url = http://www.inchem.org/documents/sids/sids/malonates.pdf|title = Malonic acid diesters|website = Inchem|publisher = UNEP Publications|access-date = 11. 12. 2015|archive-date = 18. 11. 2017|archive-url = https://web.archive.org/web/20171118040007/http://www.inchem.org/documents/sids/sids/malonates.pdf|url-status = dead}}</ref> Potencijalni rast ovih tržišta mogao bi biti rezultat napretka u industrijskoj biotehnologiji koja nastoji zamijeniti hemikalije na bazi nafte u industrijskim primjenama. Godine 2004. malonska kiselina je od strane Ministarstva energetike SAD-a uvrštena na listu 30 najboljih hemikalija koje se mogu proizvoditi iz [[biomasa|biomase]].<ref>{{cite report | vauthors = Werpy TA, Holladay JE, White JF | veditors = Werpy TA, Petersen G |date=august 2004 |title=Top Value Added Chemicals From Biomass. Volume I: Results of Screening for Potential Candidates from Sugars and Synthesis Gas |url=https://www.pnnl.gov/main/publications/external/technical_reports/PNNL-14808.pdf |publisher=US Department of Energy |doi=10.2172/926125 |doi-access=free |osti=926125 |osti-access=free }}</ref> U prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, malonska kiselina se može koristiti za kontrolu kiselosti, bilo kao pomoćna tvar u farmaceutskim formulacijama ili kao prirodni konzervans za hranu. Malonska kiselina se koristi kao gradivni element za proizvodnju brojnih vrijednih spojeva,<ref>Hildbrand, S.; Pollak, P. Malonic Acid & Derivatives. March 15, 2001. Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry</ref> uključujući spojeve okusa i mirisa gama-nonalakton, [[cimetna kiselina|cimetnu kiselinu]] i farmaceutski spoj [[valproat]]. Malonska kiselina (do 37,5% w/w) korištena je za umrežavanje [[kukuruz]]nog i [[krompir]]ovog škroba kako bi se proizveo biorazgradivi termoplast; proces se izvodi u vodi korištenjem netoksičnih [[katalizator]]a.<ref>{{cite patent | inventor = Netravali AN, Dastidar TG | assign1 = Cornell University | title = Crosslinked native and waxy starch resin compositions and processes for their manufacture. | country = US | number = 9790350 }}</ref><ref name="pmid22944425">{{cite journal | vauthors = Ghosh Dastidar T, Netravali AN | title = 'Green' crosslinking of native starches with malonic acid and their properties | journal = Carbohydrate Polymers | volume = 90 | issue = 4 | pages = 1620–8 | date = novembar 2012 | pmid = 22944425 | doi = 10.1016/j.carbpol.2012.07.041 }}</ref> Polimeri na bazi škroba činili su 38% globalnog tržišta [[biorazgradivost|biorazgradivih]] [[polimer]]a u 2014. godini, a ambalaža za hranu, ambalaža od pjene i vreće za kompost bili su najveći segmenti krajnje upotrebe.<ref>{{cite report | title = Biodegradable Polymers: Chemical Economics Handbook | date = juni 2021 | url = https://ihsmarkit.com/products/biodegradable-polymers-chemical-economics-handbook.html | publisher = IHS Markit | access-date = 5. 10. 2025 | archive-date = 6. 10. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20221006222330/https://ihsmarkit.com/products/biodegradable-polymers-chemical-economics-handbook.html | url-status = dead }}</ref> [[Eastman Chemical Company|Eastman]] Kompanija [[Kodak]] i drugi koriste malonsku kiselinu i njene derivate kao hirurško [[ljepilo]].<ref>{{cite patent | inventor = Hawkins G, Fassett D | title = Surgical Adhesive Compositions | country = US | number = 3591676 }}</ref> == [[Patologija]] == Ako povišene nivoe malonske kiseline prate povišeni nivoi [[metilmalonske kiseline]], to može ukazivati na metaboličku bolest [[kombinovana malonska i metilmalonska acidurija|kombinovanu malonsku i metilmalonsku aciduriju]] (CMAMMA). Izračunavanjem odnosa malonske i metilmalonske kiseline u krvnoj plazmi, CMAMMA se može razlikovati od klasične [[metilmalonska acidemija|metilmalonske acidemije]].<ref>{{cite journal | vauthors = de Sain-van der Velden MG, van der Ham M, Jans JJ, Visser G, Prinsen HC, Verhoeven-Duif NM, van Gassen KL, van Hasselt PM | display-authors = 6 | title = A New Approach for Fast Metabolic Diagnostics in CMAMMA | journal = JIMD Reports | volume = 30 | pages = 15–22 | date = 2016 | pmid = 26915364 | pmc = 5110436 | doi = 10.1007/8904_2016_531 | isbn = 978-3-662-53681-0 | veditors = Morava E, Baumgartner M, Patterson M, Rahman S | publisher = Springer | place = Berlin, Heidelberg }}</ref> ==[[Biohemija]]== Malonska kiselina je klasičan primjer [[kompetitivne inhibicije|kompetitivnog inhibitora]] [[enzim]]a [[sukcinat-dehidrogenaza]] (kompleksa II), u [[oksidativna fosforilacija|respiratornom lancu transporta elektrona]].<ref name="pardee_potter">{{cite journal |vauthors=Pardee AB, Potter VR |date=mart 1949 |title=Malonate inhibition of oxidations in the Krebs tricarboxylic acid cycle |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=178 |issue=1 |pages=241–250 |doi=10.1016/S0021-9258(18)56954-4 |pmid=18112108 |doi-access=free}}</ref> Vezuje se za [[aktivno mjesto]] enzima bez reakcije, konkurirajući uobičajenom supstratu [[jantarna kiselina|sukcinat]], ali mu nedostaje −CH₂CH₂− grupa potrebna za dehidrogenaciju. Ovo zapažanje je korišteno za određivanje strukture aktivnog mjesta u sukcinat-dehidrogenazi. Inhibicija ovog enzima smanjuje [[ćelijsko disanje]].<ref>{{cite journal |vauthors=Potter VR, Dubois KP |date=mart 1943 |title=Studies on the Mechanism of Hydrogen Transport in Animal Tissues : VI. Inhibitor Studies with Succinic Dehydrogenase |journal=The Journal of General Physiology |volume=26 |issue=4 |pages=391–404 |doi=10.1085/jgp.26.4.391 |pmc=2142566 |pmid=19873352}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Dervartanian DV, Veeger C |year=1964 |title=Studies on succinate dehydrogenase |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Specialized Section on Enzymological Subjects |volume=92 |issue=2 |pages=233–247 |doi=10.1016/0926-6569(64)90182-8}}</ref> Budući da je malonska kiselina prirodni sastojak mnogih namirnica, prisutna je i kod sisara, uključujući ljude.<ref>{{cite web |date=13. 3. 2020 |title=Metabocard for Malonic acid |url=https://hmdb.ca/metabolites/HMDB0000691 |access-date=6. 10. 2020 |website=Human Metabolome Database}}</ref> Kod sisara, [[ACSF3|član 3 porodice acil-CoA sintetaze]] (ACSF3) [[Detoksikacija|detoksicira]] malonsku kiselinu pretvarajući je u [[malonil-CoA]].<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Bowman |first1=Caitlyn E. |last2=Rodriguez |first2=Susana |last3=Selen Alpergin |first3=Ebru S. |last4=Acoba |first4=Michelle G. |last5=Zhao |first5=Liang |last6=Hartung |first6=Thomas |last7=Claypool |first7=Steven M. |last8=Watkins |first8=Paul A. |last9=Wolfgang |first9=Michael J. |date=2017 |title=The Mammalian Malonyl-CoA Synthetase ACSF3 Is Required for Mitochondrial Protein Malonylation and Metabolic Efficiency |journal=Cell Chemical Biology |language=en |volume=24 |issue=6 |pages=673–684.e4 |doi=10.1016/j.chembiol.2017.04.009 |pmc=5482780 |pmid=28479296}}</ref> Zajedno s malonil-CoA izvedenim iz acetil-CoA pomoću [[mitohondrijalne [[ACACA|acetil-CoA karboksilaze 1]] (mtACC1), ovo doprinosi [[mitohondrijha|mitohondrijskoj]] zalihi malonil-CoA, koja je potrebna za [[malonilacija lizina|malonilaciju lizina]] i [[sinteza mitohondrijskih masnih kiselina|sintezu mitohondrijskih masnih kiselin]] (mtFAS).<ref>{{Cite journal |last1=Monteuuis |first1=Geoffray |last2=Suomi |first2=Fumi |last3=Kerätär |first3=Juha M. |last4=Masud |first4=Ali J. |last5=Kastaniotis |first5=Alexander J. |date=15. 11. 2017 |title=A conserved mammalian mitochondrial isoform of acetyl-CoA carboxylase ACC1 provides the malonyl-CoA essential for mitochondrial biogenesis in tandem with ACSF3 |url=https://portlandpress.com/biochemj/article/474/22/3783/49536/A-conserved-mammalian-mitochondrial-isoform-of |journal=Biochemical Journal |language=en |volume=474 |issue=22 |pages=3783–3797 |doi=10.1042/BCJ20170416 |issn=0264-6021 |pmid=28986507 |url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bowman |first1=Caitlyn E. |last2=Wolfgang |first2=Michael J. |date=januar 2019 |title=Role of the malonyl-CoA synthetase ACSF3 in mitochondrial metabolism |journal=Advances in Biological Regulation |language=en |volume=71 |pages=34–40 |doi=10.1016/j.jbior.2018.09.002 |pmc=6347522 |pmid=30201289}}</ref> U [[citosol]]u, malonil-CoA se također generira iz acetil-CoA pomoću [[acetil-CoA karboksilaza]]. I u citosolnoj i u mitohondrijskoj [[sinteza masnih kiselina|sintezi masnih kiselina]], malonil-CoA prenosi svoju malonatnu grupu (C2) na [[acilni nosač proteina]] (ACP) koji se dodaje lancu masne kiseline.<ref>{{Cite journal |last1=Wedan |first1=Riley J. |last2=Longenecker |first2=Jacob Z. |last3=Nowinski |first3=Sara M. |date=januar 2024 |title=Mitochondrial fatty acid synthesis is an emergent central regulator of mammalian oxidative metabolism |journal=Cell Metabolism |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=36–47 |doi=10.1016/j.cmet.2023.11.017 |pmc=10843818 |pmid=38128528 |doi-access=free}}</ref> ==Soli i esteri== [[Slika:Malonate.png|thumb| Hemijska struktura malonata [[dianion]].] Malonska kiselina je [[Kiselina|diprotonska]]; to jest, može donirati dva [[Hidron (hemija)|protona]] po molekuli. Njena prva [[Konstanta disocijacije|Kiselinsko-bazne_reakcije|<math chemi>pK_a</math>]] je 2,8, a druga je 5,7. Dakle, '''malonatni''' [[ion]] može biti {{chem2|HOOCCH2COO(-)}} ili {{chem2|CH2(COO)2(2-)}}. Malonat ili '''propandioat''' [[hemijski spoj|spojevi]] uključuju [[soli]] i [[ester]]e malonske kiseline, kao što su *[[Dietil-malonat]] *[[Dimetil-malonat]] *[[Dinatrij-malonat]] *[[Malonil-CoA]] == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://www.aim.env.uea.ac.uk/aim/accent2/inputpage.php Calculator: Water and solute activities in aqueous malonic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511021547/http://www.aim.env.uea.ac.uk/aim/accent2/inputpage.php |date=11. 5. 2009 }} {{Navkutija linearne zasićene dikarboksilne kiseline}} {{Authority control}} [[Kategorija:Dikarboksilne kiseline]] tf9jhd8e0bpuh718b5ojbn5hadarr26 0 526790 3846942 3837963 2026-05-16T15:03:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846942 wikitext text/x-wiki '''Lake Fest''' je najveći [[Crna Gora|crnogorski]] [[muzički festival]]. Festival se održava na obali [[Krupačko jezero|Krupačkog jezera]] tokom ljeta, a posljednjih godina tradicionalno se održava početkom augusta kao trodnevni događaj. Nudi širok spektar muzike, uključujući [[rock and roll]], alternativnu, a posljednjih godina i elektronsku muziku. Program uglavnom uključuje umjetnike iz [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|regiona,]] ali i iz cijelog svijeta. Neki od najznačajnijih izvođača bili su [[Manu Chao]], [[Laibach (grupa)|Laibach]], Guano Apes, Paul van Dyk, Mahmut Orhan, James Zabiela, [[Dubioza Kolektiv]], [[Rambo Amadeus]], [[Partibrejkers]], [[Damir Urban|Urban & 4]], [[Hladno Pivo]], [[Riblja Čorba]], [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]] i mnogi drugi.<ref>{{cite web |title=Lake Fest je najveći crnogorski muzički festival|url=https://lake-fest.me/o-festivalu/|website=lake-fest.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> Od osnivanja 2011. godine, festival je posjetilo više od 220.000 ljudi.<ref>{{cite web |title=Lake fest od 4. do 6. avgusta: Objavljen spisak izvođača|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/lake-fest-2022-u-auvustu-objavljen-spisak-izvodaca|website=portalanalitika.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> ==Izdanja festivala== {| class="wikitable" |- ! Godina ! style="width:7em"| Datum ! class="unsortable"| Izvođači ! Izvor |- | 2011. <br> {{small|(1)}} | 22–24. jul | Shin ei ·Punkreas · Autumn For Free · Post scriptum · [[Zoster]] · DST · [[Letu štuke]] · [[Damir Urban]] · Human · Nagual · Gomila nesklada · Manisent i mentalnost · [[E-Play]] · Autogeni trening · [[Zabranjeno pušenje]] · [[Sunshine (grupa)|Sunshine]] · H.A.N.T. · Fetah Vibration · The Dojka · [[Bolesna štenad]] · [[Elemental]] · [[Kanda, Kodža i Nebojša]] · [[Patribrejkersi]] · [[Dubioza kolektiv]] |<ref>{{Cite web|url=http://konkursiregiona.net/lake-fest-niksic/|title=Lake fest Niksic - Konkursi regiona|date=21. 7. 2011|access-date=11. 10. 2025|archive-date=5. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200105005705/http://konkursiregiona.net/lake-fest-niksic/|url-status=dead}}</ref> |- | 2012. <br> {{small|(2)}} | 20–22. jul | Marble · [[ZAA]] · [[Čovek bez sluha]] · [[Edo Maajka]] · DST · [[Atomsko sklonište]] · [[Damir Urban]] · [[Beogradski sindikat]] · Demodemolls · [[Lude Krawe]] · [[Zemlja gruva!]] · Hypnotized · [[Darko Rundek]] · [[Električni orgazam]] · [[Ritam nereda]] · [[Block Out]] · Brzi bend Crtinja · Zoon politikon · 16x8x23 · [[Jarboli]] · Autogeni trening · [[Bjesovi]] · [[Psihomodo pop]] · Marky Ramone's Blitzkrieg | <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/315642/raspored-nastupa-na-lake-festu-otvara-marble-zatvara-marky-ramone|title=Raspored nastupa na Lake Festu: Otvara Marble, zatvara Marky Ramone|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2013. <br> {{small|(3)}} | 19–21. jul | Beer & Steel · Hipotalmus · HBŠ · Happy Hour · Mikrokozma · [[Six Pack (band)|Six Pack]] · Neozbiljni pesimisti · [[Deca loših muzičara]] · [[Goblini]] · [[Hladno pivo]] · [[Goribor]] · LUR · Spank · Pogonbgd · [[Sharks Snakes & Planes|Sharks, Snakes & Planes]] · Pištolj na gumene metke · Skroz · Postolar Tripper · [[Obojeni program]] · [[Disciplin a Kitschme]] ·Pozdrav Azri · [[Let 3]] ·Ućuti pas · Sivi · [[Hadži prodane duše]] · Innergate · Decomposing Entity · Iskaz i [[Marčelo]] · [[Atheist Rap]] · [[Eyesburn]] · [[Plejboj]] · [[Bajaga i instruktori]] · [[Bad Copy]] | <ref>{{Cite web|url=https://www.rocksvirke.com/kompletan-program-i-satnica-3-lake-fest-a/|title=Комплетан програм и сатница 3. Лејк феста|access-date=11. 10. 2025|archive-date=5. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200105010701/https://www.rocksvirke.com/kompletan-program-i-satnica-3-lake-fest-a/|url-status=dead}}</ref> |- | 2014. <br> {{small|(4)}} | 25–27. jul | Ubrzo potom · [[Lutke]] · [[Popečitelji]] · Vrooom · [[Negative (grupa)|Negative]] · [[Kultur Shock]] · [[Gibonni]] · [[Brkovi]] · [[Strah od Džeki Čena]] · Gomila nesklada · [[Zoster]] · [[S.A.R.S.]] · DST · [[Orthodox Celts]] · [[Laibach]] · Feud · PPG · Kiza bluz bend · [[Veliki prezir]] · Nagual · Davorin i Bogovići · [[Dječaci]] · [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]] · [[Sunshine (grupa)|Sunshine]]} | <ref>{{Cite web|url=https://balkanrock.com/vesti/vesti-iz-regiona/laibach-gibboni-i-mnogi-drugi-na-niksickom-lake-festu/|title=Laibach, Gibonni i mnogi drugi na nikšićkom Lake Festu &#124; Balkanrock.com|date=22. 6. 2024|access-date=11. 10. 2025|archive-date=5. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200105010921/https://balkanrock.com/vesti/vesti-iz-regiona/laibach-gibboni-i-mnogi-drugi-na-niksickom-lake-festu/|url-status=dead}}</ref> |- | 2015. <br> {{small|(5)}} | 11–16. avgust | Masturbeator · Pogrešna odluka · Alexandria · Mangrov · [[Sasja]] · [[Stereo banana]] · Willie and the Groundskeepers · Antivirus prepelica · Uzemljenje · Holographic Human Element · Shejdi Kruu · [[Sivilo (reper)|Sivilo]] · Josip A Lisac · Deca apokalipse · Bad Seasons · [[Strah od Džeki Čena]] · Vizija · Manitou · Igra duhova · Tuhhtš i Espikuer · [[Samostalni referenti]] · Podroom · [[ZAA]] · Mortal kombat · Iskaz · [[Guano Apes]] · [[Bjesovi]] · [[Prti Bee Gee]] · [[Ničim izazvan]] · [[Pankrti]] · DST · [[Goblini]] · [[Riblja čorba]] · [[Babe (grupa)|Babe]] · Zahed Sultan · [[Nikola Pejaković|Kolja i grobovlasnici]] · [[Elemental]] · [[Darko Rundek|Rundek Cargo Trio]] · [[Orthodox Celts]] · [[Dejan Petrović|Dejan Petrović big bend]] · [[Who See]] · Koza mostra | <ref>{{Cite web|url=http://www.urbanbug.net/magazin/vest/lake-fest-2015-peti-po-redu-festival-alternativne-rock-muzike-u-niksicu|title=LAKE FEST 2015: Peti po redu festival alternativne rock muzike u Nikšiću!|website=urbanbug.net|access-date=11. 10. 2025|archive-date=30. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230330201403/http://www.urbanbug.net/magazin/vest/lake-fest-2015-peti-po-redu-festival-alternativne-rock-muzike-u-niksicu|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/197684--program-i-satnica-lake-festa|title=Program i satnica LAKE FESTA|website=Portal Analitika|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2016. <br> {{small|(6)}} | 11–14. avgust | Voodoo · Off Duty · Mangrov · [[Rambo Amadeus]] · [[Bajaga i instruktori]] · [[Kultur Shock]] · [[Sivilo]] · Light Under the Black Mountain · Zoon politikon · M.O.R.T. · [[Kerber (grupa)|Kerber]] · [[Goran Bare]] i [[Majke]] · [[Kiril Džajkovski]] · [[Nikola Vranjković]] · Justin's Johnson · [[Irish Stew of Sindidun]] · [[Lačni Franc]] · DST · [[YU Grupa]] · [[Dejan Petrović|Dejan Petrović big bend]] · [[Ritam nereda]] · Aurora · [[Sara Renar]] · Punkreas · [[Stray Dogg]] · [[The Beat Fleet]] · [[Manu Chao|Manu Chao La Ventura]] · Gužva u 16-ercu | <ref>{{Cite web|url=https://www.novineniksica.me/pocinje-lake-fest-2016/|title=Počinje Lake fest 2016|first=Novine|last=Niksica|date=11. 9. 2016|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2017. <br> {{small|(7)}} | 11–13. avgust | Mikrokozma · [[Buč Kesidi]] · Justin's Johnson · Gomila nesklada · [[Zabranjeno pušenje]] · [[Hladno pivo]] · BandX · [[Bad Copy]] · [[Galija]] · [[Natali Dizdar]] · [[Gru]] · OPG · Parampašćad · Talisco · Freedom · Porto Morto · [[Pero Defformero]] · Mortal kombat · [[Neverne bebe]] · [[Kiril Džajkovski]] · [[Samostalni referenti]] | <ref>{{Cite web|url=http://www.seecult.org/vest/7-lake-fest-u-niksicu|title=7. Lake fest u Nikšiću &#124; SEEcult|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2018. <br> {{small|(8)}} | 9–11. avgust | Rudolf · Barbara Munjas · [[Orthodox Celts]] · [[Perper (grupa)|Perper]] · [[Zoster]] · [[Ritam nereda]] · [[Iskaz]] · Kontradikšn · [[KBO!]] · [[Atomsko sklonište]] · [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]] · [[Goblini]] ·Punkreas · Bubnjivi · Helem nejse · [[Vlatko Stefanovski|Vlatko Stefanovski trio]] · DST · [[Marčelo]] · Kawasaki 3P | <ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/poznat-spisak-izvodjaca-za-lake-fest-2018/|title=Poznat spisak izvođača za LAKE FEST 2018 - Kultura - Dnevni list Danas|first=Nina|last=Colic|date=22. 6. 2018|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2019. <br> {{small|(9)}} | 8-10. avgust | Akademija · [[Stereo banana]] · [[The Beat Fleet]] · [[Željko Bebek]] · Dog Eat Dog · [[Nikola Vranjković]] · Off Duty · Killo Killo Banda · [[Ibrica Jusić]] · [[Bombaj štampa]] · Punkreas · [[Prti Bee Gee]] · [[Aklea Neon]] · [[Nikola Pejaković|Kolja i grobovlasnici]] · [[Artan Lili]] · [[Kerber (grupa)|Kerber]] · [[Dejan Najdanović Najda|Najda]] i Smak tribjut · [[Love Hunters]] | <ref>{{Cite web|url=https://balkanrock.com/vesti/najave/konacni-lineup-lake-festa-2019/|title=Konačni lineup Lake Festa 2019. &#124; Balkanrock.com|date=19. 6. 2025|access-date=11. 10. 2025|archive-date=5. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200105012055/https://balkanrock.com/vesti/najave/konacni-lineup-lake-festa-2019/|url-status=dead}}</ref> |- | 2020. |colspan=2 | Deseto izdanje Lake Festa trebalo je da se održi od 6. do 8. augusta 2020. Međutim, festival se te godine nije održao zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]. | <ref>{{Cite web|url=https://etrebinje.com/2020/07/sundic-zelja-nam-je-da-se-ne-prekine-tradicija-festivala-zecevic-lake-fest-necemo-za-200-ljudi/|title=Šundić: Želja nam je da se ne prekine tradicija festivala, Zečević: Lake fest nećemo za 200 ljudi|date=4. 7. 2020|access-date=11. 10. 2025|archive-date=3. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803235104/https://etrebinje.com/2020/07/sundic-zelja-nam-je-da-se-ne-prekine-tradicija-festivala-zecevic-lake-fest-necemo-za-200-ljudi/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/zecevic-jubilej-koji-nosi-poruku-da-ce-muzika-pobijediti|title=Zečević: Jubilej koji nosi poruku da će muzika pobijediti|website=Portal Analitika|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2021. <br> {{small|(10)}} | 5-7. avgust | [[Rudolf (muzička grupa)|Rudolf]] · [[Mortal kombat (grupa)|Mortal kombat]] · [[Hladno pivo]] · [[Psihomodo pop]] · [[Nikola Vranjković]] · Parampaščad · [[Zoster]] · [[Goblini]] · [[Sunshine (grupa)|Sunshine]] · [[Six Pack (grupa)|Six Pack]] · Štrajk mozga · [[Dejan Petrović|Dejan Petrović big bend]] · [[Bjesovi]] · [[Ritam nereda]] · Iskaz | <ref>{{Cite web|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/na-lake-fest-sa-potvrdom-o-vakcinisanju-negativnim-pcr-ili-antigenskim-testom|title=Na Lake fest sa potvrdom o vakcinisanju, negativnim PCR ili antigenskim testom|website=Portal Analitika|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2022. <br> {{small|(11)}} | 4-6. avgust | Vrpca ·DST · [[Piloti]] · Black — Metallica tribute · Agents of Time · [[Marko Nastić]] · Deca iz vode · [[Atheist Rap]] · [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]] · [[Negative (grupa)|Negative]] · Ten Walls · Lea Dobričić · [[Kraljevski apartman]] · [[Kanda, Kodža i Nebojša]] · [[Bolero]] · [[Vojko V]] · [[Pol van Dajk]] · Dejan Milićević | |- |2023. <br> {{small|(12)}} | 4-6. avgust | Gladni naučnici · Tribjut Idoli · [[Bijelo dugme]] · [[Brkovi]] · Tom Novi · Punkreas · [[Partibrejkers]] · [[YU Grupa]] · [[Kerber (grupa)|Kerber]] · [[Mahmut Orhan]] [[Električni orgazam]] · [[Smak|Smak+]] · [[Zoster]] · [[Vojko V]] · Džejms Zabijela | <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/664321/lejk-fest-od-4-do-6-avgusta-u-niksicu-nastupaju-bijelo-dugme-partibrejkersi-zoster-mahmut-orhan|title=Lejk fest od 4. do 6. avgusta u Nikšiću: Nastupaju Bijelo dugme, Partibrejkersi, Zoster, Mahmut Orhan...|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2024. <br> {{small|(13)}} | 9-11. avgust | Na brzaka · Jelene · Eliza Stark & The Dappers · Subverzija · [[Željko Bebek]] · [[Prljavo kazalište]] · Funk Shui · Murat Unčuoglu · Tantra Brothers · Azilanti · Devet · [[Marčelo]] · Queen Sensation · Splin · [[Ritam nereda]] · Fede le Grand · Petrikor · Mikrokozma · Logička greška · Džanum · [[Jurica Pađen]] i [[Aerodrom (grupa)|Aerodrom]] · [[Crvena jabuka]] · [[Laibach]] · Džeks Džouns | <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/719158/goblini-otkazali-nastup-na-lake-festu-umjesto-njih-dolazi-funk-shui|title=Goblini otkazali nastup na Lake festu, umjesto njih dolazi Funk Shui|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/719344/otvoren-13-lake-fest-povratnicki-koncert-zeljka-bebeka-prljavo-kazalisteprvi-put-u-niksicu|title=Otvoren 13. Lake fest: "Povratnički" koncert Željka Bebeka, "Prljavo kazalište" prvi put u Nikšiću|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> <br> <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/719456/drugo-vece-lake-festa-nastupili-marcelo-queen-sensation-ritam-nereda|title=Drugo veče Lake festa: Nastupili Marčelo, Queen sensation, Ritam nereda...|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/719537/zavrsen-lake-fest-mozda-medijima-nije-interesantan-ali-rokenrol-je-ziv|title=Završen Lake fest: Možda medijima nije interesantan, ali rokenrol je živ|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2025. <br> {{small|(14)}} | 8-10. avgust | Kolektiv 0 · Nabrzaka · Dječiji hor Zahumlje · Wider Horizons — Montenegrin Pink Floyd tribute · M.O.R.T. · [[Kultur Shock]] · [[Nikola Vranjković]] · Paradigma · Roba bez greške · Quiet Dogs · [[Samostalni referenti]] · Ring — ABBA tribute · [[Nele Karajlić|Dr Nele Karajlić]] · Savršeni marginalci · O’Konrads · Maramitu Mintinu · [[Dža ili Bu]] · [[Bombaj štampa]] · [[Dubioza kolektiv]] · [[Goblini]] · [[Sunshine (grupa)|Sunshine]] |<ref>{{Cite web|url=https://onogost.me/top1/pocinje-lake-fest-4/|title=Počinje Lake fest|first=Marija|last=Goranović|date=8. 8. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://mnemagazin.me/2025/08/09/poceo-lake-fest-djecji-glas-buducnosti-pink-floyd-katarzicna-zora-kultur-shocka-m-o-r-t-i-nikola-vranjkovic/|title=POČEO LAKE FEST: Dječji glas budućnosti, Pink Floyd, katarzična ,,Zora" Kultur Shocka, ,,M.O.R.T" i Nikola Vranjković|date=9. 8. 2025|access-date=11. 10. 2025}}</ref> <br> <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/770173/u-niksicu-uvijek-ludo|title=U Nikšiću uvijek ludo|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |} ==Sponzori== *Elektroprivreda Crne Gore<ref>{{Cite web|url=https://www.epcg.com/media-centar/sponzorstva-i-donacije/lake-fest-od-9-do-11-avgusta-epcg-generalni-sponzor|title=Lake fest od 9. do 11. avgusta, EPCG generalni sponzor|website=epcg.com|access-date=11. 10. 2025|archive-date=17. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251117131153/https://www.epcg.com/media-centar/sponzorstva-i-donacije/lake-fest-od-9-do-11-avgusta-epcg-generalni-sponzor|url-status=dead}}</ref> *Opština Nikšić *Nikšićko rocks *Turistilka organizacija Nikšić *BusTicket4.me *Plantaže *Caffe Montenegro *Meridianbet<ref>{{Cite web|url=https://novski.me/lake-fest-2025-uz-meridianbet/|title=Lake Fest 2025 uz Meridianbet|website=novski.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://lake-fest.me/ Zvanični sajt] [[Kategorija:Festivali u Nikšiću]] [[Kategorija:Crnogorski muzički festivali]] dmroikfrek7qgorj9dwku1rufsvm1ca 0 527368 3847124 3776833 2026-05-17T08:46:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847124 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj |slika= | Strukturna formula =[[Datoteka: Methylmalonic acid.svg |250px]] | Hemijski spoj =Metilmalonska kiselina | Druga imena = 2-Metilpropandionska kiselina |IUPAC_ime=Metilmalonska kiselina | Sumarna formula =C₄H₆O₄ | CAS registarski broj =516-05-2 | SMILES=CC(C(=O)O)C(=O)O | SMILES1 = | Kratki opis = | Molarna masa =118,088 g/mol | Agregatno stanje = | Gustoća = 1,455 g/cm⁻³ | Tačka topljenja = 134 &nbsp; C | Tačka ključanja = | pKa=pK_a1 = 3,07<ref name="pKa">{{cite web|url=http://zirchrom.com/organic.htm|title=Dissociation Constants Of Organic Acids And Bases| work = ZirChrom Separations, Inc. }}</ref><br />pK_a2 = 5,76<ref name="pKa"/> | Rastvorljivost =? | Dipolni moment =? |InChI = InChI = 1/C4H6O4/c1-2(3(5)6)4(7)8/h2H,1H3,(H,5,6)(H,7,8)<br>1S/C4H6O4/c1-2(3(5)6)4(7)8/h2H,1H3,(H,5,6)(H,7,8) | ChEBI = 30860 | KEGG = C02170<br>[[PubChem]]: 487 | MainHazards= }} '''Metilmalonska kiselina''' ('''MMA''') je [[hemijski spoj]] iz grupe [[dikarboksilne kiseline|dikarboksilnih kiselina]]. Sastoji se od osnovne strukture [[malonska kiselina|malonske kiseline]] i također nosi [[metil grupa| metil grupu]]. [[Soli (hemija)|soli]] metilmalonske kiseline nazivaju se '''metilmalonati'''. == [[Metabolizam ]]== [[Slika:Propionate pathway.svg|left|thumb|280lx| Metabolički put propionata s metilmalonskom kiselinom kao [[nusptoizvod|nusproduktom]].]] Metilmalonska kiselina je nusprodukt metaboličkog puta [[Propionska kiselina|propionata]].<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Tejero |first1=Joanne |last2=Lazure |first2=Felicia |last3=Gomes |first3=Ana P. |date=mart 2024 |title=Methylmalonic acid in aging and disease |journal=Trends in Endocrinology & Metabolism |volume=35 |issue=3 |pages=188–200 |doi=10.1016/j.tem.2023.11.001 |issn=1043-2760 |pmc=10939937 |pmid=38030482}}</ref> Početni izvori za ovo su sljedeći, s odgovarajućim približnim doprinosima metabolizmu propionata u cijelom tijelu u zagradama:<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Chandler |first1=R.J. |last2=Venditti |first2=C.P. |date=septembar 2005 |title=Genetic and genomic systems to study methylmalonic acidemia |journal=Molecular Genetics and Metabolism |language=en |volume=86 |issue=1–2 |pages=34–43 |doi=10.1016/j.ymgme.2005.07.020 |pmc=2657357 |pmid=16182581}}</ref> * [[Esencijalna aminokiselina|esencijalne aminokiseline]]: [[metionin]], [[valin]], [[treonin]] i [[izoleucin]]<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Baumgartner MR, Hörster F, Dionisi-Vici C, Haliloglu G, Karall D, Chapman KA, Huemer M, Hochuli M, Assoun M, Ballhausen D, Burlina A, Fowler B, Grünert SC, Grünewald S, Honzik T, Merinero B, Pérez-Cerdá C, Scholl-Bürgi S, Skovby F, Wijburg F, MacDonald A, Martinelli D, Sass JO, Valayannopoulos V, Chakrapani A | display-authors = 6 | title = Proposed guidelines for the diagnosis and management of methylmalonic and propionic acidemia | journal = Orphanet Journal of Rare Diseases | volume = 9 | issue = 1 | article-number = 130 | date = septembar 2014 | pmid = 25205257 | pmc = 4180313 | doi = 10.1186/s13023-014-0130-8 | doi-access = free }}</ref> (~ 50%)<ref name=":4" /> * * [[Masna kiselina neparnog lanca|masne kiseline neparnog lanca]]<ref name=":1" /> (~ 30%)<ref name=":4" /> * [[propionska kiselina]] iz bakterijskih [[fermentacija]] <ref name=":1" /> (~ 20%)<ref name=":4" /> [[holesterol]]ski [[bočni lanac]]<ref name=":1" /> * [[timin]]<ref name=":2">{{Citation |last1=Kovachy |first1=Robin J. |title=Branched-Chain Amino Acids |date=1988 |series=Methods in Enzymology |volume=166 |pages=393–400 |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0076687988660514 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/s0076-6879(88)66051-4 |isbn=978-0-12-182067-1 |last2=Stabler |first2=Sally P. |last3=Allen |first3=Robert H.|chapter=D-methylmalonyl-CoA hydrolase |pmid=3071714 |url-access=subscription }}</ref> Propionatski [[Derivat (hemija)|derivat]], [[propionil-CoA]], se pretvara u D-[[metilmalonil-CoA]] pomoću [[propionil-CoA karboksilaza|propionil-CoA karboksilaze]], a zatim se pretvara u L-metilmalonil-CoA pomoću [[metilmalonil-CoA epimeraza|metilmalonil-CoA epimeraze]].<ref>{{Cite journal |last1=Diogo |first1=Rui |last2=Rua |first2=Inês B |last3=Ferreira |first3=Sara |last4=Nogueira |first4=Célia |last5=Pereira |first5=Cristina |last6=Rosmaninho-Salgado |first6=Joana |last7=Diogo |first7=Luísa |date=31. 10. 2023 |title=Methylmalonyl Coenzyme A (CoA) Epimerase Deficiency, an Ultra-Rare Cause of Isolated Methylmalonic Aciduria With Predominant Neurological Features |journal=Cureus |volume=15 |issue=10 |language=en |doi=10.7759/cureus.48017 |doi-access=free |issn=2168-8184 |pmc=10687495 |pmid=38034150}}</ref> Ulazak u [[ciklus limunske kiseline]] se odvija konverzijom L-metilmalonil-CoA u [[sukcinil-CoA]] putem [[metilmalonil-CoA mutaza|L-metilmalonil-CoA mutaze]], pri čemu je [[vitamin B12|vitamin B₁₂]] u obliku [[adenozilkobalamin]]a potreban kao [[koenzim]].<ref name=":3"/> Ovaj put razgradnje od propionil-CoA do sukcinil-CoA predstavlja jedan od najvažnijih [[Anaplerotska reakcija|anaplerotskih]] puteva ciklusa limunske kiseline.<ref>{{Cite journal |last1=Collado |first1=M. Sol |last2=Armstrong |first2=Allison J. |last3=Olson |first3=Matthew |last4=Hoang |first4=Stephen A. |last5=Day |first5=Nathan |last6=Summar |first6=Marshall |last7=Chapman |first7=Kimberly A. |last8=Reardon |first8=John |last9=Figler |first9=Robert A. |last10=Wamhoff |first10=Brian R. |date=juli 2020 |title=Biochemical and anaplerotic applications of in vitro models of propionic acidemia and methylmalonic acidemia using patient-derived primary hepatocytes |journal=Molecular Genetics and Metabolism |language=en |volume=130 |issue=3 |pages=183–196 |doi=10.1016/j.ymgme.2020.05.003 |pmc=7337260 |pmid=32451238}}</ref> Metilmalonska kiselina nastaje kao [[nusprodukt]] ovog metaboličkog puta kada se D-metilmalonil-CoA cijepa na metilmalonsku kiselinu i [[Koenzim A|CoA]] pomoću [[(S)-metilmalonil-CoA hidrolaza|D-metilmalonil-CoA hidrolaze]].<ref name=":3"/><ref name=":2"/> [[Enzim]] [[ACSF3|član porodice acil-CoA sintetaze 3]] (ACSF3) je zauzvrat odgovoran za konverziju metilmalonske kiseline i CoA u metilmalonil-CoA.<ref>{{Cite web |title=ACSF3 gene |url=https://medlineplus.gov/genetics/gene/acsf3/ |access-date=15. 4. 2024 |website=Medlineplus}}</ref> ==Klinički značaj== === Nedostatak vitamina B₁₂ === {{Glavni|Nedostatak vitamina B12}} Povećani nivoi metilmalonske kiseline mogu ukazivati na nedostatak vitamina B₁₂. Test je veoma osjetljiv (osobe sa nedostatkom vitamina B₁₂ gotovo uvijek imaju povišene nivoe), ali nije veoma specifičan (one koje nemaju nedostatak vitamina B₁₂ također mogu imati povišene nivoe).<ref>{{cite web|url=https://www.med.emory.edu/EMAC/curriculum/diagnosis/sensand.htm | archive-url = https://web.archive.org/web/20121001105756/https://www.med.emory.edu/EMAC/curriculum/diagnosis/sensand.htm | archive-date = 1. 10. 2012 |title=Sensitivity and Specificity| work = Emory University School of Medicine }}</ref> Metilmalonska kiselina je povišena kod 90–98% pacijenata s nedostatkom vitamina B12. Ima nižu specifičnost jer 20–25% pacijenata starijih od 70 godina ima povišene nivoe metilmalonske kiseline, ali 25–33% njih nema nedostatak B12. Iz tog razloga, testiranje nivoa metilmalonske kiseline se rutinski ne preporučuje kod starijih osoba.<ref>{{cite web|url=http://www.dizziness-and-balance.com/disorders/central/b12.html|title=B12 Deficiency and Dizziness|website=www.dizziness-and-balance.com}}</ref> === Metaboličke bolesti === Prekomjerna koncentracija je povezana sa [[metilmalonska acidemija|metilmalonskom acidemijom]]. Ako su povišeni nivoi metilmalonske kiseline praćeni povišenim nivoima [[malonska kiselina|malonske kiseline]], to može ukazivati na metaboličku bolest [[kombinovana malonska i metilmalonska acidurija]] (CMAMMA). Izračunavanjem odnosa malonske i metilmalonske kiseline u [[krvna plazma|krvnoj plazmi]], CMAMMA se može razlikovati od klasične metilmalonske acidemije.<ref>{{cite journal | vauthors = de Sain-van der Velden MG, van der Ham M, Jans JJ, Visser G, Prinsen HC, Verhoeven-Duif NM, van Gassen KL, van Hasselt PM | display-authors = 6 | title = A New Approach for Fast Metabolic Diagnostics in CMAMMA | journal = JIMD Reports | volume = 30 | pages = 15–22 | date = 2016 | pmid = 26915364 | pmc = 5110436 | doi = 10.1007/8904_2016_531 | publisher = Springer Berlin Heidelberg | isbn = 978-3-662-53680-3 | veditors = Morava E, Baumgartner M, Patterson M, Rahman S | place = Berlin, Heidelberg }}</ref> === [[Kancer]]=== Štaviše, nakupljanje metilmalonske kiseline u krvi sa starenjem povezano je sa progresijom [[tumor]]a u 2020.<ref>{{cite journal | vauthors = Gomes AP, Ilter D, Low V, Endress JE, Fernández-García J, Rosenzweig A, Schild T, Broekaert D, Ahmed A, Planque M, Elia I, Han J, Kinzig C, Mullarky E, Mutvei AP, Asara J, de Cabo R, Cantley LC, Dephoure N, Fendt SM, Blenis J | display-authors = 6 | title = Age-induced accumulation of methylmalonic acid promotes tumour progression | journal = [[Nature]] | volume = 585 | issue = 7824 | pages = 283–287 | date = septembar 2020 | pmid = 32814897 | pmc = 7785256 | doi = 10.1038/s41586-020-2630-0 }}</ref> === Prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu === [[Prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu]] također može dovesti do povišenih nivoa metilmalonske kiseline zbog konkurencije bakterija u procesu apsorpcije [[viramin B12|vitamina B₁₂<ref>{{Cite journal |last1=Dukowicz |first1=Andrew C. |last2=Lacy |first2=Brian E. |last3=Levine |first3=Gary M. |date=februar 2007 |title=Small Intestinal Bacterial Overgrowth |journal=Gastroenterology & Hepatology |volume=3 |issue=2 |pages=112–122 |issn=1554-7914 |pmc=3099351 |pmid=21960820}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Giannella RA, Broitman SA, Zamcheck N |date=februar 1972 |title=Competition between bacteria and intrinsic factor for vitamin B 12: implications for vitamin B 12 malabsorption in intestinal bacterial overgrowth |journal=Gastroenterology |volume=62 |issue=2 |pages=255–260 |doi=10.1016/s0016-5085(72)80177-x |pmid=4629318}}</ref> Ovo važi za vitamin B12 iz hrane i oralne suplementacije, a može se zaobići injekcijama vitamina B12. [Također se pretpostavlja, na osnovu studija slučaja pacijenata sa sindromom kratkog crijeva, da prekomjerni rast crijevnih bakterija dovodi do povećane proizvodnje [[propionska kiselina|propionske kiseline]], koja je prekursor metilmalonske.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Sentongo TA, Azzam R, Charrow J | title = Vitamin B12 status, methylmalonic acidemia, and bacterial overgrowth in short bowel syndrome | journal = Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition | volume = 48 | issue = 4 | pages = 495–497 | date = april 2009 | pmid = 19322060 | doi = 10.1097/MPG.0b013e31817f9e5b | doi-access = free }}</ref> Pokazalo se da su se u ovim slučajevima nivoi metilmalonske kiseline vratili u normalu nakon primjene [[metronidazol]]a.<ref name=":0" /><ref>{{cite journal | vauthors = Jimenez L, Stamm DA, Depaula B, Duggan CP | title = Is Serum Methylmalonic Acid a Reliable Biomarker of Vitamin B12 Status in Children with Short Bowel Syndrome: A Case Series | journal = The Journal of Pediatrics | volume = 192 | pages = 259–261 | date = januar 2018 | pmid = 29129351 | pmc = 6029886 | doi = 10.1016/j.jpeds.2017.09.024 }}</ref> == Mjerenje == Koncentracije metilmalonske kiseline u krvi mjere se [[Gasna hromatografija|gasnom hromatografijom]] – [[masena spektrometrija|masenom spektrometrijom]], [[gasna hromatografska masena spektrometrija|gasnom hromatografskom masenom spektrometrijom]] ili [[tečna hromatografija-masenom spektrometrijom|tečnom hromatografijom-masenom spektrometrijom]] (LC-MS), a očekivane vrijednosti metilmalonske kiseline kod zdravih osoba su između 73 i 271 nmol/L.<ref>{{Cite thesis| url=http://scidok.sulb.uni-saarland.de/volltexte/2007/1076/pdf/Thesis.pdf| doi=10.22028/D291-20838| year=2007| vauthors=Isber S| title=The role of poor nutritional status and hyperhomocysteinemia in complicated pregnancy in Syria| type=doctoralThesis| access-date=28. 10. 2025| archive-date=8. 2. 2012| archive-url=https://web.archive.org/web/20120208101902/http://scidok.sulb.uni-saarland.de/volltexte/2007/1076/pdf/Thesis.pdf| url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://ltd.aruplab.com/Tests/Pub/0099431|title=Methylmalonic Acid, Serum or Plasma (Vitamin B12&nbsp;Status)|website=ltd.aruplab.com}}</ref> == Također pogledajte== * [[Malonska kiselina]] == Reference == {{reflist}} ==Dopunska literatura== * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21947532 Vitamin B12, cognition, and brain MRI measures: a cross-sectional examination.] [[Kategorija:Dikarboksilne kiseline]] 2rkfq3gi0wf7hnf2jrgpei2mjvzo5co 0 527914 3846951 3784536 2026-05-16T16:19:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846951 wikitext text/x-wiki [[Slika:False positives and false negatives.svg|thumb|right| Dijagram binarnog klasifikatora koji razdvaja skup uzoraka na pozitivne i negativne vrijednosti. Elementi u zelenom području s desne strane su oni koji su klasifikovani kao pozitivna podudaranja za testirani uslov, dok su oni u ružičastom području s lijeve strane klasifikovani kao negativna podudaranja. Crveni križići ([[Slika:Cross (ED000C).svg|20px]]) unutar zelenog područja ([[Slika:Seasonality2.gif|20px]]) predstavljaju '''lažno pozitivne''' (negativne uzorke koji su klasifikovani kao pozitivni). Suprotno tome, zeleni krugovi ([[Slika:Circle green icon.svg|20px]]) unutar ružičastog područja ([[File:Carré rose clair.jpg|16px]]) predstavljaju '''lažno negativne''' (pozitivne uzorke koji su klasifikovani kao negativni). ]] '''Lažna pozitivnost''' je greška u [[binarna klasifikacija|binarnoj klasifikaciji]] u kojoj rezultat testa pogrešno ukazuje na prisustvo stanja (kao što je bolest kada ona nije prisutna), dok je '''lažna negativnost''' suprotna greška, gdje rezultat testa pogrešno ukazuje na odsustvo stanja kada je ono zapravo prisutno. Ovo su dvije vrste grešaka u [[binarni test|binarnom testu]], za razliku od dvije vrste tačnih rezultata ('''{{visible anchor|true positive}}''' i '''{{visible anchor|true negative}}'''). U medicini su poznati i kao '''lažno pozitivna''' (ili '''lažno negativna''') '''dijagnoza''', a u [[statistička klasifikacija|statističkoj klasifikaciji]] kao '''lažna pozitivnost''' (ili '''lažna negativnnost''') '''greška'''.<ref>[http://www.mathsisfun.com/data/probability-false-negatives- positives.html False Positives and False Negatives]{{Mrtav link}}</ref> U [[testiranje statističkih hipoteza|testiranju statističkih hipoteza]], analogni koncepti su poznati kao [[greške tipa I i tipa II]], gdje pozitivan rezultat odgovara odbacivanju [[nulte hipoteze]], a negativan rezultat odgovara neodbacivanju [[nulta hipoteza|nulte hipoteze]]. Termini se često koriste naizmjenično, ali postoje razlike u detaljima i tumačenju zbog razlika između medicinskog testiranja i testiranja statističkih hipoteza. ==Lažno pozitivna greška== '''Lažno pozitivna greška''', ili '''lažna pozitivnost''', je rezultat koji ukazuje na postojanje datog stanja kada objektivno ne postoji. Naprimjer, test na [[trudnoć| trudnoću]] koji ukazuje da je žena trudna kada nije, ili osuda nevine osobe. Lažno pozitivna greška je [[greška tipa I]] gdje test provjerava jedno stanje i pogrešno daje afirmativnu (pozitivnu) odluku. Međutim, važno je razlikovati stopu greške tipa 1 i vjerovatnoću da pozitivan rezultat bude lažan. Potonje je poznato kao lažno pozitivan rizik (pogledajte [[#Nedvosmislenost u definiciji stope lažne pozitivnosti|Nedvosmislenost u definiciji stope lažno pozitivnih, ispod]]).<ref name="DC2017"/> ==Lažno negativna greška== '''Lažno negativna greška''', ili '''lažna negativnost''', je posljedica testa koji pogrešno ukazuje da određeni uslov ne važi. Naprimjer, kada test na trudnoću pokazuje da žena nije [[trudnica|trudna]], ali jeste, ili kada je osoba kriva za krivično djelo oslobođena, to su lažno negativni rezultati. Uslov "žena je trudna" ili "osoba je kriva" važi, ali test (test na trudnoću ili suđenje na sudu) ne uspijeva da prepozna ovaj uslov i pogrešno odlučuje da osoba nije trudna ili nije kriva. Lažno negativna greška je [[greška tipa II]] koja se javlja u testu gdje se provjerava jedan uslov, a rezultat testa je pogrešan, da je uslov odsutan.<ref name="fn">{{cite journal | title=Hypothesis testing, type I and type II errors | date=2009 | pmc=2996198 | pmid=21180491 | doi=10.4103/0972-6748.62274 | volume=18 | issue=2 | journal=Ind Psychiatry J | pages=127–31 | last1 = Banerjee | first1 = A | last2 = Chitnis | first2 = UB | last3 = Jadhav | first3 = SL | last4 = Bhawalkar | first4 = JS | last5 = Chaudhury | first5 = S | doi- access=free }}</ref> ==Povezani termini== ===Stope lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata=== {{Glavni|Osjetljivost i specifičnost|Stopa lažno pozitivnih rezultata}} '''[[Stopa lažno pozitivnih rezultata]]''' (FPR) je udio svih negativnih rezultata koji i dalje daju pozitivne ishode testa, tj. [[uslovna vjerovatnoća]] pozitivnog rezultata testa s obzirom na događaj koji nije bio prisutan. Stopa lažno pozitivnih rezultata jednaka je [[nivo značajnostosti|nivou značajnosti]]. [[specifičnost (testovi)|specifičnost]] testa jednaka je '''1''' minus stopa lažno pozitivnih rezultata. U [[testiranje statističke hipoteze|testiranju statističke hipoteze]], ovaj ulomak soznačava se grčkim slovom ''α'' i 1&nbsp; &nbsp;''α'' definiše se kao specifičnost− testa. Povećanje specifičnosti testa smanjuje [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] grešaka tipa I, ali može povećati vjerovatnoću grešaka tipa II (lažno negativni rezultati koji odbacuju [[altrnativna hipoteza|alternativnu hipotezu]] kada je tačna).{{efn|Prilikom razvoja [[algoritam]]a ili testova za detekciju, mora se odabrati ravnoteža između rizika lažno negativnih i lažno pozitivnih rezultata. Obično postoji prag koliko blizu se mora postići podudaranje sa datim uzorkom prije nego što algoritam prijavi podudaranje. Što je ovaj prag veći, to je više lažno negativnih i manje lažno pozitivnih rezultata.}} Dopunska, '''stopa lažno negativnih rezultata''' (FNR) je udio pozitivnih koji daju negativne ishode testa sa testom, tj. uslovna [[vjerovatnoća]] negativnog rezultata testa pod uslovom da je traženi uslov prisutan. U [[testiranje statističke hipoteze|testiranju statističke hipoteze]], ovaj udio se označava slovom ''β''. "[[statistička snaga|snaga]]" (ili "[[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnost]]") testa je jednaka 1&nbsp; &nbsp;''β''.− ===Nejasnoća u definiciji stope lažno pozitivnih rezultata=== Termin stopa lažno pozitivnih rezultata (FDR) koristio je Colquhoun (2014)<ref name=DC2014>{{cite journal |last1=Colquhoun| first1=David| title=An investigation of the false discovery rate and the misinterpretation of ''p''-values| journal=Royal Society Open Science |date=2014|volume=1| issue=3|article- number=140216|doi=10.1098/rsos.140216| pmid=26064558| pmc=4448847| arxiv=1407.5296| bibcode=2014RSOS....140216C}}</ref> znači vjerovatnoću da je "značajan" rezultat bio lažno pozitivan. Kasnije je Colquhoun (2017)<ref name="DC2017">{{cite journal|last1=Colquhoun|first1=David|title=The reproducibility of research and the misinterpretation of p-values|journal=Royal Society Open Science|volume=4|issue=12|date=2017| doi=10.1098/rsos.171085|pmid=29308247|pmc=5750014}}</ref> koristio je termin lažno pozitivan rizik (FPR) za istu količinu, kako bi se izbjegla zabuna s terminom FDR koji koriste ljudi koji rade na [[višestruko poređenje|višestrukim poređenjima]]. Ispravke za višestruka poređenja imaju za cilj samo ispravljanje stope greške tipa I, tako da je rezultat (ispravljena) [[p-vrijednost|''p''- vrijednost]]. Stoga su podložne istom pogrešnom tumačenju kao i bilo koja druga ''p''-vrijednost. Lažno pozitivan rizik je uvijek veći, često mnogo veći, od ''p''-vrijednosti.<ref name="DC2017"/><ref name="DC2014"/> Zabuna ove dvije ideje, [[Zabluda transponovanog uslovnog izraza|greška transponovanog uslovnog izraza]], uzrokovala je mnogo problema.<ref name="DC2016">{{cite web |last1=Colquhoun |first1=David |title=The problem with p-values |url=https://aeon.co/essays/it-s-time-for-science-to-abandon-the- term-statistically-significant |website=Aeon |publisher=Aeon Magazine |access- date=11. 12. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref> Zbog dvosmislenosti notacije u ovoj oblasti, neophodno je pogledati definiciju u svakom radu. Opasnosti oslanjanja na ''p''- vrijednosti naglašene su u radu Colquhouna (2017)<ref name="DC2017"/>, ističući da čak ni opažanje ''p''= 0,001 nije nužno jak dokaz protiv nulte hipoteze. Uprkos činjenici da je omjer vjerovatnoće u korist alternativne hipoteze u odnosu na nultu blizu 100, ako je [[hipoteza]] nevjerovatna, sa [[apriorna vjerovatnoća|apriornom vjerovatnoćom]] stvarnog efekta od 0,1, čak bi i opažanje ''p''= 0,001 imalo stopu lažno pozitivnih od 8 %. Ne bi dostiglo ni nivo od 5 %. Kao posljedica toga, preporučeno je<ref name="DC2017"/><ref name="DC2018">{{cite journal|arxiv=1802.04888|last1=Colquhoun| first1=David|title=The false positive risk: A proposal concerning what to do about p values|journal=The American Statistician|volume=73|pages=192–201| year=2018|doi=10.1080/00031305.2018.1529622|s2cid=85530643}}</ref> da svaku ''p''-vrijednost treba pratiti prethodna [[vjerovatnoća]] postojanja stvarnog efekta koju bi bilo potrebno pretpostaviti da bi se postigao lažno pozitivan rizik od 5%. Na primjer, ako u jednom eksperimentu posmatramo ''p'' = 0,05, morali bismo biti 87% sigurni da postoji stvarni efekat prije nego što je eksperiment izveden da bismo postigli lažno pozitivan rizik od 5%. ===Radna karakteristika prijemnika=== Članak "[[Radna karakteristika prijemnika]]" razmatra parametre u statističkoj obradi signala na osnovu omjera grešaka različitih tipova. == Također pogledajte== * [[Greška osnovne stope]] * [[Stopa lažne pozitivnosti]] * [[Pozitivne i negativne prediktivne vrijednosti]] * ''[[Zašto je većina objavljenih istraživačkih nalaza lažna]]'' ==Napomene== {{notelist}} ==Reference== {{reflist}} [[zh-yue:靈敏度同特異度]] [[Kategorija:Medicinski testovi]] [[Kategorija:Statistička klasifikacija]] [[Kategorija:Medicinska greška]] [[Kategorija:Statistika]] qlsllri0trq7qbom9iwzj24csu1llf0 0 528272 3847099 3842375 2026-05-17T04:46:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847099 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr na Obalnom autoputu | slika = הפיגוע בכביש החוף 1978.jpg | opis_slike = Ostaci otetog autobusa, ubrzo nakon napada | lokacija = Obalni autoput blizu [[Tel Aviv]]a, [[Izrael]] | meta = Izraelci | koordinate = {{Coord|32|08|52.6|N|34|48|11.4|E|type:landmark|display=inline}} <!-- Ovo je lokacija spomenika. --> | datum = {{start date and age|df=yes|1978|3|11}} | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = [[Lančani ubica]]<br/>[[masovno ubistvo]] | mrtvih = 38 (plus 8 Palestinskih napadača) | ranjenih = 76<ref name=autogenerated1>"1978, March 11. The Coastal Road Massacre". Richard Ernest Dupuy, Trevor Nevitt Dupuy (chamel). ''The Encyclopedia of Military History from 3500 B.C. to the Present'', Harper & Row, 1986; {{ISBN|978-0-06-181235-4}}, p. 1362.</ref> | žrtve = | počinitelji = [[Fatah]], [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr na obalnom autoputu''' dogodio se 11. marta 1978, kada su [[Palestinci|palestinski]] militanti oteli autobus na obalnom autoputu [[Izrael]]a i ubili njegove putnike; 38 izraelskih civila, uključujući 13 djece, ubijeno je u napadu, dok je 76 ranjeno.<ref name=autogenerated1/><ref>Israeli Ministry of Foreign Affairs. [http://www.mfa.gov.il/MFA/Foreign%20Relations/Israels%20Foreign%20Relations%20since%201947/1977-1979/133%20Statement%20to%20the%20press%20by%20Prime%20Minister%20Begin "Statement to the press by Prime Minister Begin on the massacre of Israelis on the Haifa-Tel Aviv Road"]. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090624033011/http://www.mfa.gov.il/MFA/Foreign%20Relations/Israels%20Foreign%20Relations%20since%201947/1977-1979/133%20Statement%20to%20the%20press%20by%20Prime%20Minister%20Begin |date=24. 6. 2009 }}. Historical Documents Archive: 12 March 1978.</ref><ref>Gregory S. Mahler. "''Operation Litani'' is launched in retaliation for that month's Coastal Road massacre", ''Politics and Government in Israel: The Maturation of a Modern State'', Rowman & Littlefield, 2004, {{ISBN|978-0-7425-1611-3}}, p. 259.</ref> Napad je isplanirao utjecajni palestinski militantni vođa [[Khalil al-Wazir]] (poznat i kao Abu Džihad),<ref name=msn>{{cite web |url=http://news.msn.co.il/news/StatePoliticalMilitary/Military/200802/20080214114246.htm|title=Israel's successful assassinations|access-date=29. 3. 2008|publisher=[[MSN]]|language=he}}</ref> a izvršio ga je [[Fatah]], palestinska nacionalistička stranka koju su 1959. suosnovali al-Wazir i [[Yasser Arafat]]. Početni plan militanata bio je da zauzmu luksuzni hotel u izraelskom gradu [[Tel Aviv]]u i uzmu turiste i strane ambasadore za taoce kako bi ih zamijenili za palestinske zatvorenike u izraelskom pritvoru.<ref>Moshe Brilliant, "Israeli officials Say Gunmen Intended to Seize Hotel", ''The New York Times'', 13 March 1978.</ref> Prema časopisu ''[[Time (časopis)|Time]]'', tajming je prvenstveno bio usmjeren na potkopavanje izraelsko-egipatskih mirovnih pregovora između [[Menahem Begin|Menachema Begina]] i [[Anwar el-Sadat|Anwara el-Sadata]] i nanošenje štete izraelskom turističkom sektoru.<ref name="tragedy"/><ref name=Sabbath>[https://web.archive.org/web/20070629225811/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,919454,00.html "A Sabbath of Terror"], ''[[Time (časopis)|Time]]'', 20 March 1978.</ref> Međutim, zbog navigacijske greške, napadači su završili 64&nbsp;km sjeverno od svoje mete i bili su prisiljeni pronaći alternativni način prijevoza do odredišta.<ref name="tragedy"/> Do [[Masakr na muzičkom festivalu Nova|masakra na muzičkom festivalu Nova]], koji se dogodio 2023, to je bio najsmrtonosniji teroristički napad u historiji Izraela. Časopis Time ga je okarakterizirao kao "najgori teroristički napad u historiji Izraela".<ref name=Sabbath/> Fatah je otmicu nazvao "Operacijom mučenika Kamala Adwana"<ref>Edgar O'Ballance (1979). ''Language of Violence: The Blood Politics of Terrorism'', p. 289, Presidio Press (original from the University of Michigan); {{ISBN|978-0-89141-020-1}}, {{ISBN|978-0-89141-020-1}}</ref> po šefu operacija Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), koji je ubijen tokom napada izraelskih komandosa na [[Liban]] u aprilu 1973.<ref>{{cite news |url=https://www.cbsnews.com/news/an-eye-for-an-eye-20-11-2001/|title=An Eye for an Eye|access-date=21. 11. 2001|publisher=[[CBS]]|date=20. 11. 2001}}</ref><ref>Greenaway, HDS, "Arab Terrorist Raid in Israel Kills 30", ''The Washington Post'', 12 March 1978.</ref> Kao odgovor na masakr, Izrael je tri dana kasnije pokrenuo [[Operacija "Litani"|Operaciju "Litani"]] protiv baza PLO u južnom Libanu. == Pozadina i počinioci == PLO je preuzela odgovornost za napad, koji je planirao utjecajni vođa Fataha Abu Džihad.<ref name=msn/> Svrha napada bila je poremetiti tekuće izraelsko-egipatske mirovne pregovore. Yasser Arafat i Abu Džihad strahovali su da bi primirje između Izraela i Egipta bilo štetno za njihov cilj. Operacija se smatrala toliko važnom da je Abu Džihad, zajedno sa svojim komandantom operacija za Liban [[Azmi Zair|Azmijem Zairom]], lično informirao učesnike.<ref name=Bergman>Bergman, Ronen: ''[[Rise and Kill First]]'', pp. 225–227</ref> Izrael je primio obavještajne podatke o planiranom napadu od izvora [[Shin Bet]]a pod kodnim imenom Sluškinja, koja se sastala s izraelskim vojnim obavještajnim službenikom [[Amos Gilad|Amosom Giladom]] u sigurnoj kući u [[Jerusalem]]u i informirala ga o planovima. Obavještajne podatke potvrdili su prisluškivani snimci ureda PLO-a na [[Kipar|Kipru]]. Izraelska obavještajna služba locirala je bazu odreda PLO-a na plaži Damour, saznala imena napadača i otkrila da je cilj planiranog napada bio poremetiti mirovne pregovore s Egiptom. Dana 5. marta 1978. Izrael je pokrenuo vojnu operaciju kako bi spriječio planirani napad. Pomorski komandosi Shayeteta 13 izvršili su raciju na bazu PLO-a u Damouru kako bi uništili odred, ali su ubili samo sve one u jednoj zgradi, dok su oni u obližnjoj zgradi, koji nisu izašli niti otvorili vatru, preživjeli napad.<ref name=Bergman/> Nakon što je od Housemaida primljena obavijest da nisu ubijeni svi članovi PLO odreda, Gilad je zahtijevao da se komandosi ponovo pošalju kako bi uništili preostale gerilce, tvrdeći da će Abu Džihad, budući da sada zna da je Izrael upoznat s njegovim planovima, biti potaknut da ranije pokrene napad, ali ministar odbrane [[Ezer Weizman]], ne želeći da naslovi o izraelskom napadu na Libanon bace sjenu na njegovu predstojeću posjetu [[Pentagon]]u, odbio je odobriti još jednu takvu misiju. Preživjeli gerilci su nastavili s napadom.<ref name=Bergman/> == Napad == === Iskrcavanje i početni napad === Dana 9. marta 1978, 13 [[Palestinski fidaijini|palestinskih fidaijina]], uključujući 18-godišnju [[Dalal Mughrabi]], napustili su [[Liban]] brodom koji se kretao prema izraelskoj obali. Bili su opremljeni kalašnjikovima, RPG-ovima, lakim minobacačima i visokoeksplozivnim sredstvima. Dana 11. marta prebacili su se u dva čamca Zodiac i krenuli prema obali. Jedan od čamaca se prevrnuo po lošem vremenu, a dvojica militanata su se utopila, ali je preživjelih 11 nastavilo svoju misiju.<ref name=jpost>{{cite web|url=https://www.jpost.com/Features/In-Thespotlight/This-Week-in-History-Israels-deadliest-terror-attack|title=This Week in History: Israel's deadliest terror attack|work=The Jerusalem Post|date=11. 3. 2011 |access-date=16. 12. 2014}}</ref><ref name="haaretz.com">[{{cite web |url=https://haaretz.com/hasen/spages/1105308.html|title=Coastal Road terrorist refuses to apologize, says peace 'important' – Haaretz – Israel News|access-date=5. 8. 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090808113829/http://www.haaretz.com/hasen/spages/1105308.html|archive-date=8. 8. 2009}} Coastal road terrorist: No apologies, [[Haaretz]]. According to Abu Absa, one of the surviving Palestinian perpetrators, Mughrabi was the only woman in the group and she was not the commander.</ref> Jedanaest preživjelih iskrcalo se na plažu u blizini [[kibuc]]a Ma'agan Michael, koji se nalazi između [[Haifa|Haife]] i [[Hadera|Hadere]], sjeverno od Tel Aviva. Zbog olujnog vremena izgubili su orijentaciju i vjerovali su da su stigli na [[Kipar]]. Susreli su američku fotografkinju [[Gail Rubin]], koja je fotografisala prirodu na plaži i pitali je gdje su, te su osjetili olakšanje kada im je rekla da su u Izraelu. Zatim su je ubili.<ref name="tragedy">{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,916011,00.html?promoid=googlep |archive-url=https://web.archive.org/web/20090114084403/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,916011,00.html?promoid=googlep|url-status=dead|archive-date=14. 1. 2009 |title=Tragedy of errors|access-date=1. 6. 2008|publisher=[[Time (časopis)|Time]] |date=27. 3. 1978}}</ref><ref name=Bergman/> Oba preživjela napadača rekla su da je Mughrabi pucao u Rubin,<ref>{{cite web|url=http://www.imra.org.il/story.php3?id=40198|title=IMRA – Monday, August 4, 2008 :: MEMRITV: Fatah Terrorists Who Participated in a 1978 Attack Commanded by Dalal Al-Maghrabi Describe the Murder of U.S. Journalist Gail Rubin|access-date=16. 12. 2014}}</ref> koja je bila nećakinja američkog senatora [[Abraham A. Ribicoff|Abrahama A. Ribicoffa]].<ref>{{cite news|title=U.S. Born Photographer Was First Victim in the Raid|url=https://www.nytimes.com/1978/03/13/archives/us-born-photographer-was-first-victim-in-the-raid.html|access-date=21. 2. 2015|work=The New York Times|date=13. 3. 1978|page=11}}</ref> === Otmica autobusa === [[File:1978-bus-attack01.jpg|thumb|right|Izloženi ostaci otetog autobusa]] Militanti su zatim pješačili manje od 1,5&nbsp;km do četverotračnog autoputa, otvorili vatru na prolazeće automobile i oteli bijeli Mercedes taksi, ubivši putnike.<ref name="Sabbath"/> Krenuvši autoputem prema Tel Avivu, oteli su iznajmljeni autobus koji je prevozio vozače autobusa Eggeda i njihove porodice na jednodnevni izlet, duž obalnog autoputa. Iako im je Abu Džihad naredio da zauzmu hotel, militanti su improvizovali i promijenili prirodu svog napada zbog desetina talaca u svojim rukama. Militanti su se vozili obalnim autoputem, pucajući i bacajući granate na prolazeće automobile. Također su pucali na putnike i izbacili najmanje jedno tijelo iz autobusa. U jednom trenutku su zauzeli autobus 901, koji je saobraćao od Tel Aviva do Haife, uzimajući i njegove putnike za taoce, i prisilili putnike iz prvog autobusa da se ukrcaju u njega.<ref name=Sabbath/><ref name=Bergman/> U jednom trenutku, autobus se zaustavio, a jedan od počinilaca je izašao i pucao direktno u prolazeći automobil, ubivši tinejdžera Imrija Tel-Orena i ranivši njegovog oca Hanocha. Sharon Tel-Oren, Imrijeva majka, svjedočila je: "Bili smo u našem karavanu, vozili smo se obalnim autoputem. Vidjeli smo nešto čudno ispred sebe - autobus, ali činilo se da je zaustavljen. Zatim smo vidjeli nekoga kako leži na cesti. Svuda je bilo razbijenog stakla, djeca su vrištala. Zatim smo čuli pucnje. Imri je spavao na zadnjem sjedištu. Metak je prošao kroz prednje sjedište i pogodio ga u glavu, ubivši ga na mjestu. Moj muž je upucan u ruku i izgubio je pokret u prstima."<ref>[https://www.jpost.com/Features/Article.aspx?id=6901 The dolls' journey to Israel], ''[[The Jerusalem Post]]''; accessed 10 March 2018.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.haaretz.com/print-edition/news/a-flute-now-silent-1.167971|title=A flute now silent|date=24. 8. 2005|work=Haaretz.com|access-date=16. 12. 2014}}</ref> Policija je obaviještena o napadu; njihovi automobili su sustigli autobus i pratili ga. Iako su militanti pucali na policijske automobile koji su ih progonili, policajci nisu uzvratili vatru, bojeći se da će pogoditi civile u autobusu.<ref name=Black>Black, Ian (1992): ''Israel's Secret Wars: A History of Israel's Intelligence Services''<!-- publisher, ISSN/ISBN needed --></ref> Policija je brzo postavila barikadu na putu, ali su militanti probili autobus kroz nju i nastavili putovanje. Prema riječima Khaleda Abu Asbe, jednog od dvojice preživjelih napadača, policija je postavila više barikada na putu, a na svakoj raskrsnici je došlo do razmjene vatre.<ref name="haaretz.com"/> === Sukob na raskrsnici Glilot === Autobus je zaustavljen velikom policijskom barikadom postavljenom na raskrsnici Glilot u blizini Herzlije, koja je uključivala eksere zabijene u cestu kako bi probušili gume autobusa.<ref name=Sabbath/><ref name=jpost/> Zbog brzine kojom se napad odvijao, izraelske antiterorističke jedinice nisu se mogle dovoljno brzo mobilizirati, a barikadu su držali patrolni policajci i saobraćajni policajci, koji su bili lako naoružani u poređenju s militantima i neobučeni za rješavanje talačkih situacija. Izbila je pucnjava, a policija je razbila prozore autobusa i vikala putnicima da skoče.<ref name=jpost/> Na putnike koji su bježali pucao je jedan od militanata.<ref name=Sabbath/> Prema izraelskoj policiji, Assaf Hefetz, tadašnji šef izraelske policijske jedinice za antiterorizam, stigao je na mjesto događaja prije svoje jedinice i upao u autobus, ubivši dva militanta. Hefetz je zadobio povredu ramena tokom bitke, a kasnije je odlikovan Medaljom za hrabrost izraelske policije.<ref>[http://jpress.org.il/Default/Scripting/ArticleWin_TAU.asp?From=Archive&Skin=TAUHe&BaseHref=MAR/1984/10/30&EntityId=Ar00903&ViewMode=HTML Interview with Assaf Hefetz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324112715/http://jpress.org.il/Default/Scripting/ArticleWin_TAU.asp?From=Archive&Skin=TAUHe&BaseHref=MAR%2F1984%2F10%2F30&EntityId=Ar00903&ViewMode=HTML |date=24. 3. 2014 }}, jpress.org.il, 30 October 1984.{{in lang|he}}</ref><ref>[http://www.gvura.org/a344456-%D7%A0%D7%A6-%D7%9E-%D7%90%D7%A1%D7%A3-%D7%97%D7%A4%D7%A5 Assaf Hefetz: Israeli Police Medal of Courage], gvura.org; accessed 10 March 2018.</ref> Bitka je dostigla vrhunac kada je autobus eksplodirao i zapalio se. Neki od militanata i talaca su pobjegli, ali većina je poginula u požaru.<ref name=Bergman/> Eksploziju je moguće izazvao zapaljeni rezervoar za gorivo ili granate. Palestinci su tvrdili da su Izraelci uništili autobus vatrom iz helikoptera.<ref>Willenson, Kim, Milan J. Kubic, and William E. Schmidt, "Slaughter in Israel", ''Newsweek'', 20 March 1978.</ref><ref>Black, Ian & Hugh McLeod, (11 March 2010). "[https://www.theguardian.com/world/2008/jul/16/lebanon.israelandthepalestinians1 Israel-Hizbullah prisoner exchange: profiles]", TheGuardian.com; accessed 10 March 2018.</ref> Izraelski novinar [[Ronen Bergman]], u svojoj knjizi "Ustani i ubij prvi", koja je zasnovana na intervjuima s izraelskim obavještajnim veteranima, tvrdio je da je eksplozija nastala usljed eksplozije granate koja je nastala kao rezultat sukoba između militanata i taoca Avrahama Shamira. Prema Bergmanovim riječima, tokom pucnjave, Shamir je vidio jednog od militanata kako naslanja ruku s pištoljem na glavu njegove kćerke, nakon čega je jurnuo na njega, zgrabio pištolj i pucao u militanta koji je stajao na prednjem dijelu autobusa, a zatim ispalio tri hica u drugog militanta. Drugi talac upozorio je Shamira na militanta koji mu s leđa uperio pištolj, nakon čega se Shamir okrenuo i obojica su pucali, ranivši jedan drugog. Shamir je zatim vidio militanta od kojeg je oteo pištolj kako leži povrijeđen na podu držeći granatu sa izvučenom zihernicom. Nakon što ju je ispustio na pod, Shamir je pokušao koristiti tijelo militanta kako bi ublažio posljedice eksplozije. Eksplozija granate ubila je militanta i pet talaca, teško ranila Shamira i zapalila autobus.<ref name=Bergman/> U napadu je ukupno ubijeno 38 civila, uključujući 13 djece, dok je 71 drugih ranjeno.<ref>{{cite book|title=Syria's Terrorist War on Lebanon and the Peace Process|url=https://archive.org/details/syriasterroristw00deeb|url-access=limited|last=Deeb|first=Marius|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-1-4039-6248-5|date=juli 2003|page=[https://archive.org/details/syriasterroristw00deeb/page/n51 39]}}</ref> Od 11 počinitelja, 9 je ubijeno.<ref name=Black/> == Motivi == Jedan od motiva za napad PLO-a bio je ometanje mirovnih pregovora između Egipta i Izraela. U oktobru 1976, [[Egipat]], [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]] i [[Sirija]] su ponovo uspostavili kontakt, iako privremeno, pod saudijskim pokroviteljstvom, na konferenciji u [[Rijad]]u te godine. Godine 1977. "... [[Sjedinjene Američke Države]] su željele da koordiniraju arapsko odobrenje mirovne konferencije u [[Ženeva|Ženevi]], kao i prisustvo Palestinaca na njoj, i što je najvažnije, saradnju [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]."<ref>{{cite book|last=Said|first=Edward|title=The Question of Palestine|url=https://archive.org/details/questionofpalest00said_0|year=1992|publisher=Vintage Books|page=[https://archive.org/details/questionofpalest00said_0/page/200 201]}}</ref> I Egipćani i Izraelci su se protivili mogućnosti političkog rješenja koje bi imalo učinak ujedinjenja Arapa s Palestincima ili dvije supersile protiv Izraela. "Ni manje ni više nego Izraelci, stoga se Sadat protivio zajedničkoj izjavi SAD-a i SSSR-a od 1. oktobra 1977. Izjava nije samo stavila palestinsko pitanje u ravan s povratkom egipatske teritorije, već je gotovo značila jasnu pobjedu sirijskog panarabizma."<ref>{{cite book|last=Said|first=Edward|title=The Question of Palestine|url=https://archive.org/details/questionofpalest00said_0|url-access=limited|year=1992|publisher=Vintage Books|page=[https://archive.org/details/questionofpalest00said_0/page/201 201]|isbn=978-0-679-73988-3}}</ref> Zajednička izjava SAD-a i SSSR-a navodi da će se rješavanje [[Arapsko-izraelski sukob|arapsko-izraelskog sukoba]] zasnivati ​​na: "izraelskom povlačenju sa 'okupiranih teritorija' 1967; rješavanju palestinskog pitanja, uključujući osiguranje 'legitimnih prava' palestinskog naroda; okončanju ratnog stanja; i uspostavljanju normalnih mirnih odnosa na osnovu međusobnog priznavanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti."<ref>{{cite book|last=Khouri|first=Fred|title=The Arab-Israeli Dilemma|pages=397–398}}</ref> Konačno, Amerika se odlučila za mirovni sporazum između Egipta i Izraela kada je Anwar Sadat posjetio Jerusalem u novembru 1977. U tom sporazumu "prva stavka koja je izostavljena bilo je pitanje Palestine kako se razvilo kroz [[Ujedinjene nacije]]; nakon toga su izjava SAD-a i SSSR-a, kao i dogovor o palestinskom predstavljanju na konferenciji u Ženevi, također izostavljeni."<ref>{{cite book|last=Said|first=Edward|title=The Question of Palestine|url=https://archive.org/details/questionofpalest00said_0|year=1992|publisher=Vintage Books|page=[https://archive.org/details/questionofpalest00said_0/page/202 202]}}</ref> Glavna briga Anwara Sadata bila je da se teritorija [[Sinaj]]a vrati Egiptu od Izraela. == Posljedice == === Suđenje === Dvojica preživjelih počinitelja, [[Khaled Abu Asba]] i [[Hussein Fayyad]], uhapšeni su i suđeni na izraelskom vojnom sudu u Lodu. Optuženi su po 10 tačaka optužnice za pucanje na ljude, dvije tačke optužnice za postavljanje i detoniranje eksploziva i jednoj tački optužnice za članstvo u neprijateljskoj organizaciji. Njihovo suđenje počelo je 9. augusta 1979. Suđenjem je predsjedavao sudija pukovnik Aharon Kolperin. Glavni tužilac bio je Amnon Straschnov, dok je Abu Asbu i Fayyada zastupala advokatica odbrane Leah Tsemel. Dana 23. oktobra 1979. osuđeni su po svih 13 tačaka optužnice. Osuđeni su na doživotni zatvor i proveli su sedam godina u zatvoru prije nego što su pušteni na slobodu prema [[Džibrilski sporazum iz 1985.|Džibrilskom sporazumu iz 1985]].<ref name="haaretz.com"/><ref>{{cite web |last=Abu Toameh |first=Khaled |author-link=Khaled Abu Toameh |date=29. 5. 2013 |title=Terrorist who killed 38 Israelis appointed PA adviser |url=https://www.jpost.com/Middle-East/Terrorist-who-killed-38-Israelis-appointed-PA-adviser-314678 |access-date=16. 12. 2014 |work=The Jerusalem Post}}</ref><ref>{{Cite web |date=24. 10. 1979 |title=Two Terrorists Convicted in 1978 Coastal Road Rampage |url=https://www.jta.org/1979/10/24/archive/two-terrorists-convicted-in-1978-coastal-road-rampage |website=Jewish Telegraphic Agency}}</ref><ref>{{Cite web |date=10. 8. 1979 |title=Terrorists' Trial Opens |url=https://www.jta.org/1979/08/10/archive/terrorists-trial-opens |website=Jewish Telegraphic Agency}}</ref> === Izraelski odgovor === U izjavi za štampu sljedećeg dana, izraelski premijer [[Menahem Begin|Menachem Begin]] izjavio je: "Došli su ovdje da ubiju Jevreje. Namjeravali su uzeti taoce i prijetili su, kako je pisalo u letku koji su ostavili, da će ih sve pobiti ako se ne predamo njihovim zahtjevima... Nećemo zaboraviti. I mogu samo pozvati druge nacije da ne zaborave taj nacistički zločin koji je jučer počinjen nad našim narodom."<ref name="begin">{{cite web |url=http://www.mfa.gov.il/MFA/Foreign%20Relations/Israels%20Foreign%20Relations%20since%201947/1977-1979/133%20Statement%20to%20the%20press%20by%20Prime%20Minister%20Begin |title=Statement to the press by Prime Minister Begin on the massacre of Israelis on the Haifa – Tel Aviv Road |date=12. 3. 1978 |publisher=Israeli Ministry of Foreign Affairs |access-date=18. 4. 2010}}</ref> Govoreći [[Kneset]]u 13. marta, Begin je rekao: "Zauvijek su prošla vremena kada se jevrejska krv mogla prolijevati nekažnjeno. Neka se zna: Oni koji prolijevaju nevinu krv neće proći nekažnjeno. Branit ćemo naše građane, naše žene, našu djecu. Presjeći ćemo ruku bezakonja."<ref name="begin1">{{cite web |url=http://www.mfa.gov.il/MFA/Foreign%20Relations/Israels%20Foreign%20Relations%20since%201947/1977-1979/134%20Statement%20to%20the%20Knesset%20by%20Prime%20Minister%20Beg |title=Statement to the Knesset by Prime Minister Begin on the terrorist raid and the Knesset resolution |date=13. 3. 1978 |publisher=Israeli Ministry of Foreign Affairs |access-date=18. 4. 2010}}</ref> Dana 15. marta, tri dana nakon masakra, Izrael je pokrenuo [[Operacija "Litani"|Operaciju "Litani"]] protiv baza PLO-a u južnom Libanu. Glasnogovornik IDF-a je izjavio: "Cilj operacije nije odmazda za zločine terorista, jer ne može biti odmazde za ubistvo nevinih muškaraca, žena i djece - već zaštita države Izrael i njenih građana od upada članova Fataha i PLO-a, koji koriste libansku teritoriju kako bi napadali građane Izraela."<ref>{{cite web |url=http://www.mfa.gov.il/MFA/Foreign%20Relations/Israels%20Foreign%20Relations%20since%201947/1977-1979/135%20Israel%20Defence%20Forces%20statement%20on%20the%20operati |title=Israel Defense Forces statement on the operation in Lebanon |date=15. 3. 1978 |publisher=Israeli Ministry of Foreign Affairs |access-date=18. 4. 2010}}</ref> Augustus Richard Norton, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu, rekao je da je Operacija "Litani" rezultirala s otprilike 1.100 ubijenih ljudi, većinom palestinskih i libanskih civila.<ref name=Norton1993>{{cite journal|author2=Jillian Schwedler|title=(In)security Zones in South Lebanon|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-palestine-studies_autumn-1993_23_1/page/60|journal=Journal of Palestine Studies|year=1993|volume=23|issue=1|pages=61–79|jstor=2537858 |author=Augustus Richard Norton|author-link=Augustus Richard Norton|publisher=University of California Press|doi=10.1525/jps.1993.23.1.00p0030t}}</ref><ref name=bt2000>{{cite book|title=Israeli Violations of Human Rights of Lebanese Civilians|year=2000|publisher=[[B'Tselem]]|pages=12–13|url=http://www.btselem.org/sites/default/files/israeli_violations_of_human_rights_of_lebanese_civilians.pdf}}</ref> === Palestinsko veličanje otmičara === [[Palestinian Media Watch]],<ref>{{Cite web|url=https://palwatch.org/|title=Palestinian Media Watch – A window to Palestinian society &#124; PMW|website=palwatch.org}}</ref> izraelska nevladina organizacija koja prati [[antisemitizam]] i podršku terorizmu u palestinskom društvu, navela je primjere palestinskih medija koji prikazuju [[Dalal Mughrabi]] kao heroinu i uzor.<ref>Special report # 39: Palestinian Culture and Society (Study No. 6–12 March 2002) "Encouraging Women Terrorists" by Itamar Marcus, http://palwatch.org/STORAGE/special%20reports/Encouraging_Women_Terrorists.pdf, accessed 24 July 2008</ref><ref>{{Cite web|url=https://palwatch.org/database/27|title=Dalal Mughrabi &#124; PMW Translations|website=palwatch.org|access-date=26. 11. 2025|archive-date=27. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327141336/https://palwatch.org/database/27|url-status=dead}}</ref> Škola za djevojčice u Hebronu nakratko je nazvana u čast Mughrabi, ali je ime promijenjeno nakon što se saznalo da [[USAID]] finansira školu. Njeno ime je također dato ljetnim kampovima i policijskim i vojnim kursevima.<ref>{{cite web |url=http://www.imra.org.il/story.php3?id=13227 |title=IMRA – Thursday, August 15, 2002 PMW: Palestinian terrorists are the Palestinian heroes |website=www.imra.org.il |access-date=23. 7. 2008}}</ref> U februaru 2011, Palestinian Media Watch je otkrio pan-arapsku feminističku medijsku kampanju koja je promovirala Mughrabi kao uzor ženama u arapskom svijetu.<ref>{{cite web |url=http://www.palwatch.org/main.aspx?fi=157&doc_id=4641 |title=UN asks PMW to publicize that UN was not behind Arab media campaign presenting terrorist as role model |last1=Marcus |first1=Itamar |last2=Zilberdik |first2=Nan Jacques |date=13. 2. 2011 |publisher=Palestine Media Watch |access-date=15. 2. 2011}}</ref> Tokom razmjene zatvorenika između Izraela i Hezbollaha 2008, Izrael je namjeravao prenijeti njeno tijelo Hezbollahu, međutim, DNK testiranje je pokazalo da njeno tijelo nije među ekshumiranim leševima.<ref>{{cite web|url=http://www.israelnationalnews.com/News/News.aspx/136475|title=32nd Anniversary of the Coastal Road Massacre|website=Israel National News|date=11. 3. 2010 }}</ref> Nekoliko lokacija pod kontrolom Palestinske uprave dobilo je ime po Mughrabi.<ref>{{Cite web|url=https://www.jpost.com/opinion/op-ed-contributors/incitement-is-not-one-sided|title=Incitement is not one-sided|website=The Jerusalem Post &#124; JPost.com|date=31. 8. 2010 }}</ref> Palestinian Media Watch je izvijestio da je u januaru 2012. zvanična televizija Palestinske uprave, koja je pod kontrolom predsjedavajućeg [[Mahmoud Abbas|Mahmouda Abbasa]], ponovo emitirala muzički spot koji veliča napad. Riječi snimka su uključivale: "Mi [odred PLO-a] krenuli smo u patrolu iz Libana; bez straha od smrti ili tame zatvora. Na obali [Dalal] prolivena je Mughrabijeva krv, boje [crvenog] koralja na [bijelom] cvijeću limuna."<ref>{{cite web|url=http://www.palwatch.org/main.aspx?fi=157&doc_id=6090,|title=PMW Bulletins|access-date=16. 12. 2014}}</ref> Godine 2011, ljetni kamp "koji se održao pod pokroviteljstvom premijera Salama Fayyada" podijelio je djecu u tri grupe nazvane po militantima, a jedna grupa je dobila ime po Mughrabi.<ref>{{cite web|url=http://palwatch.org/pages/news_archive.aspx?doc_id=5320|title=PA summer camp names children's group after Dalal Mughrabi – Palestinian Daily News|access-date=16. 12. 2014}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mfa.gov.il/MFA/Terrorism-+Obstacle+to+Peace/Palestinian_incitement/32nd_anniversary_coastal_massacre_11-Mar-2010.htm 32. godišnjica masakra na obali] – objavljeno u izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova * [https://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/648423052.html?dids=648423052:648423052&FMT=ABS&FMTS=ABS:AI 30 poginulih u divljanju terorista u Izraelu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121107224540/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/648423052.html?dids=648423052:648423052&FMT=ABS&FMTS=ABS:AI |date=7. 11. 2012 }} – objavljeno u ''[[Los Angeles Times]]u'' 12. marta 1978. * [https://pqasb.pqarchiver.com/boston/access/1995863622.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:AI 30 mrtvih u terorističkom napadu na dva autobusa u Izraelu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121107224553/http://pqasb.pqarchiver.com/boston/access/1995863622.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:AI |date=7. 11. 2012 }} – objavljeno u ''[[The Boston Globe]]'' 12. marta 1978. * [https://www.nytimes.com/1978/03/12/archives/fatah-admits-raid-guerrillas-land-from-sea-battle-with-policemen.html Fatah priznaje napad] – objavljeno u ''[[The New York Times]]u'' 12. marta 1978. {{Izraelsko-palestinski sukob}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1978. u Palestini]] [[Kategorija:1978. u Izraelu]] [[Kategorija:Historija Palestine]] [[Kategorija:Historija Izraela]] [[Kategorija:Masakri u 1978.]] [[Kategorija:Masakri nad Izraelcima]] [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Vojna historija Palestine]] abcr2lw4p7qezy73lxjb9gbd9io2w43 0 528456 3846947 3813228 2026-05-16T16:03:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846947 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Persian_sour_snacks,_Farahzad_neighbourhood,_Tehran_IMG_0351.JPG|desno|mini]] '''Lavašak''' ({{jez-fa|لواشک}}, doslovno: ''mali [[lavaš]]'') je [[perzijski]] naziv za tanki, čvrsti i osušeni list čiste ili miješane voćne pulpe, poput [[šljive]], [[marelice]] ili [[nar]]a. Pulpa kuhanog voća se soli, procijedi kroz sito, zagladi na debljinu od oko dva milimetra i suši dok se ne ohladi, ne postane i čvrsta.<ref>Najmieh Batmanglij: ''Plum Paste Rolls (Fruit Roll-ups)''. In: ''New Food of Life''. Mage Publishers, Washington DC 1992, S. 275</ref> Lavašak u perzijskoj kuhinji dolazi u slatkoj, kiseloj i slatko-kiseloj varijanti. Kisela verzija je poželjnija. S nutritivnog stajališta, lavašak je ekstrakt napravljen od različitog voća. Generacijama se lavašak tradicionalno pripremao kod kuće. Sada se industrijski proizvodi, a njegova kvaliteta podliježe državnim inspekcijama sigurnosti hrane. == Etimologija == Lavašak potječe od perzijske riječi lavaš ({{jez-fa|"لواش"}}), koja se odnosi na tradicionalnu vrstu [[kruh]]a koji se nalazi u [[Iran]]u, [[Armenija|Armeniji]] i drugim azijskim zemljama. Budući da je završetak -ak [[deminutiv]], lavašak se može grubo prevesti kao "mali kruh". == Historija == Prva pojava lavašaka u iranskoj regiji može se pratiti do ahemenidskog razdoblja (550-330. p. n. e.). Tijekom tog razdoblja lavašak se koristio kao trajna namirnica tijekom vojnih i trgovačkih putovanja. U davna vremena, Perzijanci su izrađivali lavašak od velikog sezonskog voća kako bi ga koristili tijekom cijele godine.<ref>{{Cite web |last=Haghighi |first=Mohsen |date=2023 |title=Introduction to Lavashak and Its Place in Persian Cuisine |url=https://mealscook.com/desserts/lavashak-recipe/#_What_is_the_history_of_lavashak |access-date=28. 11. 2025 |archive-date=21. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250621023548/https://mealscook.com/desserts/lavashak-recipe/#_What_is_the_history_of_lavashak |url-status=dead }}</ref> Tijekom srednjeg vijeka lavašak je bio poznat kao popularna grickalica koja se konzumirala tijekom proslava i vjerskih obreda. Smatrao se simbolom sreće. U doba [[Kadžarsko Carstvo|Kadžara]], proizvodnja i potrošnja lavašaka su se povećale. U Iranu je nastala mala industrija lavašaka, a izumljene su i nove metode za proizvodnju i opskrbu tržnica hranom. Tijekom tog vremena lavašak je bio popularan poklon na proslavama i obiteljskim događajima. Do 20. stoljeća, uvođenjem moderne tehnologije i novih metoda proizvodnje i pakiranja, industrija lavašaka u Iranu dosegla je višu razinu. U tom su razdoblju nastale velike tvrtke za proizvodnju lavašaka, a lavašak je postao popularna namirnica i u inozemstvu.<ref>{{Cite web |last=Bashiri |first=Mohammad |date=2023 |title=تاریخچه 2300 ساله ساخت لواشک در ایران |url=https://www.salamattalaee.ir/blog-details-4.html |access-date=28. 11. 2025 |archive-date=7. 7. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250707072738/https://salamattalaee.ir/blog-details-4.html |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Lavashak}} [[Kategorija:Iranska kuhinja]] [[Kategorija:Suha hrana]] [[Kategorija:Suho voće]] cokw1yodaezq24hgdrwd8vcyu9glcup 0 531892 3846904 3823105 2026-05-16T13:07:23Z Mhare 481 [[Kategorija:Pritoke Bosne]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3846904 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Goruša | slika = | opis_slike = | dužina = | izvor = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | porječje = [[Crno more]] | države = [[Bosna i Hercegovina]] | gradovi = [[Visoko]] }} '''Goruša''' je [[rijeka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna [[pritoka]] [[Bosna (rijeka)|Bosne]] na području [[Visoko]]g.<ref name="InvesticijskiVodicVisoko">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/INVESTICIJSKI-VODIC-BOSANSKA-VERZIJA-NOVO-1-.pdf|title=Investicijski vodič Općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U vodoprivrednoj dokumentaciji Federacije Bosne i Hercegovine donji tok vodotoka evidentiran je kao Goruša, dok se viši tok vodi pod nazivom '''Goruša–Podvinjski potok'''.<ref name="KarakterizacijaVoda">{{cite web|url=https://www.voda.ba/udoc/nacrt%20plana/PD%203%20-%20FBiH%20-%20Karakterizacija%20povrsinskih%20voda.pdf|title=Karakterizacija površinskih voda na vodnom području rijeke Save u FBiH|website=Agencija za vodno područje rijeke Save|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Tok == Goruša pripada slivu rijeke Bosne, a na području Visokog ubraja se među važnije desne pritoke te rijeke.<ref name="InvesticijskiVodicVisoko" /> U planskim vodoprivrednim dokumentima vodno tijelo ''Goruša'' opisano je kao dionica od ušća u Bosnu do spoja [[Lužnički potok|Lužničkog]] i Podvinjskog potoka.<ref name="KarakterizacijaVoda" /> Isti izvori zasebno vode nastavak uzvodnog toka pod nazivom ''Goruša–Podvinjski potok''.<ref name="KarakterizacijaVoda" /> Rijeka je dala ime i obližnjem naselju te poslovnoj zoni u Visokom, koja se nalazi na njenoj desnoj obali.<ref name="PoslovnaZonaGorusa">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/katalog_poslovne_zone_i_kompleksi.pdf|title=Poslovne zone i kompleksi na području općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U dokumentima Agencije za vodno područje rijeke Save Goruša se navodi i kao zasebno površinsko vodno tijelo u slivu Bosne.<ref name="PlanUpravljanjaVodama">{{cite web|url=https://www.voda.ba/uploads/docs/Plan20upravljanja20vodama20za20vodno20podrucje20rijeke20Save20u20FBiH20202022._2027..pdf|title=Plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine 2022–2027|website=Agencija za vodno područje rijeke Save|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Goruša}} [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] amme3jv20r5hv1bedyr1lk8j5n8kexm 3846905 3846904 2026-05-16T13:08:36Z Mhare 481 3846905 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Goruša | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|04|30|N|18|15|16|E}} | mapframe-caption = Tok Goruše | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = područje između [[Šošnje|Šošnja]] i [[Mijakovići (Vareš)|Mijakovića]] | nadmorska visina izvora = oko 606 | izvor_lat_d = 44 | izvor_lat_m = 04 | izvor_lat_s = 30 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 15 | izvor_long_s = 16 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] na području [[Visoko]]g | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = | ušće_lat_m = | ušće_lat_s = | ušće_lat_NS = | ušće_long_d = | ušće_long_m = | ušće_long_s = | ušće_long_EW = | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Visoko]], [[Breza]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Goruša''' je [[rijeka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna [[pritoka]] [[Bosna (rijeka)|Bosne]] na području [[Visoko]]g.<ref name="InvesticijskiVodicVisoko">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/INVESTICIJSKI-VODIC-BOSANSKA-VERZIJA-NOVO-1-.pdf|title=Investicijski vodič Općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U vodoprivrednoj dokumentaciji Federacije Bosne i Hercegovine donji tok vodotoka evidentiran je kao Goruša, dok se viši tok vodi pod nazivom '''Goruša–Podvinjski potok'''.<ref name="KarakterizacijaVoda">{{cite web|url=https://www.voda.ba/udoc/nacrt%20plana/PD%203%20-%20FBiH%20-%20Karakterizacija%20povrsinskih%20voda.pdf|title=Karakterizacija površinskih voda na vodnom području rijeke Save u FBiH|website=Agencija za vodno područje rijeke Save|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Tok == Goruša pripada slivu rijeke Bosne, a na području Visokog ubraja se među važnije desne pritoke te rijeke.<ref name="InvesticijskiVodicVisoko" /> U planskim vodoprivrednim dokumentima vodno tijelo ''Goruša'' opisano je kao dionica od ušća u Bosnu do spoja [[Lužnički potok|Lužničkog]] i Podvinjskog potoka.<ref name="KarakterizacijaVoda" /> Isti izvori zasebno vode nastavak uzvodnog toka pod nazivom ''Goruša–Podvinjski potok''.<ref name="KarakterizacijaVoda" /> Rijeka je dala ime i obližnjem naselju te poslovnoj zoni u Visokom, koja se nalazi na njenoj desnoj obali.<ref name="PoslovnaZonaGorusa">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/katalog_poslovne_zone_i_kompleksi.pdf|title=Poslovne zone i kompleksi na području općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U dokumentima Agencije za vodno područje rijeke Save Goruša se navodi i kao zasebno površinsko vodno tijelo u slivu Bosne.<ref name="PlanUpravljanjaVodama">{{cite web|url=https://www.voda.ba/uploads/docs/Plan20upravljanja20vodama20za20vodno20podrucje20rijeke20Save20u20FBiH20202022._2027..pdf|title=Plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine 2022–2027|website=Agencija za vodno područje rijeke Save|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Goruša}} [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] i61x3yl2q956rrsm02r5priqd41isjf 0 531893 3846920 3823107 2026-05-16T13:39:25Z Mhare 481 3846920 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | naselje = Radovlje | općina = Visoko | entitet = Federacija Bosne i Hercegovine | kanton = Zeničko-dobojski kanton | država = Bosna i Hercegovina }} '''Radovlje''' je [[naseljeno mjesto]] i [[mjesna zajednica]] na području [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskom i arheološkom smislu područje Radovlja pripada širem visočkom prostoru, jednom od važnih središta prahistorijskog i srednjovjekovnog razvoja u centralnoj Bosni.<ref>{{cite web |title=Mjesne zajednice |url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Karavdić 2025 185–203">{{cite journal |last=Karavdić |first=Zenaida |title=Toponimija Grada Visokog |journal=Onomastica |volume=69 |year=2025 |pages=185–203 |doi=10.17651/ONOMAST.69.11}}</ref> == Historija == Područje današnjeg Radovlja bilo je naseljeno još u [[neolit]]u. U pregledu historije i stanovništva Grada Visokog Radovlje se navodi među mjestima na kojima su pronađeni arheološki ostaci iz neolitskog doba, što ga svrstava u stariji sloj naseljenosti visočkog kraja.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> Za srednji vijek posebno su značajne nekropole sa [[stećak|stećcima]] na području Radovlja i zaseoka Slatina. Prema objavljenim stručnim pregledima, u Radovlju su evidentirane najmanje dvije srednjovjekovne nekropole: lokalitet [[Podojnica]] i lokalitet Jagneidi u Slatini.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na lokalitetu Podojnica stručni tim [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] je 2016. evidentirao 17 stećaka, a nakon radova na sanaciji i dokumentiranju 2017. godine utvrđeno je da nekropola Slatina broji 20 stećaka.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="zavicajnimuzej.com">{{cite web |title=Sanacija nekropole stećaka u Mjesnoj zajednici Radovlje |url=https://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U zaseoku Slatina, na lokalitetu Jagneidi, objavljeni rezultati terenskog pregleda navode postojanje nekropole koja se u starijoj literaturi dovodi u vezu s raskršćem puteva prema Slatini i [[Kondžilo|Kondžilu]].<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=univerzitet u sarajevu |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijem periodu Radovlje se u službenim aktima i dokumentima Grada Visoko pojavljuje kao mjesna zajednica koja obuhvata više naselja i zaseoka, među kojima su Kalići, Slatina, Džindići, Kondžilo, Tujlići, Maurovići i druga okolna mjesta.<ref>{{cite web |title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica 2025–2029 |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Toponim === U savremenoj upotrebi standardan je oblik '''Radovlje''', a u toponomastičkoj literaturi zabilježeno je da se, kao i kod nekih drugih visočkih ojkonima, raniji množinski oblik u govornoj i jezičkoj praksi neutralizirao u srednji rod, pa se danas kaže ''u Radovlju''.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Najvažniji poznati spomenici kulturno-historijskog naslijeđa na području Radovlja jesu srednjovjekovne nekropole sa stećcima u Slatini i na lokalitetu Jagneidi. Zavičajni muzej Visoko je na ovim lokalitetima provodio evidentiranje, čišćenje, terensku dokumentaciju i druge mjere zaštite, s ciljem očuvanja stećaka i njihove prezentacije javnosti.<ref name="zavicajnimuzej.com"/><ref>{{cite web |title=Projekti |url=https://www.zavicajnimuzej.com/projekti/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Također pogledaj == * [[Radovljanka]] * [[Visoko]] * [[Zavičajni muzej Visoko]] == Reference == {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Radovlje (Visoko)}} [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] e7qqch20ccd6tfs3ocp965g3z4c93fu 3846923 3846920 2026-05-16T13:44:49Z Mhare 481 3846923 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | naselje = Radovlje | slika = | opis_slike = | koordinate = {{Coord|44|02|14.1|N|18|07|46.1|E|display=inline,title}} | širina_d = 44 | širina_m = 02 | širina_s = 14.1 | širina_NS = N | dužina_d = 18 | dužina_m = 07 | dužina_s = 46.1 | dužina_EW = E | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton]] | grad = [[Visoko]] | općina = [[Visoko]] | mjesna_zajednica = Radovlje | nadmorska_visina = | površina = | stanovništvo = | godina_popisa = | gustoća = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | poštanski_broj = 71300 | pozivni_broj = +387 32 | veb-sajt = }} '''Radovlje''' je [[naseljeno mjesto]] i [[mjesna zajednica]] na području [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskom i arheološkom smislu područje Radovlja pripada širem visočkom prostoru, jednom od važnih središta prahistorijskog i srednjovjekovnog razvoja u centralnoj Bosni.<ref>{{cite web |title=Mjesne zajednice |url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Karavdić 2025 185–203">{{cite journal |last=Karavdić |first=Zenaida |title=Toponimija Grada Visokog |journal=Onomastica |volume=69 |year=2025 |pages=185–203 |doi=10.17651/ONOMAST.69.11}}</ref> == Historija == Područje današnjeg Radovlja bilo je naseljeno još u [[neolit]]u. U pregledu historije i stanovništva Grada Visokog Radovlje se navodi među mjestima na kojima su pronađeni arheološki ostaci iz neolitskog doba, što ga svrstava u stariji sloj naseljenosti visočkog kraja.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> Za srednji vijek posebno su značajne nekropole sa [[stećak|stećcima]] na području Radovlja i zaseoka Slatina. Prema objavljenim stručnim pregledima, u Radovlju su evidentirane najmanje dvije srednjovjekovne nekropole: lokalitet [[Podojnica]] i lokalitet Jagneidi u Slatini.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na lokalitetu Podojnica stručni tim [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] je 2016. evidentirao 17 stećaka, a nakon radova na sanaciji i dokumentiranju 2017. godine utvrđeno je da nekropola Slatina broji 20 stećaka.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="zavicajnimuzej.com">{{cite web |title=Sanacija nekropole stećaka u Mjesnoj zajednici Radovlje |url=https://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U zaseoku Slatina, na lokalitetu Jagneidi, objavljeni rezultati terenskog pregleda navode postojanje nekropole koja se u starijoj literaturi dovodi u vezu s raskršćem puteva prema Slatini i [[Kondžilo|Kondžilu]].<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=univerzitet u sarajevu |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijem periodu Radovlje se u službenim aktima i dokumentima Grada Visoko pojavljuje kao mjesna zajednica koja obuhvata više naselja i zaseoka, među kojima su Kalići, Slatina, Džindići, Kondžilo, Tujlići, Maurovići i druga okolna mjesta.<ref>{{cite web |title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica 2025–2029 |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Toponim === U savremenoj upotrebi standardan je oblik '''Radovlje''', a u toponomastičkoj literaturi zabilježeno je da se, kao i kod nekih drugih visočkih ojkonima, raniji množinski oblik u govornoj i jezičkoj praksi neutralizirao u srednji rod, pa se danas kaže ''u Radovlju''.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Najvažniji poznati spomenici kulturno-historijskog naslijeđa na području Radovlja jesu srednjovjekovne nekropole sa stećcima u Slatini i na lokalitetu Jagneidi. Zavičajni muzej Visoko je na ovim lokalitetima provodio evidentiranje, čišćenje, terensku dokumentaciju i druge mjere zaštite, s ciljem očuvanja stećaka i njihove prezentacije javnosti.<ref name="zavicajnimuzej.com"/><ref>{{cite web |title=Projekti |url=https://www.zavicajnimuzej.com/projekti/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Također pogledaj == * [[Radovljanka]] * [[Visoko]] * [[Zavičajni muzej Visoko]] == Reference == {{Grad Visoko}} {{DEFAULTSORT:Radovlje (Visoko)}} [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] s31k8hl41b6johf883y2mwvu2tpxyik 3846925 3846923 2026-05-16T13:45:30Z Mhare 481 3846925 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | naselje = Radovlje | slika = | opis_slike = | koordinate = {{Coord|44|02|14.1|N|18|07|46.1|E|display=inline,title}} | širina_d = 44 | širina_m = 02 | širina_s = 14.1 | širina_NS = N | dužina_d = 18 | dužina_m = 07 | dužina_s = 46.1 | dužina_EW = E | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton]] | grad = [[Visoko]] | općina = [[Visoko]] | mjesna_zajednica = Radovlje | nadmorska_visina = | površina = | stanovništvo = | godina_popisa = | gustoća = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | poštanski_broj = 71300 | pozivni_broj = +387 32 | veb-sajt = }} '''Radovlje''' je [[naseljeno mjesto]] i [[mjesna zajednica]] na području [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskom i arheološkom smislu područje Radovlja pripada širem visočkom prostoru, jednom od važnih središta prahistorijskog i srednjovjekovnog razvoja u centralnoj Bosni.<ref>{{cite web |title=Mjesne zajednice |url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Karavdić 2025 185–203">{{cite journal |last=Karavdić |first=Zenaida |title=Toponimija Grada Visokog |journal=Onomastica |volume=69 |year=2025 |pages=185–203 |doi=10.17651/ONOMAST.69.11}}</ref> == Historija == Područje današnjeg Radovlja bilo je naseljeno još u [[neolit]]u. U pregledu historije i stanovništva Grada Visokog Radovlje se navodi među mjestima na kojima su pronađeni arheološki ostaci iz neolitskog doba, što ga svrstava u stariji sloj naseljenosti visočkog kraja.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> Za srednji vijek posebno su značajne nekropole sa [[stećak|stećcima]] na području Radovlja i zaseoka Slatina. Prema objavljenim stručnim pregledima, u Radovlju su evidentirane najmanje dvije srednjovjekovne nekropole: lokalitet [[Podojnica]] i lokalitet Jagneidi u Slatini.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na lokalitetu Podojnica stručni tim [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] je 2016. evidentirao 17 stećaka, a nakon radova na sanaciji i dokumentiranju 2017. godine utvrđeno je da nekropola Slatina broji 20 stećaka.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="zavicajnimuzej.com">{{cite web |title=Sanacija nekropole stećaka u Mjesnoj zajednici Radovlje |url=https://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U zaseoku Slatina, na lokalitetu Jagneidi, objavljeni rezultati terenskog pregleda navode postojanje nekropole koja se u starijoj literaturi dovodi u vezu s raskršćem puteva prema Slatini i [[Kondžilo|Kondžilu]].<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=univerzitet u sarajevu |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijem periodu Radovlje se u službenim aktima i dokumentima Grada Visoko pojavljuje kao mjesna zajednica koja obuhvata više naselja i zaseoka, među kojima su Kalići, Slatina, Džindići, Kondžilo, Tujlići, Maurovići i druga okolna mjesta.<ref>{{cite web |title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica 2025–2029 |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Toponim === U savremenoj upotrebi standardan je oblik '''Radovlje''', a u toponomastičkoj literaturi zabilježeno je da se, kao i kod nekih drugih visočkih ojkonima, raniji množinski oblik u govornoj i jezičkoj praksi neutralizirao u srednji rod, pa se danas kaže ''u Radovlju''.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Najvažniji poznati spomenici kulturno-historijskog naslijeđa na području Radovlja jesu srednjovjekovne nekropole sa stećcima u Slatini i na lokalitetu Jagneidi. Zavičajni muzej Visoko je na ovim lokalitetima provodio evidentiranje, čišćenje, terensku dokumentaciju i druge mjere zaštite, s ciljem očuvanja stećaka i njihove prezentacije javnosti.<ref name="zavicajnimuzej.com"/><ref>{{cite web |title=Projekti |url=https://www.zavicajnimuzej.com/projekti/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Također pogledaj == * [[Radovljanka]] * [[Visoko]] * [[Zavičajni muzej Visoko]] == Reference == {{Refspisak}} {{Grad Visoko}} [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] 2pe5zkcs0zfbz1t5bg63p8ip53mxgbx 3846927 3846925 2026-05-16T13:47:36Z Mhare 481 [[Kategorija:Naseljena mjesta u Bosni i Hercegovini]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3846927 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | naselje = Radovlje | slika = | opis_slike = | koordinate = {{Coord|44|02|14.1|N|18|07|46.1|E|display=inline,title}} | širina_d = 44 | širina_m = 02 | širina_s = 14.1 | širina_NS = N | dužina_d = 18 | dužina_m = 07 | dužina_s = 46.1 | dužina_EW = E | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton]] | grad = [[Visoko]] | općina = [[Visoko]] | mjesna_zajednica = Radovlje | nadmorska_visina = | površina = | stanovništvo = | godina_popisa = | gustoća = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | poštanski_broj = 71300 | pozivni_broj = +387 32 | veb-sajt = }} '''Radovlje''' je [[naseljeno mjesto]] i [[mjesna zajednica]] na području [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskom i arheološkom smislu područje Radovlja pripada širem visočkom prostoru, jednom od važnih središta prahistorijskog i srednjovjekovnog razvoja u centralnoj Bosni.<ref>{{cite web |title=Mjesne zajednice |url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Karavdić 2025 185–203">{{cite journal |last=Karavdić |first=Zenaida |title=Toponimija Grada Visokog |journal=Onomastica |volume=69 |year=2025 |pages=185–203 |doi=10.17651/ONOMAST.69.11}}</ref> == Historija == Područje današnjeg Radovlja bilo je naseljeno još u [[neolit]]u. U pregledu historije i stanovništva Grada Visokog Radovlje se navodi među mjestima na kojima su pronađeni arheološki ostaci iz neolitskog doba, što ga svrstava u stariji sloj naseljenosti visočkog kraja.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> Za srednji vijek posebno su značajne nekropole sa [[stećak|stećcima]] na području Radovlja i zaseoka Slatina. Prema objavljenim stručnim pregledima, u Radovlju su evidentirane najmanje dvije srednjovjekovne nekropole: lokalitet [[Podojnica]] i lokalitet Jagneidi u Slatini.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na lokalitetu Podojnica stručni tim [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] je 2016. evidentirao 17 stećaka, a nakon radova na sanaciji i dokumentiranju 2017. godine utvrđeno je da nekropola Slatina broji 20 stećaka.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="zavicajnimuzej.com">{{cite web |title=Sanacija nekropole stećaka u Mjesnoj zajednici Radovlje |url=https://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U zaseoku Slatina, na lokalitetu Jagneidi, objavljeni rezultati terenskog pregleda navode postojanje nekropole koja se u starijoj literaturi dovodi u vezu s raskršćem puteva prema Slatini i [[Kondžilo|Kondžilu]].<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=univerzitet u sarajevu |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijem periodu Radovlje se u službenim aktima i dokumentima Grada Visoko pojavljuje kao mjesna zajednica koja obuhvata više naselja i zaseoka, među kojima su Kalići, Slatina, Džindići, Kondžilo, Tujlići, Maurovići i druga okolna mjesta.<ref>{{cite web |title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica 2025–2029 |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Toponim === U savremenoj upotrebi standardan je oblik '''Radovlje''', a u toponomastičkoj literaturi zabilježeno je da se, kao i kod nekih drugih visočkih ojkonima, raniji množinski oblik u govornoj i jezičkoj praksi neutralizirao u srednji rod, pa se danas kaže ''u Radovlju''.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Najvažniji poznati spomenici kulturno-historijskog naslijeđa na području Radovlja jesu srednjovjekovne nekropole sa stećcima u Slatini i na lokalitetu Jagneidi. Zavičajni muzej Visoko je na ovim lokalitetima provodio evidentiranje, čišćenje, terensku dokumentaciju i druge mjere zaštite, s ciljem očuvanja stećaka i njihove prezentacije javnosti.<ref name="zavicajnimuzej.com"/><ref>{{cite web |title=Projekti |url=https://www.zavicajnimuzej.com/projekti/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Također pogledaj == * [[Radovljanka]] * [[Visoko]] * [[Zavičajni muzej Visoko]] == Reference == {{Refspisak}} {{Grad Visoko}} [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] ifny3yp1xvbupnxx9fxv02ktfeargit 0 532827 3846976 3845969 2026-05-16T18:36:34Z Tulum387 155909 /* Rana karijera */ 3846976 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Amar Memić | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|20}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 176&nbsp;cm | nadimak = | pozicija = [[Krilo]] | omladinskipogoni = [[Rudar Breza]], [[Radnik Hadžići]] | omladinskegodine = | trenutniklub = [[FC Viktoria Plzeň]] | brojnadresu = 99 | godine1 = 2020–2021. | klubovi1 = [[Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)1 = 27 (5) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = [[NK Bravo|Bravo]] | nastupi(golovi)2 = 32 (1) | godine3 = 2022–2024. | klubovi3 = [[MFK Karviná|Karviná]] | nastupi(golovi)3 = 75 (16) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | nastupi(golovi)4 = 40 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021–2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1) | nacionalnegodine2 = 2025. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (1) | zadnjiuređaj = 1. april 2026. }} '''Amar Memić''' (rođen 20. januara 2001) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na krilnoj poziciji za češkog prvoligaša, [[FC Viktoria Plzeň|Viktoriju Plzeň]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/|title=Igrači "A" reprezentacije|website=www.nfsbih.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54648|title=Amar Memić extends contract until 2029|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=Kuba|first3=Coding Michal|last4=Kuba|first4=}}</ref> Memić je profesionalnu karijeru započeo u [[FK Radnik Hadžići|Radniku iz Hadžića]], prije nego što se pridružio [[NK Bravo|ljubljanskom Bravu]] 2021. Naredne godine prešao je u [[MFK Karviná|Karvinu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54433|title=The Christmas Party is not over! Amar Memic is coming to Victoria|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=|first3=|last4=|first4=}}</ref> Godine 2025. potpisao je za Viktoriju Plzeň.<ref>{{Cite web|url=https://tvarenasport.ba/fudbal/bh-fudbaler-potpisao-za-cesku-viktoriju-plzen/|title=Bh. fudbaler potpisao za češku Viktoriju Plzen|last=|first=|date=27. 12. 2024|website=Arena Sport|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/amar-memic-potpisao-do-2029-godine-u-klubu-prezadovoljni-1108087/|title=Amar Memić potpisao do 2029. godine, u klubu prezadovoljni|last=|date=23. 1. 2026|website=Oslobođenje|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Memić je debitovao za seniorsku ekipu 2025, skupivši ukupno 11 nastupa.<ref>Amar Memić je skupio ukupno 11 nastupa za fudbalsku A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. 3. 2026. (zadnja utakmica protiv reprezentacije Italije).</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Prve fudbalske korake Memić je napravio u Rudaru iz [[Breza (općina)|Breze]] gdje je i odrastao.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/novi-zmaj-pogledajte-golcinu-memica-u-dresu-nizeligasa-prije-8-godina-video/|title=Novi Zmaj: Pogledajte golčinu Memića u dresu niželigaša prije 8 godina (VIDEO)|date=23. 5. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Kasnije je prošao omladinski pogon Radnika iz Hadžića. Profesionalni debi upisao je protiv ekipe Travnika, 8. avgusta 2020, kao devetnaestogodišnjak. Dana 6. septembra iste godine postigao je svoj prvi pogodak u pobjedi nad ekipom [[Igman Konjic|konjičkog Igmana]]. U julu 2021. potpisao je za slovenački klub Bravo,<ref>NK Bravo (21. 7. 2021), [https://www.youtube.com/watch?v=GALBXpMyFM8 Amar Memić nov napadalec NK Bravo], pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> da bi se godinu dana kasnije, u avgustu 2022. pridružio češkoj ekipi MFK Karviná. Početkom 2025. godine prešao je u Viktoriju iz Plzeňa. == Internacionalna karijera == Memić je bio dugogodišnji član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. U martu 2025. godine dobio je prvi poziv za seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2026]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/memic-nevjerovatan-je-osjecaj-naci-se-na-spisku-selektora-i-biti-ovdje-s-reprezentativcima/250318167|title=Memić: Nevjerovatan je osjećaj naći se na spisku selektora i biti ovdje s reprezentativcima|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Debitovao je protiv Rumunije 21. marta, kada je u 62. minuti ušao umjesto [[Armin Gigović|Armina Gigovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163--romania-vs-bosnia-and-herzegovina/|title=Romania-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026|last=UEFA.com|website=UEFA.com|language=en|access-date=}}</ref> Dana 12. oktobra, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]], Memić je postigao svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ubjedljiva-pobjeda-bih-na-malti-prvijenaci-memica-i-tabakovica-fotovideo/|title=Ubjedljiva pobjeda BiH na Malti: Prvijenci Memića, Tabakovića i Omerovića (FOTO/VIDEO)|date=12. 10. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nastupio je i u finalnoj utakmici baraža između Bosne i Hercegovine i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], odigranoj 31. marta 2026. U 41. minuti utakmice, kontranapad BiH nedozvoljenim startom nad Memićem prekinuo je [[Alessandro Bastoni]], koji je zbog toga isključen crvenim kartonom.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1032898/video-memic-kao-brzi-voz-prosao-bastonija-italijan-dobio-direktan-crveni-karton|title=Video / Memić kao brzi voz prošao Bastonija, Italijan dobio direktan crveni karton|date=31. 3. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Memić je kasnije tokom meča zbog povrede zamijenjen u 71. minuti susreta, a nakon uspješnijeg izvođenja jedanaesteraca, reprezentacija BiH ostvarila je plasman na Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ovo-je-historija-ovo-je-bosna-i-hercegovina-pogledajte-penale-iz-zenice-video/|title=Ovo je historija! Ovo je Bosna i Hercegovina! Pogledajte penale iz Zenice (VIDEO)|date=31. 3. 2026|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Memić, Amar}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Breza]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Sportisti iz Breze]] 5326dma9x9raqv01k0cd15iconpwud8 0 532881 3847093 3831077 2026-05-17T03:16:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Margarita Xhepa | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Xhavit Xhepa | djeca = [[Ndricim Xhepa]], Sokol Xhepa | roditelji = Zoi Prifti, Marije Prifti }} '''Margarita Zoi Xhepa''' ({{jez-rup|Margarita Gepa}})<ref>{{cite news|url=https://www.yumpu.com/xx/document/read/41663279/sumedrushtator-tetor-2012-tv-radio-makedonia/10|title=Figuri ilustri di etnia aromână/vlahă tu Arbinușiă / Figura të shquara të etnisë arumune/vllahe në Shqipëri|first=Iancu|last=Ballamaci|newspaper=Frația|volume=9–10|issue=198–199|date=2012|pages=10–11|language=sq, rup}}</ref> 2. aprila 1932. – 3. aprila 2025. bila je albanska glumica. Njezina karijera trajala je više od osam desetljeća s izvrsnim izvedbama u 140 pozorišnih predstava i 40 uloga u klasičnoj i modernoj kinematografiji, što joj je omogućilo da bude nazvana jednom od velikih dama albanske umjetnosti i kulture.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2025 |title=Margarita Xhepa sezoni i një DAME! Intervista e yllit të kinematografisë shqiptare për Revistën Newsbomb |url=https://newsbomb.al/kultureart/margarita-xhepa-sezoni-i-nje-dame-intervista-e-yllit-te-kinematografi-i359116 |access-date=6. 4. 2025 |website=NEWSBOMB|language=sq}}</ref> == Biografija == Xhepa je bila albansko-[[Arumuni|aromunskog]] porijekla.<ref>{{cite web|url=https://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|title=Minoriteti Vllah/Arumun|publisher=State Committee on Minorities|accessdate=16. 1. 2022|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304120221/http://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|archive-date=4. 3. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|title=Vllehtë në hapësirat myzeqare|first=Jovan|last=Bizhyti|newspaper=Gazeta DITA|date=4. 10. 2015|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420165557/http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|archive-date=20. 4. 2020|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Lushnjë]]u u Albaniji kao Margarita Prifti, oca Zoi i majke Marijë Prifti. Majka joj je umrla kada je Margarita imala devet godina. Od malih nogu voljela je albansku poeziju, a učitelj ju je poticao da se pridruži satovima glume. [[Gëzim Libohova]], tada poznata učiteljica drame u kulturnom institutu Lushnjë, tražila je među lokalnim školama odgovarajuću ulogu mlade Ruskinje u pozorišnoj predstavi. Čim je vidjela Xhepu, odmah ju je odabrala zbog njezine plave kose i plavih očiju. Predstava je bila toliko uspješna da je premijerno izvedena i u [[Fier]]u i [[Berat]]u. Nakon završetka osnovne škole prijavila se na poznatu [[Škola umjetnosti "Jordan Misja"|Školu umjetnosti "Jordan Misja"]] u Tirani, na dramski odjel.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|title = Diva Margarita Xhepa|date = 24. 6. 2018|language=sq}}</ref> === Karijera === Xhepa je karijeru započela u Tirani, u [[Narodno pozorište Albanije|Narodnom pozorištu Albanije]]. Tamo je nastupala u predstavama [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i drugih. Predstavila je prvi [[Festivali i Këngës]] 1962. Smatrana je jednom od najvećih dama albanske kinematografije i pozorišta, dobila je titulu [[Narodna umjetnica Albanije|Narodne umjetnice Albanije]]. Nastavila je glumiti u novijim filmovima poput uloge Firdus u filmu ''Bolero në vilën e pleqve'', temeljenom na istoimenom romanu [[Fatos Kongoli|Fatosa Kongolija]].<ref>{{Cite web |last=donika |date=6. 1. 2022 |title=Filmi “Bolero në vilën e pleqve” rikthen në kinema Margarita Xhepën e Robert Ndrenikën, aktorja: Isha e sëmurë, por…! |url=https://observerkult.com/filmi-bolero-ne-vilen-e-pleqve-rikthen-ne-kinema-margarita-xhepen-e-robert-ndreniken-aktorja-isha-e-semure-por/ |access-date=6. 4. 2025 |website=ObserverKult |language=en-US}}</ref> === Međunarodni uspjeh === Glumica je nagrađena nagradom ''Actor Of Europe'' na 19. izdanju Međunarodnog pozorišnog festivala. Glavna nagrada za najbolju glumu otišla je jednoj od najvažnijih glumica u širem prostoru balkanskog pozorišta, za ulogu 'Gospođe Majke' u predstavi ''Constantin and Doruntinë'' u režiji [[Laert Vasili|Laerta Vasilija]].<ref>{{Cite web|url=https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|title=Kush triumfoi në "Festivalin Ndërkombëtar të Teatrit"?|date=13. 7. 2021|language=sq|access-date=4. 4. 2026|archive-date=14. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714123108/https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|url-status=dead}}</ref> == Filmografija == {{div col}} * ''[[Unë Jam Lepuri dhe Breshka nga prapa]]'' – (1999) * ''[[4 Nënat e Lepurit'' dhe ''Uznova '95]]'' – (1995) * ''[[E dashur Armike]]'' – (1993) * ''[[E Zeza e Nënës]]'' – (1993) * ''[[E shtuna e 11 Korrikut Xhiro]]'' – (1992) * ''[[Gjyshja dhe Motra]]'' – (1992) * ''[[Nositi]]'' – (1990) * ''[[Uznova '89]]'' (1989) * ''[[Këngët Të Zemrës]]'' – (1987) * ''[[Vrasje Në Gjueti]]'' – (1987) * ''[[Rrethi i Kujtesës]]'' – (1987) * ''[[Fjalë pa Fund]]'' – (1987) * ''[[Dhe Vjen Një Ditë'' dhe ''Gabimi]]'' – (1986) * ''[[Gurët e shtëpisë sime]]'' – (1985) * ''[[Militanti]]'' – (1984) * ''[[Apasionata]]'' – (1983) * ''[[Dora e ngrohtë]]'' – (1983) * ''[[Shokët]]'' – (1982) * ''[[Dita e parë e emrimit]]'' – (1981) * ''[[Me hapin e shokëve]]'' – (1979) (TV) * ''[[Dollia e dasmës sime]]'' – (1978) * ''[[Gjeneral gramafoni]]'' – (1978) * ''[[Koncert në vitin 1936]]'' – (1978) * ''[[Dimri i fundit]]'' – (1976) * ''[[Pylli i lirisë]]'' – (1976) * ''[[Tokë e përgjakur]]'' – (1976) * ''[[Vitet e para]]'' – (1965) {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Lushnjë]] [[Kategorija:Albanske glumice]] [[Kategorija:Aromunske glumice]] tad7rxsrkwmzn2tdg53sw7in90t90vm 0 533462 3846978 3844467 2026-05-16T18:47:46Z Mhare 481 3846978 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Geohemijski ciklus}}{{biogeohemijski ciklus |state=expamded}} '''Biogeohemijski ciklus''', ili općije '''ciklus materije''',<ref>{{Cite web |title=CK12-Foundation |url=https://flexbooks.ck12.org/cbook/ck-12-college-human-biology-flexbook-2.0/section/24.7/primary/lesson/cycles-of-matter-chumbio/ |access-date=2022-03-21 |website=flexbooks.ck12.org}}</ref> je kretanje i transformacija [[hemijski element|hemijskih elemenata]] i [[hemijski spoj|spojeva]] između živih [[organizam]]a, [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] i [[Zemljina kora| Zemljine kore]]. Glavni biogeohemijski ciklusi uključuju [[ciklus ugljika]], [[ciklus dušika|dušika]] i [[ciklus vode|vode]]. U svakom ciklusu, [[hemijski element]] ili molekula transformiše se i kruže među živim organizmima i kroz različite geološke oblike i rezervoare, uključujući atmosferu, [[tlo]] i [[okean]]e. Može se smatrati putem kojim se [[hemijska supstanca]] [[Wiktionary:cycle|ciklira]] (okreće ili kreće kroz) [[Biotske komponente|biotski odjeljak]] i [[Abiotska komponenta|abiotski odjeljci]] [[Zemlja| Zemlje]]. Biotski odjeljak je [[biosfera]], a abiotski odjeljci su [[atmosfera]], [[litosfera]] i [[hidrosfera]]. Naprimjer, u [[ciklus ugljika| ciklusu ugljika]], atmosferski [[ugljik-dioksid]] apsorbiraju [[biljke]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], što ga pretvara u [[organski spoj|organske spojeve]] koji organizmi koriste za energiju i rast. [[Ugljik]] se zatim oslobađa natrag u atmosferu, putem [[respiracija|disanja]] i [[razgradnja|razgradnje]]. Osim toga, ugljik se skladišti u [[fosilnon gorivo| fosilnim gorivima]] i oslobađa se u atmosferu ljudskim aktivnostima, kao što je sagorijevanje [[fosil]]nih [[gorivo|goriva]]. U ciklusu dušika, atmosferski [[dušikov plin]] biljke pretvaraju u upotrebljive oblike kao što su [[amonijak]] i [[nitrati]] kroz proces [[fiksacija dušika| fiksacije dušika]]. Ove spojeve mogu koristiti drugi organizmi, a dušik se vraća u atmosferu putem [[denitrifikacija| denitrifikacije]] i drugih procesa. U ciklusu vode u prirodi, voda, kao [[univerzalni rastvarač]] isparava sa kopna i okeana formirajući oblake u atmosferi, a zatim se [[Padavine|istaloženi]] vraćaju u različite dijelove [[Zemlja|Planete]]. Padavine mogu [[curenje|procuriti]] u [[zemljište]] i postati dio sistema podzemnih voda koje koriste [[biljke]] i drugi organizmi, ili mogu [[Površinsko oticanje|oticanje s površine]] formirati [[jezera]] i [[rijeke]]. Podzemna voda zatim može procuriti u okean zajedno sa [[riječno ispuštanje| riječnim ispuštanjima]], bogatim [[rastvorena organska materija|rastvorenom]] i [[čestica organske materije|česticama organske materije]] i drugim [[nutrijent|hranjivim tvarima]]. Postoje biogeohemijski ciklusi za mnoge druge elemente, kao što su [[ciklus kisika|kisik]], [[ciklus vodika|vodik]], [[ciklus fosfora|fosfor]], [[ciklus kalcija|kalcij]], [[ciklus željeza|gvožđe]], [[ciklus sumpora|sumpor]], [[ciklus žive|živa]] i [[ciklus selena|selen]]. Postoje i ciklusi za molekule, kao što su [[ciklus vode|voda]] i [[ciklus silicija|silika]]. Pored toga, postoje makroskopski ciklusi kao što je [[ciklus stijena]], i ciklusi izazvani čovjekom za sintetske spojeve kao što su [[polihlorirani bifenil]]i (PCB). U nekim ciklusima postoje geološki rezervoari gdje supstance mogu ostati ili biti [[:Wiktionary:sekvestacija|sekvestrirane]] duži vremenski period. Biogeohemijski ciklusi uključuju interakciju bioloških, geoloških i hemijskih procesa. Biološki procesi uključuju utjecaj [mikroorganizam]]a, koji su ključni pokretači biogeohemijskog ciklusa. Mikroorganizmi imaju sposobnost provođenja širokog spektra metaboličkih procesa bitnih za ciklus hranjivih tvari (makronutrijenata i mikronutrijenata) i hemikalija u globalnim [[ekosistem]]ima. Bez mikroorganizama mnogi od ovih procesa se ne bi odvijali, sa značajnim uticajem na funkcioniranje kopnenih i okeanskih ekosistema i biogeohemijskih ciklusa [[planeta|Planete]] u cjelini. Promjene ciklusa mogu uticati na ljudsko zdravlje. Ciklusi su međusobno povezani i imaju važnu ulogu u regulaciji klime, podržavanju rasta biljaka, [[fitoplankton]]a i ostalih organizama, te održavanju zdravlja ekosistema općenito. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva i korištenja velikih količina gnojiva mogu poremetiti cikluse, doprinoseći [[klimatske pomjene|klimatskim promjenama]], zagađenju i drugim ekološkim problemima.. {{TOC limit|2}} ==Pregled== [[Datoteka:Generalized biogeochemical cycle.jpg|thumb| Generalizirani biogeohemijski ciklus<ref name=Moses2012 />|278x278piksel]] [[Slika:The Nitrogen Cycle (1).png|thumb| Pojednostavljena verzija ciklusa dušika|238x238piksel]] [[Energija]] teče usmjereno kroz ekosisteme, ulazeći kao [[sunčeva svjetlost]] (ili neorganske molekule za [[hemoautotrof]]e) i izlazeći kao toplota tokom mnogih transfera između [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Međutim, materija koja čini žive organizme se čuva i reciklira. Šest najčešćih elemenata povezanih s organskim molekulama – [[ugljik]], [[dušik]], [[vodik]], [[kisik]], [[fosfor]] i [[sumpor]] – uzimaju različite hemijske oblike i mogu postojati duži period u atmosferi, na kopnu, u vodi ili ispod Zemljine površine. Geološki procesi, kao što su [[trošenje]], [[erozija]], [[odvodnjavanje vode]] i [[subdukcija]] [[kontinentalna ploča|kontinentalnih ploča]], svi imaju ulogu u ovom recikliranju materijala. Budući da [[geologija]] i [[hemija]] imaju glavne uloge u proučavanju ovog procesa, recikliranje neorganske materije između živih organizama i njihove okoline naziva se biogeohemijski ciklus.<ref name=OpenStax>[https://cnx.org/contents/ZdFkREJc@7/Biogeochemical-Cycles Biogeochemical Cycles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210927040316/https://cnx.org/contents/ZdFkREJc@7/Biogeochemical-Cycles |date=2021-09-27 }}, ''OpenStax'', 9 May 2019. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref> Šest gore navedenih elemenata ([[biogeni elementi]]) organizmi koriste na različite načine. Vodik i kisik nalaze se u vodi i organskim molekulama, a oba su neophodna za život. Ugljik se nalazi u svim organskim molekulama, dok je dušik važna komponenta [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] i [[protein]]a. [[Fosfor]] se koristi za stvaranje nukleinskih kiselina i [[fosfolipid]]a koji čine biološke membrane. [[Sumpor]] je ključan za [[dimenzija|trodimenzijski]] oblik proteina. Kruženje ovih elemenata je međusobno povezano. Naprimjer, kretanje vode je ključno za ispiranje sumpora i fosfora u rijeke koje zatim mogu teći u okeane. [[Minerali]] kruže kroz biosferu između biotskih i abiotskih komponenti i od jednog organizma do drugog, u [[lanac ishrane|lancima|| i [[mreža ishrane|mrežama ishrane]].<ref name=Fisher2019>Fisher M. R. (Ed.) (2019) ''Environmental Biology'', [https://openoregon.pressbooks.pub/envirobiology/chapter/3-2-biogeochemical-cycles/ 3.2 Biogeochemical Cycles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210927040314/https://openoregon.pressbooks.pub/envirobiology/chapter/3-2-biogeochemical-cycles/ |date=2021-09-27 }}, OpenStax. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref> Ekološki sistemi ([[ekosistemi]]) imaju mnogo biogeohemijskih ciklusa koji djeluju kao dio sistema, na primjer, ciklus vode, ciklus ugljika, ciklus dušika itd. Svi hemijski elementi koji se javljaju u organizmima dio su biogeohemijskih ciklusa. Osim što su dio živih organizama, ovi hemijski elementi također kruže kroz abiotičke faktore ekosistema kao što su voda ([[hidrosfera]]), [[zemljište]]/[[stijene]] i [[kamen]]je ([[litosfera]]) i/ili zrak ([[Zemljina atmosfera|atmosfera]]).<ref name="enviroliteracy.org">{{cite web|title=Biogeochemical Cycles|url=http://www.enviroliteracy.org/subcategory.php/198.html|publisher=The Environmental Literacy Council|access-date=20 November 2017|archive-date=30 April 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150430133927/http://enviroliteracy.org/subcategory.php/198.html|url-status=live}}</ref> Živi faktori Planete mogu se zajednički nazvati [[biosfera]]. Svi nutrijenti - kao što su [[ugljik]], [[azot]], [[kiseik]], [[fosfor]] i [[sumpor]] – koje živi organizmi koriste u ekosistemima dio su „zatvorenog sistema“; stoga se ove hemikalije recikliraju umjesto da se gube i stalno se obnavljaju kao u otvorenom sistemu.<ref name="enviroliteracy.org"/> Glavni dijelovi biosfere povezani su u biogeohemijskim ciklusima, tokom hemijskih elemenata i spojeva. U mnogim od ovih ciklusa, [[biota (ekologija)|biota]] ima važnu ulogu. [[Materija]] i [[energija]] iz Zemljine unutrašnjosti se oslobađa [[vulkan]]ima. Atmosfera brzo razmjenjuje neke spojeve i elemente sa biotom i okeanima. Razmjena materijala između stijena, tla i okeana je uglavnom sporija u rom poređenju.<ref name=Moses2012>Moses, M. (2012) [http://editors.eol.org/eoearth/wiki/biogeochemical_cycles Biogeochemical cycles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211122221017/https://editors.eol.org/eoearth/wiki/Biogeochemical_cycles |date=2021-11-22 }}. ''Encyclopedia of Earth''.</ref> U ekodistemu, materija kruži, a energija teče/protiče. Protok energije u ekosistemu je „otvoreni sistem“; Sunce konstantno daje Planeti energiju u obliku svjetlosti dok se ona na kraju koristi i gubi u obliku toplote kroz trofičke nivoe [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. Ugljik se koristi za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a, [[masti]] i [[protein]]a, glavnih izvora energije hrane. Ovi spojevi se oksidiraju, kako bi se oslobodio [[ugljik-dioksid]], koji [[biljke]] mogu asunilirati za stvaranje organskih spojeva. [[hemokska reakcija|Hemijsku reakciju]] pokreće [[svjetlosna energija]] sunčeve svjetlosti. Sunčeva svjetlost je potrebna za spajanje ugljika s vodikom i kisikom u izvor energije, ali ekosistemi u dubokom moru, gdje sunčeva svjetlost ne može prodrijeti, dobijaju energiju iz sumpora. Vodik.sulfid u blizini [[hidrotermalnu izvor| hidrotermalnih izvora]] mogu koristiti organizmi poput divovskog cjevastog crva. U ciklusu sumpora, sumpor se može zauvijek reciklirati kao izvor energije. Energija se može osloboditi putem [[oksidacija]] i [[redoks|redukcije]] sumpornih spojeva (npr. oksidacijom elementarnog sumpora do [[sulfit]]a, a zatim do [[sulfat]]a). <gallery mode="packed" heights="180px"> File:BIOGEOCHEMICAL CYCLING OF ELEMENTS.svg| | Primjeri glavnih biogeohemijskih procesa File:WhalePump.jpg| Okeanska [[kitova pumpa]] koja prikazuje kako [[kitovi]] kruže u hranjivim tvarima kroz okeanski [[vodeni stupac]] Datoteka:Global carbon cycle.webp| Implikacije promjena u globalnom ciklusu ugljika uzrokovanih ljudskom aktivnošću zabrinjavaju naučnike i svjetsku javnpst uopće.<ref>Avelar, S., van der Voort, T.S. and Eglinton, T.I. (2017) "Relevance of carbon stocks of marine sediments for national greenhouse gas inventories of maritime nations". ''Carbon balance and management'', '''12'''(1): 10.{{doi|10.1186/s13021-017-0077-x|doi-access=free}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref> </gallery> Iako Zemlja stalno prima energiju od Sunca, njen hemijski sastav je u suštini fiksan, jer se dodatna materija samo povremeno dodaje [[meteorit]]ima. Budući da se ovaj hemijski sastav ne obnavlja kao [[energija]], svi procesi koji zavise od ovih hemikalija moraju se reciklirati. Ovi ciklusi uključuju i živu biosferu i neživu [[litosfera|litosferu]], [[Zemljina armisfera|atmosferu]] i [[hidrosfera|hidrosferu]]. Biogeohemijski ciklusi se mogu uporediti sa [[geohemijski ciklus|geohemijskim ciklusima]]. Potonji se bavi samo [[Zemljina kora|korom]] i subkornim rezervoarima, iako se neki procesi iz oba preklapaju. ==Odjeljci== Biogeohemijski ciklusi funkcionišu kretanjem supstanci, koje također mogu proći kroz hemijska preuređenja, kroz puteve u [[Biotička komponenta|biotskom odjeljku]] i [[Abiotska komponenta|abiotskim odjeljcima]] Zemlje. Biotski odjeljak je [[biosfera]], a abiotički odjeljci su [[atmosfera]], [[litosfera]] i [[hidrosfera]]. ===Biotski odjeljak=== ====Biosfera==== {{glavni|Biosfera}} Mikroorganizmi pokreću veliki dio biogeohemijskih ciklusa u Zemljinom sistemu.<ref>{{cite journal |title = The Microbial Engines That Drive Earth's Biogeochemical Cycles|url = https://archive.org/details/sim_science_2008-05-23_320_5879/page/1034|year = 2008|doi = 10.1126/science.1153213|last1 = Falkowski|first1 = P. G.|last2 = Fenchel|first2 = T.|last3 = Delong|first3 = E. F.|journal = Science|volume = 320|issue = 5879|pages = 1034–1039|pmid = 18497287|bibcode = 2008Sci...320.1034F|s2cid = 2844984}}</ref><ref name=Zakem2020>{{cite journal |title = Redox-informed models of global biogeochemical cycles|year = 2020|doi = 10.1038/s41467-020-19454-w|last1 = Zakem|first1 = Emily J.|last2 = Polz|first2 = Martin F.|last3 = Follows|first3 = Michael J.|journal = Nature Communications|volume = 11|issue = 1|page = 5680|pmid = 33173062|pmc = 7656242|bibcode = 2020NatCo..11.5680Z}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref> ===Abiotski odjeljci=== [[Datoteka:90 mile beach.jpg|thumb|upright=1.7| [[Plaža]], scena koja istovremeno prikazuje tri abiotska odjeljka: atmosferu (zrak), hidrosferu (okean) i litosferu (tlo/stijene)]] ====Atmosfera==== {{glavni|Atmosfera}} ====Hidrosfera==== {{glavni|Hidrosfera}} {{glavni|Morski biogeokemijski ciklusi}} [[Datoteka:Role of marine organisms in biogeochemical cycling.jpg|thumb|upright=1.7| Neke uloge morskih organizama u biogeohemijskim ciklusima u [[Južni okean|Južnom okeanu]] <ref name=Henley2020>{{cite journal |title = Changing Biogeochemistry of the Southern Ocean and Its Ecosystem Implications|year = 2020|doi = 10.3389/fmars.2020.00581|doi-access = free|last1 = Henley|first1 = Sian F.|last2 = Cavan|first2 = Emma L.|last3 = Fawcett|first3 = Sarah E.|last4 = Kerr|first4 = Rodrigo|last5 = Monteiro|first5 = Thiago|last6 = Sherrell|first6 = Robert M.|last7 = Bowie|first7 = Andrew R.|last8 = Boyd|first8 = Philip W.|last9 = Barnes|first9 = David K. A.|last10 = Schloss|first10 = Irene R.|last11 = Marshall|first11 = Tanya|last12 = Flynn|first12 = Raquel|last13 = Smith|first13 = Shantelle|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 7| page=581 | bibcode=2020FrMaS...7..581H |hdl = 11336/128446|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref>]] Globalni [[okean]] pokriva više od 70% Zemljine površine i izuzetno je heterogen. Produktivna morska područja i obalni [[ekosistemi]] čine manji dio okeana u smislu površine, ali imaju ogroman uticaj na globalne biogeohemijske cikluse,koje provode [[mikrob]]ne zajednice, a koje predstavljaju 90% okeanske [[biomasa|biomase]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1007/s12526-011-0084-1|title = The Census of Marine Life—evolution of worldwide marine biodiversity research|year = 2011|last1 = Alexander|first1 = Vera|last2 = Miloslavich|first2 = Patricia|last3 = Yarincik|first3 = Kristen|journal = Marine Biodiversity|volume = 41|issue = 4|pages = 545–554|s2cid = 25888475|doi-access = free| bibcode=2011MarBd..41..545A }}</ref> Rad posljednjih godina uglavnom se fokusirao na kruženje ugljika i makronutrijenata poput dušika, fosfora i silikata: drugi važni elementi poput sumpora ili elemenata u tragovima manje su proučavani, što odražava povezana tehnička i logistička pitanja.<ref name=Murillo2019 /> Sve više su ova morska područja i pripadnici [[takson]]a koji formiraju njihove ekosisteme izloženi značajnom antropogenom pritisku, što utiče na morski život i recikliranje energije i hranjivih tvari.<ref>Galton, D. (1884) [https://www.proquest.com/openview/792c496cb0a1bdf11778db87c126ff44/1?pq-origsite=gscholar&cbl=1816417 10th Meeting: report of the royal commission on metropolitan sewage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210924063154/https://www.proquest.com/openview/792c496cb0a1bdf11778db87c126ff44/1?pq-origsite=gscholar&cbl=1816417 |date=2021-09-24 }}. ''J. Soc. Arts'', '''33''': 290.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.2307/1294478|jstor = 1294478|last1 = Hasler|first1 = Arthur D.|title = Cultural Eutrophication is Reversible|url = https://archive.org/details/sim_bioscience_1969-05_19_5/page/424|journal = BioScience|year = 1969|volume = 19|issue = 5|pages = 425–431}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/2016GB005586|title = A reevaluation of the magnitude and impacts of anthropogenic atmospheric nitrogen inputs on the ocean|year = 2017|last1 = Jickells|first1 = T. D.|last2 = Buitenhuis|first2 = E.|last3 = Altieri|first3 = K.|last4 = Baker|first4 = A. R.|last5 = Capone|first5 = D.|last6 = Duce|first6 = R. A.|last7 = Dentener|first7 = F.|last8 = Fennel|first8 = K.|last9 = Kanakidou|first9 = M.|last10 = Laroche|first10 = J.|last11 = Lee|first11 = K.|last12 = Liss|first12 = P.|last13 = Middelburg|first13 = J. J.|last14 = Moore|first14 = J. K.|last15 = Okin|first15 = G.|last16 = Oschlies|first16 = A.|last17 = Sarin|first17 = M.|last18 = Seitzinger|first18 = S.|last19 = Sharples|first19 = J.|last20 = Singh|first20 = A.|last21 = Suntharalingam|first21 = P.|last22 = Uematsu|first22 = M.|last23 = Zamora|first23 = L. M.|journal = Global Biogeochemical Cycles|volume = 31|issue = 2|page = 289|bibcode = 2017GBioC..31..289J|hdl = 1874/348077| s2cid=5158406 |hdl-access = free}}</ref> Ključni primjer je [[kulturna eutrofikacija]], gdje [[poljoprivredno oticanje]] dovodi do obogaćivanja obalnih ekosistema dušikom i fosforom, što znatno povećava produktivnost u rezultira [[cvjetanje algi| cvjetanjem algi]], [[deoksigenacija okeana|deoksigenacijom]] vodenog stuba i morskog dna, te povećanom emisijom stakleničkih plinova,<ref name=Bouwman2005>{{cite journal |doi = 10.1029/2004GB002314|title = Exploring changes in river nitrogen export to the world's oceans|year = 2005|last1 = Bouwman|first1 = A. F.|last2 = Van Drecht|first2 = G.|last3 = Knoop|first3 = J. M.|last4 = Beusen|first4 = A. H. W.|last5 = Meinardi|first5 = C. R.|journal = Global Biogeochemical Cycles|volume = 19|issue = 1|bibcode = 2005GBioC..19.1002B| s2cid=131163837 |doi-access = free}}</ref> sa direktnim lokalnim i globalnim uticajima na [[azotni ciklus|azot]] i [[ugljikov ciklus]]. Međutim, oticanje [[organske materije]] sa kopna u [[obalne ekosisteme]] je samo jedna od niza hitnih prijetnji koje opterećuju mikrobne zajednice zbog globalnih promjena. Klimatske promjene su također rezultirale promjenama u [[kriosferi]], jer se glečeri i permafrost tope, što rezultira intenzivnijom [[stratifikacijom okeana|morskom stratifikacijom]], dok promjene [[redoks|redoks-stanja]] u različitim biomima brzo mijenjaju [[mikrobna zajednica|mikrobne zajednice]] neviđenom brzinom.<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/gcb.12754|title = Climate change and dead zones|year = 2015|last1 = Altieri|first1 = Andrew H.|last2 = Gedan|first2 = Keryn B.|journal = Global Change Biology|volume = 21|issue = 4|pages = 1395–1406|pmid = 25385668|bibcode = 2015GCBio..21.1395A| s2cid=24002134 }}</ref><ref name=Breitburg2018>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aam7240|title = Declining oxygen in the global ocean and coastal waters|year = 2018|last1 = Breitburg|first1 = Denise|last2 = Levin|first2 = Lisa A.|last3 = Oschlies|first3 = Andreas|last4 = Grégoire|first4 = Marilaure|last5 = Chavez|first5 = Francisco P.|last6 = Conley|first6 = Daniel J.|last7 = Garçon|first7 = Véronique|last8 = Gilbert|first8 = Denis|last9 = Gutiérrez|first9 = Dimitri|last10 = Isensee|first10 = Kirsten|last11 = Jacinto|first11 = Gil S.|last12 = Limburg|first12 = Karin E.|last13 = Montes|first13 = Ivonne|last14 = Naqvi|first14 = S. W. A.|last15 = Pitcher|first15 = Grant C.|last16 = Rabalais|first16 = Nancy N.|last17 = Roman|first17 = Michael R.|last18 = Rose|first18 = Kenneth A.|last19 = Seibel|first19 = Brad A.|last20 = Telszewski|first20 = Maciej|last21 = Yasuhara|first21 = Moriaki|last22 = Zhang|first22 = Jing|journal = Science|volume = 359|issue = 6371|pmid = 29301986|bibcode = 2018Sci...359M7240B|s2cid = 206657115|doi-access = free}}</ref><ref name=Cavicchioli2019>{{cite journal |doi = 10.1038/s41579-019-0222-5|title = Scientists' warning to humanity: Microorganisms and climate change|year = 2019|last1 = Cavicchioli|first1 = Ricardo|last2 = Ripple|first2 = William J.|last3 = Timmis|first3 = Kenneth N.|last4 = Azam|first4 = Farooq|last5 = Bakken|first5 = Lars R.|last6 = Baylis|first6 = Matthew|last7 = Behrenfeld|first7 = Michael J.|last8 = Boetius|first8 = Antje|last9 = Boyd|first9 = Philip W.|last10 = Classen|first10 = Aimée T.|last11 = Crowther|first11 = Thomas W.|last12 = Danovaro|first12 = Roberto|last13 = Foreman|first13 = Christine M.|last14 = Huisman|first14 = Jef|last15 = Hutchins|first15 = David A.|last16 = Jansson|first16 = Janet K.|last17 = Karl|first17 = David M.|last18 = Koskella|first18 = Britt|last19 = Mark Welch|first19 = David B.|last20 = Martiny|first20 = Jennifer B. H.|last21 = Moran|first21 = Mary Ann|last22 = Orphan|first22 = Victoria J.|last23 = Reay|first23 = David S.|last24 = Remais|first24 = Justin V.|last25 = Rich|first25 = Virginia I.|last26 = Singh|first26 = Brajesh K.|last27 = Stein|first27 = Lisa Y.|last28 = Stewart|first28 = Frank J.|last29 = Sullivan|first29 = Matthew B.|last30 = Van Oppen|first30 = Madeleine J. H.|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 17|issue = 9|pages = 569–586|pmid = 31213707|pmc = 7136171|display-authors = 1}}</ref><ref name=Hutchins2019>{{cite journal |doi = 10.1038/s41579-019-0178-5|title = Climate change microbiology — problems and perspectives|year = 2019|last1 = Hutchins|first1 = David A.|last2 = Jansson|first2 = Janet K.|last3 = Remais|first3 = Justin V.|last4 = Rich|first4 = Virginia I.|last5 = Singh|first5 = Brajesh K.|last6 = Trivedi|first6 = Pankaj|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 17|issue = 6|pages = 391–396|pmid = 31092905|s2cid = 155102440}}</ref><ref name=Murillo2019>{{cite journal |doi = 10.3389/fmars.2019.00657|doi-access = free|title = Editorial: Marine Microbiome and Biogeochemical Cycles in Marine Productive Areas|year = 2019|last1 = Murillo|first1 = Alejandro A.|last2 = Molina|first2 = Verónica|last3 = Salcedo-Castro|first3 = Julio|last4 = Harrod|first4 = Chris|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 6| page=657 | bibcode=2019FrMaS...6..657M }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref> Globalne promjene, stoga, utiču na ključne procese, uključujući [[morska primarna proizvodnja mora|primarnu produktivnost]], fiksaciju CO₂ i N₂, [[disanje]]/[[remineralizacija|remineralizaciju]] organske materije, te tonjenje i zatrpavanje fiksiranog CO₂.<ref name=Hutchins2019 /> Pored ovoga, okeani doživljavaju [[zakiseljavanje okeana|proces zakiseljavanja]], sa promjenom od ~0,1 [[pH]] jedinica između predindustrijskog perioda i danas, što utiče na [[karbonat]]nu/[[bikarbonat]]nu [[pufersko sredstvo|pufer]] hemiju. Zauzvrat, utvrđeno je da zakiseljavanje utiče na [[plankton]]ske zajednice, prvenstveno kroz efekte na kalcificirajuće [[takson]]e.<ref>{{cite journal |doi = 10.1242/jeb.115584|title = Biochemical adaptation to ocean acidification|year = 2015|last1 = Stillman|first1 = Jonathon H.|last2 = Paganini|first2 = Adam W.|journal = Journal of Experimental Biology|volume = 218|issue = 12|pages = 1946–1955|pmid = 26085671|s2cid = 13071345|doi-access = free| bibcode=2015JExpB.218.1946S }}</ref> Također postoje dokazi o promjenama u proizvodnji ključnih međuprodukata hlapljivih spojeva, od kojih neki imaju izražene efekte staklene bašte (npr. N₂O i CH₄, koje je Breitburg pregledao 2018. godine,<ref name=Breitburg2018 /> zbog porasta globalne temperature, stratifikacije okeana i deoksigenacije, što dovodi do gubitka čak 25 do 50% dušika iz okeana u atmosferu u takozvanim [[zona minimuma kisika]]<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/s41579-018-0087-z|title = Microbial niches in marine oxygen minimum zones|year = 2018|last1 = Bertagnolli|first1 = Anthony D.|last2 = Stewart|first2 = Frank J.|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 16|issue = 12|pages = 723–729|pmid = 30250271|s2cid = 52811177}}</ref> or [[Anoxic waters|anoxic]] marine zones,<ref>{{cite journal |doi = 10.1073/pnas.1205009109|title = Microbial oceanography of anoxic oxygen minimum zones|year = 2012|last1 = Ulloa|first1 = O.|last2 = Canfield|first2 = D. E.|last3 = Delong|first3 = E. F.|last4 = Letelier|first4 = R. M.|last5 = Stewart|first5 = F. J.|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|volume = 109|issue = 40|pages = 15996–16003|pmid = 22967509|pmc = 3479542|bibcode = 2012PNAS..10915996U|s2cid = 6630698|doi-access = free}}</ref> vođeno mikrobnim procesima. Drugi proizvodi, koji su obično toksični za morski [[nekton]], uključujući reducirane vrste sumpora kao što je H₂S, imaju negativan uticaj na morske resurse, poput ribarstva i obalne akvakulture. Dok su se globalne promjene ubrzale, došlo je do paralelnog porasta svijesti o složenosti morskih ekosistema, a posebno o fundamentalnoj ulozi mikroba kao pokretača funkcioniranja [[ekosistem]]a.<ref name=Cavicchioli2019 /><ref name=Murillo2019 /> ====Litosfera==== {{glavni|Litosfera}} == Rezervoari == [[hemija|Hemikalije]] se ponekad zadržavaju duži vremenski period na jednom mjestu. Ovo mjesto se naziva ''rezervoar'', koji, naprimjer, uključuje objekte poput naslaga [[ugalj|uglja]] koje skladište [[ugljik]] duži vremenski period.<ref name="carbon">{{cite web|last1=Baedke|first1=Steve J.|last2=Fichter|first2=Lynn S.|title=Biogeochemical Cycles: Carbon Cycle|url=http://csmgeo.csm.jmu.edu/geollab/idls/carboncycle.htm|website=Supplemental Lecture Notes for Geol 398|publisher=James Madison University|access-date=20 November 2017|archive-date=1 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201043948/http://csmgeo.csm.jmu.edu/geollab/idls/carboncycle.htm|url-status=live}}</ref> When chemicals are held for only short periods of time, they are being held in ''exchange pools''. Examples of exchange pools include plants and animals.<ref name="carbon" /> [[Biljke]] i [[životinje]] koriste se ugljikom za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a, [[masti]] i [[protein]]a, koji se zatim mogu koristiti za izgradnju njihovih unutrašnjih struktura ili za dobijanje energije. Biljke i životinje privremeno koriste ugljik u svojim sistemima, a zatim ga ispuštaju nazad u zrak ili okolni medij. Općenito, rezervoari su abiotski, dok su bazeni za razmjenu biotaki fakori. Ugljik se zadržava relativno kratko vrijeme u biljkama i životinjama u poređenju sa naslagama uglja. Količina vremena koju hemikalija zadržava na jednom mjestu naziva se njeno [[vrijeme zadržavanja]] ili [[vrijeme prometa]] (također se naziva vrijeme obnove ili doba izlaska).<ref name="carbon" /> ==Modeli kutija== {{glavni|Modeli klimatskih kutija}} [[Datoteka:Simple box model.png|thumb|upright=1.6|right| Osnovni model s jednom kutijom]] Modeli kutija se široko koriste za modeliranje biogeohemijskih sistema.<ref name=Sarmiento1984>{{cite journal| author = Sarmiento, J.L.|author2=Toggweiler, J.R.| year = 1984| title = A new model for the role of the oceans in determining atmospheric P CO 2| url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1984-04-12_308_5960/page/620| journal = Nature| volume = 308| pages = 621–24| doi = 10.1038/308621a0| issue=5960 |bibcode = 1984Natur.308..621S |s2cid=4312683}}</ref><ref name="Bianchi2007">[[Thomas S. Bianchi|Bianchi, Thomas]] (2007) [https://books.google.com/books?id=3no8DwAAQBAJ&q=%22Biogeochemistry+of+Estuaries%22 ''Biogeochemistry of Estuaries''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925012739/https://books.google.com/books?id=3no8DwAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=%22Biogeochemistry+of+Estuaries%22&hl=en&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwixq4PYm_brAhXYILcAHUVzBf0QuwUwAHoECAIQBw#v=onepage&q=%22Biogeochemistry%20of%20Estuaries%22&f=false |date=2021-09-25 }} page 9, Oxford University Press. {{ISBN|9780195160826}}.</ref> Kutijasti modeli su pojednostavljene verzije složenih sistema, svodeći ih na kutije (ili rezervoare za skladištenje [[Termodinamika|rezervoare]]) za hemijske materijale, povezane tokovima materijala [[fluks]]ovima. Jednostavni kutijasti modeli imaju mali broj kutija sa svojstvima, kao što je volumen, koja se ne mijenjaju s vremenom. Pretpostavlja se da se kutije ponašaju kao da su homogeno pomiješane.<ref name=Bianchi2007 /> Ovi modeli se često koriste za izvođenje analitičkih formula koje opisuju dinamiku i stacionarno stanje zastupljenosti uključenih hemijskih vrsta. Dijagram desno prikazuje osnovni model s jednom kutijom. Rezervoar sadrži količinu materijala ''M'' koja se razmatra, kako je definirano hemijskim, fizičkim ili biološkim svojstvima. Izvor ''Q'' je tok materijala u rezervoar, a ponor ''S'' je tok materijala iz rezervoara. Budžet je kontrola i ravnoteža izvora i ponora koji utiču na promet materijala u rezervoaru. Rezervoar je u [[stacionarno stanje| stacionarnom stanju]] ako je ''Q'' = ''S'', odnosno ako izvori uravnotežuju ponore i nema promjena tokom vremena.<ref name=Bianchi2007 /> Vrijeme zadržavanja ili prometa je prosječno vrijeme koje materijal provodi u rezervoaru. Ako je rezervoar u stacionarnom stanju, to je isto kao i vrijeme potrebno za punjenje ili pražnjenje rezervoara. Dakle, ako je τ vrijeme prometa, onda je τ = ''M''/''S''.<ref name=Bianchi2007 /> Jednačina koja opisuje brzinu promjene sadržaja u rezervoaru je: :<math>\frac{dM}{dt} = Q - S = Q - \frac{M}{\tau}.</math> Kada su dva ili više rezervoara povezana, može se smatrati da materijal kruži između rezervoara i mogu postojati predvidljivi obrasci cikličnog toka.<ref name=Bianchi2007 /> Složeniji [[model s više odjeljaka|modeli s više kutija]] se obično rješavaju numeričkim tehnikama. [[Datoteka:Simplified budget of carbon flows in the ocean.png|thumb|upright=1.0|left| Jednostavan model s tri kutije. Pojednostavljeni budžet tokova ugljika u okeanu.<ref name=Middelburg2019>Middelburg, J.J.(2019) ''Marine carbon biogeochemistry: a primer for earth system scientists'', page 5, Springer Nature. {{ISBN|9783030108229}}. {{doi|10.1007/978-3-030-10822-9}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref>]] {{Quote box |title = Mjerne jedinice |quote = Globalni biogeohemijski modeli kutija obično mjere: * ''mase rezervoara'' u [[petagram]]ima (Pg) * ''fluksevi protoka'' u petagramima godišnje {{nobr|(Pg god⁻¹)}} |izvor = |align = right |width = 30em }} Dijagram s lijeve strane prikazuje pojednostavljeni budžet tokova ugljika u okeanu. Sastoji se od tri jednostavna međusobno povezana modela kutije, jednog za eufotsku zonu, jednog za [[afotska zona|unutrašnjost okeana]] ili tamni okean, i jednog za okeanske sedimente. U eufotskoj zoni, neto proizvodnja fitoplanktona iznosi oko 50 Pg C svake godine. Oko 10 Pg se izvozi u unutrašnjost okeana, dok se preostalih 40 Pg udiše. Razgradnja organskog ugljika nastaje dok se [[ugljik|ugljikove čestice]] (morski snijeg) talože kroz unutrašnjost okeana. Samo 2 Pg na kraju stigne na morsko dno, dok se preostalih 8 Pg udiše u tamnom okeanu. U sedimentima, vremenska skala dostupna za degradaciju se povećava za redove veličine, što rezultira time da se 90% isporučenog organskog ugljika degradira i samo 0,2 Pg C god⁻¹ se na kraju zakopa i prenese iz [[biosfra|biosfere]] u [[geosfera|geosferu]].<ref name=Middelburg2019 /> [[Datoteka:Simplified diagram of the global carbon cycle.jpg|thumb|upright=2.3|right| Složeniji model s mnogo međusobno djelujućih okvira. Brzine izvoza i ukopavanja kopnenog organskog ugljika u okeanu<ref name=Kandasamy2016 />]] Dijagram s desne strane prikazuje složeniji model s mnogo međusobno djelujućih okvira. Mase rezervoara ovdje predstavljaju ''zalihe ugljika'', mjerene u Pg C. Tokovi izmjene ugljika, mjereni u Pg C god⁻¹, javljaju se između atmosfere i njena dva glavna ponora, kopna i okeana. Crni brojevi i strelice označavaju masu rezervoara i tok izmjene procijenjene za 1750. godinu, neposredno prije [[Industrijska revolucija|Industrijske revolucije]]. Crvene strelice (i pridruženi brojevi) označavaju godišnje promjene [[fluks]]a zbog antropogenih aktivnosti, u prosjeku za period 2000–2009. One predstavljaju kako se [[ciklus ugljika]] promijenio od 1750. Crveni brojevi u rezervoarima predstavljaju kumulativne promjene antropogenog ugljika od početka industrijskog perioda,1750–2011.<ref>{{cite journal |doi = 10.1063/1.1510279|title = Sinks for Anthropogenic Carbon|year = 2002|last1 = Sarmiento|first1 = Jorge L.|last2 = Gruber|first2 = Nicolas|journal = Physics Today|volume = 55|issue = 8|pages = 30–36|bibcode = 2002PhT....55h..30S| s2cid=128553441 |doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.13140/2.1.1081.8883|year = 2013|last1 = Chhabra|first1 = Abha|title = Carbon and Other Biogeochemical Cycles |journal=Intergovernmental Panel on Climate Change}}</ref><ref name=Kandasamy2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fmars.2016.00259|title = Perspectives on the Terrestrial Organic Matter Transport and Burial along the Land-Deep Sea Continuum: Caveats in Our Understanding of Biogeochemical Processes and Future Needs|year = 2016|last1 = Kandasamy|first1 = Selvaraj|last2 = Nagender Nath|first2 = Bejugam|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=259 |s2cid = 30408500|doi-access = free| bibcode=2016FrMaS...3..259K }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref> {{clear}} ==Brzi i spori ciklusi== [[Datoteka:Carbon cycle.jpg|thumb|upright=1.5| The fast cycle operates through the biosphere, including exchanges between land, atmosphere, and oceans. The yellow numbers are natural fluxes of carbon in billions of tons (gigatons) per year. Red are human contributions and white are stored carbon.<ref name="nasacc">{{cite web|last1=Riebeek|first1=Holli|title=The Carbon Cycle|url=http://earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/?src=eoa-features|website=Earth Observatory|publisher=NASA|access-date=5 April 2018|date=16 June 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010126/http://earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/?src=eoa-features|archive-date=5 March 2016|url-status=live|df=dmy-all}}</ref> {{Prijevod pasusa}}]] [[Slika:Rock cycle nps.PNG|thumb|upright=1.6|right| Spori ciklus se odvija u litosferi kroz stijene, uključujući vulkansku i tektonsku aktivnost.]] Postoje brzi i spori biogeohemijski ciklusi. Brzi ciklusi se odvijaju u [[biosfera|biosferi]], a spori u [[litosfera|litosferi]] u [[stijena (geologija)|stijenama]]. Brzi ili biološki ciklusi mogu se završiti u roku od nekoliko godina, premještajući supstance iz atmosfere u biosferu, a zatim nazad u atmosferu. Spori ili geološki ciklusi mogu trajati milionima godina da se završe, premještajući supstance kroz Zemljinu [[Zemljina kora|koru]] između stijena, tla, okeana i atmosfere.<ref name=Libes2015>Libes, Susan M. (2015). [https://books.google.com/books?id=5tC9CgAAQBAJ&dq=%22blue+planet%22+libes&pg=PA89 Blue planet: The role of the oceans in nutrient cycling, maintain the atmosphere system, and modulating climate change] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210120070507/https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=5tC9CgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PA89&dq=%22blue+planet%22+libes&ots=oesDSXq1NZ&sig=B7HrLG0Y6iE9p_AqfDfSVktQGN4#v=onepage&q=%22blue%20planet%22%20libes&f=false |date=2021-01-20 }} In: ''Routledge Handbook of Ocean Resources and Management'', Routledge, pages 89–107. {{isbn|9781136294822}}.</ref> Kao primjer, brzi ciklus ugljika ilustrovan je na dijagramu s desne strane. Ovaj ciklus uključuje relativno kratkotrajne [[geohemija|biogeohemijske]] procese između okoline i živih organizama u biosferi. Uključuje [[kretanje]] ugljika između atmosfere i kopnenih i morskih ekosistema, kao i tla i [[sediment morskog dna|sedimenata morskog dna]]. Brzi ciklus uključuje godišnje cikluse sa [[fotosinteza|fotosintezom]] i dekadne cikluse koji uključuju vegetativni rast i razgradnju. Reakcije brzog ciklusa ugljika na ljudske aktivnosti odredit će mnoge od neposrednijih uticaja klimatskih promjena.<ref name=Bush2020 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1073/pnas.022055499|title = Atmospheric carbon dioxide levels for the last 500 million years|year = 2002|last1 = Rothman|first1 = D. H.|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|volume = 99|issue = 7|pages = 4167–4171|pmid = 11904360|pmc = 123620|bibcode = 2002PNAS...99.4167R|doi-access = free}}</ref><ref name=Carpinteri2019>{{cite journal |doi = 10.3390/sci1010017|title = Correlation between the Fluctuations in Worldwide Seismicity and Atmospheric Carbon Pollution|year = 2019|last1 = Carpinteri|first1 = Alberto|last2 = Niccolini|first2 = Gianni|journal = Sci|volume = 1|page = 17|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref><ref>{{Cite journal|last=Rothman|first=Daniel|date=January 2015|title=Earth's carbon cycle: A mathematical perspective|url=https://www.ams.org/bull/2015-52-01/S0273-0979-2014-01471-5/|journal=Bulletin of the American Mathematical Society|language=en|volume=52|issue=1|pages=47–64|doi=10.1090/S0273-0979-2014-01471-5|issn=0273-0979|hdl=1721.1/97900|hdl-access=free|access-date=2021-09-27|archive-date=2021-11-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20211122221018/https://www.ams.org/journals/bull/2015-52-01/S0273-0979-2014-01471-5/|url-status=live}}</ref> Spori ciklus je ilustrovan na drugom dijagramu. On uključuje srednjoročne do dugoročne geohemijske procese koji pripadaju ciklusu stijena. Razmjena između okeana i atmosfere može trajati stoljećima, a trošenje stijena može trajati milionima godina. Ugljik u okeanu se taloži na dnu, gdje može formirati [[sediment]]ne stijene i biti subduciran u Zemljin plašt. Procesi izgradnje[[ planina]] rezultiraju povratkom ovog geološkog ugljika na Zemljinu površinu. Tamo se stijene troše, a ugljik se vraća u atmosferu degazacijom, a u okean – [[rijeka]]ma. Ostali geološki ugljik se vraća u okean putem hidrotermalne cirkulacije iona kalcija. U datoj godini između 10 i 100 miliona tona ugljika kreće se kroz ovaj spori ciklus. To uključuje [[vulkan]]e koji vraćaju geološki ugljik direktno u atmosferu u obliku [[ugljik-dioksid]]a. Međutim, to je manje od jednog posto ugljik-dioksida koji se unosi u atmosferu sagorijevanjem fosilnih goriva.<ref name=Libes2015 /><ref name=Bush2020>{{cite book|doi = 10.1007/978-3-030-15424-0_3|url = https://books.google.com/books?id=h_60DwAAQBAJ&q=%22Climate+Change+and+Renewable+Energy%22+%22The+Carbon+Cycle%22chapter+%3D+The+Carbon+Cycle&pg=PA109|title = Climate Change and Renewable Energy|year = 2020|last1 = Bush|first1 = Martin J.|pages = 109–141|isbn = 978-3-030-15423-3|s2cid = 210305910|access-date = 2021-09-27|archive-date = 2021-09-27|archive-url = https://web.archive.org/web/20210927001642/https://books.google.com/books?id=h_60DwAAQBAJ&q=%22Climate+Change+and+Renewable+Energy%22+%22The+Carbon+Cycle%22chapter+%3D+The+Carbon+Cycle&pg=PA109|url-status = live}}</ref> ==Duboki ciklusi== {{glavni|Duboki ciklus ugljika}} Podzemlje je najveći rezervoar ugljika na [[Zemlja|Zemlji]], koji sadrži 14–135 [[Red veličine (masa)|Pg]] ugljika <ref>{{cite journal |doi = 10.1111/1574-6941.12196|title = Weighing the deep continental biosphere|year = 2014|last1 = McMahon|first1 = Sean|last2 = Parnell|first2 = John|journal = FEMS Microbiology Ecology|volume = 87|issue = 1|pages = 113–120|pmid = 23991863| s2cid=9491320 |doi-access = free| bibcode=2014FEMME..87..113M }}</ref> and 2–19% of all biomass.<ref>{{cite journal |doi = 10.1073/pnas.1203849109|title = Global distribution of microbial abundance and biomass in subseafloor sediment|year = 2012|last1 = Kallmeyer|first1 = J.|last2 = Pockalny|first2 = R.|last3 = Adhikari|first3 = R. R.|last4 = Smith|first4 = D. C.|last5 = d'Hondt|first5 = S.|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|volume = 109|issue = 40|pages = 16213–16216|pmid = 22927371|pmc = 3479597|doi-access = free}}</ref> [[Mikroorganizmi]] pokreću transformacije organskih i neorganskih spojeva u ovom okruženju i time kontroliraju biogeohemijske cikluse. Sadašnje znanje o mikrobnoj ekologiji podzemlja prvenstveno se zasniva na genskim sekvencama [[16S ribosomska RNK]] ([[rRNK]]). Nedavne procjene pokazuju da <8% sekvenci 16S rRNK u javnim bazama podataka potiče od organizama iz podzemlja.<ref>{{cite journal |doi = 10.1128/mBio.00201-16 |doi-access = free|title = Status of the Archaeal and Bacterial Census: An Update|year = 2016|last1 = Schloss|first1 = Patrick D.|last2 = Girard|first2 = Rene A.|last3 = Martin|first3 = Thomas|last4 = Edwards|first4 = Joshua|last5 = Thrash|first5 = J. Cameron|journal = mBio|volume = 7|issue = 3|pmid = 27190214|pmc = 4895100}}</ref> i samo mali dio njih predstavljen je [[genom]]ima ili izolatima. Stoga postoji izuzetno malo pouzdanih informacija o mikrobnom metabolizmu u podzemlju. Nadalje, malo se zna o tome kako su organizmi u podzemnim ekosistemima metabolički međusobno povezani. Neke studije zasnovane na kultivaciji [[sintrofija|sintrofijskih]] [[mikrobni konzorcij|konzorcija]]<ref>{{cite journal |doi = 10.1093/femsre/fuw019|title = Decoding molecular interactions in microbial communities|year = 2016|last1 = Abreu|first1 = Nicole A.|last2 = Taga|first2 = Michiko E.|journal = FEMS Microbiology Reviews|volume = 40|issue = 5|pages = 648–663|pmid = 27417261|pmc = 5007284}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1186/s13040-015-0054-4|title = Interaction networks for identifying coupled molecular processes in microbial communities|year = 2015|last1 = Bosse|first1 = Magnus|last2 = Heuwieser|first2 = Alexander|last3 = Heinzel|first3 = Andreas|last4 = Nancucheo|first4 = Ivan|last5 = Melo Barbosa Dall'Agnol|first5 = Hivana|last6 = Lukas|first6 = Arno|last7 = Tzotzos|first7 = George|last8 = Mayer|first8 = Bernd|journal = BioData Mining|volume = 8|page = 21|pmid = 26180552|pmc = 4502522 | doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1574-6941.2011.01237.x|title = Genetic characterization of denitrifier communities with contrasting intrinsic functional traits|year = 2012|last1 = Braker|first1 = Gesche|last2 = Dörsch|first2 = Peter|last3 = Bakken|first3 = Lars R.|journal = FEMS Microbiology Ecology|volume = 79|issue = 2|pages = 542–554|pmid = 22092293|doi-access = free| bibcode=2012FEMME..79..542B }}</ref> i metagenomske analize prirodnih zajednica malog obima <ref name=Hug2015>{{cite journal|doi = 10.1111/1462-2920.12930|title = Critical biogeochemical functions in the subsurface are associated with bacteria from new phyla and little studied lineages|year = 2016|last1 = Hug|first1 = Laura A.|last2 = Thomas|first2 = Brian C.|last3 = Sharon|first3 = Itai|last4 = Brown|first4 = Christopher T.|last5 = Sharma|first5 = Ritin|last6 = Hettich|first6 = Robert L.|last7 = Wilkins|first7 = Michael J.|last8 = Williams|first8 = Kenneth H.|last9 = Singh|first9 = Andrea|last10 = Banfield|first10 = Jillian F.|journal = Environmental Microbiology|volume = 18|issue = 1|pages = 159–173|pmid = 26033198| bibcode=2016EnvMi..18..159H | s2cid=43160538 |url = https://escholarship.org/uc/item/2f1480x2|access-date = 2021-09-27|archive-date = 2021-09-27|archive-url = https://web.archive.org/web/20210927050621/https://escholarship.org/uc/item/2f1480x2|url-status = live}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1073/pnas.1010732107|title = Microbial community transcriptomes reveal microbes and metabolic pathways associated with dissolved organic matter turnover in the sea|year = 2010|last1 = McCarren|first1 = J.|last2 = Becker|first2 = J. W.|last3 = Repeta|first3 = D. J.|last4 = Shi|first4 = Y.|last5 = Young|first5 = C. R.|last6 = Malmstrom|first6 = R. R.|last7 = Chisholm|first7 = S. W.|last8 = Delong|first8 = E. F.|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|volume = 107|issue = 38|pages = 16420–16427|pmid = 20807744|pmc = 2944720|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1073/pnas.1506034112|title = Networks of energetic and metabolic interactions define dynamics in microbial communities|year = 2015|last1 = Embree|first1 = Mallory|last2 = Liu|first2 = Joanne K.|last3 = Al-Bassam|first3 = Mahmoud M.|last4 = Zengler|first4 = Karsten|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|volume = 112|issue = 50|pages = 15450–15455|pmid = 26621749|pmc = 4687543|bibcode = 2015PNAS..11215450E|doi-access = free}}</ref> sugeriraju da su organizmi povezani putem metaboličkih primopredaja: prijenosa produkata [[redoks]] – reakcija jednog organizma na drugi. Međutim, nijedno složeno okruženje nije dovoljno u potpunosti raščlanjeno da bi se razriješile mreže metaboličkih interakcija koje ih podupiru. To ograničava sposobnost biogeohemijskih modela da uhvate ključne aspekte ciklusa ugljika i ostalih [[nutrijent|hranjivih tvari]]<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tim.2016.04.006|title = Microbial Metagenomics Reveals Climate-Relevant Subsurface Biogeochemical Processes|year = 2016|last1 = Long|first1 = Philip E.|last2 = Williams|first2 = Kenneth H.|last3 = Hubbard|first3 = Susan S.|last4 = Banfield|first4 = Jillian F.|journal = Trends in Microbiology|volume = 24|issue = 8|pages = 600–610|pmid = 27156744| s2cid=3983278 |doi-access = free}}</ref> Novi pristupi poput metagenomike razlučene na genomu, pristupa koji može dati sveobuhvatan skup nacrta, pa čak i kompletnih genoma za organizme bez potrebe za laboratorijskom izolacijom.<ref name=Hug2015 /><ref>{{cite journal |doi = 10.7717/peerj.1319|title = Anvi'o: An advanced analysis and visualization platform for 'omics data|year = 2015|last1 = Eren|first1 = A. Murat|last2 = Esen|first2 = Özcan C.|last3 = Quince|first3 = Christopher|last4 = Vineis|first4 = Joseph H.|last5 = Morrison|first5 = Hilary G.|last6 = Sogin|first6 = Mitchell L.|last7 = Delmont|first7 = Tom O.|journal = PeerJ|volume = 3|pmid = 26500826|pmc = 4614810 | doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nmeth.3103|title = Binning metagenomic contigs by coverage and composition|year = 2014|last1 = Alneberg|first1 = Johannes|last2 = Bjarnason|first2 = Brynjar Smári|last3 = De Bruijn|first3 = Ino|last4 = Schirmer|first4 = Melanie|last5 = Quick|first5 = Joshua|last6 = Ijaz|first6 = Umer Z.|last7 = Lahti|first7 = Leo|last8 = Loman|first8 = Nicholas J.|last9 = Andersson|first9 = Anders F.|last10 = Quince|first10 = Christopher|journal = Nature Methods|volume = 11|issue = 11|pages = 1144–1146|pmid = 25218180|s2cid = 24696869}}</ref> imaju potencijal da pruže ovaj kritični nivo razumijevanja biogeohemijskih procesa.<ref name=Anantharaman2016>{{cite journal |doi = 10.1038/ncomms13219|title = Thousands of microbial genomes shed light on interconnected biogeochemical processes in an aquifer system|year = 2016|last1 = Anantharaman|first1 = Karthik|last2 = Brown|first2 = Christopher T.|last3 = Hug|first3 = Laura A.|last4 = Sharon|first4 = Itai|last5 = Castelle|first5 = Cindy J.|last6 = Probst|first6 = Alexander J.|last7 = Thomas|first7 = Brian C.|last8 = Singh|first8 = Andrea|last9 = Wilkins|first9 = Michael J.|last10 = Karaoz|first10 = Ulas|last11 = Brodie|first11 = Eoin L.|last12 = Williams|first12 = Kenneth H.|last13 = Hubbard|first13 = Susan S.|last14 = Banfield|first14 = Jillian F.|journal = Nature Communications|volume = 7|pmid = 27774985|pmc = 5079060|bibcode = 2016NatCo...713219A}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=2017-10-16 }}.</ref> ==Neki primjeri== Neki od poznatijih biogeohemijskih ciklusa prikazani su ispod: <gallery mode="packed" style="float:left;" heights="150px"> File:Carbon cycle-cute diagram.svg| Dijagram ciklusa ugljika: [[Ciklus ugljika]] File:Oxygen Cycle.jpg| [[Ciklus kisika]] File:Nitrogen_Cycle.jpg|alt= Dijagram ciklusa dušika: [[Ciklus dušika]] File:WhalePump.jpg|alt= Dijagram ciklusa hranjivih tvari: [[Ciklus hranjivih tvari]] File:Phosphorus cycle.png| Dijagram ciklusa fosfora: [[Ciklus fosfora]] File:Sulfur Cycle (Ciclo do Enxofre).png| Dijagram ciklusa sumpora: [[Ciklus sumpora]] File:Cycle of rocks 1.png| Dijagram ciklusa stijena: [[Ciklus stijena]] File:Water cycle.png| Dijagram ciklusa vode u prirodi: [[Ciklus vode u prirodi]] </gallery> {{clear}} Mnogi biogeohemijski ciklusi se trenutno prvi put proučavaju. [[Klimatske promjene]] i ljudski uticaji drastično mijenjaju brzinu, intenzitet i ravnotežu ovih relativno nepoznatih ciklusa, koji uključuju: * [[ciklus žive]],<ref>{{cite web|title=Mercury Cycling in the Environment|url=https://wi.water.usgs.gov/mercury/mercury-cycling.html|website=Wisconsin Water Science Center|publisher=United States Geological Survey|date=10 January 2013|access-date=20 November 2017|archive-date=11 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411155926/https://wi.water.usgs.gov/mercury/mercury-cycling.html|url-status=live}}</ref> and *Ciklus PCB-a uzrokovan ljudskim djelovanjem.<ref>{{cite book |title=Organic contaminants that leave traces: sources, transport and fate |year=2006 |publisher=Ifremer |isbn=978-2-7592-0013-9 |pages=22–23}}</ref> <gallery mode="packed" style="float:left;" heights="160px"> File:Plagiomnium affine laminazellen.jpeg|[[Hloroplasti]] provode [[fotosinteza|fotosintezu]] u [[biljna ćelija|biljnim ćelijama]] i drugim [[eukarioti|eukariotskim]] [[organizmi]]ma. File:Organic carbon cycle including the flow of kerogen.png|[[Kerogen]]i ciklus <ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature14400|title = Global carbon export from the terrestrial biosphere controlled by erosion|year = 2015|last1 = Galy|first1 = Valier|last2 = Peucker-Ehrenbrink|first2 = Bernhard|last3 = Eglinton|first3 = Timothy|journal = Nature|volume = 521|issue = 7551|pages = 204–207|pmid = 25971513|bibcode = 2015Natur.521..204G|s2cid = 205243485}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0146-6380(97)00056-9|title = Comparative organic geochemistries of soils and marine sediments|year = 1997|last1 = Hedges|first1 = J.I|last2 = Oades|first2 = J.M|journal = Organic Geochemistry|volume = 27|issue = 7–8|pages = 319–361| bibcode=1997OrGeo..27..319H }}</ref> File:Coal anthracite.jpg| [[Ugalj]] je rezervoar [[ugljik]]a. </gallery> {{clear}} Biogeohemijski ciklusi uvijek uključuju aktivna ravnotežna stanja: ravnotežu u kruženju elementa između odjeljaka. Međutim, ukupna ravnoteža može uključivati odjeljke raspoređene na globalnoj skali. Budući da biogeohemijski ciklusi opisuju kretanje supstanci na cijelom globusu, proučavanje ovih ciklusa je inherentno multidisciplinarno. Ciklus ugljika može biti povezan s istraživanjima u [[ekologija|ekologiji]] i [[Zemljina atmosfra|atmosferskim naukama]].<ref>{{cite book|last1=McGuire|first1=1A. D.|last2=Lukina|first2=N. V.|chapter=Biogeochemical cycles|editor-last1=Groisman|editor-first1=P.|editor-last2=Bartalev|editor-first2=S. A.|editor-last3=NEESPI Science Plan Development Team|title=Northern Eurasia earth science partnership initiative (NEESPI), Science plan overview|date=2007|pages=215&ndash;234|series=Global Planetary Change|volume=56|chapter-url=http://neespi.org/science/NEESPI_SP_chapters/SP_Chapter_3.2.pdf|access-date=20 November 2017|archive-date=5 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025005/http://neespi.org/science/NEESPI_SP_chapters/SP_Chapter_3.2.pdf|url-status=live}}</ref> Biokemijska dinamika bi također bila povezana s područjima geologije i pedologije.<ref>{{cite web|title=Distributed Active Archive Center for Biogeochemical Dynamics|url=http://daac.ornl.gov/|website=daac.ornl.gov|publisher=Oak Ridge National Laboratory|access-date=20 November 2017|archive-date=11 February 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110211040758/http://daac.ornl.gov/|url-status=live}}</ref> {{clear}} == Također pogledajte == {{Portal|Biologija|Ekologija}} {{div col}} * [[Karbonatno-silikatni ciklus]] * [[Ekološka reciklaža]] * [[Veliko ubrzanje]] * [[Vodikov ciklus]] * [[Redoks gradijent]] {{div col end}} == Reference == {{reflist}} ==Dodatni izvori== {{Wikiquote}} {{refbegin}} *Schink, Bernhard; "Microbes: Masters of the Global Element Cycles" pp 33–58. "Metals, Microbes and Minerals: The Biogeochemical Side of Life", pp xiv + 341. Walter de Gruyter, Berlin. [https://doi.org/10.1515/9783110589771-002 DOI 10.1515/9783110589771-002] *{{cite book|editor-last1=Butcher|editor-first1=Samuel S.|title=Global biogeochemical cycles|date=1993|publisher=Academic Press|location=London|isbn=978-0-08-095470-7}} *{{cite journal|last1=Exley|first1=C|title=A biogeochemical cycle for aluminium?|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-inorganic-biochemistry_2003-09-15_97_1/page/n9|journal=Journal of Inorganic Biochemistry|date=15 September 2003|volume=97|issue=1|pages=1–7|doi=10.1016/S0162-0134(03)00274-5|pmid=14507454}} *{{cite book|last1=Jacobson|first1=Michael C.|last2=Charlson|first2=Robert J.|last3=Rodhe|first3=Henning|last4=Orians|first4=Gordon H.|title=Earth system science from biogeochemical cycles to global change|date=2000|publisher=Academic Press|location=San Diego, Calif.|isbn=978-0-08-053064-2|edition=2nd}} *{{cite book|chapter=12. Biogeochemical cycles|last1=Palmeri|first1=Luca|last2=Barausse|first2=Alberto|last3=Jorgensen|first3=Sven Erik|title=Ecological processes handbook|url=https://archive.org/details/ecologicalproces0000palm|date=2013|publisher=Taylor & Francis|location=Boca Raton|isbn=978-1-4665-5848-9}} {{refend}}{{modeliranje ekosistema}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Biogeochemical Cycle}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Biogeografija]] [[Kategorija:Biologija]] [[Kategorija:Geohemija]] 0e4ffz610su2rmjey0e360zku8e21jb 0 533483 3847089 3831517 2026-05-17T02:53:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847089 wikitext text/x-wiki '''Manijaci''' su navijačka grupa, odnosno ultrasi i najvatreniji navijači sarajevskog [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]].<ref>{{Cite web|url=https://depo.ba/clanak/7233/hajde-zeljo-ceto-plava-nek-se-cuje-tvoja-slava|title=Hajde, Željo, četo plava, nek' se čuje tvoja slava!|website=depo.ba|language=|access-date=20. 4. 2026}}</ref> U okviru grupe postoje i podrupe Plavi tigrovi, Joint Union, Urban Corps, Stari Grad, Curva Sud i Vendetta.<ref>{{Cite web|url=http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/podgrupe|title=TheManiacs.org - Podgrupe|website=www.themaniacs.org|language=|access-date=20. 4. 2026}}</ref> == Historija == Željezničar je uvijek imao veliku podršku navijača iz čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Jugoslavija (SFRJ)|Jugoslavije]]. Kada je Željezničar postao prvak Jugoslavije u sezoni 1971–72, navijači su pratili klub po gostovanjima širom bivše države. U sezoni 1976–77. Željezničar je ispao iz Jugoslovenske Prve lige, ali to nije spriječilo ''Željine'' navijače da prate klub i u Drugoj ligi, pa je, uprkos tome što su bili u drugom rangu takmičenja, posjeta na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] iznosila 10.000, što nije bio čest slučaj u ligama; nakon jedne sezone u Drugoj ligi ''Željo'' je izborio plasman vrativši se u najjaču ligu Jugoslavije. Tokom tog perioda najvatreniji navijači ''Želje'' bili su premješteni na južni dio stadiona Grbavica. Željezničar je bio klub koji su prvenstveno podržavali građani radničke klase, a njihov gradski rival FK Sarajevo podržavala je "viša klasa". Godine 1981. Željezničar je igrao u finalu Kupa Jugoslavije protiv [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz [[Mostar|Mostara]]; utakmica je odigrana na [[Stadion Rajko Mitić|Marakani]], na kojoj je prisustvovalo 40.000 navijača. Navijači Željezničara bili su na istočnoj tribini terena, a uprkos njihovoj posjeti, ''Željo'' je izgubio finale. Najveći uspjeh kluba bilo je polufinale kupa UEFA u sezoni 1984–85; tada je ''Željo'' imao masovnu podršku ne samo u Sarajevu, već i u drugim gradovima BiH poput [[Konjic|Konjica]], [[Živinice|Živinica]] i [[Lukavac|Lukavca]], sa ponekim navijačima koji su stigli iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Godine 1987, najvatreniji navijači Željezničara formirali su ultras grupu pod nazivom Manijaci. "Dom" Manijaka je južna tribina stadiona Grbavica. Kasnije su formirane i podgrupe Plavi tigrovi, Joint Union, a nešto kasnije i Urban Corps i Vendetta. U narednom periodu Manijaci su postali jedna od poznatijih navijačkih grupa u zemlji. Pratili su ''Želju'' u [[Beograd|Beogradu]], [[Zagreb|Zagrebu]], [[Ljubljana|Ljubljani]] i drugim gradovima širom Jugoslavije. Nakon raspada Jugoslavije i početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], naselje u Sarajevu gdje se nalazi istoimeni stadion, bila je na prvoj liniji borbi između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Vojska Republike Srpske|snaga bosanskih Srba]]. Mnogi članovi Manijaka pridružili su se Armiji RBiH i [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenim beretkama]]. Jedan od njih bio je [[Dževad Begić-Đilda]]. Bio je jedan od osnivača i vođa Manijaka. Ubijen je 1992. granatiranjem kada je pokušavao spasiti ranjenog civila. Đilda je imao značajnu ulogu u formiranju grupe, njegovo ime tokom navijanja se često skandira. Željezničar je odigrao prvi meč na obnovljenoj Grbavici 2. maja 1996,<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/na-danasnji-dan-1996-zeljo-se-vratio-na-grbavicu/110502018|title=VIDEO / Na današnji dan 1996. Željo se vratio na Grbavicu|website=Klix.ba|language=|access-date=20. 4. 2026}}</ref> poslije završetka rata; stadion je renoviran nakon teških sturkturnih oštećenja, a zapadni blok je potpuno srušen i uništen u ratu. Tog dana pred 20.000 Sarajlija, ''Željo'' je odigrao meč protiv gradskih rivala, ekipe [[FK Sarajevo|Sarajeva]], a rezultat je na kraju glasio 1:1. == Manijaci iz Mar del Plate == Postoji grupa Manijaka u gradu u [[Argentina|Argentini]], [[Mar del Plata|Mar del Plati]]. Njihov vođa Marcelo Torre je strastveni navijač [[Boca Juniors|Boca Juniorsa]], ali kada je upoznao djevojku iz Sarajeva koja je navijačica Željezničara i nakon što ju je posjetio, te upoznao ostale navijače ''Želje'', njegova ljubav prema klubu se probudila. Torre je više puta posjećivao Grbavicu, a kada se prvi put vratio kući donio je sedam dresova FK Željezničar sa sobom kako bi ih darovao svojim prijateljima. Trenutno Manijaci iz Mar del Plate imaju osam članova. Grupa je podijeljena na navijače Boca Juniorsa i [[River Plate|River Platea]], ali zajednička stvar im je pasija prema FK Željezničar.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zeljo-se-voli-i-u-argentini-u-gradu-mar-del-plata-postoji-grupa-navijaca-tima-sa-grbavice/151103040|title=Željo se voli i u Argentini: U gradu Mar del Plata postoji grupa navijača tima sa Grbavice|website=Klix.ba|language=|access-date=20. 4. 2026}}</ref> == Poznati navijači == ''Navijači Željezničara (bili) su'': * [[Mladen Vojičić Tifa]] – rock izvođač. Njegova pjesma "Grbavica" postala je himna Manijaka i FK Željezničar i navijači je pjevaju pred svaku domaću utakmicu * [[Davorin Popović]] – muzičar, frontmen pop rock grupe [[Indexi]], predstavnik Bosne i Hercegovine na Evroviziji 1995 * [[Zdravko Čolić]] – pop pjevač * [[Goran Bregović]] – osnivač benda [[Bijelo dugme]] * [[Nele Karajlić]] – muzičar, kompozitor, glumac, pisac, bivši član [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] i [[Top lista nadrealista|Top liste nadrealista]] * [[Davor Sučić|Sejo Sexon]] – rokenrol muzičar, član Zabranjenog pušenja, napisao pjesmu "Čuva Bog Želju svog" * [[Branko Đurić]] – glumac, režiser, muzičar i član Top liste nadrealista. Sa [[Bombaj štampa|Bombaj štampom]] napisao pjesmu "Željo, to je moj tim" * [[Zenit Đozić]] – glumac, humorista, producent i član Top liste nadrealista * [[Senad Bašić]] – glumac * [[Benjamin Filipović]] – režiser * [[Milan Pavlović]] – glumac * [[Željko Komšić]] – političar, aktuelni član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zeljko-komsic-za-klix-ba-neka-veceras-pobijedi-zeljo/140326002|title=Željko Komšić za Klix.ba: Neka večeras pobijedi Željo|website=Klix.ba|language=|access-date=20. 4. 2026}}</ref> * [[Gradimir Gojer]] – političar * [[Alija Behmen]] – političar * [[Nedžad Branković]] – poliitčar * [[Aleksandar Hemon]] – pisac i esejista * [[Miljenko Jergović]] – pisac * [[Zuko Džumhur]] – pisac * [[Edin Džeko]] – fudbaler, započeo karijeru u FK Željezničar * [[Miralem Pjanić]] – bivši fudbaler<ref>{{Cite news|title=Sport Centar - Pjanić, Džeko i Zukanović složni: Neka pobijedi Željo!|url=http://scsport.ba/vijesti/pjanic-dzeko-i-zukanovic-slozni-neka-pobijedi-eljo/110307|newspaper=Sport Centar|access-date=20. 4. 2026|last=Sport Centar - www.scsport.ba|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514050808/http://scsport.ba/vijesti/pjanic-dzeko-i-zukanovic-slozni-neka-pobijedi-eljo/110307|url-status=dead}}</ref> * [[Haris Medunjanin]] – bivši fudbaler * [[Ervin Zukanović]] – fudbaler, započeo karijeru u FK Željezničar * [[Ibrahim Šehić]] – golman, započeo karijeru u FK Željezničar * [[Edin Višća]] – bivši igrać Željezničara * [[Ermin Zec]] – bivši igrač Željezničara * [[Ivica Osim]] – bivši igrač i trener Željezničara * [[Amar Osim]] – bivši igrač i trener Željezničara * [[Damir Džumhur]] – teniser * [[Mehmed Baždarević]] – bivši igrač Željezničara i bivši selektor [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine]] * [[Nihad Đedović]] – košarkaš * [[Almir Čehajić]] – glumac i voditelj radio emisije * [[Enes Begović]] – pop-folk pjevač * [[Nihad Alibegović]] – folk izvođač == Reference == [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Navijačke grupe u Bosni i Hercegovini]] k2mkt57lhkzhtfscyax663cxaiawp3c 0 533484 3846980 3845251 2026-05-16T18:49:29Z Mhare 481 3846980 wikitext text/x-wiki {{Biogeohemijski ciklus}}[[Slika:Phosphorus cycle.png|thumb| {{center| Ciklus fosfora}}|250x250piksel]] [[Datoteka:Climate-science-phosphorus-cycle-phosphorus-reservoirs-earth-system.png|thumb| Rezervoari ciklusa fosfora]] '''Ciklus fosfora''' je [[biogeohemijski ciklus]] koji uključuje kretanje [[fosfor]]a kroz [[litosfera| litosferu]], [[hidrosfera| hidrosferu]] i [[biosfera|biosferu]]. Za razliku od mnogih drugih biogeohemijskih ciklusa, [[Zemljina atmosfera|atmosfera]] nema značajnu ulogu u kretanju fosfora, jer fosfor i materijali na bazi fosfora ne ulaze lako u plinovitu fazu,<ref>{{Cite book |last1=Schlesinger |first1=William H. |title=Biogeochemistry: An Analysis of Global Change |last2=Bernhardt |first2=Emily S. |date=August 7, 2020 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-814608-8 |edition=4th |pages=501–504}}</ref> Kao glavni izvor plinovitog fosfora, [[fosfin]] proizvodi se samo u izolovanim i specifičnim uslovima.<ref>{{Cite web |title=Phosphine |url=https://www.acs.org/molecule-of-the-week/archive/p/phosphine.html |access-date=2024-04-14 |website=American Chemical Society |language=en}}</ref> Stoga se ciklus fosfora prvenstveno ispituje proučavanjem kretanja ortofosfata ({{chem2|PO4(3-)}}), oblika fosfora koji se najčešće viđa u okolišu, kroz kopnene i [[riječni ekosostem|vodene ekosisteme]].<ref>{{Cite web |title=5.6 Phosphorus {{!}} Monitoring & Assessment {{!}} US EPA |url=https://archive.epa.gov/water/archive/web/html/vms56.html |access-date=2024-04-14 |website=archive.epa.gov}}</ref> Živim [[organizmi]]ma je za pravilno funkcionisanje potreban fosfor, vitalna komponenta [[DNK]], [[RNK]], [[Adenozin-trifosfat|ATP-a]] itd.<ref>{{Cite web |last=US EPA |first=OW |date=June 9, 2023 |title=Indicators: Phosphorus |url=https://www.epa.gov/national-aquatic-resource-surveys/indicators-phosphorus |access-date=March 12, 2024}}</ref> Fosfor također ulazi u sastav [[fosfolipid]]a, prisutnih u [[ćelijska membrana| ćelijskim membranama]]. [[Biljke]] asimiliraju fosfor kao [[fosfat]] i ugrađuju ga u [[organski spoj|organske spojeve]]. Kod [[životinja]], neorganski fosfor u obliku [[apatit]]a ({{Chem2|Ca5(PO4)3(OH,F)}}) je također ključna komponenta [[kosti]]ju, [[zub|zuba]] ([[zubna caklina|zubne cakline]]), i sl.<ref>{{cite journal |last1=Foster |first1=B. L. |last2=Tompkins |first2=K. A. |last3=Rutherford |first3=R. B. |last4=Zhang |first4=H. |last5=Chu |first5=E. Y. |last6=Fong |first6=H. |last7=Somerman |first7=M. J. |title=Phosphate: Known and potential roles during development and regeneration of teeth and supporting structures |journal=Birth Defects Res C |date=December 2008 |volume=84 |issue=4 |pages=281–314 |doi=10.1002/bdrc.20136 |pmid=19067423 |pmc=4526155 }}</ref> Na kopnu, fosfor postepeno postaje manje dostupan biljkama tokom hiljada godina, jer se polhako gubi u površinskom oticanju. Niska koncentracija fosfora u tlu smanjuje rast biljaka i usporava rast mikroba u tlu, kao što je pokazano u studijama [[mikrob]]ne biomase tla. [[Mikroorganizmi]] u tlu djeluju i kao ponori i kao izvori dostupnog fosfora u [[biogeohemijski ciklus|biogeohemijskom ciklusu]]. Kratkoročna transformacija fosfora je hemijska, biološka ili mikrobiološka. Međutim, u dugoročnom globalnom ciklusu, glavni prenos vođen je [[kretanje]]m tektonskih ploča tokom geološkog vremena i trošenjem stijena koje sadrže fosfate, kao što je [[apatit]].<ref name="Schlesinger 2020">{{Cite book |last=Schlesinger |first=William H. |title=Biogeochemistry: an analysis of global change |date=2020 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-814608-8 |edition=4 |location=SanDiego}}</ref> Furthermore, phosphorus tends to be a limiting nutrient in [[aquatic ecosystem]]s.<ref>{{Cite journal |last=Rabalais |first=Nancy N. |date=1 March 2002 |title=Nitrogen in Aquatic Ecosystems |journal=Journal of the Human Environment |volume=31 |issue=2 |pages=102–112 |doi=10.1579/0044-7447-31.2.102|pmid=12077998 |bibcode=2002Ambio..31..102R }}</ref> Međutim, kako [[fosfor]] ulazi u vodene ekosisteme, postoji mogućnost da dovede do prekomjerne proizvodnje u obliku [[eutrofikacija]], što se može dogoditi i u slatkovodnim i u slanovodnim okruženjima..<ref>{{Cite journal |last1=Schindler |first1=David W. |last2=Carpenter |first2=Stephen R. |last3=Chapra |first3=Steven C. |last4=Hecky |first4=Robert E. |last5=Orihel |first5=Diane M. |date=August 5, 2016 |title=Reducing Phosphorus to Curb Lake Eutrophication is a Success |journal=Environmental Science & Technology |volume=50 |issue=17 |pages=8923–8929 |doi=10.1021/acs.est.6b02204 |pmid=27494041 |bibcode=2016EnST...50.8923S |via=ACS Publications}}</ref><ref name=":32">{{Cite journal |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |last2=Turner |first2=R. Eugene |last3=Wiseman |first3=William J. |title=Gulf of Mexico Hypoxia, A.K.A. "The Dead Zone" |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=2002 |volume=33 |issue=1 |pages=235–263 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |bibcode=2002AnRES..33..235R |issn=0066-4162|url-access=subscription }}</ref><ref name=":42">{{Cite web |title=Eutrophication |url=https://www.bsag.fi/en/the-baltic-sea/eutrophication/ |access-date=2024-04-14 |website=Baltic Sea Action Group |language=en-GB}}</ref> Ljudske aktivnosti su uzrokovale velike promjene u globalnom ciklusu fosfora, prvenstveno kroz rudarstvo i naknadnu transformaciju minerala fosfora za upotrebu u gnojivima i industrijskim proizvodima. Dio fosfora se također gubi kao otpadna voda kroz rudarske i industrijske procese. == Fosfor u okolišu == [[Datoteka:Phosphorus Cycle copy.jpg|thumb|upright=1.7| {{center| Ciklus fosfora na kopnu}}]] ===Ekološka funkcija=== Fosfor je esencijalni nutrijent za biljke i životinje. Fosfor je [[Ograničavajući faktor|ograničavajući nutrijent]] za vodene organizme. Fosfor čini dijelove važnih molekula koje održavaju život i koje su vrlo česte u biosferi. Fosfor ulazi u atmosferu u vrlo malim količinama kada se prašina koja sadrži fosfor rastvara u kišnici i morskoj vodi, ali element uglavnom ostaje na kopnu i u mineralima stijena i tla. Fosfati koji se nalaze u gnojivima, kanalizaciji i deterdžentima mogu uzrokovati zagađenje jezera i potoka. Prekomjerno obogaćivanje fosfatom u slatkim i priobalnim morskim vodama može dovesti do masovnog [[cvjetanja algi]]. U slatkoj vodi, smrt i propadanje ovih cvjetanja dovodi do [[eutrofikacije]]. Primjer za to je Kanadsko eksperimentalno područje jezera. [[cvjetanje algi|Cvjetanje slatkovodnih algi]] uglavnom je uzrokovano viškom fosfora, dok se ono koje se odvija u slanoj vodi obično javlja kada se doda višak [[dušik]]a.<ref name=":0">{{cite web |title=Eutrophication |website=www.soils.org |publisher=Soil Science Society of America |url=https://www.soils.org/discover-soils/soils-in-the-city/green-infrastructure/important-terms/eutrophication |access-date=2014-04-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140416123353/https://www.soils.org/discover-soils/soils-in-the-city/green-infrastructure/important-terms/eutrophication |archive-date=2014-04-16}}</ref> Međutim, moguće je da je [[eutrofikacija]] posljedica porasta sadržaja fosfora i u slatkovodnim i u slanovodnim okruženjima.<ref name=":0" /><ref>{{Cite journal |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |last2=Turner |first2=R. Eugene |last3=Wiseman |first3=William J. |date=November 2002 |title=Gulf of Mexico Hypoxia, A.K.A. "The Dead Zone" |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |language=en |volume=33 |issue=1 |pages=235–263 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |bibcode=2002AnRES..33..235R |issn=0066-4162|url-access=subscription }}</ref><ref name=":42"/> [[Fosfor]] se u prirodi najčešće javlja kao dio [[ortofosfat]]nog iona (PO₄)³⁻, koji se sastoji od atoma P i 4 atoma kisika. Na kopnu se većina fosfora nalazi u stijenama i [[minerali]]ma. Naslage bogate fosforom uglavnom su se formirale u okeanu ili iz gvana, a vremenom geološki procesi donose okeanske sedimente na kopno. [[Trošenje]] stijena i minerala oslobađa fosfor u rastvorljivom obliku, gdje ga apsorbuju biljke, a on se transformira u [[organsi spoj|organske spojeve]]. [[Biljojedi]] zatim mogu konzumirati biljke, a fosfor se ili ugrađuje u njihova tkiva ili izlučuje. Nakon smrti, životinja ili biljka se raspada, a fosfor se vraća u tlo gdje ga se veliki dio transformiše u nerastvorljive spokeve. [[Oticanje (voda)|Oticanje]] može odnijeti mali dio fosfora nazad u [[okean]]. Općenito, s vremenom (hiljadama godina) tla postaju siromašna fosforom, što dovodi do nazadovanja [[ekosistem]]a.<ref>{{cite journal |author1=Peltzer, D.A. |author2=Wardle, D.A. |author3=Allison, V.J. |author4=Baisden, W.T. |author5=Bardgett, R.D. |author6=Chadwick, O.A. |author7=Condron, L.M. |author8=Parfitt, R.L. |author9=Porder, S. |author10=Richardson, S.J. |author11=Turner, B.L. |title=Understanding ecosystem retrogression |journal=Ecological Monographs |date=November 2010 |volume=80 |issue=4 |pages=509–529 |doi=10.1890/09-1552.1|bibcode=2010EcoM...80..509P }}</ref> ====Glavni izvori u vodenim sistemima==== Postoje četiri glavna izvora fosfora u [[Slatkovodnim|slatkovodnim]] ekosistemima: rastvoreni neorganski fosfor (DIP), rastvoreni organski fosfor (DOP), čestični neorganski fosfor (PIP) i čestični organski fosfor (POP). [[Solvatacija|Rastvoreni]] materijal se definiše kao supstance koje prolaze kroz [[Filter papir|filter]] od 0,45 μm.<ref name=Wetzel-2001>{{cite book |last=Wetzel |first=R.G. |year=2001 |title=Limnology: Lake and river ecosystems |place=San Diego, CA |publisher=Academic Press}}</ref> DIP se uglavnom sastoji od [[Fosfornr kiseline i fosfati|ortofosfata]] ({{chem2|PO4(3-)}}) i polifosfata, dok se DOP sastoji od [[DNK]] i [[fosfoprotein]]a. Čestice su supstance koje se zadržavaju na filteru od 0,45 μm i ne prolaze kroz njega. POP se sastoji i od živih i mrtvih organizama, dok se PIP uglavnom sastoji od [[hidroksiapatit]]a, Ca₅(PO₄)₃OH&nbsp;.<ref name=Wetzel-2001/> Neorganski [[fosfor]] dolazi u obliku lako rastvorljivog [[Fosforne kiseline i fosfatu|ortofosfata]]. Čestice organskog fosfora se javljaju u [[Suspenzija (hemija)|suspenzijama]] u živim i mrtvim [[protoplazma]]ma i nisu rastvorljive. Rastvoreni organski fosfor se dobija iz čestičnog organskog fosfora, [[izlučivanje]]m i razgradnjom i rastvorljiv je. ===Biološka funkcija=== Primarni biološki značaj fosfata je kao komponenta [[nukleotid]]a, koji služe kao skladište energije unutar ćelija ([[Adenozin-trifosfat|ATP]]) ili kada se povežu, formiraju [[nukleinske kiseline]]: [[DNK]] i [[RNK]]. Dvostruka spirala svake DNK moguća je samo zbog fosfatnog [[esterska veza|esterskog mosta]] koji veže spirala. Osim što stvara biomolekule, fosfor se nalazi i u [[sisar]]skim [[kosti]]ma i zubnpj caklini, čija čvrstoća potiče od [[kalcij-fosfat]]a, u obliku [[hidroksilapatit|hidroksiapatita]]. Također se nalazi u [[egzoskelet]]u insekata i [[fosfolipid]]ima (nalaze se u svim [[biološka membrana|biološkim membranama]]).<ref>{{cite web |title=Phosphorus Cycle |publisher=The Environmental Literacy Council |website=enviroliteracy.org |url=http://www.enviroliteracy.org/article.php/480.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20061108121612/http://www.enviroliteracy.org/article.php/480.html |archive-date=2006-11-08}}</ref> Također djeluje kao [[pufer]]ski agens u održavanju ravnotežne kiselo-bazne [[homeostaza| homeostaze]] u ljudskom tijelu.<ref>{{cite book |last1=Voet |first1=D. |last2=Voet |first2=J.G. |year=2003 |title=Biochemistry |pages=607–608}}</ref> ===Kruženje fosfora=== {{bočni stuba biogeohemijski ciklus|Nutrijent}} Fosfati se brzo kreću kroz [[biljke]] i [[životinje]]; međutim, procesi koji ih prenose kroz tlo ili okean su vrlo spori, što ciklus fosfora čini jednim od najsporijih biogeohemijskih ciklusa.<ref name="Schlesinger_1991">{{cite book |last=Schlesinger |first=W.H. |title=Biogeochemistry: An analysis of global change |url=https://archive.org/details/biogeochemistrya0000schl |year=1991}}</ref><ref name="Oelkers_2008">{{cite journal |author1=Oelkers, E.H. |author2=Valsami-Jones, E. |author3=Roncal-Herrero, T. |title=Phosphate mineral reactivity: From global cycles to sustainable development |journal=Mineralogical Magazine |date=February 2008 |volume=72 |issue=1 |pages=337–40 |doi=10.1180/minmag.2008.072.1.337 |bibcode=2008MinM...72..337O |s2cid=97795738 }}</ref> Globalni ciklus fosfora uključuje četiri glavna procesa: :(1) tektonsko izdizanje i izlaganje stijena koje sadrže fosfor, kao što je apatit, površinskom trošenju;<ref>{{cite journal |last1=Buendía |first1=C. |last2=Kleidon |first2=A. |last3=Porporato |first3=A. |date=2010-06-25 |title=The role of tectonic uplift, climate, and vegetation in the long-term terrestrial phosphorous cycle |journal=Biogeosciences |volume=7 |issue=6 |pages=2025–2038 |doi=10.5194/bg-7-2025-2010 |bibcode=2010BGeo....7.2025B |doi-access=free |issn=1726-4170 |language=English |url=https://bg.copernicus.org/articles/7/2025/2010/|hdl=11858/00-001M-0000-000E-D96B-A |hdl-access=free }}</ref> :(2) fizička erozija i hemijsko i biološko trošenje stijena koje sadrže fosfor kako bi se tlu obezbijedio rastvoreni i čestični fosfor,<ref>{{cite journal |last1=Adediran |first1=Gbotemi A. |last2=Tuyishime |first2=J.R. Marius |last3=Vantelon |first3=Delphine |last4=Klysubun |first4=Wantana |last5=Gustafsson |first5=Jon Petter |date=October 2020 |title=Phosphorus in 2D: Spatially resolved P speciation in two Swedish forest soils as influenced by apatite weathering and podzolization |journal=Geoderma |volume=376 |doi=10.1016/j.geoderma.2020.114550 |bibcode=2020Geode.37614550A |doi-access=free |language=en |issn=0016-7061}}</ref>[[jezera]] i [[rijeke]; :(3) riječni i podzemni transport fosfora do raznih jezera i oticanje u okean; :(4) sedimentacija čestica fosfora (npr. fosfora povezanog s organskom tvari i [[oksid]]nim/[[karbonat]]nim [[minerali]]ma) i na kraju zatrpavanje u morskim sedimentima (ovaj proces se može dogoditi i u jezerima i rijekama).<ref name="Ruttenberg_2014">{{cite book |author=Ruttenberg, K.C. |chapter=The global phosphorus cycle |title=Treatise on Geochemistry |date=2014 |pages=499–558 |publisher=Elsevier |doi=10.1016/b978-0-08-095975-7.00813-5 |isbn=978-0-08-098300-4}}</ref> U kopnenim sistemima, [[bioraspoloživost| bioraspoloživi]] fosfor ('reaktivni fosfor') uglavnom potiče od trošenja stijena koje sadrže [[fosfor]]. Najzastupljeniji primarni mineral fosfora u kori je [[apatit]], koji se može rastvoriti prirodnim [[kiselina]]ma koje stvaraju [[mikrobi]] i [[gljive]] u [[tlo|tlu]] ili drugim hemijskim reakcijama trošenja i fizičkom erozijom.<ref>{{cite book |author=Slomp, C.P. |chapter=Phosphorus cycling in the estuarine and coastal zones |title=Treatise on Estuarine and Coastal Science |volume=5 |date=2011 |pages=201–229 |publisher=Elsevier |doi=10.1016/b978-0-12-374711-2.00506-4 |isbn=978-0-08-087885-0}}</ref> [[Rastvor]]eni fosfor je [[Bioraspoloživost|bioraspoloživ]] za kopnene organizme i biljke i vraća se u tlo nakon njihovog raspadanja. Zadržavanje fosfora od strane minerala u tlu (npr. [[adsorpcija]] na [[gvožđe|željezne]] i [[aluminij]]eve oksihidrokside u kiselim tlima i taloženje na [[kalcit]] u neutralnim do krečnjačkim tlima) obično se smatra najvažnijim procesom u kontroli kopnene bioraspoloživosti fosfora u [[mineral]]nom tlu.<ref>{{cite journal |author1=Arai, Y. |author2=Sparks, D.L. |title=Phosphate reaction dynamics in soils and soil components: A multiscale approach |date=2007 |journal=Advances in Agronomy |volume=94 |pages=135–179 |publisher=Elsevier |doi=10.1016/s0065-2113(06)94003-6 |isbn=978-0-12-374107-3}}</ref> Ovaj proces može dovesti do niske koncentracije rastvorenog fosfora u zemljišnom rastvoru. Biljke i [[mikroorganizmi]] koriste različite fiziološke strategije za dobijanje fosfora iz ove niske koncentracije fosfora.<ref>{{cite journal |author1=Shen, J. |author2=Yuan, L. |author3=Zhang, J. |author4=Li, H. |author5=Bai, Z. |author6=Chen, X. |author7=Zhang, W. |author8=Zhang, F |date=July 2011 |title=Phosphorus dynamics: From soil to plant |journal=Plant Physiology |volume=156 |issue=3 |pages=997–1005 |pmid=21571668 |pmc=3135930 |doi=10.1104/pp.111.175232}}</ref> Fosfor iz tla se obično transportuje do rijeka i jezera, a zatim se može zakopati u jezerskim sedimentima ili transportovati u okean putem riječnog oticanja. Atmosfersko taloženje fosfora je još jedan važan izvor morskog fosfora za okean.<ref name= "Paytan_2007">{{cite journal |author1=Paytan, A. |author2=McLaughlin, K. |title=The oceanic phosphorus cycle |journal=Chemical Reviews |volume=107 |issue=2 |pages=563–576 |date=February 2007 |pmid=17256993 |doi=10.1021/cr0503613|s2cid=1872341 }}</ref> U površinskoj morskoj vodi, rastvoreni neorganski fosfor, uglavnom [[Fosforne kiseline i fosfati|ortofosfat]] ({{chem2|PO4(3-)}}), asimilira [[fitoplankton]] i transformira ga u [[urganski spoj|organske fosforne spojeve]].<ref name=Ruttenberg_2014/><ref name=Paytan_2007/> [[ligaza|Liza]] ćelija fitoplanktona oslobađa ćelijski rastvoreni neorganski i organski fosfor u okolnu sredinu. Neku od organskih fosfornih spojeva mogu se [[hidroliza|hidrolizovati]] [[enzimi]]ma koje sintetiziraju bakterije i fitoplankton, a potom asimilovati.<ref name=Paytan_2007/> Velika većina fosfora se remineralizira unutar vodenog stuba, a približno 1% povezanog fosfora koji se nosi u duboko more padajućim česticama, uklanja se iz okeanskog rezervoara, zakopavanjem u [[sediment]]ima.<ref name=Paytan_2007/> Niz dijagenetskih procesa djeluje na obogaćivanje koncentracija fosfora u poramima sedimenta, što rezultira značajnim bentoskim povratnim tokom fosfora u površinske pridnene vode. Ovi procesi uključuju: :*(1) mikrobno disanje organske materije u sedimentima, :*(2) mikrobnu redukciju i rastvaranje željeznih i manganovih (oksihidroksi)oksida s naknadnim oslobađanjem povezanog fosfora, koji povezuje ciklus fosfora sa [[ciklus gvožđa|ciklusom željeza]],<ref>{{cite journal |last1=Burgin |first1=Amy J. |last2=Yang |first2=Wendy H. |last3=Hamilton |first3=Stephen K. |last4=Silver |first4=Whendee L. |date=2011 |title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |language=en |volume=9 |issue=1 |pages=44–52 |doi=10.1890/090227 |bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309 |hdl=1808/21008 |hdl-access=free}}</ref> and :* (3) Abiotska redukcija željeznih (oksihidroksi)oksida pomoću [[vodik-sulfid]]a i oslobađanje fosfora povezanog sa željezom.<ref name=Ruttenberg_2014/> Dodatno, :* (4) [[fosfat]] povezan sa [[kalcij-karbonat]]om i : *(5) transformacija fosfora vezanog za željezo-oksid u [[vivianit]] imaju ključnu ulogu u zatrpavanju fosfora u morskim sedimentima.<ref>{{cite journal |author1=Kraal, P. |author2=Dijkstra, N. |author3=Behrends, T. |author4=Slomp, C.P. |date=May 2017 |title=Phosphorus burial in sediments of the sulfidic deep Black Sea: Key roles for adsorption by calcium carbonate and apatite authigenesis |journal=Geochimica et Cosmochimica Acta |volume=204 |pages=140–158 |doi=10.1016/j.gca.2017.01.042 |bibcode=2017GeCoA.204..140K|hdl=1874/347524 |hdl-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Defforey, D. |author2=Paytan, A. |date=2018 |title=Phosphorus cycling in marine sediments: Advances and challenges |journal=Chemical Geology |volume=477 |pages=1–11 |doi=10.1016/j.chemgeo.2017.12.002 |bibcode=2018ChGeo.477....1D}}</ref> Ovi procesi su slični kruženju fosfora u jezerima i rijekama. Iako je ortofosfat ({{chem2|PO4(3-)}}), dominantna neorganska vrsta fosfora u prirodi, u oksidacijskom stanju +5, određeni mikroorganizmi mogu koristiti [[fosfonat]] i [[fosfit]] (oksidacijsko stanje +3) kao izvor fosfora oksidirajući ga u ortofosfat.<ref>{{cite journal |author1=Figueroa, I.A. |author2=Coates, J.D. |title=Microbial phosphite oxidation and its potential role in the global phosphorus and carbon cycles |journal=Advances in Applied Microbiology |volume=98 |pages=93–117 |date=2017 |pmid=28189156 |doi=10.1016/bs.aambs.2016.09.004 |isbn=978-0-12-812052-1}}</ref> Nedavno je brza proizvodnja i oslobađanje reduciranih spojeva fosfora pružila nove tragove o ulozi reduciranog fosfora kao nedostajuće karike u okeanskom fosforu..<ref>{{cite journal |last1=Van Mooy |first1=B. A. S. |author-link1=Benjamin Van Mooy|last2=Krupke |first2=A. |last3=Dyhrman |first3=S. T. |author-link3=Sonya Dyhrman|last4=Fredricks |first4=H. F. |last5=Frischkorn |first5=K. R. |last6=Ossolinski |first6=J. E. |last7=Repeta |first7=D. J. |last8=Rouco |first8=M. |last9=Seewald |first9=J. D. |last10=Sylva |first10=S. P. |title=Major role of planktonic phosphate reduction in the marine phosphorus redox cycle |journal=Science |date=15 May 2015 |volume=348 |issue=6236 |pages=783–785 |doi=10.1126/science.aaa8181|pmid=25977548 |bibcode=2015Sci...348..783V |doi-access=free }}</ref> ===Fosfatni minerali=== Raspoloživost fosfora u ekosistemu ograničena je brzinom njegovog oslobađanja tokom trošenja. Oslobađanje fosfora iz rastvaranja [[apatit]]a ključna je kontrola produktivnosti ekosistema.<ref name="Schlesinger 2020"/> Primarni mineral sa značajnim sadržajem fosfora, apatit [Ca₅(PO₄)₃OH] podliježe [[karbonacija| karbonaciji]].<ref name="Schlesinger_1991" /><ref>{{cite journal | vauthors = Filippelli GM | date = 2002 | title = The Global Phosphorus Cycle. | journal = Reviews in Mineralogy and Geochemistry | volume = 48 | issue = 1 | pages = 391–425 | doi = 10.2138/rmg.2002.48.10 | bibcode = 2002RvMG...48..391F }}</ref> Malo ovog oslobođenog fosfora apsorbira biota, jer uglavnom reagira s drugim mineralima tla. To dovodi do toga da fosfor postaje nedostupan organizmima u kasnijoj fazi trošenja i razvoja tla jer će se taložiti u stijene. Dostupan fosfor se nalazi u biogeohemijskom ciklusu u gornjem profilu tla, dok je fosfor koji se nalazi na nižim dubinama prvenstveno uključen u geohemijske reakcije sa sekundarnim mineralima. Rast biljaka ovisi o brzom usvajanju fosfora oslobođenog iz mrtve organske tvari od strane korijena u biohemijskom ciklusu. Fosfor je ograničen u zalihama za rast biljaka. Fosfati se brzo kreću kroz biljke i životinje; međutim, procesi koji ih prenose kroz tlo ili okean su vrlo spori, što ciklus fosfora čini jednim od najsporijih biogeohemijskih ciklusa.<ref name="Schlesinger_1991" /><ref name="Oelkers_2008"/> Organske kiseline niske molekularne težine (LMW) nalaze se u tlu. One potiču od aktivnosti različitih [[mikroorganizam]]a u tlu ili se mogu izlučivati iz korijena živih biljaka. Nekoliko ovih organskih kiselina sposobno je formirati stabilne organometalne komplekse s različitim [[metal]]nim ionima, koji se nalaze u rastvorima tla. Kao rezultat toga, ovi procesi mogu dovesti do oslobađanja neorganskog fosfora povezanog s [[aluminij]]em, [[željezo]]m i [[kalcij]]em u [[minerali]]ma tla. Proizvodnja i oslobađanje [[oksalna kiselina| oksalne kiseline]] od strane [[mikoriza|mikoriznih]] [[gljiva]] objašnjava njihovu važnost u održavanju i opskrbi biljaka fosforom.<ref name="Schlesinger_1991" /><ref>{{cite journal | vauthors = Harrold SA, Tabatabai MA | title = Release of inorganic phosphorus from soils by low-molecular-weight organic acids. | journal = Communications in Soil Science and Plant Analysis | date = June 2006 | volume = 37 | issue = 9–10 | pages = 1233–45 | doi = 10.1080/00103620600623558 | bibcode = 2006CSSPA..37.1233H | s2cid = 84368363 }}</ref> Dostupnost organskog fosfora za podršku rastu [[mikrob]]a, [[bilje|biljaka]] i [[životinja]] zavisi od brzine njihove razgradnje kako bi se stvorio slobodni fosfat. Postoje različiti enzimi kao što su [[fosfataze]], [[nukleaze]] i [[fitaza]] koji su uključeni u razgradnju. Neki od [[anabolizam|anabolićkih]] puteva u proučavanom okruženju su [[hidroliza|hidrolitske]] i fotolitske reakcije. [[Enzim]]ska [[hidroliza]] organskog fosfora je bitan korak u biogeohemijskom ciklusu fosfora, uključujući ishranu biljaka i mikroorganizama fosforom i prenos organskog fosfora iz tla u vodene površine.<ref name="Turner_2005">{{cite book |last1=Turner |first1=B.L. |title=Organic phosphorus in the environment |url=https://archive.org/details/organicphosphoru0000orga |last2=Frossard |first2=E. |last3=Baldwin |first3=D.S. |publisher=CABI Publishing |year=2005 |isbn=978-0-85199-822-0}}</ref> Mnogi organizmi se oslanjaju na fosfor iz tla za svoju ishranu [[fosfor]]om.<ref>{{cite web |last1=Sawyer |first1=John |last2=Creswell |first2=John |last3=Tidman |first3=Michael |title=Phosphorus Basics |url=https://crops.extension.iastate.edu/encyclopedia/phosphorus-basics#:~:text=Humans%20and%20other%20animals%20obtain,it%20available%20to%20all%20animals. |website=Iowa State University |access-date=20 April 2024}}</ref> === Pješčane oluje === Taloženje fosfora je prilično važno za funkcionisanje [[ekosistem]]a i neravnomjerno je raspoređeno po Planeti.<ref name=":03">{{Cite journal |last1=Okin |first1=Gregory S. |last2=Mahowald |first2=Natalie |last3=Chadwick |first3=Oliver A. |last4=Artaxo |first4=Paulo |date=2004 |title=Impact of desert dust on the biogeochemistry of phosphorus in terrestrial ecosystems |url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1029/2003GB002145 |journal=Global Biogeochemical Cycles |language=en |volume=18 |issue=2 |doi=10.1029/2003GB002145 |bibcode=2004GBioC..18.2005O |issn=1944-9224}}</ref> Iako fosfor nema glavnu atmosfersku komponentu, njegovi sedimenti mogu se pomicati tokom pješčanih oluja. Veliki događaji prašine mogu neutralizirati prirodne neravnoteže, tamo gdje se fosfor javlja i omogućiti proizvodnju u područjima koja bi inače bila ograničena fosforom.<ref>{{Cite journal |last1=Herut |first1=Barak |last2=Collier |first2=Robert |last3=Krom |first3=Michael D. |date=2002 |title=The role of dust in supplying nitrogen and phosphorus to the Southeast Mediterranean |url=https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.4319/lo.2002.47.3.0870 |journal=Limnology and Oceanography |language=en |volume=47 |issue=3 |pages=870–878 |doi=10.4319/lo.2002.47.3.0870 |doi-access=free|bibcode=2002LimOc..47..870H |issn=1939-5590|url-access=subscription }}</ref> Istraživači su uglavnom previdjeli ovu komponentu ciklusa fosfora, ali njen značaj tek počinje da se shvata.<ref name=":03" /> Većina Zemljinog fosfora nalazi se u [[stijena]]ma, a [[prašina]] sadrži istrošene čestice stijena iz ovog matičnog materijala.<ref>{{Cite journal |last1=Dey |first1=Rupak |last2=Sharma |first2=Seema B. |last3=Thakkar |first3=Mahesh G. |last4=Sarangi |first4=Ranjit Kumar |last5=Chowdhury |first5=Abhiroop |last6=Naz |first6=Aliya |date=2025-02-05 |title=Phosphorus transitions driven by cyclone biparjoy linked middle east North Africa (MENA) and Indian Thar Desert dust storm pathways in Asia's largest grassland |journal=Scientific Reports |language=en |volume=15 |issue=1 |page=4321 |doi=10.1038/s41598-024-84634-3 |pmid=39910172 |pmc=11799440 |bibcode=2025NatSR..15.4321D |issn=2045-2322}}</ref> Prašina također nosi i druge hranjive tvari poput [[kalij]]a, [[kalcij]]a i [[magnezij]]a, što ove oluje čini od velikog značaja za [[biogeohemijski ciklus]] fosfora.<ref>{{Cite journal |last1=Aciego |first1=S. M. |last2=Riebe |first2=C. S. |last3=Hart |first3=S. C. |last4=Blakowski |first4=M. A. |last5=Carey |first5=C. J. |last6=Aarons |first6=S. M. |last7=Dove |first7=N. C. |last8=Botthoff |first8=J. K. |last9=Sims |first9=K. W. W. |last10=Aronson |first10=E. L. |date=2017-03-28 |title=Dust outpaces bedrock in nutrient supply to montane forest ecosystems |journal=Nature Communications |language=en |volume=8 |issue=1|doi=10.1038/ncomms14800 |pmid=28348371 |bibcode=2017NatCo...814800A |issn=2041-1723|pmc=5379052 }}</ref> Izvor većine velikih pješčanih oluja su sušne klime, uključujući pustinju [[Sahara]].<ref name=":03"/> Smatra se da fosfor koji [[vjetar]] donosi iz sjeverne [[Afrika|Afrike]] u bazen [[Amazon]]ije ima značajnu ulogu u podržavanju bogate [[bioraznolikost]]i amazonske prašume.<ref name=":03"/> Ovi događaji se nazivaju taloženje prašine.<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Graham |first1=William F. |last2=Duce |first2=Robert A. |date=1979-08-01 |title=Atmospheric pathways of the phosphorus cycle |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0016703779901121 |journal=Geochimica et Cosmochimica Acta |volume=43 |issue=8 |pages=1195–1208 |doi=10.1016/0016-7037(79)90112-1 |bibcode=1979GeCoA..43.1195G |issn=0016-7037|url-access=subscription }}</ref> Utvrđeno je da se manji događaji opterećenja prašinom javljaju na srednjem zapadu [[SAD]]-a, gdje erozija poljoprivrednog zemljišta pruža idealne uslove za pješčane oluje.<ref name=":12"/> Kako se učestalost ovih pješčanih oluja povećava, količina fosfora koja preostaje na stvarnim poljoprivrednim parcelama se smanjuje, što dovodi do povećanja primjene fosfornih gnojiva. Zadržavanje fosfora dostupnog biljkama postaje teže kako se erozija povećava.<ref>{{Cite journal |last1=Katra |first1=Itzhak |last2=Gross |first2=Avner |last3=Swet |first3=Nitzan |last4=Tanner |first4=Smadar |last5=Krasnov |first5=Helena |last6=Angert |first6=Alon |date=2016-04-20 |title=Substantial dust loss of bioavailable phosphorus from agricultural soils |journal=Scientific Reports |language=en |volume=6 |issue=1 |doi=10.1038/srep24736 |pmid=27095629 |pmc=4837371 |bibcode=2016NatSR...624736K |issn=2045-2322}}</ref> === Eutrofikacija === [[Slika::A_simplified_illustration_of_the_nitrogen_and_phosphorus_cycles_in_a_wetland.jpg|thumb|upright=1.6|Ciklusi dušika i fosfora u močvari]] {{Glavni|Eutrofikacija}} [[Eutrofikacija]] nastaje kada se vode obogaćuju hranjivim tvarima koje dovode do strukturnih promjena u vodenom ekosistemu, kao što su [[cvjetanje algi]], deoksigenacija, smanjenje [[populacija]] ribljih vrsta. To se događa prirodno, jer kada jezera stare, ona postaju produktivnija zbog povećanja glavnih ograničavajućih reagensa kao što su dušik i fosfor.<ref>{{Cite journal |last1=Yang |first1=Xiao-e |last2=Wu |first2=Xiang |last3=Hao |first3=Hu-lin |last4=He |first4=Zhen-li |date=March 2008 |title=Mechanisms and assessment of water eutrophication |journal=Journal of Zhejiang University. Science. B |volume=9 |issue=3 |pages=197–209 |doi=10.1631/jzus.B0710626 |issn=1673-1581 |pmc=2266883 |pmid=18357622}}</ref> Naprimjer, fosfor može ući u jezera gdje će se akumulirati u sedimentima i biosferi. Također se može reciklirati iz sedimenata i vodenog sistema, što mu omogućava da ostane u okolišu.<ref name="Carpenter_2005">{{cite journal | vauthors = Carpenter SR | title = Eutrophication of aquatic ecosystems: bistability and soil phosphorus | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 102 | issue = 29 | pages = 10002–5 | date = July 2005 | pmid = 15972805 | pmc = 1177388 | doi = 10.1073/pnas.0503959102 | url = https://www.pnas.org/content/pnas/102/29/10002.full.pdf | bibcode = 2005PNAS..10210002C | doi-access = free }}</ref> Antropogeni uticaji takođe mogu uzrokovati dotok fosfora u vodene ekosisteme, što se vidi u drenažnoj vodi i oticanju sa gnojenog tla na poljoprivrednom zemljištu.<ref name="UNEP">{{cite journal | url = http://www.unep.or.jp/ietc/publications/short_series/lakereservoirs-3/3.asp | title = Where Nutrients Come From and How They Cause Entrophication | journal = Lakes and Reservoirs | volume = 3 | publisher = United Nations Environment Programme | archive-date = 2019-07-30 | access-date = 2019-04-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190730060731/http://www.unep.or.jp/ietc/publications/short_series/lakereservoirs-3/3.asp }}</ref> Osim toga, erodirano tlo, koje može biti uzrokovano krčenjem šuma i urbanizacijom, može dovesti do dodavanja veće količine fosfora i dušika u ove vodene ekosisteme.<ref name="Conley_2009">{{cite journal |vauthors=Conley DJ, Paerl HW, Howarth RW, Boesch DF, Seitzinger SP, Havens KE, Lancelot C, Likens GE |date=February 2009 |title=Ecology. Controlling eutrophication: nitrogen and phosphorus |url=https://archive.org/details/sim_science_2009-02-20_323_5917/page/1014 |journal=Science |volume=323 |issue=5917 |pages=1014–5 |doi=10.1126/science.1167755 |pmid=19229022 |s2cid=28502866}}</ref> Sve ovo povećava količinu fosfora koji ulazi u ciklus, što je dovelo do prekomjernog unosa hranjivih tvari u slatkovodnim sistemima uzrokujući dramatičan rast populacija algi. Kada ove alge uginu, njihovo truljenje iscrpljuje vodu kisikom i može je zatrovati. Oba ova efekta uzrokuju povećanje stope uginuća biljaka i životinja jer biljke unose, a [[životinje]] piju otrovnu vodu.<ref>{{cite web |title=The Effects: Dead Zones and Harmful Algal Blooms |url=https://www.epa.gov/nutrientpollution/effects-dead-zones-and-harmful-algal-blooms |website=Nutrient Pollution |date=12 March 2013 |publisher=United States Environmental Protection Agency |access-date=20 April 2024}}</ref> ==== Eutrofikacija fosfora u slanoj vodi ==== [[Datoteka:Turquoise Swirls in the Black Sea.jpg|thumb| [[Cvjetanje algi]] (tirkizni vrtlozi) u [[Crno more|Crnom moru]].]] [[Morski ekosistem|Okeanski ekosistemi]] sakuplja fosfor iz mnogih izvora, ali on uglavnom potiče od trošenja stijena koje sadrže fosfor, a koje se zatim riječnim oticanjem transportuju u okeane u [[rastvor]]enom obliku.<ref>{{Cite journal |last1=Paytan |first1=Adina |last2=McLaughlin |first2=Karen |title=The Oceanic Phosphorus Cycle |journal=Chemical Reviews |date=2007 |volume=107 |issue=2 |pages=563–576 |doi=10.1021/cr0503613 |pmid=17256993 |issn=0009-2665}}</ref> Due to a dramatic rise in mining for phosphorus, it is estimated that humans have increased the net storage of phosphorus in soil and ocean systems by 75%.<ref>{{Cite journal |last1=Bennett |first1=Elena M. |last2=Carpenter |first2=Stephen R. |last3=Caraco |first3=Nina F. |title=Human Impact on Erodable Phosphorus and Eutrophication: A Global Perspective: Increasing accumulation of phosphorus in soil threatens rivers, lakes, and coastal oceans with eutrophication |url=https://archive.org/details/sim_bioscience_2001-03_51_3/page/226 |journal=BioScience |date=2001 |volume=51 |issue=3 |pages=227–234 |doi=10.1641/0006-3568(2001)051[0227:HIOEPA]2.0.CO;2 |via=Elsevier Science Direct}}</ref> Ovo povećanje fosfora dovelo je do veće eutrofikacije u okeanskim vodama, jer je cvjetanje fitoplanktona uzrokovalo drastičnu promjenu anoksičnih uslova uočenih i u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]<ref name=":32"/> i u [[hipoksija|hipoksiji]] [[Baltičko more|Baltičkog mora]].<ref name=":42"/> Neka istraživanja ukazuju na to da kada anoksični uslovi nastanu zbog eutrofikacije uzrokovane viškom fosfora, to stvara pozitivnu [[povratna sprega|povratnu spregu]] koja oslobađa više fosfora iz okeanskih rezervi, pogoršavajući problem.<ref name=":02">{{Cite journal |last1=Watson |first1=Andrew J. |last2=Lenton |first2=Timothy M. |last3=Mills |first3=Benjamin J. W. |date=2017-09-13 |title=Ocean deoxygenation, the global phosphorus cycle and the possibility of human-caused large-scale ocean anoxia |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences |language=en |volume=375 |issue=2102 |doi=10.1098/rsta.2016.0318 |issn=1364-503X |pmc=5559414 |pmid=28784709|bibcode=2017RSPTA.37560318W }}</ref> Ovo bi moglo stvoriti samoodrživi ciklus okeanske anoksije gdje stalni oporavak fosfora stabilizuje eutrofni rast.<ref name=":02"/> Istražuju se pokušaji ublažavanja ovog problema, korištenjem bioloških pristupa. Jedan takav pristup uključuje korištenje [[organizam]]a koji akumuliraju fosfor, kao što su ''[[Candidatus accumulibacter phosphatis|Candidatus accumulibacter phosphatis]]'', koji su sposobni efikasno skladištiti fosfor u obliku [[fosfat]]a u morskim [[ekosistem]]ima.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Cakmak |first1=Ece Kendir |last2=Hartl |first2=Marco |last3=Kisser |first3=Johannes |last4=Cetecioglu |first4=Zeynep |title=Phosphorus mining from eutrophic marine environment towards a blue economy: The role of bio-based applications |journal=Water Research |date=2022 |volume=219 |doi=10.1016/j.watres.2022.118505 |bibcode=2022WatRe.21918505C |via=Elsevier Science Direct|doi-access=free |pmid=35561625 }}</ref> U suštini, ovo bi promijenilo način na koji ciklus fosfora trenutno postoji u morskim ekosistemima. Trenutno je došlo do velikog priliva fosfora zbog povećane poljoprivredne upotrebe i drugih industrijskih primjena,<ref name=":02" /> stoga bi ovi organizmi teoretski mogli skladištiti fosfor i zadržati ga dok se ne bi reciklirao u kopnenim ekosistemima koji bi izgubili ovaj višak fosfora zbog oticanja.<ref name=":1" /> ==== Močvarno područje ==== Močvarno područje se često koristi za rješavanje problema eutrofikacije. Nitrat se u močvarama transformiše u slobodni azot i ispušta u vazduh. Fosfor se adsorbuje u močvarna tla koja apsorbuju biljke. Stoga bi močvarna područja mogla pomoći u smanjenju koncentracije azota i fosfora kako bi se ublažila eutrofikacija. Međutim, močvarna tla mogu zadržati samo ograničenu količinu fosfora. Da bi se fosfor kontinuirano uklanjao, potrebno je dodavati više novog tla unutar močvare od ostataka biljnih stabljika, lišća, korijenskih ostataka i nerazgradivih dijelova mrtvih algi, bakterija, gljivica i beskičmenjaka.<ref name="UNEP" /> === Interakcija s dušikom === I [[sušik|N]] i [[fosfor|P]] široko se koriste u poljoprivrednim gnojivima, jer su esencijalni [[nutrijent]]i za biljke. Ljudska aktivnost rezultirala je neravnotežom normalnih odnosa N:P, što utieče na brzinu kojom organizmi sintetiziraju [[protein]]e i [[DNK]]. U posljednjih 40 godina, odnos [[sušik|N]] : [[fosfor|P]] se povećao sa 19:1 na 30:1, što znači da je P manje dostupan ekosistemima.<ref>{{Cite journal |last1=Peñuelas |first1=Josep |last2=Sardans |first2=Jordi |date=2022-01-21 |title=The global nitrogen-phosphorus imbalance |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.abl4827 |journal=Science |language=en |volume=375 |issue=6578 |pages=266–267 |doi=10.1126/science.abl4827 |pmid=35050668 |bibcode=2022Sci...375..266P |issn=0036-8075|url-access=subscription }}</ref> Ovaj disbalans nije uzrokovan samo većim zagađenjem dušikom, već i time što je veća vjerovatnoća da će se fosfor zarobiti nakon što se voda prečisti, sprječavajući njegovo oslobađanje u ekosisteme. U okruženju gdje nijedan [[nutrijent]] nije ograničen, gdje je prisutno više fosfora po dušiku, organizmi doživljavaju bržu stopu rasta. Kako se ovaj omjer povećava, organizmima je teže rasti. Jedan primjer odgovora organizma na ovaj rastući disbalans su rizobije u kvržicama korijena [[Fabaceae|mahunarki]]. Istraživanja su pokazala da pri niskim nivoima fosfora, sposobnost bakterija koje fiksiraju dušik da biljci obezbijede hranjive tvari opada, što negativno utiče i na biljku domaćina i na njene [[simbioza|simbionte]].<ref>{{Cite journal |last1=Zhong |first1=Yongjia |last2=Tian |first2=Jiang |last3=Li |first3=Xinxin |last4=Liao |first4=Hong |date=2023 |title=Cooperative interactions between nitrogen fixation and phosphorus nutrition in legumes |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/nph.18593 |journal=New Phytologist |language=en |volume=237 |issue=3 |pages=734–745 |doi=10.1111/nph.18593 |pmid=36324147 |bibcode=2023NewPh.237..734Z |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> Osim toga, biljke koje rastu u okruženjima s ograničenim sadržajem fosfora imat će veći sadržaj dušika u svojim listovima.<ref>{{Cite journal |title=Interaction of nitrogen and phosphorus nutrition in determining growth |url=https://login.ezp3.lib.umn.edu/login?qurl=https://doi.org%2f10.1023%2fA%3a1022323215010 |access-date=2025-04-18 |journal=Plant and Soil |doi=10.1023/a:1022323215010 | date=2003 | volume=248 | pages=257–268 | bibcode=2003PlSoi.248..257D | issue=1–2 | vauthors = De Groot CC, Marcelis LF, Van Den Boogaard R, Kaiser WM, Lambers H | url-access=subscription }}</ref> P i N su također neravnomjerno raspoređeni širom svijeta, što određena geografska područja čini povoljnijim za rast usjeva od drugih. Poremećaj ovih glavnih [[biogeohemijski ciklus| biogeohemijskih ciklusa]] može pogoršati ove nejednakosti.<ref>{{Cite journal |last1=Du |first1=Enzai |last2=Terrer |first2=César |last3=Pellegrini |first3=Adam F. A. |last4=Ahlström |first4=Anders |last5=van Lissa |first5=Caspar J. |last6=Zhao |first6=Xia |last7=Xia |first7=Nan |last8=Wu |first8=Xinhui |last9=Jackson |first9=Robert B. |date=March 2020 |title=Global patterns of terrestrial nitrogen and phosphorus limitation |url=https://www.nature.com/articles/s41561-019-0530-4 |journal=Nature Geoscience |language=en |volume=13 |issue=3 |pages=221–226 |doi=10.1038/s41561-019-0530-4 |bibcode=2020NatGe..13..221D |hdl=1874/411553 |osti=1615892 |issn=1752-0908|hdl-access=free }}</ref> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Phosphorus Fertilizer Application (6073486893).jpg|thumb|upright=1.6| {{center| Primjena fosfornog gnojiva}}]] [[Datoteka:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Phosphorus in Manure Production (6073493827).jpg|thumb|upright=1.6| {{center| Fosfor u proizvodnji stajskog gnojiva}}]] Hranljive materije su važne za rast i opstanak živih organizama i stoga su neophodne za razvoj i održavanje zdravih ekosistema. Ljudi su uveliko uticali na ciklus fosfora putem [[rudarstvo|rudarstva]] [[fosfat]]nih stijena. Milenijima je fosfor prvenstveno unošen u okolinu, trošenjem stijena koje sadrže fosfate, što bi nadoknadilo fosfor koji se normalno gubi u okolinu kroz procese poput oticanja, iako na vrlo sporoj i postepenoj vremenskoj skali.<ref>{{Cite journal |last1=Bouwman |first1=A. F. |last2=Beusen |first2=A. H. W. |last3=Billen |first3=G. |title=Human alteration of the global nitrogen and phosphorus soil balances for the period 1970-2050 |journal=Global Biogeochemical Cycles |date=2009 |volume=23 |issue=4 |doi=10.1029/2009GB003576 |bibcode=2009GBioC..23.0A04B |via=AGU Journals}}</ref> Od 1840-ih, kada je tehnologija za rudarenje i vađenje fosfora postala rasprostranjenija, u okoliš je dodano otprilike 110 teragrama fosfora.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Yuan |first1=Zengwei |last2=Jiang |first2=Songyan |last3=Sheng |first3=Hu |last4=Liu |first4=Xin |last5=Hua |first5=Hui |last6=Liu |first6=Xuewei |last7=Zhang |first7=You |title=Human Perturbation of the Global Phosphorus Cycle: Changes and Consequences |journal=Environmental Science & Technology |date=2018 |volume=52 |issue=5 |pages=2438–2450 |doi=10.1021/acs.est.7b03910 |pmid=29402084 |bibcode=2018EnST...52.2438Y |via=ACS Publications}}</ref> Izgleda da će se ovaj trend nastaviti i u budućnosti, budući da se od 1900. do 2022. godine količina fosfora iskopanog širom svijeta povećala 72 puta,<ref>{{Cite web |title=Phosphate Rock - Historical Statistics (Data Series 140) {{!}} U.S. Geological Survey |url=https://www.usgs.gov/media/files/phosphate-rock-historical-statistics-data-series-140 |access-date=2024-04-14 |website=www.usgs.gov|date=22 February 2024 }}</ref> sa očekivanim godišnjim porastom od 4%.<ref name=":2"/> Većina ovog rudarstva se vrši za proizvodnju gnojiva koja se mogu koristiti na globalnoj razini. Međutim, brzinom kojom ljudi rudare, geološki sistem ne može brzo obnoviti ono što je izgubljeno.<ref>{{Cite journal |last=Vaccari |first=David A. |date=2009 |title=Phosphorus: A Looming Crisis |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2009-06_300_6/page/54 |journal=Scientific American |volume=300 |issue=6 |pages=54–59 |doi=10.1038/scientificamerican0609-54 |doi-broken-date=1 July 2025 |pmid=19485089 |bibcode=2009SciAm.300f..54V |issn=0036-8733}}</ref> Stoga istraživači ispituju načine za bolje recikliranje fosfora u okolišu, a jedna obećavajuća primjena uključuje upotrebu mikroorganizama.<ref name=":1"/><ref>{{Cite journal |last1=Slocombe |first1=Stephen P. |last2=Zúñiga-Burgos |first2=Tatiana |last3=Chu |first3=Lili |last4=Wood |first4=Nicola J. |last5=Camargo-Valero |first5=Miller Alonso |last6=Baker |first6=Alison |date=2020 |title=Fixing the Broken Phosphorus Cycle: Wastewater Remediation by Microalgal Polyphosphates |journal=Frontiers in Plant Science |volume=11 |doi=10.3389/fpls.2020.00982 |doi-access=free |pmid=32695134 |pmc=7339613 |bibcode=2020FrPS...11..982S |issn=1664-462X}}</ref> Bez obzira na to, ljudi su imali dubok utjecaj na ciklus fosfora sa dalekosežnim implikacijama na [[sigurnost hrane]], [[eutrofikacija|eutrofikaciju]] i ukupnu dostupnost hranjivih tvari.<ref>{{Cite web |date=January 4, 2021 |title=Meeting the global phosphorus challenge will deliver food security and reduce pollution |url=http://www.unep.org/news-and-stories/story/meeting-global-phosphorus-challenge-will-deliver-food-security-and-reduce |access-date=2024-04-14 |website=UNEP |language=en}}</ref> Drugi ljudski procesi mogu imati štetne učinke na ciklus fosfora, kao što je ponovljena primjena prekomjerne količine tekućeg svinjskog gnojiva na usjeve. Primjena [[biopčvrsta tvar|biočvrstih tvari]] također može povećati raspoloživi fosfor u tlu.<ref>{{cite journal | vauthors = Hosseinpur A, Pashamokhtari H | title=The effects of incubation on phosphorus desorption properties, phosphorus availability, and salinity of biosolids-amended soils | journal=Environmental Earth Sciences | date = June 2013 | volume=69 | issue=3 | pages=899–908 | doi=10.1007/s12665-012-1975-6 | bibcode=2013EES....69..899H | s2cid=140537340 }}</ref> U slabo dreniranim tlima ili u područjima gdje topljenje snijega može uzrokovati periodično preplavljivanje, redoks-redukcijski uslovi mogu se postići za 7–10 dana. To uzrokuje nagli porast koncentracije fosfora u rastvoru, a fosfor se može ispirati. Osim toga, redukcija tla uzrokuje prelazak fosfora iz otpornijih u labilnije oblike. To bi na kraju moglo povećati potencijal za gubitak fosfora. Ovo je od posebnog značaja za ekološki prihvatljivo upravljanje takvim područjima, gdje je odlaganje poljoprivrednog otpada već postalo problem. Predlaže se da se režimi vode u tlu koji se koriste za odlaganje organskog otpada uzmu u obzir prilikom pripreme propisa o upravljanju otpadom.<ref>{{cite journal | vauthors = Ajmone-Marsan F, Côté D, Simard RR | title = Phosphorus transformations under reduction in long-term manured soils. | journal = Plant and Soil | date = April 2006 | volume = 282 | issue = 1–2 | pages = 239–50 | doi =10.1007/s11104-005-5929-6 | bibcode = 2006PlSoi.282..239A | s2cid = 23704883 }}</ref> {{clear}} ==Također pogledjte== * [[Planetarne granice]] * [[Okeanski ciklus ugljika]] == Reference == {{Reflist|25em}} == Vanjski linkovi == * {{cite web |url=http://www.lenntech.com/phosphorus-cycle.htm |title=Matter Cycles |volume=Part III: The phosphorus cycle |website=Lenntech |series=Water treatment & air purification |last=Holding |first=B.V. |year=2006}} * {{cite web |url=http://www.enviroliteracy.org/article.php/480.html |website=Environmental Literacy Council |title=Phosphorus Cycle|date=10 July 2023 }} * {{cite web |url=http://www.epa.gov/volunteer/stream/vms56.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010129040900/http://www.epa.gov/volunteer/stream/vms56.html |archive-date=January 29, 2001 |series=Monitoring and assessing water quality |title=section 5.6 Phosphorus |publisher=U.S. [[United States Environmental Protection Agency|Environmental Protection Agency]]}} * {{cite book |url=http://www.phschool.com/atschool/biology/Dragonfly/Student_Area/PHB_S_BK_index.html |archive-date=2008-08-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080812211636/http://www.phschool.com/atschool/biology/Dragonfly/Student_Area/PHB_S_BK_index.html |publisher=Prentice Hall |title=Biology |first1=Kenneth R. |last1=Miller |first2=Joseph |last2=Levine |year=2001}} * {{cite web |url=http://filebox.vt.edu/users/chagedor/biol_4684/Cycles/Pcycle.html |archive-date=2008-09-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080914101357/http://filebox.vt.edu/users/chagedor/biol_4684/Cycles/Pcycle.html |first=Katie |last=Corbin |title=The Phosphorus Cycle |series=Biogeochemical Cycles – Soil Microbiology |publisher=Virginia Polytechnic Institute and State University}} {{ljudski uticaj na okolinu}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Biogeohemijski ciklusi]] [[Kategorija:Biologija]] [[Kategorija:Hemija tla]] [[Kategorija:Fosfor]] 27c56dynv9cvadmy9bliif48op8uare 0 533485 3846981 3844478 2026-05-16T18:50:18Z Mhare 481 3846981 wikitext text/x-wiki [[Slika:Iron cycle7.png|alt=Iron cycle|300px|thumb|upright=2.5| {{center|'''Biogeohemijski ciklus željeza'''}} Željezo cirkuliše kroz atmosferu, [[litosfera|litosferu|l]] i [[okean]]e. Označene strelice pokazuju fluks u [[Red veličine (masa)#106 do 1011 kg|Tg]] (=[[Megatona|Mt]]) željeza godišnje.<ref name=osch>{{cite journal| vauthors = Nickelsen L, Keller D, Oschlies A |date=2015-05-12 |title=A dynamic marine iron cycle module coupled to the University of Victoria Earth System Model: the Kiel Marine Biogeochemical Model 2 for UVic 2.9 |journal=Geoscientific Model Development |volume=8 |issue=5 |pages=1357–1381 |doi=10.5194/gmd-8-1357-2015 |bibcode=2015GMD.....8.1357N |doi-access=free }}</ref><ref name = "Jickells_2005">{{cite journal | vauthors = Jickells TD, An ZS, Andersen KK, Baker AR, Bergametti G, Brooks N, Cao JJ, Boyd PW, Duce RA, Hunter KA, Kawahata H, Kubilay N, laRoche J, Liss PS, Mahowald N, Prospero JM, Ridgwell AJ, Tegen I, Torres R | display-authors = 6 | title = Global iron connections between desert dust, ocean biogeochemistry, and climate | journal = Science | volume = 308 | issue = 5718 | pages = 67–71 | date = April 2005 | pmid = 15802595 | doi = 10.1126/science.1105959 | bibcode = 2005Sci...308...67J | s2cid = 16985005 }}</ref><ref>{{cite journal| vauthors = Raiswell R, Canfield DE |date=2012|title=The iron biogeochemical cycle past and present|url=https://www.geochemicalperspectives.org/wp-content/uploads/2011/12/GPv1n1_online.pdf|journal=Geochemical Perspectives|volume=1|issue=1 |pages=1–232|doi=10.7185/geochempersp.1.1|bibcode=2012GChP....1....1R |doi-access=free}}</ref><ref name = "Wang_2007">{{cite journal| vauthors = Wang T, Müller DB, Graedel TE |date=2007-07-01|title=Forging the Anthropogenic Iron Cycle |journal=Environmental Science & Technology|volume=41|issue=14|pages=5120–5129|doi=10.1021/es062761t |pmid=17711233|bibcode=2007EnST...41.5120W}}</ref> > Željezo u okeanu kruži između planktona, agregiranih čestica (nebioraspoloživo željezo) i rastvorenog (bioraspoloživo željezo), te se zatrpavanjem pretvara u [[sediment]]e.<ref name=osch /><ref>{{cite journal | vauthors = Völker C, Tagliabue A | title = Modeling organic iron-binding ligands in a three-dimensional biogeochemical ocean model. | journal = Marine Chemistry | date = July 2015 | volume = 173 | pages = 67–77 | doi = 10.1016/j.marchem.2014.11.008 | bibcode = 2015MarCh.173...67V | url = https://epic.awi.de/id/eprint/36980/1/Voelker14MC_preprint.pdf | doi-access = free }}</ref><ref name = "Matsui_2018">{{cite journal | vauthors = Matsui H, Mahowald NM, Moteki N, Hamilton DS, Ohata S, Yoshida A, Koike M, Scanza RA, Flanner MG | title = Anthropogenic combustion iron as a complex climate forcer | journal = Nature Communications | volume = 9 | issue = 1 | page = 1593 | date = April 2018 | pmid = 29686300 | pmc = 5913250 | doi = 10.1038/s41467-018-03997-0 | bibcode = 2018NatCo...9.1593M }}</ref> [[Hidrotermalni otvor]]i ispuštaju željezo u okean<ref>{{cite journal | vauthors = Emerson D | title = The Irony of Iron - Biogenic Iron Oxides as an Iron Source to the Ocean | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 6 | page = 1502 | date = 2016 | pmid = 26779157 | pmc = 4701967 | doi = 10.3389/fmicb.2015.01502 | doi-access = free }}</ref> Pored unosa željeza u okean sa kopnenih izvora. Željezo dospijeva u atmosferu putem [[vulkanizam| vulkanizma]],<ref>{{cite journal| vauthors = Olgun N, Duggen S, Croot PL, Delmelle P, Dietze H, Schacht U, Oskarsson N, Siebe C, Auer A, GarbeSchnberg D | display-authors = 6 |date=2011|title=Surface ocean iron fertilization: The role of airborne volcanic ash from subduction zone and hot spot volcanoes and related iron fluxes into the Pacific Ocean |journal=Global Biogeochemical Cycles|volume=25|issue=4| pages = n/a |doi=10.1029/2009GB003761 | bibcode = 2011GBioC..25.4001O | url = http://oceanrep.geomar.de/10133/1/2009GB003761.pdf |doi-access=free }}</ref> [[Eolski procesi|eolska aktivnost]],<ref>{{cite journal| vauthors = Gao Y, Kaufman YJ, Tanre D, Kolber D, Falkowski PG |date=2001-01-01|title=Seasonal distributions of aeolian iron fluxes to the global ocean|journal=Geophysical Research Letters|volume=28|issue=1|pages=29–32|doi=10.1029/2000GL011926|bibcode=2001GeoRL..28...29G|doi-access=free}}</ref> a dio putem sagorijevanja od strane ljudi. U [[antropocen]]u, željezo se uklanja iz rudnika u kori, a dio se ponovo odlaže u odlagališta otpada.<ref name = "Wang_2007" /><ref name = "Matsui_2018" />]] '''Ciklus željeza''' (Fe) je [[biogeohemijski ciklus]] željeza kroz [[zemljina atmosfera|atmosferu]], [[hidrosfera| hidrosferu]], [[biosfera|biosferu]] i [[litosfera|litosferu]]. Dok je Fe veoma zastupljen u Zemljinoj kori,<ref name=":0">{{cite journal| vauthors = Taylor SR |date=1964|title=Abundance of chemical elements in the continental crust: a new table|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=28|issue=8|pages=1273–1285|doi=10.1016/0016-7037(64)90129-2|bibcode=1964GeCoA..28.1273T}}</ref> Manje je uobičajeno u površinskim vodama bogatim kisikom. Željezo je ključni [[mikronutrijent]] u [[primarni producent|primarnoj produktivnosti]],<ref name = "Tagliabue_2017">{{cite journal | vauthors = Tagliabue A, Bowie AR, Boyd PW, Buck KN, Johnson KS, Saito MA | title = The integral role of iron in ocean biogeochemistry | journal = Nature | volume = 543 | issue = 7643 | pages = 51–59 | date = March 2017 | pmid = 28252066 | doi = 10.1038/nature21058 | bibcode = 2017Natur.543...51T | s2cid = 2897283 | url = https://eprints.utas.edu.au/24469/2/115577%20-%20postprint.pdf }}</ref> i ograničavajući nutrijent u Južnom okeanu, istočnom ekvatorijalnom Pacifiku i subarktičkom Pacifiku koji se naziva [[Regije s visokim sadržajem nutrijenata i niskim sadržajem hlorofila|Regije s visokim sadržajem nutrijenata i niskim sadržajem [[hlorofil]]a (HNLC)]] u okeanu.<ref>{{cite journal| vauthors = Martin JH, Fitzwater SE |date=1988 |title=Iron deficiency limits phytoplankton growth in the north-east Pacific subarctic | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1988-01-28_331_6154/page/340 |journal=Nature |volume=331 |issue=6154 |pages=341–343 |doi=10.1038/331341a0|bibcode=1988Natur.331..341M |s2cid=4325562 }}</ref> Iako željezo može postojati u rasponu oksidacijskih stanja od –2 do +7, na Zemlji se pretežno nalazi u svom redoks stanju +2 ili +3. U prirodi je primarni [[redoks]]]-aktivni [[metal]].<ref>{{cite journal | vauthors = Melton ED, Swanner ED, Behrens S, Schmidt C, Kappler A | title = The interplay of microbially mediated and abiotic reactions in the biogeochemical Fe cycle | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 12 | issue = 12 | pages = 797–808 | date = December 2014 | pmid = 25329406 | doi = 10.1038/nrmicro3347 | s2cid = 24058676 }}</ref> Ciklus željeza između njegovih oksidacijskih stanja +2 i +3 naziva se stvarni ciklus željeza. Ovaj proces može biti u potpunosti [[abiotska komponenta|abiotski]] ili olakšan [[mikroorganizmi]]ma, posebno [[željezo oksidirajuća bakterija| bakterijama koje oksidiraju željezo]]]. Abiotski procesi uključuju [[hrđanje]] metala koje, pored oksidacije metala, uključuje oksidaciju Fe(II) u prisustvu [[kisik]]a. Druga vrsta abiotskog procesa je redukcija Fe³⁺ u Fe²⁺ pomoću [[sulfid]]nih minerala. Biološki ciklus Fe²⁺ posredovan je [[mikrob]]ima koji oksidiraju i redukuju [[željezo]].<ref>{{cite journal| vauthors = Schmidt C, Behrens S, Kappler A |date=2010 |title=Ecosystem functioning from a geomicrobiological perspective – a conceptual framework for biogeochemical iron cycling|journal=Environmental Chemistry |volume=7 |issue=5 |page=399 |doi=10.1071/EN10040 |doi-access=free }}</ref><ref>Kappler, Andreas; Straub, Kristina L. (2005-01-01). "Geomicrobiological Cycling of Iron". ''Reviews in Mineralogy and Geochemistry''. '''59''' (1): 85–108. [[Doi (identifier)|doi]]:10.2138/rmg.2005.59.5. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;1529-6466.</ref> Željezo je esencijalni mikronutrijent za životne oblike. Ključna je komponenta hemoglobina, važna za fiksaciju dušika kao dio porodice enzima [[nitrogenaze]], a kao dio željezno-sumporne jezgre [[ferredoksina]] olakšava transport elektrona u hloroplastima, eukariotskim mitohondrijama i bakterijama. Zbog visoke reaktivnosti Fe²⁺ s kisikom i niske topljivosti Fe³⁺, željezo je ograničavajući nutrijent u većini regija svijeta. == Drevna Zemlja == {{Biogeohemijski ciklus}} Na ranoj Zemlji, kada su nivoi atmosferskog kisika bili 0,001% onih prisutnih danas, smatralo se da je rastvoreni Fe²⁺ bio mnogo obilniji u okeanima, a time i bioraspoloživije.<ref>{{cite journal|vauthors=Canfield DE, Rosing MT, Bjerrum C|date=October 2006|title=Early anaerobic metabolisms|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=361|issue=1474|pages=1819–34; discussion 1835–6|doi=10.1098/rstb.2006.1906|pmc=1664682|pmid=17008221}}</ref> Željezo-[[sulfid]] je možda obezbijeđivao [[energija|energiju]] i površine za prve organizme.<ref>{{Cite journal |doi = 10.1007/s10751-016-1289-2|title = The biogeochemical iron cycle and astrobiology|year = 2016|last1 = Schröder|first1 = Christian|last2 = Köhler|first2 = Inga|last3 = Muller|first3 = Francois L. L.|last4 = Chumakov|first4 = Aleksandr I.|last5 = Kupenko|first5 = Ilya|last6 = Rüffer|first6 = Rudolf|last7 = Kappler|first7 = Andreas|journal = Hyperfine Interactions|volume = 237| issue=1 |page = 85|bibcode = 2016HyInt.237...85S|doi-access = free|hdl = 10576/4743|hdl-access = free}}</ref> Prije početka kisičke [[fotosinteza| fotosinteze]], fotoferotrofi su mogli dobijati energiju iz sunčeve svjetlosti i koristiti [[elektron]]e iz Fe²⁺ za fiksiranje [[ugljik-dioksid]]a.<ref>{{cite journal|vauthors=Camacho A, Walter XA, Picazo A, Zopfi J|date=2017|title=Photoferrotrophy: Remains of an Ancient Photosynthesis in Modern Environments|journal=Frontiers in Microbiology|volume=8|page=323|doi=10.3389/fmicb.2017.00323|pmc=5359306|pmid=28377745|doi-access=free}}</ref> Tokom [[Veliki oksidacijski događaj|Velikog oksidacijskog događaja]], prije 2,3-2,5 milijarde godina, rastvoreno željezo je oksidirano kisikom koji proizvode [[cijanobakterije]], formirajući željezne okside. [[Željezo-oksid]]i su bili gušći od vode i padali su na dno okeana formirajući [[Trakasta željezna formacija|trakaste željezne formacije (BIF).]]<ref>{{Cite web|url=https://blogs.unimelb.edu.au/sciencecommunication/2017/10/22/the-great-oxygenation-event-when-earth-took-its-first-breath/|title=The Great Oxygenation Event – when Earth took its first breath – Scientific Scribbles|language=en-US|access-date=2020-04-10}}</ref> Vremenom, rastući nivoi kisika uklanjali su sve veće količine željeza iz okeana. BIF-ovi su bili ključni izvor željezne rude u moderno doba.<ref>{{Cite journal|last1=Thompson|first1=Katharine J.|last2=Kenward|first2=Paul A.|last3=Bauer|first3=Kohen W.|last4=Warchola|first4=Tyler|last5=Gauger|first5=Tina|last6=Martinez|first6=Raul|last7=Simister|first7=Rachel L.|last8=Michiels|first8=Céline C.|last9=Llirós|first9=Marc|last10=Reinhard|first10=Christopher T.|last11=Kappler|first11=Andreas|date=2019-11-01|title=Photoferrotrophy, deposition of banded iron formations, and methane production in Archean oceans|journal=Science Advances|language=en|volume=5|issue=11|doi=10.1126/sciadv.aav2869|pmid=31807693|pmc=6881150|bibcode=2019SciA....5.2869T|issn=2375-2548}}</ref><ref name=":03">{{Cite journal|last1=Tortell|first1=Philippe D.|last2=Maldonado|first2=Maria T.|last3=Granger|first3=Julie|last4=Price|first4=Neil M.|date=1999-05-01|title=Marine bacteria and biogeochemical cycling of iron in the oceans|journal=FEMS Microbiology Ecology|language=en|volume=29|issue=1|pages=1–11|doi=10.1111/j.1574-6941.1999.tb00593.x|issn=0168-6496|doi-access=free}}</ref> == Kopneni ekosistemi == Ciklus željeza je važna komponenta kopnenih [[ekosistem]]a. Željezni oblik Fe²⁺, dominantan je u Zemljinom plaštu, jezgru ili dubokoj kori. Željezni oblik, Fe³⁺, stabilniji je u prisustvu kisika..<ref>{{cite journal | vauthors = Johnson CM, Beard BL | title = Geochemistry. Biogeochemical cycling of iron isotopes | url = https://archive.org/details/sim_science_2005-08-12_309_5737/page/1024 | journal = Science | volume = 309 | issue = 5737 | pages = 1025–7 | date = August 2005 | pmid = 16099969 | doi = 10.1126/science.1112552 | s2cid = 94734488 }}</ref> Prašina je ključna komponenta u ciklusu željeza na Zemlji. Hemijsko i biološko [[trošenje]] razgrađuje [[mineral]]e koji sadrže željezo, oslobađajući hranjive tvari u atmosferu. Promjene u hidrološkom ciklusu i vegetacijskom pokrivaču utiču na ove obrasce i imaju veliki utjecaj na globalnu proizvodnju prašine, s procjenama taloženja prašine u rasponu od 1000 do 2000 Tg/godišnje.<ref name="Jickells_2005" /> [[Eolska prašina]] je ključni dio ciklusa željeza, prenoseći čestice željeza sa Zemljinog kopna preko atmosfere do okeana.<ref>{{Cite journal|last1=Fan|first1=Song-Miao|last2=Moxim|first2=Walter J.|last3=Levy|first3=Hiram|date=2006|title=Aeolian input of bioavailable iron to the ocean|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=33|issue=7|pages=L07602|doi=10.1029/2005GL024852|bibcode=2006GeoRL..33.7602F|issn=0094-8276|doi-access=free}}</ref> [[Slika:Iron cycle.svg|thumb| Ilustracija uticaja vulkana na ciklus željeza.]] [[Vulkanske erupcije]] također doprinose zemaljskom ciklusu željeza, ispuštajući prašinu bogatu željezom u atmosferu. <ref>{{cite journal| vauthors = Achterberg EP, Moore CM, Henson SA, Steigenberger S, Stohl A, Eckhardt S, Avendano LC, Cassidy M, Hembury D, Klar JK, Lucas MI | display-authors = 6 |date=2013|title=Natural iron fertilization by the Eyjafjallajökull volcanic eruption |journal=Geophysical Research Letters |volume=40 |issue=5 |pages=921–926 |doi=10.1002/grl.50221 | bibcode = 2013GeoRL..40..921A | s2cid = 55216781 |url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/500755/1/grl50221_Achterberg.pdf }}</ref> bilo u velikom naletu ili u manjim naletima tokom vremena. Međutim, raspodjela vulkanskog pepela je neravnomjerna po okeanima i zavisi od zone subdukcije.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Duggen |first1=S. |last2=Olgun |first2=N. |last3=Croot |first3=P. |last4=Hoffmann |first4=L. |last5=Dietze |first5=H. |last6=Delmelle |first6=P. |last7=Teschner |first7=C. |date=2010-03-03 |title=The role of airborne volcanic ash for the surface ocean biogeochemical iron-cycle: a review |url=https://bg.copernicus.org/articles/7/827/2010/bg-7-827-2010-discussion.html |journal=Biogeosciences |language=English |volume=7 |issue=3 |pages=827–844 |doi=10.5194/bg-7-827-2010 |doi-access=free |bibcode=2010BGeo....7..827D |issn=1726-4170|hdl=2078.1/108140 |hdl-access=free }}</ref> Na višim temperaturama unutar vulkanskog eruptivnog oblaka, međudjelovanje čestica vulkanskog pepela i magmatskih plinova može odrediti topljivost željeza.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Hoshyaripour |first1=G. |last2=Hort |first2=M. |last3=Langmann |first3=B. |last4=Delmelle |first4=P. |date=2014-10-01 |title=Volcanic controls on ash iron solubility: New insights from high-temperature gas–ash interaction modeling |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0377027314002844 |journal=Journal of Volcanology and Geothermal Research |volume=286 |pages=67–77 |doi=10.1016/j.jvolgeores.2014.09.005 |bibcode=2014JVGR..286...67H |issn=0377-0273|url-access=subscription }}</ref> Atmosferski transport prašine bogate željezom može utjecati na koncentracije u okeanu,<ref name="Jickells_2005" /> povećavajući produktivnost morskih ekosistema podstičući rast fitoplanktona, povećavajući unos ugljika, kao i razmjenu CO₂ između okeana i atmosfere.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Duggen |first1=S. |last2=Olgun |first2=N. |last3=Croot |first3=P. |last4=Hoffmann |first4=L. |last5=Dietze |first5=H. |last6=Delmelle |first6=P. |last7=Teschner |first7=C. |date=2010-03-03 |title=The role of airborne volcanic ash for the surface ocean biogeochemical iron-cycle: a review |url=https://bg.copernicus.org/articles/7/827/2010/bg-7-827-2010-discussion.html |journal=Biogeosciences |language=English |volume=7 |issue=3 |pages=827–844 |doi=10.5194/bg-7-827-2010 |doi-access=free |bibcode=2010BGeo....7..827D |issn=1726-4170|hdl=2078.1/108140 |hdl-access=free }}</ref> == Okeanski ekosistem == Okean je ključna komponenta Zemljinog [[klimatskog sistema]], a ciklus željeza igra ključnu ulogu u primarnoj produktivnosti okeana i funkciji morskog ekosistema. Poznato je da ograničenje željeza ograničava efikasnost biološke pumpe ugljika. Ograničenje željeza je glavni faktor koji kontroliše rast fitoplanktona, posebno u regijama s visokim sadržajem hranjivih tvari i niskim sadržajem [[hlorofil]]a (HNLC), gdje dostupnost željeza ograničava biološku produktivnost uprkos obilnim makronutrijentima. Povećano antropogeno taloženje željeza promijenilo je primarnu morsku proizvodnju, posebno stimulirajući [[fiksacija dušika| fiksaciju dušika]] u suptropskim regijama i utičući na strukturu [[fitoplankton]]ske zajednice.<ref>{{Cite journal |last1=Krishnamurthy |first1=Aparna |last2=Moore |first2=J. Keith |last3=Mahowald |first3=Natalie |last4=Luo |first4=Chao |last5=Doney |first5=Scott C. |last6=Lindsay |first6=Keith |last7=Zender |first7=Charles S. |date=2009 |title=Impacts of increasing anthropogenic soluble iron and nitrogen deposition on ocean biogeochemistry |url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2008GB003440 |journal=Global Biogeochemical Cycles |language=en |volume=23 |issue=3 |doi=10.1029/2008GB003440 |bibcode=2009GBioC..23.3016K |issn=1944-9224|hdl=1912/3418 |hdl-access=free }}</ref> Najveći izvor željeza u okeanima dolazi iz rijeka, gdje se ono suspenduje kao sedimentne čestice.<ref>{{Cite journal |last1=Poulton |first1=S. W. |last2=Raiswell |first2=R. |date=2002-11-01 |title=The low-temperature geochemical cycle of iron: From continental fluxes to marine sediment deposition |url=https://ajsonline.org/article/61686 |journal=American Journal of Science |language=en |volume=302 |issue=9 |pages=774–805 |doi=10.2475/ajs.302.9.774|bibcode=2002AmJS..302..774P }}</ref> Obalne vode primaju željezo iz rijeka i anoksijskih sedimenata.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Tortell |first1=Philippe D. |last2=Maldonado |first2=Maria T. |last3=Granger |first3=Julie |last4=Price |first4=Neil M. |date=1999-05-01 |title=Marine bacteria and biogeochemical cycling of iron in the oceans |url=https://academic.oup.com/femsec/article/29/1/1/765171 |journal=FEMS Microbiology Ecology |volume=29 |issue=1 |pages=1–11 |doi=10.1111/j.1574-6941.1999.tb00593.x |issn=0168-6496|url-access=subscription }}</ref> Drugi glavni izvori željeza u okean uključuju glacijalne čestice, transport atmosferske prašine i [[hidrotermalni otvor|hidrotermalne otvore]].<ref>{{Cite journal |last1=Duggen |first1=S. |last2=Olgun |first2=N. |last3=Croot |first3=P. |last4=Hoffmann |first4=L. |last5=Dietze |first5=H. |last6=Delmelle |first6=P. |last7=Teschner |first7=C. |date=2010-03-03 |title=The role of airborne volcanic ash for the surface ocean biogeochemical iron-cycle: a review |url=https://bg.copernicus.org/articles/7/827/2010/ |journal=Biogeosciences |language=English |volume=7 |issue=3 |pages=827–844 |doi=10.5194/bg-7-827-2010 |doi-access=free |bibcode=2010BGeo....7..827D |issn=1726-4170|hdl=2078.1/108140 |hdl-access=free }}</ref> Opskrba željezom je važan faktor koji utiče na rast fitoplanktona, osnove morskog [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. Regije na otvorenom moru oslanjaju se na taloženje atmosferske prašine i uzlazne valove.<ref name=":5"/> Drugi glavni izvori željeza u okean uključuju glacijalne čestice, [[hidrotermalni otvor| hidrotermalne otvore]] i [[vulkan]]ski pepeo. U regijama na otvorenom moru, bakterije se također takmiče s fitoplanktonom za unos željeza. U regijama s visokim NLC-om, željezo ograničava produktivnost fitoplanktona.<ref name=":22"/> Najčešće je željezo bilo dostupno kao neorganski izvor fitoplanktonu; međutim, organske oblike željeza mogu koristiti i specifične [[dijatomeje]], koje koriste proces mehanizma površinske reduktaze. [[Datoteka: Role of marine animals in the iron environment of the Southern Ocean.jpg|thumb|upright=2| {{center|Uloga morskih životinja]] u kruženju željeza u [[Južni okean|Južnom okeanu]]{{hsp}}<ref name=Ratnarajah2018>{{cite journal |doi = 10.3389/fmars.2018.00109|title = Pelagic Iron Recycling in the Southern Ocean: Exploring the Contribution of Marine Animals|year = 2018|last1 = Ratnarajah|first1 = Lavenia|last2 = Nicol|first2 = Steve|last3 = Bowie|first3 = Andrew R.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 5| page=109 |s2cid = 4376458|doi-access = free| bibcode=2018FrMaS...5..109R }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>}}]] == Uloga morskih životinja u kruženju željeza == Unos željeza od strane fitoplanktona dovodi do izuzetno niskih koncentracija željeza u površinskoj morskoj vodi, jer se željezo brzo koristi u biološkim procesima. Neorgansko željezo je najčešći oblik dostupan [[fitoplankton]]u, ali određene dijatomeje također mogu pristupiti organskom željezu putem mehanizama površinske reduktaze. [[Remineralizacija]] se javlja kada zooplankton i bakterije razgrađuju fitoplankton koji tone. Uzlazno strujanje reciklira željezo i uzrokuje veće koncentracije željeza u dubokoj vodi. U prosjeku se na površini (<200 m) nalazi 0,07±0,04 nmol Fe kg⁻¹, a na dubini (>500 m) 0,76±0,25 nmol Fe kg⁻¹.<ref name=":5" />Stoga, zone [[uzlaznog strujanja]] sadrže više željeza od drugih područja površinskih okeana. Rastvorljivo željezo u obliku željeza je biodostupno za korištenje, a obično dolazi iz eolskih resursa. Željezo prvenstveno postoji u čestičnoj fazi kao željezo (feri), a rastvorena frakcija se brzo uklanja iz vodenog stupca koagulacijom. Posljedično, zaliha rastvorenog željeza ima vrijeme obrta od približno 100 godina. Dostupnost rastvorljivog željeza iz eolskih izvora posebno je važna za održavanje biološke aktivnosti u regijama s ograničenim sadržajem željeza. Kako antropogene aktivnosti nastavljaju mijenjati obrasce taloženja željeza, ravnoteža morskih biogeohemijskih ciklusa može se promijeniti, s potencijalnim posljedicama po globalnu sekvestraciju ugljika i dinamiku morskog ekosistema.<ref name=":5" /> {{clear}} == Interakcije s ostalim elementarnim ciklusima == [[Datoteka:Biogeochemical cycling of dissolved iron in the surface ocean.jpg|thumb|upright=2.2| {{center|'''Biogeohemijsko kruženje rastvorenog gvožđa u površinskom okeanu'''{{hsp}}<ref name=Croot2012>{{cite journal |doi = 10.3389/fmicb.2012.00219|doi-access = free|title = The Importance of Kinetics and Redox in the Biogeochemical Cycling of Iron in the Surface Ocean|year = 2012|last1 = Croot|first1 = Peter L.|last2 = Heller|first2 = Maija I.|journal = Frontiers in Microbiology|volume = 3|page = 219|pmid = 22723797|pmc = 3377941}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>}} L_S, jaki ligand koji veže željezo; L_W, slabi ligand koji veže željezo; FeL_S, željezo kompleksirano jakom vezom željeza [[ligand]]; FeL_w, željezo kompleksirano slabim ligandom koji veže željezo; Fe(II), zbir svih Fe(II) vrsta; Fe′, zbir svih neorganskih Fe(III) vrsta; Fe_col, koloidne vrste željeza; Fe_part, željezo u čestičnoj fazi; hv, fluks fotona; O₂, rastvoreni kisik; i H₂O₂, rastvoreni [[vodik-peroksid]].]] Ciklus željeza značajno interaguje sa [[ciklus sumpora|ciklusima sumpora]], [[ciklus dušika|dušika]] i [[ciklus fosfora|fosfora]]. Rastvorljivi Fe(II) može djelovati kao [[donor elektrona]], redukujući oksidirane organske i neorganske receptore elektrona, uključujući O₂ i NO₃, a oksidira se u Fe(III). Oksidirani oblik željeza tada može biti [[akceptor elektrona]] za reducirani sumpor, H₂ i organske ugljične spojeve . Ovo vraća željezo u reducirano Fe(II) stanje, čime se ciklus završava.<ref>{{Cite journal|last1=Roden|first1=Eric|last2=Sobolev|first2=Dmitri|last3=Glazer|first3=Brian|last4=Luther|first4=George|date=2004-09-01|title=Potential for Microscale Bacterial Fe Redox Cycling at the Aerobic-Anaerobic Interface|url=https://www.researchgate.net/publication/228470956|journal=Geomicrobiology Journal|volume=21|issue=6|pages=379–391|doi=10.1080/01490450490485872|bibcode=2004GmbJ...21..379R |s2cid=14296044}}</ref> Prelazak željeza između Fe(II) i Fe(III) u vodenim sistemima interaguje sa slatkovodnim [[ciklus fosfora|ciklusom fosfora]]. S kisikom u vodi, Fe(II) se oksidira u Fe(III), bilo abiotski ili mikrobima putem [[litotrof]]ne oksidacije. Fe(III) može formirati željezne [[hidroksid]]e, koji se čvrsto vežu za fosfor, uklanjajući ga iz bioraspoloživog fonda fosfora, ograničavajući primarnu produktivnost. U anoksijskim uslovima, Fe(III) se može reducirati, a mikrobi ga mogu koristiti kao konačni akceptor elektrona iz organskog ugljika ili H². Ovo oslobađa fosfor nazad u vodu za biološku upotrebu.<ref name="Burgin 2011 44–52">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> Željezo i [[ciklus sumpora]] mogu stupiti u interakciju na nekoliko mjesta. [[Ljubičaste sumporne bakterije]] i zelene sumporne bakterije mogu koristiti Fe(II) kao donor elektrona tokom anoksijske [[fotosinteza|fotosinteze]].<ref>{{Cite journal|last1=Haaijer|first1=Suzanne|last2=Crienen|first2=Gijs|last3=Jetten|first3=Mike|last4=Op den Camp|first4=Huub|date=2012-02-03|title=Anoxic Iron Cycling Bacteria from an Iron Sulfide- and Nitrate-Rich Freshwater Environment|journal=Frontiers in Microbiology|volume=3|page=26|doi=10.3389/fmicb.2012.00026|pmid=22347219|pmc=3271277|doi-access=free}}</ref> Bakterije koje redukuju sulfate u anoksičnim okruženjima mogu reducirati sulfat do sulfida, koji se zatim veže za Fe(II) stvarajući željezni sulfid, čvrsti mineral koji se taloži iz vode i uklanja željezo i sumpor. Ciklusi željeza, fosfata i sumpora mogu međusobno djelovati. Sulfid može reducirati Fe(III) iz željeza koje je već vezano za fosfat kada više nema dostupnih metalnih iona, što oslobađa fosfat i stvara željezo-[[sulfid]].<ref>{{Cite journal|last1=Haaijer|first1=Suzanne C. M.|last2=Lamers|first2=Leon P. M.|last3=Smolders|first3=Alfons J. P.|last4=Jetten|first4=Mike S. M.|last5=Camp|first5=Huub J. M. Op den|date=2007-08-14|title=Iron Sulfide and Pyrite as Potential Electron Donors for Microbial Nitrate Reduction in Freshwater Wetlands|journal=Geomicrobiology Journal|volume=24|issue=5|pages=391–401|doi=10.1080/01490450701436489|bibcode=2007GmbJ...24..391H |s2cid=97227345|issn=0149-0451|hdl=2066/34570|hdl-access=free}}</ref> Željezo igra važnu ulogu u [[ciklusu dušika]], pored svoje uloge kao dijela enzima uključenih u fiksaciju dušika. U anoksičnim uvjetima, Fe(II) može donirati elektron koji prihvata NO₃⁻, koji se oksidira u nekoliko različitih oblika dušikovih spojeva, NO₂⁻, N₂O, N₂i NH₄⁺, dok se Fe(II) reducira do Fe(III)).<ref name="Burgin 2011 44–52"/> == Bakterijski uticaji == Bakterije utiču na ciklus željeza izvođenjem redoks reakcija na slobodnom željezu u svom okruženju. Ove reakcije se mogu odvijati ili unutar ćelije putem [[željezo-oksidirajuće bakterije| željezo-oksidirajućih bakterija]] ili izvan ćelije putem vanćelijskog transfera [[elektron]]a.<ref name=":02">{{Cite journal |last1=Emerson |first1=David |last2=Fleming |first2=Emily J. |last3=McBeth |first3=Joyce M. |date=2010-10-13 |title=Iron-Oxidizing Bacteria: An Environmental and Genomic Perspective |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.micro.112408.134208 |journal=Annual Review of Microbiology |language=en |volume=64 |issue=1 |pages=561–583 |doi=10.1146/annurev.micro.112408.134208 |pmid=20565252 |issn=0066-4227|url-access=subscription }}</ref><ref name=":1">{{Cite journal |last1=Kim |first1=Bongkyu |last2=Baek |first2=Gahyun |last3=Kim |first3=Changman |last4=Lee |first4=Soo Youn |last5=Yang |first5=Euntae |last6=Lee |first6=Sangmin |last7=Kim |first7=Taeyoung |last8=Nam |first8=Joo-Youn |last9=Lee |first9=Changsoo |last10=Chae |first10=Kyu-Jung |last11=Lee |first11=Hyung-Sool |last12=Park |first12=Hee-Deung |last13=Kim |first13=Jung Rae |date=2024-07-12 |title=Progress and Prospects for Applications of Extracellular Electron Transport Mechanism in Environmental Biotechnology |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acsestengg.4c00077 |journal=ACS ES&T Engineering |language=en |volume=4 |issue=7 |pages=1520–1539 |doi=10.1021/acsestengg.4c00077 |bibcode=2024ACSEE...4.1520K |issn=2690-0645|url-access=subscription }}</ref> [[Željezo- oksidirajuće bakterije]] imaju važnu ulogu u ciklusu željeza, pretvarajući rastvorljivo [[fero-željezol]], Fe(II), u nerastvorljivo Fe(III).<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last1=Schröder |first1=Imke |last2=Johnson |first2=Eric |last3=de Vries |first3=Simon |date=2003-06-01 |title=Microbial ferric iron reductases |url=https://academic.oup.com/femsre/article/27/2-3/427/616145 |journal=FEMS Microbiology Reviews |volume=27 |issue=2–3 |pages=427–447 |doi=10.1016/S0168-6445(03)00043-3 |pmid=12829278 |issn=0168-6445}}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Lau |first1=Cheryl K. Y. |last2=Krewulak |first2=Karla D. |last3=Vogel |first3=Hans J. |date=2016-03-01 |title=Bacterial ferrous iron transport: the Feo system |url=https://academic.oup.com/femsre/article/40/2/273/2570212 |journal=FEMS Microbiology Reviews |volume=40 |issue=2 |pages=273–298 |doi=10.1093/femsre/fuv049 |pmid=26684538 |issn=0168-6445}}</ref> [[Željezo- oksidirajuće bakterije]] mogu biti i [[Autotrof|autotrofne]] i [[Heterotrof|heterotrofne]] i najrasprostranjenije su u deoksigeniranim okruženjima jer nedostatak kisika pogoduje organizmima s drugačijim konačnim akceptorom elektrona.<ref name=":02"/> Primjeri bakterija koje oksidiraju željezo uključuju ''[[Acidithiobacillus ferrooxidans]]'', ''Gallionella ferruginea'' i ''[[Rhodopseudomonas]]'' spp.<ref>{{Cite web |date=2017-05-09 |title=5.10D: Iron Oxidation |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Microbiology/Microbiology_(Boundless)/05:_Microbial_Metabolism/5.10:_Chemolithotrophy/5.10D:__Iron_Oxidation |access-date=2025-04-20 |website=Biology LibreTexts |language=en}}</ref>''. Posljedice dječpvanja željezo-oksidirajućih bakterija su da postoji manja koncentracija rastvorljivog željeza u okolišu. To dovodi do manjeg rasta biljaka, promjene boje [[potok]]a i smanjene sekvestracije slobodnih fosfornih iona.<ref>{{Cite journal |last1=Münch |first1=Melanie A. |last2=van Kaam |first2=Rianne |last3=As |first3=Karel |last4=Peiffer |first4=Stefan |last5=Heerdt |first5=Gerard ter |last6=Slomp |first6=Caroline P. |last7=Behrends |first7=Thilo |date=2024-01-01 |title=Impact of iron addition on phosphorus dynamics in sediments of a shallow peat lake 10 years after treatment |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0043135423012848 |journal=Water Research |volume=248 |doi=10.1016/j.watres.2023.120844 |pmid=38006830 |bibcode=2024WatRe.24820844M |issn=0043-1354|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Rout |first1=Gyana R. |last2=Sahoo |first2=Sunita |date=2015 |title=Role of Iron in Plant Growth and Metabolism |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/ras/3/0/3_1/_article |journal=Reviews in Agricultural Science |volume=3 |pages=1–24 |doi=10.7831/ras.3.1|doi-access=free }}</ref> [[Slika:Shewanella_oneidensis.png|thumb|Mikroskopska slika ''Shewanella oneidensis'']] Drugi način na koji bakterije utiču na ciklus željeza je putem vanćelijskog transfera elektrona. Vanćelijski [[transfer elektrona]] dešava se kada bakterija, u odsustvu kisika, koristi metale iz svog okruženja kao konačni akceptor elektrona.<ref name=":1" /> Ovo uključuje pumpanje elektrona izvan [[ćelija (biologija)|ćelije]] do vanćelijskih [[metal]]a kao način da se završi [[lanac transporta elektrona]].<ref name=":1"/> Jedan popularan metal za obavljanje e vanćelijskog transporta elektrona je Fe(III).<ref name=":1"/> Primjeri bakterija kao što su [[Shewanella|''Shewanella'' spp]]., [[Geobacter|''Geobacter'' spp.]] i neki [[Enterococcus|''Enterococcus'' spp.]] imaku ovaj oblik [[metabolizam|metabolizma]].<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Keogh |first1=Damien |last2=Lam |first2=Ling Ning |last3=Doyle |first3=Lucinda E. |last4=Matysik |first4=Artur |last5=Pavagadhi |first5=Shruti |last6=Umashankar |first6=Shivshankar |last7=Low |first7=Pui Man |last8=Dale |first8=Jennifer L. |last9=Song |first9=Yiyang |last10=Ng |first10=Sean Pin |last11=Boothroyd |first11=Chris B. |last12=Dunny |first12=Gary M. |last13=Swarup |first13=Sanjay |last14=Williams |first14=Rohan B. H. |last15=Marsili |first15=Enrico |date=2018-05-02 |editor-last=Hancock |editor-first=Lynn E. |editor2-last=Hultgren |editor2-first=Scott J. |title=Extracellular Electron Transfer Powers Enterococcus faecalis Biofilm Metabolism |journal=mBio |language=en |volume=9 |issue=2 |doi=10.1128/mBio.00626-17 |doi-access=free|issn=2161-2129 |pmc=5893876 |pmid=29636430}}</ref> Ovo je važan metabolički proces jer redukuje željezo (III) do željeza (Fe) koje je lakše bioraspoloživo.<ref name=":2"/> Dakle, vanćelijdki transport elektrona ima slične efekte na ciklus željeza kao i [[bakterije]] koje oksidiraju željezo. Pored ciklusa željeza, ekstracelularni transport elektrona također utiče na okolinu kroz povećan rast [[biofilma]] i povećanu kiselost [[biofilm]]a.<ref name=":7"/><ref>{{Cite journal |last1=Tokunou |first1=Yoshihide |last2=Toyofuku |first2=Masanori |last3=Nomura |first3=Nobuhiko |date=2022-12-20 |editor-last=Shi |editor-first=Liang |editor2-last=Yount |editor2-first=Jacob |title=Physiological Benefits of Oxygen-Terminating Extracellular Electron Transfer |journal=mBio |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=e0195722 |doi=10.1128/mbio.01957-22 |doi-access=free|issn=2150-7511 |pmc=9765408 |pmid=36374091}}</ref> Udaljavajući se od Zemlje, postavljena je teorija da na [[Mars]]u mogu postojati bakterije koje mogu podvrgnuti ekstracelularnom prijenosu elektrona zbog visokog sadržaja minerala željeznog oksida na Marsu.<ref>{{Cite web |title=Microbial Extracellular Electron Transfer is a Far-Out Metabolism |url=https://asm.org/articles/2019/november/microbial-extracellular-electron-transfer-is-a-far#:~:text=Some%20microbes%20%E2%80%9Cbreathe%E2%80%9D%20solid%20iron,extracellular%20electron%20transfer%20(EET) |access-date=2025-04-20 |website=ASM.org |language=en}}</ref> Uzeta zajedno, ova dva metabolička procesa naglašavaju važnu ulogu koju [[bakterije]] imaju u ciklusu željeza i okolišu u cjelini. {{clear}} == Antropogeni utjecaji == Ljudski utjecaj na ciklus željeza u okeanu posljedica je povećanja koncentracije prašine na početku [[Industrijska revolucija|industrijske ere]]. Danas u okeanima postoji približno dvostruko veća količina rastvorljivog željeza nego u predindustrijsko doba, uzrokovana antropogenim zagađivačima i izvorima sagorijevanja rastvorljivog željeza.<ref name=":22">{{Cite journal |last1=Luo |first1=Chao |last2=Mahowald |first2=N. |last3=Bond |first3=T. |last4=Chuang |first4=P. Y. |last5=Artaxo |first5=P. |last6=Siefert |first6=R. |last7=Chen |first7=Y. |last8=Schauer |first8=J. |year=2008 |title=Combustion iron distribution and deposition |journal=Global Biogeochemical Cycles |volume=22 |issue=1 |pages=n/a |bibcode=2008GBioC..22.1012L |doi=10.1029/2007GB002964 |doi-access=}}</ref> Promjene u ljudskim aktivnostima korištenja zemljišta i [[klima|lčime]] povećale su protok prašine što povećava količinu eolske prašine u otvorenim dijelovima okeana.<ref name=":12">Leeuwen, H. P. (Herman) van, Riemsdijk, W. H. van, Hiemstra, T. J. (Tjisse), Krebs, C. J., Hiemstra, T. J. (Tjisse), & Krebs, C. J. (2008). The biogeochemical cycle of Iron: The role of Natural Organic Matter.</ref> [[Slika:Global Distribution of Anthropogenic Soluble Iron Deposition.png|thumb|Ova slika prikazuje prostornu distribuciju '''antropogenog taloženja željeza''', ističući ključne regije u kojima su ljudske aktivnosti (industrijske emisije, sagorijevanje biomase) značajno povećale protok rastvorljivog željeza.]] Ostali antropogeni izvori željeza nastaju sagorijevanjem. Najveće stope sagorijevanja željeza javljaju se u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]], što doprinosi 20-100% taloženja u okeanima širom svijeta.<ref name=":22" /> Ljudi su promijenili [[ciklus dušika]], sagorijevanjem fosilnih goriva i poljoprivredom velikih razmjera.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Krishnamurthy |first1=Aparna |last2=Moore |first2=J. Keith |last3=Mahowald |first3=Natalie |last4=Luo |first4=Chao |last5=Doney |first5=Scott C. |last6=Lindsay |first6=Keith |last7=Zender |first7=Charles S. |date=2009 |title=Impacts of increasing anthropogenic soluble iron and nitrogen deposition on ocean biogeochemistry |url=http://www.escholarship.org/uc/item/4qn7q2w0 |journal=Global Biogeochemical Cycles |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=n/a |bibcode=2009GBioC..23.3016K |doi=10.1029/2008GB003440 |issn=1944-9224 |s2cid=2839652 |hdl-access=free |hdl=1912/3418}}</ref> Zbog povećanog željeza i dušika povećava se fiksacija morskog dušika u suptropskom sjevernom i južnom Tihom okeanu. U suptropskim, tropskim i visokonivojskim regijama, povećani unos željeza može dovesti do povećanog unosa CO₂, što utiče na [[globalni ciklus ugljika]].<ref name=":3" /> == Također poglesajte== * [[Oplodnja željezom]] * [[Željezo-oksidirajuće bakterije]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == {{refbegin}} * {{cite journal |vauthors = Pérez-Guzmán L, Bogner KR, Lower BH |year=2010 |title=Earth's Ferrous Wheel |journal=Nature Education Knowledge |volume=3 |issue=10 |page=32 |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/earth-s-ferrous-wheel-15180940 }} {{refend}} [[Kategorija:Biogeohemijski ciklusi]] [[Kategorija:Geološki procesi]] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Željezo]] hpv2ou8uv3ppv0sajsczad18xin8kzt 2 533505 3847167 3846740 2026-05-17T10:33:50Z Neptune, the Mystic 61763 3847167 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:<span style="font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT">{{Linear-gradient text | skyblue | purple | text = Korisnik:NeptuneBot/Dnevnik | direction = right | alt text color = black }}</span>}} Probat ću ovdje dokumentirati pravopisne izmjene koje sam uspio privesti kraju bot-računom. '''Prijedlog s(a) – korekcije (bez wikilinkova):''' * sa a/A –> s a/A (riješeno 22. 4. 2026. {{urađeno}}) * sa b/B -> s b/B (riješeno 22. 4. 2026. {{urađeno}}) * s š/Š -> sa š/Š (riješeno 21. 4. 2026. {{urađeno}}) * S z/Z -> sa z/Ž (riješeno 21. 4. 2026. {{urađeno}}) * S ž/Ž -> sa ž/Ž (riješeno 21. 4. 2026. {{urađeno}}) '''Korekcije jata (bez wikilinkova):''' *Cvjetne ispravke **cvijetić -> cvjetić (riješeno 21. 4. 2026. {{urađeno}}) **cvijetov -> cvjetov (riješeno 21. 4. 2026. {{urađeno}}) * -djeljen -> -dijeljen (riješeno 13. 5. 2026. {{urađeno}}) ** dodjeljen -> dodijeljen ** opredjeljen -> opredijeljen ** podjeljen -> podijeljen ** raspodjeljen -> raspodijeljen ** razdjeljen -> razdijeljen ** udjeljen -> udijeljen * -mjenjen -> -mijenjen (riješeno 21. 4. 2026. {{urađeno}}) ** izmjenjen -> izmijenjen ** namjenjen -> namijenjen ** primjenjen -> primijenjen ** promjenjen -> promijenjen ** razmjenjen -> razmijenjen ** zamjenjen -> zamijenjen * svijetsk -> svjetsk (riješeno 21. 4. 2026. {{urađeno}}) '''Korekcije oblika''' *Banja Luka **Banja Luke/Luci/Luku/Lukom -> Banje/Banjoj/Banju/Banjom (riješeno 16. 5. 2026. {{urađeno}}) 9kbu27ry54r54n5k79t0d361p8uj2rz 0 533508 3846982 3844556 2026-05-16T18:51:02Z Mhare 481 3846982 wikitext text/x-wiki [[Slika:Sulfur cycle - English.jpg|thumb|upright=1.8| {{Center| Ciklus sumpora općenito}}]] {{Biogeohemijski ciklus}} '''Ciklus sumpora''' je [[biogeohemijski ciklus]] u kojem se [[sumpor]] kreće između stijena, vodenih puteva i živih sistema. Važan je u [[geologija|geologiji]] jer utiče na mnoge [[mineral]]e i u životu jer je sumpor [[esencijalni element]] ([[CHNOPS]]), sastojak mnogih [[protein]]a i [[kofaktor|kofaktora]]. Spojevi sumpora mogu se koristiti kao oksidansi ili redukcioni sredstva u [[mikrob]]nom disanju.<ref name=Brock/> Globalni ciklus [[sumpor]]a uključuje transformacije sumpornih vrsta kroz različita oksidacijska stanja, koja imaju važnu ulogu i u geološkim i u biološkim procesima. Koraci ciklusa sumpora su: * Mineralizacija [[organski spojevi sumpora|organskog sumpora]] u neorganske oblike, kao što su [[vodik-sulfid]] (H₂S), elementarni sumpor, kao i [[sulfidni minerali]]. * Ugradnja sulfida u organske spojeve (uključujući derivate koji sadrže metale). * [[Oksidacija]] vodik-sulfida, [[sulfid]]a i elementarnog sumpora (S) u [[sulfat]] ({{chem|SO|4|2-}})<ref>{{Cite journal |last=Sievert |first=Stefan M. |last2=Hügler |first2=Michael |last3=Taylor |first3=Craig D. |last4=Wirsen |first4=Carl O. |date=2008 |editor-last=Dahl |editor-first=Christiane |editor2-last=Friedrich |editor2-first=Cornelius G. |title=Sulfur Oxidation at Deep-Sea Hydrothermal Vents |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-540-72682-1_19?error=cookies_not_supported&code=8c2a18fb-8fa9-4c53-88c4-922d36acbabd |journal=Microbial Sulfur Metabolism |language=en |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |pages=238–258 |doi=10.1007/978-3-540-72682-1_19 |isbn=978-3-540-72682-1|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Klier |first=Katherine M |last2=Martin |first2=Cody |last3=Langwig |first3=Marguerite V |last4=Anantharaman |first4=Karthik |date=2024-01-08 |title=Evolutionary history and origins of Dsr-mediated sulfur oxidation |url=https://academic.oup.com/ismej/article/doi/10.1093/ismejo/wrae167/7744988 |journal=The ISME Journal |language=en |volume=18 |issue=1 |doi=10.1093/ismejo/wrae167 |issn=1751-7362 |pmc=11406059 |pmid=39206688}}</ref> * Redukcija [[sulfat]]a i [[sulfit]]a do [[sulfid]]a.<ref>{{Cite journal |last=Neukirchen |first=Sinje |last2=Pereira |first2=Inês A. C. |last3=Sousa |first3=Filipa L. |date=2023 |title=Stepwise pathway for early evolutionary assembly of dissimilatory sulfite and sulfate reduction |url=https://www.nature.com/articles/s41396-023-01477-y |journal=The ISME Journal |language=en |volume=17 |issue=10 |pages=1680–1692 |doi=10.1038/s41396-023-01477-y |issn=1751-7370|doi-access=free |hdl=10362/158525 |hdl-access=free }}</ref> * [[Disproporcionacija]] sumpornih spojeva (elementarni [[sumpor]], [[sulfit]], [[tiosulfat]]) u [[sulfat]] i [[vodik-sulfid]].<ref>{{Cite journal |last=Novak |first=Lukas V F |last2=Jiang |first2=Lijing |last3=Hemon |first3=Marie |last4=Fernandez |first4=Marilina |last5=Russo |first5=Léa |last6=Wang |first6=Shasha |last7=Shao |first7=Zongze |last8=Da Cunha |first8=Violette |last9=Alain |first9=Karine |date=2026-03-02 |title=Sulfur disproportionation occurs globally across anoxic habitats and has multiple mechanisms of independent evolutionary origin |url=https://academic.oup.com/ismej/advance-article/doi/10.1093/ismejo/wrag042/8503335 |journal=The ISME Journal |language=en |doi=10.1093/ismejo/wrag042 |issn=1751-7362}}</ref> Često se nazivaju na sljedeći način: : ''Asimilativna redukcija sulfata'' (vidi također [[asimilacija sumpora]]) u kojoj se sulfat ({{chem|SO|4|2-}}) reducira pomoću [[biljaka]], [[gljiva]] i raznih [[prokariota]]. Oksidacijska stanja sumpora su +6 u sulfatu i –2 u R–SH. : ''Desulfurizacija'' u kojoj se organski molekuli koji sadrže sumpor mogu desumporizirati, proizvodeći plin [[vodonik sulfid]] (H₂S, oksidacijsko stanje = –2). Analogan proces za organske dušikove spojeve je deaminacija. : ''Oksidacija vodonik sulfida'' proizvodi elementarni sumpor (S₈), oksidacijsko stanje = 0. Ova reakcija se odvija u [[fotosintetič]ima]]ekosistem]kim|fotosintetičkim]] zelenim i ljubičastim sumpornim [[bakterijama]] i nekim [[hemolithotrofima]]. Često se elementarni sumpor skladišti kao [[polisulfidi]]. : ''Oksidacija elementarnog sumpora'' oksidatorima sumpora proizvodi sulfat. : ''Disimilativna redukcija sumpora'' u kojoj se elementarni sumpor može redukovati do vodonik-sulfida. : ''Disimilativna redukcija sulfata'' u kojoj [[sulfat-reduktorske bakterije|sulfat-reduktori]] stvaraju vodonik-sulfid iz sulfata. == Oksidacijska stanja sumpora == [[slika:Sulfur_cycle_illustration.png|400px|thumb|Ilustracija izvora i kruženje sumpora u prirodnim [[ekosistem]]ima]] Sumpor se u prirodi može naći u nekoliko [[oksidacijskih stanja]], uglavnom −2, −1, 0, +2 (prividno), +2,5 (prividno), +4 i +6. Kada su dva atoma sumpora prisutna u istom [[Poliatomskom ionu|poliatomskom]] [[oksianionu]] u asimetričnoj situaciji, tj. svaki je vezan za različite grupe kao u [[tiosulfatu]], oksidacijsko stanje izračunato iz poznatog oksidacijskog stanja pratećih atoma (H = +1 i O = −2) može biti prividni prosjek (+2 kao u tiosulfatu), pa čak i razlikovati se od cijelog broja (+2,5 kao u [[tetrationatu]]). Ovo je direktna posljedica različite valencije svakog atoma sumpora prisutnog u oksianionu. Najčešće vrste sumpora koje učestvuju u ciklusu sumpora navedene su u nastavku, od najviše [[Redukcijsko sredstvo|reducirano]] do najviše [[Oksidacijsko sredstvo|oksidirano]]: : S (−2): [[vodonik sulfid|H₂S]], {{Chem2|HS-|link=Bisulfid}}, {{Chem2|S(2-)|link=Sulfid}}; [[dimetil sulfid|(CH₃)₂S]] : S (−1): [[disulfid]], {{Chem2|-S—S-, ili S2(2-)|link=disulfid}}, kao u {{Chem2|FeS2|link=Pirit}} : S (0): prirodni, ili elementarni, [[sumpor]] ({{Chem2|S8}}) : S (+2): [[tiosulfat]], {{Chem2|S2O3(2-)|link=tiosulfat}} (ovdje je +2 samo "prividna [[srednja vrijednost]]" [[oksidacijsko stanje]]: (+5 –1)/2 = +2 jer dva atoma sumpora u tiosulfatu nisu u istom oksidacijskom stanju. U stvari, oni su na +5, odnosno −1 ).<ref name="Vairavamurthy1993">{{cite journal | last1=Vairavamurthy | first1=A. | last2=Manowitz | first2=B. | last3=Luther | first3=G.W. | last4=Jeon | first4=Y. | year=1993 | title=Oxidation state of sulfur in thiosulfate and implications for anaerobic energy metabolism | url=https://archive.org/details/sim_geochimica-et-cosmochimica-acta_1993-04_57_7/page/1618 | journal=Geochimica et Cosmochimica Acta | publisher=Elsevier BV | volume=57 | issue=7 | issn=0016-7037 | doi=10.1016/0016-7037(93)90020-w | pages=1619–1623 | bibcode=1993GeCoA..57.1619V }}</ref> : S (+4): [[sumpor-oksid|SO₂]]; [[sulfit|sulfit ({{chem|SO|3|2-}})]] : S (+6): {{chem|SO|4|2-}} ([[sumporna kiselina|H₂SO₄]], [[kalcij- sulfat|CaSO₄]]). == Izvori i ponori sumpora == Sumpor se nalazi u [[oksidacijsko stanje| oksidacijskom stanju]] u rasponu od +6 u [[Sulfat|{{chem|SO|4|2-}}]] do −2 u [[sulfid]]ima. Dakle, elementarni sumpor može ili davati ili primati elektrone ovisno o svom okruženju. Na anoksičnoj ranoj Zemlji, većina sumpora bila je prisutna u [[minerali]]ma kao što je [[pirit]] (FeS₂). Tokom historije Zemlje, količina mobilnog sumpora se povećavala kroz [[Vulkan|vulkansku aktivnost]], kao i [[trošenje]] [[Kora (geologija)|kore]] u oksigeniranoj atmosferi.<ref name=Brock>{{cite book |title=Brock Biology of Microorganisms | year=2006| vauthors = Madigan MT, Martino JM | edition=11th |page=136 |publisher=Pearson |isbn=978-0-13-196893-6}}</ref> Glavni Zemljin ponor sumpora su okeani {{chem|SO|4|2–}} dostupni kao [[akceptor elektrona]] za [[mikroorganizmi|mikroorganizme]] u [[anoksijska voda| anoksijskim vodama]].<ref>{{cite journal | vauthors = Bickle MJ, Alt JC, Teagle DA | date = 1994 | title = Sulfur transport and sulphur isotope fractionations in ocean floor hydrothermal systems | journal = Mineralogical Magazine | volume = 58A | issue = 1 | pages = 88–89 | doi = 10.1180/minmag.1994.58A.1.49 | doi-broken-date = 1 October 2025 | bibcode = 1994MinM...58...88B }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- |'''[[hrana|Namirnica]]''': Prosječna vrijednost [[Kisele kiše|zakiseljujuće emisije]] (zagađenje zraka) različitih namirnica na 100 grama proteina<ref name="Nemecek 987–992">{{cite journal | vauthors = Poore J, Nemecek T | title = Reducing food's environmental impacts through producers and consumers | journal = Science | volume = 360 | issue = 6392 | pages = 987–992 | date = June 2018 | pmid = 29853680 | doi = 10.1126/science.aaq0216 | bibcode = 2018Sci...360..987P | doi-access = free }}</ref> |Emisije kisifikacije: SO₂eq/100 g |- |style="background:#ddffdd;" align="center" |[[Govedina]] |style="background:#f3fff3;" |343,6 |- |style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Janjetina i ovčetina]] |style="background:#f3fff3;" |139,0 |- |style="background:#ddffdd;" align="center" |[[Svinjetina]] |style="background:#f3fff3;" |142,7 |- |style="background:#ddffdd;" align="center" |[[Perad]] |style="background:#f3fff3;" |102,4 |- |colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |[[Akvakultura|Uzgojeni rakovi]] | style="background:#f3fff3;" |65,9 |- | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |[[Jaja]] | style="background:#f3fff3;" |53,7 |- | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |[[Kikiriki]] | style="background:#f3fff3;" |22,6 |- | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |[[Grašak]] | style="background:#f3fff3;" |8,5 |- | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |[[Tofu]] | style="background:#f3fff3;" |6,7 |} Kada [[organizmi]] asimiliraju {{chem|SO|4|2–}}, on se redukuje i pretvara u organski sumpor, koji je esencijalna komponenta proteina. Međutim, [[biosfera]] ne djeluje kao glavni ponor sumpora, već se većina sumpora nalazi u morskoj vodi ili [[sediment]]nim stijenama, uključujući: []][škriljac]] bogat [[pirit]]om, evaporitne stijene ([[anhidrit]] i [[barit]]), te [[karbonat]]ne minerale (]Sur[[kalcij]] i [[magnezij-karbonat]]e) (tj. [[sulfat]] povezan s karbonatom). Količina sulfata u okeanima kontrolira se trima glavnim procesima:<ref name=Turchyn>{{cite thesis |first=Alexandra V. |last=Turchyn |title=Oxygen isotopes in marine sulfate and the sulfur cycle over the last 140 million years |type=PhD |publisher=Harvard University |date=2005 |url=https://www.proquest.com/openview/0e5ae0050b1db9b3db0c292d95bb42b6/1 |id=3174055}}</ref> # unos iz [[rijeka]] # redukcija sulfata i ponovna oksidacija sulfida na kontinentalnim policama i padinama # zatrpavanje [[anhidrit]]a i pirita u okeanskoj kori. Primarni prirodni izvor sumpora u atmosferi je morska prskalica ili prašina bogata sumporom koju nosi [[vjetar]],<ref>{{cite journal | vauthors = Reheis MC, Kihl R | title = Dust deposition in southern Nevada and California, 1984–1989: Relations to climate, source area, and source lithology | journal = Journal of Geophysical Research: Atmospheres| date = May 1995| volume = 100 | issue = D5 | pages = 8893–8918 | doi = 10.1029/94JD03245 | bibcode = 1995JGR...100.8893R }}</ref> od kojih nijedno nije dugovječno u atmosferi. U posljednje vrijeme, veliki godišnji unos sumpora iz sagorijevanja uglja i drugih fosilnih goriva dodao je značajnu količinu SO<sub>2 koji djeluje kao zagađivač zraka. U geološkoj prošlosti, prodori [[magma]]tskih vulkana u ležišta uglja uzrokovali su sagorijevanje velikih razmjera u ovim ležištima i posljedično ispuštanje sumpora u atmosferu. Ovo je dovelo do značajnih poremećaja [[klimatski sistem|klimatskog sistema]] i jedan je od predloženih uzroka [[permsko-trijasko izumiranje| permsko-trijaskog izumiranja]]. [[Dimetilsulfid]] [(CH₃)₂S ili DMS] nastaje razgradnjom [[dimetilsulfoniopropionat]]a (DMSP) iz umirućih ćelija [[fitoplankton]]a u okeanskoj [[fotička zona|fotičkoj zoni]] i glavni je biogeni plin koji se emituje iz mora, gdje je odgovoran za karakterističan "miris mora" duž obala.<ref name=Brock/> DMS je najveći prirodni izvor sumpornog plina, ali i dalje ima vrijeme zadržavanja u atmosferi samo oko jedan dan i većina se ponovo taloži u okeanima umjesto da stigne do kopna. Međutim, značajan je faktor u klimatskom sistemu, jer je uključen u formiranje [[oblak]]a. == Biološki i termohemijski vođena redukcija sulfata == [[Datoteka:Dissimilatory sulfate reduction.svg|thumb|upright=2.5| {{center|[[ Disimilacijska redukcija sulfata|Put redukcije disimilatornog sulfata]]}}]] [[Datoteka:3'-Phosphoadenosine-5'-phosphosulfate.svg|thumb|upright=1.3| {{center|[[3'-fosfoadenozin-5'-fosfosulfat|3′-fosfoadenozin-5′-fosfosulfat]]<br /> (ključni međuprodukt u ciklusu sumpora)}}]] Putem [[disimilatorne redukcije sulfata]] puta, sulfat se može reducirati bakterijski (bakterijska redukcija sulfata) ili neorganski (termohemijska redukcija sulfata). Ovaj put uključuje redukciju sulfata pomoću [[organskih jedinjenja]] da bi se proizveo vodonik sulfid, što se dešava u oba procesa. Glavni produkti i reaktanti bakterijske redukcije sulfata (BSR) i termohemijske redukcije sulfata (TSR) su vrlo slični. Za oba, različiti [[organski spojevi]] i rastvoreni sulfat su reaktanti, a produkti ili nusproizvodi su sljedeći: [[Vodik-sulfid|H₂S]], CO₂, [[karbonati]], elementarni sumpor i [[metal]]ni sulfidi.<ref name="Machel_1995">{{Cite journal| vauthors = Machel HG, Krouse HR, Sassen R |date=1995|title=Products and distinguishing criteria of bacterial and thermochemical sulfate reduction| url = https://archive.org/details/sim_applied-geochemistry_1995-07_10_4/page/372 |journal=Applied Geochemistry|language=en|volume=10|issue=4|pages=373–389|doi=10.1016/0883-2927(95)00008-8|bibcode=1995ApGC...10..373M}}</ref> Međutim, reaktivni [[organski spoj]]evi se razlikuju za BSR i TSR zbog međusobno isključivih temperaturnih režima. Organske kiseline su glavni organski reaktanti za BSR, a razgranati/''n''-[[alkan]]i su glavni organski reaktanti za TSR. Neorganski reakcijski produkti u BSR i TSR su H₂S (HS⁻) i {{chem|HCO|3|–}} (CO₂).<ref name="Machel_2001">{{Cite journal| vauthors = Machel HG |date=2001|title=Bacterial and thermochemical sulfate reduction in diagenetic settings — old and new insights|journal=Sedimentary Geology|language=en|volume=140|issue=1–2|pages=143–175|doi=10.1016/S0037-0738(00)00176-7|bibcode=2001SedG..140..143M|s2cid=4606551 }}</ref> Ovi procesi se javljaju jer postoje dva vrlo različita termička režima u kojima se sulfat redukuje, posebno u okruženjima niskih i visokih temperatura.<ref name="Machel_1995"/> BSR se obično javlja na nižim temperaturama od 0−80°C, dok se TSR dešava na mnogo višim ]]temperatura]]ma – oko 100–140°C.<ref name="Machel_2001"/> Temperature za TSR nisu tako dobro definirane; najniža potvrđena je 127°C, a najviše temperature se javljaju u okruženjima oko 160−180°C.<ref name="Machel_2001"/> Ova dva različita režima javljaju se jer na višim temperaturama većina [[mikrob]]a koji redukuju sulfate više ne može [[metabolizam|metabolizirati]] zbog [[Denaturacija (biohemija)|denaturacije]] proteina ili deaktivacije [[enzim]]a,<ref>{{Cite book|title=Sulfate-reducing bacteria|url=https://archive.org/details/sulfatereducingb0000unse_b3i5|date=1995|publisher=Plenum Press| last = Barton | first = Larry | name-list-style = vanc |isbn=0-306-44857-2|location=New York|oclc=32311676}}</ref> tako da TSR preuzima primat. Međutim, u vrućim sedimentima oko [[hidrotermalni otvor| hidrotermalnih otvora]] BSR se može dogoditi na temperaturama do 110&nbsp;°C.<ref>{{cite journal | vauthors = Jørgensen BB, Isaksen MF, Jannasch HW | title = Bacterial Sulfate Reduction Above 100{degrees}C in Deep-Sea Hydrothermal Vent Sediments | journal = Science | volume = 258 | issue = 5089 | pages = 1756–1757 | date = December 1992 | pmid = 17831655 | doi = 10.1126/science.258.5089.1756 | s2cid = 129371120 }}</ref> BSR i TSR se javljaju na različitim dubinama. BSR se odvija u okruženjima niskih temperatura, koja su plića okruženja poput naftnih i plinskih polja. BSR se također može odvijati u modernim morskim sedimentnim okruženjima kao što su [[wikt:stratifikscija|stratificirana]] unutrašnja mora, kontinentalni slojevi, [[organski bogate sedimentne stijene|organski bogate]] delte i hidrotermalni sedimenti koji imaju intenzivnu mikrobnu redukciju [[sulfat]]a, zbog njegove visoke koncentracije rastvorenog u [[slnaa voda|morskoj vodi]].<ref>{{Cite journal|last1=Aharon|first1=Paul|last2=Fu|first2=Baoshun | name-list-style = vanc |date=2000|title=Microbial sulfate reduction rates and sulfur and oxygen isotope fractionations at oil and gas seeps in deepwater Gulf of Mexico|url=https://archive.org/details/sim_geochimica-et-cosmochimica-acta_2000-01_64_2/page/232|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|language=en|volume=64|issue=2|pages=233–246|doi=10.1016/S0016-7037(99)00292-6|bibcode=2000GeCoA..64..233A}}</ref> Osim toga, smatra se da velike količine [[sumporovodik]]a koje se nalaze u [[nafta|naftnim]] i plinskim poljima nastaju oksidacijom naftnih [[ugljikovodik]]a [[sulfat]]om.<ref>{{Cite journal| vauthors = Goldstein TP, Aizenshtat Z | date=1994|title=Thermochemical sulfate reduction a review| url = https://archive.org/details/sim_journal-of-thermal-analysis_1994-07_42_1/page/240 |journal=Journal of Thermal Analysis|language=en|volume=42|issue=1|pages=241–290|doi=10.1007/BF02547004| s2cid=95526523|issn=0368-4466}}</ref> Poznato je da se takve reakcije odvijaju mikrobnim procesima, ali je općeprihvaćeno da je TSR odgovoran za većinu ovih reakcija, posebno u dubokim ili vrućim rezervoarima.<ref>{{Cite journal| vauthors = Krouse HR, Viau CA, Eliuk LS, Ueda A, Halas S |date=1988|title=Chemical and isotopic evidence of thermochemical sulphate reduction by light hydrocarbon gases in deep carbonate reservoirs| url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1988-06-02_333_6172/page/414 |journal=Nature|language=en|volume=333|issue=6172|pages=415–419|doi=10.1038/333415a0|bibcode=1988Natur.333..415K|s2cid=4354648|issn=0028-0836|doi-access=}}</ref> Dakle, TSR se javlja u dubokim rezervoarima gdje su temperature mnogo više. BSR je geološki trenutan u većini geoloških okruženja, dok se TSR javlja brzinama reda veličine stotina hiljada godina.<ref>{{cite journal | vauthors = Muyzer G, Stams AJ | title = The ecology and biotechnology of sulphate-reducing bacteria | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 6 | issue = 6 | pages = 441–454 | date = June 2008 | pmid = 18461075 | doi = 10.1038/nrmicro1892 | s2cid = 22775967 }}</ref><ref name="Machel_1995"/> Iako mnogo sporiji od BSR-a, čak se i TSR čini geološki prilično brzim procesom. BSR u plitkim okruženjima i TSR u dubokim rezervoarima ključni su procesi u okeanskom ciklusu sumpora.<ref>{{Cite journal|last=Jørgensen|first=Bo Barker | name-list-style = vanc |date=1982|title=Mineralization of organic matter in the sea bed—the role of sulphate reduction|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1982-04-15_296_5858/page/642|journal=[[Nature]]|language=en|volume=296|issue=5858|pages=643–645|doi=10.1038/296643a0|bibcode=1982Natur.296..643J |s2cid=4308770 |issn=0028-0836}}</ref><ref name="Machel_1995" /> &nbsp; ptprilike 10% (ukupnog plina) H₂S se proizvodi u BSR okruženjima, dok se 90% H₂S proizvodi u TSR okruženjima.<ref name="Machel_2001"/> Ako u bilo kojem dubokom rezervoaru ima više od nekoliko postotaka H₂S, pretpostavlja se da je TSR preuzeo primat. To je zbog činjenice da termičko krekovanje [[ugljikovodik]]a ne daje više od 3% H₂S.<ref name="Machel_1995"/> Na količinu H₂S utiče nekoliko faktora, kao što su dostupnost organskih reaktanata i sulfata i prisustvo/dostupnost baznih i prelaznih [[metal]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Holmer|first1=Marianne|last2=Storkholm|first2=Peter | name-list-style = vanc |date=2001|title=Sulphate reduction and sulphur cycling in lake sediments: a review|url=https://archive.org/details/sim_freshwater-biology_2001-04_46_4/page/n1|journal=Freshwater Biology|language=en|volume=46|issue=4|pages=431–451|doi=10.1046/j.1365-2427.2001.00687.x|bibcode=2001FrBio..46..431H |issn=0046-5070}}</ref> == Mikrobna oksidacija sumpora == Oksidaciju sulfida vrše i [[bakterije]] i [[arheje]], u različitim uslovima okoline. Aerobnu oksidaciju sulfida obično vrše [[Autotrofi|autotrofi]] koji koriste sulfid ili elementarni sumpor za fiksiranje [[ugljik-dioksid]]a. Oksidacijski put uključuje formiranje različitih međuprodukata sumpora, uključujući elementarni sumpor i [[tiosulfat]]. Pri niskim koncentracijama kisika, mikrobi će oksidirati do elementarnog sumpora.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Jørgensen |first1=Bo Barker |last2=Findlay |first2=Alyssa J. |last3=Pellerin |first3=André |date=2019 |title=The Biogeochemical Sulfur Cycle of Marine Sediments |journal=Frontiers in Microbiology |volume=10|doi=10.3389/fmicb.2019.00849 |doi-access=free |issn=1664-302X |pmc=6492693 |pmid=31105660}}</ref> Ovaj elementarni sumpor se akumulira u obliku sumpornih globula, unutar – ili canćelijsko, da bi se konzumirao pri niskim koncentracijama sumpora..<ref>Fike, Bradley, Leavitt (Jan 1, 2015). ''Ehrlich's Geomicrobiology'' (6th ed). CRC Press. pp. 479-516. ISBN 9781466592414</ref> Da bi ublažili niske koncentracije [[oksidans]]a (tj. pronašli ponor elektrona), oksidansi sumpora poput [[kablovska bakterija| kablovskih bakterija]] formiraju duge lance koji se protežu između oksijskih i sulfidnih zona obalnih sedimenata. [[Bakterije]] koje su prisutne u zonama bogatim sulfidima, oksidiraju sulfid i prenose elektrone do bakterija prisutnih u zoni bogatoj kisikom, kroz višestruke [[periplazma|periplazmatske]] nizove gdje se kisik redukuje.<ref>{{Cite journal |last1=Bjerg |first1=Jesper T. |last2=Boschker |first2=Henricus T. S. |last3=Larsen |first3=Steffen |last4=Berry |first4=David |last5=Schmid |first5=Markus |last6=Millo |first6=Diego |last7=Tataru |first7=Paula |last8=Meysman |first8=Filip J. R. |last9=Wagner |first9=Michael |last10=Nielsen |first10=Lars Peter |last11=Schramm |first11=Andreas |date=2018-05-29 |title=Long-distance electron transport in individual, living cable bacteria |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=115 |issue=22 |pages=5786–5791 |doi=10.1073/pnas.1800367115 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=5984516 |pmid=29735671|bibcode=2018PNAS..115.5786B }}</ref> [[slika:Biogeochemical sulfur cycle of marine sediments.jpg|thumb|400px| Biogeohemijski ciklus sumpora u morskim sedimentima<ref name=":0"/>]] Anaerobnu oksidaciju sulfida vrše i [[Fototrofi|fototrofni]] i [[hemotrofi|hemotrofni]] organizmi. [[Zelene sumporne bakterije]] (GSB) i [[ljubičaste sumporne bakterije]] (PSB) vrše [[anoksigena fotosinteza|anoksigenu fotosintezu]] podstaknutu oksidacijom sulfida. Neke PSB također mogu vršiti aerobnu oksidaciju sulfida u prisustvu kisika, pa čak mogu i rasti hemoautotrofno u uslovima slabog osvjetljenja.<ref>{{Cite journal |last1=Ghosh |first1=Wriddhiman |last2=Dam |first2=Bomba |date=November 2009 |title=Biochemistry and molecular biology of lithotrophic sulfur oxidation by taxonomically and ecologically diverse bacteria and archaea |url=https://academic.oup.com/femsre/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6976.2009.00187.x |journal=FEMS Microbiology Reviews |language=en |volume=33 |issue=6 |pages=999–1043 |doi=10.1111/j.1574-6976.2009.00187.x |pmid=19645821 |issn=1574-6976}}</ref> GSB-ima nedostaje ovaj metabolički potencijal, što su kompenzirali razvojem efikasnih sistema za prikupljanje [[svjetlost]]i. PSB se mogu naći u različitim okruženjima, od vrućih sumpornih izvora i alkalnih jezera do postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. GSB naseljavaju stratificirana jezera s visokim smanjenim koncentracijama sumpora i mogu čak rasti u [[hidrorermalni izvor|hidrotermalnim izvorima, ]] koristeći [[IC|infracrveno svjetlo]] za [[fotosinteza|fotosintezu]].<ref>{{Cite journal |last1=Kushkevych |first1=Ivan |last2=Procházka |first2=Jiří |last3=Gajdács |first3=Márió |last4=Rittmann |first4=Simon K.-M. R. |last5=Vítězová |first5=Monika |date=2021-06-15 |title=Molecular Physiology of Anaerobic Phototrophic Purple and Green Sulfur Bacteria |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=6398 |doi=10.3390/ijms22126398 |doi-access=free |issn=1422-0067 |pmc=8232776 |pmid=34203823}}</ref> [[Hidrotermalni otvor]]i emituju vodnik-sulfid, koji podržava fiksaciju ugljika kod hemolitotrofnih bakterija koje oksidiraju vodik-sulfid kisikom i proizvode elementarni sumpor ili sulfat.<ref name="Sievert_2008">{{Cite book|last1=Sievert|first1=Stefan M.|last2=Hügler|first2=Michael|last3=Taylor|first3=Craig D.|last4=Wirsen|first4=Carl O.|chapter=Sulfur Oxidation at Deep-Sea Hydrothermal Vents |date=2008|editor-last=Dahl|editor-first=Christiane|editor2-last=Friedrich|editor2-first=Cornelius G. | name-list-style = vanc |title=Microbial Sulfur Metabolism|language=en|publisher=Springer Berlin Heidelberg|pages=238–258|doi=10.1007/978-3-540-72682-1_19|isbn=978-3-540-72679-1}}</ref> The chemical reactions are as follows: : CO₂ + 4 H₂S + O₂ → CH₂O + 4 S⁰ + 3 H₂O : CO₂ + H₂S + O₂ + H₂O → CH₂O + {{chem|SO|4|2–}} + 2 H⁺ U danađnjim okeanima, predstavnici [[rod (biologija)|rodova]] ''Thiomicrospira'', ''Halothiobacillus'' i ''Beggiatoa'' su primarne [[bakterije]] koje oksidiraju sumpor,<ref name="Sievert_2008"/> i formiraju hemosintetske simbioze sa životinjskim domaćinima.<ref>{{cite journal | vauthors = Klotz MG, Bryant DA, Hanson TE | title = The microbial sulfur cycle | language = English | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 2 | pages = 241 | date = 2011 | pmid = 22144979 | pmc = 3228992 | doi = 10.3389/fmicb.2011.00241 | doi-access = free }}</ref> Domaćin obezbjeđuje metaboličke supstrate (npr. CO₂, O₂, H₂O) [[simbioza|simbiontu]] dok ovaj generira organski ugljik za održavanje metaboličkih aktivnosti domaćina. Proizvedeni sulfat se obično kombinuje sa ispranim kalcijskim ionima i formira [[gips]], koji može formirati široko rasprostranjene naslage u blizini centara širenja u srednjem okeanu.<ref>{{cite journal | vauthors = Pedersen RB, Rapp HT, Thorseth IH, Lilley MD, Barriga FJ, Baumberger T, Flesland K, Fonseca R, Früh-Green GL, Jorgensen SL | display-authors = 6 | title = Discovery of a black smoker vent field and vent fauna at the Arctic Mid-Ocean Ridge | journal = Nature Communications | volume = 1 issue = 8 | pmid = 21119639 | pmc = 3060606 | doi = 10.1038/ncomms1124 | bibcode = 2010NatCo...1..126P }}</ref> Sumpor-metabolizirajući mikrobi koji često su u bliskim simbiotičkim odnosima s drugim mikrobima, pa čak i sa životinjama. PSB i reducenti sulfata formiraju mikrobne agregate zvane "ružičaste bobice" u slanim [[močvara]]ma [[Massachusetts]]a, unutar kojih se kruženje sumpora odvija direktnom razmjenom sumpornih spojeva.<ref>{{Cite journal |last1=Wilbanks |first1=Elizabeth G. |last2=Jaekel |first2=Ulrike |last3=Salman |first3=Verena |last4=Humphrey |first4=Parris T. |last5=Eisen |first5=Jonathan A. |last6=Facciotti |first6=Marc T. |last7=Buckley |first7=Daniel H. |last8=Zinder |first8=Stephen H. |last9=Druschel |first9=Gregory K. |last10=Fike |first10=David A. |last11=Orphan |first11=Victoria J. |date=November 2014 |title=Microscale sulfur cycling in the phototrophic pink berry consortia of the S ippewissett S alt M arsh |journal=Environmental Microbiology |language=en |volume=16 |issue=11 |pages=3398–3415 |doi=10.1111/1462-2920.12388 |pmid=24428801 |pmc=4262008 |bibcode=2014EnvMi..16.3398W |issn=1462-2912|hdl=1805/9247 |hdl-access=free }}</ref> Cjevasti crvi [[Siboglinidae|Vestimentifere]] koje rastu oko [[hidrotermalni otvor| hidrotermalnih otvora ]] nemaju [[probavni trakt]], ali sadrže specijalizirane [[organele]], zvane trofosomi, unutar kojih se nalaze [[autotrof]]ne bakterije koje oksidiraju sulfide. Cjevasti crvi snabdijevaju [[bakterije]] sulfidom, a bakterije dijele fiksni ugljik s crvima.<ref>de Vries, Pablo. (2013) [https://fse.studenttheses.ub.rug.nl/10963/1/MasterLS_BMS_2013_PablodeVries.pdf.pdf "Understanding the symbiosis between the giant tubeworm ''Riftia pachyptila'' and chemoautotrophic sulfur-oxidizing bacteria]" ''University of Groningen''.</ref> &nbsp; == ''δ''³⁴S == Iako postoji 25 poznatih [[izotopo sumpora|izotopa sumpora]], samo četiri su [[Stabilni izotop|stabilna]] i od geohemijskog značaja. Od ta četiri, dva (³²S, lhaki i ³⁴S, teški) čine (99,22%) sumpora na Zemlji. Velika većina (95,02%) sumpora javlja se kao ³²S, sa samo 4,21% u ³⁴S. Odnos ova dva [[izotop]]a je fiksan u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] i to od njegovog formiranja. Smatra se da je izotopski odnos sumpora na Zemlji isti kao odnos od 22,22 izmjeren iz [[Canyon Diablo (meteorit)|Canyon Diablo troilitu]] (CDT), [[meteorit]]a.<ref name="Schlesinger"/> Taj odnos je prihvaćen kao međunarodni standard i stoga je postavljen na ''δ''=&nbsp;0,00. Odstupanje od 0,00 izražava se kao [[Δ34S|''δ''³⁴S]], što je odnos u promilima [[promil|(‰)]]. Pozitivne vrijednosti [[korelacija|koreliraju]] sa povećanim nivoima ³⁴S, dok negativne vrijednosti koreliraju sa većim ³²S u [[uzorak|uzorku]]. Formiranje minerala sumpora putem nebiogenih procesa ne pravi značajnu razliku između lahkih i teških izotopa, stoga bi omjeri izotopa sumpora u [[gips]]u ili [[barit|baritu]] trebali biti isti kao i ukupni omjer izotopa u vodenom stubu u vrijeme njihovog taloženja. [[redoks|Redukcija]] sulfata biološkom aktivnošću snažno razlikuje dva izotopa zbog brže [[enzim]]ske reakcije sa ³²S.<ref name="Schlesinger">{{cite book | vauthors = Schlesinger WH | date = 1997 | title = Biogeochemistry an analysis of global change | url = https://archive.org/details/isbn_9780126251555 | url-access = registr ation | edition = 2nd | publisher = Academic Press | location = San Diego, California | isbn = 9780126251555 }}</ref> [[prosjek|Prosječne]] današnje vrijednosti ''δ''³⁴S u morskoj vodi su reda veličine +21‰. Prije 2010-ih, smatralo se da [[mikroorganizmi ]]koji redukuju [[sulfat|sulfate]] mogu frakcionirati [[biogeohemija izotopa sumpora|izotope sumpora]] do 46 ‰ i da veće frakcioniranje od toga, zabilježeno u sedimentima, mora biti posljedica [[disproporcioniranje|disproporcioniranja]] međuprodukata sumpora u sedimentu. Ovo mišljenje se promijenilo od 2010-ih, da redukcija sulfata može frakcionirati do 66 ‰.<ref>{{Cite journal |last1=Sim |first1=Min Sub |last2=Bosak |first2=Tanja |last3=Ono |first3=Shuhei |date=July 2011 |title=Large Sulfur Isotope Fractionation Does Not Require Disproportionation |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1205103 |journal=Science |language=en |volume=333 |issue=6038 |pages=74–77 |doi=10.1126/science.1205103 |pmid=21719675 |bibcode=2011Sci...333...74S |s2cid=1248182 |issn=0036-8075|url-access=subscription }}</ref> Budući da su supstrati za disproporcionaciju ograničeni produktom redukcije sulfata, izotopski efekat disproporcionacije trebao bi biti manji od 16 ‰ u većini sedimentnih okruženja.<ref>{{Cite journal |last1=Tsang |first1=Man-Yin |last2=Böttcher |first2=Michael Ernst |last3=Wortmann |first3=Ulrich Georg |date=August 2023 |title=Estimating the effect of elemental sulfur disproportionation on the sulfur-isotope signatures in sediments |journal=Chemical Geology |language=en |volume=632|doi=10.1016/j.chemgeo.2023.121533|s2cid=258600480 |doi-access=free }}</ref> Kroz geološku historiju, ciklus sumpora i izotopski omjeri su [[koevolucija| koevoluirali]] s [[biosfera|biosferom]], koja je postajala sveukupno negativnija s povećanjem biološki uzrokovane redukcije sulfata, ali također pokazuju značajne pozitivne varijacije. Općenito, pozitivne varijacije izotopa sumpora znače da postoji višak taloženja [[pirit]]a, a ne [[oksidacija]] sulfidnih [[mineral]]a izloženih na kopnu.<ref name="Schlesinger"/> == Morski ciklus sumpora == Morski ciklus sumpora pokreće redukcija sulfata jer se vodik sulfid oksidira [[mikrob]]ima za energiju ili se oksidira abiotski. [[Disimilatorna redukcija sulfata]] je potaknuta razgradnjom zakopane organske materije i [[anaerobna oksidacija metana|anaerobnom oksidacijom metana]] (AOM)&nbsp; od kojih oboje proizvode [[ugljik-dioksid]]. Na dubinama gdje je sulfat iscrpljen, [[metanogeneza]] je prevladavajuća. U [[sulfatno-metanska prelazns zona| sulfatno-metanskoj prelaznoj zoni]] (SMTZ), uzlazni tok [[metan]]a koji proizvode [[Metanogeneza|metanogeni]] susreću anaerobne metanotrofne [[arheje]] u SMTZ-u koje ga oksidiraju, koristeći sulfat kao [[akceptor elektrona]]. U SMTZ-u je prisutno više [[sulfat]]a nego metana. Uočava se odnos sulfata i metana od 4:1, a višak sulfata usmjeren je na razgradnju organske materije.<ref>{{Cite journal |last1=Egger |first1=Matthias |last2=Riedinger |first2=Natascha |last3=Mogollón |first3=José M. |last4=Jørgensen |first4=Bo Barker |date=2018 |title=Global diffusive fluxes of methane in marine sediments |url=https://www.nature.com/articles/s41561-018-0122-8 |journal=Nature Geoscience |language=en |volume=11 |issue=6 |pages=421–425 |doi=10.1038/s41561-018-0122-8 |bibcode=2018NatGe..11..421E |hdl=1874/367905 |issn=1752-0908|hdl-access=free }}</ref> Otkriveni su sintrofični agregati [[sulfat-reducurajući mikroorganizam| sulfat-reducurajućih mikroorganizama]] i [[Metanotrof|metanotrofa]], a uočeni osnovni mehanizmi uključuju direktan međuvrsni prijenos elektrona, korištenjem velikih multi[[hem]]skih kompleksa.<ref>{{Cite journal |last1=Skennerton |first1=Connor T. |last2=Chourey |first2=Karuna |last3=Iyer |first3=Ramsunder |last4=Hettich |first4=Robert L. |last5=Tyson |first5=Gene W. |last6=Orphan |first6=Victoria J. |date=2017-09-06 |editor-last=Dubilier |editor-first=Nicole |title=Methane-Fueled Syntrophy through Extracellular Electron Transfer: Uncovering the Genomic Traits Conserved within Diverse Bacterial Partners of Anaerobic Methanotrophic Archaea |journal=mBio |language=en |volume=8 |issue=4 |doi=10.1128/mBio.00530-17 |doi-access=free|issn=2161-2129 |pmc=5539420 |pmid=28765215}}</ref> [[slika:Electron Acceptor Cascade in Marine Sediments.PNG|thumb|408x408px|Oxidant concentrations at different depths in marine sediments]] Sulfid nastao redukcijom sulfata može se oksidirati mineralima željeza da bi se dobili sulfidi željeza i [[pirit]] ili se može koristiti kao [[donor elektrona]] ili za sumporizaciju organske materije, pomoću mikroba.<ref name=":0"/> Pirit se formira kroz dva puta: polisulfidni i [[vodik-sulfid]]ni put. Polisulfidni put je dominantan sve dok se ne iscrpi elementarni sumpor, budući da je elementarni sumpor neophodan za formiranje polisulfida, a zatim preuzima vodik-sulfidni put.<ref>{{Cite journal |last1=Yücel |first1=Mustafa |last2=Konovalov |first2=Sergey K. |last3=Moore |first3=Tommy S. |last4=Janzen |first4=Christopher P. |last5=Luther |first5=George W. |date=2010 |title=Sulfur speciation in the upper Black Sea sediments |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0009254109004331 |journal=Chemical Geology |language=en |volume=269 |issue=3–4 |pages=364–375 |doi=10.1016/j.chemgeo.2009.10.010|bibcode=2010ChGeo.269..364Y |url-access=subscription |hdl=11511/32667 |hdl-access=free }}</ref> &nbsp;[[Mikrobna oksidacija sumpora|Mikrobna oksidacija sumpora]] koristi više oksidansa jer su koncentracije akceptora elektrona zavisne od dubine. U gornjim slojevima sedimenta kisik i nitrat su preferirani oksidansi zbog visokog prinosa energije iz reakcije, a u suboksičnim zonama ulogu preuzimaju [[željezo]] i [[mangan]]. <ref name=":0" /> [[Oksidacija]] sulfida daje različite međuprodukte sumpora kao što su elementarni sumpor, tiosulfat, sulfit i sulfat. Međuprodukti sumpora koji nastaju tokom oksidacije sulfida jedinstveni su za ovaj proces i stoga su indikativni za oksidaciju sulfida kada se pronađu u uzorcima iz okoliša. Sumpor [[frakcioniranje izotopa]] ovih međuprodukata i drugih vrsta sumpora bio je koristan alat u proučavanju oksidacije sulfida.<ref>{{Cite journal |last1=Pellerin |first1=André |last2=Bui |first2=Thi Hao |last3=Rough |first3=Mikaella |last4=Mucci |first4=Alfonso |last5=Canfield |first5=Donald E. |last6=Wing |first6=Boswell A. |date=2015 |title=Mass-dependent sulfur isotope fractionation during reoxidative sulfur cycling: A case study from Mangrove Lake, Bermuda |url=https://doi.org/10.1016/j.gca.2014.11.007 |journal=Geochimica et Cosmochimica Acta |volume=149 |pages=152–164 |doi=10.1016/j.gca.2014.11.007 |bibcode=2015GeCoA.149..152P |issn=0016-7037|url-access=subscription }}</ref> Ciklus sumpora u morskom okruženju je dobro proučen pomoću alata [[Izotopi sumpora|sistematika izotopa sumpora]] izraženog kao ''δ''³⁴S. Moderni globalni okeani imaju skladište sumpora od {{val|1.3e18|u=kg}},<ref>{{Cite book|title=Treatise on Geochemistry|last=Brimblecombe|first=Peter| name-list-style = vanc |publisher=Elsevier|year=2014|isbn=9780080983004|volume=10|location=Amsterdam|pages=559–591|chapter=The global sulfur cycle|doi=10.1016/B978-0-08-095975-7.00814-7}}</ref> uglavnom se javlja kao sulfat sa ''δ''³⁴S vrijednošću od +21‰.<ref name="Fike_2015">{{Cite journal|last1=Fike|first1=David A.|last2=Bradley|first2=Alexander S.|last3=Rose|first3=Catherine V.| name-list-style = vanc |date=2015|title=Rethinking the Ancient Sulfur Cycle|journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences|volume=43|issue=1|pages=593–622|doi=10.1146/annurev-earth-060313-054802|bibcode=2015AREPS..43..593F|s2cid=140644882|doi-access=free}}</ref> Ukupni ulazni tok je {{val|1.0e11|u=kg/god}} sa sastavom izotopa sumpora od ~3‰.<ref name="Fike_2015"/> Riječni sulfat, koji nastaje trošenjem sulfidnih minerala na kopnu (''δ''³⁴S = +6‰), primarni je izvor sumpora u okeane. Drugi izvori su metamorfna i vulkanska degazacija i hidrotermalna aktivnost (''δ''³⁴S = 0‰), koji oslobađaju reducirane vrste sumpora (kao što su H₂S i S⁰). Postoje dva glavna načina oslobađanja sumpora iz okeana. Prvi izvor je zatrpavanje sulfata, bilo kao morski evaporiti (kao što je gips) ili sulfat povezan s [[karbonat]]om (CAS), što čini {{val|6e10|u=kg/god}} (''δ''³⁴S = +21‰). Drugo ponor sumpora je zatrpavanje pirita u sedimentima na sloju ili dubokim [[sedimenti morskog dna|sedimentima morskog dna]] ({{val|4e10|u=kg/god.}}; ''δ''³⁴S = −20‰).<ref>{{Cite journal| vauthors = Canfield DE |date=2004|title=The evolution of the Earth surface sulfur reservoir|journal=American Journal of Science|language=en|volume=304|issue=10|pages=839–861|doi=10.2475/ajs.304.10.839|bibcode=2004AmJS..304..839C|doi-access=free}}</ref> Ukupni tok izlaznog morskog sumpora je {{val|1.0e11|u=kg/god}}, što se poklapa s ulaznim tokovima i implicira da je moderni morski budžet sumpora u stabilnom stanju.<ref name="Fike_2015"/> Vrijeme zadržavanja sumpora u modernim globalnim okeanima je 13.000.000 godina.<ref>{{cite journal | vauthors = Kah LC, Lyons TW, Frank TD | title = Low marine sulphate and protracted oxygenation of the Proterozoic biosphere | journal = Nature | volume = 431 | issue = 7010 | pages = 834–838 | date = October 2004 | pmid = 15483609 | doi = 10.1038/nature02974 | bibcode = 2004Natur.431..834K | s2cid = 4404486 | url = https://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1098&context=geosciencefacpub | url-access = subscription }}</ref> Sumporizacija organske materije je značajno skladište sumpora, koje sadrži 35–80% reduciranog sumpora u morskim sedimentima..<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Wasmund |first1=Kenneth |last2=Mußmann |first2=Marc |last3=Loy |first3=Alexander |date=August 2017 |title=The life sulfuric: microbial ecology of sulfur cycling in marine sediments |journal=Environmental Microbiology Reports |language=en |volume=9 |issue=4 |pages=323–344 |doi=10.1111/1758-2229.12538 |issn=1758-2229 |pmc=5573963 |pmid=28419734|bibcode=2017EnvMR...9..323W }}</ref> Ove organo-sumporne molekule se također desumporiziraju kako bi se oslobodile oksidirane vrste sumpora poput sulfita i sulfata. Ova desumporizacija može omogućiti razgradnju organske tvari i stoga ovaj proces određuje hoće li se organska tvar asimilirati ili zakopati.<ref name=":1"/> [[Sumporizacija]] povećava molekularnu težinu i uvodi novi dio u organsku molekulu koji može inhibirati njeno prepoznavanje od strane [[katabolizam|kataboličkih]] [[enzim]]a koji razgrađuju organsku tvar. Sposobnost mikroba za desumporizaciju ogleda se u prisutnosti [[sulfataza|sulfataznih]] [[gen]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Wegner |first1=Carl-Eric |last2=Richter-Heitmann |first2=Tim |last3=Klindworth |first3=Anna |last4=Klockow |first4=Christine |last5=Richter |first5=Michael |last6=Achstetter |first6=Tilman |last7=Glöckner |first7=Frank Oliver |last8=Harder |first8=Jens |date=2013 |title=Expression of sulfatases in Rhodopirellula baltica and the diversity of sulfatases in the genus Rhodopirellula |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1874778712000803 |journal=Marine Genomics |language=en |volume=9 |pages=51–61 |doi=10.1016/j.margen.2012.12.001|pmid=23273849 |bibcode=2013MarGn...9...51W |url-access=subscription }}</ref> == Evolucija ciklusa sumpora == [[Izotop]]ski sastav sedimentnih sulfida pruža primarne informacije o evoluciji ciklusa sumpora. Ukupni inventar sumpornih spojeva na površini Zemlje (skoro {{val|e=19|u=kg}} sumpora) predstavlja ukupno oslobađanje sumpora kroz geološko vrijeme.<ref name="Johnston_2011">{{Cite journal|last=Johnston|first=David T. | name-list-style = vanc |date=2011|title=Multiple sulfur isotopes and the evolution of Earth's surface sulfur cycle|journal=Earth-Science Reviews|language=en|volume=106|issue=1–2|pages=161–183|doi=10.1016/j.earscirev.2011.02.003|bibcode=2011ESRv..106..161J }}</ref><ref name="Schlesinger"/> Stijene analizirane na sadržaj sumpora uglavnom su [[škriljci]] bogati organskim materijama, što znači da su vjerovatno kontrolirane biogenom redukcijom sumpora. Prosječne krivulje morske vode generiraju se iz evaporita taloženih tokom geološkog vremena jer, opet, budući da ne razlikuju teške i lahke izotope sumpora, trebale bi oponašati sastav okeana u vrijeme taloženja. Prije 4,6 milijardi godina (prije 18 Ga) Zemlja se formirala i imala je teorijsku vrijednost ''δ''³⁴S od 0. Budući da nije bilo biološke aktivnosti na ranoj Zemlji, ne bi bilo [[izotopsko frakcioniranje| izotopskog frakcioniranja]].<ref name="Fike_2015"/> Sav sumpor u atmosferi bi se oslobađao tokom [[vulkan]]skih erupcija. Kada su se okeani kondenzirali na Zemlji, atmosfera je u suštini bila očišćena od sumpornih plinova, zbog njihove visoke [[rastvorljivost]]i u vodi. Kroz veći dio [[Arhaik|arhajskog]] perioda (4,6–2,5&nbsp;prije 18 Ga) većina sistema izgledala je ograničena sulfatima. Neka mala arhaička ležišta evaporita zahtijevaju postojanje barem lokalno povišenih koncentracija (moguće zbog lokalne vulkanske aktivnosti) sulfata kako bi bila prezasićena i istaložena iz rastvora..<ref name="Canfield_1999">{{cite journal | vauthors = Canfield DE, Raiswell R | date = 1999 | title = The evolution of the sulfur cycle | journal = American Journal of Science | volume = 299 | issue = 7–9 | pages = 697–723 | doi = 10.2475/ajs.299.7-9.697 | bibcode = 1999AmJS..299..697C }}</ref> 3.8–3.6&nbsp; Ga označava početak otkrivenog geološkog zapisa jer je to starost najstarijih stijena na Zemlji. [[Metasedimentne stijene]] iz ovog vremena još uvijek imaju izotopsku vrijednost 0 jer [[biosfera]] nije bila dovoljno razvijena (moguće uopće) da bi se frakcionirao sumpor.<ref>{{cite book | vauthors = Schidlowski M, Hayes JM, Kaplan IR | date = 1983 | chapter = Isotopic inferences of ancient biochemistries-Carbon, sulfur, hydrogen, and nitrogen. | veditors = Schopf JW | title = Earth's Earliest Biosphere. | publisher = Princeton University Press | location = Princeton, New Jersey | chapter-url = https://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=19840060271 }}</ref> 3.5&nbsp;Ga Anoksiogena [[fotosinteza]] je uspostavljena i pruža slab izvor sulfata globalnom okeanu sa nevjerovatno niskim koncentracijama sulfata, ''δ''³⁴S je i dalje u osnovi 0.<ref name="Canfield_1999"/> Ubrzo nakon toga, prije 3,4 Ga, prvi dokazi o minimalnom frakcionisanju u [[evaporit]]skom sulfatu u vezi sa [[magma]]tski izvedenim sulfidima mogu se vidjeti u stijenskim zapisima. Ovo frakcionisanje pokazuje moguće dokaze o anoksigenim [[fototrof]]nim bakterijama. 2,8 Ga označava prvi dokaz o proizvodnji kisika putem fotosinteze. Ovo je važno jer ne može doći do oksidacije sumpora bez kisika u atmosferi. Ovo ilustruje [[koevolucija|koevoluciju]] ciklusa kisika i sumpora, kao i biosfere. 2,7–2,5 Ga je starost najstarijih sedimentnih stijena koje imaju osiromašeni δ ³⁴S, što pruža prvi uvjerljiv dokaz za redukciju sulfata.<ref name="Canfield_1999"/> Količina sulfata 2,3 Ga se povećava na više od 1 mM; ovo povećanje sulfata se poklapa sa "[[Veliki događaj oksigenacije| Velikim događajem oksigenacije]"; zato većina istraživača smatra da su se redoks uslovi na Zemljinoj površini fundamentalno promijenili od redukcijskih do oksidativnih.<ref name = "Lyons_2006">{{cite book | vauthors = Lyons TW, Gellatly AM, McGoldrick PJ, Kah LC | date = 2006 | chapter = Proterozoic sedimentary exhalative (SEDEX) deposits and links to evolving global ocean chemistry | veditors = Kesler SE, Ohmoto H | title = Evolution of Early Earth's Atmosphere, Hydrosphere, and Biosphere—Constraints from Ore Deposits | series = Geological Society of America Memoir | volume = 198 | pages = 169–184 | isbn = 978-0-8137-1198-0 }}</ref> Ova promjena bi dovela do nevjerovatnog povećanja sulfatnog trošenja, što bi dovelo do povećanja sulfata u okeanima. Velike izotopske frakcionacije koje bi vjerovatno bile povezane sa smanjenjem bakterija se proizvode po prvi put. Iako je u to vrijeme došlo do značajnog porasta sulfata u morskoj vodi, vjerovatno je i dalje bio samo manji od 5-15% današnjih nivoa.<ref name="Lyons_2006" /> Prije 1,8 Ga, [[Trakaste željezne formacije]] (BIF) su uobičajene sedimentne stijene tokom cijelog arheja i [[paleoproterozoik]]a; njihov nestanak označava značajnu promjenu u hemiji okeanske vode. BIF-ovi imaju naizmjenične slojeve [[željezo-oksid]]a i [[rožnjak]]a. BIF-ovi se formiraju samo ako se vodi dozvoli da se prezasiti [[rastvor]]enim željezom (Fe²⁺), što znači da u vodenom stubu ne može biti slobodnog kisika ili sumpora jer bi se formirao Fe³⁺ ([[rđa]]) ili [[pirit]] i taložio iz rastvora. Nakon ovog prezasićenja, voda mora postati oksigenirana da bi se trake bogate željezom istaložile, ona i dalje mora biti siromašna sumporom, inače bi se umjesto Fe³⁺ formirao pirit. Postavljena je hipoteza da su se BIF-ovi formirali tokom početne evolucije [[fotosinteza|fotosintetskih organizama]] koji su imali faze rasta populacije, uzrokujući prekomjernu proizvodnju kisika. Zbog ove prekomjerne proizvodnje, oni bi se otrovali uzrokujući masovno izumiranje, što bi prekinulo izvor kisika i proizvelo veliku količinu [[ugljik-dioksid| CO₂]] kroz raspadanje njihovih tijela, omogućavajući još jedno bakterijsko cvjetanje. Nakon 1,8 Ga, koncentracije sulfata bile su dovoljne da povećaju stopu redukcije sulfata na više od protoka željeza koji se doprema u okeane.<ref name="Canfield_1999"/> Uz nestanak BIF-a, kraj [[paleoproterozoik]]a također označava prve sedimentne ekshalativne naslage velikih razmjera koje pokazuju vezu između mineralizacije i vjerovatnog povećanja količine sulfata u morskoj vodi. U paleoproterozoiku, sulfat u morskoj vodi se povećao na količinu veću nego u arhaiku, ali je i dalje bio niži od današnjih vrijednosti.<ref name="Lyons_2006"/> Nivoi sulfata u [[proterozoik]]u također djeluju kao zamjena za atmosferski kisik jer se sulfat uglavnom proizvodi trošenjem kontinenata u prisustvu kisika. Niski nivoi u proterozoiku jednostavno impliciraju da su nivoi atmosferskog kisika bili između obilja u [[fanerozoik]]u i nedostatka u arhaiku. Prije 750 miliona godina (Ma) došlo je do obnovljenog taloženja BIF-a što označava značajnu promjenu u hemiji okeana. To je vjerovatno bilo zbog epizoda grudve snijega kada je cijela planeta, uključujući okeane, bila prekrivena slojem leda koji je prekidao oksigenaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Hoffman PF, Kaufman AJ, Halverson GP, Schrag DP | title = A neoproterozoic snowball earth | journal = Science | volume = 281 | issue = 5381 | pages = 1342–1346 | date = August 1998 | pmid = 9721097 | doi = 10.1126/science.281.5381.1342 | bibcode = 1998Sci...281.1342H | s2cid = 13046760 | url = https://semanticscholar.org/paper/37b1ffb6aadc8b436c029fb8a3311c0b26e30d4e }}</ref> U kasnom [[neoproterozoiku]], visoke stope sahranjivanja ugljika povećale su nivo atmosferskog kisika na >10% njegove današnje vrijednosti. U kasnom [[neoproterozoik]]u, na Zemljinoj površini dogodio se još jedan veliki oksidacijski događaj koji je rezultirao oksidativnim promkensma u dubokim okeanom i vjerovatno omogućio pojavu [[višećelijski organozam|višećelijskog života]].<ref name = "Lyons_2006"/> Tokom posljednjih 600 miliona godina, sadržaj SO₄ u morskoj vodi uglavnom je varirao između +10‰ i +30‰ u ''δ''³⁴S, sa prosječnom vrijednošću blizu današnje. Značajne promjene u morskoj vodi ''δ''³⁴S dogodile su se tokom izumiranja i klimatskih događaja u ovom periodu.<ref>{{cite journal | vauthors = Gill BC, Lyons TW, Young SA, Kump LR, Knoll AH, Saltzman MR | title = Geochemical evidence for widespread euxinia in the later Cambrian ocean | journal = Nature | volume = 469 | issue = 7328 | pages = 80–83 | date = January 2011 | pmid = 21209662 | doi = 10.1038/nature09700 | bibcode = 2011Natur.469...80G | s2cid = 4319979 | url = https://www.nature.com/articles/nature09700 | url-access = subscription }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=John|first1=Eleanor H.|last2=Wignall|first2=Paul B.|last3=Newton|first3=Robert J.|last4=Bottrell|first4=Simon H.| name-list-style = vanc |date= August 2010 |title=δ34SCAS and δ18OCAS records during the Frasnian–Famennian (Late Devonian) transition and their bearing on mass extinction models|journal=Chemical Geology|language=en|volume=275|issue=3–4|pages=221–234|doi=10.1016/j.chemgeo.2010.05.012|bibcode=2010ChGeo.275..221J}}</ref><ref>{{Cite journal| vauthors = Newton RJ, Pevitt EL, Wignall PB, Bottrell SH |date= February 2004 |title=Large shifts in the isotopic composition of seawater sulphate across the Permo–Triassic boundary in northern Italy|journal=Earth and Planetary Science Letters|language=en|volume=218|issue=3–4|pages=331–345|doi=10.1016/S0012-821X(03)00676-9|bibcode= 2004E&PSL.218..331N }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Gill |first1=Benjamin C. |last2=Lyons |first2=Timothy W. |last3=Jenkyns|first3=Hugh C. | name-list-style = vanc |date= December 2011 |title=A global perturbation to the sulfur cycle during the Toarcian Oceanic Anoxic Event|journal=Earth and Planetary Science Letters|language=en|volume=312|issue=3–4|pages=484–496|doi=10.1016/j.epsl.2011.10.030|bibcode=2011E&PSL.312..484G }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Paytan|first=A.|date=1998-11-20|title=Sulfur Isotopic Composition of Cenozoic Seawater Sulfate|journal=Science|volume=282|issue=5393|pages=1459–1462|doi=10.1126/science.282.5393.1459|pmid=9822370}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Paytan|first=A.|date=2004-06-11|title=Seawater Sulfur Isotope Fluctuations in the Cretaceous|journal=Science|language=en|volume=304|issue=5677|pages=1663–1665|doi=10.1126/science.1095258|pmid=15192227|bibcode=2004Sci...304.1663P|s2cid=10539452|issn=0036-8075}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Owens JD, Gill BC, Jenkyns HC, Bates SM, Severmann S, Kuypers MM, Woodfine RG, Lyons TW | display-authors = 6 | title = Sulfur isotopes track the global extent and dynamics of euxinia during Cretaceous Oceanic Anoxic Event 2 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 46 | pages = 18407–18412 | date = November 2013 | pmid = 24170863 | pmc = 3831968 | doi = 10.1073/pnas.1305304110 | bibcode = 2013PNAS..11018407O | doi-access = free }}</ref> U relativno kraćem vremenskom periodu (deset miliona godina) promjene u ciklusu sumpora lakše je posmatrati i mogu se još bolje ograničiti [[izotopi]]ma kisika. [[Kisik]] se kontinuirano ugrađuje u ciklus sumpora putem oksidacije sulfata, a zatim se oslobađa kada se taj sulfat ponovo reducira.<ref name=Turchyn/> Budući da različiti izvori sulfata u okeanu imaju različite izotopske vrijednosti kisika, moguće je koristiti kisik za praćenje ciklusa sumpora. Biološka redukcija sulfata preferencijalno odabire lakše izotope kisika iz istog razloga iz kojeg su poželjniji lakši izotopi sumpora. Proučavajući izotope kisika u okeanskim sedimentima tokom posljednjih 10 miliona godina, Tychyn i saradnici (2004) uspjeli su bolje ograničiti koncentracije sumpora u morskoj vodi tokom istog perioda. Otkrili su da su [[promjene nivoa mora]] uzrokovane [[pliocen]]skim i [[pleistocen]]skim [[glacijacija|glacijalnim]] ciklusima promijenile površinu kontinentalnih slojeva, što je zatim poremetilo obradu sumpora, snižavajući koncentraciju [[sulfat]]a u morskoj vodi. Ovo je bila drastična promjena u poređenju s predglacijalnim vremenima prije dva miliona godina. == Veliki oksidacijski događaj i frakcioniranje izotopa sumpora neovisno o masi == [[Veliki događaj oksigenacije]] (GOE) karakterizira nestanak izotopa sumpora [[frakcioniranje neovisno o masi]] (MIF) u sedimentnim zapisima prije otprilike 2,45 milijardi godina (Ga).<ref name="Farquhar_2000">{{cite journal | vauthors = Farquhar J, Bao H, Thiemens M | title = Atmospheric influence of Earth's earliest sulfur cycle | url = https://archive.org/details/sim_science_2000-08-04_289_5480/page/756 | journal = Science | volume = 289 | issue = 5480 | pages = 756–759 | date = August 2000 | pmid = 10926533 | doi = 10.1126/science.289.5480.756 | bibcode = 2000Sci...289..756F | s2cid = 12287304 }}</ref> MIF izotopa sumpora (Δ³³S) definiran je odstupanjem izmjerene vrijednosti ''δ''³³S od vrijednosti ''δ''³³S, izvedene iz izmjerene vrijednosti ''δ''³⁴S prema zakonu frakcionisanja zavisnog od mase. [[Veliki oksidacijski događaj]] predstavljao je masovnu tranziciju globalnih ciklusa sumpora. Prije Velikog oksidacijskog događaja, na ciklus sumpora snažno je uticalo [[UV|ultraljubičasto]] (UV) zračenje i povezane [[fotohrmijska reakcija|fotohemijske reakcije]], koje su inducirale frakcionisanje izotopa sumpora neovisno o masi (Δ³³S≠&nbsp;0). Očuvanje signala frakcionisanja izotopa sumpora nezavisnog od mase zahtijeva atmosferski O₂ niži od 10⁻⁵ sadašnjeg atmosferskog nivoa (PAL).<ref name="Johnston_2011"/> Nestanak frakcionisanja izotopa sumpora nezavisnog od mase na ~2.45&nbsp;Ga ukazuje na to da je atmosferski ''p''O₂ premašio 10⁻⁵ sadašnji atmosferski nivo nakon Velikog događaja oksigenacije.<ref name="Farquhar_2000"/> Kisik je imao bitnu ulogu u globalnim ciklusima sumpora nakon Velikog događaja oksigenacije, kao što je oksidativno trošenje sulfida.<ref>{{cite journal | vauthors = Konhauser KO, Lalonde SV, Planavsky NJ, Pecoits E, Lyons TW, Mojzsis SJ, Rouxel OJ, Barley ME, Rosìere C, Fralick PW, Kump LR, Bekker A | display-authors = 6 | title = Aerobic bacterial pyrite oxidation and acid rock drainage during the Great Oxidation Event | journal = Nature | volume = 478 | issue = 7369 | pages = 369–373 | date = October 2011 | pmid = 22012395 | doi = 10.1038/nature10511 | bibcode = 2011Natur.478..369K | s2cid = 205226545 }}</ref> Zatrpavanje [[pirit]]a u sedimentima zauzvrat doprinosi akumulaciji slobodnog O₂ u Zemljinoj površinskoj okolini.<ref>{{Cite journal|last1=Berner|first1=Robert A.|last2=Raiswell|first2=Robert | name-list-style = vanc |date=1983|title=Burial of organic carbon and pyrite sulfur in sediments over phanerozoic time: a new theory|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|language=en|volume=47|issue=5|pages=855–862|doi=10.1016/0016-7037(83)90151-5|bibcode=1983GeCoA..47..855B}}</ref> == Ekonomski značaj == Sumpor je blisko uključen u proizvodnju [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] i većine metalnih naslaga jer djeluje kao [[redoks|oksidacijsko ili redukcijsko]] sredstvo. Velika većina glavnih mineralnih naslaga na Zemlji sadrži značajnu količinu sumpora, uključujući, ali ne ograničavajući se na [[sedimentne ekshalativne naslage]] (SEDEX), [[naslage olovno-cinkove rude deponovane u karbonatima]] (MVT tipa doline [[Mississippi]]ja) i naslage [[porfirni bakar| porfirnog bakra]]. Sulfidi željeza, [[galenit]] i [[sfalerit]] će se formirati kao nusproizvodi stvaranja [[vodik-sulfid]]a, sve dok su odgovarajući prelazni ili bazni metali prisutni ili transportovani do mjesta redukcije sulfata.<ref name="Machel_2001"/> Ako sistemu ponestane reaktivnih [[ugljikovodik]]a, mogu se formirati ekonomski isplative naslage elementarnog sumpora. Sumpor također djeluje kao redukcijsko sredstvo u mnogim ležištima prirodnog plina, a općenito, [[fluidi]] koji formiraju rude imaju blisku vezu sa drevnim izljevima ili otvorima ugljikovodika.<ref name="Lyons_2006"/> Važni izvori sumpora u rudnim naslagama uglavnom su duboko ukorijenjeni, ali mogu dolaziti i iz lokalnih stijena, morske vode ili morskih evaporita. Prisustvo ili odsustvo sumpora jedan je od ograničavajućih faktora u koncentraciji plemenitih metala i njihovom taloženju iz otopine. pH, temperatura i posebno redoks stanja određuju hoće li se sulfidi taložiti. Većina sulfidnih slanica ostat će u koncentraciji dok ne dostignu redukcijske uvjete, viši [[pH]] ili niže temperature. Rudne tekućine općenito su povezane s vodama bogatim [[metal]]ima koje su zagrijane unutar sedimentnog bazena pod povišenim termalnim uvjetima, obično u ekstenzijskim tektonskim okruženjima. [[Redoks]] uslovi [[Litologija|litololkoh]]bazena vrše važnu kontrolu nad redoks stanjem fluida koji prenose metale, a naslage se mogu formirati i iz oksidirajućih i iz redukcijskih fluida.<ref name="Lyons_2006"/> Rudni fluidi bogati metalima nužno imaju tendenciju da budu relativno siromašni sulfidima, tako da značajan dio sulfida mora biti snabdijevan iz drugog izvora na mjestu [[mineralizacija|mineralizacije]]. Bakterijska redukcija sulfata morske vode ili euksikskog (anoksijskog i koji sadrži H₂S) vodenog stuba je neophodan izvor tog sulfida. Kada su prisutne, vrijednosti δ³⁴S [[barit|barita]] su uglavnom u skladu s izvorom sulfata u morskoj vodi, što ukazuje na formiranje barita reakcijom između hidrotermalnog [[barij]]a i [[sulfat]]a u okolnoj morskoj vodi.<ref name="Lyons_2006"/> Nakon što se otkriju [[fosilna goriva]] ili [[plemeniti metali]] i spale ili samelju, sumpor postaje otpadni proizvod s kojim se mora pravilno postupati, ili može postati zagađivač. Sagorijevanje fosilnih goriva uveliko je povećalo količinu sumpora u današnjoj atmosferi. Sumpor djeluje kao zagađivač i ekonomski resurs istovremeno. == Ljudski utjecaj == Ljudske aktivnosti imaju veliki utjecaj na globalni ciklus sumpora. Sagorijevanje [[ugalj|uglja]], [[prirodni plin|prirodnog plina]] i drugih [[fosilno gorivo| fosilnih goriva]] uveliko je povećalo količinu sumpora u atmosferi i okeanu i iscrpilo sedimentne stijene. Bez ljudskog utjecaja, sumpor bi ostao vezan u stijenama milionima godina, sve dok se ne bi podigao kroz tektonske događaje, a zatim oslobodio kroz procese erozije i trošenja. Umjesto toga, on se buši, pumpa i sagorijeva sve većom brzinom. U najzagađenijim područjima došlo je do 30-strukog povećanja taloženja [[sulfat]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Pham M, Müller JF, Brasseur GP, Granier C, Mégie G | title = A 3D model study of the global sulphur cycle: Contributions of anthropogenic and biogenic sources. | journal = Atmospheric Environment | date = May 1996 | volume = 30 | issue = 10–11 | pages = 1815–1822 | doi = 10.1016/1352-2310(95)00390-8 | bibcode = 1996AtmEn..30.1815P }} </ref> Iako krivulja sumpora pokazuje pomake između neto oksidacije sumpora i njegove neto redukcije u geološkoj prošlosti, veličina sadašnjeg ljudskog uticaja je vjerovatno bez presedana u geološkim zapisima. Ljudske aktivnosti uveliko povećavaju protok sumpora u atmosferu, od čega se dio transportuje globalno. Ljudi kopaju ugalj i vade naftu iz Zemljine kore, brzinom koja mobilizira 150 × 10¹² gS/god., što je više nego dvostruko više od brzine od prije 100 godina.<ref>{{cite book | vauthors = Brimblecombe P, Hammer C, Rodhe H, Ryaboshapko A, Boutron CF | date = 1989 | chapter = Human Influences on the sulphur cycle. | pages = [https://archive.org/details/evolutionofgloba0000unse_s0g7/page/76 77]–121 | veditors = Brimblecombe P, Lein AY | title = Evolution of the Global Biogeochemical Sulphur Cycle | url = https://archive.org/details/evolutionofgloba0000unse_s0g7 | publisher = Wiley | location = New York | isbn = 978-0-471-92251-3 }}</ref> Rezultat ljudskog uticaja na ove procese je povećanje količine oksidiranog sumpora (SO₄) u globalnom ciklusu, na štetu skladištenja reduciranog sumpora u Zemljinoj kori. Stoga, ljudske aktivnosti ne uzrokuju velike promjene u globalnim količinama sumpora, ali proizvode ogromne promjene u godišnjem protoku sumpora kroz atmosferu.<ref name="Schlesinger"/> Kada se SO₂ emitira kao zagađivač zraka, on formira [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]], putem reakcija s vodom u atmosferi. Nakon što se kiselina potpuno disocira u vodi, [[pH]] može pasti na 4,3 ili niže, uzrokujući štetu i ljudskim i prirodnim sistemima. Prema EPA-i, [[kisele kiše]] su širok pojam koji se odnosi na mješavinu mokrog i suhog taloženja (taloženog materijala) iz atmosfere koja sadrži veće količine [[dušična kiselina|dušične]] i sumporne kiseline od normalnih. Destilirana voda (voda bez ikakvih [[rastvor]]enih sastojaka), koja ne sadrži [[ugljik-dioksid]], ima neutralni pH od 7. Kiša prirodno ima blago kiseli pH od 5,6, jer ugljični dioksid i voda u zraku reaguju zajedno i formiraju [[ugljična kiselina|ugljičnu kiselinu]], vrlo slabu kiselinu. Međutim, oko [[Washington]]a, prosječni [[pH]] kiše je između 4,2 i 4,4. Budući da je pH na [[logaritam]]skoj skali, pad za 1 (razlika između normalne kišnice i [[kisele kiše]]) ima dramatičan učinak na jačinu kiseline. U Sjedinjenim Državama, otprilike dvije trećine svih SO₂ i jedna četvrtina svih NO₃ dolazi iz proizvodnje [[električna energija|električne energije]] koja se oslanja na sagorijevanje [[fosil]]nih goriva, poput [[ugalj|uglja]]. Budući da je važan [[ishrana biljaka|nutrijent za biljke]], sumpor se sve više koristi kao komponenta [[gnojiva]]. Nedavno je nedostatak sumpora postao široko rasprostranjen u mnogim zemljama Evrope.<ref>{{cite journal|doi= 10.1006/jcrs.1998.0241|title= Sulphur Assimilation and Effects on Yield and Quality of Wheat|date= 1999| vauthors = Zhao F, Hawkesford M, McGrath SP |journal= Journal of Cereal Science|volume= 30|issue= 1|pages= 1–17}}</ref><ref>{{cite journal|title= Diagnosing sulfur deficiency in field-grown oilseed rape (''Brassica napus'' L.) and wheat (''Triticum aestivum'' L.)|doi= 10.1023/A:1026503812267|date= 2000| vauthors = Blake-Kalff MM |journal= Plant and Soil|volume= 225|issue= 1−2|pages= 95–107|bibcode= 2000PlSoi.225...95B|s2cid= 44208638}}</ref><ref>{{cite journal|doi= 10.1007/BF00747690|title= Plant nutrient sulphur—a review of nutrient balance, environmental impact and fertilizers|date= 1996| vauthors = Ceccotti SP |journal= Fertilizer Research|volume= 43|issue= 1–3|pages= 117–125|s2cid= 42207099}}</ref> Zbog mjera poduzetih za ograničavanje kiselih kiša, atmosferski unos sumpora i dalje se smanjuje, te će se deficit unosa sumpora vjerovatno povećati, osim ako se ne koriste sumporna gnojiva.<ref name="NASA Glossary">{{Citation|title=Glossary |at=acid rain |publisher=[[NASA]] Earth Observatory |location=United States |url=http://earthobservatory.nasa.gov/Glossary/?mode=all |access-date=February 15, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111213175357/http://earthobservatory.nasa.gov/Glossary/?mode=all |archive-date=December 13, 2011 |url-status=live }}</ref><ref>[https://www.sulphurinstitute.org/learnmore/faq.cfm#plants Sulfur as a fertilizer]{{Mrtav link}}. Sulphurinstitute.org. Retrieved on 16 August 2012.</ref> == Također pogledajte == * [[Metabolizam sumpora]] * [[Metabolizam mikroba]] * [[Ulazak sulfida]] * [[Sulfat-reducirajići mikroorganizmi]] * [[Redoks]] * [[Sumpor]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090226194932/http://filebox.vt.edu/users/chagedor/biol_4684/Cycles/Soxidat.html Sulfur Oxidation from Soil Microbiology course at Virginia Tech University] * [https://web.archive.org/web/20030525021101/http://telstar.ote.cmu.edu/environ/m3/s4/cycleSulfur.shtml Sulfur Cycle at Carnegie Mellon University] * [https://www.lenntech.com/sulphur-cycle.htm Lenntech] {{Authority control}} [[Kategorija:Metabolizam]] [[Kategorija:Biologija tla]] [[Kategorija:Hemija tla]] [[Kategorija:Sumpor]] [[Kategorija:Biogeohemijski ciklus]] [[Kategorija:Geohemija]] 60ekccvfyyhn5rm22jn5xfh3eernxa3 0 533573 3846984 3842689 2026-05-16T18:52:14Z Mhare 481 3846984 wikitext text/x-wiki [[Slika :Carbonate-Silicate_Cycle_(Carbon_Cycle_focus).jpg|320x320px|right|thumb| <center>Dijagram ciklusa stijena</center>]] [[Datoteka:Rock cycle nps.PNG|thumb|upright=1.6| {{center| Ciklus stijena i [[tektonika ploča]]<ref>{{cite web |title=The Rock Cycle |url=https://education.nationalgeographic.org/resource/rock-cycle/ |website=National Geographic |publisher=Education National Geographic |access-date=8 May 2023}}</ref>}}]][[Slika:Rough diamond.jpg|thumb|upright=1.5|Ovaj [[dijamant]] je [[mineral]] iz [[magma]]tske ili metamorfne stijene koji se formirao na visokoj temperaturi i pritisku|lijevo]] '''Ciklus stijena''' je osnovni koncept u [[geologija|geologiji]] koji opisuje prelaze kroz [[geološko vrijeme]] između tri glavne [[stijena (geologija)|stijena]] vrste: [[sedimentn]]a, [[metamorfna stijena|metamorfna]] i [[magma]]tska. Svaka vrsta stijene se mijenja kada je prisiljena izaći iz svojih ravnotežnih uslova. Naprimjer, magmatska stijena poput [[bazalt]]a može se raspasti i rastvoriti kada je izložena [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] ili se topiti dok se [[subdukuja|subdukuje]] pod [[kontinent]]om. Zbog pokretačkih sila '''ciklusa stijena''', [[tektonika ploča| tektonike ploča]] i [[ciklus vode| ciklusa vode]], stijene ne ostaju u ravnoteži i mijenjaju se kada se susretnu s novim okruženjima. Ciklus stijena objašnjava kako su tri vrste stijena međusobno povezane i kako se procesi mijenjaju iz jedne vrste u drugu tokom vremena. Ovaj ciklični aspekt čini promjenu stijena [[geohemijski ciklus|geološkim ciklusom]], a na [[planeta]]ma koje sadrže život, i [[biogeohemijski ciklus| biogeohemijskim ciklusom]]. [[Datoteka:Igneous structures.jpg|thumb|upright=1.3|Strukture magmatske stijene: A = [[magmatska komora]] (batolit); B = [[Dajk (geologija)|dajk]]/dajk; C = [[lakolit]]; D = [[pegmatit]]; E = [[sil (geologija)|sil]]; F = [[stratovulkan]]; '''procesi''': 1 = novija intruzija koja probija stariju; 2 = [[ksenolit]] ili krovni pendant; 3 = kontaktni metamorfizam; 4 = izdizanje zbog postavljanja lakolita.|lijevo]] == Prelazak u magmatsku stijenu == {{Biogeohemijski ciklus}} Kada se stijene gurnu duboko ispod površine [[Zemlja|Zemlje]], mogu se otopiti u [[magma|magmu]]. Ako više ne postoje uslovi da magma ostane u tečnom stanju, ona se hladi i stvrdnjava u magmatsku stijenu. Stijena koja se hladi unutar Zemlje naziva se intruzivna ili plutonska stijena i hladi se vrlo sporo, stvarajući grubozrnatu teksturu poput [[granit]]a. Kao rezultat [[vulkan]]ske aktivnosti, magma (koja se naziva [[lava]] kada dosegne Zemljinu površinu) može se vrlo brzo ohladiti na Zemljinoj površini izloženoj Zemljinoj atmosferi i nazivaju se ekstruzivne ili vulkanske stijene. Ove stijene su sitnozrnaste i ponekad se hlade tako brzo da se ne mogu formirati [[kristal]]i i rezultirati prirodnim [[staklo]]m, poput [[opsidijan]]a; međutim najčešća sitnozrnasta stijena poznata je kao bazalt. Bilo koja od tri glavne vrste stijena (magmatske, sedimentne i metamorfne stijene) može se otopiti u magmu i ohladiti u magmatske stijene.<ref>{{cite book |last1=Le Maitre |first1=R. W. |last2=Streckeisen |first2=A. |last3=Zanettin |first3=B. |last4=Le Bas |first4=M. J. |last5=Bonin |first5=B. |last6=Bateman |first6=P. |title=Igneous Rocks: A Classification and Glossary of Terms |date=January 2005 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, U.K. |isbn=0-521-61948-3 |edition=2nd |bibcode=2005ircg.book.....L}}</ref> === Sekundarne promjene === Epigenetske promjene (sekundarni procesi koji se odvijaju na niskim temperaturama i niskim pritiscima) mogu se svrstati pod nekoliko naslova, od kojih je svaki tipičan za grupu stijena ili minerala koji formiraju stijene, iako je obično više od jedne od ovih promjena u toku u istoj stijeni. [[Silicifikacija]], zamjena minerala kristalnim ili kriptokristalnim [[silicij-dioksid]]om, najčešća je u felzičnim stijenama, kao što je [[riolit]], ali se nalazi i u serpentinu itd. [[Kaolinizacija]] je razgradnja feldspata, koji su najčešći minerali u magmatskim stijenama, u [[kaolin]] (zajedno s [[kvarc]]om i drugim mineralima gline); najbolje je prikazana granitom i sijenitom. [[Serpentinizacija]] je promjena [[olivin]]a u [[serpentinska grupa|serpentin]] (s [[magnetit]]om); tipična je za [[peridotit]]e, ali se javlja u većini [[mafričma aeijena|mafičnih]] stijena. U [[uralitizacija| uralitizaciji]], sekundarna [[hornblenda]] zamjenjuje [[augit]]; [[kloritizacija]] je promjena augita (biotita ili hornblende) u [[hloritna grupa|hlorit]] i vidi se u mnogim [[dijabaz]]ima, [[diorit]]ima i [[zeleni škriljevci|zelenim kamenjem]]. [[Epidozit|Epidotizacija]] se također javlja u stijenama ove grupe i sastoji se u razvoju [[epidot]]a iz biotita, hornblende, augita ili plagioklasnog feldspata.<ref>{{EB1911|wstitle=Petrology |volume=21 |page=331 |inline=1 |first=John Smith |last=Flett}}</ref> == Prelazak u metamorfnu stijenu == Stijene izložene visokim temperaturama i pritiscima mogu se fizički ili hemijski promijeniti i formirati drugačiju stijenu, koja se naziva metamorfna. Regionalni metamorfizam odnosi se na efekte na velike mase stijena na širokom području, obično povezane s događajima stvaranja planina unutar orogenih pojaseva. Ove stijene obično pokazuju različite pojaseve različite mineralogije i boja, nazvane folijacija. Druga glavna vrsta metamorfizma nastaje kada tijelo stijene dođe u kontakt s magmatskom intruzijom koja zagrijava okolnu stijenu. Ovaj ''kontaktni metamorfizam'' rezultira stijenom koja je promijenjena i rekristalizirana ekstremnom toplinom magme i/ili dodavanjem tekućina iz magme koje dodaju hemikalije okolnoj stijeni (metasomatizam). Bilo koja postojeća vrsta stijene može se modificirati procesima metamorfizma.<ref>{{cite book |last1=Bucher |first1=Kurt |last2=Grapes |first2=Rodney |title=Petrogenesis of Metamorphic Rocks |date=27 June 2011 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-3-540-74169-5 |url=https://books.google.com/books?id=4Ldml-A8oeUC&q=define+metamorphic+rock&pg=PA8 |access-date=8 May 2023 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |title=Sedimentary Rocks |website=National Geographic |publisher=Education National Geographic |url=https://education.nationalgeographic.org/resource/sedimentary-rock/ |access-date=8 May 2023}}</ref> == Prelazak u sedimentnu stijenu == Stijene izložene [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] su promjenjivo nestabilne i podložne procesima [[trošenje| trošenja]] i [[erozija]]. Trošenje i erozija razbijaju originalnu stijenu na manje fragmente i odnose rastvoreni materijal. Ovaj fragmentirani materijal se akumulira i zatrpava dodatnim materijalom. Dok je pojedinačno zrno pijeska i dalje član klase stijene od koje je formirano, stijena sastavljena od takvih zrna spojenih zajedno je sedimentna. Sedimentne stijene mogu nastati [[litifikacija|litifikacijom]] ovih zakopanih manjih fragmenata (klastična sedimentna stijena), akumulacijom i litifikacijom materijala koji stvaraju živi [[organizmi]] ([[biologija|biogena]] sedimentna stijena - [[fosil]]), ili litifikacijom hemijski istaloženog materijala iz rastvora koji sadrži minerale zbog [[isparavanje|evaporacije]] ([[precipitat]]na sedimentna stijena). Klastične stijene mogu se formirati od fragmenata odlomljenih od većih stijena bilo koje vrste, zbog procesa kao što je [[erozija]] ili od organskog materijala, poput biljnih ostataka. Biogene i precipitacijske stijene nastaju taloženjem [[mineral]]a iz hemikalija rastvorenih iz svih ostalih vrsta stijena. ==Sile koje pokreću ciklus stijena== ===Tektonika ploča=== {{glavni|Tektonika ploča}} Godine 1967., J. Tuzo Wilson objavio je članak u časopisu [[Nature]] u kojem opisuje ponovljeno otvaranje i zatvaranje okeanskih bazena, posebno se fokusirajući na trenutno područje [[Atlantik|Atlantskog okeana]]. Ovaj koncept, dio revolucije tektonike ploča, postao je poznat kao ''Wilsonov ciklus''. Wilsonov ciklus je imao dubok uticaj na moderno tumačenje ciklusa stijena, jer je [[tektonika ploča]] postala prepoznata kao pokretačka snaga ciklusa stijena. ====Širenje grebena==== Na [[srednjookeanski greben|srednjookeanskim divergentnim granicama]] ''nova'' [[magma]] nastaje izlijetanjem [[Zemljin plašt|plašta]] i plitkom ''zonom topljenja''. Ova ''mladalačka'' (juvenilna) [[bazalt]]na magma je rana faza magmatskog dijela ciklusa. Kako se [[tektonske ploče]] s obje strane grebena razmiču, nova stijena se odnosi s grebena, interakcija zagrijane cirkulirajuće [[motska voda|morske vode]] kroz [[Fraktura (geologija)|frakture]] započinje [[retrogradni metamorfizam]] nove stijene. ====Zone subdukcije==== {{glavni|Subdukcija}} Nova bazaltna [[okeanska kora]] na kraju susreće [[Subdukcija|subdukcijsku]] zonu dok se udaljava od širenja grebena. Kako se ova kora povlači nazad u plašt, rastući pritisak i temperatura uzrokuju restrukturiranje mineralogije stijene, a ovaj metamorfizam mijenja stijenu formirajući eklogit. Kako se ploča bazaltne kore i neki uključeni sedimenti povlače dublje, voda i drugi isparljiviji materijali se istiskuju i podižu u gornji klin stijene iznad zone subdukcije, koja je na nižem pritisku. Niži pritisak, visoka temperatura i sada isparljivi materijal u ovom klinu se topi, a rezultirajuća plutajuća magma se diže kroz gornju stijenu stvarajući ostrvski luk ili kontinentalnu marginu. Ovaj vulkanizam uključuje više [[silicij]]evih [[lava]], što je dalje od ruba ostrvskog luka ili kontinentalne margine, što ukazuje na dublji izvor i diferenciraniju magmu. Ponekad se dio metamorfozirane ploče koja se spušta može potisnuti ili obdukcijski pritisnuti na kontinentalnu marginu. Ovi blokovi plaštanog [[peridotit]]a i metamorfnih eklogita izloženi su kao [[ofiolit]]ni kompleksi. Novoeruptirani vulkanski materijal podložan je brzoj eroziji, ovisno o klimatskim uvjetima. Ovi sedimenti se akumuliraju unutar bazena s obje strane otočnog luka. Kako sedimenti dublje zakopavaju, počinje litifikacija i nastaju sedimentne stijene. ====Sudar kontinenata==== U završnoj fazi klasičnog Wilsonovog ciklusa, dva kontinentalna ili manja terena susreću se u konvergentnoj zoni.<ref>{{cite journal |last1=Burke |first1=Kevin |last2=Dewey |first2=John F |title=Hot Spots and Continental Break-up: Implications for Collisional Orogeny |journal=Geology |date=1974 |volume=2 |issue=2 |pages=57–60 |doi=10.1130/0091-7613(1974)2<57:HSACBI>2.0.CO;2 |bibcode=1974Geo.....2...57D |url=https://pubs.geoscienceworld.org/gsa/geology/article-abstract/2/2/57/205458/Hot-Spots-and-Continental-Break-up-Implications |access-date=8 May 2023|url-access=subscription }}</ref> Kada se dvije mase kontinentalne kore susretnu, nijedna ne može biti subducirana jer su obje [[silicij]]ske stijene "niske gustoće". Kada se dvije mase susretnu, ogromne kompresijske sile iskrivljuju i modificiraju stijene koje su uključene.<ref name="Plate Tectonics, the Wilson Cycle, and Mantle Plumes: Geodynamics from the Top">{{cite journal |last1=Burke |first1=Kevin |title=Plate Tectonics, the Wilson Cycle, and Mantle Plumes: Geodynamics from the Top |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=30 May 2011 |volume=39 |issue=1 |pages=1–29 |doi=10.1146/annurev-earth-040809-152521 |bibcode=2011AREPS..39....1B |language=en |issn=0084-6597|doi-access=free }}</ref> Rezultat je regionalni metamorfizam unutar unutrašnjosti nastale orogeneze ili događaja stvaranja planina. Kako se dvije mase komprimiraju, nabiraju i rasjedaju u planinski lanac kontinentalnim sudarom, cijeli niz prethodno postojećih magmatskih, vulkanskih, sedimentnih i ranijih metamorfnih stijenskih jedinica podvrgnut je ovom novom metamorfnom događaju. ====Ubrzana erozija==== Visoki planinski lanci nastali kontinentalnim sudarima odmah su izloženi silama erozije.<ref>{{cite journal |last1=Robl |first1=J. |last2=Hergarten |first2=S. |last3=Prasicek |first3=G. |title=Glacial erosion promotes high mountains on thin crust |journal=Earth and Planetary Science Letters |date=15 May 2020 |volume=538 |doi=10.1016/j.epsl.2020.116196 |bibcode=2020E&PSL.53816196R |s2cid=216238429 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0012821X20301394#preview-section-snippets |access-date=8 May 2023 |language=en |issn=0012-821X|url-access=subscription }}</ref> [[Erozija]] uništava planine i masivne gomile sedimenta se razvijaju u susjednim okeanskim rubovima, plitkim morima i kao kontinentalni sedimenti. Kako se ove gomile sedimenta zakopavaju dublje, one se litificiraju u sedimentne stijene. Metamorfne, magmatske i sedimentne [[planina|planinske]] stijene postaju nove gomile sedimenta u susjednim bazenima i na kraju postaju sedimentne stijene. ====Proces evolucije==== Ciklus stijena tektonike ploča je [[evolucija|evolucijski proces]]. Generisanje magme, kako u okruženju grebena širenja, tako i unutar [[klina]] iznad zone subdukcije, pogoduje erupciji silicij-bogatijeg i isparljivijeg dijela kore ili [[gornji plašt (Zemlja)|gornjeplaštanog]] materijala.<ref name="Magma Genesis, Plate Tectonics, and Chemical Differentiation of the Earth">{{cite journal |last1=Wyllie |first1=Peter J |title=Magma Genesis, Plate Tectonics, and Chemical Differentiation of the Earth |journal=Reviews of Geophysics |date=August 1988 |volume=26 |issue=3 |pages=370–404 |doi=10.1029/RG026i003p00370 |bibcode=1988RvGeo..26..370W |url=https://core.ac.uk/download/pdf/216201152.pdf |access-date=8 May 2023}}</ref> This lower density material tends to stay within the crust and not be subducted back into the mantle.<ref name="Chapter 2 - Offshore Geology and Operations">{{cite book |last1=Speight |first1=James G |title=Subsea and Deepwater Oil and Gas Science and Technology |date=2015 |publisher=Gulf Professional Publishing |location=Wyoming |isbn=978-1-85617-558-6 |pages=45–70 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9781856175586000027 |access-date=8 May 2023}}</ref> [[Magma]]tski aspekti tektonike ploča teže postepenoj segregaciji unutar ili između plašta i kore. Kako se magma formira, početni talio se sastoji od silikatnijih faza koje imaju nižu [[tačka topljenja| tačku topljenja]]. To dovodi do djelimičnog topljenja i daljnje segregacije litosfere. Osim toga, silicijska kontinentalna kora je relativno plutajuća i obično se ne subducira natrag u plašt. Tako da tokom vremena kontinentalne mase postaju sve veće i veće.<ref name="Vigneresse_etal_1996">{{cite journal |last1=Vigneresse |first1=Jean Louis |last2=Barbey |first2=Pierre |last3=Cuney |first3=Michel |title=Rheological Transitions During Partial Melting and Crystallization with Application to Felsic Magma Segregation and Transfer |journal=Journal of Petrology |date=1996 |volume=37 |issue=6 |pages=1579–1600 |doi=10.1093/petrology/37.6.1579|doi-access=free }}</ref> ===Uloga vode=== {{glavni|Ciklus vode}} Prisustvo obilne [[molekule vode|vode]] na Zemlji igra fundamentalnu ulogu u pokretanju ciklusa stijena. Najistaknutije je to što voda posreduje u procesima [[trošenja]] i [[erozije]], pri čemu padavine, kisela [[zemaljska]] voda i [[podzemne vode]] rastvaraju minerale i mehanički razgrađuju stijene, posebno magmatske i metamorfne litologije koje su nestabilne u uslovima blizu površine. Rastvoreni [[ioni]] i čvrsti fragmenti se transportuju rijekama i drugim površinskim tokovima i na kraju talože u morskim i kontinentalnim bazenima, gdje se zatrpavanje i [[litifikacija]] pretvaraju u sedimentne stijene. Osim toga, voda ima kritičan uticaj na metamorfne procese, posebno unutar novoformirane okeanske kore. Cirkulacija morske vode kroz pukotine u bazaltnim stijenama, često pojačana povišenim temperaturama, pokreće hidrotermalne reakcije alteracije poput [[serpentinizacija|serpentinizacije]], doprinoseći progresivnoj transformaciji i slabljenju okeanske litosfere.<ref>{{cite book |last1=Joseph |first1=Antony |title=Investigating Seafloors and Oceans: From Mud Volcanoes to Giant Squid |chapter=Seafloor Hot Chimneys and Cold Seeps: Mysterious Life Around Them |publisher=Elsevier |year=2017 |pages=307–375 |doi=10.1016/B978-0-12-809357-3.00006-0}}</ref> Nadalje, voda i druge isparljive komponente igraju odlučujuću ulogu u stvaranju magme iznad zona subdukcije. Fluidi oslobođeni iz subdukcijske ploče snižavaju temperaturu topljenja gornjeg klina plašta, potičući djelomično topljenje. U tom kontekstu, oslobađanje ugljičnog dioksida iz subdukiranog morskog krečnjaka povezuje ciklus stijena s ciklusom ugljika, naglašavajući njegovu ulogu kao dijela šireg [[biogeohemijski ciklus|biogeohemijskog ciklusa]].<ref>{{cite web |title=The Slow Carbon Cycle |url=https://earthobservatory.nasa.gov/features/CarbonCycle/page2.php |website=NASA Earth Observatory |date=16 June 2011 |access-date=8 May 2023}}</ref> ==Izvan Zemlje: Kosmički ciklus stijena== Ciklus stijena bio je temelj geološkog obrazovanja i istraživanja. Stoljećima su geolozi konceptualizirali ciklus stijena kao zatvoreni sistem transformacije ograničen na Zemlju. Ova perspektiva danas izgleda zastarjelo, težeći ka "geološkom geocentrizmu" koji ograničava razumijevanje kako se stijenovita materija razvija u svemiru. Proučavanje [[meteorit]]a, istraživanje svemira i astronomska posmatranja otkrivaju da ciklus stijena nije isključivo zemaljski [[fenomen]], već proces velikih razmjera koji povezuje geološku evoluciju [[planeta]]rnih tijela sa međuzvjezdanom prašinom proizvedenom zvjezdanom smrću.<ref>{{cite book |last1=Tolstikhin |first1=Igor |last2=Kramers |first2=Jan |title=The Evolution of Matter |url=https://archive.org/details/evolutionofmatte0000tols_m9l8 |publisher=Cambridge University Press |year=2008 |isbn=978-0-521-86647-7 |doi=10.1017/CBO9780511535604}}</ref><ref>{{cite book |last1=Hazen |first1=Robert M. |last2=Morrison |first2=Shaunna M. |last3=Prabhu |first3=Anirudh |chapter=The evolution of mineral evolution |title=Celebrating the International Year of Mineralogy: Progress and Landmark Discoveries of the Last Decades |pages=15–37 |publisher=Springer Nature Switzerland |year=2023 |doi=10.1007/978-3-031-28805-0_2 |isbn=978-3-031-28805-0}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Hazen |first1=Robert M. |last2=Papineau |first2=Dominic |last3=Bleeker |first3=Wouter |last4=Downs |first4=Robert T. |last5=Ferry |first5=John M. |last6=McCoy |first6=Timothy J. |last7=Sverjensky |first7=Dimitri A. |last8=Yang |first8=Hexiong |title=Review Paper: Mineral evolution |journal=American Mineralogist |volume=93 |issue=11–12 |pages=1693–1720 |year=2008 |doi=10.2138/am.2008.2955}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Vitrano |first1=A. |last2=Mari |first2=N. |last3=Musumeci |first3=D. |last4=Ingaliso |first4=L. |last5=Vetere |first5=F. |year=2025 |title=Extending the Rock Cycle to a Cosmic Scale |journal=Geosciences |volume=15 |issue=8 |page=327 |doi=10.3390/geosciences15080327 |doi-access=free}}</ref> Ograničenja tradicionalnog ciklusa stijena proizlaze iz dva međusobno povezana problema koji su postajali sve očigledniji kako je sazrijevala nauka on [[planeta]]ma. Prvo, klasična geološka misao ostala je usredsređena na Zemlju, tretirajući našu planetu kao arhetipsku litogenu radionicu, a ne kao jedno od bezbrojnih okruženja u kojima se stijene formiraju i transformišu. Ova perspektiva, iako historijski razumljiva, kristalizirala se u koncepcijske okvire koji ne uspijevaju objasniti procese uočene u cijelom Sunčevom sistemu i šire. Drugo, disciplinarna fragmentacija izoluje geologe, planetarne naučnike i astrofizičare u paralelne zajednice koje koriste različite jezike i alate, iako proučavaju srodne fenomene. Ova fragmentacija se proteže i na obrazovanje, gdje studenti uče ciklus stijena koji isključuje većinu litogenih procesa koji djeluju u cijelom [[kosmos]]u, što predstavlja propuštenu priliku za razvoj integrativnog razmišljanja neophodnog za savremene [[geologija|geoznanosti]]. Redefinisanje ciklusa stijena na kosmičkoj skali rješava ove izazove uspostavljanjem jedinstvenog teorijskog okvira koji povezuje mikro– i makroskalna posmatranja, povezuje geologiju sa [[astrofizika|astrofizikom]] i planetnom naukom i potvrđuje epistemološku dostojanstvo ciklusa stijena kao alata za interdisciplinarno razumijevanje.<ref>{{cite journal |last1=Abrahamsen |first1=A. |last2=Bechtel |first2=W. |title=Diagrams as Tools for Scientific Reasoning |journal=Review of Philosophy and Psychology |date=2015 |volume=6 |pages=117–131 |doi=10.1007/s13164-014-0215-2}}</ref> Kosmički ciklus stijena potiče iz međuzvjezdanog prostora, gdje dinamički procesi oblikuju sirovine planetnih sistema. [[Zvjezdani vjetrovi]], [[kosmički zraci]] i eksplozije supernova modificiraju [[molekularni oblak|molekulske oblake]] selektivnim, uklanjanjem plina niske gustoće i koncentriranjem materije u gušćim regijama. Ova dinamika utiče na formiranje planetnih sistema i funkcionalno je analogna zemaljskim procesima selektivne erozije, transporta i taloženja. Mineraloški dokazi ovog međuzvjezdanog nasljeđa leže u presolarnim zrnima, mikroskopskim kristalima [[silicij- karbid]]a, [[dijamant]]a i [[grafit]]a čija starost prethodi formiranju Sunca i ukazuje na njihovo porijeklo u astrofizičkim procesima koji prethode [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].<ref>{{cite journal |last1=Heck |first1=P.R. |last2=Greer |first2=J. |last3=Kööp |first3=L. |last4=Trappitsch |first4=R. |last5=Gyngard |first5=F. |last6=Busemann |first6=H. |last7=Maden |first7=C. |last8=Ávila |first8=J.N. |last9=Davis |first9=A.M. |last10=Wieler |first10=R. |title=Lifetimes of interstellar dust from cosmic ray exposure ages of presolar silicon carbide |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=2020 |volume=117 |issue=4 |pages=1884–1889 |doi=10.1073/pnas.1904573117}}</ref> Ovi minerali predstavljaju vezu između zvjezdane smrti i formiranja planeta, budući da kada [[zvijezde]] umiru, prašina koja čini početni materijal postaje dostupna za nove molekulske oblake, a potom i zvjezdane sisteme, određujući ciklus materijala između uzastopnih generacija zvijezda. Unutar protoplanetakih diskova, prašina i plin molekularnog oblaka prolaze kroz procese zagrijavanja i isparavanja. U ovom turbulentnom i dinamičnom okruženju, novi ciklus formiranja i uništavanja stijena počinje dok se formiraju agregati vatrostalnih [[mineral]]a, poznati kao inkluzije bogate kalcijem i aluminijem (CAI) i hondrule. Ovi sitni objekti prolaze kroz procese fragmentacije, ponovnog topljenja i re[[kristalizacija]], dok slobodno lebde u svemiru.<ref>{{cite journal |last1=Scott |first1=E.R. |title=Chondrites and the protoplanetary disk |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=2007 |volume=35 |issue=1 |pages=577–620 |doi=10.1146/annurev.earth.35.031306.140100}}</ref> Ciklus [[asteroid]]nih stijena počinje akrecijom hondritičnih stijena. Primitivni asteroidi potom prolaze kroz cikličnu historiju kolizijskog uništenja, brečije i ponovne akrecije. Kod asteroida bogatih hlapljivim materijama, ovaj proces uključuje vodenu promjenu: tečna voda cirkuliše unutar njihove unutrašnjosti, transformirajući bezvodne [[silikat]]e u hidratizirane [[gline]] i druge sekundarne minerale, što je dokumentirano u ugljik-hondritnim meteoritima, uzorcima [[kometa]] i materijalima vraćenim iz Bennua i Ryugua.<ref>{{cite journal |last1=McAdam |first1=M. M. |last2=Sunshine |first2=J. M. |last3=Howard |first3=K. T. |last4=McCoy |first4=T. M. |title=Aqueous alteration on asteroids: Linking the mineralogy and spectroscopy of CM and CI chondrites |journal=Icarus |date=2015 |volume=245 |pages=320–332 |doi=10.1016/j.icarus.2014.09.041}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Farkas-Takács |first1=Anikó |last2=Kiss |first2=Csaba |last3=Góbi |first3=Sándor |last4=Kereszturi |first4=Ákos |title=Serpentinization in the thermal evolution of icy Kuiper belt objects in the early Solar system |journal=The Planetary Science Journal |date=2022 |volume=3 |issue=3 |pages=54 |doi=10.3847/PSJ/ac5175 |doi-access=free}}</ref> Sudari hiperbrzine izazivaju udarni metamorfizam, proces neuobičajen na Zemlji, ali izuzetno čest u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]]. Kako se asteroidi povećavaju, unutrašnja toplota može dovesti do termalnog metamorfizma unutar ovih tijela, ponekad razvijajući strukturu "ljuske luka". Ova [[toplota]] može postati dovoljno intenzivna da izazove unutrašnje topljenje, kao što je uočeno, naprimjer, na asteroidu [[4 Vesta]].<ref>{{cite journal |last1=Keil |first1=Klaus |title=Geological history of asteroid 4 Vesta: The "smallest terrestrial planet" |journal=Asteroids III |date=2002 |volume=3 |pages=573}}</ref> Unlike melting on Earth, which involves volcanism and tectonics, melting on asteroids can also occur through impacts. Oblik erozije koji je potpuno odsutan iz klasičnih dijagrama je [[svemirsko trošenje]], rasprostranjeno na svim planetarnim površinama bez atmosfere, koje kontinuirano mijenja bezzračna tijela izloženošću [[kosmički zraci| kosmičkim zracima]], zračenju [[sunčev vjetar|sunčevom vjetru]] i bombardiranju mikrometeoroidima.<ref>{{cite journal |last1=Pieters |first1=Carle M. |last2=Noble |first2=Sarah K. |title=Space weathering on airless bodies |journal=Journal of Geophysical Research: Planets |date=2016 |volume=121 |issue=10 |pages=1865–1884 |doi=10.1002/2016JE005128}}</ref> Razmjena materijala između geoloških konteksta čini ciklus stijena otvorenim, a ne zatvorenim unutar planetnog okruženja. Zemlja kontinuirano prima približno 52 miliona kilograma međuplanetarnih [[čestica]] prašine godišnje u modernoj eri, što je skroman doprinos, ali dokaz da su planetna tijela oduvijek razmjenjivala materijal sa svojim kosmičkim okruženjem. Tokom [[Kasno teško bombardiranje| Kasnog teškog bombardiranja]]], ovaj priliv je bio znatno značajniji. Procesi udara, daleko češći tokom ranih faza planetarne evolucije, generiraju udarni metamorfizam preko progresivnih skala intenziteta, stvarajući vene rastopljenih stijena i transformirajući ciljne stijene kroz pritiske i temperature nedostupne u zemaljskim okruženjima. Sudari hiperbrzine također izbacuju materijal u svemir, lansirajući stijene iz matičnih tijela koje putuju duži period prije nego što ih zarobi gravitacija drugog svijeta. Kada meteoriti stignu na planetarnu površinu, oni prolaze kroz naknadne hemijske promjene i fizičke modifikacije, integrirajući vanzemaljski materijal u ciklus stijena domaćina. Pokretački mehanizmi ciklusa stijena mogu se proširiti izvan tektonike ploča i zemaljskog vulkanizma. [[Plimno zagrijavanje]], generirano gravitacijskim interakcijama između mjeseca i njihovih primarnih planeta, pruža dovoljno energije za izazivanje topljenja stijena i održavanje vulkanske aktivnosti na tijelima kao što je [[Jupiterov mjesec]] [[Io (mjesec)|Io]]. Tektonika može djelovati i putem mehanizama koji nisu nalik Zemlji. [[Merkur]]ove režnjeve ljuske i Mjesečevi [[naborani grebeni]] bilježe deformacije planetarnih razmjera uzrokovane unutrašnjim hlađenjem.<ref>{{cite journal |last1=Cordell |first1=Bruce M. |last2=Strom |first2=Robert G. |title=Global tectonics of Mercury and the Moon |journal=Physics of the Earth and Planetary Interiors |date=1977 |volume=15 |issue=2-3 |pages=146–155 |doi=10.1016/0031-9201(77)90027-9}}</ref> [[Kriovulkanizam]] i kriotektonika, uočeni na [[Evropi (mjesec)|Evropi]], [[Enceladus]]u i [[Titan (mjesec)|Titanu]], preoblikuju ledene površine erupcijom materijala bogatih isparljivim materijama. Na Saturnovom mjesecu Titanu, hidrosfera na bazi metana aktivno oblikuje pejzaž kroz padavine, rijeke i jezera, vođena složenim fotohemijskim, meteorološkim i hidrogeohemijskim procesima. Konačno, udari ili gravitacijske interakcije mogu proizvesti [[međuzvjezdani objekt]] ili izbaciti planete odmetnike iz njihovih prvobitnih sistema, prenoseći geološki materijal na ogromne udaljenosti. Takvi objekti bi potencijalno mogli sudariti se s planetama u drugim zvjezdanim sistemima, ulazeći u nove cikluse stijena. ==Također pogledajte== {{portal|Geologija}} * [[Ciklični sedimenti]] * [[Migmatit]] ==Reference== {{reflist}} ==Dodatni izvori== * {{cite book |last1=Blatt |first1=Harvey |last2=Tracy |first2=Robert J. |title=Petrology: Igneous, Sedimentary, and Metamorphic |url=https://archive.org/details/petrologyigneous0000blat_2edi |edition=2nd |publisher=W. H. Freeman |year=1996 |isbn=0-7167-2438-3}} * Fichter, Lynn S. (2000). ''[http://csmres.jmu.edu/geollab/Fichter/Wilson/Wilson.html The Wilson Cycle and a Plate Tectonic Rock Cycle]''. James Madison University. Retrieved 18 August 2005. * {{cite book |last1=Plummer |first1=Charles |last2=McGeary |first2=David |last3=Carlson |first3=Diane |title=Physical Geology |publisher=McGraw-Hill |year=2005 |isbn=0-07-293353-4}} ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20060220043153/http://rst.gsfc.nasa.gov/Sect2/Sect2_1a.html The Six Fundamental Concepts about the Earth's Geology – NASA] * [http://csmres.jmu.edu/geollab/Fichter/Wilson/Wilson.html Wilson cycle – a detailed Plate Tectonics rock cycle] * [https://web.archive.org/web/20050708023848/http://www.acad.carleton.edu/curricular/GEOL/DaveSTELLA/Rock%20Cycle/rock_cycle.htm Modelling the rock cycle with STELLA] * [https://web.archive.org/web/20050422024844/http://geowords.com/histbooknetscape/j23.htm Wilson cycle] * {{cite web |title=A circular Wilson cycle? |date=2000-09-05 |url=http://csmres.jmu.edu/geollab/Fichter/Wilson/wilsoncircl.html |archive-date=2005-08-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050830051034/http://csmres.jmu.edu/geollab/fichter/Wilson/wilsoncircl.html}} [[Kategorija:Biogeohemijski ciklus]] [[Kategorija:Geološki procesi]] [[Kategorija:Biogeohemijski ciklus]] [[Kategorija:Geološki procesi]] [[Kategorija:Petrologija]] [[Kategorija:Biogeohemijski ciklus]] [[Kategorija:Geološki procesi]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Geohemija]] l69byxz8tn6yrgl37ifzbq95ljl94p3 0 533574 3846985 3844596 2026-05-16T18:52:34Z Mhare 481 3846985 wikitext text/x-wiki [[Slika:Carbonate-Silicate Cycle (Carbon Cycle focus).jpg|thumb|340px|Ova slika opisuje geološke aspekte i procese karbonatno-silikatnog ciklusa, unutar dugoročnog ugljikovog ciklusa.]] '''Karbonatno-silikatni [[geohemijski ciklus]]''', također poznat kao '''neorganski ugljikov ciklus''', opisuje dugoročnu transformaciju [[silikat]]nih stijena u [[karbonatne stijene|karbonatne]] stijene [[trošenje]]m i [[sedimentacija|sedimentacijom]], te transformaciju karbonatnih stijena natrag u silikatne stijene [[metamorfizam|metamorfizmom]] i [[vulkanizam|vulkanizmom]].<ref name="Urey_1952">[[Harold Urey|Urey, H. C.]] (1952). The planets: their origin and development. Mrs. Hepsa Ely Silliman Memorial Lectures.</ref><ref name=":0">{{Cite journal |last1=Berner|first1=Robert |last2=Lasaga|first2=Antonio |last3=Garrels|first3=Robert |date=1983 |title=The carbonate-silicate geochemical cycle and its effect on atmospheric carbon dioxide over the past 100 million years |journal=American Journal of Science|volume=283|issue=7|pages=641–683 |bibcode=1983AmJS..283..641B |doi=10.2475/ajs.283.7.641|doi-access=free}}</ref><ref name=Walker1981>{{Cite journal|last1=Walker|first1=James C. G.|last2=Hays|first2=P. B.|last3=Kasting|first3=J. F. |date=1981 |title=A negative feedback mechanism for the long-term stabilization of Earth's surface temperature|journal=Journal of Geophysical Research: Oceans|language=en|volume=86|issue=C10|pages=9776–9782 |bibcode=1981JGR....86.9776W |doi=10.1029/JC086iC10p09776 |issn=2156-2202}}</ref> [[Ugljik-dioksid]] se uklanja iz atmosfere tokom zatrpavanja istrošenih minerala i vraća se u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] putem vulkanizma. Na milionskim vremenskim skalama, karbonatno-silikatni ciklus je ključni faktor u kontroli Zemljine klime jer reguliše nivoe [[ugljik-dioksid]]a i stoga globalnu temperaturu.<ref name=Walker1981/> Brzina [[trošenje|trošenja]] je osjetljiva na faktore koji mijenjaju koliko je kopna izloženo. Ovi faktori uključuju promjene [[nivo mora|nivoa mora]], [[topografija| topografije]], [[litologija| litologije]] i [[vegetacija]].<ref name="Walker1993">{{cite book |last1=Walker |first1=James C. G. |title=Biogeochemistry of Global Change: Radiatively Active Trace Gases Selected Papers from the Tenth International Symposium on Environmental Biogeochemistry |date=1993 |publisher=Springer |location=Boston, MA |isbn=978-1-4613-6215-9 |pages=3–28 |doi=10.1007/978-1-4615-2812-8_1 |chapter=Biogeochemical Cycles of Carbon on a Hierarchy of Timescales}}</ref> Nadalje, ove geomorfološke i hemijske promjene djelovale su zajedno sa solarnim djelovanjem, bilo zbog orbitalnih promjena ili zvjezdane evolucije, kako bi odredile [[globalna površinska temperatura|globalnu površinsku temperaturu]]. Osim toga, karbonatno-silikatni ciklus smatran je mogućim rješenjem za [[paradoks slabog mladog Sunca]].<ref name=":0" /><ref name="Walker1981" /> == Pregled ciklusa == [[Datoteka:Carbon-Slicate Cycle Feedbacks.jpg|thumb|340px|Ova shema prikazuje odnos između različitih fizičkih i hemijskih procesa koji čine karbonatno-silikatni ciklus.]]{{Biogeohemijski ciklus}} Karbonatno-silikatni ciklus je primarna kontrola nivoa [[ugljik-dioksid]]a, tokom dugih vremenskih skala.<ref name="Walker1981" /> Može se posmatrati kao grana [[ciklus ugljika| ciklusa ugljika]], koji također uključuje [[Zemaljski biološki ciklus ugljika|ciklus organskog ugljika]], u kojem biološki procesi pretvaraju ugljični dioksid i vodu u organsku materiju i kisik putem [[fotosinteza|fotosinteze]].<ref name="SullivanBaross2007">{{cite book |last1=Sullivan |first1=Woodruff T. |last2=Baross |first2=John A. |title=Planets and Life |date=2007 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=978-0-521-53102-3 |pages=91–116 |chapter=Planetary Atmospheres and Life}}</ref> === Fizički i hemijski procesi === [[Datoteka:MicroscopicShell_IceAge.jpg|thumb|upright=1.2| Mikroskopske ljušture [[Foraminifera]] pronađene u sedimentnim jezgrima mogu se koristiti za određivanje prošlih klimatskih uslova, uključujući temperature okeana i aspekte atmosferske hemije.]] {{Ciklus ugljika|Biogeohemija}} Neorganski ciklus počinje proizvodnjom [[ugljična kiselina|ugljične kiseline]] (H₂CO₃) iz kišnice i plinovitog ugljik-dioksida.<ref name="Bonan2013">{{cite book |last1=Bonan |first1=Gordon |title=Ecological Climatology: Concepts and Applications |date=2013 |publisher=Cambridge University Press |location=New York |isbn=978-0-521-69319-6 |pages=105–128 |edition=2nd}}</ref> Zbog ovog procesa, normalna [[kiša]] ima [[pH vrijednost]] od oko 5,6.<ref>{{cite web |url=https://www.epa.gov/acidrain/what-acid-rain |title=What is Acid Rain? |author=Environmental Protection Agency|date=9 February 2016 }}</ref> Ugljična kiselina je [[Jačina kiseline|slaba kiselina]], ali tokom dužih vremenskih perioda može rastvarati [[silikat]]ne, kao i [[karbonat]]ne stijene. Većina Zemljine kore (i plašta) sastoji se od silikata.<ref name="ACSClimateToolkit"/> Kao rezultat toga, ove supstance se razgrađuju na rastvorene ione. Naprimjer, [[kalcij-silikat]] (CaSiO₃), ili [[volastonit]], reaguje sa ugljik-dioksidom i vodom dajući kalcijski , Ca²⁺ i [[bikarbonat]]ni ion, HCO<sub>3</sup>⁻ i rastvoreni silicij-dioksid. Ova reakcikska struktura je reprezentativna za opće silikatno [[trošenje]] minerala kalcij-silikata.<ref name="CatlingKasting2017">{{cite book |last1=Catling |first1=David C. |last2=Kasting |first2=James F. |title=Atmospheric Evolution on Inhabited and Lifeless Worlds |date=2017 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=978-0-521-84412-3 |pages=299–326}}</ref> Hemijski put je sljedeći: : <chem> 2CO2 + H2O + CaSiO3 -> Ca^2+ + 2HCO3- + SiO2 </chem> Riječni oticaj odnosi ove proizvode u okeanu, gdje morski kalcificirajući organizmi koriste Ca²⁺ i HCO₃⁻ za izgradnju svojih ljuštura i skeleta, proces koji se naziva '''karbonatna precipitacija'': : <chem> Ca^2+ + 2HCO3- -> CaCO3 + CO2 + H2O </chem> Za [[trošenje]] silikatnih stijena potrebne su dvije molekule CO₂; morska kalcifikacija oslobađa jednu molekuluj nazad u atmosferu. Kalcij-karbonat (CaCO₃) sadržan u školjkama i skeletima tone nakon što morski organizam ugine i taloži se na dnu okeana. Završna faza procesa uključuje pomicanje morskog dna. U [[Subdukcija|zonama subdukcije]], karbonatni sedimenti se zakopavaju i vraćaju u [[Plašt (geologija)|plašt]]. Dio karbonata može biti nošen duboko u plašt gdje mu visoki pritisak i temperatura omogućavaju da se metamorfno kombinuje sa SiO₂ i formira CaSiO₃ i CO₂, koji se oslobađa iz unutrašnjosti u atmosferu putem vulkanizma, [[hidrotermalni otbor|termalnih otvora]] u okeanu ili [[Izvor (hidrologija)|bikarbonatni izvori]], koji su prirodni izvori koji sadrže ugljik-dioksid ili [[bikarbonat]]: :<chem> CaCO3 + SiO2 -> CaSiO3 + CO2 </chem> Ovaj posljednji korak vraća drugi molekul CO₂ u atmosferu i zatvara neorganski [[Budžet emisija|ugljični budžet]]. 99,6% ukupnog ugljika na Zemlji (što je ekvivalentno otprilike 10⁸ milijardi tona ugljika) sekvestrira u dugoročnom rezervoaru stijena. I u suštini sav ugljik je proveo vrijeme u obliku [[karbonat]]a. Nasuprot tome, samo 0,002% ugljika postoji u biosferi.<ref name=ACSClimateToolkit/> === Povratne informacije === Promjene na površini Planete, poput odsustva [[vulkan]]a ili višeg nivoa mora, koje bi smanjile količinu kopnene površine izložene vremenskim uticajima, mogu promijeniti brzinu kojom se odvijaju različiti procesi u ovom ciklusu.<ref name="ACSClimateToolkit">{{cite web |title=Geology and Climate: ACS Climate Science Toolkit |url=https://www.acs.org/content/acs/en/climatescience/oceansicerocks/geologyandclimate.html |website=American Chemical Society |access-date=2019-06-13 |archive-date=2022-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220928193848/https://www.acs.org/content/acs/en/climatescience/oceansicerocks/geologyandclimate.html |url-status=dead }}</ref> Tokom desetina do stotina miliona godina, nivoi ugljik-dioksida u atmosferi mogu varirati zbog prirodnih poremećaja u ciklusu.<ref name="Berner1991">{{cite journal |last1=Berner |first1=Robert A. |title=A model for atmospheric CO₂ over Phanerozoic time |journal=American Journal of Science |date=April 1, 1991 |volume=291 |issue=4 |pages=339–376 |doi=10.2475/ajs.291.4.339|bibcode=1991AmJS..291..339B |doi-access=free }}</ref><ref name="Berner1998">{{cite journal |last1=Berner |first1=Robert A. |title=The carbon cycle and carbon dioxide over Phanerozoic time: the role of land plants |journal= Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences|date=January 29, 1998 |volume=353 |issue=1365 |pages=75–82 |doi=10.1098/rstb.1998.0192|pmc=1692179 }}</ref><ref name="Berner2003">{{cite journal |last1=Berner |first1=Robert A. |last2=Beerling |first2=David J. |last3=Dudley |first3=Robert |last4=Robinson |first4=Jennifer M. |last5=Wildman, Jr. |first5=Richard A. |title=Phanerozoic Atmospheric Oxygen |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=2003 |volume=31 |issue=31 |pages=105–134|doi=10.1146/annurev.earth.31.100901.141329 |bibcode=2003AREPS..31..105B }}</ref> ali još općenito, služi kao kritična [[negativna povratna sprega]] petlja između nivoa ugljil-dioksida i klimatskih promjena.<ref name=Bonan2013 /><ref name=CatlingKasting2017/> Naprimjer, ako se CO₂ nakuplja u atmosferi, [[efekat staklene bašte]] dovesti će do povećanja temperature površine, što će zauzvrat povećati stopu padavina i silikatnog trošenja, što će ukloniti ugljik iz atmosfere. Na taj način, tokom dugih vremenskih perioda, karbonatno-silikatni ciklus ima stabilizirajući učinak na Zemljinu klimu, zbog čega se naziva Zemljinim termostatom.<ref name=SullivanBaross2007/><ref name="DiVenere">{{cite web |last1=DiVenere |first1=Vic |title=The Carbon Cycle and Earth's Climate |url=http://www.columbia.edu/~vjd1/carbon.htm |publisher=Columbia University}}</ref> == Promjene kroz historiju Zemlje == {{Bočni stubac biogeohemijskog ciklusa|stijena}} Aspekti karbonatno-silikatnog ciklusa su se mijenjali kroz [[Historiju Zemlje|historiju Zemlje]] kao rezultat [[evolucija| biološke evolucije]] i [[Tektonika|tektonskih]] promjena.<ref>{{Cite journal |last1=Penman |first1=Donald E. |last2=Caves Rugenstein |first2=Jeremy K. |last3=Ibarra |first3=Daniel E. |last4=Winnick |first4=Matthew J. |date=October 2020 |title=Silicate weathering as a feedback and forcing in Earth's climate and carbon cycle |journal=Earth-Science Reviews |language=en |volume=209 |doi=10.1016/j.earscirev.2020.103298 |doi-access=free }}</ref> Općenito, formiranje karbonata je nadmašilo formiranje silikata, efikasno uklanjajući ugljik-dioksid iz atmosfere. Pojava karbonatne [[biomineralizacija|biomineralizacije]] blizu granice [[prekambrij]]a-[[kambrij]]a omogućila bi efikasnije uklanjanje produkata trošenja iz okeana.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Ridgewell|first1=A|last2=Zeebe|first2=R|date=2005|title=The role of the global carbonate cycle in the regulation and evolution of the Earth system |journal=Earth and Planetary Science Letters|volume=234|issue=3–4|pages=299–315|doi=10.1016/j.epsl.2005.03.006|issn=0012-821X}}</ref> Biological processes in soils can significantly increase weathering rates.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Taylor |first1=Lyla L. |last2=Banwart|first2=Steve A.|last3=Valdes|first3=Paul J.|last4=Leake|first4=Jonathan R.|last5=Beerling|first5=David J.|date=2012|title=Evaluating the effects of terrestrial ecosystems, climate and carbon dioxide on weathering over geological time: a global-scale process-based approach|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=367|issue=1588|pages=565–582|doi=10.1098/rstb.2011.0251|issn=0962-8436 |pmc=3248708|pmid=22232768}}</ref> [[Biljke]] proizvode [[organske kiseline]] koje povećavaju [[trošenje]]. Ove kiseline luče korijen i [[mikoriza|mikorizne gljive]], kao i [[razgradnja|mikrobno truljenje biljaka]]. [[disanje tla|disanje korijena]] i [[oksidacija]] [[organske tvari tla|organske tvari tla]] također proizvode [[ugljik-dioksid]], koji se pretvara u [[ugljična kiselina|ugljičnu kiselinu]], što povećava [[trošenje]].<ref>{{Cite journal|last=Berner|first=Robert A.|date=1992|title=Weathering, plants, and the long-term carbon cycle |journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=56|issue=8|pages=3225–3231 |doi=10.1016/0016-7037(92)90300-8|issn=0016-7037|bibcode=1992GeCoA..56.3225B|doi-access=free}}</ref> Tektonika može izazvati promjene u karbonatno-silikatnom ciklusu. Naprimjer, smatra se da je izdizanje glavnih planinskih lanaca, kao što su [[Himalaji]] i [[Andi]], započelo u [[kasnokenozojsko ledeno doba| kasnokenozojskom ledenom dobu]], zbog povećane stope silikatnog trošenja i povlačenja razine [[ugljik-dioksid]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Raymo|first1=Maureen E.|last2=Ruddiman|first2=William F.|last3=Froelich|first3=Philip N.|date=1988|title=Influence of late Cenozoic mountain building on ocean geochemical cycles|url=https://archive.org/details/sim_geology_1988-07_16_7/page/648|journal=Geology|language=en|volume=16|issue=7|page=649|doi=10.1130/0091-7613(1988)016<0649:iolcmb>2.3.co;2|issn=0091-7613|bibcode=1988Geo....16..649R}}</ref> Vrijeme na morskom dnu povezano je i sa solarnom luminoznošću i koncentracijom ugljil- dioksida.<ref name="Brady1997">{{cite journal |last1=Brady |first1=Patrick |last2=Gíslason |first2=Sigurdur R. |title=Seafloor weathering controls on atmospheric CO₂|url=https://archive.org/details/sim_geochimica-et-cosmochimica-acta_1997-03_61_5/page/964 |journal=Geochimica et Cosmochimica Acta |date=March 1997 |volume=61 |issue=5 |pages=965–973 |doi=10.1016/S0016-7037(96)00385-7 }}</ref> Međutim, to je predstavljalo izazov za modelare koji su pokušali povezati brzinu ispuštanja plinova i subdukcije sa srodnim brzinama promjene morskog dna. Za takva pitanja teško je dobiti odgovarajuće, nekomplicirane zamjenske podatke. Naprimjer, sedimentne jezgre, iz kojih se može zaključiti o prošlim nivoima mora, nisu idealne jer se nivoi mora mijenjaju kao rezultat više od pukog prilagođavanja morskog dna.<ref name="Berner1989">{{cite journal |last1=Berner |first1=Robert A. |last2=Lasaga |first2=Antonio C. |title=Modeling the Geochemical Carbon Cycle |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_1989-03_260_3/page/74 |journal=Scientific American |volume=260 |issue=3 |date=March 1989 |pages=74–81 |doi=10.1038/scientificamerican0389-74|bibcode=1989SciAm.260c..74B }}</ref> Nedavne studije modeliranja istraživale su ulogu trošenja morskog dna na ranu evoluciju života, pokazujući da su relativno brze stope stvaranja morskog dna doprinijele umjerenom smanjenju nivoa ugljik- dioksida.<ref name="Krissansen2018">{{cite journal |last1=Krissansen-Totton |first1=Joshua |last2=Arney |first2=Giada N.|last3=Catling |first3=David C. |title=Constraining the climate and ocean pH of the early Earth with a geological carbon cycle model |journal=PNAS |date=April 17, 2018 |volume=115 |issue=16 |pages=4105–4110 |doi=10.1073/pnas.1721296115|pmid=29610313 |pmc=5910859 |arxiv=1804.00763 |bibcode=2018PNAS..115.4105K |doi-access=free }}</ref> Opservacije takozvanog [[duboko vrijeme|dubokog vremena]] ukazuju na to da Zemlja ima relativno neosjetljivu [[povratna sprega|povratnu spregu]] trošenja stijena, što omogućava velike temperaturne promjene. S otprilike dvostruko više ugljil-dioksida u atmosferi, paleoklimatski zapisi pokazuju da su globalne temperature dostigle i do 5 do 6°C više od sadašnjih temperatura.<ref name="Krissansen2017">{{cite journal |last1=Krissansen-Totton |first1=Joshua |last2=Catling |first2=David C. |title=Constraining climate sensitivity and continental versus seafloor weathering using an inverse geological carbon cycle model |journal=Nature Communications |date=22 May 2017 |volume=8 |doi=10.1038/ncomms15423|pmid=28530231 |pmc=5458154 |bibcode=2017NatCo...815423K }}</ref> Međutim, ostali faktori poput promjena u orbitalnom/solarnom djelovanju doprinose globalnim promjenama temperature u paleo-zapisu. Ljudske emisije CO₂ stalno rastu u vrlo kratkom vremenskom periodu.<ref name="IPCC2014">{{cite book |editor1=Core Writing Team |editor2=R.K. Pachauri |editor3=L.A. Meyer |title=IPCC, 2014: Climate Change 2014: Synthesis Report. Contribution of Working Groups I, II and III to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change |date=2014 |publisher=IPCC |location=Geneva, Switzerland| url=https://www.ipcc.ch/report/ar5/syr/}}</ref> Višak ugljika u atmosferi koji je rastvoren u morskoj vodi može promijeniti brzinu karbonatno-silikatnog ciklusa. Rastvoreni CO₂ može reagovati s vodom, formirajući bikarbonatne, HCO₃⁻, i vodikove ione, H⁺. Ovi vodikovi ioni brzo reaguju s karbonatom, CO₃^2-, proizvodeći više bikarbonatnih i smanjujući dostupne karbonatne ione, što predstavlja prepreku procesu taloženja ugljik-karbonata.<ref name="WHOI">{{cite web |title=Ocean Acidification |url=https://www.whoi.edu/OCB-OA/page.do?pid=112136 |website=Ocean Carbon and Biogeochemistry |publisher=Woods Hole Oceanographic Institute (WHOI)}}</ref> Drugim riječima, 30% viška ugljika emitiranog u atmosferu apsorbiraju okeani. Veće koncentracije ugljik-dioksida u okeanima djeluju tako da poguraju proces taloženja karbonata u suprotnom smjeru (lijevo), proizvodeći manje CaCO₃. Ovaj proces, koji šteti organizmima koji grade ljuske, naziva se [[zakiseljavanje okeana]].<ref name="NASA_EO">{{cite web |title=Carbon Cycle |url=https://earthobservatory.nasa.gov/features/CarbonCycle |website=Earth Observatory |publisher=NASA|date=2011-06-16 }}</ref> == Ciklus na drugim planetama == Ne treba pretpostavljati da će se karbonatno-silikatni ciklus pojaviti na svim [[Azhnčev sistem|zemaljskim planetama]]. Za početak, karbonatno-silikatni ciklus zahtijeva prisustvo vodenog ciklusa. Stoga se on prekida na unutrašnjem rubu [[Cirkumstelarna nastanjiva zona|nastanjive zone]] Sunčevog sistema. Čak i ako planeta počinje s tekućom vodom na površini, ako postane previše topla, proći će kroz [[efekat staklene bašte|efekat staklene bašte]], gubeći površinsku vodu. Bez potrebne kišnice, neće doći do trošenja koje bi proizvelo ugljičnu kiselinu iz plinovitog CO₂. Nadalje, na vanjskom rubu, CO₂ može se kondenzirati, što posljedično smanjuje [[efekat staklene bašte]] i smanjuje površinsku temperaturu. Kao rezultat toga, atmosfera bi se urušila u polarne kape.<ref name=SullivanBaross2007 /> [[Mars]] je takva planeta. Smješten na rubu nastanjive zone Sunčevog sistema, njegova površina je previše hladna da bi se formirala tečna voda bez efekta staklene bašte. Sa svojom tankom atmosferom, prosječna površinska temperatura Marsa je 210 K°C. U pokušaju da objasne topografske karakteristike koje podsjećaju na fluvijalne kanale, uprkos naizgled nedovoljnom dolaznom sunčevom zračenju, neki su sugerisali da je mogao postojati ciklus sličan Zemljinom karbonatno-silikatnom ciklusu – slično povlačenju iz perioda [[Zemljina snježne grudva|Zemljine snježne grudve]].<ref>{{cite journal|last1=Batalha|first1=Natasha E.|last2=Kopparapu|first2=Ravi Kumar|last3=Haqq-Misra|first3=Jacob|last4=Kasting|first4=James F. |date=2016|title=Climate cycling on early Mars caused by the carbonate-silicate cycle |journal=Earth and Planetary Science Letters |volume=455 |pages=7–13 |doi=10.1016/j.epsl.2016.08.044 |arxiv=1609.00602|bibcode=2016E&PSL.455....7B|s2cid=119257332}}</ref> Studije modeliranja su pokazale da plinoviti CO₂ i H₂O, koji djeluju kao staklenički plinovi, nisu mogli održavati Mars toplim tokom njegove rane historije kada je Sunce bilo slabije, jer bi se CO₂ kondenzirao u [[oblak]]e.<ref>{{cite journal |last1=Kasting |first1=J. F. |title=CO₂ condensation and the climate of early Mars |journal=Icarus |date=1991 |volume=94 |issue=1 |pages=1–13 |doi=10.1016/0019-1035(91)90137-I|pmid=11538088 |bibcode=1991Icar...94....1K }}</ref> Iako se oblaci CO₂ ne reflektiraju na isti način kao što se to čine vodeni oblaci na Zemlji,<ref name="Forget1997">{{cite journal |last1=Forget |first1=François |last2=Pierrehumbert |first2=Raymond T. |title=Warming Early Mars with Carbon Dioxide Clouds that Scatter Infrared Radiation |url=https://archive.org/details/sim_science_1997-11-14_278_5341/page/1272 |journal=Science |date=1997 |volume=278|issue=5341 |pages=1273–1276 |bibcode=1997Sci...278.1273F |doi=10.1126/science.278.5341.1273 |pmid=9360920 }}</ref> Nije moglo biti da je u prošlosti imala mnogo karbonatno-silikatni ciklus. Nasuprot tome, [[Venera]] se nalazi na unutrašnjem rubu nastanjive zone i ima prosječnu površinsku temperaturu od 737 K°C. Nakon što je izgubila vodu fotodisocijacijom i bijegom vodonika, Venera je prestala uklanjati ugljik-dioksid iz svoje atmosfere i umjesto toga počela da ga nakuplja, te da doživljava efekat staklene bašte. Na egzoplanetama sa plimnim uslovima, lokacija podzvjezdane tačke će diktirati oslobađanje ugljik-dioksida iz [[litosfera|litosfere]].<ref>{{Cite journal|last1=Edson|first1=Adam R.|last2=Kasting|first2=James F. |last3=Pollard |first3=David |last4=Lee |first4=Sukyoung|last5=Bannon |first5=Peter R. |date=2012 |title=The Carbonate-Silicate Cycle and CO₂/Climate Feedbacks on Tidally Locked Terrestrial Planets |journal=Astrobiology |volume=12 |issue=6 |pages=562–571 |bibcode=2012AsBio..12..562E |doi=10.1089/ast.2011.0762 |issn=1531-1074 |pmid=22775488}}</ref> == Također pogledajte== * [[Biološka pumpa]] * [[Ciklus ugljika]] * [[Dubina kompenzacije karbonata]] * [[Obrnuto trošenje]] * [[Svijet tratinčica]] * [[Gaia hipoteza]] * [[Efekat staklene bašte]] * [[Ledeno doba|Velika ledena doba]] * [[Grudva snijega]] * [[Jezero Nyos]] * [[Zakiseljavanje okeana]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://skepticalscience.com/weathering.html Understanding the long-term carbon-cycle: Weathering of rocks – a vitally important carbon-sink] by John Mason, Skeptical Science {{DEFAULTSORT:Carbonate-silicate cycle}} [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Geofizika]] [[Kategorija:Stijene]] 4yr69y83spass6wuofnmzaiykos7p09 0 533703 3847103 3838207 2026-05-17T05:18:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847103 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maslow's hierarchy of needs-sh.svg|mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.]] '''Maslowljeva hijerarhija potreba''' predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju [[ljudsko ponašanje]], a razvio ga je američki psiholog [[Abraham Maslow]].<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914175317/http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |archive-date=14. septembar 2017 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1954 |title=Motivation and Personality |location=New York |publisher=Harper & Brothers |isbn=978-0-06-041987-5 |url=https://archive.org/details/motivationperson00masl_0 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa [[osnovne potrebe|osnovnih potreba]] koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza.<ref name="Kaufman_2019">{{cite web |last=Kaufman |first=Scott Barry |date=2019 |title=Who Created Maslow's Iconic Pyramid? |url=https://www.scientificamerican.com/blog/beautiful-minds/who-created-maslows-iconic-pyramid/ |website=Scientific American |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao ''metapotrebe'', kao i koncept [[metamotivacija|metamotivacije]].<ref name="Maslow_1971">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1971 |title=The Farther Reaches of Human Nature |location=New York |publisher=Viking Press |isbn=978-0670308538 |url=https://archive.org/details/fartherreachesof0000masl |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goble_1971">{{cite book |last=Goble |first=Frank G. |year=1971 |title=The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow |location=Richmond, CA |publisher=Maurice Bassett Publishing |isbn=0-671-42174-3 |page=62 |url=https://archive.org/details/3rdforce00fran |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području [[psihologija|psihologije]].<ref name="Koltko-Rivera_2006">{{cite journal |last=Koltko-Rivera |first=Mark E. |date=2006 |title=Rediscovering the Later Version of Maslow's Hierarchy of Needs: Self-Transcendence and Opportunities for Theory, Research, and Unification |journal=Review of General Psychology |volume=10 |issue=4 |pages=302–317 |doi=10.1037/1089-2680.10.4.302 |url=https://www.researchgate.net/publication/232510315_Rediscovering_the_Later_Version_of_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_Self-Transcendence_and_Opportunities_for_Theory_Research_and_Unification |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]],<ref name="Steere_1988">{{cite book |last=Steere |first=Bob F. |year=1988 |title=Becoming an Effective Classroom Manager: A Resource for Teachers |location=Albany, NY |publisher=SUNY Press |isbn=978-0-88706-620-7 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=S2cwd56VvOMC |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freitas_2011">{{cite journal |last1=Freitas |first1=Frances Anne |last2=Leonard |first2=Lora J. |date=januar 2011 |title=Maslow's hierarchy of needs and student academic success |journal=Teaching and Learning in Nursing |volume=6 |issue=1 |pages=9–13 |doi=10.1016/j.teln.2010.07.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1557308710000491 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> poslovnom i menadžerskom osposobljavanju,<ref name="BBC_2013">{{cite news |last1=Kremer |first1=William |last2=Hammond |first2=Claudia |date=31. august 2013 |title=Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business |url=https://www.bbc.com/news/magazine-23902918 |work=BBC News Magazine |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> istraživanjima u [[sociologija|sociologiji]], [[zdravstvo|zdravstvu]],<ref name="Dames_2021">{{cite book |last=Dames |first=Shannon |year=2021 |title=Root Strength: A Health and Care Professionals Guide to Minimizing Stress and Maximizing Thriving |location=St. Louis, MO |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-77870-1 |url=https://books.google.ba/books?id=BQ1UEAAAQBAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="McEwen_2014">{{cite book |last1=McEwen |first1=Melanie |last2=Wills |first2=Evelyn M. |year=2014 |title=Theoretical Basis for Nursing |edition=4. |location=Philadelphia |publisher=Wolters Kluwer Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-9031-1 |url=https://www.minams.edu.pk/cPanel/ebooks/miscellaneous/Theoretical%20Basis%20for%20Nursing%20-%20Melanie%20McEwen.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> [[savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]]<ref name="Colledge_2002">{{cite book |last=Colledge |first=Ray |year=2002 |title=Mastering Counselling Theory |location=London |publisher=Macmillan Education UK |isbn=978-0-333-92243-9 |doi=10.1007/978-0-230-62957-8 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-0-230-62957-8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i [[socijalni rad|socijalnom radu]].<ref name="Poston_2009">{{cite journal |last=Poston |first=Bob |date=2009 |title=An Exercise in Personal Exploration: Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.ast.org/pdf/308.pdf |journal=The Surgical Technologist |volume=41 |issue=8 |pages=347–353 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.<ref name="Lester_2013">{{cite journal |last=Lester |first=David |date=august 2013 |title=Measuring Maslow's Hierarchy of Needs |journal=Psychological Reports |volume=113 |issue=1 |pages=15–17 |doi=10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |pmid=24340796 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Fallatah_2017">{{cite book |last1=Fallatah |first1=Rodwan Hashim Mohammed |last2=Syed |first2=Jawad |year=2017 |title=Employee Motivation in Saudi Arabia |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-67740-8 |pages=19–59 |doi=10.1007/978-3-319-67741-5_2 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-67741-5_2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Villarica_2011">{{cite web |last=Villarica |first=Hans |date=17. august 2011 |title=Maslow 2.0: A new and improved recipe for happiness |url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2011/08/maslow-20-a-new-and-improved-recipe-for-happiness/243486/ |website=The Atlantic |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tay_Diener_2011">{{cite journal |last1=Tay |first1=Louis |last2=Diener |first2=Ed |year=2011 |title=Needs and subjective well-being around the world |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=101 |issue=2 |pages=354–365 |doi=10.1037/a0023779 |url=https://www.apa.org/pubs/journals/releases/psp-101-2-354.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski razvoj == Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu ''A Theory of Human Motivation'', objavljenom u časopisu ''[[Psychological Review]]''.<ref name="Maslow_1943" /> Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba.<ref name="Deckers_2018">{{cite book |last=Deckers |first=Lambert |year=2018 |title=Motivation: Biological, Psychological, and Environmental |edition=5. |location=New York |publisher=Routledge |isbn=978-1-138-03633-8 |url=https://archive.org/details/motivationbiolog0000deck_u4t2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se [[individualizam]] i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba. Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam [[metamotivacija|metamotivacije]] kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.<ref name="Goble_1971" /> Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.<ref name="Maslow_1943" /> === Piramida === Maslowljeva hijerarhija [[potreba]] često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba.<ref name="Eaton_2012">{{cite web |last=Eaton |first=Sarah Elaine |date=4. august 2012 |title=Maslow's Hierarchy of Needs: Is the Pyramid a Hoax? |url=https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |website=Learning, Teaching, and Leadership |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522000000/https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |archive-date=22. maj 2020 |language=en}}</ref><ref name="Kaufman_2019" /><ref name="Bridgman_2019">{{cite journal |last1=Bridgman |first1=Todd |last2=Cummings |first2=Stephen |last3=Ballard |first3=John |date=mart 2019 |title=Who Built Maslow's Pyramid? A History of the Creation of Management Studies' Most Famous Symbol and Its Implications for Management Education |journal=Academy of Management Learning & Education |volume=18 |issue=1 |pages=81–98 |doi=10.5465/amle.2017.0351 |url=https://journals.aom.org/doi/10.5465/amle.2017.0351 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu ''Business Horizons'', McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.<ref name="McDermid_1960">{{cite journal |last=McDermid |first=Charles D. |year=1960 |title=How Money motivates Men |journal=Business Horizons |volume=3 |issue=4 |pages=93–100 |doi=10.1016/S0007-6813(60)80034-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0007681360800341 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao ''potrebama nedostatka'' (''d-needs''). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=mart 2025 |title=Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.simplypsychology.org/maslow.html |website=Simply Psychology |doi=10.5281/zenodo.15240897 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme.<ref name="Maslow_1954" /> Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku ''dominira'' ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.<ref name="Kurt_2020">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |date=2020 |title=Maslow's Hierarchy of Needs in Education |url=https://educationlibrary.org/maslows-hierarchy-of-needs-in-education/ |website=Education Library |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.<ref name="Poston_2009" /> === Alternativni prikazi hijerarhije === [[Datoteka:dinamički prikaz hijerarhije potreba po Maslowu.svg|thumb|300px|right|Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama|alt=Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.]] Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962, predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju.<ref name="Krech_1962">{{cite book |last1=Krech |first1=David |last2=Crutchfield |first2=Richard S. |last3=Ballachey |first3=Egerton L. |year=1962 |title=Individual in Society: A Textbook of Social Psychology |location=New York |publisher=McGraw-Hill |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.199566 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu. Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se [[samoaktualizacija]] više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.<ref name="Kenrick_2010">{{cite journal |last1=Kenrick |first1=Douglas T. |last2=Griskevicius |first2=Vladas |last3=Neuberg |first3=Steven L. |last4=Schaller |first4=Mark |date=maj 2010 |title=Renovating the pyramid of needs: Contemporary extensions built upon ancient foundations |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=5 |issue=3 |pages=292–314 |doi=10.1177/1745691610369469 |pmid=21874133 |pmc=3161123 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3161123/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Potrebe == === Fiziološke potrebe === Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja.<ref name="Maslow_1943" /> To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] ostaje potisnuta. Fiziološke potrebe uključuju [[zrak]], [[voda|vodu]], [[hrana|hranu]], toplotu, odjeću, [[reprodukcija|reprodukciju]], [[sklonište]] i [[san]].<ref name="McLeod_2025" /> Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje [[homeostaza|homeostaze]], odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.<ref name="Poston_2009" /> === Potrebe za sigurnošću === Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, [[nasilje u porodici|porodičnog nasilja]], [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]] ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena. Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama.<ref name="Dodge_2002">{{cite book |last1=Dodge |first1=Diane Trister |last2=Colker |first2=Laura J. |last3=Heroman |first3=Cate |year=2002 |title=The Creative Curriculum for Preschool |edition=4. |location=Washington, DC |publisher=Teaching Strategies |isbn=978-1879537439 |url=http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |archive-date=10. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200110075759/http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |url-status=dead }}</ref> I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja.<ref name="Poston_2009" /> Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze. Potrebe za sigurnošću uključuju: * [[zdravlje]] * [[lična sigurnost]] * [[emocionalna sigurnost]] * [[finansijska sigurnost]] === Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću === Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj [[pripadnost|pripadnosti]]. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu.<ref name="McLeod_2025" /> Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.<ref name="Dodge_2002" /> Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.<ref name="Maslow_1943" /> U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji [[usamljenost|usamljenosti]], [[socijalna anksioznost|socijalnoj anksioznosti]] i [[klinička depresija|kliničkoj depresiji]]. Ova potreba posebno je izražena u [[djetinjstvo|djetinjstvu]], kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, [[zanemarivanje djece|zanemarivanje]], odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne [[međuljudski odnosi|međuljudske odnose]]. Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na [[mentalno zdravlje]], posebno tokom [[Adolescencija|adolescencije]]. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.<ref name="Crandall_2020">{{cite journal |last1=Crandall |first1=Aliceann |last2=Powell |first2=Elizabeth A. |last3=Bradford |first3=Grace C. |last4=Bean |first4=Roy A. |date=februar 2020 |title=Maslow’s Hierarchy of Needs as a Framework for Understanding Adolescent Depressive Symptoms Over Time |journal=Journal of Child and Family Studies |volume=29 |issue=4 |doi=10.1007/s10826-019-01577-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/335997822_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_as_a_Framework_for_Understanding_Adolescent_Depressive_Symptoms_Over_Time |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju: * [[porodica]] * [[prijateljstvo]] * [[intimnost]] * [[povjerenje]] * [[prihvatanje]] * davanje i primanje ljubavi i emocionalne podrške U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.<ref name="Kenrick_2010" /> === Potrebe za poštovanjem === Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih.<ref name="Dodge_2002" /> Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama. Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, [[samopouzdanje|samopouzdanje]], nezavisnost i sloboda.<ref name="Deckers_2018" /> Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.<ref name="Maslow_1954" /> Osjećaj poštovanja razvija se kroz svakodnevna iskustva koja pojedincu omogućavaju učenje, samootkrivanje i potvrđivanje vlastitih sposobnosti. Ovo je posebno važno u djetinjstvu, kada pozitivna iskustva i uspješno savladavanje zadataka doprinose razvoju osjećaja kompetentnosti i vlastite vrijednosti.<ref name="Dodge_2002" /> Uloga roditelja i nastavnika u tom procesu ogleda se u stvaranju podržavajućeg okruženja koje djeci omogućava razvoj samopoštovanja i osjećaja lične sposobnosti. Maslow je također smatrao da je potreba za poštovanjem i reputacijom kod djece često izraženija i prethodi razvoju stabilnog samopoštovanja.<ref name="McLeod_2025" /> === Kognitivne potrebe === Pored osnovnih pet nivoa hijerarhije potreba, pojedini autori ukazuju da se Maslowljev model može proširiti dodatnim kategorijama, među kojima su kognitivne i estetske potrebe.<ref name="Maslow_1954" /> Kognitivne potrebe odnose se na težnju za razumijevanjem, znanjem, informacijama, smislom i istraživanjem svijeta. One uključuju [[radoznalost]], potragu za značenjem i potrebu za učenjem.<ref name="McLeod_2025" /> Iz obrazovne perspektive, Maslow je smatrao da čovjek treba razvijati unutrašnju motivaciju za obrazovanjem i stjecanjem znanja. Kognitivne potrebe obuhvataju i [[kreativnost]], predviđanje, radoznalost i potragu za smislom. Pojedinci koji uživaju u aktivnostima koje zahtijevaju promišljanje, analizu i rješavanje problema obično imaju izraženiju potrebu za spoznajom, dok osobe s manjom motivacijom za takve aktivnosti pokazuju niži nivo kognitivne angažiranosti.<ref name="iResearchNet_NFC">{{cite web |title=Need for Cognition |url=https://psychology.iresearchnet.com/social-psychology/personality/need-for-cognition/ |website=Psychology iResearchNet |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Estetske potrebe === Nakon zadovoljenja kognitivnih potreba, prema proširenim interpretacijama Maslowljeve hijerarhije, slijede estetske potrebe. One se odnose na težnju pojedinca da unese ljepotu, sklad i uređenost u vlastiti život i neposredno okruženje. To uključuje sposobnost prepoznavanja i uvažavanja ljepote u svakodnevnom svijetu i prirodnom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> Prema Maslowljevim teorijskim postavkama, napredovanje prema [[samoaktualizacija|samoaktualizaciji]] podrazumijeva i potrebu za estetski ugodnim iskustvima, novim doživljajima i vizuelnim skladom. Ova potreba može se ispoljiti kroz oblikovanje prijatnog životnog prostora, razvijanje ličnog stila, umjetničko izražavanje ili aktivno povezivanje s prirodom.<ref name="McLeod_2025" /> Maslow je smatrao da estetske potrebe omogućavaju dublje povezivanje s okruženjem i doprinose osjećaju unutrašnjeg sklada i cjelovitosti. U širem smislu, one uključuju i brigu o vlastitom izgledu, ličnom izražavanju i načinu predstavljanja sebe u društvenom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> === Samoaktualizacija === Maslow je samoaktualizaciju sažeo u poznatoj tvrdnji: ″Ono što čovjek može biti, to mora postati.″<ref name="Maslow_1954" /> Ova ideja predstavlja temelj potrebe za samoaktualizacijom, koja označava ostvarenje punog ljudskog potencijala. Samoaktualizacija se odnosi na težnju pojedinca da razvije i ostvari svoje sposobnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Maslow ju opisuje kao želju da osoba postane ono što je sposobna postati i da ostvari svoje najviše mogućnosti.<ref name="Maslow_1954" /> To može uključivati različite životne ciljeve, kao što su uspješno roditeljstvo, sportska postignuća, umjetničko stvaralaštvo ili inovacije.<ref name="Maslow_1954" /> Za ostvarenje samoaktualizacije potrebno je prethodno zadovoljiti i integrirati potrebe nižih nivoa hijerarhije. U motivacijskom smislu, samoaktualizacija predstavlja krajnji cilj kojem pojedinac teži, dok prethodni nivoi potreba čine razvojni put koji omogućava njegovo ostvarenje.<ref name="Deckers_2018" /> Potrebe povezane sa samoaktualizacijom uključuju: * uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa * roditeljstvo * korištenje i razvijanje talenata i sposobnosti * ostvarivanje ličnih ciljeva === Potrebe za transcendencijom === U svojim kasnijim radovima Maslow je proširio vrh hijerarhije potreba uključivanjem samotranscendencije, odnosno potreba za transcendencijom. Ovaj nivo nadilazi samoaktualizaciju i odnosi se na težnju pojedinca da prevaziđe vlastite granice i usmjeri se prema nečemu što nadmašuje lični interes, poput [[altruizam|altruizma]], duhovnosti ili služenja višim vrijednostima.<ref name="Maslow_1971" /> Za razliku od drugih potreba, potrebe za transcendencijom mogu biti zadovoljavane na različitim nivoima ljudskog iskustva. Njihovo ispunjenje povezano je s osjećajem cjelovitosti, unutrašnje povezanosti i dubljeg smisla postojanja.<ref name="Gautam_2007">{{cite web |last=Gautam |first=Sandeep |date=2007 |title=Maslow's eight basic needs and the eight stage developmental model |url=https://the-mouse-trap.com/2007/12/14/maslows-eight-basic-needs-and-the-eight-stage-devlopmental-model/ |website=The Mouse Trap |access-date=29. april 2026}}</ref> U kasnijem periodu svog rada Maslow je kritički preispitivao vlastiti koncept samoaktualizacije, smatrajući da najviši nivo ljudskog razvoja nije ograničen samo na ostvarenje vlastitih potencijala, već uključuje i sposobnost nadilaženja sebe kroz povezivanje s univerzalnim vrijednostima i širim egzistencijalnim ciljevima.<ref name="Maslow_1991">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1991 |title=Critique of Self‐Actualization Theory |journal=The Journal of Humanistic Education and Development |volume=29 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1969">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1969 |title=The farther reaches of human nature |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=1–9 |url=https://www.humanpotentialcenter.org/Forms/FartherReaches.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je smatrao da se najpotpunije ostvarenje čovjeka može pronaći u posvećenosti ciljevima koji prevazilaze lične interese, kao što su pomaganje drugima, duhovna iskustva ili traganje za univerzalnim smislom. Ovu težnju povezivao je sa željom za dosezanjem beskonačnog i univerzalnog iskustva ljudskog postojanja.<ref name="Garcia_Romeu_2010">{{cite journal |last=Garcia-Romeu |first=Albert |year=2010 |title=Self-transcendence as a measurable transpersonal construct |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=26–47 |url=http://www.atpweb.org/jtparchive/trps-42-10-01-026.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowu, transcendencija predstavlja najšire i najobuhvatnije nivoe ljudske svijesti, ponašanja i odnosa prema sebi, drugim ljudima, prirodi i [[kosmos]]u, pri čemu ti odnosi imaju vrijednost sami po sebi, a ne samo kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva.<ref name="Maslow_1971" /> Maslow je također zastupao stav da duhovne vrijednosti imaju prirodno mjesto u ljudskom iskustvu i da ne pripadaju isključivo institucionalnim religijama, već mogu biti predmet naučnog proučavanja u okviru proširenog razumijevanja ljudske prirode.<ref name="Maslow_1964">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1964 |title=Religions, Values, and Peak-experiences |location=Columbus |publisher=Ohio State University Press |url=https://books.google.com/books?id=2LwVtgEACAAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == === Utjecaj filozofije Blackfoota === Maslowljeva rana antropološka istraživanja iz 1938. uključivala su terenski rad među pripadnicima naroda Blackfoot ([[Engleski jezik|eng.]] ''Blackfoot people''), odnosno zajednice siksiškog naroda u južnoj Alberti u [[Kanada|Kanadi]]. Na osnovu svojih opažanja njihovog društvenog života, koji je opisivao kao miran, kooperativan i zasnovan na međusobnoj povezanosti, Maslow je zaključio da su ljudska destruktivnost i agresivnost u velikoj mjeri kulturno uslovljene pojave, te vjerovatno sekundarna reakcija na frustraciju ili ugroženost osnovnih ljudskih potreba.<ref name="Maslow_1954" /> Kasniji autori ukazivali su na mogućnost da je Maslowljeva hijerarhija potreba djelimično oblikovana pod utjecajem filozofskih i društvenih vrijednosti naroda Blackfoot, iako Maslow to nije izričito priznao u svojim teorijskim radovima.<ref name="Coon_2006">{{cite book |last=Coon |first=Deborah J. |year=2006 |title=Abraham H. Maslow: Reconnaissance for Eupsychia |editor1-last=Dewsbury |editor1-first=Donald A. |editor2-last=Benjamin Jr. |editor2-first=Ludy T. |editor3-last=Wertheimer |editor3-first=Michael |title=Portraits of Pioneers in Psychology, Vol. 6 |location=Washington, D.C. & Mahwah, N.J. |publisher=American Psychological Association and Lawrence Erlbaum Associates |pages=255–273 |isbn=978-1-59147-417-3 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2014">{{cite book |last=Brown |first=Sidney Stone |year=2014 |title=Transformation beyond greed: Native self-actualization |location=North Charleston |publisher=CreateSpace / Sidney Stone Brown |isbn=978-1494883492 |url=https://search.worldcat.org/title/Transformation-beyond-greed-:-native-self-actualization/oclc/1079925951 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Scott Barry Kaufman|Kaufmanu]], iako je Maslow nesumnjivo mnogo naučio iz kontakta s Blackfoot zajednicom, nema jasnih dokaza da je njihove ideje neposredno preuzeo u formulisanju hijerarhije potreba.<ref name="Kaufman_2019" /> S druge strane, pojedine starješine i savremeni istraživači iz Blackfoot zajednice isticali su da Maslow nije u potpunosti razumio njihovu filozofsku tradiciju. Prema njihovom tumačenju, problem nije u tome što je hijerarhija potreba ″pogrešno postavljena″, nego u tome što zanemaruje kružnu i međusobno povezanu prirodu ljudskih odnosa i potreba, koja je osnov društvene organizacije u filozofiji siksiškog naroda.<ref name="Bear_Chief_2022">{{cite journal |last1=Bear Chief |first1=Oom Kapisi |last2=Choate |first2=Peter |last3=Lindstrom |first3=Gabrielle |date=2022 |title=Reconsidering Maslow and the hierarchy of needs from a First Nations’ perspective |journal=Aotearoa New Zealand Social Work |volume=34 |issue=2 |pages=30–41 |doi=10.11157/anzswj-vol34iss2id959 |url=https://anzswjournal.nz/anzsw/article/view/959 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Samoaktualizirajuće osobe === U svojim istraživanjima [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], Maslow je proučavao živote i osobine istaknutih historijskih i savremenih ličnosti, među kojima su bili [[Albert Einstein]], [[Jane Addams]], [[Eleanor Roosevelt]] i [[Baruch Spinoza]], umjesto osoba s izraženim psihološkim poremećajima ili neurozama. Smatrao je da proučavanje psihološki zdravih i funkcionalnih pojedinaca omogućava bolje razumijevanje ljudskog potencijala i razvoja ličnosti.<ref name="Mittelman_1991">{{cite journal |last=Mittelman |first=Willard |date=januar 1991 |title=Maslow's Study of Self-Actualization: A Reinterpretation |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=31 |issue=1 |pages=114–135 |doi=10.1177/0022167891311010 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022167891311010 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954" /> === Rangiranje potreba === U pregledu istraživanja iz 1976, autori Wahba i Bridwell zaključili su da dostupni empirijski podaci ne pružaju dovoljno dosljedne potvrde za precizno hijerarhijsko rangiranje potreba kako ih je Maslow opisao, niti za postojanje strogo definisanog redoslijeda njihovog zadovoljavanja.<ref name="Wahba_1976">{{cite journal |last1=Wahba |first1=Mahmoud A. |last2=Bridwell |first2=Lawrence G. |date=1976 |title=Maslow reconsidered: A review of research on the need hierarchy theory |journal=Organizational Behavior and Human Performance |volume=15 |issue=2 |pages=212–240 |doi=10.1016/0030-5073(76)90038-6 |url=https://larrybridwell.com/Maslo.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Godine 1984. [[Geert Hofstede]] kritikovao je univerzalnost hijerarhije potreba, navodeći da model ne uzima u obzir kulturne razlike u razumijevanju motivacije i kvaliteta života.<ref name="Hofstede_1984">{{cite journal |last=Hofstede |first=Geert |date=1984 |title=The cultural relativity of the quality of life concept |journal=Academy of Management Review |volume=9 |issue=3 |pages=389–398 |doi=10.5465/amr.1984.4279653 |url=http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |archive-date=12. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141112000247/http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |url-status=dead }}</ref> Kasnija istraživanja ukazivala su na razlike između [[individualizam|individualističkih]] i [[kolektivizam|kolektivističkih]] društava, pri čemu se u individualističkim kulturama veći značaj pridaje ličnom razvoju i samoaktualizaciji, dok kolektivističke kulture veću važnost daju pripadanju zajednici i društvenoj povezanosti.<ref name="Cianci_2003">{{cite journal |last1=Cianci |first1=R. |last2=Gambrel |first2=P. A. |year=2003 |title=Maslow's hierarchy of needs: Does it apply in a collectivist culture? |journal=Journal of Applied Management and Entrepreneurship |volume=8 |issue=2 |pages=143–161 |url=https://groups.google.com/group/nsu-mgt-502-fall-2010/attach/1773196ca5b27177/article.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori također su kritikovali teoriju zbog nedovoljnog razmatranja odnosa između kulturnih obrazaca i duhovnih potreba pojedinca.<ref name="Bouzenita_2016">{{cite journal |last1=Bouzenita |first1=Anke Iman |last2=Boulanouar |first2=Aisha Wood |date=2016 |title=Maslow's hierarchy of needs: An Islamic critique |journal=Intellectual Discourse |volume=24 |issue=1 |pages=59–81 |url=https://www.researchgate.net/publication/305552656_Maslow's_hierarchy_of_needs_An_Islamic_critique |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> ==== Rangiranje seksualnih potreba ==== Položaj i značaj [[seksualnost|seksualnosti]] unutar Maslowove hijerarhije potreba bili su predmet kritike. U originalnoj formulaciji Maslow je seksualne potrebe svrstao među [[fiziološke potrebe]], zajedno s potrebama poput hrane, disanja i sna. Pojedini autori smatraju da ovakva klasifikacija ne obuhvata u potpunosti emocionalne, porodične i evolucijske dimenzije seksualnosti, posebno njenu ulogu u formiranju međuljudskih odnosa i društvenih veza. S druge strane, isticano je da se slična primjedba može odnositi i na druge osnovne potrebe, koje također mogu imati šire psihološke i društvene implikacije. Maslow je i sam ukazivao da zadovoljenje seksualnih potreba nije isključivo fiziološko pitanje, već da može biti povezano s višim društvenim motivima, uključujući ljubav, pripadanje i emocionalnu bliskost. Savremena istraživanja također ukazuju da fiziološke potrebe, poput seksualnosti i gladi, mogu biti povezane s motivacijama višeg reda i ne djeluju uvijek izolovano od drugih nivoa hijerarhije.<ref name="Kenrick_2010" /> === Kulturne i individualne varijacije === Iako novija istraživanja ukazuju na postojanje univerzalnih ljudskih potreba, kao i određenih zajedničkih obrazaca u načinu na koji ljudi nastoje zadovoljiti te potrebe, precizna hijerarhijska struktura koju je predložio Maslow ostaje predmet rasprava.<ref name="Villarica_2011" /><ref name="Tay_Diener_2011" /> Jedna od čestih kritika odnosi se na pretpostavku da bi pojedinci sa sličnim životnim okolnostima i društvenim iskustvima, suočeni s istim situacijama, trebali pokazivati slične obrasce prioritizacije potreba. Empirijska opažanja, međutim, pokazuju da ljudsko ponašanje oblikuje složen skup individualnih motivacija, zbog čega nije uvijek moguće predvidjeti odluke isključivo na osnovu Maslowljeve teorije. Podjela na potrebe nižeg reda (fiziološke, sigurnosne i socijalne) i potrebe višeg reda (poštovanje i samoaktualizacija) nije univerzalno potvrđena, te može varirati među kulturama, zavisno od društvenih okolnosti, dostupnosti resursa i individualnih razlika. U istraživanju provedenom 1997, primjenom metode [[faktorska analiza|faktorske analize]], identifikovane su dvije dominantne kategorije potreba među ispitanicima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] tokom mirnodopskog perioda 1993–1994: potrebe preživljavanja (fiziološke i sigurnosne) i psihološke potrebe (ljubav, samopoštovanje i samoaktualizacija).<ref name="Tang_1997">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=West |first2=William B. |year=1997 |title=The importance of human needs during peacetime, retrospective peacetime, and the Persian Gulf War |journal=International Journal of Stress Management |volume=4 |issue=1 |pages=47–62 |doi=10.1007/BF02766072 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED378478.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom retrospektivnog istraživanja provedenog za vrijeme [[Zaljevski rat|Perzijskog zaljevskog rata]], ispitanici u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su pokazali istu dvostepenu strukturu potreba. Nasuprot tome, istraživanja provedena među ispitanicima na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] (u [[Egipat|Egiptu]] i [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]) pokazala su trostepenu strukturu prioriteta potreba u mirnodopskom kontekstu. Promjene u važnosti i stepenu zadovoljenja potreba tokom ratnog i mirnodopskog perioda pokazale su značajne međukulturne razlike. Kod ispitanika iz SAD-a tokom ratnog perioda potrebe su se diferencirale u tri nivoa: fiziološke potrebe, sigurnosne potrebe i psihološke potrebe. Kod ispitanika sa Bliskog istoka struktura potreba tokom rata promijenila se sa tri na dva nivoa.<ref name="Tang_1997" /><ref name="Tang_Ibrahim_2002">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=Ibrahim |first2=A. H. |last3=West |first3=William B. |year=2002 |title=Effects of war-related stress on the satisfaction of human needs: The United States and the Middle East |journal=International Journal of Management Theory and Practices |volume=3 |issue=1 |pages=35–53 |url=https://www.researchgate.net/publication/234118631_Effects_of_war-related_stress_on_the_satisfaction_of_human_needs_The_United_States_and_the_Middle_East |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje o redoslijedu potreba u [[Azija|Aziji]] pokazalo je drugačiji obrazac prioritizacije. Potreba za zajedništvom, koja se u Maslowljevoj hijerarhiji povezuje s pripadanjem i smatra potrebom nižeg reda, pokazala se kao najviše rangirana potreba, neposredno ispred samoprihvatanja i ličnog razvoja.<ref name="Monnot_2022">{{cite journal |last1=Monnot |first1=M. J. |last2=Beehr |first2=T. A. |date=mart 2022 |title=The Good Life Versus the "Goods Life": An Investigation of Goal Contents Theory and Employee Subjective Well-Being Across Asian Countries |journal=Journal of Happiness Studies |volume=23 |issue=3 |pages=1241–1266 |doi=10.1007/s10902-021-00447-5 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10902-021-00447-5 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje iz 1981. analiziralo je razlike u hijerarhiji potreba među različitim dobnim grupama.<ref name="Goebel_1981">{{cite journal |last1=Goebel |first1=Barbara L. |last2=Brown |first2=Dolores R. |year=1981 |title=Age differences in motivation related to Maslow's need hierarchy |journal=Developmental Psychology |volume=17 |issue=6 |pages=809–815 |doi=10.1037/0012-1649.17.6.809 |url=https://psycnet.apa.org/record/1982-04870-001 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Rezultati su pokazali da su djeca izraženije vrednovala fiziološke potrebe, adolescenti potrebe samopoštovanja, mladi odrasli samoaktualizaciju, dok su starije osobe veću važnost pridavale sigurnosti. Autori su zaključili da redoslijed potreba može zavisiti i od životne dobi. Maslowljeva hijerarhija potreba bila je predmet kritike i iz perspektive [[islam]]ske misli, posebno zbog drugačijeg razumijevanja odnosa između materijalnih, duhovnih i društvenih potreba.<ref name="Bouzenita_2016"/> == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Maslow's hierarchy of needs}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Abraham Maslow]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] [[Kategorija:Lični život]] [[Kategorija:Međuljudski odnosi]] [[Kategorija:Motivacijske teorije]] [[Kategorija:Naučne teorije]] [[Kategorija:Organizacijsko ponašanje]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Psihološki koncepti]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Sreća]] evr0fb1iyt5tnv9aqw521c5yl1l2qjl 0 533778 3846827 3838884 2026-05-16T12:31:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Kurt Koffka | slika = Kurt Koffka.jpg | slika_širina = 250px | naslov = Jedan od osnivača [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1886|03|17}} | mjesto_rođenja = [[Berlin]], [[Njemačko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1941|11|22|1886|03|17}} | mjesto_smrti = [[Northampton, Massachusetts|Northampton]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = Njemačka, SAD | državljanstvo = Njemačko, Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[geštalt psihologija]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Giessenu]] * [[Smith College]] * [[Univerzitet Cornell]] * [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitet u Wisconsin]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Edinburghu]] * [[Univerzitet u Berlinu]] }} | doktorski_mentor = [[Carl Stumpf]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = {{Plainlist| * [[Eleanor J. Gibson]] * [[Fritz Heider]] }} | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Carl Stumpf]] * [[Max Wertheimer]] }} | poznat_po = {{Plainlist| * [[Razvojna psihologija]] * [[Geštalt psihologija]] * Teorija percepcije }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Supruga: Mira Klein (vjenčani 1909), Elisabeth Ahlgrimm (vjenčani 1923) }} '''Kurt Koffka''' (12. mart 1886 – 22. novembar 1941) bio je njemački [[psiholog]] i univerzitetski profesor, jedan od osnivača [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Rođen je i školovan u [[Berlin|Berlinu]], a preminuo je u [[Northampton, Massachusetts|Northamptonu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]], od posljedica [[koronarna tromboza|koronarne tromboze]].<ref name="Harrower_1942">{{cite journal |last=Harrower-Erickson |first=M. R. |date=1942 |title=Kurt Koffka: 1886-1941 |journal=The American Journal of Psychology |volume=55 |issue=2 |pages=278–281 |issn=0002-9556 |publisher=University of Illinois Press |url=https://www.jstor.org/stable/1417093 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="GTA_Archive_2016">{{cite web |author=International Society for Gestalt Theory and its Applications (GTA) |title=Gestalt Theory: Society for Gestalt Theory and its Applications (GTA) - Welcome |url=http://www.gestalttheory.net/cms/ |website=gestalttheory.net |archive-date=20. 9. 2016 |access-date=1. 5. 2026 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20160920213942/http://www.gestalttheory.net/cms/ |url-status=dead }}</ref> Na njegovo rano interesovanje za nauku značajno je utjecao njegov ujak, biolog, koji ga je usmjerio prema naučnom radu.<ref name="Harrower_1942" /> Tokom svoje akademske karijere bavio se različitim područjima psihologije, uključujući [[vizuelna percepcija|vizuelnu percepciju]], posljedice [[oštećenje mozga|oštećenja mozga]], [[lokalizacija zvuka|lokalizaciju zvuka]], [[razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]] i [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]].<ref name="Harrower_1942" /><ref name="Sheehy_2016">{{cite book |editor-last1=Sheehy |editor-first1=Noel |editor-last2=Chapman |editor-first2=Antony J. |editor-last3=Conroy |editor-first3=Wenday A. |date=2016 |title=Biographical Dictionary of Psychology |publisher=Routledge |location=London |url=https://archive.org/details/biographicaldict0000unse_m5b3 |doi=10.4324/9780203827086 |isbn=9780203827086 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zajedno sa [[Max Wertheimer|Maxom Wertheimerom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]] učestvovao je u razvoju [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]], psihološkog pravca koji naglašava proučavanje organizovanih cjelina u [[Percepcija|percepciji]] i [[Misao|mišljenju]].<ref name="Harrower_1942" /> Među njegovim najpoznatijim djelima su ″Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju″ ({{en|The Growth of the Mind: An Introduction to Child Psychology}}) iz 1924,<ref name="Koffka_1925">{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |date=1925 |title=The Growth of the Mind: An Introduction to Child-Psychology |publisher=Harcourt, Brace & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/growthofmindintr00koffrich |doi=10.1037/13440-000 |hdl=2027/uc1.$b93564 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> u kojem razmatra psihološki razvoj djece i ″Principi geštalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}) iz 1935,<ref name="Koffka_2014">{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |date=2014 |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Mimesis International |location=Milano |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.221555 |isbn=9788857523934 |oclc=1039695390 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> koje predstavlja sistematski prikaz njegovih teorijskih i istraživačkih doprinosa geštalt psihologiji. == Privatni život == Kurt Koffka rođen je 18. marta 1886. u [[Berlin|Berlinu]], u tadašnjem [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]], kao sin Luise Levy i Emila Koffke.<ref name="Ash_1998">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=D51jFkXYFf4C&q=luise+levy+koffka's+mom&pg=PA108|title=Gestalt Psychology in German Culture, 1890–1967: Holism and the Quest for Objectivity|last=Ash|first=Mitchell G.|date=1998|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521646277|language=en}}</ref> Njegova majka se izjašnjavala kao [[protestantizam|protestantkinja]], iako je poticala iz [[Jevreji|jevrejske]] porodice.<ref name="Ash_1998" /> Otac mu je bio advokat, dok je njegov mlađi brat, [[Friedrich Koffka]], kasnije obavljao dužnost sudije.<ref name="Ash_1998" /> Iako je pravna profesija bila snažno prisutna u njegovoj porodici, Koffka se opredijelio za naučni rad, pod utjecajem svog ujaka, koji je bio [[biolog]].<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1909. oženio se Mirom Klein, koja je učestvovala, ali je taj brak kasnije okončan razvodom.<ref name="Ash_1998" /> Godine 1923. sklopio je brak s Elisabeth Ahlgrimm, koja je doktorirala na [[University of Giessen|Univerzitetu u Giessenu]], ali su se razveli 1926.<ref name="Harrower_1973">{{cite book |last=Harrower |first=Molly |date=1973 |title=Dictionary of American Biography |volume=Suplement 3 |publisher=Charles Scribner's Sons |location=New York |language=en}}</ref> Nakon toga ponovo se vjenčao s Mirom Klein, ali je i taj brak završen razvodom 1928, nakon čega je ponovo stupio u brak s Elisabeth Ahlgrimm, s kojom je ostao do kraja života.<ref name="Harrower_1973" /> U kasnijem životnom periodu razvio je [[koronarna tromboza|koronarnu trombozu]], što je zahtijevalo promjene u njegovom načinu života.<ref name="Koffka_Encyclopedia_1968">{{cite web |title=Kurt Koffka |url=https://www.encyclopedia.com/people/medicine/psychology-and-psychiatry-biographies/kurt-koffka |website=encyclopedia.com |publisher=International Encyclopedia of the Social Sciences |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos zdravstvenim poteškoćama, nastavio je s nastavnim i naučnoistraživačkim radom sve do smrti.<ref name="Harrower_1942" /> Preminuo je 22. novembra 1941. u [[Northampton, Massachusetts|Northamptonu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]], ostavivši iza sebe više nedovršenih naučnih projekata.<ref name="Harrower_1942" /> == Obrazovanje == Akademsko obrazovanje Kurta Koffke započelo je u školi Wilhelmsgymnasium u [[München]]u, koju je pohađao od 1892. do 1903.<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1903. otputovao je u [[Škotska|Škotsku]], gdje je jednu akademsku godinu studirao na [[Univerzitet u Edinburghu|Univerzitetu u Edinburghu]].<ref name="Harrower_1942" /> Boravak na Univerzitetu u [[Edinburgh]]u imao je značajan utjecaj na njegov akademski razvoj, posebno kroz usavršavanje [[engleski jezik|engleskog jezika]], što će kasnije imati važnu ulogu u predstavljanju i širenju principa [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]] u engleskom govornom području. Godine 1904. vratio se u [[Berlin]], gdje je nastavio studije na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], na kojem je studirao naredne tri godine.<ref name="Harrower_1942" /> Za [[psihologija|psihologiju]] se opredijelio jer je smatrao da to područje najviše odgovara njegovim naučnim interesovanjima.<ref name="Harrower_1942" /> Tokom studija na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], u fiziološkom laboratoriju [[Willibald Nagel|Willibalda Nagela]] istraživao je vlastiti sistem percepcije boja.<ref name="Harrower_1942" /> Njegovo interesovanje za vizuelnu percepciju bilo je povezano i s vlastitim poremećajem raspoznavanja crvene i zelene boje, što ga je usmjerilo ka proučavanju [[percepcija boja|percepcije boja]] i [[naknadne slika|naknadnih slika]].<ref name="Sheehy_2016" /> Rezultat tih istraživanja bio je njegov prvi naučni rad iz 1908. pod naslovom ″Istraživanja o protanomalnom sistemu″ ([[Njemački jezik|njem.]] ''Untersuchungen an einem protanomalen System''), u kojem je analizirao različita svojstva [[percepcija boja|percepcije boja]], uključujući kontrast, utjecaj svjetline i talasnih dužina na opažanje boja.<ref name="Harrower_1942" /> U okviru tih istraživanja bavio se i [[fenomen figure i pozadine|fenomenom figure i pozadine]].<ref name="Harrower_1942" /> Iste godine završio je doktorsku disertaciju pod naslovom ″Eksperimentalna istraživanja o teoriji ritma″ ([[Njemački jezik|njem.]] ''Experimental-Untersuchungen zur Lehre von Rhythmus''), čime je stekao akademski stepen doktora [[Filozofija|filozofije]].<ref name="Harrower_1942" /> Tokom izrade doktorske disertacije radio je pod mentorstvom [[Carl Stumpf|Carla Stumpfa]].<ref name="Harrower_1942" /> == Karijera == Nakon stjecanja doktorata 1908, [[Kurt Koffka|Kurt Koffka]] započeo je akademsku karijeru na [[Univerzitet u Würzburgu|Univerzitetu u Würzburgu]], gdje je radio kao asistent [[Oswald Külpe|Oswalda Külpea]], čiji je naučni pristup imao značajan utjecaj na njegov daljnji razvoj. Nakon Külpeovog odlaska nastavio je raditi kao asistent Karla Marbea.<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1910. postao je asistent [[Friedrich Schumann|Friedricha Schumanna]] na Psihološkom institutu u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], gdje je zajedno sa [[Max Wertheimer|Maxom Wertheimerom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]] učestvovao u istraživanjima percepcije pokreta.<ref name="Harrower_1942" /> Koffka je ovaj period smatrao posebno značajnim za vlastiti naučni razvoj, budući da su upravo tada postavljeni temelji [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]].<ref name="Harrower_1942" /> Kasnije je imenovan profesorom na [[Univerzitet u Giessenu|Univerzitetu u Giessenu]].<ref name="Wade_1995">{{cite book |last=Wade |first=Nicholas |date=1995 |title=Psychologists in Word and Image |publisher=MIT Press |location=Cambridge |url=https://archive.org/details/psychologistsinw00wade |isbn=9780262285674 |oclc=956673657 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1911. dodijeljeno mu je zvanje docenta, a kasnije i zvanje vanrednog profesora, za vrijeme saradnje s Augustom Messerom.<ref name="Ash_1998" /> Tokom dvanaest godina provedenih u Giessenu objavio je osamnaest naučnih članaka i proveo šest eksperimentalnih istraživanja.<ref name="Harrower_1942" /> Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] radio je i u psihijatrijskoj klinici profesora [[Robert Sommer|Roberta Sommera]] u [[Giessen]]u, gdje se bavio proučavanjem pacijenata s [[traumatska povreda mozga|traumatskim povredama mozga]], posebno slučajevima [[afazija|afazije]]. Istovremeno je istraživao i lokalizaciju zvuka, s ciljem praktične primjene za vojne potrebe kopnene vojske i mornarice.<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1924. preselio se u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je nastavio akademsku karijeru, a od 1927. djelovao je kao istraživački profesor na [[Smith College]]u u [[Northampton, Massachusetts|Northamptonu]]. U tom periodu najveći dio njegovog istraživačkog rada bio je usmjeren na vizuelnu percepciju.<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1932. boravio je u [[Uzbekistan]]u, tada dijelu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], gdje je učestvovao u istraživanjima utjecaja ubrzanih društvenih, kulturnih i ekonomskih promjena na kognitivni razvoj stanovništva.<ref name="Harrower_1942" /> Posebna pažnja bila je usmjerena na novu generaciju stanovništva, koja je predstavljala prvu potpuno pismenu generaciju u historiji zemlje i prvu koja je prošla formalno obrazovanje. Iako ovo istraživanje nije rezultiralo objavljenim radovima,<ref name="Harrower_1942" /> boravak u Uzbekistanu imao je značajnu ulogu u njegovom daljnjem radu. Tokom boravka u Uzbekistanu teško je obolio od [[povratna groznica|povratne groznice]], ali je uprkos bolesti započeo rad na svom najpoznatijem djelu ″Principi geštalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}), koje je objavljeno 1935.<ref name="Harrower_1942" /><ref name="Harrower_1983">{{cite book |last=Harrower |first=Molly |date=1983 |title=Kurt Koffka: An Unwitting Self-Portrait |publisher=University Presses of Florida |location=Gainesville |url=https://archive.org/details/kurtkoffkaunwitt0000harr |isbn=9780813007601 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon objavljivanja ovog djela proširio je područje svog interesovanja i počeo povezivati psihološke koncepte s drugim oblastima, uključujući [[umjetnost]] i [[Etika|etiku]].<ref name="Harrower_1942" /> Tokom akademske 1939–1940. boravio je u [[Oxford|Oxfordu]], gdje je sarađivao sa [[Sir Hugh Cairns|Sir Hughom Cairnsom]] na Nuffield institutu.<ref name="Harrower_1983" /> == Doprinos psihologiji == === Učenje === [[Datoteka:Gestalt proximity.svg|mini|desno|300px|Geštalt princip blizine ]] [[Datoteka:Gestalt similarity.svg|mini|desno|300px|Geštalt princip sličnosti ]] Kurt Koffka dao je značajan doprinos razumijevanju procesa [[učenje|učenja]] unutar okvira [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Smatrao je da se najveći dio ranog učenja odvija kroz ono što je nazivao ″senzomotornim učenjem″, odnosno oblikom učenja zasnovanim na neposrednom iskustvu i posljedicama djelovanja.<ref name="King_2009">{{cite book |last=King |first=D. Brett |last2=Viney |first2=Wayne |last3=Woody |first3=William Douglas |date=2009 |title=A History of Psychology: Ideas and Context |edition=4. |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |location=Boston |url=https://archive.org/details/historyofpsychol0004king |isbn=9780205512133 |oclc=1256239245 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovom shvatanju, ponašanje se oblikuje kroz odnos između radnje i njenog ishoda; primjer takvog procesa jeste situacija u kojoj dijete, nakon dodira s vrućim predmetom, razvija izbjegavajuće ponašanje prema sličnim iskustvima.<ref name="King_2009" /> Koffka je također smatrao da značajan dio učenja nastaje putem [[imitacija|imitacije]], koju je posmatrao kao prirodni oblik usvajanja ponašanja i obrazaca djelovanja.<ref name="King_2009" /> Pri tome je isticao da razumijevanje mehanizma imitacije nije nužno za prepoznavanje njene uloge u razvoju pojedinca. Poseban značaj pridavao je ″idejnom učenju″ ({{en|ideational learning}}), koje je smatrao najvišim oblikom učenja, jer uključuje upotrebu [[jezik]]a i simboličkog mišljenja.<ref name="King_2009" /> Prema Koffki, važna razvojna faza kod djece nastupa u trenutku kada razumiju da predmeti i pojave imaju svoja imena, čime se otvara mogućnost složenijeg misaonog organizovanja iskustva i razvoja apstraktnog mišljenja.<ref name="King_2009" /> === Geštalt psihologija === Kurt Koffka razvio je svoje početno interesovanje za [[geštalt psihologija|geštalt psihologiju]] kroz učešće u istraživanjima [[Max Wertheimer|Maxa Wertheimera]] o [[fi-fenomen|fi-fenomenu]]. Godine 1910. radio je zajedno sa Wertheimerom i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]] na Psihološkom institutu u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], gdje su se bavili istraživanjima [[percepcija|percepcije]], senzorne organizacije i [[pamćenje|pamćenja]].<ref name="Harrower_1942" /> Njihov zajednički rad smatra se osnovom razvoja geštalt psihologije kao zasebnog psihološkog pravca. Iako se [[Max Wertheimer]] najčešće navodi kao začetnik geštalt psihologije, razvoj ovog pravca bio je pod utjecajem ranijih ideja [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]], posebno njegovog stanovišta da melodija kao cjelina posjeduje osobine koje se ne mogu svesti na prost zbir pojedinačnih tonova.<ref name="Sheehy_2016" /> Ovo stanovište kasnije je postalo jedno od osnovnih teorijskih polazišta geštalt psihologije, prema kojem organizovana cjelina ima vlastita svojstva različita od svojih sastavnih dijelova. [[Geštalt psihologija|Geštalt principi]] razvijeni su radi objašnjenja načina na koji ljudski perceptivni sistem organizuje vizuelne informacije. Ovi principi opisuju tendenciju opažajnog sistema da složene vizuelne elemente organizuje u strukturirane i smislene cjeline, umjesto da ih registruje kao niz odvojenih elemenata.<ref name="Arnheim_1986">{{cite journal |last=Arnheim |first=Rudolf |date=1986 |title=The Two Faces of Gestalt Psychology |journal=American Psychologist |volume=41 |issue=7 |pages=820–824 |doi=10.1037/0003-066X.41.7.820 |url=https://www.researchgate.net/publication/232594053_The_Two_Faces_of_Gestalt_Psychology |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Među najpoznatijim geštalt principima su princip blizine, princip sličnosti i princip kontinuiteta. [[Geštalt psihologija|Princip blizine]] podrazumijeva da se elementi koji se nalaze prostorno blizu jedni drugih opažaju kao dijelovi iste cjeline.<ref name="Verlaers_2015">{{cite journal |last=Verlaers |first=K. |last2=Wagemans |first2=J. |last3=Overvliet |first3=K. |date=2015 |title=The effect of perceptual grouping on haptic numerosity perception |journal=Attention, Perception, & Psychophysics |volume=77 |issue=1 |pages=353–367 |doi=10.3758/s13414-014-0770-8 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13414-014-0770-8 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Gestalt psychology#Law of Similarity|Princip sličnosti]] označava tendenciju grupisanja elemenata koji dijele zajednička obilježja, dok [[Geštalt psihologija|princip kontinuiteta]] opisuje sklonost opažanja linija i obrazaca kao neprekinutih i povezanih cjelina.<ref name="Verlaers_2015" /> Kako bi pružio empirijsku osnovu geštalt teoriji, Koffka je razradio tri osnovne postavke koje su imale značajan utjecaj na tadašnje psihološke pristupe:<ref name="Harrower_1942" /> # Opažajno iskustvo ne može se adekvatno objasniti kao prost zbir pojedinačnih osjetnih elemenata, jer organizovana cjelina posjeduje vlastita svojstva i značenja. # Odnos između [[podražaj]]a i osjeta ne može se tumačiti izolovano, nego mora biti sagledan unutar cjelokupnog perceptivnog polja. # Psihološki i fizički procesi zahtijevaju novo razumijevanje međusobnog odnosa, zasnovano na organizovanoj strukturi iskustva. Godine 1922. Koffka je objavio članak ″Percepcija: uvod u geštalt teoriju″ ({{en|Perception: An Introduction to the Gestalt-Theorie}}) u časopisu ''Psychological Bulletin'', s ciljem predstavljanja geštalt psihologije američkoj akademskoj zajednici.<ref name="Harrower_1942" /> U tom radu izložio je osnovne principe geštalt pristupa i način na koji se perceptivni fenomeni mogu tumačiti drugačije od tada dominantnih psiholoških pravaca. Objavljivanje ovog rada doprinijelo je širenju geštalt psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], ali je istovremeno izazvalo kritike da je ovaj pravac pretežno usmjeren na [[Percepcija|percepciju]], uz ograničen doprinos drugim područjima psiholoških istraživanja.<ref name="Harrower_1942" /> === Estetski geštalt (1940) === Godine 1940. Kurt Koffka boravio je u [[Philadelphia|Philadelphiji]], gdje je učestvovao na konferenciji održanoj na [[Bryn Mawr College|Bryn Mawr Collegeu]], koja je okupila istaknute naučnike i istraživače iz različitih oblasti s ciljem interdisciplinarnog razmatranja umjetnosti.<ref name="Spehar_2017">{{cite journal |last=Spehar |first=Branka |last2=van Tonder |first2=Gert J. |date=2017 |title=Koffka's Aesthetic Gestalt |journal=Leonardo |volume=50 |issue=1 |pages=53–57 |doi=10.1162/LEON_a_01020 |url=https://muse.jhu.edu/article/647700 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> U to vrijeme discipline kao što su [[kultura]], [[ekologija]], [[evolucija]], [[Emocija|emocije]], [[psihologija]], teorija znanja i [[fiziologija]] uglavnom su se razvijale kao zasebna područja istraživanja, bez izraženijeg međusobnog povezivanja. U tom kontekstu Koffka je nastojao razviti interdisciplinarni pristup [[Umjetnost|umjetnosti]], koji je nazvao ″estetikom geštalta″ ({{en|Aesthetic of Gestalt}}).<ref name="Spehar_2017" /> Koffkino izlaganje na ovoj konferenciji predstavljalo je pokušaj osnivanja naučne teorije umjetnosti zasnovane na principima [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Iako je u svoje vrijeme predstavljalo značajan teorijski doprinos, ova koncepcija kasnije je ostala relativno zanemarena u historiografiji [[Psihologija|psihologije]] i [[Estetika|estetike]].<ref name="Spehar_2017" /> Centralno pitanje Koffkine estetske teorije odnosilo se na razumijevanje [[Ljepota|ljepote]] i estetskog iskustva u susretu s umjetničkim djelom. Prema ovom pristupu, estetski odnos čine tri međusobno povezana elementa: posmatrač, umjetničko djelo i odnos koji se uspostavlja između njih.<ref name="Spehar_2017" /> Koffka je smatrao da estetsko iskustvo podrazumijeva prepoznavanje značenja i organizacije unutar umjetničkog djela, pri čemu posmatrač aktivno učestvuje u oblikovanju doživljaja djela. U analizi estetskog iskustva identifikovao je tri osnovna problema. Prvi problem odnosi se na kontingenciju estetskog odgovora. Za razliku od [[biheviorizam|biheviorističkog]] stanovišta, prema kojem umjetnički podražaji neposredno izazivaju emocionalne reakcije, Koffka je smatrao da estetsko značenje zavisi od prethodno uspostavljenih asocijacija i iskustava.<ref name="Spehar_2017" /> Drugi problem odnosi se na teorije estetike zasnovane na [[empatija|empatiji]], posebno na pitanje projekcije vlastitih emocija na umjetničko djelo. Koffka je ukazivao da pojedinac mora najprije prepoznati emociju kao organizovanu strukturu iskustva prije nego što je može povezati s umjetničkim djelom.<ref name="Spehar_2017" /> Treći problem odnosi se na pretpostavku da emocije koje posmatrač pripisuje umjetničkom djelu nužno proizvode iste emocionalne reakcije kod drugih posmatrača. Koffka je smatrao da perceptivno prepoznavanje emocionalnog značenja ne podrazumijeva nužno identičan emocionalni doživljaj kod svih pojedinaca.<ref name="Spehar_2017" /> == Priznanja == Članovi Odsjeka za psihologiju [[Univerzitet Justus Liebig u Giessenu|Univerziteta Justus Liebig u Giessenu]] osnovali su 2006. [[Medalja Kurt Koffka|Medalju Kurt Koffka]], koja se dodjeljuje naučnicima za izuzetne doprinose u području [[percepcija|percepcije]] i [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]].<ref name="Uni_Giessen_KKM">{{cite web |title=Kurt Koffka Medal |url=https://www.uni-giessen.de/en/faculties/f06/psy/poster-presentation-kurt-koffka-award/KKM |website=uni-giessen.de |publisher=Justus-Liebig-Universität Gießen |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == === Percepcija: uvod u geštalt teoriju (1922) === Godine 1922. Kurt Koffka objavio je članak pod naslovom ″Percepcija: uvod u geštalt teoriju″ ({{en|Perception: An Introduction to the Gestalt-Theorie}}) u časopisu ''Psychological Bulletin'', s ciljem predstavljanja [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]] američkoj akademskoj zajednici.<ref name="Harrower_1942" /> U ovom radu Koffka je izložio osnovne teorijske postavke geštalt psihologije, posebno u odnosu na tada dominantna shvatanja [[osjet]]a, [[asocijacija]] i [[pažnja|pažnje]].<ref name="Koffka_1922">{{cite web |last=Koffka |first=Kurt |date=1922 |title=Perception: An introduction to the Gestalt-theorie |url=https://psychclassics.yorku.ca/Koffka/Perception/perception.htm |website=Classics in the History of Psychology |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |publisher=York University |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> U razmatranju osjeta Koffka kritički pristupa tzv. ″hipotezi snopa″ ({{en|bundle-hypothesis}}), prema kojoj je iskustvo rezultat prostog povezivanja elementarnih osjetnih jedinica u cjelinu.<ref name="Koffka_1922" /> Nasuprot tome, geštalt pristup polazi od stanovišta da perceptivno iskustvo od početka ima organizovanu strukturu. Pojam asocijacije Koffka razmatra kao proces koji utječe na tok ideja i povezanost misaonih sadržaja, ali ukazuje da samo asocijativno povezivanje nije dovoljno za objašnjenje složenih psiholoških procesa.<ref name="Koffka_1922" /> U pogledu [[pažnja|pažnje]], Koffka je ukazivao da odsustvo pažnje prema određenom podražaju može dovesti do izostanka odgovora na njega, čak i kada je podražaj objektivno prisutan, čime je naglašena uloga selektivne organizacije opažajnog polja.<ref name="Koffka_1922" /> Objavljivanje ovog rada doprinijelo je širenju geštalt psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], ali je istovremeno izazvalo kritike da je ovaj pravac pretežno usmjeren na istraživanje percepcije, uz manji utjecaj na druga područja psihologije.<ref name="Harrower_1942" /> === Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju (1924) === Jedno od najznačajnijih Koffkinih djela iz područja [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]] jeste knjiga ″Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju″ ({{en|The Growth of the Mind: An Introduction to Child Psychology}}), objavljena 1924.<ref name="Koffka_1925" /> Engleski prevod knjige priredio je [[Robert Morris Ogden]].<ref name="Koffka_1925" /> Koffka je pri pisanju ovog djela imao dva osnovna cilja. Prvi je bio primjena principa [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]] na razumijevanje psihološkog razvoja djece, dok je drugi bio pružanje savremenog teorijskog okvira za obrazovni rad i unapređenje nastavne prakse.<ref name="Koffka_1925" /> U ovoj knjizi analizirao je razvoj dječijeg uma kroz četiri osnovne dimenzije razvoja. Prva se odnosi na razvoj motoričkih sposobnosti, pri čemu fizički pokreti postaju precizniji i složeniji s odrastanjem. Druga obuhvata razvoj senzorne integracije, odnosno sposobnosti organizovanja perceptivnih iskustava u koherentne cjeline. Treća dimenzija odnosi se na međusobnu povezanost senzornog i motoričkog sistema, koji zajedno omogućavaju prilagođeno i funkcionalno ponašanje. Četvrta dimenzija uključuje razvoj kognitivnih procesa, pri čemu dijete postepeno prelazi s impulsivnog djelovanja na ponašanje zasnovano na mišljenju i planiranju.<ref name="Koffka_1925" /> === Principi geštalt psihologije (1935) === Knjiga ″Principi geštalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}), objavljena 1935, predstavlja Koffkino najopsežnije teorijsko djelo i sistematizaciju njegovih istraživanja u području [[Percepcija|percepcije]], [[pamćenje|pamćenja]] i [[učenje|učenja]].<ref name="Koffka_2014" /> U ovom djelu posebno se razmatra pitanje veridičke percepcije, odnosno načina na koji pojedinci opažaju objekte iz okruženja kao relativno stabilne i dosljedne u svojim osobinama, poput veličine i boje, uprkos promjenama u uslovima opažanja.<ref name="Koffka_2014" /> Koffka je odbacio tadašnje stanovište prema kojem psihološka istraživanja percepcije trebaju biti usmjerena prvenstveno na perceptivne [[Iluzija|iluzije]], smatrajući da je jednako važno objasniti i svakodnevnu, uobičajenu percepciju objekata.<ref name="Koffka_2014" /> Njegov pristup ovom pitanju bio je fenomenološki i holistički, u skladu s principima geštalt psihologije, prema kojima se perceptivno iskustvo mora razumijevati kao organizovana cjelina. U ovoj knjizi Koffka je također razvio koncept ″bihevioralne okoline″ ({{en|behavioural environment}}), prema kojem ponašanje pojedinca nije određeno samo objektivnim karakteristikama okruženja, nego i načinom na koji to okruženje subjektivno doživljava i organizuje.<ref name="Benjafield_1996">{{cite book |last=Benjafield |first=John G. |date=1996 |title=A History of Psychology |publisher=Allyn and Bacon |location=Boston |url=https://archive.org/details/historyofpsychol0000benj_w0y8 |isbn=9780205154036 |oclc=33244243 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj koncept ukazuje na mogućnost da različiti pojedinci isto ponašanje ili situaciju tumače na različite načine, što je imalo značajan utjecaj na kasniji razvoj [[socijalna psihologija|socijalne]] i [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]].<ref name="Benjafield_1996" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Kurt Koffka}} * [http://gestalttheory.net/ Međunarodno društvo za geštalt teoriju i njene primjene – GTA] * [http://www.ship.edu/~cgboeree/gestalt.html Kratki biografski članci o Wertheimeru i saradnicima] * [http://psychclassics.yorku.ca/Koffka/Perception/intro.htm Uvod u djelo: "Perception: An introduction to the Gestalt-Theorie", autor Kurt Koffka (1922)] * [https://www.encyclopedia.com/people/medicine/psychology-and-psychiatry-biographies/kurt-koffka Koffka, Kurt] – Članak u enciklopediji ''International Encyclopedia of the Social Sciences'' (1968) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Koffka, Kurt}} [[Kategorija:Rođeni 1886.]] [[Kategorija:Umrli 1941.]] [[Kategorija:Njemčki psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] [[Kategorija:Geštalt psiholozi]] co6dh99elw63s20hv3dox3f7brh92fe 0 533815 3846821 3838980 2026-05-16T12:20:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846821 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Kupola na stijeni | izvorno_ime = Qubbat aṣ-Ṣakhra<br />قبّة الصخرة | izvorno_ime_jezik = ar | slika = Palestine-2013(2)-Jerusalem-Temple Mount-Dome of the Rock (SE exposure).jpg | slika_opis = Kupola na stijeni na [[Hramska gora|Hramskoj gori]] ([[Al-Aksa]]) u [[Stari grad (Jeruzalem)|Starom gradu u Jerusalemu]] | karta_tip = Old Jerusalem | karta_opis = Lokacija unutar Starog grada u Jerusalemu | koordinate = {{coord|31.7780|35.2354|type:landmark_region:PS|display=inline,title}} | religija = [[Islam]] | lokacija = [[Jerusalem]] | utemeljeno = {{oko|685–692}} | tradicija = [[Sunitski islam|Suniti]] | uprava = Ministarstvo vakufa (Jordan) | arhitektonski_tip = [[Svetište]] | arhitektonski_stil = [[Emevijska arhitektura|Emevijski]] (s kasnijom [[Osmanska arhitektura|osmanskom dekoracijom]]) }} '''Kupola na stijeni''' ({{Jez-ar|قبة الصخرة|Qubbat aṣ-Ṣaḫra}}) jest osmougaono [[Islam|islamsko]] svetište u središtu kompleksa džamije [[Al-Aksa]] na [[Hramska gora|Hramskoj gori]] u [[Stari grad (Jerusalem)|Starom gradu u Jerusalemu]]. To je najstarije preživjelo djelo [[Islamska arhitektura|islamske arhitekture]] na svijetu. Predstavlja najraniju arheološki potvrđenu vjersku građevinu koju je podigao muslimanski vladar i sadrži najranije natpise koji proglašavaju islam i [[Poslanici u islamu|poslanika]] [[Muhammed|Muhammeda]].{{sfn|Johns|2003|p=416}}<ref name="George 2010 p.">{{cite book|last=George|first=A.|url=https://books.google.com/books?id=xpxEAQAAIAAJ|title=The Rise of Islamic Calligraphy|publisher=Saqi|year=2010|isbn=978-0-86356-673-8|page=60|quote=The answer to this question begins with the oldest surviving Islamic monument : the Dome of the Rock}}</ref> Njegovu prvobitnu izgradnju započeo je [[Emevijski halifat]] po nalogu [[Abd al-Malik ibn Marvan|Abd al-Malika]] tokom [[Druga fitna|Druge fitne]] 691–692. godine n. e, a izgrađena je na vrhu [[Temeljna stijena|Temeljne stijene]] (Plemenita stijena).<ref>{{cite journal|author=M. Anwarul Islam and Zaid F. Al-hamad|year=2007|title=The Dome of the Rock: Origin of its octagonal plan|journal=Palestine Exploration Quarterly|volume=139|issue=2|pages=109–128|doi=10.1179/003103207x194145|issn=0031-0328|s2cid=162578242}}</ref><ref name="Rabbat">{{cite journal|last=Rabbat|first=Nasser|year=1989|title=The Meaning of the Umayyad Dome of the Rock|url=http://www.realtechsupport.org/UB/MA/Rabbat_Dome_ofthe_Rock.pdf|journal=Muqarnas|location=Leiden|publisher=E.J. Brill|volume=6|pages=12–21 [13–14]|doi=10.2307/1602276|jstor=1602276|archive-url=https://web.archive.org/web/20210531024516/http://www.realtechsupport.org/UB/MA/Rabbat_Dome_ofthe_Rock.pdf|archive-date=31 May 2021|access-date=20 March 2021|editor=[[Oleg Grabar]]|url-status=dead}}</ref> Veliki značaj ovog mjesta za muslimane proizlazi iz vjerovanja da je Muhammedovo noćno putovanje ([[Isra i Mi'radž]]) započelo upravo s ove stijene. U kršćanstvu i judaizmu vjeruje se da je to mjesto gdje je Ibrahim ([[Abraham]]) pokušao [[Žrtvovanje Isaka|žrtvovati svog sina]],<ref name="Delaney">Carol Delaney, ''Abraham on Trial: The Social Legacy of Biblical Myth,'' Princeton University Press 2000 p.120.</ref> te da je izgrađeno na mjestu [[Drugi hram|Drugog jevrejskog hrama]] koji su [[Opsada Jerusalema (70)|Rimljani uništili]] 70. godine n. e. == Arhitektura == === Struktura === Osnovni plan Kupole na stijeni je suštinski [[Osmougao|osmougaoni]]. U sredini je prekrivena kupolom prečnika približno 20 metara, postavljenom na uzvišeni kružni [[tambur]] koji stoji na 16 oslonaca (4 stuba i 12 kolona). Vanjski zidovi su također osmougaoni, a svaki je širok oko 60 metara i visok 36 metara. === Unutrašnja dekoracija === Unutrašnjost kupole je raskošno ukrašena [[Mozaik|mozaicima]], [[Fajans|fajansom]] i [[Mramor|mramorom]], od kojih je veći dio dodan nekoliko vijekova nakon završetka gradnje. Sadrži kur'anske natpise koji se razlikuju od današnjeg standardnog teksta (uglavnom promjene iz prvog u treće lice) i pomiješani su s pobožnim natpisima koji nisu u Kur'anu. Posvetni natpis u [[Kufsko pismo|kufskom pismu]] postavljen oko kupole sadrži datum AH 72 (691/2. n. e.), godinu kada se vjeruje da je Kupola prvi put završena. === Vanjska dekoracija === Dekoracija vanjskih zidova prošla je kroz dvije glavne faze: prvobitna omajadska shema sastojala se od mramora i mozaika, dok ih je u 16. vijeku osmanski sultan [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]] zamijenio osmanskom keramikom. Ove pločice su u [[Iznik keramika|Iznik stilu]], pretežno plavo-bijele boje. Pozlaćeni krov dodan je 1959–1961. te ponovo 1993. godine. == Historija == === Predislamska pozadina === Kupola na stijeni nalazi se u centru Hramske gore, mjesta [[Salomonov hram|Salomonovog hrama]] i [[Drugi hram|Drugog jevrejskog hrama]]. Jeruzalemom je vladao [[Bizantijsko Carstvo|Bizant]] od 4. do 6. vijeka, a 638. godine n. e. bizantijski Jerusalem su osvojile arapske vojske [[Umer ibn el-Hattab|Omera ibn el-Hattaba]], drugog halife Pravednog halifata. === Emevije === Prvobitnu strukturu izgradio je [[Emevijski halifat|emevijski]] halifa [[Abd al-Malik ibn Marvan]] (vladao 685–705). Arhitektura i mozaici su modelirani prema obližnjim bizantijskim crkvama i palačama. Historičari navode da su troškovi izgradnje bili sedam puta veći od godišnjeg poreskog prihoda Egipta. === Krstaši i kasnije doba === Jerusalem su zauzeli krstaši 1099, a Kupola na stijeni je predata augustincima koji su je pretvorili u crkvu pod nazivom ''Templum Domini''. Jerusalem je ponovo zauzeo [[Saladin]] 2. oktobra 1187, nakon čega je naredio potpunu restauraciju Al-Akse i ponovno posvećivanje Kupole kao islamskog svetišta. [[UNESCO]] je lokaciju proglasio svjetskom baštinom, nazivajući je najprepoznatljivijim obilježjem Jerusalema. === Osmanski period === Tokom [[Osmansko Carstvo|osmanskog perioda]], vladavina [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520–1566) donijela je značajno pokroviteljstvo gradu. Sulejman je pokrenuo veliku obnovu Kupole na stijeni, a najvidljivije naslijeđe ovog rada bilo je prekrivanje eksterijera pločicama u osmanskom stilu, koje su zamijenile stare omajadske mozaike. Ovaj poduhvat je vjerovatno bio dio napora da se utisne vidljivi osmanski pečat na ovo važno islamsko sveto mjesto. Natpisi na pločicama navode 1545. i 1552. godinu, ali su radovi nastavljeni do kraja Sulejmanove vladavine, pa i kasnije. Dokumenti pokazuju da su popravke još uvijek bile nedovršene u vrijeme [[Murat III|Murata III]] (1574–1595), koji se vjerovatno može smatrati zaslužnim za završetak posla, uključujući popravke olovnog pokrivača kupole. <gallery> File:Jérusalem, esplanade du Temple de Salomon, Dôme du Rocher.jpg|Prva fotografija građevine ikada snimljena (1842–1844) File:Dome of the Rock, from Governor's House, Francis Bedford 1862.jpg|Pogled sa sjevera, autor Francis Bedford (1862) File:Dome of the Rock, West Front, Francis Bedford 1862.jpg|Zapadna fasada 1862. godine; do ovog datuma nedostajale su mnoge pločice iz 16. vijeka File:Inside the Dome of the Rock.jpg|Unutrašnjost koja prikazuje stijenu (1915) File:Gustav Bauernfeind - At the Dome of the Rock and the Fountain of Qayt Bay, Jerusalem (late 19thC) (Sotheby's) n11434-cwtmf-t1-02-a.jpg|Kupola na stijeni i Kajt-bejeva česma (kasni 19. vijek), autor Gustav Bauernfeind </gallery> Pločice su, prema istraživanjima, rađene lokalno, a ne u centrima kao što je [[Iznik]], iako u to vrijeme u regiji nije postojao sofisticiran centar za proizvodnju keramike. Historičar [[Robert Hillenbrand]] napominje da su radionice koje su proizvodile ove pločice morale biti posvećene isključivo ovom projektu, jer nema dokaza da je slična keramika rađena za druge spomenike u Jerusalemu u tom periodu. Dalje restauracije zabilježene su 1720–1721, 1742, 1754, 1780, 1817–1818. i 1853. godine. Tokom velike obnove od 1874. do 1875, u vrijeme sultana [[Abdulaziz (sultan)|Abdulaziza]], sve pločice na zapadnom i jugozapadnom zidu uklonjene su i zamijenjene kopijama napravljenim u Turskoj. === Britanski mandat i jordanska uprava === Dijelovi Kupole na stijeni srušili su se tokom zemljotresa 11. jula 1927. godine, a zidovi su ostali teško oštećeni. Godine 1955. vlada [[Jordan|Jordana]] započela je opsežan program obnove uz sredstva arapskih vlada i Turske. Radovi su uključivali zamjenu velikog broja pločica iz vremena Sulejmana Veličanstvenog koje su se odvojile zbog jakih kiša. Godine 1965, kao dio ove restauracije, kupola je prekrivena izdržljivom legurom aluminijskog bronza proizvedenom u Italiji, zamijenivši dotadašnji olovni eksterijer. Između 1959. i 1962, olovo je zamijenjeno pločama od aluminijskog bronza prekrivenim zlatnim listićima. === Izraelska uprava === Nakon što je izraelska zastava nakratko podignuta nad Kupolom 1967. tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], Izraelci su je spustili po naredbi [[Moshe Dayan|Moshea Dayana]] i povjerili upravljanje Hramskom gorom muslimanskom vakufu kako bi se "očuvao mir". Godine 1993. zlatni pokrivač kupole je obnovljen nakon donacije od 8,25 miliona dolara kralja [[Husein, kralj Jordana|Huseina od Jordana]], koji je prodao jednu od svojih kuća u Londonu kako bi finansirao 80 kg potrebnog zlata. == Vjerski značaj == Lokacija Kupole na stijeni je za mnoge muslimane mjesto spomenuto u 17. suri [[Kur'an|Kur'ana]], koja govori o Isri i Miradžu, noćnom putovanju Muhammeda iz Mekke do "najudaljenijeg mjesta molitve" (Masjid Al-Aqsa), odakle se uzdigao na nebo. Iako se Jerusalem ne spominje imenom u Kur'anu, on se navodi u [[Hadis|hadisima]] kao mjesto Muhammedovog noćnog putovanja. U tradicionalnim jevrejskim izvorima vjeruje se da je to mjesto odakle je započelo stvaranje svijeta. Mnogi Jevreji smatraju lokaciju stijene najsvetijim mjestom na Zemlji, mjestom gdje se nalazilo Svetinja nad svetinjama u Prvom i Drugom hramu. Iako se muslimani danas mole okrenuti prema [[Kaba|Kabi]] u Mekki, nekada su se okretali prema Hramskoj gori; islamska tradicija drži da je Muhammed predvodio molitve prema Jerusalemu do 16. ili 17. mjeseca nakon [[Hidžra|Hidžre]], kada je primio uputu da se okrene prema Kabi. == Galerija == {{Clear}} <gallery> File:Jerusalem-2013(2)-Aerial-Temple Mount-(south exposure).jpg|Pogled iz zraka File:Dome of Rock, Temple Mount, Jerusalem.jpg|Opšti pogled sa jugozapada File:Felsendom photo-2.JPG|[[Stereoskop|Stereokartica]] Kupole na stijeni (kasni 19. vijek) File:Dome of the rock, 1908 by Samuel Hirszenberg.jpg|''Kupola na stijeni'', autor [[Samuel Hirszenberg]] (1908) File:Dome of the Rock viewed through Bab al-Qattanin.jpg|Pogled kroz kapiju [[Bab al-Qattanin]] File:Dom of the Rock-2.JPG|Kupola lanca: plafon File:Dom of the Rock-3.JPG|Kupola na stijeni gledana iz Kupole lanca File:The Dome of the Rock.jpeg|Eksterijer sa sjevera File:Dom of the Rock-4.JPG|Eksterijer: sjeverna vrata File:Temple Mount.JPG|Eksterijer sa juga File:Dome of the Rock Jerusalem Victor 2011 -1-7.jpg|Eksterijer: detalj južne fasade, vrata i pozlaćena kupola File:Dome of the Rock Jerusalem Victor 2011 -1-8.jpg|Eksterijer: detalj osmanskih pločica File:Dom of the Rock-5.JPG|Eksterijer: prozor sa rešetkom od pločica File:Dom of the Rock-6.JPG|Eksterijer: svod zapadnog ulaza File:Foundation stone on Dome of Rock (2018) 3.jpg|[[Temeljna stijena]] File:Dome of Rock (Jerusalem 2018) 02.jpg|Unutrašnjost: unutrašnja kolonada i kupola File:Dome of the Dome of the Rock inside (2018) 1.jpg|Unutrašnjost: tambur i kupola File:Arabischer Maler um 690 001.jpg|Unutrašnjost: mozaik na tamburu, posuda sa cvjetnim motivom File:Ornament and writing at Dome of the Dome of the Rock detail 2.jpg|Unutrašnjost: [[Ajetul-Kursi]] File:Ornament and writing at Dome of the Dome of the Rock detail 3.jpg|Unutrašnjost: ajeti iz kur'anske sure [[Ta-ha|Ta-Ha]] </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Flood |first=Finbarr B. |year=2000 |chapter=The Ottoman windows in the Dome of the Rock and the Aqsa Mosque |editor1-last=Auld |editor1-first=Sylvia |editor2-last=Hillenbrand |editor2-first=Robert |title=Ottoman Jerusalem: The Living City: 1517–1917 |volume=1 |publisher=Altajir World of Islam Trust |place=London |isbn=978-1-901435-03-0 |pages=431–463 |chapter-url=http://www.nyu.edu/gsas/dept/fineart/people/faculty/flood_PDFs/Ottoman%20windows.pdf}} * {{cite journal |last=Kessler |first=Christel |year=1964 |title=Above the ceiling of the outer ambulatory in the Dome of the Rock in Jerusalem |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |volume=96 |issue=3/4 |pages=83–94 |doi=10.1017/S0035869X00123111 |jstor=25202759}} * {{cite journal |last=Kessler |first=Christel |year=1970 |title='Abd Al-Malik's inscription in the Dome of the Rock: a reconsideration |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |volume= 102 |issue=1 |pages=2–14 |doi=10.1017/S0035869X00127947 |jstor=25203167}} * {{cite book |last=Richmond |first=Ernest Tatham |year=1924 |title=The Dome of the Rock in Jerusalem: A Description of its Structure and Decoration |publisher=Clarendon Press |place=Oxford |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.533956 }} * {{cite journal |last=St. Laurent |first=Beatrice |year=1998 |title=The Dome of the Rock and the politics of restoration |journal=Bridgewater Review |volume=17 |issue=2 |pages=14–20 |url=http://vc.bridgew.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1422&context=br_rev }} == Vanjski linkovi == {{Commons}} * [https://archnet.org/sites/2814 Qubba al-Sakhra, Jerusalem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190814082554/http://archnet.org/sites/2814 |date=14. 8. 2019 }}, Archnet Digital Archive. * [http://www.sonic.net/~tallen/palmtree/dor.piers/dor.piers.htm The Marble Revetment of the Piers of the Dome of the Rock], Terry Allen (2014). [[Kategorija:Džamije u Izraelu]] [[Kategorija:Džamije iz 7. vijeka]] [[Kategorija:Arapska arhitektura]] [[Kategorija:Utvrde vitezova templara]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura]] [[Kategorija:Džamije u Jerusalemu]] [[Kategorija:Osmougaone građevine]] [[Kategorija:Svetišta u Jerusalemu]] [[Kategorija:Hramska gora]] [[Kategorija:Keramika]] [[Kategorija:Omajadska arhitektura u Palestini]] [[Kategorija:Uspomena na Miradž]] [[Kategorija:Omajadski Halifat]] [[Kategorija:Osnovano 691.]] [[Kategorija:Objekti završeni u 7. vijeku]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Palestine]] jom7yyl2zhhltn1ukfp58rqjy8xrg27 0 533879 3847058 3839398 2026-05-16T22:11:26Z KWiki 9400 [[Kategorija:Pritoke Ljubljanice]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Iška | slika = Iski Vintgar.jpg | opis_slike = Klisura Iška | države = [[Slovenija]] | dužina = 31 | sliv = 86&nbsp;km² | izvor = [[Bloke (visoravan)]] | ušće = [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanica]] }} '''Iška''' je rijeka u centralnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Dio riječne doline - Iška klisura<ref name="Strgar">{{Cite web|url=https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-Y7ZRUESB|title=dLib.si - Varstvo narave|website=www.dlib.si|access-date=4. 5. 2026}}</ref> ili Iški kanjon<ref>[http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-6NITKLM8/21f3c9b8-adf6-4981-833e-2b897c2544a5/PDF Kušar, Domen. 2008. "The Impact of Natural Disasters on Buildings' Architectural Styles." ''Acta geographica Slovenica'' 48(1): 93-120, str. 101.]</ref> - odvaja [[Dolenjska|Dolenjsku]] od [[Notranjska|Notranjske]].<ref name="Strgar"/>{{Rp|82}}<ref>{{Cite web|url=https://www.ljubljanskobarje.si/zakladi-barja/biotska-pestrost/|title=Biotska pestrost|website=Krajinski park Ljubljansko barje|language=sl-SI|access-date=4. 5. 2026}}</ref> Rijeka je duga 31&nbsp;km. Nakon što prođe pored Strahomera, rijeka prati gotovo pravu liniju i spaja se s rijekom [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanicom]], te stoga pripada slivovima [[Sava|Save]] i [[Crno more|Crnog mora]]. == Naziv == Naziv Iška nastao je od denominalnog pridjeva *Ižьska(ja) (voda) 'Ig (Potok)', izvedenog od toponima Ig, koji je bio regionalni naziv tokom srednjeg vijeka. Etimologija naziva Ig nije sigurna. Može biti povezana sa slovenskom zajedničkom imenicom igo 'jaram' (koja se odnosi na tok rijeke) ili sa slovenskom zajedničkom imenicom iva 'kozja vrba' (kroz posuđivanje u, a zatim iz njemačkog jezika), ili može biti izvedena iz predslavenskog supstrata.<ref>{{cite book |last1=Snoj |first1=Marko |title=Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen |date=2009 |publisher=Modrijan |location=Ljubljana |pages=167–168}}</ref> == Historija == Dio rijeke između [[Iška vas|Iške vasi]] i Strahomera nestao je pod zemljom tokom [[Poplave u Sloveniji 2010.|poplava u Sloveniji 2010]], u noći 20. septembra 2010.<ref>{{cite news |url=http://www.siol.net/Slovenija/Novice/2010/09/izginila_iska.aspx |title=Izginila je reka Iška |language=sl |trans-title=Iška River Disappears |publisher=Siol Slovenija |date=23. 9. 2010 |access-date=5. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101226171918/http://www.siol.net/slovenija/novice/2010/09/izginila_iska.aspx |archive-date=26. 12. 2010|url-status=dead }}</ref> == Vanjski linkovi == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Iška (river)}} {{Hidrografija Slovenije}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]] [[Kategorija:Pritoke Ljubljanice]] 33ayquzkcq4yso7um34p9531hzbufah 0 533923 3847059 3839568 2026-05-16T22:14:24Z KWiki 9400 3847059 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Lahinja (višeznačnica)}} {{Infokutija rijeka | ime = Lahinja | slika = Spring on river Lahinja (49992495477).jpg | opis_slike = Lahinja kod [[Gradac (Metlika)|Graca]] | države = [[Slovenija]] | dužina = 33,4 | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | izvor = Kod sela [[Knežina (Črnomelj)|Knežina]] | ušće = [[Kupa]], kod [[Primostek]]a }} '''Lahinja'''<ref>{{Cite web|url=https://govornipomocnik.rtvslo.si/lahinja/|title=Lahinja – GOVORNI POMOČNIK|date=2022-06-27|language=sl-SI|access-date=2026-05-04}}</ref> je rijeka u [[Bela krajina|Beloj krajini]], u jugoistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Duga je 33,4 km. Područje izvora rijeke sastoji se od nekoliko kraških vrela na kraju plitke slijepe doline između sela [[Knežina (Črnomelj)|Knežina]], [[Belčji Vrh]] i [[Mali Nerajec]]. Zbog veoma malog pada, rijeka u svom gornjem toku izrazito vijuga (meandrira). == Tok == Lahinja sve svoje značajnije pritoke dobija sa lijeve strane, a svi oni počinju kraškim vrelima. Ubrzo nakon izvora, rijeci se pridružuje [[Nerajčica]] (ili Nerajski potok). U daljem toku prema sjeveru: * Kod [[Dragatuš]]a prima [[Podturnščica|Podturnščicu]]. * U [[Črnomelj]]u se u Lahinju ulijeva [[Dobličica]]. * Od ušća Podturnščice rijeka teče kroz usko korito duboko do 20 metara s brojnim okukama. Na jednoj od njih smješten je [[Gradac (tvrđava)|grad Gradac]]. * Ispod Graca u nju se ulijeva [[Krupa (Lahinja)|Krupa]]. Nakon ušća Krupe Lahinja skreće prema istoku i ulijeva se u [[Kupa|Kupu]] kod [[Primostek]]a. Rijeka pripada slivu [[Sava|Save]]. == Zaštita i ekologija == Cjelokupni tok Lahinje uključen je u ekološku mrežu [[Natura 2000]]. Njen izvorišni dio, od samog izvora do okuka kod Pustog Gradca, zaštićen je kao [[Regionalni park Lahinja]]. Kvalitet vode se znatno poboljšao nakon izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Črnomelju sredinom 1990-ih. Prije toga, stanovnici su vodu koristili direktno iz rijeke, uz obavezno prokuhavanje, dok su se u rijeku direktno ispuštale fekalne i industrijske otpadne vode (poput onih iz klaonice u Črnomelju).<ref name="cistilna">M. Bezek-Jakše, "Čistilna naprava še letos", Dolenjski list, 25. 2. 2010, str. 8</ref> == Historijsko ime == U historijskim zapisima, poput djela ''[[Slava vojvodine Kranjske|Slava Vojvodine Kranjske]]'' [[Janez Vajkard Valvasor|Janeza Vajkarda Valvasora]], zabilježeno je da se rijeka u prošlosti nazivala Črnomaljščica.<ref name="Slava vojvodine Kranjske">{{cite news|url=http://www.dezela-kranjska.si/knjige/pdf/SVK3-11-f.pdf|title=Enajsta knjiga o mestih, trgih, starih in novih gradovih, samostanih, vrtovih itn. na Kranjskem; in vsakovrstnih znamenitih stvareh, ki so se tam zgodile.|date=|work=Slava vojvodine Kranjske|accessdate=5. 5. 2026|archive-date=2014-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140514081316/http://www.dezela-kranjska.si/knjige/pdf/SVK3-11-f.pdf|url-status=dead}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Izvir_lahinje0.JPG|Izvor Lahinje kod Belčjeg vrha Datoteka:Lahinja2.JPG|Rijeka Lahinja kod sela [[Pusti Gradec]] Datoteka:Lahinja_crnomelj.jpg|Lahinja u [[Črnomelj]]u Datoteka:Črnomelj_-_sotočje_Dobličice_i_Lahinje.jpg|Ušće Dobličice u Lahinju u Črnomelju Datoteka:Lokvanji_na_Lahinji.jpg|Lokvanji na Lahinji ispod dvorca u Gracu </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Lahinja}} {{Hidrografija Slovenije}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]] [[Kategorija:Pritoke Kupe]] [[Kategorija:Natura 2000 u Sloveniji]] o9kqqogx3ulmxe16a1732a6qo6r8waf 0 534147 3846934 3842486 2026-05-16T13:59:43Z Bosancica by MK 173186 Dodano: {{DEFAULTSORT:Iowa, University of}} 3846934 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Iowi | slika = [[Datoteka:University of Iowa wordmark.svg|250px]] | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = {{start date and age|1847|2|25|df=y}} | vrsta = [[Javni univerzitet]] / [[Istraživački univerzitet]] | krovna = Odbor regenta države Iowe | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = {{hlist|[[Asocijacija američkih univerziteta|AAU]] | [[URA]] | [[Space-grant]]}} | izdaci = 3,77 milijardi $ {{small|(2025)}}<ref name="NACUBO_2025">{{cite web |url=https://edge.sitecorecloud.io/nacubo1-nacubo-prd-dc8b/media/Nacubo/Documents/EndowmentFiles/2025-NCSE-Endowment-Market-Values-for-US-and-Canadian-Institutions-FINAL.xlsx |title=U.S. and Canadian 2025 NCSE Participating Institutions Listed by Fiscal Year 2025 Endowment Market Value |author=National Association of College and University Business Officers (NACUBO) |access-date=9. 5. 2026 |format=XLSX |language=en}}</ref> | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = [[Barbara J. Wilson]]<ref name="UIowa_Admin">{{cite web |title=Administration: The University of Iowa |url=https://uiowa.edu/homepage/administration |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190801214809/https://uiowa.edu/homepage/administration |archive-date=1. 8. 2019 |url-status=live |language=en}}</ref> | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = | prorektor = Kevin Kregel<ref name="UIowa_Admin" /> | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = 2.296 | studenti = 31.563 {{small|(jesen 2025)}}<ref name="UIowa_Enrollment_2025">{{cite web |title=See 2025 enrollment for Iowa, ISU and UNI |url=http://uiowa.edu/about-iowa |publisher=Des Moines Register |access-date=9. 5. 2026 |archive-date=5. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250805144122/https://uiowa.edu/about-iowa |language=en}}</ref> | dodipl = 23.407 | dipl = 6.269 | doktorat = | ostali = 1.877 | lokacija = | grad = [[Iowa City]] | savezna_država = [[Iowa]] | provincija = | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | koor = {{coord|41|39|42|N|91|32|11|W|display=inline,title}} | kampus = Manji grad (7,6 km²)<ref name="NCES_UIowa_2026">{{cite web |url=https://nces.ed.gov/collegenavigator/?q=Iowa&s=all&pg=2&id=153658 |title=College Navigator - University of Iowa |author=National Center for Education Statistics |website=nces.ed.gov |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> | prijašnja_imena = Državni univerzitet u Iowi (State University of Iowa) | slobodna_oznaka = | slobodna_vrijednost = [[Higher Learning Commission|HLC]] | boje = Crna i "zlatna"<ref name="UIowa_Traditions">{{cite web |title=Hawkeye Traditions: Official Colors |url=https://oniowa.uiowa.edu/content/traditions-0 |author=University of Iowa |website=oniowa.uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> {{color box|#000000}}&nbsp;{{color box|#FFCD00}} | atletika = [[NCAA Sekcija I FBS]] – [[Konferencija Big Ten|Konferencija Big Ten]] | sportovi = | nadimak = [[Iowa Hawkeyes]] | maskota = [[Herky the Hawk]] | udruženja = | web-sajt = [https://uiowa.edu uiowa.edu] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Univerzitet u Iowi''' ({{en|University of Iowa}}; skraćeno ''UIowa'' ili ''Iowa'') javni je [[istraživački univerzitet]] sa sjedištem u [[Iowa City (Iowa)|Iowa Cityju]], u saveznoj državi [[Iowa]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]. Osnovan je 1847. i najstarija je i najveća visokoškolska ustanova u saveznoj državi Iowa. U njegovom sastavu nalazi se 12 fakulteta i visokih škola, u okviru kojih se izvodi više od 200 studijskih programa i sedam programa stručnog usmjerenja.<ref name="UIowa_Official">{{cite web |title=University of Iowa |url=http://www.uiowa.edu |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111029090249/http://www.uiowa.edu/ |archive-date=29. 10. 2011 |url-status=live |language=en}}</ref> Univerzitetski kampus prostire se na površini od 761 hektar uz obale [[Rijeka Iowa|rijeke Iowe]]. Prema Carnegiejevoj klasifikaciji visokoškolskih ustanova, svrstan je u kategoriju istraživačkih univerziteta sa veoma visokim nivoom istraživačke aktivnosti (R1).<ref name="Gilman_2017">{{cite book |last=Gilman |first=Todd |date=2017 |title=Academic Librarianship Today |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Lanham, Maryland |url=https://books.google.com/books?id=f_XNDQAAQBAJ |isbn=978-1-4422-7874-5 |lccn=2016042132 |oclc=1016135390 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitet Iowa poznat je i po tome što je prvi razvio akademski stepen ''Master of Fine Arts'', a u njegovom sastavu djeluje i ''Iowa Writers' Workshop'', jedan od najuglednijih programa kreativnog pisanja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Među bivšim studentima ovog programa nalazi se više od 40 dobitnika [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]].<ref name="UIowa_Writing_Pulitzer">{{cite web |url=https://writing.uiowa.edu/pulitzer-prize-winners |title=Pulitzer Prize Winners |author=University of Iowa |website=writing.uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref><ref name="UIowa_Pulitzer_2026">{{cite web |url=https://now.uiowa.edu/news/2026/05/iowa-alumni-win-2026-pulitzer-prizes-memoir-fiction |title=Iowa alumni win 2026 Pulitzer Prizes for memoir, fiction |author=Iowa Now |publisher=University of Iowa |date=maj 2026 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Univerzitet je član [[Udruženje američkih univerziteta|Udruženja američkih univerziteta]] i [[Udruženje istraživačkih univerziteta|Udruženja istraživačkih univerziteta]]. Među javnim univerzitetima u Sjedinjenim Američkim Državama, Univerzitet Iowa bio je prvi koji je uveo zajedničko obrazovanje muškaraca i žena (koedukaciju) i osnovao odsjek za religijske studije, kao i prvi koji je otvorio medicinski fakultet dostupan studentima oba spola.<ref name="UIowa_Firsts">{{cite web |title=Resource Guide to University Firsts |url=http://www.lib.uiowa.edu/sc/archives/faq/faqfirsts/ |author=University of Iowa Libraries |website=University of Iowa Libraries Special Collections |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929001004/http://www.lib.uiowa.edu/sc/archives/faq/faqfirsts/ |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=live |language=en}}</ref> Na univerzitetu studira oko 32.000 studenata, koji učestvuju u radu gotovo 500 studentskih organizacija.<ref name="UIowa_OrgSync">{{cite web |title=About OrgSync |url=http://uiowa.orgsync.com/ |author=University of Iowa |website=OrgSync |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920210029/http://uiowa.orgsync.com/ |archive-date=20. 9. 2017 |url-status=dead |language=en}}</ref> Sportske ekipe univerziteta, poznate kao [[Iowa Hawkeyes]], okupljaju 22 univerzitetska tima koji se takmiče u u okviru [[NCAA Sekcija I]] i članovi su konferencije [[Konferencija Big Ten]]. Mreža bivših studenata Univerziteta Iowa broji više od 250.000 diplomiranih studenata. == Historija == === Osnivanje i rani razvoj === [[Datoteka:Iowa_old_capitol_1855.jpg|mini|desno|300px|Stara zgrada Kapitola [[Iowa|savezne države Iowa]], [[Iowa City (Iowa)|Iowa City]], 1855.]] Univerzitet u Iowi osnovan je 25. februara 1847, svega 59 dana nakon prijema [[Iowa|savezne države Iowa]] u sastav [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ustav savezne države Iowa predvidio je osnivanje državnog univerziteta u [[Iowa City (Iowa)|Iowa Cityju]], uz odredbu da se ne osnivaju podružnice na drugim lokacijama.<ref name="UIowa_OldGold_History">{{cite web |url=http://spectator.uiowa.edu/2010/december/oldgold.html |title=University Archivist: Old Gold |author=David McCartney |website=The University of Iowa Spectator |publisher=University of Iowa |date=decembar 2010 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120602221535/http://spectator.uiowa.edu/2010/december/oldgold.html |archive-date=2. 6. 2012 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="Fogdall_1947">{{cite thesis |last=Fogdall |first=Vergil S. |title=History of the State University of Iowa: the governing boards, 1847-1947 |type=Doctoral dissertation |publisher=University of Iowa |year=1947 |url=https://iro.uiowa.edu/esploro/outputs/doctoral/History-of-the-State-University-of/9985153150302771 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zvanični pravni naziv ustanove je Državni univerzitet u Iowi ({{en|State University of Iowa}}), dok je naziv Univerzitet u Iowi uveden u službenu upotrebu 1964. odlukom Upravnog odbora regentskog sistema [[Iowa|savezne države Iowa]].<ref name="Iowa_Regents_Minutes">{{cite web |url=https://www.iowaregents.edu/meetings/meeting-minutes |title=Meeting Minutes |author=Board of Regents, State of Iowa |website=iowaregents.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Nastava je započela u martu 1855. u zgradi Old Mechanics Building.<ref name="DailyIowan_Seashore_2021">{{cite web |url=https://dailyiowan.com/2021/03/18/demolished-seashore-hall-to-be-new-green-space-by-september/ |title=Demolished Seashore Hall to be new green space by September |author=Grace Hamilton |website=The Daily Iowan |date=18. 3. 2021 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Već u septembru iste godine univerzitet je imao 124 studenta, uključujući 41 studenticu. Nastavni program u tom periodu obuhvatao je devet oblasti, među kojima su bili antički i moderni jezici, [[filozofija]], [[historija]], [[prirodne nauke]], [[matematika]] i [[hemija]]. Prvi predsjednik univerziteta bio je [[Amos Dean]].<ref name="UIowa_Presidents_Archives">{{cite web |title=Special Collections and Archives |url=https://www.lib.uiowa.edu/scua/archives/guides/rg05/rg05.01.01.htm |author=University of Iowa Libraries |website=lib.uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Godine 1855. Univerzitet u Iowi postao je prvi javni univerzitet u Sjedinjenim Američkim Državama koji je omogućio ravnopravan upis [[Muškarac|muškaraca]] i [[žena]].<ref name="Roch">{{cite web |last=May |first=A. J. |title=University of Rochester History |url=http://www.lib.rochester.edu/index.cfm?PAGE=2319 |website=lib.rochester.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051214181209/http://www.lib.rochester.edu/index.cfm?PAGE=2319 |archive-date=14. 12. 2005 |url-status=live |language=en}}</ref> Također, među prvim je visokoškolskim institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama koje su umjetničko stvaralaštvo u oblastima [[Pozorište|pozorišta]], [[Književnost|književnosti]], [[Muzika|muzike]] i [[Likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]] vrednovale ravnopravno s akademskim istraživanjem.<ref name="UIowa_Firsts_Facts_v2">{{cite web |title=University of Iowa Firsts |url=http://www.uiowa.edu/facts/UI-firsts/index.htm |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060515022742/http://www.uiowa.edu/facts/UI-firsts/index.htm |archive-date=15. 5. 2006 |url-status=dead |language=en}}</ref> Univerzitet je među prvim institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama koje su dodijelile diplomu pravnih nauka [[Žena|ženi]] (Mary B. Hickey Wilkinson, 1873) i [[Afroamerikanci|Afroamerikancu]] ([[Alexander Clark|Alexander G. Clark Jr.]], 1879), kao i među prvima koje su uključile Afroamerikanca u univerzitetski sportski tim (Frank Holbrook, 1895). Godine 1898. na Univerzitetu u Iowi prvi put je dodijeljen doktorski stepen.<ref name="UIowa_Firsts_Facts_v2" /> === 20. vijek – danas === [[Datoteka:Schaeffer Hall.jpg|mini|desno|300px|Schaeffer Hall, sjedište [[Koledž liberalnih umjetnosti i nauka Univerziteta u Iowi|Koledža liberalnih umjetnosti i nauka Univerziteta u Iowi]]]] [[Datoteka:Old Capitol Iowa City 2013.jpg|mini|desno|300px|Muzej starog Kapitola]] Univerzitet u Iowi osnovao je prvu pravnu i stomatološku školu zapadno od [[rijeke Mississippi (rijeka)|Mississippi]].<ref name="Britannica_UIowa">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/University-of-Iowa |title=University of Iowa |author=Editors of Encyclopaedia Britannica |website=Britannica |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Također je 1932. postao prvi univerzitet koji je u obrazovne svrhe koristio [[radio]], a kasnije i [[Televizija|televiziju]], te je bio među pionirima u razvoju standardiziranog testiranja.<ref name="UIowa_About">{{cite web |url=https://uiowa.edu/about-iowa |title=About Iowa |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> U okviru [[Konferencija Big Ten|Konferencije Big Ten]], Univerzitet je 1966. postao prva institucija koja je imenovala [[Afroamerikanci|Afroamerikanca]] na funkciju potpredsjednika za administraciju (Phillip Hubbard). Godine 1922, pod vodstvom [[Carl Seashore|Carla Seashorea]], Univerzitet u Iowi postao je prva visokoškolska ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama koja je prihvatila kreativne radove kao završne radove za napredne akademske stepene, uključujući književne, muzičke i likovne radove. Ovim je uspostavljen model koji je doprinio razvoju postdiplomskog studija (''Master of Fine Arts'') i većem uključivanju umjetničkog stvaralaštva u akademski sistem. Program kreativnog pisanja, poznat kao ''Iowa Writers' Workshop'', osnovan je 1936. i smatra se prvim takvim programom u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Tokom vremena postao je model za razvoj više od 300 sličnih programa širom svijeta, od kojih su mnoge osnovali njegovi bivši polaznici. Program je danas jedan od najuglednijih i najselektivnijih programa kreativnog pisanja u svijetu. Tokom 1953. i 1963. godine, [[Američka komisija za atomsku energiju]] provodila je istraživanja o efektima primjene [[jod-131|joda-131]] kod trudnica (koje su bile upućene na abortus) i novorođenčadi, u okviru niza medicinskih eksperimenata nad ljudima koji su kasnije predmet etičkih rasprava.<ref name="Morrison_1963">{{cite journal |last1=Morrison |first1=R. T. |last2=Birkbeck |first2=J. A. |last3=Evans |first3=T. C. |last4=Routh |first4=J. I. |date=1. 3. 1963 |title=Radioiodine uptake studies in newborn infants |url=https://www.osti.gov/biblio/4727967 |journal=Journal of Nuclear Medicine |volume=4 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230616024543/https://www.osti.gov/biblio/4727967 |archive-date=16. 6. 2023 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="DOE_Radiation_1995">{{cite web |date=1995 |title=Human Radiation Experiments Associated with the U.S. Energy Department of Energy and Its Predecessors |url=https://ehss.energy.gov/OHRE/roadmap/experiments/0491doc.html |website=ehss.energy.gov |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230830185401/https://ehss.energy.gov/OHRE/roadmap/experiments/0491doc.html |archive-date=30. 8. 2023 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="Goliszek_2003">{{cite book |last=Goliszek |first=Andrew |title=In the Name of Science: A History of Secret Programs, Medical Research, and Human Experimentation |year=2003 |url=https://archive.org/details/innameofscienceh0000goli |pages=132–134 |publisher=St. Martin's Press |isbn=9780312303563 |language=en}}</ref> Univerzitet u Iowi bio je prva državna visokoškolska institucija u Sjedinjenim Američkim Državama koja je 1970. zvanično priznala studentsku organizaciju [[Homoseksualnost|homoseksualnih]], [[Lezbijka|lezbijskih]], [[Biseksualnost|biseksualnih]] i transrodnih osoba, tada poznatu pod nazivom ''Gay, Lesbian, Bisexual, Transgender and Allied Union''.<ref name="UIowa_Firsts_Facts_v2" /> Dana 1. novembra 1991. na kampusu Univerziteta u Iowi dogodila se pucnjava u kojoj je smrtno stradalo šest osoba, uključujući i počinioca, dok je jedna osoba ranjena. Ovaj događaj spada među najsmrtonosnije pucnjave na univerzitetskim kampusima u historiji Sjedinjenih Američkih Država. Tokom ljeta 2008. došlo je do velikih [[poplava]] kada su vode iz rezervoara Coralville probile preljevni sistem i prouzrokovale štetu na više od 20 većih univerzitetskih zgrada.<ref name="UIowa_Flood_2008">{{cite web |title=Flood Mitigation Task Force forum to offer updates, seek input |url=http://www.news-releases.uiowa.edu/2008/November/111208at-a-glance.html |author=University of Iowa |website=news-releases.uiowa.edu |date=12. 11. 2008 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722100227/http://www.news-releases.uiowa.edu/2008/November/111208at-a-glance.html |archive-date=22. 7. 2012 |url-status=dead |language=en}}</ref> Procjene su pokazale da je početna šteta iznosila oko 231,75 miliona američkih dolara, dok su kasnije procjene troškova sanacije povećane na približno 743 miliona dolara.<ref name="DailyIowan_Flood_2009">{{cite news |title=Still coming back from the flood |url=http://www.dailyiowan.com/UniversityEdition/CampusandCity/ue10020.html |newspaper=The Daily Iowan |date=2009 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100701004630/http://www.dailyiowan.com/UniversityEdition/CampusandCity/ue10020.html |archive-date=1. 7. 2010 |url-status=live |language=en}}</ref> Obnova i rekonstrukcija trajale su oko deset godina. Univerzitet je u tom periodu proveo i niz mjera zaštite i prevencije s ciljem smanjenja rizika od sličnih poplava u budućnosti.<ref name="NYT_Flood_2019">{{cite news |last1=Schwartz |first1=John |title=How the University of Iowa Recovered From the 'Unfathomable' Flood That Ruined It |url=https://www.nytimes.com/2019/05/10/climate/iowa-floods-disasters-lessons-learned.html |work=The New York Times |date=10. 5. 2019 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190512172811/https://www.nytimes.com/2019/05/10/climate/iowa-floods-disasters-lessons-learned.html |archive-date=12. 5. 2019 |url-status=live |language=en}}</ref> U januaru 2009. [[UNESCO]] je proglasio Iowa City trećim ″Gradom književnosti″ u svijetu, čime je ovaj grad postao dio mreže UNESCO-ovih kreativnih gradova ({{en|Creative Cities Network}}).<ref name="UNESCO_IowaCity_2008">{{cite web |title=Iowa City and Shenzhen, designated as UNESCO Creative Cities |url=http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=38314&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html |author=UNESCO |date=2008 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://archive.today/20120721080707/http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=38314&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html |archive-date=21. 7. 2012 |url-status=dead |language=en}}</ref><ref name="UIowa_UNESCO_2008">{{cite web |title=Iowa City Designated as UNESCO City of Literature |url=http://at-lamp.its.uiowa.edu/virtualwu/index.php/main/unesco |publisher=University of Iowa |year=2008 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081225150954/http://at-lamp.its.uiowa.edu/virtualwu/index.php/main/unesco |archive-date=25. 12. 2008 |url-status=dead |language=en}}</ref> Godine 2015. Odbor guvernera države Iowe ({{en|Iowa Board of Regents}}) imenovao je Brucea Harrelda za predsjednika Univerziteta u Iowi, kao nasljednika Sally Mason. Njegovo imenovanje izazvalo je kritike i kontroverze unutar univerzitetske zajednice, prvenstveno zbog njegovog iskustva u poslovnom sektoru i ograničenog iskustva u akademskoj administraciji, kao i zbog samog procesa izbora.<ref name="Chronicle_Harreld_2015">{{cite news |last1=Kelderman |first1=Eric |last2=Mcintire |first2=Mary Ellen |title=A Controversial Search Ends With a Controversial Chief for the U. of Iowa |url=http://chronicle.com/article/A-Controversial-Search-Ends/232861/ |newspaper=The Chronicle of Higher Education |date=4. 9. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160625044231/http://chronicle.com/article/A-Controversial-Search-Ends/232861/ |archive-date=25. 6. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="Gazette_Faculty_Rebuke_2015">{{cite web |title=University of Iowa Liberal arts college faculty rebukes new president |url=http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/university-of-iowa-liberal-arts-college-faculty-rebukes-new-president-20150924 |website=The Gazette |date=24. 9. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617084919/http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/university-of-iowa-liberal-arts-college-faculty-rebukes-new-president-20150924 |archive-date=17. 6. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="NewYorker_Vara_2015">{{cite news |last=Vara |first=Vauhini |title=Do Businesspeople Make Good University Presidents? |url=https://www.newyorker.com/business/currency/do-businesspeople-make-good-university-presidents |newspaper=The New Yorker |date=10. 9. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160520112615/http://www.newyorker.com/business/currency/do-businesspeople-make-good-university-presidents |archive-date=20. 5. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="AAUP_BadFaith_2015">{{cite web |title=Regents acted 'in bad faith' in University of Iowa president search, AAUP concludes |url=http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/regents-acted-in-bad-faith-in-university-of-iowa-president-search-aaup-concludes-20151210 |website=The Gazette |date=10. 12. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160421052649/http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/regents-acted-in-bad-faith-in-university-of-iowa-president-search-aaup-concludes-20151210 |archive-date=21. 4. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref> Uprkos kritikama, Odbor guvernera je naveo da je odluka donesena na osnovu očekivanja da će Harreld doprinijeti smanjenju troškova i pronalasku novih izvora finansiranja u uslovima smanjenog javnog finansiranja visokog obrazovanja.<ref name="NewYorker_Vara_2015" /> Dana 19. aprila 2026. u blizini kampusa dogodila se pucnjava u kojoj je pet osoba ranjeno, a jedna osoba je bila u kritičnom stanju.<ref name="ABC_Shooting_2026">{{cite web |last1=Gorman |first1=Jessica |last2=Foster |first2=Matt |last3=Hutchinson |first3=Bill |title=5 injured, one critically, in shooting near University of Iowa campus, officials say |url=https://abcnews.com/US/police-investigating-potential-shooting-university-iowa-campus/story?id=132180231 |website=ABC News |date=22. 4. 2026 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|University of Iowa}} * [https://uiowa.edu Zvanični sajt Univerziteta u Iowi] {{Asocijacija američkih univerziteta}} {{Asocijacija istraživačkih univerziteta}} {{DEFAULTSORT:Iowa, University of}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u Iowi]] [[Kategorija:Asocijacija američkih univerziteta]] [[Kategorija:Asocijacija istraživačkih univerziteta]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1847.]] b1vrcl0hsh8km68meiubb022csv6ddy 3846935 3846934 2026-05-16T14:02:16Z KWiki 9400 Ovo je potrebno za osobe, da ih sortira po prezimenu u kategorijama. 3846935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Iowi | slika = [[Datoteka:University of Iowa wordmark.svg|250px]] | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = {{start date and age|1847|2|25|df=y}} | vrsta = [[Javni univerzitet]] / [[Istraživački univerzitet]] | krovna = Odbor regenta države Iowe | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = {{hlist|[[Asocijacija američkih univerziteta|AAU]] | [[URA]] | [[Space-grant]]}} | izdaci = 3,77 milijardi $ {{small|(2025)}}<ref name="NACUBO_2025">{{cite web |url=https://edge.sitecorecloud.io/nacubo1-nacubo-prd-dc8b/media/Nacubo/Documents/EndowmentFiles/2025-NCSE-Endowment-Market-Values-for-US-and-Canadian-Institutions-FINAL.xlsx |title=U.S. and Canadian 2025 NCSE Participating Institutions Listed by Fiscal Year 2025 Endowment Market Value |author=National Association of College and University Business Officers (NACUBO) |access-date=9. 5. 2026 |format=XLSX |language=en}}</ref> | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = [[Barbara J. Wilson]]<ref name="UIowa_Admin">{{cite web |title=Administration: The University of Iowa |url=https://uiowa.edu/homepage/administration |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190801214809/https://uiowa.edu/homepage/administration |archive-date=1. 8. 2019 |url-status=live |language=en}}</ref> | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = | prorektor = Kevin Kregel<ref name="UIowa_Admin" /> | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = 2.296 | studenti = 31.563 {{small|(jesen 2025)}}<ref name="UIowa_Enrollment_2025">{{cite web |title=See 2025 enrollment for Iowa, ISU and UNI |url=http://uiowa.edu/about-iowa |publisher=Des Moines Register |access-date=9. 5. 2026 |archive-date=5. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250805144122/https://uiowa.edu/about-iowa |language=en}}</ref> | dodipl = 23.407 | dipl = 6.269 | doktorat = | ostali = 1.877 | lokacija = | grad = [[Iowa City]] | savezna_država = [[Iowa]] | provincija = | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | koor = {{coord|41|39|42|N|91|32|11|W|display=inline,title}} | kampus = Manji grad (7,6 km²)<ref name="NCES_UIowa_2026">{{cite web |url=https://nces.ed.gov/collegenavigator/?q=Iowa&s=all&pg=2&id=153658 |title=College Navigator - University of Iowa |author=National Center for Education Statistics |website=nces.ed.gov |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> | prijašnja_imena = Državni univerzitet u Iowi (State University of Iowa) | slobodna_oznaka = | slobodna_vrijednost = [[Higher Learning Commission|HLC]] | boje = Crna i "zlatna"<ref name="UIowa_Traditions">{{cite web |title=Hawkeye Traditions: Official Colors |url=https://oniowa.uiowa.edu/content/traditions-0 |author=University of Iowa |website=oniowa.uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> {{color box|#000000}}&nbsp;{{color box|#FFCD00}} | atletika = [[NCAA Sekcija I FBS]] – [[Konferencija Big Ten|Konferencija Big Ten]] | sportovi = | nadimak = [[Iowa Hawkeyes]] | maskota = [[Herky the Hawk]] | udruženja = | web-sajt = [https://uiowa.edu uiowa.edu] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Univerzitet u Iowi''' ({{en|University of Iowa}}; skraćeno ''UIowa'' ili ''Iowa'') javni je [[istraživački univerzitet]] sa sjedištem u [[Iowa City (Iowa)|Iowa Cityju]], u saveznoj državi [[Iowa]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]. Osnovan je 1847. i najstarija je i najveća visokoškolska ustanova u saveznoj državi Iowa. U njegovom sastavu nalazi se 12 fakulteta i visokih škola, u okviru kojih se izvodi više od 200 studijskih programa i sedam programa stručnog usmjerenja.<ref name="UIowa_Official">{{cite web |title=University of Iowa |url=http://www.uiowa.edu |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111029090249/http://www.uiowa.edu/ |archive-date=29. 10. 2011 |url-status=live |language=en}}</ref> Univerzitetski kampus prostire se na površini od 761 hektar uz obale [[Rijeka Iowa|rijeke Iowe]]. Prema Carnegiejevoj klasifikaciji visokoškolskih ustanova, svrstan je u kategoriju istraživačkih univerziteta sa veoma visokim nivoom istraživačke aktivnosti (R1).<ref name="Gilman_2017">{{cite book |last=Gilman |first=Todd |date=2017 |title=Academic Librarianship Today |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Lanham, Maryland |url=https://books.google.com/books?id=f_XNDQAAQBAJ |isbn=978-1-4422-7874-5 |lccn=2016042132 |oclc=1016135390 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitet Iowa poznat je i po tome što je prvi razvio akademski stepen ''Master of Fine Arts'', a u njegovom sastavu djeluje i ''Iowa Writers' Workshop'', jedan od najuglednijih programa kreativnog pisanja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Među bivšim studentima ovog programa nalazi se više od 40 dobitnika [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]].<ref name="UIowa_Writing_Pulitzer">{{cite web |url=https://writing.uiowa.edu/pulitzer-prize-winners |title=Pulitzer Prize Winners |author=University of Iowa |website=writing.uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref><ref name="UIowa_Pulitzer_2026">{{cite web |url=https://now.uiowa.edu/news/2026/05/iowa-alumni-win-2026-pulitzer-prizes-memoir-fiction |title=Iowa alumni win 2026 Pulitzer Prizes for memoir, fiction |author=Iowa Now |publisher=University of Iowa |date=maj 2026 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Univerzitet je član [[Udruženje američkih univerziteta|Udruženja američkih univerziteta]] i [[Udruženje istraživačkih univerziteta|Udruženja istraživačkih univerziteta]]. Među javnim univerzitetima u Sjedinjenim Američkim Državama, Univerzitet Iowa bio je prvi koji je uveo zajedničko obrazovanje muškaraca i žena (koedukaciju) i osnovao odsjek za religijske studije, kao i prvi koji je otvorio medicinski fakultet dostupan studentima oba spola.<ref name="UIowa_Firsts">{{cite web |title=Resource Guide to University Firsts |url=http://www.lib.uiowa.edu/sc/archives/faq/faqfirsts/ |author=University of Iowa Libraries |website=University of Iowa Libraries Special Collections |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929001004/http://www.lib.uiowa.edu/sc/archives/faq/faqfirsts/ |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=live |language=en}}</ref> Na univerzitetu studira oko 32.000 studenata, koji učestvuju u radu gotovo 500 studentskih organizacija.<ref name="UIowa_OrgSync">{{cite web |title=About OrgSync |url=http://uiowa.orgsync.com/ |author=University of Iowa |website=OrgSync |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920210029/http://uiowa.orgsync.com/ |archive-date=20. 9. 2017 |url-status=dead |language=en}}</ref> Sportske ekipe univerziteta, poznate kao [[Iowa Hawkeyes]], okupljaju 22 univerzitetska tima koji se takmiče u u okviru [[NCAA Sekcija I]] i članovi su konferencije [[Konferencija Big Ten]]. Mreža bivših studenata Univerziteta Iowa broji više od 250.000 diplomiranih studenata. == Historija == === Osnivanje i rani razvoj === [[Datoteka:Iowa_old_capitol_1855.jpg|mini|desno|300px|Stara zgrada Kapitola [[Iowa|savezne države Iowa]], [[Iowa City (Iowa)|Iowa City]], 1855.]] Univerzitet u Iowi osnovan je 25. februara 1847, svega 59 dana nakon prijema [[Iowa|savezne države Iowa]] u sastav [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ustav savezne države Iowa predvidio je osnivanje državnog univerziteta u [[Iowa City (Iowa)|Iowa Cityju]], uz odredbu da se ne osnivaju podružnice na drugim lokacijama.<ref name="UIowa_OldGold_History">{{cite web |url=http://spectator.uiowa.edu/2010/december/oldgold.html |title=University Archivist: Old Gold |author=David McCartney |website=The University of Iowa Spectator |publisher=University of Iowa |date=decembar 2010 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120602221535/http://spectator.uiowa.edu/2010/december/oldgold.html |archive-date=2. 6. 2012 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="Fogdall_1947">{{cite thesis |last=Fogdall |first=Vergil S. |title=History of the State University of Iowa: the governing boards, 1847-1947 |type=Doctoral dissertation |publisher=University of Iowa |year=1947 |url=https://iro.uiowa.edu/esploro/outputs/doctoral/History-of-the-State-University-of/9985153150302771 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zvanični pravni naziv ustanove je Državni univerzitet u Iowi ({{en|State University of Iowa}}), dok je naziv Univerzitet u Iowi uveden u službenu upotrebu 1964. odlukom Upravnog odbora regentskog sistema [[Iowa|savezne države Iowa]].<ref name="Iowa_Regents_Minutes">{{cite web |url=https://www.iowaregents.edu/meetings/meeting-minutes |title=Meeting Minutes |author=Board of Regents, State of Iowa |website=iowaregents.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Nastava je započela u martu 1855. u zgradi Old Mechanics Building.<ref name="DailyIowan_Seashore_2021">{{cite web |url=https://dailyiowan.com/2021/03/18/demolished-seashore-hall-to-be-new-green-space-by-september/ |title=Demolished Seashore Hall to be new green space by September |author=Grace Hamilton |website=The Daily Iowan |date=18. 3. 2021 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Već u septembru iste godine univerzitet je imao 124 studenta, uključujući 41 studenticu. Nastavni program u tom periodu obuhvatao je devet oblasti, među kojima su bili antički i moderni jezici, [[filozofija]], [[historija]], [[prirodne nauke]], [[matematika]] i [[hemija]]. Prvi predsjednik univerziteta bio je [[Amos Dean]].<ref name="UIowa_Presidents_Archives">{{cite web |title=Special Collections and Archives |url=https://www.lib.uiowa.edu/scua/archives/guides/rg05/rg05.01.01.htm |author=University of Iowa Libraries |website=lib.uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Godine 1855. Univerzitet u Iowi postao je prvi javni univerzitet u Sjedinjenim Američkim Državama koji je omogućio ravnopravan upis [[Muškarac|muškaraca]] i [[žena]].<ref name="Roch">{{cite web |last=May |first=A. J. |title=University of Rochester History |url=http://www.lib.rochester.edu/index.cfm?PAGE=2319 |website=lib.rochester.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051214181209/http://www.lib.rochester.edu/index.cfm?PAGE=2319 |archive-date=14. 12. 2005 |url-status=live |language=en}}</ref> Također, među prvim je visokoškolskim institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama koje su umjetničko stvaralaštvo u oblastima [[Pozorište|pozorišta]], [[Književnost|književnosti]], [[Muzika|muzike]] i [[Likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]] vrednovale ravnopravno s akademskim istraživanjem.<ref name="UIowa_Firsts_Facts_v2">{{cite web |title=University of Iowa Firsts |url=http://www.uiowa.edu/facts/UI-firsts/index.htm |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060515022742/http://www.uiowa.edu/facts/UI-firsts/index.htm |archive-date=15. 5. 2006 |url-status=dead |language=en}}</ref> Univerzitet je među prvim institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama koje su dodijelile diplomu pravnih nauka [[Žena|ženi]] (Mary B. Hickey Wilkinson, 1873) i [[Afroamerikanci|Afroamerikancu]] ([[Alexander Clark|Alexander G. Clark Jr.]], 1879), kao i među prvima koje su uključile Afroamerikanca u univerzitetski sportski tim (Frank Holbrook, 1895). Godine 1898. na Univerzitetu u Iowi prvi put je dodijeljen doktorski stepen.<ref name="UIowa_Firsts_Facts_v2" /> === 20. vijek – danas === [[Datoteka:Schaeffer Hall.jpg|mini|desno|300px|Schaeffer Hall, sjedište [[Koledž liberalnih umjetnosti i nauka Univerziteta u Iowi|Koledža liberalnih umjetnosti i nauka Univerziteta u Iowi]]]] [[Datoteka:Old Capitol Iowa City 2013.jpg|mini|desno|300px|Muzej starog Kapitola]] Univerzitet u Iowi osnovao je prvu pravnu i stomatološku školu zapadno od [[rijeke Mississippi (rijeka)|Mississippi]].<ref name="Britannica_UIowa">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/University-of-Iowa |title=University of Iowa |author=Editors of Encyclopaedia Britannica |website=Britannica |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Također je 1932. postao prvi univerzitet koji je u obrazovne svrhe koristio [[radio]], a kasnije i [[Televizija|televiziju]], te je bio među pionirima u razvoju standardiziranog testiranja.<ref name="UIowa_About">{{cite web |url=https://uiowa.edu/about-iowa |title=About Iowa |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> U okviru [[Konferencija Big Ten|Konferencije Big Ten]], Univerzitet je 1966. postao prva institucija koja je imenovala [[Afroamerikanci|Afroamerikanca]] na funkciju potpredsjednika za administraciju (Phillip Hubbard). Godine 1922, pod vodstvom [[Carl Seashore|Carla Seashorea]], Univerzitet u Iowi postao je prva visokoškolska ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama koja je prihvatila kreativne radove kao završne radove za napredne akademske stepene, uključujući književne, muzičke i likovne radove. Ovim je uspostavljen model koji je doprinio razvoju postdiplomskog studija (''Master of Fine Arts'') i većem uključivanju umjetničkog stvaralaštva u akademski sistem. Program kreativnog pisanja, poznat kao ''Iowa Writers' Workshop'', osnovan je 1936. i smatra se prvim takvim programom u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Tokom vremena postao je model za razvoj više od 300 sličnih programa širom svijeta, od kojih su mnoge osnovali njegovi bivši polaznici. Program je danas jedan od najuglednijih i najselektivnijih programa kreativnog pisanja u svijetu. Tokom 1953. i 1963. godine, [[Američka komisija za atomsku energiju]] provodila je istraživanja o efektima primjene [[jod-131|joda-131]] kod trudnica (koje su bile upućene na abortus) i novorođenčadi, u okviru niza medicinskih eksperimenata nad ljudima koji su kasnije predmet etičkih rasprava.<ref name="Morrison_1963">{{cite journal |last1=Morrison |first1=R. T. |last2=Birkbeck |first2=J. A. |last3=Evans |first3=T. C. |last4=Routh |first4=J. I. |date=1. 3. 1963 |title=Radioiodine uptake studies in newborn infants |url=https://www.osti.gov/biblio/4727967 |journal=Journal of Nuclear Medicine |volume=4 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230616024543/https://www.osti.gov/biblio/4727967 |archive-date=16. 6. 2023 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="DOE_Radiation_1995">{{cite web |date=1995 |title=Human Radiation Experiments Associated with the U.S. Energy Department of Energy and Its Predecessors |url=https://ehss.energy.gov/OHRE/roadmap/experiments/0491doc.html |website=ehss.energy.gov |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230830185401/https://ehss.energy.gov/OHRE/roadmap/experiments/0491doc.html |archive-date=30. 8. 2023 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="Goliszek_2003">{{cite book |last=Goliszek |first=Andrew |title=In the Name of Science: A History of Secret Programs, Medical Research, and Human Experimentation |year=2003 |url=https://archive.org/details/innameofscienceh0000goli |pages=132–134 |publisher=St. Martin's Press |isbn=9780312303563 |language=en}}</ref> Univerzitet u Iowi bio je prva državna visokoškolska institucija u Sjedinjenim Američkim Državama koja je 1970. zvanično priznala studentsku organizaciju [[Homoseksualnost|homoseksualnih]], [[Lezbijka|lezbijskih]], [[Biseksualnost|biseksualnih]] i transrodnih osoba, tada poznatu pod nazivom ''Gay, Lesbian, Bisexual, Transgender and Allied Union''.<ref name="UIowa_Firsts_Facts_v2" /> Dana 1. novembra 1991. na kampusu Univerziteta u Iowi dogodila se pucnjava u kojoj je smrtno stradalo šest osoba, uključujući i počinioca, dok je jedna osoba ranjena. Ovaj događaj spada među najsmrtonosnije pucnjave na univerzitetskim kampusima u historiji Sjedinjenih Američkih Država. Tokom ljeta 2008. došlo je do velikih [[poplava]] kada su vode iz rezervoara Coralville probile preljevni sistem i prouzrokovale štetu na više od 20 većih univerzitetskih zgrada.<ref name="UIowa_Flood_2008">{{cite web |title=Flood Mitigation Task Force forum to offer updates, seek input |url=http://www.news-releases.uiowa.edu/2008/November/111208at-a-glance.html |author=University of Iowa |website=news-releases.uiowa.edu |date=12. 11. 2008 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722100227/http://www.news-releases.uiowa.edu/2008/November/111208at-a-glance.html |archive-date=22. 7. 2012 |url-status=dead |language=en}}</ref> Procjene su pokazale da je početna šteta iznosila oko 231,75 miliona američkih dolara, dok su kasnije procjene troškova sanacije povećane na približno 743 miliona dolara.<ref name="DailyIowan_Flood_2009">{{cite news |title=Still coming back from the flood |url=http://www.dailyiowan.com/UniversityEdition/CampusandCity/ue10020.html |newspaper=The Daily Iowan |date=2009 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100701004630/http://www.dailyiowan.com/UniversityEdition/CampusandCity/ue10020.html |archive-date=1. 7. 2010 |url-status=live |language=en}}</ref> Obnova i rekonstrukcija trajale su oko deset godina. Univerzitet je u tom periodu proveo i niz mjera zaštite i prevencije s ciljem smanjenja rizika od sličnih poplava u budućnosti.<ref name="NYT_Flood_2019">{{cite news |last1=Schwartz |first1=John |title=How the University of Iowa Recovered From the 'Unfathomable' Flood That Ruined It |url=https://www.nytimes.com/2019/05/10/climate/iowa-floods-disasters-lessons-learned.html |work=The New York Times |date=10. 5. 2019 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190512172811/https://www.nytimes.com/2019/05/10/climate/iowa-floods-disasters-lessons-learned.html |archive-date=12. 5. 2019 |url-status=live |language=en}}</ref> U januaru 2009. [[UNESCO]] je proglasio Iowa City trećim ″Gradom književnosti″ u svijetu, čime je ovaj grad postao dio mreže UNESCO-ovih kreativnih gradova ({{en|Creative Cities Network}}).<ref name="UNESCO_IowaCity_2008">{{cite web |title=Iowa City and Shenzhen, designated as UNESCO Creative Cities |url=http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=38314&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html |author=UNESCO |date=2008 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://archive.today/20120721080707/http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=38314&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html |archive-date=21. 7. 2012 |url-status=dead |language=en}}</ref><ref name="UIowa_UNESCO_2008">{{cite web |title=Iowa City Designated as UNESCO City of Literature |url=http://at-lamp.its.uiowa.edu/virtualwu/index.php/main/unesco |publisher=University of Iowa |year=2008 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081225150954/http://at-lamp.its.uiowa.edu/virtualwu/index.php/main/unesco |archive-date=25. 12. 2008 |url-status=dead |language=en}}</ref> Godine 2015. Odbor guvernera države Iowe ({{en|Iowa Board of Regents}}) imenovao je Brucea Harrelda za predsjednika Univerziteta u Iowi, kao nasljednika Sally Mason. Njegovo imenovanje izazvalo je kritike i kontroverze unutar univerzitetske zajednice, prvenstveno zbog njegovog iskustva u poslovnom sektoru i ograničenog iskustva u akademskoj administraciji, kao i zbog samog procesa izbora.<ref name="Chronicle_Harreld_2015">{{cite news |last1=Kelderman |first1=Eric |last2=Mcintire |first2=Mary Ellen |title=A Controversial Search Ends With a Controversial Chief for the U. of Iowa |url=http://chronicle.com/article/A-Controversial-Search-Ends/232861/ |newspaper=The Chronicle of Higher Education |date=4. 9. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160625044231/http://chronicle.com/article/A-Controversial-Search-Ends/232861/ |archive-date=25. 6. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="Gazette_Faculty_Rebuke_2015">{{cite web |title=University of Iowa Liberal arts college faculty rebukes new president |url=http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/university-of-iowa-liberal-arts-college-faculty-rebukes-new-president-20150924 |website=The Gazette |date=24. 9. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617084919/http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/university-of-iowa-liberal-arts-college-faculty-rebukes-new-president-20150924 |archive-date=17. 6. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="NewYorker_Vara_2015">{{cite news |last=Vara |first=Vauhini |title=Do Businesspeople Make Good University Presidents? |url=https://www.newyorker.com/business/currency/do-businesspeople-make-good-university-presidents |newspaper=The New Yorker |date=10. 9. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160520112615/http://www.newyorker.com/business/currency/do-businesspeople-make-good-university-presidents |archive-date=20. 5. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="AAUP_BadFaith_2015">{{cite web |title=Regents acted 'in bad faith' in University of Iowa president search, AAUP concludes |url=http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/regents-acted-in-bad-faith-in-university-of-iowa-president-search-aaup-concludes-20151210 |website=The Gazette |date=10. 12. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160421052649/http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/regents-acted-in-bad-faith-in-university-of-iowa-president-search-aaup-concludes-20151210 |archive-date=21. 4. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref> Uprkos kritikama, Odbor guvernera je naveo da je odluka donesena na osnovu očekivanja da će Harreld doprinijeti smanjenju troškova i pronalasku novih izvora finansiranja u uslovima smanjenog javnog finansiranja visokog obrazovanja.<ref name="NewYorker_Vara_2015" /> Dana 19. aprila 2026. u blizini kampusa dogodila se pucnjava u kojoj je pet osoba ranjeno, a jedna osoba je bila u kritičnom stanju.<ref name="ABC_Shooting_2026">{{cite web |last1=Gorman |first1=Jessica |last2=Foster |first2=Matt |last3=Hutchinson |first3=Bill |title=5 injured, one critically, in shooting near University of Iowa campus, officials say |url=https://abcnews.com/US/police-investigating-potential-shooting-university-iowa-campus/story?id=132180231 |website=ABC News |date=22. 4. 2026 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|University of Iowa}} * [https://uiowa.edu Zvanični sajt Univerziteta u Iowi] {{Asocijacija američkih univerziteta}} {{Asocijacija istraživačkih univerziteta}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u Iowi]] [[Kategorija:Asocijacija američkih univerziteta]] [[Kategorija:Asocijacija istraživačkih univerziteta]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1847.]] pt3e4d9j2b7yfosuj6ivk8nfh9j1yz8 0 534442 3846894 3846741 2026-05-16T12:59:47Z KWiki 9400 3846894 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} [[Datoteka:03 Museum insect specimen drawer - Muzeum Gornoslaskie, Bytom, Poland.jpg|mini|<center>Ladica s primjercima lepidoptera u muzejskoj [[Sakupljanje insekata|kolekciji]] u Poljskoj</center>]] [[Datoteka:04 Museum insect specimen drawer (Schmetterlings Exemplar) - Muzeum Gornoslaskie, Bytom, Poland.jpg|mini|<center>Još jedna ladica s primjercima lepidoptera u muzejskoj kolekciji u Poljskoj</center>]] '''Lepidopterologija''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]] λεπίδος /lepídos/ = "ljuska"; πτερόν /pterón/ = "krilo" i -λογία /[[-logija]]/ = "nauka, govor"<ref name="Etymology">{{cite web |url= http://www.etymonline.com/index.php?term=lepidoptera |title= lepidoptera |author= Douglas Harper |website= [[Online Etymology Dictionary]] |access-date= 8. 2. 2011 |language=en}}</ref>) jest grana [[Entomologija|entomologije]] koja proučava [[Moljci|moljce]] i dvije natporodice [[Dnevni leptiri|leptira]]. Osoba koja se njom bavi naziva se '''lepidopterolog'''. == Porijeklo == Nakon [[Renesansa|renesanse]] uspon "lepidopterologa" može se pripisati rastućem interesu za [[Nauka|nauku]], [[Priroda|prirodu]] i okolinu. Kada je [[Carl von Linné]] objavio deseto izdanje djela ''[[Systema Naturae]]'' 1758, već je postojao "znatan broj objavljenih radova o prirodnoj historiji lepidoptera" (Kristensen, 1999).<ref name="Handbuch4:35">{{cite book |title= Lepidoptera, moths and butterflies: Evolution, Systematics and Biogeography |last= Kristensen |first= Niels P. |editor= Kristensen, Niels P. |series= Volume 4, Part 35 of Handbuch der Zoologie: Eine Naturgeschichte der Stämme des Tierreiches. Arthropoda: Insecta |year=1999 |publisher= Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-015704-8 |page=1 |url= https://books.google.com/books?id=B9rdQ1gHuAAC |access-date= 30. 11. 2010 |chapter= Historical Introduction}}</ref> To je uključivalo:<ref name="Handbuch4:35"/> * ''Insectorum sive Minimorum Animalium Theatrum'' – [[Thomas Muffet|Thomas Mouffet]] (1634); * ''Metamorphosis Naturalis'' – [[Jan Goedart]] (1662–1667); * ''Metamorphosis insectorum Surinamensium'' – [[Maria Sibylla Merian|Maria S. Merian]] (1705), čiji je rad uključivao ilustrovane prikaze evropskih lepidoptera; * ''Historia Insectorum'' – [[John Ray]] (1710); * ''Papilionum Brittaniae icones'' – [[James Petiver]] (1717). == Historija == === Naučnici === Period od 1758. do 1900. bio je doba [[Nezavisni naučnik|nezavisnih naučnika]]. Slijedeći Linnéove opise u djelu ''Systema Naturae'' i opise Boasa Johanssona u djelu ''[[Centuria Insectorum]]'', [[Nikolaus Poda von Neuhaus]] napisao je ''Insecta Musei Graecensis'' (1761), a [[Johann Christian Fabricius]] opisao je još mnogo vrsta u nizu velikih djela. U tom periodu [[Ignaz Schiffermüller]] napisao je sistematski katalog leptira okruga oko Beča, ''Systematische Verzeichnis der Schmetterlinge der Wienergegend ausgeausgabe von einige Lehrern am k. k. Theresianum'' (1775). U Njemačkoj je [[Eugenius Johann Christoph Esper]], u saradnji s [[Toussaint de Charpentier|Toussaintom de Charpentierom]], objavio djela ''Die europäischen Schmetterlinge'' (''Evropski leptiri'') i ''Die ausländische Schmetterlinge'' (''Svjetski leptiri''). Između 1806. i 1834. [[Jacob Hübner]] napisao je ''Sammlung innovativer Schmetterlinge'' ("Zbirka egzotičnih leptira") (dva toma), s [[Carl Geyer|Carlom Geyerom]] i [[Gottlieb August Herrich-Schäffer|Gottliebom Augustom Herrich-Schäfferom]]. Tokom godina 1806–1824. Hübner je dodao ''Geschichte europäischer Schmetterlinge'' (''Historija evropskih leptira''). Herrich-Schäffer proširio je ovo kao ''Systematische Bearbeitung der Schmetterlinge von Europa, Zugleich als Text, Revision und Supplement zu Sammlung europäischer Schmetterlinge Jacoba Hubnera'' (''Sistematska obrada leptira Evrope, istovremeno kao tekst, revizija i dodatak "Zbirci evropskih leptira" Jacoba Hübnera'') (šest tomova, 1843–1856). U Francuskoj su [[Jean Baptiste Boisduval]], [[Jules Pierre Rambur]] i [[Adolphe Hercule de Graslin]] 1832. napisali ''Collection iconographique et historique des chenilles; ou, Description et figures des chenilles (larvae) d'Europe, avec l'histoire de leurs métamorphoses, et des applications à l'agriculture'' [''Ikonografska i historijska zbirka gusjenica ili: Opis i ilustracije gusjenica (larvi) Evrope, s historijom njihovih metamorfoza i njihovom primjenom u poljoprivredi''] i sa [[John Eatton Le Conte|Johnom Eattonom Le Conteom]] (1829–1837) ''Histoire général et iconographie des lepidoptérès et des chenilles de l’Amerique septentrionale'' (''Opća historija i ilustracije lepidoptera i gusjenica Sjeverne Amerike''). Boisduval je također opisao lepidoptere s ekspedicijskih brodova ''[[Astrolabe (fregata)|Astrolabe]]'' [[Jean-François de La Pérouse|Jean-Françoisa de La Pérousea]] i ''[[Astrolabe (1811)|Coquille]]'' [[Louis Isidore Duperrey|Louisa Isidorea Duperreya]]. U Italiji je [[Giovanni Antonio Scopoli]] napisao djelo ''Entomologia Carniolica'', objavljeno u [[Beč]]u. Sredinom stoljeća stručno znanje trgovaca lepidopterima kao što su [[Otto Staudinger]], [[Émile Deyrolle]], [[Orazio Querci]] i [[Peter Godeffroy (trgovac)|Peter Godeffroy]] doprinijelo je ovom području. U [[Rusko Carstvo|Rusiji]] je [[Andrej Avinov]],<ref name="CarnMus">{{Cite web |url= https://carnegiemuseums.org/magazine-archive/2009/spring/feature-128.html#:~:text=Avinoff%20began%20collecting%20butterflies%20as,Petersburg.|title= Carnegie Magazine &#124; proljeće 2009 &#124; Recollecting Andrey Avinoff – autorica: Louise Lippincott}}</ref> član diplomatskog kora cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]], sponzorisao više od 40 kolekcionarskih ekspedicija u [[Srednja Azija|srednju Aziju]] u potrazi za rijetkim lepidopterima. Lično je preduzeo naporne ekspedicije u [[Ruski Turkestan]] i na [[Pamir]] 1908. te kroz [[Indija|Indiju]] i [[Kašmir]] 1914. te u [[Ladakh]] i [[Kineski Turkestan]] prije nego što su te regije bile otvorene za istraživače. Prije političkih previranja 1917. odlikovan je prestižnom zlatnom medaljom Carskog ruskog geografskog društva. Sovjetska vlada prisvojila je njegovu kolekciju i smjestila je u [[Zoološki muzej u Sankt Peterburgu|Zoološki muzej]] u [[Sankt Peterburg]]u. Nakon što je Avinov emigrirao u Ameriku, uspio je sastaviti kolekciju azijskih leptira gotovo jednaku svojoj prvobitnoj, doniravši je [[Carnegiejev prirodoslovni muzej|Carnegiejevom prirodoslovnom muzeju]]. === Istraživači === [[Datoteka:Baudin-ships01.jpg|mini|desno|<center>[[Géographe (korveta)|''Géographe'']] i [[Naturaliste (brod)|''Naturaliste'']]</center>]] {{Također pogledajte|Evropska i američka putovanja u okviru naučnih istraživanja}} Ekspedicije su nastavile biti glavni izvori uzoraka. [[Baudinova ekspedicija]] u [[Australija|Australiju]] (1800. do 1803) s dvama brodovima opremljena laboratorijama, ''[[Géographe (korveta)|Géographeom]]'' i ''[[Naturaliste (brod)|Naturalisteom]]'', imala je devet zoologa i botaničara. Prema riječima [[Antoine-François Fourcroy|Antoine-Françoisa Fourcroya]], oni su u Francusku donijeli najveću kolekciju koju je [[Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu|Nacionalni prirodoslovni muzej]] ikad primio, uključujući 44 sanduka zooloških uzoraka. [[Austrijska ekspedicija u Brazil]] istraživala je [[Botanika|botaniku]], [[Zoologija|zoologiju]] i [[Etnografija|etnografiju]] [[Brazil]]a. Organizovana je i finansirana za [[Austrijsko Carstvo]] i trajala je od 1817. do 1835. Brod [[SMS "Novara" (1850)|''Novara'']], pod zapovjedništvom komodora [[Bernhard von Wüllerstorf-Urbair|Bernharda von Wüllerstorf-Urbaira]], preduzeo je istraživačko putovanje 1857–1859. [[Cajetan von Felder]] i njegov sin [[Rudolf Felder|Rudolf]] prikupili su ogromnu entomološku kolekciju s ''Novare'' koja se čuva u [[Prirodoslovni muzej u Beču|Prirodoslovnom muzeju u Beču]] i [[Prirodoslovni muzej u Londonu|onom]] u [[London]]u. Leptiri su opisani u djelu ''Reise Fregatte Novara: Zoologischer Theil., Lepidoptera, Rhopalocera'' (''Putovanje fregate Novara: zoološki dio...'') u tri toma (1865–1867). Avinov i/ili neki od njegovih dobrotvora također su finansirali brojne ekspedicije od otprilike 1906. do 1940. === Kolekcionari === Bogati kolekcionari igrali su glavnu ulogu: [[Aimée Fournier de Horrack]] u [[Pariz]]u, [[Walter Rothschild]] i [[James John Joicey]] u [[Engleska|Engleskoj]] i u Rusiji [[Spisak velikih vojvoda Rusije|veliki vojvoda]] [[Nikolaj Mihajlovič]], koji je finansirao [[Sergej Alferaki|Sergeja Alferakija]] i uredio knjigu ''Mémoires sur les Lépidoptères''. Britansko Carstvo pružilo je prilike [[Frederic Moore|Fredericu Mooreu]], autoru knjige ''[[Lepidoptera Indica]]''. Porodice [[Andrew Carnegie|Carnegie]] i [[Porodica Mellon|Mellon]] pomogle su u finansiranju prikupljanja i akvizicije kolekcija leptira kroz svoja ulaganja u novoosnovani [[Carnegiejev prirodoslovni muzej]], kojim je od 1926. do 1945. upravljao Avinov. === Muzeji === U 19. stoljeću velike kolekcije lepidoptera bile su među prirodnjačkim primjercima koji su tada preplavili Evropu. Većina najvećih i najpopularnijih primjeraka novih vrsta čuva se ili je čuvana u muzejima kao što su [[Kraljevski muzej za srednju Afriku]] ([[Belgijski Kongo]]), [[Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu|Nacionalni prirodoslovni muzej]] ([[Francusko kolonijalno carstvo]]), [[Prirodoslovni muzej u Berlinu]] ([[Njemačko kolonijalno carstvo]]), [[Prirodoslovni muzej u Londonu|Prirodoslovnom muzeju u Londonu]] ([[Britansko Carstvo|Britansko kolonijalno carstvo]]), [[Zoološki muzej u Sankt Peterburgu|Zoološkom muzeju u Sankt Peterburgu]] i [[Nacionalni prirodoslovni muzej u Leidenu|Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u Leidenu]] ([[Nizozemsko kolonijalno carstvo]]). Među muzejskim lepidopterolozima bili su [[Samuel Constantinus Snellen van Vollenhoven]], [[Francis Walker (entomolog)|Francis Walker]], [[Alois Friedrich Rogenhofer]], [[František Antonín Nickerl]], [[Lionel de Nicéville]], [[Carl Heinrich Hopffer]] i [[Arthur Gardiner Butler]]. == Poznati lepidopterolozi == * [[Per Olof Christopher Aurivillius]] ([[Švedska]]): leptiri iz [[Afrika|Afrike]] * [[Andrej Avinov]] (Rusko Carstvo i SAD): leptiri iz [[Srednja Azija|srednje Azije]] i s [[Jamajka|Jamajke]] * [[Henry Tibbats Stainton]] (Engleska): ''[[Microlepidoptera]]'' * [[Jules Léon Austaut]] (Francuska): specijalist za [[Rod (biologija)|rod]] ''[[Parnassius]]'' * [[Oton Vasiljevič Bremer]] (Rusko Carstvo): leptiri iz [[Sibir]]a i područja uz [[Amur]] * [[John Henry Leech]] (Engleska): leptiri iz [[Kina|Kine]] * [[Shōnen Matsumura]] (Japan): leptiri iz [[Japan]]a * [[Hans Rebel]] (Austrija): leptiri [[Paleoarktik]]a * [[Maria Sibylla Merian]] (Nizozemska Republika): leptiri i moljci iz [[Surinam]]a * [[Ruggero Verity]] (Italija): leptiri Paleoarktika * [[Hans Fruhstorfer]] (Njemačka): leptiri iz svijeta, ali posebno s [[Java (ostrvo)|Jave]] * [[Edward Meyrick]] (Engleska): ''Microlepidoptera'' * [[Herman Strecker]] (SAD): leptiri iz [[Amerika|Amerike]] * [[Anthony Valletta]] (Malta): leptiri s [[Malta|Malte]] * [[Margaret Fountaine]] (Engleska): [[Evropa]], [[Južnoafrička Republika]], [[Indija]], [[Tibet]], [[Amerika]], [[Australija]] i [[Antili (podregija)|Antili]] * [[Edna Mosher]] (Kanada): ''A Classification of the Lepidoptera based on characters of the pupae'' == Također pogledajte == * [[Globalni indeks imena lepidoptera]] * [[Lepidoptera u desetom izdanju "Systema Naturae"|Lepidoptera u desetom izdanju ''Systema Naturae'']] * [[Floridski prirodoslovni muzej#McGuireov centar za Lepidoptere i bioraznolikost|McGuireov centar za ''Lepidoptere'' i bioraznolikost]], [[Univerzitet Floride]] * [[Posmatranje leptirova]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Lepidopterology}} * [http://www.zin.ru/BioDiv/ordertr.asp?DB=lepidbd Taksonomsko stablo porodice ''Lepidoptera''] na sajtu [[Zoološki institut Ruske akademije nauka|Zoološkog instituta]] [[Ruska akademija nauka|Ruske akademije nauka]] {{ru simbol}} * ''[http://www.lepidopterology.com/index.htm Lepidopterology.com]'' {{en simbol}} * ''[http://lepidoptera.ru Lepidoptera.ru]'' {{ru simbol}} {{Entomologija}} {{Zoologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Lepidopterologija| ]] [[Kategorija:Grane entomologije]] fgeqobhjxf81d12r1vp186z4lnzkxda 3846956 3846894 2026-05-16T17:12:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3846956 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} [[Datoteka:03 Museum insect specimen drawer - Muzeum Gornoslaskie, Bytom, Poland.jpg|mini|<center>Ladica s primjercima lepidoptera u muzejskoj [[Sakupljanje insekata|kolekciji]] u Poljskoj</center>]] [[Datoteka:04 Museum insect specimen drawer (Schmetterlings Exemplar) - Muzeum Gornoslaskie, Bytom, Poland.jpg|mini|<center>Još jedna ladica s primjercima lepidoptera u muzejskoj kolekciji u Poljskoj</center>]] '''Lepidopterologija''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]] λεπίδος /lepídos/ = "ljuska"; πτερόν /pterón/ = "krilo" i -λογία /[[-logija]]/ = "nauka, govor"<ref name="Etymology">{{cite web |url= http://www.etymonline.com/index.php?term=lepidoptera |title= lepidoptera |author= Douglas Harper |website= [[Online Etymology Dictionary]] |access-date= 8. 2. 2011 |language=en}}</ref>) jest grana [[Entomologija|entomologije]] koja proučava [[Moljci|moljce]] i dvije natporodice [[Dnevni leptiri|leptira]]. Osoba koja se njom bavi naziva se '''lepidopterolog'''. == Porijeklo == Nakon [[Renesansa|renesanse]] uspon "lepidopterologa" može se pripisati rastućem interesu za [[Nauka|nauku]], [[Priroda|prirodu]] i okolinu. Kada je [[Carl von Linné]] objavio deseto izdanje djela ''[[Systema Naturae]]'' 1758, već je postojao "znatan broj objavljenih radova o prirodnoj historiji lepidoptera" (Kristensen, 1999).<ref name="Handbuch4:35">{{cite book |title= Lepidoptera, moths and butterflies: Evolution, Systematics and Biogeography |last= Kristensen |first= Niels P. |editor= Kristensen, Niels P. |series= Volume 4, Part 35 of Handbuch der Zoologie: Eine Naturgeschichte der Stämme des Tierreiches. Arthropoda: Insecta |year=1999 |publisher= Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-015704-8 |page=1 |url= https://books.google.com/books?id=B9rdQ1gHuAAC |access-date= 30. 11. 2010 |chapter= Historical Introduction}}</ref> To je uključivalo:<ref name="Handbuch4:35"/> * ''Insectorum sive Minimorum Animalium Theatrum'' – [[Thomas Muffet|Thomas Mouffet]] (1634); * ''Metamorphosis Naturalis'' – [[Jan Goedart]] (1662–1667); * ''Metamorphosis insectorum Surinamensium'' – [[Maria Sibylla Merian|Maria S. Merian]] (1705), čiji je rad uključivao ilustrovane prikaze evropskih lepidoptera; * ''Historia Insectorum'' – [[John Ray]] (1710); * ''Papilionum Brittaniae icones'' – [[James Petiver]] (1717). == Historija == === Naučnici === Period od 1758. do 1900. bio je doba [[Nezavisni naučnik|nezavisnih naučnika]]. Slijedeći Linnéove opise u djelu ''Systema Naturae'' i opise Boasa Johanssona u djelu ''[[Centuria Insectorum]]'', [[Nikolaus Poda von Neuhaus]] napisao je ''Insecta Musei Graecensis'' (1761), a [[Johann Christian Fabricius]] opisao je još mnogo vrsta u nizu velikih djela. U tom periodu [[Ignaz Schiffermüller]] napisao je sistematski katalog leptira okruga oko Beča, ''Systematische Verzeichnis der Schmetterlinge der Wienergegend ausgeausgabe von einige Lehrern am k. k. Theresianum'' (1775). U Njemačkoj je [[Eugenius Johann Christoph Esper]], u saradnji s [[Toussaint de Charpentier|Toussaintom de Charpentierom]], objavio djela ''Die europäischen Schmetterlinge'' (''Evropski leptiri'') i ''Die ausländische Schmetterlinge'' (''Svjetski leptiri''). Između 1806. i 1834. [[Jacob Hübner]] napisao je ''Sammlung innovativer Schmetterlinge'' ("Zbirka egzotičnih leptira") (dva toma), s [[Carl Geyer|Carlom Geyerom]] i [[Gottlieb August Herrich-Schäffer|Gottliebom Augustom Herrich-Schäfferom]]. Tokom godina 1806–1824. Hübner je dodao ''Geschichte europäischer Schmetterlinge'' (''Historija evropskih leptira''). Herrich-Schäffer proširio je ovo kao ''Systematische Bearbeitung der Schmetterlinge von Europa, Zugleich als Text, Revision und Supplement zu Sammlung europäischer Schmetterlinge Jacoba Hubnera'' (''Sistematska obrada leptira Evrope, istovremeno kao tekst, revizija i dodatak "Zbirci evropskih leptira" Jacoba Hübnera'') (šest tomova, 1843–1856). U Francuskoj su [[Jean Baptiste Boisduval]], [[Jules Pierre Rambur]] i [[Adolphe Hercule de Graslin]] 1832. napisali ''Collection iconographique et historique des chenilles; ou, Description et figures des chenilles (larvae) d'Europe, avec l'histoire de leurs métamorphoses, et des applications à l'agriculture'' [''Ikonografska i historijska zbirka gusjenica ili: Opis i ilustracije gusjenica (larvi) Evrope, s historijom njihovih metamorfoza i njihovom primjenom u poljoprivredi''] i sa [[John Eatton Le Conte|Johnom Eattonom Le Conteom]] (1829–1837) ''Histoire général et iconographie des lepidoptérès et des chenilles de l’Amerique septentrionale'' (''Opća historija i ilustracije lepidoptera i gusjenica Sjeverne Amerike''). Boisduval je također opisao lepidoptere s ekspedicijskih brodova ''[[Astrolabe (fregata)|Astrolabe]]'' [[Jean-François de La Pérouse|Jean-Françoisa de La Pérousea]] i ''[[Astrolabe (1811)|Coquille]]'' [[Louis Isidore Duperrey|Louisa Isidorea Duperreya]]. U Italiji je [[Giovanni Antonio Scopoli]] napisao djelo ''Entomologia Carniolica'', objavljeno u [[Beč]]u. Sredinom stoljeća stručno znanje trgovaca lepidopterima kao što su [[Otto Staudinger]], [[Émile Deyrolle]], [[Orazio Querci]] i [[Peter Godeffroy (trgovac)|Peter Godeffroy]] doprinijelo je ovom području. U [[Rusko Carstvo|Rusiji]] je [[Andrej Avinov]],<ref name="CarnMus">{{Cite web |url= https://carnegiemuseums.org/magazine-archive/2009/spring/feature-128.html#:~:text=Avinoff%20began%20collecting%20butterflies%20as,Petersburg.|title= Carnegie Magazine &#124; proljeće 2009 &#124; Recollecting Andrey Avinoff – autorica: Louise Lippincott}}</ref> član diplomatskog kora cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]], sponzorisao više od 40 kolekcionarskih ekspedicija u [[Srednja Azija|srednju Aziju]] u potrazi za rijetkim lepidopterima. Lično je preduzeo naporne ekspedicije u [[Ruski Turkestan]] i na [[Pamir]] 1908. te kroz [[Indija|Indiju]] i [[Kašmir]] 1914. te u [[Ladakh]] i [[Kineski Turkestan]] prije nego što su te regije bile otvorene za istraživače. Prije političkih previranja 1917. odlikovan je prestižnom zlatnom medaljom Carskog ruskog geografskog društva. Sovjetska vlada prisvojila je njegovu kolekciju i smjestila je u [[Zoološki muzej u Sankt Peterburgu|Zoološki muzej]] u [[Sankt Peterburg]]u. Nakon što je Avinov emigrirao u Ameriku, uspio je sastaviti kolekciju azijskih leptira gotovo jednaku svojoj prvobitnoj, doniravši je [[Carnegiejev prirodoslovni muzej|Carnegiejevom prirodoslovnom muzeju]]. === Istraživači === [[Datoteka:Baudin-ships01.jpg|mini|desno|<center>[[Géographe (korveta)|''Géographe'']] i [[Naturaliste (brod)|''Naturaliste'']]</center>]] {{Također pogledajte|Evropska i američka putovanja u okviru naučnih istraživanja}} Ekspedicije su nastavile biti glavni izvori uzoraka. [[Baudinova ekspedicija]] u [[Australija|Australiju]] (1800. do 1803) s dvama brodovima opremljena laboratorijama, ''[[Géographe (korveta)|Géographeom]]'' i ''[[Naturaliste (brod)|Naturalisteom]]'', imala je devet zoologa i botaničara. Prema riječima [[Antoine-François Fourcroy|Antoine-Françoisa Fourcroya]], oni su u Francusku donijeli najveću kolekciju koju je [[Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu|Nacionalni prirodoslovni muzej]] ikad primio, uključujući 44 sanduka zooloških uzoraka. [[Austrijska ekspedicija u Brazil]] istraživala je [[Botanika|botaniku]], [[Zoologija|zoologiju]] i [[Etnografija|etnografiju]] [[Brazil]]a. Organizovana je i finansirana za [[Austrijsko Carstvo]] i trajala je od 1817. do 1835. Brod [[SMS "Novara" (1850)|''Novara'']], pod zapovjedništvom komodora [[Bernhard von Wüllerstorf-Urbair|Bernharda von Wüllerstorf-Urbaira]], preduzeo je istraživačko putovanje 1857–1859. [[Cajetan von Felder]] i njegov sin [[Rudolf Felder|Rudolf]] prikupili su ogromnu entomološku kolekciju s ''Novare'' koja se čuva u [[Prirodoslovni muzej u Beču|Prirodoslovnom muzeju u Beču]] i [[Prirodoslovni muzej u Londonu|onom]] u [[London]]u. Leptiri su opisani u djelu ''Reise Fregatte Novara: Zoologischer Theil., Lepidoptera, Rhopalocera'' (''Putovanje fregate Novara: zoološki dio...'') u tri toma (1865–1867). Avinov i/ili neki od njegovih dobrotvora također su finansirali brojne ekspedicije od otprilike 1906. do 1940. === Kolekcionari === Bogati kolekcionari igrali su glavnu ulogu: [[Aimée Fournier de Horrack]] u [[Pariz]]u, [[Walter Rothschild]] i [[James John Joicey]] u [[Engleska|Engleskoj]] i u Rusiji [[Spisak velikih vojvoda Rusije|veliki vojvoda]] [[Nikolaj Mihajlovič]], koji je finansirao [[Sergej Alferaki|Sergeja Alferakija]] i uredio knjigu ''Mémoires sur les Lépidoptères''. Britansko Carstvo pružilo je prilike [[Frederic Moore|Fredericu Mooreu]], autoru knjige ''[[Lepidoptera Indica]]''. Porodice [[Andrew Carnegie|Carnegie]] i [[Porodica Mellon|Mellon]] pomogle su u finansiranju prikupljanja i akvizicije kolekcija leptira kroz svoja ulaganja u novoosnovani [[Carnegiejev prirodoslovni muzej]], kojim je od 1926. do 1945. upravljao Avinov. === Muzeji === U 19. stoljeću velike kolekcije lepidoptera bile su među prirodnjačkim primjercima koji su tada preplavili Evropu. Većina najvećih i najpopularnijih primjeraka novih vrsta čuva se ili je čuvana u muzejima kao što su [[Kraljevski muzej za srednju Afriku]] ([[Belgijski Kongo]]), [[Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu|Nacionalni prirodoslovni muzej]] ([[Francusko kolonijalno carstvo]]), [[Prirodoslovni muzej u Berlinu]] ([[Njemačko kolonijalno carstvo]]), [[Prirodoslovni muzej u Londonu|Prirodoslovnom muzeju u Londonu]] ([[Britansko Carstvo|Britansko kolonijalno carstvo]]), [[Zoološki muzej u Sankt Peterburgu|Zoološkom muzeju u Sankt Peterburgu]] i [[Nacionalni prirodoslovni muzej u Leidenu|Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u Leidenu]] ([[Nizozemsko kolonijalno carstvo]]). Među muzejskim lepidopterolozima bili su [[Samuel Constantinus Snellen van Vollenhoven]], [[Francis Walker (entomolog)|Francis Walker]], [[Alois Friedrich Rogenhofer]], [[František Antonín Nickerl]], [[Lionel de Nicéville]], [[Carl Heinrich Hopffer]] i [[Arthur Gardiner Butler]]. == Poznati lepidopterolozi == * [[Per Olof Christopher Aurivillius]] ([[Švedska]]): leptiri iz [[Afrika|Afrike]] * [[Andrej Avinov]] (Rusko Carstvo i SAD): leptiri iz [[Srednja Azija|srednje Azije]] i s [[Jamajka|Jamajke]] * [[Henry Tibbats Stainton]] (Engleska): ''[[Microlepidoptera]]'' * [[Jules Léon Austaut]] (Francuska): specijalist za [[Rod (biologija)|rod]] ''[[Parnassius]]'' * [[Oton Vasiljevič Bremer]] (Rusko Carstvo): leptiri iz [[Sibir]]a i područja uz [[Amur]] * [[John Henry Leech]] (Engleska): leptiri iz [[Kina|Kine]] * [[Shōnen Matsumura]] (Japan): leptiri iz [[Japan]]a * [[Hans Rebel]] (Austrija): leptiri [[Paleoarktik]]a * [[Maria Sibylla Merian]] (Nizozemska Republika): leptiri i moljci iz [[Surinam]]a * [[Ruggero Verity]] (Italija): leptiri Paleoarktika * [[Hans Fruhstorfer]] (Njemačka): leptiri iz svijeta, ali posebno s [[Java (ostrvo)|Jave]] * [[Edward Meyrick]] (Engleska): ''Microlepidoptera'' * [[Herman Strecker]] (SAD): leptiri iz [[Amerika|Amerike]] * [[Anthony Valletta]] (Malta): leptiri s [[Malta|Malte]] * [[Margaret Fountaine]] (Engleska): [[Evropa]], [[Južnoafrička Republika]], [[Indija]], [[Tibet]], [[Amerika]], [[Australija]] i [[Antili (podregija)|Antili]] * [[Edna Mosher]] (Kanada): ''A Classification of the Lepidoptera based on characters of the pupae'' == Također pogledajte == * [[Globalni indeks imena lepidoptera]] * [[Lepidoptera u desetom izdanju "Systema Naturae"|Lepidoptera u desetom izdanju ''Systema Naturae'']] * [[Floridski prirodoslovni muzej#McGuireov centar za Lepidoptere i bioraznolikost|McGuireov centar za ''Lepidoptere'' i bioraznolikost]], [[Univerzitet Floride]] * [[Posmatranje leptirova]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Lepidopterology}} * [http://www.zin.ru/BioDiv/ordertr.asp?DB=lepidbd Taksonomsko stablo porodice ''Lepidoptera''] na sajtu [[Zoološki institut Ruske akademije nauka|Zoološkog instituta]] [[Ruska akademija nauka|Ruske akademije nauka]] {{ru simbol}} * ''[http://www.lepidopterology.com/index.htm Lepidopterology.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090122145704/http://www.lepidopterology.com/index.htm |date=22. 1. 2009 }}'' {{en simbol}} * ''[http://lepidoptera.ru Lepidoptera.ru]'' {{ru simbol}} {{Entomologija}} {{Zoologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Lepidopterologija| ]] [[Kategorija:Grane entomologije]] dckt91745ky5bw7hfejdbs8acw9rnf8 3847119 3846956 2026-05-17T08:10:02Z KWiki 9400 3847119 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:03 Museum insect specimen drawer - Muzeum Gornoslaskie, Bytom, Poland.jpg|mini|<center>Ladica s primjercima lepidoptera u muzejskoj [[Sakupljanje insekata|kolekciji]] u Poljskoj</center>]] [[Datoteka:04 Museum insect specimen drawer (Schmetterlings Exemplar) - Muzeum Gornoslaskie, Bytom, Poland.jpg|mini|<center>Još jedna ladica s primjercima lepidoptera u muzejskoj kolekciji u Poljskoj</center>]] '''Lepidopterologija''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]] λεπίδος /lepídos/ = "ljuska"; πτερόν /pterón/ = "krilo" i -λογία /[[-logija]]/ = "nauka, govor"<ref name="Etymology">{{cite web |url= http://www.etymonline.com/index.php?term=lepidoptera |title= lepidoptera |author= Douglas Harper |website= [[Online Etymology Dictionary]] |access-date= 8. 2. 2011 |language=en}}</ref>) jest grana [[Entomologija|entomologije]] koja proučava [[Moljci|moljce]] i dvije natporodice [[Dnevni leptiri|leptira]]. Osoba koja se njom bavi naziva se '''lepidopterolog'''. == Porijeklo == Nakon [[Renesansa|renesanse]] uspon "lepidopterologa" može se pripisati rastućem interesu za [[Nauka|nauku]], [[Priroda|prirodu]] i okolinu. Kada je [[Carl von Linné]] objavio deseto izdanje djela ''[[Systema Naturae]]'' 1758, već je postojao "znatan broj objavljenih radova o prirodnoj historiji lepidoptera" (Kristensen, 1999).<ref name="Handbuch4:35">{{cite book |title= Lepidoptera, moths and butterflies: Evolution, Systematics and Biogeography |last= Kristensen |first= Niels P. |editor= Kristensen, Niels P. |series= Volume 4, Part 35 of Handbuch der Zoologie: Eine Naturgeschichte der Stämme des Tierreiches. Arthropoda: Insecta |year=1999 |publisher= Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-015704-8 |page=1 |url= https://books.google.com/books?id=B9rdQ1gHuAAC |access-date= 30. 11. 2010 |chapter= Historical Introduction}}</ref> To je uključivalo:<ref name="Handbuch4:35"/> * ''Insectorum sive Minimorum Animalium Theatrum'' – [[Thomas Muffet|Thomas Mouffet]] (1634); * ''Metamorphosis Naturalis'' – [[Jan Goedart]] (1662–1667); * ''Metamorphosis insectorum Surinamensium'' – [[Maria Sibylla Merian|Maria S. Merian]] (1705), čiji je rad uključivao ilustrovane prikaze evropskih lepidoptera; * ''Historia Insectorum'' – [[John Ray]] (1710); * ''Papilionum Brittaniae icones'' – [[James Petiver]] (1717). == Historija == === Naučnici === Period od 1758. do 1900. bio je doba [[Nezavisni naučnik|nezavisnih naučnika]]. Slijedeći Linnéove opise u djelu ''Systema Naturae'' i opise Boasa Johanssona u djelu ''[[Centuria Insectorum]]'', [[Nikolaus Poda von Neuhaus]] napisao je ''Insecta Musei Graecensis'' (1761), a [[Johann Christian Fabricius]] opisao je još mnogo vrsta u nizu velikih djela. U tom periodu [[Ignaz Schiffermüller]] napisao je sistematski katalog leptira okruga oko Beča, ''Systematische Verzeichnis der Schmetterlinge der Wienergegend ausgeausgabe von einige Lehrern am k. k. Theresianum'' (1775). U Njemačkoj je [[Eugenius Johann Christoph Esper]], u saradnji s [[Toussaint de Charpentier|Toussaintom de Charpentierom]], objavio djela ''Die europäischen Schmetterlinge'' (''Evropski leptiri'') i ''Die ausländische Schmetterlinge'' (''Svjetski leptiri''). Između 1806. i 1834. [[Jacob Hübner]] napisao je ''Sammlung innovativer Schmetterlinge'' ("Zbirka egzotičnih leptira") (dva toma), s [[Carl Geyer|Carlom Geyerom]] i [[Gottlieb August Herrich-Schäffer|Gottliebom Augustom Herrich-Schäfferom]]. Tokom godina 1806–1824. Hübner je dodao ''Geschichte europäischer Schmetterlinge'' (''Historija evropskih leptira''). Herrich-Schäffer proširio je ovo kao ''Systematische Bearbeitung der Schmetterlinge von Europa, Zugleich als Text, Revision und Supplement zu Sammlung europäischer Schmetterlinge Jacoba Hubnera'' (''Sistematska obrada leptira Evrope, istovremeno kao tekst, revizija i dodatak "Zbirci evropskih leptira" Jacoba Hübnera'') (šest tomova, 1843–1856). U Francuskoj su [[Jean Baptiste Boisduval]], [[Jules Pierre Rambur]] i [[Adolphe Hercule de Graslin]] 1832. napisali ''Collection iconographique et historique des chenilles; ou, Description et figures des chenilles (larvae) d'Europe, avec l'histoire de leurs métamorphoses, et des applications à l'agriculture'' [''Ikonografska i historijska zbirka gusjenica ili: Opis i ilustracije gusjenica (larvi) Evrope, s historijom njihovih metamorfoza i njihovom primjenom u poljoprivredi''] i sa [[John Eatton Le Conte|Johnom Eattonom Le Conteom]] (1829–1837) ''Histoire général et iconographie des lepidoptérès et des chenilles de l’Amerique septentrionale'' (''Opća historija i ilustracije lepidoptera i gusjenica Sjeverne Amerike''). Boisduval je također opisao lepidoptere s ekspedicijskih brodova ''[[Astrolabe (fregata)|Astrolabe]]'' [[Jean-François de La Pérouse|Jean-Françoisa de La Pérousea]] i ''[[Astrolabe (1811)|Coquille]]'' [[Louis Isidore Duperrey|Louisa Isidorea Duperreya]]. U Italiji je [[Giovanni Antonio Scopoli]] napisao djelo ''Entomologia Carniolica'', objavljeno u [[Beč]]u. Sredinom stoljeća stručno znanje trgovaca lepidopterima kao što su [[Otto Staudinger]], [[Émile Deyrolle]], [[Orazio Querci]] i [[Peter Godeffroy (trgovac)|Peter Godeffroy]] doprinijelo je ovom području. U [[Rusko Carstvo|Rusiji]] je [[Andrej Avinov]],<ref name="CarnMus">{{Cite web |url= https://carnegiemuseums.org/magazine-archive/2009/spring/feature-128.html#:~:text=Avinoff%20began%20collecting%20butterflies%20as,Petersburg.|title= Carnegie Magazine &#124; proljeće 2009 &#124; Recollecting Andrey Avinoff – autorica: Louise Lippincott}}</ref> član diplomatskog kora cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II]], sponzorisao više od 40 kolekcionarskih ekspedicija u [[Srednja Azija|srednju Aziju]] u potrazi za rijetkim lepidopterima. Lično je preduzeo naporne ekspedicije u [[Ruski Turkestan]] i na [[Pamir]] 1908. te kroz [[Indija|Indiju]] i [[Kašmir]] 1914. te u [[Ladakh]] i [[Kineski Turkestan]] prije nego što su te regije bile otvorene za istraživače. Prije političkih previranja 1917. odlikovan je prestižnom zlatnom medaljom Carskog ruskog geografskog društva. Sovjetska vlada prisvojila je njegovu kolekciju i smjestila je u [[Zoološki muzej u Sankt Peterburgu|Zoološki muzej]] u [[Sankt Peterburg]]u. Nakon što je Avinov emigrirao u Ameriku, uspio je sastaviti kolekciju azijskih leptira gotovo jednaku svojoj prvobitnoj, doniravši je [[Carnegiejev prirodoslovni muzej|Carnegiejevom prirodoslovnom muzeju]]. === Istraživači === [[Datoteka:Baudin-ships01.jpg|mini|desno|<center>[[Géographe (korveta)|''Géographe'']] i [[Naturaliste (brod)|''Naturaliste'']]</center>]] {{Također pogledajte|Evropska i američka putovanja u okviru naučnih istraživanja}} Ekspedicije su nastavile biti glavni izvori uzoraka. [[Baudinova ekspedicija]] u [[Australija|Australiju]] (1800. do 1803) s dvama brodovima opremljena laboratorijama, ''[[Géographe (korveta)|Géographeom]]'' i ''[[Naturaliste (brod)|Naturalisteom]]'', imala je devet zoologa i botaničara. Prema riječima [[Antoine-François Fourcroy|Antoine-Françoisa Fourcroya]], oni su u Francusku donijeli najveću kolekciju koju je [[Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu|Nacionalni prirodoslovni muzej]] ikad primio, uključujući 44 sanduka zooloških uzoraka. [[Austrijska ekspedicija u Brazil]] istraživala je [[Botanika|botaniku]], [[Zoologija|zoologiju]] i [[Etnografija|etnografiju]] [[Brazil]]a. Organizovana je i finansirana za [[Austrijsko Carstvo]] i trajala je od 1817. do 1835. Brod [[SMS "Novara" (1850)|''Novara'']], pod zapovjedništvom komodora [[Bernhard von Wüllerstorf-Urbair|Bernharda von Wüllerstorf-Urbaira]], preduzeo je istraživačko putovanje 1857–1859. [[Cajetan von Felder]] i njegov sin [[Rudolf Felder|Rudolf]] prikupili su ogromnu entomološku kolekciju s ''Novare'' koja se čuva u [[Prirodoslovni muzej u Beču|Prirodoslovnom muzeju u Beču]] i [[Prirodoslovni muzej u Londonu|onom]] u [[London]]u. Leptiri su opisani u djelu ''Reise Fregatte Novara: Zoologischer Theil., Lepidoptera, Rhopalocera'' (''Putovanje fregate Novara: zoološki dio...'') u tri toma (1865–1867). Avinov i/ili neki od njegovih dobrotvora također su finansirali brojne ekspedicije od otprilike 1906. do 1940. === Kolekcionari === Bogati kolekcionari igrali su glavnu ulogu: [[Aimée Fournier de Horrack]] u [[Pariz]]u, [[Walter Rothschild]] i [[James John Joicey]] u [[Engleska|Engleskoj]] i u Rusiji [[Spisak velikih vojvoda Rusije|veliki vojvoda]] [[Nikolaj Mihajlovič]], koji je finansirao [[Sergej Alferaki|Sergeja Alferakija]] i uredio knjigu ''Mémoires sur les Lépidoptères''. Britansko Carstvo pružilo je prilike [[Frederic Moore|Fredericu Mooreu]], autoru knjige ''[[Lepidoptera Indica]]''. Porodice [[Andrew Carnegie|Carnegie]] i [[Porodica Mellon|Mellon]] pomogle su u finansiranju prikupljanja i akvizicije kolekcija leptira kroz svoja ulaganja u novoosnovani [[Carnegiejev prirodoslovni muzej]], kojim je od 1926. do 1945. upravljao Avinov. === Muzeji === U 19. stoljeću velike kolekcije lepidoptera bile su među prirodnjačkim primjercima koji su tada preplavili Evropu. Većina najvećih i najpopularnijih primjeraka novih vrsta čuva se ili je čuvana u muzejima kao što su [[Kraljevski muzej za srednju Afriku]] ([[Belgijski Kongo]]), [[Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu|Nacionalni prirodoslovni muzej]] ([[Francusko kolonijalno carstvo]]), [[Prirodoslovni muzej u Berlinu]] ([[Njemačko kolonijalno carstvo]]), [[Prirodoslovni muzej u Londonu|Prirodoslovnom muzeju u Londonu]] ([[Britansko Carstvo|Britansko kolonijalno carstvo]]), [[Zoološki muzej u Sankt Peterburgu|Zoološkom muzeju u Sankt Peterburgu]] i [[Nacionalni prirodoslovni muzej u Leidenu|Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u Leidenu]] ([[Nizozemsko kolonijalno carstvo]]). Među muzejskim lepidopterolozima bili su [[Samuel Constantinus Snellen van Vollenhoven]], [[Francis Walker (entomolog)|Francis Walker]], [[Alois Friedrich Rogenhofer]], [[František Antonín Nickerl]], [[Lionel de Nicéville]], [[Carl Heinrich Hopffer]] i [[Arthur Gardiner Butler]]. == Poznati lepidopterolozi == {{col-begin}} {{col-break}} * [[Per Olof Christopher Aurivillius]] ([[Švedska]]): leptiri iz [[Afrika|Afrike]] * [[Andrej Avinov]] (Rusko Carstvo / SAD): leptiri iz [[Srednja Azija|srednje Azije]] i s [[Jamajka|Jamajke]] * [[Henry Tibbats Stainton]] (Engleska): ''[[Microlepidoptera]]'' * [[Jules Léon Austaut]] (Francuska): specijalist za [[Rod (biologija)|rod]] ''[[Parnassius]]'' * [[Oton Vasiljevič Bremer]] (Rusko Carstvo): leptiri iz [[Sibir]]a i područja uz [[Amur]] * [[John Henry Leech]] (Engleska): leptiri iz [[Kina|Kine]] * [[Shōnen Matsumura]] (Japan): leptiri iz [[Japan]]a {{col-break}} * [[Hans Rebel]] (Austrija): leptiri [[Paleoarktik]]a * [[Maria Sibylla Merian]] (Nizozemska Republika): leptiri i moljci iz [[Surinam]]a * [[Ruggero Verity]] (Italija): leptiri Paleoarktika * [[Hans Fruhstorfer]] (Njemačka): leptiri iz svijeta, ali posebno s [[Java (ostrvo)|Jave]] * [[Edward Meyrick]] (Engleska): ''Microlepidoptera'' * [[Herman Strecker]] (SAD): leptiri iz [[Amerika|Amerike]] * [[Anthony Valletta]] (Malta): leptiri s [[Malta|Malte]] * [[Margaret Fountaine]] (Engleska): [[Evropa]], [[Južnoafrička Republika]], [[Indija]], [[Tibet]], [[Amerika]], [[Australija]] i [[Antili (podregija)|Antili]] * [[Edna Mosher]] (Kanada): ''A Classification of the Lepidoptera based on characters of the pupae'' {{col-end}} == Zbirke i ilustracije == Budući da je glavni način proučavanja leptira bio putem zbirki pričvršćenih uzoraka, bilo je teško katalogizirati i široko komunicirati imena i opise. Knjige o leptirima s ručno oslikanim, litografiranim i štampanim pločama bile su glavni alat u lepidopterologiji. To uključuje i opsežna djela [[Adalbert Seitz|Adalberta Seitza]]. U neobičnim djelima poput ''Butterfly Fauna of Ceylon'' (''Fauna leptira Cejlona'', 1942) [[L. G. O. Woodhouse|Lionela Gilberta Ollyetta Woodhousea]] i ''Moths and Butterflies of the United States East of the Rocky Mountains'' (''Moljci i leptiri Sjedinjenih Država istočno od Stjenjaka'', 1900) [[Sherman Foote Denton|Shermana F. Dentona]] korišteni su otisci krila leptira, gdje su ilustracije uključivale ljuske krila.<ref>{{cite journal |doi= 10.3366/jsbnh.1968.4.7.368 |title= Butterfly wing-prints |author= C. F. Cowan |journal= Journal of the Society for the Bibliography of Natural History |year=1968 |volume=4 |issue=7 |pages=368–369}}</ref> Ruski pisac [[Vladimir Nabokov]] bio je poznati lepidopterolog, otkrivši strast u dobi od sedam godina. Kasnije će pisati o leptirima, skupljati ih i ilustrirati.<ref name="Batuman">{{Cite news |magazine= [[The New Yorker]] |url= https://www.newyorker.com/tech/elements/vladimir-nabokov-butterfly-illustrator |title=Vladimir Nabokov, Butterfly Illustrator |author= Elif Batuman |date= 23. 3. 2016 |access-date= 18. 12. 2017 |issn=0028-792X}}</ref> Volontirao je na Odjelu za entomologiju [[Univerzitet Harvard|Harvardovog]] [[Muzej komparativne zoologije|Muzeja komparativne zoologije]],<ref>{{Cite web |url= https://library.mcz.harvard.edu/blog/lepidoptera-love-nabokovs-untold-story |title= Lepidoptera Love: Nabokov's Untold Story |website= library.mcz.harvard.edu |date= 8. 12. 2012 |language=en |access-date= 18. 12. 2017}}</ref> gdje je organizovao uzorke i do 14 sati dnevno.<ref name="Batuman"/> Prema riječima Kurta Johnsona, lepidopterologa i autora ''Nabokovljevog bluza'', u Nabokovljevom romanu ''Dar'' spomenut je lepidopterolog, otac emigrantskog protagonista, zasnovan na fikcionalizaciji Andreja Avinova, koji je otkrio nekoliko novih vrsta: u srednjoj Aziji, ''[[Parnassius maharaja]]'' i na Jamajci ''[[Nesiostrymon shoumatoffi]]'', nazvan po njegovom nećaku Nikolaju Šumatovu, koji mu se pridružio na trima ekspedicijama krajem 1930-ih. Avinovljevo revolucionarno istraživanje biogeografije specijacije pokazalo je kako su se članovi roda ''[[Karanasa]]'' razvili u zasebne vrste u izolovanim planinskim dolinama na Pamiru. Sarađivao je s kolegom Walterom Sweadnerom, kustosom entomologije u Carnegiejevom muzeju, na monografiji ''Leptiri "Karanasa": studija evolucije''. == Društva == Postoji niz nacionalnih i međunarodnih naučnih društava koja obuhvataju lepidopterologe. Ona promovišu istraživanja u lepidopterologiji i širenje nalaza putem konferencija, kao što su dvogodišnji Evropski kongresi lepidopterologije ili "TILS Leps Talk". U ta društva spadaju: {{col-begin}} {{col-break}} * [[Društvo lepidopterologa]] * [[Evropsko društvo lepidopterologa]] * [[Fondacija za istraživanje lepidoptera]] * [[Sjevernoameričko udruženje za leptire]] * [[Udruženje za tropske lepidoptere]] * [[Međunarodno istraživanje lepidoptera]] * [[Lepidopterološko društvo Danske]] {{col-break}} * [[Lepidopterološko društvo Finske]] * [[Lepidopterološko društvo Japana]] * [[Sicilijansko lepidopterološko udruženje]] * [[Južno društvo lepidopterologa]] * [[Katalonsko lepidopterološo društvo]]<ref>{{cite news |date= 5. 3. 2013 |author= Albert Masó |issue=35 |title= Un quart de segle d'estudi de les papallones |url= https://metode.cat/revistes-metode/article/un-quart-de-segle-destudi-de-les-papallones.html |work= Mètode}}</ref> * [[Studijska grupa hesenskih lepidopterologa]] * [[Afričko društvo lepidopterologa]] {{col-end}} == Časopisi == * ''[[Journal of Research on the Lepidoptera]]'' (1962–2017) * ''[[Metamorphosis (časopis)|Metamorphosis]]'' * ''[[The Taxonomic Report]]'' * ''[[Evropsko društvo lepidopterologa|Nota Lepidopterologica]]'' == Također pogledajte == * [[Globalni indeks imena lepidoptera]] * [[Lepidoptera u desetom izdanju "Systema Naturae"|Lepidoptera u desetom izdanju ''Systema Naturae'']] * [[Floridski prirodoslovni muzej#McGuireov centar za Lepidoptere i bioraznolikost|McGuireov centar za ''Lepidoptere'' i bioraznolikost]], [[Univerzitet Floride]] * [[Posmatranje leptirova]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Lepidopterology}} * [http://www.zin.ru/BioDiv/ordertr.asp?DB=lepidbd Taksonomsko stablo porodice ''Lepidoptera''] na sajtu [[Zoološki institut Ruske akademije nauka|Zoološkog instituta]] [[Ruska akademija nauka|Ruske akademije nauka]] {{ru simbol}} * ''[http://www.lepidopterology.com/index.htm Lepidopterology.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090122145704/http://www.lepidopterology.com/index.htm |date=22. 1. 2009 }}'' {{en simbol}} * ''[http://lepidoptera.ru Lepidoptera.ru]'' {{ru simbol}} {{Entomologija}} {{Zoologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Lepidopterologija| ]] [[Kategorija:Grane entomologije]] q3qvs8zy0r9if98vsr1a77fm1vwja0d 0 534449 3846989 3846391 2026-05-16T19:12:08Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3846989 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} [[Slika:Summary of major environmental-change categories expressed as a percentage change (red) relative to baseline - fcosc-01-615419-g001.jpg|thumb| Sažetak glavnih kategorija promjena okoliša koje uzrokuju gubitak biodiverziteta. Podaci su izraženi kao postotak promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem (crvenom bojom) u odnosu na početno stanje (plavom bojom), zaključno s 2021. Crvena boja označava postotak kategorije koja je oštećena, izgubljena ili na drugi način pogođena, dok plava boja označava postotak koji je netaknut, ostao ili na drugi način nepromijenjen.<ref name="Bradshaw-2021">{{cite journal |last1=Bradshaw |first1=Corey J. A. |last2=Ehrlich |first2=Paul R. |last3=Beattie |first3=Andrew |last4=Ceballos |first4=Gerardo |last5=Crist |first5=Eileen |last6=Diamond |first6=Joan |last7=Dirzo |first7=Rodolfo |last8=Ehrlich |first8=Anne H. |last9=Harte |first9=John |last10=Harte |first10=Mary Ellen |last11=Pyke |first11=Graham |last12=Raven |first12=Peter H. |last13=Ripple |first13=William J. |last14=Saltré |first14=Frédérik |last15=Turnbull |first15=Christine |date=2021 |title=Underestimating the Challenges of Avoiding a Ghastly Future |journal=Frontiers in Conservation Science |volume=1 |issue= |doi=10.3389/fcosc.2020.615419 |doi-access=free |last16=Wackernagel |first16=Mathis |last17=Blumstein |first17=Daniel T.|bibcode=2021FrCS....1.5419B }}</ref>]] '''Gubitak biodiverziteta''' i '''gubitak diverziteta''' uopće, dešava se kada vrste [[izumiranje|potpuno nestanu sa Zemlje]] ([[izumiranje]]) ili kada dođe do smanjenja ili nestanka vrsta na određenom području. Gubitak biodiverziteta znači da dolazi do smanjenja [[bioraznolikost]]i na određenom području. Smanjenje može biti privremeno ili trajno.<ref name=":0">{{Cite report |url=https://zenodo.org/doi/10.5281/zenodo.3553579 |title=Summary for policymakers of the global assessment report on biodiversity and ecosystem services |last=IPBES |editor-last1=S. Díaz |editor-last2=J. Settele |editor-last3=E. S. Brondízio |editor-last4=H. T. Ngo |editor-last5=M. Guèze |editor-last6=J. Agard |editor-last7=A. Arneth |editor-last8=P. Balvanera |editor-last9=K. A. Brauman |editor-last10=S. H. M. Butchart |editor-last11=K. M. A. Chan |editor-last12=L. A. Garibaldi |editor-last13=K. Ichii J. Liu |editor-last14=S. M. Subramanian |editor-last15=G. F. Midgley |editor-last16=P. Miloslavich |editor-last17=Z. Molnár |editor-last18=D. Obura |editor-last19=A. Pfaff |editor-last20=S. Polasky |editor-last21=A. Purvis |editor-last22=J. Razzaque |editor-last23=B. Reyers |editor-last24=R. Roy Chowdhury |editor-last25=Y. J. Shin |editor-last26=I. J. Visseren-Hamakers |editor-last27=K. J. Willis |editor-last28=C. N. Zayas |date=2019 |doi=10.5281/zenodo.3553579 |language=en}}</ref> Privremeno je ako je šteta koja je dovela do gubitka reverzibilna s vremenom, naprimjer kroz [[restauracijska ekologija|ekološku restauraciju]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite journal |last=Bongaarts |first=John |date=2019 |title=IPBES, 2019. Summary for policymakers of the global assessment report on biodiversity and ecosystem services of the Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/padr.12283 |journal=Population and Development Review |language=en |volume=45 |issue=3 |pages=680–681 |doi=10.1111/padr.12283 |issn=0098-7921}}</ref>Ako to nije moguće, onda je smanjenje trajno. Uzrok većine gubitka biodiverziteta su, generalno govoreći, ljudske aktivnosti koje previše pomjeraju [[planetarne granice]].<ref name="Bradshaw-2021"/><ref>{{cite journal |vauthors=Ripple WJ, Wolf C, Newsome TM, Galetti M, Alamgir M, Crist E, Mahmoud MI, Laurance WF |date=13 November 2017 |title=World Scientists' Warning to Humanity: A Second Notice |journal=[[BioScience]] |volume=67 |issue=12 |pages=1026–1028 |doi=10.1093/biosci/bix125 |quote=Moreover, we have unleashed a mass extinction event, the sixth in roughly 540 million years, wherein many current life forms could be annihilated or at least committed to extinction by the end of this century. |doi-access=free |hdl-access=free |hdl=11336/71342}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Cowie RH, Bouchet P, Fontaine B |date=April 2022 |title=The Sixth Mass Extinction: fact, fiction or speculation? |journal=Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society |volume=97 |issue=2 |pages=640–663 |doi=10.1111/brv.12816 |pmc=9786292 |pmid=35014169 |s2cid=245889833 |doi-access=free}}</ref> Ove aktivnosti uključuju [[uništavanje staništa]]<ref name="CBD-2010" /> (na primjer [[deforestacija|krčenje šuma]]) i intenziviranje [[korištenja zemljišta]] (na primjer [[monokulturna poljoprivreda]]).<ref name="Kehoe-2017">{{Cite journal |vauthors=Kehoe L, Romero-Muñoz A, Polaina E, Estes L, Kreft H, Kuemmerle T |date=August 2017 |title=Biodiversity at risk under future cropland expansion and intensification |url=http://www.nature.com/articles/s41559-017-0234-3 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=1 |issue=8 |pages=1129–1135 |doi=10.1038/s41559-017-0234-3 |issn=2397-334X |pmid=29046577 |bibcode=2017NatEE...1.1129K |s2cid=3642597 |access-date=March 28, 2022 |archive-date=April 23, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220423232132/https://www.nature.com/articles/s41559-017-0234-3 |url-status=live|url-access=subscription }}</ref><ref name="Allan-2015"/> Daljnja problematična područja su [[zagađenje zraka|zraka]] i [[zagađenje vode]] (uključujući [[zagađenje hranjivim tvarima]]), [[prekomjerna eksploatacija]], [[invazivna strana vrsta|invazivne vrste]]<ref name="Walsh-2016"/> i [[klimatske ptomjene]].<ref name="CBD-2010" /> Mnogi naučnici, zajedno sa ''[[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema| Globalnim izvještajem o procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema]]'', kažu da je glavni razlog gubitka biodiverziteta [[Rast ljudske populacije|rast ljudske populacije]] jer to dovodi do [[prenaseljenost|prenaseljenosti ljudi]] i [[Prekomjerne potrošnje (ekonomija)|prekomjerne potrošnje]].<ref name="Stokstad">{{cite journal |last1=Stokstad |first1=Erik |date=6 May 2019 |title=Landmark analysis documents the alarming global decline of nature |journal=Science |doi=10.1126/science.aax9287 |doi-access=free}}</ref> <blockquote>Izvještaj je po prvi put na globalnom nivou rangirao uzroke štete. Na vrhu liste su promjene u korištenju zemljišta – prvenstveno [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] – koje su uništile [[stanište]]. Drugo, lov i druge vrste eksploatacije. Nakon toga slijede [[klimatske promjene]], zagađenje i [[invazivne vrste]], koje se šire trgovinom i drugim aktivnostima. Klimatske promjene će vjerovatno nadmašiti ostale prijetnje u narednim decenijama, napominju autori. Pokretači ovih prijetnji su rastuća ljudska populacija, koja se udvostručila od 1970. na 7,6 milijardi, i potrošnja. (Potrošnja materijala po glavi stanovnika porasla je za 15% u posljednjih pet decenija.)</blockquote> <ref name="Pimm2014">{{cite journal |vauthors=Pimm SL, Jenkins CN, Abell R, Brooks TM, Gittleman JL, Joppa LN, Raven PH, Roberts CM, Sexton JO |date=May 2014 |title=The biodiversity of species and their rates of extinction, distribution, and protection |journal=Science |volume=344 |issue=6187 |doi=10.1126/science.1246752 |pmid=24876501 |s2cid=206552746 |quote=The overarching driver of species extinction is human population growth and increasing per capita consumption.}}</ref><ref name="Cafaro2022">{{Cite journal |last1=Cafaro |first1=Philip |last2=Hansson |first2=Pernilla |last3=Götmark |first3=Frank |date=August 2022 |title=Overpopulation is a major cause of biodiversity loss and smaller human populations are necessary to preserve what is left |url=https://www.sustainable.soltechdesigns.com/Overpopulation-and-biodiversty-loss(2022).pdf |journal=[[Biological Conservation (journal)|Biological Conservation]] |volume=272 |doi=10.1016/j.biocon.2022.109646 |bibcode=2022BCons.27209646C |issn=0006-3207 |s2cid=250185617 |quote=Conservation biologists standardly list five main direct drivers of biodiversity loss: habitat loss, overexploitation of species, pollution, invasive species, and climate change. The ''Global Assessment Report on Biodiversity and Ecosystem Services'' found that in recent decades habitat loss was the leading cause of terrestrial biodiversity loss, while overexploitation (overfishing) was the most important cause of marine losses (IPBES, 2019). All five direct drivers are important, on land and at sea, and all are made worse by larger and denser human populations. |access-date=December 25, 2022 |archive-date=December 8, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231208055537/https://www.sustainable.soltechdesigns.com/Overpopulation-and-biodiversty-loss(2022).pdf |url-status=live}}</ref><ref name="Crist2017">{{cite journal |last1=Crist |first1=Eileen |last2=Mora |first2=Camilo |last3=Engelman |first3=Robert |date=21 April 2017 |title=The interaction of human population, food production, and biodiversity protection |url=https://www.researchgate.net/publication/316286860 |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6335 |pages=260–264 |doi=10.1126/science.aal2011 |pmid=28428391 |bibcode=2017Sci...356..260C |s2cid=12770178 |access-date=2 January 2023|quote=Research suggests that the scale of human population and the current pace of its growth contribute substantially to the loss of biological diversity. Although technological change and unequal consumption inextricably mingle with demographic impacts on the environment, the needs of all human beings—especially for food—imply that projected population growth will undermine protection of the natural world.}}</ref><ref>{{cite journal |last1= Ceballos|first1=Gerardo|last2=Ehrlich|first2=Paul R.|date=2023 |title=Mutilation of the tree of life via mass extinction of animal genera|url= |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=120 |issue=39 |doi=10.1073/pnas.2306987120|doi-access=free |pmid=37722053 |pmc=10523489 |bibcode=2023PNAS..12006987C |quote=Current generic extinction rates will likely greatly accelerate in the next few decades due to drivers accompanying the growth and consumption of the human enterprise such as habitat destruction, illegal trade, and climate disruption.}}</ref> Drugi se ne slažu, tvrdeći da je gubitak staništa uglavnom uzrokovan "rastom robe za izvoz" i da [[stanovništvo]] ima vrlo malo veze s ukupnom potrošnjom. Važnije su razlike u bogatstvu između zemalja i unutar njih.<ref name="Hughes-2023">{{Cite journal |last1=Hughes |first1=Alice C. |last2=Tougeron |first2=Kévin |last3=Martin |first3=Dominic A. |last4=Menga |first4=Filippo |last5=Rosado |first5=Bruno H. P. |last6=Villasante |first6=Sebastian |last7=Madgulkar |first7=Shweta |last8=Gonçalves |first8=Fernando |last9=Geneletti |first9=Davide |last10=Diele-Viegas |first10=Luisa Maria |last11=Berger |first11=Sebastian|last12=Colla |first12=Sheila R. |last13=de Andrade Kamimura |first13=Vitor |last14=Caggiano |first14=Holly |last15=Melo |first15=Felipe |date=2023-01-01 |title=Smaller human populations are neither a necessary nor sufficient condition for biodiversity conservation |journal=Biological Conservation |language=en |volume=277 |doi=10.1016/j.biocon.2022.109841 |issn=0006-3207 |doi-access=free|bibcode=2023BCons.27709841H |quote=Through examining the drivers of biodiversity loss in highly biodiverse countries, we show that it is not population driving the loss of habitats, but rather the growth of commodities for export, particularly soybean and oil-palm, primarily for livestock feed or biofuel consumption in higher income economies.}}</ref> U svakom slučaju, sav savremeni gubitak biodiverziteta pripisuje se ljudskim aktivnostima.<ref>{{cite news |last=Weston|first=Phoebe |date=March 26, 2025 |title=Biodiversity loss in all species and every ecosystem linked to humans – report|url=https://www.theguardian.com/environment/2025/mar/26/human-link-biodiversity-loss-species-ecosystems-climate-pollution-eawag-study-nature-aoe|location= |work=The Guardian |access-date=April 3, 2025}}</ref> [[Klimatske promjene]] jesu još jedna prijetnja [[globalni biodiverzitet|globalnom biodiverzitetu]].<ref name="IPCC-2005">{{cite web |year=2005 |title=Climate change and biodiversity |url=http://www.ipcc.ch/pdf/technical-papers/climate-changes-biodiversity-en.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180205010427/http://www.ipcc.ch/pdf/technical-papers/climate-changes-biodiversity-en.pdf |archive-date=5 February 2018 |access-date=12 June 2012 |publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change}}</ref><ref name="Kannan2009">{{cite journal |last1=Kannan |first1=R. |last2=James |first2=D. A. |date=2009 |title=Effects of climate change on global biodiversity: a review of key literature |url=http://www.tropecol.com/pdf/open/PDF_50_1/05Kannan.pdf |url-status=usurped |journal=Tropical Ecology |volume=50 |issue=1 |pages=31–39 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415065220/http://www.tropecol.com/pdf/open/PDF_50_1/05Kannan.pdf |archive-date=15 April 2021 |access-date=21 May 2014}}</ref> Naprimjer, [[koralni greben]]i — koji su žarišta biodiverziteta — bit će izgubljeni do 2100., ako se [[globalno zagrijavanje]] nastavi sadašnjom brzinom.<ref name="wwf">{{Cite web |title=Climate change, reefs and the Coral Triangle |url=http://wwf.panda.org/what_we_do/where_we_work/coraltriangle/problems/climatechangecoraltriangle/ |access-date=9 November 2015 |website=wwf.panda.org |archive-date=May 2, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180502200544/http://wwf.panda.org/what_we_do/where_we_work/coraltriangle/problems/climatechangecoraltriangle/ |url-status=live}}</ref><ref name="Aldred-2014">{{Cite news |last=Aldred |first=Jessica |date=2 July 2014 |title=Caribbean coral reefs 'will be lost within 20 years' without protection |newspaper=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/2014/jul/02/caribbean-coral-reef-lost-fishing-pollution-report |access-date=9 November 2015 |archive-date=October 20, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221020130421/https://www.theguardian.com/environment/2014/jul/02/caribbean-coral-reef-lost-fishing-pollution-report |url-status=live}}</ref> Osim toga, promjena temperature vjerovatno će povećati aktivnost požara, što dovodi do događaja poput [[šumski požar| šumskih požara]].<ref>{{Cite journal |date=28 August 2024 |title=Carbon emissions from the 2023 Canadian wildfires |journal=Nature |volume=633 |issue=8031 |pages=835–839 |doi=10.1038/s41586-024-07878-z |bibcode=2024Natur.633..835B | vauthors = Byrne B, Liu J, Bowman KW, Pascolini-Campbell M, Chatterjee A, Pandey S, Miyazaki K, Van Der Werf GR, Wunch D, Wennberg PO, Roehl CM, Sinha S |pmid=39198654 |pmc=11424480 }}</ref> Ipak, to je opće uništavanje staništa (često zbog širenja poljoprivrede)<ref>{{Cite journal |last1=Campbell |first1=Bruce |last2=Beare |first2=Douglas |last3=Bennett |first3=Elena |last4=Hall-Spencer |first4=Jason |last5=Ingram |first5=John |last6=Jaramillo |first6=Fernando |last7=Ortiz |first7=Rodomiro |last8=Ramankutty |first8=Navin |last9=Sayer |first9=Jeffrey |last10=Shindell |first10=Drew |date=2017-10-12 |title=Ecology and Society: Agriculture production as a major driver of the Earth system exceeding planetary boundaries |url=https://www.ecologyandsociety.org/vol22/iss4/art8/ |journal=Ecology and Society |language=en |volume=22 |issue=4 |doi=10.5751/ES-09595-220408 |issn=1708-3087}}</ref>, neklimatske promjene, već su veći pokretač gubitka biodiverziteta.<ref name="Ketcham-2022">{{cite news |last=Ketcham |first=Christopher |date=December 3, 2022 |title=Addressing Climate Change Will Not "Save the Planet" |work=[[The Intercept]] |location= |url=https://theintercept.com/2022/12/03/climate-biodiversity-green-energy/ |access-date=December 8, 2022 |archive-date=February 18, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240218153423/https://theintercept.com/2022/12/03/climate-biodiversity-green-energy/ |url-status=live}}</ref><ref name="Caro-2022">{{cite journal |last1=Caro |first1=Tim |last2=Rowe |first2=Zeke |date=2022 |title=An inconvenient misconception: Climate change is not the principal driver of biodiversity loss |url= |journal=Conservation Letters |volume=15 |issue=3 |doi=10.1111/conl.12868 |s2cid=246172852 |doi-access=free |bibcode=2022ConL...15E2868C}}</ref> [[Invazivne vrste]] i drugi poremećaji postali su češći u [[šuma]]ma u posljednjih nekoliko decenija. Oni su obično direktno ili indirektno povezani s klimatskim promjenama i mogu uzrokovati pogoršanje šumskih [[ekosistem]]a.<ref name="Bank-2022-2">{{Cite book |last=Bank |first=European Investment |url=https://www.eib.org/en/publications/20220173-forests-at-the-heart-of-sustainable-development |title=Forests at the heart of sustainable development: Investing in forests to meet biodiversity and climate goals |date=2022-12-08 |publisher=European Investment Bank |isbn=978-92-861-5403-4 |language=EN |access-date=March 9, 2023 |archive-date=March 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230321101636/https://www.eib.org/en/publications/20220173-forests-at-the-heart-of-sustainable-development |url-status=live}}</ref><ref name="Finch 2021">{{cite book |last1=Finch |first1=Deborah M. |chapter=Effects of Climate Change on Invasive Species |date=2021 |title=Invasive Species in Forests and Rangelands of the United States: A Comprehensive Science Synthesis for the United States Forest Sector |pages=57–83 |editor-last=Poland |editor-first=Therese M. |place=Cham |publisher=Springer International Publishing |language=en |doi=10.1007/978-3-030-45367-1_4 |isbn=978-3-030-45367-1 |s2cid=234260720 |last2=Butler |first2=Jack L. |last3=Runyon |first3=Justin B. |last4=Fettig |first4=Christopher J. |last5=Kilkenny |first5=Francis F. |last6=Jose |first6=Shibu |last7=Frankel |first7=Susan J. |last8=Cushman |first8=Samuel A. |last9=Cobb |first9=Richard C. |editor2-last=Patel-Weynand |editor2-first=Toral |editor3-last=Finch |editor3-first=Deborah M. |editor4-last=Miniat |editor4-first=Chelcy Ford |doi-access=free}}</ref> Grupe koje brinu o okolišu već dugi niz godina rade na zaustavljanju smanjenja biodiverziteta. Danas mnoge globalne politike uključuju aktivnosti za zaustavljanje gubitka biodiverziteta. Naprimjer, [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti]] ima za cilj spriječiti gubitak biodiverziteta i očuvati [[zaštićeno područje|područja divljine]]. Međutim, izvještaj [[Program Ujedinjenih naroda za okoliš| Programa Ujedinjenih naroda za okoliš]] iz 2020. godine otkrio je da većina tih napora nije uspjela ostvariti svoje ciljeve.<ref>{{cite book |author=United Nations Environment Programme |date=2021 |title=Making Peace with Nature: A scientific blueprint to tackle the climate, biodiversity and pollution emergencies |location=Nairobi |publisher=United Nations |url=https://www.unep.org/resources/making-peace-nature |access-date=March 9, 2021 |archive-date=March 23, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210323211102/https://www.unep.org/resources/making-peace-nature |url-status=live}}</ref> Naprimjer, od 20 ciljeva biodiverziteta utvrđenih [[Aiči ciljevi biodiverziteta|Aiči ciljevima biodiverziteta]] 2010., samo šest je "djelimično postignuto" do 2020.<ref name="Cohen-2020" /><ref name="Convention on Biological Diversity">{{Cite web |title=Global Biodiversity Outlook 5 |url=https://www.cbd.int/gbo5 |access-date=2023-03-23 |website=Convention on Biological Diversity |language=en |archive-date=October 6, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211006094347/https://www.cbd.int/gbo5 |url-status=live}}</ref> Ovo globalno izumiranje u toku naziva se i ''[[holocensko izumiranje]]'' ili ''šesto masovno izumiranje.'' == Globalne procjene za sve vrste == {{glavni|Globalna biodiverzitet|Goruća tačka biodiverziteta}} [[Datoteka:IUCN Kategorien Rote Liste.svg|thumb|[[IUCN rvena lista| kategorije Crvene liste]] [[IUCN]]]] [[Datoteka:Extinction Rebellion-2.jpg|thumb| Demonstrant protiv gubitka biodiverziteta, na [[Pobuna protiv izumiranja]] (2018).]] Sadašnja stopa gubitka [[globalni biodiverzitet|globalnog biodiverziteta]] procjenjuje se da je 100 do 1000 puta veća od (prirodne) [[stops izumiranja u pozadini| stope izumiranja u pozadini]], brža nego u bilo kojem drugom trenutku u ljudskoj historiji.<ref>{{cite news |date=February 2, 2021 |title=Economics of biodiversity review: what are the recommendations? |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/02/economics-of-biodiversity-review-what-are-the-recommendations |access-date=February 8, 2021 |work=The Guardian |location= |vauthors=Carrington D |archive-date=May 24, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220524182314/https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/02/economics-of-biodiversity-review-what-are-the-recommendations |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=2021 |title=The Economics of Biodiversity: The Dasgupta Review Headline Messages |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/957629/Dasgupta_Review_-_Headline_Messages.pdf |access-date=December 16, 2021 |website= |publisher=UK government |page=1 |quote=Biodiversity is declining faster than at any time in human history. Current extinction rates, for example, are around 100 to 1,000 times higher than the baseline rate, and they are increasing. |vauthors=Dasgupta P |archive-date=May 20, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220520070152/https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/957629/Dasgupta_Review_-_Headline_Messages.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pimm |first1=S. L. |last2=Jenkins |first2=C. N. |last3=Abell |first3=R. |last4=Brooks |first4=T. M. |last5=Gittleman |first5=J. L. |last6=Joppa |first6=L. N. |last7=Raven |first7=P. H. |last8=Roberts |first8=C. M. |last9=Sexton |first9=J. O. |date=2014-05-30 |title=The biodiversity of species and their rates of extinction, distribution, and protection |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1246752 |journal=Science |volume=344 |issue=6187 |doi=10.1126/science.1246752 |pmid=24876501 }}</ref> and is expected to grow in the upcoming years.<ref>{{cite journal |vauthors=Ceballos G, Ehrlich PR, Barnosky AD, García A, Pringle RM, Palmer TM |date=June 2015 |title=Accelerated modern human-induced species losses: Entering the sixth mass extinction |journal=Science Advances |volume=1 |issue=5 |bibcode=2015SciA....1E0253C |doi=10.1126/sciadv.1400253 |pmc=4640606 |pmid=26601195}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=De Vos JM, Joppa LN, Gittleman JL, Stephens PR, Pimm SL |date=April 2015 |title=Estimating the normal background rate of species extinction |url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/98443/1/Conservation_Biology_2014_early-view.pdf |journal=Conservation Biology |volume=29 |issue=2 |pages=452–62 |doi=10.1111/cobi.12380 |pmid=25159086 |bibcode=2015ConBi..29..452D |s2cid=19121609 |access-date=December 5, 2019 |archive-date=November 4, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104111411/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/98443/1/Conservation_Biology_2014_early-view.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Ceballos G, Ehrlich PR, Raven PH |date=June 2020 |title=Vertebrates on the brink as indicators of biological annihilation and the sixth mass extinction |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=117 |issue=24 |pages=13596–13602 |bibcode=2020PNAS..11713596C |doi=10.1073/pnas.1922686117 |pmc=7306750 |pmid=32482862 |doi-access=free}}</ref> Brzorastući trendovi izumiranja raznih životinjskih grupa poput [[sisar]]a, [[ptica]], [[gmizavac]]a, [[vodozemac]]a i [[riba]], naveli su naučnike da proglase krizu biodiverziteta i u kopnenim i u okeanskim [[ekosistem]]ima.<ref>{{cite journal |vauthors=Andermann T, Faurby S, Turvey ST, Antonelli A, Silvestro D |date=September 2020 |title=The past and future human impact on mammalian diversity |journal=Science Advances |volume=6 |issue=36 |bibcode=2020SciA....6.2313A |doi=10.1126/sciadv.abb2313 |pmc=7473673 |pmid=32917612}}</ref><ref>CIESM 2013. [https://www.researchgate.net/publication/271767063_Marine_Extinctions_Patterns_and_Processes_-_Executive_Summary Marine extinctions - patterns and processes]. CIESM Workshop Monograph n° 45 [F. Briand ed.], 188 p., CIESM Publisher, Monaco.</ref><ref>{{Cite journal |doi=10.1126/science.1246752 |pmid=24876501}}</ref> U 2006., mnogo više vrsta je formalno klasifikovano kao [[rijetka vrsta|rijetke]] ili [[ugrožene vrste|ugrožene]] ili [[zaštićene vrste|zaštićene]]; štaviše, naučnici su procijenili da su milioni drugih vrsta u opasnosti koje nisu formalno priznate.<ref>{{Cite journal |last1=Cardinale |first1=Bradley J. |last2=Duffy |first2=J. Emmett |last3=Gonzalez |first3=Andrew |last4=Hooper |first4=David U. |last5=Perrings |first5=Charles |last6=Venail |first6=Patrick |last7=Narwani |first7=Anita |last8=Mace |first8=Georgina M. |last9=Tilman |first9=David |last10=Wardle |first10=David A. |last11=Kinzig |first11=Ann P. |date=2012-06-06 |title=Biodiversity loss and its impact on humanity |journal=Nature |volume=486 |issue=7401 |pages=59–67 |doi=10.1038/nature11148 |pmid=22678280 |bibcode=2012Natur.486...59C |s2cid=4333166 |issn=0028-0836}}</ref> Također postoje dokazi koji pokazuju da su vrste koje nisu formalno priznate izložene većem riziku od [[izumiranje| izumiranja]].<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Jiajia |last2=Slik |first2=Ferry |last3=Zheng |first3=Shilu |last4=Lindenmayer |first4=David B. |date=2022 |title=Undescribed species have higher extinction risk than known species |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/conl.12876 |journal=Conservation Letters |language=en |volume=15 |issue=3 |doi=10.1111/conl.12876 |bibcode=2022ConL...15E2876L |issn=1755-263X}}</ref> [[Deforestacija]] također ima veliku ulogu u gubitku biodiverziteta. Više od polovine svjetskog biodiverziteta nalazi se u tropskim [[prašuma]]ma.<ref>{{Cite journal |last=Giam |first=Xingli |date=2017-06-06 |title=Global biodiversity loss from tropical deforestation |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=114 |issue=23 |pages=5775–5777 |bibcode=2017PNAS..114.5775G |doi=10.1073/pnas.1706264114 |issn=0027-8424 |pmc=5468656 |pmid=28550105 |doi-access=free}}</ref> Regije koje su izložene eksponencijalnom gubitku biodiverziteta nazivaju se [[vruća tačka biodiverziteta|vruće tačke biodiverziteta]].<ref>{{Cite journal |last=Myers |first=Norman |date=1976-07-16 |title=An Expanded Approach to the Problem of Disappearing Species |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.193.4249.198 |journal=Science |volume=193 |issue=4249 |pages=198–202 |doi=10.1126/science.193.4249.198 |pmid=17796137 |bibcode=1976Sci...193..198M }}</ref> Od 1988. godine broj žarišnih tačaka se povećao sa 10 na 34. Od ukupno 34 žarišnih tačaka koje su trenutno prisutne, 16 se nalazi u tropskim regijama (od 2006.).<ref name="conbio.onlinelibrary.wiley.com">{{Cite journal |last1=Jha |first1=S. |last2=Bawa |first2=K. S. |date=June 2006 |title=Population Growth, Human Development, and Deforestation in Biodiversity Hotspots |url=https://conbio.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1523-1739.2006.00398.x |url-status=live |journal=Conservation Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=906–912 |bibcode=2006ConBi..20..906J |doi=10.1111/j.1523-1739.2006.00398.x |issn=0888-8892 |pmid=16909582 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230122172953/https://conbio.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1523-1739.2006.00398.x |archive-date=January 22, 2023 |access-date=March 31, 2024|url-access=subscription }}</ref> U 2006., nađeno je da je samo 2,3% svijeta prekriveno žarištima gubitka biodiverziteta, i iako je samo mali postotak svijeta prekriven žarištima, on je domaćin velikom dijelu (50%) vrsta vaskularnih biljaka.<ref name="conbio.onlinelibrary.wiley.com"/> U 2021. godini, oko 28% od 134.400 vrsta procijenjenih korištenjem kriterija Crvene liste [[IUCN]]-a sada je navedeno kao ugroženo [[izumiranje]]m. <ref>{{Cite web |title=The IUCN Red List of Threatened Species |url=https://www.iucnredlist.org/ |access-date=2026-03-31 |website=IUCN Red List}}</ref>—a total of 37,400 species compared to 16,119 threatened species in 2006.<ref name="iucnredlist.org">{{Cite web|title=The IUCN Red List of Threatened Species|url=https://www.iucnredlist.org/en|access-date=April 30, 2021|website=IUCN Red List of Threatened Species|archive-date=March 4, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200304172225/https://www.iucnredlist.org/en|url-status=live}}</ref> Studija iz 2022. godine, u kojoj je anketirano više od 3.000 stručnjaka, otkrila je da bi "globalni gubitak biodiverziteta i njegovi utjecaji mogli biti veći nego što se ranije mislilo" i procijenila da je otprilike 30% vrsta "globalno ugroženo ili izumrlo "do 1500."<ref>{{cite news|last=Melillo|first=Gianna|date=July 19, 2022|title=Threat of global extinction may be greater than previously thought, study finds|url=https://thehill.com/changing-america/sustainability/environment/3565945-threat-of-global-extinction-may-be-greater-than-previously-thought-study-finds/|work=The Hill|location=|access-date=July 20, 2022|archive-date=July 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220719180734/https://thehill.com/changing-america/sustainability/environment/3565945-threat-of-global-extinction-may-be-greater-than-previously-thought-study-finds/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Isbell|first1=Forest|last2=Balvanera|first2=Patricia|date=2022 |title=Expert perspectives on global biodiversity loss and its drivers and impacts on people|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|volume= 21|issue= 2|pages= 94–103|doi=10.1002/fee.2536|s2cid=250659953 |doi-access=free|hdl=10852/101242|hdl-access=free}}</ref> Istraživanje objavljeno 2023. godine pokazalo je da se od 70.000 vrsta, oko 48% suočava sa smanjenjem populacije zbog ljudskih aktivnosti, dok samo 3% bilježi porast populacije.<ref>{{cite news |author=BBC|date=May 23, 2023 |title=Biodiversity: Almost half of animals in decline, research shows |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-65681648 |work=BBC |location= |access-date=May 25, 2023 |archive-date=July 17, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717222234/https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-65681648 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Finn|first1=Catherine|last2=Grattarola|first2=Florencia |last3=Pincheira-Donoso|first3=Daniel |date=2023 |title=More losers than winners: investigating Anthropocene defaunation through the diversity of population trends|url= |journal=Biological Reviews|volume= 98|issue= 5|pages= 1732–1748|doi=10.1111/brv.12974|pmid=37189305 |s2cid=258717720 |doi-access=free |bibcode=2023BioRv..98.1732F }}</ref><ref>{{cite news|last=Paddison|first=Laura|date=May 22, 2023|title=Global loss of wildlife is 'significantly more alarming' than previously thought, according to a new study|url=https://www.cnn.com/2023/05/22/world/wildlife-crisis-biodiversity-scn-climate-intl/index.html|work=CNN|location=|access-date=May 25, 2023|archive-date=May 25, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230525012839/https://www.cnn.com/2023/05/22/world/wildlife-crisis-biodiversity-scn-climate-intl/index.html|url-status=live}}</ref> ==Metode za kvantifikaciju gubitka== {{glavni|Mjerenje biodiverziteta|Alfa raznolikost}} Biolozi definiraju ''biodiverzitet'' kao "ukupnost [[gen]]a, [[vrsta]] i [[ekosistem]]a date regije".<ref name="Larsson2001">{{cite book |author=Tor-Björn Larsson |url={{google books |plainurl=y |id=zeTU8QauENcC|page=178}} |title=Biodiversity evaluation tools for European forests |publisher=Wiley-Blackwell |year=2001 |isbn=978-87-16-16434-6 |page=178 |access-date=28 June 2011}}</ref><ref name="Davis">{{cite book |author=Davis |url={{google books |plainurl=y |id=n0FvYeoHtAIC|page=40}} |title=Intro To Env Engg (Sie), 4E |publisher=McGraw-Hill Education (India) Pvt Ltd |isbn=978-0-07-067117-1 |page=4 |access-date=28 June 2011}}</ref> Da bi izmjerili stopu gubitka biodiverziteta za određenu lokaciju, naučnici bilježe [[bogatstvo vrsta]] i njegove varijacije [[vremenska serija|tokom vremena]] u tom području. U [[ekologija|ekologiji]], [[Obilnost (ekologija)|lokalna obilnost]] je relativna zastupljenost vrste u određenom [[ekosistem]]u.<ref name="Preston-1948">{{Cite journal |last=Preston |first=F.W. |date=July 1948 |title=The Commonness, and Rarity, of Species |url=http://www.bgu.ac.il/desert_agriculture/Vegecology/Papers/Preston48.pdf |journal=Ecology |volume=29 |issue=3 |pages=254–283 |doi=10.2307/1930989 |jstor=1930989 |bibcode=1948Ecol...29..254P |archive-url=https://web.archive.org/web/20141222030534/http://www.bgu.ac.il/desert_agriculture/Vegecology/Papers/Preston48.pdf |archive-date=2014-12-22 |access-date=2019-02-12 |via=Ben-Gurion University of the Negev}}</ref> Obično se mjeri kao broj pronađenih jedinki po [[Uzorak|uzorku]]. Odnos brojnosti jedne vrste prema jednoj ili više drugih vrsta koje žive u ekosistemu naziva se [[relativna brojnost vrste]].<ref name="Preston-1948"/> Oba indikatora su relevantna za [[Mjerenje biodiverziteta|izračunavanje stupnja biodiverziteta]]. Postoji mnogo različitih [[indeks biodiverziteta|indeksa biodiverziteta]].<ref name="cardinale2012">{{cite journal |vauthors=Cardinale BJ, Duffy JE, Gonzalez A, Hooper DU, Perrings C, Venail P, Narwani A, Mace GM, Tilman D, Wardle DA, Kinzig AP, Daily GC, Loreau M, Grace JB, Larigauderie A, Srivastava DS, Naeem S |date=June 2012 |title=Biodiversity loss and its impact on humanity |url=https://pub.epsilon.slu.se/10240/7/wardle_d_etal_130415.pdf |journal=[[Nature]] |volume=486 |issue=7401 |pages=59–67 |bibcode=2012Natur.486...59C |doi=10.1038/nature11148 |pmid=22678280 |s2cid=4333166 |access-date=April 24, 2021 |archive-date=September 21, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170921233215/http://pub.epsilon.slu.se/10240/7/wardle_d_etal_130415.pdf |url-status=live}}</ref> Oni istražuju različite skale i vremenske raspone.<ref name="tagliapietra">{{cite book |url=http://www.unige.ch/sciences/near/pdf/Tagliapietra%20and%20Sigovini%202010.pdf |title=Terre et Environnement |vauthors=Tagliapietra D, Sigovini M |publisher=Institut Forel, Département de Minéraologie, Département de Géologie et Paléontologie, Section Sciences de la Terre, Université de Genève |year=2010 |isbn=978-2-940153-87-9 |volume=88 |pages=147–155 |chapter=Biological diversity and habitat diversity: a matter of Science and perception |access-date=September 18, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202123357/http://www.unige.ch/sciences/near/pdf/Tagliapietra%20and%20Sigovini%202010.pdf |archive-date=February 2, 2017}}</ref> Biodiverzitet ima različite skale i potkategorije (npr. [[filogenetska raznolikost|filogenetička]], [[vrstna raznolikost|vrstna]], [[genetička raznolikost|genetička]], [[nukleotidna raznolikost]]).<ref name="tagliapietra" /> Pitanje „neto gubitka“ u ograničenim regijama često je predmet rasprave.<ref>{{cite journal |vauthors=Gonzalez A, Cardinale BJ, Allington GR, Byrnes J, Arthur Endsley K, Brown DG, Hooper DU, Isbell F, O'Connor MI, Loreau M |date=August 2016 |title=Estimating local biodiversity change: a critique of papers claiming no net loss of local diversity |journal=Ecology |volume=97 |issue=8 |pages=1949–1960 |doi=10.1890/15-1759.1 |pmid=27859190 |s2cid=5920426 |quote=two recent data meta-analyses have found that species richness is decreasing in some locations and is increasing in others. When these trends are combined, these papers argued there has been no net change in species richness, and suggested this pattern is globally representative of biodiversity change at local scales |doi-access=free |bibcode=2016Ecol...97.1949G |hdl-access=free |hdl=2027.42/133578}}</ref> == Zapažanja po tipu života == === Divlje životinje općenito === [[Datoteka:1970- Decline in species populations - Living Planet Index.svg |thumb| Izvještaj Svjetskog fonda za prirodu o živoj planeti za 2022. godinu pokazao je da su populacije divljih životinja opale u prosjeku za 69% od 1970.<ref name=LPI_by_Region_1970>{{cite web |last1=Ritchie |first1=Hannah |title=How does the Living Planet Index vary by region? |url=https://ourworldindata.org/living-planet-index-region |publisher=Our World in Data (OWID) |archive-url=https://web.archive.org/web/20260305085248/https://ourworldindata.org/living-planet-index-region |archive-date=5 March 2026 |date=October 2025 |url-status=live}} See [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:1970-_Decline_in_species_populations_-_Living_Planet_Index.svg file description page] for updated referencing and more complete archives.</ref><ref name="WEforum_20221017">{{cite web |last1=Whiting |first1=Kate |date=17 October 2022 |title=6 charts that show the state of biodiversity and nature loss – and how we can go 'nature positive' |url=https://www.weforum.org/agenda/2022/10/nature-loss-biodiversity-wwf/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230925025824/https://www.weforum.org/agenda/2022/10/nature-loss-biodiversity-wwf/ |archive-date=25 September 2023 |publisher=World Economic Forum}}</ref>]] {{glavni|Gubitak i izumiranje divljih životinja}} Analiza [[Swiss Re]] iz oktobra 2020. godine otkrila je da je 20% svih zemalja u opasnosti od [[kolaps ekosistema|kolapsa ekosistema]], kao posljedica antropogenog uništavanja staništa i povećanog gubitka [[divlja životinja|divljih životinja]].<ref>{{cite news |date=October 12, 2020 |title=Fifth of countries at risk of ecosystem collapse, analysis finds |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/oct/12/fifth-of-nations-at-risk-of-ecosystem-collapse-analysis-finds |access-date=October 12, 2020 |work=The Guardian |vauthors=Carrington D |archive-date=May 12, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220512155833/https://www.theguardian.com/environment/2020/oct/12/fifth-of-nations-at-risk-of-ecosystem-collapse-analysis-finds |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Home |url=https://livingplanet.panda.org/ |access-date=2026-04-01 |website=livingplanet.panda.org |language=en}}</ref> Ako se ovi gubici ne preokrenu, mogao bi uslijediti potpuni kolaps ekosistema.<ref>{{cite news |last=Carrington |first=Damian |date=February 24, 2023 |title=Ecosystem collapse 'inevitable' unless wildlife losses reversed |url=https://www.theguardian.com/environment/2023/feb/24/ecosystem-collapse-wildlife-losses-permian-triassic-mass-extinction-study |access-date=February 25, 2023 |work=The Guardian |location= |quote=The researchers concluded: 'A biodiversity crash may be the harbinger of a more devastating ecosystem collapse.' |archive-date=February 25, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230225022431/https://www.theguardian.com/environment/2023/feb/24/ecosystem-collapse-wildlife-losses-permian-triassic-mass-extinction-study |url-status=live}}</ref> U 2022., Svjetski fond za divlje životinje izvijestio je <ref>{{Cite web |title=The 2022 Living Planet Report |url=https://livingplanet.panda.org/en-US/ |access-date=2023-03-23 |website=livingplanet.panda.org |language=en-US |archive-date=March 24, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230324021103/https://livingplanet.panda.org/en-US/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Home |url=https://livingplanet.panda.org/ |access-date=2026-04-01 |website=livingplanet.panda.org |language=en}}</ref> [[prosjek|prosječan]] pad populacije od 68% između 1970. i 2016. godine za 4.400 životinjskih vrsta širom svijeta, obuhvatajući gotovo 21.000 praćenih populacija.<ref>{{Cite web |date=September 10, 2020 |title=Animal populations worldwide have declined nearly 70% in just 50 years, new report says |url=https://www.cbsnews.com/news/endangered-species-animal-population-decline-world-wildlife-fund-new-report/ |first1=Sophie |last1=Lewis |access-date=2023-03-23 |publisher=CBS News |language=en-US |archive-date=April 4, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230404055037/https://www.cbsnews.com/news/endangered-species-animal-population-decline-world-wildlife-fund-new-report/ |url-status=live}}</ref> ===Kopneni beskičmenjaci === ==== Insekti ==== {{glavni|Smanjenje populacija insekata|Biodiverzitet insekata}} {{glavni|Smanjenje populacija insekata}} ==== Kišne gliste ==== [[Datoteka:Earthworm on plant.jpg|alt=image of Earthworm on plant|thumb| [[Kišna glista]] na biljci]] Proučavan je gubitak glista iz nekoliko dugoročnih agronomskih ispitivanja. Otkrili su da relativni gubici biomase od minus 50–100% (sa [[prosjek]]om od minus 83%) odgovaraju ili premašuju one prijavljene za druge faunističke grupe.<ref name="Blakemore-2018"/> Stoga je jasno da su gliste slično smanjene u tlu polja koja se koriste za intenzivnu poljoprivredu.<ref name="Blakemore-2018">{{cite journal |vauthors=Blakemore RJ |date=2018 |title=Critical Decline of Earthworms from Organic Origins under Intensive, Humic SOM-Depleting Agriculture |journal=Soil Systems |volume=2 |issue=2 |page=33 |doi=10.3390/soilsystems2020033 |doi-access=free |bibcode=2018SoiSy...2...33B}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Text was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Kišne gliste igraju važnu ulogu u funkcioniranju [[ekosistem]]a,<ref name="Blakemore-2018"/> pomažući u biološkoj obradi u tlu, vodi, pa čak i uravnotežavanju stakleničkih plinova.<ref name="Dewi-2015">{{cite journal |vauthors=Dewi WS, Senge M |date=2015 |title=Earthworm diversity and ecosystem services under threat. |journal=Reviews in Agricultural Science |volume=3 |pages=25–35 |doi=10.7831/ras.3.0_25 |doi-access=free |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/ras/3/0/3_25/_article |via=J-STAGE |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202121848/https://www.jstage.jst.go.jp/article/ras/3/0/3_25/_pdf/-char/en |archive-date= 2024-02-02}}</ref> Postoji pet razloga za smanjenje raznolikosti glista": * (1) [[degradacija tla]] i gubitak staništa, *(2) [[klimatske promjene]], *(3) prekomjerno opterećenje hranjivim tvarima i drugim oblicima kontaminacije, *(4) prekomjerna eksploatacija i neodrživo upravljanje tlom i *(5) [[invazivne vrste]]".<ref name="Dewi-2015"/><ref>{{Cite journal |display-authors=1 |title=Global distribution of earthworm diversity |journal=Science |date=2019 |volume=366 |issue=6464 |pages=480–485 |doi=10.1126/science.aax4851 |pmc=7335308 |pmid=31649197 |bibcode=2019Sci...366..480P | vauthors = Phillips HR, Guerra CA, Bartz ML, Briones MJ, Brown G, Crowther TW, Ferlian O, Gongalsky KB, Van Den Hoogen J, Krebs J, Orgiazzi A, Routh D, Schwarz B, Bach EM, Bennett JM, Brose U, Decaëns T, König-Ries B, Loreau M, Mathieu J, Mulder C, Van Der Putten WH, Ramirez KS, Rillig MC, Russell D, Rutgers M, Thakur MP, De Vries FT, Wall DH, Wardle DA }}</ref> Faktori poput načina obrade tla i intenzivnog korištenja zemljišta desetkuju tlo i korijenje biljaka koje gliste koriste za stvaranje svoje [[biomasa|biomase]].<ref>{{Cite journal |last1=Briones |first1=María Jesús I. |last2=Schmidt |first2=Olaf |date=October 2017 |title=Conventional tillage decreases the abundance and biomass of earthworms and alters their community structure in a global meta-analysis |journal=Global Change Biology |volume=23 |issue=10 |pages=4396–4419 |doi=10.1111/gcb.13744 |issn=1365-2486 |pmid=28464547|bibcode=2017GCBio..23.4396B}}</ref> Ovo ometa [[ciklus ugljika|ugljik]] i [[ciklus dušika]]. Znanje o raznolikosti [[vrsta]] glista je prilično ograničeno jer nije opisano ni 50% njih.<ref name="Dewi-2015"/> Metode [[Održiva poljoprivreda|održive poljoprivrede]] mogle bi pomoći u sprječavanju smanjenja raznolikosti glista, naprimjer smanjena obrada tla.<ref name="Dewi-2015" />{{rp|32}} Sekretarijat [[Konvencije o biološkoj raznolikosti]] pokušava poduzeti mjere i promovirati obnovu i održavanje mnogih raznolikih vrsta glista.<ref name="Dewi-2015" /> ===Vodozemci=== {{excerpt|Smanjenje populacija vodozemaca|paragraphs=1-2}} ===Divlji sisari=== {{glavni|Smanjenje populacija divljih sisara}} === Ptice === {{glavni|Zaštita ptica#Prijetnje pticama}} Neki [[pesticidi]], poput [[insekticid]]a, vjerovatno igraju ulogu u smanjenju populacija određenih vrsta ptica.<ref>{{cite web|date=September 12, 2019 |title=Common pesticide makes migrating birds anorexic |url=https://www.science.org/content/article/common-pesticide-makes-migrating-birds-anorexic |access-date=September 19, 2019 |website=Science |vauthors=Pennisi E |archive-date=April 11, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220411044129/https://www.science.org/content/article/common-pesticide-makes-migrating-birds-anorexic |url-status=live}}</ref> Prema studiji koju je finansirao [[BirdLife International]], 51 vrsta ptica je kritično ugrožena, a osam bi se moglo klasificirati kao izumrla ili u opasnosti od [[izumiranje|izumiranja]].<ref>{{Cite book|last1=Vuong|first1=Quan-Hoang|last2=Nguyen|first2=Minh-Hoang|title=Better economics for the Earth: A lesson from quantum and information theories|date=2024|publisher=AISDL|isbn=979-8-3328-6579-4}}</ref> Gotovo 30% izumiranja uzrokovano je lovom i hvatanjem egzotičnih kućnih ljubimaca. [[Deforestacija]], uzrokovana neodrživom sječom šuma i poljoprivredom, mogla bi biti sljedeći uzrok izumiranja, jer ptice gube svoje stanište i hranu.<ref>{{Cite web |date=September 5, 2018 |title=These 8 Bird Species Have Disappeared This Decade |url=https://www.nationalgeographic.com/environment/2018/09/news-macaw-extinct-bird-species-deforestation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20180905225909/https://www.nationalgeographic.com/environment/2018/09/news-macaw-extinct-bird-species-deforestation/ |archive-date=September 5, 2018 |access-date=September 25, 2020 |website=Environment}}</ref><ref name="de Moraes-2020">{{cite journal |vauthors=de Moraes KF, Santos MP, Gonçalves GS, de Oliveira GL, Gomes LB, Lima MG |date=July 17, 2020 |title=Climate change and bird extinctions in the Amazon |journal=PLOS ONE |volume=15 |issue=7 |bibcode=2020PLoSO..1536103D |doi=10.1371/journal.pone.0236103 |pmc=7367466 |pmid=32678834 |doi-access=free}}</ref> ===Biljke=== {{glavni|Uticaj klimatskih promjena na biodiverzitet biljaka}} ====Drveće==== Iako su biljke neophodne za opstanak ljudi, nisu dobile istu pažnju kao očuvanje [[životinja]].<ref name="Corlett-2016">{{cite journal |vauthors=Corlett RT |date=February 2016 |title=Plant diversity in a changing world: Status, trends, and conservation needs |journal=Plant Diversity |volume=38 |issue=1 |pages=10–16 |doi=10.1016/j.pld.2016.01.001 |pmc=6112092 |pmid=30159445|bibcode=2016PlDiv..38...10C}}</ref> Procjenjuje se da je trećina svih kopnenih biljnih vrsta u opasnosti od izumiranja, a 94% još nije procijenjeno u smislu njihovog statusa očuvanja.<ref name="Corlett-2016"/> [[Biljke]] koje postoje na najnižem trofičkom nivou zahtijevaju povećanu zaštitu kako bi se smanjili negativni uticaji na višim trofičkim nivoima.<ref>{{cite journal |vauthors=Krauss J, Bommarco R, Guardiola M, Heikkinen RK, Helm A, Kuussaari M, Lindborg R, Ockinger E, Pärtel M, Pino J, Pöyry J, Raatikainen KM, Sang A, Stefanescu C, Teder T, Zobel M, Steffan-Dewenter I |date=May 2010 |title=Habitat fragmentation causes immediate and time-delayed biodiversity loss at different trophic levels |journal=Ecology Letters |volume=13 |issue=5 |pages=597–605 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01457.x |pmc=2871172 |pmid=20337698|bibcode=2010EcolL..13..597K}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Nic Lughadha |first1=Eimear |last2=Bachman |first2=Steven P. |last3=Leão |first3=Tarciso C. C. |last4=Forest |first4=Félix |last5=Halley |first5=John M. |last6=Moat |first6=Justin |last7=Acedo |first7=Carmen |last8=Bacon |first8=Karen L. |last9=Brewer |first9=Ryan F. A. |last10=Gâteblé |first10=Gildas |last11=Gonçalves |first11=Susana C. |last12=Govaerts |first12=Rafaël |last13=Hollingsworth |first13=Peter M. |last14=Krisai-Greilhuber |first14=Irmgard |last15=de Lirio |first15=Elton J. |date=2020 |title=Extinction risk and threats to plants and fungi |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ppp3.10146 |journal=Plants, People, Planet |language=en |volume=2 |issue=5 |pages=389–408 |doi=10.1002/ppp3.10146 |bibcode=2020PlPP....2..389N |issn=2572-2611}}</ref> Naučnici su 2022. godine upozorili da je trećini vrsta drveća prijeti izumiranje. To će značajno promijeniti svjetske ekosisteme jer će biti pogođeni njihovi biljni odgovori, [[ugljik]], [[voda]] i [[ciklus hranjivih tvari]].<ref>{{cite news |date=2 September 2022 |title=Prevent tree extinctions or face global ecological catastrophe, scientists warn |url=https://www.theguardian.com/environment/2022/sep/02/tree-extinctions-species-wildlife-ecosystems-scientists-aoe |access-date=15 September 2022 |work=The Guardian |language=en |archive-date=November 8, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221108223449/https://www.theguardian.com/environment/2022/sep/02/tree-extinctions-species-wildlife-ecosystems-scientists-aoe |url-status=live}}</ref><ref name="Rivers-2022">{{Cite journal |last1=Rivers |first1=Malin |last2=Newton |first2=Adrian C. |last3=Oldfield |first3=Sara |author4=((Global Tree Assessment Contributors)) |date=2022-08-31 |title=Scientists' warning to humanity on tree extinctions |journal=Plants, People, Planet |language=en |volume=5 |issue=4 |pages=466–482 |doi=10.1002/ppp3.10314 |issn=2572-2611 |s2cid=251991010 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal |date=15 November 2024 |title=Tropospheric ozone pollution increases the sensitivity of plant production to vapor pressure deficit across diverse ecosystems in the Northern Hemisphere |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969724059047 |access-date=3 April 2026 |journal=Science of the Total Environment |volume=951 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.175748 |pmid=39182770 |bibcode=2024ScTEn.95175748G | vauthors = Gao L, Guan K, He L, Jiang C, Wu X, Lu X, Ainsworth EA }}</ref> Šumska područja degradiraju se zbog uobičajenih faktora kao što su [[ilegalna sječa]] [[šuma]], [[požar]]i i sječa ogrjevnog drveta.<ref>{{Cite journal |last=Corlett |first=Richard T. |date=February 2016 |title=Plant diversity in a changing world: Status, trends, and conservation needs |journal=Plant Diversity |language=en |volume=38 |issue=1 |pages=10–16 |doi=10.1016/j.pld.2016.01.001 |pmc=6112092 |pmid=30159445|bibcode=2016PlDiv..38...10C}}</ref> Posebno kod šumskih požara i njihovog povećanja, to će uticati na oporavak [[biomasa|biomase]], a također i na sastav vrsta.<ref>{{Cite journal |date=28 August 2024 |title=Carbon emissions from the 2023 Canadian wildfires |journal=Nature |volume=633 |issue=8031 |pages=835–839 |doi=10.1038/s41586-024-07878-z |bibcode=2024Natur.633..835B | vauthors = Byrne B, Liu J, Bowman KW, Pascolini-Campbell M, Chatterjee A, Pandey S, Miyazaki K, Van Der Werf GR, Wunch D, Wennberg PO, Roehl CM, Sinha S |pmid=39198654 |pmc=11424480 }}</ref> Globalna procjena drveća (GTA) utvrdila je da se "17.510 (29,9%) vrsta drveća smatra ugroženima [[izumiranje]]m. Osim toga, postoji 142 vrste drveća zabilježene kao izumrle ili izumrle u divljini."<ref name="Rivers-2022"/> Moguća rješenja mogu se pronaći u nekim [[Šumarstvo|šumskouzgojnim]] metodama [[gospodarenje šumama| gospodarenja šumama]] koje promoviraju biodiverzitet drveća, kao što su selektivna sječa, [[prorjeđivanje]] ili upravljanje usjevima, te [[čišćenje|čista sječa]] i [[širenje šuma]].<ref>{{cite journal |last1=Latterini |first1=Francesco |last2=Mederski |first2=Piotr |last3=Jaeger |first3=Dirk |last4=Venanzi |first4=Rachele |last5=Tavankar |first5=Farzam |last6=Picchio |first6=Rodolfo |date=2023-02-28 |title=The Influence of Various Silvicultural Treatments and Forest Operations on Tree Species Biodiversity |url=https://rdcu.be/da0n9 |journal=Current Forestry Reports |volume=9 |issue=1 |pages=59–71 |doi=10.1007/s40725-023-00179-0 |s2cid=257320452 |access-date=2023-04-29 |doi-access=free|bibcode=2023CForR...9...59L}}</ref> Bez rješenja, oporavak [[sekundarna šuma|sekundarnih šuma]] u pogledu [[bogatstvo vrsta| bogatstva vrsta]] može potrajati 50 godina, da bi se obnovila ista količina kao i kod primarne šume ili 20 godina da bi se obnovilo 80% bogatstva vrsta.<ref>{{Cite journal |last1=Rozendaal |first1=Danaë M. A. |last2=Bongers |first2=Frans |last3=Aide |first3=T. Mitchell |last4=Alvarez-Dávila |first4=Esteban |last5=Ascarrunz |first5=Nataly |last6=Balvanera |first6=Patricia |last7=Becknell |first7=Justin M. |last8=Bentos |first8=Tony V. |last9=Brancalion |first9=Pedro H. S. |last10=Cabral |first10=George A. L. |last11=Calvo-Rodriguez |first11=Sofia |last12=Chave |first12=Jerome |last13=César |first13=Ricardo G. |last14=Chazdon |first14=Robin L. |last15=Condit |first15=Richard |date=March 2019 |title=Biodiversity recovery of Neotropical secondary forests |journal=Science Advances |language=en |volume=5 |issue=3 |doi=10.1126/sciadv.aau3114 |issn=2375-2548 |pmc=6402850 |pmid=30854424|bibcode=2019SciA....5.3114R}}</ref> ====Cvjetnice==== {{glavni|Cvjetnice}} ===Slatkovodne vrste=== {{glavni|Slatkovodni ekosistem}} [[Slatkovodni ekosistem]]i poput [[močvara]], delti i rijeka čine 1% Zemljine površine. Važni su jer su dom otprilike jednoj trećini vrsta [[kičmenjak]]a.<ref name="Tickner-2020">{{cite journal |vauthors=Tickner D, Opperman JJ, Abell R, Acreman M, Arthington AH, Bunn SE, Cooke SJ, Dalton J, Darwall W, Edwards G, Harrison I, Hughes K, Jones T, Leclère D, Lynch AJ, Leonard P, McClain ME, Muruven D, Olden JD, Ormerod SJ, Robinson J, Tharme RE, Thieme M, Tockner K, Wright M, Young L |date=April 2020 |title=Bending the Curve of Global Freshwater Biodiversity Loss: An Emergency Recovery Plan |journal=BioScience |volume=70 |issue=4 |pages=330–342 |doi=10.1093/biosci/biaa002 |pmc=7138689 |pmid=32284631}}</ref> Slatkovodne vrste počinju opadati dvostruko brže od vrsta koje žive na kopnu ili u okeanu. Ovaj brzi gubitak već je stavio 27% od 29.500 vrsta ovisnih o slatkoj vodi na [[IUCN Crvena lista|IUCN-ovu Crvenu listu]].<ref name="Tickner-2020" /> Globalne populacije slatkovodnih riba se smanjuju zbog [[zagađenja vode]] i [[prekomjerni ribolov|prekomjernog ribolova]].<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Andrea J. |last2=Carlson |first2=Andrew K. |last3=Creed |first3=Irena F. |last4=Eliason |first4=Erika J. |last5=Gell |first5=Peter A. |last6=Johnson |first6=Pieter T. J. |last7=Kidd |first7=Karen A. |last8=MacCormack |first8=Tyson J. |last9=Olden |first9=Julian D. |last10=Ormerod |first10=Steve J. |last11=Smol |first11=John P. |last12=Taylor |first12=William W. |last13=Tockner |first13=Klement |last14=Vermaire |first14=Jesse C. |last15=Dudgeon |first15=David |date= 2019|title=Emerging threats and persistent conservation challenges for freshwater biodiversity |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/brv.12480 |journal=Biological Reviews |language=en |volume=94 |issue=3 |pages=849–873 |doi=10.1111/brv.12480 |pmid=30467930 |issn=1464-7931}}</ref> Populacije migratornih riba su se smanjile za 76% od 1970. godine, a populacije velikih "megariba" su pale za 94%, pri čemu je 16 vrsta proglašeno izumrlim u 2020.<ref>{{cite news |date=February 23, 2021 |title=Global freshwater fish populations at risk of extinction, study finds |work=The Guardian |location= |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/23/global-freshwater-fish-populations-at-risk-of-extinction-study-finds |access-date=February 24, 2021 |vauthors=Harvey F |archive-date=May 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192231/https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/23/global-freshwater-fish-populations-at-risk-of-extinction-study-finds |url-status=live}}</ref> === Morske vrste === {{glavni|Ljudski utjecaj na morski svijet|Biodiverzitet i izumiranje}} [[Morski svijet|Morski biodiverzitet]] obuhvata svaki živi organizam koji obitava u okeanu ili u [[Estuarij|estuarijima]].<ref name="Sala-2006">{{Cite journal |vauthors=Sala E, Knowlton N |date=2006 |title=Global Marine Biodiversity Trends |journal=Annual Review of Environment and Resources |volume=31 |issue=1 |pages=93–122 |doi=10.1146/annurev.energy.31.020105.100235 |doi-access=free}}</ref> Do 2018. godine dokumentovano je otprilike 240.000 morskih vrsta.<ref name="Luypaert-2020"/> Ali mnoge morske vrste – procjene se kreću između 178.000 i 10 miliona okeanskih vrsta – tek treba opisati.<ref name="Sala-2006"/> Stoga je vjerovatno da je niz rijetkih vrsta (koje nisu viđene decenijama u divljini) već nestao ili je na ivici izumiranja, nezapaženo.<ref>{{cite news |last1=Briand |first1=F. |date=October 2012 |title=Species Missing in Action – Rare or Already Extinct? |work=National Geographic |url=https://www.researchgate.net/publication/233408388}}</ref> Ljudske aktivnosti imaju snažan i štetan utjecaj na morski biodiverzitet. Glavni uzroci izumiranja morskih vrsta su gubitak staništa, zagađenje, invazivne vrste i prekomjerna eksploatacija.<ref name="Worm-2006">{{cite journal |vauthors=Worm B, Barbier EB, Beaumont N, Duffy JE, Folke C, Halpern BS, Jackson JB, Lotze HK, Micheli F, Palumbi SR, Sala E, Selkoe KA, Stachowicz JJ, Watson R |date=November 2006 |title=Impacts of biodiversity loss on ocean ecosystem services |journal=Science |volume=314 |issue=5800 |pages=787–90 |bibcode=2006Sci...314..787W |doi=10.1126/science.1132294 |jstor=20031683 |pmid=17082450 |s2cid=37235806}}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Gamfeldt L, Lefcheck JS, Byrnes JE, Cardinale BJ, Duffy JE, Griffin JN |date=2015 |title=Marine biodiversity and ecosystem functioning: what's known and what's next? |url=https://scholarworks.wm.edu/vimsarticles/849 |journal=Oikos |volume=124 |issue=3 |pages=252–265 |doi=10.1111/oik.01549 |bibcode=2015Oikos.124..252G |access-date=April 24, 2021 |archive-date=June 14, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210614053025/https://scholarworks.wm.edu/vimsarticles/849/ |url-status=live|url-access=subscription }}</ref> Veći pritisak na morske ekosisteme u blizini obalnih područja vrši se zbog ljudskih naselja u tim područjima.<ref>{{cite journal |vauthors=Halpern BS, Frazier M, Potapenko J, Casey KS, Koenig K, Longo C, Lowndes JS, Rockwood RC, Selig ER, Selkoe KA, Walbridge S |date=July 2015 |title=Spatial and temporal changes in cumulative human impacts on the world's ocean |journal=Nature Communications |volume=6 |issue=1 |bibcode=2015NatCo...6.7615H |doi=10.1038/ncomms8615 |pmc=4510691 |pmid=26172980 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Doney |first1=Scott C. |last2=Fabry |first2=Victoria J. |last3=Feely |first3=Richard A. |last4=Kleypas |first4=Joan A. |date=2009 |title=Ocean Acidification: The Other CO2 Problem |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.marine.010908.163834 |journal=Annual Review of Marine Science |language=en |volume= 1|issue= |pages= 169–192|doi= 10.1146/annurev.marine.010908.163834|pmid=21141034 |issn=}}</ref> Prekomjerna eksploatacija je rezultirala izumiranjem preko 25 morskih vrsta. To uključuje morske [[ptice]], morske [[sisar]]e, [[alge]] i [[ribe]].<ref name="Sala-2006"/><ref>{{cite journal |last1=Georgian |first1=Samuel |last2=Hameed |first2=Sarah |last3=Morgan |first3=Lance |last4=Amon |first4=Diva J. |last5=Sumaila |first5=U. Rashid |last6=Johns |first6=David |last7=Ripple |first7=William J. |date=2022 |title=Scientists' warning of an imperiled ocean |url= |journal=Biological Conservation |volume=272 |issue= |doi=10.1016/j.biocon.2022.109595 |bibcode=2022BCons.27209595G |s2cid=249142365}}</ref> Primjeri izumrlih morskih vrsta uključuju Stellerovu morsku kravu (''[[Hydrodamalis gigas]]'') i [[Karipska medvjedica| Karipsku medvjedicu]] (''[[Monachus tropicalis]]''). Nisu sva izumiranja uzrokovana ljudima. Naprimjer, 1930-ih, morska trava (''[[Lottia alveus]]'') izumrla je u [[Atlantik]]u, nakon što je populacija [[morska trava|morske trave]] ''[[Zoster marina]]'' opala zbog izlaganja bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=Carlton |first1=J. T. |last2=Vermeij |first2=G. J. |last3=Lindberg |first3=D. R. |last4=Carlton |first4=D. A. |last5=Dubley |first5=E. C. |date=1991 |title=The First Historical Extinction of a Marine Invertebrate in an Ocean Basin: The Demise of the Eelgrass Limpet Lottia alveus |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.2307/1542430 |journal=The Biological Bulletin |language=en |volume=180 |issue=1 |pages=72–80 |doi=10.2307/1542430 |jstor=1542430 |pmid=29303643 |issn=0006-3185 |access-date=March 23, 2023 |archive-date=March 23, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323214932/https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.2307/1542430 |url-status=live}}</ref> The ''Lottia alveus'' were greatly impacted because the ''Zostera marina'' were their sole habitats.<ref name="Sala-2006" /> == Uzroci == Glavni uzroci trenutnog gubitka biodiverziteta su: # [[Gubitak staništa]], fragmentacija i [[degradacija staništa|degradacija]];<ref name="CBD-2010">{{cite web |year=2010 |title=Global Biodiversity Outlook 3 |url=https://www.cbd.int/gbo3/ |publisher=Convention on Biological Diversity |access-date=January 24, 2017 |archive-date=May 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220519223227/https://www.cbd.int/gbo3/ |url-status=live}}</ref> naprimjer [[fragmentacija staništa]] za komercijalnu i poljoprivrednu upotrebu (posebno [[monokultura|monokulturna]] [[poljoprivreda]])<ref name="Kehoe-2017" /> #[[Korištenje zemljišta]] intenzifikacija (i posljedični [[gubitak zemljišta]]/gubitak staništa); značajan faktor u gubitku ekoloških usluga zbog direktnih efekata, kao i gubitka [[biodiverzitet]]a<ref name="Allan-2015">{{cite journal |vauthors=Allan E, Manning P, Alt F, Binkenstein J, Blaser S, Blüthgen N, Böhm S, Grassein F, Hölzel N, Klaus VH, Kleinebecker T, Morris EK, Oelmann Y, Prati D, Renner SC, Rillig MC, Schaefer M, Schloter M, Schmitt B, Schöning I, Schrumpf M, Solly E, Sorkau E, Steckel J, Steffen-Dewenter I, Stempfhuber B, Tschapka M, Weiner CN, Weisser WW, Werner M, Westphal C, Wilcke W, Fischer M |date=August 2015 |title=Land use intensification alters ecosystem multifunctionality via loss of biodiversity and changes to functional composition |journal=Ecology Letters |volume=18 |issue=8 |pages=834–843 |doi=10.1111/ele.12469 |pmc=4744976 |pmid=26096863|bibcode=2015EcolL..18..834A}}</ref> # [[Zagađenje hranjivim tvarima]] i drugi oblici zagađenja ([[Zagađenje zraka|zraka]] i [[zagađenje vode]]) # [[Prekomjerna eksploatacija|Prekomjerna eksploatacija]] i neodrživa upotreba (naprimjer [[neodržive metode ribolova]], [[prekomjerni ribolov]], [[prekomjerna potrošnja (ekonomija)|prekomjerna potrošnja]] i [[prenaseljenost ljudi]]) # [[Invazivne vrste]] koje efektivno [[Konkurencija (biologija)|konkurentno]] za nišu, zamjenjujući [[autohtona vrsta|autohtone vrste]]<ref name="Walsh-2016">{{cite journal |vauthors=Walsh JR, Carpenter SR, Vander Zanden MJ |date=April 2016 |title=Invasive species triggers a massive loss of ecosystem services through a trophic cascade |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=113 |issue=15 |pages=4081–5 |bibcode=2016PNAS..113.4081W |doi=10.1073/pnas.1600366113 |pmc=4839401 |pmid=27001838 |doi-access=free}}</ref> # [[Klimatske promjene]] (npr. [[rizik od izumiranja zbog klimatskih promjena]], [[utjecaji klimatskih promjena na biodiverzitet biljaka]])<ref name="CBD-2010" /> [[Jared Diamond]] opisuje "Zli kvartet" [[uništavanja staništa]], [[prekomjeri lov|prekomjernog ubijanja]], [[unesena vrsta|unesenih vrsta]] i [[sekundarno izumiranje|sekundarnog izumiranja]].<ref name="MoultonSanderson1998">{{cite book |last1=Moulton |first1=Michael P. |url={{google books |plainurl=y |id=or6sngEACAAJ}} |title=Wildlife Issues in a Changing World |last2=Sanderson |first2=James |date=1 September 1998 |publisher=CRC-Press |isbn=978-1-56670-351-2}}</ref> [[Edward O. Wilson]] je predložio [[akronim]] HIPPO za glavne uzroke gubitka biodiverziteta: '''H'''uništavanje staništa, '''I'''invazivne vrste, '''P'''zagađenje, [[Prenaseljenost|prekomjerna'''ljudska'''naseljenost]] i [[Prekomjerno iskorištavanje|'''Prekomjerno iskorištavanje]]'''.<ref name="Chen20032">{{cite book |last=Chen |first=Jim |title=The Jurisdynamics of Environmental Protection: Change and the Pragmatic Voice in Environmental Law |publisher=Environmental Law Institute |year=2003 |isbn=978-1-58576-071-8 |page=197 |chapter=Across the Apocalypse on Horseback: Imperfect Legal Responses to Biodiversity Loss |chapter-url={{google books |plainurl=y |id=8vCkSM1auwIC|page=197}}}}</ref><ref>{{cite book |title=Windows on the Wild |publisher=New Africa Books |year=2005 |isbn=978-1-86928-380-3 |chapter=Hippo dilemma |chapter-url={{google books |plainurl=y |id=1rzqxEVsMO8C}}}}</ref> === Uništavanje staništa === [[Datoteka:Biodiversity Hotspots Map.jpg|thumb|280px| 25 kopnenih žarišta biodiverziteta na Zemlji. Ove regije sadrže veliki broj biljnih i životinjskih vrsta i bile su izložene visokim nivoima uništavanja staništa ljudskom aktivnošću, što je dovelo do gubitka biodiverziteta.]] [[Datoteka:Sugarcane_Deforestation,_Bolivia,_2016-06-15_by_Planet_Labs.jpg|thumb|[[Deforestacija]] i povećana izgradnja puteva u [[amazonska prašuma|amazonskoj prašumi]] u [[Bolivija|Boliviji]] izaziva značajnu zabrinutost zbog povećanog ljudskog zadiranja u divlja područja, povećanog iskorištavanja resursa i daljnjih prijetnji biodiverzitetu.]] {{glavni|Uništavanje staništa}} Naprimjer, gubitak staništa je jedan od uzroka smanjenja [[populacija]] insekata (pogledajte [[#Insekti|odjeljak ispod o insektima]]). ==== Rast urbanih područja i fragmentacija staništa ==== {{glavni|Fragmentacija staništa}} Direktni efekti rasta urbanih područja na gubitak staništa su dobro poznati: izgradnja zgrada često rezultira uništavanjem i fragmentacijom staništa.<ref name="Haddad-2015">{{cite journal |vauthors=Haddad NM, Brudvig LA, Clobert J, Davies KF, Gonzalez A, Holt RD, Lovejoy TE, Sexton JO, Austin MP, Collins CD, Cook WM, Damschen EI, Ewers RM, Foster BL, Jenkins CN, King AJ, Laurance WF, Levey DJ, Margules CR, Melbourne BA, Nicholls AO, Orrock JL, Song DX, Townshend JR |date=March 2015 |title=Habitat fragmentation and its lasting impact on Earth's ecosystems |journal=Science Advances |volume=1 |issue=2 |bibcode=2015SciA....1E0052H |doi=10.1126/sciadv.1500052 |pmc=4643828 |pmid=26601154}}</ref> To dovodi do selekcije vrsta koje su prilagođene urbanim sredinama.<ref>{{Cite journal |last=Otto |first=Sarah P. |date=2018-11-21 |title=Adaptation, speciation and extinction in the Anthropocene |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=285 |issue=1891 |doi=10.1098/rspb.2018.2047 |issn=0962-8452 |pmc=6253383 |pmid=30429309 |bibcode=2018PBioS.28582047O }}</ref> Mali dijelovi staništa ne mogu podržati nivo genetske ili [[takson]]omske raznolikosti koji su ranije mogli, dok neke osjetljivije vrste mogu lokalno izumrijeti.<ref>{{Cite journal |vauthors=Tomimatsu H, Ohara M |date=2003 |title=Genetic diversity and local population structure of fragmented populations of Trillium camschatcense (Trilliaceae) |journal=Biological Conservation |volume=109 |issue=2 |pages=249–258 |doi=10.1016/S0006-3207(02)00153-2|bibcode=2003BCons.109..249T}}</ref> [[Brojnost vrsta]] populacije smanjuju se zbog smanjenog fragmentiranog područja staništa. To uzrokuje povećanje izolacije vrsta i prisiljava vrste da se kreću prema rubnim staništima i da se prilagode traženju hrane na drugim mjestima.<ref name="Haddad-2015" /> Osim toga, rubni efekti često rezultiraju promijenjenim uvjetima svjetlosti, temperature i vlažnosti koji mijenjaju strukturu vegetacije i pogodnost mikrostaništa, dodatno smanjujući biodiverzitet u fragmentiranim urbanim područjima..<ref>{{Cite journal |title=Edge Influence on Forest Structure and Composition in Fragmented Landscapes |date=2005 |url=https://conbio.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1111/j.1523-1739.2005.00045.x |language=en |doi=10.1111/j.1523-1739.2005.00045.x |issn=1523-1739 |journal=Conservation Biology |volume=19 |issue=3 |pages=768–782 | vauthors = Harper KA, MacDonald SE, Burton PJ, Chen J, Brosofske KD, Saunders SC, Euskirchen ES, Roberts D, Jaiteh MS, Esseen P |url-access=subscription }}</ref> Urbano okruženje također pogoduje brzom reprodukciji, mobilnim vrstama, doprinoseći biotskoj homogenizaciji i globalnom padu ekološke jedinstvenosti.<ref>{{Cite journal |last=McKinney |first=Michael L. |date=2006-01-01 |title=Urbanization as a major cause of biotic homogenization |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0006320705003563 |journal=Biological Conservation |volume=127 |issue=3 |pages=247–260 |doi=10.1016/j.biocon.2005.09.005 |bibcode=2006BCons.127..247M |issn=0006-3207|url-access=subscription }}</ref> Razvoj [[infrastruktura|infrastrukture]] u [[ključna područja biodiverziteta|ključnim područjima biodiverziteta]] (KBA) glavni je pokretač gubitka biodiverziteta, s infrastrukturom prisutnom u otprilike 80% KBA.<ref name="Simkins-2023">{{cite journal |last1=Simkins |first1=Ashley T. |last2=Beresford |first2=Alison E. |date=March 23, 2023 |title=A global assessment of the prevalence of current and potential future infrastructure in Key Biodiversity Areas |url= |journal=Biological Conservation |volume=281 |issue= |doi=10.1016/j.biocon.2023.109953 |s2cid=257735200 |quote= |doi-access=free|bibcode=2023BCons.28109953S}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Text was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=October 16, 2017}}</ref> Razvoj infrastrukture dovodi do prenamjene i fragmentacije prirodnog staništa, zagađenja i poremećaja. Također može doći do direktne štete za životinje usljed sudara s vozilima i objektima. To može imati utjecaje izvan lokacije infrastrukture.<ref name="Simkins-2023"/> Naprimjer, hronična buka s cesta može ometati pjev ptica koje se koriste za parenje i odbranu teritorije, smanjujući reproduktivni uspjeh.<ref>{{Cite journal |last1=Halfwerk |first1=Wouter |last2=Slabbekoorn |first2=Hans |date=April 2015 |title=Pollution going multimodal: the complex impact of the human-altered sensory environment on animal perception and performance |journal=Biology Letters |volume=11 |issue=4 |doi=10.1098/rsbl.2014.1051 |pmc=4424613 |pmid=25904319}}</ref> Artificial lighting can disrupt nocturnal foraging patterns, predator-prey interactions, and migratory navigation in species such as bats, amphibians, and sea turtles.<ref>{{Cite journal |last1=Gaston |first1=Kevin J. |last2=Visser |first2=Marcel E. |last3=Hölker |first3=Franz |date=2015-05-05 |title=The biological impacts of artificial light at night: the research challenge |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=370 |issue=1667 |doi=10.1098/rstb.2014.0133 |pmc=4375372 |pmid=25780244}}</ref> Infrastruktura također može stvoriti ekološke zamke, gdje [[životinje]] bivaju privučene izmijenjenim okruženjima koja u konačnici smanjuju njihovu kondiciju ili opstanak. Nadalje, smrtnost na cestama i sudari ptica sa zgradama i dalekovodima uzrokuju direktnu štetu divljim životinjama, s kaskadnim utjecajima na sve trofičke nivoe. Ovi uticaji često se protežu daleko izvan područja djelovanja razvoja i mogu poremetiti povezanost krajolika ključnu za migraciju i prilagođavanje klimatskim promjenama. Fragmentirani krajolici također ometaju promjene područja rasprostranjenosti vrsta kao odgovor na klimatske promjene, otežavajući populacijama praćenje pogodnih uvjeta u okolišu i povećavajući rizik od [[izumiranje| izumiranja]].<ref>{{Cite journal |last1=Opdam |first1=Paul |last2=Wascher |first2=Dirk |date=2004-05-01 |title=Climate change meets habitat fragmentation: linking landscape and biogeographical scale levels in research and conservation |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0006320703004890 |journal=Biological Conservation |volume=117 |issue=3 |pages=285–297 |doi=10.1016/j.biocon.2003.12.008 |bibcode=2004BCons.117..285O |issn=0006-3207|url-access=subscription }}</ref> === Intenzifikacija korištenja zemljišta === {{glavni|Korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstvo|Zaštita prirode}} Ljudi mijenjaju korištenje zemljišta na različite načine, a svaki od njih može dovesti do uništavanja staništa i gubitka biodiverziteta. Izvještaj o globalnoj procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema iz 2019. godine ''[[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema]]'' otkrio je da je industrijska [[poljoprivreda]] glavni pokretač kolapsa biodiverziteta.<ref>{{cite news |date=March 15, 2019 |title=The Rapid Decline Of The Natural World Is A Crisis Even Bigger Than Climate Change |url=https://www.huffpost.com/entry/nature-destruction-climate-change-world-biodiversity_n_5c49e78ce4b06ba6d3bb2d44 |access-date=March 16, 2019 |work=[[The Huffington Post]] |vauthors=Vidal J |archive-date=November 24, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124023239/https://www.huffpost.com/entry/nature-destruction-climate-change-world-biodiversity_n_5c49e78ce4b06ba6d3bb2d44 |url-status=live}}</ref><ref name="Stokstad"/> U Globalnom pregledu biodiverziteta UN-a za 2014. godinu procijenjeno je da je 70% projektovanog gubitka kopnenog biodiverziteta uzrokovano korištenjem poljoprivrede. To potvrđuju i noviji nalazi iz izvještaja „Globalni pregled zemljišta“ iz 2022. godine, koji je izradila Konvencija UN-a o borbi protiv dezertifikacije, a u kojem se navodi da je preko 50% poljoprivrednog zemljišta umjereno ili teško degradirano.<ref>{{Cite web |title=Global Land Outlook 2 |url=https://www.unccd.int/resources/global-land-outlook/glo2 |access-date=2025-04-24 |website=UNCCD |language=en}}</ref> Prema publikaciji iz 2005. godine, "Kultivisani sistemi [...] pokrivaju 24% Zemljine površine".<ref name="Millennium Ecosystem Assessment-2005" />{{rp|51}} Publikacija je definirala „kultivirana područja“ kao „područja u kojima je najmanje 30% krajolika pod obradivim zemljištem, promjenjivom poljoprivredom, ograničenom stočarskom proizvodnjom ili slatkovodnom [[akvakultura|akvakulturom]] u bilo kojoj određenoj godini".<ref name="Millennium Ecosystem Assessment-2005" />{{rp|51}} Od 2023. godine, približno 38% Zemljine kopnene površine koristi se za poljoprivredu, uključujući ispašu i proizvodnju usjeva, što je čini dominantnom upotrebom zemljišta u svijetu.<ref>{{Cite book |last=Fao |first=Ifad |url=https://openknowledge.fao.org/items/445c9d27-b396-4126-96c9-50b335364d01 |title=The State of Food Security and Nutrition in the World 2023 |date=2023 |publisher=FAO; IFAD; UNICEF; WFP; WHO |isbn=978-92-5-137226-5 |language=English}}</ref> Više od 17.000 [[vrsta]] jest u opasnosti da izgubi stanište do 2050. godine, jer se [[poljoprivreda]] nastavlja širiti kako bi zadovoljila buduće potrebe za hranom (od 2020).<ref name="Dunne-2020">{{cite news |date=December 22, 2020 |title=More than 17,000 species worldwide to lose part of habitat if agriculture continues to expand |url=https://www.independent.co.uk/environment/species-habitat-loss-agriculture-food-b1777097.html |access-date=January 17, 2021 |work=The Independent |location= |vauthors=Dunne D |archive-date=January 21, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121052842/https://www.independent.co.uk/environment/species-habitat-loss-agriculture-food-b1777097.html |url-status=live}}</ref> Globalni prelazak na pretežno biljnu ishranu oslobodio bi [[zemljište]], kako bi se omogućila obnova [[ekosistem]]a i biodiverziteta.<ref name="Carrington"/> U 2010-ima preko 80% ukupnog globalnog poljoprivrednog zemljišta korišteno je za uzgoj [[životinja]].<ref name="Carrington">{{cite news |date=February 3, 2021 |title=Plant-based diets crucial to saving global wildlife, says report |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/03/plant-based-diets-crucial-to-saving-global-wildlife-says-report |access-date=February 6, 2021 |work=The Guardian|location= |vauthors=Carrington D |archive-date=December 18, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218134247/https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/03/plant-based-diets-crucial-to-saving-global-wildlife-says-report |url-status=live}}</ref> Nedavni podaci [[FAO]]-a pokazuju da stočarski sistemi zauzimaju oko 77% poljoprivrednog zemljišta, a istovremeno osiguravaju manje od 20% globalnih [[kalorija]], što naglašava neravnotežu između korištenja zemljišta i nutritivne proizvodnje.<ref>{{Cite web |title=FAO Biodiversity {{!}} FAO |url=https://www.fao.org/family-farming/detail/en/c/1633360/ |access-date=2025-04-24 |website=www.fao.org}}</ref> Od 2022. godine, 44% Zemljine kopnene površine zahtijevalo je pažnju konzerviranja, što može uključivati proglašenje zaštićenih područja i praćenje politika korištenja zemljišta.<ref>{{Cite journal |last1=Allan |first1=James R. |last2=Possingham |first2=Hugh P. |last3=Atkinson |first3=Scott C. |last4=Waldron |first4=Anthony |last5=Di Marco |first5=Moreno |last6=Butchart |first6=Stuart H. M. |last7=Adams |first7=Vanessa M. |last8=Kissling |first8=W. Daniel |last9=Worsdell |first9=Thomas |last10=Sandbrook |first10=Chris |last11=Gibbon |first11=Gwili |last12=Kumar |first12=Kundan |last13=Mehta |first13=Piyush |last14=Maron |first14=Martine |last15=Williams |first15=Brooke A. |date=2022 |title=The minimum land area requiring conservation attention to safeguard biodiversity |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.abl9127 |journal=Science |language=en |volume=376 |issue=6597 |pages=1094–1101 |doi=10.1126/science.abl9127 |pmid=35653463 |bibcode=2022Sci...376.1094A |issn=0036-8075 |hdl=11573/1640006 |s2cid=233423065 |hdl-access=free |access-date=June 7, 2022 |archive-date=November 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221115213416/https://www.science.org/doi/10.1126/science.abl9127 |url-status=live}}</ref> Osim toga, analiza iz 2023. godine u časopisu „Science Advances“ zaključila je da najmanje 30% zemljišta mora biti aktivno zaštićeno i ekološki obnovljeno do 2030. godine kako bi se ispunili globalni ciljevi biodiverziteta, što je u skladu s Okvirom za globalni biodiverzitet Kunming-Montreal dogovorenim na COP15.<ref>{{Cite journal |last1=Dinerstein |first1=Eric |last2=Olson |first2=David |last3=Joshi |first3=Anup |last4=Vynne |first4=Carly |last5=Burgess |first5=Neil D. |last6=Wikramanayake |first6=Eric |last7=Hahn |first7=Nathan |last8=Palminteri |first8=Suzanne |last9=Hedao |first9=Prashant |last10=Noss |first10=Reed |last11=Hansen |first11=Matt |last12=Locke |first12=Harvey |last13=Ellis |first13=Erle C. |last14=Jones |first14=Benjamin |last15=Barber |first15=Charles Victor |date=2017-06-01 |title=An Ecoregion-Based Approach to Protecting Half the Terrestrial Realm |journal=BioScience |volume=67 |issue=6 |pages=534–545 |doi=10.1093/biosci/bix014 |issn=0006-3568 |pmc=5451287 |pmid=28608869}}</ref> === Zagađenje hranjivim tvarima i drugi oblici zagađenja === {{glavni|Zagađenje hranjivim tvarima}} ==== Zagađenje zraka ==== [[Datoteka:Air pollution3.jpg|thumb| Industrijski procesi koji doprinose zagađenju zraka emisijom [[ugljik-dioksid]]a, [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a.]] [[Zagađenje zraka]] negativno utiče na biodiverzitet.<ref>{{Cite book |last=Barker |first=Jerry R. |title=Air Pollution Effects on Biodiversity |date=1992 |publisher=Springer US |others=David T. Tingey |isbn=978-1-4615-3538-6 |location=Boston, MA |oclc=840285207}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Fowler |first=David |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1251724 |journal=Science |doi=10.1126/science.1251724 |doi-broken-date=April 4, 2026 }}</ref> Zagađivači se, naprimjer, emituju u atmosferu sagorijevanjem [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] i [[biomasa|biomase]]. Industrijska i poljoprivredna aktivnost oslobađa zagađivače [[sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksid]]i.<ref name="Sabljic-2009">{{cite book |title=Environmental and Ecological Chemistry – Volume I |vauthors=Sabljic A |date=2009 |publisher=EOLSS Publications |isbn=978-1-84826-186-0}}</ref> Nakon što se sumpor-dioksid i dušik-oksid unesu u atmosferu, mogu reagirati s kapljicama u oblacima ([[jezgro kondenzacije oblaka|jezgra kondenzacije oblaka]]), kapima kiše ili pahuljicama snijega, formirajući [[sumporna kiselina|sumpornu]] i [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]]. Interakcijom između kapljica vode i sumporne i dušične kiseline dolazi do [[vlažno taloženje|vlažnog taloženja]] i stvaranja [[kisela kiša|kiselih kiša]].<ref>{{cite journal |vauthors=Singh A, Agrawal M |title=Acid rain and its ecological consequences |journal=Journal of Environmental Biology |volume=29 |issue=1 |pages=15–24 |date=January 2008 |pmid=18831326}}</ref><ref name="Payne-2017">{{cite journal |vauthors=Payne RJ, Dise NB, Field CD, Dore AJ, Caporn SJ, Stevens CJ |title=Nitrogen deposition and plant biodiversity: past, present, and future |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=October 2017 |volume=15 |issue=8 |pages=431–436 |doi=10.1002/fee.1528 |bibcode=2017FrEE...15..431P |s2cid=54972418 |url=https://e-space.mmu.ac.uk/619669/1/Payne%20et%20al.%20Nitrogen%20Pollution%20%281%29.pdf |access-date=November 1, 2021 |archive-date=November 21, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211121145750/https://e-space.mmu.ac.uk/619669/1/Payne%20et%20al.%20Nitrogen%20Pollution%20(1).pdf |url-status=live}}</ref> U pregledu iz 2009. godine proučavane su četiri zagađivača zraka ([[sumpor]], [[dušik]], [[ozon]] i [[živa (element)|živa]]) i nekoliko tipova ekosistema.<ref name="Lovett-2009">{{Cite journal |last1=Lovett |first1=Gary M. |last2=Tear |first2=Timothy H. |last3=Evers |first3=David C. |last4=Findlay |first4=Stuart E.G. |last5=Cosby |first5=B. Jack |last6=Dunscomb |first6=Judy K. |last7=Driscoll |first7=Charles T. |last8=Weathers |first8=Kathleen C. |date=2009 |title=Effects of Air Pollution on Ecosystems and Biological Diversity in the Eastern United States |url=https://nyaspubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1749-6632.2009.04153.x |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |language=en |volume=1162 |issue=1 |pages=99–135 |doi=10.1111/j.1749-6632.2009.04153.x |pmid=19432647 |bibcode=2009NYASA1162...99L |s2cid=9368346 |issn=0077-8923 |access-date=February 6, 2024 |archive-date=February 6, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240206155218/https://nyaspubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1749-6632.2009.04153.x |url-status=live|url-access=subscription }}</ref> Zagađenje zraka utiče na funkcionisanje i biodiverzitet kopnenih, kao i vodenih ekosistema.<ref name="Lovett-2009" /><ref>{{Cite journal |doi=10.1126/science.1251724 |doi-broken-date=April 4, 2026 }}</ref> Naprimjer, "zagađenje zraka uzrokuje ili doprinosi zakiseljavanju jezera, [[eutrofikacija|eutrofikaciji]] [[estuarij]]a i obalnih voda, te bioakumulaciji žive u vodenim [[lanac ishrane|mrežama ishrane]]".<ref name="Lovett-2009"/> ==== Zagađenje bukom ==== {{glavni|Zagađenje bukom}} Buka koju stvaraju [[saobraćaj]], [[brod]]ovi, [[traktor|vozila]] i [[avion]]i može uticati na preživljavanje divljih vrsta i može doseći netaknuta staništa.<ref name="Sordello-2019">{{Cite journal| vauthors=Sordello R, De Lachapelle FF, Livoreil B, Vanpeene S |date=2019|title=Evidence of the environmental impact of noise pollution on biodiversity: a systematic map protocol|journal=Environmental Evidence|volume=8|issue=1|doi=10.1186/s13750-019-0146-6 |doi-access=free|bibcode=2019EnvEv...8....8S}}</ref> [[Zagađenje bukom]] je uobičajeno u morskim ekosistemima i utiče na najmanje 55 morskih vrsta.[<ref name="Weilgart-2008">{{cite thesis |vauthors=Weilgart LS |title=The Impact of Ocean Noise Pollution on Marine Biodiversity |date=2008 |url=https://awionline.org/sites/default/files/uploads/documents/Weilgart_Biodiversity_2008-1238105851-10133.pdf |citeseerx=10.1.1.542.534 |s2cid=13176067 |access-date=November 1, 2021 |archive-date=November 1, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211101133214/https://awionline.org/sites/default/files/uploads/documents/Weilgart_Biodiversity_2008-1238105851-10133.pdf |url-status=live}}</ref> Jedna studija je otkrila da se, kako se [[seizmologija|seizmička buka]] i sonar povećavaju u morskim ekosistemima, raznolikost sisaraa (uključujući [[kitovi|kitove]] i [[delfin]]e) smanjuje.<ref>{{cite journal |vauthors=Fernández A, Edwards JF, Rodríguez F, Espinosa de los Monteros A, Herráez P, Castro P, Jaber JR, Martín V, Arbelo M |title='Gas and fat embolic syndrome' involving a mass stranding of beaked whales (family Ziphiidae) exposed to anthropogenic sonar signals |journal=Veterinary Pathology |volume=42 |issue=4 |pages=446–57 |date=July 2005 |pmid=16006604 |doi=10.1354/vp.42-4-446 |s2cid=43571676 |doi-access=free}}</ref> Višestruke studije su otkrile da je manje [[riba]], kao što su [[bakalar]], [[vriježnik]], [[šljuka]], [[haringa]], pješčana [[foka]] i [[plavi oslić]], uočeno u područjima sa seizmičkom bukom, a stope ulova opadaju za 40–80%.<ref name="Weilgart-2008" /><ref>{{Cite journal| vauthors=Engås A, Løkkeborg S, Ona E, Soldal AV |date=2011|title=Effects of seismic shooting on local abundance and catch rates of cod ((Gadus morhua) and haddock )(Melanogrammus aeglefinus) |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=53|issue=10|pages=2238–2249|doi=10.1139/f96-177|hdl=11250/108647|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal| vauthors=Skalski JR, Pearson WH, Malme CI |date=2011|title=Effects of Sounds from a Geophysical Survey Device on Catch-per-Unit-Effort in a Hook-and-Line Fishery for Rockfish (Sebastes spp.) |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=49|issue=7|pages=1357–1365|doi=10.1139/f92-151}}</ref><ref>{{Cite journal| vauthors=Slotte A, Hansen K, Dalen J, Ona E |date=2004|title=Acoustic mapping of pelagic fish distribution and abundance in relation to a seismic shooting area off the Norwegian west coast |journal=Fisheries Research |volume=67|issue=2|pages=143–150|doi=10.1016/j.fishres.2003.09.046 |bibcode=2004FishR..67..143S}}</ref> Buka je također promijenila zajednice i raznolikost [[ptica]]. Buka može smanjiti reproduktivni uspjeh, smanjiti područja za [[gniježđenje]], povećati reakciju na [[stres]] i smanjiti [[brojnost vrsta]].<ref name="Francis-2009">{{cite journal |vauthors=Francis CD, Ortega CP, Cruz A |date=August 2009 |title=Noise pollution changes avian communities and species interactions |journal=Current Biology |volume=19 |issue=16 |pages=1415–9 |doi=10.1016/j.cub.2009.06.052 |pmid=19631542 |s2cid=15985432 |doi-access=free|bibcode=2009CBio...19.1415F}}</ref><ref name="Weilgart-2008" /> Noise pollution can alter the distribution and abundance of prey species, which can then impact predator populations.<ref>{{Cite journal |last1=Barber |first1=Jesse R. |last2=Crooks |first2=Kevin R. |last3=Fristrup |first3=Kurt M. |date=2010-03-01 |title=The costs of chronic noise exposure for terrestrial organisms |url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00261-4 |journal=Trends in Ecology & Evolution |language=English |volume=25 |issue=3 |pages=180–189 |doi=10.1016/j.tree.2009.08.002 |issn=0169-5347 |pmid=19762112 |bibcode=2010TEcoE..25..180B |access-date=February 24, 2023 |archive-date=October 12, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012013959/http://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00261-4 |url-status=live|url-access=subscription }}</ref> ==== Zagađenje od ekstrakcije fosilnih goriva ==== [[Datoteka:Locations and proportions of oil and gas fields overlapping IUCN Protected Areas.png|thumb|upright=1.7|Potencijal za gubitak biodiverziteta usljed buduće ekstrakcije fosilnih goriva: Udjeli područja naftnih i plinskih polja koja se preklapaju sa [[Zaštićeno područje|Zaštićenim područjima]] (ZP) (sivi poligoni) različitih kategorija upravljanja zaštićenim područjima IUCN-a po regijama UN-a: (a) [[Sjeverna Amerika]] (b) [[Evropa]] (c) [[Zapadna Azija]], (d) LAC, (e) [[Afrika]] i (f) [[Azijsko-pacifička regija]]. Apsolutno područje preklapanja u svim kategorijama upravljanja IUCN-a prikazano je iznad histograma. Položaj polja koja se preklapaju sa ZP-ovima prikazan je u (g). Sjenčanje se koristi tako da se tačke mogu vizualizirati čak i tamo gdje se njihove prostorne lokacije poklapaju, tako da tamnije tačke označavaju veće gustoće polja koja se preklapaju sa ZP-ovima.<ref name="Harfoot-2018" />]] Ekstrakcija [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] i povezani naftovodi i plinovodi imaju veliki uticaj na biodiverzitet mnogih [[biom]]a, zbog prenamjene zemljišta, uništavanja staništa i degradacije, te zagađenja.<ref>{{Cite journal |last1=Ellis |first1=Erle C. |last2=Klein Goldewijk |first2=Kees |last3=Siebert |first3=Stefan |last4=Lightman |first4=Deborah |last5=Ramankutty |first5=Navin |date=September 2010 |title=Anthropogenic transformation of the biomes, 1700 to 2000 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1466-8238.2010.00540.x |journal=Global Ecology and Biogeography |language=en |volume=19 |issue=5 |pages=589–606 |doi=10.1111/j.1466-8238.2010.00540.x |bibcode=2010GloEB..19..589E |issn=1466-822X}}</ref> Primjer je zapadna [[amazonska prašuma|Amazonska]] regija.<ref name="Butt-2013">{{cite journal |vauthors=Butt N, Beyer HL, Bennett JR, Biggs D, Maggini R, Mills M, Renwick AR, Seabrook LM, Possingham HP |date=October 2013 |title=Conservation. Biodiversity risks from fossil fuel extraction |url=https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:314798/UQ314798_OA.pdf |journal=Science |volume=342 |issue=6157 |pages=425–6 |bibcode=2013Sci...342..425B |doi=10.1126/science.1237261 |jstor=42619941 |pmid=24159031 |s2cid=206548697}}</ref> Eksploatacija fosilnih goriva tamo je imala značajan uticaj na biodiverzitet.<ref name="Harfoot-2018">{{Cite journal |last1=Harfoot |first1=Michael B. J. |last2=Tittensor |first2=Derek P. |last3=Knight |first3=Sarah |last4=Arnell |first4=Andrew P. |last5=Blyth |first5=Simon |last6=Brooks |first6=Sharon |last7=Butchart |first7=Stuart H. M. |last8=Hutton |first8=Jon |last9=Jones |first9=Matthew I. |last10=Kapos |first10=Valerie |last11=Scharlemann |first11=Jӧrn P.W. |last12=Burgess |first12=Neil D. |date=2018 |title=Present and future biodiversity risks from fossil fuel exploitation |journal=Conservation Letters |language=en |volume=11 |issue=4 |doi=10.1111/conl.12448|s2cid=74872049 |doi-access=free|bibcode=2018ConL...11E2448H}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Text was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=October 16, 2017}}</ref> Od 2018. godine, mnoga zaštićena područja s bogatom biološkom raznolikošću nalazila su se u područjima koja sadrže neiskorištene rezerve fosilnih goriva vrijedne između tri i 15 biliona dolara.<ref name="Harfoot-2018" /> [[zaštićeno područje|Zaštićena područja]] mogu biti ugrožena u budućnosti. === Prekomjerna eksploatacija === {{glavni|Prekomjerna eksploatacija}} Nastavak prekomjerne eksploatacije može dovesti do uništenja resursa, jer se on neće moći obnoviti.<ref name="Cafaro2022" /><ref>{{Cite report |url=https://zenodo.org/doi/10.5281/zenodo.3553579 |title=Summary for policymakers of the global assessment report on biodiversity and ecosystem services |last=IPBES |editor-last1=S. Díaz |editor-last2=J. Settele |editor-last3=E. S. Brondízio |editor-last4=H. T. Ngo |editor-last5=M. Guèze |editor-last6=J. Agard |editor-last7=A. Arneth |editor-last8=P. Balvanera |editor-last9=K. A. Brauman |editor-last10=S. H. M. Butchart |editor-last11=K. M. A. Chan |editor-last12=L. A. Garibaldi |editor-last13=K. Ichii J. Liu |editor-last14=S. M. Subramanian |editor-last15=G. F. Midgley |editor-last16=P. Miloslavich |editor-last17=Z. Molnár |editor-last18=D. Obura |editor-last19=A. Pfaff |editor-last20=S. Polasky |editor-last21=A. Purvis |editor-last22=J. Razzaque |editor-last23=B. Reyers |editor-last24=R. Roy Chowdhury |editor-last25=Y. J. Shin |editor-last26=I. J. Visseren-Hamakers |editor-last27=K. J. Willis |editor-last28=C. N. Zayas |date=2019-11-25 |doi=10.5281/zenodo.3553579 |language=en}}</ref> Termin se primjenjuje na [[prirodni resurs|prirodne resurse]] kao što su [[Vodenosni sloj|vodeni slojevi]], [[Pašnjak|pašnjaci za ispašu]] i [[šume]], divlje [[ljekovito bilje]], [[riblji fond]] i druge [[divlje životinje]]. ==== Prekomjerni ribolov ==== {{Glavni|Prekomjerni ribolov}} [[Datoteka:Trawlers overfish cod.jpg|thumb|Masovni ribolov [[pacifičke skuše]] (s mogućim prilovom) [[čile]]anskim [[ribolov plivaricom|brod s plivaricom]].]] [[Datoteka:Surexploitation_morue_surpêcheEn.jpg|right|thumb|[[Atlantski bakalar]] bio je prekomjerno iskorištavan 1970-ih i 1980-ih, što je dovelo do njihovog [[Kolaps ribolova|naglog kolapsa ribolova u 1992]].<ref name="Frank">{{cite journal |last1=Frank |first1=Kenneth T. |last2=Petrie |first2=Brian |last3=Choi |first3=Jae S. |last4=Leggett |first4=William C. |year=2005 |title=Trophic Cascades in a Formerly Cod-Dominated Ecosystem |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=308 |issue=5728 |pages=1621–1623 |bibcode=2005Sci...308.1621F |doi=10.1126/science.1113075 |pmid=15947186 |s2cid=45088691}}</ref>]] Izvještaj [[Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama| Međuvladine naučno-političke platforma o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama]] [[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i ekosistemskih usluga|izvještaj]] iz 2019. godine otkrio je da je prekomjerni ribolov glavni pokretač masovnog izumiranja vrsta u okeanima.<ref>{{cite journal |vauthors=Pacoureau N, Rigby CL, Kyne PM, Sherley RB, Winker H, Carlson JK, Fordham SV, Barreto R, Fernando D, Francis MP, Jabado RW, Herman KB, Liu KM, Marshall AD, Pollom RA, Romanov EV, Simpfendorfer CA, Yin JS, Kindsvater HK, Dulvy NK |date=January 2021 |title=Half a century of global decline in oceanic sharks and rays |journal=Nature |volume=589 |issue=7843 |pages=567–571 |bibcode=2021Natur.589..567P |doi=10.1038/s41586-020-03173-9 |pmid=33505035 |s2cid=231723355 |hdl-access=free |hdl=10871/124531}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 6, 2019 |title=UN report: Humans accelerating extinction of other species |url=https://apnews.com/aaf1091c5aae40b0a110daaf04950672 |access-date=March 17, 2021 |publisher=Associated Press |vauthors=Borenstein S |archive-date=March 1, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301192840/https://apnews.com/aaf1091c5aae40b0a110daaf04950672/ |url-status=live}}</ref> Prekomjerni ribolov smanjio je [[Biomasa |biomasu]] populacija riba i morskih sisara za 60%, od 19. stoljeća.<ref>{{cite journal |vauthors=Hatton IA, Heneghan RF, Bar-On YM, Galbraith ED |date=November 2021 |title=The global ocean size spectrum from bacteria to whales |journal=Science Advances |volume=7 |issue=46 |bibcode=2021SciA....7.3732H |doi=10.1126/sciadv.abh3732 |pmc=8580314 |pmid=34757796}}</ref> Danas prelazi preko jedne trećine [[ajkula]] i [[raža]] ka [[izumiranje|izumiranju]].<ref>{{cite journal |vauthors=Dulvy NK, Pacoureau N, Rigby CL, Pollom RA, Jabado RW, Ebert DA, Finucci B, Pollock CM, Cheok J, Derrick DH, Herman KB, Sherman CS, VanderWright WJ, Lawson JM, Walls RH, Carlson JK, Charvet P, Bineesh KK, Fernando D, Ralph GM, Matsushiba JH, Hilton-Taylor C, Fordham SV, Simpfendorfer CA |date=November 2021 |title=Overfishing drives over one-third of all sharks and rays toward a global extinction crisis |journal=Current Biology |volume=31 |issue=21 |pages=4773–4787.e8 |doi=10.1016/j.cub.2021.08.062 |pmid=34492229 |s2cid=237443284 |doi-access=free|bibcode=2021CBio...31E4773D}}</ref> Mnoge komercijalne ribe su prekomjerno izlovljene: izvještaj [[FAO|Organizacije za hranu i poljoprivredu]] (FAO) iz 2020. godine klasifikovao je kao prekomjerno izlovljeno 34% ribljih zaliha u svjetskom morskom [[ribolov]]u.<ref name="FAO-2020">{{Cite book|url=http://www.fao.org/documents/card/en/c/ca9229en|title=The State of World Fisheries and Aquaculture 2020|date=2020|publisher=FAO|isbn=978-92-5-132692-3|language=en|doi=10.4060/ca9229en|hdl=10535/3776|s2cid=242949831|access-date=November 30, 2022|archive-date=October 7, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211007122503/http://www.fao.org/documents/card/en/c/ca9229en|url-status=live}}</ref> Do 2020. godine, globalne populacije riba su se smanjile za 38% od 1970.<ref name="Luypaert-2020">{{cite book |vauthors=Luypaert T, Hagan JG, McCarthy ML, Poti M |chapter=Status of Marine Biodiversity in the Anthropocene|date=2020 |title=YOUMARES 9 – The Oceans: Our Research, Our Future: Proceedings of the 2018 conference for YOUng MArine RESearcher in Oldenburg, Germany|pages=57–82| veditors=Jungblut S, Liebich V, Bode-Dalby M |place=Cham|publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-20389-4_4|isbn=978-3-030-20389-4 |s2cid=210304421 |chapter-url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/339644.pdf }}</ref> Dostupne su mnoge regulatorne mjere za kontrolu prekomjernog ribolova. To uključuje [[kvote za ribolov]], [[ograničenja ulova]], licenciranje, [[sezonu zabrane ribolova]], ograničenja veličine i stvaranje [[morski rezervat| morskih rezervata]] i drugih [[zaštićeno područje|zaštićenih morskih područja]]. ==== Prenaseljenost i prekomjerna potrošnja ==== [[Datoteka:Decline-of-the-worlds-wild-mammals.png|thumb|upright=1.6| Promjenjiva raspodjela kopnenih sisara u svijetu u tonama ugljika. [[Biomasa]] divljih kopnenih sisara smanjila se za 85% od pojave ljudi.<ref>{{cite web |last=Ritchie |first=Hannah |date=April 20, 2021 |title=Wild mammals have declined by 85% since the rise of humans, but there is a possible future where they flourish |url=https://ourworldindata.org/wild-mammal-decline |access-date=April 18, 2023 |website=Our World in Data|publisher= |quote= |archive-date=February 16, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230216013950/https://ourworldindata.org/wild-mammal-decline |url-status=live}}</ref>]] Svjetska populacija je sredinom 2017. godine brojala gotovo 7,6 milijardi ljudi, a predviđa se da će dostići vrhunac krajem 21. stoljeća, sa 10–12 milijardi ljudi.<ref name="UNDESA">{{Cite web |date=2022 |title=World Population Prospects 2022, Graphs / Profiles |url=https://population.un.org/wpp/Graphs/Probabilistic/POP/TOT/900 |publisher=United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division |archive-date=December 11, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201211083505/https://population.un.org/wpp/Graphs/Probabilistic/POP/TOT/900 |url-status=live}}</ref> Naučnici tvrde da su veličina i rast populacije, zajedno sa prekomjernom potrošnjom, značajni faktori gubitka biodiverziteta i degradacije tla.<ref>{{cite journal |last1=Ceballos |first1=Gerardo |last2=Ehrlich |first2=Paul R |last3=Dirzo |first3=Rodolfo |date=23 May 2017 |title=Biological annihilation via the ongoing sixth mass extinction signaled by vertebrate population losses and declines |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=114 |issue=30 |pages=E6089–E6096 |bibcode=2017PNAS..114E6089C |doi=10.1073/pnas.1704949114 |pmc=5544311 |pmid=28696295 |quote=Much less frequently mentioned are, however, the ultimate drivers of those immediate causes of biotic destruction, namely, human overpopulation and continued population growth, and overconsumption, especially by the rich. These drivers, all of which trace to the fiction that perpetual growth can occur on a finite planet, are themselves increasing rapidly. |doi-access=free}}</ref><ref name="Weston-2021">{{cite news |last=Weston |first=Phoebe |date=13 January 2021 |title=Top scientists warn of 'ghastly future of mass extinction' and climate disruption |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jan/13/top-scientists-warn-of-ghastly-future-of-mass-extinction-and-climate-disruption-aoe |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210113050606/https://www.theguardian.com/environment/2021/jan/13/top-scientists-warn-of-ghastly-future-of-mass-extinction-and-climate-disruption-aoe |archive-date=13 January 2021 |access-date=4 August 2021 |work=The Guardian |location=}}</ref> Pregledni članci, uključujući i izvještaj [[IPBES]] [[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema|izvještaj]] iz 2019. godine, također su napomenuli da su [[rast ljudske populacije]] i prekomjerna potrošnja značajni pokretači smanjenja broja [[vrsta]].<ref name="Stokstad" /><ref name="Pimm2014" /> Studija iz 2022. godine upozorila je da će napori za očuvanje prirode nastaviti propadati ako se primarni pokretači gubitka biodiverziteta nastave ignorisati, uključujući veličinu i rast populacije.<ref name="Cafaro2022" /> Drugi naučnici su kritikovali tvrdnju da je rast stanovništva ključni pokretač gubitka biodiverziteta.<ref name="Hughes-2023" /> Oni tvrde da je glavni pokretač gubitak staništa, uzrokovan "rastom robe za izvoz, posebno soje i palminog ulja, prvenstveno za stočnu hranu ili potrošnju [[biogorivo| biogoriva]] u [[ekonomija]]ma s višim prihodima."<ref name="Hughes-2023"/> Zbog razlika u bogatstvu između zemalja, postoji negativna [[korelacija]] između ukupne populacije zemlje i njenog otiska po glavi stanovnika. S druge strane, korelacija između [[BDP]]-a zemlje i njenog ekološkog otiska je jaka.<ref name="Hughes-2023"/> Studija tvrdi da je broj stanovnika kao metrika nekorisna i kontraproduktivna za rješavanje ekoloških izazova.<ref name="Hughes-2023"/> === Invazivne vrste === {{Glavni|Invazivna vrsta}} Termin ''invazivno'' je loše definiran i često vrlo subjektivan.<ref name="neutral">{{cite journal |last1=Colautti |first1=Robert I. |last2=MacIsaac |first2=Hugh J. |date=24 February 2004 |title=A neutral terminology to define 'invasive' species: Defining invasive species |journal=Diversity and Distributions |volume=10 |issue=2 |pages=135–141 |doi=10.1111/j.1366-9516.2004.00061.x |s2cid=18971654 |doi-access=free}}</ref> [[Evropska unija]] definiše ''[[invazivne strane vrste]]'' kao one izvan svog prirodnog područja rasprostranjenosti koje ugrožavaju [[biološki diverzitet]].<ref>{{cite web |title=Communication From The Commission To The Council, The European Parliament, The European Economic And Social Committee And The Committee Of The Regions Towards An EU Strategy On Invasive Species |url=http://ec.europa.eu/environment/nature/invasivealien/docs/1_EN_resume_impact_assesment_part1_v3.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305033628/http://ec.europa.eu/environment/nature/invasivealien/docs/1_EN_resume_impact_assesment_part1_v3.pdf |archive-date=March 5, 2016 |access-date=May 17, 2011}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Lakicevic |first1=Milena |last2=Mladenovic |first2=Emina |year=2018 |title=Non-native and invasive tree species – their impact on biodiversity loss |journal=[[Zbornik Matice Srpske Za Prirodne Nauke]] |issue=134 |pages=19–26 |doi=10.2298/ZMSPN1834019L |doi-access=free}}</ref> Biotska invazija smatra se jednim od pet glavnih uzročnika globalnog gubitka biodiverziteta i povećava se zbog turizma i globalizacije.<ref>{{Cite book |author1=National Research Council (US) Committee on the Scientific Basis for Predicting the Invasive Potential of Nonindigenous Plants Plant Pests in the United States |url=https://www.nap.edu/read/10259/chapter/1 |title=Predicting Invasions of Nonindigenous Plants and Plant Pests |year=2002 |isbn=978-0-309-08264-8 |doi=10.17226/10259 |pmid=25032288 |bibcode=2002nap..book10259N |access-date=November 17, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191117204337/https://www.nap.edu/read/10259/chapter/1 |archive-date=November 17, 2019 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Lewis |first1=Simon L. |last2=Maslin |first2=Mark A. |year=2015 |title=Defining the Anthropocene |journal=[[Nature]] |volume=519 |issue=7542 |pages=171–180 |bibcode=2015Natur.519..171L |doi=10.1038/nature14258 |pmid=25762280 |s2cid=205242896 |url=https://zotero.org/groups/5435545/items/CF2PI4C2 }}</ref> Ovo može biti posebno tačno u slabo regulisanim sistemima [[slatka voda|slatke vode]], iako su pravila o karantinu i balastnim vodama poboljšala situaciju.<ref name="Millennium Ecosystem Assessment-2005">{{cite web |author=Millennium Ecosystem Assessment |title=Ecosystems and Human Well-being: Biodiversity Synthesis |url=http://www.millenniumassessment.org/documents/document.354.aspx.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191014033601/http://www.millenniumassessment.org/documents/document.354.aspx.pdf |archive-date=October 14, 2019 |access-date=September 18, 2007 |publisher=[[World Resources Institute]]}}</ref> Invazivne vrste mogu dovesti lokalne autohtone vrste do izumiranja putem [[Konkurencija (biologija)|kompetitivna]] isključenja, [[Ekološka niša|niša]] istiskivanja ili [[Hibridizacija (biologija)|hibridizacija]] sa srodnim autohtonim vrstama. Stoga, invazije stranaca mogu rezultirati opsežnim promjenama u strukturi, sastavu i globalnoj distribuciji biote na mjestima uvođenja. To dovodi do homogenizacije svjetske faune i flore i gubitka biodiverziteta.<ref>{{cite journal |last1=Baiser |first1=Benjamin |last2=Olden |first2=Julian D. |last3=Record |first3=Sydne |last4=Lockwood |first4=Julie L. |last5=McKinney |first5=Michael L. |year=2012 |title=Pattern and process of biotic homogenization in the New Pangaea |journal=[[Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences]] |volume=279 |issue=1748 |pages=4772–4777 |doi=10.1098/rspb.2012.1651 |pmc=3497087 |pmid=23055062}}</ref><ref name="Odendaal 2008">{{cite journal |last1=Odendaal |first1=L. J. |last2=Haupt |first2=T. M. |last3=Griffiths |first3=C. L. |year=2008 |title=The alien invasive land snail ''Theba pisana'' in the West Coast National Park: Is there cause for concern? |journal=[[Koedoe]] |volume=50 |issue=1 |pages=93–98 |doi=10.4102/koedoe.v50i1.153 |doi-access=free}}</ref> === Klimatske promjene === {{Glavni|Klimatske promjene}} [[Datoteka:Song_2021_rate_relationship.png|thumb|280px|Odnos između ''veličine'' [[klimatska varijabilnost i promjena| klimatske varijabilnosti i promjena]] (uključujući i velika povećanja i smanjenja globalne temperature) i stope izumiranja, tokom proteklih 450 miliona godina.<ref name="Song2021">{{Cite journal |last1=Song |first1=Haijun |last2=Kemp |first2=David B. |last3=Tian |first3=Li |last4=Chu |first4=Daoliang |last5=Song |first5=Huyue |last6=Dai |first6=Xu |date=August 4, 2021 |title=Thresholds of temperature change for mass extinctions |journal=Nature Communications |volume=12 |issue=1 |page=4694 |language=en |doi=10.1038/s41467-021-25019-2 |pmid=34349121 |pmc=8338942 |bibcode=2021NatCo..12.4694S}}</ref> Ovaj grafikon ne uključuje nedavne klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem. [[Klimatske promjene]] jesu još jedna prijetnja globalnoj biodiverzitetu.<ref name="IPCC-2005" /><ref name="Kannan2009"/><ref>{{Cite web |title=Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability |url=https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg2/ |access-date=2026-04-01 |website=www.ipcc.ch |language=en}}</ref>]] Klima se brzo mijenjala tokom vremena, zbog ljudskih aktivnosti, poput sagorijevanja fosilnih goriva i oslobađanja [[metan]]a i zagađenja.<ref>{{Cite journal |date=19 April 2023 |title=Climate Change and the Sea: A Major Disruption in Steady State and the Master Variables |journal=ACS Environmental Au |volume=3 |issue=4 |pages=195–208 |doi=10.1021/acsenvironau.2c00061 |pmid=37483305 |pmc=10360203 | vauthors = Simmer RA, Jansen EJ, Patterson KJ, Schnoor JL |bibcode=2023ACSEA...3..195S }}</ref> Nedavne studije pokazale su da se očekuje porast globalne površinske temperature zbog nivoa [[ugljik|dioksid]]a u atmosferi.<ref>{{Cite journal |date=8 February 2022 |title=Individual and Interactive Effects of Elevated Ozone and Temperature on Plant Responses |journal=Horticulturae |volume=8 |issue=3 |page=211 |doi=10.3390/horticulturae8030211 |doi-access=free | vauthors = Lee JK, Kwak MJ, Jeong SG, Woo SY }}</ref> Ali uništavanje staništa, npr. zbog širenja poljoprivrede, trenutno je značajniji pokretač gubitka biodiverziteta.<ref name="Ketcham-2022" /><ref name="Caro-2022" /><ref>{{Cite web |title=Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability |url=https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg2/ |access-date=2026-04-01 |website=www.ipcc.ch |language=en}}</ref> Zajednički izvještaj naučnika iz [[Međuvladine naučno-političke platforme o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama|IPBES]] i [[Međuvladini panel o klimatskim promjenama|IPCC]] iz 2021. godine utvrdio je da se gubitak biodiverziteta i klimatske promjene moraju rješavati istovremeno, jer su neraskidivo povezani i imaju slične efekte na dobrobit ljudi.<ref>{{cite news |date=June 10, 2021 |title=Climate change and biodiversity loss must be tackled together – report |url=https://www.reuters.com/business/environment/climate-change-biodiversity-loss-must-be-tackled-together-report-2021-06-10/ |access-date=June 12, 2021 |work=Reuters |location= |vauthors=Kapoor K |archive-date=May 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.reuters.com/business/environment/climate-change-biodiversity-loss-must-be-tackled-together-report-2021-06-10/ |url-status=live}}</ref> U 2022., [[Frans Timmermans]], [[potpredsjednik Evropske komisije]], izjavio je da su ljudi manje svjesni prijetnje gubitka biodiverziteta nego prijetnje klimatskih promjena.<ref>{{cite news |last1=Rankin |first1=Jennifer |last2=Harvey |first2=Fiona |date=July 21, 2022 |title=Destruction of nature as threatening as climate crisis, EU deputy warns |url=https://www.theguardian.com/environment/2022/jul/21/destruction-nature-as-threatening-climate-crisis-eu-deputy-warns-frans-timmerman |access-date=August 1, 2022 |work=The Guardian |location= |archive-date=August 2, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220802205257/https://www.theguardian.com/environment/2022/jul/21/destruction-nature-as-threatening-climate-crisis-eu-deputy-warns-frans-timmerman |url-status=live}}</ref> [[korelacija|Interakcija]] između [[klimatske promjene| klimatskih promjena]] i invazivnih vrsta je složena i nije je lako procijeniti. Klimatske promjene će vjerovatno favorizirati neke invazivne vrste, a naštetiti drugima,<ref name="Dukes-1999">{{cite journal |vauthors=Dukes JS, Mooney HA |date=April 1999 |title=Does global change increase the success of biological invaders? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=14 |issue=4 |pages=135–139 |doi=10.1016/s0169-5347(98)01554-7 |pmid=10322518 |doi-access=free}}</ref> ali malo je autora identificiralo specifične posljedice klimatskih promjena za invazivne vrste.<ref name="Hellmann_2008">{{cite journal |vauthors=Hellmann JJ, Byers JE, Bierwagen BG, Dukes JS |date=June 2008 |title=Five potential consequences of climate change for invasive species |journal=Conservation Biology |volume=22 |issue=3 |pages=534–543 |bibcode=2008ConBi..22..534H |doi=10.1111/j.1523-1739.2008.00951.x |pmid=18577082 |s2cid=16026020}}</ref> Invazivne vrste i drugi poremećaji postali su češći u šumama u posljednjih nekoliko decenija. Oni su obično direktno ili indirektno povezani s klimatskim promjenama i imaju negativne posljedice po šumske ekosisteme.<ref name="Bank-2022-2" /><ref name="Finch 2021" /> {{glavni|Uništavanje staništa|Klimatske promjene}} ==== Rizici od izumiranja ==== {{glavni|Rizik od izumiranja zbog klimatskih promjena}} == Uticaji == ===Na ekosisteme=== {{glavni|Ekološki efekti biodiverziteta}} Gubitak biodiverziteta ima loše efekte na funkcionisanje [[ekosistem]]a.<ref>{{Cite journal |title=Biodiversity loss and its impact on humanity |journal=Nature |date=2012 |volume=486 |issue=7401 |pages=59–67 |doi=10.1038/nature11148 |pmid=22678280 |bibcode=2012Natur.486...59C |url=https://www.nature.com/articles/nature11148 | vauthors = Cardinale BJ, Duffy JE, Gonzalez A, Hooper DU, Perrings C, Venail P, Narwani A, Mace GM, Tilman D, Wardle DA, Kinzig AP, Daily GC, Loreau M, Grace JB, Larigauderie A, Srivastava DS, Naeem S }}</ref> To zauzvrat utiče na ljude,<ref name="cardinale2012" /> jer pogođeni ekosistemi više ne mogu pružati isti kvalitet [[ekosistemska usluga| ekosistemskih usluga]], kao što su oprašivanje usjeva, čišćenje zraka i vode, raspadanje otpada i obezbjeđivanje šumskih proizvoda, kao i područja za [[rekreacija|rekreaciju]] i [[turizam]].<ref name="Millennium Ecosystem Assessment-2005" /><ref>{{Cite report |url=https://zenodo.org/doi/10.5281/zenodo.3553579 |title=Summary for policymakers of the global assessment report on biodiversity and ecosystem services |last=IPBES |editor-last1=S. Díaz |editor-last2=J. Settele |editor-last3=E. S. Brondízio |editor-last4=H. T. Ngo |editor-last5=M. Guèze |editor-last6=J. Agard |editor-last7=A. Arneth |editor-last8=P. Balvanera |editor-last9=K. A. Brauman |editor-last10=S. H. M. Butchart |editor-last11=K. M. A. Chan |editor-last12=L. A. Garibaldi |editor-last13=K. Ichii J. Liu |editor-last14=S. M. Subramanian |editor-last15=G. F. Midgley |editor-last16=P. Miloslavich |editor-last17=Z. Molnár |editor-last18=D. Obura |editor-last19=A. Pfaff |editor-last20=S. Polasky |editor-last21=A. Purvis |editor-last22=J. Razzaque |editor-last23=B. Reyers |editor-last24=R. Roy Chowdhury |editor-last25=Y. J. Shin |editor-last26=I. J. Visseren-Hamakers |editor-last27=K. J. Willis |editor-last28=C. N. Zayas |date=2019-11-25 |doi=10.5281/zenodo.3553579 |language=en}}</ref> Dvije ključne tvrdnje sveobuhvatnog pregleda prethodnih 20 godina istraživanja iz 2012. godine uključuju:<ref name="cardinale2012" /> * "Sada postoje nedvosmisleni dokazi da gubitak biodiverziteta smanjuje efikasnost kojom ekološke zajednice hvataju biološki esencijalne resurse, proizvode biomasu, razgrađuju i recikliraju biološki esencijalne hranjive tvari"; i * "Uticaji gubitka biodiverziteta na ekološke procese mogli bi biti dovoljno veliki da pariraju uticajima mnogih drugih globalnih pokretača promjena u okolišu" Trajni [[globalni biodiverzitet|globalni]] [[gubitak vrsta]] ([[izumiranje]]) je dramatičniji [[fenomen]] od regionalnih promjena u [[sastav vrsta|sastavu vrsta]]. Ali čak i manje promjene iz zdravog stabilnog stanja mogu imati dramatičan uticaj na [[mreža ishrane|mrežu]] i [[lanac ishrane]], jer smanjenje jedne vrste može negativno uticati na cijeli lanac ([[koekstenzija]]). To može dovesti do ukupnog smanjenja biodiverziteta, osim ako nisu moguća [[alternativno stabilno stanje|alternativna stabilna stanja]] ekosistema.<ref>{{Cite journal |last1=Dirzo |first1=Rodolfo |last2=Raven |first2=Peter H. |date=November 2003 |title=Global State of Biodiversity and Loss |journal=Annual Review of Environment and Resources |volume=28 |issue=1 |pages=137–167 |doi=10.1146/annurev.energy.28.050302.105532 |issn=1543-5938|doi-access=free}}</ref> Naprimjer, studija o travnjacima koristila je manipuliranu raznolikost biljaka [[travnjak]]a i otkrila da ekosistemi s većom biološkom raznolikošću pokazuju veću otpornost svoje produktivnosti na klimatske ekstreme.<ref>{{cite journal |vauthors=Isbell F, Craven D, Connolly J, Loreau M, Schmid B, Beierkuhnlein C, Bezemer TM, Bonin C, Bruelheide H, de Luca E, Ebeling A, Griffin JN, Guo Q, Hautier Y, Hector A, Jentsch A, Kreyling J, Lanta V, Manning P, Meyer ST, Mori AS, Naeem S, Niklaus PA, Polley HW, Reich PB, Roscher C, Seabloom EW, Smith MD, Thakur MP, Tilman D, Tracy BF, van der Putten WH, van Ruijven J, Weigelt A, Weisser WW, Wilsey B, Eisenhauer N |date=2015 |title=Biodiversity increases the resistance of ecosystem productivity to climate extremes |journal=Nature |volume=526 |issue=7574 |pages=574–577 |bibcode=2015Natur.526..574I |doi=10.1038/nature15374 |pmid=26466564 |s2cid=4465811 |hdl-access=free |hdl=11299/184546}}</ref> ===O hrani i poljoprivredi === [[Datoteka:Global state and trends figures for key elements of biodiversity important to food and agriculture.svg|thumb|440px| Infografika koja opisuje odnos između biodiverziteta i hrane.]] U 2019. , [[FAO|Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu]] (FAO) objavila je svoj prvi izvještaj o „Stanju svjetskog biodiverziteta za hranu i poljoprivredu“. U njemu je upozoreno da su „mnoge ključne komponente biodiverziteta za hranu i poljoprivredu na genetičkom, vrstnom i [[ekosistem]]skom nivou u opadanju.“<ref>{{cite report |url=http://www.fao.org/state-of-biodiversity-for-food-agriculture/en/ |publisher=FAO [[Commission on Genetic Resources for Food and Agriculture]] |year=2019 |veditors=Bélanger J, Pilling D |location=Rome |title=The State of the World's Biodiversity for Food and Agriculture |access-date=February 22, 2019 |archive-date=May 28, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210528030404/http://www.fao.org/state-of-biodiversity-for-food-agriculture/en |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-47308235 |work=BBC News |title=UN: Growing threat to food from decline in biodiversity |vauthors=McGrath M |date=February 22, 2019 |access-date=February 22, 2019 |archive-date=May 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-47308235 |url-status=live}}</ref> U izvještaju se također navodi: „Mnogi od faktora koji negativno utiču na BFA (biodiverzitet za hranu i poljoprivredu), uključujući prekomjernu eksploataciju, prekomjernu žetvu, zagađenje, prekomjernu upotrebu vanjskih inputa i promjene u upravljanju zemljištem i vodama, barem su djelimično uzrokovani neodgovarajućim poljoprivrednim praksama.“<ref name="FAO-2019">{{Cite book |url=http://www.fao.org/3/ca3229en/ca3229en.pdf |title=In brief – The State of the World's Biodiversity for Food and Agriculture |publisher=FAO |year=2019 |location=Rome |archive-url=https://web.archive.org/web/20191004065605/http://www.fao.org/3/ca3229en/ca3229en.pdf |archive-date=October 4, 2019}} [[c:File:The State of the World's Biodiversity for Food and Agriculture − In Brief (FAO).pdf|Alt URL]], text has been copied from this publication and a Wikipedia-specific [[c:File:The State of the World's Biodiversity for Food and Agriculture − In Brief (FAO).pdf|license statement]] is available.</ref>{{rp|6}} i "prelazak na intenzivnu proizvodnju smanjenog broja vrsta, pasmina i sorti, ostaju glavni pokretači gubitka biološke raznolikosti i usluga ekosistema."<ref name="FAO-2019" />{{rp|6}} Kako bi se smanjio gubitak biološke raznolikosti povezan s poljoprivrednim praksama, FAO podstiče upotrebu "praksi upravljanja koje su prihvatljive za biološku raznolikost u proizvodnji usjeva i stoke, šumarstvu, ribarstvu i akvakulturi".<ref name="FAO-2019" />{{rp|13}} === O zdravlju i lijekovima === [[SZO]] jest analizirala kako su biološka raznolikost i ljudsko zdravlje povezani: "Biodiverzitet i ljudsko zdravlje, te odgovarajuće politike i aktivnosti, međusobno su povezani na različite načine. Prvo, biološka raznolikost dovodi do zdravstvenih koristi. Naprimjer, raznolikost vrsta i [[genotip]]ova osigurava hranjive tvari i lijekove."<ref name="WHO-2015">{{Cite book |last1=World Health Organization |url=https://iris.who.int/handle/10665/174012 |title=Connecting global priorities: biodiversity and human health: a state of knowledge review |last2=Convention on Biological Diversity |date=2015 |publisher=World Health Organization |isbn=978-92-4-150853-7 |location=Geneva |language=en |access-date=February 6, 2024 |archive-date=February 6, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240206233147/https://iris.who.int/handle/10665/174012 |url-status=live}}</ref> Kontinuirani pokretači i efekti gubitka biodiverziteta potencijalno mogu dovesti do budućih epidemija [[zoonoza|zoonoznih bolesti]] poput pandemije [[COVID-19]].<ref>{{Cite journal |last1=Lawler |first1=Odette K |last2=Allan |first2=Hannah L |last3=Baxter |first3=Peter W J |last4=Castagnino |first4=Romi |last5=Tor |first5=Marina Corella |last6=Dann |first6=Leah E |last7=Hungerford |first7=Joshua |last8=Karmacharya |first8=Dibesh |last9=Lloyd |first9=Thomas J |last10=López-Jara |first10=María José |last11=Massie |first11=Gloeta N |last12=Novera |first12=Junior |last13=Rogers |first13=Andrew M |last14=Kark |first14=Salit |date=2021 |title=The COVID-19 pandemic is intricately linked to biodiversity loss and ecosystem health |journal=The Lancet Planetary Health |volume=5 |issue=11 |pages=e840–e850 |doi=10.1016/s2542-5196(21)00258-8 |issn=2542-5196 |pmc=8580505 |pmid=34774124}}</ref> [[ljekovito bilje|Ljekovito]] i aromatsko bilje široko se koristi u tradicionalnoj medicini, kao i u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji.<ref name="WHO-2015" />{{rp|12}} SZO je 2015. godine procijenila da se oko "60.000 vrsta koristi zbog svojih ljekovitih, nutritivnih i aromatičnih svojstava".<ref name="WHO-2015" />{{rp|12}} Postoji globalna trgovina biljkama u ljekovite svrhe.<ref name="WHO-2015" />{{rp|12}} [[Biodiverzitet]] doprinosi i razvoju farmaceutskih proizvoda. Značajan udio lijekova potiče od prirodnih proizvoda, direktno ili indirektno. Mnogi od ovih prirodnih proizvoda potiču iz morskih ekosistema.<ref>{{cite journal |last=Roopesh |first=J. |year=2008 |title=Marine organisms: Potential Source for Drug Discovery |url=http://www.ias.ac.in/currsci/feb102008/292a.pdf |journal=Current Science |volume=94 |issue=3 |page=292 |access-date=February 6, 2024 |archive-date=November 11, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111145626/https://www.ias.ac.in/currsci/feb102008/292a.pdf |url-status=live}}</ref> Međutim, neregulisano i neprimjereno prekomjerno iskorištavanje ([[bioprospecting]]) moglo bi potencijalno dovesti do prekomjerne eksploatacije, degradacije ekosistema i gubitka biodiverziteta.<ref name="Dhillion">{{cite journal |last1=Dhillion |first1=S. S. |last2=Svarstad |first2=H. |last3=Amundsen |first3=C. |last4=Bugge |first4=H. C. |date=September 2002 |title=Bioprospecting: Effects on Environment and Development |journal=[[Ambio]] |volume=31 |issue=6 |pages=491–493 |doi=10.1639/0044-7447(2002)031[0491:beoead]2.0.co;2 |jstor=4315292 |pmid=12436849}}</ref><ref>{{cite journal |last=Cole |first=Andrew |year=2005 |title=Looking for new compounds in sea is endangering ecosystem |journal=[[British Medical Journal|BMJ]] |volume=330 |issue=7504 |page=1350 |doi=10.1136/bmj.330.7504.1350-d |pmc=558324 |pmid=15947392}}</ref> Korisnici i trgovci beru biljke za tradicionalnu medicinu bilo sadnjom ili sakupljanjem u divljini. U oba slučaja, održivo upravljanje ljekovitim resursima je važno.<ref name="WHO-2015" />{{rp|13}} == Predložena rješenja == {{glavni|Pokret za očuvanje|Zaštita okoliša|Očuvanje divljih životinja}} [[Datoteka:Red_List_Index,_OWID.svg|thumb|280px|[[Indeks crvene liste]] (2019): Indeks crvene liste (RLI) definira status očuvanja glavnih grupa vrsta i mjeri trendove u udjelu vrsta za koje se očekuje da će ostati postojeće u bliskoj budućnosti bez dodatnih mjera očuvanja. Vrijednost RLI od 1,0 znači da su sve vrste kategorizirane kao „najmanje zabrinjavajuće“, te se stoga ne očekuje da će ijedna vrsta izumrijeti u bliskoj budućnosti. Vrijednost 0 označava da su sve vrste izumrle.<ref>{{Cite web |title=Red List Index |url=https://ourworldindata.org/grapher/red-list-index |access-date=2024-02-07 |website=Our World in Data |archive-date=February 7, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207231505/https://ourworldindata.org/grapher/red-list-index |url-status=live}}</ref>]] Naučnici istražuju šta se može učiniti kako bi se zajedno riješili problemi gubitka biodiverziteta i klimatskih promjena. Za obje ove krize potrebno je "očuvati dovoljno prirode i na pravim mjestima".<ref name="Dinerstein-2020">{{cite journal |vauthors=Dinerstein E, Joshi AR, Vynne C, Lee AT, Pharand-Deschênes F, França M, Fernando S, Birch T, Burkart K, Asner GP, Olson D |date=September 2020 |title=A "Global Safety Net" to reverse biodiversity loss and stabilize Earth's climate |journal=Science Advances |volume=6 |issue=36 |bibcode=2020SciA....6.2824D |doi=10.1126/sciadv.abb2824 |pmc=7473742 |pmid=32917614 |doi-access=free}}</ref> Studija iz 2020. godine otkrila je da "pored 15% trenutno zaštićene kopnene površine, potrebno je 35% kopnene površine kako bi se očuvala dodatna mjesta od posebnog značaja za biodiverzitet i stabilizirala klima."<ref name="Dinerstein-2020" /> Dodatne mjere za zaštitu biodiverziteta, koje prevazilaze samu zaštitu okoliša, su važne. Takve mjere uključuju rješavanje pokretača [[korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstva|promjene korištenja zemljišta]], povećanje efikasnosti u [[poljoprivreda| poljoprivredi]] i smanjenje potrebe za [[utjecaj stočarstva na okoliš|stočarstvom]]. Potonje bi se moglo postići povećanjem udjela [[biljna ishrana|biljne prehrane]].<ref>{{cite news |title=Bending the curve of biodiversity loss |language=en |work=phys.org |url=https://phys.org/news/2020-09-biodiversity-loss.html |access-date=8 October 2020 |archive-date=October 21, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221021040956/https://phys.org/news/2020-09-biodiversity-loss.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Leclère |first1=David |last2=Obersteiner |first2=Michael |last3=Barrett |first3=Mike |last4=Butchart |first4=Stuart H. M. |last5=Chaudhary |first5=Abhishek |last6=De Palma |first6=Adriana |last7=DeClerck |first7=Fabrice A. J. |last8=Di Marco |first8=Moreno |last9=Doelman |first9=Jonathan C. |last10=Dürauer |first10=Martina |last11=Freeman |first11=Robin |last12=Harfoot |first12=Michael |last13=Hasegawa |first13=Tomoko |last14=Hellweg |first14=Stefanie |last15=Hilbers |first15=Jelle P. |date=September 2020 |title=Bending the curve of terrestrial biodiversity needs an integrated strategy |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/16699/1/Leclere_et_al_ms_R3_CommentsAccepted.pdf |journal=Nature |volume=585 |issue=7826 |pages=551–556 |bibcode=2020Natur.585..551L |doi=10.1038/s41586-020-2705-y |pmid=32908312 |last16=Hill |first16=Samantha L. L. |last17=Humpenöder |first17=Florian |last18=Jennings |first18=Nancy |last19=Krisztin |first19=Tamás |last20=Mace |first20=Georgina M. |last21=Ohashi |first21=Haruka |last22=Popp |first22=Alexander |last23=Purvis |first23=Andy |last24=Schipper |first24=Aafke M. |last25=Tabeau |first25=Andrzej |last26=Valin |first26=Hugo |last27=van Meijl |first27=Hans |last28=van Zeist |first28=Willem-Jan |last29=Visconti |first29=Piero |last30=Alkemade |first30=Rob |last31=Almond |first31=Rosamunde |last32=Bunting |first32=Gill |last33=Burgess |first33=Neil D. |last34=Cornell |first34=Sarah E. |last35=Di Fulvio |first35=Fulvio |last36=Ferrier |first36=Simon |last37=Fritz |first37=Steffen |last38=Fujimori |first38=Shinichiro |last39=Grooten |first39=Monique |last40=Harwood |first40=Thomas |last41=Havlík |first41=Petr |last42=Herrero |first42=Mario |last43=Hoskins |first43=Andrew J. |last44=Jung |first44=Martin |last45=Kram |first45=Tom |last46=Lotze-Campen |first46=Hermann |last47=Matsui |first47=Tetsuya |last48=Meyer |first48=Carsten |last49=Nel |first49=Deon |last50=Newbold |first50=Tim |last51=Schmidt-Traub |first51=Guido |last52=Stehfest |first52=Elke |last53=Strassburg |first53=Bernardo B. N. |last54=van Vuuren |first54=Detlef P. |last55=Ware |first55=Chris |last56=Watson |first56=James E. M. |last57=Wu |first57=Wenchao |last58=Young |first58=Lucy |hdl=2066/228862 |s2cid=221624255 |access-date=March 7, 2023 |archive-date=March 7, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230307095231/https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/16699/1/Leclere_et_al_ms_R3_CommentsAccepted.pdf |url-status=live}}</ref> === Konvencija o biološkoj raznolikosti === {{glavni|Konferencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti 2022.}} Mnoge vlade su sačuvale dijelove svojih teritorija u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti| Konvencije o biološkoj raznolikosti]] (CBD), multilateralnog ugovora potpisanog 1992–3. 20 [[Konvencija o biološkoj raznolikosti#Strateški plan za biološku raznolikost 2011–2020|Aichi ciljevi biološke raznolikosti]] dio su „Strateškog plana 2011–2020“ CBD-a i objavljeni su u 2010.<ref name="aichitargets">{{cite web |title=Aichi Biodiversity Targets |website=Convention on Biological Diversity |date=May 11, 2018 |url=https://www.cbd.int/sp/targets/ |access-date=September 17, 2020 |archive-date=September 17, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200917072158/https://www.cbd.int/sp/targets/ |url-status=live}}</ref> Aichi cilj broj 11 imao je za cilj zaštitu 17% kopnenih i unutrašnjih vodenih područja i 10% obalnih i morskih područja do 2020 .<ref>{{Cite web |title=Convention on Biological Diversity |url=https://www.cbd.int/aichi-targets/target/11#:~:text=By%202020,%20at%20least%2017,well%20connected%20systems%20of%20protected |access-date=2023-03-23 |website=Convention on Biological Diversity |language=en |archive-date=January 31, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131185311/https://www.cbd.int/aichi-targets/target/11#:~:text=By%202020,%20at%20least%2017,well%20connected%20systems%20of%20protected |url-status=live}}</ref> Od 20 ciljeva biodiverziteta utvrđenih Aichi ciljevima biodiverziteta iz 2010. godine, samo šest je „djelimično postignuto“ do 2020.<ref name="Cohen-2020">{{cite news |vauthors=Cohen L |date=September 15, 2020 |title=More than 150 countries made a plan to preserve biodiversity a decade ago. A new report says they mostly failed. |url=https://www.cbsnews.com/news/more-than-150-countries-made-a-plan-to-save-the-worlds-species-and-ecosystems-a-decade-ago-a-new-report-says-they-mostly-failed/ |work=CBS News |access-date=September 16, 2020 |archive-date=May 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.cbsnews.com/news/more-than-150-countries-made-a-plan-to-save-the-worlds-species-and-ecosystems-a-decade-ago-a-new-report-says-they-mostly-failed/ |url-status=live}}</ref><ref name="Convention on Biological Diversity" /> Izvještaj o CBD-u iz 2020. godine istakao je da će, ako se status quo ne promijeni, biodiverzitet nastaviti opadati zbog "trenutno neodrživih obrazaca proizvodnje i potrošnje, rasta stanovništva i tehnološkog razvoja".<ref>{{cite news |vauthors=Yeung J |date=September 16, 2020 |title=The world set a 2020 deadline to save nature but not a single target was met, UN report says |url=https://edition.cnn.com/2020/09/16/world/un-biodiversity-report-intl-hnk-scli-scn/ |work=[[CNN]] |access-date=September 16, 2020 |archive-date=May 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://edition.cnn.com/2020/09/16/world/un-biodiversity-report-intl-hnk-scli-scn/ |url-status=live}}</ref><ref>Secretariat of the Convention on Biological Diversity (2020) [https://www.cbd.int/gbo/gbo5/publication/gbo-5-en.pdf Global Biodiversity Outlook 5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210210151833/https://www.cbd.int/gbo/gbo5/publication/gbo-5-en.pdf |date=February 10, 2021}}. Montreal.</ref> U izvještaju su također navedeni Australija, Brazil, Kamerun i Galapagoška ostrva (Ekvador) kao područja na kojima je u prethodnih deset godina izumrla jedna od životinja.<ref>{{Cite web|vauthors=Kilvert N|date=September 16, 2020|title=Australia singled out for mammal extinction in UN's dire global biodiversity report|url=https://www.abc.net.au/news/science/2020-09-16/un-biodiversity-bramble-cay-melomys-extinction/12668356|access-date=September 16, 2020 |publisher=Australian Broadcasting Corporation|archive-date=April 7, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407101951/https://amp.abc.net.au/article/12668356|url-status=live}}</ref> Nakon toga, lideri 64 nacije i [[Evropska unija| Evropske unije]] obavezali su se da će zaustaviti degradaciju okoliša i obnoviti prirodni svijet. Obećanje nisu potpisali lideri nekih od najvećih svjetskih zagađivača, kao što su [[Kina]], [[Indija]], [[Rusija]], [[Brazil]] i [[SAD|Sjedinjene Američke Države]].<ref>{{cite news |vauthors=Niranjan A |date=September 28, 2020 |title=Countries pledge to reverse destruction of nature after missing biodiversity targets |url=https://www.dw.com/en/global-biodiversity-outlook-targets-extinction-summit-new-york-pledge/a-54932895 |work=Deutsche Welle|access-date=October 4, 2020 |archive-date=May 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.dw.com/en/global-biodiversity-outlook-targets-extinction-summit-new-york-pledge/a-54932895 |url-status=live}}</ref> Some experts contend that the United States' refusal to ratify the Convention on Biological Diversity is harming global efforts to halt the extinction crisis.<ref>{{cite news |vauthors=Jones B |date=May 20, 2021 |title=Why the US won't join the single most important treaty to protect nature |url=https://www.vox.com/22434172/us-cbd-treaty-biological-diversity-nature-conservation |work=[[Vox (website)|Vox]] |location= |access-date=May 21, 2021 |archive-date=November 19, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211119120755/https://www.vox.com/22434172/us-cbd-treaty-biological-diversity-nature-conservation |url-status=live}}</ref> Naučnici kažu da čak i da su ciljevi za 2020. bili ispunjeni, vjerovatno ne bi došlo do značajnijeg smanjenja stope izumiranja.<ref name="Weston-2021" /><ref name="Bradshaw-2021" /> Drugi su izrazili zabrinutost da Konvencija o biološkoj raznolikosti ne ide dovoljno daleko i tvrde da bi cilj trebao biti nula izumiranja do 2050. godine, uz prepolovljivanje uticaja neodržive proizvodnje hrane na prirodu. Činjenica da ciljevi nisu [[Ugovor|pravno obavezujući]] također je bila predmet kritika.<ref>{{cite news |vauthors=Cox L |date=July 23, 2021 |title=Nature's Paris moment: does the global bid to stem wildlife decline go far enough? |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jul/24/natures-paris-moment-does-the-global-bid-to-stem-wildlife-decline-go-far-enough |work=The Guardian |location= |access-date=July 24, 2021 |archive-date=May 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.theguardian.com/environment/2021/jul/24/natures-paris-moment-does-the-global-bid-to-stem-wildlife-decline-go-far-enough |url-status=live}}</ref> U decembru 2022. godine, sve zemlje osim [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Vatikan|Svete Stolice]]<ref>{{cite news|last=Einhorn|first=Catrin|date=December 19, 2022|title=Nearly Every Country Signs On to a Sweeping Deal to Protect Nature|url=https://www.nytimes.com/2022/12/19/climate/biodiversity-cop15-montreal-30x30.html|work=The New York Times|location=|access-date=December 27, 2022|quote=The United States is just one of two countries in the world that are not party to the Convention on Biological Diversity, largely because Republicans, who are typically opposed to joining treaties, have blocked United States membership. That means the American delegation was required to participate from the sidelines. (The only other country that has not joined the treaty is the Holy See.)|archive-date=December 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219234121/https://www.nytimes.com/2022/12/19/climate/biodiversity-cop15-montreal-30x30.html|url-status=live}}</ref> potpisao [[Globalni okvir za biodiverzitet Kunming-Montreal]] na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu 2022.| Konferenciji Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu 2022.]].<ref>{{Cite journal |last1=Danielsen |first1=Finn |last2=Ali |first2=Natasha |last3=Andrianandrasana |first3=Herizo T. |last4=Baquero |first4=Andrea |last5=Basilius |first5=Umai |last6=de Araujo Lima Constantino |first6=Pedro |last7=Despot-Belmonte |first7=Katherine |last8=Frederiksen |first8=Per Ole |last9=Isaac |first9=Maxim |last10=Jakobsen |first10=PâviâraK |last11=Klimmek |first11=Helen |last12=Mapendembe |first12=Abisha |last13=Meng |first13=Han |last14=Schmidt-Vogt |first14=Dietrich |last15=Sophat |first15=Seak |date=2024 |title=Involving citizens in monitoring the Kunming–Montreal Global Biodiversity Framework |url=https://www.nature.com/articles/s41893-024-01447-y |journal=Nature Sustainability |language=en |volume=7 |issue=12 |pages=1730–1739 |doi=10.1038/s41893-024-01447-y |bibcode=2024NatSu...7.1730D |issn=2398-9629}}</ref>Ovaj okvir poziva na zaštitu 30% kopna i okeana do 2030. godine ([[30 x 30]]). Također ima 22 druga cilja namijenjena smanjenju gubitka biodiverziteta. U vrijeme potpisivanja sporazuma, zaštićeno je bilo samo 17% kopnene teritorije i 10% okeanske teritorije. Sporazum uključuje zaštitu prava [[autohtoni narod|autohtonih naroda]] i promjenu trenutne politike subvencija u onu koja je bolja za zaštitu biodiverziteta, ali čini korak unazad u zaštiti vrsta od izumiranja u poređenju sa Aichi ciljevima..<ref name="Paddison">{{cite news|last=Paddison|first=Laura|date=December 19, 2022|title=More than 190 countries sign landmark agreement to halt the biodiversity crisis|url=https://www.cnn.com/2022/12/19/world/cop15-biodiversity-agreement-montreal-climate-scn-intl/index.html|work=CNN|location=|access-date=December 20, 2022|archive-date=December 20, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221220015200/https://www.cnn.com/2022/12/19/world/cop15-biodiversity-agreement-montreal-climate-scn-intl/index.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last=Curry|first=Tierra|date=December 24, 2022|title=COP15 biodiversity summit: Paving the road to extinction with good intentions|url=https://thehill.com/opinion/energy-environment/3787000-cop15-biodiversity-summit-paving-the-road-to-extinction-with-good-intentions/|work=The Hill|location=|access-date=December 27, 2022|archive-date=December 27, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221227054903/https://thehill.com/opinion/energy-environment/3787000-cop15-biodiversity-summit-paving-the-road-to-extinction-with-good-intentions/|url-status=live}}</ref> Kritičari su rekli da sporazum ne ide dovoljno daleko u zaštiti biodiverziteta i da je proces ubrzan.<ref name="Paddison"/> === Ostale međunarodne i nacionalne akcije === U 2019., [[Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama]] (IPBES) objavila je ''[[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i ekosistemskih usluga]].'' U ovom izvještaju se navodi da se do milion biljnih i životinjskih vrsta suočava s izumiranjem zbog ljudske aktivnosti.<ref name="Stokstad"/> IPBES je međunarodna organizacija koja ima sličnu ulogu kao [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC),<ref>{{cite web |date=January 20, 2012 |title=Biodiversity crisis is worse than climate change, experts say |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2012/01/120120010357.htm |access-date=May 21, 2021 |website=ScienceDaily |archive-date=December 29, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229035952/https://www.sciencedaily.com/releases/2012/01/120120010357.htm |url-status=live}}</ref> except that it focuses on biodiversity and [[ecosystem service]]s, not climate change. Cilj održivog razvoja 15 Ujedinjenih nacija (SDG 15), "Život na kopnu", uključuje ciljeve zaštite biodiverziteta. Njegov peti cilj je: "Poduzeti hitne i značajne mjere za smanjenje degradacije prirodnih staništa, zaustaviti gubitak biodiverziteta i, do 2020. godine, zaštititi i spriječiti izumiranje ugroženih vrsta."<ref name="United Nations-2017">{{cite report |url=https://undocs.org/A/RES/71/313 |title=Resolution adopted by the General Assembly on 6 July 2017 |date=2017 |publisher=[[United Nations]] |chapter=[[:File:A RES 71 313 E.pdf|Work of the Statistical Commission pertaining to the 2030 Agenda for Sustainable Development]] |access-date=February 1, 2024 |archive-date=October 23, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201023121826/https://undocs.org/A/RES/71/313 |url-status=live}}</ref> Ovaj cilj ima jedan indikator: [[Indeks Crvene liste]].<ref name="Our World in Data">{{Cite web |title=Goal 15: Life on Land – SDG Tracker |url=https://sdg-tracker.org/biodiversity |access-date=2020-09-05 |website=Our World in Data |language=en |archive-date=October 6, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211006203803/https://sdg-tracker.org/biodiversity |url-status=live}} [[File:CC-BY_icon.svg|50x50px]] Text was copied from this source, which is available under a [[creativecommons:by/4.0/|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]</ref> Gotovo tri četvrtine vrsta ptica, dvije trećine sisara i više od polovine tvrdih koralja zabilježeno je na lokacijama svjetske baštine, iako pokrivaju manje od 1% planete. Zemlje sa lokacijama svjetske baštine mogu ih uključiti u svoje nacionalne strategije i akcione planove za biodiverzitet.<ref>{{Cite news |last=Greenfield |first=Patrick |date=2023-08-31 |title=Fifth of known species on Earth found in Unesco world heritage sites – survey |url=https://www.theguardian.com/environment/2023/aug/31/fifth-of-known-life-on-earth-found-in-unesco-world-heritage-sites-survey-finds-aoe |access-date=2023-09-07 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=September 7, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230907102443/https://www.theguardian.com/environment/2023/aug/31/fifth-of-known-life-on-earth-found-in-unesco-world-heritage-sites-survey-finds-aoe |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |title=New research underscores the vital role played by the World Heritage Convention in protecting biodiversity |publisher=UNESCO |url=https://www.unesco.org/en/articles/new-research-underscores-vital-role-played-world-heritage-convention-protecting-biodiversity |access-date=2023-09-07 |language=en |archive-date=September 7, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230907102443/https://www.unesco.org/en/articles/new-research-underscores-vital-role-played-world-heritage-convention-protecting-biodiversity |url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Kompenzacija biodiverziteta]] * [[Defaunacija]] * [[Osiromašenje ekosistema]] * [[Ekološki kolaps]] * [[Ekološko izumiranje]] * [[Klimatske promjene]] *[[Uticaj klimatskih promjena na biome]] *[[Uticaj klimatskih promjena na biljni biodiverzitet]] * [[Ponovno uvođenje vrsta]] * [[Trostruka planetarna kriza]] == Reference == {{reflist}} ==Dodatni izvori == *{{cite journal |editor1-last=Johns |editor1-first=David |editor2-last=Crist |editor2-first=Eileen |editor3-last=Sahgal |editor3-first=Bittu |date=2022 |title=Ending the Colonization of the Non-Human World |url=https://www.sciencedirect.com/journal/biological-conservation/special-issue/10574WDL8SQ |journal=[[Biological Conservation (journal)|Biological Conservation]] |volume= |issue= |pages= |doi= |archive-date=18 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221118015916/https://www.sciencedirect.com/journal/biological-conservation/special-issue/10574WDL8SQ |url-status=live}} == Vanjski linkovi == * [https://ourworldindata.org/biodiversity Biodiversity] at Our World in Data * {{cite web |title=Forests, desertification and biodiversity |website=United Nations Sustainable Development |url=http://www.un.org/sustainabledevelopment/biodiversity/ |ref={{sfnref |United Nations Sustainable Development}} |access-date=March 5, 2018}} * [https://www.cbd.int/gbo/ Global Biodiversity Outlook] Convention on Biological Diversity * [https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/biodiversity-and-health Biodiversity and Health] WHO website {{Portal|Biologija}} [[Kategorija:Biodiverzitet]] [[Kategorija:Biogeografija]] [[Kategorija:Problemi zaštite okoliša]] [[Kategorija:Izumiranje]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Sigurnost hrane]] [[de:Verlust von Biodiversität]] crubvjz120vdf98rjn4anmj95bnwxzw 0 534529 3847083 3846420 2026-05-17T01:34:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Mala Bosna | drugo_ime = Bosna | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|43|50|22|N|18|17|13|E}} | mapframe-caption = Tok Male Bosne | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | dužina_km = 3,6 | izvor = [[Vrelo Bosne]] | nadmorska visina izvora = 520 | izvor_lat_d = 43 | izvor_lat_m = 49 | izvor_lat_s = 09 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 16 | izvor_long_s = 03 | izvor_long_EW = E | ušće = sastav sa [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznicom]] na lokalitetu Sastavci kod [[Osjek (Ilidža)|Osjeka]] | nadmorska visina ušća = oko 510 | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 50 | ušće_lat_s = 22 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 17 | ušće_long_s = 13 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Večerica, Bukulaš | desne_pritoke = Večerica, Bukulaš | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Ilidža]], [[Kanton Sarajevo]] | gradovi kroz koje protiče = [[Ilidža]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Mala Bosna''' je početni tok [[Bosna (rijeka)|Bosne]] u općini [[Ilidža]], na zapadnom rubu [[Sarajevo|Sarajeva]]. Teče od [[Vrelo Bosne|Vrela Bosne]], u podnožju [[Igman]]a, do sastava sa [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznicom]] na lokalitetu Sastavci kod [[Osjek (Ilidža)|Osjeka]]. Duga je približno 3,6 km i pripada sistemu Bosne, Save, Dunava i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="sava">{{cite web |title=Sava River Basin Analysis Report |url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf |publisher=International Sava River Basin Commission |date=septembar 2009 |access-date=16. 5. 2026 |archive-date=17. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717051037/http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf |url-status=dead }}</ref> == Hidrologija == U hidrološkoj podjeli cijelo područje pripada gornjem toku Bosne, koji se obično posmatra od izvora na Vrelu Bosne do ušća [[Lašva (rijeka)|Lašve]] uzvodno od [[Zenica|Zenice]]. U užem smislu naziv Mala Bosna odnosi se na tok između Vrela Bosne i sastava sa Željeznicom, dok se u starijoj stručnoj i lokalnoj upotrebi ponekad proteže i na dionicu do ušća [[Miljacka|Miljacke]].<ref name="aganovic">{{cite journal |last=Aganović |first=M. |title=Komparativna istraživanja režima ishrane, rasta, plodnosti i strukture populacija lipljena u rijekama Bosni i Plivi |journal=Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu |volume=18 |year=1965 |pages=5–6 |url=https://aibus.pmf.unsa.ba/handle/123456789/227 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Vrelo Bosne == Izvor Male Bosne nalazi se na Vrelu Bosne, na oko 520 m nadmorske visine, u podnožju Igmana.<ref name="plan">{{cite web |title=Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne" 2020–2030 |url=https://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/plan_upravljanja_spomenikom_prirode_vrelo_bosne_2020-2030.pdf |publisher=Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Vrelo Bosne jedno je od najpoznatijih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini i zaštićeno je kao spomenik prirode.<ref name="plan"/> Glavno vrelo i okolni izvori daju vodi snažan kraški karakter, a područje je povezano s rekreacijskim prostorom Ilidže i Velikom alejom. == Tok i pritoke == Od izvora Mala Bosna teče kroz ravničarski dio [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]]. Prije sastava sa Željeznicom prima manje desne pritoke Večericu i Bukulaš, koje se napajaju iz jakih vrela u području [[Stojčevac|Stojčevca]].<ref name="geografija">{{cite book |title=The Geography of Bosnia and Herzegovina: Between East and West |publisher=Springer |year=2022 |isbn=978-3-030-98522-6}}</ref> Na Sastavcima se Mala Bosna spaja sa Željeznicom, nakon čega se tok obično označava jednostavno kao Bosna. U širem lokalnom poimanju nastavka Male Bosne nizvodno se, s desne strane, u Bosnu ulijevaju Dobrinja i Miljacka, a s lijeve Zujevina.<ref name="aganovic"/><ref name="geografija"/> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100"> Ilidža Bosna River.jpg|Mala Bosna u [[Ilidža|Ilidži]] River Bosna at Vrelo Bosne Park in Sarajevo.JPG|Tok Male Bosne u području [[Vrelo Bosne|Vrela Bosne]] River Bosna, Sarajevo (1).JPG|Mala Bosna u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]] Ilidza Vrelo-Bosne 2010-07-05 (39).jpg|Dio toka u zaštićenom području Vrela Bosne Ilidža Rimski most 1.jpg|Mala Bosna kod [[Rimski most na Ilidži|Rimskog mosta]] </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mala Bosna}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Kanton Sarajevo]] 0ym9hajlnnol3hhe9d8bykmg5u084n6 0 534548 3846822 3846518 2026-05-16T12:23:28Z AnToni 2325 3846822 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ljudmila Ahatova | slika = | puno ime = Ljudmila Ahatova | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|03|24}} | mjesto rođenja = [[Karagandi]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 165 | težina = 60 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''45''' ([[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2023. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Ljudmila Ahatova''', ({{jez-kk|Людмила Ахатова}}) rođena 24. marta 1997. u [[Karagandi|Karagandu]] je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Ljudmila Ahatova nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|80]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|76]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|81]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]] |} Ahatova je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasmani u pojedinačnim utrkama su joj dva 76-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 7:52.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marketa Davidova|Markete Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 10:49.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandrom Muhinom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Ahatove u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|sezoni 2018/19.]] Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2023. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1223}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ahatova, Ljudmila}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Karagandi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] secw345teqhrmiayipz4xzry7u05o58 3847100 3846822 2026-05-17T05:05:04Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3847100 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ljudmila Ahatova | slika = | puno ime = Ljudmila Ahatova | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|03|24}} | mjesto rođenja = [[Karagandi]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 165 | težina = 60 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''45''' ([[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2023. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Ljudmila Ahatova''', ({{jez-kk|Людмила Ахатова}}) rođena 24. marta 1997. u [[Karagandi|Karagandu]] je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Ljudmila Ahatova nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|80]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|76]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|81]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]] |} Ahatova je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasmani u pojedinačnim utrkama su joj dva 76-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 7:52.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marketa Davidova|Markete Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 10:49.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Bjeljčenko|Jelisavetom Bjeljčenko]] i [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandrom Muhinom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Ahatove u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|sezoni 2018/19.]] Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2023. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1223}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ahatova, Ljudmila}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Karagandi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] m18ljd6qft9gst7czncujah7fucq41g 3847101 3847100 2026-05-17T05:05:50Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3847101 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ljudmila Ahatova | slika = | puno ime = Ljudmila Ahatova | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|03|24}} | mjesto rođenja = [[Karagandi]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 165 | težina = 60 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''45''' ([[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2023. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Ljudmila Ahatova''', ({{jez-kk|Людмила Ахатова}}) rođena 24. marta 1997. u [[Karagandi|Karagandu]] je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Ljudmila Ahatova nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|80]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|76]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|81]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]] |} Ahatova je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasmani u pojedinačnim utrkama su joj dva 76-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 7:52.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marketa Davidova|Markete Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 10:49.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Bjeljčenko|Jelisavetom Bjeljčenko]] i [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandrom Muhinom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Ahatove u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|sezoni 2018/19.]] Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Bjeljecka|Jelisavetom Bjeljeckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2023. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1223}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ahatova, Ljudmila}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Karagandi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] qjuuz9wb5f6v6vkbguw4vgtqorn58ds 0 534560 3846824 2026-05-16T12:30:29Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Jelisaveta Belecka | slika = | puno ime = Jelisaveta Belecka | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|19}} | mjesto rođenja = [[Rider|Lenjingorsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 167 | težina =... 3846824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jelisaveta Belecka | slika = | puno ime = Jelisaveta Belecka | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|19}} | mjesto rođenja = [[Rider|Lenjingorsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 167 | težina = 69 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''85''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Jelisaveta Belecka''', ({{jez-kk|Елизавета Белецкая}}) rođena 19. februara 1996. u [[Rider|Lenjinogorsk]]u (danas Rider), kao Jelisaveta Belčenko ({{jez-kk|Елизавета Бельченко}}) je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Jelisaveta Belecka nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|dns]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Belecka je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji plasmani u pojedinačnim utrkama su joj dva 76-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 7:52.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marketa Davidova|Markete Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 10:49.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandrom Muhinom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Belecke u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2025. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1577}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Belecka, Jelisaveta}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Živi ljudi]] guhydrot5b17wup2zp7n743xi0bn2pi 3846825 3846824 2026-05-16T12:30:50Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Jelisaveta Belčenko]] na [[Jelisaveta Belecka]] 3846824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jelisaveta Belecka | slika = | puno ime = Jelisaveta Belecka | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|19}} | mjesto rođenja = [[Rider|Lenjingorsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 167 | težina = 69 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''85''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Jelisaveta Belecka''', ({{jez-kk|Елизавета Белецкая}}) rođena 19. februara 1996. u [[Rider|Lenjinogorsk]]u (danas Rider), kao Jelisaveta Belčenko ({{jez-kk|Елизавета Бельченко}}) je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Jelisaveta Belecka nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|dns]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Belecka je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji plasmani u pojedinačnim utrkama su joj dva 76-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 7:52.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marketa Davidova|Markete Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 10:49.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandrom Muhinom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Belecke u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2025. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1577}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Belecka, Jelisaveta}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Živi ljudi]] guhydrot5b17wup2zp7n743xi0bn2pi 3846830 3846825 2026-05-16T12:34:11Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3846830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jelisaveta Belecka | slika = | puno ime = Jelisaveta Belecka | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|19}} | mjesto rođenja = [[Rider|Lenjingorsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 167 | težina = 69 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''85''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Jelisaveta Belecka''', ({{jez-kk|Елизавета Белецкая}}) rođena 19. februara 1996. u [[Rider|Lenjinogorsk]]u (danas Rider), kao Jelisaveta Belčenko ({{jez-kk|Елизавета Бельченко}}) je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Jelisaveta Belecka nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Belecka je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji plasmani u pojedinačnim utrkama su joj dva 76-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 7:52.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marketa Davidova|Markete Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 10:49.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandrom Muhinom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Belecke u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2025. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1577}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Belecka, Jelisaveta}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 13upb32y1xbreomatjo0xra75uehtb8 3846832 3846830 2026-05-16T12:35:25Z AnToni 2325 3846832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jelisaveta Belecka | slika = | puno ime = Jelisaveta Belecka | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|19}} | mjesto rođenja = [[Rider|Lenjingorsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 167 | težina = 69 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''89.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''45.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''75.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''85''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Jelisaveta Belecka''', ({{jez-kk|Елизавета Белецкая}}) rođena 19. februara 1996. u [[Rider|Lenjinogorsk]]u (danas Rider), kao Jelisaveta Belčenko ({{jez-kk|Елизавета Бельченко}}) je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Jelisaveta Belecka nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Belecka je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji plasmani u pojedinačnim utrkama su joj dva 76-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 7:52.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marketa Davidova|Markete Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 10:49.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandrom Muhinom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Belecke u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2025. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1577}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Belecka, Jelisaveta}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Živi ljudi]] t5chlkp0opuwcs8jkqagtsml4dv5yt4 3846834 3846832 2026-05-16T12:38:19Z AnToni 2325 /* Privatni život */ 3846834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jelisaveta Belecka | slika = | puno ime = Jelisaveta Belecka | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|19}} | mjesto rođenja = [[Rider|Lenjingorsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 167 | težina = 69 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''89.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''45.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''75.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''85''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Jelisaveta Belecka''', ({{jez-kk|Елизавета Белецкая}}) rođena 19. februara 1996. u [[Rider|Lenjinogorsk]]u (danas Rider), kao Jelisaveta Belčenko ({{jez-kk|Елизавета Бельченко}}) je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Jelisaveta Belecka nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Belecka je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji plasmani u pojedinačnim utrkama su joj dva 76-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 7:52.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marketa Davidova|Markete Davidove]], koja je završila utrku bez promašaja; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 10:49.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandrom Muhinom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Belecke u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2025. == Privatni život == Od ljeta 2022. udata je za kazahstanskog biatlonca [[Danil Belecki|Danila Beleckija]], te od nastupa pod novim prezimenom. U maju 2023. su dobili kćerku. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1577}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Belecka, Jelisaveta}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1g17an9nnegua6xhxvu5bdomriauqm6 3846869 3846834 2026-05-16T12:47:10Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3846869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jelisaveta Belecka | slika = | puno ime = Jelisaveta Belecka | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|19}} | mjesto rođenja = [[Rider|Lenjingorsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 167 | težina = 69 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''89.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''45.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''75.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''85''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Jelisaveta Belecka''', ({{jez-kk|Елизавета Белецкая}}) rođena 19. februara 1996. u [[Rider|Lenjinogorsk]]u (danas Rider), kao Jelisaveta Belčenko ({{jez-kk|Елизавета Бельченко}}) je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Jelisaveta Belecka nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Belecka je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 42-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 1:38.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]] i [[Ljudmila Ahatova|Ljudmilom Ahatovom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijec]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Belecke u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2025. == Privatni život == Od ljeta 2022. udata je za kazahstanskog biatlonca [[Danil Belecki|Danila Beleckija]], te od nastupa pod novim prezimenom. U maju 2023. su dobili kćerku. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1577}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Belecka, Jelisaveta}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sdo642y7l1mlf6ntzs0070ai4aduw7y 3846898 3846869 2026-05-16T13:02:20Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Jelisaveta Belecka]] na [[Jelisaveta Bjeljecka]] 3846869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jelisaveta Belecka | slika = | puno ime = Jelisaveta Belecka | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|19}} | mjesto rođenja = [[Rider|Lenjingorsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 167 | težina = 69 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''89.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''45.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''75.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''85''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Jelisaveta Belecka''', ({{jez-kk|Елизавета Белецкая}}) rođena 19. februara 1996. u [[Rider|Lenjinogorsk]]u (danas Rider), kao Jelisaveta Belčenko ({{jez-kk|Елизавета Бельченко}}) je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Jelisaveta Belecka nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Belecka je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 42-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 1:38.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]] i [[Ljudmila Ahatova|Ljudmilom Ahatovom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijec]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Belecke u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2025. == Privatni život == Od ljeta 2022. udata je za kazahstanskog biatlonca [[Danil Belecki|Danila Beleckija]], te od nastupa pod novim prezimenom. U maju 2023. su dobili kćerku. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1577}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Belecka, Jelisaveta}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sdo642y7l1mlf6ntzs0070ai4aduw7y 3846907 3846898 2026-05-16T13:21:08Z AnToni 2325 3846907 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jelisaveta Bjeljecka | slika = | puno ime = Jelisaveta Bjeljecka | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|19}} | mjesto rođenja = [[Rider|Lenjingorsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 167 | težina = 69 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''89.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''45.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''75.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''85''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 5. 2026. }} '''Jelisaveta Bjeljecka''', ({{jez-kk|Елизавета Белецкая}}) rođena 19. februara 1996. u [[Rider|Lenjinogorsk]]u (danas Rider), kao Jelisaveta Belčenko ({{jez-kk|Елизавета Бельченко}}) je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Jelisaveta Bjeljecka nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Bjeljecka je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 42-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 1:38.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]] i [[Ljudmila Ahatova|Ljudmilom Ahatovom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Anastasija Kondratjeva|Anastasijom Kondratjevom]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijec]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Bjeljecke u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]u 2. decembra 2018. u mješovita štafeti s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Roman Jeremin|Romanom Jereminom]] i [[Vladislav Vitenko|Vladislavom Vitenkom]] osvojila je 18-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 64-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2024/24.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2023. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 7:14.3&nbsp;min sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 3. marta 2022. u [[Kontiolahti]]ju osvojivši 12-o mjesto s [[Jelisaveta Belecka|Jelisavetom Beleckom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlom prestala se baviti 2025. == Privatni život == Od ljeta 2022. udata je za kazahstanskog biatlonca [[Danil Bjeljecki|Danila Bjeljeckog]], te od nastupa pod novim prezimenom. U maju 2023. su dobili kćerku. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1577}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Bjeljecka, Jelisaveta}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5nmwbj0vov8thb0puuat8ikoi22qnfj 1 534562 3846828 2026-05-16T12:31:25Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3846828 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3846829 3846828 2026-05-16T12:31:58Z AnToni 2325 3846829 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Kazahstan | država2 = | država3 = }} 4lkkoxnyiyal0g84gycrgl51s7wye0k 3846900 3846829 2026-05-16T13:02:21Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:Jelisaveta Belecka]] na [[Razgovor:Jelisaveta Bjeljecka]] 3846829 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Kazahstan | država2 = | država3 = }} 4lkkoxnyiyal0g84gycrgl51s7wye0k 1 534563 3846838 2026-05-16T12:41:16Z Mhare 481 + 3846838 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 1 534564 3846839 2026-05-16T12:41:50Z Mhare 481 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 3846839 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846859 3846839 2026-05-16T12:44:04Z Mhare 481 3846859 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534565 3846840 2026-05-16T12:41:58Z Mhare 481 + 3846840 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846858 3846840 2026-05-16T12:44:00Z Mhare 481 3846858 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534566 3846841 2026-05-16T12:42:05Z Mhare 481 + 3846841 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846857 3846841 2026-05-16T12:43:56Z Mhare 481 3846857 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534567 3846842 2026-05-16T12:42:13Z Mhare 481 + 3846842 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846856 3846842 2026-05-16T12:43:51Z Mhare 481 3846856 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534568 3846843 2026-05-16T12:42:20Z Mhare 481 + 3846843 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846855 3846843 2026-05-16T12:43:47Z Mhare 481 3846855 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 3846881 3846855 2026-05-16T12:51:04Z AnToni 2325 3846881 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska | država3 = }} adnit18zvfksldixuqmou7uclavwilq 1 534569 3846844 2026-05-16T12:42:27Z Mhare 481 + 3846844 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846854 3846844 2026-05-16T12:43:42Z Mhare 481 3846854 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534570 3846845 2026-05-16T12:42:36Z Mhare 481 + 3846845 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846853 3846845 2026-05-16T12:43:38Z Mhare 481 3846853 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 3846882 3846853 2026-05-16T12:51:29Z AnToni 2325 3846882 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska | država3 = }} adnit18zvfksldixuqmou7uclavwilq 1 534571 3846846 2026-05-16T12:42:46Z Mhare 481 + 3846846 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846852 3846846 2026-05-16T12:43:33Z Mhare 481 3846852 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 3846880 3846852 2026-05-16T12:50:18Z AnToni 2325 3846880 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska | država3 = }} adnit18zvfksldixuqmou7uclavwilq 1 534572 3846848 2026-05-16T12:42:52Z Mhare 481 + 3846848 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846851 3846848 2026-05-16T12:43:28Z Mhare 481 3846851 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534573 3846849 2026-05-16T12:43:00Z Mhare 481 + 3846849 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = priroda | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} t1e0fzlif2vvvcve3j57iy4xbfumxdz 3846850 3846849 2026-05-16T12:43:22Z Mhare 481 3846850 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534574 3846860 2026-05-16T12:44:58Z Mhare 481 + 3846860 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534575 3846861 2026-05-16T12:45:05Z Mhare 481 + 3846861 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 3846875 3846861 2026-05-16T12:49:37Z AnToni 2325 3846875 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska | država3 = }} adnit18zvfksldixuqmou7uclavwilq 1 534576 3846862 2026-05-16T12:45:13Z Mhare 481 + 3846862 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534577 3846863 2026-05-16T12:45:20Z Mhare 481 + 3846863 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 3846873 3846863 2026-05-16T12:48:59Z AnToni 2325 3846873 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska | država3 = }} adnit18zvfksldixuqmou7uclavwilq 1 534578 3846864 2026-05-16T12:45:26Z Mhare 481 + 3846864 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 0 534579 3846865 2026-05-16T12:45:32Z Genetičar 181151 Nova stranica: Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO<sub>x</... 3846865 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO_x emitiran iz tla,<ref name="Pilegaard 2013"/> dušik fiksiran gromom,<ref name="Levy 1996"/> NH₃ emitiran kopnenim ekosistemima,<ref name="Sutton 2013"/> taloženje dušika na kopnene površine i okeane,<ref name="Dentener 2006"/><ref name="Duce 2008"/> NH₃ emitiran iz okeana,<ref name="Bouwman 2011"/><ref name="Solomon 2007"/><ref name="Duce 2008"/> okean; emisije NO₂ iz atmosfere,<ref name="Sutton 2011"/> denitrifikacija u okeanima,<ref name="Voss 2013"/><ref name="Deutsch 2007" /><ref name="Duce 2008" /> i reaktivno zatrpavanje dušika u okeanima.<ref name="Mark A 2013"/>]] '''Ciklus dušika''' jest [[biogeohemijski ciklus]] kojim se [[dušik]] pretvara u više hemijskih oblika dok cirkuliše između [[atmosferea|atmosferskog]], [[kopneni ekosistem|kopnenog]] i [[morski ekosistem| morskog ekosistema]]. Konverzija sušika može se provesti i biološkim i fizičkim procesima. Važni procesi u dušiknom ciklusu uključuju [[fiksacija dušika|fiksaciju]], [[amonifikacija| amonifikaciju]], [[nitrifikacija| nitrifikaciju]] i [[denitrifikacija| denitrifikaciju]]. Većina [[Zemljina atmosfera| Zemljine atmosfere]] (78%) je atmosferski dušik,<ref name="CarrollSalt2004p93" /> što ga čini najvećim izvorom dušika. Međutim, atmosferski dušik ima ograničenu dostupnost za biološku upotrebu, što dovodi do nedostatka iskoristivog dušika u mnogim vrstama [[ekosistem]]a. Dušični ciklus je od posebnog interesa za ekologe jer dostupnost dušika može utjecati na brzinu ključnih procesa u ekosistemu, uključujući primarnu proizvodnju i razgradnju. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, upotrebe umjetnih dušičnih gnojiva i ispuštanja dušika u [[otpadne vode]] dramatično su promijenile globalni ciklus dušika.<ref name="Kuypers 2011" /><ref name="Galloway 2004" /><ref name="Reis 2016" /> Ljudska modifikacija globalnog ciklusa dušika može negativno uticati na prirodni okoliš, a također i na ljudsko zdravlje.<ref name="Gu 2012" /><ref name="Kim 2017"/> == Procesi == {{bočni stubac|biogeohemijski ciklus}} Dušik je prisutan u okolišu u širokom spektru hemijskih oblika, uključujući organski dušik, [[amonij]] ({{chem2|NH4+}}), [[nitrit]] ({{chem2|NO2-}}), [[nitrat]] ({{chem2|NO3-}}), [[dušik-dioksid]] ({{chem2|N2O}}), [[dušik-monoksid]] (NO) ili neorganski dušikov plin ({{chem2|N2}}). Organski dušik može biti u obliku živog organizma, [[humus]]a ili u međuproduktima razgradnje organske tvari. Procesi opisani u ciklusu dušika transformiraju dušikove tvari iz jednog oblika u drugi. Mnoge od ovih procesa provode [[mikroorganizmi|mikrobi]], bilo u nastojanju da prikupe energiju ili da akumuliraju dušik u obliku potrebnom za njihov rast. Naprimjer, [[metabolički otpad|dušični otpad]] u životinjskom [[urin]]u razgrađuje se pomoću [[nitrificirajuća bakterija|nitrificirajućih bakterija]] u tlu kako bi ga biljke koristile. Dijagram pored pokazuje kako se ovi procesi uklapaju i formiraju ciklus dušika. === Fiksacija dušika === {{Glavni|Fiksacija dušika}} Konverzija gasovitog dušika ({{chem2|N2}}) u [[nitrat]]e i [[nitrit]]e, putem atmosferskih, industrijskih i bioloških procesa naziva se [[fiksacija duiška]]. Atmosferski dušik mora se preraditi, ili "[[fiksacija dušika|fiksirati]]", u upotrebljiv oblik koji biljke mogu apsorbirati. Između pet i 10 milijardi kg godišnje fiksira se udarima [[grom]]a, ali većinu fiksacije vrše slobodnoživeće ili [[simbioza|simbiotsk]] [[bakterije]] poznate kao [[diazotrofi]]. Ove bakterije imaju [[enzim]] [[nitrogenaza|nitrogenazu]] koji kombinuje plinoviti dušik sa [[vodik]]om, kako bi proizveo [[amonijak]], koji bakterije pretvaraju u druge [[organski spoj|organske spojeve]]. Većina biološke fiksacije dušika se odvija aktivnošću [[molibden]]ske (Mo)-nitrogenaze, koja se nalazi u širokom spektru bakterija i nekim [[Arheja]]ma. Mo-nitrogenaza je složeni dvokomponentni [[enzim]] koji ima više prostetičkih grupa koje sadrže metal.<ref name="Moir 2011"/> Primjer slobodnoživućih bakterija je ''[[Azotobacter]]''. Simbiotske bakterije koje fiksiraju dušik, kao što je ''[[Rhizobium]]'', obično žive u korijenskim kvržicama [[Fabaceae|mahunarki]] (kao što su [[grašak]], [[Alfalfa|alfalfa]] i [[bagrem]]i). Ovdje formiraju [[Mutualizam|mutualizamski]] odnos s biljkom, proizvodeći amonijak u zamjenu za [[ugljikohidrat]]e. Zbog ovog odnosa, mahunarke će često povećati sadržaj dušika u tlima siromašnim dušikom. Nekoliko ne-mahunarki također može formirati takve [[simbioza|simbioze]]. Danas se oko 30% ukupnog fiksnog dušika proizvodi industrijski korištenjem [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovod procesa]],<ref name="Smith 2004"/> koji koristi visoke temperature i pritiske za pretvaranje plinovitog dušika i izvora vodika ([[prirodni plin]] ili [[nafta]]) u amonijak.<ref name="Smil 2000"/> === Asimilacija === {{Glavni|Asimilacija (biologija)|Asimilacija dušika}} [[Biljke]] mogu apsorbirati nitrate ili amonij iz tla, putem korijenovih dlačica. Ako se apsorbira nitrat, prvo se reducira na nitritne, a zatim na amonijeve ione radi ugradnje u [[aminokiseline]], [[nukleinske kiseline]] i [[hlorofil]]. Kod biljaka koje imaju simbiotski odnos s [[rizobij]]ima, dio dušika asimilira se u obliku amonijevih iona, direktno iz kvržica. Sada je poznato da postoji složeniji ciklus aminokiselina između ''Rhizobia'' [[bakteroid]]a i biljaka. Biljka bakteroidima osigurava aminokiseline, tako da asimilacija amonijaka nije potrebna, a bakteroidi prenose [[aminokiseline]] (s novofiksiranim dušikom) natrag biljci, formirajući tako međuovisni odnos.<ref name="Willey 2011"/> Dok mnoge [[životinje]], [[gljive]] i ostali [[heterotrof]]ni organizmi dobijaju dušik unosom [[aminokiselina]], [[nukleotid]]a i ostalih [[mala molekula|malih organskih molekula]], drugi heterotrofi (uključujući mnoge [[bakterije]]) mogu koristiti neorganske spojeve, poput amonijaka, kao jedine izvore dušika. Korištenje različitih izvora dušika (N) pažljivo je regulirano u svim organizmima. === Amonifikacija === Kada biljka ili životinja ugine ili životinja izbaci otpad, početni oblik dušika je [[Organska tvar|organski]], prisutan u oblicima kao što su aminokiseline i DNK.<ref>{{Cite web |title=The Nitrogen Cycle: Processes, Players, and Human Impact {{!}} Learn Science at Scitable |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/the-nitrogen-cycle-processes-players-and-human-15644632/ |access-date=2025-02-13 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> [[Bakterije]] i [[gljive]] pretvaraju ovaj organski dušik u amonijak, a ponekad i amonij, kroz niz procesa koji se nazivaju [[amonifikacija]] ili [[mineralizacija]] tla. Ovo je posljednji korak u ciklusu dušika koji uključuje [[organski spoj|organske spojeve]].<ref>{{Citation |last=Strock |first=J.S. |title=Ammonification |date=2008 |pages=162–165 |url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/ammonification |access-date=2025-02-13 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/B978-008045405-4.00256-1 |isbn=978-0-08-045405-4 |encyclopedia=Encyclopedia of Ecology|url-access=subscription }}</ref> Uključeni su brojni [[enzim]]i, uključujući [[dehidrogenaza|dehidrogenaze]], [[proteaza|proteaze]] i [[deaminacija|deaminaze]] kao što su [[glutamat-dehidrogenaza]] i [[glutamin-sintetaza]].<ref name=":2">{{Citation |last1=Cabello |first1=P. |title=Nitrogen Cycle |date=2009-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Microbiology (Third Edition) |pages=299–321 |editor-last=Schaechter |editor-first=Moselio |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123739445000559 |access-date=2025-03-18 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373944-5 |last2=Roldán |first2=M. D. |last3=Castillo |first3=F. |last4=Moreno-Vivián |first4=C.}}</ref> Mineralizacija i [[amonifikacija]] dušika imaju pozitivnu [[korelacija|korelaciju]] s organskim dušikom u tlu,<ref>{{Cite journal |last1=Marion |first1=G. M. |last2=Black |first2=C. H. |date=1988 |title=Potentially Available Nitrogen and Phosphorus Along a Chaparral Fire Cycle Chronosequence |url=https://acsess.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Soil Science Society of America Journal |language=en |volume=52 |issue=4 |pages=1155–1162 |doi=10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x |bibcode=1988SSASJ..52.1155M |issn=1435-0661|url-access=subscription }}</ref> soil microbial biomass, and average annual precipitation.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Li |first1=Zhaolei |last2=Tian |first2=Dashuan |last3=Wang |first3=Bingxue |last4=Wang |first4=Jinsong |last5=Wang |first5=Song |last6=Chen |first6=Han Y. H. |last7=Xu |first7=Xiaofeng |last8=Wang |first8=Changhui |last9=He |first9=Nianpeng |last10=Niu |first10=Shuli |date=2019 |title=Microbes drive global soil nitrogen mineralization and availability |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14557?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Global Change Biology |language=en |volume=25 |issue=3 |pages=1078–1088 |doi=10.1111/gcb.14557 |pmid=30589163 |bibcode=2019GCBio..25.1078L |issn=1365-2486|url-access=subscription }}</ref> Također blisko reaguju na promjene temperature.<ref>{{Cite journal |last1=Pierre |first1=S. |last2=Hewson |first2=I. |last3=Sparks |first3=J. P. |last4=Litton |first4=C. M. |last5=Giardina |first5=C. |last6=Groffman |first6=P. M. |last7=Fahey |first7=T. J. |date=2017 |title=Ammonia oxidizer populations vary with nitrogen cycling across a tropical montane mean annual temperature gradient |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.1863?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecology |language=en |volume=98 |issue=7 |pages=1896–1907 |doi=10.1002/ecy.1863 |pmid=28419436 |bibcode=2017Ecol...98.1896P |issn=1939-9170|url-access=subscription }}</ref> Međutim, ovi procesi usporavaju se u prisustvu [[vegetacija|vegetacije]] sa visokim odnosom [[ugljik]]a i [[dušik]]a<ref>{{Cite journal |last=Gosz |first=J. R. |date=1981 |title=Nitrogen Cycling in Coniferous Ecosystems |journal=Ecological Bulletins |issue=33 |pages=405–426 |jstor=45128679 |issn=0346-6868}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Vitousek |first1=Peter M. |last2=Gosz |first2=James R. |last3=Grier |first3=Charles C. |last4=Melillo |first4=Jerry M. |last5=Reiners |first5=William A. |date=1982 |title=A Comparative Analysis of Potential Nitrification and Nitrate Mobility in Forest Ecosystems |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1942609?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecological Monographs |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=155–177 |doi=10.2307/1942609 |jstor=1942609 |bibcode=1982EcoM...52..155V |issn=1557-7015|url-access=subscription }}</ref> i gnojidbe šećerom.<ref>{{Cite journal |last1=Zagal |first1=Erick |last2=Persson |first2=Jan |date=1994-10-01 |title=Immobilization and remineralization of nitrate during glucose decomposition at four rates of nitrogen addition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0038071794902127 |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=26 |issue=10 |pages=1313–1321 |doi=10.1016/0038-0717(94)90212-7 |bibcode=1994SBiBi..26.1313Z |issn=0038-0717|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeLuca |first1=T. H. |last2=Keeney |first2=D. R. |date=1993-01-01 |title=Glucose-induced nitrate assimilation in prairie and cultivated soils |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00001116 |journal=Biogeochemistry |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=167–176 |doi=10.1007/BF00001116 |bibcode=1993Biogc..21..167D |issn=1573-515X|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Nitrogen Cycle - Reactions and Enzymes.svg|thumb|upright=1.6| {{center|'''Mikrobni ciklus dušika'''{{hsp}}<ref name="Sparacino-Watkins 2013" /><ref name="Simon 2013" />}} [[Anammox|ANAMMOX]] je anaerobna oksidacija amonijaka, [[Disimilatorna redukcija nitrata do amonijaka|DNRA]] disimilatorna je redukcija nitrata do amonijaka, a [[Comammox|COMAMMOX]] je njegova potpuna [[oksidacija]].]] === Nitrifikacija === {{Glavni|Nitrifikacija}} Konverzija amonijaka u nitrat prvenstveno vrši se pomoću bakterija koje žive u tlu i drugih nitrificirajućih bakterija. U primarnoj fazi nitrifikacije, oksidaciju amonijaka ({{chem2|NH4+}}) vrše bakterije poput [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Nitrosomonas]]'', koje pretvaraju amonijak u [[nitrit]]e ({{chem2|NO2–}}). Ostale bakterijske vrste, kao što su u rodu ''[[Nitrobacter]]'', odgovorne su za oksidaciju nitrita ({{chem2|NO2–}}) u [[nitrat]]e ({{chem2|NO3-}}). Važno je da se [[amonijak]] ({{chem2|NH3}}) pretvori u nitrate ili nitrite jer je [[toksičnost|toksičan]] za [[biljke]]. Zbog njihove vrlo visoke [[rastvorljivost]]i i zato što tla nisu u stanju zadržati [[anion]]e, nitrati mogu ući u [[podzemne vode]]. Povišeni nitrati u podzemnim vodama predstavljaju problem za upotrebu vode za piće jer nitrati mogu uticati na nivo kisika u krvi kod dojenčadi i uzrokovati [[methemoglobinemija|methemoglobinemiju]] ili [[sindrom plave bebe]].<ref name="Vitousek 1997"/> Tamo gdje [[podzemne vode]] obnavljaju protok [[potok]]a, obogaćene nitratima mogu doprinijeti [[eutrofikacija| eutrofikaciji]], procesu koji dovodi do velike populacije i rasta algi, posebno [[populacija]] [[plavozelene alge| plavozelenih]]. Iako nije direktno toksičan za riblji svijet, poput amonijaka, nitrat može imati indirektne učinke na [[ribe]], ako doprinosi ovoj eutrofikaciji. Dušik je doprinio ozbiljnim problemima eutrofikacije u nekim vodenim tijelima. Od 2006. godine, primjena dušičnih gnojiva se sve više kontrolira u [[UK|Britaniji]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To se događa na isti način kao i kontrola [[fosfor]]nih gnojiva, čije se ograničenje obično smatra bitnim za oporavak eutroficiranih vodenih tijela. === Denitrifikacija === {{glavni| Denitrifikacija}} Denitrifikacija je redukcija nitrata nazad u gasoviti azot ({{chem|N|2}}), čime se kompletira ciklus dušika. Ovaj proces izvode bakterijske vrste kao što su u rodu ''[[Pseudomonas]]'' i vrsta ''[[Paracoccus denitrificans]]'', pod anaerobnim uslovima. One koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], umjesto kiseika, tokom disanja. Ove fakultativno (što znači opcijski) anaerobne bakterije mogu živjeti i u aerobnim uslovima. Denitrifikacija se dešava u anaerobnim uslovima, npr. u natopljenim tlima. Denitrificirajuće bakterije koriste nitrate u tlu za disanje i posljedično proizvode plinoviti dušik, koji je inertan i nedostupan biljkama. Denitrifikacija dešava se kod slobodnoživućih [[mikroorganizam]]a, kao i kod obligatnih simbionta anaerobnih [[Cilijate|cilijata]].<ref>{{cite journal |last1=Graf |first1=Jon S. |last2=Schorn |first2=Sina |last3=Kitzinger |first3=Katharina |last4=Ahmerkamp |first4=Soeren |last5=Woehle |first5=Christian |last6=Huettel |first6=Bruno |last7=Schubert |first7=Carsten J. |last8=Kuypers |first8=Marcel M. M. |last9=Milucka |first9=Jana |title=Anaerobic endosymbiont generates energy for ciliate host by denitrification |journal=Nature |date=3 March 2021 |volume=591 |issue=7850 |pages=445–450 |doi=10.1038/s41586-021-03297-6| issn=0028-0836|pmid=33658719 |pmc=7969357 |bibcode=2021Natur.591..445G |doi-access=free }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left heights=280px> File:Nitrogen cycle.jpg| Klasični prikaz ciklusa dušika File:Nitrogen Cycle 2.svg|Dijagram ciklusa dušika iznad i ispod zemlje. Atmosferski dušik ide do bakterija koje fiksiraju dušik u [[mahunarka]]ma i tlu, zatim do amonijaka, pa do nitrificirajućih bakterija u nitrite, a nitrate (koje također proizvodi munja), pa zatim nazad u atmosferu ili ga asimiliraju [[biljke]], a zatim [[životinje]]. Dušik u životinjama i biljkama postaje amonijak putem razlagača (bakterija i gljiva). </gallery> <gallery mode=packed style=float:right heights=400px> File:The Nitrogen Cycle.png| Jednostavan prikaz ciklusa dušika. Plava boja predstavlja skladištenje dušika, zelena procese premještanja dušika s jednog mjesta na drugo, a crvena bakterije koje su u tome uključene. </gallery> {{clear left}} === Disimilacijska redukcija nitrata u amonij === {{Glavni| Disimilacijska redukcija nitrata u amonij }} Disimilacijska redukcija nitrata u amonij (DNRA), ili amonifikacija nitratom/nitritom, je proces [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]]. Mikrobi koji poduzimaju DNRA oksidiraju organsku tvar i koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], redukujući ga na [[nitrit]], zatim na [[amonij]] ({{chem2|NO3- -> NO2- -> NH4+}}).<ref name="Lam 2011"/> I denitrificirajuće i nitratno amonificirajuće bakterije takmičiti će se za nitrat u okolišu, iako DNRA djeluje na očuvanje bioraspoloživog dušika kao topljivog amonijaka, umjesto da proizvodi plin didušik.<ref name="Marchant 2014"/> === COMAMOKS=== Tradicionalno, [[nitrifikacija]] odvija se u dva koraka: [[amonijak]] se [[oksid]]ira u nitrit, a zatim se nitrit oksidira u [[nitrat]]. Često ove konverzije vrše različiti organizmi.<ref>{{Cite journal |last=Lawson |first=Christopher E |last2=Lücker |first2=Sebastian |date=2018-04-01 |title=Complete ammonia oxidation: an important control on nitrification in engineered ecosystems? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166917301611 |journal=Current Opinion in Biotechnology |series=Energy biotechnology • Environmental biotechnology |volume=50 |pages=158–165 |doi=10.1016/j.copbio.2018.01.015 |issn=0958-1669}}</ref> Neke bakterije –roda [[Nitrospira]] – oksidiraju amonijak u nitrat.<ref>{{Cite journal |last=Zhu |first=Chenyi |last2=Ran |first2=Xiaochuan |last3=Wang |first3=Han |last4=Li |first4=Jia |last5=Xie |first5=Junxiang |last6=Kong |first6=Ziang |last7=Wang |first7=Yayi |date=2026-06-15 |title=Enrichment strategies for comammox Nitrospira: Ecological insights and technological innovations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935126007899 |journal=Environmental Research |volume=300 |doi=10.1016/j.envres.2026.124458 |issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Daims |first=Holger |last2=Lebedeva |first2=Elena V. |last3=Pjevac |first3=Petra |last4=Han |first4=Ping |last5=Herbold |first5=Craig |last6=Albertsen |first6=Mads |last7=Jehmlich |first7=Nico |last8=Palatinszky |first8=Marton |last9=Vierheilig |first9=Julia |last10=Bulaev |first10=Alexandr |last11=Kirkegaard |first11=Rasmus H. |last12=von Bergen |first12=Martin |last13=Rattei |first13=Thomas |last14=Bendinger |first14=Bernd |last15=Nielsen |first15=Per H. |date=December 2015 |title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria |url=https://www.nature.com/articles/nature16461 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=528 |issue=7583 |pages=504–509 |doi=10.1038/nature16461 |issn=1476-4687}}</ref> Kombinovani proces naziva se [[Komamoks|COMAMOKS]] = "POTPUNA OKSIDACIJA AMONIJKA."<ref>{{Cite journal |last=Hu |first=Jiajie |last2=Zhao |first2=Yuxiang |last3=Yao |first3=Xiangwu |last4=Wang |first4=Jiaqi |last5=Zheng |first5=Ping |last6=Xi |first6=Chuanwu |last7=Hu |first7=Baolan |date=2021-08-01 |title=Dominance of comammox Nitrospira in soil nitrification |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969721016260 |journal=Science of The Total Environment |volume=780 |doi=10.1016/j.scitotenv.2021.146558 |issn=0048-9697}}</ref> Komamoks se nalazi u mnogim [[Ekosistemima|ekosistemima]], naprimjer, [[Slatka voda|slatkovodni]]<ref>{{Cite web |title=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |url=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |access-date=2026-04-30 |website=ASM Journals |language=en |doi=10.1128/aem.01965-22 |pmc=9973019 |pmid=36719237}}</ref> Comammox have been found it could be used in wastewater treatment.<ref>{{Cite journal |last=Jin |first=Da |last2=Zhang |first2=Xiaonong |last3=Zhang |first3=Xingxing |last4=Zhou |first4=Li |last5=Zhu |first5=Zixuan |last6=Deogratias |first6=Ufoymungu Kisa |last7=Wu |first7=Zhiqiang |last8=Zhang |first8=Kangyu |last9=Ji |first9=Xu |last10=Ju |first10=Ting |last11=Zhu |first11=Xurui |last12=Gao |first12=Bo |last13=Ji |first13=Luomiao |last14=Zhao |first14=Rui |last15=Ruth |first15=Guerra |date=2024-10-20 |title=A critical review of comammox and synergistic nitrogen removal coupling anammox: Mechanisms and regulatory strategies |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969724050046 |journal=Science of The Total Environment |volume=948 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.174855 |issn=0048-9697}}</ref> === Anaerobna oksidacija amonijaka === {{glavni|Anammoks}} Proces aerobne oksidacije amonijaka [[AN]] poznat je i kao proces [[Anammoks|ANAMOKS]], skraćenica nastala spajanjem prvih [[slogova]] svake od ove tri riječi. Ovaj biološki proces je reakcija [[redoks]]ne [[komproporcionacija| komproporcionacije]], u kojoj [[amonijak]] ([[redukcijsko sredstvo]] koje daje elektrone) i [[nitrit]] ([[oksidacijsko sredstvo]] koje prihvata elektrone) prenose tri [[elektron]]a i pretvaraju se u jednu molekulu plina diatomskog [[dušik]]a ({{chem|N|2}}) i dvije molekule vode. Ovaj proces čini glavni dio konverzije dušika u [[okean]]ima. [[Stehiometrija|stehiometrijski]] uravnotežena formula za hemijsku reakciju ANAMOKS može se napisati na sljedeći način, gdje amonijev [[ion]] uključuje molekulu amonijaka, njen [[Konjugacija (teorija kiselina-baza)|konjugirana]] [[Baza (hemija)|baza]]: : {{chem2|NH4+ + NO2- -> N2 + 2 H2O}} (Δ''G''° = {{val|-357 |u=kJ.mol-1}}).<ref name="Anammox" /> Ovo je [[egzergonski proces]] (ovdje i [[egzotermna reakcija]]) koji oslobađa energiju, što je naznačeno negativnom vrijednošću Δ''G''°, razlikom u [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsovoj slobodnoj energiji]] između produkata reakcije i reagensa. === Ostali procesi === Iako je fiksacija dušika primarni izvor dušika dostupnog biljkama u većini [[ekosistem]]a, u područjima s [[matična stijena|temeljnom stijenom]] bogatom dušikom, razgradnja ove stijene također služi kao izvor dušika.<ref name="NPR 2011"/><ref name="Schuur 2011"/><ref name="Morford 2011"/> Redukcija nitrata je također dio [[ciklusa gvožđa|ciklusa gvožđa]], pod [[anoksija|anoksijskim uvjetima]] Fe(II) može donirati elektron {{chem2|NO3–}} i oksidira se u Fe(III), dok se {{chem2|NO3–}} reducira na {{chem2|NO2–, N2O, N2}} i {{chem2|NH4+}}, ovisno o uvjetima i uključenim [[mikrob]]nim [[vrsta]]ma.<ref name="Burgin 2011"/> [[Kitovi|fekalne perjanice kitova]] također djeluju kao spoj u morskom ciklusu dušika, koncentriranje dušika u epipelagijskim zonama okeanskog okruženja, prije njegovog širenja kroz različite morske slojeve, što u konačnici povećava primarnu produktivnost okeana.<ref name="roman2010">{{cite journal | title = The Whale Pump: Marine Mammals Enhance Primary Productivity in a Coastal Basin | last1 = Roman | first1 = J. | last2 = McCarthy | first2 = J.J. | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 10 | pmc=2952594| doi = 10.1371/journal.pone.0013255 | date = 2010| pmid = 20949007 | bibcode = 2010PLoSO...513255R | doi-access = free }}</ref> ==Morski ciklus dušika == [[Slika:Marine Nitrogen Cycle.jpg|thumb|upright=1.9|{{center| Morski ciklus dušika''}}]] [[Slika:Main marine nitrogen cycles.jpg|thumb|upright=1.9| Glavni proučavani procesi ciklusa dušika u različitim morskim okruženjima. Svaka obojena strelica predstavlja dušičnu transformaciju: {{chem|N|2}} fiksacija (crvena), nitrifikacija (svijetloplava), redukcija nitrata (ljubičasta), DNRA (magenta), denitrifikacija (akvamarin), N-damo (zelena) i anamoks (narandžasta). Crne zakrivljene strelice predstavljaju fizičke procese kao što su advekcija i [[difuzija]].<ref name=Pajares2019>{{cite journal | last1 = Pajares Moreno | first1 = S. | last2 = Ramos | first2 = R. | year = 2019 | title = Processes and Microorganisms Involved in the Marine Nitrogen Cycle: Knowledge and Gaps | url = | journal = Frontiers in Marine Science | volume = 6 | issue = | doi = 10.3389/fmars.2019.00739 | doi-access = free | bibcode = 2019FrMaS...6..739P }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[slika:Marine nitrogen cycle under future ocean acidification.jpg|thumb|upright=1.9|{{center|'''Morski ciklus dušika u uvjetima budućeg zakiseljavanja okeana'''{{hsp}}<ref name="O'Brien2016" />}}]] Ciklus dušika također je važan proces u okeanu. Iako je cjelokupni ciklus sličan, postoje različiti akteri<ref name="Moulton 2016"/> i načini prijenosa dušika u okeanu. Dušik ulazi u vodu putem [[padavina]], otjecanja ili kao {{chem|N|2}} iz atmosfere. [[Fitoplankton]] ne može koristiti dušik kao {{chem|N|2}}, pa mora proći kroz fiksaciju dušika, što pretežno vrše [[cijanobakterije]].<ref name="Miller 2008 60–62"/> Bez zaliha fiksnog dušika koji ulaze u morski ciklus, fiksirani dušik bi se potrošio za oko 2000 godina.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Fitoplanktonu je potreban dušik u biološki dostupnim oblicima za početnu sintezu organske tvari. Amonijak i urea oslobađaju se u vodu izlučivanjem iz [[plankton]]a. Izvori dušika uklanjaju se iz [[fotička zona|eufotičke zone]], kretanjem organske tvari prema dolje. Do ovoga može doći usljed potonuća [[fitoplankton]]a, vertikalnog miješanja ili potonuća otpada vertikalnih migratora. Potonuće rezultira unošenjem amonijaka na nižim dubinama ispod eufotičke zone. [[Bakterije]] su sposobne pretvoriti amonijak u nitrit i nitrat, ali ih svjetlost inhibira, tako da se to mora dogoditi ispod eufotičke zone.<ref name="Miller 2008"/> Amonifikaciju ili [[Mineralizacija (geologija)|mineralizaciju]] vrše bakterije kako bi pretvorile organski dušik u amonijak. Zatim se može dogoditi [[nitrifikacija]], kako bi se amonij pretvorio u nitrit i nitrat.<ref name="Boyes 2011"/> Nitrat se može vratiti u eufotičku zonu vertikalnim miješanjem i uzlaznim strujanjem gdje ga fitoplankton može apsorbirati, kako bi nastavio ciklus. {{chem|N|2}} se može vratiti u atmosferu putem [[denitrifikacija|denitrifikacije]]. Smatra se da je amonijak preferirani izvor fiksnog dušika za fitoplankton jer njegova asimilacija ne uključuje [[redoks]]nu reakciju i stoga zahtijeva malo [[energija|energije]]. Nitrat zahtijeva redoksnu reakciju za asimilaciju, ali je obilniji, pa se većina fitoplanktona prilagodila da ima [[enzim]]e potrebne za provođenje ove redukcije ([[nitrat-reduktaza]]). Postoji nekoliko značajnih i dobro poznatih izuzetaka koji uključuju većinu vrsta roda ''[[Prochlorococcus]]'' i neke iz roda ''[[Synechococcus]]'', koje mogu apsorbirati dušik samo kao amonijak.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> [[nutrijent|Hranjive tvari]] u okeanu nisu ravnomjerno raspoređene. Područja uzlaznog toka osiguravaju zalihe dušika ispod eufotičke zone. Obalne zone osiguravaju dušik iz otjecanja, a uzlazni tokovi se lako događaju duž obale. Međutim, brzina kojom fitoplankton može apsorbirati dušik smanjena je u oligotrofnim vodama tokom cijele godine, a u umjerenim vodama ljeti, što rezultira nižom primarnom proizvodnjom.<ref name="Parsons 1997"/> Distribucija različitih oblika dušika također varira širom okeana. Nitrat smanjuje se u vodama blizu površine, osim u uzlaznim regijama. Obalne uzlazne regije obično imaju visoke nivoe nitrata i [[hlorofil]]a kao rezultat povećane proizvodnje. Međutim, postoje regije s visokim površinskim nitratom, ali niskim hlorofilom, koje se nazivaju regije s visokim sadržajem dušika, niskim sadržajem hlorofila (HNLC). Najbolje objašnjenje za HNLC regije odnosi se na nedostatak [[gvožđe|gvožđa]] u okeanu, što može imati važnu ulogu u dinamici okeana i ciklusima hranjivih tvari. Unos gvožđa varira ovisno o regiji i u okean se dostavlja prašinom (iz pješčanih oluja) i ispiranjem iz stijena. Gvožđe se smatra pravim ograničavajućim elementom produktivnosti [[ekosistem]]a u okeanu. Amonijak i nitrit pokazuju maksimalnu koncentraciju na 50–80 m (donji kraj eufotičke zone) sa smanjenjem koncentracije ispod te dubine. Ova distribucija može se objasniti činjenicom da su nitrit i amonijak međuvrste. Oboje se brzo proizvode i troše kroz vodeni stubac.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Količina amonijaka u okeanu je oko tri reda veličine manja od nitrata.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Između amonijaka, nitrita i nitrata, nitrit ima najbržu stopu izmjene. Može se proizvesti tokom asimilacije nitrata, nitrifikacije i denitrifikacije; međutim, odmah se ponovo troši. ===Novi vs. regenerirani dušik=== Dušik koji ulazi u eufotičku zonu naziva se novim dušikom jer je tek stigao izvan produktivnog sloja.<ref name="Miller 2008 60–62" /> Novi dušik može doći ispod eufotičke zone ili iz vanjskih izvora. Vanjski izvori su uzlazni tokovi iz duboke vode i fiksacija dušika. Ako se organska tvar pojede, udahne, dostavi u vodu kao amonijak i ponovo ugradi u organsku tvar fitoplanktona, to se smatra recikliranom/regeneriranom proizvodnjom. Nova proizvodnja je važna komponenta morskog okoliša. Jedan od razloga je taj što samo kontinuirani unos novog dušika može odrediti ukupni kapacitet okeana za proizvodnju održivog ulova ribe.<ref name="Parsons 1997" /> Ulov ribe iz područja regeneriranog dušika dovest će do smanjenja dušika i stoga do smanjenja primarne proizvodnje. To će imati negativan učinak na sistem. Međutim, ako se riba lovi iz područja novog dušika, dušik će se nadopuniti. ===Buduća acidifikacija=== Kao što je ilustrovano dijagramom s desne strane, dodatni [[ugljen-dioksid]] ({{CO2}}) apsorbuje [[okean]] i reaguje s vodom, pri čemu se formira [[ugljena kiselina]] ({{chem|H|2|CO|3}}) i razlaže na [[bikarbonatne]] ({{Chem2|HCO3-}}) i vodikove ({{chem|link=Hydronium|H|+}}) ione (siva strelica), što smanjuje [[bioraspoloživost|bioraspoloživi]] [[karbonat]] ({{Chem2|CO3(2-)}}) i smanjuje [[pH]] okeana (crna strelica). Ovo vjerovatno pojačava fiksaciju azota pomoću [[diazotrof]]a (siva strelica), koji koriste {{chem|H|+}} ione za pretvaranje azota u bioraspoložive oblike kao što su [[amonijak]] ({{chem|NH|3}}) i [[amonij]]evi ioni ({{chem2|NH4+}}). Međutim, kako se pH smanjuje, a više amonijaka se pretvara u amonijeve ione (siva strelica), postoji manje [[Redoks|oksidacije]] amonijaka u [[nitrit]] (NO{{su|b=2|p=–}}), što rezultira ukupnim smanjenjem nitrifikacije i denitrifikacije (crne strelice). To bi zauzvrat dovelo do daljnjeg nakupljanja fiksnog azota u okeanu, sa potencijalnom posljedicom [[eutrofikacija|eutrofikacije]]. Sive strelice predstavljaju povećanje, dok crne strelice predstavljaju smanjenje povezanog procesa.<ref name="O'Brien2016">{{cite journal |title = Implications of Ocean Acidification for Marine Microorganisms from the Free-Living to the Host-Associated |year = 2016|doi = 10.3389/fmars.2016.00047|doi-access = free|last1 = O'Brien|first1 = Paul A.|last2 = Morrow|first2 = Kathleen M.|last3 = Willis|first3 = Bette L.|last4 = Bourne|first4 = David G.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=47 | bibcode=2016FrMaS...3...47O }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{clear}} == Antropogeni uticaji na ciklus dišika == [[Slika:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen Fertilizer Application (6074011960).jpg|thumb| 280px|Primjena dušičnih gnojiva]] [[Slika:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen in Manure Production (6173194512).jpg|thumb|280px| Dušik u proizvodnji stajskog gnojiva]] {{Glavni|Antropogeni uticaj na ciklus dušika}} Kao rezultat ekstenzivnog uzgoja [[Fabaceae|mahunarki]] (posebno [[soja| soje]], [[lucerka| lucerke]] i [[djetelina| djeteline]]), rastuće upotrebe [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovog procesa]] u proizvodnji hemijskih [[đubrivo|đubriva]] i zagađenja koje emituju vozila i industrijska postrojenja, ljudi su više nego udvostručili godišnji prijenos dušika u biološki dostupne oblike.<ref name="Vitousek 1997"/> Osim toga, ljudi su značajno doprinijeli prijenosu tragova dušika sa Zemlje u atmosferu i sa kopna u vodene sisteme. Ljudske promjene globalnog ciklusa dušika najintenzivnije su u razvijenim zemljama i u Aziji, gdje su emisije vozila i [[industrijska poljoprivreda]] najveće.<ref name="Holland 1999"/> Generisanje Nr, [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]], povećalo se preko 10 puta u prošlom vijeku zbog globalne [[industrijalizacija| industrijalizacije]].<ref name="Galloway 2008" /><ref name="Gu 2012 dup?" /> Ovaj oblik dušika slijedi kaskadu kroz [[biosfera|biosferu]], putem različitih mehanizama i akumulira se jer je brzina njegovog stvaranja veća od brzine [[denitrifikacija|denitrifikacije]].<ref name="Cosby 2003"/> Zatrpavanje Nr u jezerima i okeanima povećava se uporedo s antropogenim unosom, sada dvostruko više nego prije [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Reaktivni dušik se može denitrificirati u vodi ili zakopavati u sedimentima radi akumulacije. Ovaj zakopani Nr leži latentan sve dok se njegovi sedimenti ne poremete događajima poput [[Oluja|oluja]] ili [[Poplava|poplava]], kada se velike količine dušika ponovo uvode u vodu gdje se može denitrificirati i uticati na okoliš. [[Dušik-oksid]] ({{chem|N|2|O}}) povećao se u atmosferi kao rezultat poljoprivredne gnojidbe, sagorijevanja [[biomasa| biomase]], stoke i tovilišta, te industrijskih izvora.<ref name="Chapin 2002"/> {{chem|N|2|O}} ima štetne učinke u [[stratosfera|stratosferi]], gdje se razgrađuje i djeluje kao [[katalizator]] u uništavanju atmosferskog [[ozon]]a. Dušik-oksid također je [[staklenički plin]] i trenutno je treći najveći uzrok [[globalno zagrijavanje| globalnog zagrijavanja]], nakon [[ugljik-dioksid]]a i [[metan]]a. Iako nije toliko zastupljen u atmosferi kao ugljik-dioksid, on je, za ekvivalentnu masu, gotovo 300 puta snažniji u svojoj sposobnosti zagrijavanja planete.<ref name="Howarth 2009"/> [[Amonijak]] ({{chem|NH|3}}) u atmosferi se utrostručio kao rezultat ljudskih aktivnosti. On je [[reaktant]] u atmosferi, gdje djeluje kao [[aerosol]], smanjujući kvalitet zraka i prianjajući uz kapljice vode, što na kraju rezultira [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ([[Vodik|H]][[nitrat|NO₃]]) koja proizvodi [[kisele kiše]]. Atmosferski amonijak i dušična kiselina također oštećuju [[respiratorni sistem]]. Vrlo visoka temperatura munje prirodno proizvodi male količine {{chem|NO|x}}, {{chem|NH|3}} i {{chem|HNO|3}}, ali visokotemperaturno [[sagorijevanje]] doprinijelo je 6– ili 7-strukom povećanju fluksa {{chem|NO|x}} u atmosferu. Njegova proizvodnja je funkcija temperature sagorijevanja – što je viša temperatura, to se proizvodi više {{chem|NO|x}}. Sagorijevanje [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] jest primarni doprinos, ali to čine i [[biogorivo|biogoriva]], pa čak i sagorijevanje vodika. Međutim, brzina kojom se vodik direktno ubrizgava u komore za sagorijevanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem može se kontrolirati kako bi se spriječile više temperature sagorijevanja koje proizvode {{chem|NO|x}}. Amonijak i dušikovi oksidi aktivno mijenjaju atmosfersku hemiju. Oni su prekursori proizvodnje [[ozon]]a u [[troposfera| troposferi]] (nižoj atmosferi), što doprinosi [[smog]]u i kiselim kišama, oštećuje [[biljke]] i povećava unos dušika u ekosisteme. [[Ekosistem]]ski procesi mogu se povećati [[đubrenje]]m dušikom, ali [[ljudski utjecaj na okoliš|antropogeni]] unos također može rezultirati zasićenjem dušikom, što slabi produktivnost i može oštetiti zdravlje biljaka, [[životinja]], [[riba]] i [[ljudi]].<ref name="Vitousek 1997"/> Smanjenje [[bioraznolikost]]i može također nastati, ako veća dostupnost dušika poveća rast [[trave|trava]] koje zahtijevaju dušik, uzrokujući degradaciju siromašnih dušikom, vrstama raznolikih [[Vriština (stanište)|vriština]].<ref name="Aerts 1988"/> == Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika == [[Datoteka: Estimated nitrogen surplus in Europe 2005.png|thumb|Procijenjeni višak dušika (razlika između primjene neorganskih i organskih gnojiva, atmosferskog taloženja, fiksacije i unosa od strane usjeva) za 2005. godinu u Europi.]] === Uticaji na prirodne sisteme === Povećanje nivoa Pokazalo se da [[Taloženje|taloženje dušika]] ima nekoliko negativnih učinaka i na kopnene i na [[voda|vodene]] ekosisteme.<ref name="Bobbink 2010"/><ref name="Liu 2011"/> Dušikovi plinovi i [[aerosol]]i mogu biti direktno toksični za određene biljne vrste, utičući na nadzemnu fiziologiju i rast biljaka u blizini velikih [[Tačkasti izvori zagađenja|tačkastih izvora]] zagađenja dušikom. Promjene biljnih vrsta mogu se dogoditi i kako akumulacija dušikovih spojeva povećava dostupnost u datom [[ekosistem]]u, na kraju mijenjajući sastav [[vrsta]], raznolikost biljaka i kruženje dušika. Amonijak i amonij – dva reducirana oblika dušika – mogu biti štetni tokom vremena zbog povećanja toksičnost prema osjetljivim vrstama biljaka,<ref name="Britto 2002"/> posebno onima koje su navikle koristiti nitrate kao izvor dušika, što uzrokuje slab razvoj njihovog [[korijen]]a i izdanaka. Povećano taloženje dušika također dovodi do zakiseljavanja tla, što povećava ispiranje baznih kationa u tlu i količine [[aluminij|aluminija]] i drugih potencijalno toksičnih [[metal]]a, uz smanjenje nivoa [[nitrifikacija| nitrifikacije]] koja se javlja i povećanje otpada biljnog porijekla. Zbog stalnih promjena uzrokovanih visokim taloženjem dušika, osjetljivost okoliša na ekološki stres i poremećaje – poput štetočina i [[patogen]]a – može se povećati, čineći ga tako manje otpornim na situacije koje bi inače imale mali uticaj na njegovu dugoročnu vitalnost. Dodatni rizici koje predstavlja povećana dostupnost neorganskog dušika u vodenim ekosistemima uključuju zakiseljavanje vode; [[eutrofikacija| eutrofikaciju]] slatkovodnih i slanovodnih sistema; problemi [[toksičnost]]i za [[životinje]], uključujući ljude.<ref name="Camargoa 2006"/> Eutrofikacija često dovodi do nižih nivoa rastvorenog kisika u vodenom stubu, uključujući [[hipoksija|hipoksijske]] i [[anoksija|anoksijske]] uslove, što može uzrokovati smrt vodene faune. Relativno sesilni [[bentos]], ili stvorenja koja žive na dnu, posebno su ranjivi zbog nedostatka pokretljivosti, iako uginuća velikih riba nisu neuobičajena. Okeanske [[Mrtva zona (ekologija)|mrtve zone]] u blizini ušća [[Mississippi]]ja u [[Meksičkom zaliv|Meksičkom zalivu]] dobro su poznati primjer [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[cvjetanje algi|cvjetanjem algi]].<ref name="Rabalais 2002"/><ref name="Dybas 2005"/> Iako je bilo nekih napora da se smanji oticanje dušika iz poljoprivrednih voda, nije došlo do značajnog smanjenja veličine mrtve zone.<ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Gulf of Mexico 'dead zone' larger than average, scientists find {{!}} National Oceanic and Atmospheric Administration |url=https://www.noaa.gov/news-release/gulf-of-mexico-dead-zone-larger-than-average-scientists-find |access-date=2025-04-08 |website=www.noaa.gov |language=en}}</ref> Njujorška [[Adirondack jezero| Adirondack jezera]], [[Catskills]], [[Hudson Highlands]], [[Rensselaer Plateau]] i dijelovi [[Long Island]]a pokazuju uticaj taloženja dušičnih [[kisela kiše| kiselih kiša]], što rezultira ubijanjem [[ribe]] i mnogih drugih vodenih [[vrsta|grupa]].<ref name="2lTxW"/> [[Slatka voda]] ima manju sposobnost neutraliziranja kiselosti, tako da se zakiseljavanje može dogoditi s manjim taloženjem dušika.<ref>{{Cite web |title=FAQs about Ocean Acidification - Woods Hole Oceanographic Institution |url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/ocean-chemistry/ocean-acidification/faqs-about-ocean-acidification/ |access-date=2025-03-19 |website=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Ovo zakiseljavanje može negativno uticati na [[ribe]] i vodene [[beskičmenjaci|beskičmenjake]]<ref>{{Cite journal |last1=Bednaršek |first1=Nina |last2=Newton |first2=Jan A. |last3=Beck |first3=Marcus W. |last4=Alin |first4=Simone R. |last5=Feely |first5=Richard A. |last6=Christman |first6=Natasha R. |last7=Klinger |first7=Terrie |date=2021-04-15 |title=Severe biological effects under present-day estuarine acidification in the seasonally variable Salish Sea |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969720362185 |journal=Science of the Total Environment |volume=765 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.142689 |pmid=33077233 |bibcode=2021ScTEn.76542689B |issn=0048-9697}}</ref> dok favorizira [[fitoplankton]] koji može podnijeti kiselije okruženje.<ref>{{Cite journal |last1=Erisman |first1=Jan Willem |last2=Galloway |first2=James N. |last3=Seitzinger |first3=Sybil |last4=Bleeker |first4=Albert |last5=Dise |first5=Nancy B. |last6=Petrescu |first6=A. M. Roxana |last7=Leach |first7=Allison M. |last8=de Vries |first8=Wim |date=2013-07-05 |title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0116 |pmc=3682738 |pmid=23713116}}</ref> Amonijak ({{chem|NH|3}}) je vrlo toksičan za [[ribe]], a nivo amonijaka koji se ispušta iz [[postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda|postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda]] mora se pažljivo pratiti. Nitrifikacija putem [[aeracija|aeracije]] prije ispuštanja je često poželjna kako bi se spriječilo uginuće riba. Primjena na zemljište može biti atraktivna alternativa aeraciji. === Uticaji na ljudsko zdravlje: akumulacija nitrata u vodi za piće === Curenje [[reaktivni dušik|Nr (reaktivnog dušila)]] iz ljudskih aktivnosti može uzrokovati akumulaciju nitrata u prirodnom vodenom okruženju, što može stvoriti štetne uticaje na ljudsko zdravlje. Prekomjerna upotreba N-đubriva u poljoprivredi značajan je izvor zagađenja nitratima u podzemnim i površinskim vodama.<ref name="Power 1989"/><ref name="Strebel 1989" /> Zbog svoje visoke rastvorljivosti i niskog zadržavanja u tlu, nitrat može lako izaći iz podzemlja u podzemne vode, uzrokujući zagađenje nitratima. Neki drugi [[zagađenje iz difuznih izvora|difuzni izvori]] zagađenja nitratima u podzemnim vodama potiču od ishrane stoke, kontaminacije životinja i ljudi, te komunalnog i industrijskog otpada. Budući da [[podzemne vode]] često služe kao primarni izvor vode za domaćinstva, zagađenje nitratima može se proširiti iz podzemnih voda na površinsku i vodu za piće tokom proizvodnje vode za piće, posebno za male vodovodne sisteme u zajednicama, gdje se koriste loše regulisane i nehigijenske vode.<ref name="Fewtrell 2004"/> Standard [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) za vodu za piće je 50 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za kratkotrajnu izloženost i 3 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za hronične efekte.<ref name="c3aLP"/> Nakon što uđe u ljudski organizam, nitrat može reagovati sa organskim spojevima, putem reakcija nitrozacije u želucu i formirati [[nitrozamin]]e i [[N-nitrozamid|nitrozamide]], koji su uključeni u neke vrste [[kancer|raka]] (npr., [[rak usne šupljine]] i [[rak želuca]]).<ref name="Canter 2019"/> === Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka === Ljudske aktivnosti su također dramatično promijenile globalni ciklus dušika proizvodeći dušične plinove povezane s globalnim zagađenjem atmosferskog dušika. Postoje višestruki izvori atmosferskih [[fluks]]a [[reaktivni dušik| reaktivnog dušika]] (Nr). Poljoprivredni izvori reaktivnog dušika mogu proizvesti atmosfersku emisiju [[amonijak]]a ({{chem2|NH3}}), [[dušik- oksid]]a ({{chem|NO|x}}) i [[dušik-monoksid]]a ({{chem|N|2|O}}). Procesi sagorijevanja u proizvodnji energije, transportu i industriji također mogu formirati novi reaktivni dušik putem emisije {{chem|NO|x}}, nenamjernog otpadnog proizvoda. Kada se ti reaktivni dušici ispuštaju u niže slojeve atmosfere, mogu izazvati stvaranje [[smoga]], [[čestica]] i [[aerosol]]a, a svi su glavni faktori koji doprinose štetnim uticajima na ljudsko zdravlje, usljed zagađenja zraka.<ref name="Kampa 2008"/> U atmosferi, {{chem|NO|2}} može se [[Redoks|oksidirati]] u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] ({{chem|HNO|3}}), a može dalje reagovati sa {{chem|NH|3}} i formirati [[amonij-nitrat]] ({{Chem2|NH4NO3}}), što olakšava stvaranje čestica nitrata. Štaviše, {{chem|NH|3}} može reagovati s drugim kiselim plinovima ([[sumporna kiselina|sumporna]] i [[hlorovodonična kiselina]]) formirajući čestice koje sadrže amonijak, a koje su prekursori za sekundarne [[organski spoj|organske]] [[aerosol]]ne čestice u [[Smog|fotohemijskom smogu]].<ref name="Erisman 2013"/> == Također pogledajte == * [[Planetarne granice]] * [[Ciklus fosfora]] * [[Ciklus ugljika]] == Reference == {{reflist|1=30em|refs= <ref name="Galloway 2008">{{Cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|last2=Townsend|first2=A. R.|last3=Erisman|first3=J. W.|last4=Bekunda|first4=M.|last5=Cai|first5=Z.|last6=Freney|first6=J. R.|last7=Martinelli|first7=L. A.|last8=Seitzinger|first8=S. P.|last9=Sutton|first9=M. A.|date=2008|title=Transformation of the Nitrogen Cycle: Recent Trends, Questions, and Potential Solutions|url=http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=889–892|bibcode=2008Sci...320..889G|doi=10.1126/science.1136674|issn=0036-8075|pmid=18487183|s2cid=16547816|access-date=2019-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108115937/http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|archive-date=2011-11-08|url-status=live}}</ref> <ref name="Voss 2013">{{Cite journal|last1=Voss|first1=M.|last2=Bange|first2=H. W.|last3=Dippner|first3=J. W.|last4=Middelburg|first4=J. J.|last5=Montoya|first5=J. P.|last6=Ward|first6=B.|date=2013|title=The marine nitrogen cycle: recent discoveries, uncertainties and the potential relevance of climate change|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0121 |pmc=3682741|pmid=23713119}}</ref> <ref name="Mark A 2013">{{cite journal|last1=Fowler|first1=David|last2=Coyle|first2=Mhairi|last3=Skiba|first3=Ute|last4=Sutton|first4=Mark A.|last5=Cape|first5=J. Neil|last6=Reis|first6=Stefan|last7=Sheppard|first7=Lucy J.|last8=Jenkins|first8=Alan|last9=Grizzetti|first9=Bruna|date=5 July 2013|title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0164|pmc=3682748|pmid=23713126|last10=Galloway|first10=JN|last11=Vitousek|first11=P|last12=Leach|first12=A|last13=Bouwman|first13=AF|last14=Butterbach-Bahl|first14=K|last15=Dentener|first15=F|last16=Stevenson|first16=D|last17=Amann|first17=M|last18=Voss|first18=M}}</ref> <ref name="Duce 2008">{{Cite journal|last1=Duce|first1=R. A.|last2=LaRoche|first2=J.|last3=Altieri|first3=K.|last4=Arrigo|first4=K. R.|last5=Baker|first5=A. R.|last6=Capone|first6=D. G.|last7=Cornell|first7=S.|last8=Dentener|first8=F.|last9=Galloway|first9=J.|date=2008|title=Impacts of Atmospheric Anthropogenic Nitrogen on the Open Ocean|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=893–7|bibcode=2008Sci...320..893D|doi=10.1126/science.1150369|pmid=18487184|s2cid=11204131|hdl=21.11116/0000-0001-CD7A-0|hdl-access=free}}</ref> <ref name="CarrollSalt2004p93">{{Cite book|title=Ecology for gardeners|author1=Steven B. Carroll|author2=Steven D. Salt|publisher=Timber Press|year=2004|isbn=978-0-88192-611-8|page=93|url={{GBurl|aM4W9e5nmsoC|p=93}}}}</ref> <ref name="Moir 2011">{{cite book | editor= Moir, JWB | year=2011 | title=Nitrogen Cycling in Bacteria: Molecular Analysis | publisher=[[Caister Academic Press]] | isbn= 978-1-904455-86-8}}</ref> <ref name="Smil 2000">{{cite book |author=Smil, V |year=1997 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library |isbn=978-0-7167-5079-6}}</ref> <ref name="Vitousek 1997">{{cite journal |year=1997 |title= Human alteration of the global nitrogen cycle: Sources and consequences |journal= Ecological Applications|volume=1 |pages=1–17 |author1=Vitousek, PM |author2=Aber, J |author3=Howarth, RW |author4=Likens, GE |author5=Matson, PA |author6=Schindler, DW |author7=Schlesinger, WH |author8=Tilman, GD | doi=10.1890/1051-0761(1997)007[0737:HAOTGN]2.0.CO;2 |issue=3|hdl= 1813/60830 |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/1813/60830/1/Vitousek_et_al-1997-Ecological_Applications.pdf |issn= 1051-0761|hdl-access=free }}</ref> <ref name="Miller 2008 60–62">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological Oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Gruber 2008 1–35">{{cite book|last=Gruber|first=Nicolas|title=Nitrogen in the Marine Environment|year=2008|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-372522-6|pages=1–35}}</ref> <ref name="Parsons 1997">{{cite book|last=Lalli, Parsons|first=Carol, Timothy|title=Biological oceanography: An introduction|year=1997|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-7506-3384-0}}</ref> <ref name="Chapin 2002">{{cite book |last1=Chapin |first1=S.F. |last2=Matson |first2=P.A. |last3=Mooney |first3=H.A. |title=Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology |publisher=Springer |date=2002 |isbn=0-387-95443-0 |page=345 |url={{GBurl|OOH1H779-7EC|p=345}}}}</ref> <ref name="Fowler 2013">{{cite journal|last1=Fowler |first1=David |last2=Coyle |first2=Mhairi |last3=Skiba |first3=Ute |last4=Sutton |first4=Mark A. |last5=Cape |first5=J. Neil |last6=Reis |first6=Stefan |last7=Sheppard |first7=Lucy J. |last8=Jenkins |first8=Alan |last9=Grizzetti |first9=Bruna |last10=Galloway |first10=JN |last11=Vitousek |first11=P |last12=Leach |first12=A |last13=Bouwman |first13=AF |last14=Butterbach-Bahl |first14=K |last15=Dentener |first15=F |last16=Stevenson |first16=D |last17=Amann |first17=M |last18=Voss |first18=M |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |date=5 July 2013 |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0164 |pmc=3682748 |pmid=23713126}}</ref> <ref name="Vitousek 2013">{{Cite journal|last1=Vitousek|first1=P. M.|last2=Menge|first2=D. N. L.|last3=Reed|first3=S. C.|last4=Cleveland|first4=C. C.|date=2013|title=Biological nitrogen fixation: rates, patterns and ecological controls in terrestrial ecosystems|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0119 |pmc=3682739|pmid=23713117}}</ref> <ref name="Vuuren 2011">{{Cite journal|last1=Vuuren|first1=Detlef P van|last2=Bouwman|first2=Lex F|last3=Smith|first3=Steven J|last4=Dentener|first4=Frank|date=2011|title=Global projections for anthropogenic reactive nitrogen emissions to the atmosphere: an assessment of scenarios in the scientific literature|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=3|issue=5|pages=359–369|doi=10.1016/j.cosust.2011.08.014|bibcode=2011COES....3..359V |issn=1877-3435|hdl=1874/314192|s2cid=154935568 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Pilegaard 2013">{{Cite journal|last=Pilegaard|first=K.|date=2013|title=Processes regulating nitric oxide emissions from soils|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0126 |pmc=3682746|pmid=23713124}}</ref> <ref name="Levy 1996">{{Cite journal|last1=Levy|first1=H.|last2=Moxim|first2=W. J.|last3=Kasibhatla|first3=P. S.|date=1996|title=A global three-dimensional time-dependent lightning source of tropospheric NOx|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|volume=101|issue=D17|pages=22911–22922|doi=10.1029/96jd02341|issn=0148-0227|bibcode=1996JGR...10122911L}}</ref> <ref name="Sutton 2013">{{Cite journal|last1=Sutton|first1=M. A.|last2=Reis|first2=S.|last3=Riddick|first3=S. N.|last4=Dragosits|first4=U.|last5=Nemitz|first5=E.|last6=Theobald|first6=M. R.|last7=Tang|first7=Y. S.|last8=Braban|first8=C. F.|last9=Vieno|first9=M.|date=2013|title=Towards a climate-dependent paradigm of ammonia emission and deposition|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0166 |pmc=3682750|pmid=23713128}}</ref> <ref name="Dentener 2006">{{Cite journal|last1=Dentener|first1=F.|last2=Drevet|first2=J.|last3=Lamarque|first3=J. F.|last4=Bey|first4=I.|last5=Eickhout|first5=B.|last6=Fiore|first6=A. M.|last7=Hauglustaine|first7=D.|last8=Horowitz|first8=L. W.|last9=Krol|first9=M.|date=2006|title=Nitrogen and sulfur deposition on regional and global scales: a multimodel evaluation|journal=Global Biogeochemical Cycles|language=en|volume=20|issue=4 |pages=n/a|doi=10.1029/2005GB002672|bibcode=2006GBioC..20.4003D|s2cid=839759 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00342326/file/Dentener_et_al-2006-Global_Biogeochemical_Cycles.pdf}}</ref> <ref name="Bouwman 2011">{{Cite journal|last1=Bouwman|first1=L.|last2=Goldewijk|first2=K. K.|last3=Van Der Hoek|first3=K. W.|last4=Beusen|first4=A. H. W.|last5=Van Vuuren|first5=D. P.|last6=Willems|first6=J.|last7=Rufino|first7=M. C.|last8=Stehfest|first8=E.|date=2011-05-16|title=Exploring global changes in nitrogen and phosphorus cycles in agriculture induced by livestock production over the 1900-2050 period|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=52|pages=20882–7|doi=10.1073/pnas.1012878108|pmid=21576477|pmc=3876211 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Solomon 2007">{{Cite book|title=Climate change 2007: the physical science basis|last=Solomon|first=Susan|date=2007|publisher=Published for the Intergovernmental Panel on Climate Change [by] Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88009-1|oclc=228429704}}</ref> <ref name="Sutton 2011">{{Cite book|title=The European nitrogen assessment: sources, effects, and policy perspectives|editor-last=Sutton |editor-first=Mark A. |isbn=978-1-107-00612-6|oclc=690090202|date = 2011-04-14|publisher=Cambridge University Press }}</ref> <ref name="Deutsch 2007">{{Cite journal|last1=Deutsch|first1=Curtis|last2=Sarmiento|first2=Jorge L.|last3=Sigman|first3=Daniel M.|last4=Gruber|first4=Nicolas|last5=Dunne|first5=John P.|date=2007|title=Spatial coupling of nitrogen inputs and losses in the ocean|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=163–167|bibcode=2007Natur.445..163D|doi=10.1038/nature05392|issn=0028-0836|pmid=17215838|s2cid=10804715}}</ref> <ref name="Kuypers 2011">{{cite journal |last1=Kuypers |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B |title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=1 |issue=1 |pages=1–14 |year=2011 |pmid=29398704 |doi=10.1038/nrmicro.2018.9 |hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Galloway 2004">{{cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|title=Nitrogen cycles: past, present, and future generations |journal=Biogeochemistry|volume=70|issue=2|pages=153–226|year=2004|doi=10.1007/s10533-004-0370-0|bibcode=2004Biogc..70..153G |s2cid=98109580|display-authors=etal}}</ref> <ref name="Reis 2016">{{Cite journal|last1=Reis|first1=Stefan|last2=Bekunda|first2=Mateete|last3=Howard|first3=Clare M|last4=Karanja|first4=Nancy|last5=Winiwarter|first5=Wilfried|last6=Yan|first6=Xiaoyuan|last7=Bleeker|first7=Albert|last8=Sutton|first8=Mark A|date=2016-12-01|title=Synthesis and review: Tackling the nitrogen management challenge: from global to local scales|journal=Environmental Research Letters|volume=11|issue=12|doi=10.1088/1748-9326/11/12/120205|issn=1748-9326|bibcode=2016ERL....11l0205R|doi-access=free|hdl=10568/78380|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Gu 2012">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-08-17|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology|volume=46|issue=17|pages=9420–9427|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Kim 2017">{{Cite journal|last1=Kim|first1=Haryun|last2=Lee|first2=Kitack|last3=Lim|first3=Dhong-Il|last4=Nam|first4=Seung-Il|last5=Kim|first5=Tae-Wook|last6=Yang|first6=Jin-Yu T.|last7=Ko|first7=Young Ho|last8=Shin|first8=Kyung-Hoon|last9=Lee|first9=Eunil|date=2017-05-11|title=Widespread Anthropogenic Nitrogen in Northwestern Pacific Ocean Sediment|journal=Environmental Science & Technology|volume=51|issue=11|pages=6044–52|doi=10.1021/acs.est.6b05316|pmid=28462990|issn=0013-936X|bibcode=2017EnST...51.6044K}}</ref> <ref name="Smith 2004">{{cite book |last1=Smith |first1=B. |first2=R.L. |last2=Richards |first3=W.E. |last3=Newton |title=Catalysts for nitrogen fixation: nitrogenases, relevant chemical models and commercial processes |publisher=Kluwer |location= |orig-date=2004 |date=2013 |isbn=978-1-4020-3611-8 |pages= |url={{GBurl|gJnSBwAAQBAJ|pg=PR5}}}}</ref> <ref name="Willey 2011">{{cite book|last=Willey|first=Joanne M.|title=Prescott's Microbiology |edition=8th |year=2011|publisher=McGraw Hill|isbn=978-0-07-337526-7|page=705}}</ref> <ref name="Sparacino-Watkins 2013">{{Cite journal|last1=Sparacino-Watkins|first1=Courtney|last2=Stolz|first2=John F.|last3=Basu|first3=Partha|date=2013-12-16|title=Nitrate and periplasmic nitrate reductases|journal=Chem. Soc. Rev.|volume=43|issue=2|pages=676–706|doi=10.1039/c3cs60249d|pmid=24141308 |pmc=4080430}}</ref> <ref name="Simon 2013">{{Cite journal|last1=Simon|first1=Jörg|last2=Klotz|first2=Martin G.|title=Diversity and evolution of bioenergetic systems involved in microbial nitrogen compound transformations|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics |volume=1827|issue=2|pages=114–135|doi=10.1016/j.bbabio.2012.07.005|pmid=22842521|year=2013|doi-access=free}}</ref> <ref name="Lam 2011">{{Cite journal|last1=Lam |first1=Phyllis |last2=Kuypers |first2=Marcel M.M.|date=2011|title=Microbial Nitrogen Processes in Oxygen Minimum Zones|journal=Annual Review of Marine Science|volume=3|pages=317–345|doi=10.1146/annurev-marine-120709-142814|pmid=21329208|bibcode=2011ARMS....3..317L|hdl=21.11116/0000-0001-CA25-2|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Marchant 2014">{{Cite journal|last1=Marchant |first1=H.K. |last2=Lavik |first2=G. |last3=Holtappels |first3=M. |last4=Kuypers |first4=M.M.M.|date=2014|title=The Fate of Nitrate in Intertidal Permeable Sediments|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=8|doi=10.1371/journal.pone.0104517|pmid=25127459|pmc=4134218|bibcode=2014PLoSO...9j4517M|doi-access=free}}</ref> <ref name="Anammox">{{cite web|title=Anammox|url=https://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|website=Anammox - MicrobeWiki|publisher=MicrobeWiki|access-date=5 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080721/http://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|archive-date=2015-09-27|url-status=live}}</ref> <ref name="NPR 2011">{{cite news|url=https://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|title=Nitrogen Study Could 'Rock' A Plant's World|newspaper=NPR.org|date=2011-09-06|access-date=2011-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205114315/http://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|archive-date=2011-12-05|url-status=live}}</ref> <ref name="Schuur 2011">{{Cite journal | last1 = Schuur | first1 = E. A. G. | title = Ecology: Nitrogen from the deep | doi = 10.1038/477039a | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 39–40 | year = 2011 | pmid = 21886152| bibcode = 2011Natur.477...39S | s2cid = 2946571 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Morford 2011">{{Cite journal | last1 = Morford | first1 = S. L. | last2 = Houlton | first2 = B. Z. | last3 = Dahlgren | first3 = R. A. | doi = 10.1038/nature10415 | title = Increased forest ecosystem carbon and nitrogen storage from nitrogen rich bedrock | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 78–81 | year = 2011 | pmid = 21886160| bibcode = 2011Natur.477...78M | s2cid = 4352571 }}</ref> <ref name="Burgin 2011">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Moulton 2016">{{cite journal |last1=Moulton |first1=Orissa M |last2=Altabet |first2=Mark A |last3=Beman |first3=J Michael |last4=Deegan |first4=Linda A |last5=Lloret |first5=Javier |last6=Lyons |first6=Meaghan K |last7=Nelson |first7=James A |last8=Pfister |first8=Catherine A |title=Microbial associations with macrobiota in coastal ecosystems: patterns and implications for nitrogen cycling |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=May 2016 |volume=14 |issue=4 |pages=200–8 |doi=10.1002/fee.1262 |bibcode=2016FrEE...14..200M |issn=1540-9295|hdl=1912/8083 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Boyes 2011">{{cite web|last=Boyes, Elliot|first=Susan, Michael|title=Learning Unit: Nitrogen Cycle Marine Environment|url=http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|access-date=22 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123617/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|archive-date=15 April 2012}}</ref> <ref name="Holland 1999">{{cite journal|last1=Holland|first1=Elisabeth A.|last2=Dentener|first2=Frank J.|last3=Braswell|first3=Bobby H.|last4=Sulzman|first4=James M.|title=Contemporary and pre-industrial global reactive nitrogen budgets|journal=Biogeochemistry|volume=46|issue=1–3|page=7|year=1999|doi=10.1007/BF01007572|bibcode=1999Biogc..46....7H |s2cid=189917368}}</ref> <ref name="Gu 2012 dup?">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-09-04|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology |volume=46|issue=17|pages=9420–7|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Cosby 2003">{{Cite journal|last1=Cosby|first1=B. Jack|last2=Cowling|first2=Ellis B.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Seitzinger|first4=Sybil P.|last5=Erisman|first5=Jan Willem|last6=Aber|first6=John D.|last7=Galloway|first7=James N.|date=2003-04-01|title=The Nitrogen Cascade|journal=BioScience |volume=53|issue=4|pages=341–356|doi=10.1641/0006-3568(2003)053[0341:TNC]2.0.CO;2|s2cid=3356400 |issn=0006-3568|doi-access=free}}</ref> <ref name="Howarth 2009">''Proceedings of the Scientific Committee on Problems of the Environment (SCOPE)'' International Biofuels Project Rapid Assessment, 22–25 September 2008, Gummersbach, Germany, R. W. Howarth and S. Bringezu, editors. 2009 [https://cip.cornell.edu/biofuels/ Executive Summary, p. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606093439/http://cip.cornell.edu/biofuels/ |date=2009-06-06}}</ref> <ref name="Aerts 1988">{{cite journal|jstor=20038308|author1=Aerts, Rien |author2=Berendse, Frank |name-list-style=amp |journal=Vegetatio|volume=76|year=1988|issue=1/2|title=The Effect of Increased Nutrient Availability on Vegetation Dynamics in Wet Heathlands|pages=63–69|doi=10.1007/BF00047389 |s2cid=34882407 }}</ref> <ref name="Bobbink 2010">{{Cite journal|last1=Bobbink|first1=R.|last2=Hicks|first2=K.|last3=Galloway|first3=J.|last4=Spranger|first4=T.|last5=Alkemade|first5=R.|last6=Ashmore|first6=M.|last7=Bustamante|first7=M.|last8=Cinderby|first8=S.|last9=Davidson|first9=E.|date=2010-01-01|title=Global assessment of nitrogen deposition effects on terrestrial plant diversity: a synthesis|journal=Ecological Applications |volume=20|issue=1|pages=30–59|doi=10.1890/08-1140.1|pmid=20349829|bibcode=2010EcoAp..20...30B |s2cid=4792945 |issn=1939-5582|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|access-date=2019-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930190859/http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|archive-date=2019-09-30|url-status=live}}</ref> <ref name="Liu 2011">{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuejun|last2=Duan|first2=Lei|last3=Mo|first3=Jiangming|last4=Du|first4=Enzai|last5=Shen|first5=Jianlin|last6=Lu|first6=Xiankai|last7=Zhang|first7=Ying|last8=Zhou|first8=Xiaobing|last9=He|first9=Chune|date=2011|title=Nitrogen deposition and its ecological impact in China: An overview|journal=Environmental Pollution |volume=159|issue=10|pages=2251–2264|doi=10.1016/j.envpol.2010.08.002|pmid=20828899|bibcode=2011EPoll.159.2251L }}</ref> <ref name="Britto 2002">{{Cite journal|last1=Britto|first1=Dev T.|last2=Kronzucker|first2=Herbert J.|title=NH4+ toxicity in higher plants: a critical review|journal=Journal of Plant Physiology|volume=159|issue=6|pages=567–584|doi=10.1078/0176-1617-0774|year=2002}}</ref> <ref name="Camargoa 2006">{{Cite journal|last1=Camargoa|first1=Julio A.|last2=Alonso|first2=Álvaro|date=2006|title=Ecological and toxicological effects of inorganic nitrogen pollution in aquatic ecosystems: A global assessment|journal=Environment International|volume=32|issue=6|pages=831–849|doi=10.1016/j.envint.2006.05.002|pmid=16781774|bibcode=2006EnInt..32..831C |hdl=10261/294824 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Rabalais 2002">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |first2=R. Eugene |last2=Turner |first3=William J. Jr. |last3=Wiseman |year=2002|title=Gulf of Mexico Hypoxia, aka "The Dead Zone"|journal=Annu. Rev. Ecol. Syst.|volume=33|issue=1 |pages=235–63|jstor=3069262|bibcode=2002AnRES..33..235R }}</ref> <ref name="Dybas 2005">{{cite journal|doi=10.1641/0006-3568(2005)055[0552:DZSIWO]2.0.CO;2|author=Dybas, Cheryl Lyn. |year=2005|title=Dead Zones Spreading in World Oceans|journal=BioScience|volume=55|issue=7|pages=552–557|doi-access=free}}</ref> <ref name="2lTxW">New York State Environmental Conservation, Environmental Impacts of Acid Deposition: Lakes [http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124171015/http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html |date=2010-11-24}}</ref> <ref name="Power 1989">{{Cite journal|last1=Power|first1=J.F.|last2=Schepers|first2=J.S.|date=1989|title=Nitrate contamination of groundwater in North America|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=165–187|doi=10.1016/0167-8809(89)90012-1|bibcode=1989AgEE...26..165P |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Strebel 1989">{{Cite journal|last1=Strebel|first1=O.|last2=Duynisveld|first2=W.H.M.|last3=Böttcher|first3=J.|date=1989|title=Nitrate pollution of groundwater in western Europe|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=189–214|doi=10.1016/0167-8809(89)90013-3|bibcode=1989AgEE...26..189S |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Fewtrell 2004">{{Cite journal|last=Fewtrell|first=Lorna|date=2004|title=Drinking-Water Nitrate, Methemoglobinemia, and Global Burden of Disease: A Discussion|journal=Environmental Health Perspectives|volume=112|issue=14|pages=1371–4|doi=10.1289/ehp.7216|pmid=15471727 |pmc=1247562|bibcode=2004EnvHP.112.1371F }}</ref> <ref name="c3aLP">{{Cite book|title=Global Health Observatory: (GHO)|publisher=World Health Organization|oclc=50144984}}</ref> <ref name="Canter 2019">{{Citation|last=Canter|first=Larry W.|chapter=Illustrations of Nitrate Pollution of Groundwater|date=2019-01-22|pages=39–71|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-74579-3|doi=10.1201/9780203745793-3|title=Nitrates in Groundwater|s2cid=133944481}}</ref> <ref name="Kampa 2008">{{Cite journal|last1=Kampa|first1=Marilena|last2=Castanas|first2=Elias|date=2008|title=Human health effects of air pollution|journal=Environmental Pollution|volume=151|issue=2|pages=362–367|doi=10.1016/j.envpol.2007.06.012|pmid=17646040 |bibcode=2008EPoll.151..362K |s2cid=38513536 }}</ref> <ref name="Erisman 2013">{{Cite journal|last1=Erisman|first1=J. W.|last2=Galloway|first2=J. N.|last3=Seitzinger|first3=S.|last4=Bleeker|first4=A.|last5=Dise|first5=N. B.|last6=Petrescu|first6=A. M. R.|last7=Leach|first7=A. M.|last8=de Vries|first8=W.|date=2013-05-27|title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0116|pmid=23713116 |pmc=3682738}}</ref> }} {{Biogeochemijski ciklus}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ciklus dušika| ]] [[Kategorija: Biogeohemijski ciklusi]] [[Kategorija: Biologija tla]] [[Kategorija: Metabolizam]] [[Kategorija: Biogeografija]] [[Kategorija: Geologija]] [[Kategorija: Dušik]] 45vx9ryx40i2wqclj3cvaajj9vmbgf8 3846879 3846865 2026-05-16T12:50:05Z Genetičar 181151 /* Buduća acidifikacija */ 3846879 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO_x emitiran iz tla,<ref name="Pilegaard 2013"/> dušik fiksiran gromom,<ref name="Levy 1996"/> NH₃ emitiran kopnenim ekosistemima,<ref name="Sutton 2013"/> taloženje dušika na kopnene površine i okeane,<ref name="Dentener 2006"/><ref name="Duce 2008"/> NH₃ emitiran iz okeana,<ref name="Bouwman 2011"/><ref name="Solomon 2007"/><ref name="Duce 2008"/> okean; emisije NO₂ iz atmosfere,<ref name="Sutton 2011"/> denitrifikacija u okeanima,<ref name="Voss 2013"/><ref name="Deutsch 2007" /><ref name="Duce 2008" /> i reaktivno zatrpavanje dušika u okeanima.<ref name="Mark A 2013"/>]] '''Ciklus dušika''' jest [[biogeohemijski ciklus]] kojim se [[dušik]] pretvara u više hemijskih oblika dok cirkuliše između [[atmosferea|atmosferskog]], [[kopneni ekosistem|kopnenog]] i [[morski ekosistem| morskog ekosistema]]. Konverzija sušika može se provesti i biološkim i fizičkim procesima. Važni procesi u dušiknom ciklusu uključuju [[fiksacija dušika|fiksaciju]], [[amonifikacija| amonifikaciju]], [[nitrifikacija| nitrifikaciju]] i [[denitrifikacija| denitrifikaciju]]. Većina [[Zemljina atmosfera| Zemljine atmosfere]] (78%) je atmosferski dušik,<ref name="CarrollSalt2004p93" /> što ga čini najvećim izvorom dušika. Međutim, atmosferski dušik ima ograničenu dostupnost za biološku upotrebu, što dovodi do nedostatka iskoristivog dušika u mnogim vrstama [[ekosistem]]a. Dušični ciklus je od posebnog interesa za ekologe jer dostupnost dušika može utjecati na brzinu ključnih procesa u ekosistemu, uključujući primarnu proizvodnju i razgradnju. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, upotrebe umjetnih dušičnih gnojiva i ispuštanja dušika u [[otpadne vode]] dramatično su promijenile globalni ciklus dušika.<ref name="Kuypers 2011" /><ref name="Galloway 2004" /><ref name="Reis 2016" /> Ljudska modifikacija globalnog ciklusa dušika može negativno uticati na prirodni okoliš, a također i na ljudsko zdravlje.<ref name="Gu 2012" /><ref name="Kim 2017"/> == Procesi == {{bočni stubac|biogeohemijski ciklus}} Dušik je prisutan u okolišu u širokom spektru hemijskih oblika, uključujući organski dušik, [[amonij]] ({{chem2|NH4+}}), [[nitrit]] ({{chem2|NO2-}}), [[nitrat]] ({{chem2|NO3-}}), [[dušik-dioksid]] ({{chem2|N2O}}), [[dušik-monoksid]] (NO) ili neorganski dušikov plin ({{chem2|N2}}). Organski dušik može biti u obliku živog organizma, [[humus]]a ili u međuproduktima razgradnje organske tvari. Procesi opisani u ciklusu dušika transformiraju dušikove tvari iz jednog oblika u drugi. Mnoge od ovih procesa provode [[mikroorganizmi|mikrobi]], bilo u nastojanju da prikupe energiju ili da akumuliraju dušik u obliku potrebnom za njihov rast. Naprimjer, [[metabolički otpad|dušični otpad]] u životinjskom [[urin]]u razgrađuje se pomoću [[nitrificirajuća bakterija|nitrificirajućih bakterija]] u tlu kako bi ga biljke koristile. Dijagram pored pokazuje kako se ovi procesi uklapaju i formiraju ciklus dušika. === Fiksacija dušika === {{Glavni|Fiksacija dušika}} Konverzija gasovitog dušika ({{chem2|N2}}) u [[nitrat]]e i [[nitrit]]e, putem atmosferskih, industrijskih i bioloških procesa naziva se [[fiksacija duiška]]. Atmosferski dušik mora se preraditi, ili "[[fiksacija dušika|fiksirati]]", u upotrebljiv oblik koji biljke mogu apsorbirati. Između pet i 10 milijardi kg godišnje fiksira se udarima [[grom]]a, ali većinu fiksacije vrše slobodnoživeće ili [[simbioza|simbiotsk]] [[bakterije]] poznate kao [[diazotrofi]]. Ove bakterije imaju [[enzim]] [[nitrogenaza|nitrogenazu]] koji kombinuje plinoviti dušik sa [[vodik]]om, kako bi proizveo [[amonijak]], koji bakterije pretvaraju u druge [[organski spoj|organske spojeve]]. Većina biološke fiksacije dušika se odvija aktivnošću [[molibden]]ske (Mo)-nitrogenaze, koja se nalazi u širokom spektru bakterija i nekim [[Arheja]]ma. Mo-nitrogenaza je složeni dvokomponentni [[enzim]] koji ima više prostetičkih grupa koje sadrže metal.<ref name="Moir 2011"/> Primjer slobodnoživućih bakterija je ''[[Azotobacter]]''. Simbiotske bakterije koje fiksiraju dušik, kao što je ''[[Rhizobium]]'', obično žive u korijenskim kvržicama [[Fabaceae|mahunarki]] (kao što su [[grašak]], [[Alfalfa|alfalfa]] i [[bagrem]]i). Ovdje formiraju [[Mutualizam|mutualizamski]] odnos s biljkom, proizvodeći amonijak u zamjenu za [[ugljikohidrat]]e. Zbog ovog odnosa, mahunarke će često povećati sadržaj dušika u tlima siromašnim dušikom. Nekoliko ne-mahunarki također može formirati takve [[simbioza|simbioze]]. Danas se oko 30% ukupnog fiksnog dušika proizvodi industrijski korištenjem [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovod procesa]],<ref name="Smith 2004"/> koji koristi visoke temperature i pritiske za pretvaranje plinovitog dušika i izvora vodika ([[prirodni plin]] ili [[nafta]]) u amonijak.<ref name="Smil 2000"/> === Asimilacija === {{Glavni|Asimilacija (biologija)|Asimilacija dušika}} [[Biljke]] mogu apsorbirati nitrate ili amonij iz tla, putem korijenovih dlačica. Ako se apsorbira nitrat, prvo se reducira na nitritne, a zatim na amonijeve ione radi ugradnje u [[aminokiseline]], [[nukleinske kiseline]] i [[hlorofil]]. Kod biljaka koje imaju simbiotski odnos s [[rizobij]]ima, dio dušika asimilira se u obliku amonijevih iona, direktno iz kvržica. Sada je poznato da postoji složeniji ciklus aminokiselina između ''Rhizobia'' [[bakteroid]]a i biljaka. Biljka bakteroidima osigurava aminokiseline, tako da asimilacija amonijaka nije potrebna, a bakteroidi prenose [[aminokiseline]] (s novofiksiranim dušikom) natrag biljci, formirajući tako međuovisni odnos.<ref name="Willey 2011"/> Dok mnoge [[životinje]], [[gljive]] i ostali [[heterotrof]]ni organizmi dobijaju dušik unosom [[aminokiselina]], [[nukleotid]]a i ostalih [[mala molekula|malih organskih molekula]], drugi heterotrofi (uključujući mnoge [[bakterije]]) mogu koristiti neorganske spojeve, poput amonijaka, kao jedine izvore dušika. Korištenje različitih izvora dušika (N) pažljivo je regulirano u svim organizmima. === Amonifikacija === Kada biljka ili životinja ugine ili životinja izbaci otpad, početni oblik dušika je [[Organska tvar|organski]], prisutan u oblicima kao što su aminokiseline i DNK.<ref>{{Cite web |title=The Nitrogen Cycle: Processes, Players, and Human Impact {{!}} Learn Science at Scitable |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/the-nitrogen-cycle-processes-players-and-human-15644632/ |access-date=2025-02-13 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> [[Bakterije]] i [[gljive]] pretvaraju ovaj organski dušik u amonijak, a ponekad i amonij, kroz niz procesa koji se nazivaju [[amonifikacija]] ili [[mineralizacija]] tla. Ovo je posljednji korak u ciklusu dušika koji uključuje [[organski spoj|organske spojeve]].<ref>{{Citation |last=Strock |first=J.S. |title=Ammonification |date=2008 |pages=162–165 |url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/ammonification |access-date=2025-02-13 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/B978-008045405-4.00256-1 |isbn=978-0-08-045405-4 |encyclopedia=Encyclopedia of Ecology|url-access=subscription }}</ref> Uključeni su brojni [[enzim]]i, uključujući [[dehidrogenaza|dehidrogenaze]], [[proteaza|proteaze]] i [[deaminacija|deaminaze]] kao što su [[glutamat-dehidrogenaza]] i [[glutamin-sintetaza]].<ref name=":2">{{Citation |last1=Cabello |first1=P. |title=Nitrogen Cycle |date=2009-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Microbiology (Third Edition) |pages=299–321 |editor-last=Schaechter |editor-first=Moselio |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123739445000559 |access-date=2025-03-18 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373944-5 |last2=Roldán |first2=M. D. |last3=Castillo |first3=F. |last4=Moreno-Vivián |first4=C.}}</ref> Mineralizacija i [[amonifikacija]] dušika imaju pozitivnu [[korelacija|korelaciju]] s organskim dušikom u tlu,<ref>{{Cite journal |last1=Marion |first1=G. M. |last2=Black |first2=C. H. |date=1988 |title=Potentially Available Nitrogen and Phosphorus Along a Chaparral Fire Cycle Chronosequence |url=https://acsess.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Soil Science Society of America Journal |language=en |volume=52 |issue=4 |pages=1155–1162 |doi=10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x |bibcode=1988SSASJ..52.1155M |issn=1435-0661|url-access=subscription }}</ref> soil microbial biomass, and average annual precipitation.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Li |first1=Zhaolei |last2=Tian |first2=Dashuan |last3=Wang |first3=Bingxue |last4=Wang |first4=Jinsong |last5=Wang |first5=Song |last6=Chen |first6=Han Y. H. |last7=Xu |first7=Xiaofeng |last8=Wang |first8=Changhui |last9=He |first9=Nianpeng |last10=Niu |first10=Shuli |date=2019 |title=Microbes drive global soil nitrogen mineralization and availability |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14557?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Global Change Biology |language=en |volume=25 |issue=3 |pages=1078–1088 |doi=10.1111/gcb.14557 |pmid=30589163 |bibcode=2019GCBio..25.1078L |issn=1365-2486|url-access=subscription }}</ref> Također blisko reaguju na promjene temperature.<ref>{{Cite journal |last1=Pierre |first1=S. |last2=Hewson |first2=I. |last3=Sparks |first3=J. P. |last4=Litton |first4=C. M. |last5=Giardina |first5=C. |last6=Groffman |first6=P. M. |last7=Fahey |first7=T. J. |date=2017 |title=Ammonia oxidizer populations vary with nitrogen cycling across a tropical montane mean annual temperature gradient |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.1863?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecology |language=en |volume=98 |issue=7 |pages=1896–1907 |doi=10.1002/ecy.1863 |pmid=28419436 |bibcode=2017Ecol...98.1896P |issn=1939-9170|url-access=subscription }}</ref> Međutim, ovi procesi usporavaju se u prisustvu [[vegetacija|vegetacije]] sa visokim odnosom [[ugljik]]a i [[dušik]]a<ref>{{Cite journal |last=Gosz |first=J. R. |date=1981 |title=Nitrogen Cycling in Coniferous Ecosystems |journal=Ecological Bulletins |issue=33 |pages=405–426 |jstor=45128679 |issn=0346-6868}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Vitousek |first1=Peter M. |last2=Gosz |first2=James R. |last3=Grier |first3=Charles C. |last4=Melillo |first4=Jerry M. |last5=Reiners |first5=William A. |date=1982 |title=A Comparative Analysis of Potential Nitrification and Nitrate Mobility in Forest Ecosystems |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1942609?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecological Monographs |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=155–177 |doi=10.2307/1942609 |jstor=1942609 |bibcode=1982EcoM...52..155V |issn=1557-7015|url-access=subscription }}</ref> i gnojidbe šećerom.<ref>{{Cite journal |last1=Zagal |first1=Erick |last2=Persson |first2=Jan |date=1994-10-01 |title=Immobilization and remineralization of nitrate during glucose decomposition at four rates of nitrogen addition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0038071794902127 |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=26 |issue=10 |pages=1313–1321 |doi=10.1016/0038-0717(94)90212-7 |bibcode=1994SBiBi..26.1313Z |issn=0038-0717|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeLuca |first1=T. H. |last2=Keeney |first2=D. R. |date=1993-01-01 |title=Glucose-induced nitrate assimilation in prairie and cultivated soils |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00001116 |journal=Biogeochemistry |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=167–176 |doi=10.1007/BF00001116 |bibcode=1993Biogc..21..167D |issn=1573-515X|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Nitrogen Cycle - Reactions and Enzymes.svg|thumb|upright=1.6| {{center|'''Mikrobni ciklus dušika'''{{hsp}}<ref name="Sparacino-Watkins 2013" /><ref name="Simon 2013" />}} [[Anammox|ANAMMOX]] je anaerobna oksidacija amonijaka, [[Disimilatorna redukcija nitrata do amonijaka|DNRA]] disimilatorna je redukcija nitrata do amonijaka, a [[Comammox|COMAMMOX]] je njegova potpuna [[oksidacija]].]] === Nitrifikacija === {{Glavni|Nitrifikacija}} Konverzija amonijaka u nitrat prvenstveno vrši se pomoću bakterija koje žive u tlu i drugih nitrificirajućih bakterija. U primarnoj fazi nitrifikacije, oksidaciju amonijaka ({{chem2|NH4+}}) vrše bakterije poput [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Nitrosomonas]]'', koje pretvaraju amonijak u [[nitrit]]e ({{chem2|NO2–}}). Ostale bakterijske vrste, kao što su u rodu ''[[Nitrobacter]]'', odgovorne su za oksidaciju nitrita ({{chem2|NO2–}}) u [[nitrat]]e ({{chem2|NO3-}}). Važno je da se [[amonijak]] ({{chem2|NH3}}) pretvori u nitrate ili nitrite jer je [[toksičnost|toksičan]] za [[biljke]]. Zbog njihove vrlo visoke [[rastvorljivost]]i i zato što tla nisu u stanju zadržati [[anion]]e, nitrati mogu ući u [[podzemne vode]]. Povišeni nitrati u podzemnim vodama predstavljaju problem za upotrebu vode za piće jer nitrati mogu uticati na nivo kisika u krvi kod dojenčadi i uzrokovati [[methemoglobinemija|methemoglobinemiju]] ili [[sindrom plave bebe]].<ref name="Vitousek 1997"/> Tamo gdje [[podzemne vode]] obnavljaju protok [[potok]]a, obogaćene nitratima mogu doprinijeti [[eutrofikacija| eutrofikaciji]], procesu koji dovodi do velike populacije i rasta algi, posebno [[populacija]] [[plavozelene alge| plavozelenih]]. Iako nije direktno toksičan za riblji svijet, poput amonijaka, nitrat može imati indirektne učinke na [[ribe]], ako doprinosi ovoj eutrofikaciji. Dušik je doprinio ozbiljnim problemima eutrofikacije u nekim vodenim tijelima. Od 2006. godine, primjena dušičnih gnojiva se sve više kontrolira u [[UK|Britaniji]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To se događa na isti način kao i kontrola [[fosfor]]nih gnojiva, čije se ograničenje obično smatra bitnim za oporavak eutroficiranih vodenih tijela. === Denitrifikacija === {{glavni| Denitrifikacija}} Denitrifikacija je redukcija nitrata nazad u gasoviti azot ({{chem|N|2}}), čime se kompletira ciklus dušika. Ovaj proces izvode bakterijske vrste kao što su u rodu ''[[Pseudomonas]]'' i vrsta ''[[Paracoccus denitrificans]]'', pod anaerobnim uslovima. One koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], umjesto kiseika, tokom disanja. Ove fakultativno (što znači opcijski) anaerobne bakterije mogu živjeti i u aerobnim uslovima. Denitrifikacija se dešava u anaerobnim uslovima, npr. u natopljenim tlima. Denitrificirajuće bakterije koriste nitrate u tlu za disanje i posljedično proizvode plinoviti dušik, koji je inertan i nedostupan biljkama. Denitrifikacija dešava se kod slobodnoživućih [[mikroorganizam]]a, kao i kod obligatnih simbionta anaerobnih [[Cilijate|cilijata]].<ref>{{cite journal |last1=Graf |first1=Jon S. |last2=Schorn |first2=Sina |last3=Kitzinger |first3=Katharina |last4=Ahmerkamp |first4=Soeren |last5=Woehle |first5=Christian |last6=Huettel |first6=Bruno |last7=Schubert |first7=Carsten J. |last8=Kuypers |first8=Marcel M. M. |last9=Milucka |first9=Jana |title=Anaerobic endosymbiont generates energy for ciliate host by denitrification |journal=Nature |date=3 March 2021 |volume=591 |issue=7850 |pages=445–450 |doi=10.1038/s41586-021-03297-6| issn=0028-0836|pmid=33658719 |pmc=7969357 |bibcode=2021Natur.591..445G |doi-access=free }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left heights=280px> File:Nitrogen cycle.jpg| Klasični prikaz ciklusa dušika File:Nitrogen Cycle 2.svg|Dijagram ciklusa dušika iznad i ispod zemlje. Atmosferski dušik ide do bakterija koje fiksiraju dušik u [[mahunarka]]ma i tlu, zatim do amonijaka, pa do nitrificirajućih bakterija u nitrite, a nitrate (koje također proizvodi munja), pa zatim nazad u atmosferu ili ga asimiliraju [[biljke]], a zatim [[životinje]]. Dušik u životinjama i biljkama postaje amonijak putem razlagača (bakterija i gljiva). </gallery> <gallery mode=packed style=float:right heights=400px> File:The Nitrogen Cycle.png| Jednostavan prikaz ciklusa dušika. Plava boja predstavlja skladištenje dušika, zelena procese premještanja dušika s jednog mjesta na drugo, a crvena bakterije koje su u tome uključene. </gallery> {{clear left}} === Disimilacijska redukcija nitrata u amonij === {{Glavni| Disimilacijska redukcija nitrata u amonij }} Disimilacijska redukcija nitrata u amonij (DNRA), ili amonifikacija nitratom/nitritom, je proces [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]]. Mikrobi koji poduzimaju DNRA oksidiraju organsku tvar i koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], redukujući ga na [[nitrit]], zatim na [[amonij]] ({{chem2|NO3- -> NO2- -> NH4+}}).<ref name="Lam 2011"/> I denitrificirajuće i nitratno amonificirajuće bakterije takmičiti će se za nitrat u okolišu, iako DNRA djeluje na očuvanje bioraspoloživog dušika kao topljivog amonijaka, umjesto da proizvodi plin didušik.<ref name="Marchant 2014"/> === COMAMOKS=== Tradicionalno, [[nitrifikacija]] odvija se u dva koraka: [[amonijak]] se [[oksid]]ira u nitrit, a zatim se nitrit oksidira u [[nitrat]]. Često ove konverzije vrše različiti organizmi.<ref>{{Cite journal |last=Lawson |first=Christopher E |last2=Lücker |first2=Sebastian |date=2018-04-01 |title=Complete ammonia oxidation: an important control on nitrification in engineered ecosystems? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166917301611 |journal=Current Opinion in Biotechnology |series=Energy biotechnology • Environmental biotechnology |volume=50 |pages=158–165 |doi=10.1016/j.copbio.2018.01.015 |issn=0958-1669}}</ref> Neke bakterije –roda [[Nitrospira]] – oksidiraju amonijak u nitrat.<ref>{{Cite journal |last=Zhu |first=Chenyi |last2=Ran |first2=Xiaochuan |last3=Wang |first3=Han |last4=Li |first4=Jia |last5=Xie |first5=Junxiang |last6=Kong |first6=Ziang |last7=Wang |first7=Yayi |date=2026-06-15 |title=Enrichment strategies for comammox Nitrospira: Ecological insights and technological innovations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935126007899 |journal=Environmental Research |volume=300 |doi=10.1016/j.envres.2026.124458 |issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Daims |first=Holger |last2=Lebedeva |first2=Elena V. |last3=Pjevac |first3=Petra |last4=Han |first4=Ping |last5=Herbold |first5=Craig |last6=Albertsen |first6=Mads |last7=Jehmlich |first7=Nico |last8=Palatinszky |first8=Marton |last9=Vierheilig |first9=Julia |last10=Bulaev |first10=Alexandr |last11=Kirkegaard |first11=Rasmus H. |last12=von Bergen |first12=Martin |last13=Rattei |first13=Thomas |last14=Bendinger |first14=Bernd |last15=Nielsen |first15=Per H. |date=December 2015 |title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria |url=https://www.nature.com/articles/nature16461 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=528 |issue=7583 |pages=504–509 |doi=10.1038/nature16461 |issn=1476-4687}}</ref> Kombinovani proces naziva se [[Komamoks|COMAMOKS]] = "POTPUNA OKSIDACIJA AMONIJKA."<ref>{{Cite journal |last=Hu |first=Jiajie |last2=Zhao |first2=Yuxiang |last3=Yao |first3=Xiangwu |last4=Wang |first4=Jiaqi |last5=Zheng |first5=Ping |last6=Xi |first6=Chuanwu |last7=Hu |first7=Baolan |date=2021-08-01 |title=Dominance of comammox Nitrospira in soil nitrification |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969721016260 |journal=Science of The Total Environment |volume=780 |doi=10.1016/j.scitotenv.2021.146558 |issn=0048-9697}}</ref> Komamoks se nalazi u mnogim [[Ekosistemima|ekosistemima]], naprimjer, [[Slatka voda|slatkovodni]]<ref>{{Cite web |title=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |url=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |access-date=2026-04-30 |website=ASM Journals |language=en |doi=10.1128/aem.01965-22 |pmc=9973019 |pmid=36719237}}</ref> Comammox have been found it could be used in wastewater treatment.<ref>{{Cite journal |last=Jin |first=Da |last2=Zhang |first2=Xiaonong |last3=Zhang |first3=Xingxing |last4=Zhou |first4=Li |last5=Zhu |first5=Zixuan |last6=Deogratias |first6=Ufoymungu Kisa |last7=Wu |first7=Zhiqiang |last8=Zhang |first8=Kangyu |last9=Ji |first9=Xu |last10=Ju |first10=Ting |last11=Zhu |first11=Xurui |last12=Gao |first12=Bo |last13=Ji |first13=Luomiao |last14=Zhao |first14=Rui |last15=Ruth |first15=Guerra |date=2024-10-20 |title=A critical review of comammox and synergistic nitrogen removal coupling anammox: Mechanisms and regulatory strategies |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969724050046 |journal=Science of The Total Environment |volume=948 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.174855 |issn=0048-9697}}</ref> === Anaerobna oksidacija amonijaka === {{glavni|Anammoks}} Proces aerobne oksidacije amonijaka [[AN]] poznat je i kao proces [[Anammoks|ANAMOKS]], skraćenica nastala spajanjem prvih [[slogova]] svake od ove tri riječi. Ovaj biološki proces je reakcija [[redoks]]ne [[komproporcionacija| komproporcionacije]], u kojoj [[amonijak]] ([[redukcijsko sredstvo]] koje daje elektrone) i [[nitrit]] ([[oksidacijsko sredstvo]] koje prihvata elektrone) prenose tri [[elektron]]a i pretvaraju se u jednu molekulu plina diatomskog [[dušik]]a ({{chem|N|2}}) i dvije molekule vode. Ovaj proces čini glavni dio konverzije dušika u [[okean]]ima. [[Stehiometrija|stehiometrijski]] uravnotežena formula za hemijsku reakciju ANAMOKS može se napisati na sljedeći način, gdje amonijev [[ion]] uključuje molekulu amonijaka, njen [[Konjugacija (teorija kiselina-baza)|konjugirana]] [[Baza (hemija)|baza]]: : {{chem2|NH4+ + NO2- -> N2 + 2 H2O}} (Δ''G''° = {{val|-357 |u=kJ.mol-1}}).<ref name="Anammox" /> Ovo je [[egzergonski proces]] (ovdje i [[egzotermna reakcija]]) koji oslobađa energiju, što je naznačeno negativnom vrijednošću Δ''G''°, razlikom u [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsovoj slobodnoj energiji]] između produkata reakcije i reagensa. === Ostali procesi === Iako je fiksacija dušika primarni izvor dušika dostupnog biljkama u većini [[ekosistem]]a, u područjima s [[matična stijena|temeljnom stijenom]] bogatom dušikom, razgradnja ove stijene također služi kao izvor dušika.<ref name="NPR 2011"/><ref name="Schuur 2011"/><ref name="Morford 2011"/> Redukcija nitrata je također dio [[ciklusa gvožđa|ciklusa gvožđa]], pod [[anoksija|anoksijskim uvjetima]] Fe(II) može donirati elektron {{chem2|NO3–}} i oksidira se u Fe(III), dok se {{chem2|NO3–}} reducira na {{chem2|NO2–, N2O, N2}} i {{chem2|NH4+}}, ovisno o uvjetima i uključenim [[mikrob]]nim [[vrsta]]ma.<ref name="Burgin 2011"/> [[Kitovi|fekalne perjanice kitova]] također djeluju kao spoj u morskom ciklusu dušika, koncentriranje dušika u epipelagijskim zonama okeanskog okruženja, prije njegovog širenja kroz različite morske slojeve, što u konačnici povećava primarnu produktivnost okeana.<ref name="roman2010">{{cite journal | title = The Whale Pump: Marine Mammals Enhance Primary Productivity in a Coastal Basin | last1 = Roman | first1 = J. | last2 = McCarthy | first2 = J.J. | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 10 | pmc=2952594| doi = 10.1371/journal.pone.0013255 | date = 2010| pmid = 20949007 | bibcode = 2010PLoSO...513255R | doi-access = free }}</ref> ==Morski ciklus dušika == [[Slika:Marine Nitrogen Cycle.jpg|thumb|upright=1.9|{{center| Morski ciklus dušika''}}]] [[Slika:Main marine nitrogen cycles.jpg|thumb|upright=1.9| Glavni proučavani procesi ciklusa dušika u različitim morskim okruženjima. Svaka obojena strelica predstavlja dušičnu transformaciju: {{chem|N|2}} fiksacija (crvena), nitrifikacija (svijetloplava), redukcija nitrata (ljubičasta), DNRA (magenta), denitrifikacija (akvamarin), N-damo (zelena) i anamoks (narandžasta). Crne zakrivljene strelice predstavljaju fizičke procese kao što su advekcija i [[difuzija]].<ref name=Pajares2019>{{cite journal | last1 = Pajares Moreno | first1 = S. | last2 = Ramos | first2 = R. | year = 2019 | title = Processes and Microorganisms Involved in the Marine Nitrogen Cycle: Knowledge and Gaps | url = | journal = Frontiers in Marine Science | volume = 6 | issue = | doi = 10.3389/fmars.2019.00739 | doi-access = free | bibcode = 2019FrMaS...6..739P }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[slika:Marine nitrogen cycle under future ocean acidification.jpg|thumb|upright=1.9|{{center|'''Morski ciklus dušika u uvjetima budućeg zakiseljavanja okeana'''{{hsp}}<ref name="O'Brien2016" />}}]] Ciklus dušika također je važan proces u okeanu. Iako je cjelokupni ciklus sličan, postoje različiti akteri<ref name="Moulton 2016"/> i načini prijenosa dušika u okeanu. Dušik ulazi u vodu putem [[padavina]], otjecanja ili kao {{chem|N|2}} iz atmosfere. [[Fitoplankton]] ne može koristiti dušik kao {{chem|N|2}}, pa mora proći kroz fiksaciju dušika, što pretežno vrše [[cijanobakterije]].<ref name="Miller 2008 60–62"/> Bez zaliha fiksnog dušika koji ulaze u morski ciklus, fiksirani dušik bi se potrošio za oko 2000 godina.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Fitoplanktonu je potreban dušik u biološki dostupnim oblicima za početnu sintezu organske tvari. Amonijak i urea oslobađaju se u vodu izlučivanjem iz [[plankton]]a. Izvori dušika uklanjaju se iz [[fotička zona|eufotičke zone]], kretanjem organske tvari prema dolje. Do ovoga može doći usljed potonuća [[fitoplankton]]a, vertikalnog miješanja ili potonuća otpada vertikalnih migratora. Potonuće rezultira unošenjem amonijaka na nižim dubinama ispod eufotičke zone. [[Bakterije]] su sposobne pretvoriti amonijak u nitrit i nitrat, ali ih svjetlost inhibira, tako da se to mora dogoditi ispod eufotičke zone.<ref name="Miller 2008"/> Amonifikaciju ili [[Mineralizacija (geologija)|mineralizaciju]] vrše bakterije kako bi pretvorile organski dušik u amonijak. Zatim se može dogoditi [[nitrifikacija]], kako bi se amonij pretvorio u nitrit i nitrat.<ref name="Boyes 2011"/> Nitrat se može vratiti u eufotičku zonu vertikalnim miješanjem i uzlaznim strujanjem gdje ga fitoplankton može apsorbirati, kako bi nastavio ciklus. {{chem|N|2}} se može vratiti u atmosferu putem [[denitrifikacija|denitrifikacije]]. Smatra se da je amonijak preferirani izvor fiksnog dušika za fitoplankton jer njegova asimilacija ne uključuje [[redoks]]nu reakciju i stoga zahtijeva malo [[energija|energije]]. Nitrat zahtijeva redoksnu reakciju za asimilaciju, ali je obilniji, pa se većina fitoplanktona prilagodila da ima [[enzim]]e potrebne za provođenje ove redukcije ([[nitrat-reduktaza]]). Postoji nekoliko značajnih i dobro poznatih izuzetaka koji uključuju većinu vrsta roda ''[[Prochlorococcus]]'' i neke iz roda ''[[Synechococcus]]'', koje mogu apsorbirati dušik samo kao amonijak.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> [[nutrijent|Hranjive tvari]] u okeanu nisu ravnomjerno raspoređene. Područja uzlaznog toka osiguravaju zalihe dušika ispod eufotičke zone. Obalne zone osiguravaju dušik iz otjecanja, a uzlazni tokovi se lako događaju duž obale. Međutim, brzina kojom fitoplankton može apsorbirati dušik smanjena je u oligotrofnim vodama tokom cijele godine, a u umjerenim vodama ljeti, što rezultira nižom primarnom proizvodnjom.<ref name="Parsons 1997"/> Distribucija različitih oblika dušika također varira širom okeana. Nitrat smanjuje se u vodama blizu površine, osim u uzlaznim regijama. Obalne uzlazne regije obično imaju visoke nivoe nitrata i [[hlorofil]]a kao rezultat povećane proizvodnje. Međutim, postoje regije s visokim površinskim nitratom, ali niskim hlorofilom, koje se nazivaju regije s visokim sadržajem dušika, niskim sadržajem hlorofila (HNLC). Najbolje objašnjenje za HNLC regije odnosi se na nedostatak [[gvožđe|gvožđa]] u okeanu, što može imati važnu ulogu u dinamici okeana i ciklusima hranjivih tvari. Unos gvožđa varira ovisno o regiji i u okean se dostavlja prašinom (iz pješčanih oluja) i ispiranjem iz stijena. Gvožđe se smatra pravim ograničavajućim elementom produktivnosti [[ekosistem]]a u okeanu. Amonijak i nitrit pokazuju maksimalnu koncentraciju na 50–80 m (donji kraj eufotičke zone) sa smanjenjem koncentracije ispod te dubine. Ova distribucija može se objasniti činjenicom da su nitrit i amonijak međuvrste. Oboje se brzo proizvode i troše kroz vodeni stubac.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Količina amonijaka u okeanu je oko tri reda veličine manja od nitrata.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Između amonijaka, nitrita i nitrata, nitrit ima najbržu stopu izmjene. Može se proizvesti tokom asimilacije nitrata, nitrifikacije i denitrifikacije; međutim, odmah se ponovo troši. ===Novi vs. regenerirani dušik=== Dušik koji ulazi u eufotičku zonu naziva se novim dušikom jer je tek stigao izvan produktivnog sloja.<ref name="Miller 2008 60–62" /> Novi dušik može doći ispod eufotičke zone ili iz vanjskih izvora. Vanjski izvori su uzlazni tokovi iz duboke vode i fiksacija dušika. Ako se organska tvar pojede, udahne, dostavi u vodu kao amonijak i ponovo ugradi u organsku tvar fitoplanktona, to se smatra recikliranom/regeneriranom proizvodnjom. Nova proizvodnja je važna komponenta morskog okoliša. Jedan od razloga je taj što samo kontinuirani unos novog dušika može odrediti ukupni kapacitet okeana za proizvodnju održivog ulova ribe.<ref name="Parsons 1997" /> Ulov ribe iz područja regeneriranog dušika dovest će do smanjenja dušika i stoga do smanjenja primarne proizvodnje. To će imati negativan učinak na sistem. Međutim, ako se riba lovi iz područja novog dušika, dušik će se nadopuniti. ===Buduća acidifikacija=== Kao što je ilustrovano dijagramom s desne strane, dodatni [[ugljen-dioksid]] ({{CO2}}) apsorbuje [[okean]] i reaguje s vodom, pri čemu formira se [[ugljiča kiselina]] ({{chem|H|2|CO|3}}) i razlaže na [[bikarbonat]]ne ({{Chem2|HCO3-}}) i vodikove ({{chem|link=Hydronium|H|+}}) ione (siva strelica), što smanjuje [[bioraspoloživost|bioraspoloživi]] [[karbonat]] ({{Chem2|CO3(2-)}}) i smanjuje [[pH]] okeana (crna strelica). Ovo vjerovatno pojačava fiksaciju dušika pomoću [[diazotrof]]a (siva strelica), koji koriste {{chem|H|+}} ione za pretvaranje azota u bioraspoložive oblike kao što su [[amonijak]] ({{chem|NH|3}}) i [[amonij]]evi ioni ({{chem2|NH4+}}). Međutim, kako se pH smanjuje, a više amonijaka se pretvara u amonijeve ione (siva strelica), postoji manje [[Redoks|oksidacije]] amonijaka u [[nitrit]] (NO{{su|b=2|p=–}}), što rezultira ukupnim smanjenjem nitrifikacije i denitrifikacije (crne strelice). To bi zauzvrat dovelo do daljnjeg nakupljanja fiksnog azota u okeanu, sa potencijalnom posljedicom [[eutrofikacija|eutrofikacije]]. Sive strelice predstavljaju povećanje, dok crne strelice predstavljaju smanjenje povezanog procesa.<ref name="O'Brien2016">{{cite journal |title = Implications of Ocean Acidification for Marine Microorganisms from the Free-Living to the Host-Associated |year = 2016|doi = 10.3389/fmars.2016.00047|doi-access = free|last1 = O'Brien|first1 = Paul A.|last2 = Morrow|first2 = Kathleen M.|last3 = Willis|first3 = Bette L.|last4 = Bourne|first4 = David G.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=47 | bibcode=2016FrMaS...3...47O }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{clear}} == Antropogeni uticaji na ciklus dišika == [[Slika:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen Fertilizer Application (6074011960).jpg|thumb| 280px|Primjena dušičnih gnojiva]] [[Slika:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen in Manure Production (6173194512).jpg|thumb|280px| Dušik u proizvodnji stajskog gnojiva]] {{Glavni|Antropogeni uticaj na ciklus dušika}} Kao rezultat ekstenzivnog uzgoja [[Fabaceae|mahunarki]] (posebno [[soja| soje]], [[lucerka| lucerke]] i [[djetelina| djeteline]]), rastuće upotrebe [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovog procesa]] u proizvodnji hemijskih [[đubrivo|đubriva]] i zagađenja koje emituju vozila i industrijska postrojenja, ljudi su više nego udvostručili godišnji prijenos dušika u biološki dostupne oblike.<ref name="Vitousek 1997"/> Osim toga, ljudi su značajno doprinijeli prijenosu tragova dušika sa Zemlje u atmosferu i sa kopna u vodene sisteme. Ljudske promjene globalnog ciklusa dušika najintenzivnije su u razvijenim zemljama i u Aziji, gdje su emisije vozila i [[industrijska poljoprivreda]] najveće.<ref name="Holland 1999"/> Generisanje Nr, [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]], povećalo se preko 10 puta u prošlom vijeku zbog globalne [[industrijalizacija| industrijalizacije]].<ref name="Galloway 2008" /><ref name="Gu 2012 dup?" /> Ovaj oblik dušika slijedi kaskadu kroz [[biosfera|biosferu]], putem različitih mehanizama i akumulira se jer je brzina njegovog stvaranja veća od brzine [[denitrifikacija|denitrifikacije]].<ref name="Cosby 2003"/> Zatrpavanje Nr u jezerima i okeanima povećava se uporedo s antropogenim unosom, sada dvostruko više nego prije [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Reaktivni dušik se može denitrificirati u vodi ili zakopavati u sedimentima radi akumulacije. Ovaj zakopani Nr leži latentan sve dok se njegovi sedimenti ne poremete događajima poput [[Oluja|oluja]] ili [[Poplava|poplava]], kada se velike količine dušika ponovo uvode u vodu gdje se može denitrificirati i uticati na okoliš. [[Dušik-oksid]] ({{chem|N|2|O}}) povećao se u atmosferi kao rezultat poljoprivredne gnojidbe, sagorijevanja [[biomasa| biomase]], stoke i tovilišta, te industrijskih izvora.<ref name="Chapin 2002"/> {{chem|N|2|O}} ima štetne učinke u [[stratosfera|stratosferi]], gdje se razgrađuje i djeluje kao [[katalizator]] u uništavanju atmosferskog [[ozon]]a. Dušik-oksid također je [[staklenički plin]] i trenutno je treći najveći uzrok [[globalno zagrijavanje| globalnog zagrijavanja]], nakon [[ugljik-dioksid]]a i [[metan]]a. Iako nije toliko zastupljen u atmosferi kao ugljik-dioksid, on je, za ekvivalentnu masu, gotovo 300 puta snažniji u svojoj sposobnosti zagrijavanja planete.<ref name="Howarth 2009"/> [[Amonijak]] ({{chem|NH|3}}) u atmosferi se utrostručio kao rezultat ljudskih aktivnosti. On je [[reaktant]] u atmosferi, gdje djeluje kao [[aerosol]], smanjujući kvalitet zraka i prianjajući uz kapljice vode, što na kraju rezultira [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ([[Vodik|H]][[nitrat|NO₃]]) koja proizvodi [[kisele kiše]]. Atmosferski amonijak i dušična kiselina također oštećuju [[respiratorni sistem]]. Vrlo visoka temperatura munje prirodno proizvodi male količine {{chem|NO|x}}, {{chem|NH|3}} i {{chem|HNO|3}}, ali visokotemperaturno [[sagorijevanje]] doprinijelo je 6– ili 7-strukom povećanju fluksa {{chem|NO|x}} u atmosferu. Njegova proizvodnja je funkcija temperature sagorijevanja – što je viša temperatura, to se proizvodi više {{chem|NO|x}}. Sagorijevanje [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] jest primarni doprinos, ali to čine i [[biogorivo|biogoriva]], pa čak i sagorijevanje vodika. Međutim, brzina kojom se vodik direktno ubrizgava u komore za sagorijevanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem može se kontrolirati kako bi se spriječile više temperature sagorijevanja koje proizvode {{chem|NO|x}}. Amonijak i dušikovi oksidi aktivno mijenjaju atmosfersku hemiju. Oni su prekursori proizvodnje [[ozon]]a u [[troposfera| troposferi]] (nižoj atmosferi), što doprinosi [[smog]]u i kiselim kišama, oštećuje [[biljke]] i povećava unos dušika u ekosisteme. [[Ekosistem]]ski procesi mogu se povećati [[đubrenje]]m dušikom, ali [[ljudski utjecaj na okoliš|antropogeni]] unos također može rezultirati zasićenjem dušikom, što slabi produktivnost i može oštetiti zdravlje biljaka, [[životinja]], [[riba]] i [[ljudi]].<ref name="Vitousek 1997"/> Smanjenje [[bioraznolikost]]i može također nastati, ako veća dostupnost dušika poveća rast [[trave|trava]] koje zahtijevaju dušik, uzrokujući degradaciju siromašnih dušikom, vrstama raznolikih [[Vriština (stanište)|vriština]].<ref name="Aerts 1988"/> == Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika == [[Datoteka: Estimated nitrogen surplus in Europe 2005.png|thumb|Procijenjeni višak dušika (razlika između primjene neorganskih i organskih gnojiva, atmosferskog taloženja, fiksacije i unosa od strane usjeva) za 2005. godinu u Europi.]] === Uticaji na prirodne sisteme === Povećanje nivoa Pokazalo se da [[Taloženje|taloženje dušika]] ima nekoliko negativnih učinaka i na kopnene i na [[voda|vodene]] ekosisteme.<ref name="Bobbink 2010"/><ref name="Liu 2011"/> Dušikovi plinovi i [[aerosol]]i mogu biti direktno toksični za određene biljne vrste, utičući na nadzemnu fiziologiju i rast biljaka u blizini velikih [[Tačkasti izvori zagađenja|tačkastih izvora]] zagađenja dušikom. Promjene biljnih vrsta mogu se dogoditi i kako akumulacija dušikovih spojeva povećava dostupnost u datom [[ekosistem]]u, na kraju mijenjajući sastav [[vrsta]], raznolikost biljaka i kruženje dušika. Amonijak i amonij – dva reducirana oblika dušika – mogu biti štetni tokom vremena zbog povećanja toksičnost prema osjetljivim vrstama biljaka,<ref name="Britto 2002"/> posebno onima koje su navikle koristiti nitrate kao izvor dušika, što uzrokuje slab razvoj njihovog [[korijen]]a i izdanaka. Povećano taloženje dušika također dovodi do zakiseljavanja tla, što povećava ispiranje baznih kationa u tlu i količine [[aluminij|aluminija]] i drugih potencijalno toksičnih [[metal]]a, uz smanjenje nivoa [[nitrifikacija| nitrifikacije]] koja se javlja i povećanje otpada biljnog porijekla. Zbog stalnih promjena uzrokovanih visokim taloženjem dušika, osjetljivost okoliša na ekološki stres i poremećaje – poput štetočina i [[patogen]]a – može se povećati, čineći ga tako manje otpornim na situacije koje bi inače imale mali uticaj na njegovu dugoročnu vitalnost. Dodatni rizici koje predstavlja povećana dostupnost neorganskog dušika u vodenim ekosistemima uključuju zakiseljavanje vode; [[eutrofikacija| eutrofikaciju]] slatkovodnih i slanovodnih sistema; problemi [[toksičnost]]i za [[životinje]], uključujući ljude.<ref name="Camargoa 2006"/> Eutrofikacija često dovodi do nižih nivoa rastvorenog kisika u vodenom stubu, uključujući [[hipoksija|hipoksijske]] i [[anoksija|anoksijske]] uslove, što može uzrokovati smrt vodene faune. Relativno sesilni [[bentos]], ili stvorenja koja žive na dnu, posebno su ranjivi zbog nedostatka pokretljivosti, iako uginuća velikih riba nisu neuobičajena. Okeanske [[Mrtva zona (ekologija)|mrtve zone]] u blizini ušća [[Mississippi]]ja u [[Meksičkom zaliv|Meksičkom zalivu]] dobro su poznati primjer [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[cvjetanje algi|cvjetanjem algi]].<ref name="Rabalais 2002"/><ref name="Dybas 2005"/> Iako je bilo nekih napora da se smanji oticanje dušika iz poljoprivrednih voda, nije došlo do značajnog smanjenja veličine mrtve zone.<ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Gulf of Mexico 'dead zone' larger than average, scientists find {{!}} National Oceanic and Atmospheric Administration |url=https://www.noaa.gov/news-release/gulf-of-mexico-dead-zone-larger-than-average-scientists-find |access-date=2025-04-08 |website=www.noaa.gov |language=en}}</ref> Njujorška [[Adirondack jezero| Adirondack jezera]], [[Catskills]], [[Hudson Highlands]], [[Rensselaer Plateau]] i dijelovi [[Long Island]]a pokazuju uticaj taloženja dušičnih [[kisela kiše| kiselih kiša]], što rezultira ubijanjem [[ribe]] i mnogih drugih vodenih [[vrsta|grupa]].<ref name="2lTxW"/> [[Slatka voda]] ima manju sposobnost neutraliziranja kiselosti, tako da se zakiseljavanje može dogoditi s manjim taloženjem dušika.<ref>{{Cite web |title=FAQs about Ocean Acidification - Woods Hole Oceanographic Institution |url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/ocean-chemistry/ocean-acidification/faqs-about-ocean-acidification/ |access-date=2025-03-19 |website=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Ovo zakiseljavanje može negativno uticati na [[ribe]] i vodene [[beskičmenjaci|beskičmenjake]]<ref>{{Cite journal |last1=Bednaršek |first1=Nina |last2=Newton |first2=Jan A. |last3=Beck |first3=Marcus W. |last4=Alin |first4=Simone R. |last5=Feely |first5=Richard A. |last6=Christman |first6=Natasha R. |last7=Klinger |first7=Terrie |date=2021-04-15 |title=Severe biological effects under present-day estuarine acidification in the seasonally variable Salish Sea |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969720362185 |journal=Science of the Total Environment |volume=765 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.142689 |pmid=33077233 |bibcode=2021ScTEn.76542689B |issn=0048-9697}}</ref> dok favorizira [[fitoplankton]] koji može podnijeti kiselije okruženje.<ref>{{Cite journal |last1=Erisman |first1=Jan Willem |last2=Galloway |first2=James N. |last3=Seitzinger |first3=Sybil |last4=Bleeker |first4=Albert |last5=Dise |first5=Nancy B. |last6=Petrescu |first6=A. M. Roxana |last7=Leach |first7=Allison M. |last8=de Vries |first8=Wim |date=2013-07-05 |title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0116 |pmc=3682738 |pmid=23713116}}</ref> Amonijak ({{chem|NH|3}}) je vrlo toksičan za [[ribe]], a nivo amonijaka koji se ispušta iz [[postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda|postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda]] mora se pažljivo pratiti. Nitrifikacija putem [[aeracija|aeracije]] prije ispuštanja je često poželjna kako bi se spriječilo uginuće riba. Primjena na zemljište može biti atraktivna alternativa aeraciji. === Uticaji na ljudsko zdravlje: akumulacija nitrata u vodi za piće === Curenje [[reaktivni dušik|Nr (reaktivnog dušila)]] iz ljudskih aktivnosti može uzrokovati akumulaciju nitrata u prirodnom vodenom okruženju, što može stvoriti štetne uticaje na ljudsko zdravlje. Prekomjerna upotreba N-đubriva u poljoprivredi značajan je izvor zagađenja nitratima u podzemnim i površinskim vodama.<ref name="Power 1989"/><ref name="Strebel 1989" /> Zbog svoje visoke rastvorljivosti i niskog zadržavanja u tlu, nitrat može lako izaći iz podzemlja u podzemne vode, uzrokujući zagađenje nitratima. Neki drugi [[zagađenje iz difuznih izvora|difuzni izvori]] zagađenja nitratima u podzemnim vodama potiču od ishrane stoke, kontaminacije životinja i ljudi, te komunalnog i industrijskog otpada. Budući da [[podzemne vode]] često služe kao primarni izvor vode za domaćinstva, zagađenje nitratima može se proširiti iz podzemnih voda na površinsku i vodu za piće tokom proizvodnje vode za piće, posebno za male vodovodne sisteme u zajednicama, gdje se koriste loše regulisane i nehigijenske vode.<ref name="Fewtrell 2004"/> Standard [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) za vodu za piće je 50 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za kratkotrajnu izloženost i 3 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za hronične efekte.<ref name="c3aLP"/> Nakon što uđe u ljudski organizam, nitrat može reagovati sa organskim spojevima, putem reakcija nitrozacije u želucu i formirati [[nitrozamin]]e i [[N-nitrozamid|nitrozamide]], koji su uključeni u neke vrste [[kancer|raka]] (npr., [[rak usne šupljine]] i [[rak želuca]]).<ref name="Canter 2019"/> === Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka === Ljudske aktivnosti su također dramatično promijenile globalni ciklus dušika proizvodeći dušične plinove povezane s globalnim zagađenjem atmosferskog dušika. Postoje višestruki izvori atmosferskih [[fluks]]a [[reaktivni dušik| reaktivnog dušika]] (Nr). Poljoprivredni izvori reaktivnog dušika mogu proizvesti atmosfersku emisiju [[amonijak]]a ({{chem2|NH3}}), [[dušik- oksid]]a ({{chem|NO|x}}) i [[dušik-monoksid]]a ({{chem|N|2|O}}). Procesi sagorijevanja u proizvodnji energije, transportu i industriji također mogu formirati novi reaktivni dušik putem emisije {{chem|NO|x}}, nenamjernog otpadnog proizvoda. Kada se ti reaktivni dušici ispuštaju u niže slojeve atmosfere, mogu izazvati stvaranje [[smoga]], [[čestica]] i [[aerosol]]a, a svi su glavni faktori koji doprinose štetnim uticajima na ljudsko zdravlje, usljed zagađenja zraka.<ref name="Kampa 2008"/> U atmosferi, {{chem|NO|2}} može se [[Redoks|oksidirati]] u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] ({{chem|HNO|3}}), a može dalje reagovati sa {{chem|NH|3}} i formirati [[amonij-nitrat]] ({{Chem2|NH4NO3}}), što olakšava stvaranje čestica nitrata. Štaviše, {{chem|NH|3}} može reagovati s drugim kiselim plinovima ([[sumporna kiselina|sumporna]] i [[hlorovodonična kiselina]]) formirajući čestice koje sadrže amonijak, a koje su prekursori za sekundarne [[organski spoj|organske]] [[aerosol]]ne čestice u [[Smog|fotohemijskom smogu]].<ref name="Erisman 2013"/> == Također pogledajte == * [[Planetarne granice]] * [[Ciklus fosfora]] * [[Ciklus ugljika]] == Reference == {{reflist|1=30em|refs= <ref name="Galloway 2008">{{Cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|last2=Townsend|first2=A. R.|last3=Erisman|first3=J. W.|last4=Bekunda|first4=M.|last5=Cai|first5=Z.|last6=Freney|first6=J. R.|last7=Martinelli|first7=L. A.|last8=Seitzinger|first8=S. P.|last9=Sutton|first9=M. A.|date=2008|title=Transformation of the Nitrogen Cycle: Recent Trends, Questions, and Potential Solutions|url=http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=889–892|bibcode=2008Sci...320..889G|doi=10.1126/science.1136674|issn=0036-8075|pmid=18487183|s2cid=16547816|access-date=2019-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108115937/http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|archive-date=2011-11-08|url-status=live}}</ref> <ref name="Voss 2013">{{Cite journal|last1=Voss|first1=M.|last2=Bange|first2=H. W.|last3=Dippner|first3=J. W.|last4=Middelburg|first4=J. J.|last5=Montoya|first5=J. P.|last6=Ward|first6=B.|date=2013|title=The marine nitrogen cycle: recent discoveries, uncertainties and the potential relevance of climate change|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0121 |pmc=3682741|pmid=23713119}}</ref> <ref name="Mark A 2013">{{cite journal|last1=Fowler|first1=David|last2=Coyle|first2=Mhairi|last3=Skiba|first3=Ute|last4=Sutton|first4=Mark A.|last5=Cape|first5=J. Neil|last6=Reis|first6=Stefan|last7=Sheppard|first7=Lucy J.|last8=Jenkins|first8=Alan|last9=Grizzetti|first9=Bruna|date=5 July 2013|title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0164|pmc=3682748|pmid=23713126|last10=Galloway|first10=JN|last11=Vitousek|first11=P|last12=Leach|first12=A|last13=Bouwman|first13=AF|last14=Butterbach-Bahl|first14=K|last15=Dentener|first15=F|last16=Stevenson|first16=D|last17=Amann|first17=M|last18=Voss|first18=M}}</ref> <ref name="Duce 2008">{{Cite journal|last1=Duce|first1=R. A.|last2=LaRoche|first2=J.|last3=Altieri|first3=K.|last4=Arrigo|first4=K. R.|last5=Baker|first5=A. R.|last6=Capone|first6=D. G.|last7=Cornell|first7=S.|last8=Dentener|first8=F.|last9=Galloway|first9=J.|date=2008|title=Impacts of Atmospheric Anthropogenic Nitrogen on the Open Ocean|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=893–7|bibcode=2008Sci...320..893D|doi=10.1126/science.1150369|pmid=18487184|s2cid=11204131|hdl=21.11116/0000-0001-CD7A-0|hdl-access=free}}</ref> <ref name="CarrollSalt2004p93">{{Cite book|title=Ecology for gardeners|author1=Steven B. Carroll|author2=Steven D. Salt|publisher=Timber Press|year=2004|isbn=978-0-88192-611-8|page=93|url={{GBurl|aM4W9e5nmsoC|p=93}}}}</ref> <ref name="Moir 2011">{{cite book | editor= Moir, JWB | year=2011 | title=Nitrogen Cycling in Bacteria: Molecular Analysis | publisher=[[Caister Academic Press]] | isbn= 978-1-904455-86-8}}</ref> <ref name="Smil 2000">{{cite book |author=Smil, V |year=1997 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library |isbn=978-0-7167-5079-6}}</ref> <ref name="Vitousek 1997">{{cite journal |year=1997 |title= Human alteration of the global nitrogen cycle: Sources and consequences |journal= Ecological Applications|volume=1 |pages=1–17 |author1=Vitousek, PM |author2=Aber, J |author3=Howarth, RW |author4=Likens, GE |author5=Matson, PA |author6=Schindler, DW |author7=Schlesinger, WH |author8=Tilman, GD | doi=10.1890/1051-0761(1997)007[0737:HAOTGN]2.0.CO;2 |issue=3|hdl= 1813/60830 |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/1813/60830/1/Vitousek_et_al-1997-Ecological_Applications.pdf |issn= 1051-0761|hdl-access=free }}</ref> <ref name="Miller 2008 60–62">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological Oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Gruber 2008 1–35">{{cite book|last=Gruber|first=Nicolas|title=Nitrogen in the Marine Environment|year=2008|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-372522-6|pages=1–35}}</ref> <ref name="Parsons 1997">{{cite book|last=Lalli, Parsons|first=Carol, Timothy|title=Biological oceanography: An introduction|year=1997|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-7506-3384-0}}</ref> <ref name="Chapin 2002">{{cite book |last1=Chapin |first1=S.F. |last2=Matson |first2=P.A. |last3=Mooney |first3=H.A. |title=Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology |publisher=Springer |date=2002 |isbn=0-387-95443-0 |page=345 |url={{GBurl|OOH1H779-7EC|p=345}}}}</ref> <ref name="Fowler 2013">{{cite journal|last1=Fowler |first1=David |last2=Coyle |first2=Mhairi |last3=Skiba |first3=Ute |last4=Sutton |first4=Mark A. |last5=Cape |first5=J. Neil |last6=Reis |first6=Stefan |last7=Sheppard |first7=Lucy J. |last8=Jenkins |first8=Alan |last9=Grizzetti |first9=Bruna |last10=Galloway |first10=JN |last11=Vitousek |first11=P |last12=Leach |first12=A |last13=Bouwman |first13=AF |last14=Butterbach-Bahl |first14=K |last15=Dentener |first15=F |last16=Stevenson |first16=D |last17=Amann |first17=M |last18=Voss |first18=M |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |date=5 July 2013 |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0164 |pmc=3682748 |pmid=23713126}}</ref> <ref name="Vitousek 2013">{{Cite journal|last1=Vitousek|first1=P. M.|last2=Menge|first2=D. N. L.|last3=Reed|first3=S. C.|last4=Cleveland|first4=C. C.|date=2013|title=Biological nitrogen fixation: rates, patterns and ecological controls in terrestrial ecosystems|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0119 |pmc=3682739|pmid=23713117}}</ref> <ref name="Vuuren 2011">{{Cite journal|last1=Vuuren|first1=Detlef P van|last2=Bouwman|first2=Lex F|last3=Smith|first3=Steven J|last4=Dentener|first4=Frank|date=2011|title=Global projections for anthropogenic reactive nitrogen emissions to the atmosphere: an assessment of scenarios in the scientific literature|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=3|issue=5|pages=359–369|doi=10.1016/j.cosust.2011.08.014|bibcode=2011COES....3..359V |issn=1877-3435|hdl=1874/314192|s2cid=154935568 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Pilegaard 2013">{{Cite journal|last=Pilegaard|first=K.|date=2013|title=Processes regulating nitric oxide emissions from soils|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0126 |pmc=3682746|pmid=23713124}}</ref> <ref name="Levy 1996">{{Cite journal|last1=Levy|first1=H.|last2=Moxim|first2=W. J.|last3=Kasibhatla|first3=P. S.|date=1996|title=A global three-dimensional time-dependent lightning source of tropospheric NOx|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|volume=101|issue=D17|pages=22911–22922|doi=10.1029/96jd02341|issn=0148-0227|bibcode=1996JGR...10122911L}}</ref> <ref name="Sutton 2013">{{Cite journal|last1=Sutton|first1=M. A.|last2=Reis|first2=S.|last3=Riddick|first3=S. N.|last4=Dragosits|first4=U.|last5=Nemitz|first5=E.|last6=Theobald|first6=M. R.|last7=Tang|first7=Y. S.|last8=Braban|first8=C. F.|last9=Vieno|first9=M.|date=2013|title=Towards a climate-dependent paradigm of ammonia emission and deposition|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0166 |pmc=3682750|pmid=23713128}}</ref> <ref name="Dentener 2006">{{Cite journal|last1=Dentener|first1=F.|last2=Drevet|first2=J.|last3=Lamarque|first3=J. F.|last4=Bey|first4=I.|last5=Eickhout|first5=B.|last6=Fiore|first6=A. M.|last7=Hauglustaine|first7=D.|last8=Horowitz|first8=L. W.|last9=Krol|first9=M.|date=2006|title=Nitrogen and sulfur deposition on regional and global scales: a multimodel evaluation|journal=Global Biogeochemical Cycles|language=en|volume=20|issue=4 |pages=n/a|doi=10.1029/2005GB002672|bibcode=2006GBioC..20.4003D|s2cid=839759 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00342326/file/Dentener_et_al-2006-Global_Biogeochemical_Cycles.pdf}}</ref> <ref name="Bouwman 2011">{{Cite journal|last1=Bouwman|first1=L.|last2=Goldewijk|first2=K. K.|last3=Van Der Hoek|first3=K. W.|last4=Beusen|first4=A. H. W.|last5=Van Vuuren|first5=D. P.|last6=Willems|first6=J.|last7=Rufino|first7=M. C.|last8=Stehfest|first8=E.|date=2011-05-16|title=Exploring global changes in nitrogen and phosphorus cycles in agriculture induced by livestock production over the 1900-2050 period|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=52|pages=20882–7|doi=10.1073/pnas.1012878108|pmid=21576477|pmc=3876211 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Solomon 2007">{{Cite book|title=Climate change 2007: the physical science basis|last=Solomon|first=Susan|date=2007|publisher=Published for the Intergovernmental Panel on Climate Change [by] Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88009-1|oclc=228429704}}</ref> <ref name="Sutton 2011">{{Cite book|title=The European nitrogen assessment: sources, effects, and policy perspectives|editor-last=Sutton |editor-first=Mark A. |isbn=978-1-107-00612-6|oclc=690090202|date = 2011-04-14|publisher=Cambridge University Press }}</ref> <ref name="Deutsch 2007">{{Cite journal|last1=Deutsch|first1=Curtis|last2=Sarmiento|first2=Jorge L.|last3=Sigman|first3=Daniel M.|last4=Gruber|first4=Nicolas|last5=Dunne|first5=John P.|date=2007|title=Spatial coupling of nitrogen inputs and losses in the ocean|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=163–167|bibcode=2007Natur.445..163D|doi=10.1038/nature05392|issn=0028-0836|pmid=17215838|s2cid=10804715}}</ref> <ref name="Kuypers 2011">{{cite journal |last1=Kuypers |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B |title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=1 |issue=1 |pages=1–14 |year=2011 |pmid=29398704 |doi=10.1038/nrmicro.2018.9 |hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Galloway 2004">{{cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|title=Nitrogen cycles: past, present, and future generations |journal=Biogeochemistry|volume=70|issue=2|pages=153–226|year=2004|doi=10.1007/s10533-004-0370-0|bibcode=2004Biogc..70..153G |s2cid=98109580|display-authors=etal}}</ref> <ref name="Reis 2016">{{Cite journal|last1=Reis|first1=Stefan|last2=Bekunda|first2=Mateete|last3=Howard|first3=Clare M|last4=Karanja|first4=Nancy|last5=Winiwarter|first5=Wilfried|last6=Yan|first6=Xiaoyuan|last7=Bleeker|first7=Albert|last8=Sutton|first8=Mark A|date=2016-12-01|title=Synthesis and review: Tackling the nitrogen management challenge: from global to local scales|journal=Environmental Research Letters|volume=11|issue=12|doi=10.1088/1748-9326/11/12/120205|issn=1748-9326|bibcode=2016ERL....11l0205R|doi-access=free|hdl=10568/78380|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Gu 2012">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-08-17|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology|volume=46|issue=17|pages=9420–9427|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Kim 2017">{{Cite journal|last1=Kim|first1=Haryun|last2=Lee|first2=Kitack|last3=Lim|first3=Dhong-Il|last4=Nam|first4=Seung-Il|last5=Kim|first5=Tae-Wook|last6=Yang|first6=Jin-Yu T.|last7=Ko|first7=Young Ho|last8=Shin|first8=Kyung-Hoon|last9=Lee|first9=Eunil|date=2017-05-11|title=Widespread Anthropogenic Nitrogen in Northwestern Pacific Ocean Sediment|journal=Environmental Science & Technology|volume=51|issue=11|pages=6044–52|doi=10.1021/acs.est.6b05316|pmid=28462990|issn=0013-936X|bibcode=2017EnST...51.6044K}}</ref> <ref name="Smith 2004">{{cite book |last1=Smith |first1=B. |first2=R.L. |last2=Richards |first3=W.E. |last3=Newton |title=Catalysts for nitrogen fixation: nitrogenases, relevant chemical models and commercial processes |publisher=Kluwer |location= |orig-date=2004 |date=2013 |isbn=978-1-4020-3611-8 |pages= |url={{GBurl|gJnSBwAAQBAJ|pg=PR5}}}}</ref> <ref name="Willey 2011">{{cite book|last=Willey|first=Joanne M.|title=Prescott's Microbiology |edition=8th |year=2011|publisher=McGraw Hill|isbn=978-0-07-337526-7|page=705}}</ref> <ref name="Sparacino-Watkins 2013">{{Cite journal|last1=Sparacino-Watkins|first1=Courtney|last2=Stolz|first2=John F.|last3=Basu|first3=Partha|date=2013-12-16|title=Nitrate and periplasmic nitrate reductases|journal=Chem. Soc. Rev.|volume=43|issue=2|pages=676–706|doi=10.1039/c3cs60249d|pmid=24141308 |pmc=4080430}}</ref> <ref name="Simon 2013">{{Cite journal|last1=Simon|first1=Jörg|last2=Klotz|first2=Martin G.|title=Diversity and evolution of bioenergetic systems involved in microbial nitrogen compound transformations|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics |volume=1827|issue=2|pages=114–135|doi=10.1016/j.bbabio.2012.07.005|pmid=22842521|year=2013|doi-access=free}}</ref> <ref name="Lam 2011">{{Cite journal|last1=Lam |first1=Phyllis |last2=Kuypers |first2=Marcel M.M.|date=2011|title=Microbial Nitrogen Processes in Oxygen Minimum Zones|journal=Annual Review of Marine Science|volume=3|pages=317–345|doi=10.1146/annurev-marine-120709-142814|pmid=21329208|bibcode=2011ARMS....3..317L|hdl=21.11116/0000-0001-CA25-2|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Marchant 2014">{{Cite journal|last1=Marchant |first1=H.K. |last2=Lavik |first2=G. |last3=Holtappels |first3=M. |last4=Kuypers |first4=M.M.M.|date=2014|title=The Fate of Nitrate in Intertidal Permeable Sediments|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=8|doi=10.1371/journal.pone.0104517|pmid=25127459|pmc=4134218|bibcode=2014PLoSO...9j4517M|doi-access=free}}</ref> <ref name="Anammox">{{cite web|title=Anammox|url=https://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|website=Anammox - MicrobeWiki|publisher=MicrobeWiki|access-date=5 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080721/http://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|archive-date=2015-09-27|url-status=live}}</ref> <ref name="NPR 2011">{{cite news|url=https://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|title=Nitrogen Study Could 'Rock' A Plant's World|newspaper=NPR.org|date=2011-09-06|access-date=2011-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205114315/http://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|archive-date=2011-12-05|url-status=live}}</ref> <ref name="Schuur 2011">{{Cite journal | last1 = Schuur | first1 = E. A. G. | title = Ecology: Nitrogen from the deep | doi = 10.1038/477039a | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 39–40 | year = 2011 | pmid = 21886152| bibcode = 2011Natur.477...39S | s2cid = 2946571 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Morford 2011">{{Cite journal | last1 = Morford | first1 = S. L. | last2 = Houlton | first2 = B. Z. | last3 = Dahlgren | first3 = R. A. | doi = 10.1038/nature10415 | title = Increased forest ecosystem carbon and nitrogen storage from nitrogen rich bedrock | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 78–81 | year = 2011 | pmid = 21886160| bibcode = 2011Natur.477...78M | s2cid = 4352571 }}</ref> <ref name="Burgin 2011">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Moulton 2016">{{cite journal |last1=Moulton |first1=Orissa M |last2=Altabet |first2=Mark A |last3=Beman |first3=J Michael |last4=Deegan |first4=Linda A |last5=Lloret |first5=Javier |last6=Lyons |first6=Meaghan K |last7=Nelson |first7=James A |last8=Pfister |first8=Catherine A |title=Microbial associations with macrobiota in coastal ecosystems: patterns and implications for nitrogen cycling |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=May 2016 |volume=14 |issue=4 |pages=200–8 |doi=10.1002/fee.1262 |bibcode=2016FrEE...14..200M |issn=1540-9295|hdl=1912/8083 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Boyes 2011">{{cite web|last=Boyes, Elliot|first=Susan, Michael|title=Learning Unit: Nitrogen Cycle Marine Environment|url=http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|access-date=22 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123617/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|archive-date=15 April 2012}}</ref> <ref name="Holland 1999">{{cite journal|last1=Holland|first1=Elisabeth A.|last2=Dentener|first2=Frank J.|last3=Braswell|first3=Bobby H.|last4=Sulzman|first4=James M.|title=Contemporary and pre-industrial global reactive nitrogen budgets|journal=Biogeochemistry|volume=46|issue=1–3|page=7|year=1999|doi=10.1007/BF01007572|bibcode=1999Biogc..46....7H |s2cid=189917368}}</ref> <ref name="Gu 2012 dup?">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-09-04|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology |volume=46|issue=17|pages=9420–7|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Cosby 2003">{{Cite journal|last1=Cosby|first1=B. Jack|last2=Cowling|first2=Ellis B.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Seitzinger|first4=Sybil P.|last5=Erisman|first5=Jan Willem|last6=Aber|first6=John D.|last7=Galloway|first7=James N.|date=2003-04-01|title=The Nitrogen Cascade|journal=BioScience |volume=53|issue=4|pages=341–356|doi=10.1641/0006-3568(2003)053[0341:TNC]2.0.CO;2|s2cid=3356400 |issn=0006-3568|doi-access=free}}</ref> <ref name="Howarth 2009">''Proceedings of the Scientific Committee on Problems of the Environment (SCOPE)'' International Biofuels Project Rapid Assessment, 22–25 September 2008, Gummersbach, Germany, R. W. Howarth and S. Bringezu, editors. 2009 [https://cip.cornell.edu/biofuels/ Executive Summary, p. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606093439/http://cip.cornell.edu/biofuels/ |date=2009-06-06}}</ref> <ref name="Aerts 1988">{{cite journal|jstor=20038308|author1=Aerts, Rien |author2=Berendse, Frank |name-list-style=amp |journal=Vegetatio|volume=76|year=1988|issue=1/2|title=The Effect of Increased Nutrient Availability on Vegetation Dynamics in Wet Heathlands|pages=63–69|doi=10.1007/BF00047389 |s2cid=34882407 }}</ref> <ref name="Bobbink 2010">{{Cite journal|last1=Bobbink|first1=R.|last2=Hicks|first2=K.|last3=Galloway|first3=J.|last4=Spranger|first4=T.|last5=Alkemade|first5=R.|last6=Ashmore|first6=M.|last7=Bustamante|first7=M.|last8=Cinderby|first8=S.|last9=Davidson|first9=E.|date=2010-01-01|title=Global assessment of nitrogen deposition effects on terrestrial plant diversity: a synthesis|journal=Ecological Applications |volume=20|issue=1|pages=30–59|doi=10.1890/08-1140.1|pmid=20349829|bibcode=2010EcoAp..20...30B |s2cid=4792945 |issn=1939-5582|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|access-date=2019-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930190859/http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|archive-date=2019-09-30|url-status=live}}</ref> <ref name="Liu 2011">{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuejun|last2=Duan|first2=Lei|last3=Mo|first3=Jiangming|last4=Du|first4=Enzai|last5=Shen|first5=Jianlin|last6=Lu|first6=Xiankai|last7=Zhang|first7=Ying|last8=Zhou|first8=Xiaobing|last9=He|first9=Chune|date=2011|title=Nitrogen deposition and its ecological impact in China: An overview|journal=Environmental Pollution |volume=159|issue=10|pages=2251–2264|doi=10.1016/j.envpol.2010.08.002|pmid=20828899|bibcode=2011EPoll.159.2251L }}</ref> <ref name="Britto 2002">{{Cite journal|last1=Britto|first1=Dev T.|last2=Kronzucker|first2=Herbert J.|title=NH4+ toxicity in higher plants: a critical review|journal=Journal of Plant Physiology|volume=159|issue=6|pages=567–584|doi=10.1078/0176-1617-0774|year=2002}}</ref> <ref name="Camargoa 2006">{{Cite journal|last1=Camargoa|first1=Julio A.|last2=Alonso|first2=Álvaro|date=2006|title=Ecological and toxicological effects of inorganic nitrogen pollution in aquatic ecosystems: A global assessment|journal=Environment International|volume=32|issue=6|pages=831–849|doi=10.1016/j.envint.2006.05.002|pmid=16781774|bibcode=2006EnInt..32..831C |hdl=10261/294824 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Rabalais 2002">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |first2=R. Eugene |last2=Turner |first3=William J. Jr. |last3=Wiseman |year=2002|title=Gulf of Mexico Hypoxia, aka "The Dead Zone"|journal=Annu. Rev. Ecol. Syst.|volume=33|issue=1 |pages=235–63|jstor=3069262|bibcode=2002AnRES..33..235R }}</ref> <ref name="Dybas 2005">{{cite journal|doi=10.1641/0006-3568(2005)055[0552:DZSIWO]2.0.CO;2|author=Dybas, Cheryl Lyn. |year=2005|title=Dead Zones Spreading in World Oceans|journal=BioScience|volume=55|issue=7|pages=552–557|doi-access=free}}</ref> <ref name="2lTxW">New York State Environmental Conservation, Environmental Impacts of Acid Deposition: Lakes [http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124171015/http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html |date=2010-11-24}}</ref> <ref name="Power 1989">{{Cite journal|last1=Power|first1=J.F.|last2=Schepers|first2=J.S.|date=1989|title=Nitrate contamination of groundwater in North America|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=165–187|doi=10.1016/0167-8809(89)90012-1|bibcode=1989AgEE...26..165P |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Strebel 1989">{{Cite journal|last1=Strebel|first1=O.|last2=Duynisveld|first2=W.H.M.|last3=Böttcher|first3=J.|date=1989|title=Nitrate pollution of groundwater in western Europe|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=189–214|doi=10.1016/0167-8809(89)90013-3|bibcode=1989AgEE...26..189S |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Fewtrell 2004">{{Cite journal|last=Fewtrell|first=Lorna|date=2004|title=Drinking-Water Nitrate, Methemoglobinemia, and Global Burden of Disease: A Discussion|journal=Environmental Health Perspectives|volume=112|issue=14|pages=1371–4|doi=10.1289/ehp.7216|pmid=15471727 |pmc=1247562|bibcode=2004EnvHP.112.1371F }}</ref> <ref name="c3aLP">{{Cite book|title=Global Health Observatory: (GHO)|publisher=World Health Organization|oclc=50144984}}</ref> <ref name="Canter 2019">{{Citation|last=Canter|first=Larry W.|chapter=Illustrations of Nitrate Pollution of Groundwater|date=2019-01-22|pages=39–71|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-74579-3|doi=10.1201/9780203745793-3|title=Nitrates in Groundwater|s2cid=133944481}}</ref> <ref name="Kampa 2008">{{Cite journal|last1=Kampa|first1=Marilena|last2=Castanas|first2=Elias|date=2008|title=Human health effects of air pollution|journal=Environmental Pollution|volume=151|issue=2|pages=362–367|doi=10.1016/j.envpol.2007.06.012|pmid=17646040 |bibcode=2008EPoll.151..362K |s2cid=38513536 }}</ref> <ref name="Erisman 2013">{{Cite journal|last1=Erisman|first1=J. W.|last2=Galloway|first2=J. N.|last3=Seitzinger|first3=S.|last4=Bleeker|first4=A.|last5=Dise|first5=N. B.|last6=Petrescu|first6=A. M. R.|last7=Leach|first7=A. M.|last8=de Vries|first8=W.|date=2013-05-27|title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0116|pmid=23713116 |pmc=3682738}}</ref> }} {{Biogeochemijski ciklus}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ciklus dušika| ]] [[Kategorija: Biogeohemijski ciklusi]] [[Kategorija: Biologija tla]] [[Kategorija: Metabolizam]] [[Kategorija: Biogeografija]] [[Kategorija: Geologija]] [[Kategorija: Dušik]] awx9asazonffvqgss4vlrp8e5j4a22l 3846884 3846879 2026-05-16T12:52:23Z Genetičar 181151 /* Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka */ 3846884 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO_x emitiran iz tla,<ref name="Pilegaard 2013"/> dušik fiksiran gromom,<ref name="Levy 1996"/> NH₃ emitiran kopnenim ekosistemima,<ref name="Sutton 2013"/> taloženje dušika na kopnene površine i okeane,<ref name="Dentener 2006"/><ref name="Duce 2008"/> NH₃ emitiran iz okeana,<ref name="Bouwman 2011"/><ref name="Solomon 2007"/><ref name="Duce 2008"/> okean; emisije NO₂ iz atmosfere,<ref name="Sutton 2011"/> denitrifikacija u okeanima,<ref name="Voss 2013"/><ref name="Deutsch 2007" /><ref name="Duce 2008" /> i reaktivno zatrpavanje dušika u okeanima.<ref name="Mark A 2013"/>]] '''Ciklus dušika''' jest [[biogeohemijski ciklus]] kojim se [[dušik]] pretvara u više hemijskih oblika dok cirkuliše između [[atmosferea|atmosferskog]], [[kopneni ekosistem|kopnenog]] i [[morski ekosistem| morskog ekosistema]]. Konverzija sušika može se provesti i biološkim i fizičkim procesima. Važni procesi u dušiknom ciklusu uključuju [[fiksacija dušika|fiksaciju]], [[amonifikacija| amonifikaciju]], [[nitrifikacija| nitrifikaciju]] i [[denitrifikacija| denitrifikaciju]]. Većina [[Zemljina atmosfera| Zemljine atmosfere]] (78%) je atmosferski dušik,<ref name="CarrollSalt2004p93" /> što ga čini najvećim izvorom dušika. Međutim, atmosferski dušik ima ograničenu dostupnost za biološku upotrebu, što dovodi do nedostatka iskoristivog dušika u mnogim vrstama [[ekosistem]]a. Dušični ciklus je od posebnog interesa za ekologe jer dostupnost dušika može utjecati na brzinu ključnih procesa u ekosistemu, uključujući primarnu proizvodnju i razgradnju. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, upotrebe umjetnih dušičnih gnojiva i ispuštanja dušika u [[otpadne vode]] dramatično su promijenile globalni ciklus dušika.<ref name="Kuypers 2011" /><ref name="Galloway 2004" /><ref name="Reis 2016" /> Ljudska modifikacija globalnog ciklusa dušika može negativno uticati na prirodni okoliš, a također i na ljudsko zdravlje.<ref name="Gu 2012" /><ref name="Kim 2017"/> == Procesi == {{bočni stubac|biogeohemijski ciklus}} Dušik je prisutan u okolišu u širokom spektru hemijskih oblika, uključujući organski dušik, [[amonij]] ({{chem2|NH4+}}), [[nitrit]] ({{chem2|NO2-}}), [[nitrat]] ({{chem2|NO3-}}), [[dušik-dioksid]] ({{chem2|N2O}}), [[dušik-monoksid]] (NO) ili neorganski dušikov plin ({{chem2|N2}}). Organski dušik može biti u obliku živog organizma, [[humus]]a ili u međuproduktima razgradnje organske tvari. Procesi opisani u ciklusu dušika transformiraju dušikove tvari iz jednog oblika u drugi. Mnoge od ovih procesa provode [[mikroorganizmi|mikrobi]], bilo u nastojanju da prikupe energiju ili da akumuliraju dušik u obliku potrebnom za njihov rast. Naprimjer, [[metabolički otpad|dušični otpad]] u životinjskom [[urin]]u razgrađuje se pomoću [[nitrificirajuća bakterija|nitrificirajućih bakterija]] u tlu kako bi ga biljke koristile. Dijagram pored pokazuje kako se ovi procesi uklapaju i formiraju ciklus dušika. === Fiksacija dušika === {{Glavni|Fiksacija dušika}} Konverzija gasovitog dušika ({{chem2|N2}}) u [[nitrat]]e i [[nitrit]]e, putem atmosferskih, industrijskih i bioloških procesa naziva se [[fiksacija duiška]]. Atmosferski dušik mora se preraditi, ili "[[fiksacija dušika|fiksirati]]", u upotrebljiv oblik koji biljke mogu apsorbirati. Između pet i 10 milijardi kg godišnje fiksira se udarima [[grom]]a, ali većinu fiksacije vrše slobodnoživeće ili [[simbioza|simbiotsk]] [[bakterije]] poznate kao [[diazotrofi]]. Ove bakterije imaju [[enzim]] [[nitrogenaza|nitrogenazu]] koji kombinuje plinoviti dušik sa [[vodik]]om, kako bi proizveo [[amonijak]], koji bakterije pretvaraju u druge [[organski spoj|organske spojeve]]. Većina biološke fiksacije dušika se odvija aktivnošću [[molibden]]ske (Mo)-nitrogenaze, koja se nalazi u širokom spektru bakterija i nekim [[Arheja]]ma. Mo-nitrogenaza je složeni dvokomponentni [[enzim]] koji ima više prostetičkih grupa koje sadrže metal.<ref name="Moir 2011"/> Primjer slobodnoživućih bakterija je ''[[Azotobacter]]''. Simbiotske bakterije koje fiksiraju dušik, kao što je ''[[Rhizobium]]'', obično žive u korijenskim kvržicama [[Fabaceae|mahunarki]] (kao što su [[grašak]], [[Alfalfa|alfalfa]] i [[bagrem]]i). Ovdje formiraju [[Mutualizam|mutualizamski]] odnos s biljkom, proizvodeći amonijak u zamjenu za [[ugljikohidrat]]e. Zbog ovog odnosa, mahunarke će često povećati sadržaj dušika u tlima siromašnim dušikom. Nekoliko ne-mahunarki također može formirati takve [[simbioza|simbioze]]. Danas se oko 30% ukupnog fiksnog dušika proizvodi industrijski korištenjem [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovod procesa]],<ref name="Smith 2004"/> koji koristi visoke temperature i pritiske za pretvaranje plinovitog dušika i izvora vodika ([[prirodni plin]] ili [[nafta]]) u amonijak.<ref name="Smil 2000"/> === Asimilacija === {{Glavni|Asimilacija (biologija)|Asimilacija dušika}} [[Biljke]] mogu apsorbirati nitrate ili amonij iz tla, putem korijenovih dlačica. Ako se apsorbira nitrat, prvo se reducira na nitritne, a zatim na amonijeve ione radi ugradnje u [[aminokiseline]], [[nukleinske kiseline]] i [[hlorofil]]. Kod biljaka koje imaju simbiotski odnos s [[rizobij]]ima, dio dušika asimilira se u obliku amonijevih iona, direktno iz kvržica. Sada je poznato da postoji složeniji ciklus aminokiselina između ''Rhizobia'' [[bakteroid]]a i biljaka. Biljka bakteroidima osigurava aminokiseline, tako da asimilacija amonijaka nije potrebna, a bakteroidi prenose [[aminokiseline]] (s novofiksiranim dušikom) natrag biljci, formirajući tako međuovisni odnos.<ref name="Willey 2011"/> Dok mnoge [[životinje]], [[gljive]] i ostali [[heterotrof]]ni organizmi dobijaju dušik unosom [[aminokiselina]], [[nukleotid]]a i ostalih [[mala molekula|malih organskih molekula]], drugi heterotrofi (uključujući mnoge [[bakterije]]) mogu koristiti neorganske spojeve, poput amonijaka, kao jedine izvore dušika. Korištenje različitih izvora dušika (N) pažljivo je regulirano u svim organizmima. === Amonifikacija === Kada biljka ili životinja ugine ili životinja izbaci otpad, početni oblik dušika je [[Organska tvar|organski]], prisutan u oblicima kao što su aminokiseline i DNK.<ref>{{Cite web |title=The Nitrogen Cycle: Processes, Players, and Human Impact {{!}} Learn Science at Scitable |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/the-nitrogen-cycle-processes-players-and-human-15644632/ |access-date=2025-02-13 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> [[Bakterije]] i [[gljive]] pretvaraju ovaj organski dušik u amonijak, a ponekad i amonij, kroz niz procesa koji se nazivaju [[amonifikacija]] ili [[mineralizacija]] tla. Ovo je posljednji korak u ciklusu dušika koji uključuje [[organski spoj|organske spojeve]].<ref>{{Citation |last=Strock |first=J.S. |title=Ammonification |date=2008 |pages=162–165 |url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/ammonification |access-date=2025-02-13 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/B978-008045405-4.00256-1 |isbn=978-0-08-045405-4 |encyclopedia=Encyclopedia of Ecology|url-access=subscription }}</ref> Uključeni su brojni [[enzim]]i, uključujući [[dehidrogenaza|dehidrogenaze]], [[proteaza|proteaze]] i [[deaminacija|deaminaze]] kao što su [[glutamat-dehidrogenaza]] i [[glutamin-sintetaza]].<ref name=":2">{{Citation |last1=Cabello |first1=P. |title=Nitrogen Cycle |date=2009-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Microbiology (Third Edition) |pages=299–321 |editor-last=Schaechter |editor-first=Moselio |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123739445000559 |access-date=2025-03-18 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373944-5 |last2=Roldán |first2=M. D. |last3=Castillo |first3=F. |last4=Moreno-Vivián |first4=C.}}</ref> Mineralizacija i [[amonifikacija]] dušika imaju pozitivnu [[korelacija|korelaciju]] s organskim dušikom u tlu,<ref>{{Cite journal |last1=Marion |first1=G. M. |last2=Black |first2=C. H. |date=1988 |title=Potentially Available Nitrogen and Phosphorus Along a Chaparral Fire Cycle Chronosequence |url=https://acsess.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Soil Science Society of America Journal |language=en |volume=52 |issue=4 |pages=1155–1162 |doi=10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x |bibcode=1988SSASJ..52.1155M |issn=1435-0661|url-access=subscription }}</ref> soil microbial biomass, and average annual precipitation.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Li |first1=Zhaolei |last2=Tian |first2=Dashuan |last3=Wang |first3=Bingxue |last4=Wang |first4=Jinsong |last5=Wang |first5=Song |last6=Chen |first6=Han Y. H. |last7=Xu |first7=Xiaofeng |last8=Wang |first8=Changhui |last9=He |first9=Nianpeng |last10=Niu |first10=Shuli |date=2019 |title=Microbes drive global soil nitrogen mineralization and availability |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14557?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Global Change Biology |language=en |volume=25 |issue=3 |pages=1078–1088 |doi=10.1111/gcb.14557 |pmid=30589163 |bibcode=2019GCBio..25.1078L |issn=1365-2486|url-access=subscription }}</ref> Također blisko reaguju na promjene temperature.<ref>{{Cite journal |last1=Pierre |first1=S. |last2=Hewson |first2=I. |last3=Sparks |first3=J. P. |last4=Litton |first4=C. M. |last5=Giardina |first5=C. |last6=Groffman |first6=P. M. |last7=Fahey |first7=T. J. |date=2017 |title=Ammonia oxidizer populations vary with nitrogen cycling across a tropical montane mean annual temperature gradient |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.1863?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecology |language=en |volume=98 |issue=7 |pages=1896–1907 |doi=10.1002/ecy.1863 |pmid=28419436 |bibcode=2017Ecol...98.1896P |issn=1939-9170|url-access=subscription }}</ref> Međutim, ovi procesi usporavaju se u prisustvu [[vegetacija|vegetacije]] sa visokim odnosom [[ugljik]]a i [[dušik]]a<ref>{{Cite journal |last=Gosz |first=J. R. |date=1981 |title=Nitrogen Cycling in Coniferous Ecosystems |journal=Ecological Bulletins |issue=33 |pages=405–426 |jstor=45128679 |issn=0346-6868}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Vitousek |first1=Peter M. |last2=Gosz |first2=James R. |last3=Grier |first3=Charles C. |last4=Melillo |first4=Jerry M. |last5=Reiners |first5=William A. |date=1982 |title=A Comparative Analysis of Potential Nitrification and Nitrate Mobility in Forest Ecosystems |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1942609?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecological Monographs |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=155–177 |doi=10.2307/1942609 |jstor=1942609 |bibcode=1982EcoM...52..155V |issn=1557-7015|url-access=subscription }}</ref> i gnojidbe šećerom.<ref>{{Cite journal |last1=Zagal |first1=Erick |last2=Persson |first2=Jan |date=1994-10-01 |title=Immobilization and remineralization of nitrate during glucose decomposition at four rates of nitrogen addition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0038071794902127 |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=26 |issue=10 |pages=1313–1321 |doi=10.1016/0038-0717(94)90212-7 |bibcode=1994SBiBi..26.1313Z |issn=0038-0717|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeLuca |first1=T. H. |last2=Keeney |first2=D. R. |date=1993-01-01 |title=Glucose-induced nitrate assimilation in prairie and cultivated soils |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00001116 |journal=Biogeochemistry |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=167–176 |doi=10.1007/BF00001116 |bibcode=1993Biogc..21..167D |issn=1573-515X|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Nitrogen Cycle - Reactions and Enzymes.svg|thumb|upright=1.6| {{center|'''Mikrobni ciklus dušika'''{{hsp}}<ref name="Sparacino-Watkins 2013" /><ref name="Simon 2013" />}} [[Anammox|ANAMMOX]] je anaerobna oksidacija amonijaka, [[Disimilatorna redukcija nitrata do amonijaka|DNRA]] disimilatorna je redukcija nitrata do amonijaka, a [[Comammox|COMAMMOX]] je njegova potpuna [[oksidacija]].]] === Nitrifikacija === {{Glavni|Nitrifikacija}} Konverzija amonijaka u nitrat prvenstveno vrši se pomoću bakterija koje žive u tlu i drugih nitrificirajućih bakterija. U primarnoj fazi nitrifikacije, oksidaciju amonijaka ({{chem2|NH4+}}) vrše bakterije poput [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Nitrosomonas]]'', koje pretvaraju amonijak u [[nitrit]]e ({{chem2|NO2–}}). Ostale bakterijske vrste, kao što su u rodu ''[[Nitrobacter]]'', odgovorne su za oksidaciju nitrita ({{chem2|NO2–}}) u [[nitrat]]e ({{chem2|NO3-}}). Važno je da se [[amonijak]] ({{chem2|NH3}}) pretvori u nitrate ili nitrite jer je [[toksičnost|toksičan]] za [[biljke]]. Zbog njihove vrlo visoke [[rastvorljivost]]i i zato što tla nisu u stanju zadržati [[anion]]e, nitrati mogu ući u [[podzemne vode]]. Povišeni nitrati u podzemnim vodama predstavljaju problem za upotrebu vode za piće jer nitrati mogu uticati na nivo kisika u krvi kod dojenčadi i uzrokovati [[methemoglobinemija|methemoglobinemiju]] ili [[sindrom plave bebe]].<ref name="Vitousek 1997"/> Tamo gdje [[podzemne vode]] obnavljaju protok [[potok]]a, obogaćene nitratima mogu doprinijeti [[eutrofikacija| eutrofikaciji]], procesu koji dovodi do velike populacije i rasta algi, posebno [[populacija]] [[plavozelene alge| plavozelenih]]. Iako nije direktno toksičan za riblji svijet, poput amonijaka, nitrat može imati indirektne učinke na [[ribe]], ako doprinosi ovoj eutrofikaciji. Dušik je doprinio ozbiljnim problemima eutrofikacije u nekim vodenim tijelima. Od 2006. godine, primjena dušičnih gnojiva se sve više kontrolira u [[UK|Britaniji]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To se događa na isti način kao i kontrola [[fosfor]]nih gnojiva, čije se ograničenje obično smatra bitnim za oporavak eutroficiranih vodenih tijela. === Denitrifikacija === {{glavni| Denitrifikacija}} Denitrifikacija je redukcija nitrata nazad u gasoviti azot ({{chem|N|2}}), čime se kompletira ciklus dušika. Ovaj proces izvode bakterijske vrste kao što su u rodu ''[[Pseudomonas]]'' i vrsta ''[[Paracoccus denitrificans]]'', pod anaerobnim uslovima. One koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], umjesto kiseika, tokom disanja. Ove fakultativno (što znači opcijski) anaerobne bakterije mogu živjeti i u aerobnim uslovima. Denitrifikacija se dešava u anaerobnim uslovima, npr. u natopljenim tlima. Denitrificirajuće bakterije koriste nitrate u tlu za disanje i posljedično proizvode plinoviti dušik, koji je inertan i nedostupan biljkama. Denitrifikacija dešava se kod slobodnoživućih [[mikroorganizam]]a, kao i kod obligatnih simbionta anaerobnih [[Cilijate|cilijata]].<ref>{{cite journal |last1=Graf |first1=Jon S. |last2=Schorn |first2=Sina |last3=Kitzinger |first3=Katharina |last4=Ahmerkamp |first4=Soeren |last5=Woehle |first5=Christian |last6=Huettel |first6=Bruno |last7=Schubert |first7=Carsten J. |last8=Kuypers |first8=Marcel M. M. |last9=Milucka |first9=Jana |title=Anaerobic endosymbiont generates energy for ciliate host by denitrification |journal=Nature |date=3 March 2021 |volume=591 |issue=7850 |pages=445–450 |doi=10.1038/s41586-021-03297-6| issn=0028-0836|pmid=33658719 |pmc=7969357 |bibcode=2021Natur.591..445G |doi-access=free }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left heights=280px> File:Nitrogen cycle.jpg| Klasični prikaz ciklusa dušika File:Nitrogen Cycle 2.svg|Dijagram ciklusa dušika iznad i ispod zemlje. Atmosferski dušik ide do bakterija koje fiksiraju dušik u [[mahunarka]]ma i tlu, zatim do amonijaka, pa do nitrificirajućih bakterija u nitrite, a nitrate (koje također proizvodi munja), pa zatim nazad u atmosferu ili ga asimiliraju [[biljke]], a zatim [[životinje]]. Dušik u životinjama i biljkama postaje amonijak putem razlagača (bakterija i gljiva). </gallery> <gallery mode=packed style=float:right heights=400px> File:The Nitrogen Cycle.png| Jednostavan prikaz ciklusa dušika. Plava boja predstavlja skladištenje dušika, zelena procese premještanja dušika s jednog mjesta na drugo, a crvena bakterije koje su u tome uključene. </gallery> {{clear left}} === Disimilacijska redukcija nitrata u amonij === {{Glavni| Disimilacijska redukcija nitrata u amonij }} Disimilacijska redukcija nitrata u amonij (DNRA), ili amonifikacija nitratom/nitritom, je proces [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]]. Mikrobi koji poduzimaju DNRA oksidiraju organsku tvar i koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], redukujući ga na [[nitrit]], zatim na [[amonij]] ({{chem2|NO3- -> NO2- -> NH4+}}).<ref name="Lam 2011"/> I denitrificirajuće i nitratno amonificirajuće bakterije takmičiti će se za nitrat u okolišu, iako DNRA djeluje na očuvanje bioraspoloživog dušika kao topljivog amonijaka, umjesto da proizvodi plin didušik.<ref name="Marchant 2014"/> === COMAMOKS=== Tradicionalno, [[nitrifikacija]] odvija se u dva koraka: [[amonijak]] se [[oksid]]ira u nitrit, a zatim se nitrit oksidira u [[nitrat]]. Često ove konverzije vrše različiti organizmi.<ref>{{Cite journal |last=Lawson |first=Christopher E |last2=Lücker |first2=Sebastian |date=2018-04-01 |title=Complete ammonia oxidation: an important control on nitrification in engineered ecosystems? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166917301611 |journal=Current Opinion in Biotechnology |series=Energy biotechnology • Environmental biotechnology |volume=50 |pages=158–165 |doi=10.1016/j.copbio.2018.01.015 |issn=0958-1669}}</ref> Neke bakterije –roda [[Nitrospira]] – oksidiraju amonijak u nitrat.<ref>{{Cite journal |last=Zhu |first=Chenyi |last2=Ran |first2=Xiaochuan |last3=Wang |first3=Han |last4=Li |first4=Jia |last5=Xie |first5=Junxiang |last6=Kong |first6=Ziang |last7=Wang |first7=Yayi |date=2026-06-15 |title=Enrichment strategies for comammox Nitrospira: Ecological insights and technological innovations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935126007899 |journal=Environmental Research |volume=300 |doi=10.1016/j.envres.2026.124458 |issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Daims |first=Holger |last2=Lebedeva |first2=Elena V. |last3=Pjevac |first3=Petra |last4=Han |first4=Ping |last5=Herbold |first5=Craig |last6=Albertsen |first6=Mads |last7=Jehmlich |first7=Nico |last8=Palatinszky |first8=Marton |last9=Vierheilig |first9=Julia |last10=Bulaev |first10=Alexandr |last11=Kirkegaard |first11=Rasmus H. |last12=von Bergen |first12=Martin |last13=Rattei |first13=Thomas |last14=Bendinger |first14=Bernd |last15=Nielsen |first15=Per H. |date=December 2015 |title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria |url=https://www.nature.com/articles/nature16461 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=528 |issue=7583 |pages=504–509 |doi=10.1038/nature16461 |issn=1476-4687}}</ref> Kombinovani proces naziva se [[Komamoks|COMAMOKS]] = "POTPUNA OKSIDACIJA AMONIJKA."<ref>{{Cite journal |last=Hu |first=Jiajie |last2=Zhao |first2=Yuxiang |last3=Yao |first3=Xiangwu |last4=Wang |first4=Jiaqi |last5=Zheng |first5=Ping |last6=Xi |first6=Chuanwu |last7=Hu |first7=Baolan |date=2021-08-01 |title=Dominance of comammox Nitrospira in soil nitrification |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969721016260 |journal=Science of The Total Environment |volume=780 |doi=10.1016/j.scitotenv.2021.146558 |issn=0048-9697}}</ref> Komamoks se nalazi u mnogim [[Ekosistemima|ekosistemima]], naprimjer, [[Slatka voda|slatkovodni]]<ref>{{Cite web |title=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |url=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |access-date=2026-04-30 |website=ASM Journals |language=en |doi=10.1128/aem.01965-22 |pmc=9973019 |pmid=36719237}}</ref> Comammox have been found it could be used in wastewater treatment.<ref>{{Cite journal |last=Jin |first=Da |last2=Zhang |first2=Xiaonong |last3=Zhang |first3=Xingxing |last4=Zhou |first4=Li |last5=Zhu |first5=Zixuan |last6=Deogratias |first6=Ufoymungu Kisa |last7=Wu |first7=Zhiqiang |last8=Zhang |first8=Kangyu |last9=Ji |first9=Xu |last10=Ju |first10=Ting |last11=Zhu |first11=Xurui |last12=Gao |first12=Bo |last13=Ji |first13=Luomiao |last14=Zhao |first14=Rui |last15=Ruth |first15=Guerra |date=2024-10-20 |title=A critical review of comammox and synergistic nitrogen removal coupling anammox: Mechanisms and regulatory strategies |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969724050046 |journal=Science of The Total Environment |volume=948 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.174855 |issn=0048-9697}}</ref> === Anaerobna oksidacija amonijaka === {{glavni|Anammoks}} Proces aerobne oksidacije amonijaka [[AN]] poznat je i kao proces [[Anammoks|ANAMOKS]], skraćenica nastala spajanjem prvih [[slogova]] svake od ove tri riječi. Ovaj biološki proces je reakcija [[redoks]]ne [[komproporcionacija| komproporcionacije]], u kojoj [[amonijak]] ([[redukcijsko sredstvo]] koje daje elektrone) i [[nitrit]] ([[oksidacijsko sredstvo]] koje prihvata elektrone) prenose tri [[elektron]]a i pretvaraju se u jednu molekulu plina diatomskog [[dušik]]a ({{chem|N|2}}) i dvije molekule vode. Ovaj proces čini glavni dio konverzije dušika u [[okean]]ima. [[Stehiometrija|stehiometrijski]] uravnotežena formula za hemijsku reakciju ANAMOKS može se napisati na sljedeći način, gdje amonijev [[ion]] uključuje molekulu amonijaka, njen [[Konjugacija (teorija kiselina-baza)|konjugirana]] [[Baza (hemija)|baza]]: : {{chem2|NH4+ + NO2- -> N2 + 2 H2O}} (Δ''G''° = {{val|-357 |u=kJ.mol-1}}).<ref name="Anammox" /> Ovo je [[egzergonski proces]] (ovdje i [[egzotermna reakcija]]) koji oslobađa energiju, što je naznačeno negativnom vrijednošću Δ''G''°, razlikom u [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsovoj slobodnoj energiji]] između produkata reakcije i reagensa. === Ostali procesi === Iako je fiksacija dušika primarni izvor dušika dostupnog biljkama u većini [[ekosistem]]a, u područjima s [[matična stijena|temeljnom stijenom]] bogatom dušikom, razgradnja ove stijene također služi kao izvor dušika.<ref name="NPR 2011"/><ref name="Schuur 2011"/><ref name="Morford 2011"/> Redukcija nitrata je također dio [[ciklusa gvožđa|ciklusa gvožđa]], pod [[anoksija|anoksijskim uvjetima]] Fe(II) može donirati elektron {{chem2|NO3–}} i oksidira se u Fe(III), dok se {{chem2|NO3–}} reducira na {{chem2|NO2–, N2O, N2}} i {{chem2|NH4+}}, ovisno o uvjetima i uključenim [[mikrob]]nim [[vrsta]]ma.<ref name="Burgin 2011"/> [[Kitovi|fekalne perjanice kitova]] također djeluju kao spoj u morskom ciklusu dušika, koncentriranje dušika u epipelagijskim zonama okeanskog okruženja, prije njegovog širenja kroz različite morske slojeve, što u konačnici povećava primarnu produktivnost okeana.<ref name="roman2010">{{cite journal | title = The Whale Pump: Marine Mammals Enhance Primary Productivity in a Coastal Basin | last1 = Roman | first1 = J. | last2 = McCarthy | first2 = J.J. | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 10 | pmc=2952594| doi = 10.1371/journal.pone.0013255 | date = 2010| pmid = 20949007 | bibcode = 2010PLoSO...513255R | doi-access = free }}</ref> ==Morski ciklus dušika == [[Slika:Marine Nitrogen Cycle.jpg|thumb|upright=1.9|{{center| Morski ciklus dušika''}}]] [[Slika:Main marine nitrogen cycles.jpg|thumb|upright=1.9| Glavni proučavani procesi ciklusa dušika u različitim morskim okruženjima. Svaka obojena strelica predstavlja dušičnu transformaciju: {{chem|N|2}} fiksacija (crvena), nitrifikacija (svijetloplava), redukcija nitrata (ljubičasta), DNRA (magenta), denitrifikacija (akvamarin), N-damo (zelena) i anamoks (narandžasta). Crne zakrivljene strelice predstavljaju fizičke procese kao što su advekcija i [[difuzija]].<ref name=Pajares2019>{{cite journal | last1 = Pajares Moreno | first1 = S. | last2 = Ramos | first2 = R. | year = 2019 | title = Processes and Microorganisms Involved in the Marine Nitrogen Cycle: Knowledge and Gaps | url = | journal = Frontiers in Marine Science | volume = 6 | issue = | doi = 10.3389/fmars.2019.00739 | doi-access = free | bibcode = 2019FrMaS...6..739P }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[slika:Marine nitrogen cycle under future ocean acidification.jpg|thumb|upright=1.9|{{center|'''Morski ciklus dušika u uvjetima budućeg zakiseljavanja okeana'''{{hsp}}<ref name="O'Brien2016" />}}]] Ciklus dušika također je važan proces u okeanu. Iako je cjelokupni ciklus sličan, postoje različiti akteri<ref name="Moulton 2016"/> i načini prijenosa dušika u okeanu. Dušik ulazi u vodu putem [[padavina]], otjecanja ili kao {{chem|N|2}} iz atmosfere. [[Fitoplankton]] ne može koristiti dušik kao {{chem|N|2}}, pa mora proći kroz fiksaciju dušika, što pretežno vrše [[cijanobakterije]].<ref name="Miller 2008 60–62"/> Bez zaliha fiksnog dušika koji ulaze u morski ciklus, fiksirani dušik bi se potrošio za oko 2000 godina.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Fitoplanktonu je potreban dušik u biološki dostupnim oblicima za početnu sintezu organske tvari. Amonijak i urea oslobađaju se u vodu izlučivanjem iz [[plankton]]a. Izvori dušika uklanjaju se iz [[fotička zona|eufotičke zone]], kretanjem organske tvari prema dolje. Do ovoga može doći usljed potonuća [[fitoplankton]]a, vertikalnog miješanja ili potonuća otpada vertikalnih migratora. Potonuće rezultira unošenjem amonijaka na nižim dubinama ispod eufotičke zone. [[Bakterije]] su sposobne pretvoriti amonijak u nitrit i nitrat, ali ih svjetlost inhibira, tako da se to mora dogoditi ispod eufotičke zone.<ref name="Miller 2008"/> Amonifikaciju ili [[Mineralizacija (geologija)|mineralizaciju]] vrše bakterije kako bi pretvorile organski dušik u amonijak. Zatim se može dogoditi [[nitrifikacija]], kako bi se amonij pretvorio u nitrit i nitrat.<ref name="Boyes 2011"/> Nitrat se može vratiti u eufotičku zonu vertikalnim miješanjem i uzlaznim strujanjem gdje ga fitoplankton može apsorbirati, kako bi nastavio ciklus. {{chem|N|2}} se može vratiti u atmosferu putem [[denitrifikacija|denitrifikacije]]. Smatra se da je amonijak preferirani izvor fiksnog dušika za fitoplankton jer njegova asimilacija ne uključuje [[redoks]]nu reakciju i stoga zahtijeva malo [[energija|energije]]. Nitrat zahtijeva redoksnu reakciju za asimilaciju, ali je obilniji, pa se većina fitoplanktona prilagodila da ima [[enzim]]e potrebne za provođenje ove redukcije ([[nitrat-reduktaza]]). Postoji nekoliko značajnih i dobro poznatih izuzetaka koji uključuju većinu vrsta roda ''[[Prochlorococcus]]'' i neke iz roda ''[[Synechococcus]]'', koje mogu apsorbirati dušik samo kao amonijak.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> [[nutrijent|Hranjive tvari]] u okeanu nisu ravnomjerno raspoređene. Područja uzlaznog toka osiguravaju zalihe dušika ispod eufotičke zone. Obalne zone osiguravaju dušik iz otjecanja, a uzlazni tokovi se lako događaju duž obale. Međutim, brzina kojom fitoplankton može apsorbirati dušik smanjena je u oligotrofnim vodama tokom cijele godine, a u umjerenim vodama ljeti, što rezultira nižom primarnom proizvodnjom.<ref name="Parsons 1997"/> Distribucija različitih oblika dušika također varira širom okeana. Nitrat smanjuje se u vodama blizu površine, osim u uzlaznim regijama. Obalne uzlazne regije obično imaju visoke nivoe nitrata i [[hlorofil]]a kao rezultat povećane proizvodnje. Međutim, postoje regije s visokim površinskim nitratom, ali niskim hlorofilom, koje se nazivaju regije s visokim sadržajem dušika, niskim sadržajem hlorofila (HNLC). Najbolje objašnjenje za HNLC regije odnosi se na nedostatak [[gvožđe|gvožđa]] u okeanu, što može imati važnu ulogu u dinamici okeana i ciklusima hranjivih tvari. Unos gvožđa varira ovisno o regiji i u okean se dostavlja prašinom (iz pješčanih oluja) i ispiranjem iz stijena. Gvožđe se smatra pravim ograničavajućim elementom produktivnosti [[ekosistem]]a u okeanu. Amonijak i nitrit pokazuju maksimalnu koncentraciju na 50–80 m (donji kraj eufotičke zone) sa smanjenjem koncentracije ispod te dubine. Ova distribucija može se objasniti činjenicom da su nitrit i amonijak međuvrste. Oboje se brzo proizvode i troše kroz vodeni stubac.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Količina amonijaka u okeanu je oko tri reda veličine manja od nitrata.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Između amonijaka, nitrita i nitrata, nitrit ima najbržu stopu izmjene. Može se proizvesti tokom asimilacije nitrata, nitrifikacije i denitrifikacije; međutim, odmah se ponovo troši. ===Novi vs. regenerirani dušik=== Dušik koji ulazi u eufotičku zonu naziva se novim dušikom jer je tek stigao izvan produktivnog sloja.<ref name="Miller 2008 60–62" /> Novi dušik može doći ispod eufotičke zone ili iz vanjskih izvora. Vanjski izvori su uzlazni tokovi iz duboke vode i fiksacija dušika. Ako se organska tvar pojede, udahne, dostavi u vodu kao amonijak i ponovo ugradi u organsku tvar fitoplanktona, to se smatra recikliranom/regeneriranom proizvodnjom. Nova proizvodnja je važna komponenta morskog okoliša. Jedan od razloga je taj što samo kontinuirani unos novog dušika može odrediti ukupni kapacitet okeana za proizvodnju održivog ulova ribe.<ref name="Parsons 1997" /> Ulov ribe iz područja regeneriranog dušika dovest će do smanjenja dušika i stoga do smanjenja primarne proizvodnje. To će imati negativan učinak na sistem. Međutim, ako se riba lovi iz područja novog dušika, dušik će se nadopuniti. ===Buduća acidifikacija=== Kao što je ilustrovano dijagramom s desne strane, dodatni [[ugljen-dioksid]] ({{CO2}}) apsorbuje [[okean]] i reaguje s vodom, pri čemu formira se [[ugljiča kiselina]] ({{chem|H|2|CO|3}}) i razlaže na [[bikarbonat]]ne ({{Chem2|HCO3-}}) i vodikove ({{chem|link=Hydronium|H|+}}) ione (siva strelica), što smanjuje [[bioraspoloživost|bioraspoloživi]] [[karbonat]] ({{Chem2|CO3(2-)}}) i smanjuje [[pH]] okeana (crna strelica). Ovo vjerovatno pojačava fiksaciju dušika pomoću [[diazotrof]]a (siva strelica), koji koriste {{chem|H|+}} ione za pretvaranje azota u bioraspoložive oblike kao što su [[amonijak]] ({{chem|NH|3}}) i [[amonij]]evi ioni ({{chem2|NH4+}}). Međutim, kako se pH smanjuje, a više amonijaka se pretvara u amonijeve ione (siva strelica), postoji manje [[Redoks|oksidacije]] amonijaka u [[nitrit]] (NO{{su|b=2|p=–}}), što rezultira ukupnim smanjenjem nitrifikacije i denitrifikacije (crne strelice). To bi zauzvrat dovelo do daljnjeg nakupljanja fiksnog azota u okeanu, sa potencijalnom posljedicom [[eutrofikacija|eutrofikacije]]. Sive strelice predstavljaju povećanje, dok crne strelice predstavljaju smanjenje povezanog procesa.<ref name="O'Brien2016">{{cite journal |title = Implications of Ocean Acidification for Marine Microorganisms from the Free-Living to the Host-Associated |year = 2016|doi = 10.3389/fmars.2016.00047|doi-access = free|last1 = O'Brien|first1 = Paul A.|last2 = Morrow|first2 = Kathleen M.|last3 = Willis|first3 = Bette L.|last4 = Bourne|first4 = David G.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=47 | bibcode=2016FrMaS...3...47O }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{clear}} == Antropogeni uticaji na ciklus dišika == [[Slika:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen Fertilizer Application (6074011960).jpg|thumb| 280px|Primjena dušičnih gnojiva]] [[Slika:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen in Manure Production (6173194512).jpg|thumb|280px| Dušik u proizvodnji stajskog gnojiva]] {{Glavni|Antropogeni uticaj na ciklus dušika}} Kao rezultat ekstenzivnog uzgoja [[Fabaceae|mahunarki]] (posebno [[soja| soje]], [[lucerka| lucerke]] i [[djetelina| djeteline]]), rastuće upotrebe [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovog procesa]] u proizvodnji hemijskih [[đubrivo|đubriva]] i zagađenja koje emituju vozila i industrijska postrojenja, ljudi su više nego udvostručili godišnji prijenos dušika u biološki dostupne oblike.<ref name="Vitousek 1997"/> Osim toga, ljudi su značajno doprinijeli prijenosu tragova dušika sa Zemlje u atmosferu i sa kopna u vodene sisteme. Ljudske promjene globalnog ciklusa dušika najintenzivnije su u razvijenim zemljama i u Aziji, gdje su emisije vozila i [[industrijska poljoprivreda]] najveće.<ref name="Holland 1999"/> Generisanje Nr, [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]], povećalo se preko 10 puta u prošlom vijeku zbog globalne [[industrijalizacija| industrijalizacije]].<ref name="Galloway 2008" /><ref name="Gu 2012 dup?" /> Ovaj oblik dušika slijedi kaskadu kroz [[biosfera|biosferu]], putem različitih mehanizama i akumulira se jer je brzina njegovog stvaranja veća od brzine [[denitrifikacija|denitrifikacije]].<ref name="Cosby 2003"/> Zatrpavanje Nr u jezerima i okeanima povećava se uporedo s antropogenim unosom, sada dvostruko više nego prije [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Reaktivni dušik se može denitrificirati u vodi ili zakopavati u sedimentima radi akumulacije. Ovaj zakopani Nr leži latentan sve dok se njegovi sedimenti ne poremete događajima poput [[Oluja|oluja]] ili [[Poplava|poplava]], kada se velike količine dušika ponovo uvode u vodu gdje se može denitrificirati i uticati na okoliš. [[Dušik-oksid]] ({{chem|N|2|O}}) povećao se u atmosferi kao rezultat poljoprivredne gnojidbe, sagorijevanja [[biomasa| biomase]], stoke i tovilišta, te industrijskih izvora.<ref name="Chapin 2002"/> {{chem|N|2|O}} ima štetne učinke u [[stratosfera|stratosferi]], gdje se razgrađuje i djeluje kao [[katalizator]] u uništavanju atmosferskog [[ozon]]a. Dušik-oksid također je [[staklenički plin]] i trenutno je treći najveći uzrok [[globalno zagrijavanje| globalnog zagrijavanja]], nakon [[ugljik-dioksid]]a i [[metan]]a. Iako nije toliko zastupljen u atmosferi kao ugljik-dioksid, on je, za ekvivalentnu masu, gotovo 300 puta snažniji u svojoj sposobnosti zagrijavanja planete.<ref name="Howarth 2009"/> [[Amonijak]] ({{chem|NH|3}}) u atmosferi se utrostručio kao rezultat ljudskih aktivnosti. On je [[reaktant]] u atmosferi, gdje djeluje kao [[aerosol]], smanjujući kvalitet zraka i prianjajući uz kapljice vode, što na kraju rezultira [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ([[Vodik|H]][[nitrat|NO₃]]) koja proizvodi [[kisele kiše]]. Atmosferski amonijak i dušična kiselina također oštećuju [[respiratorni sistem]]. Vrlo visoka temperatura munje prirodno proizvodi male količine {{chem|NO|x}}, {{chem|NH|3}} i {{chem|HNO|3}}, ali visokotemperaturno [[sagorijevanje]] doprinijelo je 6– ili 7-strukom povećanju fluksa {{chem|NO|x}} u atmosferu. Njegova proizvodnja je funkcija temperature sagorijevanja – što je viša temperatura, to se proizvodi više {{chem|NO|x}}. Sagorijevanje [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] jest primarni doprinos, ali to čine i [[biogorivo|biogoriva]], pa čak i sagorijevanje vodika. Međutim, brzina kojom se vodik direktno ubrizgava u komore za sagorijevanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem može se kontrolirati kako bi se spriječile više temperature sagorijevanja koje proizvode {{chem|NO|x}}. Amonijak i dušikovi oksidi aktivno mijenjaju atmosfersku hemiju. Oni su prekursori proizvodnje [[ozon]]a u [[troposfera| troposferi]] (nižoj atmosferi), što doprinosi [[smog]]u i kiselim kišama, oštećuje [[biljke]] i povećava unos dušika u ekosisteme. [[Ekosistem]]ski procesi mogu se povećati [[đubrenje]]m dušikom, ali [[ljudski utjecaj na okoliš|antropogeni]] unos također može rezultirati zasićenjem dušikom, što slabi produktivnost i može oštetiti zdravlje biljaka, [[životinja]], [[riba]] i [[ljudi]].<ref name="Vitousek 1997"/> Smanjenje [[bioraznolikost]]i može također nastati, ako veća dostupnost dušika poveća rast [[trave|trava]] koje zahtijevaju dušik, uzrokujući degradaciju siromašnih dušikom, vrstama raznolikih [[Vriština (stanište)|vriština]].<ref name="Aerts 1988"/> == Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika == [[Datoteka: Estimated nitrogen surplus in Europe 2005.png|thumb|Procijenjeni višak dušika (razlika između primjene neorganskih i organskih gnojiva, atmosferskog taloženja, fiksacije i unosa od strane usjeva) za 2005. godinu u Europi.]] === Uticaji na prirodne sisteme === Povećanje nivoa Pokazalo se da [[Taloženje|taloženje dušika]] ima nekoliko negativnih učinaka i na kopnene i na [[voda|vodene]] ekosisteme.<ref name="Bobbink 2010"/><ref name="Liu 2011"/> Dušikovi plinovi i [[aerosol]]i mogu biti direktno toksični za određene biljne vrste, utičući na nadzemnu fiziologiju i rast biljaka u blizini velikih [[Tačkasti izvori zagađenja|tačkastih izvora]] zagađenja dušikom. Promjene biljnih vrsta mogu se dogoditi i kako akumulacija dušikovih spojeva povećava dostupnost u datom [[ekosistem]]u, na kraju mijenjajući sastav [[vrsta]], raznolikost biljaka i kruženje dušika. Amonijak i amonij – dva reducirana oblika dušika – mogu biti štetni tokom vremena zbog povećanja toksičnost prema osjetljivim vrstama biljaka,<ref name="Britto 2002"/> posebno onima koje su navikle koristiti nitrate kao izvor dušika, što uzrokuje slab razvoj njihovog [[korijen]]a i izdanaka. Povećano taloženje dušika također dovodi do zakiseljavanja tla, što povećava ispiranje baznih kationa u tlu i količine [[aluminij|aluminija]] i drugih potencijalno toksičnih [[metal]]a, uz smanjenje nivoa [[nitrifikacija| nitrifikacije]] koja se javlja i povećanje otpada biljnog porijekla. Zbog stalnih promjena uzrokovanih visokim taloženjem dušika, osjetljivost okoliša na ekološki stres i poremećaje – poput štetočina i [[patogen]]a – može se povećati, čineći ga tako manje otpornim na situacije koje bi inače imale mali uticaj na njegovu dugoročnu vitalnost. Dodatni rizici koje predstavlja povećana dostupnost neorganskog dušika u vodenim ekosistemima uključuju zakiseljavanje vode; [[eutrofikacija| eutrofikaciju]] slatkovodnih i slanovodnih sistema; problemi [[toksičnost]]i za [[životinje]], uključujući ljude.<ref name="Camargoa 2006"/> Eutrofikacija često dovodi do nižih nivoa rastvorenog kisika u vodenom stubu, uključujući [[hipoksija|hipoksijske]] i [[anoksija|anoksijske]] uslove, što može uzrokovati smrt vodene faune. Relativno sesilni [[bentos]], ili stvorenja koja žive na dnu, posebno su ranjivi zbog nedostatka pokretljivosti, iako uginuća velikih riba nisu neuobičajena. Okeanske [[Mrtva zona (ekologija)|mrtve zone]] u blizini ušća [[Mississippi]]ja u [[Meksičkom zaliv|Meksičkom zalivu]] dobro su poznati primjer [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[cvjetanje algi|cvjetanjem algi]].<ref name="Rabalais 2002"/><ref name="Dybas 2005"/> Iako je bilo nekih napora da se smanji oticanje dušika iz poljoprivrednih voda, nije došlo do značajnog smanjenja veličine mrtve zone.<ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Gulf of Mexico 'dead zone' larger than average, scientists find {{!}} National Oceanic and Atmospheric Administration |url=https://www.noaa.gov/news-release/gulf-of-mexico-dead-zone-larger-than-average-scientists-find |access-date=2025-04-08 |website=www.noaa.gov |language=en}}</ref> Njujorška [[Adirondack jezero| Adirondack jezera]], [[Catskills]], [[Hudson Highlands]], [[Rensselaer Plateau]] i dijelovi [[Long Island]]a pokazuju uticaj taloženja dušičnih [[kisela kiše| kiselih kiša]], što rezultira ubijanjem [[ribe]] i mnogih drugih vodenih [[vrsta|grupa]].<ref name="2lTxW"/> [[Slatka voda]] ima manju sposobnost neutraliziranja kiselosti, tako da se zakiseljavanje može dogoditi s manjim taloženjem dušika.<ref>{{Cite web |title=FAQs about Ocean Acidification - Woods Hole Oceanographic Institution |url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/ocean-chemistry/ocean-acidification/faqs-about-ocean-acidification/ |access-date=2025-03-19 |website=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Ovo zakiseljavanje može negativno uticati na [[ribe]] i vodene [[beskičmenjaci|beskičmenjake]]<ref>{{Cite journal |last1=Bednaršek |first1=Nina |last2=Newton |first2=Jan A. |last3=Beck |first3=Marcus W. |last4=Alin |first4=Simone R. |last5=Feely |first5=Richard A. |last6=Christman |first6=Natasha R. |last7=Klinger |first7=Terrie |date=2021-04-15 |title=Severe biological effects under present-day estuarine acidification in the seasonally variable Salish Sea |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969720362185 |journal=Science of the Total Environment |volume=765 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.142689 |pmid=33077233 |bibcode=2021ScTEn.76542689B |issn=0048-9697}}</ref> dok favorizira [[fitoplankton]] koji može podnijeti kiselije okruženje.<ref>{{Cite journal |last1=Erisman |first1=Jan Willem |last2=Galloway |first2=James N. |last3=Seitzinger |first3=Sybil |last4=Bleeker |first4=Albert |last5=Dise |first5=Nancy B. |last6=Petrescu |first6=A. M. Roxana |last7=Leach |first7=Allison M. |last8=de Vries |first8=Wim |date=2013-07-05 |title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0116 |pmc=3682738 |pmid=23713116}}</ref> Amonijak ({{chem|NH|3}}) je vrlo toksičan za [[ribe]], a nivo amonijaka koji se ispušta iz [[postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda|postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda]] mora se pažljivo pratiti. Nitrifikacija putem [[aeracija|aeracije]] prije ispuštanja je često poželjna kako bi se spriječilo uginuće riba. Primjena na zemljište može biti atraktivna alternativa aeraciji. === Uticaji na ljudsko zdravlje: akumulacija nitrata u vodi za piće === Curenje [[reaktivni dušik|Nr (reaktivnog dušila)]] iz ljudskih aktivnosti može uzrokovati akumulaciju nitrata u prirodnom vodenom okruženju, što može stvoriti štetne uticaje na ljudsko zdravlje. Prekomjerna upotreba N-đubriva u poljoprivredi značajan je izvor zagađenja nitratima u podzemnim i površinskim vodama.<ref name="Power 1989"/><ref name="Strebel 1989" /> Zbog svoje visoke rastvorljivosti i niskog zadržavanja u tlu, nitrat može lako izaći iz podzemlja u podzemne vode, uzrokujući zagađenje nitratima. Neki drugi [[zagađenje iz difuznih izvora|difuzni izvori]] zagađenja nitratima u podzemnim vodama potiču od ishrane stoke, kontaminacije životinja i ljudi, te komunalnog i industrijskog otpada. Budući da [[podzemne vode]] često služe kao primarni izvor vode za domaćinstva, zagađenje nitratima može se proširiti iz podzemnih voda na površinsku i vodu za piće tokom proizvodnje vode za piće, posebno za male vodovodne sisteme u zajednicama, gdje se koriste loše regulisane i nehigijenske vode.<ref name="Fewtrell 2004"/> Standard [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) za vodu za piće je 50 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za kratkotrajnu izloženost i 3 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za hronične efekte.<ref name="c3aLP"/> Nakon što uđe u ljudski organizam, nitrat može reagovati sa organskim spojevima, putem reakcija nitrozacije u želucu i formirati [[nitrozamin]]e i [[N-nitrozamid|nitrozamide]], koji su uključeni u neke vrste [[kancer|raka]] (npr., [[rak usne šupljine]] i [[rak želuca]]).<ref name="Canter 2019"/> === Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka === Ljudske aktivnosti su također dramatično promijenile globalni ciklus dušika proizvodeći dušične plinove povezane s globalnim zagađenjem atmosferskog dušika. Postoje višestruki izvori atmosferskih [[fluks]]a [[reaktivni dušik| reaktivnog dušika]] (Nr). Poljoprivredni izvori reaktivnog dušika mogu proizvesti atmosfersku emisiju [[amonijak]]a ({{chem2|NH3}}), [[dušik-oksid]]a ({{chem|NO|x}}) i [[dušik-monoksid]]a ({{chem|N|2|O}}). Procesi sagorijevanja u proizvodnji energije, transportu i industriji također mogu formirati novi reaktivni dušik putem emisije {{chem|NO|x}}, nenamjernog otpadnog proizvoda. Kada se ti reaktivni dušici ispuštaju u niže slojeve atmosfere, mogu izazvati stvaranje [[smoga]], [[čestica]] i [[aerosol]]a, a svi su glavni faktori koji doprinose štetnim uticajima na ljudsko zdravlje, usljed zagađenja zraka.<ref name="Kampa 2008"/> U atmosferi, {{chem|NO|2}} može se [[Redoks|oksidirati]] u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] ({{chem|HNO|3}}), a može dalje reagovati sa {{chem|NH|3}} i formirati [[amonij-nitrat]] ({{Chem2|NH4NO3}}), što olakšava stvaranje čestica nitrata. Štaviše, {{chem|NH|3}} može reagovati s drugim kiselim plinovima ([[sumporna kiselina|sumporna]] i [[hlorovodonična kiselina]]) formirajući čestice koje sadrže amonijak, a koje su prekursori za sekundarne [[organski spoj|organske]] [[aerosol]]ne čestice u [[Smog|fotohemijskom smogu]].<ref name="Erisman 2013"/> == Također pogledajte == * [[Planetarne granice]] * [[Ciklus fosfora]] * [[Ciklus ugljika]] == Reference == {{reflist|1=30em|refs= <ref name="Galloway 2008">{{Cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|last2=Townsend|first2=A. R.|last3=Erisman|first3=J. W.|last4=Bekunda|first4=M.|last5=Cai|first5=Z.|last6=Freney|first6=J. R.|last7=Martinelli|first7=L. A.|last8=Seitzinger|first8=S. P.|last9=Sutton|first9=M. A.|date=2008|title=Transformation of the Nitrogen Cycle: Recent Trends, Questions, and Potential Solutions|url=http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=889–892|bibcode=2008Sci...320..889G|doi=10.1126/science.1136674|issn=0036-8075|pmid=18487183|s2cid=16547816|access-date=2019-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108115937/http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|archive-date=2011-11-08|url-status=live}}</ref> <ref name="Voss 2013">{{Cite journal|last1=Voss|first1=M.|last2=Bange|first2=H. W.|last3=Dippner|first3=J. W.|last4=Middelburg|first4=J. J.|last5=Montoya|first5=J. P.|last6=Ward|first6=B.|date=2013|title=The marine nitrogen cycle: recent discoveries, uncertainties and the potential relevance of climate change|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0121 |pmc=3682741|pmid=23713119}}</ref> <ref name="Mark A 2013">{{cite journal|last1=Fowler|first1=David|last2=Coyle|first2=Mhairi|last3=Skiba|first3=Ute|last4=Sutton|first4=Mark A.|last5=Cape|first5=J. Neil|last6=Reis|first6=Stefan|last7=Sheppard|first7=Lucy J.|last8=Jenkins|first8=Alan|last9=Grizzetti|first9=Bruna|date=5 July 2013|title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0164|pmc=3682748|pmid=23713126|last10=Galloway|first10=JN|last11=Vitousek|first11=P|last12=Leach|first12=A|last13=Bouwman|first13=AF|last14=Butterbach-Bahl|first14=K|last15=Dentener|first15=F|last16=Stevenson|first16=D|last17=Amann|first17=M|last18=Voss|first18=M}}</ref> <ref name="Duce 2008">{{Cite journal|last1=Duce|first1=R. A.|last2=LaRoche|first2=J.|last3=Altieri|first3=K.|last4=Arrigo|first4=K. R.|last5=Baker|first5=A. R.|last6=Capone|first6=D. G.|last7=Cornell|first7=S.|last8=Dentener|first8=F.|last9=Galloway|first9=J.|date=2008|title=Impacts of Atmospheric Anthropogenic Nitrogen on the Open Ocean|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=893–7|bibcode=2008Sci...320..893D|doi=10.1126/science.1150369|pmid=18487184|s2cid=11204131|hdl=21.11116/0000-0001-CD7A-0|hdl-access=free}}</ref> <ref name="CarrollSalt2004p93">{{Cite book|title=Ecology for gardeners|author1=Steven B. Carroll|author2=Steven D. Salt|publisher=Timber Press|year=2004|isbn=978-0-88192-611-8|page=93|url={{GBurl|aM4W9e5nmsoC|p=93}}}}</ref> <ref name="Moir 2011">{{cite book | editor= Moir, JWB | year=2011 | title=Nitrogen Cycling in Bacteria: Molecular Analysis | publisher=[[Caister Academic Press]] | isbn= 978-1-904455-86-8}}</ref> <ref name="Smil 2000">{{cite book |author=Smil, V |year=1997 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library |isbn=978-0-7167-5079-6}}</ref> <ref name="Vitousek 1997">{{cite journal |year=1997 |title= Human alteration of the global nitrogen cycle: Sources and consequences |journal= Ecological Applications|volume=1 |pages=1–17 |author1=Vitousek, PM |author2=Aber, J |author3=Howarth, RW |author4=Likens, GE |author5=Matson, PA |author6=Schindler, DW |author7=Schlesinger, WH |author8=Tilman, GD | doi=10.1890/1051-0761(1997)007[0737:HAOTGN]2.0.CO;2 |issue=3|hdl= 1813/60830 |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/1813/60830/1/Vitousek_et_al-1997-Ecological_Applications.pdf |issn= 1051-0761|hdl-access=free }}</ref> <ref name="Miller 2008 60–62">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological Oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Gruber 2008 1–35">{{cite book|last=Gruber|first=Nicolas|title=Nitrogen in the Marine Environment|year=2008|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-372522-6|pages=1–35}}</ref> <ref name="Parsons 1997">{{cite book|last=Lalli, Parsons|first=Carol, Timothy|title=Biological oceanography: An introduction|year=1997|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-7506-3384-0}}</ref> <ref name="Chapin 2002">{{cite book |last1=Chapin |first1=S.F. |last2=Matson |first2=P.A. |last3=Mooney |first3=H.A. |title=Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology |publisher=Springer |date=2002 |isbn=0-387-95443-0 |page=345 |url={{GBurl|OOH1H779-7EC|p=345}}}}</ref> <ref name="Fowler 2013">{{cite journal|last1=Fowler |first1=David |last2=Coyle |first2=Mhairi |last3=Skiba |first3=Ute |last4=Sutton |first4=Mark A. |last5=Cape |first5=J. Neil |last6=Reis |first6=Stefan |last7=Sheppard |first7=Lucy J. |last8=Jenkins |first8=Alan |last9=Grizzetti |first9=Bruna |last10=Galloway |first10=JN |last11=Vitousek |first11=P |last12=Leach |first12=A |last13=Bouwman |first13=AF |last14=Butterbach-Bahl |first14=K |last15=Dentener |first15=F |last16=Stevenson |first16=D |last17=Amann |first17=M |last18=Voss |first18=M |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |date=5 July 2013 |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0164 |pmc=3682748 |pmid=23713126}}</ref> <ref name="Vitousek 2013">{{Cite journal|last1=Vitousek|first1=P. M.|last2=Menge|first2=D. N. L.|last3=Reed|first3=S. C.|last4=Cleveland|first4=C. C.|date=2013|title=Biological nitrogen fixation: rates, patterns and ecological controls in terrestrial ecosystems|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0119 |pmc=3682739|pmid=23713117}}</ref> <ref name="Vuuren 2011">{{Cite journal|last1=Vuuren|first1=Detlef P van|last2=Bouwman|first2=Lex F|last3=Smith|first3=Steven J|last4=Dentener|first4=Frank|date=2011|title=Global projections for anthropogenic reactive nitrogen emissions to the atmosphere: an assessment of scenarios in the scientific literature|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=3|issue=5|pages=359–369|doi=10.1016/j.cosust.2011.08.014|bibcode=2011COES....3..359V |issn=1877-3435|hdl=1874/314192|s2cid=154935568 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Pilegaard 2013">{{Cite journal|last=Pilegaard|first=K.|date=2013|title=Processes regulating nitric oxide emissions from soils|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0126 |pmc=3682746|pmid=23713124}}</ref> <ref name="Levy 1996">{{Cite journal|last1=Levy|first1=H.|last2=Moxim|first2=W. J.|last3=Kasibhatla|first3=P. S.|date=1996|title=A global three-dimensional time-dependent lightning source of tropospheric NOx|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|volume=101|issue=D17|pages=22911–22922|doi=10.1029/96jd02341|issn=0148-0227|bibcode=1996JGR...10122911L}}</ref> <ref name="Sutton 2013">{{Cite journal|last1=Sutton|first1=M. A.|last2=Reis|first2=S.|last3=Riddick|first3=S. N.|last4=Dragosits|first4=U.|last5=Nemitz|first5=E.|last6=Theobald|first6=M. R.|last7=Tang|first7=Y. S.|last8=Braban|first8=C. F.|last9=Vieno|first9=M.|date=2013|title=Towards a climate-dependent paradigm of ammonia emission and deposition|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0166 |pmc=3682750|pmid=23713128}}</ref> <ref name="Dentener 2006">{{Cite journal|last1=Dentener|first1=F.|last2=Drevet|first2=J.|last3=Lamarque|first3=J. F.|last4=Bey|first4=I.|last5=Eickhout|first5=B.|last6=Fiore|first6=A. M.|last7=Hauglustaine|first7=D.|last8=Horowitz|first8=L. W.|last9=Krol|first9=M.|date=2006|title=Nitrogen and sulfur deposition on regional and global scales: a multimodel evaluation|journal=Global Biogeochemical Cycles|language=en|volume=20|issue=4 |pages=n/a|doi=10.1029/2005GB002672|bibcode=2006GBioC..20.4003D|s2cid=839759 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00342326/file/Dentener_et_al-2006-Global_Biogeochemical_Cycles.pdf}}</ref> <ref name="Bouwman 2011">{{Cite journal|last1=Bouwman|first1=L.|last2=Goldewijk|first2=K. K.|last3=Van Der Hoek|first3=K. W.|last4=Beusen|first4=A. H. W.|last5=Van Vuuren|first5=D. P.|last6=Willems|first6=J.|last7=Rufino|first7=M. C.|last8=Stehfest|first8=E.|date=2011-05-16|title=Exploring global changes in nitrogen and phosphorus cycles in agriculture induced by livestock production over the 1900-2050 period|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=52|pages=20882–7|doi=10.1073/pnas.1012878108|pmid=21576477|pmc=3876211 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Solomon 2007">{{Cite book|title=Climate change 2007: the physical science basis|last=Solomon|first=Susan|date=2007|publisher=Published for the Intergovernmental Panel on Climate Change [by] Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88009-1|oclc=228429704}}</ref> <ref name="Sutton 2011">{{Cite book|title=The European nitrogen assessment: sources, effects, and policy perspectives|editor-last=Sutton |editor-first=Mark A. |isbn=978-1-107-00612-6|oclc=690090202|date = 2011-04-14|publisher=Cambridge University Press }}</ref> <ref name="Deutsch 2007">{{Cite journal|last1=Deutsch|first1=Curtis|last2=Sarmiento|first2=Jorge L.|last3=Sigman|first3=Daniel M.|last4=Gruber|first4=Nicolas|last5=Dunne|first5=John P.|date=2007|title=Spatial coupling of nitrogen inputs and losses in the ocean|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=163–167|bibcode=2007Natur.445..163D|doi=10.1038/nature05392|issn=0028-0836|pmid=17215838|s2cid=10804715}}</ref> <ref name="Kuypers 2011">{{cite journal |last1=Kuypers |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B |title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=1 |issue=1 |pages=1–14 |year=2011 |pmid=29398704 |doi=10.1038/nrmicro.2018.9 |hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Galloway 2004">{{cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|title=Nitrogen cycles: past, present, and future generations |journal=Biogeochemistry|volume=70|issue=2|pages=153–226|year=2004|doi=10.1007/s10533-004-0370-0|bibcode=2004Biogc..70..153G |s2cid=98109580|display-authors=etal}}</ref> <ref name="Reis 2016">{{Cite journal|last1=Reis|first1=Stefan|last2=Bekunda|first2=Mateete|last3=Howard|first3=Clare M|last4=Karanja|first4=Nancy|last5=Winiwarter|first5=Wilfried|last6=Yan|first6=Xiaoyuan|last7=Bleeker|first7=Albert|last8=Sutton|first8=Mark A|date=2016-12-01|title=Synthesis and review: Tackling the nitrogen management challenge: from global to local scales|journal=Environmental Research Letters|volume=11|issue=12|doi=10.1088/1748-9326/11/12/120205|issn=1748-9326|bibcode=2016ERL....11l0205R|doi-access=free|hdl=10568/78380|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Gu 2012">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-08-17|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology|volume=46|issue=17|pages=9420–9427|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Kim 2017">{{Cite journal|last1=Kim|first1=Haryun|last2=Lee|first2=Kitack|last3=Lim|first3=Dhong-Il|last4=Nam|first4=Seung-Il|last5=Kim|first5=Tae-Wook|last6=Yang|first6=Jin-Yu T.|last7=Ko|first7=Young Ho|last8=Shin|first8=Kyung-Hoon|last9=Lee|first9=Eunil|date=2017-05-11|title=Widespread Anthropogenic Nitrogen in Northwestern Pacific Ocean Sediment|journal=Environmental Science & Technology|volume=51|issue=11|pages=6044–52|doi=10.1021/acs.est.6b05316|pmid=28462990|issn=0013-936X|bibcode=2017EnST...51.6044K}}</ref> <ref name="Smith 2004">{{cite book |last1=Smith |first1=B. |first2=R.L. |last2=Richards |first3=W.E. |last3=Newton |title=Catalysts for nitrogen fixation: nitrogenases, relevant chemical models and commercial processes |publisher=Kluwer |location= |orig-date=2004 |date=2013 |isbn=978-1-4020-3611-8 |pages= |url={{GBurl|gJnSBwAAQBAJ|pg=PR5}}}}</ref> <ref name="Willey 2011">{{cite book|last=Willey|first=Joanne M.|title=Prescott's Microbiology |edition=8th |year=2011|publisher=McGraw Hill|isbn=978-0-07-337526-7|page=705}}</ref> <ref name="Sparacino-Watkins 2013">{{Cite journal|last1=Sparacino-Watkins|first1=Courtney|last2=Stolz|first2=John F.|last3=Basu|first3=Partha|date=2013-12-16|title=Nitrate and periplasmic nitrate reductases|journal=Chem. Soc. Rev.|volume=43|issue=2|pages=676–706|doi=10.1039/c3cs60249d|pmid=24141308 |pmc=4080430}}</ref> <ref name="Simon 2013">{{Cite journal|last1=Simon|first1=Jörg|last2=Klotz|first2=Martin G.|title=Diversity and evolution of bioenergetic systems involved in microbial nitrogen compound transformations|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics |volume=1827|issue=2|pages=114–135|doi=10.1016/j.bbabio.2012.07.005|pmid=22842521|year=2013|doi-access=free}}</ref> <ref name="Lam 2011">{{Cite journal|last1=Lam |first1=Phyllis |last2=Kuypers |first2=Marcel M.M.|date=2011|title=Microbial Nitrogen Processes in Oxygen Minimum Zones|journal=Annual Review of Marine Science|volume=3|pages=317–345|doi=10.1146/annurev-marine-120709-142814|pmid=21329208|bibcode=2011ARMS....3..317L|hdl=21.11116/0000-0001-CA25-2|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Marchant 2014">{{Cite journal|last1=Marchant |first1=H.K. |last2=Lavik |first2=G. |last3=Holtappels |first3=M. |last4=Kuypers |first4=M.M.M.|date=2014|title=The Fate of Nitrate in Intertidal Permeable Sediments|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=8|doi=10.1371/journal.pone.0104517|pmid=25127459|pmc=4134218|bibcode=2014PLoSO...9j4517M|doi-access=free}}</ref> <ref name="Anammox">{{cite web|title=Anammox|url=https://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|website=Anammox - MicrobeWiki|publisher=MicrobeWiki|access-date=5 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080721/http://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|archive-date=2015-09-27|url-status=live}}</ref> <ref name="NPR 2011">{{cite news|url=https://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|title=Nitrogen Study Could 'Rock' A Plant's World|newspaper=NPR.org|date=2011-09-06|access-date=2011-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205114315/http://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|archive-date=2011-12-05|url-status=live}}</ref> <ref name="Schuur 2011">{{Cite journal | last1 = Schuur | first1 = E. A. G. | title = Ecology: Nitrogen from the deep | doi = 10.1038/477039a | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 39–40 | year = 2011 | pmid = 21886152| bibcode = 2011Natur.477...39S | s2cid = 2946571 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Morford 2011">{{Cite journal | last1 = Morford | first1 = S. L. | last2 = Houlton | first2 = B. Z. | last3 = Dahlgren | first3 = R. A. | doi = 10.1038/nature10415 | title = Increased forest ecosystem carbon and nitrogen storage from nitrogen rich bedrock | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 78–81 | year = 2011 | pmid = 21886160| bibcode = 2011Natur.477...78M | s2cid = 4352571 }}</ref> <ref name="Burgin 2011">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Moulton 2016">{{cite journal |last1=Moulton |first1=Orissa M |last2=Altabet |first2=Mark A |last3=Beman |first3=J Michael |last4=Deegan |first4=Linda A |last5=Lloret |first5=Javier |last6=Lyons |first6=Meaghan K |last7=Nelson |first7=James A |last8=Pfister |first8=Catherine A |title=Microbial associations with macrobiota in coastal ecosystems: patterns and implications for nitrogen cycling |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=May 2016 |volume=14 |issue=4 |pages=200–8 |doi=10.1002/fee.1262 |bibcode=2016FrEE...14..200M |issn=1540-9295|hdl=1912/8083 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Boyes 2011">{{cite web|last=Boyes, Elliot|first=Susan, Michael|title=Learning Unit: Nitrogen Cycle Marine Environment|url=http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|access-date=22 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123617/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|archive-date=15 April 2012}}</ref> <ref name="Holland 1999">{{cite journal|last1=Holland|first1=Elisabeth A.|last2=Dentener|first2=Frank J.|last3=Braswell|first3=Bobby H.|last4=Sulzman|first4=James M.|title=Contemporary and pre-industrial global reactive nitrogen budgets|journal=Biogeochemistry|volume=46|issue=1–3|page=7|year=1999|doi=10.1007/BF01007572|bibcode=1999Biogc..46....7H |s2cid=189917368}}</ref> <ref name="Gu 2012 dup?">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-09-04|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology |volume=46|issue=17|pages=9420–7|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Cosby 2003">{{Cite journal|last1=Cosby|first1=B. Jack|last2=Cowling|first2=Ellis B.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Seitzinger|first4=Sybil P.|last5=Erisman|first5=Jan Willem|last6=Aber|first6=John D.|last7=Galloway|first7=James N.|date=2003-04-01|title=The Nitrogen Cascade|journal=BioScience |volume=53|issue=4|pages=341–356|doi=10.1641/0006-3568(2003)053[0341:TNC]2.0.CO;2|s2cid=3356400 |issn=0006-3568|doi-access=free}}</ref> <ref name="Howarth 2009">''Proceedings of the Scientific Committee on Problems of the Environment (SCOPE)'' International Biofuels Project Rapid Assessment, 22–25 September 2008, Gummersbach, Germany, R. W. Howarth and S. Bringezu, editors. 2009 [https://cip.cornell.edu/biofuels/ Executive Summary, p. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606093439/http://cip.cornell.edu/biofuels/ |date=2009-06-06}}</ref> <ref name="Aerts 1988">{{cite journal|jstor=20038308|author1=Aerts, Rien |author2=Berendse, Frank |name-list-style=amp |journal=Vegetatio|volume=76|year=1988|issue=1/2|title=The Effect of Increased Nutrient Availability on Vegetation Dynamics in Wet Heathlands|pages=63–69|doi=10.1007/BF00047389 |s2cid=34882407 }}</ref> <ref name="Bobbink 2010">{{Cite journal|last1=Bobbink|first1=R.|last2=Hicks|first2=K.|last3=Galloway|first3=J.|last4=Spranger|first4=T.|last5=Alkemade|first5=R.|last6=Ashmore|first6=M.|last7=Bustamante|first7=M.|last8=Cinderby|first8=S.|last9=Davidson|first9=E.|date=2010-01-01|title=Global assessment of nitrogen deposition effects on terrestrial plant diversity: a synthesis|journal=Ecological Applications |volume=20|issue=1|pages=30–59|doi=10.1890/08-1140.1|pmid=20349829|bibcode=2010EcoAp..20...30B |s2cid=4792945 |issn=1939-5582|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|access-date=2019-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930190859/http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|archive-date=2019-09-30|url-status=live}}</ref> <ref name="Liu 2011">{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuejun|last2=Duan|first2=Lei|last3=Mo|first3=Jiangming|last4=Du|first4=Enzai|last5=Shen|first5=Jianlin|last6=Lu|first6=Xiankai|last7=Zhang|first7=Ying|last8=Zhou|first8=Xiaobing|last9=He|first9=Chune|date=2011|title=Nitrogen deposition and its ecological impact in China: An overview|journal=Environmental Pollution |volume=159|issue=10|pages=2251–2264|doi=10.1016/j.envpol.2010.08.002|pmid=20828899|bibcode=2011EPoll.159.2251L }}</ref> <ref name="Britto 2002">{{Cite journal|last1=Britto|first1=Dev T.|last2=Kronzucker|first2=Herbert J.|title=NH4+ toxicity in higher plants: a critical review|journal=Journal of Plant Physiology|volume=159|issue=6|pages=567–584|doi=10.1078/0176-1617-0774|year=2002}}</ref> <ref name="Camargoa 2006">{{Cite journal|last1=Camargoa|first1=Julio A.|last2=Alonso|first2=Álvaro|date=2006|title=Ecological and toxicological effects of inorganic nitrogen pollution in aquatic ecosystems: A global assessment|journal=Environment International|volume=32|issue=6|pages=831–849|doi=10.1016/j.envint.2006.05.002|pmid=16781774|bibcode=2006EnInt..32..831C |hdl=10261/294824 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Rabalais 2002">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |first2=R. Eugene |last2=Turner |first3=William J. Jr. |last3=Wiseman |year=2002|title=Gulf of Mexico Hypoxia, aka "The Dead Zone"|journal=Annu. Rev. Ecol. Syst.|volume=33|issue=1 |pages=235–63|jstor=3069262|bibcode=2002AnRES..33..235R }}</ref> <ref name="Dybas 2005">{{cite journal|doi=10.1641/0006-3568(2005)055[0552:DZSIWO]2.0.CO;2|author=Dybas, Cheryl Lyn. |year=2005|title=Dead Zones Spreading in World Oceans|journal=BioScience|volume=55|issue=7|pages=552–557|doi-access=free}}</ref> <ref name="2lTxW">New York State Environmental Conservation, Environmental Impacts of Acid Deposition: Lakes [http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124171015/http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html |date=2010-11-24}}</ref> <ref name="Power 1989">{{Cite journal|last1=Power|first1=J.F.|last2=Schepers|first2=J.S.|date=1989|title=Nitrate contamination of groundwater in North America|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=165–187|doi=10.1016/0167-8809(89)90012-1|bibcode=1989AgEE...26..165P |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Strebel 1989">{{Cite journal|last1=Strebel|first1=O.|last2=Duynisveld|first2=W.H.M.|last3=Böttcher|first3=J.|date=1989|title=Nitrate pollution of groundwater in western Europe|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=189–214|doi=10.1016/0167-8809(89)90013-3|bibcode=1989AgEE...26..189S |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Fewtrell 2004">{{Cite journal|last=Fewtrell|first=Lorna|date=2004|title=Drinking-Water Nitrate, Methemoglobinemia, and Global Burden of Disease: A Discussion|journal=Environmental Health Perspectives|volume=112|issue=14|pages=1371–4|doi=10.1289/ehp.7216|pmid=15471727 |pmc=1247562|bibcode=2004EnvHP.112.1371F }}</ref> <ref name="c3aLP">{{Cite book|title=Global Health Observatory: (GHO)|publisher=World Health Organization|oclc=50144984}}</ref> <ref name="Canter 2019">{{Citation|last=Canter|first=Larry W.|chapter=Illustrations of Nitrate Pollution of Groundwater|date=2019-01-22|pages=39–71|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-74579-3|doi=10.1201/9780203745793-3|title=Nitrates in Groundwater|s2cid=133944481}}</ref> <ref name="Kampa 2008">{{Cite journal|last1=Kampa|first1=Marilena|last2=Castanas|first2=Elias|date=2008|title=Human health effects of air pollution|journal=Environmental Pollution|volume=151|issue=2|pages=362–367|doi=10.1016/j.envpol.2007.06.012|pmid=17646040 |bibcode=2008EPoll.151..362K |s2cid=38513536 }}</ref> <ref name="Erisman 2013">{{Cite journal|last1=Erisman|first1=J. W.|last2=Galloway|first2=J. N.|last3=Seitzinger|first3=S.|last4=Bleeker|first4=A.|last5=Dise|first5=N. B.|last6=Petrescu|first6=A. M. R.|last7=Leach|first7=A. M.|last8=de Vries|first8=W.|date=2013-05-27|title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0116|pmid=23713116 |pmc=3682738}}</ref> }} {{Biogeochemijski ciklus}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ciklus dušika| ]] [[Kategorija: Biogeohemijski ciklusi]] [[Kategorija: Biologija tla]] [[Kategorija: Metabolizam]] [[Kategorija: Biogeografija]] [[Kategorija: Geologija]] [[Kategorija: Dušik]] nbns0hjvn6g9cvu7azpj919qb0u8kxh 3846896 3846884 2026-05-16T13:01:11Z Mhare 481 3846896 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO_x emitiran iz tla,<ref name="Pilegaard 2013"/> dušik fiksiran gromom,<ref name="Levy 1996"/> NH₃ emitiran kopnenim ekosistemima,<ref name="Sutton 2013"/> taloženje dušika na kopnene površine i okeane,<ref name="Dentener 2006"/><ref name="Duce 2008"/> NH₃ emitiran iz okeana,<ref name="Bouwman 2011"/><ref name="Solomon 2007"/><ref name="Duce 2008"/> okean; emisije NO₂ iz atmosfere,<ref name="Sutton 2011"/> denitrifikacija u okeanima,<ref name="Voss 2013"/><ref name="Deutsch 2007" /><ref name="Duce 2008" /> i reaktivno zatrpavanje dušika u okeanima.<ref name="Mark A 2013"/>]] '''Ciklus dušika''' jest [[biogeohemijski ciklus]] kojim se [[dušik]] pretvara u više hemijskih oblika dok cirkuliše između [[atmosferea|atmosferskog]], [[kopneni ekosistem|kopnenog]] i [[morski ekosistem| morskog ekosistema]]. Konverzija sušika može se provesti i biološkim i fizičkim procesima. Važni procesi u dušiknom ciklusu uključuju [[fiksacija dušika|fiksaciju]], [[amonifikacija| amonifikaciju]], [[nitrifikacija| nitrifikaciju]] i [[denitrifikacija| denitrifikaciju]]. Većina [[Zemljina atmosfera| Zemljine atmosfere]] (78%) je atmosferski dušik,<ref name="CarrollSalt2004p93" /> što ga čini najvećim izvorom dušika. Međutim, atmosferski dušik ima ograničenu dostupnost za biološku upotrebu, što dovodi do nedostatka iskoristivog dušika u mnogim vrstama [[ekosistem]]a. Dušični ciklus je od posebnog interesa za ekologe jer dostupnost dušika može utjecati na brzinu ključnih procesa u ekosistemu, uključujući primarnu proizvodnju i razgradnju. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, upotrebe umjetnih dušičnih gnojiva i ispuštanja dušika u [[otpadne vode]] dramatično su promijenile globalni ciklus dušika.<ref name="Kuypers 2011" /><ref name="Galloway 2004" /><ref name="Reis 2016" /> Ljudska modifikacija globalnog ciklusa dušika može negativno uticati na prirodni okoliš, a također i na ljudsko zdravlje.<ref name="Gu 2012" /><ref name="Kim 2017"/> == Procesi == {{Biogeohemijski ciklus}} Dušik je prisutan u okolišu u širokom spektru hemijskih oblika, uključujući organski dušik, [[amonij]] ({{chem2|NH4+}}), [[nitrit]] ({{chem2|NO2-}}), [[nitrat]] ({{chem2|NO3-}}), [[dušik-dioksid]] ({{chem2|N2O}}), [[dušik-monoksid]] (NO) ili neorganski dušikov plin ({{chem2|N2}}). Organski dušik može biti u obliku živog organizma, [[humus]]a ili u međuproduktima razgradnje organske tvari. Procesi opisani u ciklusu dušika transformiraju dušikove tvari iz jednog oblika u drugi. Mnoge od ovih procesa provode [[mikroorganizmi|mikrobi]], bilo u nastojanju da prikupe energiju ili da akumuliraju dušik u obliku potrebnom za njihov rast. Naprimjer, [[metabolički otpad|dušični otpad]] u životinjskom [[urin]]u razgrađuje se pomoću [[nitrificirajuća bakterija|nitrificirajućih bakterija]] u tlu kako bi ga biljke koristile. Dijagram pored pokazuje kako se ovi procesi uklapaju i formiraju ciklus dušika. === Fiksacija dušika === {{Glavni|Fiksacija dušika}} Konverzija gasovitog dušika ({{chem2|N2}}) u [[nitrat]]e i [[nitrit]]e, putem atmosferskih, industrijskih i bioloških procesa naziva se [[fiksacija duiška]]. Atmosferski dušik mora se preraditi, ili "[[fiksacija dušika|fiksirati]]", u upotrebljiv oblik koji biljke mogu apsorbirati. Između pet i 10 milijardi kg godišnje fiksira se udarima [[grom]]a, ali većinu fiksacije vrše slobodnoživeće ili [[simbioza|simbiotsk]] [[bakterije]] poznate kao [[diazotrofi]]. Ove bakterije imaju [[enzim]] [[nitrogenaza|nitrogenazu]] koji kombinuje plinoviti dušik sa [[vodik]]om, kako bi proizveo [[amonijak]], koji bakterije pretvaraju u druge [[organski spoj|organske spojeve]]. Većina biološke fiksacije dušika se odvija aktivnošću [[molibden]]ske (Mo)-nitrogenaze, koja se nalazi u širokom spektru bakterija i nekim [[Arheja]]ma. Mo-nitrogenaza je složeni dvokomponentni [[enzim]] koji ima više prostetičkih grupa koje sadrže metal.<ref name="Moir 2011"/> Primjer slobodnoživućih bakterija je ''[[Azotobacter]]''. Simbiotske bakterije koje fiksiraju dušik, kao što je ''[[Rhizobium]]'', obično žive u korijenskim kvržicama [[Fabaceae|mahunarki]] (kao što su [[grašak]], [[Alfalfa|alfalfa]] i [[bagrem]]i). Ovdje formiraju [[Mutualizam|mutualizamski]] odnos s biljkom, proizvodeći amonijak u zamjenu za [[ugljikohidrat]]e. Zbog ovog odnosa, mahunarke će često povećati sadržaj dušika u tlima siromašnim dušikom. Nekoliko ne-mahunarki također može formirati takve [[simbioza|simbioze]]. Danas se oko 30% ukupnog fiksnog dušika proizvodi industrijski korištenjem [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovod procesa]],<ref name="Smith 2004"/> koji koristi visoke temperature i pritiske za pretvaranje plinovitog dušika i izvora vodika ([[prirodni plin]] ili [[nafta]]) u amonijak.<ref name="Smil 2000"/> === Asimilacija === {{Glavni|Asimilacija (biologija)|Asimilacija dušika}} [[Biljke]] mogu apsorbirati nitrate ili amonij iz tla, putem korijenovih dlačica. Ako se apsorbira nitrat, prvo se reducira na nitritne, a zatim na amonijeve ione radi ugradnje u [[aminokiseline]], [[nukleinske kiseline]] i [[hlorofil]]. Kod biljaka koje imaju simbiotski odnos s [[rizobij]]ima, dio dušika asimilira se u obliku amonijevih iona, direktno iz kvržica. Sada je poznato da postoji složeniji ciklus aminokiselina između ''Rhizobia'' [[bakteroid]]a i biljaka. Biljka bakteroidima osigurava aminokiseline, tako da asimilacija amonijaka nije potrebna, a bakteroidi prenose [[aminokiseline]] (s novofiksiranim dušikom) natrag biljci, formirajući tako međuovisni odnos.<ref name="Willey 2011"/> Dok mnoge [[životinje]], [[gljive]] i ostali [[heterotrof]]ni organizmi dobijaju dušik unosom [[aminokiselina]], [[nukleotid]]a i ostalih [[mala molekula|malih organskih molekula]], drugi heterotrofi (uključujući mnoge [[bakterije]]) mogu koristiti neorganske spojeve, poput amonijaka, kao jedine izvore dušika. Korištenje različitih izvora dušika (N) pažljivo je regulirano u svim organizmima. === Amonifikacija === Kada biljka ili životinja ugine ili životinja izbaci otpad, početni oblik dušika je [[Organska tvar|organski]], prisutan u oblicima kao što su aminokiseline i DNK.<ref>{{Cite web |title=The Nitrogen Cycle: Processes, Players, and Human Impact {{!}} Learn Science at Scitable |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/the-nitrogen-cycle-processes-players-and-human-15644632/ |access-date=2025-02-13 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> [[Bakterije]] i [[gljive]] pretvaraju ovaj organski dušik u amonijak, a ponekad i amonij, kroz niz procesa koji se nazivaju [[amonifikacija]] ili [[mineralizacija]] tla. Ovo je posljednji korak u ciklusu dušika koji uključuje [[organski spoj|organske spojeve]].<ref>{{Citation |last=Strock |first=J.S. |title=Ammonification |date=2008 |pages=162–165 |url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/ammonification |access-date=2025-02-13 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/B978-008045405-4.00256-1 |isbn=978-0-08-045405-4 |encyclopedia=Encyclopedia of Ecology|url-access=subscription }}</ref> Uključeni su brojni [[enzim]]i, uključujući [[dehidrogenaza|dehidrogenaze]], [[proteaza|proteaze]] i [[deaminacija|deaminaze]] kao što su [[glutamat-dehidrogenaza]] i [[glutamin-sintetaza]].<ref name=":2">{{Citation |last1=Cabello |first1=P. |title=Nitrogen Cycle |date=2009-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Microbiology (Third Edition) |pages=299–321 |editor-last=Schaechter |editor-first=Moselio |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123739445000559 |access-date=2025-03-18 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373944-5 |last2=Roldán |first2=M. D. |last3=Castillo |first3=F. |last4=Moreno-Vivián |first4=C.}}</ref> Mineralizacija i [[amonifikacija]] dušika imaju pozitivnu [[korelacija|korelaciju]] s organskim dušikom u tlu,<ref>{{Cite journal |last1=Marion |first1=G. M. |last2=Black |first2=C. H. |date=1988 |title=Potentially Available Nitrogen and Phosphorus Along a Chaparral Fire Cycle Chronosequence |url=https://acsess.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Soil Science Society of America Journal |language=en |volume=52 |issue=4 |pages=1155–1162 |doi=10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x |bibcode=1988SSASJ..52.1155M |issn=1435-0661|url-access=subscription }}</ref> soil microbial biomass, and average annual precipitation.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Li |first1=Zhaolei |last2=Tian |first2=Dashuan |last3=Wang |first3=Bingxue |last4=Wang |first4=Jinsong |last5=Wang |first5=Song |last6=Chen |first6=Han Y. H. |last7=Xu |first7=Xiaofeng |last8=Wang |first8=Changhui |last9=He |first9=Nianpeng |last10=Niu |first10=Shuli |date=2019 |title=Microbes drive global soil nitrogen mineralization and availability |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14557?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Global Change Biology |language=en |volume=25 |issue=3 |pages=1078–1088 |doi=10.1111/gcb.14557 |pmid=30589163 |bibcode=2019GCBio..25.1078L |issn=1365-2486|url-access=subscription }}</ref> Također blisko reaguju na promjene temperature.<ref>{{Cite journal |last1=Pierre |first1=S. |last2=Hewson |first2=I. |last3=Sparks |first3=J. P. |last4=Litton |first4=C. M. |last5=Giardina |first5=C. |last6=Groffman |first6=P. M. |last7=Fahey |first7=T. J. |date=2017 |title=Ammonia oxidizer populations vary with nitrogen cycling across a tropical montane mean annual temperature gradient |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.1863?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecology |language=en |volume=98 |issue=7 |pages=1896–1907 |doi=10.1002/ecy.1863 |pmid=28419436 |bibcode=2017Ecol...98.1896P |issn=1939-9170|url-access=subscription }}</ref> Međutim, ovi procesi usporavaju se u prisustvu [[vegetacija|vegetacije]] sa visokim odnosom [[ugljik]]a i [[dušik]]a<ref>{{Cite journal |last=Gosz |first=J. R. |date=1981 |title=Nitrogen Cycling in Coniferous Ecosystems |journal=Ecological Bulletins |issue=33 |pages=405–426 |jstor=45128679 |issn=0346-6868}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Vitousek |first1=Peter M. |last2=Gosz |first2=James R. |last3=Grier |first3=Charles C. |last4=Melillo |first4=Jerry M. |last5=Reiners |first5=William A. |date=1982 |title=A Comparative Analysis of Potential Nitrification and Nitrate Mobility in Forest Ecosystems |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1942609?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecological Monographs |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=155–177 |doi=10.2307/1942609 |jstor=1942609 |bibcode=1982EcoM...52..155V |issn=1557-7015|url-access=subscription }}</ref> i gnojidbe šećerom.<ref>{{Cite journal |last1=Zagal |first1=Erick |last2=Persson |first2=Jan |date=1994-10-01 |title=Immobilization and remineralization of nitrate during glucose decomposition at four rates of nitrogen addition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0038071794902127 |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=26 |issue=10 |pages=1313–1321 |doi=10.1016/0038-0717(94)90212-7 |bibcode=1994SBiBi..26.1313Z |issn=0038-0717|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeLuca |first1=T. H. |last2=Keeney |first2=D. R. |date=1993-01-01 |title=Glucose-induced nitrate assimilation in prairie and cultivated soils |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00001116 |journal=Biogeochemistry |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=167–176 |doi=10.1007/BF00001116 |bibcode=1993Biogc..21..167D |issn=1573-515X|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Nitrogen Cycle - Reactions and Enzymes.svg|thumb|upright=1.6| {{center|'''Mikrobni ciklus dušika'''{{hsp}}<ref name="Sparacino-Watkins 2013" /><ref name="Simon 2013" />}} [[Anammox|ANAMMOX]] je anaerobna oksidacija amonijaka, [[Disimilatorna redukcija nitrata do amonijaka|DNRA]] disimilatorna je redukcija nitrata do amonijaka, a [[Comammox|COMAMMOX]] je njegova potpuna [[oksidacija]].]] === Nitrifikacija === {{Glavni|Nitrifikacija}} Konverzija amonijaka u nitrat prvenstveno vrši se pomoću bakterija koje žive u tlu i drugih nitrificirajućih bakterija. U primarnoj fazi nitrifikacije, oksidaciju amonijaka ({{chem2|NH4+}}) vrše bakterije poput [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Nitrosomonas]]'', koje pretvaraju amonijak u [[nitrit]]e ({{chem2|NO2–}}). Ostale bakterijske vrste, kao što su u rodu ''[[Nitrobacter]]'', odgovorne su za oksidaciju nitrita ({{chem2|NO2–}}) u [[nitrat]]e ({{chem2|NO3-}}). Važno je da se [[amonijak]] ({{chem2|NH3}}) pretvori u nitrate ili nitrite jer je [[toksičnost|toksičan]] za [[biljke]]. Zbog njihove vrlo visoke [[rastvorljivost]]i i zato što tla nisu u stanju zadržati [[anion]]e, nitrati mogu ući u [[podzemne vode]]. Povišeni nitrati u podzemnim vodama predstavljaju problem za upotrebu vode za piće jer nitrati mogu uticati na nivo kisika u krvi kod dojenčadi i uzrokovati [[methemoglobinemija|methemoglobinemiju]] ili [[sindrom plave bebe]].<ref name="Vitousek 1997"/> Tamo gdje [[podzemne vode]] obnavljaju protok [[potok]]a, obogaćene nitratima mogu doprinijeti [[eutrofikacija| eutrofikaciji]], procesu koji dovodi do velike populacije i rasta algi, posebno [[populacija]] [[plavozelene alge| plavozelenih]]. Iako nije direktno toksičan za riblji svijet, poput amonijaka, nitrat može imati indirektne učinke na [[ribe]], ako doprinosi ovoj eutrofikaciji. Dušik je doprinio ozbiljnim problemima eutrofikacije u nekim vodenim tijelima. Od 2006. godine, primjena dušičnih gnojiva se sve više kontrolira u [[UK|Britaniji]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To se događa na isti način kao i kontrola [[fosfor]]nih gnojiva, čije se ograničenje obično smatra bitnim za oporavak eutroficiranih vodenih tijela. === Denitrifikacija === {{glavni| Denitrifikacija}} Denitrifikacija je redukcija nitrata nazad u gasoviti azot ({{chem|N|2}}), čime se kompletira ciklus dušika. Ovaj proces izvode bakterijske vrste kao što su u rodu ''[[Pseudomonas]]'' i vrsta ''[[Paracoccus denitrificans]]'', pod anaerobnim uslovima. One koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], umjesto kiseika, tokom disanja. Ove fakultativno (što znači opcijski) anaerobne bakterije mogu živjeti i u aerobnim uslovima. Denitrifikacija se dešava u anaerobnim uslovima, npr. u natopljenim tlima. Denitrificirajuće bakterije koriste nitrate u tlu za disanje i posljedično proizvode plinoviti dušik, koji je inertan i nedostupan biljkama. Denitrifikacija dešava se kod slobodnoživućih [[mikroorganizam]]a, kao i kod obligatnih simbionta anaerobnih [[Cilijate|cilijata]].<ref>{{cite journal |last1=Graf |first1=Jon S. |last2=Schorn |first2=Sina |last3=Kitzinger |first3=Katharina |last4=Ahmerkamp |first4=Soeren |last5=Woehle |first5=Christian |last6=Huettel |first6=Bruno |last7=Schubert |first7=Carsten J. |last8=Kuypers |first8=Marcel M. M. |last9=Milucka |first9=Jana |title=Anaerobic endosymbiont generates energy for ciliate host by denitrification |journal=Nature |date=3 March 2021 |volume=591 |issue=7850 |pages=445–450 |doi=10.1038/s41586-021-03297-6| issn=0028-0836|pmid=33658719 |pmc=7969357 |bibcode=2021Natur.591..445G |doi-access=free }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left heights=280px> File:Nitrogen cycle.jpg| Klasični prikaz ciklusa dušika File:Nitrogen Cycle 2.svg|Dijagram ciklusa dušika iznad i ispod zemlje. Atmosferski dušik ide do bakterija koje fiksiraju dušik u [[mahunarka]]ma i tlu, zatim do amonijaka, pa do nitrificirajućih bakterija u nitrite, a nitrate (koje također proizvodi munja), pa zatim nazad u atmosferu ili ga asimiliraju [[biljke]], a zatim [[životinje]]. Dušik u životinjama i biljkama postaje amonijak putem razlagača (bakterija i gljiva). </gallery> <gallery mode=packed style=float:right heights=400px> File:The Nitrogen Cycle.png| Jednostavan prikaz ciklusa dušika. Plava boja predstavlja skladištenje dušika, zelena procese premještanja dušika s jednog mjesta na drugo, a crvena bakterije koje su u tome uključene. </gallery> {{clear left}} === Disimilacijska redukcija nitrata u amonij === {{Glavni| Disimilacijska redukcija nitrata u amonij }} Disimilacijska redukcija nitrata u amonij (DNRA), ili amonifikacija nitratom/nitritom, je proces [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]]. Mikrobi koji poduzimaju DNRA oksidiraju organsku tvar i koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], redukujući ga na [[nitrit]], zatim na [[amonij]] ({{chem2|NO3- -> NO2- -> NH4+}}).<ref name="Lam 2011"/> I denitrificirajuće i nitratno amonificirajuće bakterije takmičiti će se za nitrat u okolišu, iako DNRA djeluje na očuvanje bioraspoloživog dušika kao topljivog amonijaka, umjesto da proizvodi plin didušik.<ref name="Marchant 2014"/> === COMAMOKS=== Tradicionalno, [[nitrifikacija]] odvija se u dva koraka: [[amonijak]] se [[oksid]]ira u nitrit, a zatim se nitrit oksidira u [[nitrat]]. Često ove konverzije vrše različiti organizmi.<ref>{{Cite journal |last=Lawson |first=Christopher E |last2=Lücker |first2=Sebastian |date=2018-04-01 |title=Complete ammonia oxidation: an important control on nitrification in engineered ecosystems? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166917301611 |journal=Current Opinion in Biotechnology |series=Energy biotechnology • Environmental biotechnology |volume=50 |pages=158–165 |doi=10.1016/j.copbio.2018.01.015 |issn=0958-1669}}</ref> Neke bakterije –roda [[Nitrospira]] – oksidiraju amonijak u nitrat.<ref>{{Cite journal |last=Zhu |first=Chenyi |last2=Ran |first2=Xiaochuan |last3=Wang |first3=Han |last4=Li |first4=Jia |last5=Xie |first5=Junxiang |last6=Kong |first6=Ziang |last7=Wang |first7=Yayi |date=2026-06-15 |title=Enrichment strategies for comammox Nitrospira: Ecological insights and technological innovations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935126007899 |journal=Environmental Research |volume=300 |doi=10.1016/j.envres.2026.124458 |issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Daims |first=Holger |last2=Lebedeva |first2=Elena V. |last3=Pjevac |first3=Petra |last4=Han |first4=Ping |last5=Herbold |first5=Craig |last6=Albertsen |first6=Mads |last7=Jehmlich |first7=Nico |last8=Palatinszky |first8=Marton |last9=Vierheilig |first9=Julia |last10=Bulaev |first10=Alexandr |last11=Kirkegaard |first11=Rasmus H. |last12=von Bergen |first12=Martin |last13=Rattei |first13=Thomas |last14=Bendinger |first14=Bernd |last15=Nielsen |first15=Per H. |date=December 2015 |title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria |url=https://www.nature.com/articles/nature16461 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=528 |issue=7583 |pages=504–509 |doi=10.1038/nature16461 |issn=1476-4687}}</ref> Kombinovani proces naziva se [[Komamoks|COMAMOKS]] = "POTPUNA OKSIDACIJA AMONIJKA."<ref>{{Cite journal |last=Hu |first=Jiajie |last2=Zhao |first2=Yuxiang |last3=Yao |first3=Xiangwu |last4=Wang |first4=Jiaqi |last5=Zheng |first5=Ping |last6=Xi |first6=Chuanwu |last7=Hu |first7=Baolan |date=2021-08-01 |title=Dominance of comammox Nitrospira in soil nitrification |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969721016260 |journal=Science of The Total Environment |volume=780 |doi=10.1016/j.scitotenv.2021.146558 |issn=0048-9697}}</ref> Komamoks se nalazi u mnogim [[Ekosistemima|ekosistemima]], naprimjer, [[Slatka voda|slatkovodni]]<ref>{{Cite web |title=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |url=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |access-date=2026-04-30 |website=ASM Journals |language=en |doi=10.1128/aem.01965-22 |pmc=9973019 |pmid=36719237}}</ref> Comammox have been found it could be used in wastewater treatment.<ref>{{Cite journal |last=Jin |first=Da |last2=Zhang |first2=Xiaonong |last3=Zhang |first3=Xingxing |last4=Zhou |first4=Li |last5=Zhu |first5=Zixuan |last6=Deogratias |first6=Ufoymungu Kisa |last7=Wu |first7=Zhiqiang |last8=Zhang |first8=Kangyu |last9=Ji |first9=Xu |last10=Ju |first10=Ting |last11=Zhu |first11=Xurui |last12=Gao |first12=Bo |last13=Ji |first13=Luomiao |last14=Zhao |first14=Rui |last15=Ruth |first15=Guerra |date=2024-10-20 |title=A critical review of comammox and synergistic nitrogen removal coupling anammox: Mechanisms and regulatory strategies |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969724050046 |journal=Science of The Total Environment |volume=948 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.174855 |issn=0048-9697}}</ref> === Anaerobna oksidacija amonijaka === {{glavni|Anammoks}} Proces aerobne oksidacije amonijaka [[AN]] poznat je i kao proces [[Anammoks|ANAMOKS]], skraćenica nastala spajanjem prvih [[slogova]] svake od ove tri riječi. Ovaj biološki proces je reakcija [[redoks]]ne [[komproporcionacija| komproporcionacije]], u kojoj [[amonijak]] ([[redukcijsko sredstvo]] koje daje elektrone) i [[nitrit]] ([[oksidacijsko sredstvo]] koje prihvata elektrone) prenose tri [[elektron]]a i pretvaraju se u jednu molekulu plina diatomskog [[dušik]]a ({{chem|N|2}}) i dvije molekule vode. Ovaj proces čini glavni dio konverzije dušika u [[okean]]ima. [[Stehiometrija|stehiometrijski]] uravnotežena formula za hemijsku reakciju ANAMOKS može se napisati na sljedeći način, gdje amonijev [[ion]] uključuje molekulu amonijaka, njen [[Konjugacija (teorija kiselina-baza)|konjugirana]] [[Baza (hemija)|baza]]: : {{chem2|NH4+ + NO2- -> N2 + 2 H2O}} (Δ''G''° = {{val|-357 |u=kJ.mol-1}}).<ref name="Anammox" /> Ovo je [[egzergonski proces]] (ovdje i [[egzotermna reakcija]]) koji oslobađa energiju, što je naznačeno negativnom vrijednošću Δ''G''°, razlikom u [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsovoj slobodnoj energiji]] između produkata reakcije i reagensa. === Ostali procesi === Iako je fiksacija dušika primarni izvor dušika dostupnog biljkama u većini [[ekosistem]]a, u područjima s [[matična stijena|temeljnom stijenom]] bogatom dušikom, razgradnja ove stijene također služi kao izvor dušika.<ref name="NPR 2011"/><ref name="Schuur 2011"/><ref name="Morford 2011"/> Redukcija nitrata je također dio [[ciklusa gvožđa|ciklusa gvožđa]], pod [[anoksija|anoksijskim uvjetima]] Fe(II) može donirati elektron {{chem2|NO3–}} i oksidira se u Fe(III), dok se {{chem2|NO3–}} reducira na {{chem2|NO2–, N2O, N2}} i {{chem2|NH4+}}, ovisno o uvjetima i uključenim [[mikrob]]nim [[vrsta]]ma.<ref name="Burgin 2011"/> [[Kitovi|fekalne perjanice kitova]] također djeluju kao spoj u morskom ciklusu dušika, koncentriranje dušika u epipelagijskim zonama okeanskog okruženja, prije njegovog širenja kroz različite morske slojeve, što u konačnici povećava primarnu produktivnost okeana.<ref name="roman2010">{{cite journal | title = The Whale Pump: Marine Mammals Enhance Primary Productivity in a Coastal Basin | last1 = Roman | first1 = J. | last2 = McCarthy | first2 = J.J. | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 10 | pmc=2952594| doi = 10.1371/journal.pone.0013255 | date = 2010| pmid = 20949007 | bibcode = 2010PLoSO...513255R | doi-access = free }}</ref> ==Morski ciklus dušika == [[Slika:Marine Nitrogen Cycle.jpg|thumb|upright=1.9|{{center| Morski ciklus dušika''}}]] [[Slika:Main marine nitrogen cycles.jpg|thumb|upright=1.9| Glavni proučavani procesi ciklusa dušika u različitim morskim okruženjima. Svaka obojena strelica predstavlja dušičnu transformaciju: {{chem|N|2}} fiksacija (crvena), nitrifikacija (svijetloplava), redukcija nitrata (ljubičasta), DNRA (magenta), denitrifikacija (akvamarin), N-damo (zelena) i anamoks (narandžasta). Crne zakrivljene strelice predstavljaju fizičke procese kao što su advekcija i [[difuzija]].<ref name=Pajares2019>{{cite journal | last1 = Pajares Moreno | first1 = S. | last2 = Ramos | first2 = R. | year = 2019 | title = Processes and Microorganisms Involved in the Marine Nitrogen Cycle: Knowledge and Gaps | url = | journal = Frontiers in Marine Science | volume = 6 | issue = | doi = 10.3389/fmars.2019.00739 | doi-access = free | bibcode = 2019FrMaS...6..739P }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[slika:Marine nitrogen cycle under future ocean acidification.jpg|thumb|upright=1.9|{{center|'''Morski ciklus dušika u uvjetima budućeg zakiseljavanja okeana'''{{hsp}}<ref name="O'Brien2016" />}}]] Ciklus dušika također je važan proces u okeanu. Iako je cjelokupni ciklus sličan, postoje različiti akteri<ref name="Moulton 2016"/> i načini prijenosa dušika u okeanu. Dušik ulazi u vodu putem [[padavina]], otjecanja ili kao {{chem|N|2}} iz atmosfere. [[Fitoplankton]] ne može koristiti dušik kao {{chem|N|2}}, pa mora proći kroz fiksaciju dušika, što pretežno vrše [[cijanobakterije]].<ref name="Miller 2008 60–62"/> Bez zaliha fiksnog dušika koji ulaze u morski ciklus, fiksirani dušik bi se potrošio za oko 2000 godina.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Fitoplanktonu je potreban dušik u biološki dostupnim oblicima za početnu sintezu organske tvari. Amonijak i urea oslobađaju se u vodu izlučivanjem iz [[plankton]]a. Izvori dušika uklanjaju se iz [[fotička zona|eufotičke zone]], kretanjem organske tvari prema dolje. Do ovoga može doći usljed potonuća [[fitoplankton]]a, vertikalnog miješanja ili potonuća otpada vertikalnih migratora. Potonuće rezultira unošenjem amonijaka na nižim dubinama ispod eufotičke zone. [[Bakterije]] su sposobne pretvoriti amonijak u nitrit i nitrat, ali ih svjetlost inhibira, tako da se to mora dogoditi ispod eufotičke zone.<ref name="Miller 2008"/> Amonifikaciju ili [[Mineralizacija (geologija)|mineralizaciju]] vrše bakterije kako bi pretvorile organski dušik u amonijak. Zatim se može dogoditi [[nitrifikacija]], kako bi se amonij pretvorio u nitrit i nitrat.<ref name="Boyes 2011"/> Nitrat se može vratiti u eufotičku zonu vertikalnim miješanjem i uzlaznim strujanjem gdje ga fitoplankton može apsorbirati, kako bi nastavio ciklus. {{chem|N|2}} se može vratiti u atmosferu putem [[denitrifikacija|denitrifikacije]]. Smatra se da je amonijak preferirani izvor fiksnog dušika za fitoplankton jer njegova asimilacija ne uključuje [[redoks]]nu reakciju i stoga zahtijeva malo [[energija|energije]]. Nitrat zahtijeva redoksnu reakciju za asimilaciju, ali je obilniji, pa se većina fitoplanktona prilagodila da ima [[enzim]]e potrebne za provođenje ove redukcije ([[nitrat-reduktaza]]). Postoji nekoliko značajnih i dobro poznatih izuzetaka koji uključuju većinu vrsta roda ''[[Prochlorococcus]]'' i neke iz roda ''[[Synechococcus]]'', koje mogu apsorbirati dušik samo kao amonijak.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> [[nutrijent|Hranjive tvari]] u okeanu nisu ravnomjerno raspoređene. Područja uzlaznog toka osiguravaju zalihe dušika ispod eufotičke zone. Obalne zone osiguravaju dušik iz otjecanja, a uzlazni tokovi se lako događaju duž obale. Međutim, brzina kojom fitoplankton može apsorbirati dušik smanjena je u oligotrofnim vodama tokom cijele godine, a u umjerenim vodama ljeti, što rezultira nižom primarnom proizvodnjom.<ref name="Parsons 1997"/> Distribucija različitih oblika dušika također varira širom okeana. Nitrat smanjuje se u vodama blizu površine, osim u uzlaznim regijama. Obalne uzlazne regije obično imaju visoke nivoe nitrata i [[hlorofil]]a kao rezultat povećane proizvodnje. Međutim, postoje regije s visokim površinskim nitratom, ali niskim hlorofilom, koje se nazivaju regije s visokim sadržajem dušika, niskim sadržajem hlorofila (HNLC). Najbolje objašnjenje za HNLC regije odnosi se na nedostatak [[gvožđe|gvožđa]] u okeanu, što može imati važnu ulogu u dinamici okeana i ciklusima hranjivih tvari. Unos gvožđa varira ovisno o regiji i u okean se dostavlja prašinom (iz pješčanih oluja) i ispiranjem iz stijena. Gvožđe se smatra pravim ograničavajućim elementom produktivnosti [[ekosistem]]a u okeanu. Amonijak i nitrit pokazuju maksimalnu koncentraciju na 50–80 m (donji kraj eufotičke zone) sa smanjenjem koncentracije ispod te dubine. Ova distribucija može se objasniti činjenicom da su nitrit i amonijak međuvrste. Oboje se brzo proizvode i troše kroz vodeni stubac.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Količina amonijaka u okeanu je oko tri reda veličine manja od nitrata.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Između amonijaka, nitrita i nitrata, nitrit ima najbržu stopu izmjene. Može se proizvesti tokom asimilacije nitrata, nitrifikacije i denitrifikacije; međutim, odmah se ponovo troši. ===Novi vs. regenerirani dušik=== Dušik koji ulazi u eufotičku zonu naziva se novim dušikom jer je tek stigao izvan produktivnog sloja.<ref name="Miller 2008 60–62" /> Novi dušik može doći ispod eufotičke zone ili iz vanjskih izvora. Vanjski izvori su uzlazni tokovi iz duboke vode i fiksacija dušika. Ako se organska tvar pojede, udahne, dostavi u vodu kao amonijak i ponovo ugradi u organsku tvar fitoplanktona, to se smatra recikliranom/regeneriranom proizvodnjom. Nova proizvodnja je važna komponenta morskog okoliša. Jedan od razloga je taj što samo kontinuirani unos novog dušika može odrediti ukupni kapacitet okeana za proizvodnju održivog ulova ribe.<ref name="Parsons 1997" /> Ulov ribe iz područja regeneriranog dušika dovest će do smanjenja dušika i stoga do smanjenja primarne proizvodnje. To će imati negativan učinak na sistem. Međutim, ako se riba lovi iz područja novog dušika, dušik će se nadopuniti. ===Buduća acidifikacija=== Kao što je ilustrovano dijagramom s desne strane, dodatni [[ugljen-dioksid]] ({{CO2}}) apsorbuje [[okean]] i reaguje s vodom, pri čemu formira se [[ugljiča kiselina]] ({{chem|H|2|CO|3}}) i razlaže na [[bikarbonat]]ne ({{Chem2|HCO3-}}) i vodikove ({{chem|link=Hydronium|H|+}}) ione (siva strelica), što smanjuje [[bioraspoloživost|bioraspoloživi]] [[karbonat]] ({{Chem2|CO3(2-)}}) i smanjuje [[pH]] okeana (crna strelica). Ovo vjerovatno pojačava fiksaciju dušika pomoću [[diazotrof]]a (siva strelica), koji koriste {{chem|H|+}} ione za pretvaranje azota u bioraspoložive oblike kao što su [[amonijak]] ({{chem|NH|3}}) i [[amonij]]evi ioni ({{chem2|NH4+}}). Međutim, kako se pH smanjuje, a više amonijaka se pretvara u amonijeve ione (siva strelica), postoji manje [[Redoks|oksidacije]] amonijaka u [[nitrit]] (NO{{su|b=2|p=–}}), što rezultira ukupnim smanjenjem nitrifikacije i denitrifikacije (crne strelice). To bi zauzvrat dovelo do daljnjeg nakupljanja fiksnog azota u okeanu, sa potencijalnom posljedicom [[eutrofikacija|eutrofikacije]]. Sive strelice predstavljaju povećanje, dok crne strelice predstavljaju smanjenje povezanog procesa.<ref name="O'Brien2016">{{cite journal |title = Implications of Ocean Acidification for Marine Microorganisms from the Free-Living to the Host-Associated |year = 2016|doi = 10.3389/fmars.2016.00047|doi-access = free|last1 = O'Brien|first1 = Paul A.|last2 = Morrow|first2 = Kathleen M.|last3 = Willis|first3 = Bette L.|last4 = Bourne|first4 = David G.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=47 | bibcode=2016FrMaS...3...47O }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{clear}} == Antropogeni uticaji na ciklus dišika == [[Slika:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen Fertilizer Application (6074011960).jpg|thumb| 280px|Primjena dušičnih gnojiva]] [[Slika:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen in Manure Production (6173194512).jpg|thumb|280px| Dušik u proizvodnji stajskog gnojiva]] {{Glavni|Antropogeni uticaj na ciklus dušika}} Kao rezultat ekstenzivnog uzgoja [[Fabaceae|mahunarki]] (posebno [[soja| soje]], [[lucerka| lucerke]] i [[djetelina| djeteline]]), rastuće upotrebe [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovog procesa]] u proizvodnji hemijskih [[đubrivo|đubriva]] i zagađenja koje emituju vozila i industrijska postrojenja, ljudi su više nego udvostručili godišnji prijenos dušika u biološki dostupne oblike.<ref name="Vitousek 1997"/> Osim toga, ljudi su značajno doprinijeli prijenosu tragova dušika sa Zemlje u atmosferu i sa kopna u vodene sisteme. Ljudske promjene globalnog ciklusa dušika najintenzivnije su u razvijenim zemljama i u Aziji, gdje su emisije vozila i [[industrijska poljoprivreda]] najveće.<ref name="Holland 1999"/> Generisanje Nr, [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]], povećalo se preko 10 puta u prošlom vijeku zbog globalne [[industrijalizacija| industrijalizacije]].<ref name="Galloway 2008" /><ref name="Gu 2012 dup?" /> Ovaj oblik dušika slijedi kaskadu kroz [[biosfera|biosferu]], putem različitih mehanizama i akumulira se jer je brzina njegovog stvaranja veća od brzine [[denitrifikacija|denitrifikacije]].<ref name="Cosby 2003"/> Zatrpavanje Nr u jezerima i okeanima povećava se uporedo s antropogenim unosom, sada dvostruko više nego prije [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Reaktivni dušik se može denitrificirati u vodi ili zakopavati u sedimentima radi akumulacije. Ovaj zakopani Nr leži latentan sve dok se njegovi sedimenti ne poremete događajima poput [[Oluja|oluja]] ili [[Poplava|poplava]], kada se velike količine dušika ponovo uvode u vodu gdje se može denitrificirati i uticati na okoliš. [[Dušik-oksid]] ({{chem|N|2|O}}) povećao se u atmosferi kao rezultat poljoprivredne gnojidbe, sagorijevanja [[biomasa| biomase]], stoke i tovilišta, te industrijskih izvora.<ref name="Chapin 2002"/> {{chem|N|2|O}} ima štetne učinke u [[stratosfera|stratosferi]], gdje se razgrađuje i djeluje kao [[katalizator]] u uništavanju atmosferskog [[ozon]]a. Dušik-oksid također je [[staklenički plin]] i trenutno je treći najveći uzrok [[globalno zagrijavanje| globalnog zagrijavanja]], nakon [[ugljik-dioksid]]a i [[metan]]a. Iako nije toliko zastupljen u atmosferi kao ugljik-dioksid, on je, za ekvivalentnu masu, gotovo 300 puta snažniji u svojoj sposobnosti zagrijavanja planete.<ref name="Howarth 2009"/> [[Amonijak]] ({{chem|NH|3}}) u atmosferi se utrostručio kao rezultat ljudskih aktivnosti. On je [[reaktant]] u atmosferi, gdje djeluje kao [[aerosol]], smanjujući kvalitet zraka i prianjajući uz kapljice vode, što na kraju rezultira [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ([[Vodik|H]][[nitrat|NO₃]]) koja proizvodi [[kisele kiše]]. Atmosferski amonijak i dušična kiselina također oštećuju [[respiratorni sistem]]. Vrlo visoka temperatura munje prirodno proizvodi male količine {{chem|NO|x}}, {{chem|NH|3}} i {{chem|HNO|3}}, ali visokotemperaturno [[sagorijevanje]] doprinijelo je 6– ili 7-strukom povećanju fluksa {{chem|NO|x}} u atmosferu. Njegova proizvodnja je funkcija temperature sagorijevanja – što je viša temperatura, to se proizvodi više {{chem|NO|x}}. Sagorijevanje [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] jest primarni doprinos, ali to čine i [[biogorivo|biogoriva]], pa čak i sagorijevanje vodika. Međutim, brzina kojom se vodik direktno ubrizgava u komore za sagorijevanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem može se kontrolirati kako bi se spriječile više temperature sagorijevanja koje proizvode {{chem|NO|x}}. Amonijak i dušikovi oksidi aktivno mijenjaju atmosfersku hemiju. Oni su prekursori proizvodnje [[ozon]]a u [[troposfera| troposferi]] (nižoj atmosferi), što doprinosi [[smog]]u i kiselim kišama, oštećuje [[biljke]] i povećava unos dušika u ekosisteme. [[Ekosistem]]ski procesi mogu se povećati [[đubrenje]]m dušikom, ali [[ljudski utjecaj na okoliš|antropogeni]] unos također može rezultirati zasićenjem dušikom, što slabi produktivnost i može oštetiti zdravlje biljaka, [[životinja]], [[riba]] i [[ljudi]].<ref name="Vitousek 1997"/> Smanjenje [[bioraznolikost]]i može također nastati, ako veća dostupnost dušika poveća rast [[trave|trava]] koje zahtijevaju dušik, uzrokujući degradaciju siromašnih dušikom, vrstama raznolikih [[Vriština (stanište)|vriština]].<ref name="Aerts 1988"/> == Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika == [[Datoteka: Estimated nitrogen surplus in Europe 2005.png|thumb|Procijenjeni višak dušika (razlika između primjene neorganskih i organskih gnojiva, atmosferskog taloženja, fiksacije i unosa od strane usjeva) za 2005. godinu u Europi.]] === Uticaji na prirodne sisteme === Povećanje nivoa Pokazalo se da [[Taloženje|taloženje dušika]] ima nekoliko negativnih učinaka i na kopnene i na [[voda|vodene]] ekosisteme.<ref name="Bobbink 2010"/><ref name="Liu 2011"/> Dušikovi plinovi i [[aerosol]]i mogu biti direktno toksični za određene biljne vrste, utičući na nadzemnu fiziologiju i rast biljaka u blizini velikih [[Tačkasti izvori zagađenja|tačkastih izvora]] zagađenja dušikom. Promjene biljnih vrsta mogu se dogoditi i kako akumulacija dušikovih spojeva povećava dostupnost u datom [[ekosistem]]u, na kraju mijenjajući sastav [[vrsta]], raznolikost biljaka i kruženje dušika. Amonijak i amonij – dva reducirana oblika dušika – mogu biti štetni tokom vremena zbog povećanja toksičnost prema osjetljivim vrstama biljaka,<ref name="Britto 2002"/> posebno onima koje su navikle koristiti nitrate kao izvor dušika, što uzrokuje slab razvoj njihovog [[korijen]]a i izdanaka. Povećano taloženje dušika također dovodi do zakiseljavanja tla, što povećava ispiranje baznih kationa u tlu i količine [[aluminij|aluminija]] i drugih potencijalno toksičnih [[metal]]a, uz smanjenje nivoa [[nitrifikacija| nitrifikacije]] koja se javlja i povećanje otpada biljnog porijekla. Zbog stalnih promjena uzrokovanih visokim taloženjem dušika, osjetljivost okoliša na ekološki stres i poremećaje – poput štetočina i [[patogen]]a – može se povećati, čineći ga tako manje otpornim na situacije koje bi inače imale mali uticaj na njegovu dugoročnu vitalnost. Dodatni rizici koje predstavlja povećana dostupnost neorganskog dušika u vodenim ekosistemima uključuju zakiseljavanje vode; [[eutrofikacija| eutrofikaciju]] slatkovodnih i slanovodnih sistema; problemi [[toksičnost]]i za [[životinje]], uključujući ljude.<ref name="Camargoa 2006"/> Eutrofikacija često dovodi do nižih nivoa rastvorenog kisika u vodenom stubu, uključujući [[hipoksija|hipoksijske]] i [[anoksija|anoksijske]] uslove, što može uzrokovati smrt vodene faune. Relativno sesilni [[bentos]], ili stvorenja koja žive na dnu, posebno su ranjivi zbog nedostatka pokretljivosti, iako uginuća velikih riba nisu neuobičajena. Okeanske [[Mrtva zona (ekologija)|mrtve zone]] u blizini ušća [[Mississippi]]ja u [[Meksičkom zaliv|Meksičkom zalivu]] dobro su poznati primjer [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[cvjetanje algi|cvjetanjem algi]].<ref name="Rabalais 2002"/><ref name="Dybas 2005"/> Iako je bilo nekih napora da se smanji oticanje dušika iz poljoprivrednih voda, nije došlo do značajnog smanjenja veličine mrtve zone.<ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Gulf of Mexico 'dead zone' larger than average, scientists find {{!}} National Oceanic and Atmospheric Administration |url=https://www.noaa.gov/news-release/gulf-of-mexico-dead-zone-larger-than-average-scientists-find |access-date=2025-04-08 |website=www.noaa.gov |language=en}}</ref> Njujorška [[Adirondack jezero| Adirondack jezera]], [[Catskills]], [[Hudson Highlands]], [[Rensselaer Plateau]] i dijelovi [[Long Island]]a pokazuju uticaj taloženja dušičnih [[kisela kiše| kiselih kiša]], što rezultira ubijanjem [[ribe]] i mnogih drugih vodenih [[vrsta|grupa]].<ref name="2lTxW"/> [[Slatka voda]] ima manju sposobnost neutraliziranja kiselosti, tako da se zakiseljavanje može dogoditi s manjim taloženjem dušika.<ref>{{Cite web |title=FAQs about Ocean Acidification - Woods Hole Oceanographic Institution |url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/ocean-chemistry/ocean-acidification/faqs-about-ocean-acidification/ |access-date=2025-03-19 |website=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Ovo zakiseljavanje može negativno uticati na [[ribe]] i vodene [[beskičmenjaci|beskičmenjake]]<ref>{{Cite journal |last1=Bednaršek |first1=Nina |last2=Newton |first2=Jan A. |last3=Beck |first3=Marcus W. |last4=Alin |first4=Simone R. |last5=Feely |first5=Richard A. |last6=Christman |first6=Natasha R. |last7=Klinger |first7=Terrie |date=2021-04-15 |title=Severe biological effects under present-day estuarine acidification in the seasonally variable Salish Sea |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969720362185 |journal=Science of the Total Environment |volume=765 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.142689 |pmid=33077233 |bibcode=2021ScTEn.76542689B |issn=0048-9697}}</ref> dok favorizira [[fitoplankton]] koji može podnijeti kiselije okruženje.<ref>{{Cite journal |last1=Erisman |first1=Jan Willem |last2=Galloway |first2=James N. |last3=Seitzinger |first3=Sybil |last4=Bleeker |first4=Albert |last5=Dise |first5=Nancy B. |last6=Petrescu |first6=A. M. Roxana |last7=Leach |first7=Allison M. |last8=de Vries |first8=Wim |date=2013-07-05 |title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0116 |pmc=3682738 |pmid=23713116}}</ref> Amonijak ({{chem|NH|3}}) je vrlo toksičan za [[ribe]], a nivo amonijaka koji se ispušta iz [[postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda|postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda]] mora se pažljivo pratiti. Nitrifikacija putem [[aeracija|aeracije]] prije ispuštanja je često poželjna kako bi se spriječilo uginuće riba. Primjena na zemljište može biti atraktivna alternativa aeraciji. === Uticaji na ljudsko zdravlje: akumulacija nitrata u vodi za piće === Curenje [[reaktivni dušik|Nr (reaktivnog dušila)]] iz ljudskih aktivnosti može uzrokovati akumulaciju nitrata u prirodnom vodenom okruženju, što može stvoriti štetne uticaje na ljudsko zdravlje. Prekomjerna upotreba N-đubriva u poljoprivredi značajan je izvor zagađenja nitratima u podzemnim i površinskim vodama.<ref name="Power 1989"/><ref name="Strebel 1989" /> Zbog svoje visoke rastvorljivosti i niskog zadržavanja u tlu, nitrat može lako izaći iz podzemlja u podzemne vode, uzrokujući zagađenje nitratima. Neki drugi [[zagađenje iz difuznih izvora|difuzni izvori]] zagađenja nitratima u podzemnim vodama potiču od ishrane stoke, kontaminacije životinja i ljudi, te komunalnog i industrijskog otpada. Budući da [[podzemne vode]] često služe kao primarni izvor vode za domaćinstva, zagađenje nitratima može se proširiti iz podzemnih voda na površinsku i vodu za piće tokom proizvodnje vode za piće, posebno za male vodovodne sisteme u zajednicama, gdje se koriste loše regulisane i nehigijenske vode.<ref name="Fewtrell 2004"/> Standard [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) za vodu za piće je 50 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za kratkotrajnu izloženost i 3 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za hronične efekte.<ref name="c3aLP"/> Nakon što uđe u ljudski organizam, nitrat može reagovati sa organskim spojevima, putem reakcija nitrozacije u želucu i formirati [[nitrozamin]]e i [[N-nitrozamid|nitrozamide]], koji su uključeni u neke vrste [[kancer|raka]] (npr., [[rak usne šupljine]] i [[rak želuca]]).<ref name="Canter 2019"/> === Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka === Ljudske aktivnosti su također dramatično promijenile globalni ciklus dušika proizvodeći dušične plinove povezane s globalnim zagađenjem atmosferskog dušika. Postoje višestruki izvori atmosferskih [[fluks]]a [[reaktivni dušik| reaktivnog dušika]] (Nr). Poljoprivredni izvori reaktivnog dušika mogu proizvesti atmosfersku emisiju [[amonijak]]a ({{chem2|NH3}}), [[dušik-oksid]]a ({{chem|NO|x}}) i [[dušik-monoksid]]a ({{chem|N|2|O}}). Procesi sagorijevanja u proizvodnji energije, transportu i industriji također mogu formirati novi reaktivni dušik putem emisije {{chem|NO|x}}, nenamjernog otpadnog proizvoda. Kada se ti reaktivni dušici ispuštaju u niže slojeve atmosfere, mogu izazvati stvaranje [[smoga]], [[čestica]] i [[aerosol]]a, a svi su glavni faktori koji doprinose štetnim uticajima na ljudsko zdravlje, usljed zagađenja zraka.<ref name="Kampa 2008"/> U atmosferi, {{chem|NO|2}} može se [[Redoks|oksidirati]] u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] ({{chem|HNO|3}}), a može dalje reagovati sa {{chem|NH|3}} i formirati [[amonij-nitrat]] ({{Chem2|NH4NO3}}), što olakšava stvaranje čestica nitrata. Štaviše, {{chem|NH|3}} može reagovati s drugim kiselim plinovima ([[sumporna kiselina|sumporna]] i [[hlorovodonična kiselina]]) formirajući čestice koje sadrže amonijak, a koje su prekursori za sekundarne [[organski spoj|organske]] [[aerosol]]ne čestice u [[Smog|fotohemijskom smogu]].<ref name="Erisman 2013"/> == Također pogledajte == * [[Planetarne granice]] * [[Ciklus fosfora]] * [[Ciklus ugljika]] == Reference == {{reflist|1=30em|refs= <ref name="Galloway 2008">{{Cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|last2=Townsend|first2=A. R.|last3=Erisman|first3=J. W.|last4=Bekunda|first4=M.|last5=Cai|first5=Z.|last6=Freney|first6=J. R.|last7=Martinelli|first7=L. A.|last8=Seitzinger|first8=S. P.|last9=Sutton|first9=M. A.|date=2008|title=Transformation of the Nitrogen Cycle: Recent Trends, Questions, and Potential Solutions|url=http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=889–892|bibcode=2008Sci...320..889G|doi=10.1126/science.1136674|issn=0036-8075|pmid=18487183|s2cid=16547816|access-date=2019-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108115937/http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|archive-date=2011-11-08|url-status=live}}</ref> <ref name="Voss 2013">{{Cite journal|last1=Voss|first1=M.|last2=Bange|first2=H. W.|last3=Dippner|first3=J. W.|last4=Middelburg|first4=J. J.|last5=Montoya|first5=J. P.|last6=Ward|first6=B.|date=2013|title=The marine nitrogen cycle: recent discoveries, uncertainties and the potential relevance of climate change|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0121 |pmc=3682741|pmid=23713119}}</ref> <ref name="Mark A 2013">{{cite journal|last1=Fowler|first1=David|last2=Coyle|first2=Mhairi|last3=Skiba|first3=Ute|last4=Sutton|first4=Mark A.|last5=Cape|first5=J. Neil|last6=Reis|first6=Stefan|last7=Sheppard|first7=Lucy J.|last8=Jenkins|first8=Alan|last9=Grizzetti|first9=Bruna|date=5 July 2013|title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0164|pmc=3682748|pmid=23713126|last10=Galloway|first10=JN|last11=Vitousek|first11=P|last12=Leach|first12=A|last13=Bouwman|first13=AF|last14=Butterbach-Bahl|first14=K|last15=Dentener|first15=F|last16=Stevenson|first16=D|last17=Amann|first17=M|last18=Voss|first18=M}}</ref> <ref name="Duce 2008">{{Cite journal|last1=Duce|first1=R. A.|last2=LaRoche|first2=J.|last3=Altieri|first3=K.|last4=Arrigo|first4=K. R.|last5=Baker|first5=A. R.|last6=Capone|first6=D. G.|last7=Cornell|first7=S.|last8=Dentener|first8=F.|last9=Galloway|first9=J.|date=2008|title=Impacts of Atmospheric Anthropogenic Nitrogen on the Open Ocean|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=893–7|bibcode=2008Sci...320..893D|doi=10.1126/science.1150369|pmid=18487184|s2cid=11204131|hdl=21.11116/0000-0001-CD7A-0|hdl-access=free}}</ref> <ref name="CarrollSalt2004p93">{{Cite book|title=Ecology for gardeners|author1=Steven B. Carroll|author2=Steven D. Salt|publisher=Timber Press|year=2004|isbn=978-0-88192-611-8|page=93|url={{GBurl|aM4W9e5nmsoC|p=93}}}}</ref> <ref name="Moir 2011">{{cite book | editor= Moir, JWB | year=2011 | title=Nitrogen Cycling in Bacteria: Molecular Analysis | publisher=[[Caister Academic Press]] | isbn= 978-1-904455-86-8}}</ref> <ref name="Smil 2000">{{cite book |author=Smil, V |year=1997 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library |isbn=978-0-7167-5079-6}}</ref> <ref name="Vitousek 1997">{{cite journal |year=1997 |title= Human alteration of the global nitrogen cycle: Sources and consequences |journal= Ecological Applications|volume=1 |pages=1–17 |author1=Vitousek, PM |author2=Aber, J |author3=Howarth, RW |author4=Likens, GE |author5=Matson, PA |author6=Schindler, DW |author7=Schlesinger, WH |author8=Tilman, GD | doi=10.1890/1051-0761(1997)007[0737:HAOTGN]2.0.CO;2 |issue=3|hdl= 1813/60830 |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/1813/60830/1/Vitousek_et_al-1997-Ecological_Applications.pdf |issn= 1051-0761|hdl-access=free }}</ref> <ref name="Miller 2008 60–62">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological Oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Gruber 2008 1–35">{{cite book|last=Gruber|first=Nicolas|title=Nitrogen in the Marine Environment|year=2008|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-372522-6|pages=1–35}}</ref> <ref name="Parsons 1997">{{cite book|last=Lalli, Parsons|first=Carol, Timothy|title=Biological oceanography: An introduction|year=1997|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-7506-3384-0}}</ref> <ref name="Chapin 2002">{{cite book |last1=Chapin |first1=S.F. |last2=Matson |first2=P.A. |last3=Mooney |first3=H.A. |title=Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology |publisher=Springer |date=2002 |isbn=0-387-95443-0 |page=345 |url={{GBurl|OOH1H779-7EC|p=345}}}}</ref> <ref name="Fowler 2013">{{cite journal|last1=Fowler |first1=David |last2=Coyle |first2=Mhairi |last3=Skiba |first3=Ute |last4=Sutton |first4=Mark A. |last5=Cape |first5=J. Neil |last6=Reis |first6=Stefan |last7=Sheppard |first7=Lucy J. |last8=Jenkins |first8=Alan |last9=Grizzetti |first9=Bruna |last10=Galloway |first10=JN |last11=Vitousek |first11=P |last12=Leach |first12=A |last13=Bouwman |first13=AF |last14=Butterbach-Bahl |first14=K |last15=Dentener |first15=F |last16=Stevenson |first16=D |last17=Amann |first17=M |last18=Voss |first18=M |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |date=5 July 2013 |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0164 |pmc=3682748 |pmid=23713126}}</ref> <ref name="Vitousek 2013">{{Cite journal|last1=Vitousek|first1=P. M.|last2=Menge|first2=D. N. L.|last3=Reed|first3=S. C.|last4=Cleveland|first4=C. C.|date=2013|title=Biological nitrogen fixation: rates, patterns and ecological controls in terrestrial ecosystems|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0119 |pmc=3682739|pmid=23713117}}</ref> <ref name="Vuuren 2011">{{Cite journal|last1=Vuuren|first1=Detlef P van|last2=Bouwman|first2=Lex F|last3=Smith|first3=Steven J|last4=Dentener|first4=Frank|date=2011|title=Global projections for anthropogenic reactive nitrogen emissions to the atmosphere: an assessment of scenarios in the scientific literature|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=3|issue=5|pages=359–369|doi=10.1016/j.cosust.2011.08.014|bibcode=2011COES....3..359V |issn=1877-3435|hdl=1874/314192|s2cid=154935568 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Pilegaard 2013">{{Cite journal|last=Pilegaard|first=K.|date=2013|title=Processes regulating nitric oxide emissions from soils|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0126 |pmc=3682746|pmid=23713124}}</ref> <ref name="Levy 1996">{{Cite journal|last1=Levy|first1=H.|last2=Moxim|first2=W. J.|last3=Kasibhatla|first3=P. S.|date=1996|title=A global three-dimensional time-dependent lightning source of tropospheric NOx|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|volume=101|issue=D17|pages=22911–22922|doi=10.1029/96jd02341|issn=0148-0227|bibcode=1996JGR...10122911L}}</ref> <ref name="Sutton 2013">{{Cite journal|last1=Sutton|first1=M. A.|last2=Reis|first2=S.|last3=Riddick|first3=S. N.|last4=Dragosits|first4=U.|last5=Nemitz|first5=E.|last6=Theobald|first6=M. R.|last7=Tang|first7=Y. S.|last8=Braban|first8=C. F.|last9=Vieno|first9=M.|date=2013|title=Towards a climate-dependent paradigm of ammonia emission and deposition|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0166 |pmc=3682750|pmid=23713128}}</ref> <ref name="Dentener 2006">{{Cite journal|last1=Dentener|first1=F.|last2=Drevet|first2=J.|last3=Lamarque|first3=J. F.|last4=Bey|first4=I.|last5=Eickhout|first5=B.|last6=Fiore|first6=A. M.|last7=Hauglustaine|first7=D.|last8=Horowitz|first8=L. W.|last9=Krol|first9=M.|date=2006|title=Nitrogen and sulfur deposition on regional and global scales: a multimodel evaluation|journal=Global Biogeochemical Cycles|language=en|volume=20|issue=4 |pages=n/a|doi=10.1029/2005GB002672|bibcode=2006GBioC..20.4003D|s2cid=839759 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00342326/file/Dentener_et_al-2006-Global_Biogeochemical_Cycles.pdf}}</ref> <ref name="Bouwman 2011">{{Cite journal|last1=Bouwman|first1=L.|last2=Goldewijk|first2=K. K.|last3=Van Der Hoek|first3=K. W.|last4=Beusen|first4=A. H. W.|last5=Van Vuuren|first5=D. P.|last6=Willems|first6=J.|last7=Rufino|first7=M. C.|last8=Stehfest|first8=E.|date=2011-05-16|title=Exploring global changes in nitrogen and phosphorus cycles in agriculture induced by livestock production over the 1900-2050 period|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=52|pages=20882–7|doi=10.1073/pnas.1012878108|pmid=21576477|pmc=3876211 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Solomon 2007">{{Cite book|title=Climate change 2007: the physical science basis|last=Solomon|first=Susan|date=2007|publisher=Published for the Intergovernmental Panel on Climate Change [by] Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88009-1|oclc=228429704}}</ref> <ref name="Sutton 2011">{{Cite book|title=The European nitrogen assessment: sources, effects, and policy perspectives|editor-last=Sutton |editor-first=Mark A. |isbn=978-1-107-00612-6|oclc=690090202|date = 2011-04-14|publisher=Cambridge University Press }}</ref> <ref name="Deutsch 2007">{{Cite journal|last1=Deutsch|first1=Curtis|last2=Sarmiento|first2=Jorge L.|last3=Sigman|first3=Daniel M.|last4=Gruber|first4=Nicolas|last5=Dunne|first5=John P.|date=2007|title=Spatial coupling of nitrogen inputs and losses in the ocean|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=163–167|bibcode=2007Natur.445..163D|doi=10.1038/nature05392|issn=0028-0836|pmid=17215838|s2cid=10804715}}</ref> <ref name="Kuypers 2011">{{cite journal |last1=Kuypers |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B |title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=1 |issue=1 |pages=1–14 |year=2011 |pmid=29398704 |doi=10.1038/nrmicro.2018.9 |hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Galloway 2004">{{cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|title=Nitrogen cycles: past, present, and future generations |journal=Biogeochemistry|volume=70|issue=2|pages=153–226|year=2004|doi=10.1007/s10533-004-0370-0|bibcode=2004Biogc..70..153G |s2cid=98109580|display-authors=etal}}</ref> <ref name="Reis 2016">{{Cite journal|last1=Reis|first1=Stefan|last2=Bekunda|first2=Mateete|last3=Howard|first3=Clare M|last4=Karanja|first4=Nancy|last5=Winiwarter|first5=Wilfried|last6=Yan|first6=Xiaoyuan|last7=Bleeker|first7=Albert|last8=Sutton|first8=Mark A|date=2016-12-01|title=Synthesis and review: Tackling the nitrogen management challenge: from global to local scales|journal=Environmental Research Letters|volume=11|issue=12|doi=10.1088/1748-9326/11/12/120205|issn=1748-9326|bibcode=2016ERL....11l0205R|doi-access=free|hdl=10568/78380|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Gu 2012">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-08-17|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology|volume=46|issue=17|pages=9420–9427|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Kim 2017">{{Cite journal|last1=Kim|first1=Haryun|last2=Lee|first2=Kitack|last3=Lim|first3=Dhong-Il|last4=Nam|first4=Seung-Il|last5=Kim|first5=Tae-Wook|last6=Yang|first6=Jin-Yu T.|last7=Ko|first7=Young Ho|last8=Shin|first8=Kyung-Hoon|last9=Lee|first9=Eunil|date=2017-05-11|title=Widespread Anthropogenic Nitrogen in Northwestern Pacific Ocean Sediment|journal=Environmental Science & Technology|volume=51|issue=11|pages=6044–52|doi=10.1021/acs.est.6b05316|pmid=28462990|issn=0013-936X|bibcode=2017EnST...51.6044K}}</ref> <ref name="Smith 2004">{{cite book |last1=Smith |first1=B. |first2=R.L. |last2=Richards |first3=W.E. |last3=Newton |title=Catalysts for nitrogen fixation: nitrogenases, relevant chemical models and commercial processes |publisher=Kluwer |location= |orig-date=2004 |date=2013 |isbn=978-1-4020-3611-8 |pages= |url={{GBurl|gJnSBwAAQBAJ|pg=PR5}}}}</ref> <ref name="Willey 2011">{{cite book|last=Willey|first=Joanne M.|title=Prescott's Microbiology |edition=8th |year=2011|publisher=McGraw Hill|isbn=978-0-07-337526-7|page=705}}</ref> <ref name="Sparacino-Watkins 2013">{{Cite journal|last1=Sparacino-Watkins|first1=Courtney|last2=Stolz|first2=John F.|last3=Basu|first3=Partha|date=2013-12-16|title=Nitrate and periplasmic nitrate reductases|journal=Chem. Soc. Rev.|volume=43|issue=2|pages=676–706|doi=10.1039/c3cs60249d|pmid=24141308 |pmc=4080430}}</ref> <ref name="Simon 2013">{{Cite journal|last1=Simon|first1=Jörg|last2=Klotz|first2=Martin G.|title=Diversity and evolution of bioenergetic systems involved in microbial nitrogen compound transformations|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics |volume=1827|issue=2|pages=114–135|doi=10.1016/j.bbabio.2012.07.005|pmid=22842521|year=2013|doi-access=free}}</ref> <ref name="Lam 2011">{{Cite journal|last1=Lam |first1=Phyllis |last2=Kuypers |first2=Marcel M.M.|date=2011|title=Microbial Nitrogen Processes in Oxygen Minimum Zones|journal=Annual Review of Marine Science|volume=3|pages=317–345|doi=10.1146/annurev-marine-120709-142814|pmid=21329208|bibcode=2011ARMS....3..317L|hdl=21.11116/0000-0001-CA25-2|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Marchant 2014">{{Cite journal|last1=Marchant |first1=H.K. |last2=Lavik |first2=G. |last3=Holtappels |first3=M. |last4=Kuypers |first4=M.M.M.|date=2014|title=The Fate of Nitrate in Intertidal Permeable Sediments|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=8|doi=10.1371/journal.pone.0104517|pmid=25127459|pmc=4134218|bibcode=2014PLoSO...9j4517M|doi-access=free}}</ref> <ref name="Anammox">{{cite web|title=Anammox|url=https://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|website=Anammox - MicrobeWiki|publisher=MicrobeWiki|access-date=5 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080721/http://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|archive-date=2015-09-27|url-status=live}}</ref> <ref name="NPR 2011">{{cite news|url=https://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|title=Nitrogen Study Could 'Rock' A Plant's World|newspaper=NPR.org|date=2011-09-06|access-date=2011-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205114315/http://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|archive-date=2011-12-05|url-status=live}}</ref> <ref name="Schuur 2011">{{Cite journal | last1 = Schuur | first1 = E. A. G. | title = Ecology: Nitrogen from the deep | doi = 10.1038/477039a | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 39–40 | year = 2011 | pmid = 21886152| bibcode = 2011Natur.477...39S | s2cid = 2946571 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Morford 2011">{{Cite journal | last1 = Morford | first1 = S. L. | last2 = Houlton | first2 = B. Z. | last3 = Dahlgren | first3 = R. A. | doi = 10.1038/nature10415 | title = Increased forest ecosystem carbon and nitrogen storage from nitrogen rich bedrock | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 78–81 | year = 2011 | pmid = 21886160| bibcode = 2011Natur.477...78M | s2cid = 4352571 }}</ref> <ref name="Burgin 2011">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Moulton 2016">{{cite journal |last1=Moulton |first1=Orissa M |last2=Altabet |first2=Mark A |last3=Beman |first3=J Michael |last4=Deegan |first4=Linda A |last5=Lloret |first5=Javier |last6=Lyons |first6=Meaghan K |last7=Nelson |first7=James A |last8=Pfister |first8=Catherine A |title=Microbial associations with macrobiota in coastal ecosystems: patterns and implications for nitrogen cycling |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=May 2016 |volume=14 |issue=4 |pages=200–8 |doi=10.1002/fee.1262 |bibcode=2016FrEE...14..200M |issn=1540-9295|hdl=1912/8083 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Boyes 2011">{{cite web|last=Boyes, Elliot|first=Susan, Michael|title=Learning Unit: Nitrogen Cycle Marine Environment|url=http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|access-date=22 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123617/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|archive-date=15 April 2012}}</ref> <ref name="Holland 1999">{{cite journal|last1=Holland|first1=Elisabeth A.|last2=Dentener|first2=Frank J.|last3=Braswell|first3=Bobby H.|last4=Sulzman|first4=James M.|title=Contemporary and pre-industrial global reactive nitrogen budgets|journal=Biogeochemistry|volume=46|issue=1–3|page=7|year=1999|doi=10.1007/BF01007572|bibcode=1999Biogc..46....7H |s2cid=189917368}}</ref> <ref name="Gu 2012 dup?">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-09-04|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology |volume=46|issue=17|pages=9420–7|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Cosby 2003">{{Cite journal|last1=Cosby|first1=B. Jack|last2=Cowling|first2=Ellis B.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Seitzinger|first4=Sybil P.|last5=Erisman|first5=Jan Willem|last6=Aber|first6=John D.|last7=Galloway|first7=James N.|date=2003-04-01|title=The Nitrogen Cascade|journal=BioScience |volume=53|issue=4|pages=341–356|doi=10.1641/0006-3568(2003)053[0341:TNC]2.0.CO;2|s2cid=3356400 |issn=0006-3568|doi-access=free}}</ref> <ref name="Howarth 2009">''Proceedings of the Scientific Committee on Problems of the Environment (SCOPE)'' International Biofuels Project Rapid Assessment, 22–25 September 2008, Gummersbach, Germany, R. W. Howarth and S. Bringezu, editors. 2009 [https://cip.cornell.edu/biofuels/ Executive Summary, p. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606093439/http://cip.cornell.edu/biofuels/ |date=2009-06-06}}</ref> <ref name="Aerts 1988">{{cite journal|jstor=20038308|author1=Aerts, Rien |author2=Berendse, Frank |name-list-style=amp |journal=Vegetatio|volume=76|year=1988|issue=1/2|title=The Effect of Increased Nutrient Availability on Vegetation Dynamics in Wet Heathlands|pages=63–69|doi=10.1007/BF00047389 |s2cid=34882407 }}</ref> <ref name="Bobbink 2010">{{Cite journal|last1=Bobbink|first1=R.|last2=Hicks|first2=K.|last3=Galloway|first3=J.|last4=Spranger|first4=T.|last5=Alkemade|first5=R.|last6=Ashmore|first6=M.|last7=Bustamante|first7=M.|last8=Cinderby|first8=S.|last9=Davidson|first9=E.|date=2010-01-01|title=Global assessment of nitrogen deposition effects on terrestrial plant diversity: a synthesis|journal=Ecological Applications |volume=20|issue=1|pages=30–59|doi=10.1890/08-1140.1|pmid=20349829|bibcode=2010EcoAp..20...30B |s2cid=4792945 |issn=1939-5582|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|access-date=2019-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930190859/http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|archive-date=2019-09-30|url-status=live}}</ref> <ref name="Liu 2011">{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuejun|last2=Duan|first2=Lei|last3=Mo|first3=Jiangming|last4=Du|first4=Enzai|last5=Shen|first5=Jianlin|last6=Lu|first6=Xiankai|last7=Zhang|first7=Ying|last8=Zhou|first8=Xiaobing|last9=He|first9=Chune|date=2011|title=Nitrogen deposition and its ecological impact in China: An overview|journal=Environmental Pollution |volume=159|issue=10|pages=2251–2264|doi=10.1016/j.envpol.2010.08.002|pmid=20828899|bibcode=2011EPoll.159.2251L }}</ref> <ref name="Britto 2002">{{Cite journal|last1=Britto|first1=Dev T.|last2=Kronzucker|first2=Herbert J.|title=NH4+ toxicity in higher plants: a critical review|journal=Journal of Plant Physiology|volume=159|issue=6|pages=567–584|doi=10.1078/0176-1617-0774|year=2002}}</ref> <ref name="Camargoa 2006">{{Cite journal|last1=Camargoa|first1=Julio A.|last2=Alonso|first2=Álvaro|date=2006|title=Ecological and toxicological effects of inorganic nitrogen pollution in aquatic ecosystems: A global assessment|journal=Environment International|volume=32|issue=6|pages=831–849|doi=10.1016/j.envint.2006.05.002|pmid=16781774|bibcode=2006EnInt..32..831C |hdl=10261/294824 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Rabalais 2002">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |first2=R. Eugene |last2=Turner |first3=William J. Jr. |last3=Wiseman |year=2002|title=Gulf of Mexico Hypoxia, aka "The Dead Zone"|journal=Annu. Rev. Ecol. Syst.|volume=33|issue=1 |pages=235–63|jstor=3069262|bibcode=2002AnRES..33..235R }}</ref> <ref name="Dybas 2005">{{cite journal|doi=10.1641/0006-3568(2005)055[0552:DZSIWO]2.0.CO;2|author=Dybas, Cheryl Lyn. |year=2005|title=Dead Zones Spreading in World Oceans|journal=BioScience|volume=55|issue=7|pages=552–557|doi-access=free}}</ref> <ref name="2lTxW">New York State Environmental Conservation, Environmental Impacts of Acid Deposition: Lakes [http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124171015/http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html |date=2010-11-24}}</ref> <ref name="Power 1989">{{Cite journal|last1=Power|first1=J.F.|last2=Schepers|first2=J.S.|date=1989|title=Nitrate contamination of groundwater in North America|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=165–187|doi=10.1016/0167-8809(89)90012-1|bibcode=1989AgEE...26..165P |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Strebel 1989">{{Cite journal|last1=Strebel|first1=O.|last2=Duynisveld|first2=W.H.M.|last3=Böttcher|first3=J.|date=1989|title=Nitrate pollution of groundwater in western Europe|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=189–214|doi=10.1016/0167-8809(89)90013-3|bibcode=1989AgEE...26..189S |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Fewtrell 2004">{{Cite journal|last=Fewtrell|first=Lorna|date=2004|title=Drinking-Water Nitrate, Methemoglobinemia, and Global Burden of Disease: A Discussion|journal=Environmental Health Perspectives|volume=112|issue=14|pages=1371–4|doi=10.1289/ehp.7216|pmid=15471727 |pmc=1247562|bibcode=2004EnvHP.112.1371F }}</ref> <ref name="c3aLP">{{Cite book|title=Global Health Observatory: (GHO)|publisher=World Health Organization|oclc=50144984}}</ref> <ref name="Canter 2019">{{Citation|last=Canter|first=Larry W.|chapter=Illustrations of Nitrate Pollution of Groundwater|date=2019-01-22|pages=39–71|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-74579-3|doi=10.1201/9780203745793-3|title=Nitrates in Groundwater|s2cid=133944481}}</ref> <ref name="Kampa 2008">{{Cite journal|last1=Kampa|first1=Marilena|last2=Castanas|first2=Elias|date=2008|title=Human health effects of air pollution|journal=Environmental Pollution|volume=151|issue=2|pages=362–367|doi=10.1016/j.envpol.2007.06.012|pmid=17646040 |bibcode=2008EPoll.151..362K |s2cid=38513536 }}</ref> <ref name="Erisman 2013">{{Cite journal|last1=Erisman|first1=J. W.|last2=Galloway|first2=J. N.|last3=Seitzinger|first3=S.|last4=Bleeker|first4=A.|last5=Dise|first5=N. B.|last6=Petrescu|first6=A. M. R.|last7=Leach|first7=A. M.|last8=de Vries|first8=W.|date=2013-05-27|title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0116|pmid=23713116 |pmc=3682738}}</ref> }} {{Biogeochemijski ciklus}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ciklus dušika| ]] [[Kategorija: Biogeohemijski ciklusi]] [[Kategorija: Biologija tla]] [[Kategorija: Metabolizam]] [[Kategorija: Biogeografija]] [[Kategorija: Geologija]] [[Kategorija: Dušik]] l3pceg21uvxn1v7zzyc1hm4h6okznk1 3846897 3846896 2026-05-16T13:02:01Z Mhare 481 3846897 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO_x emitiran iz tla,<ref name="Pilegaard 2013"/> dušik fiksiran gromom,<ref name="Levy 1996"/> NH₃ emitiran kopnenim ekosistemima,<ref name="Sutton 2013"/> taloženje dušika na kopnene površine i okeane,<ref name="Dentener 2006"/><ref name="Duce 2008"/> NH₃ emitiran iz okeana,<ref name="Bouwman 2011"/><ref name="Solomon 2007"/><ref name="Duce 2008"/> okean; emisije NO₂ iz atmosfere,<ref name="Sutton 2011"/> denitrifikacija u okeanima,<ref name="Voss 2013"/><ref name="Deutsch 2007" /><ref name="Duce 2008" /> i reaktivno zatrpavanje dušika u okeanima.<ref name="Mark A 2013"/>]] '''Ciklus dušika''' jest [[biogeohemijski ciklus]] kojim se [[dušik]] pretvara u više hemijskih oblika dok cirkuliše između [[atmosferea|atmosferskog]], [[kopneni ekosistem|kopnenog]] i [[morski ekosistem| morskog ekosistema]]. Konverzija sušika može se provesti i biološkim i fizičkim procesima. Važni procesi u dušiknom ciklusu uključuju [[fiksacija dušika|fiksaciju]], [[amonifikacija| amonifikaciju]], [[nitrifikacija| nitrifikaciju]] i [[denitrifikacija| denitrifikaciju]]. Većina [[Zemljina atmosfera| Zemljine atmosfere]] (78%) je atmosferski dušik,<ref name="CarrollSalt2004p93" /> što ga čini najvećim izvorom dušika. Međutim, atmosferski dušik ima ograničenu dostupnost za biološku upotrebu, što dovodi do nedostatka iskoristivog dušika u mnogim vrstama [[ekosistem]]a. Dušični ciklus je od posebnog interesa za ekologe jer dostupnost dušika može utjecati na brzinu ključnih procesa u ekosistemu, uključujući primarnu proizvodnju i razgradnju. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, upotrebe umjetnih dušičnih gnojiva i ispuštanja dušika u [[otpadne vode]] dramatično su promijenile globalni ciklus dušika.<ref name="Kuypers 2011" /><ref name="Galloway 2004" /><ref name="Reis 2016" /> Ljudska modifikacija globalnog ciklusa dušika može negativno uticati na prirodni okoliš, a također i na ljudsko zdravlje.<ref name="Gu 2012" /><ref name="Kim 2017"/> == Procesi == {{Biogeohemijski ciklus}} Dušik je prisutan u okolišu u širokom spektru hemijskih oblika, uključujući organski dušik, [[amonij]] ({{chem2|NH4+}}), [[nitrit]] ({{chem2|NO2-}}), [[nitrat]] ({{chem2|NO3-}}), [[dušik-dioksid]] ({{chem2|N2O}}), [[dušik-monoksid]] (NO) ili neorganski dušikov plin ({{chem2|N2}}). Organski dušik može biti u obliku živog organizma, [[humus]]a ili u međuproduktima razgradnje organske tvari. Procesi opisani u ciklusu dušika transformiraju dušikove tvari iz jednog oblika u drugi. Mnoge od ovih procesa provode [[mikroorganizmi|mikrobi]], bilo u nastojanju da prikupe energiju ili da akumuliraju dušik u obliku potrebnom za njihov rast. Naprimjer, [[metabolički otpad|dušični otpad]] u životinjskom [[urin]]u razgrađuje se pomoću [[nitrificirajuća bakterija|nitrificirajućih bakterija]] u tlu kako bi ga biljke koristile. Dijagram pored pokazuje kako se ovi procesi uklapaju i formiraju ciklus dušika. === Fiksacija dušika === {{Glavni|Fiksacija dušika}} Konverzija gasovitog dušika ({{chem2|N2}}) u [[nitrat]]e i [[nitrit]]e, putem atmosferskih, industrijskih i bioloških procesa naziva se [[fiksacija duiška]]. Atmosferski dušik mora se preraditi, ili "[[fiksacija dušika|fiksirati]]", u upotrebljiv oblik koji biljke mogu apsorbirati. Između pet i 10 milijardi kg godišnje fiksira se udarima [[grom]]a, ali većinu fiksacije vrše slobodnoživeće ili [[simbioza|simbiotsk]] [[bakterije]] poznate kao [[diazotrofi]]. Ove bakterije imaju [[enzim]] [[nitrogenaza|nitrogenazu]] koji kombinuje plinoviti dušik sa [[vodik]]om, kako bi proizveo [[amonijak]], koji bakterije pretvaraju u druge [[organski spoj|organske spojeve]]. Većina biološke fiksacije dušika se odvija aktivnošću [[molibden]]ske (Mo)-nitrogenaze, koja se nalazi u širokom spektru bakterija i nekim [[Arheja]]ma. Mo-nitrogenaza je složeni dvokomponentni [[enzim]] koji ima više prostetičkih grupa koje sadrže metal.<ref name="Moir 2011"/> Primjer slobodnoživućih bakterija je ''[[Azotobacter]]''. Simbiotske bakterije koje fiksiraju dušik, kao što je ''[[Rhizobium]]'', obično žive u korijenskim kvržicama [[Fabaceae|mahunarki]] (kao što su [[grašak]], [[Alfalfa|alfalfa]] i [[bagrem]]i). Ovdje formiraju [[Mutualizam|mutualizamski]] odnos s biljkom, proizvodeći amonijak u zamjenu za [[ugljikohidrat]]e. Zbog ovog odnosa, mahunarke će često povećati sadržaj dušika u tlima siromašnim dušikom. Nekoliko ne-mahunarki također može formirati takve [[simbioza|simbioze]]. Danas se oko 30% ukupnog fiksnog dušika proizvodi industrijski korištenjem [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovod procesa]],<ref name="Smith 2004"/> koji koristi visoke temperature i pritiske za pretvaranje plinovitog dušika i izvora vodika ([[prirodni plin]] ili [[nafta]]) u amonijak.<ref name="Smil 2000"/> === Asimilacija === {{Glavni|Asimilacija (biologija)|Asimilacija dušika}} [[Biljke]] mogu apsorbirati nitrate ili amonij iz tla, putem korijenovih dlačica. Ako se apsorbira nitrat, prvo se reducira na nitritne, a zatim na amonijeve ione radi ugradnje u [[aminokiseline]], [[nukleinske kiseline]] i [[hlorofil]]. Kod biljaka koje imaju simbiotski odnos s [[rizobij]]ima, dio dušika asimilira se u obliku amonijevih iona, direktno iz kvržica. Sada je poznato da postoji složeniji ciklus aminokiselina između ''Rhizobia'' [[bakteroid]]a i biljaka. Biljka bakteroidima osigurava aminokiseline, tako da asimilacija amonijaka nije potrebna, a bakteroidi prenose [[aminokiseline]] (s novofiksiranim dušikom) natrag biljci, formirajući tako međuovisni odnos.<ref name="Willey 2011"/> Dok mnoge [[životinje]], [[gljive]] i ostali [[heterotrof]]ni organizmi dobijaju dušik unosom [[aminokiselina]], [[nukleotid]]a i ostalih [[mala molekula|malih organskih molekula]], drugi heterotrofi (uključujući mnoge [[bakterije]]) mogu koristiti neorganske spojeve, poput amonijaka, kao jedine izvore dušika. Korištenje različitih izvora dušika (N) pažljivo je regulirano u svim organizmima. === Amonifikacija === Kada biljka ili životinja ugine ili životinja izbaci otpad, početni oblik dušika je [[Organska tvar|organski]], prisutan u oblicima kao što su aminokiseline i DNK.<ref>{{Cite web |title=The Nitrogen Cycle: Processes, Players, and Human Impact {{!}} Learn Science at Scitable |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/the-nitrogen-cycle-processes-players-and-human-15644632/ |access-date=2025-02-13 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> [[Bakterije]] i [[gljive]] pretvaraju ovaj organski dušik u amonijak, a ponekad i amonij, kroz niz procesa koji se nazivaju [[amonifikacija]] ili [[mineralizacija]] tla. Ovo je posljednji korak u ciklusu dušika koji uključuje [[organski spoj|organske spojeve]].<ref>{{Citation |last=Strock |first=J.S. |title=Ammonification |date=2008 |pages=162–165 |url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/ammonification |access-date=2025-02-13 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/B978-008045405-4.00256-1 |isbn=978-0-08-045405-4 |encyclopedia=Encyclopedia of Ecology|url-access=subscription }}</ref> Uključeni su brojni [[enzim]]i, uključujući [[dehidrogenaza|dehidrogenaze]], [[proteaza|proteaze]] i [[deaminacija|deaminaze]] kao što su [[glutamat-dehidrogenaza]] i [[glutamin-sintetaza]].<ref name=":2">{{Citation |last1=Cabello |first1=P. |title=Nitrogen Cycle |date=2009-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Microbiology (Third Edition) |pages=299–321 |editor-last=Schaechter |editor-first=Moselio |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123739445000559 |access-date=2025-03-18 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373944-5 |last2=Roldán |first2=M. D. |last3=Castillo |first3=F. |last4=Moreno-Vivián |first4=C.}}</ref> Mineralizacija i [[amonifikacija]] dušika imaju pozitivnu [[korelacija|korelaciju]] s organskim dušikom u tlu,<ref>{{Cite journal |last1=Marion |first1=G. M. |last2=Black |first2=C. H. |date=1988 |title=Potentially Available Nitrogen and Phosphorus Along a Chaparral Fire Cycle Chronosequence |url=https://acsess.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Soil Science Society of America Journal |language=en |volume=52 |issue=4 |pages=1155–1162 |doi=10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x |bibcode=1988SSASJ..52.1155M |issn=1435-0661|url-access=subscription }}</ref> soil microbial biomass, and average annual precipitation.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Li |first1=Zhaolei |last2=Tian |first2=Dashuan |last3=Wang |first3=Bingxue |last4=Wang |first4=Jinsong |last5=Wang |first5=Song |last6=Chen |first6=Han Y. H. |last7=Xu |first7=Xiaofeng |last8=Wang |first8=Changhui |last9=He |first9=Nianpeng |last10=Niu |first10=Shuli |date=2019 |title=Microbes drive global soil nitrogen mineralization and availability |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14557?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Global Change Biology |language=en |volume=25 |issue=3 |pages=1078–1088 |doi=10.1111/gcb.14557 |pmid=30589163 |bibcode=2019GCBio..25.1078L |issn=1365-2486|url-access=subscription }}</ref> Također blisko reaguju na promjene temperature.<ref>{{Cite journal |last1=Pierre |first1=S. |last2=Hewson |first2=I. |last3=Sparks |first3=J. P. |last4=Litton |first4=C. M. |last5=Giardina |first5=C. |last6=Groffman |first6=P. M. |last7=Fahey |first7=T. J. |date=2017 |title=Ammonia oxidizer populations vary with nitrogen cycling across a tropical montane mean annual temperature gradient |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.1863?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecology |language=en |volume=98 |issue=7 |pages=1896–1907 |doi=10.1002/ecy.1863 |pmid=28419436 |bibcode=2017Ecol...98.1896P |issn=1939-9170|url-access=subscription }}</ref> Međutim, ovi procesi usporavaju se u prisustvu [[vegetacija|vegetacije]] sa visokim odnosom [[ugljik]]a i [[dušik]]a<ref>{{Cite journal |last=Gosz |first=J. R. |date=1981 |title=Nitrogen Cycling in Coniferous Ecosystems |journal=Ecological Bulletins |issue=33 |pages=405–426 |jstor=45128679 |issn=0346-6868}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Vitousek |first1=Peter M. |last2=Gosz |first2=James R. |last3=Grier |first3=Charles C. |last4=Melillo |first4=Jerry M. |last5=Reiners |first5=William A. |date=1982 |title=A Comparative Analysis of Potential Nitrification and Nitrate Mobility in Forest Ecosystems |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1942609?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecological Monographs |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=155–177 |doi=10.2307/1942609 |jstor=1942609 |bibcode=1982EcoM...52..155V |issn=1557-7015|url-access=subscription }}</ref> i gnojidbe šećerom.<ref>{{Cite journal |last1=Zagal |first1=Erick |last2=Persson |first2=Jan |date=1994-10-01 |title=Immobilization and remineralization of nitrate during glucose decomposition at four rates of nitrogen addition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0038071794902127 |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=26 |issue=10 |pages=1313–1321 |doi=10.1016/0038-0717(94)90212-7 |bibcode=1994SBiBi..26.1313Z |issn=0038-0717|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeLuca |first1=T. H. |last2=Keeney |first2=D. R. |date=1993-01-01 |title=Glucose-induced nitrate assimilation in prairie and cultivated soils |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00001116 |journal=Biogeochemistry |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=167–176 |doi=10.1007/BF00001116 |bibcode=1993Biogc..21..167D |issn=1573-515X|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Nitrogen Cycle - Reactions and Enzymes.svg|thumb|upright=1.6| {{center|'''Mikrobni ciklus dušika'''{{hsp}}<ref name="Sparacino-Watkins 2013" /><ref name="Simon 2013" />}} [[Anammox|ANAMMOX]] je anaerobna oksidacija amonijaka, [[Disimilatorna redukcija nitrata do amonijaka|DNRA]] disimilatorna je redukcija nitrata do amonijaka, a [[Comammox|COMAMMOX]] je njegova potpuna [[oksidacija]].]] === Nitrifikacija === {{Glavni|Nitrifikacija}} Konverzija amonijaka u nitrat prvenstveno vrši se pomoću bakterija koje žive u tlu i drugih nitrificirajućih bakterija. U primarnoj fazi nitrifikacije, oksidaciju amonijaka ({{chem2|NH4+}}) vrše bakterije poput [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Nitrosomonas]]'', koje pretvaraju amonijak u [[nitrit]]e ({{chem2|NO2–}}). Ostale bakterijske vrste, kao što su u rodu ''[[Nitrobacter]]'', odgovorne su za oksidaciju nitrita ({{chem2|NO2–}}) u [[nitrat]]e ({{chem2|NO3-}}). Važno je da se [[amonijak]] ({{chem2|NH3}}) pretvori u nitrate ili nitrite jer je [[toksičnost|toksičan]] za [[biljke]]. Zbog njihove vrlo visoke [[rastvorljivost]]i i zato što tla nisu u stanju zadržati [[anion]]e, nitrati mogu ući u [[podzemne vode]]. Povišeni nitrati u podzemnim vodama predstavljaju problem za upotrebu vode za piće jer nitrati mogu uticati na nivo kisika u krvi kod dojenčadi i uzrokovati [[methemoglobinemija|methemoglobinemiju]] ili [[sindrom plave bebe]].<ref name="Vitousek 1997"/> Tamo gdje [[podzemne vode]] obnavljaju protok [[potok]]a, obogaćene nitratima mogu doprinijeti [[eutrofikacija| eutrofikaciji]], procesu koji dovodi do velike populacije i rasta algi, posebno [[populacija]] [[plavozelene alge| plavozelenih]]. Iako nije direktno toksičan za riblji svijet, poput amonijaka, nitrat može imati indirektne učinke na [[ribe]], ako doprinosi ovoj eutrofikaciji. Dušik je doprinio ozbiljnim problemima eutrofikacije u nekim vodenim tijelima. Od 2006. godine, primjena dušičnih gnojiva se sve više kontrolira u [[UK|Britaniji]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To se događa na isti način kao i kontrola [[fosfor]]nih gnojiva, čije se ograničenje obično smatra bitnim za oporavak eutroficiranih vodenih tijela. === Denitrifikacija === {{glavni| Denitrifikacija}} Denitrifikacija je redukcija nitrata nazad u gasoviti azot ({{chem|N|2}}), čime se kompletira ciklus dušika. Ovaj proces izvode bakterijske vrste kao što su u rodu ''[[Pseudomonas]]'' i vrsta ''[[Paracoccus denitrificans]]'', pod anaerobnim uslovima. One koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], umjesto kiseika, tokom disanja. Ove fakultativno (što znači opcijski) anaerobne bakterije mogu živjeti i u aerobnim uslovima. Denitrifikacija se dešava u anaerobnim uslovima, npr. u natopljenim tlima. Denitrificirajuće bakterije koriste nitrate u tlu za disanje i posljedično proizvode plinoviti dušik, koji je inertan i nedostupan biljkama. Denitrifikacija dešava se kod slobodnoživućih [[mikroorganizam]]a, kao i kod obligatnih simbionta anaerobnih [[Cilijate|cilijata]].<ref>{{cite journal |last1=Graf |first1=Jon S. |last2=Schorn |first2=Sina |last3=Kitzinger |first3=Katharina |last4=Ahmerkamp |first4=Soeren |last5=Woehle |first5=Christian |last6=Huettel |first6=Bruno |last7=Schubert |first7=Carsten J. |last8=Kuypers |first8=Marcel M. M. |last9=Milucka |first9=Jana |title=Anaerobic endosymbiont generates energy for ciliate host by denitrification |journal=Nature |date=3 March 2021 |volume=591 |issue=7850 |pages=445–450 |doi=10.1038/s41586-021-03297-6| issn=0028-0836|pmid=33658719 |pmc=7969357 |bibcode=2021Natur.591..445G |doi-access=free }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left heights=280px> File:Nitrogen cycle.jpg| Klasični prikaz ciklusa dušika File:Nitrogen Cycle 2.svg|Dijagram ciklusa dušika iznad i ispod zemlje. Atmosferski dušik ide do bakterija koje fiksiraju dušik u [[mahunarka]]ma i tlu, zatim do amonijaka, pa do nitrificirajućih bakterija u nitrite, a nitrate (koje također proizvodi munja), pa zatim nazad u atmosferu ili ga asimiliraju [[biljke]], a zatim [[životinje]]. Dušik u životinjama i biljkama postaje amonijak putem razlagača (bakterija i gljiva). </gallery> <gallery mode=packed style=float:right heights=400px> File:The Nitrogen Cycle.png| Jednostavan prikaz ciklusa dušika. Plava boja predstavlja skladištenje dušika, zelena procese premještanja dušika s jednog mjesta na drugo, a crvena bakterije koje su u tome uključene. </gallery> {{clear left}} === Disimilacijska redukcija nitrata u amonij === {{Glavni| Disimilacijska redukcija nitrata u amonij }} Disimilacijska redukcija nitrata u amonij (DNRA), ili amonifikacija nitratom/nitritom, je proces [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]]. Mikrobi koji poduzimaju DNRA oksidiraju organsku tvar i koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], redukujući ga na [[nitrit]], zatim na [[amonij]] ({{chem2|NO3- -> NO2- -> NH4+}}).<ref name="Lam 2011"/> I denitrificirajuće i nitratno amonificirajuće bakterije takmičiti će se za nitrat u okolišu, iako DNRA djeluje na očuvanje bioraspoloživog dušika kao topljivog amonijaka, umjesto da proizvodi plin didušik.<ref name="Marchant 2014"/> === COMAMOKS=== Tradicionalno, [[nitrifikacija]] odvija se u dva koraka: [[amonijak]] se [[oksid]]ira u nitrit, a zatim se nitrit oksidira u [[nitrat]]. Često ove konverzije vrše različiti organizmi.<ref>{{Cite journal |last=Lawson |first=Christopher E |last2=Lücker |first2=Sebastian |date=2018-04-01 |title=Complete ammonia oxidation: an important control on nitrification in engineered ecosystems? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166917301611 |journal=Current Opinion in Biotechnology |series=Energy biotechnology • Environmental biotechnology |volume=50 |pages=158–165 |doi=10.1016/j.copbio.2018.01.015 |issn=0958-1669}}</ref> Neke bakterije –roda [[Nitrospira]] – oksidiraju amonijak u nitrat.<ref>{{Cite journal |last=Zhu |first=Chenyi |last2=Ran |first2=Xiaochuan |last3=Wang |first3=Han |last4=Li |first4=Jia |last5=Xie |first5=Junxiang |last6=Kong |first6=Ziang |last7=Wang |first7=Yayi |date=2026-06-15 |title=Enrichment strategies for comammox Nitrospira: Ecological insights and technological innovations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935126007899 |journal=Environmental Research |volume=300 |doi=10.1016/j.envres.2026.124458 |issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Daims |first=Holger |last2=Lebedeva |first2=Elena V. |last3=Pjevac |first3=Petra |last4=Han |first4=Ping |last5=Herbold |first5=Craig |last6=Albertsen |first6=Mads |last7=Jehmlich |first7=Nico |last8=Palatinszky |first8=Marton |last9=Vierheilig |first9=Julia |last10=Bulaev |first10=Alexandr |last11=Kirkegaard |first11=Rasmus H. |last12=von Bergen |first12=Martin |last13=Rattei |first13=Thomas |last14=Bendinger |first14=Bernd |last15=Nielsen |first15=Per H. |date=December 2015 |title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria |url=https://www.nature.com/articles/nature16461 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=528 |issue=7583 |pages=504–509 |doi=10.1038/nature16461 |issn=1476-4687}}</ref> Kombinovani proces naziva se [[Komamoks|COMAMOKS]] = "POTPUNA OKSIDACIJA AMONIJKA."<ref>{{Cite journal |last=Hu |first=Jiajie |last2=Zhao |first2=Yuxiang |last3=Yao |first3=Xiangwu |last4=Wang |first4=Jiaqi |last5=Zheng |first5=Ping |last6=Xi |first6=Chuanwu |last7=Hu |first7=Baolan |date=2021-08-01 |title=Dominance of comammox Nitrospira in soil nitrification |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969721016260 |journal=Science of The Total Environment |volume=780 |doi=10.1016/j.scitotenv.2021.146558 |issn=0048-9697}}</ref> Komamoks se nalazi u mnogim [[Ekosistemima|ekosistemima]], naprimjer, [[Slatka voda|slatkovodni]]<ref>{{Cite web |title=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |url=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |access-date=2026-04-30 |website=ASM Journals |language=en |doi=10.1128/aem.01965-22 |pmc=9973019 |pmid=36719237}}</ref> Comammox have been found it could be used in wastewater treatment.<ref>{{Cite journal |last=Jin |first=Da |last2=Zhang |first2=Xiaonong |last3=Zhang |first3=Xingxing |last4=Zhou |first4=Li |last5=Zhu |first5=Zixuan |last6=Deogratias |first6=Ufoymungu Kisa |last7=Wu |first7=Zhiqiang |last8=Zhang |first8=Kangyu |last9=Ji |first9=Xu |last10=Ju |first10=Ting |last11=Zhu |first11=Xurui |last12=Gao |first12=Bo |last13=Ji |first13=Luomiao |last14=Zhao |first14=Rui |last15=Ruth |first15=Guerra |date=2024-10-20 |title=A critical review of comammox and synergistic nitrogen removal coupling anammox: Mechanisms and regulatory strategies |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969724050046 |journal=Science of The Total Environment |volume=948 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.174855 |issn=0048-9697}}</ref> === Anaerobna oksidacija amonijaka === {{glavni|Anammoks}} Proces aerobne oksidacije amonijaka [[AN]] poznat je i kao proces [[Anammoks|ANAMOKS]], skraćenica nastala spajanjem prvih [[slogova]] svake od ove tri riječi. Ovaj biološki proces je reakcija [[redoks]]ne [[komproporcionacija| komproporcionacije]], u kojoj [[amonijak]] ([[redukcijsko sredstvo]] koje daje elektrone) i [[nitrit]] ([[oksidacijsko sredstvo]] koje prihvata elektrone) prenose tri [[elektron]]a i pretvaraju se u jednu molekulu plina diatomskog [[dušik]]a ({{chem|N|2}}) i dvije molekule vode. Ovaj proces čini glavni dio konverzije dušika u [[okean]]ima. [[Stehiometrija|stehiometrijski]] uravnotežena formula za hemijsku reakciju ANAMOKS može se napisati na sljedeći način, gdje amonijev [[ion]] uključuje molekulu amonijaka, njen [[Konjugacija (teorija kiselina-baza)|konjugirana]] [[Baza (hemija)|baza]]: : {{chem2|NH4+ + NO2- -> N2 + 2 H2O}} (Δ''G''° = {{val|-357 |u=kJ.mol-1}}).<ref name="Anammox" /> Ovo je [[egzergonski proces]] (ovdje i [[egzotermna reakcija]]) koji oslobađa energiju, što je naznačeno negativnom vrijednošću Δ''G''°, razlikom u [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsovoj slobodnoj energiji]] između produkata reakcije i reagensa. === Ostali procesi === Iako je fiksacija dušika primarni izvor dušika dostupnog biljkama u većini [[ekosistem]]a, u područjima s [[matična stijena|temeljnom stijenom]] bogatom dušikom, razgradnja ove stijene također služi kao izvor dušika.<ref name="NPR 2011"/><ref name="Schuur 2011"/><ref name="Morford 2011"/> Redukcija nitrata je također dio [[ciklusa gvožđa|ciklusa gvožđa]], pod [[anoksija|anoksijskim uvjetima]] Fe(II) može donirati elektron {{chem2|NO3–}} i oksidira se u Fe(III), dok se {{chem2|NO3–}} reducira na {{chem2|NO2–, N2O, N2}} i {{chem2|NH4+}}, ovisno o uvjetima i uključenim [[mikrob]]nim [[vrsta]]ma.<ref name="Burgin 2011"/> [[Kitovi|fekalne perjanice kitova]] također djeluju kao spoj u morskom ciklusu dušika, koncentriranje dušika u epipelagijskim zonama okeanskog okruženja, prije njegovog širenja kroz različite morske slojeve, što u konačnici povećava primarnu produktivnost okeana.<ref name="roman2010">{{cite journal | title = The Whale Pump: Marine Mammals Enhance Primary Productivity in a Coastal Basin | last1 = Roman | first1 = J. | last2 = McCarthy | first2 = J.J. | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 10 | pmc=2952594| doi = 10.1371/journal.pone.0013255 | date = 2010| pmid = 20949007 | bibcode = 2010PLoSO...513255R | doi-access = free }}</ref> ==Morski ciklus dušika == [[Slika:Marine Nitrogen Cycle.jpg|thumb|upright=1.9|{{center| Morski ciklus dušika''}}]] [[Slika:Main marine nitrogen cycles.jpg|thumb|upright=1.9| Glavni proučavani procesi ciklusa dušika u različitim morskim okruženjima. Svaka obojena strelica predstavlja dušičnu transformaciju: {{chem|N|2}} fiksacija (crvena), nitrifikacija (svijetloplava), redukcija nitrata (ljubičasta), DNRA (magenta), denitrifikacija (akvamarin), N-damo (zelena) i anamoks (narandžasta). Crne zakrivljene strelice predstavljaju fizičke procese kao što su advekcija i [[difuzija]].<ref name=Pajares2019>{{cite journal | last1 = Pajares Moreno | first1 = S. | last2 = Ramos | first2 = R. | year = 2019 | title = Processes and Microorganisms Involved in the Marine Nitrogen Cycle: Knowledge and Gaps | url = | journal = Frontiers in Marine Science | volume = 6 | issue = | doi = 10.3389/fmars.2019.00739 | doi-access = free | bibcode = 2019FrMaS...6..739P }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[slika:Marine nitrogen cycle under future ocean acidification.jpg|thumb|upright=1.9|{{center|'''Morski ciklus dušika u uvjetima budućeg zakiseljavanja okeana'''{{hsp}}<ref name="O'Brien2016" />}}]] Ciklus dušika također je važan proces u okeanu. Iako je cjelokupni ciklus sličan, postoje različiti akteri<ref name="Moulton 2016"/> i načini prijenosa dušika u okeanu. Dušik ulazi u vodu putem [[padavina]], otjecanja ili kao {{chem|N|2}} iz atmosfere. [[Fitoplankton]] ne može koristiti dušik kao {{chem|N|2}}, pa mora proći kroz fiksaciju dušika, što pretežno vrše [[cijanobakterije]].<ref name="Miller 2008 60–62"/> Bez zaliha fiksnog dušika koji ulaze u morski ciklus, fiksirani dušik bi se potrošio za oko 2000 godina.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Fitoplanktonu je potreban dušik u biološki dostupnim oblicima za početnu sintezu organske tvari. Amonijak i urea oslobađaju se u vodu izlučivanjem iz [[plankton]]a. Izvori dušika uklanjaju se iz [[fotička zona|eufotičke zone]], kretanjem organske tvari prema dolje. Do ovoga može doći usljed potonuća [[fitoplankton]]a, vertikalnog miješanja ili potonuća otpada vertikalnih migratora. Potonuće rezultira unošenjem amonijaka na nižim dubinama ispod eufotičke zone. [[Bakterije]] su sposobne pretvoriti amonijak u nitrit i nitrat, ali ih svjetlost inhibira, tako da se to mora dogoditi ispod eufotičke zone.<ref name="Miller 2008"/> Amonifikaciju ili [[Mineralizacija (geologija)|mineralizaciju]] vrše bakterije kako bi pretvorile organski dušik u amonijak. Zatim se može dogoditi [[nitrifikacija]], kako bi se amonij pretvorio u nitrit i nitrat.<ref name="Boyes 2011"/> Nitrat se može vratiti u eufotičku zonu vertikalnim miješanjem i uzlaznim strujanjem gdje ga fitoplankton može apsorbirati, kako bi nastavio ciklus. {{chem|N|2}} se može vratiti u atmosferu putem [[denitrifikacija|denitrifikacije]]. Smatra se da je amonijak preferirani izvor fiksnog dušika za fitoplankton jer njegova asimilacija ne uključuje [[redoks]]nu reakciju i stoga zahtijeva malo [[energija|energije]]. Nitrat zahtijeva redoksnu reakciju za asimilaciju, ali je obilniji, pa se većina fitoplanktona prilagodila da ima [[enzim]]e potrebne za provođenje ove redukcije ([[nitrat-reduktaza]]). Postoji nekoliko značajnih i dobro poznatih izuzetaka koji uključuju većinu vrsta roda ''[[Prochlorococcus]]'' i neke iz roda ''[[Synechococcus]]'', koje mogu apsorbirati dušik samo kao amonijak.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> [[nutrijent|Hranjive tvari]] u okeanu nisu ravnomjerno raspoređene. Područja uzlaznog toka osiguravaju zalihe dušika ispod eufotičke zone. Obalne zone osiguravaju dušik iz otjecanja, a uzlazni tokovi se lako događaju duž obale. Međutim, brzina kojom fitoplankton može apsorbirati dušik smanjena je u oligotrofnim vodama tokom cijele godine, a u umjerenim vodama ljeti, što rezultira nižom primarnom proizvodnjom.<ref name="Parsons 1997"/> Distribucija različitih oblika dušika također varira širom okeana. Nitrat smanjuje se u vodama blizu površine, osim u uzlaznim regijama. Obalne uzlazne regije obično imaju visoke nivoe nitrata i [[hlorofil]]a kao rezultat povećane proizvodnje. Međutim, postoje regije s visokim površinskim nitratom, ali niskim hlorofilom, koje se nazivaju regije s visokim sadržajem dušika, niskim sadržajem hlorofila (HNLC). Najbolje objašnjenje za HNLC regije odnosi se na nedostatak [[gvožđe|gvožđa]] u okeanu, što može imati važnu ulogu u dinamici okeana i ciklusima hranjivih tvari. Unos gvožđa varira ovisno o regiji i u okean se dostavlja prašinom (iz pješčanih oluja) i ispiranjem iz stijena. Gvožđe se smatra pravim ograničavajućim elementom produktivnosti [[ekosistem]]a u okeanu. Amonijak i nitrit pokazuju maksimalnu koncentraciju na 50–80 m (donji kraj eufotičke zone) sa smanjenjem koncentracije ispod te dubine. Ova distribucija može se objasniti činjenicom da su nitrit i amonijak međuvrste. Oboje se brzo proizvode i troše kroz vodeni stubac.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Količina amonijaka u okeanu je oko tri reda veličine manja od nitrata.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Između amonijaka, nitrita i nitrata, nitrit ima najbržu stopu izmjene. Može se proizvesti tokom asimilacije nitrata, nitrifikacije i denitrifikacije; međutim, odmah se ponovo troši. ===Novi vs. regenerirani dušik=== Dušik koji ulazi u eufotičku zonu naziva se novim dušikom jer je tek stigao izvan produktivnog sloja.<ref name="Miller 2008 60–62" /> Novi dušik može doći ispod eufotičke zone ili iz vanjskih izvora. Vanjski izvori su uzlazni tokovi iz duboke vode i fiksacija dušika. Ako se organska tvar pojede, udahne, dostavi u vodu kao amonijak i ponovo ugradi u organsku tvar fitoplanktona, to se smatra recikliranom/regeneriranom proizvodnjom. Nova proizvodnja je važna komponenta morskog okoliša. Jedan od razloga je taj što samo kontinuirani unos novog dušika može odrediti ukupni kapacitet okeana za proizvodnju održivog ulova ribe.<ref name="Parsons 1997" /> Ulov ribe iz područja regeneriranog dušika dovest će do smanjenja dušika i stoga do smanjenja primarne proizvodnje. To će imati negativan učinak na sistem. Međutim, ako se riba lovi iz područja novog dušika, dušik će se nadopuniti. ===Buduća acidifikacija=== Kao što je ilustrovano dijagramom s desne strane, dodatni [[ugljen-dioksid]] ({{CO2}}) apsorbuje [[okean]] i reaguje s vodom, pri čemu formira se [[ugljiča kiselina]] ({{chem|H|2|CO|3}}) i razlaže na [[bikarbonat]]ne ({{Chem2|HCO3-}}) i vodikove ({{chem|link=Hydronium|H|+}}) ione (siva strelica), što smanjuje [[bioraspoloživost|bioraspoloživi]] [[karbonat]] ({{Chem2|CO3(2-)}}) i smanjuje [[pH]] okeana (crna strelica). Ovo vjerovatno pojačava fiksaciju dušika pomoću [[diazotrof]]a (siva strelica), koji koriste {{chem|H|+}} ione za pretvaranje azota u bioraspoložive oblike kao što su [[amonijak]] ({{chem|NH|3}}) i [[amonij]]evi ioni ({{chem2|NH4+}}). Međutim, kako se pH smanjuje, a više amonijaka se pretvara u amonijeve ione (siva strelica), postoji manje [[Redoks|oksidacije]] amonijaka u [[nitrit]] (NO{{su|b=2|p=–}}), što rezultira ukupnim smanjenjem nitrifikacije i denitrifikacije (crne strelice). To bi zauzvrat dovelo do daljnjeg nakupljanja fiksnog azota u okeanu, sa potencijalnom posljedicom [[eutrofikacija|eutrofikacije]]. Sive strelice predstavljaju povećanje, dok crne strelice predstavljaju smanjenje povezanog procesa.<ref name="O'Brien2016">{{cite journal |title = Implications of Ocean Acidification for Marine Microorganisms from the Free-Living to the Host-Associated |year = 2016|doi = 10.3389/fmars.2016.00047|doi-access = free|last1 = O'Brien|first1 = Paul A.|last2 = Morrow|first2 = Kathleen M.|last3 = Willis|first3 = Bette L.|last4 = Bourne|first4 = David G.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=47 | bibcode=2016FrMaS...3...47O }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{clear}} == Antropogeni uticaji na ciklus dišika == [[Slika:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen Fertilizer Application (6074011960).jpg|thumb| 280px|Primjena dušičnih gnojiva]] [[Slika:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen in Manure Production (6173194512).jpg|thumb|280px| Dušik u proizvodnji stajskog gnojiva]] {{Glavni|Antropogeni uticaj na ciklus dušika}} Kao rezultat ekstenzivnog uzgoja [[Fabaceae|mahunarki]] (posebno [[soja| soje]], [[lucerka| lucerke]] i [[djetelina| djeteline]]), rastuće upotrebe [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovog procesa]] u proizvodnji hemijskih [[đubrivo|đubriva]] i zagađenja koje emituju vozila i industrijska postrojenja, ljudi su više nego udvostručili godišnji prijenos dušika u biološki dostupne oblike.<ref name="Vitousek 1997"/> Osim toga, ljudi su značajno doprinijeli prijenosu tragova dušika sa Zemlje u atmosferu i sa kopna u vodene sisteme. Ljudske promjene globalnog ciklusa dušika najintenzivnije su u razvijenim zemljama i u Aziji, gdje su emisije vozila i [[industrijska poljoprivreda]] najveće.<ref name="Holland 1999"/> Generisanje Nr, [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]], povećalo se preko 10 puta u prošlom vijeku zbog globalne [[industrijalizacija| industrijalizacije]].<ref name="Galloway 2008" /><ref name="Gu 2012 dup?" /> Ovaj oblik dušika slijedi kaskadu kroz [[biosfera|biosferu]], putem različitih mehanizama i akumulira se jer je brzina njegovog stvaranja veća od brzine [[denitrifikacija|denitrifikacije]].<ref name="Cosby 2003"/> Zatrpavanje Nr u jezerima i okeanima povećava se uporedo s antropogenim unosom, sada dvostruko više nego prije [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Reaktivni dušik se može denitrificirati u vodi ili zakopavati u sedimentima radi akumulacije. Ovaj zakopani Nr leži latentan sve dok se njegovi sedimenti ne poremete događajima poput [[Oluja|oluja]] ili [[Poplava|poplava]], kada se velike količine dušika ponovo uvode u vodu gdje se može denitrificirati i uticati na okoliš. [[Dušik-oksid]] ({{chem|N|2|O}}) povećao se u atmosferi kao rezultat poljoprivredne gnojidbe, sagorijevanja [[biomasa| biomase]], stoke i tovilišta, te industrijskih izvora.<ref name="Chapin 2002"/> {{chem|N|2|O}} ima štetne učinke u [[stratosfera|stratosferi]], gdje se razgrađuje i djeluje kao [[katalizator]] u uništavanju atmosferskog [[ozon]]a. Dušik-oksid također je [[staklenički plin]] i trenutno je treći najveći uzrok [[globalno zagrijavanje| globalnog zagrijavanja]], nakon [[ugljik-dioksid]]a i [[metan]]a. Iako nije toliko zastupljen u atmosferi kao ugljik-dioksid, on je, za ekvivalentnu masu, gotovo 300 puta snažniji u svojoj sposobnosti zagrijavanja planete.<ref name="Howarth 2009"/> [[Amonijak]] ({{chem|NH|3}}) u atmosferi se utrostručio kao rezultat ljudskih aktivnosti. On je [[reaktant]] u atmosferi, gdje djeluje kao [[aerosol]], smanjujući kvalitet zraka i prianjajući uz kapljice vode, što na kraju rezultira [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ([[Vodik|H]][[nitrat|NO₃]]) koja proizvodi [[kisele kiše]]. Atmosferski amonijak i dušična kiselina također oštećuju [[respiratorni sistem]]. Vrlo visoka temperatura munje prirodno proizvodi male količine {{chem|NO|x}}, {{chem|NH|3}} i {{chem|HNO|3}}, ali visokotemperaturno [[sagorijevanje]] doprinijelo je 6– ili 7-strukom povećanju fluksa {{chem|NO|x}} u atmosferu. Njegova proizvodnja je funkcija temperature sagorijevanja – što je viša temperatura, to se proizvodi više {{chem|NO|x}}. Sagorijevanje [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] jest primarni doprinos, ali to čine i [[biogorivo|biogoriva]], pa čak i sagorijevanje vodika. Međutim, brzina kojom se vodik direktno ubrizgava u komore za sagorijevanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem može se kontrolirati kako bi se spriječile više temperature sagorijevanja koje proizvode {{chem|NO|x}}. Amonijak i dušikovi oksidi aktivno mijenjaju atmosfersku hemiju. Oni su prekursori proizvodnje [[ozon]]a u [[troposfera| troposferi]] (nižoj atmosferi), što doprinosi [[smog]]u i kiselim kišama, oštećuje [[biljke]] i povećava unos dušika u ekosisteme. [[Ekosistem]]ski procesi mogu se povećati [[đubrenje]]m dušikom, ali [[ljudski utjecaj na okoliš|antropogeni]] unos također može rezultirati zasićenjem dušikom, što slabi produktivnost i može oštetiti zdravlje biljaka, [[životinja]], [[riba]] i [[ljudi]].<ref name="Vitousek 1997"/> Smanjenje [[bioraznolikost]]i može također nastati, ako veća dostupnost dušika poveća rast [[trave|trava]] koje zahtijevaju dušik, uzrokujući degradaciju siromašnih dušikom, vrstama raznolikih [[Vriština (stanište)|vriština]].<ref name="Aerts 1988"/> == Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika == [[Datoteka: Estimated nitrogen surplus in Europe 2005.png|thumb|Procijenjeni višak dušika (razlika između primjene neorganskih i organskih gnojiva, atmosferskog taloženja, fiksacije i unosa od strane usjeva) za 2005. godinu u Europi.]] === Uticaji na prirodne sisteme === Povećanje nivoa Pokazalo se da [[Taloženje|taloženje dušika]] ima nekoliko negativnih učinaka i na kopnene i na [[voda|vodene]] ekosisteme.<ref name="Bobbink 2010"/><ref name="Liu 2011"/> Dušikovi plinovi i [[aerosol]]i mogu biti direktno toksični za određene biljne vrste, utičući na nadzemnu fiziologiju i rast biljaka u blizini velikih [[Tačkasti izvori zagađenja|tačkastih izvora]] zagađenja dušikom. Promjene biljnih vrsta mogu se dogoditi i kako akumulacija dušikovih spojeva povećava dostupnost u datom [[ekosistem]]u, na kraju mijenjajući sastav [[vrsta]], raznolikost biljaka i kruženje dušika. Amonijak i amonij – dva reducirana oblika dušika – mogu biti štetni tokom vremena zbog povećanja toksičnost prema osjetljivim vrstama biljaka,<ref name="Britto 2002"/> posebno onima koje su navikle koristiti nitrate kao izvor dušika, što uzrokuje slab razvoj njihovog [[korijen]]a i izdanaka. Povećano taloženje dušika također dovodi do zakiseljavanja tla, što povećava ispiranje baznih kationa u tlu i količine [[aluminij|aluminija]] i drugih potencijalno toksičnih [[metal]]a, uz smanjenje nivoa [[nitrifikacija| nitrifikacije]] koja se javlja i povećanje otpada biljnog porijekla. Zbog stalnih promjena uzrokovanih visokim taloženjem dušika, osjetljivost okoliša na ekološki stres i poremećaje – poput štetočina i [[patogen]]a – može se povećati, čineći ga tako manje otpornim na situacije koje bi inače imale mali uticaj na njegovu dugoročnu vitalnost. Dodatni rizici koje predstavlja povećana dostupnost neorganskog dušika u vodenim ekosistemima uključuju zakiseljavanje vode; [[eutrofikacija| eutrofikaciju]] slatkovodnih i slanovodnih sistema; problemi [[toksičnost]]i za [[životinje]], uključujući ljude.<ref name="Camargoa 2006"/> Eutrofikacija često dovodi do nižih nivoa rastvorenog kisika u vodenom stubu, uključujući [[hipoksija|hipoksijske]] i [[anoksija|anoksijske]] uslove, što može uzrokovati smrt vodene faune. Relativno sesilni [[bentos]], ili stvorenja koja žive na dnu, posebno su ranjivi zbog nedostatka pokretljivosti, iako uginuća velikih riba nisu neuobičajena. Okeanske [[Mrtva zona (ekologija)|mrtve zone]] u blizini ušća [[Mississippi]]ja u [[Meksičkom zaliv|Meksičkom zalivu]] dobro su poznati primjer [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[cvjetanje algi|cvjetanjem algi]].<ref name="Rabalais 2002"/><ref name="Dybas 2005"/> Iako je bilo nekih napora da se smanji oticanje dušika iz poljoprivrednih voda, nije došlo do značajnog smanjenja veličine mrtve zone.<ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Gulf of Mexico 'dead zone' larger than average, scientists find {{!}} National Oceanic and Atmospheric Administration |url=https://www.noaa.gov/news-release/gulf-of-mexico-dead-zone-larger-than-average-scientists-find |access-date=2025-04-08 |website=www.noaa.gov |language=en}}</ref> Njujorška [[Adirondack jezero| Adirondack jezera]], [[Catskills]], [[Hudson Highlands]], [[Rensselaer Plateau]] i dijelovi [[Long Island]]a pokazuju uticaj taloženja dušičnih [[kisela kiše| kiselih kiša]], što rezultira ubijanjem [[ribe]] i mnogih drugih vodenih [[vrsta|grupa]].<ref name="2lTxW"/> [[Slatka voda]] ima manju sposobnost neutraliziranja kiselosti, tako da se zakiseljavanje može dogoditi s manjim taloženjem dušika.<ref>{{Cite web |title=FAQs about Ocean Acidification - Woods Hole Oceanographic Institution |url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/ocean-chemistry/ocean-acidification/faqs-about-ocean-acidification/ |access-date=2025-03-19 |website=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Ovo zakiseljavanje može negativno uticati na [[ribe]] i vodene [[beskičmenjaci|beskičmenjake]]<ref>{{Cite journal |last1=Bednaršek |first1=Nina |last2=Newton |first2=Jan A. |last3=Beck |first3=Marcus W. |last4=Alin |first4=Simone R. |last5=Feely |first5=Richard A. |last6=Christman |first6=Natasha R. |last7=Klinger |first7=Terrie |date=2021-04-15 |title=Severe biological effects under present-day estuarine acidification in the seasonally variable Salish Sea |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969720362185 |journal=Science of the Total Environment |volume=765 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.142689 |pmid=33077233 |bibcode=2021ScTEn.76542689B |issn=0048-9697}}</ref> dok favorizira [[fitoplankton]] koji može podnijeti kiselije okruženje.<ref>{{Cite journal |last1=Erisman |first1=Jan Willem |last2=Galloway |first2=James N. |last3=Seitzinger |first3=Sybil |last4=Bleeker |first4=Albert |last5=Dise |first5=Nancy B. |last6=Petrescu |first6=A. M. Roxana |last7=Leach |first7=Allison M. |last8=de Vries |first8=Wim |date=2013-07-05 |title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0116 |pmc=3682738 |pmid=23713116}}</ref> Amonijak ({{chem|NH|3}}) je vrlo toksičan za [[ribe]], a nivo amonijaka koji se ispušta iz [[postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda|postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda]] mora se pažljivo pratiti. Nitrifikacija putem [[aeracija|aeracije]] prije ispuštanja je često poželjna kako bi se spriječilo uginuće riba. Primjena na zemljište može biti atraktivna alternativa aeraciji. === Uticaji na ljudsko zdravlje: akumulacija nitrata u vodi za piće === Curenje [[reaktivni dušik|Nr (reaktivnog dušila)]] iz ljudskih aktivnosti može uzrokovati akumulaciju nitrata u prirodnom vodenom okruženju, što može stvoriti štetne uticaje na ljudsko zdravlje. Prekomjerna upotreba N-đubriva u poljoprivredi značajan je izvor zagađenja nitratima u podzemnim i površinskim vodama.<ref name="Power 1989"/><ref name="Strebel 1989" /> Zbog svoje visoke rastvorljivosti i niskog zadržavanja u tlu, nitrat može lako izaći iz podzemlja u podzemne vode, uzrokujući zagađenje nitratima. Neki drugi [[zagađenje iz difuznih izvora|difuzni izvori]] zagađenja nitratima u podzemnim vodama potiču od ishrane stoke, kontaminacije životinja i ljudi, te komunalnog i industrijskog otpada. Budući da [[podzemne vode]] često služe kao primarni izvor vode za domaćinstva, zagađenje nitratima može se proširiti iz podzemnih voda na površinsku i vodu za piće tokom proizvodnje vode za piće, posebno za male vodovodne sisteme u zajednicama, gdje se koriste loše regulisane i nehigijenske vode.<ref name="Fewtrell 2004"/> Standard [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) za vodu za piće je 50 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za kratkotrajnu izloženost i 3 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za hronične efekte.<ref name="c3aLP"/> Nakon što uđe u ljudski organizam, nitrat može reagovati sa organskim spojevima, putem reakcija nitrozacije u želucu i formirati [[nitrozamin]]e i [[N-nitrozamid|nitrozamide]], koji su uključeni u neke vrste [[kancer|raka]] (npr., [[rak usne šupljine]] i [[rak želuca]]).<ref name="Canter 2019"/> === Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka === Ljudske aktivnosti su također dramatično promijenile globalni ciklus dušika proizvodeći dušične plinove povezane s globalnim zagađenjem atmosferskog dušika. Postoje višestruki izvori atmosferskih [[fluks]]a [[reaktivni dušik| reaktivnog dušika]] (Nr). Poljoprivredni izvori reaktivnog dušika mogu proizvesti atmosfersku emisiju [[amonijak]]a ({{chem2|NH3}}), [[dušik-oksid]]a ({{chem|NO|x}}) i [[dušik-monoksid]]a ({{chem|N|2|O}}). Procesi sagorijevanja u proizvodnji energije, transportu i industriji također mogu formirati novi reaktivni dušik putem emisije {{chem|NO|x}}, nenamjernog otpadnog proizvoda. Kada se ti reaktivni dušici ispuštaju u niže slojeve atmosfere, mogu izazvati stvaranje [[smoga]], [[čestica]] i [[aerosol]]a, a svi su glavni faktori koji doprinose štetnim uticajima na ljudsko zdravlje, usljed zagađenja zraka.<ref name="Kampa 2008"/> U atmosferi, {{chem|NO|2}} može se [[Redoks|oksidirati]] u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] ({{chem|HNO|3}}), a može dalje reagovati sa {{chem|NH|3}} i formirati [[amonij-nitrat]] ({{Chem2|NH4NO3}}), što olakšava stvaranje čestica nitrata. Štaviše, {{chem|NH|3}} može reagovati s drugim kiselim plinovima ([[sumporna kiselina|sumporna]] i [[hlorovodonična kiselina]]) formirajući čestice koje sadrže amonijak, a koje su prekursori za sekundarne [[organski spoj|organske]] [[aerosol]]ne čestice u [[Smog|fotohemijskom smogu]].<ref name="Erisman 2013"/> == Također pogledajte == * [[Planetarne granice]] * [[Ciklus fosfora]] * [[Ciklus ugljika]] == Reference == {{reflist|1=30em|refs= <ref name="Galloway 2008">{{Cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|last2=Townsend|first2=A. R.|last3=Erisman|first3=J. W.|last4=Bekunda|first4=M.|last5=Cai|first5=Z.|last6=Freney|first6=J. R.|last7=Martinelli|first7=L. A.|last8=Seitzinger|first8=S. P.|last9=Sutton|first9=M. A.|date=2008|title=Transformation of the Nitrogen Cycle: Recent Trends, Questions, and Potential Solutions|url=http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=889–892|bibcode=2008Sci...320..889G|doi=10.1126/science.1136674|issn=0036-8075|pmid=18487183|s2cid=16547816|access-date=2019-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108115937/http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|archive-date=2011-11-08|url-status=live}}</ref> <ref name="Voss 2013">{{Cite journal|last1=Voss|first1=M.|last2=Bange|first2=H. W.|last3=Dippner|first3=J. W.|last4=Middelburg|first4=J. J.|last5=Montoya|first5=J. P.|last6=Ward|first6=B.|date=2013|title=The marine nitrogen cycle: recent discoveries, uncertainties and the potential relevance of climate change|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0121 |pmc=3682741|pmid=23713119}}</ref> <ref name="Mark A 2013">{{cite journal|last1=Fowler|first1=David|last2=Coyle|first2=Mhairi|last3=Skiba|first3=Ute|last4=Sutton|first4=Mark A.|last5=Cape|first5=J. Neil|last6=Reis|first6=Stefan|last7=Sheppard|first7=Lucy J.|last8=Jenkins|first8=Alan|last9=Grizzetti|first9=Bruna|date=5 July 2013|title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0164|pmc=3682748|pmid=23713126|last10=Galloway|first10=JN|last11=Vitousek|first11=P|last12=Leach|first12=A|last13=Bouwman|first13=AF|last14=Butterbach-Bahl|first14=K|last15=Dentener|first15=F|last16=Stevenson|first16=D|last17=Amann|first17=M|last18=Voss|first18=M}}</ref> <ref name="Duce 2008">{{Cite journal|last1=Duce|first1=R. A.|last2=LaRoche|first2=J.|last3=Altieri|first3=K.|last4=Arrigo|first4=K. R.|last5=Baker|first5=A. R.|last6=Capone|first6=D. G.|last7=Cornell|first7=S.|last8=Dentener|first8=F.|last9=Galloway|first9=J.|date=2008|title=Impacts of Atmospheric Anthropogenic Nitrogen on the Open Ocean|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=893–7|bibcode=2008Sci...320..893D|doi=10.1126/science.1150369|pmid=18487184|s2cid=11204131|hdl=21.11116/0000-0001-CD7A-0|hdl-access=free}}</ref> <ref name="CarrollSalt2004p93">{{Cite book|title=Ecology for gardeners|author1=Steven B. Carroll|author2=Steven D. Salt|publisher=Timber Press|year=2004|isbn=978-0-88192-611-8|page=93|url={{GBurl|aM4W9e5nmsoC|p=93}}}}</ref> <ref name="Moir 2011">{{cite book | editor= Moir, JWB | year=2011 | title=Nitrogen Cycling in Bacteria: Molecular Analysis | publisher=[[Caister Academic Press]] | isbn= 978-1-904455-86-8}}</ref> <ref name="Smil 2000">{{cite book |author=Smil, V |year=1997 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library |isbn=978-0-7167-5079-6}}</ref> <ref name="Vitousek 1997">{{cite journal |year=1997 |title= Human alteration of the global nitrogen cycle: Sources and consequences |journal= Ecological Applications|volume=1 |pages=1–17 |author1=Vitousek, PM |author2=Aber, J |author3=Howarth, RW |author4=Likens, GE |author5=Matson, PA |author6=Schindler, DW |author7=Schlesinger, WH |author8=Tilman, GD | doi=10.1890/1051-0761(1997)007[0737:HAOTGN]2.0.CO;2 |issue=3|hdl= 1813/60830 |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/1813/60830/1/Vitousek_et_al-1997-Ecological_Applications.pdf |issn= 1051-0761|hdl-access=free }}</ref> <ref name="Miller 2008 60–62">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological Oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Gruber 2008 1–35">{{cite book|last=Gruber|first=Nicolas|title=Nitrogen in the Marine Environment|year=2008|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-372522-6|pages=1–35}}</ref> <ref name="Parsons 1997">{{cite book|last=Lalli, Parsons|first=Carol, Timothy|title=Biological oceanography: An introduction|year=1997|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-7506-3384-0}}</ref> <ref name="Chapin 2002">{{cite book |last1=Chapin |first1=S.F. |last2=Matson |first2=P.A. |last3=Mooney |first3=H.A. |title=Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology |publisher=Springer |date=2002 |isbn=0-387-95443-0 |page=345 |url={{GBurl|OOH1H779-7EC|p=345}}}}</ref> <ref name="Fowler 2013">{{cite journal|last1=Fowler |first1=David |last2=Coyle |first2=Mhairi |last3=Skiba |first3=Ute |last4=Sutton |first4=Mark A. |last5=Cape |first5=J. Neil |last6=Reis |first6=Stefan |last7=Sheppard |first7=Lucy J. |last8=Jenkins |first8=Alan |last9=Grizzetti |first9=Bruna |last10=Galloway |first10=JN |last11=Vitousek |first11=P |last12=Leach |first12=A |last13=Bouwman |first13=AF |last14=Butterbach-Bahl |first14=K |last15=Dentener |first15=F |last16=Stevenson |first16=D |last17=Amann |first17=M |last18=Voss |first18=M |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |date=5 July 2013 |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0164 |pmc=3682748 |pmid=23713126}}</ref> <ref name="Vitousek 2013">{{Cite journal|last1=Vitousek|first1=P. M.|last2=Menge|first2=D. N. L.|last3=Reed|first3=S. C.|last4=Cleveland|first4=C. C.|date=2013|title=Biological nitrogen fixation: rates, patterns and ecological controls in terrestrial ecosystems|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0119 |pmc=3682739|pmid=23713117}}</ref> <ref name="Vuuren 2011">{{Cite journal|last1=Vuuren|first1=Detlef P van|last2=Bouwman|first2=Lex F|last3=Smith|first3=Steven J|last4=Dentener|first4=Frank|date=2011|title=Global projections for anthropogenic reactive nitrogen emissions to the atmosphere: an assessment of scenarios in the scientific literature|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=3|issue=5|pages=359–369|doi=10.1016/j.cosust.2011.08.014|bibcode=2011COES....3..359V |issn=1877-3435|hdl=1874/314192|s2cid=154935568 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Pilegaard 2013">{{Cite journal|last=Pilegaard|first=K.|date=2013|title=Processes regulating nitric oxide emissions from soils|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0126 |pmc=3682746|pmid=23713124}}</ref> <ref name="Levy 1996">{{Cite journal|last1=Levy|first1=H.|last2=Moxim|first2=W. J.|last3=Kasibhatla|first3=P. S.|date=1996|title=A global three-dimensional time-dependent lightning source of tropospheric NOx|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|volume=101|issue=D17|pages=22911–22922|doi=10.1029/96jd02341|issn=0148-0227|bibcode=1996JGR...10122911L}}</ref> <ref name="Sutton 2013">{{Cite journal|last1=Sutton|first1=M. A.|last2=Reis|first2=S.|last3=Riddick|first3=S. N.|last4=Dragosits|first4=U.|last5=Nemitz|first5=E.|last6=Theobald|first6=M. R.|last7=Tang|first7=Y. S.|last8=Braban|first8=C. F.|last9=Vieno|first9=M.|date=2013|title=Towards a climate-dependent paradigm of ammonia emission and deposition|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0166 |pmc=3682750|pmid=23713128}}</ref> <ref name="Dentener 2006">{{Cite journal|last1=Dentener|first1=F.|last2=Drevet|first2=J.|last3=Lamarque|first3=J. F.|last4=Bey|first4=I.|last5=Eickhout|first5=B.|last6=Fiore|first6=A. M.|last7=Hauglustaine|first7=D.|last8=Horowitz|first8=L. W.|last9=Krol|first9=M.|date=2006|title=Nitrogen and sulfur deposition on regional and global scales: a multimodel evaluation|journal=Global Biogeochemical Cycles|language=en|volume=20|issue=4 |pages=n/a|doi=10.1029/2005GB002672|bibcode=2006GBioC..20.4003D|s2cid=839759 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00342326/file/Dentener_et_al-2006-Global_Biogeochemical_Cycles.pdf}}</ref> <ref name="Bouwman 2011">{{Cite journal|last1=Bouwman|first1=L.|last2=Goldewijk|first2=K. K.|last3=Van Der Hoek|first3=K. W.|last4=Beusen|first4=A. H. W.|last5=Van Vuuren|first5=D. P.|last6=Willems|first6=J.|last7=Rufino|first7=M. C.|last8=Stehfest|first8=E.|date=2011-05-16|title=Exploring global changes in nitrogen and phosphorus cycles in agriculture induced by livestock production over the 1900-2050 period|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=52|pages=20882–7|doi=10.1073/pnas.1012878108|pmid=21576477|pmc=3876211 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Solomon 2007">{{Cite book|title=Climate change 2007: the physical science basis|last=Solomon|first=Susan|date=2007|publisher=Published for the Intergovernmental Panel on Climate Change [by] Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88009-1|oclc=228429704}}</ref> <ref name="Sutton 2011">{{Cite book|title=The European nitrogen assessment: sources, effects, and policy perspectives|editor-last=Sutton |editor-first=Mark A. |isbn=978-1-107-00612-6|oclc=690090202|date = 2011-04-14|publisher=Cambridge University Press }}</ref> <ref name="Deutsch 2007">{{Cite journal|last1=Deutsch|first1=Curtis|last2=Sarmiento|first2=Jorge L.|last3=Sigman|first3=Daniel M.|last4=Gruber|first4=Nicolas|last5=Dunne|first5=John P.|date=2007|title=Spatial coupling of nitrogen inputs and losses in the ocean|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=163–167|bibcode=2007Natur.445..163D|doi=10.1038/nature05392|issn=0028-0836|pmid=17215838|s2cid=10804715}}</ref> <ref name="Kuypers 2011">{{cite journal |last1=Kuypers |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B |title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=1 |issue=1 |pages=1–14 |year=2011 |pmid=29398704 |doi=10.1038/nrmicro.2018.9 |hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Galloway 2004">{{cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|title=Nitrogen cycles: past, present, and future generations |journal=Biogeochemistry|volume=70|issue=2|pages=153–226|year=2004|doi=10.1007/s10533-004-0370-0|bibcode=2004Biogc..70..153G |s2cid=98109580|display-authors=etal}}</ref> <ref name="Reis 2016">{{Cite journal|last1=Reis|first1=Stefan|last2=Bekunda|first2=Mateete|last3=Howard|first3=Clare M|last4=Karanja|first4=Nancy|last5=Winiwarter|first5=Wilfried|last6=Yan|first6=Xiaoyuan|last7=Bleeker|first7=Albert|last8=Sutton|first8=Mark A|date=2016-12-01|title=Synthesis and review: Tackling the nitrogen management challenge: from global to local scales|journal=Environmental Research Letters|volume=11|issue=12|doi=10.1088/1748-9326/11/12/120205|issn=1748-9326|bibcode=2016ERL....11l0205R|doi-access=free|hdl=10568/78380|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Gu 2012">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-08-17|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology|volume=46|issue=17|pages=9420–9427|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Kim 2017">{{Cite journal|last1=Kim|first1=Haryun|last2=Lee|first2=Kitack|last3=Lim|first3=Dhong-Il|last4=Nam|first4=Seung-Il|last5=Kim|first5=Tae-Wook|last6=Yang|first6=Jin-Yu T.|last7=Ko|first7=Young Ho|last8=Shin|first8=Kyung-Hoon|last9=Lee|first9=Eunil|date=2017-05-11|title=Widespread Anthropogenic Nitrogen in Northwestern Pacific Ocean Sediment|journal=Environmental Science & Technology|volume=51|issue=11|pages=6044–52|doi=10.1021/acs.est.6b05316|pmid=28462990|issn=0013-936X|bibcode=2017EnST...51.6044K}}</ref> <ref name="Smith 2004">{{cite book |last1=Smith |first1=B. |first2=R.L. |last2=Richards |first3=W.E. |last3=Newton |title=Catalysts for nitrogen fixation: nitrogenases, relevant chemical models and commercial processes |publisher=Kluwer |location= |orig-date=2004 |date=2013 |isbn=978-1-4020-3611-8 |pages= |url={{GBurl|gJnSBwAAQBAJ|pg=PR5}}}}</ref> <ref name="Willey 2011">{{cite book|last=Willey|first=Joanne M.|title=Prescott's Microbiology |edition=8th |year=2011|publisher=McGraw Hill|isbn=978-0-07-337526-7|page=705}}</ref> <ref name="Sparacino-Watkins 2013">{{Cite journal|last1=Sparacino-Watkins|first1=Courtney|last2=Stolz|first2=John F.|last3=Basu|first3=Partha|date=2013-12-16|title=Nitrate and periplasmic nitrate reductases|journal=Chem. Soc. Rev.|volume=43|issue=2|pages=676–706|doi=10.1039/c3cs60249d|pmid=24141308 |pmc=4080430}}</ref> <ref name="Simon 2013">{{Cite journal|last1=Simon|first1=Jörg|last2=Klotz|first2=Martin G.|title=Diversity and evolution of bioenergetic systems involved in microbial nitrogen compound transformations|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics |volume=1827|issue=2|pages=114–135|doi=10.1016/j.bbabio.2012.07.005|pmid=22842521|year=2013|doi-access=free}}</ref> <ref name="Lam 2011">{{Cite journal|last1=Lam |first1=Phyllis |last2=Kuypers |first2=Marcel M.M.|date=2011|title=Microbial Nitrogen Processes in Oxygen Minimum Zones|journal=Annual Review of Marine Science|volume=3|pages=317–345|doi=10.1146/annurev-marine-120709-142814|pmid=21329208|bibcode=2011ARMS....3..317L|hdl=21.11116/0000-0001-CA25-2|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Marchant 2014">{{Cite journal|last1=Marchant |first1=H.K. |last2=Lavik |first2=G. |last3=Holtappels |first3=M. |last4=Kuypers |first4=M.M.M.|date=2014|title=The Fate of Nitrate in Intertidal Permeable Sediments|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=8|doi=10.1371/journal.pone.0104517|pmid=25127459|pmc=4134218|bibcode=2014PLoSO...9j4517M|doi-access=free}}</ref> <ref name="Anammox">{{cite web|title=Anammox|url=https://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|website=Anammox - MicrobeWiki|publisher=MicrobeWiki|access-date=5 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080721/http://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|archive-date=2015-09-27|url-status=live}}</ref> <ref name="NPR 2011">{{cite news|url=https://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|title=Nitrogen Study Could 'Rock' A Plant's World|newspaper=NPR.org|date=2011-09-06|access-date=2011-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205114315/http://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|archive-date=2011-12-05|url-status=live}}</ref> <ref name="Schuur 2011">{{Cite journal | last1 = Schuur | first1 = E. A. G. | title = Ecology: Nitrogen from the deep | doi = 10.1038/477039a | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 39–40 | year = 2011 | pmid = 21886152| bibcode = 2011Natur.477...39S | s2cid = 2946571 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Morford 2011">{{Cite journal | last1 = Morford | first1 = S. L. | last2 = Houlton | first2 = B. Z. | last3 = Dahlgren | first3 = R. A. | doi = 10.1038/nature10415 | title = Increased forest ecosystem carbon and nitrogen storage from nitrogen rich bedrock | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 78–81 | year = 2011 | pmid = 21886160| bibcode = 2011Natur.477...78M | s2cid = 4352571 }}</ref> <ref name="Burgin 2011">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Moulton 2016">{{cite journal |last1=Moulton |first1=Orissa M |last2=Altabet |first2=Mark A |last3=Beman |first3=J Michael |last4=Deegan |first4=Linda A |last5=Lloret |first5=Javier |last6=Lyons |first6=Meaghan K |last7=Nelson |first7=James A |last8=Pfister |first8=Catherine A |title=Microbial associations with macrobiota in coastal ecosystems: patterns and implications for nitrogen cycling |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=May 2016 |volume=14 |issue=4 |pages=200–8 |doi=10.1002/fee.1262 |bibcode=2016FrEE...14..200M |issn=1540-9295|hdl=1912/8083 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Boyes 2011">{{cite web|last=Boyes, Elliot|first=Susan, Michael|title=Learning Unit: Nitrogen Cycle Marine Environment|url=http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|access-date=22 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123617/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|archive-date=15 April 2012}}</ref> <ref name="Holland 1999">{{cite journal|last1=Holland|first1=Elisabeth A.|last2=Dentener|first2=Frank J.|last3=Braswell|first3=Bobby H.|last4=Sulzman|first4=James M.|title=Contemporary and pre-industrial global reactive nitrogen budgets|journal=Biogeochemistry|volume=46|issue=1–3|page=7|year=1999|doi=10.1007/BF01007572|bibcode=1999Biogc..46....7H |s2cid=189917368}}</ref> <ref name="Gu 2012 dup?">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-09-04|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology |volume=46|issue=17|pages=9420–7|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Cosby 2003">{{Cite journal|last1=Cosby|first1=B. Jack|last2=Cowling|first2=Ellis B.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Seitzinger|first4=Sybil P.|last5=Erisman|first5=Jan Willem|last6=Aber|first6=John D.|last7=Galloway|first7=James N.|date=2003-04-01|title=The Nitrogen Cascade|journal=BioScience |volume=53|issue=4|pages=341–356|doi=10.1641/0006-3568(2003)053[0341:TNC]2.0.CO;2|s2cid=3356400 |issn=0006-3568|doi-access=free}}</ref> <ref name="Howarth 2009">''Proceedings of the Scientific Committee on Problems of the Environment (SCOPE)'' International Biofuels Project Rapid Assessment, 22–25 September 2008, Gummersbach, Germany, R. W. Howarth and S. Bringezu, editors. 2009 [https://cip.cornell.edu/biofuels/ Executive Summary, p. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606093439/http://cip.cornell.edu/biofuels/ |date=2009-06-06}}</ref> <ref name="Aerts 1988">{{cite journal|jstor=20038308|author1=Aerts, Rien |author2=Berendse, Frank |name-list-style=amp |journal=Vegetatio|volume=76|year=1988|issue=1/2|title=The Effect of Increased Nutrient Availability on Vegetation Dynamics in Wet Heathlands|pages=63–69|doi=10.1007/BF00047389 |s2cid=34882407 }}</ref> <ref name="Bobbink 2010">{{Cite journal|last1=Bobbink|first1=R.|last2=Hicks|first2=K.|last3=Galloway|first3=J.|last4=Spranger|first4=T.|last5=Alkemade|first5=R.|last6=Ashmore|first6=M.|last7=Bustamante|first7=M.|last8=Cinderby|first8=S.|last9=Davidson|first9=E.|date=2010-01-01|title=Global assessment of nitrogen deposition effects on terrestrial plant diversity: a synthesis|journal=Ecological Applications |volume=20|issue=1|pages=30–59|doi=10.1890/08-1140.1|pmid=20349829|bibcode=2010EcoAp..20...30B |s2cid=4792945 |issn=1939-5582|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|access-date=2019-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930190859/http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|archive-date=2019-09-30|url-status=live}}</ref> <ref name="Liu 2011">{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuejun|last2=Duan|first2=Lei|last3=Mo|first3=Jiangming|last4=Du|first4=Enzai|last5=Shen|first5=Jianlin|last6=Lu|first6=Xiankai|last7=Zhang|first7=Ying|last8=Zhou|first8=Xiaobing|last9=He|first9=Chune|date=2011|title=Nitrogen deposition and its ecological impact in China: An overview|journal=Environmental Pollution |volume=159|issue=10|pages=2251–2264|doi=10.1016/j.envpol.2010.08.002|pmid=20828899|bibcode=2011EPoll.159.2251L }}</ref> <ref name="Britto 2002">{{Cite journal|last1=Britto|first1=Dev T.|last2=Kronzucker|first2=Herbert J.|title=NH4+ toxicity in higher plants: a critical review|journal=Journal of Plant Physiology|volume=159|issue=6|pages=567–584|doi=10.1078/0176-1617-0774|year=2002}}</ref> <ref name="Camargoa 2006">{{Cite journal|last1=Camargoa|first1=Julio A.|last2=Alonso|first2=Álvaro|date=2006|title=Ecological and toxicological effects of inorganic nitrogen pollution in aquatic ecosystems: A global assessment|journal=Environment International|volume=32|issue=6|pages=831–849|doi=10.1016/j.envint.2006.05.002|pmid=16781774|bibcode=2006EnInt..32..831C |hdl=10261/294824 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Rabalais 2002">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |first2=R. Eugene |last2=Turner |first3=William J. Jr. |last3=Wiseman |year=2002|title=Gulf of Mexico Hypoxia, aka "The Dead Zone"|journal=Annu. Rev. Ecol. Syst.|volume=33|issue=1 |pages=235–63|jstor=3069262|bibcode=2002AnRES..33..235R }}</ref> <ref name="Dybas 2005">{{cite journal|doi=10.1641/0006-3568(2005)055[0552:DZSIWO]2.0.CO;2|author=Dybas, Cheryl Lyn. |year=2005|title=Dead Zones Spreading in World Oceans|journal=BioScience|volume=55|issue=7|pages=552–557|doi-access=free}}</ref> <ref name="2lTxW">New York State Environmental Conservation, Environmental Impacts of Acid Deposition: Lakes [http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124171015/http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html |date=2010-11-24}}</ref> <ref name="Power 1989">{{Cite journal|last1=Power|first1=J.F.|last2=Schepers|first2=J.S.|date=1989|title=Nitrate contamination of groundwater in North America|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=165–187|doi=10.1016/0167-8809(89)90012-1|bibcode=1989AgEE...26..165P |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Strebel 1989">{{Cite journal|last1=Strebel|first1=O.|last2=Duynisveld|first2=W.H.M.|last3=Böttcher|first3=J.|date=1989|title=Nitrate pollution of groundwater in western Europe|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=189–214|doi=10.1016/0167-8809(89)90013-3|bibcode=1989AgEE...26..189S |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Fewtrell 2004">{{Cite journal|last=Fewtrell|first=Lorna|date=2004|title=Drinking-Water Nitrate, Methemoglobinemia, and Global Burden of Disease: A Discussion|journal=Environmental Health Perspectives|volume=112|issue=14|pages=1371–4|doi=10.1289/ehp.7216|pmid=15471727 |pmc=1247562|bibcode=2004EnvHP.112.1371F }}</ref> <ref name="c3aLP">{{Cite book|title=Global Health Observatory: (GHO)|publisher=World Health Organization|oclc=50144984}}</ref> <ref name="Canter 2019">{{Citation|last=Canter|first=Larry W.|chapter=Illustrations of Nitrate Pollution of Groundwater|date=2019-01-22|pages=39–71|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-74579-3|doi=10.1201/9780203745793-3|title=Nitrates in Groundwater|s2cid=133944481}}</ref> <ref name="Kampa 2008">{{Cite journal|last1=Kampa|first1=Marilena|last2=Castanas|first2=Elias|date=2008|title=Human health effects of air pollution|journal=Environmental Pollution|volume=151|issue=2|pages=362–367|doi=10.1016/j.envpol.2007.06.012|pmid=17646040 |bibcode=2008EPoll.151..362K |s2cid=38513536 }}</ref> <ref name="Erisman 2013">{{Cite journal|last1=Erisman|first1=J. W.|last2=Galloway|first2=J. N.|last3=Seitzinger|first3=S.|last4=Bleeker|first4=A.|last5=Dise|first5=N. B.|last6=Petrescu|first6=A. M. R.|last7=Leach|first7=A. M.|last8=de Vries|first8=W.|date=2013-05-27|title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0116|pmid=23713116 |pmc=3682738}}</ref> }} {{Authority control}} [[Kategorija: Ciklus dušika| ]] [[Kategorija: Biogeohemijski ciklusi]] [[Kategorija: Biologija tla]] [[Kategorija: Metabolizam]] [[Kategorija: Biogeografija]] [[Kategorija: Geologija]] [[Kategorija: Dušik]] skr93yoo4bx9asytxltz3a7t3sdsdzv 3846902 3846897 2026-05-16T13:04:25Z Genetičar 181151 /* Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika */ 3846902 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO_x emitiran iz tla,<ref name="Pilegaard 2013"/> dušik fiksiran gromom,<ref name="Levy 1996"/> NH₃ emitiran kopnenim ekosistemima,<ref name="Sutton 2013"/> taloženje dušika na kopnene površine i okeane,<ref name="Dentener 2006"/><ref name="Duce 2008"/> NH₃ emitiran iz okeana,<ref name="Bouwman 2011"/><ref name="Solomon 2007"/><ref name="Duce 2008"/> okean; emisije NO₂ iz atmosfere,<ref name="Sutton 2011"/> denitrifikacija u okeanima,<ref name="Voss 2013"/><ref name="Deutsch 2007" /><ref name="Duce 2008" /> i reaktivno zatrpavanje dušika u okeanima.<ref name="Mark A 2013"/>]] '''Ciklus dušika''' jest [[biogeohemijski ciklus]] kojim se [[dušik]] pretvara u više hemijskih oblika dok cirkuliše između [[atmosferea|atmosferskog]], [[kopneni ekosistem|kopnenog]] i [[morski ekosistem| morskog ekosistema]]. Konverzija sušika može se provesti i biološkim i fizičkim procesima. Važni procesi u dušiknom ciklusu uključuju [[fiksacija dušika|fiksaciju]], [[amonifikacija| amonifikaciju]], [[nitrifikacija| nitrifikaciju]] i [[denitrifikacija| denitrifikaciju]]. Većina [[Zemljina atmosfera| Zemljine atmosfere]] (78%) je atmosferski dušik,<ref name="CarrollSalt2004p93" /> što ga čini najvećim izvorom dušika. Međutim, atmosferski dušik ima ograničenu dostupnost za biološku upotrebu, što dovodi do nedostatka iskoristivog dušika u mnogim vrstama [[ekosistem]]a. Dušični ciklus je od posebnog interesa za ekologe jer dostupnost dušika može utjecati na brzinu ključnih procesa u ekosistemu, uključujući primarnu proizvodnju i razgradnju. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, upotrebe umjetnih dušičnih gnojiva i ispuštanja dušika u [[otpadne vode]] dramatično su promijenile globalni ciklus dušika.<ref name="Kuypers 2011" /><ref name="Galloway 2004" /><ref name="Reis 2016" /> Ljudska modifikacija globalnog ciklusa dušika može negativno uticati na prirodni okoliš, a također i na ljudsko zdravlje.<ref name="Gu 2012" /><ref name="Kim 2017"/> == Procesi == {{Biogeohemijski ciklus}} Dušik je prisutan u okolišu u širokom spektru hemijskih oblika, uključujući organski dušik, [[amonij]] ({{chem2|NH4+}}), [[nitrit]] ({{chem2|NO2-}}), [[nitrat]] ({{chem2|NO3-}}), [[dušik-dioksid]] ({{chem2|N2O}}), [[dušik-monoksid]] (NO) ili neorganski dušikov plin ({{chem2|N2}}). Organski dušik može biti u obliku živog organizma, [[humus]]a ili u međuproduktima razgradnje organske tvari. Procesi opisani u ciklusu dušika transformiraju dušikove tvari iz jednog oblika u drugi. Mnoge od ovih procesa provode [[mikroorganizmi|mikrobi]], bilo u nastojanju da prikupe energiju ili da akumuliraju dušik u obliku potrebnom za njihov rast. Naprimjer, [[metabolički otpad|dušični otpad]] u životinjskom [[urin]]u razgrađuje se pomoću [[nitrificirajuća bakterija|nitrificirajućih bakterija]] u tlu kako bi ga biljke koristile. Dijagram pored pokazuje kako se ovi procesi uklapaju i formiraju ciklus dušika. === Fiksacija dušika === {{Glavni|Fiksacija dušika}} Konverzija gasovitog dušika ({{chem2|N2}}) u [[nitrat]]e i [[nitrit]]e, putem atmosferskih, industrijskih i bioloških procesa naziva se [[fiksacija duiška]]. Atmosferski dušik mora se preraditi, ili "[[fiksacija dušika|fiksirati]]", u upotrebljiv oblik koji biljke mogu apsorbirati. Između pet i 10 milijardi kg godišnje fiksira se udarima [[grom]]a, ali većinu fiksacije vrše slobodnoživeće ili [[simbioza|simbiotsk]] [[bakterije]] poznate kao [[diazotrofi]]. Ove bakterije imaju [[enzim]] [[nitrogenaza|nitrogenazu]] koji kombinuje plinoviti dušik sa [[vodik]]om, kako bi proizveo [[amonijak]], koji bakterije pretvaraju u druge [[organski spoj|organske spojeve]]. Većina biološke fiksacije dušika se odvija aktivnošću [[molibden]]ske (Mo)-nitrogenaze, koja se nalazi u širokom spektru bakterija i nekim [[Arheja]]ma. Mo-nitrogenaza je složeni dvokomponentni [[enzim]] koji ima više prostetičkih grupa koje sadrže metal.<ref name="Moir 2011"/> Primjer slobodnoživućih bakterija je ''[[Azotobacter]]''. Simbiotske bakterije koje fiksiraju dušik, kao što je ''[[Rhizobium]]'', obično žive u korijenskim kvržicama [[Fabaceae|mahunarki]] (kao što su [[grašak]], [[Alfalfa|alfalfa]] i [[bagrem]]i). Ovdje formiraju [[Mutualizam|mutualizamski]] odnos s biljkom, proizvodeći amonijak u zamjenu za [[ugljikohidrat]]e. Zbog ovog odnosa, mahunarke će često povećati sadržaj dušika u tlima siromašnim dušikom. Nekoliko ne-mahunarki također može formirati takve [[simbioza|simbioze]]. Danas se oko 30% ukupnog fiksnog dušika proizvodi industrijski korištenjem [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovod procesa]],<ref name="Smith 2004"/> koji koristi visoke temperature i pritiske za pretvaranje plinovitog dušika i izvora vodika ([[prirodni plin]] ili [[nafta]]) u amonijak.<ref name="Smil 2000"/> === Asimilacija === {{Glavni|Asimilacija (biologija)|Asimilacija dušika}} [[Biljke]] mogu apsorbirati nitrate ili amonij iz tla, putem korijenovih dlačica. Ako se apsorbira nitrat, prvo se reducira na nitritne, a zatim na amonijeve ione radi ugradnje u [[aminokiseline]], [[nukleinske kiseline]] i [[hlorofil]]. Kod biljaka koje imaju simbiotski odnos s [[rizobij]]ima, dio dušika asimilira se u obliku amonijevih iona, direktno iz kvržica. Sada je poznato da postoji složeniji ciklus aminokiselina između ''Rhizobia'' [[bakteroid]]a i biljaka. Biljka bakteroidima osigurava aminokiseline, tako da asimilacija amonijaka nije potrebna, a bakteroidi prenose [[aminokiseline]] (s novofiksiranim dušikom) natrag biljci, formirajući tako međuovisni odnos.<ref name="Willey 2011"/> Dok mnoge [[životinje]], [[gljive]] i ostali [[heterotrof]]ni organizmi dobijaju dušik unosom [[aminokiselina]], [[nukleotid]]a i ostalih [[mala molekula|malih organskih molekula]], drugi heterotrofi (uključujući mnoge [[bakterije]]) mogu koristiti neorganske spojeve, poput amonijaka, kao jedine izvore dušika. Korištenje različitih izvora dušika (N) pažljivo je regulirano u svim organizmima. === Amonifikacija === Kada biljka ili životinja ugine ili životinja izbaci otpad, početni oblik dušika je [[Organska tvar|organski]], prisutan u oblicima kao što su aminokiseline i DNK.<ref>{{Cite web |title=The Nitrogen Cycle: Processes, Players, and Human Impact {{!}} Learn Science at Scitable |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/the-nitrogen-cycle-processes-players-and-human-15644632/ |access-date=2025-02-13 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> [[Bakterije]] i [[gljive]] pretvaraju ovaj organski dušik u amonijak, a ponekad i amonij, kroz niz procesa koji se nazivaju [[amonifikacija]] ili [[mineralizacija]] tla. Ovo je posljednji korak u ciklusu dušika koji uključuje [[organski spoj|organske spojeve]].<ref>{{Citation |last=Strock |first=J.S. |title=Ammonification |date=2008 |pages=162–165 |url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/ammonification |access-date=2025-02-13 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/B978-008045405-4.00256-1 |isbn=978-0-08-045405-4 |encyclopedia=Encyclopedia of Ecology|url-access=subscription }}</ref> Uključeni su brojni [[enzim]]i, uključujući [[dehidrogenaza|dehidrogenaze]], [[proteaza|proteaze]] i [[deaminacija|deaminaze]] kao što su [[glutamat-dehidrogenaza]] i [[glutamin-sintetaza]].<ref name=":2">{{Citation |last1=Cabello |first1=P. |title=Nitrogen Cycle |date=2009-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Microbiology (Third Edition) |pages=299–321 |editor-last=Schaechter |editor-first=Moselio |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123739445000559 |access-date=2025-03-18 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373944-5 |last2=Roldán |first2=M. D. |last3=Castillo |first3=F. |last4=Moreno-Vivián |first4=C.}}</ref> Mineralizacija i [[amonifikacija]] dušika imaju pozitivnu [[korelacija|korelaciju]] s organskim dušikom u tlu,<ref>{{Cite journal |last1=Marion |first1=G. M. |last2=Black |first2=C. H. |date=1988 |title=Potentially Available Nitrogen and Phosphorus Along a Chaparral Fire Cycle Chronosequence |url=https://acsess.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Soil Science Society of America Journal |language=en |volume=52 |issue=4 |pages=1155–1162 |doi=10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x |bibcode=1988SSASJ..52.1155M |issn=1435-0661|url-access=subscription }}</ref> soil microbial biomass, and average annual precipitation.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Li |first1=Zhaolei |last2=Tian |first2=Dashuan |last3=Wang |first3=Bingxue |last4=Wang |first4=Jinsong |last5=Wang |first5=Song |last6=Chen |first6=Han Y. H. |last7=Xu |first7=Xiaofeng |last8=Wang |first8=Changhui |last9=He |first9=Nianpeng |last10=Niu |first10=Shuli |date=2019 |title=Microbes drive global soil nitrogen mineralization and availability |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14557?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Global Change Biology |language=en |volume=25 |issue=3 |pages=1078–1088 |doi=10.1111/gcb.14557 |pmid=30589163 |bibcode=2019GCBio..25.1078L |issn=1365-2486|url-access=subscription }}</ref> Također blisko reaguju na promjene temperature.<ref>{{Cite journal |last1=Pierre |first1=S. |last2=Hewson |first2=I. |last3=Sparks |first3=J. P. |last4=Litton |first4=C. M. |last5=Giardina |first5=C. |last6=Groffman |first6=P. M. |last7=Fahey |first7=T. J. |date=2017 |title=Ammonia oxidizer populations vary with nitrogen cycling across a tropical montane mean annual temperature gradient |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.1863?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecology |language=en |volume=98 |issue=7 |pages=1896–1907 |doi=10.1002/ecy.1863 |pmid=28419436 |bibcode=2017Ecol...98.1896P |issn=1939-9170|url-access=subscription }}</ref> Međutim, ovi procesi usporavaju se u prisustvu [[vegetacija|vegetacije]] sa visokim odnosom [[ugljik]]a i [[dušik]]a<ref>{{Cite journal |last=Gosz |first=J. R. |date=1981 |title=Nitrogen Cycling in Coniferous Ecosystems |journal=Ecological Bulletins |issue=33 |pages=405–426 |jstor=45128679 |issn=0346-6868}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Vitousek |first1=Peter M. |last2=Gosz |first2=James R. |last3=Grier |first3=Charles C. |last4=Melillo |first4=Jerry M. |last5=Reiners |first5=William A. |date=1982 |title=A Comparative Analysis of Potential Nitrification and Nitrate Mobility in Forest Ecosystems |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1942609?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecological Monographs |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=155–177 |doi=10.2307/1942609 |jstor=1942609 |bibcode=1982EcoM...52..155V |issn=1557-7015|url-access=subscription }}</ref> i gnojidbe šećerom.<ref>{{Cite journal |last1=Zagal |first1=Erick |last2=Persson |first2=Jan |date=1994-10-01 |title=Immobilization and remineralization of nitrate during glucose decomposition at four rates of nitrogen addition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0038071794902127 |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=26 |issue=10 |pages=1313–1321 |doi=10.1016/0038-0717(94)90212-7 |bibcode=1994SBiBi..26.1313Z |issn=0038-0717|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeLuca |first1=T. H. |last2=Keeney |first2=D. R. |date=1993-01-01 |title=Glucose-induced nitrate assimilation in prairie and cultivated soils |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00001116 |journal=Biogeochemistry |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=167–176 |doi=10.1007/BF00001116 |bibcode=1993Biogc..21..167D |issn=1573-515X|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Nitrogen Cycle - Reactions and Enzymes.svg|thumb|upright=1.6| {{center|'''Mikrobni ciklus dušika'''{{hsp}}<ref name="Sparacino-Watkins 2013" /><ref name="Simon 2013" />}} [[Anammox|ANAMMOX]] je anaerobna oksidacija amonijaka, [[Disimilatorna redukcija nitrata do amonijaka|DNRA]] disimilatorna je redukcija nitrata do amonijaka, a [[Comammox|COMAMMOX]] je njegova potpuna [[oksidacija]].]] === Nitrifikacija === {{Glavni|Nitrifikacija}} Konverzija amonijaka u nitrat prvenstveno vrši se pomoću bakterija koje žive u tlu i drugih nitrificirajućih bakterija. U primarnoj fazi nitrifikacije, oksidaciju amonijaka ({{chem2|NH4+}}) vrše bakterije poput [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Nitrosomonas]]'', koje pretvaraju amonijak u [[nitrit]]e ({{chem2|NO2–}}). Ostale bakterijske vrste, kao što su u rodu ''[[Nitrobacter]]'', odgovorne su za oksidaciju nitrita ({{chem2|NO2–}}) u [[nitrat]]e ({{chem2|NO3-}}). Važno je da se [[amonijak]] ({{chem2|NH3}}) pretvori u nitrate ili nitrite jer je [[toksičnost|toksičan]] za [[biljke]]. Zbog njihove vrlo visoke [[rastvorljivost]]i i zato što tla nisu u stanju zadržati [[anion]]e, nitrati mogu ući u [[podzemne vode]]. Povišeni nitrati u podzemnim vodama predstavljaju problem za upotrebu vode za piće jer nitrati mogu uticati na nivo kisika u krvi kod dojenčadi i uzrokovati [[methemoglobinemija|methemoglobinemiju]] ili [[sindrom plave bebe]].<ref name="Vitousek 1997"/> Tamo gdje [[podzemne vode]] obnavljaju protok [[potok]]a, obogaćene nitratima mogu doprinijeti [[eutrofikacija| eutrofikaciji]], procesu koji dovodi do velike populacije i rasta algi, posebno [[populacija]] [[plavozelene alge| plavozelenih]]. Iako nije direktno toksičan za riblji svijet, poput amonijaka, nitrat može imati indirektne učinke na [[ribe]], ako doprinosi ovoj eutrofikaciji. Dušik je doprinio ozbiljnim problemima eutrofikacije u nekim vodenim tijelima. Od 2006. godine, primjena dušičnih gnojiva se sve više kontrolira u [[UK|Britaniji]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To se događa na isti način kao i kontrola [[fosfor]]nih gnojiva, čije se ograničenje obično smatra bitnim za oporavak eutroficiranih vodenih tijela. === Denitrifikacija === {{glavni| Denitrifikacija}} Denitrifikacija je redukcija nitrata nazad u gasoviti azot ({{chem|N|2}}), čime se kompletira ciklus dušika. Ovaj proces izvode bakterijske vrste kao što su u rodu ''[[Pseudomonas]]'' i vrsta ''[[Paracoccus denitrificans]]'', pod anaerobnim uslovima. One koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], umjesto kiseika, tokom disanja. Ove fakultativno (što znači opcijski) anaerobne bakterije mogu živjeti i u aerobnim uslovima. Denitrifikacija se dešava u anaerobnim uslovima, npr. u natopljenim tlima. Denitrificirajuće bakterije koriste nitrate u tlu za disanje i posljedično proizvode plinoviti dušik, koji je inertan i nedostupan biljkama. Denitrifikacija dešava se kod slobodnoživućih [[mikroorganizam]]a, kao i kod obligatnih simbionta anaerobnih [[Cilijate|cilijata]].<ref>{{cite journal |last1=Graf |first1=Jon S. |last2=Schorn |first2=Sina |last3=Kitzinger |first3=Katharina |last4=Ahmerkamp |first4=Soeren |last5=Woehle |first5=Christian |last6=Huettel |first6=Bruno |last7=Schubert |first7=Carsten J. |last8=Kuypers |first8=Marcel M. M. |last9=Milucka |first9=Jana |title=Anaerobic endosymbiont generates energy for ciliate host by denitrification |journal=Nature |date=3 March 2021 |volume=591 |issue=7850 |pages=445–450 |doi=10.1038/s41586-021-03297-6| issn=0028-0836|pmid=33658719 |pmc=7969357 |bibcode=2021Natur.591..445G |doi-access=free }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left heights=280px> File:Nitrogen cycle.jpg| Klasični prikaz ciklusa dušika File:Nitrogen Cycle 2.svg|Dijagram ciklusa dušika iznad i ispod zemlje. Atmosferski dušik ide do bakterija koje fiksiraju dušik u [[mahunarka]]ma i tlu, zatim do amonijaka, pa do nitrificirajućih bakterija u nitrite, a nitrate (koje također proizvodi munja), pa zatim nazad u atmosferu ili ga asimiliraju [[biljke]], a zatim [[životinje]]. Dušik u životinjama i biljkama postaje amonijak putem razlagača (bakterija i gljiva). </gallery> <gallery mode=packed style=float:right heights=400px> File:The Nitrogen Cycle.png| Jednostavan prikaz ciklusa dušika. Plava boja predstavlja skladištenje dušika, zelena procese premještanja dušika s jednog mjesta na drugo, a crvena bakterije koje su u tome uključene. </gallery> {{clear left}} === Disimilacijska redukcija nitrata u amonij === {{Glavni| Disimilacijska redukcija nitrata u amonij }} Disimilacijska redukcija nitrata u amonij (DNRA), ili amonifikacija nitratom/nitritom, je proces [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]]. Mikrobi koji poduzimaju DNRA oksidiraju organsku tvar i koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], redukujući ga na [[nitrit]], zatim na [[amonij]] ({{chem2|NO3- -> NO2- -> NH4+}}).<ref name="Lam 2011"/> I denitrificirajuće i nitratno amonificirajuće bakterije takmičiti će se za nitrat u okolišu, iako DNRA djeluje na očuvanje bioraspoloživog dušika kao topljivog amonijaka, umjesto da proizvodi plin didušik.<ref name="Marchant 2014"/> === COMAMOKS=== Tradicionalno, [[nitrifikacija]] odvija se u dva koraka: [[amonijak]] se [[oksid]]ira u nitrit, a zatim se nitrit oksidira u [[nitrat]]. Često ove konverzije vrše različiti organizmi.<ref>{{Cite journal |last=Lawson |first=Christopher E |last2=Lücker |first2=Sebastian |date=2018-04-01 |title=Complete ammonia oxidation: an important control on nitrification in engineered ecosystems? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166917301611 |journal=Current Opinion in Biotechnology |series=Energy biotechnology • Environmental biotechnology |volume=50 |pages=158–165 |doi=10.1016/j.copbio.2018.01.015 |issn=0958-1669}}</ref> Neke bakterije –roda [[Nitrospira]] – oksidiraju amonijak u nitrat.<ref>{{Cite journal |last=Zhu |first=Chenyi |last2=Ran |first2=Xiaochuan |last3=Wang |first3=Han |last4=Li |first4=Jia |last5=Xie |first5=Junxiang |last6=Kong |first6=Ziang |last7=Wang |first7=Yayi |date=2026-06-15 |title=Enrichment strategies for comammox Nitrospira: Ecological insights and technological innovations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935126007899 |journal=Environmental Research |volume=300 |doi=10.1016/j.envres.2026.124458 |issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Daims |first=Holger |last2=Lebedeva |first2=Elena V. |last3=Pjevac |first3=Petra |last4=Han |first4=Ping |last5=Herbold |first5=Craig |last6=Albertsen |first6=Mads |last7=Jehmlich |first7=Nico |last8=Palatinszky |first8=Marton |last9=Vierheilig |first9=Julia |last10=Bulaev |first10=Alexandr |last11=Kirkegaard |first11=Rasmus H. |last12=von Bergen |first12=Martin |last13=Rattei |first13=Thomas |last14=Bendinger |first14=Bernd |last15=Nielsen |first15=Per H. |date=December 2015 |title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria |url=https://www.nature.com/articles/nature16461 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=528 |issue=7583 |pages=504–509 |doi=10.1038/nature16461 |issn=1476-4687}}</ref> Kombinovani proces naziva se [[Komamoks|COMAMOKS]] = "POTPUNA OKSIDACIJA AMONIJKA."<ref>{{Cite journal |last=Hu |first=Jiajie |last2=Zhao |first2=Yuxiang |last3=Yao |first3=Xiangwu |last4=Wang |first4=Jiaqi |last5=Zheng |first5=Ping |last6=Xi |first6=Chuanwu |last7=Hu |first7=Baolan |date=2021-08-01 |title=Dominance of comammox Nitrospira in soil nitrification |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969721016260 |journal=Science of The Total Environment |volume=780 |doi=10.1016/j.scitotenv.2021.146558 |issn=0048-9697}}</ref> Komamoks se nalazi u mnogim [[Ekosistemima|ekosistemima]], naprimjer, [[Slatka voda|slatkovodni]]<ref>{{Cite web |title=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |url=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |access-date=2026-04-30 |website=ASM Journals |language=en |doi=10.1128/aem.01965-22 |pmc=9973019 |pmid=36719237}}</ref> Comammox have been found it could be used in wastewater treatment.<ref>{{Cite journal |last=Jin |first=Da |last2=Zhang |first2=Xiaonong |last3=Zhang |first3=Xingxing |last4=Zhou |first4=Li |last5=Zhu |first5=Zixuan |last6=Deogratias |first6=Ufoymungu Kisa |last7=Wu |first7=Zhiqiang |last8=Zhang |first8=Kangyu |last9=Ji |first9=Xu |last10=Ju |first10=Ting |last11=Zhu |first11=Xurui |last12=Gao |first12=Bo |last13=Ji |first13=Luomiao |last14=Zhao |first14=Rui |last15=Ruth |first15=Guerra |date=2024-10-20 |title=A critical review of comammox and synergistic nitrogen removal coupling anammox: Mechanisms and regulatory strategies |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969724050046 |journal=Science of The Total Environment |volume=948 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.174855 |issn=0048-9697}}</ref> === Anaerobna oksidacija amonijaka === {{glavni|Anammoks}} Proces aerobne oksidacije amonijaka [[AN]] poznat je i kao proces [[Anammoks|ANAMOKS]], skraćenica nastala spajanjem prvih [[slogova]] svake od ove tri riječi. Ovaj biološki proces je reakcija [[redoks]]ne [[komproporcionacija| komproporcionacije]], u kojoj [[amonijak]] ([[redukcijsko sredstvo]] koje daje elektrone) i [[nitrit]] ([[oksidacijsko sredstvo]] koje prihvata elektrone) prenose tri [[elektron]]a i pretvaraju se u jednu molekulu plina diatomskog [[dušik]]a ({{chem|N|2}}) i dvije molekule vode. Ovaj proces čini glavni dio konverzije dušika u [[okean]]ima. [[Stehiometrija|stehiometrijski]] uravnotežena formula za hemijsku reakciju ANAMOKS može se napisati na sljedeći način, gdje amonijev [[ion]] uključuje molekulu amonijaka, njen [[Konjugacija (teorija kiselina-baza)|konjugirana]] [[Baza (hemija)|baza]]: : {{chem2|NH4+ + NO2- -> N2 + 2 H2O}} (Δ''G''° = {{val|-357 |u=kJ.mol-1}}).<ref name="Anammox" /> Ovo je [[egzergonski proces]] (ovdje i [[egzotermna reakcija]]) koji oslobađa energiju, što je naznačeno negativnom vrijednošću Δ''G''°, razlikom u [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsovoj slobodnoj energiji]] između produkata reakcije i reagensa. === Ostali procesi === Iako je fiksacija dušika primarni izvor dušika dostupnog biljkama u većini [[ekosistem]]a, u područjima s [[matična stijena|temeljnom stijenom]] bogatom dušikom, razgradnja ove stijene također služi kao izvor dušika.<ref name="NPR 2011"/><ref name="Schuur 2011"/><ref name="Morford 2011"/> Redukcija nitrata je također dio [[ciklusa gvožđa|ciklusa gvožđa]], pod [[anoksija|anoksijskim uvjetima]] Fe(II) može donirati elektron {{chem2|NO3–}} i oksidira se u Fe(III), dok se {{chem2|NO3–}} reducira na {{chem2|NO2–, N2O, N2}} i {{chem2|NH4+}}, ovisno o uvjetima i uključenim [[mikrob]]nim [[vrsta]]ma.<ref name="Burgin 2011"/> [[Kitovi|fekalne perjanice kitova]] također djeluju kao spoj u morskom ciklusu dušika, koncentriranje dušika u epipelagijskim zonama okeanskog okruženja, prije njegovog širenja kroz različite morske slojeve, što u konačnici povećava primarnu produktivnost okeana.<ref name="roman2010">{{cite journal | title = The Whale Pump: Marine Mammals Enhance Primary Productivity in a Coastal Basin | last1 = Roman | first1 = J. | last2 = McCarthy | first2 = J.J. | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 10 | pmc=2952594| doi = 10.1371/journal.pone.0013255 | date = 2010| pmid = 20949007 | bibcode = 2010PLoSO...513255R | doi-access = free }}</ref> ==Morski ciklus dušika == [[Slika:Marine Nitrogen Cycle.jpg|thumb|upright=1.9|{{center| Morski ciklus dušika''}}]] [[Slika:Main marine nitrogen cycles.jpg|thumb|upright=1.9| Glavni proučavani procesi ciklusa dušika u različitim morskim okruženjima. Svaka obojena strelica predstavlja dušičnu transformaciju: {{chem|N|2}} fiksacija (crvena), nitrifikacija (svijetloplava), redukcija nitrata (ljubičasta), DNRA (magenta), denitrifikacija (akvamarin), N-damo (zelena) i anamoks (narandžasta). Crne zakrivljene strelice predstavljaju fizičke procese kao što su advekcija i [[difuzija]].<ref name=Pajares2019>{{cite journal | last1 = Pajares Moreno | first1 = S. | last2 = Ramos | first2 = R. | year = 2019 | title = Processes and Microorganisms Involved in the Marine Nitrogen Cycle: Knowledge and Gaps | url = | journal = Frontiers in Marine Science | volume = 6 | issue = | doi = 10.3389/fmars.2019.00739 | doi-access = free | bibcode = 2019FrMaS...6..739P }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[slika:Marine nitrogen cycle under future ocean acidification.jpg|thumb|upright=1.9|{{center|'''Morski ciklus dušika u uvjetima budućeg zakiseljavanja okeana'''{{hsp}}<ref name="O'Brien2016" />}}]] Ciklus dušika također je važan proces u okeanu. Iako je cjelokupni ciklus sličan, postoje različiti akteri<ref name="Moulton 2016"/> i načini prijenosa dušika u okeanu. Dušik ulazi u vodu putem [[padavina]], otjecanja ili kao {{chem|N|2}} iz atmosfere. [[Fitoplankton]] ne može koristiti dušik kao {{chem|N|2}}, pa mora proći kroz fiksaciju dušika, što pretežno vrše [[cijanobakterije]].<ref name="Miller 2008 60–62"/> Bez zaliha fiksnog dušika koji ulaze u morski ciklus, fiksirani dušik bi se potrošio za oko 2000 godina.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Fitoplanktonu je potreban dušik u biološki dostupnim oblicima za početnu sintezu organske tvari. Amonijak i urea oslobađaju se u vodu izlučivanjem iz [[plankton]]a. Izvori dušika uklanjaju se iz [[fotička zona|eufotičke zone]], kretanjem organske tvari prema dolje. Do ovoga može doći usljed potonuća [[fitoplankton]]a, vertikalnog miješanja ili potonuća otpada vertikalnih migratora. Potonuće rezultira unošenjem amonijaka na nižim dubinama ispod eufotičke zone. [[Bakterije]] su sposobne pretvoriti amonijak u nitrit i nitrat, ali ih svjetlost inhibira, tako da se to mora dogoditi ispod eufotičke zone.<ref name="Miller 2008"/> Amonifikaciju ili [[Mineralizacija (geologija)|mineralizaciju]] vrše bakterije kako bi pretvorile organski dušik u amonijak. Zatim se može dogoditi [[nitrifikacija]], kako bi se amonij pretvorio u nitrit i nitrat.<ref name="Boyes 2011"/> Nitrat se može vratiti u eufotičku zonu vertikalnim miješanjem i uzlaznim strujanjem gdje ga fitoplankton može apsorbirati, kako bi nastavio ciklus. {{chem|N|2}} se može vratiti u atmosferu putem [[denitrifikacija|denitrifikacije]]. Smatra se da je amonijak preferirani izvor fiksnog dušika za fitoplankton jer njegova asimilacija ne uključuje [[redoks]]nu reakciju i stoga zahtijeva malo [[energija|energije]]. Nitrat zahtijeva redoksnu reakciju za asimilaciju, ali je obilniji, pa se većina fitoplanktona prilagodila da ima [[enzim]]e potrebne za provođenje ove redukcije ([[nitrat-reduktaza]]). Postoji nekoliko značajnih i dobro poznatih izuzetaka koji uključuju većinu vrsta roda ''[[Prochlorococcus]]'' i neke iz roda ''[[Synechococcus]]'', koje mogu apsorbirati dušik samo kao amonijak.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> [[nutrijent|Hranjive tvari]] u okeanu nisu ravnomjerno raspoređene. Područja uzlaznog toka osiguravaju zalihe dušika ispod eufotičke zone. Obalne zone osiguravaju dušik iz otjecanja, a uzlazni tokovi se lako događaju duž obale. Međutim, brzina kojom fitoplankton može apsorbirati dušik smanjena je u oligotrofnim vodama tokom cijele godine, a u umjerenim vodama ljeti, što rezultira nižom primarnom proizvodnjom.<ref name="Parsons 1997"/> Distribucija različitih oblika dušika također varira širom okeana. Nitrat smanjuje se u vodama blizu površine, osim u uzlaznim regijama. Obalne uzlazne regije obično imaju visoke nivoe nitrata i [[hlorofil]]a kao rezultat povećane proizvodnje. Međutim, postoje regije s visokim površinskim nitratom, ali niskim hlorofilom, koje se nazivaju regije s visokim sadržajem dušika, niskim sadržajem hlorofila (HNLC). Najbolje objašnjenje za HNLC regije odnosi se na nedostatak [[gvožđe|gvožđa]] u okeanu, što može imati važnu ulogu u dinamici okeana i ciklusima hranjivih tvari. Unos gvožđa varira ovisno o regiji i u okean se dostavlja prašinom (iz pješčanih oluja) i ispiranjem iz stijena. Gvožđe se smatra pravim ograničavajućim elementom produktivnosti [[ekosistem]]a u okeanu. Amonijak i nitrit pokazuju maksimalnu koncentraciju na 50–80 m (donji kraj eufotičke zone) sa smanjenjem koncentracije ispod te dubine. Ova distribucija može se objasniti činjenicom da su nitrit i amonijak međuvrste. Oboje se brzo proizvode i troše kroz vodeni stubac.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Količina amonijaka u okeanu je oko tri reda veličine manja od nitrata.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Između amonijaka, nitrita i nitrata, nitrit ima najbržu stopu izmjene. Može se proizvesti tokom asimilacije nitrata, nitrifikacije i denitrifikacije; međutim, odmah se ponovo troši. ===Novi vs. regenerirani dušik=== Dušik koji ulazi u eufotičku zonu naziva se novim dušikom jer je tek stigao izvan produktivnog sloja.<ref name="Miller 2008 60–62" /> Novi dušik može doći ispod eufotičke zone ili iz vanjskih izvora. Vanjski izvori su uzlazni tokovi iz duboke vode i fiksacija dušika. Ako se organska tvar pojede, udahne, dostavi u vodu kao amonijak i ponovo ugradi u organsku tvar fitoplanktona, to se smatra recikliranom/regeneriranom proizvodnjom. Nova proizvodnja je važna komponenta morskog okoliša. Jedan od razloga je taj što samo kontinuirani unos novog dušika može odrediti ukupni kapacitet okeana za proizvodnju održivog ulova ribe.<ref name="Parsons 1997" /> Ulov ribe iz područja regeneriranog dušika dovest će do smanjenja dušika i stoga do smanjenja primarne proizvodnje. To će imati negativan učinak na sistem. Međutim, ako se riba lovi iz područja novog dušika, dušik će se nadopuniti. ===Buduća acidifikacija=== Kao što je ilustrovano dijagramom s desne strane, dodatni [[ugljen-dioksid]] ({{CO2}}) apsorbuje [[okean]] i reaguje s vodom, pri čemu formira se [[ugljiča kiselina]] ({{chem|H|2|CO|3}}) i razlaže na [[bikarbonat]]ne ({{Chem2|HCO3-}}) i vodikove ({{chem|link=Hydronium|H|+}}) ione (siva strelica), što smanjuje [[bioraspoloživost|bioraspoloživi]] [[karbonat]] ({{Chem2|CO3(2-)}}) i smanjuje [[pH]] okeana (crna strelica). Ovo vjerovatno pojačava fiksaciju dušika pomoću [[diazotrof]]a (siva strelica), koji koriste {{chem|H|+}} ione za pretvaranje azota u bioraspoložive oblike kao što su [[amonijak]] ({{chem|NH|3}}) i [[amonij]]evi ioni ({{chem2|NH4+}}). Međutim, kako se pH smanjuje, a više amonijaka se pretvara u amonijeve ione (siva strelica), postoji manje [[Redoks|oksidacije]] amonijaka u [[nitrit]] (NO{{su|b=2|p=–}}), što rezultira ukupnim smanjenjem nitrifikacije i denitrifikacije (crne strelice). To bi zauzvrat dovelo do daljnjeg nakupljanja fiksnog azota u okeanu, sa potencijalnom posljedicom [[eutrofikacija|eutrofikacije]]. Sive strelice predstavljaju povećanje, dok crne strelice predstavljaju smanjenje povezanog procesa.<ref name="O'Brien2016">{{cite journal |title = Implications of Ocean Acidification for Marine Microorganisms from the Free-Living to the Host-Associated |year = 2016|doi = 10.3389/fmars.2016.00047|doi-access = free|last1 = O'Brien|first1 = Paul A.|last2 = Morrow|first2 = Kathleen M.|last3 = Willis|first3 = Bette L.|last4 = Bourne|first4 = David G.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=47 | bibcode=2016FrMaS...3...47O }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{clear}} == Antropogeni uticaji na ciklus dišika == [[Slika:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen Fertilizer Application (6074011960).jpg|thumb| 280px|Primjena dušičnih gnojiva]] [[Slika:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen in Manure Production (6173194512).jpg|thumb|280px| Dušik u proizvodnji stajskog gnojiva]] {{Glavni|Antropogeni uticaj na ciklus dušika}} Kao rezultat ekstenzivnog uzgoja [[Fabaceae|mahunarki]] (posebno [[soja| soje]], [[lucerka| lucerke]] i [[djetelina| djeteline]]), rastuće upotrebe [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovog procesa]] u proizvodnji hemijskih [[đubrivo|đubriva]] i zagađenja koje emituju vozila i industrijska postrojenja, ljudi su više nego udvostručili godišnji prijenos dušika u biološki dostupne oblike.<ref name="Vitousek 1997"/> Osim toga, ljudi su značajno doprinijeli prijenosu tragova dušika sa Zemlje u atmosferu i sa kopna u vodene sisteme. Ljudske promjene globalnog ciklusa dušika najintenzivnije su u razvijenim zemljama i u Aziji, gdje su emisije vozila i [[industrijska poljoprivreda]] najveće.<ref name="Holland 1999"/> Generisanje Nr, [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]], povećalo se preko 10 puta u prošlom vijeku zbog globalne [[industrijalizacija| industrijalizacije]].<ref name="Galloway 2008" /><ref name="Gu 2012 dup?" /> Ovaj oblik dušika slijedi kaskadu kroz [[biosfera|biosferu]], putem različitih mehanizama i akumulira se jer je brzina njegovog stvaranja veća od brzine [[denitrifikacija|denitrifikacije]].<ref name="Cosby 2003"/> Zatrpavanje Nr u jezerima i okeanima povećava se uporedo s antropogenim unosom, sada dvostruko više nego prije [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Reaktivni dušik se može denitrificirati u vodi ili zakopavati u sedimentima radi akumulacije. Ovaj zakopani Nr leži latentan sve dok se njegovi sedimenti ne poremete događajima poput [[Oluja|oluja]] ili [[Poplava|poplava]], kada se velike količine dušika ponovo uvode u vodu gdje se može denitrificirati i uticati na okoliš. [[Dušik-oksid]] ({{chem|N|2|O}}) povećao se u atmosferi kao rezultat poljoprivredne gnojidbe, sagorijevanja [[biomasa| biomase]], stoke i tovilišta, te industrijskih izvora.<ref name="Chapin 2002"/> {{chem|N|2|O}} ima štetne učinke u [[stratosfera|stratosferi]], gdje se razgrađuje i djeluje kao [[katalizator]] u uništavanju atmosferskog [[ozon]]a. Dušik-oksid također je [[staklenički plin]] i trenutno je treći najveći uzrok [[globalno zagrijavanje| globalnog zagrijavanja]], nakon [[ugljik-dioksid]]a i [[metan]]a. Iako nije toliko zastupljen u atmosferi kao ugljik-dioksid, on je, za ekvivalentnu masu, gotovo 300 puta snažniji u svojoj sposobnosti zagrijavanja planete.<ref name="Howarth 2009"/> [[Amonijak]] ({{chem|NH|3}}) u atmosferi se utrostručio kao rezultat ljudskih aktivnosti. On je [[reaktant]] u atmosferi, gdje djeluje kao [[aerosol]], smanjujući kvalitet zraka i prianjajući uz kapljice vode, što na kraju rezultira [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ([[Vodik|H]][[nitrat|NO₃]]) koja proizvodi [[kisele kiše]]. Atmosferski amonijak i dušična kiselina također oštećuju [[respiratorni sistem]]. Vrlo visoka temperatura munje prirodno proizvodi male količine {{chem|NO|x}}, {{chem|NH|3}} i {{chem|HNO|3}}, ali visokotemperaturno [[sagorijevanje]] doprinijelo je 6– ili 7-strukom povećanju fluksa {{chem|NO|x}} u atmosferu. Njegova proizvodnja je funkcija temperature sagorijevanja – što je viša temperatura, to se proizvodi više {{chem|NO|x}}. Sagorijevanje [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] jest primarni doprinos, ali to čine i [[biogorivo|biogoriva]], pa čak i sagorijevanje vodika. Međutim, brzina kojom se vodik direktno ubrizgava u komore za sagorijevanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem može se kontrolirati kako bi se spriječile više temperature sagorijevanja koje proizvode {{chem|NO|x}}. Amonijak i dušikovi oksidi aktivno mijenjaju atmosfersku hemiju. Oni su prekursori proizvodnje [[ozon]]a u [[troposfera| troposferi]] (nižoj atmosferi), što doprinosi [[smog]]u i kiselim kišama, oštećuje [[biljke]] i povećava unos dušika u ekosisteme. [[Ekosistem]]ski procesi mogu se povećati [[đubrenje]]m dušikom, ali [[ljudski utjecaj na okoliš|antropogeni]] unos također može rezultirati zasićenjem dušikom, što slabi produktivnost i može oštetiti zdravlje biljaka, [[životinja]], [[riba]] i [[ljudi]].<ref name="Vitousek 1997"/> Smanjenje [[bioraznolikost]]i može također nastati, ako veća dostupnost dušika poveća rast [[trave|trava]] koje zahtijevaju dušik, uzrokujući degradaciju siromašnih dušikom, vrstama raznolikih [[Vriština (stanište)|vriština]].<ref name="Aerts 1988"/> == Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika == [[Datoteka:Estimated_nitrogen_surplus_across_Europe_2005.png|thumb|300px|Procijenjeni višak dušika (razlika između primjene neorganskih i organskih gnojiva, atmosferskog taloženja, fiksacije i unosa od strane usjeva) za 2005. godinu u Europi.]] === Uticaji na prirodne sisteme === Povećanje nivoa Pokazalo se da [[Taloženje|taloženje dušika]] ima nekoliko negativnih učinaka i na kopnene i na [[voda|vodene]] ekosisteme.<ref name="Bobbink 2010"/><ref name="Liu 2011"/> Dušikovi plinovi i [[aerosol]]i mogu biti direktno toksični za određene biljne vrste, utičući na nadzemnu fiziologiju i rast biljaka u blizini velikih [[Tačkasti izvori zagađenja|tačkastih izvora]] zagađenja dušikom. Promjene biljnih vrsta mogu se dogoditi i kako akumulacija dušikovih spojeva povećava dostupnost u datom [[ekosistem]]u, na kraju mijenjajući sastav [[vrsta]], raznolikost biljaka i kruženje dušika. Amonijak i amonij – dva reducirana oblika dušika – mogu biti štetni tokom vremena zbog povećanja toksičnost prema osjetljivim vrstama biljaka,<ref name="Britto 2002"/> posebno onima koje su navikle koristiti nitrate kao izvor dušika, što uzrokuje slab razvoj njihovog [[korijen]]a i izdanaka. Povećano taloženje dušika također dovodi do zakiseljavanja tla, što povećava ispiranje baznih kationa u tlu i količine [[aluminij|aluminija]] i drugih potencijalno toksičnih [[metal]]a, uz smanjenje nivoa [[nitrifikacija| nitrifikacije]] koja se javlja i povećanje otpada biljnog porijekla. Zbog stalnih promjena uzrokovanih visokim taloženjem dušika, osjetljivost okoliša na ekološki stres i poremećaje – poput štetočina i [[patogen]]a – može se povećati, čineći ga tako manje otpornim na situacije koje bi inače imale mali uticaj na njegovu dugoročnu vitalnost. Dodatni rizici koje predstavlja povećana dostupnost neorganskog dušika u vodenim ekosistemima uključuju zakiseljavanje vode; [[eutrofikacija| eutrofikaciju]] slatkovodnih i slanovodnih sistema; problemi [[toksičnost]]i za [[životinje]], uključujući ljude.<ref name="Camargoa 2006"/> Eutrofikacija često dovodi do nižih nivoa rastvorenog kisika u vodenom stubu, uključujući [[hipoksija|hipoksijske]] i [[anoksija|anoksijske]] uslove, što može uzrokovati smrt vodene faune. Relativno sesilni [[bentos]], ili stvorenja koja žive na dnu, posebno su ranjivi zbog nedostatka pokretljivosti, iako uginuća velikih riba nisu neuobičajena. Okeanske [[Mrtva zona (ekologija)|mrtve zone]] u blizini ušća [[Mississippi]]ja u [[Meksičkom zaliv|Meksičkom zalivu]] dobro su poznati primjer [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[cvjetanje algi|cvjetanjem algi]].<ref name="Rabalais 2002"/><ref name="Dybas 2005"/> Iako je bilo nekih napora da se smanji oticanje dušika iz poljoprivrednih voda, nije došlo do značajnog smanjenja veličine mrtve zone.<ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Gulf of Mexico 'dead zone' larger than average, scientists find {{!}} National Oceanic and Atmospheric Administration |url=https://www.noaa.gov/news-release/gulf-of-mexico-dead-zone-larger-than-average-scientists-find |access-date=2025-04-08 |website=www.noaa.gov |language=en}}</ref> Njujorška [[Adirondack jezero| Adirondack jezera]], [[Catskills]], [[Hudson Highlands]], [[Rensselaer Plateau]] i dijelovi [[Long Island]]a pokazuju uticaj taloženja dušičnih [[kisela kiše| kiselih kiša]], što rezultira ubijanjem [[ribe]] i mnogih drugih vodenih [[vrsta|grupa]].<ref name="2lTxW"/> [[Slatka voda]] ima manju sposobnost neutraliziranja kiselosti, tako da se zakiseljavanje može dogoditi s manjim taloženjem dušika.<ref>{{Cite web |title=FAQs about Ocean Acidification - Woods Hole Oceanographic Institution |url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/ocean-chemistry/ocean-acidification/faqs-about-ocean-acidification/ |access-date=2025-03-19 |website=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Ovo zakiseljavanje može negativno uticati na [[ribe]] i vodene [[beskičmenjaci|beskičmenjake]]<ref>{{Cite journal |last1=Bednaršek |first1=Nina |last2=Newton |first2=Jan A. |last3=Beck |first3=Marcus W. |last4=Alin |first4=Simone R. |last5=Feely |first5=Richard A. |last6=Christman |first6=Natasha R. |last7=Klinger |first7=Terrie |date=2021-04-15 |title=Severe biological effects under present-day estuarine acidification in the seasonally variable Salish Sea |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969720362185 |journal=Science of the Total Environment |volume=765 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.142689 |pmid=33077233 |bibcode=2021ScTEn.76542689B |issn=0048-9697}}</ref> dok favorizira [[fitoplankton]] koji može podnijeti kiselije okruženje.<ref>{{Cite journal |last1=Erisman |first1=Jan Willem |last2=Galloway |first2=James N. |last3=Seitzinger |first3=Sybil |last4=Bleeker |first4=Albert |last5=Dise |first5=Nancy B. |last6=Petrescu |first6=A. M. Roxana |last7=Leach |first7=Allison M. |last8=de Vries |first8=Wim |date=2013-07-05 |title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0116 |pmc=3682738 |pmid=23713116}}</ref> Amonijak ({{chem|NH|3}}) je vrlo toksičan za [[ribe]], a nivo amonijaka koji se ispušta iz [[postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda|postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda]] mora se pažljivo pratiti. Nitrifikacija putem [[aeracija|aeracije]] prije ispuštanja je često poželjna kako bi se spriječilo uginuće riba. Primjena na zemljište može biti atraktivna alternativa aeraciji. === Uticaji na ljudsko zdravlje: akumulacija nitrata u vodi za piće === Curenje [[reaktivni dušik|Nr (reaktivnog dušila)]] iz ljudskih aktivnosti može uzrokovati akumulaciju nitrata u prirodnom vodenom okruženju, što može stvoriti štetne uticaje na ljudsko zdravlje. Prekomjerna upotreba N-đubriva u poljoprivredi značajan je izvor zagađenja nitratima u podzemnim i površinskim vodama.<ref name="Power 1989"/><ref name="Strebel 1989" /> Zbog svoje visoke rastvorljivosti i niskog zadržavanja u tlu, nitrat može lako izaći iz podzemlja u podzemne vode, uzrokujući zagađenje nitratima. Neki drugi [[zagađenje iz difuznih izvora|difuzni izvori]] zagađenja nitratima u podzemnim vodama potiču od ishrane stoke, kontaminacije životinja i ljudi, te komunalnog i industrijskog otpada. Budući da [[podzemne vode]] često služe kao primarni izvor vode za domaćinstva, zagađenje nitratima može se proširiti iz podzemnih voda na površinsku i vodu za piće tokom proizvodnje vode za piće, posebno za male vodovodne sisteme u zajednicama, gdje se koriste loše regulisane i nehigijenske vode.<ref name="Fewtrell 2004"/> Standard [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) za vodu za piće je 50 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za kratkotrajnu izloženost i 3 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za hronične efekte.<ref name="c3aLP"/> Nakon što uđe u ljudski organizam, nitrat može reagovati sa organskim spojevima, putem reakcija nitrozacije u želucu i formirati [[nitrozamin]]e i [[N-nitrozamid|nitrozamide]], koji su uključeni u neke vrste [[kancer|raka]] (npr., [[rak usne šupljine]] i [[rak želuca]]).<ref name="Canter 2019"/> === Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka === Ljudske aktivnosti su također dramatično promijenile globalni ciklus dušika proizvodeći dušične plinove povezane s globalnim zagađenjem atmosferskog dušika. Postoje višestruki izvori atmosferskih [[fluks]]a [[reaktivni dušik| reaktivnog dušika]] (Nr). Poljoprivredni izvori reaktivnog dušika mogu proizvesti atmosfersku emisiju [[amonijak]]a ({{chem2|NH3}}), [[dušik-oksid]]a ({{chem|NO|x}}) i [[dušik-monoksid]]a ({{chem|N|2|O}}). Procesi sagorijevanja u proizvodnji energije, transportu i industriji također mogu formirati novi reaktivni dušik putem emisije {{chem|NO|x}}, nenamjernog otpadnog proizvoda. Kada se ti reaktivni dušici ispuštaju u niže slojeve atmosfere, mogu izazvati stvaranje [[smoga]], [[čestica]] i [[aerosol]]a, a svi su glavni faktori koji doprinose štetnim uticajima na ljudsko zdravlje, usljed zagađenja zraka.<ref name="Kampa 2008"/> U atmosferi, {{chem|NO|2}} može se [[Redoks|oksidirati]] u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] ({{chem|HNO|3}}), a može dalje reagovati sa {{chem|NH|3}} i formirati [[amonij-nitrat]] ({{Chem2|NH4NO3}}), što olakšava stvaranje čestica nitrata. Štaviše, {{chem|NH|3}} može reagovati s drugim kiselim plinovima ([[sumporna kiselina|sumporna]] i [[hlorovodonična kiselina]]) formirajući čestice koje sadrže amonijak, a koje su prekursori za sekundarne [[organski spoj|organske]] [[aerosol]]ne čestice u [[Smog|fotohemijskom smogu]].<ref name="Erisman 2013"/> == Također pogledajte == * [[Planetarne granice]] * [[Ciklus fosfora]] * [[Ciklus ugljika]] == Reference == {{reflist|1=30em|refs= <ref name="Galloway 2008">{{Cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|last2=Townsend|first2=A. R.|last3=Erisman|first3=J. W.|last4=Bekunda|first4=M.|last5=Cai|first5=Z.|last6=Freney|first6=J. R.|last7=Martinelli|first7=L. A.|last8=Seitzinger|first8=S. P.|last9=Sutton|first9=M. A.|date=2008|title=Transformation of the Nitrogen Cycle: Recent Trends, Questions, and Potential Solutions|url=http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=889–892|bibcode=2008Sci...320..889G|doi=10.1126/science.1136674|issn=0036-8075|pmid=18487183|s2cid=16547816|access-date=2019-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108115937/http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|archive-date=2011-11-08|url-status=live}}</ref> <ref name="Voss 2013">{{Cite journal|last1=Voss|first1=M.|last2=Bange|first2=H. W.|last3=Dippner|first3=J. W.|last4=Middelburg|first4=J. J.|last5=Montoya|first5=J. P.|last6=Ward|first6=B.|date=2013|title=The marine nitrogen cycle: recent discoveries, uncertainties and the potential relevance of climate change|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0121 |pmc=3682741|pmid=23713119}}</ref> <ref name="Mark A 2013">{{cite journal|last1=Fowler|first1=David|last2=Coyle|first2=Mhairi|last3=Skiba|first3=Ute|last4=Sutton|first4=Mark A.|last5=Cape|first5=J. Neil|last6=Reis|first6=Stefan|last7=Sheppard|first7=Lucy J.|last8=Jenkins|first8=Alan|last9=Grizzetti|first9=Bruna|date=5 July 2013|title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0164|pmc=3682748|pmid=23713126|last10=Galloway|first10=JN|last11=Vitousek|first11=P|last12=Leach|first12=A|last13=Bouwman|first13=AF|last14=Butterbach-Bahl|first14=K|last15=Dentener|first15=F|last16=Stevenson|first16=D|last17=Amann|first17=M|last18=Voss|first18=M}}</ref> <ref name="Duce 2008">{{Cite journal|last1=Duce|first1=R. A.|last2=LaRoche|first2=J.|last3=Altieri|first3=K.|last4=Arrigo|first4=K. R.|last5=Baker|first5=A. R.|last6=Capone|first6=D. G.|last7=Cornell|first7=S.|last8=Dentener|first8=F.|last9=Galloway|first9=J.|date=2008|title=Impacts of Atmospheric Anthropogenic Nitrogen on the Open Ocean|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=893–7|bibcode=2008Sci...320..893D|doi=10.1126/science.1150369|pmid=18487184|s2cid=11204131|hdl=21.11116/0000-0001-CD7A-0|hdl-access=free}}</ref> <ref name="CarrollSalt2004p93">{{Cite book|title=Ecology for gardeners|author1=Steven B. Carroll|author2=Steven D. Salt|publisher=Timber Press|year=2004|isbn=978-0-88192-611-8|page=93|url={{GBurl|aM4W9e5nmsoC|p=93}}}}</ref> <ref name="Moir 2011">{{cite book | editor= Moir, JWB | year=2011 | title=Nitrogen Cycling in Bacteria: Molecular Analysis | publisher=[[Caister Academic Press]] | isbn= 978-1-904455-86-8}}</ref> <ref name="Smil 2000">{{cite book |author=Smil, V |year=1997 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library |isbn=978-0-7167-5079-6}}</ref> <ref name="Vitousek 1997">{{cite journal |year=1997 |title= Human alteration of the global nitrogen cycle: Sources and consequences |journal= Ecological Applications|volume=1 |pages=1–17 |author1=Vitousek, PM |author2=Aber, J |author3=Howarth, RW |author4=Likens, GE |author5=Matson, PA |author6=Schindler, DW |author7=Schlesinger, WH |author8=Tilman, GD | doi=10.1890/1051-0761(1997)007[0737:HAOTGN]2.0.CO;2 |issue=3|hdl= 1813/60830 |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/1813/60830/1/Vitousek_et_al-1997-Ecological_Applications.pdf |issn= 1051-0761|hdl-access=free }}</ref> <ref name="Miller 2008 60–62">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological Oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Gruber 2008 1–35">{{cite book|last=Gruber|first=Nicolas|title=Nitrogen in the Marine Environment|year=2008|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-372522-6|pages=1–35}}</ref> <ref name="Parsons 1997">{{cite book|last=Lalli, Parsons|first=Carol, Timothy|title=Biological oceanography: An introduction|year=1997|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-7506-3384-0}}</ref> <ref name="Chapin 2002">{{cite book |last1=Chapin |first1=S.F. |last2=Matson |first2=P.A. |last3=Mooney |first3=H.A. |title=Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology |publisher=Springer |date=2002 |isbn=0-387-95443-0 |page=345 |url={{GBurl|OOH1H779-7EC|p=345}}}}</ref> <ref name="Fowler 2013">{{cite journal|last1=Fowler |first1=David |last2=Coyle |first2=Mhairi |last3=Skiba |first3=Ute |last4=Sutton |first4=Mark A. |last5=Cape |first5=J. Neil |last6=Reis |first6=Stefan |last7=Sheppard |first7=Lucy J. |last8=Jenkins |first8=Alan |last9=Grizzetti |first9=Bruna |last10=Galloway |first10=JN |last11=Vitousek |first11=P |last12=Leach |first12=A |last13=Bouwman |first13=AF |last14=Butterbach-Bahl |first14=K |last15=Dentener |first15=F |last16=Stevenson |first16=D |last17=Amann |first17=M |last18=Voss |first18=M |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |date=5 July 2013 |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0164 |pmc=3682748 |pmid=23713126}}</ref> <ref name="Vitousek 2013">{{Cite journal|last1=Vitousek|first1=P. M.|last2=Menge|first2=D. N. L.|last3=Reed|first3=S. C.|last4=Cleveland|first4=C. C.|date=2013|title=Biological nitrogen fixation: rates, patterns and ecological controls in terrestrial ecosystems|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0119 |pmc=3682739|pmid=23713117}}</ref> <ref name="Vuuren 2011">{{Cite journal|last1=Vuuren|first1=Detlef P van|last2=Bouwman|first2=Lex F|last3=Smith|first3=Steven J|last4=Dentener|first4=Frank|date=2011|title=Global projections for anthropogenic reactive nitrogen emissions to the atmosphere: an assessment of scenarios in the scientific literature|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=3|issue=5|pages=359–369|doi=10.1016/j.cosust.2011.08.014|bibcode=2011COES....3..359V |issn=1877-3435|hdl=1874/314192|s2cid=154935568 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Pilegaard 2013">{{Cite journal|last=Pilegaard|first=K.|date=2013|title=Processes regulating nitric oxide emissions from soils|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0126 |pmc=3682746|pmid=23713124}}</ref> <ref name="Levy 1996">{{Cite journal|last1=Levy|first1=H.|last2=Moxim|first2=W. J.|last3=Kasibhatla|first3=P. S.|date=1996|title=A global three-dimensional time-dependent lightning source of tropospheric NOx|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|volume=101|issue=D17|pages=22911–22922|doi=10.1029/96jd02341|issn=0148-0227|bibcode=1996JGR...10122911L}}</ref> <ref name="Sutton 2013">{{Cite journal|last1=Sutton|first1=M. A.|last2=Reis|first2=S.|last3=Riddick|first3=S. N.|last4=Dragosits|first4=U.|last5=Nemitz|first5=E.|last6=Theobald|first6=M. R.|last7=Tang|first7=Y. S.|last8=Braban|first8=C. F.|last9=Vieno|first9=M.|date=2013|title=Towards a climate-dependent paradigm of ammonia emission and deposition|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0166 |pmc=3682750|pmid=23713128}}</ref> <ref name="Dentener 2006">{{Cite journal|last1=Dentener|first1=F.|last2=Drevet|first2=J.|last3=Lamarque|first3=J. F.|last4=Bey|first4=I.|last5=Eickhout|first5=B.|last6=Fiore|first6=A. M.|last7=Hauglustaine|first7=D.|last8=Horowitz|first8=L. W.|last9=Krol|first9=M.|date=2006|title=Nitrogen and sulfur deposition on regional and global scales: a multimodel evaluation|journal=Global Biogeochemical Cycles|language=en|volume=20|issue=4 |pages=n/a|doi=10.1029/2005GB002672|bibcode=2006GBioC..20.4003D|s2cid=839759 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00342326/file/Dentener_et_al-2006-Global_Biogeochemical_Cycles.pdf}}</ref> <ref name="Bouwman 2011">{{Cite journal|last1=Bouwman|first1=L.|last2=Goldewijk|first2=K. K.|last3=Van Der Hoek|first3=K. W.|last4=Beusen|first4=A. H. W.|last5=Van Vuuren|first5=D. P.|last6=Willems|first6=J.|last7=Rufino|first7=M. C.|last8=Stehfest|first8=E.|date=2011-05-16|title=Exploring global changes in nitrogen and phosphorus cycles in agriculture induced by livestock production over the 1900-2050 period|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=52|pages=20882–7|doi=10.1073/pnas.1012878108|pmid=21576477|pmc=3876211 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Solomon 2007">{{Cite book|title=Climate change 2007: the physical science basis|last=Solomon|first=Susan|date=2007|publisher=Published for the Intergovernmental Panel on Climate Change [by] Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88009-1|oclc=228429704}}</ref> <ref name="Sutton 2011">{{Cite book|title=The European nitrogen assessment: sources, effects, and policy perspectives|editor-last=Sutton |editor-first=Mark A. |isbn=978-1-107-00612-6|oclc=690090202|date = 2011-04-14|publisher=Cambridge University Press }}</ref> <ref name="Deutsch 2007">{{Cite journal|last1=Deutsch|first1=Curtis|last2=Sarmiento|first2=Jorge L.|last3=Sigman|first3=Daniel M.|last4=Gruber|first4=Nicolas|last5=Dunne|first5=John P.|date=2007|title=Spatial coupling of nitrogen inputs and losses in the ocean|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=163–167|bibcode=2007Natur.445..163D|doi=10.1038/nature05392|issn=0028-0836|pmid=17215838|s2cid=10804715}}</ref> <ref name="Kuypers 2011">{{cite journal |last1=Kuypers |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B |title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=1 |issue=1 |pages=1–14 |year=2011 |pmid=29398704 |doi=10.1038/nrmicro.2018.9 |hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Galloway 2004">{{cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|title=Nitrogen cycles: past, present, and future generations |journal=Biogeochemistry|volume=70|issue=2|pages=153–226|year=2004|doi=10.1007/s10533-004-0370-0|bibcode=2004Biogc..70..153G |s2cid=98109580|display-authors=etal}}</ref> <ref name="Reis 2016">{{Cite journal|last1=Reis|first1=Stefan|last2=Bekunda|first2=Mateete|last3=Howard|first3=Clare M|last4=Karanja|first4=Nancy|last5=Winiwarter|first5=Wilfried|last6=Yan|first6=Xiaoyuan|last7=Bleeker|first7=Albert|last8=Sutton|first8=Mark A|date=2016-12-01|title=Synthesis and review: Tackling the nitrogen management challenge: from global to local scales|journal=Environmental Research Letters|volume=11|issue=12|doi=10.1088/1748-9326/11/12/120205|issn=1748-9326|bibcode=2016ERL....11l0205R|doi-access=free|hdl=10568/78380|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Gu 2012">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-08-17|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology|volume=46|issue=17|pages=9420–9427|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Kim 2017">{{Cite journal|last1=Kim|first1=Haryun|last2=Lee|first2=Kitack|last3=Lim|first3=Dhong-Il|last4=Nam|first4=Seung-Il|last5=Kim|first5=Tae-Wook|last6=Yang|first6=Jin-Yu T.|last7=Ko|first7=Young Ho|last8=Shin|first8=Kyung-Hoon|last9=Lee|first9=Eunil|date=2017-05-11|title=Widespread Anthropogenic Nitrogen in Northwestern Pacific Ocean Sediment|journal=Environmental Science & Technology|volume=51|issue=11|pages=6044–52|doi=10.1021/acs.est.6b05316|pmid=28462990|issn=0013-936X|bibcode=2017EnST...51.6044K}}</ref> <ref name="Smith 2004">{{cite book |last1=Smith |first1=B. |first2=R.L. |last2=Richards |first3=W.E. |last3=Newton |title=Catalysts for nitrogen fixation: nitrogenases, relevant chemical models and commercial processes |publisher=Kluwer |location= |orig-date=2004 |date=2013 |isbn=978-1-4020-3611-8 |pages= |url={{GBurl|gJnSBwAAQBAJ|pg=PR5}}}}</ref> <ref name="Willey 2011">{{cite book|last=Willey|first=Joanne M.|title=Prescott's Microbiology |edition=8th |year=2011|publisher=McGraw Hill|isbn=978-0-07-337526-7|page=705}}</ref> <ref name="Sparacino-Watkins 2013">{{Cite journal|last1=Sparacino-Watkins|first1=Courtney|last2=Stolz|first2=John F.|last3=Basu|first3=Partha|date=2013-12-16|title=Nitrate and periplasmic nitrate reductases|journal=Chem. Soc. Rev.|volume=43|issue=2|pages=676–706|doi=10.1039/c3cs60249d|pmid=24141308 |pmc=4080430}}</ref> <ref name="Simon 2013">{{Cite journal|last1=Simon|first1=Jörg|last2=Klotz|first2=Martin G.|title=Diversity and evolution of bioenergetic systems involved in microbial nitrogen compound transformations|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics |volume=1827|issue=2|pages=114–135|doi=10.1016/j.bbabio.2012.07.005|pmid=22842521|year=2013|doi-access=free}}</ref> <ref name="Lam 2011">{{Cite journal|last1=Lam |first1=Phyllis |last2=Kuypers |first2=Marcel M.M.|date=2011|title=Microbial Nitrogen Processes in Oxygen Minimum Zones|journal=Annual Review of Marine Science|volume=3|pages=317–345|doi=10.1146/annurev-marine-120709-142814|pmid=21329208|bibcode=2011ARMS....3..317L|hdl=21.11116/0000-0001-CA25-2|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Marchant 2014">{{Cite journal|last1=Marchant |first1=H.K. |last2=Lavik |first2=G. |last3=Holtappels |first3=M. |last4=Kuypers |first4=M.M.M.|date=2014|title=The Fate of Nitrate in Intertidal Permeable Sediments|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=8|doi=10.1371/journal.pone.0104517|pmid=25127459|pmc=4134218|bibcode=2014PLoSO...9j4517M|doi-access=free}}</ref> <ref name="Anammox">{{cite web|title=Anammox|url=https://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|website=Anammox - MicrobeWiki|publisher=MicrobeWiki|access-date=5 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080721/http://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|archive-date=2015-09-27|url-status=live}}</ref> <ref name="NPR 2011">{{cite news|url=https://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|title=Nitrogen Study Could 'Rock' A Plant's World|newspaper=NPR.org|date=2011-09-06|access-date=2011-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205114315/http://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|archive-date=2011-12-05|url-status=live}}</ref> <ref name="Schuur 2011">{{Cite journal | last1 = Schuur | first1 = E. A. G. | title = Ecology: Nitrogen from the deep | doi = 10.1038/477039a | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 39–40 | year = 2011 | pmid = 21886152| bibcode = 2011Natur.477...39S | s2cid = 2946571 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Morford 2011">{{Cite journal | last1 = Morford | first1 = S. L. | last2 = Houlton | first2 = B. Z. | last3 = Dahlgren | first3 = R. A. | doi = 10.1038/nature10415 | title = Increased forest ecosystem carbon and nitrogen storage from nitrogen rich bedrock | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 78–81 | year = 2011 | pmid = 21886160| bibcode = 2011Natur.477...78M | s2cid = 4352571 }}</ref> <ref name="Burgin 2011">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Moulton 2016">{{cite journal |last1=Moulton |first1=Orissa M |last2=Altabet |first2=Mark A |last3=Beman |first3=J Michael |last4=Deegan |first4=Linda A |last5=Lloret |first5=Javier |last6=Lyons |first6=Meaghan K |last7=Nelson |first7=James A |last8=Pfister |first8=Catherine A |title=Microbial associations with macrobiota in coastal ecosystems: patterns and implications for nitrogen cycling |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=May 2016 |volume=14 |issue=4 |pages=200–8 |doi=10.1002/fee.1262 |bibcode=2016FrEE...14..200M |issn=1540-9295|hdl=1912/8083 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Boyes 2011">{{cite web|last=Boyes, Elliot|first=Susan, Michael|title=Learning Unit: Nitrogen Cycle Marine Environment|url=http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|access-date=22 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123617/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|archive-date=15 April 2012}}</ref> <ref name="Holland 1999">{{cite journal|last1=Holland|first1=Elisabeth A.|last2=Dentener|first2=Frank J.|last3=Braswell|first3=Bobby H.|last4=Sulzman|first4=James M.|title=Contemporary and pre-industrial global reactive nitrogen budgets|journal=Biogeochemistry|volume=46|issue=1–3|page=7|year=1999|doi=10.1007/BF01007572|bibcode=1999Biogc..46....7H |s2cid=189917368}}</ref> <ref name="Gu 2012 dup?">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-09-04|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology |volume=46|issue=17|pages=9420–7|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Cosby 2003">{{Cite journal|last1=Cosby|first1=B. Jack|last2=Cowling|first2=Ellis B.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Seitzinger|first4=Sybil P.|last5=Erisman|first5=Jan Willem|last6=Aber|first6=John D.|last7=Galloway|first7=James N.|date=2003-04-01|title=The Nitrogen Cascade|journal=BioScience |volume=53|issue=4|pages=341–356|doi=10.1641/0006-3568(2003)053[0341:TNC]2.0.CO;2|s2cid=3356400 |issn=0006-3568|doi-access=free}}</ref> <ref name="Howarth 2009">''Proceedings of the Scientific Committee on Problems of the Environment (SCOPE)'' International Biofuels Project Rapid Assessment, 22–25 September 2008, Gummersbach, Germany, R. W. Howarth and S. Bringezu, editors. 2009 [https://cip.cornell.edu/biofuels/ Executive Summary, p. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606093439/http://cip.cornell.edu/biofuels/ |date=2009-06-06}}</ref> <ref name="Aerts 1988">{{cite journal|jstor=20038308|author1=Aerts, Rien |author2=Berendse, Frank |name-list-style=amp |journal=Vegetatio|volume=76|year=1988|issue=1/2|title=The Effect of Increased Nutrient Availability on Vegetation Dynamics in Wet Heathlands|pages=63–69|doi=10.1007/BF00047389 |s2cid=34882407 }}</ref> <ref name="Bobbink 2010">{{Cite journal|last1=Bobbink|first1=R.|last2=Hicks|first2=K.|last3=Galloway|first3=J.|last4=Spranger|first4=T.|last5=Alkemade|first5=R.|last6=Ashmore|first6=M.|last7=Bustamante|first7=M.|last8=Cinderby|first8=S.|last9=Davidson|first9=E.|date=2010-01-01|title=Global assessment of nitrogen deposition effects on terrestrial plant diversity: a synthesis|journal=Ecological Applications |volume=20|issue=1|pages=30–59|doi=10.1890/08-1140.1|pmid=20349829|bibcode=2010EcoAp..20...30B |s2cid=4792945 |issn=1939-5582|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|access-date=2019-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930190859/http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|archive-date=2019-09-30|url-status=live}}</ref> <ref name="Liu 2011">{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuejun|last2=Duan|first2=Lei|last3=Mo|first3=Jiangming|last4=Du|first4=Enzai|last5=Shen|first5=Jianlin|last6=Lu|first6=Xiankai|last7=Zhang|first7=Ying|last8=Zhou|first8=Xiaobing|last9=He|first9=Chune|date=2011|title=Nitrogen deposition and its ecological impact in China: An overview|journal=Environmental Pollution |volume=159|issue=10|pages=2251–2264|doi=10.1016/j.envpol.2010.08.002|pmid=20828899|bibcode=2011EPoll.159.2251L }}</ref> <ref name="Britto 2002">{{Cite journal|last1=Britto|first1=Dev T.|last2=Kronzucker|first2=Herbert J.|title=NH4+ toxicity in higher plants: a critical review|journal=Journal of Plant Physiology|volume=159|issue=6|pages=567–584|doi=10.1078/0176-1617-0774|year=2002}}</ref> <ref name="Camargoa 2006">{{Cite journal|last1=Camargoa|first1=Julio A.|last2=Alonso|first2=Álvaro|date=2006|title=Ecological and toxicological effects of inorganic nitrogen pollution in aquatic ecosystems: A global assessment|journal=Environment International|volume=32|issue=6|pages=831–849|doi=10.1016/j.envint.2006.05.002|pmid=16781774|bibcode=2006EnInt..32..831C |hdl=10261/294824 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Rabalais 2002">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |first2=R. Eugene |last2=Turner |first3=William J. Jr. |last3=Wiseman |year=2002|title=Gulf of Mexico Hypoxia, aka "The Dead Zone"|journal=Annu. Rev. Ecol. Syst.|volume=33|issue=1 |pages=235–63|jstor=3069262|bibcode=2002AnRES..33..235R }}</ref> <ref name="Dybas 2005">{{cite journal|doi=10.1641/0006-3568(2005)055[0552:DZSIWO]2.0.CO;2|author=Dybas, Cheryl Lyn. |year=2005|title=Dead Zones Spreading in World Oceans|journal=BioScience|volume=55|issue=7|pages=552–557|doi-access=free}}</ref> <ref name="2lTxW">New York State Environmental Conservation, Environmental Impacts of Acid Deposition: Lakes [http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124171015/http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html |date=2010-11-24}}</ref> <ref name="Power 1989">{{Cite journal|last1=Power|first1=J.F.|last2=Schepers|first2=J.S.|date=1989|title=Nitrate contamination of groundwater in North America|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=165–187|doi=10.1016/0167-8809(89)90012-1|bibcode=1989AgEE...26..165P |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Strebel 1989">{{Cite journal|last1=Strebel|first1=O.|last2=Duynisveld|first2=W.H.M.|last3=Böttcher|first3=J.|date=1989|title=Nitrate pollution of groundwater in western Europe|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=189–214|doi=10.1016/0167-8809(89)90013-3|bibcode=1989AgEE...26..189S |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Fewtrell 2004">{{Cite journal|last=Fewtrell|first=Lorna|date=2004|title=Drinking-Water Nitrate, Methemoglobinemia, and Global Burden of Disease: A Discussion|journal=Environmental Health Perspectives|volume=112|issue=14|pages=1371–4|doi=10.1289/ehp.7216|pmid=15471727 |pmc=1247562|bibcode=2004EnvHP.112.1371F }}</ref> <ref name="c3aLP">{{Cite book|title=Global Health Observatory: (GHO)|publisher=World Health Organization|oclc=50144984}}</ref> <ref name="Canter 2019">{{Citation|last=Canter|first=Larry W.|chapter=Illustrations of Nitrate Pollution of Groundwater|date=2019-01-22|pages=39–71|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-74579-3|doi=10.1201/9780203745793-3|title=Nitrates in Groundwater|s2cid=133944481}}</ref> <ref name="Kampa 2008">{{Cite journal|last1=Kampa|first1=Marilena|last2=Castanas|first2=Elias|date=2008|title=Human health effects of air pollution|journal=Environmental Pollution|volume=151|issue=2|pages=362–367|doi=10.1016/j.envpol.2007.06.012|pmid=17646040 |bibcode=2008EPoll.151..362K |s2cid=38513536 }}</ref> <ref name="Erisman 2013">{{Cite journal|last1=Erisman|first1=J. W.|last2=Galloway|first2=J. N.|last3=Seitzinger|first3=S.|last4=Bleeker|first4=A.|last5=Dise|first5=N. B.|last6=Petrescu|first6=A. M. R.|last7=Leach|first7=A. M.|last8=de Vries|first8=W.|date=2013-05-27|title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0116|pmid=23713116 |pmc=3682738}}</ref> }} {{Authority control}} [[Kategorija: Ciklus dušika| ]] [[Kategorija: Biogeohemijski ciklusi]] [[Kategorija: Biologija tla]] [[Kategorija: Metabolizam]] [[Kategorija: Biogeografija]] [[Kategorija: Geologija]] [[Kategorija: Dušik]] 2n3g4izef1is3p4xl6wleixtm39qr33 3846903 3846902 2026-05-16T13:07:09Z Genetičar 181151 /* Reference */ 3846903 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO_x emitiran iz tla,<ref name="Pilegaard 2013"/> dušik fiksiran gromom,<ref name="Levy 1996"/> NH₃ emitiran kopnenim ekosistemima,<ref name="Sutton 2013"/> taloženje dušika na kopnene površine i okeane,<ref name="Dentener 2006"/><ref name="Duce 2008"/> NH₃ emitiran iz okeana,<ref name="Bouwman 2011"/><ref name="Solomon 2007"/><ref name="Duce 2008"/> okean; emisije NO₂ iz atmosfere,<ref name="Sutton 2011"/> denitrifikacija u okeanima,<ref name="Voss 2013"/><ref name="Deutsch 2007" /><ref name="Duce 2008" /> i reaktivno zatrpavanje dušika u okeanima.<ref name="Mark A 2013"/>]] '''Ciklus dušika''' jest [[biogeohemijski ciklus]] kojim se [[dušik]] pretvara u više hemijskih oblika dok cirkuliše između [[atmosferea|atmosferskog]], [[kopneni ekosistem|kopnenog]] i [[morski ekosistem| morskog ekosistema]]. Konverzija sušika može se provesti i biološkim i fizičkim procesima. Važni procesi u dušiknom ciklusu uključuju [[fiksacija dušika|fiksaciju]], [[amonifikacija| amonifikaciju]], [[nitrifikacija| nitrifikaciju]] i [[denitrifikacija| denitrifikaciju]]. Većina [[Zemljina atmosfera| Zemljine atmosfere]] (78%) je atmosferski dušik,<ref name="CarrollSalt2004p93" /> što ga čini najvećim izvorom dušika. Međutim, atmosferski dušik ima ograničenu dostupnost za biološku upotrebu, što dovodi do nedostatka iskoristivog dušika u mnogim vrstama [[ekosistem]]a. Dušični ciklus je od posebnog interesa za ekologe jer dostupnost dušika može utjecati na brzinu ključnih procesa u ekosistemu, uključujući primarnu proizvodnju i razgradnju. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, upotrebe umjetnih dušičnih gnojiva i ispuštanja dušika u [[otpadne vode]] dramatično su promijenile globalni ciklus dušika.<ref name="Kuypers 2011" /><ref name="Galloway 2004" /><ref name="Reis 2016" /> Ljudska modifikacija globalnog ciklusa dušika može negativno uticati na prirodni okoliš, a također i na ljudsko zdravlje.<ref name="Gu 2012" /><ref name="Kim 2017"/> == Procesi == {{Biogeohemijski ciklus}} Dušik je prisutan u okolišu u širokom spektru hemijskih oblika, uključujući organski dušik, [[amonij]] ({{chem2|NH4+}}), [[nitrit]] ({{chem2|NO2-}}), [[nitrat]] ({{chem2|NO3-}}), [[dušik-dioksid]] ({{chem2|N2O}}), [[dušik-monoksid]] (NO) ili neorganski dušikov plin ({{chem2|N2}}). Organski dušik može biti u obliku živog organizma, [[humus]]a ili u međuproduktima razgradnje organske tvari. Procesi opisani u ciklusu dušika transformiraju dušikove tvari iz jednog oblika u drugi. Mnoge od ovih procesa provode [[mikroorganizmi|mikrobi]], bilo u nastojanju da prikupe energiju ili da akumuliraju dušik u obliku potrebnom za njihov rast. Naprimjer, [[metabolički otpad|dušični otpad]] u životinjskom [[urin]]u razgrađuje se pomoću [[nitrificirajuća bakterija|nitrificirajućih bakterija]] u tlu kako bi ga biljke koristile. Dijagram pored pokazuje kako se ovi procesi uklapaju i formiraju ciklus dušika. === Fiksacija dušika === {{Glavni|Fiksacija dušika}} Konverzija gasovitog dušika ({{chem2|N2}}) u [[nitrat]]e i [[nitrit]]e, putem atmosferskih, industrijskih i bioloških procesa naziva se [[fiksacija duiška]]. Atmosferski dušik mora se preraditi, ili "[[fiksacija dušika|fiksirati]]", u upotrebljiv oblik koji biljke mogu apsorbirati. Između pet i 10 milijardi kg godišnje fiksira se udarima [[grom]]a, ali većinu fiksacije vrše slobodnoživeće ili [[simbioza|simbiotsk]] [[bakterije]] poznate kao [[diazotrofi]]. Ove bakterije imaju [[enzim]] [[nitrogenaza|nitrogenazu]] koji kombinuje plinoviti dušik sa [[vodik]]om, kako bi proizveo [[amonijak]], koji bakterije pretvaraju u druge [[organski spoj|organske spojeve]]. Većina biološke fiksacije dušika se odvija aktivnošću [[molibden]]ske (Mo)-nitrogenaze, koja se nalazi u širokom spektru bakterija i nekim [[Arheja]]ma. Mo-nitrogenaza je složeni dvokomponentni [[enzim]] koji ima više prostetičkih grupa koje sadrže metal.<ref name="Moir 2011"/> Primjer slobodnoživućih bakterija je ''[[Azotobacter]]''. Simbiotske bakterije koje fiksiraju dušik, kao što je ''[[Rhizobium]]'', obično žive u korijenskim kvržicama [[Fabaceae|mahunarki]] (kao što su [[grašak]], [[Alfalfa|alfalfa]] i [[bagrem]]i). Ovdje formiraju [[Mutualizam|mutualizamski]] odnos s biljkom, proizvodeći amonijak u zamjenu za [[ugljikohidrat]]e. Zbog ovog odnosa, mahunarke će često povećati sadržaj dušika u tlima siromašnim dušikom. Nekoliko ne-mahunarki također može formirati takve [[simbioza|simbioze]]. Danas se oko 30% ukupnog fiksnog dušika proizvodi industrijski korištenjem [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovod procesa]],<ref name="Smith 2004"/> koji koristi visoke temperature i pritiske za pretvaranje plinovitog dušika i izvora vodika ([[prirodni plin]] ili [[nafta]]) u amonijak.<ref name="Smil 2000"/> === Asimilacija === {{Glavni|Asimilacija (biologija)|Asimilacija dušika}} [[Biljke]] mogu apsorbirati nitrate ili amonij iz tla, putem korijenovih dlačica. Ako se apsorbira nitrat, prvo se reducira na nitritne, a zatim na amonijeve ione radi ugradnje u [[aminokiseline]], [[nukleinske kiseline]] i [[hlorofil]]. Kod biljaka koje imaju simbiotski odnos s [[rizobij]]ima, dio dušika asimilira se u obliku amonijevih iona, direktno iz kvržica. Sada je poznato da postoji složeniji ciklus aminokiselina između ''Rhizobia'' [[bakteroid]]a i biljaka. Biljka bakteroidima osigurava aminokiseline, tako da asimilacija amonijaka nije potrebna, a bakteroidi prenose [[aminokiseline]] (s novofiksiranim dušikom) natrag biljci, formirajući tako međuovisni odnos.<ref name="Willey 2011"/> Dok mnoge [[životinje]], [[gljive]] i ostali [[heterotrof]]ni organizmi dobijaju dušik unosom [[aminokiselina]], [[nukleotid]]a i ostalih [[mala molekula|malih organskih molekula]], drugi heterotrofi (uključujući mnoge [[bakterije]]) mogu koristiti neorganske spojeve, poput amonijaka, kao jedine izvore dušika. Korištenje različitih izvora dušika (N) pažljivo je regulirano u svim organizmima. === Amonifikacija === Kada biljka ili životinja ugine ili životinja izbaci otpad, početni oblik dušika je [[Organska tvar|organski]], prisutan u oblicima kao što su aminokiseline i DNK.<ref>{{Cite web |title=The Nitrogen Cycle: Processes, Players, and Human Impact {{!}} Learn Science at Scitable |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/the-nitrogen-cycle-processes-players-and-human-15644632/ |access-date=2025-02-13 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> [[Bakterije]] i [[gljive]] pretvaraju ovaj organski dušik u amonijak, a ponekad i amonij, kroz niz procesa koji se nazivaju [[amonifikacija]] ili [[mineralizacija]] tla. Ovo je posljednji korak u ciklusu dušika koji uključuje [[organski spoj|organske spojeve]].<ref>{{Citation |last=Strock |first=J.S. |title=Ammonification |date=2008 |pages=162–165 |url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/ammonification |access-date=2025-02-13 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/B978-008045405-4.00256-1 |isbn=978-0-08-045405-4 |encyclopedia=Encyclopedia of Ecology|url-access=subscription }}</ref> Uključeni su brojni [[enzim]]i, uključujući [[dehidrogenaza|dehidrogenaze]], [[proteaza|proteaze]] i [[deaminacija|deaminaze]] kao što su [[glutamat-dehidrogenaza]] i [[glutamin-sintetaza]].<ref name=":2">{{Citation |last1=Cabello |first1=P. |title=Nitrogen Cycle |date=2009-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Microbiology (Third Edition) |pages=299–321 |editor-last=Schaechter |editor-first=Moselio |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123739445000559 |access-date=2025-03-18 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373944-5 |last2=Roldán |first2=M. D. |last3=Castillo |first3=F. |last4=Moreno-Vivián |first4=C.}}</ref> Mineralizacija i [[amonifikacija]] dušika imaju pozitivnu [[korelacija|korelaciju]] s organskim dušikom u tlu,<ref>{{Cite journal |last1=Marion |first1=G. M. |last2=Black |first2=C. H. |date=1988 |title=Potentially Available Nitrogen and Phosphorus Along a Chaparral Fire Cycle Chronosequence |url=https://acsess.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Soil Science Society of America Journal |language=en |volume=52 |issue=4 |pages=1155–1162 |doi=10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x |bibcode=1988SSASJ..52.1155M |issn=1435-0661|url-access=subscription }}</ref> soil microbial biomass, and average annual precipitation.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Li |first1=Zhaolei |last2=Tian |first2=Dashuan |last3=Wang |first3=Bingxue |last4=Wang |first4=Jinsong |last5=Wang |first5=Song |last6=Chen |first6=Han Y. H. |last7=Xu |first7=Xiaofeng |last8=Wang |first8=Changhui |last9=He |first9=Nianpeng |last10=Niu |first10=Shuli |date=2019 |title=Microbes drive global soil nitrogen mineralization and availability |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14557?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Global Change Biology |language=en |volume=25 |issue=3 |pages=1078–1088 |doi=10.1111/gcb.14557 |pmid=30589163 |bibcode=2019GCBio..25.1078L |issn=1365-2486|url-access=subscription }}</ref> Također blisko reaguju na promjene temperature.<ref>{{Cite journal |last1=Pierre |first1=S. |last2=Hewson |first2=I. |last3=Sparks |first3=J. P. |last4=Litton |first4=C. M. |last5=Giardina |first5=C. |last6=Groffman |first6=P. M. |last7=Fahey |first7=T. J. |date=2017 |title=Ammonia oxidizer populations vary with nitrogen cycling across a tropical montane mean annual temperature gradient |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.1863?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecology |language=en |volume=98 |issue=7 |pages=1896–1907 |doi=10.1002/ecy.1863 |pmid=28419436 |bibcode=2017Ecol...98.1896P |issn=1939-9170|url-access=subscription }}</ref> Međutim, ovi procesi usporavaju se u prisustvu [[vegetacija|vegetacije]] sa visokim odnosom [[ugljik]]a i [[dušik]]a<ref>{{Cite journal |last=Gosz |first=J. R. |date=1981 |title=Nitrogen Cycling in Coniferous Ecosystems |journal=Ecological Bulletins |issue=33 |pages=405–426 |jstor=45128679 |issn=0346-6868}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Vitousek |first1=Peter M. |last2=Gosz |first2=James R. |last3=Grier |first3=Charles C. |last4=Melillo |first4=Jerry M. |last5=Reiners |first5=William A. |date=1982 |title=A Comparative Analysis of Potential Nitrification and Nitrate Mobility in Forest Ecosystems |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1942609?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecological Monographs |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=155–177 |doi=10.2307/1942609 |jstor=1942609 |bibcode=1982EcoM...52..155V |issn=1557-7015|url-access=subscription }}</ref> i gnojidbe šećerom.<ref>{{Cite journal |last1=Zagal |first1=Erick |last2=Persson |first2=Jan |date=1994-10-01 |title=Immobilization and remineralization of nitrate during glucose decomposition at four rates of nitrogen addition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0038071794902127 |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=26 |issue=10 |pages=1313–1321 |doi=10.1016/0038-0717(94)90212-7 |bibcode=1994SBiBi..26.1313Z |issn=0038-0717|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeLuca |first1=T. H. |last2=Keeney |first2=D. R. |date=1993-01-01 |title=Glucose-induced nitrate assimilation in prairie and cultivated soils |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00001116 |journal=Biogeochemistry |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=167–176 |doi=10.1007/BF00001116 |bibcode=1993Biogc..21..167D |issn=1573-515X|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Nitrogen Cycle - Reactions and Enzymes.svg|thumb|upright=1.6| {{center|'''Mikrobni ciklus dušika'''{{hsp}}<ref name="Sparacino-Watkins 2013" /><ref name="Simon 2013" />}} [[Anammox|ANAMMOX]] je anaerobna oksidacija amonijaka, [[Disimilatorna redukcija nitrata do amonijaka|DNRA]] disimilatorna je redukcija nitrata do amonijaka, a [[Comammox|COMAMMOX]] je njegova potpuna [[oksidacija]].]] === Nitrifikacija === {{Glavni|Nitrifikacija}} Konverzija amonijaka u nitrat prvenstveno vrši se pomoću bakterija koje žive u tlu i drugih nitrificirajućih bakterija. U primarnoj fazi nitrifikacije, oksidaciju amonijaka ({{chem2|NH4+}}) vrše bakterije poput [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Nitrosomonas]]'', koje pretvaraju amonijak u [[nitrit]]e ({{chem2|NO2–}}). Ostale bakterijske vrste, kao što su u rodu ''[[Nitrobacter]]'', odgovorne su za oksidaciju nitrita ({{chem2|NO2–}}) u [[nitrat]]e ({{chem2|NO3-}}). Važno je da se [[amonijak]] ({{chem2|NH3}}) pretvori u nitrate ili nitrite jer je [[toksičnost|toksičan]] za [[biljke]]. Zbog njihove vrlo visoke [[rastvorljivost]]i i zato što tla nisu u stanju zadržati [[anion]]e, nitrati mogu ući u [[podzemne vode]]. Povišeni nitrati u podzemnim vodama predstavljaju problem za upotrebu vode za piće jer nitrati mogu uticati na nivo kisika u krvi kod dojenčadi i uzrokovati [[methemoglobinemija|methemoglobinemiju]] ili [[sindrom plave bebe]].<ref name="Vitousek 1997"/> Tamo gdje [[podzemne vode]] obnavljaju protok [[potok]]a, obogaćene nitratima mogu doprinijeti [[eutrofikacija| eutrofikaciji]], procesu koji dovodi do velike populacije i rasta algi, posebno [[populacija]] [[plavozelene alge| plavozelenih]]. Iako nije direktno toksičan za riblji svijet, poput amonijaka, nitrat može imati indirektne učinke na [[ribe]], ako doprinosi ovoj eutrofikaciji. Dušik je doprinio ozbiljnim problemima eutrofikacije u nekim vodenim tijelima. Od 2006. godine, primjena dušičnih gnojiva se sve više kontrolira u [[UK|Britaniji]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To se događa na isti način kao i kontrola [[fosfor]]nih gnojiva, čije se ograničenje obično smatra bitnim za oporavak eutroficiranih vodenih tijela. === Denitrifikacija === {{glavni| Denitrifikacija}} Denitrifikacija je redukcija nitrata nazad u gasoviti azot ({{chem|N|2}}), čime se kompletira ciklus dušika. Ovaj proces izvode bakterijske vrste kao što su u rodu ''[[Pseudomonas]]'' i vrsta ''[[Paracoccus denitrificans]]'', pod anaerobnim uslovima. One koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], umjesto kiseika, tokom disanja. Ove fakultativno (što znači opcijski) anaerobne bakterije mogu živjeti i u aerobnim uslovima. Denitrifikacija se dešava u anaerobnim uslovima, npr. u natopljenim tlima. Denitrificirajuće bakterije koriste nitrate u tlu za disanje i posljedično proizvode plinoviti dušik, koji je inertan i nedostupan biljkama. Denitrifikacija dešava se kod slobodnoživućih [[mikroorganizam]]a, kao i kod obligatnih simbionta anaerobnih [[Cilijate|cilijata]].<ref>{{cite journal |last1=Graf |first1=Jon S. |last2=Schorn |first2=Sina |last3=Kitzinger |first3=Katharina |last4=Ahmerkamp |first4=Soeren |last5=Woehle |first5=Christian |last6=Huettel |first6=Bruno |last7=Schubert |first7=Carsten J. |last8=Kuypers |first8=Marcel M. M. |last9=Milucka |first9=Jana |title=Anaerobic endosymbiont generates energy for ciliate host by denitrification |journal=Nature |date=3 March 2021 |volume=591 |issue=7850 |pages=445–450 |doi=10.1038/s41586-021-03297-6| issn=0028-0836|pmid=33658719 |pmc=7969357 |bibcode=2021Natur.591..445G |doi-access=free }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left heights=280px> File:Nitrogen cycle.jpg| Klasični prikaz ciklusa dušika File:Nitrogen Cycle 2.svg|Dijagram ciklusa dušika iznad i ispod zemlje. Atmosferski dušik ide do bakterija koje fiksiraju dušik u [[mahunarka]]ma i tlu, zatim do amonijaka, pa do nitrificirajućih bakterija u nitrite, a nitrate (koje također proizvodi munja), pa zatim nazad u atmosferu ili ga asimiliraju [[biljke]], a zatim [[životinje]]. Dušik u životinjama i biljkama postaje amonijak putem razlagača (bakterija i gljiva). </gallery> <gallery mode=packed style=float:right heights=400px> File:The Nitrogen Cycle.png| Jednostavan prikaz ciklusa dušika. Plava boja predstavlja skladištenje dušika, zelena procese premještanja dušika s jednog mjesta na drugo, a crvena bakterije koje su u tome uključene. </gallery> {{clear left}} === Disimilacijska redukcija nitrata u amonij === {{Glavni| Disimilacijska redukcija nitrata u amonij }} Disimilacijska redukcija nitrata u amonij (DNRA), ili amonifikacija nitratom/nitritom, je proces [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]]. Mikrobi koji poduzimaju DNRA oksidiraju organsku tvar i koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], redukujući ga na [[nitrit]], zatim na [[amonij]] ({{chem2|NO3- -> NO2- -> NH4+}}).<ref name="Lam 2011"/> I denitrificirajuće i nitratno amonificirajuće bakterije takmičiti će se za nitrat u okolišu, iako DNRA djeluje na očuvanje bioraspoloživog dušika kao topljivog amonijaka, umjesto da proizvodi plin didušik.<ref name="Marchant 2014"/> === COMAMOKS=== Tradicionalno, [[nitrifikacija]] odvija se u dva koraka: [[amonijak]] se [[oksid]]ira u nitrit, a zatim se nitrit oksidira u [[nitrat]]. Često ove konverzije vrše različiti organizmi.<ref>{{Cite journal |last=Lawson |first=Christopher E |last2=Lücker |first2=Sebastian |date=2018-04-01 |title=Complete ammonia oxidation: an important control on nitrification in engineered ecosystems? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166917301611 |journal=Current Opinion in Biotechnology |series=Energy biotechnology • Environmental biotechnology |volume=50 |pages=158–165 |doi=10.1016/j.copbio.2018.01.015 |issn=0958-1669}}</ref> Neke bakterije –roda [[Nitrospira]] – oksidiraju amonijak u nitrat.<ref>{{Cite journal |last=Zhu |first=Chenyi |last2=Ran |first2=Xiaochuan |last3=Wang |first3=Han |last4=Li |first4=Jia |last5=Xie |first5=Junxiang |last6=Kong |first6=Ziang |last7=Wang |first7=Yayi |date=2026-06-15 |title=Enrichment strategies for comammox Nitrospira: Ecological insights and technological innovations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935126007899 |journal=Environmental Research |volume=300 |doi=10.1016/j.envres.2026.124458 |issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Daims |first=Holger |last2=Lebedeva |first2=Elena V. |last3=Pjevac |first3=Petra |last4=Han |first4=Ping |last5=Herbold |first5=Craig |last6=Albertsen |first6=Mads |last7=Jehmlich |first7=Nico |last8=Palatinszky |first8=Marton |last9=Vierheilig |first9=Julia |last10=Bulaev |first10=Alexandr |last11=Kirkegaard |first11=Rasmus H. |last12=von Bergen |first12=Martin |last13=Rattei |first13=Thomas |last14=Bendinger |first14=Bernd |last15=Nielsen |first15=Per H. |date=December 2015 |title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria |url=https://www.nature.com/articles/nature16461 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=528 |issue=7583 |pages=504–509 |doi=10.1038/nature16461 |issn=1476-4687}}</ref> Kombinovani proces naziva se [[Komamoks|COMAMOKS]] = "POTPUNA OKSIDACIJA AMONIJKA."<ref>{{Cite journal |last=Hu |first=Jiajie |last2=Zhao |first2=Yuxiang |last3=Yao |first3=Xiangwu |last4=Wang |first4=Jiaqi |last5=Zheng |first5=Ping |last6=Xi |first6=Chuanwu |last7=Hu |first7=Baolan |date=2021-08-01 |title=Dominance of comammox Nitrospira in soil nitrification |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969721016260 |journal=Science of The Total Environment |volume=780 |doi=10.1016/j.scitotenv.2021.146558 |issn=0048-9697}}</ref> Komamoks se nalazi u mnogim [[Ekosistemima|ekosistemima]], naprimjer, [[Slatka voda|slatkovodni]]<ref>{{Cite web |title=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |url=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |access-date=2026-04-30 |website=ASM Journals |language=en |doi=10.1128/aem.01965-22 |pmc=9973019 |pmid=36719237}}</ref> Comammox have been found it could be used in wastewater treatment.<ref>{{Cite journal |last=Jin |first=Da |last2=Zhang |first2=Xiaonong |last3=Zhang |first3=Xingxing |last4=Zhou |first4=Li |last5=Zhu |first5=Zixuan |last6=Deogratias |first6=Ufoymungu Kisa |last7=Wu |first7=Zhiqiang |last8=Zhang |first8=Kangyu |last9=Ji |first9=Xu |last10=Ju |first10=Ting |last11=Zhu |first11=Xurui |last12=Gao |first12=Bo |last13=Ji |first13=Luomiao |last14=Zhao |first14=Rui |last15=Ruth |first15=Guerra |date=2024-10-20 |title=A critical review of comammox and synergistic nitrogen removal coupling anammox: Mechanisms and regulatory strategies |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969724050046 |journal=Science of The Total Environment |volume=948 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.174855 |issn=0048-9697}}</ref> === Anaerobna oksidacija amonijaka === {{glavni|Anammoks}} Proces aerobne oksidacije amonijaka [[AN]] poznat je i kao proces [[Anammoks|ANAMOKS]], skraćenica nastala spajanjem prvih [[slogova]] svake od ove tri riječi. Ovaj biološki proces je reakcija [[redoks]]ne [[komproporcionacija| komproporcionacije]], u kojoj [[amonijak]] ([[redukcijsko sredstvo]] koje daje elektrone) i [[nitrit]] ([[oksidacijsko sredstvo]] koje prihvata elektrone) prenose tri [[elektron]]a i pretvaraju se u jednu molekulu plina diatomskog [[dušik]]a ({{chem|N|2}}) i dvije molekule vode. Ovaj proces čini glavni dio konverzije dušika u [[okean]]ima. [[Stehiometrija|stehiometrijski]] uravnotežena formula za hemijsku reakciju ANAMOKS može se napisati na sljedeći način, gdje amonijev [[ion]] uključuje molekulu amonijaka, njen [[Konjugacija (teorija kiselina-baza)|konjugirana]] [[Baza (hemija)|baza]]: : {{chem2|NH4+ + NO2- -> N2 + 2 H2O}} (Δ''G''° = {{val|-357 |u=kJ.mol-1}}).<ref name="Anammox" /> Ovo je [[egzergonski proces]] (ovdje i [[egzotermna reakcija]]) koji oslobađa energiju, što je naznačeno negativnom vrijednošću Δ''G''°, razlikom u [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsovoj slobodnoj energiji]] između produkata reakcije i reagensa. === Ostali procesi === Iako je fiksacija dušika primarni izvor dušika dostupnog biljkama u većini [[ekosistem]]a, u područjima s [[matična stijena|temeljnom stijenom]] bogatom dušikom, razgradnja ove stijene također služi kao izvor dušika.<ref name="NPR 2011"/><ref name="Schuur 2011"/><ref name="Morford 2011"/> Redukcija nitrata je također dio [[ciklusa gvožđa|ciklusa gvožđa]], pod [[anoksija|anoksijskim uvjetima]] Fe(II) može donirati elektron {{chem2|NO3–}} i oksidira se u Fe(III), dok se {{chem2|NO3–}} reducira na {{chem2|NO2–, N2O, N2}} i {{chem2|NH4+}}, ovisno o uvjetima i uključenim [[mikrob]]nim [[vrsta]]ma.<ref name="Burgin 2011"/> [[Kitovi|fekalne perjanice kitova]] također djeluju kao spoj u morskom ciklusu dušika, koncentriranje dušika u epipelagijskim zonama okeanskog okruženja, prije njegovog širenja kroz različite morske slojeve, što u konačnici povećava primarnu produktivnost okeana.<ref name="roman2010">{{cite journal | title = The Whale Pump: Marine Mammals Enhance Primary Productivity in a Coastal Basin | last1 = Roman | first1 = J. | last2 = McCarthy | first2 = J.J. | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 10 | pmc=2952594| doi = 10.1371/journal.pone.0013255 | date = 2010| pmid = 20949007 | bibcode = 2010PLoSO...513255R | doi-access = free }}</ref> ==Morski ciklus dušika == [[Slika:Marine Nitrogen Cycle.jpg|thumb|upright=1.9|{{center| Morski ciklus dušika''}}]] [[Slika:Main marine nitrogen cycles.jpg|thumb|upright=1.9| Glavni proučavani procesi ciklusa dušika u različitim morskim okruženjima. Svaka obojena strelica predstavlja dušičnu transformaciju: {{chem|N|2}} fiksacija (crvena), nitrifikacija (svijetloplava), redukcija nitrata (ljubičasta), DNRA (magenta), denitrifikacija (akvamarin), N-damo (zelena) i anamoks (narandžasta). Crne zakrivljene strelice predstavljaju fizičke procese kao što su advekcija i [[difuzija]].<ref name=Pajares2019>{{cite journal | last1 = Pajares Moreno | first1 = S. | last2 = Ramos | first2 = R. | year = 2019 | title = Processes and Microorganisms Involved in the Marine Nitrogen Cycle: Knowledge and Gaps | url = | journal = Frontiers in Marine Science | volume = 6 | issue = | doi = 10.3389/fmars.2019.00739 | doi-access = free | bibcode = 2019FrMaS...6..739P }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[slika:Marine nitrogen cycle under future ocean acidification.jpg|thumb|upright=1.9|{{center|'''Morski ciklus dušika u uvjetima budućeg zakiseljavanja okeana'''{{hsp}}<ref name="O'Brien2016" />}}]] Ciklus dušika također je važan proces u okeanu. Iako je cjelokupni ciklus sličan, postoje različiti akteri<ref name="Moulton 2016"/> i načini prijenosa dušika u okeanu. Dušik ulazi u vodu putem [[padavina]], otjecanja ili kao {{chem|N|2}} iz atmosfere. [[Fitoplankton]] ne može koristiti dušik kao {{chem|N|2}}, pa mora proći kroz fiksaciju dušika, što pretežno vrše [[cijanobakterije]].<ref name="Miller 2008 60–62"/> Bez zaliha fiksnog dušika koji ulaze u morski ciklus, fiksirani dušik bi se potrošio za oko 2000 godina.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Fitoplanktonu je potreban dušik u biološki dostupnim oblicima za početnu sintezu organske tvari. Amonijak i urea oslobađaju se u vodu izlučivanjem iz [[plankton]]a. Izvori dušika uklanjaju se iz [[fotička zona|eufotičke zone]], kretanjem organske tvari prema dolje. Do ovoga može doći usljed potonuća [[fitoplankton]]a, vertikalnog miješanja ili potonuća otpada vertikalnih migratora. Potonuće rezultira unošenjem amonijaka na nižim dubinama ispod eufotičke zone. [[Bakterije]] su sposobne pretvoriti amonijak u nitrit i nitrat, ali ih svjetlost inhibira, tako da se to mora dogoditi ispod eufotičke zone.<ref name="Miller 2008"/> Amonifikaciju ili [[Mineralizacija (geologija)|mineralizaciju]] vrše bakterije kako bi pretvorile organski dušik u amonijak. Zatim se može dogoditi [[nitrifikacija]], kako bi se amonij pretvorio u nitrit i nitrat.<ref name="Boyes 2011"/> Nitrat se može vratiti u eufotičku zonu vertikalnim miješanjem i uzlaznim strujanjem gdje ga fitoplankton može apsorbirati, kako bi nastavio ciklus. {{chem|N|2}} se može vratiti u atmosferu putem [[denitrifikacija|denitrifikacije]]. Smatra se da je amonijak preferirani izvor fiksnog dušika za fitoplankton jer njegova asimilacija ne uključuje [[redoks]]nu reakciju i stoga zahtijeva malo [[energija|energije]]. Nitrat zahtijeva redoksnu reakciju za asimilaciju, ali je obilniji, pa se većina fitoplanktona prilagodila da ima [[enzim]]e potrebne za provođenje ove redukcije ([[nitrat-reduktaza]]). Postoji nekoliko značajnih i dobro poznatih izuzetaka koji uključuju većinu vrsta roda ''[[Prochlorococcus]]'' i neke iz roda ''[[Synechococcus]]'', koje mogu apsorbirati dušik samo kao amonijak.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> [[nutrijent|Hranjive tvari]] u okeanu nisu ravnomjerno raspoređene. Područja uzlaznog toka osiguravaju zalihe dušika ispod eufotičke zone. Obalne zone osiguravaju dušik iz otjecanja, a uzlazni tokovi se lako događaju duž obale. Međutim, brzina kojom fitoplankton može apsorbirati dušik smanjena je u oligotrofnim vodama tokom cijele godine, a u umjerenim vodama ljeti, što rezultira nižom primarnom proizvodnjom.<ref name="Parsons 1997"/> Distribucija različitih oblika dušika također varira širom okeana. Nitrat smanjuje se u vodama blizu površine, osim u uzlaznim regijama. Obalne uzlazne regije obično imaju visoke nivoe nitrata i [[hlorofil]]a kao rezultat povećane proizvodnje. Međutim, postoje regije s visokim površinskim nitratom, ali niskim hlorofilom, koje se nazivaju regije s visokim sadržajem dušika, niskim sadržajem hlorofila (HNLC). Najbolje objašnjenje za HNLC regije odnosi se na nedostatak [[gvožđe|gvožđa]] u okeanu, što može imati važnu ulogu u dinamici okeana i ciklusima hranjivih tvari. Unos gvožđa varira ovisno o regiji i u okean se dostavlja prašinom (iz pješčanih oluja) i ispiranjem iz stijena. Gvožđe se smatra pravim ograničavajućim elementom produktivnosti [[ekosistem]]a u okeanu. Amonijak i nitrit pokazuju maksimalnu koncentraciju na 50–80 m (donji kraj eufotičke zone) sa smanjenjem koncentracije ispod te dubine. Ova distribucija može se objasniti činjenicom da su nitrit i amonijak međuvrste. Oboje se brzo proizvode i troše kroz vodeni stubac.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Količina amonijaka u okeanu je oko tri reda veličine manja od nitrata.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Između amonijaka, nitrita i nitrata, nitrit ima najbržu stopu izmjene. Može se proizvesti tokom asimilacije nitrata, nitrifikacije i denitrifikacije; međutim, odmah se ponovo troši. ===Novi vs. regenerirani dušik=== Dušik koji ulazi u eufotičku zonu naziva se novim dušikom jer je tek stigao izvan produktivnog sloja.<ref name="Miller 2008 60–62" /> Novi dušik može doći ispod eufotičke zone ili iz vanjskih izvora. Vanjski izvori su uzlazni tokovi iz duboke vode i fiksacija dušika. Ako se organska tvar pojede, udahne, dostavi u vodu kao amonijak i ponovo ugradi u organsku tvar fitoplanktona, to se smatra recikliranom/regeneriranom proizvodnjom. Nova proizvodnja je važna komponenta morskog okoliša. Jedan od razloga je taj što samo kontinuirani unos novog dušika može odrediti ukupni kapacitet okeana za proizvodnju održivog ulova ribe.<ref name="Parsons 1997" /> Ulov ribe iz područja regeneriranog dušika dovest će do smanjenja dušika i stoga do smanjenja primarne proizvodnje. To će imati negativan učinak na sistem. Međutim, ako se riba lovi iz područja novog dušika, dušik će se nadopuniti. ===Buduća acidifikacija=== Kao što je ilustrovano dijagramom s desne strane, dodatni [[ugljen-dioksid]] ({{CO2}}) apsorbuje [[okean]] i reaguje s vodom, pri čemu formira se [[ugljiča kiselina]] ({{chem|H|2|CO|3}}) i razlaže na [[bikarbonat]]ne ({{Chem2|HCO3-}}) i vodikove ({{chem|link=Hydronium|H|+}}) ione (siva strelica), što smanjuje [[bioraspoloživost|bioraspoloživi]] [[karbonat]] ({{Chem2|CO3(2-)}}) i smanjuje [[pH]] okeana (crna strelica). Ovo vjerovatno pojačava fiksaciju dušika pomoću [[diazotrof]]a (siva strelica), koji koriste {{chem|H|+}} ione za pretvaranje azota u bioraspoložive oblike kao što su [[amonijak]] ({{chem|NH|3}}) i [[amonij]]evi ioni ({{chem2|NH4+}}). Međutim, kako se pH smanjuje, a više amonijaka se pretvara u amonijeve ione (siva strelica), postoji manje [[Redoks|oksidacije]] amonijaka u [[nitrit]] (NO{{su|b=2|p=–}}), što rezultira ukupnim smanjenjem nitrifikacije i denitrifikacije (crne strelice). To bi zauzvrat dovelo do daljnjeg nakupljanja fiksnog azota u okeanu, sa potencijalnom posljedicom [[eutrofikacija|eutrofikacije]]. Sive strelice predstavljaju povećanje, dok crne strelice predstavljaju smanjenje povezanog procesa.<ref name="O'Brien2016">{{cite journal |title = Implications of Ocean Acidification for Marine Microorganisms from the Free-Living to the Host-Associated |year = 2016|doi = 10.3389/fmars.2016.00047|doi-access = free|last1 = O'Brien|first1 = Paul A.|last2 = Morrow|first2 = Kathleen M.|last3 = Willis|first3 = Bette L.|last4 = Bourne|first4 = David G.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=47 | bibcode=2016FrMaS...3...47O }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{clear}} == Antropogeni uticaji na ciklus dišika == [[Slika:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen Fertilizer Application (6074011960).jpg|thumb| 280px|Primjena dušičnih gnojiva]] [[Slika:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen in Manure Production (6173194512).jpg|thumb|280px| Dušik u proizvodnji stajskog gnojiva]] {{Glavni|Antropogeni uticaj na ciklus dušika}} Kao rezultat ekstenzivnog uzgoja [[Fabaceae|mahunarki]] (posebno [[soja| soje]], [[lucerka| lucerke]] i [[djetelina| djeteline]]), rastuće upotrebe [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovog procesa]] u proizvodnji hemijskih [[đubrivo|đubriva]] i zagađenja koje emituju vozila i industrijska postrojenja, ljudi su više nego udvostručili godišnji prijenos dušika u biološki dostupne oblike.<ref name="Vitousek 1997"/> Osim toga, ljudi su značajno doprinijeli prijenosu tragova dušika sa Zemlje u atmosferu i sa kopna u vodene sisteme. Ljudske promjene globalnog ciklusa dušika najintenzivnije su u razvijenim zemljama i u Aziji, gdje su emisije vozila i [[industrijska poljoprivreda]] najveće.<ref name="Holland 1999"/> Generisanje Nr, [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]], povećalo se preko 10 puta u prošlom vijeku zbog globalne [[industrijalizacija| industrijalizacije]].<ref name="Galloway 2008" /><ref name="Gu 2012 dup?" /> Ovaj oblik dušika slijedi kaskadu kroz [[biosfera|biosferu]], putem različitih mehanizama i akumulira se jer je brzina njegovog stvaranja veća od brzine [[denitrifikacija|denitrifikacije]].<ref name="Cosby 2003"/> Zatrpavanje Nr u jezerima i okeanima povećava se uporedo s antropogenim unosom, sada dvostruko više nego prije [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Reaktivni dušik se može denitrificirati u vodi ili zakopavati u sedimentima radi akumulacije. Ovaj zakopani Nr leži latentan sve dok se njegovi sedimenti ne poremete događajima poput [[Oluja|oluja]] ili [[Poplava|poplava]], kada se velike količine dušika ponovo uvode u vodu gdje se može denitrificirati i uticati na okoliš. [[Dušik-oksid]] ({{chem|N|2|O}}) povećao se u atmosferi kao rezultat poljoprivredne gnojidbe, sagorijevanja [[biomasa| biomase]], stoke i tovilišta, te industrijskih izvora.<ref name="Chapin 2002"/> {{chem|N|2|O}} ima štetne učinke u [[stratosfera|stratosferi]], gdje se razgrađuje i djeluje kao [[katalizator]] u uništavanju atmosferskog [[ozon]]a. Dušik-oksid također je [[staklenički plin]] i trenutno je treći najveći uzrok [[globalno zagrijavanje| globalnog zagrijavanja]], nakon [[ugljik-dioksid]]a i [[metan]]a. Iako nije toliko zastupljen u atmosferi kao ugljik-dioksid, on je, za ekvivalentnu masu, gotovo 300 puta snažniji u svojoj sposobnosti zagrijavanja planete.<ref name="Howarth 2009"/> [[Amonijak]] ({{chem|NH|3}}) u atmosferi se utrostručio kao rezultat ljudskih aktivnosti. On je [[reaktant]] u atmosferi, gdje djeluje kao [[aerosol]], smanjujući kvalitet zraka i prianjajući uz kapljice vode, što na kraju rezultira [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ([[Vodik|H]][[nitrat|NO₃]]) koja proizvodi [[kisele kiše]]. Atmosferski amonijak i dušična kiselina također oštećuju [[respiratorni sistem]]. Vrlo visoka temperatura munje prirodno proizvodi male količine {{chem|NO|x}}, {{chem|NH|3}} i {{chem|HNO|3}}, ali visokotemperaturno [[sagorijevanje]] doprinijelo je 6– ili 7-strukom povećanju fluksa {{chem|NO|x}} u atmosferu. Njegova proizvodnja je funkcija temperature sagorijevanja – što je viša temperatura, to se proizvodi više {{chem|NO|x}}. Sagorijevanje [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] jest primarni doprinos, ali to čine i [[biogorivo|biogoriva]], pa čak i sagorijevanje vodika. Međutim, brzina kojom se vodik direktno ubrizgava u komore za sagorijevanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem može se kontrolirati kako bi se spriječile više temperature sagorijevanja koje proizvode {{chem|NO|x}}. Amonijak i dušikovi oksidi aktivno mijenjaju atmosfersku hemiju. Oni su prekursori proizvodnje [[ozon]]a u [[troposfera| troposferi]] (nižoj atmosferi), što doprinosi [[smog]]u i kiselim kišama, oštećuje [[biljke]] i povećava unos dušika u ekosisteme. [[Ekosistem]]ski procesi mogu se povećati [[đubrenje]]m dušikom, ali [[ljudski utjecaj na okoliš|antropogeni]] unos također može rezultirati zasićenjem dušikom, što slabi produktivnost i može oštetiti zdravlje biljaka, [[životinja]], [[riba]] i [[ljudi]].<ref name="Vitousek 1997"/> Smanjenje [[bioraznolikost]]i može također nastati, ako veća dostupnost dušika poveća rast [[trave|trava]] koje zahtijevaju dušik, uzrokujući degradaciju siromašnih dušikom, vrstama raznolikih [[Vriština (stanište)|vriština]].<ref name="Aerts 1988"/> == Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika == [[Datoteka:Estimated_nitrogen_surplus_across_Europe_2005.png|thumb|300px|Procijenjeni višak dušika (razlika između primjene neorganskih i organskih gnojiva, atmosferskog taloženja, fiksacije i unosa od strane usjeva) za 2005. godinu u Europi.]] === Uticaji na prirodne sisteme === Povećanje nivoa Pokazalo se da [[Taloženje|taloženje dušika]] ima nekoliko negativnih učinaka i na kopnene i na [[voda|vodene]] ekosisteme.<ref name="Bobbink 2010"/><ref name="Liu 2011"/> Dušikovi plinovi i [[aerosol]]i mogu biti direktno toksični za određene biljne vrste, utičući na nadzemnu fiziologiju i rast biljaka u blizini velikih [[Tačkasti izvori zagađenja|tačkastih izvora]] zagađenja dušikom. Promjene biljnih vrsta mogu se dogoditi i kako akumulacija dušikovih spojeva povećava dostupnost u datom [[ekosistem]]u, na kraju mijenjajući sastav [[vrsta]], raznolikost biljaka i kruženje dušika. Amonijak i amonij – dva reducirana oblika dušika – mogu biti štetni tokom vremena zbog povećanja toksičnost prema osjetljivim vrstama biljaka,<ref name="Britto 2002"/> posebno onima koje su navikle koristiti nitrate kao izvor dušika, što uzrokuje slab razvoj njihovog [[korijen]]a i izdanaka. Povećano taloženje dušika također dovodi do zakiseljavanja tla, što povećava ispiranje baznih kationa u tlu i količine [[aluminij|aluminija]] i drugih potencijalno toksičnih [[metal]]a, uz smanjenje nivoa [[nitrifikacija| nitrifikacije]] koja se javlja i povećanje otpada biljnog porijekla. Zbog stalnih promjena uzrokovanih visokim taloženjem dušika, osjetljivost okoliša na ekološki stres i poremećaje – poput štetočina i [[patogen]]a – može se povećati, čineći ga tako manje otpornim na situacije koje bi inače imale mali uticaj na njegovu dugoročnu vitalnost. Dodatni rizici koje predstavlja povećana dostupnost neorganskog dušika u vodenim ekosistemima uključuju zakiseljavanje vode; [[eutrofikacija| eutrofikaciju]] slatkovodnih i slanovodnih sistema; problemi [[toksičnost]]i za [[životinje]], uključujući ljude.<ref name="Camargoa 2006"/> Eutrofikacija često dovodi do nižih nivoa rastvorenog kisika u vodenom stubu, uključujući [[hipoksija|hipoksijske]] i [[anoksija|anoksijske]] uslove, što može uzrokovati smrt vodene faune. Relativno sesilni [[bentos]], ili stvorenja koja žive na dnu, posebno su ranjivi zbog nedostatka pokretljivosti, iako uginuća velikih riba nisu neuobičajena. Okeanske [[Mrtva zona (ekologija)|mrtve zone]] u blizini ušća [[Mississippi]]ja u [[Meksičkom zaliv|Meksičkom zalivu]] dobro su poznati primjer [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[cvjetanje algi|cvjetanjem algi]].<ref name="Rabalais 2002"/><ref name="Dybas 2005"/> Iako je bilo nekih napora da se smanji oticanje dušika iz poljoprivrednih voda, nije došlo do značajnog smanjenja veličine mrtve zone.<ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Gulf of Mexico 'dead zone' larger than average, scientists find {{!}} National Oceanic and Atmospheric Administration |url=https://www.noaa.gov/news-release/gulf-of-mexico-dead-zone-larger-than-average-scientists-find |access-date=2025-04-08 |website=www.noaa.gov |language=en}}</ref> Njujorška [[Adirondack jezero| Adirondack jezera]], [[Catskills]], [[Hudson Highlands]], [[Rensselaer Plateau]] i dijelovi [[Long Island]]a pokazuju uticaj taloženja dušičnih [[kisela kiše| kiselih kiša]], što rezultira ubijanjem [[ribe]] i mnogih drugih vodenih [[vrsta|grupa]].<ref name="2lTxW"/> [[Slatka voda]] ima manju sposobnost neutraliziranja kiselosti, tako da se zakiseljavanje može dogoditi s manjim taloženjem dušika.<ref>{{Cite web |title=FAQs about Ocean Acidification - Woods Hole Oceanographic Institution |url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/ocean-chemistry/ocean-acidification/faqs-about-ocean-acidification/ |access-date=2025-03-19 |website=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Ovo zakiseljavanje može negativno uticati na [[ribe]] i vodene [[beskičmenjaci|beskičmenjake]]<ref>{{Cite journal |last1=Bednaršek |first1=Nina |last2=Newton |first2=Jan A. |last3=Beck |first3=Marcus W. |last4=Alin |first4=Simone R. |last5=Feely |first5=Richard A. |last6=Christman |first6=Natasha R. |last7=Klinger |first7=Terrie |date=2021-04-15 |title=Severe biological effects under present-day estuarine acidification in the seasonally variable Salish Sea |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969720362185 |journal=Science of the Total Environment |volume=765 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.142689 |pmid=33077233 |bibcode=2021ScTEn.76542689B |issn=0048-9697}}</ref> dok favorizira [[fitoplankton]] koji može podnijeti kiselije okruženje.<ref>{{Cite journal |last1=Erisman |first1=Jan Willem |last2=Galloway |first2=James N. |last3=Seitzinger |first3=Sybil |last4=Bleeker |first4=Albert |last5=Dise |first5=Nancy B. |last6=Petrescu |first6=A. M. Roxana |last7=Leach |first7=Allison M. |last8=de Vries |first8=Wim |date=2013-07-05 |title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0116 |pmc=3682738 |pmid=23713116}}</ref> Amonijak ({{chem|NH|3}}) je vrlo toksičan za [[ribe]], a nivo amonijaka koji se ispušta iz [[postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda|postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda]] mora se pažljivo pratiti. Nitrifikacija putem [[aeracija|aeracije]] prije ispuštanja je često poželjna kako bi se spriječilo uginuće riba. Primjena na zemljište može biti atraktivna alternativa aeraciji. === Uticaji na ljudsko zdravlje: akumulacija nitrata u vodi za piće === Curenje [[reaktivni dušik|Nr (reaktivnog dušila)]] iz ljudskih aktivnosti može uzrokovati akumulaciju nitrata u prirodnom vodenom okruženju, što može stvoriti štetne uticaje na ljudsko zdravlje. Prekomjerna upotreba N-đubriva u poljoprivredi značajan je izvor zagađenja nitratima u podzemnim i površinskim vodama.<ref name="Power 1989"/><ref name="Strebel 1989" /> Zbog svoje visoke rastvorljivosti i niskog zadržavanja u tlu, nitrat može lako izaći iz podzemlja u podzemne vode, uzrokujući zagađenje nitratima. Neki drugi [[zagađenje iz difuznih izvora|difuzni izvori]] zagađenja nitratima u podzemnim vodama potiču od ishrane stoke, kontaminacije životinja i ljudi, te komunalnog i industrijskog otpada. Budući da [[podzemne vode]] često služe kao primarni izvor vode za domaćinstva, zagađenje nitratima može se proširiti iz podzemnih voda na površinsku i vodu za piće tokom proizvodnje vode za piće, posebno za male vodovodne sisteme u zajednicama, gdje se koriste loše regulisane i nehigijenske vode.<ref name="Fewtrell 2004"/> Standard [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) za vodu za piće je 50 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za kratkotrajnu izloženost i 3 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za hronične efekte.<ref name="c3aLP"/> Nakon što uđe u ljudski organizam, nitrat može reagovati sa organskim spojevima, putem reakcija nitrozacije u želucu i formirati [[nitrozamin]]e i [[N-nitrozamid|nitrozamide]], koji su uključeni u neke vrste [[kancer|raka]] (npr., [[rak usne šupljine]] i [[rak želuca]]).<ref name="Canter 2019"/> === Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka === Ljudske aktivnosti su također dramatično promijenile globalni ciklus dušika proizvodeći dušične plinove povezane s globalnim zagađenjem atmosferskog dušika. Postoje višestruki izvori atmosferskih [[fluks]]a [[reaktivni dušik| reaktivnog dušika]] (Nr). Poljoprivredni izvori reaktivnog dušika mogu proizvesti atmosfersku emisiju [[amonijak]]a ({{chem2|NH3}}), [[dušik-oksid]]a ({{chem|NO|x}}) i [[dušik-monoksid]]a ({{chem|N|2|O}}). Procesi sagorijevanja u proizvodnji energije, transportu i industriji također mogu formirati novi reaktivni dušik putem emisije {{chem|NO|x}}, nenamjernog otpadnog proizvoda. Kada se ti reaktivni dušici ispuštaju u niže slojeve atmosfere, mogu izazvati stvaranje [[smoga]], [[čestica]] i [[aerosol]]a, a svi su glavni faktori koji doprinose štetnim uticajima na ljudsko zdravlje, usljed zagađenja zraka.<ref name="Kampa 2008"/> U atmosferi, {{chem|NO|2}} može se [[Redoks|oksidirati]] u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] ({{chem|HNO|3}}), a može dalje reagovati sa {{chem|NH|3}} i formirati [[amonij-nitrat]] ({{Chem2|NH4NO3}}), što olakšava stvaranje čestica nitrata. Štaviše, {{chem|NH|3}} može reagovati s drugim kiselim plinovima ([[sumporna kiselina|sumporna]] i [[hlorovodonična kiselina]]) formirajući čestice koje sadrže amonijak, a koje su prekursori za sekundarne [[organski spoj|organske]] [[aerosol]]ne čestice u [[Smog|fotohemijskom smogu]].<ref name="Erisman 2013"/> == Također pogledajte == * [[Planetarne granice]] * [[Ciklus fosfora]] * [[Ciklus ugljika]] == Reference == {{reflist|1=30em|refs= <ref name="Galloway 2008">{{Cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|last2=Townsend|first2=A. R.|last3=Erisman|first3=J. W.|last4=Bekunda|first4=M.|last5=Cai|first5=Z.|last6=Freney|first6=J. R.|last7=Martinelli|first7=L. A.|last8=Seitzinger|first8=S. P.|last9=Sutton|first9=M. A.|date=2008|title=Transformation of the Nitrogen Cycle: Recent Trends, Questions, and Potential Solutions|url=http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=889–892|bibcode=2008Sci...320..889G|doi=10.1126/science.1136674|issn=0036-8075|pmid=18487183|s2cid=16547816|access-date=2019-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108115937/http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|archive-date=2011-11-08|url-status=live}}</ref> <ref name="Voss 2013">{{Cite journal|last1=Voss|first1=M.|last2=Bange|first2=H. W.|last3=Dippner|first3=J. W.|last4=Middelburg|first4=J. J.|last5=Montoya|first5=J. P.|last6=Ward|first6=B.|date=2013|title=The marine nitrogen cycle: recent discoveries, uncertainties and the potential relevance of climate change|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0121 |pmc=3682741|pmid=23713119}}</ref> <ref name="Mark A 2013">{{cite journal|last1=Fowler|first1=David|last2=Coyle|first2=Mhairi|last3=Skiba|first3=Ute|last4=Sutton|first4=Mark A.|last5=Cape|first5=J. Neil|last6=Reis|first6=Stefan|last7=Sheppard|first7=Lucy J.|last8=Jenkins|first8=Alan|last9=Grizzetti|first9=Bruna|date=5 July 2013|title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0164|pmc=3682748|pmid=23713126|last10=Galloway|first10=JN|last11=Vitousek|first11=P|last12=Leach|first12=A|last13=Bouwman|first13=AF|last14=Butterbach-Bahl|first14=K|last15=Dentener|first15=F|last16=Stevenson|first16=D|last17=Amann|first17=M|last18=Voss|first18=M}}</ref> <ref name="Duce 2008">{{Cite journal|last1=Duce|first1=R. A.|last2=LaRoche|first2=J.|last3=Altieri|first3=K.|last4=Arrigo|first4=K. R.|last5=Baker|first5=A. R.|last6=Capone|first6=D. G.|last7=Cornell|first7=S.|last8=Dentener|first8=F.|last9=Galloway|first9=J.|date=2008|title=Impacts of Atmospheric Anthropogenic Nitrogen on the Open Ocean|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=893–7|bibcode=2008Sci...320..893D|doi=10.1126/science.1150369|pmid=18487184|s2cid=11204131|hdl=21.11116/0000-0001-CD7A-0|hdl-access=free}}</ref> <ref name="CarrollSalt2004p93">{{Cite book|title=Ecology for gardeners|author1=Steven B. Carroll|author2=Steven D. Salt|publisher=Timber Press|year=2004|isbn=978-0-88192-611-8|page=93|url={{GBurl|aM4W9e5nmsoC|p=93}}}}</ref> <ref name="Moir 2011">{{cite book | editor= Moir, JWB | year=2011 | title=Nitrogen Cycling in Bacteria: Molecular Analysis | publisher=[[Caister Academic Press]] | isbn= 978-1-904455-86-8}}</ref> <ref name="Smil 2000">{{cite book |author=Smil, V |year=1997 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library |isbn=978-0-7167-5079-6}}</ref> <ref name="Vitousek 1997">{{cite journal |year=1997 |title= Human alteration of the global nitrogen cycle: Sources and consequences |journal= Ecological Applications|volume=1 |pages=1–17 |author1=Vitousek, PM |author2=Aber, J |author3=Howarth, RW |author4=Likens, GE |author5=Matson, PA |author6=Schindler, DW |author7=Schlesinger, WH |author8=Tilman, GD | doi=10.1890/1051-0761(1997)007[0737:HAOTGN]2.0.CO;2 |issue=3|hdl= 1813/60830 |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/1813/60830/1/Vitousek_et_al-1997-Ecological_Applications.pdf |issn= 1051-0761|hdl-access=free }}</ref> <ref name="Miller 2008 60–62">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological Oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Gruber 2008 1–35">{{cite book|last=Gruber|first=Nicolas|title=Nitrogen in the Marine Environment|year=2008|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-372522-6|pages=1–35}}</ref> <ref name="Parsons 1997">{{cite book|last=Lalli, Parsons|first=Carol, Timothy|title=Biological oceanography: An introduction|year=1997|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-7506-3384-0}}</ref> <ref name="Chapin 2002">{{cite book |last1=Chapin |first1=S.F. |last2=Matson |first2=P.A. |last3=Mooney |first3=H.A. |title=Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology |publisher=Springer |date=2002 |isbn=0-387-95443-0 |page=345 |url={{GBurl|OOH1H779-7EC|p=345}}}}</ref> <ref name="Fowler 2013">{{cite journal|last1=Fowler |first1=David |last2=Coyle |first2=Mhairi |last3=Skiba |first3=Ute |last4=Sutton |first4=Mark A. |last5=Cape |first5=J. Neil |last6=Reis |first6=Stefan |last7=Sheppard |first7=Lucy J. |last8=Jenkins |first8=Alan |last9=Grizzetti |first9=Bruna |last10=Galloway |first10=JN |last11=Vitousek |first11=P |last12=Leach |first12=A |last13=Bouwman |first13=AF |last14=Butterbach-Bahl |first14=K |last15=Dentener |first15=F |last16=Stevenson |first16=D |last17=Amann |first17=M |last18=Voss |first18=M |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |date=5 July 2013 |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0164 |pmc=3682748 |pmid=23713126}}</ref> <ref name="Vitousek 2013">{{Cite journal|last1=Vitousek|first1=P. M.|last2=Menge|first2=D. N. L.|last3=Reed|first3=S. C.|last4=Cleveland|first4=C. C.|date=2013|title=Biological nitrogen fixation: rates, patterns and ecological controls in terrestrial ecosystems|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0119 |pmc=3682739|pmid=23713117}}</ref> <ref name="Vuuren 2011">{{Cite journal|last1=Vuuren|first1=Detlef P van|last2=Bouwman|first2=Lex F|last3=Smith|first3=Steven J|last4=Dentener|first4=Frank|date=2011|title=Global projections for anthropogenic reactive nitrogen emissions to the atmosphere: an assessment of scenarios in the scientific literature|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=3|issue=5|pages=359–369|doi=10.1016/j.cosust.2011.08.014|bibcode=2011COES....3..359V |issn=1877-3435|hdl=1874/314192|s2cid=154935568 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Pilegaard 2013">{{Cite journal|last=Pilegaard|first=K.|date=2013|title=Processes regulating nitric oxide emissions from soils|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0126 |pmc=3682746|pmid=23713124}}</ref> <ref name="Levy 1996">{{Cite journal|last1=Levy|first1=H.|last2=Moxim|first2=W. J.|last3=Kasibhatla|first3=P. S.|date=1996|title=A global three-dimensional time-dependent lightning source of tropospheric NOx|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|volume=101|issue=D17|pages=22911–22922|doi=10.1029/96jd02341|issn=0148-0227|bibcode=1996JGR...10122911L}}</ref> <ref name="Sutton 2013">{{Cite journal|last1=Sutton|first1=M. A.|last2=Reis|first2=S.|last3=Riddick|first3=S. N.|last4=Dragosits|first4=U.|last5=Nemitz|first5=E.|last6=Theobald|first6=M. R.|last7=Tang|first7=Y. S.|last8=Braban|first8=C. F.|last9=Vieno|first9=M.|date=2013|title=Towards a climate-dependent paradigm of ammonia emission and deposition|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0166 |pmc=3682750|pmid=23713128}}</ref> <ref name="Dentener 2006">{{Cite journal|last1=Dentener|first1=F.|last2=Drevet|first2=J.|last3=Lamarque|first3=J. F.|last4=Bey|first4=I.|last5=Eickhout|first5=B.|last6=Fiore|first6=A. M.|last7=Hauglustaine|first7=D.|last8=Horowitz|first8=L. W.|last9=Krol|first9=M.|date=2006|title=Nitrogen and sulfur deposition on regional and global scales: a multimodel evaluation|journal=Global Biogeochemical Cycles|language=en|volume=20|issue=4 |pages=n/a|doi=10.1029/2005GB002672|bibcode=2006GBioC..20.4003D|s2cid=839759 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00342326/file/Dentener_et_al-2006-Global_Biogeochemical_Cycles.pdf}}</ref> <ref name="Bouwman 2011">{{Cite journal|last1=Bouwman|first1=L.|last2=Goldewijk|first2=K. K.|last3=Van Der Hoek|first3=K. W.|last4=Beusen|first4=A. H. W.|last5=Van Vuuren|first5=D. P.|last6=Willems|first6=J.|last7=Rufino|first7=M. C.|last8=Stehfest|first8=E.|date=2011-05-16|title=Exploring global changes in nitrogen and phosphorus cycles in agriculture induced by livestock production over the 1900-2050 period|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=52|pages=20882–7|doi=10.1073/pnas.1012878108|pmid=21576477|pmc=3876211 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Solomon 2007">{{Cite book|title=Climate change 2007: the physical science basis|last=Solomon|first=Susan|date=2007|publisher=Published for the Intergovernmental Panel on Climate Change [by] Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88009-1|oclc=228429704}}</ref> <ref name="Sutton 2011">{{Cite book|title=The European nitrogen assessment: sources, effects, and policy perspectives|editor-last=Sutton |editor-first=Mark A. |isbn=978-1-107-00612-6|oclc=690090202|date = 2011-04-14|publisher=Cambridge University Press }}</ref> <ref name="Deutsch 2007">{{Cite journal|last1=Deutsch|first1=Curtis|last2=Sarmiento|first2=Jorge L.|last3=Sigman|first3=Daniel M.|last4=Gruber|first4=Nicolas|last5=Dunne|first5=John P.|date=2007|title=Spatial coupling of nitrogen inputs and losses in the ocean|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=163–167|bibcode=2007Natur.445..163D|doi=10.1038/nature05392|issn=0028-0836|pmid=17215838|s2cid=10804715}}</ref> <ref name="Kuypers 2011">{{cite journal |last1=Kuypers |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B |title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=1 |issue=1 |pages=1–14 |year=2011 |pmid=29398704 |doi=10.1038/nrmicro.2018.9 |hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Galloway 2004">{{cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|title=Nitrogen cycles: past, present, and future generations |journal=Biogeochemistry|volume=70|issue=2|pages=153–226|year=2004|doi=10.1007/s10533-004-0370-0|bibcode=2004Biogc..70..153G |s2cid=98109580|display-authors=etal}}</ref> <ref name="Reis 2016">{{Cite journal|last1=Reis|first1=Stefan|last2=Bekunda|first2=Mateete|last3=Howard|first3=Clare M|last4=Karanja|first4=Nancy|last5=Winiwarter|first5=Wilfried|last6=Yan|first6=Xiaoyuan|last7=Bleeker|first7=Albert|last8=Sutton|first8=Mark A|date=2016-12-01|title=Synthesis and review: Tackling the nitrogen management challenge: from global to local scales|journal=Environmental Research Letters|volume=11|issue=12|doi=10.1088/1748-9326/11/12/120205|issn=1748-9326|bibcode=2016ERL....11l0205R|doi-access=free|hdl=10568/78380|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Gu 2012">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-08-17|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology|volume=46|issue=17|pages=9420–9427|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Kim 2017">{{Cite journal|last1=Kim|first1=Haryun|last2=Lee|first2=Kitack|last3=Lim|first3=Dhong-Il|last4=Nam|first4=Seung-Il|last5=Kim|first5=Tae-Wook|last6=Yang|first6=Jin-Yu T.|last7=Ko|first7=Young Ho|last8=Shin|first8=Kyung-Hoon|last9=Lee|first9=Eunil|date=2017-05-11|title=Widespread Anthropogenic Nitrogen in Northwestern Pacific Ocean Sediment|journal=Environmental Science & Technology|volume=51|issue=11|pages=6044–52|doi=10.1021/acs.est.6b05316|pmid=28462990|issn=0013-936X|bibcode=2017EnST...51.6044K}}</ref> <ref name="Smith 2004">{{cite book |last1=Smith |first1=B. |first2=R.L. |last2=Richards |first3=W.E. |last3=Newton |title=Catalysts for nitrogen fixation: nitrogenases, relevant chemical models and commercial processes |publisher=Kluwer |location= |orig-date=2004 |date=2013 |isbn=978-1-4020-3611-8 |pages= |url={{GBurl|gJnSBwAAQBAJ|pg=PR5}}}}</ref> <ref name="Willey 2011">{{cite book|last=Willey|first=Joanne M.|title=Prescott's Microbiology |edition=8th |year=2011|publisher=McGraw Hill|isbn=978-0-07-337526-7|page=705}}</ref> <ref name="Sparacino-Watkins 2013">{{Cite journal|last1=Sparacino-Watkins|first1=Courtney|last2=Stolz|first2=John F.|last3=Basu|first3=Partha|date=2013-12-16|title=Nitrate and periplasmic nitrate reductases|journal=Chem. Soc. Rev.|volume=43|issue=2|pages=676–706|doi=10.1039/c3cs60249d|pmid=24141308 |pmc=4080430}}</ref> <ref name="Simon 2013">{{Cite journal|last1=Simon|first1=Jörg|last2=Klotz|first2=Martin G.|title=Diversity and evolution of bioenergetic systems involved in microbial nitrogen compound transformations|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics |volume=1827|issue=2|pages=114–135|doi=10.1016/j.bbabio.2012.07.005|pmid=22842521|year=2013|doi-access=free}}</ref> <ref name="Lam 2011">{{Cite journal|last1=Lam |first1=Phyllis |last2=Kuypers |first2=Marcel M.M.|date=2011|title=Microbial Nitrogen Processes in Oxygen Minimum Zones|journal=Annual Review of Marine Science|volume=3|pages=317–345|doi=10.1146/annurev-marine-120709-142814|pmid=21329208|bibcode=2011ARMS....3..317L|hdl=21.11116/0000-0001-CA25-2|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Marchant 2014">{{Cite journal|last1=Marchant |first1=H.K. |last2=Lavik |first2=G. |last3=Holtappels |first3=M. |last4=Kuypers |first4=M.M.M.|date=2014|title=The Fate of Nitrate in Intertidal Permeable Sediments|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=8|doi=10.1371/journal.pone.0104517|pmid=25127459|pmc=4134218|bibcode=2014PLoSO...9j4517M|doi-access=free}}</ref> <ref name="Anammox">{{cite web|title=Anammox|url=https://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|website=Anammox - MicrobeWiki|publisher=MicrobeWiki|access-date=5 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080721/http://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|archive-date=2015-09-27|url-status=live}}</ref> <ref name="NPR 2011">{{cite news|url=https://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|title=Nitrogen Study Could 'Rock' A Plant's World|newspaper=NPR.org|date=2011-09-06|access-date=2011-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205114315/http://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|archive-date=2011-12-05|url-status=live}}</ref> <ref name="Schuur 2011">{{Cite journal | last1 = Schuur | first1 = E. A. G. | title = Ecology: Nitrogen from the deep | doi = 10.1038/477039a | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 39–40 | year = 2011 | pmid = 21886152| bibcode = 2011Natur.477...39S | s2cid = 2946571 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Morford 2011">{{Cite journal | last1 = Morford | first1 = S. L. | last2 = Houlton | first2 = B. Z. | last3 = Dahlgren | first3 = R. A. | doi = 10.1038/nature10415 | title = Increased forest ecosystem carbon and nitrogen storage from nitrogen rich bedrock | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 78–81 | year = 2011 | pmid = 21886160| bibcode = 2011Natur.477...78M | s2cid = 4352571 }}</ref> <ref name="Burgin 2011">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Moulton 2016">{{cite journal |last1=Moulton |first1=Orissa M |last2=Altabet |first2=Mark A |last3=Beman |first3=J Michael |last4=Deegan |first4=Linda A |last5=Lloret |first5=Javier |last6=Lyons |first6=Meaghan K |last7=Nelson |first7=James A |last8=Pfister |first8=Catherine A |title=Microbial associations with macrobiota in coastal ecosystems: patterns and implications for nitrogen cycling |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=May 2016 |volume=14 |issue=4 |pages=200–8 |doi=10.1002/fee.1262 |bibcode=2016FrEE...14..200M |issn=1540-9295|hdl=1912/8083 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Boyes 2011">{{cite web|last=Boyes, Elliot|first=Susan, Michael|title=Learning Unit: Nitrogen Cycle Marine Environment|url=http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|access-date=22 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123617/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|archive-date=15 April 2012}}</ref> <ref name="Holland 1999">{{cite journal|last1=Holland|first1=Elisabeth A.|last2=Dentener|first2=Frank J.|last3=Braswell|first3=Bobby H.|last4=Sulzman|first4=James M.|title=Contemporary and pre-industrial global reactive nitrogen budgets|journal=Biogeochemistry|volume=46|issue=1–3|page=7|year=1999|doi=10.1007/BF01007572|bibcode=1999Biogc..46....7H |s2cid=189917368}}</ref> <ref name="Gu 2012 dup?">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-09-04|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology |volume=46|issue=17|pages=9420–7|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Cosby 2003">{{Cite journal|last1=Cosby|first1=B. Jack|last2=Cowling|first2=Ellis B.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Seitzinger|first4=Sybil P.|last5=Erisman|first5=Jan Willem|last6=Aber|first6=John D.|last7=Galloway|first7=James N.|date=2003-04-01|title=The Nitrogen Cascade|journal=BioScience |volume=53|issue=4|pages=341–356|doi=10.1641/0006-3568(2003)053[0341:TNC]2.0.CO;2|s2cid=3356400 |issn=0006-3568|doi-access=free}}</ref> <ref name="Howarth 2009">''Proceedings of the Scientific Committee on Problems of the Environment (SCOPE)'' International Biofuels Project Rapid Assessment, 22–25 September 2008, Gummersbach, Germany, R. W. Howarth and S. Bringezu, editors. 2009 [https://cip.cornell.edu/biofuels/ Executive Summary, p. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606093439/http://cip.cornell.edu/biofuels/ |date=2009-06-06}}</ref> <ref name="Aerts 1988">{{cite journal|jstor=20038308|author1=Aerts, Rien |author2=Berendse, Frank |name-list-style=amp |journal=Vegetatio|volume=76|year=1988|issue=1/2|title=The Effect of Increased Nutrient Availability on Vegetation Dynamics in Wet Heathlands|pages=63–69|doi=10.1007/BF00047389 |s2cid=34882407 }}</ref> <ref name="Bobbink 2010">{{Cite journal|last1=Bobbink|first1=R.|last2=Hicks|first2=K.|last3=Galloway|first3=J.|last4=Spranger|first4=T.|last5=Alkemade|first5=R.|last6=Ashmore|first6=M.|last7=Bustamante|first7=M.|last8=Cinderby|first8=S.|last9=Davidson|first9=E.|date=2010-01-01|title=Global assessment of nitrogen deposition effects on terrestrial plant diversity: a synthesis|journal=Ecological Applications |volume=20|issue=1|pages=30–59|doi=10.1890/08-1140.1|pmid=20349829|bibcode=2010EcoAp..20...30B |s2cid=4792945 |issn=1939-5582|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|access-date=2019-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930190859/http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|archive-date=2019-09-30|url-status=live}}</ref> <ref name="Liu 2011">{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuejun|last2=Duan|first2=Lei|last3=Mo|first3=Jiangming|last4=Du|first4=Enzai|last5=Shen|first5=Jianlin|last6=Lu|first6=Xiankai|last7=Zhang|first7=Ying|last8=Zhou|first8=Xiaobing|last9=He|first9=Chune|date=2011|title=Nitrogen deposition and its ecological impact in China: An overview|journal=Environmental Pollution |volume=159|issue=10|pages=2251–2264|doi=10.1016/j.envpol.2010.08.002|pmid=20828899|bibcode=2011EPoll.159.2251L }}</ref> <ref name="Britto 2002">{{Cite journal|last1=Britto|first1=Dev T.|last2=Kronzucker|first2=Herbert J.|title=NH4+ toxicity in higher plants: a critical review|journal=Journal of Plant Physiology|volume=159|issue=6|pages=567–584|doi=10.1078/0176-1617-0774|year=2002}}</ref> <ref name="Camargoa 2006">{{Cite journal|last1=Camargoa|first1=Julio A.|last2=Alonso|first2=Álvaro|date=2006|title=Ecological and toxicological effects of inorganic nitrogen pollution in aquatic ecosystems: A global assessment|journal=Environment International|volume=32|issue=6|pages=831–849|doi=10.1016/j.envint.2006.05.002|pmid=16781774|bibcode=2006EnInt..32..831C |hdl=10261/294824 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Rabalais 2002">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |first2=R. Eugene |last2=Turner |first3=William J. Jr. |last3=Wiseman |year=2002|title=Gulf of Mexico Hypoxia, aka "The Dead Zone"|journal=Annu. Rev. Ecol. Syst.|volume=33|issue=1 |pages=235–63|jstor=3069262|bibcode=2002AnRES..33..235R }}</ref> <ref name="Dybas 2005">{{cite journal|doi=10.1641/0006-3568(2005)055[0552:DZSIWO]2.0.CO;2|author=Dybas, Cheryl Lyn. |year=2005|title=Dead Zones Spreading in World Oceans|journal=BioScience|volume=55|issue=7|pages=552–557|doi-access=free}}</ref> <ref name="2lTxW">New York State Environmental Conservation, Environmental Impacts of Acid Deposition: Lakes [http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124171015/http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html |date=2010-11-24}}</ref> <ref name="Power 1989">{{Cite journal|last1=Power|first1=J.F.|last2=Schepers|first2=J.S.|date=1989|title=Nitrate contamination of groundwater in North America|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=165–187|doi=10.1016/0167-8809(89)90012-1|bibcode=1989AgEE...26..165P |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Strebel 1989">{{Cite journal|last1=Strebel|first1=O.|last2=Duynisveld|first2=W.H.M.|last3=Böttcher|first3=J.|date=1989|title=Nitrate pollution of groundwater in western Europe|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=189–214|doi=10.1016/0167-8809(89)90013-3|bibcode=1989AgEE...26..189S |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Fewtrell 2004">{{Cite journal|last=Fewtrell|first=Lorna|date=2004|title=Drinking-Water Nitrate, Methemoglobinemia, and Global Burden of Disease: A Discussion|journal=Environmental Health Perspectives|volume=112|issue=14|pages=1371–4|doi=10.1289/ehp.7216|pmid=15471727 |pmc=1247562|bibcode=2004EnvHP.112.1371F }}</ref> <ref name="c3aLP">{{Cite book|title=Global Health Observatory: (GHO)|publisher=World Health Organization|oclc=50144984}}</ref> <ref name="Canter 2019">{{Citation|last=Canter|first=Larry W.|chapter=Illustrations of Nitrate Pollution of Groundwater|date=2019-01-22|pages=39–71|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-74579-3|doi=10.1201/9780203745793-3|title=Nitrates in Groundwater|s2cid=133944481}}</ref> <ref name="Kampa 2008">{{Cite journal|last1=Kampa|first1=Marilena|last2=Castanas|first2=Elias|date=2008|title=Human health effects of air pollution|journal=Environmental Pollution|volume=151|issue=2|pages=362–367|doi=10.1016/j.envpol.2007.06.012|pmid=17646040 |bibcode=2008EPoll.151..362K |s2cid=38513536 }}</ref> <ref name="Erisman 2013">{{Cite journal|last1=Erisman|first1=J. W.|last2=Galloway|first2=J. N.|last3=Seitzinger|first3=S.|last4=Bleeker|first4=A.|last5=Dise|first5=N. B.|last6=Petrescu|first6=A. M. R.|last7=Leach|first7=A. M.|last8=de Vries|first8=W.|date=2013-05-27|title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0116|pmid=23713116 |pmc=3682738}}</ref> }} {{Authority control}} [[Kategorija: Metabolizam]] [[Kategorija: Biogeografija]] [[Kategorija: Geologija]] [[Kategorija: Dušik]] sfs3tryf7cdrl6teny8ynhrk2e0w6ir 3846906 3846903 2026-05-16T13:11:16Z Genetičar 181151 /* Ostali procesi */ 3846906 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO_x emitiran iz tla,<ref name="Pilegaard 2013"/> dušik fiksiran gromom,<ref name="Levy 1996"/> NH₃ emitiran kopnenim ekosistemima,<ref name="Sutton 2013"/> taloženje dušika na kopnene površine i okeane,<ref name="Dentener 2006"/><ref name="Duce 2008"/> NH₃ emitiran iz okeana,<ref name="Bouwman 2011"/><ref name="Solomon 2007"/><ref name="Duce 2008"/> okean; emisije NO₂ iz atmosfere,<ref name="Sutton 2011"/> denitrifikacija u okeanima,<ref name="Voss 2013"/><ref name="Deutsch 2007" /><ref name="Duce 2008" /> i reaktivno zatrpavanje dušika u okeanima.<ref name="Mark A 2013"/>]] '''Ciklus dušika''' jest [[biogeohemijski ciklus]] kojim se [[dušik]] pretvara u više hemijskih oblika dok cirkuliše između [[atmosferea|atmosferskog]], [[kopneni ekosistem|kopnenog]] i [[morski ekosistem| morskog ekosistema]]. Konverzija sušika može se provesti i biološkim i fizičkim procesima. Važni procesi u dušiknom ciklusu uključuju [[fiksacija dušika|fiksaciju]], [[amonifikacija| amonifikaciju]], [[nitrifikacija| nitrifikaciju]] i [[denitrifikacija| denitrifikaciju]]. Većina [[Zemljina atmosfera| Zemljine atmosfere]] (78%) je atmosferski dušik,<ref name="CarrollSalt2004p93" /> što ga čini najvećim izvorom dušika. Međutim, atmosferski dušik ima ograničenu dostupnost za biološku upotrebu, što dovodi do nedostatka iskoristivog dušika u mnogim vrstama [[ekosistem]]a. Dušični ciklus je od posebnog interesa za ekologe jer dostupnost dušika može utjecati na brzinu ključnih procesa u ekosistemu, uključujući primarnu proizvodnju i razgradnju. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, upotrebe umjetnih dušičnih gnojiva i ispuštanja dušika u [[otpadne vode]] dramatično su promijenile globalni ciklus dušika.<ref name="Kuypers 2011" /><ref name="Galloway 2004" /><ref name="Reis 2016" /> Ljudska modifikacija globalnog ciklusa dušika može negativno uticati na prirodni okoliš, a također i na ljudsko zdravlje.<ref name="Gu 2012" /><ref name="Kim 2017"/> == Procesi == {{Biogeohemijski ciklus}} Dušik je prisutan u okolišu u širokom spektru hemijskih oblika, uključujući organski dušik, [[amonij]] ({{chem2|NH4+}}), [[nitrit]] ({{chem2|NO2-}}), [[nitrat]] ({{chem2|NO3-}}), [[dušik-dioksid]] ({{chem2|N2O}}), [[dušik-monoksid]] (NO) ili neorganski dušikov plin ({{chem2|N2}}). Organski dušik može biti u obliku živog organizma, [[humus]]a ili u međuproduktima razgradnje organske tvari. Procesi opisani u ciklusu dušika transformiraju dušikove tvari iz jednog oblika u drugi. Mnoge od ovih procesa provode [[mikroorganizmi|mikrobi]], bilo u nastojanju da prikupe energiju ili da akumuliraju dušik u obliku potrebnom za njihov rast. Naprimjer, [[metabolički otpad|dušični otpad]] u životinjskom [[urin]]u razgrađuje se pomoću [[nitrificirajuća bakterija|nitrificirajućih bakterija]] u tlu kako bi ga biljke koristile. Dijagram pored pokazuje kako se ovi procesi uklapaju i formiraju ciklus dušika. === Fiksacija dušika === {{Glavni|Fiksacija dušika}} Konverzija gasovitog dušika ({{chem2|N2}}) u [[nitrat]]e i [[nitrit]]e, putem atmosferskih, industrijskih i bioloških procesa naziva se [[fiksacija duiška]]. Atmosferski dušik mora se preraditi, ili "[[fiksacija dušika|fiksirati]]", u upotrebljiv oblik koji biljke mogu apsorbirati. Između pet i 10 milijardi kg godišnje fiksira se udarima [[grom]]a, ali većinu fiksacije vrše slobodnoživeće ili [[simbioza|simbiotsk]] [[bakterije]] poznate kao [[diazotrofi]]. Ove bakterije imaju [[enzim]] [[nitrogenaza|nitrogenazu]] koji kombinuje plinoviti dušik sa [[vodik]]om, kako bi proizveo [[amonijak]], koji bakterije pretvaraju u druge [[organski spoj|organske spojeve]]. Većina biološke fiksacije dušika se odvija aktivnošću [[molibden]]ske (Mo)-nitrogenaze, koja se nalazi u širokom spektru bakterija i nekim [[Arheja]]ma. Mo-nitrogenaza je složeni dvokomponentni [[enzim]] koji ima više prostetičkih grupa koje sadrže metal.<ref name="Moir 2011"/> Primjer slobodnoživućih bakterija je ''[[Azotobacter]]''. Simbiotske bakterije koje fiksiraju dušik, kao što je ''[[Rhizobium]]'', obično žive u korijenskim kvržicama [[Fabaceae|mahunarki]] (kao što su [[grašak]], [[Alfalfa|alfalfa]] i [[bagrem]]i). Ovdje formiraju [[Mutualizam|mutualizamski]] odnos s biljkom, proizvodeći amonijak u zamjenu za [[ugljikohidrat]]e. Zbog ovog odnosa, mahunarke će često povećati sadržaj dušika u tlima siromašnim dušikom. Nekoliko ne-mahunarki također može formirati takve [[simbioza|simbioze]]. Danas se oko 30% ukupnog fiksnog dušika proizvodi industrijski korištenjem [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovod procesa]],<ref name="Smith 2004"/> koji koristi visoke temperature i pritiske za pretvaranje plinovitog dušika i izvora vodika ([[prirodni plin]] ili [[nafta]]) u amonijak.<ref name="Smil 2000"/> === Asimilacija === {{Glavni|Asimilacija (biologija)|Asimilacija dušika}} [[Biljke]] mogu apsorbirati nitrate ili amonij iz tla, putem korijenovih dlačica. Ako se apsorbira nitrat, prvo se reducira na nitritne, a zatim na amonijeve ione radi ugradnje u [[aminokiseline]], [[nukleinske kiseline]] i [[hlorofil]]. Kod biljaka koje imaju simbiotski odnos s [[rizobij]]ima, dio dušika asimilira se u obliku amonijevih iona, direktno iz kvržica. Sada je poznato da postoji složeniji ciklus aminokiselina između ''Rhizobia'' [[bakteroid]]a i biljaka. Biljka bakteroidima osigurava aminokiseline, tako da asimilacija amonijaka nije potrebna, a bakteroidi prenose [[aminokiseline]] (s novofiksiranim dušikom) natrag biljci, formirajući tako međuovisni odnos.<ref name="Willey 2011"/> Dok mnoge [[životinje]], [[gljive]] i ostali [[heterotrof]]ni organizmi dobijaju dušik unosom [[aminokiselina]], [[nukleotid]]a i ostalih [[mala molekula|malih organskih molekula]], drugi heterotrofi (uključujući mnoge [[bakterije]]) mogu koristiti neorganske spojeve, poput amonijaka, kao jedine izvore dušika. Korištenje različitih izvora dušika (N) pažljivo je regulirano u svim organizmima. === Amonifikacija === Kada biljka ili životinja ugine ili životinja izbaci otpad, početni oblik dušika je [[Organska tvar|organski]], prisutan u oblicima kao što su aminokiseline i DNK.<ref>{{Cite web |title=The Nitrogen Cycle: Processes, Players, and Human Impact {{!}} Learn Science at Scitable |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/the-nitrogen-cycle-processes-players-and-human-15644632/ |access-date=2025-02-13 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> [[Bakterije]] i [[gljive]] pretvaraju ovaj organski dušik u amonijak, a ponekad i amonij, kroz niz procesa koji se nazivaju [[amonifikacija]] ili [[mineralizacija]] tla. Ovo je posljednji korak u ciklusu dušika koji uključuje [[organski spoj|organske spojeve]].<ref>{{Citation |last=Strock |first=J.S. |title=Ammonification |date=2008 |pages=162–165 |url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/ammonification |access-date=2025-02-13 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/B978-008045405-4.00256-1 |isbn=978-0-08-045405-4 |encyclopedia=Encyclopedia of Ecology|url-access=subscription }}</ref> Uključeni su brojni [[enzim]]i, uključujući [[dehidrogenaza|dehidrogenaze]], [[proteaza|proteaze]] i [[deaminacija|deaminaze]] kao što su [[glutamat-dehidrogenaza]] i [[glutamin-sintetaza]].<ref name=":2">{{Citation |last1=Cabello |first1=P. |title=Nitrogen Cycle |date=2009-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Microbiology (Third Edition) |pages=299–321 |editor-last=Schaechter |editor-first=Moselio |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123739445000559 |access-date=2025-03-18 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373944-5 |last2=Roldán |first2=M. D. |last3=Castillo |first3=F. |last4=Moreno-Vivián |first4=C.}}</ref> Mineralizacija i [[amonifikacija]] dušika imaju pozitivnu [[korelacija|korelaciju]] s organskim dušikom u tlu,<ref>{{Cite journal |last1=Marion |first1=G. M. |last2=Black |first2=C. H. |date=1988 |title=Potentially Available Nitrogen and Phosphorus Along a Chaparral Fire Cycle Chronosequence |url=https://acsess.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Soil Science Society of America Journal |language=en |volume=52 |issue=4 |pages=1155–1162 |doi=10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x |bibcode=1988SSASJ..52.1155M |issn=1435-0661|url-access=subscription }}</ref> soil microbial biomass, and average annual precipitation.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Li |first1=Zhaolei |last2=Tian |first2=Dashuan |last3=Wang |first3=Bingxue |last4=Wang |first4=Jinsong |last5=Wang |first5=Song |last6=Chen |first6=Han Y. H. |last7=Xu |first7=Xiaofeng |last8=Wang |first8=Changhui |last9=He |first9=Nianpeng |last10=Niu |first10=Shuli |date=2019 |title=Microbes drive global soil nitrogen mineralization and availability |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14557?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Global Change Biology |language=en |volume=25 |issue=3 |pages=1078–1088 |doi=10.1111/gcb.14557 |pmid=30589163 |bibcode=2019GCBio..25.1078L |issn=1365-2486|url-access=subscription }}</ref> Također blisko reaguju na promjene temperature.<ref>{{Cite journal |last1=Pierre |first1=S. |last2=Hewson |first2=I. |last3=Sparks |first3=J. P. |last4=Litton |first4=C. M. |last5=Giardina |first5=C. |last6=Groffman |first6=P. M. |last7=Fahey |first7=T. J. |date=2017 |title=Ammonia oxidizer populations vary with nitrogen cycling across a tropical montane mean annual temperature gradient |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.1863?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecology |language=en |volume=98 |issue=7 |pages=1896–1907 |doi=10.1002/ecy.1863 |pmid=28419436 |bibcode=2017Ecol...98.1896P |issn=1939-9170|url-access=subscription }}</ref> Međutim, ovi procesi usporavaju se u prisustvu [[vegetacija|vegetacije]] sa visokim odnosom [[ugljik]]a i [[dušik]]a<ref>{{Cite journal |last=Gosz |first=J. R. |date=1981 |title=Nitrogen Cycling in Coniferous Ecosystems |journal=Ecological Bulletins |issue=33 |pages=405–426 |jstor=45128679 |issn=0346-6868}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Vitousek |first1=Peter M. |last2=Gosz |first2=James R. |last3=Grier |first3=Charles C. |last4=Melillo |first4=Jerry M. |last5=Reiners |first5=William A. |date=1982 |title=A Comparative Analysis of Potential Nitrification and Nitrate Mobility in Forest Ecosystems |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1942609?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecological Monographs |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=155–177 |doi=10.2307/1942609 |jstor=1942609 |bibcode=1982EcoM...52..155V |issn=1557-7015|url-access=subscription }}</ref> i gnojidbe šećerom.<ref>{{Cite journal |last1=Zagal |first1=Erick |last2=Persson |first2=Jan |date=1994-10-01 |title=Immobilization and remineralization of nitrate during glucose decomposition at four rates of nitrogen addition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0038071794902127 |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=26 |issue=10 |pages=1313–1321 |doi=10.1016/0038-0717(94)90212-7 |bibcode=1994SBiBi..26.1313Z |issn=0038-0717|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeLuca |first1=T. H. |last2=Keeney |first2=D. R. |date=1993-01-01 |title=Glucose-induced nitrate assimilation in prairie and cultivated soils |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00001116 |journal=Biogeochemistry |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=167–176 |doi=10.1007/BF00001116 |bibcode=1993Biogc..21..167D |issn=1573-515X|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Nitrogen Cycle - Reactions and Enzymes.svg|thumb|upright=1.6| {{center|'''Mikrobni ciklus dušika'''{{hsp}}<ref name="Sparacino-Watkins 2013" /><ref name="Simon 2013" />}} [[Anammox|ANAMMOX]] je anaerobna oksidacija amonijaka, [[Disimilatorna redukcija nitrata do amonijaka|DNRA]] disimilatorna je redukcija nitrata do amonijaka, a [[Comammox|COMAMMOX]] je njegova potpuna [[oksidacija]].]] === Nitrifikacija === {{Glavni|Nitrifikacija}} Konverzija amonijaka u nitrat prvenstveno vrši se pomoću bakterija koje žive u tlu i drugih nitrificirajućih bakterija. U primarnoj fazi nitrifikacije, oksidaciju amonijaka ({{chem2|NH4+}}) vrše bakterije poput [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Nitrosomonas]]'', koje pretvaraju amonijak u [[nitrit]]e ({{chem2|NO2–}}). Ostale bakterijske vrste, kao što su u rodu ''[[Nitrobacter]]'', odgovorne su za oksidaciju nitrita ({{chem2|NO2–}}) u [[nitrat]]e ({{chem2|NO3-}}). Važno je da se [[amonijak]] ({{chem2|NH3}}) pretvori u nitrate ili nitrite jer je [[toksičnost|toksičan]] za [[biljke]]. Zbog njihove vrlo visoke [[rastvorljivost]]i i zato što tla nisu u stanju zadržati [[anion]]e, nitrati mogu ući u [[podzemne vode]]. Povišeni nitrati u podzemnim vodama predstavljaju problem za upotrebu vode za piće jer nitrati mogu uticati na nivo kisika u krvi kod dojenčadi i uzrokovati [[methemoglobinemija|methemoglobinemiju]] ili [[sindrom plave bebe]].<ref name="Vitousek 1997"/> Tamo gdje [[podzemne vode]] obnavljaju protok [[potok]]a, obogaćene nitratima mogu doprinijeti [[eutrofikacija| eutrofikaciji]], procesu koji dovodi do velike populacije i rasta algi, posebno [[populacija]] [[plavozelene alge| plavozelenih]]. Iako nije direktno toksičan za riblji svijet, poput amonijaka, nitrat može imati indirektne učinke na [[ribe]], ako doprinosi ovoj eutrofikaciji. Dušik je doprinio ozbiljnim problemima eutrofikacije u nekim vodenim tijelima. Od 2006. godine, primjena dušičnih gnojiva se sve više kontrolira u [[UK|Britaniji]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To se događa na isti način kao i kontrola [[fosfor]]nih gnojiva, čije se ograničenje obično smatra bitnim za oporavak eutroficiranih vodenih tijela. === Denitrifikacija === {{glavni| Denitrifikacija}} Denitrifikacija je redukcija nitrata nazad u gasoviti azot ({{chem|N|2}}), čime se kompletira ciklus dušika. Ovaj proces izvode bakterijske vrste kao što su u rodu ''[[Pseudomonas]]'' i vrsta ''[[Paracoccus denitrificans]]'', pod anaerobnim uslovima. One koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], umjesto kiseika, tokom disanja. Ove fakultativno (što znači opcijski) anaerobne bakterije mogu živjeti i u aerobnim uslovima. Denitrifikacija se dešava u anaerobnim uslovima, npr. u natopljenim tlima. Denitrificirajuće bakterije koriste nitrate u tlu za disanje i posljedično proizvode plinoviti dušik, koji je inertan i nedostupan biljkama. Denitrifikacija dešava se kod slobodnoživućih [[mikroorganizam]]a, kao i kod obligatnih simbionta anaerobnih [[Cilijate|cilijata]].<ref>{{cite journal |last1=Graf |first1=Jon S. |last2=Schorn |first2=Sina |last3=Kitzinger |first3=Katharina |last4=Ahmerkamp |first4=Soeren |last5=Woehle |first5=Christian |last6=Huettel |first6=Bruno |last7=Schubert |first7=Carsten J. |last8=Kuypers |first8=Marcel M. M. |last9=Milucka |first9=Jana |title=Anaerobic endosymbiont generates energy for ciliate host by denitrification |journal=Nature |date=3 March 2021 |volume=591 |issue=7850 |pages=445–450 |doi=10.1038/s41586-021-03297-6| issn=0028-0836|pmid=33658719 |pmc=7969357 |bibcode=2021Natur.591..445G |doi-access=free }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left heights=280px> File:Nitrogen cycle.jpg| Klasični prikaz ciklusa dušika File:Nitrogen Cycle 2.svg|Dijagram ciklusa dušika iznad i ispod zemlje. Atmosferski dušik ide do bakterija koje fiksiraju dušik u [[mahunarka]]ma i tlu, zatim do amonijaka, pa do nitrificirajućih bakterija u nitrite, a nitrate (koje također proizvodi munja), pa zatim nazad u atmosferu ili ga asimiliraju [[biljke]], a zatim [[životinje]]. Dušik u životinjama i biljkama postaje amonijak putem razlagača (bakterija i gljiva). </gallery> <gallery mode=packed style=float:right heights=400px> File:The Nitrogen Cycle.png| Jednostavan prikaz ciklusa dušika. Plava boja predstavlja skladištenje dušika, zelena procese premještanja dušika s jednog mjesta na drugo, a crvena bakterije koje su u tome uključene. </gallery> {{clear left}} === Disimilacijska redukcija nitrata u amonij === {{Glavni| Disimilacijska redukcija nitrata u amonij }} Disimilacijska redukcija nitrata u amonij (DNRA), ili amonifikacija nitratom/nitritom, je proces [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]]. Mikrobi koji poduzimaju DNRA oksidiraju organsku tvar i koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], redukujući ga na [[nitrit]], zatim na [[amonij]] ({{chem2|NO3- -> NO2- -> NH4+}}).<ref name="Lam 2011"/> I denitrificirajuće i nitratno amonificirajuće bakterije takmičiti će se za nitrat u okolišu, iako DNRA djeluje na očuvanje bioraspoloživog dušika kao topljivog amonijaka, umjesto da proizvodi plin didušik.<ref name="Marchant 2014"/> === COMAMOKS=== Tradicionalno, [[nitrifikacija]] odvija se u dva koraka: [[amonijak]] se [[oksid]]ira u nitrit, a zatim se nitrit oksidira u [[nitrat]]. Često ove konverzije vrše različiti organizmi.<ref>{{Cite journal |last=Lawson |first=Christopher E |last2=Lücker |first2=Sebastian |date=2018-04-01 |title=Complete ammonia oxidation: an important control on nitrification in engineered ecosystems? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166917301611 |journal=Current Opinion in Biotechnology |series=Energy biotechnology • Environmental biotechnology |volume=50 |pages=158–165 |doi=10.1016/j.copbio.2018.01.015 |issn=0958-1669}}</ref> Neke bakterije –roda [[Nitrospira]] – oksidiraju amonijak u nitrat.<ref>{{Cite journal |last=Zhu |first=Chenyi |last2=Ran |first2=Xiaochuan |last3=Wang |first3=Han |last4=Li |first4=Jia |last5=Xie |first5=Junxiang |last6=Kong |first6=Ziang |last7=Wang |first7=Yayi |date=2026-06-15 |title=Enrichment strategies for comammox Nitrospira: Ecological insights and technological innovations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935126007899 |journal=Environmental Research |volume=300 |doi=10.1016/j.envres.2026.124458 |issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Daims |first=Holger |last2=Lebedeva |first2=Elena V. |last3=Pjevac |first3=Petra |last4=Han |first4=Ping |last5=Herbold |first5=Craig |last6=Albertsen |first6=Mads |last7=Jehmlich |first7=Nico |last8=Palatinszky |first8=Marton |last9=Vierheilig |first9=Julia |last10=Bulaev |first10=Alexandr |last11=Kirkegaard |first11=Rasmus H. |last12=von Bergen |first12=Martin |last13=Rattei |first13=Thomas |last14=Bendinger |first14=Bernd |last15=Nielsen |first15=Per H. |date=December 2015 |title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria |url=https://www.nature.com/articles/nature16461 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=528 |issue=7583 |pages=504–509 |doi=10.1038/nature16461 |issn=1476-4687}}</ref> Kombinovani proces naziva se [[Komamoks|COMAMOKS]] = "POTPUNA OKSIDACIJA AMONIJKA."<ref>{{Cite journal |last=Hu |first=Jiajie |last2=Zhao |first2=Yuxiang |last3=Yao |first3=Xiangwu |last4=Wang |first4=Jiaqi |last5=Zheng |first5=Ping |last6=Xi |first6=Chuanwu |last7=Hu |first7=Baolan |date=2021-08-01 |title=Dominance of comammox Nitrospira in soil nitrification |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969721016260 |journal=Science of The Total Environment |volume=780 |doi=10.1016/j.scitotenv.2021.146558 |issn=0048-9697}}</ref> Komamoks se nalazi u mnogim [[Ekosistemima|ekosistemima]], naprimjer, [[Slatka voda|slatkovodni]]<ref>{{Cite web |title=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |url=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |access-date=2026-04-30 |website=ASM Journals |language=en |doi=10.1128/aem.01965-22 |pmc=9973019 |pmid=36719237}}</ref> Comammox have been found it could be used in wastewater treatment.<ref>{{Cite journal |last=Jin |first=Da |last2=Zhang |first2=Xiaonong |last3=Zhang |first3=Xingxing |last4=Zhou |first4=Li |last5=Zhu |first5=Zixuan |last6=Deogratias |first6=Ufoymungu Kisa |last7=Wu |first7=Zhiqiang |last8=Zhang |first8=Kangyu |last9=Ji |first9=Xu |last10=Ju |first10=Ting |last11=Zhu |first11=Xurui |last12=Gao |first12=Bo |last13=Ji |first13=Luomiao |last14=Zhao |first14=Rui |last15=Ruth |first15=Guerra |date=2024-10-20 |title=A critical review of comammox and synergistic nitrogen removal coupling anammox: Mechanisms and regulatory strategies |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969724050046 |journal=Science of The Total Environment |volume=948 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.174855 |issn=0048-9697}}</ref> === Anaerobna oksidacija amonijaka === {{glavni|Anammoks}} Proces aerobne oksidacije amonijaka [[AN]] poznat je i kao proces [[Anammoks|ANAMOKS]], skraćenica nastala spajanjem prvih [[slogova]] svake od ove tri riječi. Ovaj biološki proces je reakcija [[redoks]]ne [[komproporcionacija| komproporcionacije]], u kojoj [[amonijak]] ([[redukcijsko sredstvo]] koje daje elektrone) i [[nitrit]] ([[oksidacijsko sredstvo]] koje prihvata elektrone) prenose tri [[elektron]]a i pretvaraju se u jednu molekulu plina diatomskog [[dušik]]a ({{chem|N|2}}) i dvije molekule vode. Ovaj proces čini glavni dio konverzije dušika u [[okean]]ima. [[Stehiometrija|stehiometrijski]] uravnotežena formula za hemijsku reakciju ANAMOKS može se napisati na sljedeći način, gdje amonijev [[ion]] uključuje molekulu amonijaka, njen [[Konjugacija (teorija kiselina-baza)|konjugirana]] [[Baza (hemija)|baza]]: : {{chem2|NH4+ + NO2- -> N2 + 2 H2O}} (Δ''G''° = {{val|-357 |u=kJ.mol-1}}).<ref name="Anammox" /> Ovo je [[egzergonski proces]] (ovdje i [[egzotermna reakcija]]) koji oslobađa energiju, što je naznačeno negativnom vrijednošću Δ''G''°, razlikom u [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsovoj slobodnoj energiji]] između produkata reakcije i reagensa. === Ostali procesi === Iako je fiksacija dušika primarni izvor dušika dostupnog biljkama u većini [[ekosistem]]a, u područjima s [[matična stijena|temeljnom stijenom]] bogatom dušikom, razgradnja ove stijene također služi kao izvor dušika.<ref name="NPR 2011"/><ref name="Schuur 2011"/><ref name="Morford 2011"/> Redukcija nitrata je također dio [[ciklus željeza|ciklusa gvožđa]], pod [[anoksija|anoksijskim uvjetima]] Fe(II) može donirati elektron {{chem2|NO3–}} i oksidira se u Fe(III), dok se {{chem2|NO3–}} reducira na {{chem2|NO2–, N2O, N2}} i {{chem2|NH4+}}, ovisno o uvjetima i uključenim [[mikrob]]nim [[vrsta]]ma.<ref name="Burgin 2011"/> [[Kitovi|fekalne perjanice kitova]] također djeluju kao spoj u morskom ciklusu dušika, koncentriranje dušika u epipelagijskim zonama okeanskog okruženja, prije njegovog širenja kroz različite morske slojeve, što u konačnici povećava primarnu produktivnost okeana.<ref name="roman2010">{{cite journal | title = The Whale Pump: Marine Mammals Enhance Primary Productivity in a Coastal Basin | last1 = Roman | first1 = J. | last2 = McCarthy | first2 = J.J. | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 10 | pmc=2952594| doi = 10.1371/journal.pone.0013255 | date = 2010| pmid = 20949007 | bibcode = 2010PLoSO...513255R | doi-access = free }}</ref> ==Morski ciklus dušika == [[Slika:Marine Nitrogen Cycle.jpg|thumb|upright=1.9|{{center| Morski ciklus dušika''}}]] [[Slika:Main marine nitrogen cycles.jpg|thumb|upright=1.9| Glavni proučavani procesi ciklusa dušika u različitim morskim okruženjima. Svaka obojena strelica predstavlja dušičnu transformaciju: {{chem|N|2}} fiksacija (crvena), nitrifikacija (svijetloplava), redukcija nitrata (ljubičasta), DNRA (magenta), denitrifikacija (akvamarin), N-damo (zelena) i anamoks (narandžasta). Crne zakrivljene strelice predstavljaju fizičke procese kao što su advekcija i [[difuzija]].<ref name=Pajares2019>{{cite journal | last1 = Pajares Moreno | first1 = S. | last2 = Ramos | first2 = R. | year = 2019 | title = Processes and Microorganisms Involved in the Marine Nitrogen Cycle: Knowledge and Gaps | url = | journal = Frontiers in Marine Science | volume = 6 | issue = | doi = 10.3389/fmars.2019.00739 | doi-access = free | bibcode = 2019FrMaS...6..739P }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[slika:Marine nitrogen cycle under future ocean acidification.jpg|thumb|upright=1.9|{{center|'''Morski ciklus dušika u uvjetima budućeg zakiseljavanja okeana'''{{hsp}}<ref name="O'Brien2016" />}}]] Ciklus dušika također je važan proces u okeanu. Iako je cjelokupni ciklus sličan, postoje različiti akteri<ref name="Moulton 2016"/> i načini prijenosa dušika u okeanu. Dušik ulazi u vodu putem [[padavina]], otjecanja ili kao {{chem|N|2}} iz atmosfere. [[Fitoplankton]] ne može koristiti dušik kao {{chem|N|2}}, pa mora proći kroz fiksaciju dušika, što pretežno vrše [[cijanobakterije]].<ref name="Miller 2008 60–62"/> Bez zaliha fiksnog dušika koji ulaze u morski ciklus, fiksirani dušik bi se potrošio za oko 2000 godina.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Fitoplanktonu je potreban dušik u biološki dostupnim oblicima za početnu sintezu organske tvari. Amonijak i urea oslobađaju se u vodu izlučivanjem iz [[plankton]]a. Izvori dušika uklanjaju se iz [[fotička zona|eufotičke zone]], kretanjem organske tvari prema dolje. Do ovoga može doći usljed potonuća [[fitoplankton]]a, vertikalnog miješanja ili potonuća otpada vertikalnih migratora. Potonuće rezultira unošenjem amonijaka na nižim dubinama ispod eufotičke zone. [[Bakterije]] su sposobne pretvoriti amonijak u nitrit i nitrat, ali ih svjetlost inhibira, tako da se to mora dogoditi ispod eufotičke zone.<ref name="Miller 2008"/> Amonifikaciju ili [[Mineralizacija (geologija)|mineralizaciju]] vrše bakterije kako bi pretvorile organski dušik u amonijak. Zatim se može dogoditi [[nitrifikacija]], kako bi se amonij pretvorio u nitrit i nitrat.<ref name="Boyes 2011"/> Nitrat se može vratiti u eufotičku zonu vertikalnim miješanjem i uzlaznim strujanjem gdje ga fitoplankton može apsorbirati, kako bi nastavio ciklus. {{chem|N|2}} se može vratiti u atmosferu putem [[denitrifikacija|denitrifikacije]]. Smatra se da je amonijak preferirani izvor fiksnog dušika za fitoplankton jer njegova asimilacija ne uključuje [[redoks]]nu reakciju i stoga zahtijeva malo [[energija|energije]]. Nitrat zahtijeva redoksnu reakciju za asimilaciju, ali je obilniji, pa se većina fitoplanktona prilagodila da ima [[enzim]]e potrebne za provođenje ove redukcije ([[nitrat-reduktaza]]). Postoji nekoliko značajnih i dobro poznatih izuzetaka koji uključuju većinu vrsta roda ''[[Prochlorococcus]]'' i neke iz roda ''[[Synechococcus]]'', koje mogu apsorbirati dušik samo kao amonijak.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> [[nutrijent|Hranjive tvari]] u okeanu nisu ravnomjerno raspoređene. Područja uzlaznog toka osiguravaju zalihe dušika ispod eufotičke zone. Obalne zone osiguravaju dušik iz otjecanja, a uzlazni tokovi se lako događaju duž obale. Međutim, brzina kojom fitoplankton može apsorbirati dušik smanjena je u oligotrofnim vodama tokom cijele godine, a u umjerenim vodama ljeti, što rezultira nižom primarnom proizvodnjom.<ref name="Parsons 1997"/> Distribucija različitih oblika dušika također varira širom okeana. Nitrat smanjuje se u vodama blizu površine, osim u uzlaznim regijama. Obalne uzlazne regije obično imaju visoke nivoe nitrata i [[hlorofil]]a kao rezultat povećane proizvodnje. Međutim, postoje regije s visokim površinskim nitratom, ali niskim hlorofilom, koje se nazivaju regije s visokim sadržajem dušika, niskim sadržajem hlorofila (HNLC). Najbolje objašnjenje za HNLC regije odnosi se na nedostatak [[gvožđe|gvožđa]] u okeanu, što može imati važnu ulogu u dinamici okeana i ciklusima hranjivih tvari. Unos gvožđa varira ovisno o regiji i u okean se dostavlja prašinom (iz pješčanih oluja) i ispiranjem iz stijena. Gvožđe se smatra pravim ograničavajućim elementom produktivnosti [[ekosistem]]a u okeanu. Amonijak i nitrit pokazuju maksimalnu koncentraciju na 50–80 m (donji kraj eufotičke zone) sa smanjenjem koncentracije ispod te dubine. Ova distribucija može se objasniti činjenicom da su nitrit i amonijak međuvrste. Oboje se brzo proizvode i troše kroz vodeni stubac.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Količina amonijaka u okeanu je oko tri reda veličine manja od nitrata.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Između amonijaka, nitrita i nitrata, nitrit ima najbržu stopu izmjene. Može se proizvesti tokom asimilacije nitrata, nitrifikacije i denitrifikacije; međutim, odmah se ponovo troši. ===Novi vs. regenerirani dušik=== Dušik koji ulazi u eufotičku zonu naziva se novim dušikom jer je tek stigao izvan produktivnog sloja.<ref name="Miller 2008 60–62" /> Novi dušik može doći ispod eufotičke zone ili iz vanjskih izvora. Vanjski izvori su uzlazni tokovi iz duboke vode i fiksacija dušika. Ako se organska tvar pojede, udahne, dostavi u vodu kao amonijak i ponovo ugradi u organsku tvar fitoplanktona, to se smatra recikliranom/regeneriranom proizvodnjom. Nova proizvodnja je važna komponenta morskog okoliša. Jedan od razloga je taj što samo kontinuirani unos novog dušika može odrediti ukupni kapacitet okeana za proizvodnju održivog ulova ribe.<ref name="Parsons 1997" /> Ulov ribe iz područja regeneriranog dušika dovest će do smanjenja dušika i stoga do smanjenja primarne proizvodnje. To će imati negativan učinak na sistem. Međutim, ako se riba lovi iz područja novog dušika, dušik će se nadopuniti. ===Buduća acidifikacija=== Kao što je ilustrovano dijagramom s desne strane, dodatni [[ugljen-dioksid]] ({{CO2}}) apsorbuje [[okean]] i reaguje s vodom, pri čemu formira se [[ugljiča kiselina]] ({{chem|H|2|CO|3}}) i razlaže na [[bikarbonat]]ne ({{Chem2|HCO3-}}) i vodikove ({{chem|link=Hydronium|H|+}}) ione (siva strelica), što smanjuje [[bioraspoloživost|bioraspoloživi]] [[karbonat]] ({{Chem2|CO3(2-)}}) i smanjuje [[pH]] okeana (crna strelica). Ovo vjerovatno pojačava fiksaciju dušika pomoću [[diazotrof]]a (siva strelica), koji koriste {{chem|H|+}} ione za pretvaranje azota u bioraspoložive oblike kao što su [[amonijak]] ({{chem|NH|3}}) i [[amonij]]evi ioni ({{chem2|NH4+}}). Međutim, kako se pH smanjuje, a više amonijaka se pretvara u amonijeve ione (siva strelica), postoji manje [[Redoks|oksidacije]] amonijaka u [[nitrit]] (NO{{su|b=2|p=–}}), što rezultira ukupnim smanjenjem nitrifikacije i denitrifikacije (crne strelice). To bi zauzvrat dovelo do daljnjeg nakupljanja fiksnog azota u okeanu, sa potencijalnom posljedicom [[eutrofikacija|eutrofikacije]]. Sive strelice predstavljaju povećanje, dok crne strelice predstavljaju smanjenje povezanog procesa.<ref name="O'Brien2016">{{cite journal |title = Implications of Ocean Acidification for Marine Microorganisms from the Free-Living to the Host-Associated |year = 2016|doi = 10.3389/fmars.2016.00047|doi-access = free|last1 = O'Brien|first1 = Paul A.|last2 = Morrow|first2 = Kathleen M.|last3 = Willis|first3 = Bette L.|last4 = Bourne|first4 = David G.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=47 | bibcode=2016FrMaS...3...47O }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{clear}} == Antropogeni uticaji na ciklus dišika == [[Slika:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen Fertilizer Application (6074011960).jpg|thumb| 280px|Primjena dušičnih gnojiva]] [[Slika:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen in Manure Production (6173194512).jpg|thumb|280px| Dušik u proizvodnji stajskog gnojiva]] {{Glavni|Antropogeni uticaj na ciklus dušika}} Kao rezultat ekstenzivnog uzgoja [[Fabaceae|mahunarki]] (posebno [[soja| soje]], [[lucerka| lucerke]] i [[djetelina| djeteline]]), rastuće upotrebe [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovog procesa]] u proizvodnji hemijskih [[đubrivo|đubriva]] i zagađenja koje emituju vozila i industrijska postrojenja, ljudi su više nego udvostručili godišnji prijenos dušika u biološki dostupne oblike.<ref name="Vitousek 1997"/> Osim toga, ljudi su značajno doprinijeli prijenosu tragova dušika sa Zemlje u atmosferu i sa kopna u vodene sisteme. Ljudske promjene globalnog ciklusa dušika najintenzivnije su u razvijenim zemljama i u Aziji, gdje su emisije vozila i [[industrijska poljoprivreda]] najveće.<ref name="Holland 1999"/> Generisanje Nr, [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]], povećalo se preko 10 puta u prošlom vijeku zbog globalne [[industrijalizacija| industrijalizacije]].<ref name="Galloway 2008" /><ref name="Gu 2012 dup?" /> Ovaj oblik dušika slijedi kaskadu kroz [[biosfera|biosferu]], putem različitih mehanizama i akumulira se jer je brzina njegovog stvaranja veća od brzine [[denitrifikacija|denitrifikacije]].<ref name="Cosby 2003"/> Zatrpavanje Nr u jezerima i okeanima povećava se uporedo s antropogenim unosom, sada dvostruko više nego prije [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Reaktivni dušik se može denitrificirati u vodi ili zakopavati u sedimentima radi akumulacije. Ovaj zakopani Nr leži latentan sve dok se njegovi sedimenti ne poremete događajima poput [[Oluja|oluja]] ili [[Poplava|poplava]], kada se velike količine dušika ponovo uvode u vodu gdje se može denitrificirati i uticati na okoliš. [[Dušik-oksid]] ({{chem|N|2|O}}) povećao se u atmosferi kao rezultat poljoprivredne gnojidbe, sagorijevanja [[biomasa| biomase]], stoke i tovilišta, te industrijskih izvora.<ref name="Chapin 2002"/> {{chem|N|2|O}} ima štetne učinke u [[stratosfera|stratosferi]], gdje se razgrađuje i djeluje kao [[katalizator]] u uništavanju atmosferskog [[ozon]]a. Dušik-oksid također je [[staklenički plin]] i trenutno je treći najveći uzrok [[globalno zagrijavanje| globalnog zagrijavanja]], nakon [[ugljik-dioksid]]a i [[metan]]a. Iako nije toliko zastupljen u atmosferi kao ugljik-dioksid, on je, za ekvivalentnu masu, gotovo 300 puta snažniji u svojoj sposobnosti zagrijavanja planete.<ref name="Howarth 2009"/> [[Amonijak]] ({{chem|NH|3}}) u atmosferi se utrostručio kao rezultat ljudskih aktivnosti. On je [[reaktant]] u atmosferi, gdje djeluje kao [[aerosol]], smanjujući kvalitet zraka i prianjajući uz kapljice vode, što na kraju rezultira [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ([[Vodik|H]][[nitrat|NO₃]]) koja proizvodi [[kisele kiše]]. Atmosferski amonijak i dušična kiselina također oštećuju [[respiratorni sistem]]. Vrlo visoka temperatura munje prirodno proizvodi male količine {{chem|NO|x}}, {{chem|NH|3}} i {{chem|HNO|3}}, ali visokotemperaturno [[sagorijevanje]] doprinijelo je 6– ili 7-strukom povećanju fluksa {{chem|NO|x}} u atmosferu. Njegova proizvodnja je funkcija temperature sagorijevanja – što je viša temperatura, to se proizvodi više {{chem|NO|x}}. Sagorijevanje [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] jest primarni doprinos, ali to čine i [[biogorivo|biogoriva]], pa čak i sagorijevanje vodika. Međutim, brzina kojom se vodik direktno ubrizgava u komore za sagorijevanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem može se kontrolirati kako bi se spriječile više temperature sagorijevanja koje proizvode {{chem|NO|x}}. Amonijak i dušikovi oksidi aktivno mijenjaju atmosfersku hemiju. Oni su prekursori proizvodnje [[ozon]]a u [[troposfera| troposferi]] (nižoj atmosferi), što doprinosi [[smog]]u i kiselim kišama, oštećuje [[biljke]] i povećava unos dušika u ekosisteme. [[Ekosistem]]ski procesi mogu se povećati [[đubrenje]]m dušikom, ali [[ljudski utjecaj na okoliš|antropogeni]] unos također može rezultirati zasićenjem dušikom, što slabi produktivnost i može oštetiti zdravlje biljaka, [[životinja]], [[riba]] i [[ljudi]].<ref name="Vitousek 1997"/> Smanjenje [[bioraznolikost]]i može također nastati, ako veća dostupnost dušika poveća rast [[trave|trava]] koje zahtijevaju dušik, uzrokujući degradaciju siromašnih dušikom, vrstama raznolikih [[Vriština (stanište)|vriština]].<ref name="Aerts 1988"/> == Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika == [[Datoteka:Estimated_nitrogen_surplus_across_Europe_2005.png|thumb|300px|Procijenjeni višak dušika (razlika između primjene neorganskih i organskih gnojiva, atmosferskog taloženja, fiksacije i unosa od strane usjeva) za 2005. godinu u Europi.]] === Uticaji na prirodne sisteme === Povećanje nivoa Pokazalo se da [[Taloženje|taloženje dušika]] ima nekoliko negativnih učinaka i na kopnene i na [[voda|vodene]] ekosisteme.<ref name="Bobbink 2010"/><ref name="Liu 2011"/> Dušikovi plinovi i [[aerosol]]i mogu biti direktno toksični za određene biljne vrste, utičući na nadzemnu fiziologiju i rast biljaka u blizini velikih [[Tačkasti izvori zagađenja|tačkastih izvora]] zagađenja dušikom. Promjene biljnih vrsta mogu se dogoditi i kako akumulacija dušikovih spojeva povećava dostupnost u datom [[ekosistem]]u, na kraju mijenjajući sastav [[vrsta]], raznolikost biljaka i kruženje dušika. Amonijak i amonij – dva reducirana oblika dušika – mogu biti štetni tokom vremena zbog povećanja toksičnost prema osjetljivim vrstama biljaka,<ref name="Britto 2002"/> posebno onima koje su navikle koristiti nitrate kao izvor dušika, što uzrokuje slab razvoj njihovog [[korijen]]a i izdanaka. Povećano taloženje dušika također dovodi do zakiseljavanja tla, što povećava ispiranje baznih kationa u tlu i količine [[aluminij|aluminija]] i drugih potencijalno toksičnih [[metal]]a, uz smanjenje nivoa [[nitrifikacija| nitrifikacije]] koja se javlja i povećanje otpada biljnog porijekla. Zbog stalnih promjena uzrokovanih visokim taloženjem dušika, osjetljivost okoliša na ekološki stres i poremećaje – poput štetočina i [[patogen]]a – može se povećati, čineći ga tako manje otpornim na situacije koje bi inače imale mali uticaj na njegovu dugoročnu vitalnost. Dodatni rizici koje predstavlja povećana dostupnost neorganskog dušika u vodenim ekosistemima uključuju zakiseljavanje vode; [[eutrofikacija| eutrofikaciju]] slatkovodnih i slanovodnih sistema; problemi [[toksičnost]]i za [[životinje]], uključujući ljude.<ref name="Camargoa 2006"/> Eutrofikacija često dovodi do nižih nivoa rastvorenog kisika u vodenom stubu, uključujući [[hipoksija|hipoksijske]] i [[anoksija|anoksijske]] uslove, što može uzrokovati smrt vodene faune. Relativno sesilni [[bentos]], ili stvorenja koja žive na dnu, posebno su ranjivi zbog nedostatka pokretljivosti, iako uginuća velikih riba nisu neuobičajena. Okeanske [[Mrtva zona (ekologija)|mrtve zone]] u blizini ušća [[Mississippi]]ja u [[Meksičkom zaliv|Meksičkom zalivu]] dobro su poznati primjer [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[cvjetanje algi|cvjetanjem algi]].<ref name="Rabalais 2002"/><ref name="Dybas 2005"/> Iako je bilo nekih napora da se smanji oticanje dušika iz poljoprivrednih voda, nije došlo do značajnog smanjenja veličine mrtve zone.<ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Gulf of Mexico 'dead zone' larger than average, scientists find {{!}} National Oceanic and Atmospheric Administration |url=https://www.noaa.gov/news-release/gulf-of-mexico-dead-zone-larger-than-average-scientists-find |access-date=2025-04-08 |website=www.noaa.gov |language=en}}</ref> Njujorška [[Adirondack jezero| Adirondack jezera]], [[Catskills]], [[Hudson Highlands]], [[Rensselaer Plateau]] i dijelovi [[Long Island]]a pokazuju uticaj taloženja dušičnih [[kisela kiše| kiselih kiša]], što rezultira ubijanjem [[ribe]] i mnogih drugih vodenih [[vrsta|grupa]].<ref name="2lTxW"/> [[Slatka voda]] ima manju sposobnost neutraliziranja kiselosti, tako da se zakiseljavanje može dogoditi s manjim taloženjem dušika.<ref>{{Cite web |title=FAQs about Ocean Acidification - Woods Hole Oceanographic Institution |url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/ocean-chemistry/ocean-acidification/faqs-about-ocean-acidification/ |access-date=2025-03-19 |website=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Ovo zakiseljavanje može negativno uticati na [[ribe]] i vodene [[beskičmenjaci|beskičmenjake]]<ref>{{Cite journal |last1=Bednaršek |first1=Nina |last2=Newton |first2=Jan A. |last3=Beck |first3=Marcus W. |last4=Alin |first4=Simone R. |last5=Feely |first5=Richard A. |last6=Christman |first6=Natasha R. |last7=Klinger |first7=Terrie |date=2021-04-15 |title=Severe biological effects under present-day estuarine acidification in the seasonally variable Salish Sea |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969720362185 |journal=Science of the Total Environment |volume=765 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.142689 |pmid=33077233 |bibcode=2021ScTEn.76542689B |issn=0048-9697}}</ref> dok favorizira [[fitoplankton]] koji može podnijeti kiselije okruženje.<ref>{{Cite journal |last1=Erisman |first1=Jan Willem |last2=Galloway |first2=James N. |last3=Seitzinger |first3=Sybil |last4=Bleeker |first4=Albert |last5=Dise |first5=Nancy B. |last6=Petrescu |first6=A. M. Roxana |last7=Leach |first7=Allison M. |last8=de Vries |first8=Wim |date=2013-07-05 |title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0116 |pmc=3682738 |pmid=23713116}}</ref> Amonijak ({{chem|NH|3}}) je vrlo toksičan za [[ribe]], a nivo amonijaka koji se ispušta iz [[postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda|postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda]] mora se pažljivo pratiti. Nitrifikacija putem [[aeracija|aeracije]] prije ispuštanja je često poželjna kako bi se spriječilo uginuće riba. Primjena na zemljište može biti atraktivna alternativa aeraciji. === Uticaji na ljudsko zdravlje: akumulacija nitrata u vodi za piće === Curenje [[reaktivni dušik|Nr (reaktivnog dušila)]] iz ljudskih aktivnosti može uzrokovati akumulaciju nitrata u prirodnom vodenom okruženju, što može stvoriti štetne uticaje na ljudsko zdravlje. Prekomjerna upotreba N-đubriva u poljoprivredi značajan je izvor zagađenja nitratima u podzemnim i površinskim vodama.<ref name="Power 1989"/><ref name="Strebel 1989" /> Zbog svoje visoke rastvorljivosti i niskog zadržavanja u tlu, nitrat može lako izaći iz podzemlja u podzemne vode, uzrokujući zagađenje nitratima. Neki drugi [[zagađenje iz difuznih izvora|difuzni izvori]] zagađenja nitratima u podzemnim vodama potiču od ishrane stoke, kontaminacije životinja i ljudi, te komunalnog i industrijskog otpada. Budući da [[podzemne vode]] često služe kao primarni izvor vode za domaćinstva, zagađenje nitratima može se proširiti iz podzemnih voda na površinsku i vodu za piće tokom proizvodnje vode za piće, posebno za male vodovodne sisteme u zajednicama, gdje se koriste loše regulisane i nehigijenske vode.<ref name="Fewtrell 2004"/> Standard [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) za vodu za piće je 50 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za kratkotrajnu izloženost i 3 mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za hronične efekte.<ref name="c3aLP"/> Nakon što uđe u ljudski organizam, nitrat može reagovati sa organskim spojevima, putem reakcija nitrozacije u želucu i formirati [[nitrozamin]]e i [[N-nitrozamid|nitrozamide]], koji su uključeni u neke vrste [[kancer|raka]] (npr., [[rak usne šupljine]] i [[rak želuca]]).<ref name="Canter 2019"/> === Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka === Ljudske aktivnosti su također dramatično promijenile globalni ciklus dušika proizvodeći dušične plinove povezane s globalnim zagađenjem atmosferskog dušika. Postoje višestruki izvori atmosferskih [[fluks]]a [[reaktivni dušik| reaktivnog dušika]] (Nr). Poljoprivredni izvori reaktivnog dušika mogu proizvesti atmosfersku emisiju [[amonijak]]a ({{chem2|NH3}}), [[dušik-oksid]]a ({{chem|NO|x}}) i [[dušik-monoksid]]a ({{chem|N|2|O}}). Procesi sagorijevanja u proizvodnji energije, transportu i industriji također mogu formirati novi reaktivni dušik putem emisije {{chem|NO|x}}, nenamjernog otpadnog proizvoda. Kada se ti reaktivni dušici ispuštaju u niže slojeve atmosfere, mogu izazvati stvaranje [[smoga]], [[čestica]] i [[aerosol]]a, a svi su glavni faktori koji doprinose štetnim uticajima na ljudsko zdravlje, usljed zagađenja zraka.<ref name="Kampa 2008"/> U atmosferi, {{chem|NO|2}} može se [[Redoks|oksidirati]] u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] ({{chem|HNO|3}}), a može dalje reagovati sa {{chem|NH|3}} i formirati [[amonij-nitrat]] ({{Chem2|NH4NO3}}), što olakšava stvaranje čestica nitrata. Štaviše, {{chem|NH|3}} može reagovati s drugim kiselim plinovima ([[sumporna kiselina|sumporna]] i [[hlorovodonična kiselina]]) formirajući čestice koje sadrže amonijak, a koje su prekursori za sekundarne [[organski spoj|organske]] [[aerosol]]ne čestice u [[Smog|fotohemijskom smogu]].<ref name="Erisman 2013"/> == Također pogledajte == * [[Planetarne granice]] * [[Ciklus fosfora]] * [[Ciklus ugljika]] == Reference == {{reflist|1=30em|refs= <ref name="Galloway 2008">{{Cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|last2=Townsend|first2=A. R.|last3=Erisman|first3=J. W.|last4=Bekunda|first4=M.|last5=Cai|first5=Z.|last6=Freney|first6=J. R.|last7=Martinelli|first7=L. A.|last8=Seitzinger|first8=S. P.|last9=Sutton|first9=M. A.|date=2008|title=Transformation of the Nitrogen Cycle: Recent Trends, Questions, and Potential Solutions|url=http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=889–892|bibcode=2008Sci...320..889G|doi=10.1126/science.1136674|issn=0036-8075|pmid=18487183|s2cid=16547816|access-date=2019-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108115937/http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|archive-date=2011-11-08|url-status=live}}</ref> <ref name="Voss 2013">{{Cite journal|last1=Voss|first1=M.|last2=Bange|first2=H. W.|last3=Dippner|first3=J. W.|last4=Middelburg|first4=J. J.|last5=Montoya|first5=J. P.|last6=Ward|first6=B.|date=2013|title=The marine nitrogen cycle: recent discoveries, uncertainties and the potential relevance of climate change|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0121 |pmc=3682741|pmid=23713119}}</ref> <ref name="Mark A 2013">{{cite journal|last1=Fowler|first1=David|last2=Coyle|first2=Mhairi|last3=Skiba|first3=Ute|last4=Sutton|first4=Mark A.|last5=Cape|first5=J. Neil|last6=Reis|first6=Stefan|last7=Sheppard|first7=Lucy J.|last8=Jenkins|first8=Alan|last9=Grizzetti|first9=Bruna|date=5 July 2013|title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0164|pmc=3682748|pmid=23713126|last10=Galloway|first10=JN|last11=Vitousek|first11=P|last12=Leach|first12=A|last13=Bouwman|first13=AF|last14=Butterbach-Bahl|first14=K|last15=Dentener|first15=F|last16=Stevenson|first16=D|last17=Amann|first17=M|last18=Voss|first18=M}}</ref> <ref name="Duce 2008">{{Cite journal|last1=Duce|first1=R. A.|last2=LaRoche|first2=J.|last3=Altieri|first3=K.|last4=Arrigo|first4=K. R.|last5=Baker|first5=A. R.|last6=Capone|first6=D. G.|last7=Cornell|first7=S.|last8=Dentener|first8=F.|last9=Galloway|first9=J.|date=2008|title=Impacts of Atmospheric Anthropogenic Nitrogen on the Open Ocean|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=893–7|bibcode=2008Sci...320..893D|doi=10.1126/science.1150369|pmid=18487184|s2cid=11204131|hdl=21.11116/0000-0001-CD7A-0|hdl-access=free}}</ref> <ref name="CarrollSalt2004p93">{{Cite book|title=Ecology for gardeners|author1=Steven B. Carroll|author2=Steven D. Salt|publisher=Timber Press|year=2004|isbn=978-0-88192-611-8|page=93|url={{GBurl|aM4W9e5nmsoC|p=93}}}}</ref> <ref name="Moir 2011">{{cite book | editor= Moir, JWB | year=2011 | title=Nitrogen Cycling in Bacteria: Molecular Analysis | publisher=[[Caister Academic Press]] | isbn= 978-1-904455-86-8}}</ref> <ref name="Smil 2000">{{cite book |author=Smil, V |year=1997 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library |isbn=978-0-7167-5079-6}}</ref> <ref name="Vitousek 1997">{{cite journal |year=1997 |title= Human alteration of the global nitrogen cycle: Sources and consequences |journal= Ecological Applications|volume=1 |pages=1–17 |author1=Vitousek, PM |author2=Aber, J |author3=Howarth, RW |author4=Likens, GE |author5=Matson, PA |author6=Schindler, DW |author7=Schlesinger, WH |author8=Tilman, GD | doi=10.1890/1051-0761(1997)007[0737:HAOTGN]2.0.CO;2 |issue=3|hdl= 1813/60830 |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/1813/60830/1/Vitousek_et_al-1997-Ecological_Applications.pdf |issn= 1051-0761|hdl-access=free }}</ref> <ref name="Miller 2008 60–62">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological Oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Gruber 2008 1–35">{{cite book|last=Gruber|first=Nicolas|title=Nitrogen in the Marine Environment|year=2008|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-372522-6|pages=1–35}}</ref> <ref name="Parsons 1997">{{cite book|last=Lalli, Parsons|first=Carol, Timothy|title=Biological oceanography: An introduction|year=1997|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-7506-3384-0}}</ref> <ref name="Chapin 2002">{{cite book |last1=Chapin |first1=S.F. |last2=Matson |first2=P.A. |last3=Mooney |first3=H.A. |title=Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology |publisher=Springer |date=2002 |isbn=0-387-95443-0 |page=345 |url={{GBurl|OOH1H779-7EC|p=345}}}}</ref> <ref name="Fowler 2013">{{cite journal|last1=Fowler |first1=David |last2=Coyle |first2=Mhairi |last3=Skiba |first3=Ute |last4=Sutton |first4=Mark A. |last5=Cape |first5=J. Neil |last6=Reis |first6=Stefan |last7=Sheppard |first7=Lucy J. |last8=Jenkins |first8=Alan |last9=Grizzetti |first9=Bruna |last10=Galloway |first10=JN |last11=Vitousek |first11=P |last12=Leach |first12=A |last13=Bouwman |first13=AF |last14=Butterbach-Bahl |first14=K |last15=Dentener |first15=F |last16=Stevenson |first16=D |last17=Amann |first17=M |last18=Voss |first18=M |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |date=5 July 2013 |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0164 |pmc=3682748 |pmid=23713126}}</ref> <ref name="Vitousek 2013">{{Cite journal|last1=Vitousek|first1=P. M.|last2=Menge|first2=D. N. L.|last3=Reed|first3=S. C.|last4=Cleveland|first4=C. C.|date=2013|title=Biological nitrogen fixation: rates, patterns and ecological controls in terrestrial ecosystems|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0119 |pmc=3682739|pmid=23713117}}</ref> <ref name="Vuuren 2011">{{Cite journal|last1=Vuuren|first1=Detlef P van|last2=Bouwman|first2=Lex F|last3=Smith|first3=Steven J|last4=Dentener|first4=Frank|date=2011|title=Global projections for anthropogenic reactive nitrogen emissions to the atmosphere: an assessment of scenarios in the scientific literature|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=3|issue=5|pages=359–369|doi=10.1016/j.cosust.2011.08.014|bibcode=2011COES....3..359V |issn=1877-3435|hdl=1874/314192|s2cid=154935568 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Pilegaard 2013">{{Cite journal|last=Pilegaard|first=K.|date=2013|title=Processes regulating nitric oxide emissions from soils|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0126 |pmc=3682746|pmid=23713124}}</ref> <ref name="Levy 1996">{{Cite journal|last1=Levy|first1=H.|last2=Moxim|first2=W. J.|last3=Kasibhatla|first3=P. S.|date=1996|title=A global three-dimensional time-dependent lightning source of tropospheric NOx|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|volume=101|issue=D17|pages=22911–22922|doi=10.1029/96jd02341|issn=0148-0227|bibcode=1996JGR...10122911L}}</ref> <ref name="Sutton 2013">{{Cite journal|last1=Sutton|first1=M. A.|last2=Reis|first2=S.|last3=Riddick|first3=S. N.|last4=Dragosits|first4=U.|last5=Nemitz|first5=E.|last6=Theobald|first6=M. R.|last7=Tang|first7=Y. S.|last8=Braban|first8=C. F.|last9=Vieno|first9=M.|date=2013|title=Towards a climate-dependent paradigm of ammonia emission and deposition|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0166 |pmc=3682750|pmid=23713128}}</ref> <ref name="Dentener 2006">{{Cite journal|last1=Dentener|first1=F.|last2=Drevet|first2=J.|last3=Lamarque|first3=J. F.|last4=Bey|first4=I.|last5=Eickhout|first5=B.|last6=Fiore|first6=A. M.|last7=Hauglustaine|first7=D.|last8=Horowitz|first8=L. W.|last9=Krol|first9=M.|date=2006|title=Nitrogen and sulfur deposition on regional and global scales: a multimodel evaluation|journal=Global Biogeochemical Cycles|language=en|volume=20|issue=4 |pages=n/a|doi=10.1029/2005GB002672|bibcode=2006GBioC..20.4003D|s2cid=839759 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00342326/file/Dentener_et_al-2006-Global_Biogeochemical_Cycles.pdf}}</ref> <ref name="Bouwman 2011">{{Cite journal|last1=Bouwman|first1=L.|last2=Goldewijk|first2=K. K.|last3=Van Der Hoek|first3=K. W.|last4=Beusen|first4=A. H. W.|last5=Van Vuuren|first5=D. P.|last6=Willems|first6=J.|last7=Rufino|first7=M. C.|last8=Stehfest|first8=E.|date=2011-05-16|title=Exploring global changes in nitrogen and phosphorus cycles in agriculture induced by livestock production over the 1900-2050 period|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=52|pages=20882–7|doi=10.1073/pnas.1012878108|pmid=21576477|pmc=3876211 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Solomon 2007">{{Cite book|title=Climate change 2007: the physical science basis|last=Solomon|first=Susan|date=2007|publisher=Published for the Intergovernmental Panel on Climate Change [by] Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88009-1|oclc=228429704}}</ref> <ref name="Sutton 2011">{{Cite book|title=The European nitrogen assessment: sources, effects, and policy perspectives|editor-last=Sutton |editor-first=Mark A. |isbn=978-1-107-00612-6|oclc=690090202|date = 2011-04-14|publisher=Cambridge University Press }}</ref> <ref name="Deutsch 2007">{{Cite journal|last1=Deutsch|first1=Curtis|last2=Sarmiento|first2=Jorge L.|last3=Sigman|first3=Daniel M.|last4=Gruber|first4=Nicolas|last5=Dunne|first5=John P.|date=2007|title=Spatial coupling of nitrogen inputs and losses in the ocean|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=163–167|bibcode=2007Natur.445..163D|doi=10.1038/nature05392|issn=0028-0836|pmid=17215838|s2cid=10804715}}</ref> <ref name="Kuypers 2011">{{cite journal |last1=Kuypers |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B |title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=1 |issue=1 |pages=1–14 |year=2011 |pmid=29398704 |doi=10.1038/nrmicro.2018.9 |hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Galloway 2004">{{cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|title=Nitrogen cycles: past, present, and future generations |journal=Biogeochemistry|volume=70|issue=2|pages=153–226|year=2004|doi=10.1007/s10533-004-0370-0|bibcode=2004Biogc..70..153G |s2cid=98109580|display-authors=etal}}</ref> <ref name="Reis 2016">{{Cite journal|last1=Reis|first1=Stefan|last2=Bekunda|first2=Mateete|last3=Howard|first3=Clare M|last4=Karanja|first4=Nancy|last5=Winiwarter|first5=Wilfried|last6=Yan|first6=Xiaoyuan|last7=Bleeker|first7=Albert|last8=Sutton|first8=Mark A|date=2016-12-01|title=Synthesis and review: Tackling the nitrogen management challenge: from global to local scales|journal=Environmental Research Letters|volume=11|issue=12|doi=10.1088/1748-9326/11/12/120205|issn=1748-9326|bibcode=2016ERL....11l0205R|doi-access=free|hdl=10568/78380|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Gu 2012">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-08-17|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology|volume=46|issue=17|pages=9420–9427|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Kim 2017">{{Cite journal|last1=Kim|first1=Haryun|last2=Lee|first2=Kitack|last3=Lim|first3=Dhong-Il|last4=Nam|first4=Seung-Il|last5=Kim|first5=Tae-Wook|last6=Yang|first6=Jin-Yu T.|last7=Ko|first7=Young Ho|last8=Shin|first8=Kyung-Hoon|last9=Lee|first9=Eunil|date=2017-05-11|title=Widespread Anthropogenic Nitrogen in Northwestern Pacific Ocean Sediment|journal=Environmental Science & Technology|volume=51|issue=11|pages=6044–52|doi=10.1021/acs.est.6b05316|pmid=28462990|issn=0013-936X|bibcode=2017EnST...51.6044K}}</ref> <ref name="Smith 2004">{{cite book |last1=Smith |first1=B. |first2=R.L. |last2=Richards |first3=W.E. |last3=Newton |title=Catalysts for nitrogen fixation: nitrogenases, relevant chemical models and commercial processes |publisher=Kluwer |location= |orig-date=2004 |date=2013 |isbn=978-1-4020-3611-8 |pages= |url={{GBurl|gJnSBwAAQBAJ|pg=PR5}}}}</ref> <ref name="Willey 2011">{{cite book|last=Willey|first=Joanne M.|title=Prescott's Microbiology |edition=8th |year=2011|publisher=McGraw Hill|isbn=978-0-07-337526-7|page=705}}</ref> <ref name="Sparacino-Watkins 2013">{{Cite journal|last1=Sparacino-Watkins|first1=Courtney|last2=Stolz|first2=John F.|last3=Basu|first3=Partha|date=2013-12-16|title=Nitrate and periplasmic nitrate reductases|journal=Chem. Soc. Rev.|volume=43|issue=2|pages=676–706|doi=10.1039/c3cs60249d|pmid=24141308 |pmc=4080430}}</ref> <ref name="Simon 2013">{{Cite journal|last1=Simon|first1=Jörg|last2=Klotz|first2=Martin G.|title=Diversity and evolution of bioenergetic systems involved in microbial nitrogen compound transformations|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics |volume=1827|issue=2|pages=114–135|doi=10.1016/j.bbabio.2012.07.005|pmid=22842521|year=2013|doi-access=free}}</ref> <ref name="Lam 2011">{{Cite journal|last1=Lam |first1=Phyllis |last2=Kuypers |first2=Marcel M.M.|date=2011|title=Microbial Nitrogen Processes in Oxygen Minimum Zones|journal=Annual Review of Marine Science|volume=3|pages=317–345|doi=10.1146/annurev-marine-120709-142814|pmid=21329208|bibcode=2011ARMS....3..317L|hdl=21.11116/0000-0001-CA25-2|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Marchant 2014">{{Cite journal|last1=Marchant |first1=H.K. |last2=Lavik |first2=G. |last3=Holtappels |first3=M. |last4=Kuypers |first4=M.M.M.|date=2014|title=The Fate of Nitrate in Intertidal Permeable Sediments|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=8|doi=10.1371/journal.pone.0104517|pmid=25127459|pmc=4134218|bibcode=2014PLoSO...9j4517M|doi-access=free}}</ref> <ref name="Anammox">{{cite web|title=Anammox|url=https://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|website=Anammox - MicrobeWiki|publisher=MicrobeWiki|access-date=5 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080721/http://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|archive-date=2015-09-27|url-status=live}}</ref> <ref name="NPR 2011">{{cite news|url=https://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|title=Nitrogen Study Could 'Rock' A Plant's World|newspaper=NPR.org|date=2011-09-06|access-date=2011-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205114315/http://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|archive-date=2011-12-05|url-status=live}}</ref> <ref name="Schuur 2011">{{Cite journal | last1 = Schuur | first1 = E. A. G. | title = Ecology: Nitrogen from the deep | doi = 10.1038/477039a | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 39–40 | year = 2011 | pmid = 21886152| bibcode = 2011Natur.477...39S | s2cid = 2946571 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Morford 2011">{{Cite journal | last1 = Morford | first1 = S. L. | last2 = Houlton | first2 = B. Z. | last3 = Dahlgren | first3 = R. A. | doi = 10.1038/nature10415 | title = Increased forest ecosystem carbon and nitrogen storage from nitrogen rich bedrock | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 78–81 | year = 2011 | pmid = 21886160| bibcode = 2011Natur.477...78M | s2cid = 4352571 }}</ref> <ref name="Burgin 2011">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Moulton 2016">{{cite journal |last1=Moulton |first1=Orissa M |last2=Altabet |first2=Mark A |last3=Beman |first3=J Michael |last4=Deegan |first4=Linda A |last5=Lloret |first5=Javier |last6=Lyons |first6=Meaghan K |last7=Nelson |first7=James A |last8=Pfister |first8=Catherine A |title=Microbial associations with macrobiota in coastal ecosystems: patterns and implications for nitrogen cycling |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=May 2016 |volume=14 |issue=4 |pages=200–8 |doi=10.1002/fee.1262 |bibcode=2016FrEE...14..200M |issn=1540-9295|hdl=1912/8083 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Boyes 2011">{{cite web|last=Boyes, Elliot|first=Susan, Michael|title=Learning Unit: Nitrogen Cycle Marine Environment|url=http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|access-date=22 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123617/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|archive-date=15 April 2012}}</ref> <ref name="Holland 1999">{{cite journal|last1=Holland|first1=Elisabeth A.|last2=Dentener|first2=Frank J.|last3=Braswell|first3=Bobby H.|last4=Sulzman|first4=James M.|title=Contemporary and pre-industrial global reactive nitrogen budgets|journal=Biogeochemistry|volume=46|issue=1–3|page=7|year=1999|doi=10.1007/BF01007572|bibcode=1999Biogc..46....7H |s2cid=189917368}}</ref> <ref name="Gu 2012 dup?">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=2012-09-04|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology |volume=46|issue=17|pages=9420–7|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Cosby 2003">{{Cite journal|last1=Cosby|first1=B. Jack|last2=Cowling|first2=Ellis B.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Seitzinger|first4=Sybil P.|last5=Erisman|first5=Jan Willem|last6=Aber|first6=John D.|last7=Galloway|first7=James N.|date=2003-04-01|title=The Nitrogen Cascade|journal=BioScience |volume=53|issue=4|pages=341–356|doi=10.1641/0006-3568(2003)053[0341:TNC]2.0.CO;2|s2cid=3356400 |issn=0006-3568|doi-access=free}}</ref> <ref name="Howarth 2009">''Proceedings of the Scientific Committee on Problems of the Environment (SCOPE)'' International Biofuels Project Rapid Assessment, 22–25 September 2008, Gummersbach, Germany, R. W. Howarth and S. Bringezu, editors. 2009 [https://cip.cornell.edu/biofuels/ Executive Summary, p. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606093439/http://cip.cornell.edu/biofuels/ |date=2009-06-06}}</ref> <ref name="Aerts 1988">{{cite journal|jstor=20038308|author1=Aerts, Rien |author2=Berendse, Frank |name-list-style=amp |journal=Vegetatio|volume=76|year=1988|issue=1/2|title=The Effect of Increased Nutrient Availability on Vegetation Dynamics in Wet Heathlands|pages=63–69|doi=10.1007/BF00047389 |s2cid=34882407 }}</ref> <ref name="Bobbink 2010">{{Cite journal|last1=Bobbink|first1=R.|last2=Hicks|first2=K.|last3=Galloway|first3=J.|last4=Spranger|first4=T.|last5=Alkemade|first5=R.|last6=Ashmore|first6=M.|last7=Bustamante|first7=M.|last8=Cinderby|first8=S.|last9=Davidson|first9=E.|date=2010-01-01|title=Global assessment of nitrogen deposition effects on terrestrial plant diversity: a synthesis|journal=Ecological Applications |volume=20|issue=1|pages=30–59|doi=10.1890/08-1140.1|pmid=20349829|bibcode=2010EcoAp..20...30B |s2cid=4792945 |issn=1939-5582|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|access-date=2019-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930190859/http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|archive-date=2019-09-30|url-status=live}}</ref> <ref name="Liu 2011">{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuejun|last2=Duan|first2=Lei|last3=Mo|first3=Jiangming|last4=Du|first4=Enzai|last5=Shen|first5=Jianlin|last6=Lu|first6=Xiankai|last7=Zhang|first7=Ying|last8=Zhou|first8=Xiaobing|last9=He|first9=Chune|date=2011|title=Nitrogen deposition and its ecological impact in China: An overview|journal=Environmental Pollution |volume=159|issue=10|pages=2251–2264|doi=10.1016/j.envpol.2010.08.002|pmid=20828899|bibcode=2011EPoll.159.2251L }}</ref> <ref name="Britto 2002">{{Cite journal|last1=Britto|first1=Dev T.|last2=Kronzucker|first2=Herbert J.|title=NH4+ toxicity in higher plants: a critical review|journal=Journal of Plant Physiology|volume=159|issue=6|pages=567–584|doi=10.1078/0176-1617-0774|year=2002}}</ref> <ref name="Camargoa 2006">{{Cite journal|last1=Camargoa|first1=Julio A.|last2=Alonso|first2=Álvaro|date=2006|title=Ecological and toxicological effects of inorganic nitrogen pollution in aquatic ecosystems: A global assessment|journal=Environment International|volume=32|issue=6|pages=831–849|doi=10.1016/j.envint.2006.05.002|pmid=16781774|bibcode=2006EnInt..32..831C |hdl=10261/294824 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Rabalais 2002">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |first2=R. Eugene |last2=Turner |first3=William J. Jr. |last3=Wiseman |year=2002|title=Gulf of Mexico Hypoxia, aka "The Dead Zone"|journal=Annu. Rev. Ecol. Syst.|volume=33|issue=1 |pages=235–63|jstor=3069262|bibcode=2002AnRES..33..235R }}</ref> <ref name="Dybas 2005">{{cite journal|doi=10.1641/0006-3568(2005)055[0552:DZSIWO]2.0.CO;2|author=Dybas, Cheryl Lyn. |year=2005|title=Dead Zones Spreading in World Oceans|journal=BioScience|volume=55|issue=7|pages=552–557|doi-access=free}}</ref> <ref name="2lTxW">New York State Environmental Conservation, Environmental Impacts of Acid Deposition: Lakes [http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124171015/http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html |date=2010-11-24}}</ref> <ref name="Power 1989">{{Cite journal|last1=Power|first1=J.F.|last2=Schepers|first2=J.S.|date=1989|title=Nitrate contamination of groundwater in North America|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=165–187|doi=10.1016/0167-8809(89)90012-1|bibcode=1989AgEE...26..165P |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Strebel 1989">{{Cite journal|last1=Strebel|first1=O.|last2=Duynisveld|first2=W.H.M.|last3=Böttcher|first3=J.|date=1989|title=Nitrate pollution of groundwater in western Europe|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=189–214|doi=10.1016/0167-8809(89)90013-3|bibcode=1989AgEE...26..189S |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Fewtrell 2004">{{Cite journal|last=Fewtrell|first=Lorna|date=2004|title=Drinking-Water Nitrate, Methemoglobinemia, and Global Burden of Disease: A Discussion|journal=Environmental Health Perspectives|volume=112|issue=14|pages=1371–4|doi=10.1289/ehp.7216|pmid=15471727 |pmc=1247562|bibcode=2004EnvHP.112.1371F }}</ref> <ref name="c3aLP">{{Cite book|title=Global Health Observatory: (GHO)|publisher=World Health Organization|oclc=50144984}}</ref> <ref name="Canter 2019">{{Citation|last=Canter|first=Larry W.|chapter=Illustrations of Nitrate Pollution of Groundwater|date=2019-01-22|pages=39–71|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-74579-3|doi=10.1201/9780203745793-3|title=Nitrates in Groundwater|s2cid=133944481}}</ref> <ref name="Kampa 2008">{{Cite journal|last1=Kampa|first1=Marilena|last2=Castanas|first2=Elias|date=2008|title=Human health effects of air pollution|journal=Environmental Pollution|volume=151|issue=2|pages=362–367|doi=10.1016/j.envpol.2007.06.012|pmid=17646040 |bibcode=2008EPoll.151..362K |s2cid=38513536 }}</ref> <ref name="Erisman 2013">{{Cite journal|last1=Erisman|first1=J. W.|last2=Galloway|first2=J. N.|last3=Seitzinger|first3=S.|last4=Bleeker|first4=A.|last5=Dise|first5=N. B.|last6=Petrescu|first6=A. M. R.|last7=Leach|first7=A. M.|last8=de Vries|first8=W.|date=2013-05-27|title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0116|pmid=23713116 |pmc=3682738}}</ref> }} {{Authority control}} [[Kategorija: Metabolizam]] [[Kategorija: Biogeografija]] [[Kategorija: Geologija]] [[Kategorija: Dušik]] lg4jzro3r3mus9cv49s8l4ahpw3ust5 1 534580 3846866 2026-05-16T12:45:40Z Mhare 481 + 3846866 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534581 3846867 2026-05-16T12:45:47Z Mhare 481 + 3846867 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534582 3846868 2026-05-16T12:46:11Z Mhare 481 + 3846868 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 3846871 3846868 2026-05-16T12:48:10Z AnToni 2325 3846871 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Republika Srpska | država3 = }} adnit18zvfksldixuqmou7uclavwilq 1 534583 3846874 2026-05-16T12:49:11Z Mhare 481 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Hrvatska | država3 = }} 3846874 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Hrvatska | država3 = }} 0cqkgpgawp4dq3bi8vz38rd9nv381zc 1 534584 3846877 2026-05-16T12:49:50Z Mhare 481 + 3846877 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534585 3846878 2026-05-16T12:50:03Z Mhare 481 + 3846878 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 0 534586 3846892 2026-05-16T12:57:57Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa wikipedia en 3846892 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Arthur Piaget | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1865|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Yverdon-les-Bains|Yverdon]], [[Kanton Vaud|Vaud]], [[Švicarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1952|4|15|1865|11|25}} | mjesto_smrti = [[Neuchâtel]], [[Kanton Neuchâtel|Neuchâtel]], [[Švicarska]] | prebivalište = [[Švicarska]] | državljanstvo = Švicarsko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Historija]] * [[Arhivistika]] * [[Romanski jezici|Romanska filologija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Neuchâtelu]] * Državni arhiv u Neuchâtelu }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Ženevi]] * École pratique des hautes études ([[Pariz]]) * [[Univerzitet u Sorboni]] }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = [[Jean Piaget]] | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Istraživanja o historiji reformacije * Historija kantona Neuchâtel * Transkripcija i analiza srednjovjekovnih tekstova }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Otac [[Razvojna psihologija|razvojnog psihologa]] [[Jean Piaget|Jeana Piageta]] }} '''Arthur Piaget''' (25. novembar 1865 – 15. april 1952) bio je [[Švicarska|švicarski]] [[historija|historičar]], [[Arhivistika|arhivista]] i [[Filologija|filolog]] za [[romanski jezici|romanske jezike]]. Bio je otac [[Psihologija|psihologa]] [[Jean Piaget|Jeana Piageta]]. == Privatni život i karijera == Arthur Piaget je 1888. doktorirao na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], a 1890. stekao diplomu iz [[historija|historije]] i [[Filologija|filologije]] na [[École pratique des hautes études]] u [[Pariz|Parizu]]. Tokom boravka u Parizu bio je pod utjecajem predavanja [[Gaston Paris|Gastona Parisa]] i [[Gabriel Monod|Gabriela Monoda]]. Od 1894. do 1938. bio je profesor [[Romanski jezici|romanskih jezika]] i [[Književnost|književnosti]] na Akademiji u Neuchâtelu, koja je od 1909. djelovala pod nazivom [[Univerzitet u Neuchâtelu]]. U periodu od 1909. do 1911. obavljao je dužnost rektora univerziteta.<ref name="HLS_Dafflon_Piaget_2011">{{cite web |last=Dafflon |first=Alexandre |date=18. 1. 2011 |title=Arthur Piaget |url=https://hls-dhs-dss.ch/de/articles/031588/2011-01-18/ |work=Historisches Lexikon der Schweiz (HLS) |access-date=16. 5. 2026 |language=de}}</ref> Godine 1898. osnovao je Seminar za historiju [[Protestantska reformacija|reformacije]] pri Teološkom fakultetu u Neuchâtelu. Od 1898. do 1935. obavljao je funkciju kantonalnog arhiviste. Dugi niz godina bio je i urednik časopisa ''Musée neuchâtelois'' (1902–1949).<ref name="HLS_Dafflon_Piaget_2011" /> == Odabrana djela == * ''Martin Le Franc, prévôt de Lausanne'' (1888) – studija o [[Martin le Franc|Martinu Le Francu]], prepozitu [[Lausanne|Lausanne]]<ref name="Piaget_Martin_Le_Franc_1888">{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |date=1888 |title=Martin Le Franc, prévôt de Lausanne |publisher=F. Regamey |location=Lausanne |url=https://archive.org/details/martinlefrancpr01piaggoog |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Oton de Granson et ses poésies'' (1890) – djelo o [[Otton de Grandson|Ottonu de Grandsonu]] i njegovoj poeziji<ref name="Piaget_Grandson_1941">{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |date=1890 |title=Oton de Grandson, sa vie et ses poésies |url=https://www.persee.fr/doc/roma_0035-8029_1942_num_67_266_3537_t1_0261_0000_2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Poésies françaises sur la bataille de Marignan'' (1892) – zbirka i analiza francuskih pjesama o [[Bitka kod Marignana|Bitki kod Marignana]] * ''Le Miroir aux dames; poème inédit du XVe siècle'' (1908) – izdanje neobjavljene pjesme iz 15. vijeka pod naslovom ''Le Miroir aux dames'' * ''Documents inédits sur la Réformation dans le pays de Neuchâtel'' (1909) – neobjavljeni dokumenti o [[Protestantska reformacija|reformaciji]] na području [[Kanton Neuchâtel|Neuchâtela]] * ''Notes sur Le livre des martyrs de Jean Crespin'' (1930) – bilješke o djelu ''Knjiga mučenika'' autora [[Jean Crespin|Jeana Crespina]]<ref name="Piaget_Berthoud_Crespin_1930">{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |last2=Berthoud |first2=Gabrielle |date=1930 |title=Notes sur le Livre des Martyrs de Jean Crespin |publisher=Secrétariat de l'Université |location=Neuchâtel |url=https://www.persee.fr/doc/rhef_0300-9505_1932_num_18_80_2625_t1_0378_0000_2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Pages d'histoire neuchâteloise'' (1935) – radovi posvećeni historiji Neuchâtela.<ref name="Piaget_Pages_Histoire_1935">{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |date=1935 |title=Pages d'histoire neuchâteloise |publisher=Société d'histoire et d'archéologie de Neuchâtel |location=Neuchâtel |url=https://www.persee.fr/doc/rhmc_0996-2727_1927_num_2_10_3431_t1_0312_0000_2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.montmollin.ch/pub/Piaget.pdf Arthur Piaget: Professeur, archiviste, historien (PDF)] – komemorativni zbornik radova (autori Eddy Bauer, Louis Thévenaz i Jean Rychner) objavljen u časopisu ″Musée neuchâtelois″ povodom njegove smrti 1952. (fr) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Piaget, Arthur}} [[Kategorija:Rođeni 1865.]] [[Kategorija:Umrli 1952.]] [[Kategorija:Biografije, Yverdon-les-Bains]] [[Kategorija:Švicarski historičari]] [[Kategorija:Švicarski arhivisti]] [[Kategorija:Švicarski filolozi]] 6mplqa3oe89824kpo85e4nmf7mstnao 10 534587 3846895 2026-05-16T13:00:46Z Mhare 481 + 3846895 wikitext text/x-wiki <!--{{Sidebar with collapsible lists --> {{#invoke:sidebar|collapsible | name = Bočni stubac biogeohemijski ciklus | pretitle = Dio serije o | title = [[Biogeohemijski ciklus|Biogeohemijskim ciklusima]] | image = [[Datoteka:Rock cycle nps 2.png|190px]] | expanded = {{{expanded|{{{1|}}}}}} | headingstyle = | titlestyle = background:#82C3D8; padding:0.2em; font-size:160%; font-weight:bold; | listtitlestyle = text-align:center;font-size:100%;font-weight:bold; | contentstyle = | heading1 = | list1name = voda | list1title = [[Hidrološki ciklus]] | list1 = {{flatlist| * [[Hidrološki ciklus]] ** [[Duboki hidrološki ciklus]] }} | heading2 = | list2name = ugljik | list2title = [[Ciklus ugljika]] | list2 = {{flatlist| * [[Ciklus ugljika|Globalni]] ** [[Atmosferski ciklus ugljika|Atmosferski]] ** [[Kopneni biološki ciklus ugljika|Kopneni]] ** [[Okeanski ciklus ugljika|Okeanski]] * [[Sekvestracija ugljika|Sekvestracija]] ** [[Ponor ugljika]] ** [[Duboki ciklus ugljika]] ** [[Ugljik u tlu]] ** [[Mikorizne gljive i skladištenje ugljika u tlu|Mikorizne gljive]] * [[Požari i kruženje ugljika u borealnim šumama|Borealne šume]]}} | heading3 = | list3name = hranjive tvari | list3title = [[Ciklus hranjivih tvari]] | list3 = {{flatlist| * [[Ciklus vodika]] * [[Ciklus dušika]] ** [[Utjecaj čovjeka na ciklus dušika|Utjecaj čovjeka]] ** [[Nitrifikacija]] ** [[Lišajevi i kruženje dušika|Dušik i lišajevi]] ** [[Fiksacija dušika|Fiksacija]] ** [[Asimilacija dušika|Asimilacija]] * [[Ciklus kisika]] * [[Ciklus fosfora]] ** [[Bakterije koje rastvaraju fosfate|Asimilacija]] * [[Ciklus sumpora]] ** [[Asimilacija sumpora|Asimilacija]]}} | heading4 = | list4name = stijene | list4title = [[Ciklus stijena]] | list4 = {{flatlist| * [[Ciklus kalcija]] * [[Ciklus silicijevog dioksida]] * [[Karbonatno-silikatni ciklus]] }} | heading5 = | list5name = more | list5title = [[Morski biogeohemijski ciklusi|Morski ciklus]] | list5 = {{flatlist| * [[Morski biogeohemijski ciklusi]]}} {{flatlist|* [[Biološka pumpa]] ** [[Mikrobna petlja]] ** [[Virusni šant]] * [[Krečnjački mulj]] * [[Silicijski mulj]] }} | heading6 = | list6name = metan | list6title = [[Ciklus metana]] | list6 = {{flatlist| * [[Atmosferski metan]] * [[Metanski klatrat]] ** [[Hipoteza klatratnog pištolja]] ** [[Emisije metana na Arktiku]] }} | heading7 = | list7name = ostali | list7title = [[Biogeohemijski ciklus|Ostali ciklusi]] | list7 = {{flatlist| * [[Ciklus aluminija|Aluminij]] * [[Ciklus arsena|Arsen]] * [[Ciklus bora|Bor]] * [[Ciklus broma|Brom]] * [[Ciklus kadmija|Kadmij]] * [[Ciklus hlora|Hlor]] * [[Ciklus hroma|Hrom]] * [[Ciklus bakra|Bakar]] * [[Ciklus fluora|Fluor]] * [[Ciklus zlata|Zlato]] * [[Ciklus joda|Jod]] * [[Ciklus željeza|Željezo]] * [[Ciklus olova|Olovo]] * [[Ciklus litija|Litij]] * [[Ciklus mangana|Mangan]] * [[Ciklus žive|Živa]] * [[Ozon-kisik ciklus|Ozon-kisik]] * [[Ciklus selena|Selen]] * [[Ciklus vanadija|Vanadij]] * [[Ciklus cinka|Cink]] }} | heading8 = | list8name = povezano | list8title = Povezane teme | list8 = {{flatlist| * [[Biogeohemija]] ** [[Geohemijski ciklus]] ** [[Hemijsko kruženje]] ** [[Hemija životne sredine]] * [[Biosekvestracija]] * [[Duboka biosfera]]}} {{flatlist|* [[Zakiseljavanje okeana]] ** [[Kisele kiše]] * [[Planetarne granice#Biogeohemijske|Biogeohemijske planetarne granice]] }} | heading9 = | list9name = istraživanje | list9title = Istraživačke grupe | list9 = {{flatlist| * [[Oak Ridge National Laboratory DAAC|DAAC]] * [[GEOTRACES]]}} {{flatlist|* [[IMBER]] * [[NOBM]] * [[Surface Ocean Lower Atmosphere Study|SOLAS]] }} | belowclass = hlist | belowstyle = background-color: #82C3D8; border-color: #A2B8BF | below = * {{nowrap|{{category-inline|Biogeohemijski ciklus|notext=yes}}}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni bočne navigacije o okolišu]] </noinclude> 2f0d6uvcv46cztoo9r115d37ercibg8 3846979 3846895 2026-05-16T18:48:53Z Mhare 481 3846979 wikitext text/x-wiki <!--{{Sidebar with collapsible lists --> {{#invoke:sidebar|collapsible | name = Bočni stubac biogeohemijski ciklus | pretitle = Dio serije o | title = [[Biogeohemijski ciklus|Biogeohemijskim ciklusima]] | image = [[Datoteka:Rock cycle nps 2.png|190px]] | expanded = {{{expanded|{{{1|}}}}}} | headingstyle = | titlestyle = background:#82C3D8; padding:0.2em; font-size:160%; font-weight:bold; | listtitlestyle = text-align:center;font-size:100%;font-weight:bold; | contentstyle = | heading1 = | list1name = voda | list1title = [[Hidrološki ciklus]] | list1 = {{flatlist| * [[Hidrološki ciklus]] ** [[Duboki hidrološki ciklus]] }} | heading2 = | list2name = ugljik | list2title = [[Ciklus ugljika]] | list2 = {{flatlist| * [[Ciklus ugljika|Globalni]] ** [[Atmosferski ciklus ugljika|Atmosferski]] ** [[Kopneni biološki ciklus ugljika|Kopneni]] ** [[Okeanski ciklus ugljika|Okeanski]] * [[Sekvestracija ugljika|Sekvestracija]] ** [[Ponor ugljika]] ** [[Duboki ciklus ugljika]] ** [[Ugljik u tlu]] ** [[Mikorizne gljive i skladištenje ugljika u tlu|Mikorizne gljive]] * [[Požari i kruženje ugljika u borealnim šumama|Borealne šume]]}} | heading3 = | list3name = hranjive tvari | list3title = [[Ciklus hranjivih tvari]] | list3 = {{flatlist| * [[Ciklus vodika]] * [[Ciklus dušika]] ** [[Utjecaj čovjeka na ciklus dušika|Utjecaj čovjeka]] ** [[Nitrifikacija]] ** [[Lišajevi i kruženje dušika|Dušik i lišajevi]] ** [[Fiksacija dušika|Fiksacija]] ** [[Asimilacija dušika|Asimilacija]] * [[Ciklus kisika]] * [[Ciklus fosfora]] ** [[Bakterije koje rastvaraju fosfate|Asimilacija]] * [[Ciklus sumpora]] ** [[Asimilacija sumpora|Asimilacija]]}} | heading4 = | list4name = stijene | list4title = [[Ciklus stijena]] | list4 = {{flatlist| * [[Ciklus kalcija]] * [[Ciklus silicijevog dioksida]] * [[Karbonatno-silikatni ciklus]] }} | heading5 = | list5name = more | list5title = [[Morski biogeohemijski ciklusi|Morski ciklus]] | list5 = {{flatlist| * [[Morski biogeohemijski ciklusi]]}} {{flatlist|* [[Biološka pumpa]] ** [[Mikrobna petlja]] ** [[Virusni šant]] * [[Krečnjački mulj]] * [[Silicijski mulj]] }} | heading6 = | list6name = metan | list6title = [[Ciklus metana]] | list6 = {{flatlist| * [[Atmosferski metan]] * [[Metanski klatrat]] ** [[Hipoteza klatratnog pištolja]] ** [[Emisije metana na Arktiku]] }} | heading7 = | list7name = ostali | list7title = [[Biogeohemijski ciklus|Ostali ciklusi]] | list7 = {{flatlist| * [[Ciklus aluminija|Aluminij]] * [[Ciklus arsena|Arsen]] * [[Ciklus bora|Bor]] * [[Ciklus broma|Brom]] * [[Ciklus kadmija|Kadmij]] * [[Ciklus hlora|Hlor]] * [[Ciklus hroma|Hrom]] * [[Ciklus bakra|Bakar]] * [[Ciklus fluora|Fluor]] * [[Ciklus zlata|Zlato]] * [[Ciklus joda|Jod]] * [[Ciklus željeza|Željezo]] * [[Ciklus olova|Olovo]] * [[Ciklus litija|Litij]] * [[Ciklus mangana|Mangan]] * [[Ciklus žive|Živa]] * [[Ozon-kisik ciklus|Ozon-kisik]] * [[Ciklus selena|Selen]] * [[Ciklus vanadija|Vanadij]] * [[Ciklus cinka|Cink]] }} | heading8 = | list8name = povezano | list8title = Povezane teme | list8 = {{flatlist| * [[Biogeohemija]] ** [[Geohemijski ciklus]] ** [[Hemijsko kruženje]] ** [[Hemija životne sredine]] * [[Biosekvestracija]] * [[Duboka biosfera]]}} {{flatlist|* [[Zakiseljavanje okeana]] ** [[Kisele kiše]] * [[Planetarne granice#Biogeohemijske|Biogeohemijske planetarne granice]] }} | heading9 = | list9name = istraživanje | list9title = Istraživačke grupe | list9 = {{flatlist| * [[Oak Ridge National Laboratory DAAC|DAAC]] * [[GEOTRACES]]}} {{flatlist|* [[IMBER]] * [[NOBM]] * [[Surface Ocean Lower Atmosphere Study|SOLAS]] }} | belowclass = hlist | belowstyle = background-color: #82C3D8; border-color: #A2B8BF | below = * {{nowrap|{{category-inline|Biogeohemijski ciklus|notext=yes}}}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni biologije]] </noinclude> 39nk57griiipdsrropdxw65qwxvobaa 0 534588 3846899 2026-05-16T13:02:21Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Jelisaveta Belecka]] na [[Jelisaveta Bjeljecka]] 3846899 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Jelisaveta Bjeljecka]] 6hbfmo70qw2l25l8pwjau0snbte3zu7 0 534590 3846908 2026-05-16T13:24:18Z Mhare 481 + 3846908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Radovljanka | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Radovljanska rijeka | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|01|39|N|18|07|50|E}} | mapframe-caption = Tok Radovljanke | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = područje [[Radovlje (Visoko)|Radovlja]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 1 | ušće_lat_s = 39 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 7 | ušće_long_s = 50 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = prema naselju [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Liješevica | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = Liješevica | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]], [[Bradve]], [[Visoko]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Radovljanka''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Nalazi se na području [[Visoko|Visokog]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], u prostoru naselja [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]], Bradve i Radinovići..<ref name="mapcarta">{{cite web |title=Radovljanska Rijeka |url=https://mapcarta.com/18942182 |website=Mapcarta |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Nalazi se na nadmorskoj visini od približno 405 m.<ref name="mapcarta"/><ref name="geografija">{{cite web |title=Radovljanska Rijeka |url=https://www.geografijabih.com/radovljanska-rijeka |website=Geografija Bosne i Hercegovine |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U blizini vodotoka nalaze se naselja [[Okolišće]], Bradve, Radinovići, [[Donje Moštre]] i Hlapčevići, što je smješta u gusto naseljeni dio visočkog područja.<ref name="geografija"/> == Pritoke i okoliš == Pritoka Radovljanke je Liješevica, poznata i iz medijskih tekstova o zagađenju takozvanog "crvenog potoka", koji iz pravca Liješeve teče prema Hanovima i ulijeva se u Radovljanku.<ref name="crveni">{{cite web |title="Crveni potok" opet aktuelan, mještani ponovo uznemireni zbog vodovoda |url=https://visoko.ba/crveni-potok-opet-aktuelan-mjestani-ponovo-uznemireni-zbog-vodovoda/ |website=Visoko.ba |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Radovljanke prolazi i [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoput A1]], čiji se jedan most nalazi na dionici kroz visočko područje. == Poplave i ribolov == Radovljanka ima bujični karakter i može se izliti nakon obilnih padavina. U poplavama iz februara 2019. navedeno je da se rijeka izlila u naseljima Radovlje i Bradve, gdje su poplavljene prizemne i podrumske prostorije više stambenih objekata.<ref name="rtvtk">{{cite web |title=Redovni izvještaj o stanju vodostaja na području Federacije BiH |url=https://rtvtk.ba/redovni-izvjestaj-o-stanju-vodostaja-na-podrucju-federacije-bih/ |website=RTV TK |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Sportski ribolovni klub "Visoko" 2025. poribio je Radovljanku mlađi potočne pastrmke, a rječica je, zajedno s Gorušicom i Zimašnicom, proglašena prirodnim plodištem.<ref name="poribljavanje">{{cite web |title=Akcije poribljavanja visočkih ribara |url=https://visoko.ba/akcije-poribljavanja-visockih-ribara/ |website=Visoko.ba |date=26. 3. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radovljanka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Visoko]] 8dnwmh2oefr0p40in36jke4kdecrqp3 3846911 3846908 2026-05-16T13:26:02Z Mhare 481 3846911 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Radovljanka | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Radovljanska rijeka | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|01|39|N|18|07|50|E}} | mapframe-caption = Tok Radovljanke | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = područje [[Radovlje (Visoko)|Radovlja]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 2 | ušće_lat_s = 8.462 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 7 | ušće_long_s = 54.642 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = prema naselju [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Liješevica | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = Liješevica | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]], [[Bradve]], [[Visoko]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Radovljanka''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Nalazi se na području [[Visoko|Visokog]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], u prostoru naselja [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]], Bradve i Radinovići..<ref name="mapcarta">{{cite web |title=Radovljanska Rijeka |url=https://mapcarta.com/18942182 |website=Mapcarta |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Nalazi se na nadmorskoj visini od približno 405 m.<ref name="mapcarta"/><ref name="geografija">{{cite web |title=Radovljanska Rijeka |url=https://www.geografijabih.com/radovljanska-rijeka |website=Geografija Bosne i Hercegovine |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U blizini vodotoka nalaze se naselja [[Okolišće]], Bradve, Radinovići, [[Donje Moštre]] i Hlapčevići, što je smješta u gusto naseljeni dio visočkog područja.<ref name="geografija"/> == Pritoke i okoliš == Pritoka Radovljanke je Liješevica, poznata i iz medijskih tekstova o zagađenju takozvanog "crvenog potoka", koji iz pravca Liješeve teče prema Hanovima i ulijeva se u Radovljanku.<ref name="crveni">{{cite web |title="Crveni potok" opet aktuelan, mještani ponovo uznemireni zbog vodovoda |url=https://visoko.ba/crveni-potok-opet-aktuelan-mjestani-ponovo-uznemireni-zbog-vodovoda/ |website=Visoko.ba |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Radovljanke prolazi i [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoput A1]], čiji se jedan most nalazi na dionici kroz visočko područje. == Poplave i ribolov == Radovljanka ima bujični karakter i može se izliti nakon obilnih padavina. U poplavama iz februara 2019. navedeno je da se rijeka izlila u naseljima Radovlje i Bradve, gdje su poplavljene prizemne i podrumske prostorije više stambenih objekata.<ref name="rtvtk">{{cite web |title=Redovni izvještaj o stanju vodostaja na području Federacije BiH |url=https://rtvtk.ba/redovni-izvjestaj-o-stanju-vodostaja-na-podrucju-federacije-bih/ |website=RTV TK |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Sportski ribolovni klub "Visoko" 2025. poribio je Radovljanku mlađi potočne pastrmke, a rječica je, zajedno s Gorušicom i Zimašnicom, proglašena prirodnim plodištem.<ref name="poribljavanje">{{cite web |title=Akcije poribljavanja visočkih ribara |url=https://visoko.ba/akcije-poribljavanja-visockih-ribara/ |website=Visoko.ba |date=26. 3. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radovljanka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Visoko]] qjulcm03cvs66bpnww6wg06cyvco6vd 3846937 3846911 2026-05-16T14:24:04Z Mhare 481 3846937 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Radovljanka | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Radovljanska rijeka | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|01|39|N|18|07|50|E}} | mapframe-caption = Tok Radovljanke | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = područje [[Radovlje (Visoko)|Radovlja]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 2 | ušće_lat_s = 8.462 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 7 | ušće_long_s = 54.642 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = prema naselju [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Liješevica | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = Liješevica | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Visoko]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Radovljanka''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Nalazi se na području [[Visoko|Visokog]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], u prostoru naselja [[Maurovići (Visoko)|Maurovići]], [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]], Bradve i Radinovići.<ref name="mapcarta">{{cite web |title=Radovljanska Rijeka |url=https://mapcarta.com/18942182 |website=Mapcarta |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Nalazi se na nadmorskoj visini od približno 405 m.<ref name="mapcarta"/><ref name="geografija">{{cite web |title=Radovljanska Rijeka |url=https://www.geografijabih.com/radovljanska-rijeka |website=Geografija Bosne i Hercegovine |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U blizini vodotoka nalaze se naselja [[Okolišće]], Bradve, Radinovići, [[Donje Moštre]] i Hlapčevići, što je smješta u gusto naseljeni dio visočkog područja.<ref name="geografija"/> == Pritoke i okoliš == Pritoka Radovljanke je Liješevica, poznata i iz medijskih tekstova o zagađenju takozvanog "crvenog potoka", koji iz pravca Liješeve teče prema Hanovima i ulijeva se u Radovljanku.<ref name="crveni">{{cite web |title="Crveni potok" opet aktuelan, mještani ponovo uznemireni zbog vodovoda |url=https://visoko.ba/crveni-potok-opet-aktuelan-mjestani-ponovo-uznemireni-zbog-vodovoda/ |website=Visoko.ba |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Radovljanke prolazi i [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoput A1]], čiji se jedan most nalazi na dionici kroz visočko područje. == Poplave i ribolov == Radovljanka ima bujični karakter i može se izliti nakon obilnih padavina. U poplavama iz februara 2019. navedeno je da se rijeka izlila u naseljima Radovlje i Bradve, gdje su poplavljene prizemne i podrumske prostorije više stambenih objekata.<ref name="rtvtk">{{cite web |title=Redovni izvještaj o stanju vodostaja na području Federacije BiH |url=https://rtvtk.ba/redovni-izvjestaj-o-stanju-vodostaja-na-podrucju-federacije-bih/ |website=RTV TK |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Sportski ribolovni klub "Visoko" 2025. poribio je Radovljanku mlađi potočne pastrmke, a rječica je, zajedno s Gorušicom i Zimašnicom, proglašena prirodnim plodištem.<ref name="poribljavanje">{{cite web |title=Akcije poribljavanja visočkih ribara |url=https://visoko.ba/akcije-poribljavanja-visockih-ribara/ |website=Visoko.ba |date=26. 3. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radovljanka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Visoko]] a7c8022r10e83x2pczddqxn0qlxld6t 0 534592 3846910 2026-05-16T13:25:55Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Jelisaveta Bjeljecka]] 3846910 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Jelisaveta Bjeljecka]] 6hbfmo70qw2l25l8pwjau0snbte3zu7 0 534593 3846912 2026-05-16T13:31:15Z Mhare 481 + 3846912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Zimašnica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Zimačnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|01|14.56|N|18|08|50.5|E}} | mapframe-caption = Tok Zimašnice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = selo Stojčevac, područje [[Visoko]]g | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] u selu Moštre | nadmorska visina ušća = oko 405 | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 1 | ušće_lat_s = 14.56 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 8 | ušće_long_s = 50.5 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Stojčevac]], [[Gornje Moštre]], [[Donje Moštre]], [[Visoko]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Zimašnica''' je manji vodotok u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Nalazi se na području [[Visoko]]g, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], u prostoru sela Stojčevac, Gornje Moštre i Donje Moštre.<ref name="geoview">{{cite web |title=Zimačnica |url=https://ba.geoview.info/zimacnica%2C3298769 |website=GeoView |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="poreklo">{{cite web |title=Poreklo prezimena, selo Donje Moštre (Visoko) |url=https://www.poreklo.rs/2023/05/20/poreklo-prezimena-selo-donje-mostre-visoko/?script=lat |website=Poreklo |date=20. 5. 2023 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Zimašnica izvire u selu Stojčevac, a u Bosnu se ulijeva u selu Moštre.<ref name="rro">{{cite web |title=Ribolovno-revirni osnov ribolovne zone Visoko |url=https://www.ppf.unsa.ba/uploads/Ribolovna%20zona/RRO%20Visoko.pdf |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Protiče kroz područje Moštra, gdje razdvaja ili obilježava granice između pojedinih naseljenih dijelova. Potok Zimašnica dijeli Moštre, a u predaji o starijem položaju sela spominje se prostor uz Gornje Moštre pored Zimašnice.<ref name="poreklo"/> Preko Bosne, Save i Dunava pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Značaj == Zimašnica je jedan od manjih vodotoka koji dopunjuju hidrografsku mrežu visočkog područja. U dokumentima o ribolovnoj zoni Visoko navodi se među vodotocima važnim za lokalni riblji fond, zajedno s Bosnom, Fojničkom rijekom i drugim pritokama Bosne.<ref name="rro"/> Sportski ribolovni klub "Visoko" navodio je Zimašnicu među rječicama koje su proglašene prirodnim plodištem, zajedno s [[Radovljanka|Radovljankom]] i Gorušicom.<ref name="ribari">{{cite web |title=Akcije poribljavanja visočkih ribara |url=https://visoko.ba/akcije-poribljavanja-visockih-ribara/ |website=Visoko.ba |date=26. 3. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Poplave i infrastruktura == Zimašnica ima bujični karakter i može se izliti nakon obilnih padavina. U izvještajima o poplavama u Visokom zabilježeno je da je potok ugrožavao kuće u Gornjim i Donjim Moštrima, te da su službe širile korito radi smanjenja nivoa vode.<ref name="radiosarajevo">{{cite web |title=Alarmantna situacija u Visokom, voda prijeti kućama |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/poplave-u-visokom/439037 |website=Radio Sarajevo |date=6. 11. 2021 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Na dionici autoputa kod Donjih Moštra izgrađen je most M10, koji premošćava Zimašnicu u okviru poddionice kroz visočko područje.<ref name="autoput">{{cite web |title=Prvih 100 km autoputa na Koridoru Vc |url=https://pdfcoffee.com/prvi100km-pdf-pdf-free.html |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Visoko]] lbqcpfspwfdijko4ur92djxk41ic4xz 3846917 3846912 2026-05-16T13:37:24Z Mhare 481 3846917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Zimašnica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Zimačnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|01|14.56|N|18|08|50.5|E}} | mapframe-caption = Tok Zimašnice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = selo Stojčevac, područje [[Visoko]]g | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] u selu Moštre | nadmorska visina ušća = oko 405 | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 1 | ušće_lat_s = 14.56 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 8 | ušće_long_s = 50.5 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Stojčevac]], [[Gornje Moštre]], [[Donje Moštre]], [[Visoko]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Zimašnica''' je manji vodotok u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Nalazi se na području [[Visoko]]g, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], u prostoru sela Stojčevac, [[Donja Zimća|Donja Zimča]], Gornje Moštre i Donje Moštre.<ref name="geoview">{{cite web |title=Zimačnica |url=https://ba.geoview.info/zimacnica%2C3298769 |website=GeoView |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="poreklo">{{cite web |title=Poreklo prezimena, selo Donje Moštre (Visoko) |url=https://www.poreklo.rs/2023/05/20/poreklo-prezimena-selo-donje-mostre-visoko/?script=lat |website=Poreklo |date=20. 5. 2023 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Zimašnica izvire u selu Stojčevac, a u Bosnu se ulijeva u selu Moštre.<ref name="rro">{{cite web |title=Ribolovno-revirni osnov ribolovne zone Visoko |url=https://www.ppf.unsa.ba/uploads/Ribolovna%20zona/RRO%20Visoko.pdf |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Protiče kroz područje Moštra, gdje razdvaja ili obilježava granice između pojedinih naseljenih dijelova. Potok Zimašnica dijeli Moštre, a u predaji o starijem položaju sela spominje se prostor uz Gornje Moštre pored Zimašnice.<ref name="poreklo"/> Preko Bosne, Save i Dunava pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Značaj == Zimašnica je jedan od manjih vodotoka koji dopunjuju hidrografsku mrežu visočkog područja. U dokumentima o ribolovnoj zoni Visoko navodi se među vodotocima važnim za lokalni riblji fond, zajedno s Bosnom, Fojničkom rijekom i drugim pritokama Bosne.<ref name="rro"/> Sportski ribolovni klub "Visoko" navodio je Zimašnicu među rječicama koje su proglašene prirodnim plodištem, zajedno s [[Radovljanka|Radovljankom]] i Gorušicom.<ref name="ribari">{{cite web |title=Akcije poribljavanja visočkih ribara |url=https://visoko.ba/akcije-poribljavanja-visockih-ribara/ |website=Visoko.ba |date=26. 3. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Poplave i infrastruktura == Zimašnica ima bujični karakter i može se izliti nakon obilnih padavina. U izvještajima o poplavama u Visokom zabilježeno je da je potok ugrožavao kuće u Gornjim i Donjim Moštrima, te da su službe širile korito radi smanjenja nivoa vode.<ref name="radiosarajevo">{{cite web |title=Alarmantna situacija u Visokom, voda prijeti kućama |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/poplave-u-visokom/439037 |website=Radio Sarajevo |date=6. 11. 2021 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Na dionici autoputa kod Donjih Moštra izgrađen je most M10, koji premošćava Zimašnicu u okviru poddionice kroz visočko područje.<ref name="autoput">{{cite web |title=Prvih 100 km autoputa na Koridoru Vc |url=https://pdfcoffee.com/prvi100km-pdf-pdf-free.html |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Visoko]] ppstydsl0m6mcxxly0hw77tz3v7326g 0 534594 3846913 2026-05-16T13:35:04Z Mhare 481 + 3846913 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Zimašnica]] rdflomlmk9nqb3pvcw31l0ak0wxv92o 1 534595 3846914 2026-05-16T13:35:54Z Mhare 481 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 3846914 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 1 534596 3846915 2026-05-16T13:36:09Z Mhare 481 + 3846915 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 5t2847nv7y6mhe86t2i5tg1uf842hoh 14 534597 3846921 2026-05-16T13:41:40Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Tributaries of the Kupa}} [[Kategorija:Kupa|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Kupe|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Kupa]] 3846921 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Tributaries of the Kupa}} [[Kategorija:Kupa|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Kupe|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Kupa]] sagovsf65q8oi1vmhaj6hvem2hsj04q 14 534598 3846922 2026-05-16T13:43:31Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Kupa|Sliv]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Kupa]] [[Kategorija:Vodene mase u Hrvatskoj|Sliv Kupe]] [[Kategorija:Vodene mase u Sloveniji|Sliv Kupe]] 3846922 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kupa|Sliv]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Kupa]] [[Kategorija:Vodene mase u Hrvatskoj|Sliv Kupe]] [[Kategorija:Vodene mase u Sloveniji|Sliv Kupe]] p9ye3qio2r22bex4wjcax6c9rmq6im2 14 534599 3846924 2026-05-16T13:44:54Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Kupa}} {{Kategorija|Kupa}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj|Kupa]] [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji|Kupa]] [[Kategorija:Pritoke Save|Kupa]] 3846924 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Kupa}} {{Kategorija|Kupa}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj|Kupa]] [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji|Kupa]] [[Kategorija:Pritoke Save|Kupa]] kbuft68lzudcb1rgng67jz47nhil2si 3846926 3846924 2026-05-16T13:46:11Z KWiki 9400 +[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3846926 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Kupa}} {{Kategorija|Kupa}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj|Kupa]] [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji|Kupa]] [[Kategorija:Pritoke Save|Kupa]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke|Kupa]] [[Kategorija:Pogranične rijeke|Kupa]] ohksaa18b7ibtev1vvgzx1x6vwa58xc 14 534600 3846929 2026-05-16T13:50:59Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Tributaries of the Savinja}} [[Kategorija:Savinja|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Savinje|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Savinja]] 3846929 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Tributaries of the Savinja}} [[Kategorija:Savinja|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Savinje|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Savinja]] 1zjos0en1ydzjszh2dxtcz69hroj5f6 14 534601 3846931 2026-05-16T13:52:48Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Savinja|Sliv]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Savinja]] [[Kategorija:Vodene mase u Sloveniji|Sliv Savinje]] 3846931 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Savinja|Sliv]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Savinja]] [[Kategorija:Vodene mase u Sloveniji|Sliv Savinje]] fgxstxkspu8qm955hjnjlw9ocu5j8e4 14 534602 3846932 2026-05-16T13:54:31Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Savinja}} {{Kategorija|Savinja}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji|Savinja]] [[Kategorija:Pritoke Save|Savinja]] 3846932 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Savinja}} {{Kategorija|Savinja}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji|Savinja]] [[Kategorija:Pritoke Save|Savinja]] 83s4nvdngxa9ejwtlj31ucbvhmune34 0 534603 3846938 2026-05-16T14:54:30Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno jedan dio teksta sa wikipedia en 3846938 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Neuchâtelu | slika = [[Datoteka:Universite neuchatel.jpg|250px|Glavna zgrada]] | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = {{start date and age|1838}} | vrsta = [[Javni univerzitet]] | krovna = | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = {{Plainlist| * BENEFRI * Triangle Azur * CRUS * CUSO * [[Agence universitaire de la Francophonie|AUF]] }} | izdaci = | budžet = 140,97 miliona [[Švicarski franak|CHF]]<ref name="UniD_Rapport_2021">{{cite book |author=Université de Neuchâtel |date=2022 |title=Rapport d’activité 2021 |publisher=Bureau de la durabilité (UniD) |location=Neuchâtel |url=https://www.unine.ch/durabilite/wp-content/uploads/sites/68/2022-02_Rapport_activites_UniD_2021.pdf |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = Deniz Gyger Gaspoz | prorektor = | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = 1.103<ref name="UniD_Rapport_2021" /> | studenti = 4.508<ref name="UniD_Rapport_2021" /> | dodipl = | dipl = | doktorat = 619<ref name="UniD_Rapport_2021" /> | ostali = | lokacija = Avenue du 1er-Mars 26, CH - 2000 | grad = [[Neuchâtel]] | savezna_država = [[Kanton Neuchâtel]] | provincija = | država = [[Švicarska]] | koor = {{coord|46.99373|N|6.938547|E|region:CH-NE_type:edu|display=inline,title}} | kampus = | prijašnja_imena = Akademija u Neuchâtelu (1838–1909) | slobodna_oznaka = | slobodna_vrijednost = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = UniNE | maskota = | udruženja = | web-sajt = https://www.unine.ch/ | logo = [[Datoteka:Logo Université de Neuchâtel.svg|250px|Logo Univerziteta u Neuchâtelu]] | pushin_map = | fusnote = }} '''Univerzitet u Neuchâtelu''' ('''UniNE''') je [[francuski jezik|frankofonski]] javni istraživački univerzitet smješten u [[Neuchâtel|Neuchâtelu]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Univerzitet ima četiri fakulteta i više od deset instituta, uključujući oblasti humanističkih i društvenih nauka, prirodnih nauka, prava i ekonomije. Fakultet humanističkih nauka, sa oko 2.000 studenata, najveći je fakultet Univerziteta u Neuchâtelu. Univerzitet raspolaže godišnjim budžetom od približno 140 miliona švicarskih franaka, dok godišnji fond za istraživanja iznosi oko 40 miliona franaka. Na univerzitetu studira oko 4.500 studenata, uključujući približno 600 doktorskih kandidata, a svake godine dodjeljuje se više od 600 diploma, licenci, doktorata i certifikata. Univerzitet zapošljava više od 1.100 radnika.<ref name="UniD_Rapport_2021" /> == Historija == Univerzitet u Neuchâtelu nastao je iz [[Akademija|Akademije]] osnovane 1838. godine odlukom pruskog kralja [[Frederick William IV|Friedricha Wilhelma IV]], koji je ujedno bio i knez Neuchâtela.<ref name="Britannica_Neuchatel">{{cite web |title=Neuchâtel, Switzerland |url=https://www.britannica.com/place/Neuchatel-Switzerland |work=Encyclopedia Britannica |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Akademija je dodjeljivala akademske stepene iz umjetnosti i prirodnih nauka. Nakon revolucije 1848. Veliko vijeće Neuchâtela donijelo je odluku o njenom zatvaranju, ali je 1866. osnovana nova akademija, koja je 1909. godine službeno dobila status univerziteta.<ref name="Masters_Portal_UniNE">{{cite web |title=University of Neuchâtel |url=http://fr.mastersportal.eu/universities/925/university-of-neuchatel.html |work=Masters Portal |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="THE_World_Rankings_UniNE">{{cite web |title=University of Neuchâtel |url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/university-neuchatel |work=Times Higher Education (THE) |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitet se nalazi u [[Neuchâtel|Neuchâtelu]], u centru frankofonskog dijela [[Švicarska|Švicarske]]. Do 2005. Univerzitet u Neuchâtelu uglavnom je slijedio francuski model visokog obrazovanja, uz određena prilagođavanja švicarskom sistemu. Nakon toga univerzitet je usvojio standarde [[Bolonjski proces|Bolonjskog procesa]], koji podrazumijeva trostepeni sistem studija: dodiplomski, master i doktorski studij. == Akademski programi == Univerzitet u Neuchâtelu izvodi nastavu na [[francuski jezik|francuskom]] i [[engleski jezik|engleskom]] jeziku. Studijski programi organizovani su na dodiplomskom, master i doktorskom nivou, a obuhvataju različite oblasti, uključujući [[finansije]], [[informatika|informatiku]], [[pravo]], [[ekonomija|ekonomiju]], [[prirodne nauke]], [[sport]], [[novinarstvo]] i [[matematika|matematiku]].<ref name="Masters_Portal_UniNE" /><ref name="University_Directory_UniNE">{{cite web|title=University of Neuchâtel |url=http://www.university-directory.eu/Switzerland/University-of-Neuchatel.html |work=University Directory |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> U saradnji s [[De Montfort University|Univerzitetom De Montfort]] u [[Leicester|Leicesteru]] i [[Poslovnom školom SDA Bocconi]] u [[Milano|Milanu]], a u organizaciji Međunarodnog centra za sportske studije (CIES), Univerzitet u Neuchâtelu izvodi i program [[FIFA Master]], interdisciplinarni master studij iz menadžmenta, prava i humanističkih nauka u sportu.<ref name="CIES_FIFA_Master_About">{{cite web |title=The FIFA Master – International Master in Management, Law and Humanities of Sport |url=http://www.cies.ch/en/education/fifa-master/about-fifa-master/about-fifa-master/ |work=CIES |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Spisak rektora od 1909. == === Trogodišnji mandati === * [[Arthur Piaget]] (1909–1911) * Auguste Châtelain (1911–1913) * Edouard Béguelin (1913–1915) * Emile Dumont (1915–1917) * Philippe Godet (1917–1919) * Adrien Jaquerod (1919–1921) * Charles Meckenstock (1921–1923) * Paul Humbert (1923–1925) * Alfred Lombard (1925–1927) * Henri Rivier (1927–1929) * Carl Ott (1929) * Claude DuPasquier (1929–1931) * Willy Corswant (1931–1933) * Max Niedermann (1933–1935) * Henri Spinner (1935–1937) * Maurice Neeser (1937–1939) * Georges Méautis (1939–1941) * Robert Châbles (1941–1943) * Carl Ott (1943–1945) * Maurice Neeser (1945–1947) * Eddy Bauer (1947–1949) * Jean-Georges Baer (1949–1951) * Paul-René Rosset (1951–1953) * Jean-Daniel Burger (1953–1955) * Charly Guyot (1955–1957) * Felix Fiala (1957–1959) * François Clerc (1959–1961) * Jean-Louis Leuba (1961–1963) * André Labhardt (1963–1965) * Claude Favarger (1965–1967) * Maurice Erard (1967–1969) * Werner Soerensen (1969–1971) === Četverogodišnji mandati === * Werner Soerensen (1971–1975) * Jean-Blaise Grize (1975–1979) * Éric Jeannet (1979–1983) * Jean Guinand (1983–1987) * Rémy Scheurer (1987–1991) * Denis Maillat (1991–1995) * Francis Persoz (1995–1999) * Denis Miéville (1999–2003) * Hans-Heinrich Nägeli (korektor, 2003) * Michel Rousson (korektor, 2003) * Alfred Strohmeier (2004–2007) * Jean-Pierre Derendinger ('vršilac dužnosti, 2007–2008) * Martine Rahier (2008–2016) * Kilian Stoffel (2016–danas) === Povezane institucije === * ''École romande de santé publique'' (ERSP) == Osobe povezane s univerzitetom == *[[Louis Agassiz]] *[[Pierre Aubert]] *[[Ünal Aysal]] *[[Élisabeth Baume-Schneider]] *[[Cassandre Berdoz]] *[[Alain Berset]] *[[Denise Berthoud]] *[[Pierre du Bois de Dunilac]] *[[Fernand Brunner]] *[[Robert Forrest Burgess]] *[[Martin Dibelius]] *[[Yadolah Dodge]] *[[Arnold van Gennep]] *[[Pierre Graber]] *[[François Grosjean]] *[[Arnold Henri Guyot]] *[[William S. Hatcher|William Hatcher]] *[[Hans Christian Henriksen]] *[[Mimi Khalvati]] *[[Stephan Klapproth]] *[[Maurice Kottelat]] *[[Michel Luc]] *[[Dick Marty]] *[[Denis Miéville]] *[[Mohammad Mosaddegh]] *[[Rosario Murillo]] *[[Ye Peijian]] *[[Max Petitpierre]] *[[Jean Piaget]] *[[Amélie Plume]] *[[Edmond Privat]] *[[Albert de Pury]] *[[Roland de Pury]] *[[Valentine Python]] *[[Fritz de Quervain]] *[[Martine Rebetez]] *[[Élisée Reclus]] *[[Arnold Reymond]] *[[Yann Richter]] *[[Denis de Rougemont]] *[[Albert Schinz]] *[[Gertrud Theiler]] *[[Alison Wolf]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|University of Neuchâtel}} * [https://www.unine.ch/ Zvanični veb-sajt Univerziteta u Neuchâtelu] (fr) (de) (en) * [https://web.archive.org/web/20110717170745/http://www.universitieshandbook.com/index.php?option=com_mtree&link_id=19&task=viewlink&Itemid=53 Priručnik o Univerzitetu u Neuchâtelu] na platformi ″Universities Handbook″ (arhivirano 17. jula 2011) (en) {{DEFAULTSORT:Neuchatel, University Of}} [[Kategorija:Univerziteti u Švicarskoj]] [[Kategorija:Neuchâtel]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1838.]] syxa8br3jrlmn0wgt2dwapbt5beor3r 10 534604 3846940 2026-05-16T15:01:09Z Neptune, the Mystic 61763 Test 3846940 wikitext text/x-wiki <span style=" color: white; background: {{{alt text color|{{{23|black}}}}}}; background: -webkit-linear-gradient({{{direction|{{{22|right}}}}}}{{#if: {{{1|}}} |, {{{1}}}| }}{{#if: {{{2|}}} |, {{{2}}}| }}{{#if: {{{3|}}} |, {{{3}}}| }}{{#if: {{{4|}}} |, {{{4}}}| }}{{#if: {{{5|}}} |, {{{5}}}| }}{{#if: {{{6|}}} |, {{{6}}}| }}{{#if: {{{7|}}} |, {{{7}}}| }}{{#if: {{{8|}}} |, {{{8}}}| }}{{#if: {{{9|}}} |, {{{9}}}| }}{{#if: {{{10|}}} |, {{{10}}}| }}{{#if: {{{11|}}} |, {{{11}}}| }}{{#if: {{{12|}}} |, {{{12}}}| }}{{#if: {{{13|}}} |, {{{13}}}| }}{{#if: {{{14|}}} |, {{{14}}}| }}{{#if: {{{15|}}} |, {{{15}}}| }}{{#if: {{{16|}}} |, {{{16}}}| }}{{#if: {{{17|}}} |, {{{17}}}| }}{{#if: {{{18|}}} |, {{{18}}}| }}{{#if: {{{19|}}} |, {{{19}}}| }}{{#if: {{{20|}}} |, {{{20}}}| }}); background: -o-linear-gradient({{{direction|{{{22|right}}}}}}{{#if: {{{1|}}} |, {{{1}}}| }}{{#if: {{{2|}}} |, {{{2}}}| }}{{#if: {{{3|}}} |, {{{3}}}| }}{{#if: {{{4|}}} |, {{{4}}}| }}{{#if: {{{5|}}} |, {{{5}}}| }}{{#if: {{{6|}}} |, {{{6}}}| }}{{#if: {{{7|}}} |, {{{7}}}| }}{{#if: {{{8|}}} |, {{{8}}}| }}{{#if: {{{9|}}} |, {{{9}}}| }}{{#if: {{{10|}}} |, {{{10}}}| }}{{#if: {{{11|}}} |, {{{11}}}| }}{{#if: {{{12|}}} |, {{{12}}}| }}{{#if: {{{13|}}} |, {{{13}}}| }}{{#if: {{{14|}}} |, {{{14}}}| }}{{#if: {{{15|}}} |, {{{15}}}| }}{{#if: {{{16|}}} |, {{{16}}}| }}{{#if: {{{17|}}} |, {{{17}}}| }}{{#if: {{{18|}}} |, {{{18}}}| }}{{#if: {{{19|}}} |, {{{19}}}| }}{{#if: {{{20|}}} |, {{{20}}}| }}); background: -moz-linear-gradient({{{direction|{{{22|right}}}}}}{{#if: {{{1|}}} |, {{{1}}}| }}{{#if: {{{2|}}} |, {{{2}}}| }}{{#if: {{{3|}}} |, {{{3}}}| }}{{#if: {{{4|}}} |, {{{4}}}| }}{{#if: {{{5|}}} |, {{{5}}}| }}{{#if: {{{6|}}} |, {{{6}}}| }}{{#if: {{{7|}}} |, {{{7}}}| }}{{#if: {{{8|}}} |, {{{8}}}| }}{{#if: {{{9|}}} |, {{{9}}}| }}{{#if: {{{10|}}} |, {{{10}}}| }}{{#if: {{{11|}}} |, {{{11}}}| }}{{#if: {{{12|}}} |, {{{12}}}| }}{{#if: {{{13|}}} |, {{{13}}}| }}{{#if: {{{14|}}} |, {{{14}}}| }}{{#if: {{{15|}}} |, {{{15}}}| }}{{#if: {{{16|}}} |, {{{16}}}| }}{{#if: {{{17|}}} |, {{{17}}}| }}{{#if: {{{18|}}} |, {{{18}}}| }}{{#if: {{{19|}}} |, {{{19}}}| }}{{#if: {{{20|}}} |, {{{20}}}| }}); background: linear-gradient(to {{{direction|{{{22|right}}}}}}{{#if: {{{1|}}} |, {{{1}}}| }}{{#if: {{{2|}}} |, {{{2}}}| }}{{#if: {{{3|}}} |, {{{3}}}| }}{{#if: {{{4|}}} |, {{{4}}}| }}{{#if: {{{5|}}} |, {{{5}}}| }}{{#if: {{{6|}}} |, {{{6}}}| }}{{#if: {{{7|}}} |, {{{7}}}| }}{{#if: {{{8|}}} |, {{{8}}}| }}{{#if: {{{9|}}} |, {{{9}}}| }}{{#if: {{{10|}}} |, {{{10}}}| }}{{#if: {{{11|}}} |, {{{11}}}| }}{{#if: {{{12|}}} |, {{{12}}}| }}{{#if: {{{13|}}} |, {{{13}}}| }}{{#if: {{{14|}}} |, {{{14}}}| }}{{#if: {{{15|}}} |, {{{15}}}| }}{{#if: {{{16|}}} |, {{{16}}}| }}{{#if: {{{17|}}} |, {{{17}}}| }}{{#if: {{{18|}}} |, {{{18}}}| }}{{#if: {{{19|}}} |, {{{19}}}| }}{{#if: {{{20|}}} |, {{{20}}}| }}); -webkit-background-clip: text; -webkit-text-fill-color: transparent; ">{{{text|{{{21|Error message when text parameter is missing: No text provided}}}}}}</span><noinclude>{{documentation}}</noinclude> gca5t9iq6ausuzno3z78hwktqm3i6u0 0 534605 3846970 2026-05-16T18:06:29Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{taksokvir |boja=grey |ime=''Coprinopsis lagopus'' | slika = Hasenpfoten.jpg | opis_slike =Gljiva zečje šape |širina_slike=280px | regnum = [[Fungi]] |classis=[[Agaricomycetes]] |ordo=[[Agaricales]] |superfamily= Coprinaceae |family= Psathyrellaceae | genus = ''Coprinopsis'' | species =''C. lagopus'' |dvoimeno= ''Coprinopsis lagopus'' | authority = ([[Elias Magnus Fries|Fr.]]) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001) | sinonimi = *''Agaricus lagopus'' <small>Fr. (18... 3846970 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=grey |ime=''Coprinopsis lagopus'' | slika = Hasenpfoten.jpg | opis_slike =Gljiva zečje šape |širina_slike=280px | regnum = [[Fungi]] |classis=[[Agaricomycetes]] |ordo=[[Agaricales]] |superfamily= Coprinaceae |family= Psathyrellaceae | genus = ''Coprinopsis'' | species =''C. lagopus'' |dvoimeno= ''Coprinopsis lagopus'' | authority = ([[Elias Magnus Fries|Fr.]]) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001) | sinonimi = *''Agaricus lagopus'' <small>Fr. (1821)</small> *''Coprinus lagopus'' <small>(Fr.) Fr. (1838)</small> }} '''''Coprinopsis lagopus''''', poznatija kao '''mastionica zečje šape''',<ref>{{Cite web |title=Coprinopsis lagopus, Hare'sfoot Inkcap mushroom |url=https://www.first-nature.com/fungi/coprinopsis-lagopus.php |access-date=2025-08-20 |website=www.first-nature.com}}</ref> ''' gljiva zečja stopala ''' ili '''mastiljava kapa zečjeg stopala''',<ref>{{Cite book |last=Siegel |first=Noah |title=Mushrooms of Cascadia: A Comprehensive Guide to Fungi of the Pacific Northwest |last2=Schwartz |first2=Christian |date=September 1, 2024 |publisher=Backcountry Press |isbn=9781941624197 |location=Humboldt County, California |pages=92}}</ref> jest [[vrsta]] [[gljive|gljiva]] iz porodice Psathyrellaceae. Općenito je poznata kao '''zečja gljiva''' zbog nejasne sličnosti mladog plodnog tijela sa šapom bijelog zeca.<ref name="Crosier1949" /> To je nježna i kratkotrajna gljiva, čiji plodni dijelovi traju samo nekoliko sati prije nego što se rastvaraju u crno mastilo – proces koji se naziva ''delikvescencija''. == Taksonomija == Do 2001. godine vrsta je bila poznata kao ''Coprinus lagopus''; napredak u razumijevanju [[filogeneza|filogenetskih]] odnosa između različitih vrsta koprinoida doveo je do velike reorganizacije tog roda.<ref name="Redhead2001"/> ==Opis== Veličina plodnog tijela gljive ''Coprinopsis lagopus'' može znatno varirati. Ova gljiva stvara vrlo mala plodna tijela (poznata kao patuljasta plodna tijela), od kojih su neka manja od stotine veličine većih. U nizu eksperimenata, [[Arthur Henry Reginald Buller]] uzgajao je [[spore]] na [[konj]]skom izmetu i primijetio veliki raspon varijacija veličine: najmanji primjerak imao je [[mikologija|stabljiku]] dužine 1 mm i [[klobuk (mikologija)|klobuk]] promjera 0,75 mm, dok je najveći primjerak imao dužinu stabljike 18,4 cm i promjer klobuka 2 cm.<ref>Buller (1924), pp. 83–5.</ref> Buller je primijetio da su patuljasta plodna tijela potpuno funkcionalna, proizvodeći i oslobađajući spore na način identičan kao i normalna. Velika varijacija u veličini navela je neke autore da pogrešno nazovu patuljasta plodna tijela novim vrstama. Naprimjer, George Edward Massee smatrao je patuljasta plodna tijela novom vrstom, ''Coprinus radiatus''.<ref name="Buller">Buller (1924), p. 302.</ref> Općenito, patuljasta plodna tijela imaju dužinu stabljike od 1–10 mm i promjer šešira od 0,75– 3 mm, dok veliki primjerci imaju stabljike visoke {{Cvt|5-18,5|cm|frac=8}} i široke 2–5 mm, s promjerom šešira od {{Cvt|2–5|cm|frac=4}}.<ref name=":0">{{Cite book|last1=Davis|first1=R. Michael|title=Field Guide to Mushrooms of Western North America|last2=Sommer|first2=Robert|last3=Menge|first3=John A.|publisher=University of California Press|year=2012|isbn=978-0-520-95360-4|location=Berkeley|pages=207|oclc=797915861}}</ref> Debljina stabljike kod većih primjeraka je obično 4–6 mm, a debljina na bazi u obliku palice ili lukovice može dostići i do 0,8 mm.<ref name=Miller2006/> Boja površine klobuka je blijeda do vrlo tamnosmeđa u sredini ispod bjelkastog do srebrno-sivog vela, ali postaje bljeđa prema rubu. Kako gljiva sazrijeva, oblik klobuka postaje konusniji ili konveksniji, te se na kraju spljošti, s rubovima zakrivljenim prema gore. [[veo (botanika)|veo]] je u početku bjelkast, zatim postaje srebrno-siv ili sivo-smeđ; na kraju se cijepa, postajući dlakav (fibrilozan). [[lamela (mikologija)|lamele]] su slobodno pričvršćene za stabljiku, vrlo tanke i gusto zbijene. U početku je boja škrga bijela, zatim prelazi u sivkasto-smeđu, a zatim u crnu kako spore sazrijevaju. U zrelosti, rubovi lamela rastvaraju se (''deliquesce'') u crnu tekućinu.<ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)"/> Ove gljive su prolazne, traju samo nekoliko sati prije nego što uginu;<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> proces autodigestije se pojačava u vlažnim okruženjima. Stabljika je bjelkasta, šuplja je, dlakava (flokulozna) po cijeloj površini, ali posebno na donjim dijelovima, i postaje glatka ([[golavost (botanika)|gola]]) s godinama. [[otisak spora]] je ljubičasto-crn. Vrsta nije otrovna.<ref name="Miller2006" /> Njena jestivost nije poznata, ali se smatra premalom da bi bila vrijedna konzumiranja.<ref name=":0" /> {{gallery|mode=packed |Coprinopsis lagopus 122149.jpg| Šešir zrelog primjerka sa lamelama koje se tope u vodi |Coprinopsis lagopus in California garden.jpg| Grupa gljiva }} ===Mikroskopska svojstva=== [[Basidiospora|Spore]] imaju dimenzije 11–13 x 6–8&nbsp;[[μm]].<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> Eliptičnog su ili jajolikog oblika, sa zaobljenom bazom i vrhom, tamnocrvenosmeđe boje i [[nonamiloid]]ni. [[Slika:Coprinopsis lagopus Buller.jpg|thumb| Detalj presjeka kroz dvije škrge nerazvijenog plodnog tijela: ''s'', kratka bazidija; ''l'', duga bazidija; ''p'', [[parafize]]; ''c'', cistidija; ''i'', interlamelarni prostor]] [[cistidija|Cistidije]] koje se nalaze na stranama lamela (''pleurocistidije'') obiluju u velikim plodnim tijelima, a manje ih je u manjim primjercima. Ove ćelije su ovalne, zaobljene na vrhu s izbočenjem u sredini i skupljene u stabljiku u podnožju. Dužina ovih ćelija je obično 100–130 μm, a širine 35–45 μm. Prije nego što se klobuk proširi, svaka cistidija potpuno grana interlamelarni prostor, s oba kraja pričvršćena za lamelarij, pomažući zajedno stežući ''parafize''. Kako se lamela širi, cistidij se odvaja od jedne lamele i viri iz druge. [[bazidija|Bazidije]] (ćelije koje nose spore) dolaze u dvije veličine; duge bazidije imaju dimenzije 40 × 8–10 μm, dok kraće imaju dimenzije 23 × 8–10 μm. Bazidije imaju po četiri spore, koje su pričvršćene kratkim sterigmatima.<ref>Buller, str. 306–7.</ref> === Slične vrste === Srodna vrsta ''Coprinopsis lagopides'' <small>([[Petter Karsten|P. Karst]]) Redhead, Vilgalys & Montcalvo</small> je sličnog izgleda, ali tipičnije raste na supstratima poput humusa ili spaljenog ili ugljenisanog drveta; također ima tendenciju da se brže i potpunije topne od ''C. lagopus''. ''C. lagopides'' se mikroskopski može razlikovati po manjim sporama (6–9 x 5–7 μm) koje su otprilike sfernog ili jajolikog oblika, a ne eliptičnog kao kod ''C. lagopus''.<ref name="Miller2006"/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Coprinopsis lagopus'' raste pojedinačno ili u grupama u zemljištu, kao i na drvnom triješću,<ref>{{cite book|last1=Trudell|first1=Steve|url=https://books.google.com/books?id=WevHvt6Tr8kC|title=Mushrooms of the Pacific Northwest|last2=Ammirati|first2=Joe|publisher=Timber Press|year=2009|isbn=978-0-88192-935-5|series=Timber Press Field Guides|location=Portland, OR|pages=197}}</ref> gomilama [[kompost]]a, biljnom otpadu, konjskom ili stočnom gnoju <ref name="Pauline et al 2022">{{cite journal |last1=Pauline |first1=N'Douba Amako |last2=Claude |first2=Kouassi Kouadio |last3=Clovis |first3=Koffi N'Dono Boni |last4=Allal |first4=Douira |last5=Koutoua |first5=Ayolié |date=2022 |title=Coprophilous fungi of Daloa city: New species for the fungal flora of Côte d'Ivoire |url= |doi=10.30574/gscbps.2022.20.3.0362 |journal=GSC Biological and Pharmaceutical Sciences |volume=20 |issue=3 |pages=251–260|doi-access=free }}</ref> od jeseni do sredine zime. Široko je rasprostranjena širom svijeta.[[Slika:Coprinopsis lagopus Strypemonde 2.jpg|thumb|right|Zreli primjerci sa rubovima uvijenim prema gore]] ==Bioaktivni spojevi== ''Coprinopsis lagopus'' proizvodi četiri slabo antibiotska spoja klase [[seskviterpena]] koji se zajednički nazivaju lagopodini.<ref name=Botton1975/> [[Potpuna sinteza]] lagopodina A postignuta je 2006. godine.<ref name=Srikrishna2006/> ==Genetika== ''Coprinopis lagopus'' se koristi kao [[nodelni organizam|modelni sistem]] za proučavanje [[fiziologija|fiziologije]] i [[genetika|genetike]] gljiva već mnogo decenija.<ref name=Day1960/><ref name=Clark1964/><ref name=Casselton1965/><ref name=Lu1978/> ==Također pogledajte== {{portal|Gljive}} *[[Lista Vrste Coprinopsis|Spisak vrsta ''Coprinopsis'']] ==Reference== {{Reflist|colwidth=30em|refs= <ref name=Botton1975>{{cite journal |vauthors=Botton CR, Siehr DJ |year=1975 |title=Hydroxylagopodin B, a sesquiterpene quinone from a mutant strain of ''Coprinus macrorhizus'' var. ''microsporus'' |journal=Phytochemistry |volume=14 |issue= 5–6 |page=1433 |doi=10.1016/S0031-9422(00)98645-X|bibcode=1975PChem..14.1433B }}</ref> <ref name=Casselton1965>{{cite journal |author=Casselton LA |title=The production and behavior of diploids of ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics Research |volume=124 |issue=2 |pages=190–208 |year=1965 |pmid=14345906|doi=10.1017/S0016672300004080 |doi-access=free }}</ref> <ref name=Clark1964>{{cite journal |vauthors=Clark E, Bowbury RJ |title=Studies of methionine synthesis in ''Coprinus lagopus'' |journal=Journal of General Microbiology |volume=36 |issue=3 |pages=333–9 |year=1964 |pmid=14217348 |doi=10.1099/00221287-36-3-333|doi-access=free }}</ref> <ref name=Crosier1949>{{cite journal |vauthors=Crosier WF, Patrick SR, Heit CE, McSwain E |title=The Harefoot Mushroom, ''Coprinus lagopus'' Fr., on fruits used commercially as seedstocks |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=110 |issue=2844 |pages=13–14 |year=1949 |pmid=17753812 |doi=10.1126/science.110.2844.13|bibcode=1949Sci...110...13C }}</ref> <ref name=Day1960>{{cite journal |author=Day PR |title=The structure of the mating type locus in ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics |volume=45 |issue=5 |pages=641–50 |year=1960 |doi=10.1093/genetics/45.5.641 |pmid=17247950 |pmc=1210076 |url=http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=17247950}}</ref> <ref name=Lu1978>{{cite journal |author=Lu BC. |title=Meiosis in Coprinus. VIII. A time-course study of the fusion and division of the spindle pole body during meiosis |journal=Journal of Cell Biology |volume=76 |issue=3 |pages=761–66 |year=1978 |pmid=564915 |pmc=2109999 |doi=10.1083/jcb.76.3.761 }}</ref> <ref name=Miller2006>{{cite book |vauthors=Miller HR, Miller OK |title=North American Mushrooms: A Field Guide to Edible and Inedible Fungi |publisher=Falcon Guide |location=Guilford, CN |year=2006 |page=232 |isbn=978-0-7627-3109-1}}</ref> <ref name=Redhead2001>{{cite journal |vauthors=Redhead SA, Vilgalys R, ((Moncalvo J-M)), Johnson J, Hopple JS Jr |title=''Coprinus'' Persoon and the disposition of ''Coprinus'' species sensu lato |year=2001 |journal=Taxon |volume=50 |issue=1 |pages=203–41|doi=10.2307/1224525|jstor=1224525 |bibcode=2001Taxon..50..203R }}</ref> <ref name=Srikrishna2006>{{cite journal |vauthors=Srikrishna A, Lakshmi BV, Ravikumar PC |year=2006 |title=The first total synthesis of (+/-)-lagopodin A |journal=Tetrahedron Letters |volume=47 |issue=8 |pages=1277–81 |doi=10.1016/j.tetlet.2005.12.071 }}</ref> <ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus">{{cite web |url=http://www.mykoweb.com/CAF/species/Coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |work=California Fungi |access-date=2009-03-22}}</ref> <ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)">{{cite web|url=http://www.mushroomexpert.com/coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |author=Kuo M |work=MushroomExpert.Com |access-date=2009-03-22}}</ref> }} ===Citirani tekstovi=== * Buller AHR. (1924). ''Researches on Fungi''. New York: [[Longman|Longmans, Green, and Co.]] {{Taxonbar|from=Q162599}} [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Gljive Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Coprinopsis|lagopus]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Elias Magnus Fries]] [[Kategorija:Vrste gljiva]] fyu1ifh9urpby4gsrzbrqu4ik4oije5 3846971 3846970 2026-05-16T18:07:43Z Genetičar 181151 /* Genetika */ 3846971 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=grey |ime=''Coprinopsis lagopus'' | slika = Hasenpfoten.jpg | opis_slike =Gljiva zečje šape |širina_slike=280px | regnum = [[Fungi]] |classis=[[Agaricomycetes]] |ordo=[[Agaricales]] |superfamily= Coprinaceae |family= Psathyrellaceae | genus = ''Coprinopsis'' | species =''C. lagopus'' |dvoimeno= ''Coprinopsis lagopus'' | authority = ([[Elias Magnus Fries|Fr.]]) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001) | sinonimi = *''Agaricus lagopus'' <small>Fr. (1821)</small> *''Coprinus lagopus'' <small>(Fr.) Fr. (1838)</small> }} '''''Coprinopsis lagopus''''', poznatija kao '''mastionica zečje šape''',<ref>{{Cite web |title=Coprinopsis lagopus, Hare'sfoot Inkcap mushroom |url=https://www.first-nature.com/fungi/coprinopsis-lagopus.php |access-date=2025-08-20 |website=www.first-nature.com}}</ref> ''' gljiva zečja stopala ''' ili '''mastiljava kapa zečjeg stopala''',<ref>{{Cite book |last=Siegel |first=Noah |title=Mushrooms of Cascadia: A Comprehensive Guide to Fungi of the Pacific Northwest |last2=Schwartz |first2=Christian |date=September 1, 2024 |publisher=Backcountry Press |isbn=9781941624197 |location=Humboldt County, California |pages=92}}</ref> jest [[vrsta]] [[gljive|gljiva]] iz porodice Psathyrellaceae. Općenito je poznata kao '''zečja gljiva''' zbog nejasne sličnosti mladog plodnog tijela sa šapom bijelog zeca.<ref name="Crosier1949" /> To je nježna i kratkotrajna gljiva, čiji plodni dijelovi traju samo nekoliko sati prije nego što se rastvaraju u crno mastilo – proces koji se naziva ''delikvescencija''. == Taksonomija == Do 2001. godine vrsta je bila poznata kao ''Coprinus lagopus''; napredak u razumijevanju [[filogeneza|filogenetskih]] odnosa između različitih vrsta koprinoida doveo je do velike reorganizacije tog roda.<ref name="Redhead2001"/> ==Opis== Veličina plodnog tijela gljive ''Coprinopsis lagopus'' može znatno varirati. Ova gljiva stvara vrlo mala plodna tijela (poznata kao patuljasta plodna tijela), od kojih su neka manja od stotine veličine većih. U nizu eksperimenata, [[Arthur Henry Reginald Buller]] uzgajao je [[spore]] na [[konj]]skom izmetu i primijetio veliki raspon varijacija veličine: najmanji primjerak imao je [[mikologija|stabljiku]] dužine 1 mm i [[klobuk (mikologija)|klobuk]] promjera 0,75 mm, dok je najveći primjerak imao dužinu stabljike 18,4 cm i promjer klobuka 2 cm.<ref>Buller (1924), pp. 83–5.</ref> Buller je primijetio da su patuljasta plodna tijela potpuno funkcionalna, proizvodeći i oslobađajući spore na način identičan kao i normalna. Velika varijacija u veličini navela je neke autore da pogrešno nazovu patuljasta plodna tijela novim vrstama. Naprimjer, George Edward Massee smatrao je patuljasta plodna tijela novom vrstom, ''Coprinus radiatus''.<ref name="Buller">Buller (1924), p. 302.</ref> Općenito, patuljasta plodna tijela imaju dužinu stabljike od 1–10 mm i promjer šešira od 0,75– 3 mm, dok veliki primjerci imaju stabljike visoke {{Cvt|5-18,5|cm|frac=8}} i široke 2–5 mm, s promjerom šešira od {{Cvt|2–5|cm|frac=4}}.<ref name=":0">{{Cite book|last1=Davis|first1=R. Michael|title=Field Guide to Mushrooms of Western North America|last2=Sommer|first2=Robert|last3=Menge|first3=John A.|publisher=University of California Press|year=2012|isbn=978-0-520-95360-4|location=Berkeley|pages=207|oclc=797915861}}</ref> Debljina stabljike kod većih primjeraka je obično 4–6 mm, a debljina na bazi u obliku palice ili lukovice može dostići i do 0,8 mm.<ref name=Miller2006/> Boja površine klobuka je blijeda do vrlo tamnosmeđa u sredini ispod bjelkastog do srebrno-sivog vela, ali postaje bljeđa prema rubu. Kako gljiva sazrijeva, oblik klobuka postaje konusniji ili konveksniji, te se na kraju spljošti, s rubovima zakrivljenim prema gore. [[veo (botanika)|veo]] je u početku bjelkast, zatim postaje srebrno-siv ili sivo-smeđ; na kraju se cijepa, postajući dlakav (fibrilozan). [[lamela (mikologija)|lamele]] su slobodno pričvršćene za stabljiku, vrlo tanke i gusto zbijene. U početku je boja škrga bijela, zatim prelazi u sivkasto-smeđu, a zatim u crnu kako spore sazrijevaju. U zrelosti, rubovi lamela rastvaraju se (''deliquesce'') u crnu tekućinu.<ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)"/> Ove gljive su prolazne, traju samo nekoliko sati prije nego što uginu;<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> proces autodigestije se pojačava u vlažnim okruženjima. Stabljika je bjelkasta, šuplja je, dlakava (flokulozna) po cijeloj površini, ali posebno na donjim dijelovima, i postaje glatka ([[golavost (botanika)|gola]]) s godinama. [[otisak spora]] je ljubičasto-crn. Vrsta nije otrovna.<ref name="Miller2006" /> Njena jestivost nije poznata, ali se smatra premalom da bi bila vrijedna konzumiranja.<ref name=":0" /> {{gallery|mode=packed |Coprinopsis lagopus 122149.jpg| Šešir zrelog primjerka sa lamelama koje se tope u vodi |Coprinopsis lagopus in California garden.jpg| Grupa gljiva }} ===Mikroskopska svojstva=== [[Basidiospora|Spore]] imaju dimenzije 11–13 x 6–8&nbsp;[[μm]].<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> Eliptičnog su ili jajolikog oblika, sa zaobljenom bazom i vrhom, tamnocrvenosmeđe boje i [[nonamiloid]]ni. [[Slika:Coprinopsis lagopus Buller.jpg|thumb| Detalj presjeka kroz dvije škrge nerazvijenog plodnog tijela: ''s'', kratka bazidija; ''l'', duga bazidija; ''p'', [[parafize]]; ''c'', cistidija; ''i'', interlamelarni prostor]] [[cistidija|Cistidije]] koje se nalaze na stranama lamela (''pleurocistidije'') obiluju u velikim plodnim tijelima, a manje ih je u manjim primjercima. Ove ćelije su ovalne, zaobljene na vrhu s izbočenjem u sredini i skupljene u stabljiku u podnožju. Dužina ovih ćelija je obično 100–130 μm, a širine 35–45 μm. Prije nego što se klobuk proširi, svaka cistidija potpuno grana interlamelarni prostor, s oba kraja pričvršćena za lamelarij, pomažući zajedno stežući ''parafize''. Kako se lamela širi, cistidij se odvaja od jedne lamele i viri iz druge. [[bazidija|Bazidije]] (ćelije koje nose spore) dolaze u dvije veličine; duge bazidije imaju dimenzije 40 × 8–10 μm, dok kraće imaju dimenzije 23 × 8–10 μm. Bazidije imaju po četiri spore, koje su pričvršćene kratkim sterigmatima.<ref>Buller, str. 306–7.</ref> === Slične vrste === Srodna vrsta ''Coprinopsis lagopides'' <small>([[Petter Karsten|P. Karst]]) Redhead, Vilgalys & Montcalvo</small> je sličnog izgleda, ali tipičnije raste na supstratima poput humusa ili spaljenog ili ugljenisanog drveta; također ima tendenciju da se brže i potpunije topne od ''C. lagopus''. ''C. lagopides'' se mikroskopski može razlikovati po manjim sporama (6–9 x 5–7 μm) koje su otprilike sfernog ili jajolikog oblika, a ne eliptičnog kao kod ''C. lagopus''.<ref name="Miller2006"/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Coprinopsis lagopus'' raste pojedinačno ili u grupama u zemljištu, kao i na drvnom triješću,<ref>{{cite book|last1=Trudell|first1=Steve|url=https://books.google.com/books?id=WevHvt6Tr8kC|title=Mushrooms of the Pacific Northwest|last2=Ammirati|first2=Joe|publisher=Timber Press|year=2009|isbn=978-0-88192-935-5|series=Timber Press Field Guides|location=Portland, OR|pages=197}}</ref> gomilama [[kompost]]a, biljnom otpadu, konjskom ili stočnom gnoju <ref name="Pauline et al 2022">{{cite journal |last1=Pauline |first1=N'Douba Amako |last2=Claude |first2=Kouassi Kouadio |last3=Clovis |first3=Koffi N'Dono Boni |last4=Allal |first4=Douira |last5=Koutoua |first5=Ayolié |date=2022 |title=Coprophilous fungi of Daloa city: New species for the fungal flora of Côte d'Ivoire |url= |doi=10.30574/gscbps.2022.20.3.0362 |journal=GSC Biological and Pharmaceutical Sciences |volume=20 |issue=3 |pages=251–260|doi-access=free }}</ref> od jeseni do sredine zime. Široko je rasprostranjena širom svijeta.[[Slika:Coprinopsis lagopus Strypemonde 2.jpg|thumb|right|Zreli primjerci sa rubovima uvijenim prema gore]] ==Bioaktivni spojevi== ''Coprinopsis lagopus'' proizvodi četiri slabo antibiotska spoja klase [[seskviterpena]] koji se zajednički nazivaju lagopodini.<ref name=Botton1975/> [[Potpuna sinteza]] lagopodina A postignuta je 2006. godine.<ref name=Srikrishna2006/> ==Genetika== ''Coprinopis lagopus'' se koristi kao [[modelni organizam|modelni sistem]] za proučavanje [[fiziologija|fiziologije]] i [[genetika|genetike]] gljiva već mnogo decenija.<ref name=Day1960/><ref name=Clark1964/><ref name=Casselton1965/><ref name=Lu1978/> ==Također pogledajte== {{portal|Gljive}} *[[Lista Vrste Coprinopsis|Spisak vrsta ''Coprinopsis'']] ==Reference== {{Reflist|colwidth=30em|refs= <ref name=Botton1975>{{cite journal |vauthors=Botton CR, Siehr DJ |year=1975 |title=Hydroxylagopodin B, a sesquiterpene quinone from a mutant strain of ''Coprinus macrorhizus'' var. ''microsporus'' |journal=Phytochemistry |volume=14 |issue= 5–6 |page=1433 |doi=10.1016/S0031-9422(00)98645-X|bibcode=1975PChem..14.1433B }}</ref> <ref name=Casselton1965>{{cite journal |author=Casselton LA |title=The production and behavior of diploids of ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics Research |volume=124 |issue=2 |pages=190–208 |year=1965 |pmid=14345906|doi=10.1017/S0016672300004080 |doi-access=free }}</ref> <ref name=Clark1964>{{cite journal |vauthors=Clark E, Bowbury RJ |title=Studies of methionine synthesis in ''Coprinus lagopus'' |journal=Journal of General Microbiology |volume=36 |issue=3 |pages=333–9 |year=1964 |pmid=14217348 |doi=10.1099/00221287-36-3-333|doi-access=free }}</ref> <ref name=Crosier1949>{{cite journal |vauthors=Crosier WF, Patrick SR, Heit CE, McSwain E |title=The Harefoot Mushroom, ''Coprinus lagopus'' Fr., on fruits used commercially as seedstocks |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=110 |issue=2844 |pages=13–14 |year=1949 |pmid=17753812 |doi=10.1126/science.110.2844.13|bibcode=1949Sci...110...13C }}</ref> <ref name=Day1960>{{cite journal |author=Day PR |title=The structure of the mating type locus in ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics |volume=45 |issue=5 |pages=641–50 |year=1960 |doi=10.1093/genetics/45.5.641 |pmid=17247950 |pmc=1210076 |url=http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=17247950}}</ref> <ref name=Lu1978>{{cite journal |author=Lu BC. |title=Meiosis in Coprinus. VIII. A time-course study of the fusion and division of the spindle pole body during meiosis |journal=Journal of Cell Biology |volume=76 |issue=3 |pages=761–66 |year=1978 |pmid=564915 |pmc=2109999 |doi=10.1083/jcb.76.3.761 }}</ref> <ref name=Miller2006>{{cite book |vauthors=Miller HR, Miller OK |title=North American Mushrooms: A Field Guide to Edible and Inedible Fungi |publisher=Falcon Guide |location=Guilford, CN |year=2006 |page=232 |isbn=978-0-7627-3109-1}}</ref> <ref name=Redhead2001>{{cite journal |vauthors=Redhead SA, Vilgalys R, ((Moncalvo J-M)), Johnson J, Hopple JS Jr |title=''Coprinus'' Persoon and the disposition of ''Coprinus'' species sensu lato |year=2001 |journal=Taxon |volume=50 |issue=1 |pages=203–41|doi=10.2307/1224525|jstor=1224525 |bibcode=2001Taxon..50..203R }}</ref> <ref name=Srikrishna2006>{{cite journal |vauthors=Srikrishna A, Lakshmi BV, Ravikumar PC |year=2006 |title=The first total synthesis of (+/-)-lagopodin A |journal=Tetrahedron Letters |volume=47 |issue=8 |pages=1277–81 |doi=10.1016/j.tetlet.2005.12.071 }}</ref> <ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus">{{cite web |url=http://www.mykoweb.com/CAF/species/Coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |work=California Fungi |access-date=2009-03-22}}</ref> <ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)">{{cite web|url=http://www.mushroomexpert.com/coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |author=Kuo M |work=MushroomExpert.Com |access-date=2009-03-22}}</ref> }} ===Citirani tekstovi=== * Buller AHR. (1924). ''Researches on Fungi''. New York: [[Longman|Longmans, Green, and Co.]] {{Taxonbar|from=Q162599}} [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Gljive Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Coprinopsis|lagopus]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Elias Magnus Fries]] [[Kategorija:Vrste gljiva]] kd7fwk7s2o4xnyldf218eezqnoorxm2 3846983 3846971 2026-05-16T18:52:00Z Genetičar 181151 3846983 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=grey |ime=''Coprinopsis lagopus'' | slika = Hasenpfoten.jpg | opis_slike =Gljiva zečje šape |slika_širina=280px | regnum = [[Fungi]] |classis=[[Agaricomycetes]] |ordo=[[Agaricales]] |superfamily= Coprinaceae |family= Psathyrellaceae | genus = ''Coprinopsis'' | species =''C. lagopus'' |dvoimeno= ''Coprinopsis lagopus'' | authority = ([[Elias Magnus Fries|Fr.]]) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001) | sinonimi = *''Agaricus lagopus'' <small>Fr. (1821)</small> *''Coprinus lagopus'' <small>(Fr.) Fr. (1838)</small> }} '''''Coprinopsis lagopus''''', poznatija kao '''mastionica zečje šape''',<ref>{{Cite web |title=Coprinopsis lagopus, Hare'sfoot Inkcap mushroom |url=https://www.first-nature.com/fungi/coprinopsis-lagopus.php |access-date=2025-08-20 |website=www.first-nature.com}}</ref> ''' gljiva zečja stopala ''' ili '''mastiljava kapa zečjeg stopala''',<ref>{{Cite book |last=Siegel |first=Noah |title=Mushrooms of Cascadia: A Comprehensive Guide to Fungi of the Pacific Northwest |last2=Schwartz |first2=Christian |date=September 1, 2024 |publisher=Backcountry Press |isbn=9781941624197 |location=Humboldt County, California |pages=92}}</ref> jest [[vrsta]] [[gljive|gljiva]] iz porodice Psathyrellaceae. Općenito je poznata kao '''zečja gljiva''' zbog nejasne sličnosti mladog plodnog tijela sa šapom bijelog zeca.<ref name="Crosier1949" /> To je nježna i kratkotrajna gljiva, čiji plodni dijelovi traju samo nekoliko sati prije nego što se rastvaraju u crno mastilo – proces koji se naziva ''delikvescencija''. == Taksonomija == Do 2001. godine vrsta je bila poznata kao ''Coprinus lagopus''; napredak u razumijevanju [[filogeneza|filogenetskih]] odnosa između različitih vrsta koprinoida doveo je do velike reorganizacije tog roda.<ref name="Redhead2001"/> ==Opis== Veličina plodnog tijela gljive ''Coprinopsis lagopus'' može znatno varirati. Ova gljiva stvara vrlo mala plodna tijela (poznata kao patuljasta plodna tijela), od kojih su neka manja od stotine veličine većih. U nizu eksperimenata, [[Arthur Henry Reginald Buller]] uzgajao je [[spore]] na [[konj]]skom izmetu i primijetio veliki raspon varijacija veličine: najmanji primjerak imao je [[mikologija|stabljiku]] dužine 1 mm i [[klobuk (mikologija)|klobuk]] promjera 0,75 mm, dok je najveći primjerak imao dužinu stabljike 18,4 cm i promjer klobuka 2 cm.<ref>Buller (1924), pp. 83–5.</ref> Buller je primijetio da su patuljasta plodna tijela potpuno funkcionalna, proizvodeći i oslobađajući spore na način identičan kao i normalna. Velika varijacija u veličini navela je neke autore da pogrešno nazovu patuljasta plodna tijela novim vrstama. Naprimjer, George Edward Massee smatrao je patuljasta plodna tijela novom vrstom, ''Coprinus radiatus''.<ref name="Buller">Buller (1924), p. 302.</ref> Općenito, patuljasta plodna tijela imaju dužinu stabljike od 1–10 mm i promjer šešira od 0,75– 3 mm, dok veliki primjerci imaju stabljike visoke {{Cvt|5-18,5|cm|frac=8}} i široke 2–5 mm, s promjerom šešira od {{Cvt|2–5|cm|frac=4}}.<ref name=":0">{{Cite book|last1=Davis|first1=R. Michael|title=Field Guide to Mushrooms of Western North America|last2=Sommer|first2=Robert|last3=Menge|first3=John A.|publisher=University of California Press|year=2012|isbn=978-0-520-95360-4|location=Berkeley|pages=207|oclc=797915861}}</ref> Debljina stabljike kod većih primjeraka je obično 4–6 mm, a debljina na bazi u obliku palice ili lukovice može dostići i do 0,8 mm.<ref name=Miller2006/> Boja površine klobuka je blijeda do vrlo tamnosmeđa u sredini ispod bjelkastog do srebrno-sivog vela, ali postaje bljeđa prema rubu. Kako gljiva sazrijeva, oblik klobuka postaje konusniji ili konveksniji, te se na kraju spljošti, s rubovima zakrivljenim prema gore. [[veo (botanika)|veo]] je u početku bjelkast, zatim postaje srebrno-siv ili sivo-smeđ; na kraju se cijepa, postajući dlakav (fibrilozan). [[lamela (mikologija)|lamele]] su slobodno pričvršćene za stabljiku, vrlo tanke i gusto zbijene. U početku je boja škrga bijela, zatim prelazi u sivkasto-smeđu, a zatim u crnu kako spore sazrijevaju. U zrelosti, rubovi lamela rastvaraju se (''deliquesce'') u crnu tekućinu.<ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)"/> Ove gljive su prolazne, traju samo nekoliko sati prije nego što uginu;<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> proces autodigestije se pojačava u vlažnim okruženjima. Stabljika je bjelkasta, šuplja je, dlakava (flokulozna) po cijeloj površini, ali posebno na donjim dijelovima, i postaje glatka ([[golavost (botanika)|gola]]) s godinama. [[otisak spora]] je ljubičasto-crn. Vrsta nije otrovna.<ref name="Miller2006" /> Njena jestivost nije poznata, ali se smatra premalom da bi bila vrijedna konzumiranja.<ref name=":0" /> {{gallery|mode=packed |Coprinopsis lagopus 122149.jpg| Šešir zrelog primjerka sa lamelama koje se tope u vodi |Coprinopsis lagopus in California garden.jpg| Grupa gljiva }} ===Mikroskopska svojstva=== [[Basidiospora|Spore]] imaju dimenzije 11–13 x 6–8&nbsp;[[μm]].<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> Eliptičnog su ili jajolikog oblika, sa zaobljenom bazom i vrhom, tamnocrvenosmeđe boje i [[nonamiloid]]ni. [[Slika:Coprinopsis lagopus Buller.jpg|thumb| Detalj presjeka kroz dvije škrge nerazvijenog plodnog tijela: ''s'', kratka bazidija; ''l'', duga bazidija; ''p'', [[parafize]]; ''c'', cistidija; ''i'', interlamelarni prostor]] [[cistidija|Cistidije]] koje se nalaze na stranama lamela (''pleurocistidije'') obiluju u velikim plodnim tijelima, a manje ih je u manjim primjercima. Ove ćelije su ovalne, zaobljene na vrhu s izbočenjem u sredini i skupljene u stabljiku u podnožju. Dužina ovih ćelija je obično 100–130 μm, a širine 35–45 μm. Prije nego što se klobuk proširi, svaka cistidija potpuno grana interlamelarni prostor, s oba kraja pričvršćena za lamelarij, pomažući zajedno stežući ''parafize''. Kako se lamela širi, cistidij se odvaja od jedne lamele i viri iz druge. [[bazidija|Bazidije]] (ćelije koje nose spore) dolaze u dvije veličine; duge bazidije imaju dimenzije 40 × 8–10 μm, dok kraće imaju dimenzije 23 × 8–10 μm. Bazidije imaju po četiri spore, koje su pričvršćene kratkim sterigmatima.<ref>Buller, str. 306–7.</ref> === Slične vrste === Srodna vrsta ''Coprinopsis lagopides'' <small>([[Petter Karsten|P. Karst]]) Redhead, Vilgalys & Montcalvo</small> je sličnog izgleda, ali tipičnije raste na supstratima poput humusa ili spaljenog ili ugljenisanog drveta; također ima tendenciju da se brže i potpunije topne od ''C. lagopus''. ''C. lagopides'' se mikroskopski može razlikovati po manjim sporama (6–9 x 5–7 μm) koje su otprilike sfernog ili jajolikog oblika, a ne eliptičnog kao kod ''C. lagopus''.<ref name="Miller2006"/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Coprinopsis lagopus'' raste pojedinačno ili u grupama u zemljištu, kao i na drvnom triješću,<ref>{{cite book|last1=Trudell|first1=Steve|url=https://books.google.com/books?id=WevHvt6Tr8kC|title=Mushrooms of the Pacific Northwest|last2=Ammirati|first2=Joe|publisher=Timber Press|year=2009|isbn=978-0-88192-935-5|series=Timber Press Field Guides|location=Portland, OR|pages=197}}</ref> gomilama [[kompost]]a, biljnom otpadu, konjskom ili stočnom gnoju <ref name="Pauline et al 2022">{{cite journal |last1=Pauline |first1=N'Douba Amako |last2=Claude |first2=Kouassi Kouadio |last3=Clovis |first3=Koffi N'Dono Boni |last4=Allal |first4=Douira |last5=Koutoua |first5=Ayolié |date=2022 |title=Coprophilous fungi of Daloa city: New species for the fungal flora of Côte d'Ivoire |url= |doi=10.30574/gscbps.2022.20.3.0362 |journal=GSC Biological and Pharmaceutical Sciences |volume=20 |issue=3 |pages=251–260|doi-access=free }}</ref> od jeseni do sredine zime. Široko je rasprostranjena širom svijeta.[[Slika:Coprinopsis lagopus Strypemonde 2.jpg|thumb|right|Zreli primjerci sa rubovima uvijenim prema gore]] ==Bioaktivni spojevi== ''Coprinopsis lagopus'' proizvodi četiri slabo antibiotska spoja klase [[seskviterpena]] koji se zajednički nazivaju lagopodini.<ref name=Botton1975/> [[Potpuna sinteza]] lagopodina A postignuta je 2006. godine.<ref name=Srikrishna2006/> ==Genetika== ''Coprinopis lagopus'' se koristi kao [[modelni organizam|modelni sistem]] za proučavanje [[fiziologija|fiziologije]] i [[genetika|genetike]] gljiva već mnogo decenija.<ref name=Day1960/><ref name=Clark1964/><ref name=Casselton1965/><ref name=Lu1978/> ==Također pogledajte== {{portal|Gljive}} *[[Lista Vrste Coprinopsis|Spisak vrsta ''Coprinopsis'']] ==Reference== {{Reflist|colwidth=30em|refs= <ref name=Botton1975>{{cite journal |vauthors=Botton CR, Siehr DJ |year=1975 |title=Hydroxylagopodin B, a sesquiterpene quinone from a mutant strain of ''Coprinus macrorhizus'' var. ''microsporus'' |journal=Phytochemistry |volume=14 |issue= 5–6 |page=1433 |doi=10.1016/S0031-9422(00)98645-X|bibcode=1975PChem..14.1433B }}</ref> <ref name=Casselton1965>{{cite journal |author=Casselton LA |title=The production and behavior of diploids of ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics Research |volume=124 |issue=2 |pages=190–208 |year=1965 |pmid=14345906|doi=10.1017/S0016672300004080 |doi-access=free }}</ref> <ref name=Clark1964>{{cite journal |vauthors=Clark E, Bowbury RJ |title=Studies of methionine synthesis in ''Coprinus lagopus'' |journal=Journal of General Microbiology |volume=36 |issue=3 |pages=333–9 |year=1964 |pmid=14217348 |doi=10.1099/00221287-36-3-333|doi-access=free }}</ref> <ref name=Crosier1949>{{cite journal |vauthors=Crosier WF, Patrick SR, Heit CE, McSwain E |title=The Harefoot Mushroom, ''Coprinus lagopus'' Fr., on fruits used commercially as seedstocks |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=110 |issue=2844 |pages=13–14 |year=1949 |pmid=17753812 |doi=10.1126/science.110.2844.13|bibcode=1949Sci...110...13C }}</ref> <ref name=Day1960>{{cite journal |author=Day PR |title=The structure of the mating type locus in ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics |volume=45 |issue=5 |pages=641–50 |year=1960 |doi=10.1093/genetics/45.5.641 |pmid=17247950 |pmc=1210076 |url=http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=17247950}}</ref> <ref name=Lu1978>{{cite journal |author=Lu BC. |title=Meiosis in Coprinus. VIII. A time-course study of the fusion and division of the spindle pole body during meiosis |journal=Journal of Cell Biology |volume=76 |issue=3 |pages=761–66 |year=1978 |pmid=564915 |pmc=2109999 |doi=10.1083/jcb.76.3.761 }}</ref> <ref name=Miller2006>{{cite book |vauthors=Miller HR, Miller OK |title=North American Mushrooms: A Field Guide to Edible and Inedible Fungi |publisher=Falcon Guide |location=Guilford, CN |year=2006 |page=232 |isbn=978-0-7627-3109-1}}</ref> <ref name=Redhead2001>{{cite journal |vauthors=Redhead SA, Vilgalys R, ((Moncalvo J-M)), Johnson J, Hopple JS Jr |title=''Coprinus'' Persoon and the disposition of ''Coprinus'' species sensu lato |year=2001 |journal=Taxon |volume=50 |issue=1 |pages=203–41|doi=10.2307/1224525|jstor=1224525 |bibcode=2001Taxon..50..203R }}</ref> <ref name=Srikrishna2006>{{cite journal |vauthors=Srikrishna A, Lakshmi BV, Ravikumar PC |year=2006 |title=The first total synthesis of (+/-)-lagopodin A |journal=Tetrahedron Letters |volume=47 |issue=8 |pages=1277–81 |doi=10.1016/j.tetlet.2005.12.071 }}</ref> <ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus">{{cite web |url=http://www.mykoweb.com/CAF/species/Coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |work=California Fungi |access-date=2009-03-22}}</ref> <ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)">{{cite web|url=http://www.mushroomexpert.com/coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |author=Kuo M |work=MushroomExpert.Com |access-date=2009-03-22}}</ref> }} ===Citirani tekstovi=== * Buller AHR. (1924). ''Researches on Fungi''. New York: [[Longman|Longmans, Green, and Co.]] {{Taxonbar|from=Q162599}} [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Gljive Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Coprinopsis|lagopus]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Elias Magnus Fries]] [[Kategorija:Vrste gljiva]] ga1jepwagxmwbejq6fknbpe4fedynpq 3846986 3846983 2026-05-16T18:54:16Z Genetičar 181151 /* Citirani tekstovi */ 3846986 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=grey |ime=''Coprinopsis lagopus'' | slika = Hasenpfoten.jpg | opis_slike =Gljiva zečje šape |slika_širina=280px | regnum = [[Fungi]] |classis=[[Agaricomycetes]] |ordo=[[Agaricales]] |superfamily= Coprinaceae |family= Psathyrellaceae | genus = ''Coprinopsis'' | species =''C. lagopus'' |dvoimeno= ''Coprinopsis lagopus'' | authority = ([[Elias Magnus Fries|Fr.]]) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001) | sinonimi = *''Agaricus lagopus'' <small>Fr. (1821)</small> *''Coprinus lagopus'' <small>(Fr.) Fr. (1838)</small> }} '''''Coprinopsis lagopus''''', poznatija kao '''mastionica zečje šape''',<ref>{{Cite web |title=Coprinopsis lagopus, Hare'sfoot Inkcap mushroom |url=https://www.first-nature.com/fungi/coprinopsis-lagopus.php |access-date=2025-08-20 |website=www.first-nature.com}}</ref> ''' gljiva zečja stopala ''' ili '''mastiljava kapa zečjeg stopala''',<ref>{{Cite book |last=Siegel |first=Noah |title=Mushrooms of Cascadia: A Comprehensive Guide to Fungi of the Pacific Northwest |last2=Schwartz |first2=Christian |date=September 1, 2024 |publisher=Backcountry Press |isbn=9781941624197 |location=Humboldt County, California |pages=92}}</ref> jest [[vrsta]] [[gljive|gljiva]] iz porodice Psathyrellaceae. Općenito je poznata kao '''zečja gljiva''' zbog nejasne sličnosti mladog plodnog tijela sa šapom bijelog zeca.<ref name="Crosier1949" /> To je nježna i kratkotrajna gljiva, čiji plodni dijelovi traju samo nekoliko sati prije nego što se rastvaraju u crno mastilo – proces koji se naziva ''delikvescencija''. == Taksonomija == Do 2001. godine vrsta je bila poznata kao ''Coprinus lagopus''; napredak u razumijevanju [[filogeneza|filogenetskih]] odnosa između različitih vrsta koprinoida doveo je do velike reorganizacije tog roda.<ref name="Redhead2001"/> ==Opis== Veličina plodnog tijela gljive ''Coprinopsis lagopus'' može znatno varirati. Ova gljiva stvara vrlo mala plodna tijela (poznata kao patuljasta plodna tijela), od kojih su neka manja od stotine veličine većih. U nizu eksperimenata, [[Arthur Henry Reginald Buller]] uzgajao je [[spore]] na [[konj]]skom izmetu i primijetio veliki raspon varijacija veličine: najmanji primjerak imao je [[mikologija|stabljiku]] dužine 1 mm i [[klobuk (mikologija)|klobuk]] promjera 0,75 mm, dok je najveći primjerak imao dužinu stabljike 18,4 cm i promjer klobuka 2 cm.<ref>Buller (1924), pp. 83–5.</ref> Buller je primijetio da su patuljasta plodna tijela potpuno funkcionalna, proizvodeći i oslobađajući spore na način identičan kao i normalna. Velika varijacija u veličini navela je neke autore da pogrešno nazovu patuljasta plodna tijela novim vrstama. Naprimjer, George Edward Massee smatrao je patuljasta plodna tijela novom vrstom, ''Coprinus radiatus''.<ref name="Buller">Buller (1924), p. 302.</ref> Općenito, patuljasta plodna tijela imaju dužinu stabljike od 1–10 mm i promjer šešira od 0,75– 3 mm, dok veliki primjerci imaju stabljike visoke {{Cvt|5-18,5|cm|frac=8}} i široke 2–5 mm, s promjerom šešira od {{Cvt|2–5|cm|frac=4}}.<ref name=":0">{{Cite book|last1=Davis|first1=R. Michael|title=Field Guide to Mushrooms of Western North America|last2=Sommer|first2=Robert|last3=Menge|first3=John A.|publisher=University of California Press|year=2012|isbn=978-0-520-95360-4|location=Berkeley|pages=207|oclc=797915861}}</ref> Debljina stabljike kod većih primjeraka je obično 4–6 mm, a debljina na bazi u obliku palice ili lukovice može dostići i do 0,8 mm.<ref name=Miller2006/> Boja površine klobuka je blijeda do vrlo tamnosmeđa u sredini ispod bjelkastog do srebrno-sivog vela, ali postaje bljeđa prema rubu. Kako gljiva sazrijeva, oblik klobuka postaje konusniji ili konveksniji, te se na kraju spljošti, s rubovima zakrivljenim prema gore. [[veo (botanika)|veo]] je u početku bjelkast, zatim postaje srebrno-siv ili sivo-smeđ; na kraju se cijepa, postajući dlakav (fibrilozan). [[lamela (mikologija)|lamele]] su slobodno pričvršćene za stabljiku, vrlo tanke i gusto zbijene. U početku je boja škrga bijela, zatim prelazi u sivkasto-smeđu, a zatim u crnu kako spore sazrijevaju. U zrelosti, rubovi lamela rastvaraju se (''deliquesce'') u crnu tekućinu.<ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)"/> Ove gljive su prolazne, traju samo nekoliko sati prije nego što uginu;<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> proces autodigestije se pojačava u vlažnim okruženjima. Stabljika je bjelkasta, šuplja je, dlakava (flokulozna) po cijeloj površini, ali posebno na donjim dijelovima, i postaje glatka ([[golavost (botanika)|gola]]) s godinama. [[otisak spora]] je ljubičasto-crn. Vrsta nije otrovna.<ref name="Miller2006" /> Njena jestivost nije poznata, ali se smatra premalom da bi bila vrijedna konzumiranja.<ref name=":0" /> {{gallery|mode=packed |Coprinopsis lagopus 122149.jpg| Šešir zrelog primjerka sa lamelama koje se tope u vodi |Coprinopsis lagopus in California garden.jpg| Grupa gljiva }} ===Mikroskopska svojstva=== [[Basidiospora|Spore]] imaju dimenzije 11–13 x 6–8&nbsp;[[μm]].<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> Eliptičnog su ili jajolikog oblika, sa zaobljenom bazom i vrhom, tamnocrvenosmeđe boje i [[nonamiloid]]ni. [[Slika:Coprinopsis lagopus Buller.jpg|thumb| Detalj presjeka kroz dvije škrge nerazvijenog plodnog tijela: ''s'', kratka bazidija; ''l'', duga bazidija; ''p'', [[parafize]]; ''c'', cistidija; ''i'', interlamelarni prostor]] [[cistidija|Cistidije]] koje se nalaze na stranama lamela (''pleurocistidije'') obiluju u velikim plodnim tijelima, a manje ih je u manjim primjercima. Ove ćelije su ovalne, zaobljene na vrhu s izbočenjem u sredini i skupljene u stabljiku u podnožju. Dužina ovih ćelija je obično 100–130 μm, a širine 35–45 μm. Prije nego što se klobuk proširi, svaka cistidija potpuno grana interlamelarni prostor, s oba kraja pričvršćena za lamelarij, pomažući zajedno stežući ''parafize''. Kako se lamela širi, cistidij se odvaja od jedne lamele i viri iz druge. [[bazidija|Bazidije]] (ćelije koje nose spore) dolaze u dvije veličine; duge bazidije imaju dimenzije 40 × 8–10 μm, dok kraće imaju dimenzije 23 × 8–10 μm. Bazidije imaju po četiri spore, koje su pričvršćene kratkim sterigmatima.<ref>Buller, str. 306–7.</ref> === Slične vrste === Srodna vrsta ''Coprinopsis lagopides'' <small>([[Petter Karsten|P. Karst]]) Redhead, Vilgalys & Montcalvo</small> je sličnog izgleda, ali tipičnije raste na supstratima poput humusa ili spaljenog ili ugljenisanog drveta; također ima tendenciju da se brže i potpunije topne od ''C. lagopus''. ''C. lagopides'' se mikroskopski može razlikovati po manjim sporama (6–9 x 5–7 μm) koje su otprilike sfernog ili jajolikog oblika, a ne eliptičnog kao kod ''C. lagopus''.<ref name="Miller2006"/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Coprinopsis lagopus'' raste pojedinačno ili u grupama u zemljištu, kao i na drvnom triješću,<ref>{{cite book|last1=Trudell|first1=Steve|url=https://books.google.com/books?id=WevHvt6Tr8kC|title=Mushrooms of the Pacific Northwest|last2=Ammirati|first2=Joe|publisher=Timber Press|year=2009|isbn=978-0-88192-935-5|series=Timber Press Field Guides|location=Portland, OR|pages=197}}</ref> gomilama [[kompost]]a, biljnom otpadu, konjskom ili stočnom gnoju <ref name="Pauline et al 2022">{{cite journal |last1=Pauline |first1=N'Douba Amako |last2=Claude |first2=Kouassi Kouadio |last3=Clovis |first3=Koffi N'Dono Boni |last4=Allal |first4=Douira |last5=Koutoua |first5=Ayolié |date=2022 |title=Coprophilous fungi of Daloa city: New species for the fungal flora of Côte d'Ivoire |url= |doi=10.30574/gscbps.2022.20.3.0362 |journal=GSC Biological and Pharmaceutical Sciences |volume=20 |issue=3 |pages=251–260|doi-access=free }}</ref> od jeseni do sredine zime. Široko je rasprostranjena širom svijeta.[[Slika:Coprinopsis lagopus Strypemonde 2.jpg|thumb|right|Zreli primjerci sa rubovima uvijenim prema gore]] ==Bioaktivni spojevi== ''Coprinopsis lagopus'' proizvodi četiri slabo antibiotska spoja klase [[seskviterpena]] koji se zajednički nazivaju lagopodini.<ref name=Botton1975/> [[Potpuna sinteza]] lagopodina A postignuta je 2006. godine.<ref name=Srikrishna2006/> ==Genetika== ''Coprinopis lagopus'' se koristi kao [[modelni organizam|modelni sistem]] za proučavanje [[fiziologija|fiziologije]] i [[genetika|genetike]] gljiva već mnogo decenija.<ref name=Day1960/><ref name=Clark1964/><ref name=Casselton1965/><ref name=Lu1978/> ==Također pogledajte== {{portal|Gljive}} *[[Lista Vrste Coprinopsis|Spisak vrsta ''Coprinopsis'']] ==Reference== {{Reflist|colwidth=30em|refs= <ref name=Botton1975>{{cite journal |vauthors=Botton CR, Siehr DJ |year=1975 |title=Hydroxylagopodin B, a sesquiterpene quinone from a mutant strain of ''Coprinus macrorhizus'' var. ''microsporus'' |journal=Phytochemistry |volume=14 |issue= 5–6 |page=1433 |doi=10.1016/S0031-9422(00)98645-X|bibcode=1975PChem..14.1433B }}</ref> <ref name=Casselton1965>{{cite journal |author=Casselton LA |title=The production and behavior of diploids of ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics Research |volume=124 |issue=2 |pages=190–208 |year=1965 |pmid=14345906|doi=10.1017/S0016672300004080 |doi-access=free }}</ref> <ref name=Clark1964>{{cite journal |vauthors=Clark E, Bowbury RJ |title=Studies of methionine synthesis in ''Coprinus lagopus'' |journal=Journal of General Microbiology |volume=36 |issue=3 |pages=333–9 |year=1964 |pmid=14217348 |doi=10.1099/00221287-36-3-333|doi-access=free }}</ref> <ref name=Crosier1949>{{cite journal |vauthors=Crosier WF, Patrick SR, Heit CE, McSwain E |title=The Harefoot Mushroom, ''Coprinus lagopus'' Fr., on fruits used commercially as seedstocks |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=110 |issue=2844 |pages=13–14 |year=1949 |pmid=17753812 |doi=10.1126/science.110.2844.13|bibcode=1949Sci...110...13C }}</ref> <ref name=Day1960>{{cite journal |author=Day PR |title=The structure of the mating type locus in ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics |volume=45 |issue=5 |pages=641–50 |year=1960 |doi=10.1093/genetics/45.5.641 |pmid=17247950 |pmc=1210076 |url=http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=17247950}}</ref> <ref name=Lu1978>{{cite journal |author=Lu BC. |title=Meiosis in Coprinus. VIII. A time-course study of the fusion and division of the spindle pole body during meiosis |journal=Journal of Cell Biology |volume=76 |issue=3 |pages=761–66 |year=1978 |pmid=564915 |pmc=2109999 |doi=10.1083/jcb.76.3.761 }}</ref> <ref name=Miller2006>{{cite book |vauthors=Miller HR, Miller OK |title=North American Mushrooms: A Field Guide to Edible and Inedible Fungi |publisher=Falcon Guide |location=Guilford, CN |year=2006 |page=232 |isbn=978-0-7627-3109-1}}</ref> <ref name=Redhead2001>{{cite journal |vauthors=Redhead SA, Vilgalys R, ((Moncalvo J-M)), Johnson J, Hopple JS Jr |title=''Coprinus'' Persoon and the disposition of ''Coprinus'' species sensu lato |year=2001 |journal=Taxon |volume=50 |issue=1 |pages=203–41|doi=10.2307/1224525|jstor=1224525 |bibcode=2001Taxon..50..203R }}</ref> <ref name=Srikrishna2006>{{cite journal |vauthors=Srikrishna A, Lakshmi BV, Ravikumar PC |year=2006 |title=The first total synthesis of (+/-)-lagopodin A |journal=Tetrahedron Letters |volume=47 |issue=8 |pages=1277–81 |doi=10.1016/j.tetlet.2005.12.071 }}</ref> <ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus">{{cite web |url=http://www.mykoweb.com/CAF/species/Coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |work=California Fungi |access-date=2009-03-22}}</ref> <ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)">{{cite web|url=http://www.mushroomexpert.com/coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |author=Kuo M |work=MushroomExpert.Com |access-date=2009-03-22}}</ref> }} ===Citirani tekstovi=== * Buller AHR. (1924). ''Researches on Fungi''. New York: [[Longman|Longmans, Green, and Co.]] {{Taxonbar|from=Q162599}} [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke gljive]] [[Kategorija:Coprinopsis|lagopus]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Elias Magnus Fries]] [[Kategorija:Vrste gljiva]] mqd5gfjlpngdgoml5vmgtjp03jctzhj 3847050 3846986 2026-05-16T22:01:07Z KWiki 9400 @[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]]: Engleski ili bilo čiji narodni nazivi obično nemaju veze s našim narodnim nazivima. 3847050 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=grey |ime=''Coprinopsis lagopus'' | slika = Hasenpfoten.jpg | opis_slike =Gljiva zečje šape |slika_širina=280px | regnum = [[Fungi]] |classis=[[Agaricomycetes]] |ordo=[[Agaricales]] |superfamily= Coprinaceae |family= Psathyrellaceae | genus = ''Coprinopsis'' | species =''C. lagopus'' |dvoimeno= ''Coprinopsis lagopus'' | authority = ([[Elias Magnus Fries|Fr.]]) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001) | sinonimi = *''Agaricus lagopus'' <small>Fr. (1821)</small> *''Coprinus lagopus'' <small>(Fr.) Fr. (1838)</small> }} '''''Coprinopsis lagopus''''' jest [[vrsta]] [[gljive|gljiva]] iz porodice ''Psathyrellaceae''. To je nježna i kratkotrajna gljiva, čiji plodni dijelovi traju samo nekoliko sati prije nego što se rastvore u crnu tintu – proces koji se naziva delikvescencija. == Taksonomija == Do 2001. vrsta je bila poznata kao ''Coprinus lagopus''; napredak u razumijevanju [[filogeneza|filogenetskih]] odnosa između različitih vrsta koprinoida doveo je do velike reorganizacije tog roda.<ref name="Redhead2001"/> ==Opis== Veličina plodnog tijela gljive ''Coprinopsis lagopus'' može znatno varirati. Ova gljiva stvara vrlo mala plodna tijela (poznata kao patuljasta plodna tijela), od kojih su neka manja od stotine veličine većih. U nizu eksperimenata, [[Arthur Henry Reginald Buller]] uzgajao je [[spore]] na [[konj]]skom izmetu i primijetio veliki raspon varijacija veličine: najmanji primjerak imao je [[mikologija|stabljiku]] dužine 1 mm i [[klobuk (mikologija)|klobuk]] promjera 0,75 mm, dok je najveći primjerak imao dužinu stabljike 18,4 cm i promjer klobuka 2 cm.<ref>Buller (1924), pp. 83–5.</ref> Buller je primijetio da su patuljasta plodna tijela potpuno funkcionalna, proizvodeći i oslobađajući spore na način identičan kao i normalna. Velika varijacija u veličini navela je neke autore da pogrešno nazovu patuljasta plodna tijela novim vrstama. Naprimjer, George Edward Massee smatrao je patuljasta plodna tijela novom vrstom, ''Coprinus radiatus''.<ref name="Buller">Buller (1924), p. 302.</ref> Općenito, patuljasta plodna tijela imaju dužinu stabljike od 1–10 mm i promjer šešira od 0,75– 3 mm, dok veliki primjerci imaju stabljike visoke {{Cvt|5-18,5|cm|frac=8}} i široke 2–5 mm, s promjerom šešira od {{Cvt|2–5|cm|frac=4}}.<ref name=":0">{{Cite book|last1=Davis|first1=R. Michael|title=Field Guide to Mushrooms of Western North America|last2=Sommer|first2=Robert|last3=Menge|first3=John A.|publisher=University of California Press|year=2012|isbn=978-0-520-95360-4|location=Berkeley|pages=207|oclc=797915861}}</ref> Debljina stabljike kod većih primjeraka je obično 4–6 mm, a debljina na bazi u obliku palice ili lukovice može dostići i do 0,8 mm.<ref name=Miller2006/> Boja površine klobuka je blijeda do vrlo tamnosmeđa u sredini ispod bjelkastog do srebrno-sivog vela, ali postaje bljeđa prema rubu. Kako gljiva sazrijeva, oblik klobuka postaje konusniji ili konveksniji, te se na kraju spljošti, s rubovima zakrivljenim prema gore. [[veo (botanika)|veo]] je u početku bjelkast, zatim postaje srebrno-siv ili sivo-smeđ; na kraju se cijepa, postajući dlakav (fibrilozan). [[lamela (mikologija)|lamele]] su slobodno pričvršćene za stabljiku, vrlo tanke i gusto zbijene. U početku je boja škrga bijela, zatim prelazi u sivkasto-smeđu, a zatim u crnu kako spore sazrijevaju. U zrelosti, rubovi lamela rastvaraju se (''deliquesce'') u crnu tekućinu.<ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)"/> Ove gljive su prolazne, traju samo nekoliko sati prije nego što uginu;<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> proces autodigestije se pojačava u vlažnim okruženjima. Stabljika je bjelkasta, šuplja je, dlakava (flokulozna) po cijeloj površini, ali posebno na donjim dijelovima, i postaje glatka ([[golavost (botanika)|gola]]) s godinama. [[otisak spora]] je ljubičasto-crn. Vrsta nije otrovna.<ref name="Miller2006" /> Njena jestivost nije poznata, ali se smatra premalom da bi bila vrijedna konzumiranja.<ref name=":0" /> {{gallery|mode=packed |Coprinopsis lagopus 122149.jpg| Šešir zrelog primjerka sa lamelama koje se tope u vodi |Coprinopsis lagopus in California garden.jpg| Grupa gljiva }} ===Mikroskopska svojstva=== [[Basidiospora|Spore]] imaju dimenzije 11–13 x 6–8&nbsp;[[μm]].<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> Eliptičnog su ili jajolikog oblika, sa zaobljenom bazom i vrhom, tamnocrvenosmeđe boje i [[nonamiloid]]ni. [[Slika:Coprinopsis lagopus Buller.jpg|thumb| Detalj presjeka kroz dvije škrge nerazvijenog plodnog tijela: ''s'', kratka bazidija; ''l'', duga bazidija; ''p'', [[parafize]]; ''c'', cistidija; ''i'', interlamelarni prostor]] [[cistidija|Cistidije]] koje se nalaze na stranama lamela (''pleurocistidije'') obiluju u velikim plodnim tijelima, a manje ih je u manjim primjercima. Ove ćelije su ovalne, zaobljene na vrhu s izbočenjem u sredini i skupljene u stabljiku u podnožju. Dužina ovih ćelija je obično 100–130 μm, a širine 35–45 μm. Prije nego što se klobuk proširi, svaka cistidija potpuno grana interlamelarni prostor, s oba kraja pričvršćena za lamelarij, pomažući zajedno stežući ''parafize''. Kako se lamela širi, cistidij se odvaja od jedne lamele i viri iz druge. [[bazidija|Bazidije]] (ćelije koje nose spore) dolaze u dvije veličine; duge bazidije imaju dimenzije 40 × 8–10 μm, dok kraće imaju dimenzije 23 × 8–10 μm. Bazidije imaju po četiri spore, koje su pričvršćene kratkim sterigmatima.<ref>Buller, str. 306–7.</ref> === Slične vrste === Srodna vrsta ''Coprinopsis lagopides'' <small>([[Petter Karsten|P. Karst]]) Redhead, Vilgalys & Montcalvo</small> je sličnog izgleda, ali tipičnije raste na supstratima poput humusa ili spaljenog ili ugljenisanog drveta; također ima tendenciju da se brže i potpunije topne od ''C. lagopus''. ''C. lagopides'' se mikroskopski može razlikovati po manjim sporama (6–9 x 5–7 μm) koje su otprilike sfernog ili jajolikog oblika, a ne eliptičnog kao kod ''C. lagopus''.<ref name="Miller2006"/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Coprinopsis lagopus'' raste pojedinačno ili u grupama u zemljištu, kao i na drvnom triješću,<ref>{{cite book|last1=Trudell|first1=Steve|url=https://books.google.com/books?id=WevHvt6Tr8kC|title=Mushrooms of the Pacific Northwest|last2=Ammirati|first2=Joe|publisher=Timber Press|year=2009|isbn=978-0-88192-935-5|series=Timber Press Field Guides|location=Portland, OR|pages=197}}</ref> gomilama [[kompost]]a, biljnom otpadu, konjskom ili stočnom gnoju <ref name="Pauline et al 2022">{{cite journal |last1=Pauline |first1=N'Douba Amako |last2=Claude |first2=Kouassi Kouadio |last3=Clovis |first3=Koffi N'Dono Boni |last4=Allal |first4=Douira |last5=Koutoua |first5=Ayolié |date=2022 |title=Coprophilous fungi of Daloa city: New species for the fungal flora of Côte d'Ivoire |url= |doi=10.30574/gscbps.2022.20.3.0362 |journal=GSC Biological and Pharmaceutical Sciences |volume=20 |issue=3 |pages=251–260|doi-access=free }}</ref> od jeseni do sredine zime. Široko je rasprostranjena širom svijeta.[[Slika:Coprinopsis lagopus Strypemonde 2.jpg|thumb|right|Zreli primjerci sa rubovima uvijenim prema gore]] ==Bioaktivni spojevi== ''Coprinopsis lagopus'' proizvodi četiri slabo antibiotska spoja klase [[seskviterpena]] koji se zajednički nazivaju lagopodini.<ref name=Botton1975/> [[Potpuna sinteza]] lagopodina A postignuta je 2006. godine.<ref name=Srikrishna2006/> ==Genetika== ''Coprinopis lagopus'' se koristi kao [[modelni organizam|modelni sistem]] za proučavanje [[fiziologija|fiziologije]] i [[genetika|genetike]] gljiva već mnogo decenija.<ref name=Day1960/><ref name=Clark1964/><ref name=Casselton1965/><ref name=Lu1978/> ==Također pogledajte== *[[Spisak vrsta iz roda "Coprinopsis"]] ==Reference== {{Reflist|colwidth=30em|refs= <ref name=Botton1975>{{cite journal |vauthors=Botton CR, Siehr DJ |year=1975 |title=Hydroxylagopodin B, a sesquiterpene quinone from a mutant strain of ''Coprinus macrorhizus'' var. ''microsporus'' |journal=Phytochemistry |volume=14 |issue= 5–6 |page=1433 |doi=10.1016/S0031-9422(00)98645-X|bibcode=1975PChem..14.1433B }}</ref> <ref name=Casselton1965>{{cite journal |author=Casselton LA |title=The production and behavior of diploids of ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics Research |volume=124 |issue=2 |pages=190–208 |year=1965 |pmid=14345906|doi=10.1017/S0016672300004080 |doi-access=free }}</ref> <ref name=Clark1964>{{cite journal |vauthors=Clark E, Bowbury RJ |title=Studies of methionine synthesis in ''Coprinus lagopus'' |journal=Journal of General Microbiology |volume=36 |issue=3 |pages=333–9 |year=1964 |pmid=14217348 |doi=10.1099/00221287-36-3-333|doi-access=free }}</ref> <ref name=Crosier1949>{{cite journal |vauthors=Crosier WF, Patrick SR, Heit CE, McSwain E |title=The Harefoot Mushroom, ''Coprinus lagopus'' Fr., on fruits used commercially as seedstocks |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=110 |issue=2844 |pages=13–14 |year=1949 |pmid=17753812 |doi=10.1126/science.110.2844.13|bibcode=1949Sci...110...13C }}</ref> <ref name=Day1960>{{cite journal |author=Day PR |title=The structure of the mating type locus in ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics |volume=45 |issue=5 |pages=641–50 |year=1960 |doi=10.1093/genetics/45.5.641 |pmid=17247950 |pmc=1210076 |url=http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=17247950}}</ref> <ref name=Lu1978>{{cite journal |author=Lu BC. |title=Meiosis in Coprinus. VIII. A time-course study of the fusion and division of the spindle pole body during meiosis |journal=Journal of Cell Biology |volume=76 |issue=3 |pages=761–66 |year=1978 |pmid=564915 |pmc=2109999 |doi=10.1083/jcb.76.3.761 }}</ref> <ref name=Miller2006>{{cite book |vauthors=Miller HR, Miller OK |title=North American Mushrooms: A Field Guide to Edible and Inedible Fungi |publisher=Falcon Guide |location=Guilford, CN |year=2006 |page=232 |isbn=978-0-7627-3109-1}}</ref> <ref name=Redhead2001>{{cite journal |vauthors=Redhead SA, Vilgalys R, ((Moncalvo J-M)), Johnson J, Hopple JS Jr |title=''Coprinus'' Persoon and the disposition of ''Coprinus'' species sensu lato |year=2001 |journal=Taxon |volume=50 |issue=1 |pages=203–41|doi=10.2307/1224525|jstor=1224525 |bibcode=2001Taxon..50..203R }}</ref> <ref name=Srikrishna2006>{{cite journal |vauthors=Srikrishna A, Lakshmi BV, Ravikumar PC |year=2006 |title=The first total synthesis of (+/-)-lagopodin A |journal=Tetrahedron Letters |volume=47 |issue=8 |pages=1277–81 |doi=10.1016/j.tetlet.2005.12.071 }}</ref> <ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus">{{cite web |url=http://www.mykoweb.com/CAF/species/Coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |work=California Fungi |access-date=2009-03-22}}</ref> <ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)">{{cite web|url=http://www.mushroomexpert.com/coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |author=Kuo M |work=MushroomExpert.Com |access-date=2009-03-22}}</ref> }} ===Citirani tekstovi=== * Buller AHR. (1924). ''Researches on Fungi''. New York: [[Longman|Longmans, Green, and Co.]] {{Taxonbar|from=Q162599}} [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke gljive]] [[Kategorija:Coprinopsis|lagopus]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Elias Magnus Fries]] nhtmkhlqirxzg52ynaw65py1yqa35tc 3847122 3847050 2026-05-17T08:36:34Z AnToni 2325 /* Opis */ 3847122 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=grey |ime=''Coprinopsis lagopus'' | slika = Hasenpfoten.jpg | opis_slike =Gljiva zečje šape |slika_širina=280px | regnum = [[Fungi]] |classis=[[Agaricomycetes]] |ordo=[[Agaricales]] |superfamily= Coprinaceae |family= Psathyrellaceae | genus = ''Coprinopsis'' | species =''C. lagopus'' |dvoimeno= ''Coprinopsis lagopus'' | authority = ([[Elias Magnus Fries|Fr.]]) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001) | sinonimi = *''Agaricus lagopus'' <small>Fr. (1821)</small> *''Coprinus lagopus'' <small>(Fr.) Fr. (1838)</small> }} '''''Coprinopsis lagopus''''' jest [[vrsta]] [[gljive|gljiva]] iz porodice ''Psathyrellaceae''. To je nježna i kratkotrajna gljiva, čiji plodni dijelovi traju samo nekoliko sati prije nego što se rastvore u crnu tintu – proces koji se naziva delikvescencija. == Taksonomija == Do 2001. vrsta je bila poznata kao ''Coprinus lagopus''; napredak u razumijevanju [[filogeneza|filogenetskih]] odnosa između različitih vrsta koprinoida doveo je do velike reorganizacije tog roda.<ref name="Redhead2001"/> ==Opis== Veličina plodnog tijela gljive ''Coprinopsis lagopus'' može znatno varirati. Ova gljiva stvara vrlo mala plodna tijela (poznata kao patuljasta plodna tijela), od kojih su neka manja od stotine veličine većih. U nizu eksperimenata, [[Arthur Henry Reginald Buller]] uzgajao je [[spore]] na [[konj]]skom izmetu i primijetio veliki raspon varijacija veličine: najmanji primjerak imao je [[mikologija|stabljiku]] dužine 1 mm i [[klobuk (mikologija)|klobuk]] promjera 0,75 mm, dok je najveći primjerak imao dužinu stabljike 18,4 cm i promjer klobuka 2 cm.<ref>Buller (1924), pp. 83–5.</ref> Buller je primijetio da su patuljasta plodna tijela potpuno funkcionalna, proizvodeći i oslobađajući spore na način identičan kao i normalna. Velika varijacija u veličini navela je neke autore da pogrešno nazovu patuljasta plodna tijela novim vrstama. Naprimjer, George Edward Massee smatrao je patuljasta plodna tijela novom vrstom, ''Coprinus radiatus''.<ref name="Buller">Buller (1924), p. 302.</ref> Općenito, patuljasta plodna tijela imaju dužinu stabljike od 1–10 mm i promjer šešira od 0,75– 3 mm, dok veliki primjerci imaju stabljike visoke 5-18,5 cm i široke 2–5 mm, s promjerom šešira od 2–5 cm.<ref name=":0">{{Cite book|last1=Davis|first1=R. Michael|title=Field Guide to Mushrooms of Western North America|last2=Sommer|first2=Robert|last3=Menge|first3=John A.|publisher=University of California Press|year=2012|isbn=978-0-520-95360-4|location=Berkeley|pages=207|oclc=797915861}}</ref> Debljina stabljike kod većih primjeraka je obično 4–6 mm, a debljina na bazi u obliku palice ili lukovice može dostići i do 0,8 mm.<ref name=Miller2006/> Boja površine klobuka je blijeda do vrlo tamnosmeđa u sredini ispod bjelkastog do srebrno-sivog vela, ali postaje bljeđa prema rubu. Kako gljiva sazrijeva, oblik klobuka postaje konusniji ili konveksniji, te se na kraju spljošti, s rubovima zakrivljenim prema gore. [[veo (botanika)|veo]] je u početku bjelkast, zatim postaje srebrno-siv ili sivo-smeđ; na kraju se cijepa, postajući dlakav (fibrilozan). [[lamela (mikologija)|lamele]] su slobodno pričvršćene za stabljiku, vrlo tanke i gusto zbijene. U početku je boja škrga bijela, zatim prelazi u sivkasto-smeđu, a zatim u crnu kako spore sazrijevaju. U zrelosti, rubovi lamela rastvaraju se (''deliquesce'') u crnu tekućinu.<ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)"/> Ove gljive su prolazne, traju samo nekoliko sati prije nego što uginu;<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> proces autodigestije se pojačava u vlažnim okruženjima. Stabljika je bjelkasta, šuplja je, dlakava (flokulozna) po cijeloj površini, ali posebno na donjim dijelovima, i postaje glatka ([[golavost (botanika)|gola]]) s godinama. [[otisak spora]] je ljubičasto-crn. Vrsta nije otrovna.<ref name="Miller2006" /> Njena jestivost nije poznata, ali se smatra premalom da bi bila vrijedna konzumiranja.<ref name=":0" /> {{gallery|mode=packed |Coprinopsis lagopus 122149.jpg| Šešir zrelog primjerka sa lamelama koje se tope u vodi |Coprinopsis lagopus in California garden.jpg| Grupa gljiva }} ===Mikroskopska svojstva=== [[Basidiospora|Spore]] imaju dimenzije 11–13 x 6–8&nbsp;[[μm]].<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> Eliptičnog su ili jajolikog oblika, sa zaobljenom bazom i vrhom, tamnocrvenosmeđe boje i [[nonamiloid]]ni. [[Slika:Coprinopsis lagopus Buller.jpg|thumb| Detalj presjeka kroz dvije škrge nerazvijenog plodnog tijela: ''s'', kratka bazidija; ''l'', duga bazidija; ''p'', [[parafize]]; ''c'', cistidija; ''i'', interlamelarni prostor]] [[cistidija|Cistidije]] koje se nalaze na stranama lamela (''pleurocistidije'') obiluju u velikim plodnim tijelima, a manje ih je u manjim primjercima. Ove ćelije su ovalne, zaobljene na vrhu s izbočenjem u sredini i skupljene u stabljiku u podnožju. Dužina ovih ćelija je obično 100–130 μm, a širine 35–45 μm. Prije nego što se klobuk proširi, svaka cistidija potpuno grana interlamelarni prostor, s oba kraja pričvršćena za lamelarij, pomažući zajedno stežući ''parafize''. Kako se lamela širi, cistidij se odvaja od jedne lamele i viri iz druge. [[bazidija|Bazidije]] (ćelije koje nose spore) dolaze u dvije veličine; duge bazidije imaju dimenzije 40 × 8–10 μm, dok kraće imaju dimenzije 23 × 8–10 μm. Bazidije imaju po četiri spore, koje su pričvršćene kratkim sterigmatima.<ref>Buller, str. 306–7.</ref> === Slične vrste === Srodna vrsta ''Coprinopsis lagopides'' <small>([[Petter Karsten|P. Karst]]) Redhead, Vilgalys & Montcalvo</small> je sličnog izgleda, ali tipičnije raste na supstratima poput humusa ili spaljenog ili ugljenisanog drveta; također ima tendenciju da se brže i potpunije topne od ''C. lagopus''. ''C. lagopides'' se mikroskopski može razlikovati po manjim sporama (6–9 x 5–7 μm) koje su otprilike sfernog ili jajolikog oblika, a ne eliptičnog kao kod ''C. lagopus''.<ref name="Miller2006"/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Coprinopsis lagopus'' raste pojedinačno ili u grupama u zemljištu, kao i na drvnom triješću,<ref>{{cite book|last1=Trudell|first1=Steve|url=https://books.google.com/books?id=WevHvt6Tr8kC|title=Mushrooms of the Pacific Northwest|last2=Ammirati|first2=Joe|publisher=Timber Press|year=2009|isbn=978-0-88192-935-5|series=Timber Press Field Guides|location=Portland, OR|pages=197}}</ref> gomilama [[kompost]]a, biljnom otpadu, konjskom ili stočnom gnoju <ref name="Pauline et al 2022">{{cite journal |last1=Pauline |first1=N'Douba Amako |last2=Claude |first2=Kouassi Kouadio |last3=Clovis |first3=Koffi N'Dono Boni |last4=Allal |first4=Douira |last5=Koutoua |first5=Ayolié |date=2022 |title=Coprophilous fungi of Daloa city: New species for the fungal flora of Côte d'Ivoire |url= |doi=10.30574/gscbps.2022.20.3.0362 |journal=GSC Biological and Pharmaceutical Sciences |volume=20 |issue=3 |pages=251–260|doi-access=free }}</ref> od jeseni do sredine zime. Široko je rasprostranjena širom svijeta.[[Slika:Coprinopsis lagopus Strypemonde 2.jpg|thumb|right|Zreli primjerci sa rubovima uvijenim prema gore]] ==Bioaktivni spojevi== ''Coprinopsis lagopus'' proizvodi četiri slabo antibiotska spoja klase [[seskviterpena]] koji se zajednički nazivaju lagopodini.<ref name=Botton1975/> [[Potpuna sinteza]] lagopodina A postignuta je 2006. godine.<ref name=Srikrishna2006/> ==Genetika== ''Coprinopis lagopus'' se koristi kao [[modelni organizam|modelni sistem]] za proučavanje [[fiziologija|fiziologije]] i [[genetika|genetike]] gljiva već mnogo decenija.<ref name=Day1960/><ref name=Clark1964/><ref name=Casselton1965/><ref name=Lu1978/> ==Također pogledajte== *[[Spisak vrsta iz roda "Coprinopsis"]] ==Reference== {{Reflist|colwidth=30em|refs= <ref name=Botton1975>{{cite journal |vauthors=Botton CR, Siehr DJ |year=1975 |title=Hydroxylagopodin B, a sesquiterpene quinone from a mutant strain of ''Coprinus macrorhizus'' var. ''microsporus'' |journal=Phytochemistry |volume=14 |issue= 5–6 |page=1433 |doi=10.1016/S0031-9422(00)98645-X|bibcode=1975PChem..14.1433B }}</ref> <ref name=Casselton1965>{{cite journal |author=Casselton LA |title=The production and behavior of diploids of ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics Research |volume=124 |issue=2 |pages=190–208 |year=1965 |pmid=14345906|doi=10.1017/S0016672300004080 |doi-access=free }}</ref> <ref name=Clark1964>{{cite journal |vauthors=Clark E, Bowbury RJ |title=Studies of methionine synthesis in ''Coprinus lagopus'' |journal=Journal of General Microbiology |volume=36 |issue=3 |pages=333–9 |year=1964 |pmid=14217348 |doi=10.1099/00221287-36-3-333|doi-access=free }}</ref> <ref name=Crosier1949>{{cite journal |vauthors=Crosier WF, Patrick SR, Heit CE, McSwain E |title=The Harefoot Mushroom, ''Coprinus lagopus'' Fr., on fruits used commercially as seedstocks |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=110 |issue=2844 |pages=13–14 |year=1949 |pmid=17753812 |doi=10.1126/science.110.2844.13|bibcode=1949Sci...110...13C }}</ref> <ref name=Day1960>{{cite journal |author=Day PR |title=The structure of the mating type locus in ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics |volume=45 |issue=5 |pages=641–50 |year=1960 |doi=10.1093/genetics/45.5.641 |pmid=17247950 |pmc=1210076 |url=http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=17247950}}</ref> <ref name=Lu1978>{{cite journal |author=Lu BC. |title=Meiosis in Coprinus. VIII. A time-course study of the fusion and division of the spindle pole body during meiosis |journal=Journal of Cell Biology |volume=76 |issue=3 |pages=761–66 |year=1978 |pmid=564915 |pmc=2109999 |doi=10.1083/jcb.76.3.761 }}</ref> <ref name=Miller2006>{{cite book |vauthors=Miller HR, Miller OK |title=North American Mushrooms: A Field Guide to Edible and Inedible Fungi |publisher=Falcon Guide |location=Guilford, CN |year=2006 |page=232 |isbn=978-0-7627-3109-1}}</ref> <ref name=Redhead2001>{{cite journal |vauthors=Redhead SA, Vilgalys R, ((Moncalvo J-M)), Johnson J, Hopple JS Jr |title=''Coprinus'' Persoon and the disposition of ''Coprinus'' species sensu lato |year=2001 |journal=Taxon |volume=50 |issue=1 |pages=203–41|doi=10.2307/1224525|jstor=1224525 |bibcode=2001Taxon..50..203R }}</ref> <ref name=Srikrishna2006>{{cite journal |vauthors=Srikrishna A, Lakshmi BV, Ravikumar PC |year=2006 |title=The first total synthesis of (+/-)-lagopodin A |journal=Tetrahedron Letters |volume=47 |issue=8 |pages=1277–81 |doi=10.1016/j.tetlet.2005.12.071 }}</ref> <ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus">{{cite web |url=http://www.mykoweb.com/CAF/species/Coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |work=California Fungi |access-date=2009-03-22}}</ref> <ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)">{{cite web|url=http://www.mushroomexpert.com/coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |author=Kuo M |work=MushroomExpert.Com |access-date=2009-03-22}}</ref> }} ===Citirani tekstovi=== * Buller AHR. (1924). ''Researches on Fungi''. New York: [[Longman|Longmans, Green, and Co.]] {{Taxonbar|from=Q162599}} [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke gljive]] [[Kategorija:Coprinopsis|lagopus]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Elias Magnus Fries]] m2wxmu5oke72olp547uen2sumvifrz7 0 534606 3846998 2026-05-16T19:31:47Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Razlikovati|Atrofija žute mrlje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Geografska atrofija mrežnjače |sinonimi =Atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD) ili [[uznapredovali suhi AMD]] |slika = Fundus geographic atrophy.jpg |opis_slike =Fundus (očno dno) geografske atrofije |širina_slike = 350px |specijalnost = [[Oftalmologija]] |simptomi = |komplikacije = |pojava = |trajanje = |vrste = |uzroci = |rizici = |dijag... 3846998 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Atrofija žute mrlje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Geografska atrofija mrežnjače |sinonimi =Atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD) ili [[uznapredovali suhi AMD]] |slika = Fundus geographic atrophy.jpg |opis_slike =Fundus (očno dno) geografske atrofije |širina_slike = 350px |specijalnost = [[Oftalmologija]] |simptomi = |komplikacije = |pojava = |trajanje = |vrste = |uzroci = |rizici = |dijagnoza = Višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine |diferencijalna_dijagnoza = [[Atrofija žute mrlje]] |prevencija = |liječenje = Za liječenje ovog stanja FDA odobrila [[pegcetacoplan]] |lijek = Pegcetacoplan |prognoza = |frekvencija = Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u. |smrtnost= }} '''Geografska atrofija mrežnjače ''' (GA), također poznata kao '''atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD)''' ili '''[[uznapredovali suhi AMD]]''', jest napredni oblik degeneracije[[žuta pjega|žute pjege]], povezane sa [[starenje]]m koji može rezultirati progresivnim i nepovratnim gubitkom tkiva [[mrežnjača|mrežnjače]] ([[fotoreceptorska ćelija|fotoreceptori]], [[pigmentni epitel mrežnjače]], ''[[choriocapillaris]]'') što s vremenom može dovesti do gubitka centralnog vida.<ref>{{cite journal|last1=Lindblad|first1=AS|last2=Lloyd|first2=PC|last3=Clemons|first3=TE|last4=Gensler|first4=GR|last5=Ferris FL|first5=3rd|last6=Klein|first6=ML|last7=Armstrong|first7=JR|last8=Age-Related Eye Disease Study Research|first8=Group.|title=Change in area of geographic atrophy in the Age-Related Eye Disease Study: AREDS report number 26.|journal=Archives of Ophthalmology|date=September 2009|volume=127|issue=9|pages=1168–74|doi=10.1001/archophthalmol.2009.198|pmid=19752426|pmc=6500457|url=https://escholarship.org/content/qt7dx2n6hg/qt7dx2n6hg.pdf?t=oq3lf4}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|title=The natural history of geographic atrophy, the advanced atrophic form of age-related macular degeneration.|journal=Molecular Vision|date=3 November 1999|volume=5|pages=25|pmid=10562649}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Bonilha|first1=Vera L|title=Age and disease-related structural changes in the retinal pigment epithelium|journal=Clinical Ophthalmology|date=2008|volume=2|issue=2|pages=413–424|issn=1177-5467|pmc=2693982|pmid=19668732|doi=10.2147/opth.s2151 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Citation|last1=Lindner|first1=Moritz|title=Atrophy, Geographic|date=2018|encyclopedia=Encyclopedia of Ophthalmology|pages=207–209|publisher=Springer Berlin Heidelberg|language=en|doi=10.1007/978-3-540-69000-9_1125|isbn=9783540682929|last2=Fleckenstein|first2=Monika|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=Holz|first4=Frank G.}}</ref> Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u,<ref>{{cite journal|last1=Wong|first1=Wan Ling|last2=Su|first2=Xinyi|last3=Li|first3=Xiang|last4=Cheung|first4=Chui Ming G|last5=Klein|first5=Ronald|last6=Cheng|first6=Ching-Yu|last7=Wong|first7=Tien Yin|title=Global prevalence of age-related macular degeneration and disease burden projection for 2020 and 2040: a systematic review and meta-analysis|journal=The Lancet Global Health|date=February 2014|volume=2|issue=2|pages=e106–e116|doi=10.1016/S2214-109X(13)70145-1|pmid=25104651|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Rudnicka|first1=Alicja R.|last2=Kapetanakis|first2=Venediktos V.|last3=Jarrar|first3=Zakariya|last4=Wathern|first4=Andrea K.|last5=Wormald|first5=Richard|last6=Fletcher|first6=Astrid E.|last7=Cook|first7=Derek G.|last8=Owen|first8=Christopher G.|title=Incidence of Late-Stage Age-Related Macular Degeneration in American Whites: Systematic Review and Meta-analysis|journal=American Journal of Ophthalmology|date=July 2015|volume=160|issue=1|pages=85–93.e3|doi=10.1016/j.ajo.2015.04.003|pmid=25857680|doi-access=free}}</ref> što je slično prevalenciji [[AMD|neovaskularnog]] (vlažnog) AMD-a, drugog uznapredovalog oblika bolesti. Incidencija uznapredovalog AMD-a, kako geografske atrofije tako i neovaskularnog AMD-a, eksponencijalno raste s godinama. Većina sadašnjih kliničkih ispitivanja ima za cilj smanjenje progresije povećanja [[lezija]] GA.<ref name=Sadda>{{cite journal|last1=Sadda |first1=SriniVas R. |title=Clinical Endpoints for the Study of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |last2=Chakravarthy |first2=Usha |last3=Birch |first3=David G. |last4=Staurenghi |first4=Giovanni |last5=Henry |first5=Erin C. |last6=Brittain |first6=Christopher |journal=Retina |date=October 2016 |volume=36 |issue=10 |pages=1806–1822 |doi=10.1097/IAE.0000000000001283|pmid=27652913 |pmc=5384792 }}</ref> Naziv potiče od sličnosti područja atrofiranih ćelija sa geografskom mapom. ==Prezentacija== Geografska atrofija je hronična bolest koja dovodi do centralnog gubitka vidne funkcije. To često rezultira poteškoćama u obavljanju svakodnevnih zadataka kao što su čitanje, prepoznavanje lica i vožnja, te na kraju ima ozbiljne posljedice na samostalnost.<ref>{{cite journal|last1=Brown|first1=Jamie C.|last2=Goldstein|first2=Judith E.|last3=Chan|first3=Tiffany L.|last4=Massof|first4=Robert|last5=Ramulu|first5=Pradeep|title=Characterizing Functional Complaints in Patients Seeking Outpatient Low-Vision Services in the United States|journal=Ophthalmology|date=August 2014|volume=121|issue=8|pages=1655–1662.e1|doi=10.1016/j.ophtha.2014.02.030|pmid=24768243|pmc=6746569}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Tschosik|first1=Elizabeth|last2=Leidy|first2=Nancy Kline|last3=Kimel|first3=Miriam|last4=Dolan|first4=Chantal|last5=Souied|first5=Eric|last6=Varma|first6=Rohit|last7=Bressler|first7=Neil M.|title=Quantifying functional reading independence in geographic atrophy: the FRI Index|journal=Investigative Ophthalmology & Visual Science|date=11 June 2015|volume=56|issue=7|pages=4789|url=http://iovs.arvojournals.org/article.aspx?articleid=2334770|issn=1552-5783}}</ref><ref>{{cite journal|last1=DeCarlo|first1=DK|last2=Scilley|first2=K|last3=Wells|first3=J|last4=Owsley|first4=C|title=Driving habits and health-related quality of life in patients with age-related maculopathy.|journal=Optometry and Vision Science|date=March 2003|volume=80|issue=3|pages=207–13|pmid=12637832|doi=10.1097/00006324-200303000-00010|s2cid=11146594 }}</ref> U početku, pacijenti često imaju dobru oštrinu vida ako lezije GA nisu zahvaćene u centralnoj makulskoj, ili [[fovea centralis|fovei]], regiji [[mrežnjača| mrežnjače]].<ref name=Sadda/><ref>{{Cite journal|last1=Lindner|first1=Moritz|last2=Böker|first2=Alexander|last3=Mauschitz|first3=Matthias M.|last4=Göbel|first4=Arno P.|last5=Fimmers|first5=Rolf|last6=Brinkmann|first6=Christian K.|last7=Schmitz-Valckenberg|first7=Steffen|last8=Schmid|first8=Matthias|last9=Holz|first9=Frank G.|date=July 2015|title=Directional Kinetics of Geographic Atrophy Progression in Age-Related Macular Degeneration with Foveal Sparing|journal=Ophthalmology|volume=122|issue=7|pages=1356–1365|doi=10.1016/j.ophtha.2015.03.027|pmid=25972258|issn=0161-6420}}</ref> Kao takav, standardni test vida može nedovoljno prikazati vidni deficit koji imaju pacijenti koji prijavljuju probleme s čitanjem, vožnjom ili vidom u uvjetima slabog osvjetljenja.<ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|last2=Applegate|first2=CA|last3=Haselwood|first3=D|last4=Rubin|first4=GS|title=Fixation patterns and reading rates in eyes with central scotomas from advanced atrophic age-related macular degeneration and Stargardt disease.|journal=Ophthalmology|date=September 1996|volume=103|issue=9|pages=1458–66|pmid=8841306|pmc=2730505|doi=10.1016/S0161-6420(96)30483-1}}</ref> Brzina čitanja često u početku nije pogođena zbog očuvanja fovealne površine, ali se progresivno pogoršava kako se područje atrofije povećava.<ref>{{cite journal|vauthors=Sunness JS, Rubin GS, Zuckerbrod A, Applegate CA|date=October 2008|title=Foveal-Sparing Scotomas in Advanced Dry Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=J Vis Impair Blind|volume=102|issue=10|pages=600–610|doi=10.1177/0145482X0810201004|pmc=2836024|pmid=20224750}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Lindner M, Pfau M, Czauderna J, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M|date=March 2019|title=Determinants of Reading Performance in Eyes with Foveal-Sparing Geographic Atrophy|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:fea17910-5b2e-4b83-95cb-b6c722a16d54|journal=Ophthalmol Retina|volume=3|issue=3|pages=201–210|doi=10.1016/j.oret.2018.11.005|pmid=31014695|s2cid=81733640 }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Künzel SH, Lindner M, Sassen J, Möller PT, Goerdt L, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M |title=Association of Reading Performance in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration With Visual Function and Structural Biomarkers |journal=JAMA Ophthalmol |volume= 139|issue= 11|date=September 2021 |pages=1191–1199 |pmid=34591067 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2021.3826|pmc=8485212 |url=}}</ref> As the disease progresses, vision-related quality-of-life declines markedly.<ref>{{cite journal|vauthors=Künzel SH, Möller PT, Lindner M, Goerdt L, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M|date=May 2020|title=Determinants of Quality of Life in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=Invest Ophthalmol Vis Sci|volume=61|issue=5|pages=63|doi=10.1167/iovs.61.5.63|pmc=7405807|pmid=32462198}}</ref> Iako su [[fluoresceinska angiografija]] i [[optička koherentna tomografija]] danas dobro uspostavljene za dijagnosticiranje i praćenje progresije geografske atrofije, u kontekstu kliničkih ispitivanja mogu biti potrebne složenije dijagnostičke procjene.<ref>{{Cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Sadda|first2=SriniVas R.|last3=Staurenghi|first3=Giovanni|last4=Lindner|first4=Moritz|last5=Bird|first5=Alan C.|last6=Blodi|first6=Barbara A.|last7=Bottoni|first7=Ferdinando|last8=Chakravarthy|first8=Usha|last9=Chew|first9=Emily Y.|date=April 2017|title=Imaging Protocols in Clinical Studies in Advanced Age-Related Macular Degeneration: Recommendations from Classification of Atrophy Consensus Meetings|journal=Ophthalmology|volume=124|issue=4|pages=464–478|doi=10.1016/j.ophtha.2016.12.002|issn=1549-4713|pmid=28109563|doi-access=free}}</ref> U februaru 2023. godine, [[FDA]] je odobrila [[Pegcetacoplan]] za liječenje osoba s geografskom atrofijom, uzrokovanom degeneracijom [[makula|makule]], povezanom sa starenjem.<ref>{{cite press release |title=FDA Approves Syfovre (pegcetacoplan injection) as the First and Only Treatment for Geographic Atrophy (GA), a Leading Cause of Blindness |publisher=Apellis Pharmaceuticals |via=GlobeNewswire |date=17 February 2023 |url=https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |access-date=18 February 2023 |archive-date=17 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230217233556/https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |url-status=live}}</ref> ==Faktori rizika == Objavljeno je i potvrđeno mnoštvo ''[[in vivo]]'' faktora rizika za progresiju GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Fleckenstein M, Mitchell P, Freund KB, Sadda S, Holz FG, Brittain C, Henry EC, Ferrara D |title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=March 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free }}</ref> Nedavne studije pokazuju da geografska atrofija može biti posljedica nedostatka [[krvotok|protoka krvi]] unutar horiokapilara.<ref>{{cite journal |last1=Thulliez |first1=M |title=Correlations between Choriocapillaris Flow Deficits around Geographic Atrophy and Enlargement Rates Based on Swept-Source OCT Imaging. |journal=Ophthalmol Retina |volume=3 |issue=6 |pages=478–488 |date=June 2019 |pmid=31174669 |doi=10.1016/j.oret.2019.01.024 |s2cid=86851083 |pmc=11402513 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Nassisi |first1=M |title=Choriocapillaris impairment around the atrophic lesions in patients with geographic atrophy: a swept-source optical coherence tomography angiography study. |journal=Br J Ophthalmol |volume=103 |issue=7 |pages=911–917 |date=21 August 2018|pmid=30131381 |doi=10.1136/bjophthalmol-2018-312643 |doi-access=free |hdl=2434/721615 |hdl-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Müller PL, Pfau M, Möller PT, Nadal J, Schmid M, Lindner M, de Sisternes L, Stöhr H, Weber BH, Neuhaus C, Herrmann P, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Choroidal Flow Signal in Late-Onset Stargardt Disease and Age-Related Macular Degeneration: An OCT-Angiography Study |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=59 |issue=4 |pages=AMD122–AMD131 |date=March 2018 |pmid=30140905 |doi=10.1167/iovs.18-23819 |s2cid=52077435 |url=|doi-access=free }}</ref> U ovim studijama korištena je optička koherentna tomografija sa swept-source angiografijom za ispitivanje horiokapilara. Koristeći algoritme za snimanje, zatim su utvrdili koja područja horiokapilara imaju smanjen protok krvi, stvarajući tako [[toplotnu mapu]] dotoka krvi u retinalni pigmentni epitel. Zatim su koristili [[fundus (oko)|fundus]] [[autofluorescenciju]] za snimanje retinalnog pigmentnog epitela tokom godinu dana, što im je omogućilo da mapiraju smjer i veličinu širenja geografske atrofije. Zatim su otkrili da su područja horiokapilara koja imaju manji protok krvi sklonija degeneraciji i geografskoj atrofiji. Budući da je horiokapilaris glavni izvor opskrbe krvlju retinalnog pigmentnog epitela u makuli, koja nema opskrbu krvlju retine, to neke navodi na vjerovanje da je geografska atrofija prvenstveno ishemijska bolest (bolest uzrokovana smanjenim protokom [[krv]]i). Također je pokazano da su neeksudativne neovaskularne membrane, koje mogu rekapitulirati [[horiokapilaris]], povezane sa znatno sporijom progresijom GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Möller PT, Künzel SH, von der Emde L, Lindner M, Thiele S, Dysli C, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Type 1 Choroidal Neovascularization Is Associated with Reduced Localized Progression of Atrophy in Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmol Retina |volume=4 |issue=3 |pages=238–248 |date=March 2020 |pmid=31753808 |doi=10.1016/j.oret.2019.09.016 |s2cid=208226972 |url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:bf6099d6-b58f-4fde-a693-b02ee5fe2076}}</ref> ==Patogeneza== Patogeneza GA još nije u potpunosti shvaćena. Vjerovatno je multifaktorijalna i uzrokovana intrinzičnim i ekstrinzičnim stresorima slabo regenerativnog retinalnog pigmentnog epitela (RPE), posebno [[oksidativnim stresom]] uzrokovanim visokim metaboličkim zahtjevima fotoreceptora, fotooksidacijom i stresorima iz okoline poput dima cigareta. Varijacije u nekoliko gena, posebno u [[sistem komplementa|sistemu komplementa]], povećavaju rizik od razvoja GA. Ovo je aktivno područje istraživanja, ali postojeća hipoteza je da se sa [[starenje]]m akumuliraju oštećenja uzrokovana ovim stresorima, što, zajedno s genetičkom predispozicijom, rezultira pojavom [[druz]]a i lipofuscinskih naslaga (rani i srednji AMD). Ovi i drugi produkti [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] mogu izazvati upalu putem više puteva, posebno kaskade komplementa, što na kraju dovodi do gubitka [[fotoreceptor]]a, RPE i horiokapilara, kulminirajući atrofijskim lezijama koje rastu tokom vremena.<ref>{{cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Strauss|first2=Erich C.|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=van Lookeren Campagne|first4=Menno|title=Geographic atrophy: clinical features and potential therapeutic approaches.|journal=Ophthalmology|date=May 2014|volume=121|issue=5|pages=1079–1091|doi=10.1016/j.ophtha.2013.11.023|pmid=24433969}}</ref><ref>{{cite journal | doi = 10.1097/iae.0000000000001059 | volume=36 | year=2016 | journal=Retina | pages=1843–1850 | last1 = Saleh Abdelfattah | first1 = Nizar | last2 = Zhang | first2 = Hongyang | last3 = Boyer | first3 = David S. | last4 = Sadda | first4 = SriniVas R.| title=Progression of Macular Atrophy in Patients with Neovascular Age-Related Macular Degeneration Undergoing Antivascular Endothelial Growth Factor Therapy | issue=10 | pmid=27135213 | s2cid=28757961 }}</ref> Starosna degeneracija makule (AMD) karakterizirana je akumulacijom željeza u mrežnjači i lipidnom peroksidacijom. Feroptoza nastaje lipidnom peroksidacijom i karakterizira se akumulacijom ovisnom o željezu. Studije o akumulaciji željeza i povišenoj lipidnoj peroksidaciji u ostarjeloj mrežnjači, te njihovoj bliskoj ulozi u feroptozi, implicirale su feroptozu u patogenezi AMD-a.<ref>DOI: 10.14336/AD.2020.0912</ref> ==Dijagnoza== Dijagnozu geografske atrofije postavlja oftalmolog ili optometrist u klinici. Autofluorescencija fundusa i optička koherentna tomografija angiografija su modalitete snimanja koje se mogu koristiti u dijagnozi. Dok je autofluorescencija fundusa standardna metoda za pregled geografske atrofije, optička koherentna tomografija može ponuditi jedinstvene prednosti. Optička koherentna tomografija angiografija može pomoći ljekaru da vidi ima li subretinalne tekućine u oku.<ref>{{cite web |last1=Garcia-Layana |first1=Alfredo |title=Optical Coherence Tomography in Age-related Macular Degeneration |url=http://www.amdbook.org/content/optical-coherence-tomography-age-related-macular-degeneration |website=AMD book |access-date=8 December 2019}}</ref> Ovo je korisno jer bi moglo ukazivati na to da pacijent možda razvija vlažnu degeneraciju makule (VMA). Budući da pacijenti s geografskom atrofijom imaju veći rizik od razvoja uznapredovale vlažne VMA (neovaskularne VMA), ovo bi moglo biti posebno korisno u praćenju pacijenata s geografskom atrofijom. Ako se pronađu znaci neovaskularne VMA, ljekar može započeti liječenje vlažne degeneracije makule povezane sa starenjem.<ref>{{cite journal |last1=Malciolu Radu Alexandru |title=Wet age-related macular degeneration management and follow-up |journal=Rom J Ophthalmol |date=January–March 2016 |volume= 60|issue=1 |pages=9–13 |pmid=27220225 |pmc=5712923 }}</ref> ===Kvantifikacija progresije GA=== Tradicionalno, progresija GA se kvantificira u smislu površine atrofije retinalnog [[pigmen]]tnog epitela.<ref>{{cite journal |last1=Fleckenstein|first1=M|last2=Mitchell|first2=P|last3=Freund|first3=KB|last4=Sadda|first4=S|last5=Holz|first5=FG|last6=Brittain|first6=C|last7=Henry|first7=EC|last8=Ferrara|first8=D|title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=March 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free}}</ref> Za kvantifikaciju ovog područja atrofije pigmentnog epitela mrežnjače mogu se primijeniti višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine (plavo),<ref>{{cite journal |vauthors=Schmitz-Valckenberg S, Brinkmann CK, Alten F, Herrmann P, Stratmann NK, Göbel AP, Fleckenstein M, Diller M, Jaffe GJ, Holz FG |title=Semiautomated image processing method for identification and quantification of geographic atrophy in age-related macular degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=52 |issue=10 |pages=7640–6 |date=September 2011 |pmid=21873669 |doi=10.1167/iovs.11-7457 |url=}}</ref> snimanje autofluorescencije zelenog fundusa,<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Mauschitz MM, Mishra DK, Holz FG, Lindner M, Fleckenstein M |title=Green-Light Autofluorescence Versus Combined Blue-Light Autofluorescence and Near-Infrared Reflectance Imaging in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=58 |issue=6 |pages=BIO121–BIO130 |date=May 2017 |pmid=28632841 |doi=10.1167/iovs.17-21764 |s2cid=10855695 |url=|doi-access=free }}</ref> i ''[[wikt:en face|en face]]'' snimanje optičkom koherentnom tomografijom.<ref>{{cite journal |vauthors=Shi Y, Zhang Q, Zhou H, Wang L, Chu Z, Jiang X, Shen M, Thulliez M, Lyu C, Feuer W, de Sisternes L, Durbin MK, Gregori G, Wang RK, Rosenfeld PJ |title=Correlations Between Choriocapillaris and Choroidal Measurements and the Growth of Geographic Atrophy Using Swept Source OCT Imaging |journal=Am J Ophthalmol |volume=224 |issue= |pages=321–331 |date=April 2021 |pmid=33359715 |doi=10.1016/j.ajo.2020.12.015 |pmc=8058170 |url=}}</ref> Međutim, noviji podaci ukazuju na to da degeneracija fotoreceptora nije ograničena na područje atrofije pigmentnog epitela mrežnjače, već se proteže i izvan tog područja. Ove suptilnije promjene mogu se kvantificirati volumetrijskim analizama podataka optičke koherentne tomografije.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, von der Emde L, de Sisternes L, Hallak JA, Leng T, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Rubin DL |title=Progression of Photoreceptor Degeneration in Geographic Atrophy Secondary to Age-related Macular Degeneration |journal=JAMA Ophthalmol |volume=138 |issue=10 |pages=1026–1034 |date=October 2020 |pmid=32789526 |pmc=7426886 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2020.2914 |url=}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Reiter GS, Told R, Schranz M, Baumann L, Mylonas G, Sacu S, Pollreisz A, Schmidt-Erfurth U |title=Subretinal Drusenoid Deposits and Photoreceptor Loss Detecting Global and Local Progression of Geographic Atrophy by SD-OCT Imaging |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=61 |issue=6 |pages=11 |date=June 2020 |pmid=32503052 |pmc=7415285 |doi=10.1167/iovs.61.6.11 |url=}}</ref> ==Liječenje == U februaru 2023. godine, Apellis Pharmaceuticals je dobio prvo odobrenje FDA za [[pegcetacoplan]] za liječenje ovog stanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.ajmc.com/view/fda-approves-first-treatment-for-geographic-atrophy|title=FDA Approves First Treatment for Geographic Atrophy &#124; AJMC|first=Laura Joszt|last=MA|date=October 19, 2025|website=www.ajmc.com}}</ref> [[Avacincaptad pegol]] (Izervay) je odobren u Sjedinjenim Američkim Državama u augustu 2023. za liječenje geografske atrofije uzrokovane degeneracijom makule povezanom sa starenjem.<ref>{{cite web | title=Novel Drug Approvals for 2023 | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | date=18 August 2023 | url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230108014045/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | url-status=dead | archive-date=January 8, 2023 | access-date=25 August 2023}}</ref><ref>{{cite press release | title=Iveric Bio Receives U.S. FDA Approval for Izervay (avacincaptad pegol intravitreal solution), a New Treatment for Geographic Atrophy | publisher=Astellas Pharma Inc. | via=PR Newswire | date=4 August 2023 | url=https://www.prnewswire.com/news-releases/iveric-bio-receives-us-fda-approval-for-izervay-avacincaptad-pegol-intravitreal-solution-a-new-treatment-for-geographic-atrophy-301894042.html | access-date=25 August 2023}}</ref> ==Istraživanje== Nedavno je otkriveno da se pigment starenja lipofuscin može razgraditi uz pomoć melanina i lijekova putem novootkrivenog mehanizma (hemijske ekscitacije).<ref> Lyu Y, Tschulakow AV, Wang K, Brash DE, Schraermeyer U. Chemiexcitation and melanin in photoreceptor disc turnover and prevention of macular degeneration. Proc Natl Acad Sci U S A. 2023;120(20):e2216935120. </ref> Pigment lipofuscin igra centralnu ulogu u razvoju suhog AMD-a i geografske atrofije. Ovaj poremećaj se može podržati lijekovima. Ovo otkriće se može prevesti u razvoj terapije za liječenje suhog AMD-a. == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Patologija oka}} [[Kategorija: Bolesti oka]] [[Kategorija: Poremećaji horoideje i mrežnjače]] [[Kategorija: Oftalmologija]] rkj09lsrq2jbcc6e4l1u0yu4054v27q 3847003 3846998 2026-05-16T19:39:14Z Genetičar 181151 3847003 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Atrofija žute mrlje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Geografska atrofija mrežnjače |sinonimi =Atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD) ili uznapredovali suhi AMD |slika = Fundus geographic atrophy.jpg |opis_slike =Fundus (očno dno) geografske atrofije |širina = 350px |specijalnost = [[Oftalmologija]] |simptomi = |komplikacije = |pojava = |trajanje = |vrste = |uzroci = |rizici = |dijagnoza = Višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine |diferencijalna_dijagnoza = [[Atrofija žute mrlje]] |prevencija = |liječenje = Za liječenje ovog stanja FDA odobrila [[pegcetacoplan]] |lijek = Pegcetacoplan |prognoza = |frekvencija = Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u. |smrtnost= }} '''Geografska atrofija mrežnjače ''' (GA), također poznata kao '''atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD)''' ili '''uznapredovali suhi AMD''', jest napredni oblik degeneracije [[žuta mrlja|žute pjege]], povezane sa [[starenje]]m koji može rezultirati progresivnim i nepovratnim gubitkom tkiva [[mrežnjača|mrežnjače]] ([[fotoreceptorska ćelija|fotoreceptori]], [[pigmentni epitel mrežnjače]], ''[[choriocapillaris]]'') što s vremenom može dovesti do gubitka centralnog vida.<ref>{{cite journal|last1=Lindblad|first1=AS|last2=Lloyd|first2=PC|last3=Clemons|first3=TE|last4=Gensler|first4=GR|last5=Ferris FL|first5=3rd|last6=Klein|first6=ML|last7=Armstrong|first7=JR|last8=Age-Related Eye Disease Study Research|first8=Group.|title=Change in area of geographic atrophy in the Age-Related Eye Disease Study: AREDS report number 26.|journal=Archives of Ophthalmology|date=September 2009|volume=127|issue=9|pages=1168–74|doi=10.1001/archophthalmol.2009.198|pmid=19752426|pmc=6500457|url=https://escholarship.org/content/qt7dx2n6hg/qt7dx2n6hg.pdf?t=oq3lf4}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|title=The natural history of geographic atrophy, the advanced atrophic form of age-related macular degeneration.|journal=Molecular Vision|date=3 November 1999|volume=5|pages=25|pmid=10562649}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Bonilha|first1=Vera L|title=Age and disease-related structural changes in the retinal pigment epithelium|journal=Clinical Ophthalmology|date=2008|volume=2|issue=2|pages=413–424|issn=1177-5467|pmc=2693982|pmid=19668732|doi=10.2147/opth.s2151 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Citation|last1=Lindner|first1=Moritz|title=Atrophy, Geographic|date=2018|encyclopedia=Encyclopedia of Ophthalmology|pages=207–209|publisher=Springer Berlin Heidelberg|language=en|doi=10.1007/978-3-540-69000-9_1125|isbn=9783540682929|last2=Fleckenstein|first2=Monika|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=Holz|first4=Frank G.}}</ref> Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u,<ref>{{cite journal|last1=Wong|first1=Wan Ling|last2=Su|first2=Xinyi|last3=Li|first3=Xiang|last4=Cheung|first4=Chui Ming G|last5=Klein|first5=Ronald|last6=Cheng|first6=Ching-Yu|last7=Wong|first7=Tien Yin|title=Global prevalence of age-related macular degeneration and disease burden projection for 2020 and 2040: a systematic review and meta-analysis|journal=The Lancet Global Health|date=February 2014|volume=2|issue=2|pages=e106–e116|doi=10.1016/S2214-109X(13)70145-1|pmid=25104651|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Rudnicka|first1=Alicja R.|last2=Kapetanakis|first2=Venediktos V.|last3=Jarrar|first3=Zakariya|last4=Wathern|first4=Andrea K.|last5=Wormald|first5=Richard|last6=Fletcher|first6=Astrid E.|last7=Cook|first7=Derek G.|last8=Owen|first8=Christopher G.|title=Incidence of Late-Stage Age-Related Macular Degeneration in American Whites: Systematic Review and Meta-analysis|journal=American Journal of Ophthalmology|date=July 2015|volume=160|issue=1|pages=85–93.e3|doi=10.1016/j.ajo.2015.04.003|pmid=25857680|doi-access=free}}</ref> što je slično prevalenciji [[AMD|neovaskularnog]] (vlažnog) AMD-a, drugog uznapredovalog oblika bolesti. Incidencija uznapredovalog AMD-a, kako geografske atrofije tako i neovaskularnog AMD-a, eksponencijalno raste s godinama. Većina sadašnjih kliničkih ispitivanja ima za cilj smanjenje progresije povećanja [[lezija]] GA.<ref name=Sadda>{{cite journal|last1=Sadda |first1=SriniVas R. |title=Clinical Endpoints for the Study of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |last2=Chakravarthy |first2=Usha |last3=Birch |first3=David G. |last4=Staurenghi |first4=Giovanni |last5=Henry |first5=Erin C. |last6=Brittain |first6=Christopher |journal=Retina |date=October 2016 |volume=36 |issue=10 |pages=1806–1822 |doi=10.1097/IAE.0000000000001283|pmid=27652913 |pmc=5384792 }}</ref> Naziv potiče od sličnosti područja atrofiranih ćelija sa geografskom mapom. ==Prezentacija== Geografska atrofija je hronična bolest koja dovodi do centralnog gubitka vidne funkcije. To često rezultira poteškoćama u obavljanju svakodnevnih zadataka kao što su čitanje, prepoznavanje lica i vožnja, te na kraju ima ozbiljne posljedice na samostalnost.<ref>{{cite journal|last1=Brown|first1=Jamie C.|last2=Goldstein|first2=Judith E.|last3=Chan|first3=Tiffany L.|last4=Massof|first4=Robert|last5=Ramulu|first5=Pradeep|title=Characterizing Functional Complaints in Patients Seeking Outpatient Low-Vision Services in the United States|journal=Ophthalmology|date=August 2014|volume=121|issue=8|pages=1655–1662.e1|doi=10.1016/j.ophtha.2014.02.030|pmid=24768243|pmc=6746569}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Tschosik|first1=Elizabeth|last2=Leidy|first2=Nancy Kline|last3=Kimel|first3=Miriam|last4=Dolan|first4=Chantal|last5=Souied|first5=Eric|last6=Varma|first6=Rohit|last7=Bressler|first7=Neil M.|title=Quantifying functional reading independence in geographic atrophy: the FRI Index|journal=Investigative Ophthalmology & Visual Science|date=11 June 2015|volume=56|issue=7|pages=4789|url=http://iovs.arvojournals.org/article.aspx?articleid=2334770|issn=1552-5783}}</ref><ref>{{cite journal|last1=DeCarlo|first1=DK|last2=Scilley|first2=K|last3=Wells|first3=J|last4=Owsley|first4=C|title=Driving habits and health-related quality of life in patients with age-related maculopathy.|journal=Optometry and Vision Science|date=March 2003|volume=80|issue=3|pages=207–13|pmid=12637832|doi=10.1097/00006324-200303000-00010|s2cid=11146594 }}</ref> U početku, pacijenti često imaju dobru oštrinu vida ako lezije GA nisu zahvaćene u centralnoj makulskoj, ili [[fovea centralis|fovei]], regiji [[mrežnjača| mrežnjače]].<ref name=Sadda/><ref>{{Cite journal|last1=Lindner|first1=Moritz|last2=Böker|first2=Alexander|last3=Mauschitz|first3=Matthias M.|last4=Göbel|first4=Arno P.|last5=Fimmers|first5=Rolf|last6=Brinkmann|first6=Christian K.|last7=Schmitz-Valckenberg|first7=Steffen|last8=Schmid|first8=Matthias|last9=Holz|first9=Frank G.|date=July 2015|title=Directional Kinetics of Geographic Atrophy Progression in Age-Related Macular Degeneration with Foveal Sparing|journal=Ophthalmology|volume=122|issue=7|pages=1356–1365|doi=10.1016/j.ophtha.2015.03.027|pmid=25972258|issn=0161-6420}}</ref> Kao takav, standardni test vida može nedovoljno prikazati vidni deficit koji imaju pacijenti koji prijavljuju probleme s čitanjem, vožnjom ili vidom u uvjetima slabog osvjetljenja.<ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|last2=Applegate|first2=CA|last3=Haselwood|first3=D|last4=Rubin|first4=GS|title=Fixation patterns and reading rates in eyes with central scotomas from advanced atrophic age-related macular degeneration and Stargardt disease.|journal=Ophthalmology|date=September 1996|volume=103|issue=9|pages=1458–66|pmid=8841306|pmc=2730505|doi=10.1016/S0161-6420(96)30483-1}}</ref> Brzina čitanja često u početku nije pogođena zbog očuvanja fovealne površine, ali se progresivno pogoršava kako se područje atrofije povećava.<ref>{{cite journal|vauthors=Sunness JS, Rubin GS, Zuckerbrod A, Applegate CA|date=October 2008|title=Foveal-Sparing Scotomas in Advanced Dry Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=J Vis Impair Blind|volume=102|issue=10|pages=600–610|doi=10.1177/0145482X0810201004|pmc=2836024|pmid=20224750}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Lindner M, Pfau M, Czauderna J, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M|date=March 2019|title=Determinants of Reading Performance in Eyes with Foveal-Sparing Geographic Atrophy|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:fea17910-5b2e-4b83-95cb-b6c722a16d54|journal=Ophthalmol Retina|volume=3|issue=3|pages=201–210|doi=10.1016/j.oret.2018.11.005|pmid=31014695|s2cid=81733640 }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Künzel SH, Lindner M, Sassen J, Möller PT, Goerdt L, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M |title=Association of Reading Performance in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration With Visual Function and Structural Biomarkers |journal=JAMA Ophthalmol |volume= 139|issue= 11|date=September 2021 |pages=1191–1199 |pmid=34591067 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2021.3826|pmc=8485212 |url=}}</ref> As the disease progresses, vision-related quality-of-life declines markedly.<ref>{{cite journal|vauthors=Künzel SH, Möller PT, Lindner M, Goerdt L, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M|date=May 2020|title=Determinants of Quality of Life in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=Invest Ophthalmol Vis Sci|volume=61|issue=5|pages=63|doi=10.1167/iovs.61.5.63|pmc=7405807|pmid=32462198}}</ref> Iako su [[fluoresceinska angiografija]] i [[optička koherentna tomografija]] danas dobro uspostavljene za dijagnosticiranje i praćenje progresije geografske atrofije, u kontekstu kliničkih ispitivanja mogu biti potrebne složenije dijagnostičke procjene.<ref>{{Cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Sadda|first2=SriniVas R.|last3=Staurenghi|first3=Giovanni|last4=Lindner|first4=Moritz|last5=Bird|first5=Alan C.|last6=Blodi|first6=Barbara A.|last7=Bottoni|first7=Ferdinando|last8=Chakravarthy|first8=Usha|last9=Chew|first9=Emily Y.|date=April 2017|title=Imaging Protocols in Clinical Studies in Advanced Age-Related Macular Degeneration: Recommendations from Classification of Atrophy Consensus Meetings|journal=Ophthalmology|volume=124|issue=4|pages=464–478|doi=10.1016/j.ophtha.2016.12.002|issn=1549-4713|pmid=28109563|doi-access=free}}</ref> U februaru 2023. godine, [[FDA]] je odobrila [[Pegcetacoplan]] za liječenje osoba s geografskom atrofijom, uzrokovanom degeneracijom [[makula|makule]], povezanom sa starenjem.<ref>{{cite press release |title=FDA Approves Syfovre (pegcetacoplan injection) as the First and Only Treatment for Geographic Atrophy (GA), a Leading Cause of Blindness |publisher=Apellis Pharmaceuticals |via=GlobeNewswire |date=17 February 2023 |url=https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |access-date=18 February 2023 |archive-date=17 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230217233556/https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |url-status=live}}</ref> ==Faktori rizika == Objavljeno je i potvrđeno mnoštvo ''[[in vivo]]'' faktora rizika za progresiju GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Fleckenstein M, Mitchell P, Freund KB, Sadda S, Holz FG, Brittain C, Henry EC, Ferrara D |title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=March 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free }}</ref> Nedavne studije pokazuju da geografska atrofija može biti posljedica nedostatka [[krvotok|protoka krvi]] unutar horiokapilara.<ref>{{cite journal |last1=Thulliez |first1=M |title=Correlations between Choriocapillaris Flow Deficits around Geographic Atrophy and Enlargement Rates Based on Swept-Source OCT Imaging. |journal=Ophthalmol Retina |volume=3 |issue=6 |pages=478–488 |date=June 2019 |pmid=31174669 |doi=10.1016/j.oret.2019.01.024 |s2cid=86851083 |pmc=11402513 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Nassisi |first1=M |title=Choriocapillaris impairment around the atrophic lesions in patients with geographic atrophy: a swept-source optical coherence tomography angiography study. |journal=Br J Ophthalmol |volume=103 |issue=7 |pages=911–917 |date=21 August 2018|pmid=30131381 |doi=10.1136/bjophthalmol-2018-312643 |doi-access=free |hdl=2434/721615 |hdl-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Müller PL, Pfau M, Möller PT, Nadal J, Schmid M, Lindner M, de Sisternes L, Stöhr H, Weber BH, Neuhaus C, Herrmann P, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Choroidal Flow Signal in Late-Onset Stargardt Disease and Age-Related Macular Degeneration: An OCT-Angiography Study |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=59 |issue=4 |pages=AMD122–AMD131 |date=March 2018 |pmid=30140905 |doi=10.1167/iovs.18-23819 |s2cid=52077435 |url=|doi-access=free }}</ref> U ovim studijama korištena je optička koherentna tomografija sa swept-source angiografijom za ispitivanje horiokapilara. Koristeći algoritme za snimanje, zatim su utvrdili koja područja horiokapilara imaju smanjen protok krvi, stvarajući tako [[toplotnu mapu]] dotoka krvi u retinalni pigmentni epitel. Zatim su koristili [[fundus (oko)|fundus]] [[autofluorescenciju]] za snimanje retinalnog pigmentnog epitela tokom godinu dana, što im je omogućilo da mapiraju smjer i veličinu širenja geografske atrofije. Zatim su otkrili da su područja horiokapilara koja imaju manji protok krvi sklonija degeneraciji i geografskoj atrofiji. Budući da je horiokapilaris glavni izvor opskrbe krvlju retinalnog pigmentnog epitela u makuli, koja nema opskrbu krvlju retine, to neke navodi na vjerovanje da je geografska atrofija prvenstveno ishemijska bolest (bolest uzrokovana smanjenim protokom [[krv]]i). Također je pokazano da su neeksudativne neovaskularne membrane, koje mogu rekapitulirati [[horiokapilaris]], povezane sa znatno sporijom progresijom GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Möller PT, Künzel SH, von der Emde L, Lindner M, Thiele S, Dysli C, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Type 1 Choroidal Neovascularization Is Associated with Reduced Localized Progression of Atrophy in Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmol Retina |volume=4 |issue=3 |pages=238–248 |date=March 2020 |pmid=31753808 |doi=10.1016/j.oret.2019.09.016 |s2cid=208226972 |url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:bf6099d6-b58f-4fde-a693-b02ee5fe2076}}</ref> ==Patogeneza== Patogeneza GA još nije u potpunosti shvaćena. Vjerovatno je multifaktorijalna i uzrokovana intrinzičnim i ekstrinzičnim stresorima slabo regenerativnog retinalnog pigmentnog epitela (RPE), posebno [[oksidativnim stresom]] uzrokovanim visokim metaboličkim zahtjevima fotoreceptora, fotooksidacijom i stresorima iz okoline poput dima cigareta. Varijacije u nekoliko gena, posebno u [[sistem komplementa|sistemu komplementa]], povećavaju rizik od razvoja GA. Ovo je aktivno područje istraživanja, ali postojeća hipoteza je da se sa [[starenje]]m akumuliraju oštećenja uzrokovana ovim stresorima, što, zajedno s genetičkom predispozicijom, rezultira pojavom [[druz]]a i lipofuscinskih naslaga (rani i srednji AMD). Ovi i drugi produkti [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] mogu izazvati upalu putem više puteva, posebno kaskade komplementa, što na kraju dovodi do gubitka [[fotoreceptor]]a, RPE i horiokapilara, kulminirajući atrofijskim lezijama koje rastu tokom vremena.<ref>{{cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Strauss|first2=Erich C.|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=van Lookeren Campagne|first4=Menno|title=Geographic atrophy: clinical features and potential therapeutic approaches.|journal=Ophthalmology|date=May 2014|volume=121|issue=5|pages=1079–1091|doi=10.1016/j.ophtha.2013.11.023|pmid=24433969}}</ref><ref>{{cite journal | doi = 10.1097/iae.0000000000001059 | volume=36 | year=2016 | journal=Retina | pages=1843–1850 | last1 = Saleh Abdelfattah | first1 = Nizar | last2 = Zhang | first2 = Hongyang | last3 = Boyer | first3 = David S. | last4 = Sadda | first4 = SriniVas R.| title=Progression of Macular Atrophy in Patients with Neovascular Age-Related Macular Degeneration Undergoing Antivascular Endothelial Growth Factor Therapy | issue=10 | pmid=27135213 | s2cid=28757961 }}</ref> Starosna degeneracija makule (AMD) karakterizirana je akumulacijom željeza u mrežnjači i lipidnom peroksidacijom. Feroptoza nastaje lipidnom peroksidacijom i karakterizira se akumulacijom ovisnom o željezu. Studije o akumulaciji željeza i povišenoj lipidnoj peroksidaciji u ostarjeloj mrežnjači, te njihovoj bliskoj ulozi u feroptozi, implicirale su feroptozu u patogenezi AMD-a.<ref>DOI: 10.14336/AD.2020.0912</ref> ==Dijagnoza== Dijagnozu geografske atrofije postavlja oftalmolog ili optometrist u klinici. Autofluorescencija fundusa i optička koherentna tomografija angiografija su modalitete snimanja koje se mogu koristiti u dijagnozi. Dok je autofluorescencija fundusa standardna metoda za pregled geografske atrofije, optička koherentna tomografija može ponuditi jedinstvene prednosti. Optička koherentna tomografija angiografija može pomoći ljekaru da vidi ima li subretinalne tekućine u oku.<ref>{{cite web |last1=Garcia-Layana |first1=Alfredo |title=Optical Coherence Tomography in Age-related Macular Degeneration |url=http://www.amdbook.org/content/optical-coherence-tomography-age-related-macular-degeneration |website=AMD book |access-date=8 December 2019}}</ref> Ovo je korisno jer bi moglo ukazivati na to da pacijent možda razvija vlažnu degeneraciju makule (VMA). Budući da pacijenti s geografskom atrofijom imaju veći rizik od razvoja uznapredovale vlažne VMA (neovaskularne VMA), ovo bi moglo biti posebno korisno u praćenju pacijenata s geografskom atrofijom. Ako se pronađu znaci neovaskularne VMA, ljekar može započeti liječenje vlažne degeneracije makule povezane sa starenjem.<ref>{{cite journal |last1=Malciolu Radu Alexandru |title=Wet age-related macular degeneration management and follow-up |journal=Rom J Ophthalmol |date=January–March 2016 |volume= 60|issue=1 |pages=9–13 |pmid=27220225 |pmc=5712923 }}</ref> ===Kvantifikacija progresije GA=== Tradicionalno, progresija GA se kvantificira u smislu površine atrofije retinalnog [[pigmen]]tnog epitela.<ref>{{cite journal |last1=Fleckenstein|first1=M|last2=Mitchell|first2=P|last3=Freund|first3=KB|last4=Sadda|first4=S|last5=Holz|first5=FG|last6=Brittain|first6=C|last7=Henry|first7=EC|last8=Ferrara|first8=D|title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=March 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free}}</ref> Za kvantifikaciju ovog područja atrofije pigmentnog epitela mrežnjače mogu se primijeniti višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine (plavo),<ref>{{cite journal |vauthors=Schmitz-Valckenberg S, Brinkmann CK, Alten F, Herrmann P, Stratmann NK, Göbel AP, Fleckenstein M, Diller M, Jaffe GJ, Holz FG |title=Semiautomated image processing method for identification and quantification of geographic atrophy in age-related macular degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=52 |issue=10 |pages=7640–6 |date=September 2011 |pmid=21873669 |doi=10.1167/iovs.11-7457 |url=}}</ref> snimanje autofluorescencije zelenog fundusa,<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Mauschitz MM, Mishra DK, Holz FG, Lindner M, Fleckenstein M |title=Green-Light Autofluorescence Versus Combined Blue-Light Autofluorescence and Near-Infrared Reflectance Imaging in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=58 |issue=6 |pages=BIO121–BIO130 |date=May 2017 |pmid=28632841 |doi=10.1167/iovs.17-21764 |s2cid=10855695 |url=|doi-access=free }}</ref> i ''[[wikt:en face|en face]]'' snimanje optičkom koherentnom tomografijom.<ref>{{cite journal |vauthors=Shi Y, Zhang Q, Zhou H, Wang L, Chu Z, Jiang X, Shen M, Thulliez M, Lyu C, Feuer W, de Sisternes L, Durbin MK, Gregori G, Wang RK, Rosenfeld PJ |title=Correlations Between Choriocapillaris and Choroidal Measurements and the Growth of Geographic Atrophy Using Swept Source OCT Imaging |journal=Am J Ophthalmol |volume=224 |issue= |pages=321–331 |date=April 2021 |pmid=33359715 |doi=10.1016/j.ajo.2020.12.015 |pmc=8058170 |url=}}</ref> Međutim, noviji podaci ukazuju na to da degeneracija fotoreceptora nije ograničena na područje atrofije pigmentnog epitela mrežnjače, već se proteže i izvan tog područja. Ove suptilnije promjene mogu se kvantificirati volumetrijskim analizama podataka optičke koherentne tomografije.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, von der Emde L, de Sisternes L, Hallak JA, Leng T, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Rubin DL |title=Progression of Photoreceptor Degeneration in Geographic Atrophy Secondary to Age-related Macular Degeneration |journal=JAMA Ophthalmol |volume=138 |issue=10 |pages=1026–1034 |date=October 2020 |pmid=32789526 |pmc=7426886 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2020.2914 |url=}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Reiter GS, Told R, Schranz M, Baumann L, Mylonas G, Sacu S, Pollreisz A, Schmidt-Erfurth U |title=Subretinal Drusenoid Deposits and Photoreceptor Loss Detecting Global and Local Progression of Geographic Atrophy by SD-OCT Imaging |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=61 |issue=6 |pages=11 |date=June 2020 |pmid=32503052 |pmc=7415285 |doi=10.1167/iovs.61.6.11 |url=}}</ref> ==Liječenje == U februaru 2023. godine, Apellis Pharmaceuticals je dobio prvo odobrenje FDA za [[pegcetacoplan]] za liječenje ovog stanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.ajmc.com/view/fda-approves-first-treatment-for-geographic-atrophy|title=FDA Approves First Treatment for Geographic Atrophy &#124; AJMC|first=Laura Joszt|last=MA|date=October 19, 2025|website=www.ajmc.com}}</ref> [[Avacincaptad pegol]] (Izervay) je odobren u Sjedinjenim Američkim Državama u augustu 2023. za liječenje geografske atrofije uzrokovane degeneracijom makule povezanom sa starenjem.<ref>{{cite web | title=Novel Drug Approvals for 2023 | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | date=18 August 2023 | url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230108014045/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | url-status=dead | archive-date=January 8, 2023 | access-date=25 August 2023}}</ref><ref>{{cite press release | title=Iveric Bio Receives U.S. FDA Approval for Izervay (avacincaptad pegol intravitreal solution), a New Treatment for Geographic Atrophy | publisher=Astellas Pharma Inc. | via=PR Newswire | date=4 August 2023 | url=https://www.prnewswire.com/news-releases/iveric-bio-receives-us-fda-approval-for-izervay-avacincaptad-pegol-intravitreal-solution-a-new-treatment-for-geographic-atrophy-301894042.html | access-date=25 August 2023}}</ref> ==Istraživanje== Nedavno je otkriveno da se pigment starenja lipofuscin može razgraditi uz pomoć melanina i lijekova putem novootkrivenog mehanizma (hemijske ekscitacije).<ref> Lyu Y, Tschulakow AV, Wang K, Brash DE, Schraermeyer U. Chemiexcitation and melanin in photoreceptor disc turnover and prevention of macular degeneration. Proc Natl Acad Sci U S A. 2023;120(20):e2216935120. </ref> Pigment lipofuscin igra centralnu ulogu u razvoju suhog AMD-a i geografske atrofije. Ovaj poremećaj se može podržati lijekovima. Ovo otkriće se može prevesti u razvoj terapije za liječenje suhog AMD-a. == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Patologija oka}} [[Kategorija: Bolesti oka]] [[Kategorija: Poremećaji horoideje i mrežnjače]] [[Kategorija: Oftalmologija]] imwv9j66zt1d3zgkptu5c61z5wwsv2t 3847004 3847003 2026-05-16T19:40:50Z Genetičar 181151 /* Kvantifikacija progresije GA */ 3847004 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Atrofija žute mrlje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Geografska atrofija mrežnjače |sinonimi =Atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD) ili uznapredovali suhi AMD |slika = Fundus geographic atrophy.jpg |opis_slike =Fundus (očno dno) geografske atrofije |širina = 350px |specijalnost = [[Oftalmologija]] |simptomi = |komplikacije = |pojava = |trajanje = |vrste = |uzroci = |rizici = |dijagnoza = Višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine |diferencijalna_dijagnoza = [[Atrofija žute mrlje]] |prevencija = |liječenje = Za liječenje ovog stanja FDA odobrila [[pegcetacoplan]] |lijek = Pegcetacoplan |prognoza = |frekvencija = Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u. |smrtnost= }} '''Geografska atrofija mrežnjače ''' (GA), također poznata kao '''atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD)''' ili '''uznapredovali suhi AMD''', jest napredni oblik degeneracije [[žuta mrlja|žute pjege]], povezane sa [[starenje]]m koji može rezultirati progresivnim i nepovratnim gubitkom tkiva [[mrežnjača|mrežnjače]] ([[fotoreceptorska ćelija|fotoreceptori]], [[pigmentni epitel mrežnjače]], ''[[choriocapillaris]]'') što s vremenom može dovesti do gubitka centralnog vida.<ref>{{cite journal|last1=Lindblad|first1=AS|last2=Lloyd|first2=PC|last3=Clemons|first3=TE|last4=Gensler|first4=GR|last5=Ferris FL|first5=3rd|last6=Klein|first6=ML|last7=Armstrong|first7=JR|last8=Age-Related Eye Disease Study Research|first8=Group.|title=Change in area of geographic atrophy in the Age-Related Eye Disease Study: AREDS report number 26.|journal=Archives of Ophthalmology|date=September 2009|volume=127|issue=9|pages=1168–74|doi=10.1001/archophthalmol.2009.198|pmid=19752426|pmc=6500457|url=https://escholarship.org/content/qt7dx2n6hg/qt7dx2n6hg.pdf?t=oq3lf4}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|title=The natural history of geographic atrophy, the advanced atrophic form of age-related macular degeneration.|journal=Molecular Vision|date=3 November 1999|volume=5|pages=25|pmid=10562649}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Bonilha|first1=Vera L|title=Age and disease-related structural changes in the retinal pigment epithelium|journal=Clinical Ophthalmology|date=2008|volume=2|issue=2|pages=413–424|issn=1177-5467|pmc=2693982|pmid=19668732|doi=10.2147/opth.s2151 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Citation|last1=Lindner|first1=Moritz|title=Atrophy, Geographic|date=2018|encyclopedia=Encyclopedia of Ophthalmology|pages=207–209|publisher=Springer Berlin Heidelberg|language=en|doi=10.1007/978-3-540-69000-9_1125|isbn=9783540682929|last2=Fleckenstein|first2=Monika|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=Holz|first4=Frank G.}}</ref> Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u,<ref>{{cite journal|last1=Wong|first1=Wan Ling|last2=Su|first2=Xinyi|last3=Li|first3=Xiang|last4=Cheung|first4=Chui Ming G|last5=Klein|first5=Ronald|last6=Cheng|first6=Ching-Yu|last7=Wong|first7=Tien Yin|title=Global prevalence of age-related macular degeneration and disease burden projection for 2020 and 2040: a systematic review and meta-analysis|journal=The Lancet Global Health|date=February 2014|volume=2|issue=2|pages=e106–e116|doi=10.1016/S2214-109X(13)70145-1|pmid=25104651|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Rudnicka|first1=Alicja R.|last2=Kapetanakis|first2=Venediktos V.|last3=Jarrar|first3=Zakariya|last4=Wathern|first4=Andrea K.|last5=Wormald|first5=Richard|last6=Fletcher|first6=Astrid E.|last7=Cook|first7=Derek G.|last8=Owen|first8=Christopher G.|title=Incidence of Late-Stage Age-Related Macular Degeneration in American Whites: Systematic Review and Meta-analysis|journal=American Journal of Ophthalmology|date=July 2015|volume=160|issue=1|pages=85–93.e3|doi=10.1016/j.ajo.2015.04.003|pmid=25857680|doi-access=free}}</ref> što je slično prevalenciji [[AMD|neovaskularnog]] (vlažnog) AMD-a, drugog uznapredovalog oblika bolesti. Incidencija uznapredovalog AMD-a, kako geografske atrofije tako i neovaskularnog AMD-a, eksponencijalno raste s godinama. Većina sadašnjih kliničkih ispitivanja ima za cilj smanjenje progresije povećanja [[lezija]] GA.<ref name=Sadda>{{cite journal|last1=Sadda |first1=SriniVas R. |title=Clinical Endpoints for the Study of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |last2=Chakravarthy |first2=Usha |last3=Birch |first3=David G. |last4=Staurenghi |first4=Giovanni |last5=Henry |first5=Erin C. |last6=Brittain |first6=Christopher |journal=Retina |date=October 2016 |volume=36 |issue=10 |pages=1806–1822 |doi=10.1097/IAE.0000000000001283|pmid=27652913 |pmc=5384792 }}</ref> Naziv potiče od sličnosti područja atrofiranih ćelija sa geografskom mapom. ==Prezentacija== Geografska atrofija je hronična bolest koja dovodi do centralnog gubitka vidne funkcije. To često rezultira poteškoćama u obavljanju svakodnevnih zadataka kao što su čitanje, prepoznavanje lica i vožnja, te na kraju ima ozbiljne posljedice na samostalnost.<ref>{{cite journal|last1=Brown|first1=Jamie C.|last2=Goldstein|first2=Judith E.|last3=Chan|first3=Tiffany L.|last4=Massof|first4=Robert|last5=Ramulu|first5=Pradeep|title=Characterizing Functional Complaints in Patients Seeking Outpatient Low-Vision Services in the United States|journal=Ophthalmology|date=August 2014|volume=121|issue=8|pages=1655–1662.e1|doi=10.1016/j.ophtha.2014.02.030|pmid=24768243|pmc=6746569}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Tschosik|first1=Elizabeth|last2=Leidy|first2=Nancy Kline|last3=Kimel|first3=Miriam|last4=Dolan|first4=Chantal|last5=Souied|first5=Eric|last6=Varma|first6=Rohit|last7=Bressler|first7=Neil M.|title=Quantifying functional reading independence in geographic atrophy: the FRI Index|journal=Investigative Ophthalmology & Visual Science|date=11 June 2015|volume=56|issue=7|pages=4789|url=http://iovs.arvojournals.org/article.aspx?articleid=2334770|issn=1552-5783}}</ref><ref>{{cite journal|last1=DeCarlo|first1=DK|last2=Scilley|first2=K|last3=Wells|first3=J|last4=Owsley|first4=C|title=Driving habits and health-related quality of life in patients with age-related maculopathy.|journal=Optometry and Vision Science|date=March 2003|volume=80|issue=3|pages=207–13|pmid=12637832|doi=10.1097/00006324-200303000-00010|s2cid=11146594 }}</ref> U početku, pacijenti često imaju dobru oštrinu vida ako lezije GA nisu zahvaćene u centralnoj makulskoj, ili [[fovea centralis|fovei]], regiji [[mrežnjača| mrežnjače]].<ref name=Sadda/><ref>{{Cite journal|last1=Lindner|first1=Moritz|last2=Böker|first2=Alexander|last3=Mauschitz|first3=Matthias M.|last4=Göbel|first4=Arno P.|last5=Fimmers|first5=Rolf|last6=Brinkmann|first6=Christian K.|last7=Schmitz-Valckenberg|first7=Steffen|last8=Schmid|first8=Matthias|last9=Holz|first9=Frank G.|date=July 2015|title=Directional Kinetics of Geographic Atrophy Progression in Age-Related Macular Degeneration with Foveal Sparing|journal=Ophthalmology|volume=122|issue=7|pages=1356–1365|doi=10.1016/j.ophtha.2015.03.027|pmid=25972258|issn=0161-6420}}</ref> Kao takav, standardni test vida može nedovoljno prikazati vidni deficit koji imaju pacijenti koji prijavljuju probleme s čitanjem, vožnjom ili vidom u uvjetima slabog osvjetljenja.<ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|last2=Applegate|first2=CA|last3=Haselwood|first3=D|last4=Rubin|first4=GS|title=Fixation patterns and reading rates in eyes with central scotomas from advanced atrophic age-related macular degeneration and Stargardt disease.|journal=Ophthalmology|date=September 1996|volume=103|issue=9|pages=1458–66|pmid=8841306|pmc=2730505|doi=10.1016/S0161-6420(96)30483-1}}</ref> Brzina čitanja često u početku nije pogođena zbog očuvanja fovealne površine, ali se progresivno pogoršava kako se područje atrofije povećava.<ref>{{cite journal|vauthors=Sunness JS, Rubin GS, Zuckerbrod A, Applegate CA|date=October 2008|title=Foveal-Sparing Scotomas in Advanced Dry Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=J Vis Impair Blind|volume=102|issue=10|pages=600–610|doi=10.1177/0145482X0810201004|pmc=2836024|pmid=20224750}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Lindner M, Pfau M, Czauderna J, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M|date=March 2019|title=Determinants of Reading Performance in Eyes with Foveal-Sparing Geographic Atrophy|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:fea17910-5b2e-4b83-95cb-b6c722a16d54|journal=Ophthalmol Retina|volume=3|issue=3|pages=201–210|doi=10.1016/j.oret.2018.11.005|pmid=31014695|s2cid=81733640 }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Künzel SH, Lindner M, Sassen J, Möller PT, Goerdt L, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M |title=Association of Reading Performance in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration With Visual Function and Structural Biomarkers |journal=JAMA Ophthalmol |volume= 139|issue= 11|date=September 2021 |pages=1191–1199 |pmid=34591067 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2021.3826|pmc=8485212 |url=}}</ref> As the disease progresses, vision-related quality-of-life declines markedly.<ref>{{cite journal|vauthors=Künzel SH, Möller PT, Lindner M, Goerdt L, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M|date=May 2020|title=Determinants of Quality of Life in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=Invest Ophthalmol Vis Sci|volume=61|issue=5|pages=63|doi=10.1167/iovs.61.5.63|pmc=7405807|pmid=32462198}}</ref> Iako su [[fluoresceinska angiografija]] i [[optička koherentna tomografija]] danas dobro uspostavljene za dijagnosticiranje i praćenje progresije geografske atrofije, u kontekstu kliničkih ispitivanja mogu biti potrebne složenije dijagnostičke procjene.<ref>{{Cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Sadda|first2=SriniVas R.|last3=Staurenghi|first3=Giovanni|last4=Lindner|first4=Moritz|last5=Bird|first5=Alan C.|last6=Blodi|first6=Barbara A.|last7=Bottoni|first7=Ferdinando|last8=Chakravarthy|first8=Usha|last9=Chew|first9=Emily Y.|date=April 2017|title=Imaging Protocols in Clinical Studies in Advanced Age-Related Macular Degeneration: Recommendations from Classification of Atrophy Consensus Meetings|journal=Ophthalmology|volume=124|issue=4|pages=464–478|doi=10.1016/j.ophtha.2016.12.002|issn=1549-4713|pmid=28109563|doi-access=free}}</ref> U februaru 2023. godine, [[FDA]] je odobrila [[Pegcetacoplan]] za liječenje osoba s geografskom atrofijom, uzrokovanom degeneracijom [[makula|makule]], povezanom sa starenjem.<ref>{{cite press release |title=FDA Approves Syfovre (pegcetacoplan injection) as the First and Only Treatment for Geographic Atrophy (GA), a Leading Cause of Blindness |publisher=Apellis Pharmaceuticals |via=GlobeNewswire |date=17 February 2023 |url=https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |access-date=18 February 2023 |archive-date=17 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230217233556/https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |url-status=live}}</ref> ==Faktori rizika == Objavljeno je i potvrđeno mnoštvo ''[[in vivo]]'' faktora rizika za progresiju GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Fleckenstein M, Mitchell P, Freund KB, Sadda S, Holz FG, Brittain C, Henry EC, Ferrara D |title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=March 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free }}</ref> Nedavne studije pokazuju da geografska atrofija može biti posljedica nedostatka [[krvotok|protoka krvi]] unutar horiokapilara.<ref>{{cite journal |last1=Thulliez |first1=M |title=Correlations between Choriocapillaris Flow Deficits around Geographic Atrophy and Enlargement Rates Based on Swept-Source OCT Imaging. |journal=Ophthalmol Retina |volume=3 |issue=6 |pages=478–488 |date=June 2019 |pmid=31174669 |doi=10.1016/j.oret.2019.01.024 |s2cid=86851083 |pmc=11402513 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Nassisi |first1=M |title=Choriocapillaris impairment around the atrophic lesions in patients with geographic atrophy: a swept-source optical coherence tomography angiography study. |journal=Br J Ophthalmol |volume=103 |issue=7 |pages=911–917 |date=21 August 2018|pmid=30131381 |doi=10.1136/bjophthalmol-2018-312643 |doi-access=free |hdl=2434/721615 |hdl-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Müller PL, Pfau M, Möller PT, Nadal J, Schmid M, Lindner M, de Sisternes L, Stöhr H, Weber BH, Neuhaus C, Herrmann P, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Choroidal Flow Signal in Late-Onset Stargardt Disease and Age-Related Macular Degeneration: An OCT-Angiography Study |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=59 |issue=4 |pages=AMD122–AMD131 |date=March 2018 |pmid=30140905 |doi=10.1167/iovs.18-23819 |s2cid=52077435 |url=|doi-access=free }}</ref> U ovim studijama korištena je optička koherentna tomografija sa swept-source angiografijom za ispitivanje horiokapilara. Koristeći algoritme za snimanje, zatim su utvrdili koja područja horiokapilara imaju smanjen protok krvi, stvarajući tako [[toplotnu mapu]] dotoka krvi u retinalni pigmentni epitel. Zatim su koristili [[fundus (oko)|fundus]] [[autofluorescenciju]] za snimanje retinalnog pigmentnog epitela tokom godinu dana, što im je omogućilo da mapiraju smjer i veličinu širenja geografske atrofije. Zatim su otkrili da su područja horiokapilara koja imaju manji protok krvi sklonija degeneraciji i geografskoj atrofiji. Budući da je horiokapilaris glavni izvor opskrbe krvlju retinalnog pigmentnog epitela u makuli, koja nema opskrbu krvlju retine, to neke navodi na vjerovanje da je geografska atrofija prvenstveno ishemijska bolest (bolest uzrokovana smanjenim protokom [[krv]]i). Također je pokazano da su neeksudativne neovaskularne membrane, koje mogu rekapitulirati [[horiokapilaris]], povezane sa znatno sporijom progresijom GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Möller PT, Künzel SH, von der Emde L, Lindner M, Thiele S, Dysli C, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Type 1 Choroidal Neovascularization Is Associated with Reduced Localized Progression of Atrophy in Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmol Retina |volume=4 |issue=3 |pages=238–248 |date=March 2020 |pmid=31753808 |doi=10.1016/j.oret.2019.09.016 |s2cid=208226972 |url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:bf6099d6-b58f-4fde-a693-b02ee5fe2076}}</ref> ==Patogeneza== Patogeneza GA još nije u potpunosti shvaćena. Vjerovatno je multifaktorijalna i uzrokovana intrinzičnim i ekstrinzičnim stresorima slabo regenerativnog retinalnog pigmentnog epitela (RPE), posebno [[oksidativnim stresom]] uzrokovanim visokim metaboličkim zahtjevima fotoreceptora, fotooksidacijom i stresorima iz okoline poput dima cigareta. Varijacije u nekoliko gena, posebno u [[sistem komplementa|sistemu komplementa]], povećavaju rizik od razvoja GA. Ovo je aktivno područje istraživanja, ali postojeća hipoteza je da se sa [[starenje]]m akumuliraju oštećenja uzrokovana ovim stresorima, što, zajedno s genetičkom predispozicijom, rezultira pojavom [[druz]]a i lipofuscinskih naslaga (rani i srednji AMD). Ovi i drugi produkti [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] mogu izazvati upalu putem više puteva, posebno kaskade komplementa, što na kraju dovodi do gubitka [[fotoreceptor]]a, RPE i horiokapilara, kulminirajući atrofijskim lezijama koje rastu tokom vremena.<ref>{{cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Strauss|first2=Erich C.|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=van Lookeren Campagne|first4=Menno|title=Geographic atrophy: clinical features and potential therapeutic approaches.|journal=Ophthalmology|date=May 2014|volume=121|issue=5|pages=1079–1091|doi=10.1016/j.ophtha.2013.11.023|pmid=24433969}}</ref><ref>{{cite journal | doi = 10.1097/iae.0000000000001059 | volume=36 | year=2016 | journal=Retina | pages=1843–1850 | last1 = Saleh Abdelfattah | first1 = Nizar | last2 = Zhang | first2 = Hongyang | last3 = Boyer | first3 = David S. | last4 = Sadda | first4 = SriniVas R.| title=Progression of Macular Atrophy in Patients with Neovascular Age-Related Macular Degeneration Undergoing Antivascular Endothelial Growth Factor Therapy | issue=10 | pmid=27135213 | s2cid=28757961 }}</ref> Starosna degeneracija makule (AMD) karakterizirana je akumulacijom željeza u mrežnjači i lipidnom peroksidacijom. Feroptoza nastaje lipidnom peroksidacijom i karakterizira se akumulacijom ovisnom o željezu. Studije o akumulaciji željeza i povišenoj lipidnoj peroksidaciji u ostarjeloj mrežnjači, te njihovoj bliskoj ulozi u feroptozi, implicirale su feroptozu u patogenezi AMD-a.<ref>DOI: 10.14336/AD.2020.0912</ref> ==Dijagnoza== Dijagnozu geografske atrofije postavlja oftalmolog ili optometrist u klinici. Autofluorescencija fundusa i optička koherentna tomografija angiografija su modalitete snimanja koje se mogu koristiti u dijagnozi. Dok je autofluorescencija fundusa standardna metoda za pregled geografske atrofije, optička koherentna tomografija može ponuditi jedinstvene prednosti. Optička koherentna tomografija angiografija može pomoći ljekaru da vidi ima li subretinalne tekućine u oku.<ref>{{cite web |last1=Garcia-Layana |first1=Alfredo |title=Optical Coherence Tomography in Age-related Macular Degeneration |url=http://www.amdbook.org/content/optical-coherence-tomography-age-related-macular-degeneration |website=AMD book |access-date=8 December 2019}}</ref> Ovo je korisno jer bi moglo ukazivati na to da pacijent možda razvija vlažnu degeneraciju makule (VMA). Budući da pacijenti s geografskom atrofijom imaju veći rizik od razvoja uznapredovale vlažne VMA (neovaskularne VMA), ovo bi moglo biti posebno korisno u praćenju pacijenata s geografskom atrofijom. Ako se pronađu znaci neovaskularne VMA, ljekar može započeti liječenje vlažne degeneracije makule povezane sa starenjem.<ref>{{cite journal |last1=Malciolu Radu Alexandru |title=Wet age-related macular degeneration management and follow-up |journal=Rom J Ophthalmol |date=January–March 2016 |volume= 60|issue=1 |pages=9–13 |pmid=27220225 |pmc=5712923 }}</ref> ===Kvantifikacija progresije GA=== Tradicionalno, progresija GA se kvantificira u smislu površine atrofije retinalnog [[pigment]]nog epitela.<ref>{{cite journal |last1=Fleckenstein|first1=M|last2=Mitchell|first2=P|last3=Freund|first3=KB|last4=Sadda|first4=S|last5=Holz|first5=FG|last6=Brittain|first6=C|last7=Henry|first7=EC|last8=Ferrara|first8=D|title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=March 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free}}</ref> Za kvantifikaciju ovog područja atrofije pigmentnog epitela mrežnjače mogu se primijeniti višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine (plavo),<ref>{{cite journal |vauthors=Schmitz-Valckenberg S, Brinkmann CK, Alten F, Herrmann P, Stratmann NK, Göbel AP, Fleckenstein M, Diller M, Jaffe GJ, Holz FG |title=Semiautomated image processing method for identification and quantification of geographic atrophy in age-related macular degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=52 |issue=10 |pages=7640–6 |date=September 2011 |pmid=21873669 |doi=10.1167/iovs.11-7457 |url=}}</ref> snimanje autofluorescencije zelenog fundusa,<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Mauschitz MM, Mishra DK, Holz FG, Lindner M, Fleckenstein M |title=Green-Light Autofluorescence Versus Combined Blue-Light Autofluorescence and Near-Infrared Reflectance Imaging in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=58 |issue=6 |pages=BIO121–BIO130 |date=May 2017 |pmid=28632841 |doi=10.1167/iovs.17-21764 |s2cid=10855695 |url=|doi-access=free }}</ref> i ''[[wikt:en face|en face]]'' snimanje optičkom koherentnom tomografijom.<ref>{{cite journal |vauthors=Shi Y, Zhang Q, Zhou H, Wang L, Chu Z, Jiang X, Shen M, Thulliez M, Lyu C, Feuer W, de Sisternes L, Durbin MK, Gregori G, Wang RK, Rosenfeld PJ |title=Correlations Between Choriocapillaris and Choroidal Measurements and the Growth of Geographic Atrophy Using Swept Source OCT Imaging |journal=Am J Ophthalmol |volume=224 |issue= |pages=321–331 |date=April 2021 |pmid=33359715 |doi=10.1016/j.ajo.2020.12.015 |pmc=8058170 |url=}}</ref> Međutim, noviji podaci ukazuju na to da degeneracija fotoreceptora nije ograničena na područje atrofije pigmentnog epitela mrežnjače, već se proteže i izvan tog područja. Ove suptilnije promjene mogu se kvantificirati volumetrijskim analizama podataka optičke koherentne tomografije.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, von der Emde L, de Sisternes L, Hallak JA, Leng T, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Rubin DL |title=Progression of Photoreceptor Degeneration in Geographic Atrophy Secondary to Age-related Macular Degeneration |journal=JAMA Ophthalmol |volume=138 |issue=10 |pages=1026–1034 |date=October 2020 |pmid=32789526 |pmc=7426886 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2020.2914 |url=}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Reiter GS, Told R, Schranz M, Baumann L, Mylonas G, Sacu S, Pollreisz A, Schmidt-Erfurth U |title=Subretinal Drusenoid Deposits and Photoreceptor Loss Detecting Global and Local Progression of Geographic Atrophy by SD-OCT Imaging |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=61 |issue=6 |pages=11 |date=June 2020 |pmid=32503052 |pmc=7415285 |doi=10.1167/iovs.61.6.11 |url=}}</ref> ==Liječenje == U februaru 2023. godine, Apellis Pharmaceuticals je dobio prvo odobrenje FDA za [[pegcetacoplan]] za liječenje ovog stanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.ajmc.com/view/fda-approves-first-treatment-for-geographic-atrophy|title=FDA Approves First Treatment for Geographic Atrophy &#124; AJMC|first=Laura Joszt|last=MA|date=October 19, 2025|website=www.ajmc.com}}</ref> [[Avacincaptad pegol]] (Izervay) je odobren u Sjedinjenim Američkim Državama u augustu 2023. za liječenje geografske atrofije uzrokovane degeneracijom makule povezanom sa starenjem.<ref>{{cite web | title=Novel Drug Approvals for 2023 | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | date=18 August 2023 | url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230108014045/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | url-status=dead | archive-date=January 8, 2023 | access-date=25 August 2023}}</ref><ref>{{cite press release | title=Iveric Bio Receives U.S. FDA Approval for Izervay (avacincaptad pegol intravitreal solution), a New Treatment for Geographic Atrophy | publisher=Astellas Pharma Inc. | via=PR Newswire | date=4 August 2023 | url=https://www.prnewswire.com/news-releases/iveric-bio-receives-us-fda-approval-for-izervay-avacincaptad-pegol-intravitreal-solution-a-new-treatment-for-geographic-atrophy-301894042.html | access-date=25 August 2023}}</ref> ==Istraživanje== Nedavno je otkriveno da se pigment starenja lipofuscin može razgraditi uz pomoć melanina i lijekova putem novootkrivenog mehanizma (hemijske ekscitacije).<ref> Lyu Y, Tschulakow AV, Wang K, Brash DE, Schraermeyer U. Chemiexcitation and melanin in photoreceptor disc turnover and prevention of macular degeneration. Proc Natl Acad Sci U S A. 2023;120(20):e2216935120. </ref> Pigment lipofuscin igra centralnu ulogu u razvoju suhog AMD-a i geografske atrofije. Ovaj poremećaj se može podržati lijekovima. Ovo otkriće se može prevesti u razvoj terapije za liječenje suhog AMD-a. == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Patologija oka}} [[Kategorija: Bolesti oka]] [[Kategorija: Poremećaji horoideje i mrežnjače]] [[Kategorija: Oftalmologija]] 2ierdcc09tmkz3jrxvsa9f9wig1bjcb 3847005 3847004 2026-05-16T19:44:30Z Genetičar 181151 /* Patogeneza */ 3847005 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Atrofija žute mrlje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Geografska atrofija mrežnjače |sinonimi =Atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD) ili uznapredovali suhi AMD |slika = Fundus geographic atrophy.jpg |opis_slike =Fundus (očno dno) geografske atrofije |širina = 350px |specijalnost = [[Oftalmologija]] |simptomi = |komplikacije = |pojava = |trajanje = |vrste = |uzroci = |rizici = |dijagnoza = Višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine |diferencijalna_dijagnoza = [[Atrofija žute mrlje]] |prevencija = |liječenje = Za liječenje ovog stanja FDA odobrila [[pegcetacoplan]] |lijek = Pegcetacoplan |prognoza = |frekvencija = Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u. |smrtnost= }} '''Geografska atrofija mrežnjače ''' (GA), također poznata kao '''atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD)''' ili '''uznapredovali suhi AMD''', jest napredni oblik degeneracije [[žuta mrlja|žute pjege]], povezane sa [[starenje]]m koji može rezultirati progresivnim i nepovratnim gubitkom tkiva [[mrežnjača|mrežnjače]] ([[fotoreceptorska ćelija|fotoreceptori]], [[pigmentni epitel mrežnjače]], ''[[choriocapillaris]]'') što s vremenom može dovesti do gubitka centralnog vida.<ref>{{cite journal|last1=Lindblad|first1=AS|last2=Lloyd|first2=PC|last3=Clemons|first3=TE|last4=Gensler|first4=GR|last5=Ferris FL|first5=3rd|last6=Klein|first6=ML|last7=Armstrong|first7=JR|last8=Age-Related Eye Disease Study Research|first8=Group.|title=Change in area of geographic atrophy in the Age-Related Eye Disease Study: AREDS report number 26.|journal=Archives of Ophthalmology|date=September 2009|volume=127|issue=9|pages=1168–74|doi=10.1001/archophthalmol.2009.198|pmid=19752426|pmc=6500457|url=https://escholarship.org/content/qt7dx2n6hg/qt7dx2n6hg.pdf?t=oq3lf4}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|title=The natural history of geographic atrophy, the advanced atrophic form of age-related macular degeneration.|journal=Molecular Vision|date=3 November 1999|volume=5|pages=25|pmid=10562649}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Bonilha|first1=Vera L|title=Age and disease-related structural changes in the retinal pigment epithelium|journal=Clinical Ophthalmology|date=2008|volume=2|issue=2|pages=413–424|issn=1177-5467|pmc=2693982|pmid=19668732|doi=10.2147/opth.s2151 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Citation|last1=Lindner|first1=Moritz|title=Atrophy, Geographic|date=2018|encyclopedia=Encyclopedia of Ophthalmology|pages=207–209|publisher=Springer Berlin Heidelberg|language=en|doi=10.1007/978-3-540-69000-9_1125|isbn=9783540682929|last2=Fleckenstein|first2=Monika|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=Holz|first4=Frank G.}}</ref> Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u,<ref>{{cite journal|last1=Wong|first1=Wan Ling|last2=Su|first2=Xinyi|last3=Li|first3=Xiang|last4=Cheung|first4=Chui Ming G|last5=Klein|first5=Ronald|last6=Cheng|first6=Ching-Yu|last7=Wong|first7=Tien Yin|title=Global prevalence of age-related macular degeneration and disease burden projection for 2020 and 2040: a systematic review and meta-analysis|journal=The Lancet Global Health|date=February 2014|volume=2|issue=2|pages=e106–e116|doi=10.1016/S2214-109X(13)70145-1|pmid=25104651|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Rudnicka|first1=Alicja R.|last2=Kapetanakis|first2=Venediktos V.|last3=Jarrar|first3=Zakariya|last4=Wathern|first4=Andrea K.|last5=Wormald|first5=Richard|last6=Fletcher|first6=Astrid E.|last7=Cook|first7=Derek G.|last8=Owen|first8=Christopher G.|title=Incidence of Late-Stage Age-Related Macular Degeneration in American Whites: Systematic Review and Meta-analysis|journal=American Journal of Ophthalmology|date=July 2015|volume=160|issue=1|pages=85–93.e3|doi=10.1016/j.ajo.2015.04.003|pmid=25857680|doi-access=free}}</ref> što je slično prevalenciji [[AMD|neovaskularnog]] (vlažnog) AMD-a, drugog uznapredovalog oblika bolesti. Incidencija uznapredovalog AMD-a, kako geografske atrofije tako i neovaskularnog AMD-a, eksponencijalno raste s godinama. Većina sadašnjih kliničkih ispitivanja ima za cilj smanjenje progresije povećanja [[lezija]] GA.<ref name=Sadda>{{cite journal|last1=Sadda |first1=SriniVas R. |title=Clinical Endpoints for the Study of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |last2=Chakravarthy |first2=Usha |last3=Birch |first3=David G. |last4=Staurenghi |first4=Giovanni |last5=Henry |first5=Erin C. |last6=Brittain |first6=Christopher |journal=Retina |date=October 2016 |volume=36 |issue=10 |pages=1806–1822 |doi=10.1097/IAE.0000000000001283|pmid=27652913 |pmc=5384792 }}</ref> Naziv potiče od sličnosti područja atrofiranih ćelija sa geografskom mapom. ==Prezentacija== Geografska atrofija je hronična bolest koja dovodi do centralnog gubitka vidne funkcije. To često rezultira poteškoćama u obavljanju svakodnevnih zadataka kao što su čitanje, prepoznavanje lica i vožnja, te na kraju ima ozbiljne posljedice na samostalnost.<ref>{{cite journal|last1=Brown|first1=Jamie C.|last2=Goldstein|first2=Judith E.|last3=Chan|first3=Tiffany L.|last4=Massof|first4=Robert|last5=Ramulu|first5=Pradeep|title=Characterizing Functional Complaints in Patients Seeking Outpatient Low-Vision Services in the United States|journal=Ophthalmology|date=August 2014|volume=121|issue=8|pages=1655–1662.e1|doi=10.1016/j.ophtha.2014.02.030|pmid=24768243|pmc=6746569}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Tschosik|first1=Elizabeth|last2=Leidy|first2=Nancy Kline|last3=Kimel|first3=Miriam|last4=Dolan|first4=Chantal|last5=Souied|first5=Eric|last6=Varma|first6=Rohit|last7=Bressler|first7=Neil M.|title=Quantifying functional reading independence in geographic atrophy: the FRI Index|journal=Investigative Ophthalmology & Visual Science|date=11 June 2015|volume=56|issue=7|pages=4789|url=http://iovs.arvojournals.org/article.aspx?articleid=2334770|issn=1552-5783}}</ref><ref>{{cite journal|last1=DeCarlo|first1=DK|last2=Scilley|first2=K|last3=Wells|first3=J|last4=Owsley|first4=C|title=Driving habits and health-related quality of life in patients with age-related maculopathy.|journal=Optometry and Vision Science|date=March 2003|volume=80|issue=3|pages=207–13|pmid=12637832|doi=10.1097/00006324-200303000-00010|s2cid=11146594 }}</ref> U početku, pacijenti često imaju dobru oštrinu vida ako lezije GA nisu zahvaćene u centralnoj makulskoj, ili [[fovea centralis|fovei]], regiji [[mrežnjača| mrežnjače]].<ref name=Sadda/><ref>{{Cite journal|last1=Lindner|first1=Moritz|last2=Böker|first2=Alexander|last3=Mauschitz|first3=Matthias M.|last4=Göbel|first4=Arno P.|last5=Fimmers|first5=Rolf|last6=Brinkmann|first6=Christian K.|last7=Schmitz-Valckenberg|first7=Steffen|last8=Schmid|first8=Matthias|last9=Holz|first9=Frank G.|date=July 2015|title=Directional Kinetics of Geographic Atrophy Progression in Age-Related Macular Degeneration with Foveal Sparing|journal=Ophthalmology|volume=122|issue=7|pages=1356–1365|doi=10.1016/j.ophtha.2015.03.027|pmid=25972258|issn=0161-6420}}</ref> Kao takav, standardni test vida može nedovoljno prikazati vidni deficit koji imaju pacijenti koji prijavljuju probleme s čitanjem, vožnjom ili vidom u uvjetima slabog osvjetljenja.<ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|last2=Applegate|first2=CA|last3=Haselwood|first3=D|last4=Rubin|first4=GS|title=Fixation patterns and reading rates in eyes with central scotomas from advanced atrophic age-related macular degeneration and Stargardt disease.|journal=Ophthalmology|date=September 1996|volume=103|issue=9|pages=1458–66|pmid=8841306|pmc=2730505|doi=10.1016/S0161-6420(96)30483-1}}</ref> Brzina čitanja često u početku nije pogođena zbog očuvanja fovealne površine, ali se progresivno pogoršava kako se područje atrofije povećava.<ref>{{cite journal|vauthors=Sunness JS, Rubin GS, Zuckerbrod A, Applegate CA|date=October 2008|title=Foveal-Sparing Scotomas in Advanced Dry Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=J Vis Impair Blind|volume=102|issue=10|pages=600–610|doi=10.1177/0145482X0810201004|pmc=2836024|pmid=20224750}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Lindner M, Pfau M, Czauderna J, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M|date=March 2019|title=Determinants of Reading Performance in Eyes with Foveal-Sparing Geographic Atrophy|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:fea17910-5b2e-4b83-95cb-b6c722a16d54|journal=Ophthalmol Retina|volume=3|issue=3|pages=201–210|doi=10.1016/j.oret.2018.11.005|pmid=31014695|s2cid=81733640 }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Künzel SH, Lindner M, Sassen J, Möller PT, Goerdt L, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M |title=Association of Reading Performance in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration With Visual Function and Structural Biomarkers |journal=JAMA Ophthalmol |volume= 139|issue= 11|date=September 2021 |pages=1191–1199 |pmid=34591067 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2021.3826|pmc=8485212 |url=}}</ref> As the disease progresses, vision-related quality-of-life declines markedly.<ref>{{cite journal|vauthors=Künzel SH, Möller PT, Lindner M, Goerdt L, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M|date=May 2020|title=Determinants of Quality of Life in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=Invest Ophthalmol Vis Sci|volume=61|issue=5|pages=63|doi=10.1167/iovs.61.5.63|pmc=7405807|pmid=32462198}}</ref> Iako su [[fluoresceinska angiografija]] i [[optička koherentna tomografija]] danas dobro uspostavljene za dijagnosticiranje i praćenje progresije geografske atrofije, u kontekstu kliničkih ispitivanja mogu biti potrebne složenije dijagnostičke procjene.<ref>{{Cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Sadda|first2=SriniVas R.|last3=Staurenghi|first3=Giovanni|last4=Lindner|first4=Moritz|last5=Bird|first5=Alan C.|last6=Blodi|first6=Barbara A.|last7=Bottoni|first7=Ferdinando|last8=Chakravarthy|first8=Usha|last9=Chew|first9=Emily Y.|date=April 2017|title=Imaging Protocols in Clinical Studies in Advanced Age-Related Macular Degeneration: Recommendations from Classification of Atrophy Consensus Meetings|journal=Ophthalmology|volume=124|issue=4|pages=464–478|doi=10.1016/j.ophtha.2016.12.002|issn=1549-4713|pmid=28109563|doi-access=free}}</ref> U februaru 2023. godine, [[FDA]] je odobrila [[Pegcetacoplan]] za liječenje osoba s geografskom atrofijom, uzrokovanom degeneracijom [[makula|makule]], povezanom sa starenjem.<ref>{{cite press release |title=FDA Approves Syfovre (pegcetacoplan injection) as the First and Only Treatment for Geographic Atrophy (GA), a Leading Cause of Blindness |publisher=Apellis Pharmaceuticals |via=GlobeNewswire |date=17 February 2023 |url=https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |access-date=18 February 2023 |archive-date=17 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230217233556/https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |url-status=live}}</ref> ==Faktori rizika == Objavljeno je i potvrđeno mnoštvo ''[[in vivo]]'' faktora rizika za progresiju GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Fleckenstein M, Mitchell P, Freund KB, Sadda S, Holz FG, Brittain C, Henry EC, Ferrara D |title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=March 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free }}</ref> Nedavne studije pokazuju da geografska atrofija može biti posljedica nedostatka [[krvotok|protoka krvi]] unutar horiokapilara.<ref>{{cite journal |last1=Thulliez |first1=M |title=Correlations between Choriocapillaris Flow Deficits around Geographic Atrophy and Enlargement Rates Based on Swept-Source OCT Imaging. |journal=Ophthalmol Retina |volume=3 |issue=6 |pages=478–488 |date=June 2019 |pmid=31174669 |doi=10.1016/j.oret.2019.01.024 |s2cid=86851083 |pmc=11402513 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Nassisi |first1=M |title=Choriocapillaris impairment around the atrophic lesions in patients with geographic atrophy: a swept-source optical coherence tomography angiography study. |journal=Br J Ophthalmol |volume=103 |issue=7 |pages=911–917 |date=21 August 2018|pmid=30131381 |doi=10.1136/bjophthalmol-2018-312643 |doi-access=free |hdl=2434/721615 |hdl-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Müller PL, Pfau M, Möller PT, Nadal J, Schmid M, Lindner M, de Sisternes L, Stöhr H, Weber BH, Neuhaus C, Herrmann P, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Choroidal Flow Signal in Late-Onset Stargardt Disease and Age-Related Macular Degeneration: An OCT-Angiography Study |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=59 |issue=4 |pages=AMD122–AMD131 |date=March 2018 |pmid=30140905 |doi=10.1167/iovs.18-23819 |s2cid=52077435 |url=|doi-access=free }}</ref> U ovim studijama korištena je optička koherentna tomografija sa swept-source angiografijom za ispitivanje horiokapilara. Koristeći algoritme za snimanje, zatim su utvrdili koja područja horiokapilara imaju smanjen protok krvi, stvarajući tako [[toplotnu mapu]] dotoka krvi u retinalni pigmentni epitel. Zatim su koristili [[fundus (oko)|fundus]] [[autofluorescenciju]] za snimanje retinalnog pigmentnog epitela tokom godinu dana, što im je omogućilo da mapiraju smjer i veličinu širenja geografske atrofije. Zatim su otkrili da su područja horiokapilara koja imaju manji protok krvi sklonija degeneraciji i geografskoj atrofiji. Budući da je horiokapilaris glavni izvor opskrbe krvlju retinalnog pigmentnog epitela u makuli, koja nema opskrbu krvlju retine, to neke navodi na vjerovanje da je geografska atrofija prvenstveno ishemijska bolest (bolest uzrokovana smanjenim protokom [[krv]]i). Također je pokazano da su neeksudativne neovaskularne membrane, koje mogu rekapitulirati [[horiokapilaris]], povezane sa znatno sporijom progresijom GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Möller PT, Künzel SH, von der Emde L, Lindner M, Thiele S, Dysli C, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Type 1 Choroidal Neovascularization Is Associated with Reduced Localized Progression of Atrophy in Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmol Retina |volume=4 |issue=3 |pages=238–248 |date=March 2020 |pmid=31753808 |doi=10.1016/j.oret.2019.09.016 |s2cid=208226972 |url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:bf6099d6-b58f-4fde-a693-b02ee5fe2076}}</ref> ==Patogeneza== Patogeneza GA još nije u potpunosti shvaćena. Vjerovatno je multifaktorijalna i uzrokovana intrinzičnim i ekstrinzičnim stresorima slabo regenerativnog retinalnog pigmentnog epitela (RPE), posebno [[oksidativni stres|oksidativnim stresom]] uzrokovanim visokim metaboličkim zahtjevima fotoreceptora, fotooksidacijom i stresorima iz okoline poput dima cigareta. Varijacije u nekoliko gena, posebno u [[sistem komplementa|sistemu komplementa]], povećavaju rizik od razvoja GA. Ovo je aktivno područje istraživanja, ali postojeća hipoteza je da se sa [[starenje]]m akumuliraju oštećenja uzrokovana ovim stresorima, što, zajedno s genetičkom predispozicijom, rezultira pojavom [[druz]]a i lipofuscinskih naslaga (rani i srednji AMD). Ovi i drugi produkti [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] mogu izazvati upalu putem više puteva, posebno kaskade komplementa, što na kraju dovodi do gubitka [[fotoreceptor]]a, RPE i horiokapilara, kulminirajući atrofijskim lezijama koje rastu tokom vremena.<ref>{{cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Strauss|first2=Erich C.|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=van Lookeren Campagne|first4=Menno|title=Geographic atrophy: clinical features and potential therapeutic approaches.|journal=Ophthalmology|date=May 2014|volume=121|issue=5|pages=1079–1091|doi=10.1016/j.ophtha.2013.11.023|pmid=24433969}}</ref><ref>{{cite journal | doi = 10.1097/iae.0000000000001059 | volume=36 | year=2016 | journal=Retina | pages=1843–1850 | last1 = Saleh Abdelfattah | first1 = Nizar | last2 = Zhang | first2 = Hongyang | last3 = Boyer | first3 = David S. | last4 = Sadda | first4 = SriniVas R.| title=Progression of Macular Atrophy in Patients with Neovascular Age-Related Macular Degeneration Undergoing Antivascular Endothelial Growth Factor Therapy | issue=10 | pmid=27135213 | s2cid=28757961 }}</ref> Starosna degeneracija makule (AMD) karakterizirana je akumulacijom željeza u mrežnjači i lipidnom peroksidacijom. Feroptoza nastaje lipidnom peroksidacijom i karakterizira se akumulacijom ovisnom o željezu. Studije o akumulaciji željeza i povišenoj lipidnoj peroksidaciji u ostarjeloj mrežnjači, te njihovoj bliskoj ulozi u feroptozi, implicirale su feroptozu u patogenezi AMD-a.<ref>DOI: 10.14336/AD.2020.0912</ref> ==Dijagnoza== Dijagnozu geografske atrofije postavlja oftalmolog ili optometrist u klinici. Autofluorescencija fundusa i optička koherentna tomografija angiografija su modalitete snimanja koje se mogu koristiti u dijagnozi. Dok je autofluorescencija fundusa standardna metoda za pregled geografske atrofije, optička koherentna tomografija može ponuditi jedinstvene prednosti. Optička koherentna tomografija angiografija može pomoći ljekaru da vidi ima li subretinalne tekućine u oku.<ref>{{cite web |last1=Garcia-Layana |first1=Alfredo |title=Optical Coherence Tomography in Age-related Macular Degeneration |url=http://www.amdbook.org/content/optical-coherence-tomography-age-related-macular-degeneration |website=AMD book |access-date=8 December 2019}}</ref> Ovo je korisno jer bi moglo ukazivati na to da pacijent možda razvija vlažnu degeneraciju makule (VMA). Budući da pacijenti s geografskom atrofijom imaju veći rizik od razvoja uznapredovale vlažne VMA (neovaskularne VMA), ovo bi moglo biti posebno korisno u praćenju pacijenata s geografskom atrofijom. Ako se pronađu znaci neovaskularne VMA, ljekar može započeti liječenje vlažne degeneracije makule povezane sa starenjem.<ref>{{cite journal |last1=Malciolu Radu Alexandru |title=Wet age-related macular degeneration management and follow-up |journal=Rom J Ophthalmol |date=January–March 2016 |volume= 60|issue=1 |pages=9–13 |pmid=27220225 |pmc=5712923 }}</ref> ===Kvantifikacija progresije GA=== Tradicionalno, progresija GA se kvantificira u smislu površine atrofije retinalnog [[pigment]]nog epitela.<ref>{{cite journal |last1=Fleckenstein|first1=M|last2=Mitchell|first2=P|last3=Freund|first3=KB|last4=Sadda|first4=S|last5=Holz|first5=FG|last6=Brittain|first6=C|last7=Henry|first7=EC|last8=Ferrara|first8=D|title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=March 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free}}</ref> Za kvantifikaciju ovog područja atrofije pigmentnog epitela mrežnjače mogu se primijeniti višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine (plavo),<ref>{{cite journal |vauthors=Schmitz-Valckenberg S, Brinkmann CK, Alten F, Herrmann P, Stratmann NK, Göbel AP, Fleckenstein M, Diller M, Jaffe GJ, Holz FG |title=Semiautomated image processing method for identification and quantification of geographic atrophy in age-related macular degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=52 |issue=10 |pages=7640–6 |date=September 2011 |pmid=21873669 |doi=10.1167/iovs.11-7457 |url=}}</ref> snimanje autofluorescencije zelenog fundusa,<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Mauschitz MM, Mishra DK, Holz FG, Lindner M, Fleckenstein M |title=Green-Light Autofluorescence Versus Combined Blue-Light Autofluorescence and Near-Infrared Reflectance Imaging in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=58 |issue=6 |pages=BIO121–BIO130 |date=May 2017 |pmid=28632841 |doi=10.1167/iovs.17-21764 |s2cid=10855695 |url=|doi-access=free }}</ref> i ''[[wikt:en face|en face]]'' snimanje optičkom koherentnom tomografijom.<ref>{{cite journal |vauthors=Shi Y, Zhang Q, Zhou H, Wang L, Chu Z, Jiang X, Shen M, Thulliez M, Lyu C, Feuer W, de Sisternes L, Durbin MK, Gregori G, Wang RK, Rosenfeld PJ |title=Correlations Between Choriocapillaris and Choroidal Measurements and the Growth of Geographic Atrophy Using Swept Source OCT Imaging |journal=Am J Ophthalmol |volume=224 |issue= |pages=321–331 |date=April 2021 |pmid=33359715 |doi=10.1016/j.ajo.2020.12.015 |pmc=8058170 |url=}}</ref> Međutim, noviji podaci ukazuju na to da degeneracija fotoreceptora nije ograničena na područje atrofije pigmentnog epitela mrežnjače, već se proteže i izvan tog područja. Ove suptilnije promjene mogu se kvantificirati volumetrijskim analizama podataka optičke koherentne tomografije.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, von der Emde L, de Sisternes L, Hallak JA, Leng T, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Rubin DL |title=Progression of Photoreceptor Degeneration in Geographic Atrophy Secondary to Age-related Macular Degeneration |journal=JAMA Ophthalmol |volume=138 |issue=10 |pages=1026–1034 |date=October 2020 |pmid=32789526 |pmc=7426886 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2020.2914 |url=}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Reiter GS, Told R, Schranz M, Baumann L, Mylonas G, Sacu S, Pollreisz A, Schmidt-Erfurth U |title=Subretinal Drusenoid Deposits and Photoreceptor Loss Detecting Global and Local Progression of Geographic Atrophy by SD-OCT Imaging |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=61 |issue=6 |pages=11 |date=June 2020 |pmid=32503052 |pmc=7415285 |doi=10.1167/iovs.61.6.11 |url=}}</ref> ==Liječenje == U februaru 2023. godine, Apellis Pharmaceuticals je dobio prvo odobrenje FDA za [[pegcetacoplan]] za liječenje ovog stanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.ajmc.com/view/fda-approves-first-treatment-for-geographic-atrophy|title=FDA Approves First Treatment for Geographic Atrophy &#124; AJMC|first=Laura Joszt|last=MA|date=October 19, 2025|website=www.ajmc.com}}</ref> [[Avacincaptad pegol]] (Izervay) je odobren u Sjedinjenim Američkim Državama u augustu 2023. za liječenje geografske atrofije uzrokovane degeneracijom makule povezanom sa starenjem.<ref>{{cite web | title=Novel Drug Approvals for 2023 | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | date=18 August 2023 | url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230108014045/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | url-status=dead | archive-date=January 8, 2023 | access-date=25 August 2023}}</ref><ref>{{cite press release | title=Iveric Bio Receives U.S. FDA Approval for Izervay (avacincaptad pegol intravitreal solution), a New Treatment for Geographic Atrophy | publisher=Astellas Pharma Inc. | via=PR Newswire | date=4 August 2023 | url=https://www.prnewswire.com/news-releases/iveric-bio-receives-us-fda-approval-for-izervay-avacincaptad-pegol-intravitreal-solution-a-new-treatment-for-geographic-atrophy-301894042.html | access-date=25 August 2023}}</ref> ==Istraživanje== Nedavno je otkriveno da se pigment starenja lipofuscin može razgraditi uz pomoć melanina i lijekova putem novootkrivenog mehanizma (hemijske ekscitacije).<ref> Lyu Y, Tschulakow AV, Wang K, Brash DE, Schraermeyer U. Chemiexcitation and melanin in photoreceptor disc turnover and prevention of macular degeneration. Proc Natl Acad Sci U S A. 2023;120(20):e2216935120. </ref> Pigment lipofuscin igra centralnu ulogu u razvoju suhog AMD-a i geografske atrofije. Ovaj poremećaj se može podržati lijekovima. Ovo otkriće se može prevesti u razvoj terapije za liječenje suhog AMD-a. == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Patologija oka}} [[Kategorija: Bolesti oka]] [[Kategorija: Poremećaji horoideje i mrežnjače]] [[Kategorija: Oftalmologija]] nbgutyg6laxf2pmh4xkh1fnlelr6kgs 0 534607 3847000 2026-05-16T19:33:40Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Geografska atrofija mrežnjače]] 3847000 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Geografska atrofija mrežnjače]] bojaxnpiw5y3rvq1nd42pp2b67xevfe 3 534608 3847010 2026-05-16T20:21:09Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3847010 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 14 534609 3847051 2026-05-16T22:03:16Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Tributaries of the Ljubljanica}} [[Kategorija:Ljubljanica|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Ljubljanice|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Ljubljanica]] 3847051 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Tributaries of the Ljubljanica}} [[Kategorija:Ljubljanica|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Ljubljanice|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Ljubljanica]] qzp7o822juch64xlssljyd68qbjvbxb 14 534610 3847052 2026-05-16T22:05:45Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Ljubljanica|Sliv]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Ljubljanica]] [[Kategorija:Vodene mase u Sloveniji|Sliv Ljubljanice]] 3847052 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Ljubljanica|Sliv]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Ljubljanica]] [[Kategorija:Vodene mase u Sloveniji|Sliv Ljubljanice]] by7fzx55vq0l1tk945nho0a5d5d32op 3847054 3847052 2026-05-16T22:07:47Z KWiki 9400 3847054 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Ljubljanica Basin}} [[Kategorija:Ljubljanica|Sliv]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Ljubljanica]] [[Kategorija:Vodene mase u Sloveniji|Sliv Ljubljanice]] qul8vu8irckvwh7frxwvnjg0fvdyx8y 0 534611 3847053 2026-05-16T22:06:01Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa wikipedia en 3847053 wikitext text/x-wiki '''Psihologija avijacije''', poznata i kao '''aeropsihologija''' ili '''psihologija zrakoplovstva''', specijalizovana je oblast [[primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]] koja proučava ljudsko ponašanje, emocije i mentalne procese u kontekstu upravljanja i kontrole [[avijacija|avijacijskim]] sistema, kao i njihov utjecaj na sigurnost i efikasnost letenja.<ref name="APA_Dictionary_Aviation">{{cite web |author=American Psychological Association |title=Aviation psychology |url=https://dictionary.apa.org/aviation-psychology |work=APA Dictionary of Psychology |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova disciplina obuhvata istraživanja psihofizičkih sposobnosti [[pilot]]a i drugih članova avijacijskog osoblja, selekciju i profesionalnu procjenu kandidata za avijacijska zanimanja, utjecaj letačkih uslova na osobu i psihološke faktore povezane sa sigurnošću letenja i avionskim nesrećama. Razvoj psihologije avijacije započeo je početkom 1920-ih godina uporedo s razvojem [[avijacijska medicina|avijacijske medicine]] i [[psihologija rada|psihologije rada]] u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Različiti uslovi letenja, poput promjena [[prostorna orijentacija|prostorne orijentacije]], ubrzanja, promjena [[atmosferski pritisak|atmosferskog pritiska]] i sastava [[Atmosfera|atmosfere]], mogu značajno utjecati na ljudski [[nervni sistem]] i sposobnost donošenja odluka. Zbog toga su [[pažnja]], emocionalna stabilnost i brzo reagovanje među važnim predmetima istraživanja ove discipline.<ref name="FreeDictionary_Aviation_Psychology">{{cite web |title=Aviation Psychology |url=https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Aviation+Psychology |work=The Free Dictionary (Farlex) |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Xuan_Aviation_Knowledge">{{cite web |author=Yan Xuan |title=Psychology in Aviation |url=http://aviationknowledge.wikidot.com/aviation:psychology-in-aviation |work=AviationKnowledge |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Roscoe_Aviation_1980">{{cite book |last=Roscoe |first=Stanley Nelson |date=1980 |title=Aviation Psychology |publisher=The Iowa State University Press |location=Ames, Iowa |isbn=9780813819259 |url=https://archive.org/details/details/aviationpsycholo0000rosc |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Savremena istraživanja u psihologiji avijacije povezana su s [[inženjerska psihologija|inženjerskom psihologijom]], [[ergonomija|ergonomijom]] i proučavanjem interakcije osobe i tehnologije u složenim avijacijskim sistemima.<ref name="Wickens_Aerospace_1999">{{cite book|last=Wickens |first=Christopher D. |year=1999 |chapter=Aerospace Psychology |title=Human Performance and Ergonomics |series=Handbook of Perception and Cognition |edition=2nd |publisher=Academic Press |pages=195–242 |doi=10.1016/B978-012322735-5/50009-9 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123227355500099 |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Strategije obuke i intervencije == U savremenoj avijacijskoj psihologiji razvijaju se različiti programi kognitivnog treninga usmjereni na unapređenje pažnje, pamćenja i donošenja odluka kod pilota i drugog avijacijskog osoblja. Takvi programi primjenjuju se radi smanjenja posljedica stresa, [[umor]]a i drugih psihofizičkih opterećenja karakterističnih za avijacijske operacije, s ciljem povećanja sigurnosti letenja i efikasnosti rada u zračnom saobraćaju.<ref name="Martinussen_Hunter_2010">{{cite book |last=Martinussen |first=Monica |last2=Hunter |first2=David R. |date=2010 |title=Aviation Psychology and Human Factors |publisher=CRC Press (Taylor & Francis Group) |location=Boca Raton, FL |isbn=9781439808436 |url=https://rexresearch1.com/FlightTrainingLibrary/AviationPsychologyHumanFactor.pdf |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == Avijacijska psihologija kao naučna disciplina razvija se kroz specijalizovane akademske i stručne časopise koji objavljuju istraživanja iz oblasti ljudskog faktora u avijaciji, s posebnim fokusom na kognitivne procese i ponašanje posade. Među relevantnim publikacijama iz ove oblasti nalazi se ''[[The International Journal of Aerospace Psychology]]'', međunarodni recenzirani časopis koji objavljuje radove o razvoju i upravljanju avijacijskim sistemima iz perspektive interakcije čovjeka i tehnologije. Časopis objavljuje izdavačka kuća [[Taylor & Francis]], a tematski povezuje psihologiju sa [[inženjerstvo|inženjerstvom]], [[računarstvo|računarstvom]], [[Obrazovanje|obrazovanjem]] i [[fiziologija|fiziologijom]].<ref name="Taylor_Francis_IJAP_Issues">{{cite journal |title=The International Journal of Aerospace Psychology: List of issues |journal=The International Journal of Aerospace Psychology |publisher=Taylor & Francis Group |issn=2472-1832 |url=https://www.tandfonline.com/loi/hiap20 |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Druga stručna publikacija iz ove oblasti je časopis ''Aviation Psychology and Applied Human Factors'', službeno glasilo Evropskog udruženja za avijacijsku psihologiju (EAAP) i Australskog udruženja za avijacijsku psihologiju (AAvPA). Časopis objavljuje naučne i stručne radove iz oblasti ljudskih faktora u avijaciji, sigurnosti letenja, psihofizičkih karakteristika avijacijskog osoblja i primijenjene psihologije u avijacijskim operacijama. Izdaje ga izdavačka kuća [[Hogrefe Publishing Group|Hogrefe]].<ref name="Hogrefe_APAHF_Journal">{{cite journal |title=Aviation Psychology and Applied Human Factors |journal=Aviation Psychology and Applied Human Factors |publisher=Hogrefe Publishing |issn=2192-0001 |url=https://www.hogrefe.com/us/journal/aviation-psychology-and-applied-human-factors |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Primijenjena psihologija]] * [[Donošenje odluka pilota]] * [[SHELL model]] == Vanjski linkovi == * [https://www.eaap.net/ Evropsko udruženje za avijacijsku psihologiju] (EAAP) (en) * [https://www.aavpa.org/ Australijsko udruženje za avijacijsku psihologiju] (AAVPA) (en) * [https://aapa.or.at/ Austrijsko udruženje za avijacijsku psihologiju] (AAPA) (en) * [https://aviation-psychology.org/ Međunarodni simpozij o avijacijskoj psihologiji] (ISAP), Državni univerzitet u Oregonu (en) == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|Aviation psychology}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija]] [[Kategorija:Avijacijska medicina]] a520b5xcgfqgegu9hpxz3da5vqkk3o4 14 534612 3847055 2026-05-16T22:08:36Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Ljubljanica}} {{Kategorija|Ljubljanica}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji|Ljubljanica]] [[Kategorija:Pritoke Save|Ljubljanica]] 3847055 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Ljubljanica}} {{Kategorija|Ljubljanica}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji|Ljubljanica]] [[Kategorija:Pritoke Save|Ljubljanica]] o0gr3onh7jb7r4ln0xqneswzrg775y3 3847056 3847055 2026-05-16T22:09:29Z KWiki 9400 3847056 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Ljubljanica}} {{Kategorija|Ljubljanica (rijeka)}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji|Ljubljanica]] [[Kategorija:Pritoke Save|Ljubljanica]] 7yyjk5eokrsbliq4jjscklyusxitnbw 0 534613 3847074 2026-05-17T00:50:01Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno jedan dio teksta sa wikipedia en 3847074 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Secretary hand bond 1623.jpg|mini|desno|300px|Pravni dokument iz 1623, napisan [[sekretarsko pismo|sekretarskim pismom]], kombinacijom [[Latinski jezik|latinskog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]] i stručnom pravnom terminologijom ]] '''Arhivsko istraživanje''' je vrsta istraživanja koja podrazumijeva pronalaženje, prikupljanje i analizu [[dokaz]]a iz [[arhiv]]skih [[dokument]]a i zapisa.<ref name="ICA_MAT_Archives">{{cite web |author=International Council on Archives |title=Multilingual Archival Terminology: archives |url=http://www.ciscra.org/mat/mat/term/64 |work=CISCRA / InterPARES Trust |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Takvi zapisi mogu se čuvati u ustanovama za prikupljanje i čuvanje arhivske građe, poput [[biblioteka]], [[muzej|muzeja]] i [[arhiv|arhiva]], ili u okviru institucija i organizacija koje su ih prvobitno stvorile ili prikupile, uključujući državne organe, preduzeća, porodice i druge organizacije. Arhivsku građu mogu čuvati i pravni ili institucionalni nasljednici izvornih stvaralaca dokumentacije.<ref name="SAA_Dictionary_Institutional_Archives">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Dictionary of Archives Terminology: institutional archives |url=https://dictionary.archivists.org/entry/institutional-archives.html |work=Dictionary of Archives Terminology |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivsko istraživanje razlikuje se od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], koje se uglavnom zasniva na korištenju [[sekundarni izvor|sekundarnih izvora]] dostupnih u bibliotekama ili putem interneta, kao i od drugih oblika primarnog i [[empirijsko istraživanje|empirijskog istraživanja]], poput [[terensko istraživanje|terenskog rada]] i [[eksperiment]]a. == Historija arhivskih organizacija == Među najstarijim evropskim arhivskim ustanovama nalaze se [[Generalni arhiv Aragonske krune]], osnovan 1318. i [[Vatikanski apostolski arhiv]], čiji počeci sežu u 17. vijek, a koji čuva državne spise, papinske finansijske knjige i prepisku koja datira još od 8. vijeka.<ref name="Vatican_Apostolic_Archives_Intro">{{cite web |author=Archivio Apostolico Vaticano |title=The Archives: History and Heritage |url=https://www.archivioapostolicovaticano.va/content/aav/en/l-archivio.html |work=Archivio Apostolico Vaticano |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Nacionalni arhiv Francuske]] osnovan je 1790. godine tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], a njegov fond sadrži dokumente koji potiču još iz 625.<ref name="Archives_Nationales_Fr_Intro">{{cite web |author=Archives nationales de France |title=Bienvenue aux Archives nationales |url=https://www.archives-nationales.culture.gouv.fr/ |work=Portail officiel des Archives nationales |access-date=17. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Sličnu historijsku tradiciju imaju i druge evropske arhivske institucije. Tokom 19. i 20. vijeka formirane su brojne nacionalne arhivske ustanove širom svijeta. Historija [[Nacionalni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] povezana je sa osnivanjem [[Državni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Državnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] 1838, dok je [[Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država]] (NARA) osnovana 1934. NARA čuva dokumente i zbirke koje datiraju od osnivanja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u 18. vijeku, uključujući [[Deklaracija nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država|Deklaraciju nezavisnosti]], [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] i originalni primjerak [[Magna Carta|Magne Carte]].<ref name="NARA_Official_Fact_Sheet">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=National Archives and Records Administration (NARA) Fact Sheet |url=https://www.archives.gov/press/factsheet.html |work=National Archives |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] razvoj savremene arhivske službe započeo je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] 12. decembra 1947. osnovan je [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. Osnivanjem Arhiva Bosne i Hercegovine započet je proces formiranja drugih arhivskih ustanova širom Bosne i Hercegovine, čime su postavljeni temelji organizovane arhivske djelatnosti i sistematskog čuvanja arhivske građe u Bosni i Hercegovini.<ref name="Arhiv_Sarajevo_Dan_Arhiva">{{cite web |author=JU Historijski arhiv Sarajevo |title=Obilježavanje Dana arhivā i arhivske službe u Bosni i Hercegovini |url=https://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=7987 |work=Zvanični portal Istorijskog arhiva Sarajevo |access-date=17. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Značajnu ulogu u očuvanju arhivske građe imaju i [[univerzitet]]i, koji često posjeduju vlastite arhive i rukopisne zbirke. Univerzitetski arhivi uglavnom dokumentuju historiju i administrativni rad visokoškolskih ustanova, dok pojedine zbirke mogu biti specijalizovane za određene aspekte [[kultura|kulture]], [[historija|historije]] ili društvenog razvoja države i regije u kojoj se univerzitet nalazi. Arhivsku građu također čuvaju [[škola|škole]], vjerske institucije, muzeji, istraživački centri i druge ustanove posvećene očuvanju lokalne historije i kulturne baštine. Isticanje obima i raznovrsnosti arhivskih fondova ukazuje na složenost istraživanja u arhivima i izazove sa kojima se suočavaju arhivski istraživači. Pojedini arhivi čuvaju izuzetno velike količine građe; na primjer, fond [[Vatikanski apostolski arhiv|Vatikanskog apostolskog arhiva]] prostire se na više od 80 kilometara arhivskih polica. Sve veći broj arhivskih ustanova danas prihvata i digitalne arhivske zapise, što otvara nova pitanja u vezi sa njihovim čuvanjem, prikazivanjem i dostupnošću korisnicima. == Metodologije arhivskog istraživanja == Arhivsko istraživanje predstavlja jednu od osnovnih metoda historijskih istraživanja i široko se koristi u različitim oblastima [[humanističke nauke|humanističkih]] i [[društvene nauke|društvenih nauka]]. Pored [[historija|historije]], primjenjuje se i u [[književna kritika|književnim studijama]], retorici, [[arheologija|arheologiji]], [[sociologija|sociologiji]], [[geografija|geografiji]], [[antropologija|antropologiji]], [[psihologija|psihologiji]] i organizacijskim studijama.<ref name="LEplattenier_Archival_2009">{{cite journal |last=L'Eplattenier |first=Barbara E. |date=2009 |title=An Argument for Archival Research Methods: Thinking Beyond Methodology |journal=College English |volume=72 |issue=1 |pages=67–79 |publisher=National Council of Teachers of English |url=https://www.jstor.org/stable/25653008 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ramsey_Archives_2010">{{cite book |editor-last=Ramsey |editor-first=Alexis E. |editor-last2=Sharer |editor-first2=Wendy B. |editor-last3=L'Eplattenier |editor-first3=Barbara |editor-last4=Mastrangelo |editor-first4=Lisa |date=2010 |title=Working in the Archives: Practical Research Methods for Rhetoric and Composition |publisher=Southern Illinois University Press |location=Carbondale |isbn=9780809329489 |oclc=613205862 |url=https://archive.org/details/workinginarchive0000unse |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa koristi se i u neakademskim istraživanjima, uključujući [[kriminalistička istraga|kriminalističke istrage]], [[Genealogija|genealogiju]] i utvrđivanje porodičnog porijekla, kao i u postupcima zaštite građanskih prava. Metode arhivskog istraživanja zavise od organizacije arhiva, vrste i stepena obrađenosti arhivske građe, kao i od ciljeva samog istraživanja. U arhivima koji posjeduju veliku količinu neobrađenog materijala istraživači se često oslanjaju na pomoć arhivista i drugog stručnog osoblja radi lakšeg pronalaženja relevantnih fondova, zbirki i povezanih dokumenata.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Istraživači također koriste formalne i neformalne mreže za razmjenu informacija o arhivskim fondovima i metodama pristupa građi. Takva saradnja posebno je razvijena među [[genealogija|genealozima]] i porodičnim historičarima, koji razmjenjuju podatke o arhivskim ustanovama i njihovim zbirkama.<ref name="Duff_Johnson_Genealogists_2003">{{cite journal |last=Duff |first=Wendy |last2=Johnson |first2=Catherine |date=January 2003 |title=Where Is the List with All the Names? Information-Seeking Behavior of Genealogists |journal=The American Archivist |volume=66 |issue=1 |pages=79–95 |publisher=Society of American Archivists |doi=10.17723/aarc.66.1.l375uj047224737n |url=https://www.researchgate.net/publication/285157568_Where_Is_the_List_with_All_the_Names_Information-Seeking_Behavior_of_Genealogists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Yakel_Genealogists_2004">{{cite journal |last=Yakel |first=Elizabeth |date=October 2004 |title=Seeking Information, Seeking Connections, Seeking Meaning: Genealogists and Family Historians |journal=Information Research |volume=10 |issue=1 |publisher=University of Borås |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1082067.pdf |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rad u arhivu == [[Datoteka:Hoover-Archive-Reading-Room.jpg|mini|desno|300px|Čitaonica [[Biblioteka i arhiv Hooverovog instituta|Biblioteke i arhiva Hooverovog instituta]]. Čitaonica je namjenski prostor u arhivu u kojem korisnici mogu pregledati arhivsku građu uz stručni nadzor osoblja. ]] Arhivsko istraživanje je u pravilu složenije i vremenski zahtjevnije od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], jer uključuje procese identifikacije, lociranja i interpretacije relevantne arhivske građe. Iako arhivske ustanove dijele određene zajedničke karakteristike, one se razlikuju u pogledu organizacije fondova, načina obrade građe i uslova pristupa. Javno finansirani arhivi najčešće imaju obavezu osiguravanja široke dostupnosti građe, dok privatni, korporativni i arhivi u vjerskim institucijama mogu primjenjivati različite nivoe ograničenja pristupa i korištenja fondova.<ref name="Welch_Business_Networks_2000">{{cite journal |last=Welch |first=Catherine |date=June 2000 |title=The archaeology of business networks: the use of archival records in case study research |journal=Journal of Strategic Marketing |volume=8 |issue=2 |pages=197–208 |publisher=Taylor & Francis |doi=10.1080/0965254x.2000.10815560 |url=https://www.researchgate.net/publication/233521579_The_Archaeology_of_Business_Networks_The_Use_of_Archival_Records_in_Case_Study_Research |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ograničenja se mogu odnositi na građu koja sadrži osjetljive ili klasifikovane podatke, neobjavljene materijale, kao i na dokumente čije je korištenje regulisano ugovorima sa donatorima ili pravima intelektualne svojine.<ref name="Smithsonian_Archives_Access_Policies">{{cite web |author=Smithsonian Institution Archives |title=Collections Access Policies |url=https://siarchives.si.edu/what-we-do/collections-access-policies#policies |work=Smithsonian Institution |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NARA_NDC_Restricted_Records">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=General Information about Restricted Records |url=https://www.archives.gov/declassification/ndc/restricted-records.html |work=National Declassification Center |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SAA_Copyright_Unpublished">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Copyright and Unpublished Material |url=https://www2.archivists.org/publications/brochures/copyright-and-unpublished-material |work=Society of American Archivists Publications |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa je često jedinstvena, zbog čega istraživači u mnogim slučajevima moraju fizički pristupiti arhivskim ustanovama. I u slučajevima kada je građa digitalizirana, mogu postojati tehnička ili pravna ograničenja koja ograničavaju online pristup ili korištenje materijala. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.arhivbih.gov.ba/ Arhiv Bosne i Hercegovine] * [http://www.arhivfbih.gov.ba/ Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine] * [https://www.arhivrs.org/ Arhiv Republike Srpske] * [https://www.arhivsa.ba/ Historijski arhiv Sarajevo] * [https://www.arhivusk.ba/ Kantonalni arhiv Unsko-sanskog kantona] * [http://www.infobiro.ba/ Digitalni arhiv Infobiro] * [https://www.archives.gov/ Zvanični sajt Nacionalne uprave za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država (NARA), SAD] (en) ** [https://www.archives.gov/research Vodič kroz istraživanje arhivske građe na portalu NARA] (en) * [http://www.nationalarchives.gov.uk/ Zvanični sajt Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva (TNA)] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/ Centar za pomoć pri istraživanju na portalu TNA] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/start-here/how-to-use-archives/ Praktični vodič: Kako koristiti arhive (TNA)] (en) * [https://www.adoptionuk.org/tracing-birth-family-within-the-uk-pre-1975-adoptions Vodič za pronalaženje bioloških porodica u UK (usvojenja prije 1975)] (en) * [https://www2.archivists.org/usingarchives Kako koristiti arhive: Vodič za efikasno istraživanje – Udruženje američkih arhivista (SAA)] (en) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arhivi]] [[Kategorija:Historiografija]] [[Kategorija:Istraživačke metode]] [[Kategorija:Dokazi]] p4hgvfrraaa2pfh6051csqb1b0in75y 3847076 3847074 2026-05-17T00:53:04Z Bosancica by MK 173186 Ispravljena pogreška u očitavanju slike - izbrisana slika 3847076 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Secretary hand bond 1623.jpg|mini|desno|300px|Pravni dokument iz 1623, napisan [[sekretarsko pismo|sekretarskim pismom]], kombinacijom [[Latinski jezik|latinskog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]] i stručnom pravnom terminologijom ]] '''Arhivsko istraživanje''' je vrsta istraživanja koja podrazumijeva pronalaženje, prikupljanje i analizu [[dokaz]]a iz [[arhiv]]skih [[dokument]]a i zapisa.<ref name="ICA_MAT_Archives">{{cite web |author=International Council on Archives |title=Multilingual Archival Terminology: archives |url=http://www.ciscra.org/mat/mat/term/64 |work=CISCRA / InterPARES Trust |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Takvi zapisi mogu se čuvati u ustanovama za prikupljanje i čuvanje arhivske građe, poput [[biblioteka]], [[muzej|muzeja]] i [[arhiv|arhiva]], ili u okviru institucija i organizacija koje su ih prvobitno stvorile ili prikupile, uključujući državne organe, preduzeća, porodice i druge organizacije. Arhivsku građu mogu čuvati i pravni ili institucionalni nasljednici izvornih stvaralaca dokumentacije.<ref name="SAA_Dictionary_Institutional_Archives">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Dictionary of Archives Terminology: institutional archives |url=https://dictionary.archivists.org/entry/institutional-archives.html |work=Dictionary of Archives Terminology |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivsko istraživanje razlikuje se od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], koje se uglavnom zasniva na korištenju [[sekundarni izvor|sekundarnih izvora]] dostupnih u bibliotekama ili putem interneta, kao i od drugih oblika primarnog i [[empirijsko istraživanje|empirijskog istraživanja]], poput [[terensko istraživanje|terenskog rada]] i [[eksperiment]]a. == Historija arhivskih organizacija == Među najstarijim evropskim arhivskim ustanovama nalaze se [[Generalni arhiv Aragonske krune]], osnovan 1318. i [[Vatikanski apostolski arhiv]], čiji počeci sežu u 17. vijek, a koji čuva državne spise, papinske finansijske knjige i prepisku koja datira još od 8. vijeka.<ref name="Vatican_Apostolic_Archives_Intro">{{cite web |author=Archivio Apostolico Vaticano |title=The Archives: History and Heritage |url=https://www.archivioapostolicovaticano.va/content/aav/en/l-archivio.html |work=Archivio Apostolico Vaticano |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Nacionalni arhiv Francuske]] osnovan je 1790. godine tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], a njegov fond sadrži dokumente koji potiču još iz 625.<ref name="Archives_Nationales_Fr_Intro">{{cite web |author=Archives nationales de France |title=Bienvenue aux Archives nationales |url=https://www.archives-nationales.culture.gouv.fr/ |work=Portail officiel des Archives nationales |access-date=17. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Sličnu historijsku tradiciju imaju i druge evropske arhivske institucije. Tokom 19. i 20. vijeka formirane su brojne nacionalne arhivske ustanove širom svijeta. Historija [[Nacionalni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] povezana je sa osnivanjem [[Državni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Državnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] 1838, dok je [[Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država]] (NARA) osnovana 1934. NARA čuva dokumente i zbirke koje datiraju od osnivanja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u 18. vijeku, uključujući [[Deklaracija nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država|Deklaraciju nezavisnosti]], [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] i originalni primjerak [[Magna Carta|Magne Carte]].<ref name="NARA_Official_Fact_Sheet">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=National Archives and Records Administration (NARA) Fact Sheet |url=https://www.archives.gov/press/factsheet.html |work=National Archives |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] razvoj savremene arhivske službe započeo je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] 12. decembra 1947. osnovan je [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. Osnivanjem Arhiva Bosne i Hercegovine započet je proces formiranja drugih arhivskih ustanova širom Bosne i Hercegovine, čime su postavljeni temelji organizovane arhivske djelatnosti i sistematskog čuvanja arhivske građe u Bosni i Hercegovini.<ref name="Arhiv_Sarajevo_Dan_Arhiva">{{cite web |author=JU Historijski arhiv Sarajevo |title=Obilježavanje Dana arhivā i arhivske službe u Bosni i Hercegovini |url=https://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=7987 |work=Zvanični portal Istorijskog arhiva Sarajevo |access-date=17. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Značajnu ulogu u očuvanju arhivske građe imaju i [[univerzitet]]i, koji često posjeduju vlastite arhive i rukopisne zbirke. Univerzitetski arhivi uglavnom dokumentuju historiju i administrativni rad visokoškolskih ustanova, dok pojedine zbirke mogu biti specijalizovane za određene aspekte [[kultura|kulture]], [[historija|historije]] ili društvenog razvoja države i regije u kojoj se univerzitet nalazi. Arhivsku građu također čuvaju [[škola|škole]], vjerske institucije, muzeji, istraživački centri i druge ustanove posvećene očuvanju lokalne historije i kulturne baštine. Isticanje obima i raznovrsnosti arhivskih fondova ukazuje na složenost istraživanja u arhivima i izazove sa kojima se suočavaju arhivski istraživači. Pojedini arhivi čuvaju izuzetno velike količine građe; na primjer, fond [[Vatikanski apostolski arhiv|Vatikanskog apostolskog arhiva]] prostire se na više od 80 kilometara arhivskih polica. Sve veći broj arhivskih ustanova danas prihvata i digitalne arhivske zapise, što otvara nova pitanja u vezi sa njihovim čuvanjem, prikazivanjem i dostupnošću korisnicima. == Metodologije arhivskog istraživanja == Arhivsko istraživanje predstavlja jednu od osnovnih metoda historijskih istraživanja i široko se koristi u različitim oblastima [[humanističke nauke|humanističkih]] i [[društvene nauke|društvenih nauka]]. Pored [[historija|historije]], primjenjuje se i u [[književna kritika|književnim studijama]], retorici, [[arheologija|arheologiji]], [[sociologija|sociologiji]], [[geografija|geografiji]], [[antropologija|antropologiji]], [[psihologija|psihologiji]] i organizacijskim studijama.<ref name="LEplattenier_Archival_2009">{{cite journal |last=L'Eplattenier |first=Barbara E. |date=2009 |title=An Argument for Archival Research Methods: Thinking Beyond Methodology |journal=College English |volume=72 |issue=1 |pages=67–79 |publisher=National Council of Teachers of English |url=https://www.jstor.org/stable/25653008 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ramsey_Archives_2010">{{cite book |editor-last=Ramsey |editor-first=Alexis E. |editor-last2=Sharer |editor-first2=Wendy B. |editor-last3=L'Eplattenier |editor-first3=Barbara |editor-last4=Mastrangelo |editor-first4=Lisa |date=2010 |title=Working in the Archives: Practical Research Methods for Rhetoric and Composition |publisher=Southern Illinois University Press |location=Carbondale |isbn=9780809329489 |oclc=613205862 |url=https://archive.org/details/workinginarchive0000unse |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa koristi se i u neakademskim istraživanjima, uključujući [[kriminalistička istraga|kriminalističke istrage]], [[Genealogija|genealogiju]] i utvrđivanje porodičnog porijekla, kao i u postupcima zaštite građanskih prava. Metode arhivskog istraživanja zavise od organizacije arhiva, vrste i stepena obrađenosti arhivske građe, kao i od ciljeva samog istraživanja. U arhivima koji posjeduju veliku količinu neobrađenog materijala istraživači se često oslanjaju na pomoć arhivista i drugog stručnog osoblja radi lakšeg pronalaženja relevantnih fondova, zbirki i povezanih dokumenata.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Istraživači također koriste formalne i neformalne mreže za razmjenu informacija o arhivskim fondovima i metodama pristupa građi. Takva saradnja posebno je razvijena među [[genealogija|genealozima]] i porodičnim historičarima, koji razmjenjuju podatke o arhivskim ustanovama i njihovim zbirkama.<ref name="Duff_Johnson_Genealogists_2003">{{cite journal |last=Duff |first=Wendy |last2=Johnson |first2=Catherine |date=January 2003 |title=Where Is the List with All the Names? Information-Seeking Behavior of Genealogists |journal=The American Archivist |volume=66 |issue=1 |pages=79–95 |publisher=Society of American Archivists |doi=10.17723/aarc.66.1.l375uj047224737n |url=https://www.researchgate.net/publication/285157568_Where_Is_the_List_with_All_the_Names_Information-Seeking_Behavior_of_Genealogists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Yakel_Genealogists_2004">{{cite journal |last=Yakel |first=Elizabeth |date=October 2004 |title=Seeking Information, Seeking Connections, Seeking Meaning: Genealogists and Family Historians |journal=Information Research |volume=10 |issue=1 |publisher=University of Borås |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1082067.pdf |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rad u arhivu == Arhivsko istraživanje je u pravilu složenije i vremenski zahtjevnije od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], jer uključuje procese identifikacije, lociranja i interpretacije relevantne arhivske građe. Iako arhivske ustanove dijele određene zajedničke karakteristike, one se razlikuju u pogledu organizacije fondova, načina obrade građe i uslova pristupa. Javno finansirani arhivi najčešće imaju obavezu osiguravanja široke dostupnosti građe, dok privatni, korporativni i arhivi u vjerskim institucijama mogu primjenjivati različite nivoe ograničenja pristupa i korištenja fondova.<ref name="Welch_Business_Networks_2000">{{cite journal |last=Welch |first=Catherine |date=June 2000 |title=The archaeology of business networks: the use of archival records in case study research |journal=Journal of Strategic Marketing |volume=8 |issue=2 |pages=197–208 |publisher=Taylor & Francis |doi=10.1080/0965254x.2000.10815560 |url=https://www.researchgate.net/publication/233521579_The_Archaeology_of_Business_Networks_The_Use_of_Archival_Records_in_Case_Study_Research |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ograničenja se mogu odnositi na građu koja sadrži osjetljive ili klasifikovane podatke, neobjavljene materijale, kao i na dokumente čije je korištenje regulisano ugovorima sa donatorima ili pravima intelektualne svojine.<ref name="Smithsonian_Archives_Access_Policies">{{cite web |author=Smithsonian Institution Archives |title=Collections Access Policies |url=https://siarchives.si.edu/what-we-do/collections-access-policies#policies |work=Smithsonian Institution |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NARA_NDC_Restricted_Records">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=General Information about Restricted Records |url=https://www.archives.gov/declassification/ndc/restricted-records.html |work=National Declassification Center |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SAA_Copyright_Unpublished">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Copyright and Unpublished Material |url=https://www2.archivists.org/publications/brochures/copyright-and-unpublished-material |work=Society of American Archivists Publications |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa je često jedinstvena, zbog čega istraživači u mnogim slučajevima moraju fizički pristupiti arhivskim ustanovama. I u slučajevima kada je građa digitalizirana, mogu postojati tehnička ili pravna ograničenja koja ograničavaju online pristup ili korištenje materijala. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.arhivbih.gov.ba/ Arhiv Bosne i Hercegovine] * [http://www.arhivfbih.gov.ba/ Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine] * [https://www.arhivrs.org/ Arhiv Republike Srpske] * [https://www.arhivsa.ba/ Historijski arhiv Sarajevo] * [https://www.arhivusk.ba/ Kantonalni arhiv Unsko-sanskog kantona] * [http://www.infobiro.ba/ Digitalni arhiv Infobiro] * [https://www.archives.gov/ Zvanični sajt Nacionalne uprave za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država (NARA), SAD] (en) ** [https://www.archives.gov/research Vodič kroz istraživanje arhivske građe na portalu NARA] (en) * [http://www.nationalarchives.gov.uk/ Zvanični sajt Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva (TNA)] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/ Centar za pomoć pri istraživanju na portalu TNA] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/start-here/how-to-use-archives/ Praktični vodič: Kako koristiti arhive (TNA)] (en) * [https://www.adoptionuk.org/tracing-birth-family-within-the-uk-pre-1975-adoptions Vodič za pronalaženje bioloških porodica u UK (usvojenja prije 1975)] (en) * [https://www2.archivists.org/usingarchives Kako koristiti arhive: Vodič za efikasno istraživanje – Udruženje američkih arhivista (SAA)] (en) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arhivi]] [[Kategorija:Historiografija]] [[Kategorija:Istraživačke metode]] [[Kategorija:Dokazi]] spox89qr7fl4qz7dfisy60rgffcec2i 3847125 3847076 2026-05-17T08:51:31Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio sa wikipedia en: Pronalaženje arhivskih zbirki 3847125 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Secretary hand bond 1623.jpg|mini|desno|300px|Pravni dokument iz 1623, napisan [[sekretarsko pismo|sekretarskim pismom]], kombinacijom [[Latinski jezik|latinskog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]] i stručnom pravnom terminologijom ]] '''Arhivsko istraživanje''' je vrsta istraživanja koja podrazumijeva pronalaženje, prikupljanje i analizu [[dokaz]]a iz [[arhiv]]skih [[dokument]]a i zapisa.<ref name="ICA_MAT_Archives">{{cite web |author=International Council on Archives |title=Multilingual Archival Terminology: archives |url=http://www.ciscra.org/mat/mat/term/64 |work=CISCRA / InterPARES Trust |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Takvi zapisi mogu se čuvati u ustanovama za prikupljanje i čuvanje arhivske građe, poput [[biblioteka]], [[muzej|muzeja]] i [[arhiv|arhiva]], ili u okviru institucija i organizacija koje su ih prvobitno stvorile ili prikupile, uključujući državne organe, preduzeća, porodice i druge organizacije. Arhivsku građu mogu čuvati i pravni ili institucionalni nasljednici izvornih stvaralaca dokumentacije.<ref name="SAA_Dictionary_Institutional_Archives">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Dictionary of Archives Terminology: institutional archives |url=https://dictionary.archivists.org/entry/institutional-archives.html |work=Dictionary of Archives Terminology |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivsko istraživanje razlikuje se od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], koje se uglavnom zasniva na korištenju [[sekundarni izvor|sekundarnih izvora]] dostupnih u bibliotekama ili putem interneta, kao i od drugih oblika primarnog i [[empirijsko istraživanje|empirijskog istraživanja]], poput [[terensko istraživanje|terenskog rada]] i [[eksperiment]]a. == Historija arhivskih organizacija == Među najstarijim evropskim arhivskim ustanovama nalaze se [[Generalni arhiv Aragonske krune]], osnovan 1318. i [[Vatikanski apostolski arhiv]], čiji počeci sežu u 17. vijek, a koji čuva državne spise, papinske finansijske knjige i prepisku koja datira još od 8. vijeka.<ref name="Vatican_Apostolic_Archives_Intro">{{cite web |author=Archivio Apostolico Vaticano |title=The Archives: History and Heritage |url=https://www.archivioapostolicovaticano.va/content/aav/en/l-archivio.html |work=Archivio Apostolico Vaticano |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Nacionalni arhiv Francuske]] osnovan je 1790. godine tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], a njegov fond sadrži dokumente koji potiču još iz 625.<ref name="Archives_Nationales_Fr_Intro">{{cite web |author=Archives nationales de France |title=Bienvenue aux Archives nationales |url=https://www.archives-nationales.culture.gouv.fr/ |work=Portail officiel des Archives nationales |access-date=17. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Sličnu historijsku tradiciju imaju i druge evropske arhivske institucije. Tokom 19. i 20. vijeka formirane su brojne nacionalne arhivske ustanove širom svijeta. Historija [[Nacionalni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] povezana je sa osnivanjem [[Državni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Državnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] 1838, dok je [[Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država]] (NARA) osnovana 1934. NARA čuva dokumente i zbirke koje datiraju od osnivanja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u 18. vijeku, uključujući [[Deklaracija nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država|Deklaraciju nezavisnosti]], [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] i originalni primjerak [[Magna Carta|Magne Carte]].<ref name="NARA_Official_Fact_Sheet">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=National Archives and Records Administration (NARA) Fact Sheet |url=https://www.archives.gov/press/factsheet.html |work=National Archives |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] razvoj savremene arhivske službe započeo je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] 12. decembra 1947. osnovan je [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. Osnivanjem Arhiva Bosne i Hercegovine započet je proces formiranja drugih arhivskih ustanova širom Bosne i Hercegovine, čime su postavljeni temelji organizovane arhivske djelatnosti i sistematskog čuvanja arhivske građe u Bosni i Hercegovini.<ref name="Arhiv_Sarajevo_Dan_Arhiva">{{cite web |author=JU Historijski arhiv Sarajevo |title=Obilježavanje Dana arhivā i arhivske službe u Bosni i Hercegovini |url=https://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=7987 |work=Zvanični portal Istorijskog arhiva Sarajevo |access-date=17. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Značajnu ulogu u očuvanju arhivske građe imaju i [[univerzitet]]i, koji često posjeduju vlastite arhive i rukopisne zbirke. Univerzitetski arhivi uglavnom dokumentuju historiju i administrativni rad visokoškolskih ustanova, dok pojedine zbirke mogu biti specijalizovane za određene aspekte [[kultura|kulture]], [[historija|historije]] ili društvenog razvoja države i regije u kojoj se univerzitet nalazi. Arhivsku građu također čuvaju [[škola|škole]], vjerske institucije, muzeji, istraživački centri i druge ustanove posvećene očuvanju lokalne historije i kulturne baštine. Isticanje obima i raznovrsnosti arhivskih fondova ukazuje na složenost istraživanja u arhivima i izazove sa kojima se suočavaju arhivski istraživači. Pojedini arhivi čuvaju izuzetno velike količine građe; na primjer, fond [[Vatikanski apostolski arhiv|Vatikanskog apostolskog arhiva]] prostire se na više od 80 kilometara arhivskih polica. Sve veći broj arhivskih ustanova danas prihvata i digitalne arhivske zapise, što otvara nova pitanja u vezi sa njihovim čuvanjem, prikazivanjem i dostupnošću korisnicima. == Metodologije arhivskog istraživanja == Arhivsko istraživanje predstavlja jednu od osnovnih metoda historijskih istraživanja i široko se koristi u različitim oblastima [[humanističke nauke|humanističkih]] i [[društvene nauke|društvenih nauka]]. Pored [[historija|historije]], primjenjuje se i u [[književna kritika|književnim studijama]], retorici, [[arheologija|arheologiji]], [[sociologija|sociologiji]], [[geografija|geografiji]], [[antropologija|antropologiji]], [[psihologija|psihologiji]] i organizacijskim studijama.<ref name="LEplattenier_Archival_2009">{{cite journal |last=L'Eplattenier |first=Barbara E. |date=2009 |title=An Argument for Archival Research Methods: Thinking Beyond Methodology |journal=College English |volume=72 |issue=1 |pages=67–79 |publisher=National Council of Teachers of English |url=https://www.jstor.org/stable/25653008 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ramsey_Archives_2010">{{cite book |editor-last=Ramsey |editor-first=Alexis E. |editor-last2=Sharer |editor-first2=Wendy B. |editor-last3=L'Eplattenier |editor-first3=Barbara |editor-last4=Mastrangelo |editor-first4=Lisa |date=2010 |title=Working in the Archives: Practical Research Methods for Rhetoric and Composition |publisher=Southern Illinois University Press |location=Carbondale |isbn=9780809329489 |oclc=613205862 |url=https://archive.org/details/workinginarchive0000unse |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa koristi se i u neakademskim istraživanjima, uključujući [[kriminalistička istraga|kriminalističke istrage]], [[Genealogija|genealogiju]] i utvrđivanje porodičnog porijekla, kao i u postupcima zaštite građanskih prava. Metode arhivskog istraživanja zavise od organizacije arhiva, vrste i stepena obrađenosti arhivske građe, kao i od ciljeva samog istraživanja. U arhivima koji posjeduju veliku količinu neobrađenog materijala istraživači se često oslanjaju na pomoć arhivista i drugog stručnog osoblja radi lakšeg pronalaženja relevantnih fondova, zbirki i povezanih dokumenata.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Istraživači također koriste formalne i neformalne mreže za razmjenu informacija o arhivskim fondovima i metodama pristupa građi. Takva saradnja posebno je razvijena među [[genealogija|genealozima]] i porodičnim historičarima, koji razmjenjuju podatke o arhivskim ustanovama i njihovim zbirkama.<ref name="Duff_Johnson_Genealogists_2003">{{cite journal |last=Duff |first=Wendy |last2=Johnson |first2=Catherine |date=January 2003 |title=Where Is the List with All the Names? Information-Seeking Behavior of Genealogists |journal=The American Archivist |volume=66 |issue=1 |pages=79–95 |publisher=Society of American Archivists |doi=10.17723/aarc.66.1.l375uj047224737n |url=https://www.researchgate.net/publication/285157568_Where_Is_the_List_with_All_the_Names_Information-Seeking_Behavior_of_Genealogists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Yakel_Genealogists_2004">{{cite journal |last=Yakel |first=Elizabeth |date=October 2004 |title=Seeking Information, Seeking Connections, Seeking Meaning: Genealogists and Family Historians |journal=Information Research |volume=10 |issue=1 |publisher=University of Borås |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1082067.pdf |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rad u arhivu == Arhivsko istraživanje je u pravilu složenije i vremenski zahtjevnije od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], jer uključuje procese identifikacije, lociranja i interpretacije relevantne arhivske građe. Iako arhivske ustanove dijele određene zajedničke karakteristike, one se razlikuju u pogledu organizacije fondova, načina obrade građe i uslova pristupa. Javno finansirani arhivi najčešće imaju obavezu osiguravanja široke dostupnosti građe, dok privatni, korporativni i arhivi u vjerskim institucijama mogu primjenjivati različite nivoe ograničenja pristupa i korištenja fondova.<ref name="Welch_Business_Networks_2000">{{cite journal |last=Welch |first=Catherine |date=June 2000 |title=The archaeology of business networks: the use of archival records in case study research |journal=Journal of Strategic Marketing |volume=8 |issue=2 |pages=197–208 |publisher=Taylor & Francis |doi=10.1080/0965254x.2000.10815560 |url=https://www.researchgate.net/publication/233521579_The_Archaeology_of_Business_Networks_The_Use_of_Archival_Records_in_Case_Study_Research |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ograničenja se mogu odnositi na građu koja sadrži osjetljive ili klasifikovane podatke, neobjavljene materijale, kao i na dokumente čije je korištenje regulisano ugovorima sa donatorima ili pravima intelektualne svojine.<ref name="Smithsonian_Archives_Access_Policies">{{cite web |author=Smithsonian Institution Archives |title=Collections Access Policies |url=https://siarchives.si.edu/what-we-do/collections-access-policies#policies |work=Smithsonian Institution |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NARA_NDC_Restricted_Records">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=General Information about Restricted Records |url=https://www.archives.gov/declassification/ndc/restricted-records.html |work=National Declassification Center |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SAA_Copyright_Unpublished">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Copyright and Unpublished Material |url=https://www2.archivists.org/publications/brochures/copyright-and-unpublished-material |work=Society of American Archivists Publications |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa je često jedinstvena, zbog čega istraživači u mnogim slučajevima moraju fizički pristupiti arhivskim ustanovama. I u slučajevima kada je građa digitalizirana, mogu postojati tehnička ili pravna ograničenja koja ograničavaju online pristup ili korištenje materijala. === Pronalaženje arhivskih zbirki === Prije razvoja [[Internetski pretraživač|internetskih pretraživač]]a i digitalnih baza podataka, [[Zajednički katalog|zajednički katalozi]] predstavljali su važno sredstvo za pronalaženje arhivske i bibliotečke građe. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] istraživači su koristili [[Nacionalni zajednički katalog]] (NUC) i [[Nacionalni zajednički katalog zbirki rukopisa]] (NUCMC) za identifikaciju arhivskih fondova i rukopisnih zbirki, pri čemu je veliki dio tih podataka kasnije prenesen u online sisteme. Savremene arhivske ustanove sve češće omogućavaju pristup katalozima i informacijama o fondovima putem interneta. Pored pojedinačnih arhivskih baza, razvijeni su i specijalizovani digitalni portali koji povezuju više arhivskih institucija i omogućavaju jedinstveno pretraživanje arhivske građe. Među njima se nalaze [[Europeana]], [[Digital Public Library of America]] i [[Trove]], digitalni servis [[Nacionalna biblioteka Australije|Nacionalne biblioteke Australije]]. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] organizacija [[Jisc|JISC]] upravlja portalom [https://archiveshub.jisc.ac.uk/ ArchivesHub], dok organizacija [[OCLC]] održava međunarodni portal [https://www.oclc.org/research/themes/research-collections/archivegrid.html ArchiveGrid], namijenjen prvenstveno bibliotekama i arhivima koji koriste [[MARC standards|MARC standarde]] za katalogizaciju fondova. [[Udruženje kanadskih arhivista]] (ACA) razvilo je portal [https://www.artefactual.com/ Artefactual], dok je [[Australijsko društvo arhivista]] uspostavio [https://directory.archivists.org.au/ Directory of Archives in Australia]. Razvijeni su i brojni drugi online alati za pretraživanje i pronalaženje arhivske građe, među kojima su [https://www.reading.ac.uk/library/about-us/projects/lib-location-register.aspx Location Register of English Literary Manuscripts and Letters], vodič [https://archivesearch.lib.cam.ac.uk/ ArchiveSearch] za arhivsku građu u institucijama u [[Cambridge]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], kao i [http://eman-archives.org/Cartomac CARTOMAC: Archives littéraires d'Afrique], posvećen afričkim književnim arhivima. U slučajevima kada arhivska građa nije dostupna putem online pretraživanja ili javno objavljenih zbirki, istraživači često moraju koristiti druge metode za utvrđivanje njenog postojanja, uključujući praćenje citata, referenci i izvora koje su koristili drugi istraživači. Takva situacija naročito je česta kod arhivske građe u vlasništvu kompanija, privatnih organizacija ili institucija koje nemaju profesionalno organizovanu arhivsku službu, zbog čega obim i sadržaj njihovih fondova nisu uvijek poznati ili javno evidentirani.<ref name="Welch_Business_Networks_2000" /> U pojedinim arhivima sa strogo ograničenim pristupom korištenje arhivske građe može biti dozvoljeno samo osobama sa određenim stručnim kvalifikacijama ili institucionalnom pripadnošću, poput univerziteta i istraživačkih ustanova. U nekim slučajevima pristup je dodatno ograničen na istraživače određenog akademskog ili profesionalnog nivoa. Osobe koje ne posjeduju potrebne akreditacije često moraju pribaviti preporuke ili pisma podrške od nadležnih institucija ili pojedinaca kako bi ostvarile pristup arhivskoj građi.<ref name="Hill_1993_Archival_Strategies">{{cite book |last=Hill |first=Michael R. |title=Archival Strategies and Techniques |url=https://archive.org/details/archivalstrategi0000hill |year=1993 |publisher=Sage Publications |location=Newbury Park |isbn=978-0803948242 |oclc=28668848 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.arhivbih.gov.ba/ Arhiv Bosne i Hercegovine] * [http://www.arhivfbih.gov.ba/ Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine] * [https://www.arhivrs.org/ Arhiv Republike Srpske] * [https://www.arhivsa.ba/ Historijski arhiv Sarajevo] * [https://www.arhivusk.ba/ Kantonalni arhiv Unsko-sanskog kantona] * [http://www.infobiro.ba/ Digitalni arhiv Infobiro] * [https://www.archives.gov/ Zvanični sajt Nacionalne uprave za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država (NARA), SAD] (en) ** [https://www.archives.gov/research Vodič kroz istraživanje arhivske građe na portalu NARA] (en) * [http://www.nationalarchives.gov.uk/ Zvanični sajt Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva (TNA)] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/ Centar za pomoć pri istraživanju na portalu TNA] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/start-here/how-to-use-archives/ Praktični vodič: Kako koristiti arhive (TNA)] (en) * [https://www.adoptionuk.org/tracing-birth-family-within-the-uk-pre-1975-adoptions Vodič za pronalaženje bioloških porodica u UK (usvojenja prije 1975)] (en) * [https://www2.archivists.org/usingarchives Kako koristiti arhive: Vodič za efikasno istraživanje – Udruženje američkih arhivista (SAA)] (en) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arhivi]] [[Kategorija:Historiografija]] [[Kategorija:Istraživačke metode]] [[Kategorija:Dokazi]] rmexonc0w1v1bpbz8mqq8mpzelfhjoh 3847126 3847125 2026-05-17T08:53:25Z Bosancica by MK 173186 3847126 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Secretary hand bond 1623.jpg|mini|desno|300px|Pravni dokument iz 1623, napisan [[sekretarsko pismo|sekretarskim pismom]], kombinacijom [[Latinski jezik|latinskog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]] i stručnom pravnom terminologijom ]] '''Arhivsko istraživanje''' je vrsta istraživanja koja podrazumijeva pronalaženje, prikupljanje i analizu [[dokaz]]a iz [[arhiv]]skih [[dokument]]a i zapisa.<ref name="ICA_MAT_Archives">{{cite web |author=International Council on Archives |title=Multilingual Archival Terminology: archives |url=http://www.ciscra.org/mat/mat/term/64 |work=CISCRA / InterPARES Trust |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Takvi zapisi mogu se čuvati u ustanovama za prikupljanje i čuvanje arhivske građe, poput [[biblioteka]], [[muzej|muzeja]] i [[arhiv|arhiva]], ili u okviru institucija i organizacija koje su ih prvobitno stvorile ili prikupile, uključujući državne organe, preduzeća, porodice i druge organizacije. Arhivsku građu mogu čuvati i pravni ili institucionalni nasljednici izvornih stvaralaca dokumentacije.<ref name="SAA_Dictionary_Institutional_Archives">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Dictionary of Archives Terminology: institutional archives |url=https://dictionary.archivists.org/entry/institutional-archives.html |work=Dictionary of Archives Terminology |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivsko istraživanje razlikuje se od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], koje se uglavnom zasniva na korištenju [[sekundarni izvor|sekundarnih izvora]] dostupnih u bibliotekama ili putem interneta, kao i od drugih oblika primarnog i [[empirijsko istraživanje|empirijskog istraživanja]], poput [[terensko istraživanje|terenskog rada]] i [[eksperiment]]a. == Historija arhivskih organizacija == Među najstarijim evropskim arhivskim ustanovama nalaze se [[Generalni arhiv Aragonske krune]], osnovan 1318. i [[Vatikanski apostolski arhiv]], čiji počeci sežu u 17. vijek, a koji čuva državne spise, papinske finansijske knjige i prepisku koja datira još od 8. vijeka.<ref name="Vatican_Apostolic_Archives_Intro">{{cite web |author=Archivio Apostolico Vaticano |title=The Archives: History and Heritage |url=https://www.archivioapostolicovaticano.va/content/aav/en/l-archivio.html |work=Archivio Apostolico Vaticano |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Nacionalni arhiv Francuske]] osnovan je 1790. godine tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], a njegov fond sadrži dokumente koji potiču još iz 625.<ref name="Archives_Nationales_Fr_Intro">{{cite web |author=Archives nationales de France |title=Bienvenue aux Archives nationales |url=https://www.archives-nationales.culture.gouv.fr/ |work=Portail officiel des Archives nationales |access-date=17. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Sličnu historijsku tradiciju imaju i druge evropske arhivske institucije. Tokom 19. i 20. vijeka formirane su brojne nacionalne arhivske ustanove širom svijeta. Historija [[Nacionalni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] povezana je sa osnivanjem [[Državni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Državnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] 1838, dok je [[Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država]] (NARA) osnovana 1934. NARA čuva dokumente i zbirke koje datiraju od osnivanja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u 18. vijeku, uključujući [[Deklaracija nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država|Deklaraciju nezavisnosti]], [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] i originalni primjerak [[Magna Carta|Magne Carte]].<ref name="NARA_Official_Fact_Sheet">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=National Archives and Records Administration (NARA) Fact Sheet |url=https://www.archives.gov/press/factsheet.html |work=National Archives |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] razvoj savremene arhivske službe započeo je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] 12. decembra 1947. osnovan je [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. Osnivanjem Arhiva Bosne i Hercegovine započet je proces formiranja drugih arhivskih ustanova širom Bosne i Hercegovine, čime su postavljeni temelji organizovane arhivske djelatnosti i sistematskog čuvanja arhivske građe u Bosni i Hercegovini.<ref name="Arhiv_Sarajevo_Dan_Arhiva">{{cite web |author=JU Historijski arhiv Sarajevo |title=Obilježavanje Dana arhivā i arhivske službe u Bosni i Hercegovini |url=https://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=7987 |work=Zvanični portal Historijskog arhiva Sarajevo |access-date=17. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Značajnu ulogu u očuvanju arhivske građe imaju i [[univerzitet]]i, koji često posjeduju vlastite arhive i rukopisne zbirke. Univerzitetski arhivi uglavnom dokumentuju historiju i administrativni rad visokoškolskih ustanova, dok pojedine zbirke mogu biti specijalizovane za određene aspekte [[kultura|kulture]], [[historija|historije]] ili društvenog razvoja države i regije u kojoj se univerzitet nalazi. Arhivsku građu također čuvaju [[škola|škole]], vjerske institucije, muzeji, istraživački centri i druge ustanove posvećene očuvanju lokalne historije i kulturne baštine. Isticanje obima i raznovrsnosti arhivskih fondova ukazuje na složenost istraživanja u arhivima i izazove sa kojima se suočavaju arhivski istraživači. Pojedini arhivi čuvaju izuzetno velike količine građe; na primjer, fond [[Vatikanski apostolski arhiv|Vatikanskog apostolskog arhiva]] prostire se na više od 80 kilometara arhivskih polica. Sve veći broj arhivskih ustanova danas prihvata i digitalne arhivske zapise, što otvara nova pitanja u vezi sa njihovim čuvanjem, prikazivanjem i dostupnošću korisnicima. == Metodologije arhivskog istraživanja == Arhivsko istraživanje predstavlja jednu od osnovnih metoda historijskih istraživanja i široko se koristi u različitim oblastima [[humanističke nauke|humanističkih]] i [[društvene nauke|društvenih nauka]]. Pored [[historija|historije]], primjenjuje se i u [[književna kritika|književnim studijama]], retorici, [[arheologija|arheologiji]], [[sociologija|sociologiji]], [[geografija|geografiji]], [[antropologija|antropologiji]], [[psihologija|psihologiji]] i organizacijskim studijama.<ref name="LEplattenier_Archival_2009">{{cite journal |last=L'Eplattenier |first=Barbara E. |date=2009 |title=An Argument for Archival Research Methods: Thinking Beyond Methodology |journal=College English |volume=72 |issue=1 |pages=67–79 |publisher=National Council of Teachers of English |url=https://www.jstor.org/stable/25653008 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ramsey_Archives_2010">{{cite book |editor-last=Ramsey |editor-first=Alexis E. |editor-last2=Sharer |editor-first2=Wendy B. |editor-last3=L'Eplattenier |editor-first3=Barbara |editor-last4=Mastrangelo |editor-first4=Lisa |date=2010 |title=Working in the Archives: Practical Research Methods for Rhetoric and Composition |publisher=Southern Illinois University Press |location=Carbondale |isbn=9780809329489 |oclc=613205862 |url=https://archive.org/details/workinginarchive0000unse |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa koristi se i u neakademskim istraživanjima, uključujući [[kriminalistička istraga|kriminalističke istrage]], [[Genealogija|genealogiju]] i utvrđivanje porodičnog porijekla, kao i u postupcima zaštite građanskih prava. Metode arhivskog istraživanja zavise od organizacije arhiva, vrste i stepena obrađenosti arhivske građe, kao i od ciljeva samog istraživanja. U arhivima koji posjeduju veliku količinu neobrađenog materijala istraživači se često oslanjaju na pomoć arhivista i drugog stručnog osoblja radi lakšeg pronalaženja relevantnih fondova, zbirki i povezanih dokumenata.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Istraživači također koriste formalne i neformalne mreže za razmjenu informacija o arhivskim fondovima i metodama pristupa građi. Takva saradnja posebno je razvijena među [[genealogija|genealozima]] i porodičnim historičarima, koji razmjenjuju podatke o arhivskim ustanovama i njihovim zbirkama.<ref name="Duff_Johnson_Genealogists_2003">{{cite journal |last=Duff |first=Wendy |last2=Johnson |first2=Catherine |date=January 2003 |title=Where Is the List with All the Names? Information-Seeking Behavior of Genealogists |journal=The American Archivist |volume=66 |issue=1 |pages=79–95 |publisher=Society of American Archivists |doi=10.17723/aarc.66.1.l375uj047224737n |url=https://www.researchgate.net/publication/285157568_Where_Is_the_List_with_All_the_Names_Information-Seeking_Behavior_of_Genealogists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Yakel_Genealogists_2004">{{cite journal |last=Yakel |first=Elizabeth |date=October 2004 |title=Seeking Information, Seeking Connections, Seeking Meaning: Genealogists and Family Historians |journal=Information Research |volume=10 |issue=1 |publisher=University of Borås |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1082067.pdf |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rad u arhivu == Arhivsko istraživanje je u pravilu složenije i vremenski zahtjevnije od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], jer uključuje procese identifikacije, lociranja i interpretacije relevantne arhivske građe. Iako arhivske ustanove dijele određene zajedničke karakteristike, one se razlikuju u pogledu organizacije fondova, načina obrade građe i uslova pristupa. Javno finansirani arhivi najčešće imaju obavezu osiguravanja široke dostupnosti građe, dok privatni, korporativni i arhivi u vjerskim institucijama mogu primjenjivati različite nivoe ograničenja pristupa i korištenja fondova.<ref name="Welch_Business_Networks_2000">{{cite journal |last=Welch |first=Catherine |date=June 2000 |title=The archaeology of business networks: the use of archival records in case study research |journal=Journal of Strategic Marketing |volume=8 |issue=2 |pages=197–208 |publisher=Taylor & Francis |doi=10.1080/0965254x.2000.10815560 |url=https://www.researchgate.net/publication/233521579_The_Archaeology_of_Business_Networks_The_Use_of_Archival_Records_in_Case_Study_Research |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ograničenja se mogu odnositi na građu koja sadrži osjetljive ili klasifikovane podatke, neobjavljene materijale, kao i na dokumente čije je korištenje regulisano ugovorima sa donatorima ili pravima intelektualne svojine.<ref name="Smithsonian_Archives_Access_Policies">{{cite web |author=Smithsonian Institution Archives |title=Collections Access Policies |url=https://siarchives.si.edu/what-we-do/collections-access-policies#policies |work=Smithsonian Institution |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NARA_NDC_Restricted_Records">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=General Information about Restricted Records |url=https://www.archives.gov/declassification/ndc/restricted-records.html |work=National Declassification Center |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SAA_Copyright_Unpublished">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Copyright and Unpublished Material |url=https://www2.archivists.org/publications/brochures/copyright-and-unpublished-material |work=Society of American Archivists Publications |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa je često jedinstvena, zbog čega istraživači u mnogim slučajevima moraju fizički pristupiti arhivskim ustanovama. I u slučajevima kada je građa digitalizirana, mogu postojati tehnička ili pravna ograničenja koja ograničavaju online pristup ili korištenje materijala. === Pronalaženje arhivskih zbirki === Prije razvoja [[Internetski pretraživač|internetskih pretraživač]]a i digitalnih baza podataka, [[Zajednički katalog|zajednički katalozi]] predstavljali su važno sredstvo za pronalaženje arhivske i bibliotečke građe. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] istraživači su koristili [[Nacionalni zajednički katalog]] (NUC) i [[Nacionalni zajednički katalog zbirki rukopisa]] (NUCMC) za identifikaciju arhivskih fondova i rukopisnih zbirki, pri čemu je veliki dio tih podataka kasnije prenesen u online sisteme. Savremene arhivske ustanove sve češće omogućavaju pristup katalozima i informacijama o fondovima putem interneta. Pored pojedinačnih arhivskih baza, razvijeni su i specijalizovani digitalni portali koji povezuju više arhivskih institucija i omogućavaju jedinstveno pretraživanje arhivske građe. Među njima se nalaze [[Europeana]], [[Digital Public Library of America]] i [[Trove]], digitalni servis [[Nacionalna biblioteka Australije|Nacionalne biblioteke Australije]]. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] organizacija [[Jisc|JISC]] upravlja portalom [https://archiveshub.jisc.ac.uk/ ArchivesHub], dok organizacija [[OCLC]] održava međunarodni portal [https://www.oclc.org/research/themes/research-collections/archivegrid.html ArchiveGrid], namijenjen prvenstveno bibliotekama i arhivima koji koriste [[MARC standards|MARC standarde]] za katalogizaciju fondova. [[Udruženje kanadskih arhivista]] (ACA) razvilo je portal [https://www.artefactual.com/ Artefactual], dok je [[Australijsko društvo arhivista]] uspostavio [https://directory.archivists.org.au/ Directory of Archives in Australia]. Razvijeni su i brojni drugi online alati za pretraživanje i pronalaženje arhivske građe, među kojima su [https://www.reading.ac.uk/library/about-us/projects/lib-location-register.aspx Location Register of English Literary Manuscripts and Letters], vodič [https://archivesearch.lib.cam.ac.uk/ ArchiveSearch] za arhivsku građu u institucijama u [[Cambridge]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], kao i [http://eman-archives.org/Cartomac CARTOMAC: Archives littéraires d'Afrique], posvećen afričkim književnim arhivima. U slučajevima kada arhivska građa nije dostupna putem online pretraživanja ili javno objavljenih zbirki, istraživači često moraju koristiti druge metode za utvrđivanje njenog postojanja, uključujući praćenje citata, referenci i izvora koje su koristili drugi istraživači. Takva situacija naročito je česta kod arhivske građe u vlasništvu kompanija, privatnih organizacija ili institucija koje nemaju profesionalno organizovanu arhivsku službu, zbog čega obim i sadržaj njihovih fondova nisu uvijek poznati ili javno evidentirani.<ref name="Welch_Business_Networks_2000" /> U pojedinim arhivima sa strogo ograničenim pristupom korištenje arhivske građe može biti dozvoljeno samo osobama sa određenim stručnim kvalifikacijama ili institucionalnom pripadnošću, poput univerziteta i istraživačkih ustanova. U nekim slučajevima pristup je dodatno ograničen na istraživače određenog akademskog ili profesionalnog nivoa. Osobe koje ne posjeduju potrebne akreditacije često moraju pribaviti preporuke ili pisma podrške od nadležnih institucija ili pojedinaca kako bi ostvarile pristup arhivskoj građi.<ref name="Hill_1993_Archival_Strategies">{{cite book |last=Hill |first=Michael R. |title=Archival Strategies and Techniques |url=https://archive.org/details/archivalstrategi0000hill |year=1993 |publisher=Sage Publications |location=Newbury Park |isbn=978-0803948242 |oclc=28668848 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.arhivbih.gov.ba/ Arhiv Bosne i Hercegovine] * [http://www.arhivfbih.gov.ba/ Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine] * [https://www.arhivrs.org/ Arhiv Republike Srpske] * [https://www.arhivsa.ba/ Historijski arhiv Sarajevo] * [https://www.arhivusk.ba/ Kantonalni arhiv Unsko-sanskog kantona] * [http://www.infobiro.ba/ Digitalni arhiv Infobiro] * [https://www.archives.gov/ Zvanični sajt Nacionalne uprave za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država (NARA), SAD] (en) ** [https://www.archives.gov/research Vodič kroz istraživanje arhivske građe na portalu NARA] (en) * [http://www.nationalarchives.gov.uk/ Zvanični sajt Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva (TNA)] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/ Centar za pomoć pri istraživanju na portalu TNA] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/start-here/how-to-use-archives/ Praktični vodič: Kako koristiti arhive (TNA)] (en) * [https://www.adoptionuk.org/tracing-birth-family-within-the-uk-pre-1975-adoptions Vodič za pronalaženje bioloških porodica u UK (usvojenja prije 1975)] (en) * [https://www2.archivists.org/usingarchives Kako koristiti arhive: Vodič za efikasno istraživanje – Udruženje američkih arhivista (SAA)] (en) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arhivi]] [[Kategorija:Historiografija]] [[Kategorija:Istraživačke metode]] [[Kategorija:Dokazi]] 2dwllrcl8kxff0p3ywow4ljgs8ni9ys 3 534614 3847112 2026-05-17T06:55:31Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3847112 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 534615 3847120 2026-05-17T08:13:34Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Lepidopterologija]] 3847120 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Lepidopterologija]] j0blq7lc1n0m9mxu9o4d2ttlmstahux 0 534616 3847128 2026-05-17T09:02:23Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Hipopigmentacija | sinonimi =[[Podobojenost]] | slika = Vitiligo03.jpg | opis_slike = Hipopigmentacija kod [[vitiligo|vitiliga]] | specijalnost =[[Dermatologija]] | simptomi =Smanjena ukupna ili mjestimična [[pigment]]acija | komplikacije = | pojava =Kongenitalna ili [[životna dob|tokom života]] | trajanje =Doživotno ili privremeno | vrste =Urođena, stečena | uzroci =Genetički, okolinski, mješoviti; iscrpljivanjem [[melanocit]]a... 3847128 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Hipopigmentacija | sinonimi =[[Podobojenost]] | slika = Vitiligo03.jpg | opis_slike = Hipopigmentacija kod [[vitiligo|vitiliga]] | specijalnost =[[Dermatologija]] | simptomi =Smanjena ukupna ili mjestimična [[pigment]]acija | komplikacije = | pojava =Kongenitalna ili [[životna dob|tokom života]] | trajanje =Doživotno ili privremeno | vrste =Urođena, stečena | uzroci =Genetički, okolinski, mješoviti; iscrpljivanjem [[melanocit]]a ili [[melanin]]a, ili smanjenjem [[tirozin]]a, kojeg melanociti koriste za proizvodnju melanina | rizici = | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | diferencijalna_dijagnoza =Normalna [[boja kože]], [[hiperpigmentacija]] | prevencija = | liječenje = [[Laser]]ima ili drugim izvorima [[svjetlost]]i, [[mikropigmentacija]] | lijek = | prognoza = |frekvencija = | smrtnost = }} '''Hipopigmentacija''' se specifično karakterizira kao područje [[koža|kože]] koje postaje svjetlije od osnovne [[boja kože|boje kože]], ali ne i potpuno lišeno [[pigment|pigmenta]]. Ovo se ne smije miješati sa depigmentacijom, koja se karakterizira kao odsustvo svih pigmenta, kao što je [[albinizam]]<ref name=":1"/> Uzrokovana je iscrpljivanjem [[melanocit]]a ili [[melanin]]a, ili smanjenjem nivoa [[aminokiseline]] [[tirozin]]a, kojeg melanociti koriste za proizvodnju melanina.<ref name=":0">{{Cite book |title=Biochemistry |last=Ferrier |first=Denise R. |isbn=978-1-4963-4449-6 |edition= Seventh |location=Philadelphia |oclc=956263971|year=2017 }}</ref> Neki uobičajeni genetički uzroci uključuju mutacije u genu za [[tirozinaza|tirozinazu]] ili genu [[OCA2]].<ref>{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|last1=Bolognia|first1=Jean|last2=Braverman|first2=Irwin|publisher=McGraw-Hill|year=2014|location=New York, NY|chapter=Skin Manifestations of Internal Disease}}</ref><ref>{{Cite book|chapter-url=http://accessmedicine.mhmedical.com.eres.library.manoa.hawaii.edu/content.aspx?bookid=2355&sectionid=185845621.|title=The Big Picture: Medical Biochemistry Eds|last=Cross|first=Harold|publisher=McGraw-Hill|location=New York, NY|chapter=Biochemical Basis of Diseases}}</ref> Budući da se melaninski pigmenti obično nalaze u koži, očima i kosi, to su najčešće pogođena područja kod osoba s hipopigmentacijom.<ref name=":0"/> Hipopigmentacija je česta i otprilike 1/20 osoba ima barem jednu hipopigmentiranu makulu. Hipopigmentacija može biti uznemirujuća za neke, posebno za one s tamnijom kožom čiji su hipopigmentacijski tragovi vidljiviji. Većina uzroka hipopigmentacije nije ozbiljna i može se lahko liječiti.<ref>{{Cite journal|last1=Hill|first1=Jeremy P.|last2=Batchelor|first2=Jonathan M.|date=2017-01-12|title=An approach to hypopigmentation|url=https://www.bmj.com/content/356/bmj.i6534|journal=BMJ|language=en|volume=356|article-number=i6534|doi=10.1136/bmj.i6534|issn=0959-8138|pmid=28082370|s2cid=26827617|url-access=subscription}}</ref> ==Prezentacija== ===Povezana stanja=== Javlja se kod: {{refend|2}} * [[Albinizam]]<ref name=":0"/> * [[Idiopatska gutatna hipomelanoza]] * [[Lepra]] * [[Leucizam]] * [[Fenilketonurija]]<ref name=":0"/> * ''[[Pityriasis alba]]'' * [[Vitiligo]] * [[Angelmanov sindrom]] * ''[[Tinea versicolor]]'' * [[Frambezija]] * Rijedak neželjeni efekat terapije [[imatinibom]] * Injekcije visokih koncentracija [[kortikosteroid]]a (prolazna) <ref name=":1">{{Cite book|chapter-url=http://accessmedicine.mhmedical.com.eres.library.manoa.hawaii.edu/content.aspx?bookid=2449&sectionid=194431938.|title=Current Medical Diagnosis & Treatment|last1=Shinkai|first1=Kanade|last2=Fox|first2=Lindy|publisher=McGraw-Hill|year=2018|location=New York, NY|publication-date=2018|chapter=Dermatological Disorders}}</ref> {{refend|2}} ==Dijagnoza== Područja svjetlije pigmentacije mogu biti pokazatelji hipopigmentacije. Biopsije i genetske informacije se također koriste za dijagnosticiranje. ==Liječenje== Hipopigmentaciju često mogu izazvati laserski tretmani; međutim, hipopigmentacija se može liječiti drugim laserima ili izvorima svjetlosti.<ref>{{cite journal |last1=Reszko |first1=Anetta |last2=Sukal |first2=Sean A. |last3=Geronemus |first3=Roy G. |title=Reversal of Laser-Induced Hypopigmentation with a Narrow-Band UV-B Light Source in a Patient with Skin Type VI |journal=Dermatologic Surgery |date=14 July 2008 |volume=34 |issue=10 |pages=1423–1426 |doi=10.1097/00042728-200810000-00021|pmid=18637814 }}</ref> [[Mikropigmentacija]] se također može koristiti za postizanje normalnijeg izgleda hipopigmentirane kože.<ref name="Haney pp. 59–66">{{cite book | last=Haney | first=Beth | title=Aesthetic Procedures: Nurse Practitioner's Guide to Cosmetic Dermatology | chapter=Permanent and Semi-permanent Micro-Pigment Treatments | publisher=Springer International Publishing | publication-place=Cham | date=September 21, 2019 | isbn=978-3-030-19947-0 | doi=10.1007/978-3-030-19948-7_7 | pages=59–66| s2cid=203829421 }}</ref> Liječenje hipopigmentacije zavisi od početnog uzroka promjene boje. {| class="wikitable" |+Tretmani za hipopigmentaciju <ref>{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine.|date=2012|publisher=McGraw-Hill|others=Longo, Dan L. (Dan Louis), 1949-, Fauci, Anthony S., 1940-, Kasper, Dennis L., Hauser, Stephen L., Jameson, J. Larry., Loscalzo, Joseph.|isbn=978-0-07-174890-2|edition= 18th|location=New York|oclc=747712285}}</ref> |'''Početni uzrok promjene boje''' |'''Liječenje''' |- |[[Idiopatska gutatna hipomelanoza]] |Nema liječenja |- |[[Postupalna hipopigmentacija]] |Liječenje osnovne [[upala|upalne bolesti]], kako bi se [[pigment]]acija obnovila |- |''[[Tinea versicolor|Pityriasis versicolor]]'' |Topikna mast, kao što je selen sulfid 2,5% ili imidazoli. Mogu se koristiti i oralni lijekovi, kao što su oralni imidazoli ili triazoli. |- |[[Vitiligo]] |Topijski imunosupresivi, uključujući inhibitore kalcineurina. Pacijenti također mogu imati transplantacije ako su stabilni ili depigmentaciju s lokalnim MBEH ako pacijent ima raširenu promjenu boje. |- |[[Leukoderma|Leukoderma izazvana hemikalijama ili lijekovima]] |Izbjegavanje uzročnika s naknadnim liječenjem sličnim vitiligu. |- |[[Piebaldizam]] |Nijedan; povremeno transplantacije. |} ==Također pogledajte== * [[Hiperpigmentacija]] ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 21207 | ICD10 = L80, L81.5-L81.6 | ICD9 = {{ICD9|709.0}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D017496 }} {{Poremećaji pigmentacije}} [[Kategorija: Dermatološka terminologija]] [[Kategorija: Poremećaji ljudske pigmentacije]] [[Kategorija: Dermatologija]] [[Kategorija:Koža]] ck3i00zwl67mcgf473eryqxqcaq5e5w 3847130 3847128 2026-05-17T09:03:36Z Genetičar 181151 3847130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Hipopigmentacija | sinonimi =[[Podobojenost]] | slika = Vitiligo03.jpg | opis_slike = Hipopigmentacija kod [[vitiligo|vitiliga]] | specijalnost =[[Dermatologija]] | simptomi =Smanjena ukupna ili mjestimična [[pigment]]acija | komplikacije = | pojava =Kongenitalna ili [[životna dob|tokom života]] | trajanje =Doživotno ili privremeno | vrste =Urođena, stečena | uzroci =Genetički, okolinski, mješoviti; iscrpljivanjem [[melanocit]]a ili [[melanin]]a, ili smanjenjem [[tirozin]]a, kojeg melanociti koriste za proizvodnju melanina | rizici = | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | diferencijalna_dijagnoza =Normalna [[boja kože]], [[hiperpigmentacija]] | prevencija = | liječenje = [[Laser]]ima ili drugim izvorima [[svjetlost]]i, [[mikropigmentacija]] | lijek = | prognoza = |frekvencija = | smrtnost = }} '''Hipopigmentacija''' se specifično karakterizira kao područje [[koža|kože]] koje postaje svjetlije od osnovne [[boja kože|boje kože]], ali ne i potpuno lišeno [[pigment|pigmenta]]. Ovo se ne smije miješati sa depigmentacijom, koja se karakterizira kao odsustvo svih pigmenta, kao što je [[albinizam]]<ref name=":1"/> Uzrokovana je iscrpljivanjem [[melanocit]]a ili [[melanin]]a, ili smanjenjem nivoa [[aminokiseline]] [[tirozin]]a, kojeg melanociti koriste za proizvodnju melanina.<ref name=":0">{{Cite book |title=Biochemistry |last=Ferrier |first=Denise R. |isbn=978-1-4963-4449-6 |edition= Seventh |location=Philadelphia |oclc=956263971|year=2017 }}</ref> Neki uobičajeni genetički uzroci uključuju mutacije u genu za [[tirozinaza|tirozinazu]] ili genu [[OCA2]].<ref>{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|last1=Bolognia|first1=Jean|last2=Braverman|first2=Irwin|publisher=McGraw-Hill|year=2014|location=New York, NY|chapter=Skin Manifestations of Internal Disease}}</ref><ref>{{Cite book|chapter-url=http://accessmedicine.mhmedical.com.eres.library.manoa.hawaii.edu/content.aspx?bookid=2355&sectionid=185845621.|title=The Big Picture: Medical Biochemistry Eds|last=Cross|first=Harold|publisher=McGraw-Hill|location=New York, NY|chapter=Biochemical Basis of Diseases}}</ref> Budući da se melaninski pigmenti obično nalaze u koži, očima i kosi, to su najčešće pogođena područja kod osoba s hipopigmentacijom.<ref name=":0"/> Hipopigmentacija je česta i otprilike 1/20 osoba ima barem jednu hipopigmentiranu makulu. Hipopigmentacija može biti uznemirujuća za neke, posebno za one s tamnijom kožom čiji su hipopigmentacijski tragovi vidljiviji. Većina uzroka hipopigmentacije nije ozbiljna i može se lahko liječiti.<ref>{{Cite journal|last1=Hill|first1=Jeremy P.|last2=Batchelor|first2=Jonathan M.|date=2017-01-12|title=An approach to hypopigmentation|url=https://www.bmj.com/content/356/bmj.i6534|journal=BMJ|language=en|volume=356|doi=10.1136/bmj.i6534|issn=0959-8138|pmid=28082370|s2cid=26827617|url-access=subscription}}</ref> ==Prezentacija== ===Povezana stanja=== Javlja se kod: {{refend|2}} * [[Albinizam]]<ref name=":0"/> * [[Idiopatska gutatna hipomelanoza]] * [[Lepra]] * [[Leucizam]] * [[Fenilketonurija]]<ref name=":0"/> * ''[[Pityriasis alba]]'' * [[Vitiligo]] * [[Angelmanov sindrom]] * ''[[Tinea versicolor]]'' * [[Frambezija]] * Rijedak neželjeni efekat terapije [[imatinibom]] * Injekcije visokih koncentracija [[kortikosteroid]]a (prolazna) <ref name=":1">{{Cite book|chapter-url=http://accessmedicine.mhmedical.com.eres.library.manoa.hawaii.edu/content.aspx?bookid=2449&sectionid=194431938.|title=Current Medical Diagnosis & Treatment|last1=Shinkai|first1=Kanade|last2=Fox|first2=Lindy|publisher=McGraw-Hill|year=2018|location=New York, NY|publication-date=2018|chapter=Dermatological Disorders}}</ref> {{refend|2}} ==Dijagnoza== Područja svjetlije pigmentacije mogu biti pokazatelji hipopigmentacije. Biopsije i genetske informacije se također koriste za dijagnosticiranje. ==Liječenje== Hipopigmentaciju često mogu izazvati laserski tretmani; međutim, hipopigmentacija se može liječiti drugim laserima ili izvorima svjetlosti.<ref>{{cite journal |last1=Reszko |first1=Anetta |last2=Sukal |first2=Sean A. |last3=Geronemus |first3=Roy G. |title=Reversal of Laser-Induced Hypopigmentation with a Narrow-Band UV-B Light Source in a Patient with Skin Type VI |journal=Dermatologic Surgery |date=14 July 2008 |volume=34 |issue=10 |pages=1423–1426 |doi=10.1097/00042728-200810000-00021|pmid=18637814 }}</ref> [[Mikropigmentacija]] se također može koristiti za postizanje normalnijeg izgleda hipopigmentirane kože.<ref name="Haney pp. 59–66">{{cite book | last=Haney | first=Beth | title=Aesthetic Procedures: Nurse Practitioner's Guide to Cosmetic Dermatology | chapter=Permanent and Semi-permanent Micro-Pigment Treatments | publisher=Springer International Publishing | publication-place=Cham | date=September 21, 2019 | isbn=978-3-030-19947-0 | doi=10.1007/978-3-030-19948-7_7 | pages=59–66| s2cid=203829421 }}</ref> Liječenje hipopigmentacije zavisi od početnog uzroka promjene boje. {| class="wikitable" |+Tretmani za hipopigmentaciju <ref>{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine.|date=2012|publisher=McGraw-Hill|others=Longo, Dan L. (Dan Louis), 1949-, Fauci, Anthony S., 1940-, Kasper, Dennis L., Hauser, Stephen L., Jameson, J. Larry., Loscalzo, Joseph.|isbn=978-0-07-174890-2|edition= 18th|location=New York|oclc=747712285}}</ref> |'''Početni uzrok promjene boje''' |'''Liječenje''' |- |[[Idiopatska gutatna hipomelanoza]] |Nema liječenja |- |[[Postupalna hipopigmentacija]] |Liječenje osnovne [[upala|upalne bolesti]], kako bi se [[pigment]]acija obnovila |- |''[[Tinea versicolor|Pityriasis versicolor]]'' |Topikna mast, kao što je selen sulfid 2,5% ili imidazoli. Mogu se koristiti i oralni lijekovi, kao što su oralni imidazoli ili triazoli. |- |[[Vitiligo]] |Topijski imunosupresivi, uključujući inhibitore kalcineurina. Pacijenti također mogu imati transplantacije ako su stabilni ili depigmentaciju s lokalnim MBEH ako pacijent ima raširenu promjenu boje. |- |[[Leukoderma|Leukoderma izazvana hemikalijama ili lijekovima]] |Izbjegavanje uzročnika s naknadnim liječenjem sličnim vitiligu. |- |[[Piebaldizam]] |Nijedan; povremeno transplantacije. |} ==Također pogledajte== * [[Hiperpigmentacija]] ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 21207 | ICD10 = L80, L81.5-L81.6 | ICD9 = {{ICD9|709.0}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D017496 }} {{Poremećaji pigmentacije}} [[Kategorija: Dermatološka terminologija]] [[Kategorija: Poremećaji ljudske pigmentacije]] [[Kategorija: Dermatologija]] [[Kategorija:Koža]] 8b192uqwbxkxjjb30qn4ejs9ic6crtt 3847132 3847130 2026-05-17T09:05:00Z Genetičar 181151 3847132 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Hipopigmentacija | sinonimi =Podobojenost | slika = Vitiligo03.jpg | opis_slike = Hipopigmentacija kod [[vitiligo|vitiliga]] | specijalnost =[[Dermatologija]] | simptomi =Smanjena ukupna ili mjestimična [[pigment]]acija | komplikacije = | pojava =Kongenitalna ili [[životna dob|tokom života]] | trajanje =Doživotno ili privremeno | vrste =Urođena, stečena | uzroci =Genetički, okolinski, mješoviti; iscrpljivanjem [[melanocit]]a ili [[melanin]]a, ili smanjenjem [[tirozin]]a, kojeg melanociti koriste za proizvodnju melanina | rizici = | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | diferencijalna_dijagnoza =Normalna [[boja kože]], [[hiperpigmentacija]] | prevencija = | liječenje = [[Laser]]ima ili drugim izvorima [[svjetlost]]i, [[mikropigmentacija]] | lijek = | prognoza = |frekvencija = | smrtnost = }} '''Hipopigmentacija''' se specifično karakterizira kao područje [[koža|kože]] koje postaje svjetlije od osnovne [[boja kože|boje kože]], ali ne i potpuno lišeno [[pigment|pigmenta]]. Ovo se ne smije miješati sa depigmentacijom, koja se karakterizira kao odsustvo svih pigmenta, kao što je [[albinizam]]<ref name=":1"/> Uzrokovana je iscrpljivanjem [[melanocit]]a ili [[melanin]]a, ili smanjenjem nivoa [[aminokiseline]] [[tirozin]]a, kojeg melanociti koriste za proizvodnju melanina.<ref name=":0">{{Cite book |title=Biochemistry |last=Ferrier |first=Denise R. |isbn=978-1-4963-4449-6 |edition= Seventh |location=Philadelphia |oclc=956263971|year=2017 }}</ref> Neki uobičajeni genetički uzroci uključuju mutacije u genu za [[tirozinaza|tirozinazu]] ili genu [[OCA2]].<ref>{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|last1=Bolognia|first1=Jean|last2=Braverman|first2=Irwin|publisher=McGraw-Hill|year=2014|location=New York, NY|chapter=Skin Manifestations of Internal Disease}}</ref><ref>{{Cite book|chapter-url=http://accessmedicine.mhmedical.com.eres.library.manoa.hawaii.edu/content.aspx?bookid=2355&sectionid=185845621.|title=The Big Picture: Medical Biochemistry Eds|last=Cross|first=Harold|publisher=McGraw-Hill|location=New York, NY|chapter=Biochemical Basis of Diseases}}</ref> Budući da se melaninski pigmenti obično nalaze u koži, očima i kosi, to su najčešće pogođena područja kod osoba s hipopigmentacijom.<ref name=":0"/> Hipopigmentacija je česta i otprilike 1/20 osoba ima barem jednu hipopigmentiranu makulu. Hipopigmentacija može biti uznemirujuća za neke, posebno za one s tamnijom kožom čiji su hipopigmentacijski tragovi vidljiviji. Većina uzroka hipopigmentacije nije ozbiljna i može se lahko liječiti.<ref>{{Cite journal|last1=Hill|first1=Jeremy P.|last2=Batchelor|first2=Jonathan M.|date=2017-01-12|title=An approach to hypopigmentation|url=https://www.bmj.com/content/356/bmj.i6534|journal=BMJ|language=en|volume=356|doi=10.1136/bmj.i6534|issn=0959-8138|pmid=28082370|s2cid=26827617|url-access=subscription}}</ref> ==Prezentacija== ===Povezana stanja=== Javlja se kod: {{refend|2}} * [[Albinizam]]<ref name=":0"/> * [[Idiopatska gutatna hipomelanoza]] * [[Lepra]] * [[Leucizam]] * [[Fenilketonurija]]<ref name=":0"/> * ''[[Pityriasis alba]]'' * [[Vitiligo]] * [[Angelmanov sindrom]] * ''[[Tinea versicolor]]'' * [[Frambezija]] * Rijedak neželjeni efekat terapije [[imatinibom]] * Injekcije visokih koncentracija [[kortikosteroid]]a (prolazna) <ref name=":1">{{Cite book|chapter-url=http://accessmedicine.mhmedical.com.eres.library.manoa.hawaii.edu/content.aspx?bookid=2449&sectionid=194431938.|title=Current Medical Diagnosis & Treatment|last1=Shinkai|first1=Kanade|last2=Fox|first2=Lindy|publisher=McGraw-Hill|year=2018|location=New York, NY|publication-date=2018|chapter=Dermatological Disorders}}</ref> {{refend|2}} ==Dijagnoza== Područja svjetlije pigmentacije mogu biti pokazatelji hipopigmentacije. Biopsije i genetske informacije se također koriste za dijagnosticiranje. ==Liječenje== Hipopigmentaciju često mogu izazvati laserski tretmani; međutim, hipopigmentacija se može liječiti drugim laserima ili izvorima svjetlosti.<ref>{{cite journal |last1=Reszko |first1=Anetta |last2=Sukal |first2=Sean A. |last3=Geronemus |first3=Roy G. |title=Reversal of Laser-Induced Hypopigmentation with a Narrow-Band UV-B Light Source in a Patient with Skin Type VI |journal=Dermatologic Surgery |date=14 July 2008 |volume=34 |issue=10 |pages=1423–1426 |doi=10.1097/00042728-200810000-00021|pmid=18637814 }}</ref> [[Mikropigmentacija]] se također može koristiti za postizanje normalnijeg izgleda hipopigmentirane kože.<ref name="Haney pp. 59–66">{{cite book | last=Haney | first=Beth | title=Aesthetic Procedures: Nurse Practitioner's Guide to Cosmetic Dermatology | chapter=Permanent and Semi-permanent Micro-Pigment Treatments | publisher=Springer International Publishing | publication-place=Cham | date=September 21, 2019 | isbn=978-3-030-19947-0 | doi=10.1007/978-3-030-19948-7_7 | pages=59–66| s2cid=203829421 }}</ref> Liječenje hipopigmentacije zavisi od početnog uzroka promjene boje. {| class="wikitable" |+Tretmani za hipopigmentaciju <ref>{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine.|date=2012|publisher=McGraw-Hill|others=Longo, Dan L. (Dan Louis), 1949-, Fauci, Anthony S., 1940-, Kasper, Dennis L., Hauser, Stephen L., Jameson, J. Larry., Loscalzo, Joseph.|isbn=978-0-07-174890-2|edition= 18th|location=New York|oclc=747712285}}</ref> |'''Početni uzrok promjene boje''' |'''Liječenje''' |- |[[Idiopatska gutatna hipomelanoza]] |Nema liječenja |- |[[Postupalna hipopigmentacija]] |Liječenje osnovne [[upala|upalne bolesti]], kako bi se [[pigment]]acija obnovila |- |''[[Tinea versicolor|Pityriasis versicolor]]'' |Topikna mast, kao što je selen sulfid 2,5% ili imidazoli. Mogu se koristiti i oralni lijekovi, kao što su oralni imidazoli ili triazoli. |- |[[Vitiligo]] |Topijski imunosupresivi, uključujući inhibitore kalcineurina. Pacijenti također mogu imati transplantacije ako su stabilni ili depigmentaciju s lokalnim MBEH ako pacijent ima raširenu promjenu boje. |- |[[Leukoderma|Leukoderma izazvana hemikalijama ili lijekovima]] |Izbjegavanje uzročnika s naknadnim liječenjem sličnim vitiligu. |- |[[Piebaldizam]] |Nijedan; povremeno transplantacije. |} ==Također pogledajte== * [[Hiperpigmentacija]] ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 21207 | ICD10 = L80, L81.5-L81.6 | ICD9 = {{ICD9|709.0}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D017496 }} {{Poremećaji pigmentacije}} [[Kategorija: Dermatološka terminologija]] [[Kategorija: Poremećaji ljudske pigmentacije]] [[Kategorija: Dermatologija]] [[Kategorija:Koža]] mco9h4p1y499v0x1whx312mkunkuuff 14 534617 3847129 2026-05-17T09:03:17Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Evidence}} {{Kategorija|Dokaz}} [[Kategorija:Epistemologija nauke|Dokaz]] [[Kategorija:Naučna metoda|Dokaz]] 3847129 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Evidence}} {{Kategorija|Dokaz}} [[Kategorija:Epistemologija nauke|Dokaz]] [[Kategorija:Naučna metoda|Dokaz]] huqmtjd8dbrd6x7cpedp1daresiq13i 0 534618 3847131 2026-05-17T09:04:26Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Hipopigmentacija]] 3847131 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Hipopigmentacija]] 5gs2jpfxgp4olxql4fmpobjgbimiih5 0 534619 3847134 2026-05-17T09:14:03Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Diferencijalna dijagnoza | slika =AIR criteria differential diagnosis.png | opis_slike =Kriteriji diferencijalne [[dijagnoza|dijagnoze]] }} U zdravstvu, '''nomotetika''' ('''DDx''') je metoda analize koja razlikuje određenu [[bolest]] ili stanje od drugih koji se manifestiraju sličnim kliničkim svokstvima.<ref>{{cite web|title=differential diagnosis|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/differential+diagn... 3847134 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Diferencijalna dijagnoza | slika =AIR criteria differential diagnosis.png | opis_slike =Kriteriji diferencijalne [[dijagnoza|dijagnoze]] }} U zdravstvu, '''nomotetika''' ('''DDx''') je metoda analize koja razlikuje određenu [[bolest]] ili stanje od drugih koji se manifestiraju sličnim kliničkim svokstvima.<ref>{{cite web|title=differential diagnosis|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/differential+diagnosis?show=0&t=1419934834|website=Merriam-Webster (Medical dictionary)|access-date=30 December 2014}}</ref> Diferencijalne dijagnostičke procedure koriste kliničari za dijagnosticiranje specifične bolesti kod pacijenta ili, barem, za razmatranje bilo kakvih neposredno stanja opasnih po život. Često se svaka moguća bolest naziva diferencijalnom dijagnozom (npr. [[akutni bronhitis]] može biti diferencijalna dijagnoza u procjeni [[kašalj|kašlja]], čak i ako je konačna dijagnoza [[prehlada]]). Općenito, '''diferencijalna dijagnostička procedura''' jest sistematska dijagnostička metoda koja se koristi za identifikaciju prisutnosti bolesti gdje je moguće više alternativa. Ova metoda može koristiti algoritme, slične procesu eliminacije, ili barem proces dobijanja informacija koji smanjuje "[[vjerovatnoća|vjerovatnoće]]" kandidatskih stanja na zanemarive nivoe, korištenjem dokaza kao što su simptomi, historija pacijenta i medicinsko znanje za prilagođavanje epistemološke povjerljivosti u umu dijagnostičara (ili, za [[kompjuter]]izovanu ili kompjuterski potpomognutu dijagnozu, softvera sistema). Diferencijalna dijagnoza može se smatrati implementacijom aspekata hipotetičko-deduktivne metode, u smislu da se potencijalno prisustvo kandidatskih bolesti ili stanja može posmatrati kao hipoteze koje kliničari dalje utvrđuju kao istinite ili lažne. Diferencijalna dijagnoza se također često koristi u području psihijatrije, gdje se dvije različite dijagnoze mogu pripisati pacijentu koji pokazuje simptome koji bi se mogli uklopiti u bilo koju dijagnozu. Naprimjer, pacijentu kojem je dijagnosticiran [[bipolarni poremećaj]] može se postaviti i diferencijalna dijagnoza poremećaja hiperaktivnosti s deficitom pažnje, [[velikog depresivni poremećaj|velikog depresivnog poremećaja]], [[posttraumatski stresni poremećaj|posttraumatskog stresnog poremećaja]], [[anksioznost]]i i [[granični poremećaj ličnosti| graničnog poremećaja ličnosti]].<ref>{{Cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |publisher=American Psychiatric Publishing |year=2022 |isbn=978-0-89042-575-6 |editor-last=American Psychiatric Association |location=Washington, DC, USA |pages=150,158}}</ref> given the overlap and similarity of signs and symptoms across the conditions. Strategije korištene u pripremi liste diferencijalne dijagnoze variraju ovisno o iskustvu zdravstvenog radnika. Dok početnici u pružanju zdravstvenih usluga mogu sistematski raditi na procjeni svih mogućih objašnjenja za zabrinutost pacijenta, oni s više iskustva često se oslanjaju na kliničko iskustvo i prepoznavanje obrazaca kako bi zaštitili pacijenta od kašnjenja, rizika i troškova neefikasnih strategija ili testova. Učinkoviti pružatelji usluga koriste pristup zasnovan na dokazima, dopunjujući svoje kliničko iskustvo znanjem iz [[kliničko istraživanje|kliničkog istraživanja]].<ref>{{cite book |last1=Wilson |first1=MC |title=The Patient History: Evidence-Based Approach To Differential Diagnosis |date=2012 |publisher=McGraw Hill |location=New York, NY |isbn=9780071804202}}</ref> ==Opće komponente== {{glavni|Dijagnostička procedura}} Nomotetika ima četiri opšta koraka. Kliničar će: # Prikupiti relevantne informacije o medicinskoj historiji osobe i predstaviti listu znakova i/ili simptoma.<ref>{{cite book |last1=Siegenthaler |first1=Walter |title=Differential diagnosis in internal medicine : from symptom to diagnosis |publisher=Thieme |isbn=978-1604062199 |page=6 |url=https://books.google.com/books?id=VQSSnC-csvoC|year=2011}}</ref> # Navesti moguće uzroke ('''''stanja kandidata'''''') za simptome.<ref>{{cite book |last1=Lim |first1=Eric KS |last2=Oster |first2=Andrew JK |last3=Rafferty |first3=Andrew T |title=Churchill's pocketbook of differential diagnosis |date=2014 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0702054044 |edition= Fourth |url=https://books.google.com/books?id=W_1sAwAAQBAJ}}</ref> Spisak ne mora biti u pisanom obliku. # Prioritizirati listu balansirajući rizike dijagnoze s vjerovatnoćom. Ovo su subjektivni, a ne objektivni parametri. # Izvršiti testove kako biste utvrdili stvarnu dijagnozu. Ovo je poznato pod kolokvijalnim izrazom "isključiti". Čak i nakon procesa, dijagnoza nije jasna. Kliničar ponovo razmatra rizike i može ih empirijski tretirati, često nazivano "edukovana najbolja pretpostavka". [[Mnemonik]] koji pomaže u razmatranju više mogućih patoloških procesa je '''''VINDICATEM''''''' * [[Vaskularna bolest|{{Mono|'''V'''}}vaskularna]] * [[Upala|{{Mono|'''I'''}}inflamatorna]] / [[Zarazna|{{Mono|'''I'''}}infektivna]] * [[Neoplazijska|{{Mono|'''N'''}}neoplazijska]] * [[Degenerativna bolest|{{Mono|'''D'''}}egenerativna]] / [[Nedostatak (lijeka)|{{Mono|'''D'''}}{{Nije tipografska greška|efikasnost|efikasnost}}]] / [[Lijekovi|{{Mono|'''D'''}}lijekovi]] * [[Idiopatski|{{Mono|'''I'''}}diopatski]] / [[Supstanca intoksikacija|{{Mono|'''I'''}}intoksikacija]] / [[Jatrogena|{{Mono|'''I'''}}atrogena]] * [[Kongenitalni poremećaj|{{Mono|'''C'''}}genitalni]] * [[Autoimuna bolest|{{Mono|'''A'''}}autoimuna]] / [[Alergija|{{Mono|'''A'''}}alergijska]] / [[Anatomska|{{Mono|'''A'''}}natomska]] * [[Trauma|{{Mono|'''T'''}}traumatska]] * [[Endokrine bolesti|{{Mono|'''E'''}}endokrine]] / [[Okolinske epidemiologija|{{Mono|'''E'''}}ekološki poremećaj]] * [[Metabolički poremećaj|{{Mono|'''M'''}}metabolički]]<ref>Cf. [http://pgblazer.com/2010/05/vindicate-mnemonic-for-differential-diagnosis.html VINDICATE – Mnemonic for differential diagnosis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121220081509/http://pgblazer.com/2010/05/vindicate-mnemonic-for-differential-diagnosis.html |date=20 December 2012 }} at PG Blazer.com.</ref> ==Specifične metode== Postoji nekoliko metoda za diferencijalne dijagnostičke postupke i nekoliko varijanti među njima. Nadalje, diferencijalno-dijagnostički postupak može se koristiti istovremeno ili naizmjenično s protokolima, smjernicama ili drugim dijagnostičkim postupcima (kao što su prepoznavanje obrazaca ili korištenje [[medicinski algoritam| medicinskih algoritama]]). Naprimjer, u slučaju [[hitna medicinska situacija|hitne medicinske situacije]], možda neće biti dovoljno vremena za detaljne proračune ili procjene različitih [[vjerovatnoća]], u kom slučaju [[ABC (medicina)|ABC protokola]] (disajni putevi, disanje i cirkulacija) može biti prikladniji. Kasnije, kada situacija bude manje akutna, može se usvojiti sveobuhvatniji diferencijalno-dijagnostički postupak. Diferencijalno-dijagnostički postupak može se pojednostaviti ako se pronađe "'''[[patognomija |patognomoničan]]'''" znak ili simptom (u kom slučaju je gotovo sigurno da je ciljno stanje prisutno) ili u odsustvu '''''[[sine qua non]]''''' znaka ili simptoma (u kom slučaju je gotovo sigurno da ciljno stanje nije prisutno). Dijagnostičar može biti selektivan, prvo razmatrajući one poremećaje koji su vjerovatniji (probabilistički pristup), ozbiljniji ako se ne dijagnosticiraju i ne liječe (prognostički pristup) ili koji bolje reagiraju na liječenje ako se ponudi (pragmatičan pristup).<ref>{{Cite journal |last1=Richardson |first1=WS. |date=Mar 1999 |title=Users' Guides to the Medical Literature: XV. How to use an article about disease probability for differential diagnosis. |journal=JAMA |volume=281 |issue=13 |pages=1214–1219 |doi=10.1001/jama.281.13.1214 |pmid=10199432 |s2cid=2389981}} [http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=189277]</ref> Budući da subjektivna [[vjerovatnoća]] prisustva stanja nikada nije tačno 100% ili 0%, diferencijalna dijagnostička procedura može imati za cilj specificiranje ovih različitih vjerovatnoća kako bi se formirale [[indikacija (medicina)|indikacije]] za daljnje djelovanje. Slijede dvije metode diferencijalne dijagnoze, koje se zasnivaju na epidemiologiji, odnosno omjerima vjerovatnoće. ===Metoda zasnovana na epidemiologiji=== Jedna metoda izvođenja diferencijalne dijagnoze putem epidemiologije ima za cilj procjenu vjerovatnoće svakog kandidata za stanje upoređivanjem njihovih vjerovatnoća da su se uopšte pojavile kod pojedinca. Zasnovana je na vjerovatnoćama povezanim i sa prezentacijom (kao što je bol) i vjerovatnoćama različitih kandidata za stanja (kao što su bolesti). ====Teorija==== Statistička osnova za diferencijalnu dijagnozu je [[Bayesova teorema]]. Analogno, kada kockica padne, ishod je siguran sa 100%, ali je vjerovatnoća da bi se ono '''uopće dogodio''' (u daljem tekstu skraćeno '''WHOIFP''') i dalje 1/6. Na isti način, vjerovatnoća da bi se prezentacija ili stanje uopće dogodilo kod pojedinca (WHOIFPI) nije ista kao vjerovatnoća da se prezentacija ili stanje ''dogodilo'' kod pojedinca, jer se prezentacija ''dogodila'' sa 100% sigurnošću kod pojedinca. Ipak, doprinosni udjeli vjerovatnoće svakog stanja se pretpostavljaju da su relativno isti: : <math> \begin{align} & \frac{\Pr(\text{Presentation is caused by condition in individual})}{\Pr(\text{Presentation has occurred in individual})} = \frac {\Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition})}{\Pr(\text{Presentation WHOIFPI})} \end{align} </math> gdje: * Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) je vjerovatnoća da je prezentacija uzrokovana stanjem kod pojedinca; ''stanje'' bez daljnje specifikacije odnosi se na bilo koje kandidatsko stanje * Pr(Prezentacija se dogodila kod pojedinca) je vjerovatnoća da se prezentacija dogodila kod pojedinca, koja se može percipirati i stoga postaviti na 100% * Pr(Prezentacija WHOIFPI po stanju) je vjerovatnoća da bi se prezentacija prvo pojavila kod pojedinca po stanju * Pr(Prezentacija WHOIFPI) je [[vjerovatnoća]] da bi se prezentacija prvo pojavila kod pojedinca Kada se pojedinac javi sa simptomom ili znakom, Pr(Prezentacija se dogodila kod pojedinca) je 100% i stoga se može zamijeniti sa 1, a može se zanemariti jer dijeljenje sa 1 ne pravi nikakvu razliku: :<math> \Pr(\text{Presentation is caused by condition in individual}) = \frac {\Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition})}{\Pr(\text{Presentation WHOIFPI})}</math> Ukupna vjerovatnoća da se prezentacija dogodila kod pojedinca može se aproksimirati kao zbir pojedinačnih uslova kandidata: :<math> \begin{align} \Pr(\text{Presentation WHOIFPI}) & = \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 1}) \\ & {} + \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 2}) \\ & {} + \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 3}) + \text{etc.} \end{align}</math> Također, vjerovatnoća da je prezentacija uzrokovana bilo kojim kandidatskim uslovom proporcionalna je vjerovatnoći uslova, ovisno o tome kojom brzinom uzrokuje prezentaciju: : <math> \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition}) = \Pr(\text{Condition WHOIFPI}) \cdot r_{\text{condition} \rightarrow \text{presentation}},</math> gdje: * Pr(Prezentacija WHOIFPI po stanju) je vjerovatnoća da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca po stanju * Pr(Stanje WHOIFPI) je vjerovatnoća da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca * ''r''_{Stanje → pojava} je stopa kojom stanje uzrokuje pojavu, odnosno udio ljudi sa stanjima koja se manifestuju pojavom. [[Vjerovatnoća]] da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca približno je jednaka onoj u populaciji koja je što sličnija pojedincu, osim trenutne pojave, kompenzovana gdje je to moguće relativnim rizikom datim poznatim faktorom rizika koji razlikuje pojedinca od populacije: : <math> \Pr(\text{Condition WHOIFPI}) \approx RR_\text{condition} \cdot \Pr(\text{Condition in population}),</math> gdje: * Pr(Stanje WHOIFPI) je vjerovatnoća da bi se stanje uopšte pojavilo kod pojedinca * ''RR''_stanje je [[relativni rizik]] za stanje uzrokovano poznatim [[faktorima rizika]] kod pojedinca koji nisu prisutni u populaciji * Pr(Stanje u populaciji) je vjerovatnoća da se stanje pojavi u populaciji koja je što sličnija pojedincu, osim prezentacije Sljedeća tabela pokazuje kako se ove relacije mogu napraviti za niz kandidatskih stanja: {| class="wikitable" | || Kandidat za uslov 1 || Kandidat za uslov 2 || Kandidat za uslov 3 |- | Pr(Uslov u populaciji) || Pr(Uslov 1 u populaciji) || Pr(Uslov 2 u populaciji) || Pr(Uslov 3 u populaciji) |- | ''RR''_uslov || ''RR''₁ || ''RR''₂ || ''RR''₃ |- | Pr(Uslov WHOIFPI) || Pr(Uslov 1 WHOIFPI) || Pr(Uslov 2 WHOIFPI) || ''P(Uslov 3 WHOIFPI)'' |- | ''r''_{Uslov → prezentacija} || ''r''_{Uslov 1 → prezentacija} || ''r''_{Uslov 2 → prezentacija} || ''r''_{Uslov 3 → prezentacija} |- | Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 1) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 2) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 3) |- |colspan=4| Pr(Prezentacija WHOIFPI) = zbir vjerovatnoća u redu odmah iznad |- | Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 1 kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 2 kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 3 kod pojedinca) |} Još jedno "kandidatsko stanje" je slučaj kada nema abnormalnosti, a prezentacija je samo (obično relativno malo vjerovatna) pojava u osnovi normalnog stanja. Njegova vjerovatnoća u populaciji (''P(Nema abnormalnosti u populaciji)'') je komplementarna zbiru vjerovatnoća "abnormalnih" kandidatskih uslova. ====Primjer==== Ovaj primjer slučaja pokazuje kako se ova metoda primjenjuje, ali ne predstavlja smjernice za rješavanje sličnih slučajeva iz stvarnog svijeta. Također, primjer koristi relativno specifične brojeve s ponekad nekoliko decimala, dok u stvarnosti često postoje samo grube procjene, poput vjerovatnoće da su '''''vrlo visoke'', ''visoke'', ''niske'' ili ''vrlo niske''''', ali i dalje koristeći opće principe metode.{ Za pojedinca (koji u ovom primjeru postaje "pacijent"), [[analiza krvi]], naprimjer, [[serumski kalcij|serumskog kalcija]] pokazuje rezultat iznad [[standardni referentni raspon|standardnog referentnog raspona]], što se, prema većini definicija, klasificira kao [[hiperkalcemija]], što u ovom slučaju postaje "prezentacija". Kliničar (koji u ovom primjeru postaje "dijagnostičar"), koji trenutno ne pregleda pacijenta, saznaje o njegovom nalazu. Iz praktičnih razloga, kliničar smatra da postoji dovoljno [[Indikacije za medicinske testove|indikacija za test]] da se pogleda pacijentov [[medicinski karton]]. Radi jednostavnosti, recimo da je jedina informacija data u medicinskom kartonu [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] primarnog [[hiperparatireoidizam|hiperparatireoidizma]] (ovdje skraćeno PH), što može objasniti nalaz hiperkalcemije. Za ovog pacijenta, recimo da se procjenjuje da rezultirajući nasljedni [[faktor rizika]] daje [[relativni rizik]] od 10 (RR_PH = 10). Kliničar smatra da postoji dovoljno motivacije za provođenje diferencijalnog dijagnostičkog postupka za pronalaženje hiperkalcemije. Glavni uzroci hiperkalcemije su [[primarni hiperparatireoidizam]] (PH) i [[rak]], pa se radi jednostavnosti, lista kandidatskih stanja na koja bi kliničar mogao pomisliti može dati kao: * '''Primarni hiperparatireoidizam (PH)''' * [[Kancer]] * Ostale bolesti na koje bi kliničar mogao pomisliti (što se u ostatku ovog primjera jednostavno naziva "druga stanja") * Nema bolesti (ili nema abnormalnosti), a nalaz je u potpunosti uzrokovan [[statistička varijabilnost| statističkom varijabilnosti]] Vjerovatnoća da bi se 'primarni hiperparatireoidizam' (PH) uopšte pojavio kod pojedinca (''P(PH WHOIFPI)'') može se izračunati na sljedeći način: Recimo da je posljednji test [[krv]]i koji je pacijent uradio bio prije pola godine i da je bio normalan, te da incidencija primarnog hiperparatireoidizma u općoj populaciji odgovara pojedincu (osim prezentacije i spomenutog nasljeđa) iznosi 1/4000 godišnje. Zanemarujući detaljnije retrospektivne analize (kao što su brzina napredovanja bolesti i vrijeme kašnjenja medicinske dijagnoze), vrijeme rizika za razvoj primarnog hiperparatireoidizma može se grubo smatrati posljednjom polovinom godine jer bi prethodno razvijena [[hiperkalcemija]] vjerovatno bila otkrivena prethodnim testom krvi. To odgovara vjerovatnoći primarnog hiperparatireoidizma (PH) u populaciji: :<math> \Pr(\text{PH in population}) = 0.5\text{ years} \cdot \frac{1}{\text{4000 per year}} = \frac{1}{8000}</math> S obzirom na relativni rizik koji proizilazi iz porodične anamneze, vjerovatnoća da bi se primarni hiperparatireoidizam (PH) uopšte pojavio kod pojedinca, na osnovu trenutno dostupnih informacija, postaje: : <math> \Pr(\text{PH WHOIFPI}) \approx RR_{PH}\cdot \Pr(\text{PH in population}) = 10 \cdot \frac {1}{8000} = \frac {1}{800} = 0.00125 </math> Može se pretpostaviti da primarni hiperparatireoidizam uzrokuje hiperkalcemiju u suštini 100% slučajeva (r_{PH → hiperkalcemija} = 1), tako da se ova nezavisno izračunata vjerovatnoća primarnog hiperparatireoidizma (PH) može pretpostaviti da je ista kao i vjerovatnoća da je uzrok ispoljavanja: : <math>\begin{align} \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by PH}) & = \Pr(\text{PH WHOIFPI}) \cdot r_{\text{PH} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ & = 0.00125 \cdot 1 = 0.00125 \end{align}</math> Za '''[[kancer]]''', radi jednostavnosti, pretpostavlja se isto vrijeme rizika, i recimo da se incidencija raka u tom području procjenjuje na 1/250 godišnje, što daje vjerovatnoću raka u populaciji: : <math> \Pr(\text{cancer in population}) = 0.5\text{ years} \cdot \frac{1}{\text{250 per year}} = \frac{1}{500}</math> Radi jednostavnosti, recimo da se zanemaruje svaka povezanost između porodične anamneze primarnog hiperparatireoidizma i rizika od raka, tako da je relativni rizik da pojedinac uopće oboli od raka sličan riziku populacije (RR_cancer = 1): : <math> \Pr(\text{cancer WHOIFPI}) \approx RR_\text{cancer} \cdot \Pr(\text{cancer in population}) = 1 \cdot \frac{1}{500} = \frac{1}{500} = 0.002. </math> Međutim, hiperkalcemija se javlja samo u, otprilike, 10% slučajeva [[kancer|raka]],<ref>{{Cite journal |last1=Seccareccia |first1=D. |date=Mar 2010 |title=Cancer-related hypercalcemia. |journal=Can Fam Physician |volume=56 |issue=3 |pages=244–6, e90–2 |pmc=2837688 |pmid=20228307}} [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2837688/] [http://www.cfp.ca/content/56/3/244.full]</ref> (r_{cancer → hypercalcemia} = 0.1), so: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by cancer}) \\ = & \Pr(\text{cancer WHOIFPI}) \cdot r_{\text{cancer} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ = & 0.002 \cdot 0.1 = 0.0002. \end{align} </math> [[Vjerovatnoća]] da bi se hiperkalcemija uopće pojavila usljed drugih kandidatskih stanja može se izračunati na sličan način. Međutim, radi jednostavnosti, recimo da je vjerovatnoća da bi se bilo koje od ovih stanja uopšte pojavilo izračunata na 0,0005 u ovom primjeru. Za slučaj da '''nema bolesti''', odgovarajuća vjerovatnoća u populaciji je komplementarna zbiru vjerovatnoća za druga stanja: : <math>\begin{align} \Pr(\text{no disease in population}) & = 1 - \Pr(\text{PH in population}) - \Pr(\text{cancer in population}) \\ & {} \quad - \Pr(\text{other conditions in population}) \\ & {} = 0.997. \end{align}</math> Može se pretpostaviti da je vjerovatnoća da će pojedinac u početku biti zdrav ista: : <math> \Pr(\text{no disease WHOIFPI}) = 0.997. \, </math> Stopa kojom slučaj bez abnormalnog stanja i dalje rezultira mjerenjem kalcija u serumu iznad [[standardni referentni raspon|standardnog referentnog raspona]] (čime se klasificira kao hiperkalcemija) je, prema definiciji standardnog referentnog raspona, manja od 2,5%. Međutim, ova vjerovatnoća može se dodatno precizirati uzimajući u obzir koliko mjerenje odstupa od [[srednja vrijednost|prosjeka]] u standardnom referentnom rasponu. Recimo da je mjerenje kalcija u serumu bilo 1,30 mmol/L, što, sa standardnim referentnim rasponom utvrđenim na 1,05 do 1,25 mmol/L, odgovara standardnom rezultatu od 3 i odgovarajućoj vjerovatnoći od 0,14% da bi se takav stepen hiperkalcemije uopšte pojavio u slučaju bez abnormalnosti: : <math> r_{\text{no disease} \rightarrow \text{hypercalcemia}} = 0.0014 </math> Nakon toga, vjerovatnoća da hiperkalcemija ne bi bila posljedica bolesti može se izračunati kao: : <math> \begin{align} & \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by no disease}) \\ = & \Pr(\text{no disease WHOIFPI}) \cdot r_{\text{no disease} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ = & 0.997 \cdot 0.0014 \approx 0.0014 \end{align}</math> Vjerovatnoća da bi se hiperkalcemija uopće pojavila kod pojedinca može se stoga izračunati kao: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI}) \\ = & \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by PH}) + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by cancer}) \\ & {} + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by other conditions}) + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by no disease}) \\ = & 0.00125 + 0.0002 + 0.0005 + 0.0014 = 0.00335 \end{align} </math> Nakon toga, vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana primarnim hiperparatireoidizmom (PH) kod pojedinca može se izračunati kao: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by PH in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by PH})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.00125}{0.00335} = 0.373 = 37.3\% \end{align}</math> Slično tome, vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana rakom kod pojedinca može se izračunati kao: : <math> \begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by cancer in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by cancer})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0002}{0.00335} = 0.060 = 6.0\%, \end{align}</math> i za ostale kandidatske uslove: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by other conditions in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by other conditions})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0005}{0.00335} = 0.149 = 14.9\%, \end{align}</math> i vjerovatnoća da zapravo nema bolesti: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is present despite no disease in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by no disease})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0014}{0.00335} = 0.418= 41.8\% \end{align}</math> Radi pojašnjenja, ovi proračuni su dati u obliku tabele u opisu metode: {| class="wikitable" | || PH || Kancer || Ostala stanja || Bez bolesti |- | ''P(Stanje u populaciji)'' || 0,000125 || 0,002 || - || 0,997 |- | RR_x || 10 || 1 || - || - |- | ''P(Stanje WHOIFPI)'' || 0,00125 || 0,002 || - || - |- | r_{Stanje →hiperkalcemija} || 1 || 0,1 || - || 0,0014 |- |''P(hiperkalcemija WHOIFPI po stanju)'' || 0,00125 || 0,0002 || 0,0005 || 0,0014 |- |colspan=5| '' P(hiperkalcemija WHOIFPI)'' = 0,00335 |- | P(hiperkalcemija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |} Dakle, ova metoda procjenjuje da je vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana primarnim hiperparatireoidizmom, rakom, drugim stanjima ili nikakvom bolešću 37,3%, odnosno 6,0%, 14,9% i 41,8%, što se može koristiti za procjenu daljnjih indikacija za testiranje. Ovaj slučaj nastavlja se u primjeru metode opisane u sljedećem odjeljku. ===Metoda zasnovana na omjeru vjerovatnoće=== Postupak diferencijalne dijagnoze može postati izuzetno složen kada se u potpunosti uzmu u obzir dodatni testovi i tretmani. Jedna metoda koja je donekle kompromis između kliničke savršenosti i relativnog jednostavnog izračuna je ona koja koristi [[Omjeri vjerovatnoće u dijagnostičkom testiranju|omjeri vjerovatnoće]] za izvođenje naknadnih vjerovatnoća nakon testiranja. ====Teorija==== Početne vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje mogu se procijeniti različitim metodama, kao što su: * Epidemiologijom, kao što je opisano u prethodnom odjeljku. * Klinički specifičnim [[prepoznavanje obrazaca|prepoznavanjem obrazaca]], kao što je statističko znanje da pacijenti koji dolaze u određenu kliniku sa određenom tegobom statistički imaju određenu vjerovatnoću za svako kandidatsko stanje. Jedna metoda procjene vjerovatnoće čak i nakon daljnjih testova koristi [[Omjeri vjerovatnoće u dijagnostičkom testiranju|omjeri vjerovatnoće]] (koji je izveden iz [[Osjetljivost i specifičnost|osjetljivosti i specifičnosti]]) kao faktor množenja nakon svakog testa ili postupka. U idealnom svijetu, osjetljivost i specifičnost bi se utvrdile za sve testove za sva moguća patološka stanja. Međutim, u stvarnosti, ovi parametri se mogu utvrditi samo za jedno od kandidatskih stanja. Množenje s omjerima vjerovatnoće zahtijeva konverziju vjerovatnoća iz [[vjerovatnoća]] u ''[[izgledi u korist]]'' (u daljnjem tekstu jednostavno nazvani "izgledi") putem: : <math>\text{odds} = \frac{\text{probability}}{1-\text{probability}}</math> Međutim, samo kandidatski uslovi sa poznatim odnosom vjerovatnoće trebaju ovu konverziju. Nakon množenja, konverzija nazad u vjerovatnoću se izračunava na sljedeći način: : <math> \text{probability} = \frac{\text{odds}}{\text{odds}+1} </math> Ostatak kandidatskih stanja (za koja ne postoji utvrđeni omjer vjerovatnoće za predmetni test) može se, radi jednostavnosti, prilagoditi naknadnim množenjem svih kandidatskih stanja sa zajedničkim faktorom kako bi se ponovo dobio zbir od 100%. Rezultirajuće vjerovatnoće se koriste za procjenu [[Indikacija (medicina)|indikacija]] za daljnje [[medicinski test|medicinske testove]], tretmane ili druge radnje. Ako postoji indikacija za dodatni test i ona se vrati s rezultatom, tada se postupak ponavlja korištenjem omjera vjerovatnoće dodatnog testa. S ažuriranim vjerovatnoćama za svako od kandidatskih stanja, indikacije za daljnje testove, tretmane ili druge radnje se također mijenjaju, pa se postupak može ponavljati do „krajnje tačke“ gdje više nema indikacije za trenutno izvođenje daljnjih radnji. Takva krajnja tačka se uglavnom javlja kada jedno kandidatsko stanje postane toliko sigurno da se ne može pronaći test koji je dovoljno snažan da promijeni profil relativne vjerovatnoće dovoljno da motivira bilo kakvu promjenu u daljnjim radnjama. Taktike za postizanje takve krajnje tačke sa što manje testova uključuju izradu testova sa visokom [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] za stanja koja već imaju izrazito visoku relativnu vjerovatnoću, jer je visok [[omjer vjerovatnoće pozitivan]] za takve testove vrlo visok, što sve manje vjerovatne uslove dovodi do relativno nižih vjerovatnoća. Alternativno, testovi sa visokom [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnost]] za konkurentna kandidatska stanja imaju visok [[omjer vjerovatnoće negativan]], što potencijalno dovodi vjerovatnoće za konkurentna kandidatska stanja do zanemarivih nivoa. Ako se postignu takve zanemarive vjerovatnoće, kliničar može isključiti ova stanja i nastaviti diferencijalno-dijagnostički postupak samo sa preostalim kandidatskim uslovima. ====Primjer-2==== Ovaj primjer se nastavlja za istog pacijenta kao u primjeru za metodu zasnovanu na epidemiologiji. Kao i kod prethodnog primjera metode zasnovane na epidemiologiji, ovaj primjer slučaja je napravljen da demonstrira kako se ova metoda primjenjuje, ali ne predstavlja smjernicu za rješavanje sličnih slučajeva iz stvarnog svijeta. Također, primjer koristi relativno određene brojeve, dok u stvarnosti često postoje samo grube procjene. U ovom primjeru, vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje utvrđene su metodom zasnovanom na epidemiologiji na sljedeći način: {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || Rak || Ostala stanja || Nema bolesti |- | Vjerovatnoća || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |} Ovi procenti su se također mogli utvrditi iskustvom u određenoj klinici, znajući da su to procenti za konačnu dijagnozu za osobe koje se javljaju u kliniku sa hiperkalcemijom i imaju porodičnu anamnezu primarnog hiperparatireoidizma. Stanje najveće relativne vjerovatnoće (osim "nema bolesti") je [[primarni hiperparatireoidizam]] (PH), ali rak je i dalje od velike važnosti, jer ako je on stvarni uzročni uslov za hiperkalcemiju, onda izbor da li se liječi ili ne vjerovatno znači život ili smrt za pacijenta, što u stvari potencijalno stavlja [[Indikacija (medicina)|indikacija]] na sličan nivo za daljnje testove za oba ova stanja. Ovdje, recimo da kliničar razmatra vjerovatnoće relativne u odnosu na profil da su dovoljno zabrinjavajuće da bi ukazalo na slanje pacijenta na pregled kliničaru, s dodatnom posjetom medicinskoj laboratoriji radi dodatnog testa krvi upotpunjenog daljnjim analizama, uključujući [[paratireoidni hormon]], zbog sumnje na primarni hiperparatireoidizam. Radi jednostavnosti, recimo da kliničar prvo dobije rezultat testa krvi (u formulama skraćeno "BT") za analizu paratireoidnog hormona i da je pokazao nivo paratireoidnog [[hormon]]a koji je povišen u odnosu na ono što bi se očekivalo na osnovu nivoa kalcija. Može se procijeniti da takva konstelacija ima osjetljivost i specifičnost od približno 70% i osjetljivost i specifičnost od približno 90% za primarni hiperparatireoidizam.<ref>{{Cite journal | last1 = Lepage | first1 = R. | last2 = d'Amour | first2 = P. | last3 = Boucher | first3 = A. | last4 = Hamel | first4 = L. | last5 = Demontigny | first5 = C. | last6 = Labelle | first6 = F. | title = Clinical performance of a parathyrin immunoassay with dynamically determined reference values | journal = Clinical Chemistry | volume = 34 | issue = 12 | pages = 2439–2443 | year = 1988 | pmid = 3058363 | doi = 10.1093/clinchem/34.12.2439 | doi-access = free }}</ref> Ovo daje [[pozitivan omjer vjerovatnoće]] od 7 za primarni hiperparatireoidizam. Vjerovatnoća primarnog hiperparatireoidizma sada se naziva ''Pre-BT_PH'' jer odgovara prije testa krvi (latinski prijedlog ''prae'' znači prije). Procijenjena je na 37,3%, što odgovara šansi od 0,595. Sa pozitivnim omjerom vjerovatnoće od 7 za test krvi, šansa za [[wikt:post-|post-]]<nowiki>test</nowiki> izračunava se kao: : <math> \operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH}) = \operatorname{Odds}(\text{PreBT}_{PH}) \cdot LH(BT) = 0.595 \cdot 7 = 4.16,</math> gdje: * ''Odds(PostBT_PH)'' je vjerovatnoća za primarni hiperparatireoidizam nakon testa krvi na paratireoidni hormon * ''Odds(PreBT_PH'' je vjerovatnoća u korist primarnog hiperparatireoidizma prije testa krvi na paratireoidni hormon * ''LH(BT)'' je [[omjer vjerovatnoće pozitivan]] za test krvi na paratireoidni hormon Odds(PostBT_PH) od 4,16 se ponovo pretvara u odgovarajuću vjerovatnoću pomoću: : <math> \Pr(\text{PostBT}_{PH}) = \frac{\operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH})}{ \operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH}) + 1} = \frac{4.16}{4.16+1} = 0.806 = 80.6\%</math> The sum of the probabilities for the rest of the candidate conditions should therefore be: : <math> \Pr(\text{PostBT}_{rest}) = 100\% - 80.6\% = 19.4\%</math> Prije analize krvi na paratireoidni hormon, zbir njihovih vjerovatnoća bio je: : <math> \Pr(\text{PreBT}_\text{rest}) = 6.0\% + 14.9\% + 41.8\% = 62.7\% </math> Stoga, da bi se postigla suma od 100% za sve kandidate, svaki od ostalih kandidata mora se pomnožiti s korektivnim faktorom: : <math> \text{Correcting factor} = \frac{\Pr(\text{PostBT}_\text{rest})}{\Pr(\text{PreBT}_\text{rest})} = \frac{19.4}{62.7} = 0.309</math> Naprimjer, [[vjerovatnoća]] raka nakon testa se izračunava kao: : <math> \Pr(\text{PostBT}_\text{cancer}) = \Pr(\text{PreBT}_\text{cancer}) \cdot \text{Correcting factor} = 6.0\% \cdot 0.309 = 1.9\%</math> Vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje prije i poslije testa krvi date su u sljedećoj tabeli: {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || [[Kancer]] || Ostala stanja || Nema bolesti |- | P(PreBT) || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |- | P(PostBT) || 80,6% || 1,9% || 4,6% || 12,9% |} Ovi "novi" procenti, uključujući relativnu vjerovatnoću profila od 80% za primarni hiperparatireoidizam, temelje se na svim indikacijama za daljnje testove, tretmane ili druge radnje. U ovom slučaju, recimo da kliničar nastavlja plan da pacijent posjeti kliničara [[posjeta ljekaru|posjeta]] radi daljnjeg pregleda, posebno usmjerenog na primarni hiperparatireoidizam. Posjeta kliničaru se, teoretski, može smatrati nizom testova, uključujući i pitanja iz [[medicinske anamneze]], kao i komponente [[fizički pregled|fizičkog pregleda]], gdje se [[vjerovatnoća nakon testa]] prethodnog testa može koristiti kao [[vjerovatnoća prije testa]] sljedećeg. Indikacije za odabir sljedećeg testa dinamički su pod utjecajem rezultata prethodnih testova. Recimo da se kod pacijenta u ovom primjeru otkrije da ima barem neke od simptoma i znakova depresije, bolova u kostima, bolova u zglobovima ili zatvora većeg intenziteta nego što bi se očekivalo na osnovu same hiperkalcemije, što podržava sumnju na primarni hiperparatireoidizam,<ref>{{Cite journal | last1 = Bargren | first1 = A. E. | last2 = Repplinger | first2 = D. | last3 = Chen | first3 = H. | last4 = Sippel | first4 = R. S. | title = Can Biochemical Abnormalities Predict Symptomatology in Patients with Primary Hyperparathyroidism? | journal = Journal of the American College of Surgeons | volume = 213 | issue = 3 | pages = 410–414 | year = 2011 | pmid = 21723154 | doi = 10.1016/j.jamcollsurg.2011.06.401 }}</ref> i recimo da omjeri vjerovatnoće za testove, kada se pomnože, otprilike rezultiraju proizvodom od 6 za primarni hiperparatireoidizam. Prisustvo nespecifičnih patoloških simptoma i znakova u anamnezi i pregledu često istovremeno ukazuju i na rak, i recimo da su testovi dali ukupni omjer vjerovatnoće procijenjen na 1,5 za rak. Za druga stanja, kao i za slučaj da uopće nemate nikakvu bolest, recimo da nije poznato kako na njih utiču testovi koji su vam na raspolaganju, što se često dešava u stvarnosti. Ovo daje sljedeće rezultate za anamnezu i fizički pregled (skraćeno P&E): {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || Kancer || Ostala stanja || Nema bolesti |- | P(PreH&E) || 80,6% || 1,9% || 4,6% || 12,9% |- | Šanse(PreH&E) || 4,15 || 0,019 || 0,048 || 0,148 |- | Odnos vjerovatnoće po H&E || 6 || 1,5 || - || - |- | Šanse(PostH&E) || 24,9 || 0,0285 || - || - |- | P(PostH&E) || 96,1% || 2,8% || - || - |- | Zbir poznatih P(PostH&E) ||colspan=4 align="center" | 98,9% |- | Zbir preostalih P(PostH&E) ||colspan=4 align="center" | 1,1% |- | Zbir preostalih P(PreH&E) ||colspan=4 align="center" | 4,6% + 12,9% = 17,5% |- | Faktor korekcije || colspan=4 align="center" | 1.1% / 17.5% = 0.063 |- | Nakon korekcije || - || - || 0.3% || 0.8% |- | P(PostH&E) || 96.1% || 2.8% || 0.3% || 0.8% |} Ove vjerovatnoće, nakon anamneze i pregleda, mogu dati ljekaru dovoljno samopouzdanja da planira pacijenta za operaciju [[paratiroidektomija|paratiroidektomije]] radi resekcije zahvaćenog tkiva. Danas je vjerovatnoća "ostaliih stanja" je toliko niska da ljekar ne može smisliti nijedan test za njih koji bi mogao napraviti razliku koja bi bila dovoljno značajna da formira [[indikacija za medicinske testove|indikaciju za takav test]], te ljekar time praktično smatra "ostaka stanja" isključenim, u ovom slučaju ne prvenstveno bilo kojim specifičnim testom za takva ta stanja koji su bili negativni, već odsustvom pozitivnih testova do sada. Za "kancer", granica na kojoj se može sa sigurnošću smatrati isključenim može biti stroža zbog ozbiljnih posljedica previđanja, tako da ljekar može razmotriti da je indiciran barem [[Histopatologija|histopatološki pregled]] reseciranog tkiva. Ovaj slučaj se nastavlja u primjeru ''Kombinacija'' u odgovarajućem odjeljku ispod. ==Pokrivenost kandidatskih stanja== Validnost i početne procjene vjerovatnoće od strane epidemiologije i daljnje obrade prema omjerima vjerovatnoće zavisi od uključivanja kandidatskih stanja koja su odgovorna za veliki dio vjerovatnoće razvoja stanja, a klinički je važno uključiti ona kod kojih relativno brzo započinjanje terapije najvjerovatnije rezultira najvećom koristi. Ako se previdi važno kandidatsko stanje, nijedna metoda diferencijalne dijagnoze neće dati tačan zaključak. Potreba za pronalaženjem više kandidatskih stanja za uključivanje raste sa povećanjem težine same prezentacije. Naprimjer, ako je jedini simptom odstupajući laboratorijski parametar i ako su isključena sva uobičajena štetna osnovna stanja, onda bi moglo biti prihvatljivo prestati s pronalaženjem dodatnih kandidatskih stanja, ali bi to mnogo vjerovatnije bilo neprihvatljivo ako bi se simptom manifestirao kao teška bol. ==Kombinacije== Ako dva stanja dobiju visoke vjerovatnoće nakon testiranja, posebno ako zbir vjerovatnoća za stanja sa poznatim omjerima vjerovatnoće postane veći od 100%, tada je stvarno stanje kombinacija ta dva. U takvim slučajevima, to kombinovano stanje se može dodati na listu kandidata za stanja, a proračuni bi trebali početi ispočetka. Da bismo nastavili s gore navedenim primjerom, recimo da su anamneza i [[fizički pregled]] također ukazivali na kancer, sa omjerom vjerovatnoće od 3, što daje Odds(PostH&E) od 0,057, što odgovara P(PostH&E) od 5,4%. To bi odgovaralo "Zbroju poznatih P(PostH&E)" od 101,5%. To je indikacija za razmatranje kombinacije primarnog hiperparatireoidizma i kancera, kao što je, u ovom slučaju, paratireoidni karcinom koji proizvodi paratireoidni hormon [[paratireoidni karcinom]]. Stoga bi mogao biti potreban ponovni izračun, pri čemu bi se prva dva stanja odvojila na "primarni hiperparatireoidizam bez lancera", "kancer bez primarnog hiperparatireoidizma", kao i "kombinovani primarni hiperparatireoidizam i kancer", a omjeri vjerovatnoće bi se primijenili na svako stanje zasebno. Međutim, u ovom slučaju, tkivo je već resecirano, pri čemu se može izvršiti histopatološki pregled koji uključuje mogućnost karcinoma paratireoidne žlijezde u pregled (što može uključivati odgovarajuće bojenje [[uzorak|uzorka]]). Recimo da histopatološki pregled potvrđuje primarni hiperparatireoidizam, ali je također pokazao maligni obrazac. Prema početnoj metodi epidemiologije, incidencija karcinoma paratireoidne žlijezde procjenjuje se na 1/6 miliona ljudi godišnje,<ref>[http://www.cancer.gov/cancertopics/pdq/treatment/parathyroid/HealthProfessional/page1 Parathyroid Cancer Treatment] at National Cancer Institute. Last Modified: 03/11/2009</ref> dajući vrlo nisku vjerovatnoću prije uzimanja u obzir bilo kakvih testova. Poređenja radi, vjerovatnoća da bi se nemaligni primarni hiperparatireoidizam pojavio istovremeno sa nepovezanim nekarcinomskim rakom koji se manifestuje malignim ćelijama u paratireoidnoj žlijezdi izračunava se množenjem vjerovatnoća ta dva. Međutim, dobijena vjerovatnoća je mnogo manja od 1/6 miliona. Stoga, vjerovatnoća karcinoma paratireoidne žlijezde i dalje može biti blizu 100%, nakon histopatološkog pregleda uprkos maloj vjerovatnoći da se uopšte pojavi. ==Mašinska diferencijalna dijagnoza== {{glavni|Sistem za podršku kliničkom odlučivanju}} Mašinska diferencijalna dijagnoza jest upotreba [[računarski softver|računarskog softvera]] za djelimično ili potpuno postavljanje diferencijalne dijagnoze. Može se smatrati [[vještačka inteligencija|primjenom vještačke inteligencije]]. Alternativno, može se smatrati "proširenom inteligencijom" ako ispunjava kriterije FDA, naime da (1) otkriva osnovne podatke, (2) otkriva osnovnu logiku i (3) ostavlja kliničaru odgovornost da oblikuje i donosi odluku. FDA uglavnom smatra da mašinsko učenje umjetne inteligencije predstavlja uređaj, dok aplikacije proširene inteligencije nisu. Mnoge studije pokazuju poboljšanje kvaliteta njege i smanjenje medicinskih grešaka, korištenjem takvih sistema za podršku odlučivanju. Neki od ovih sistema su [[dizajn]]irani za specifičan medicinski problem poput [[shizofrenija|shizofrenije]],<ref>{{cite journal |author1=Razzouk, D. |author2=Mari, J. J. |author3=Shirakawa, I. |author4=Wainer, J. |author5=Sigulem, D. |title=Decision support system for the diagnosis of schizophrenia disorders |journal=Brazilian Journal of Medical and Biological Research |volume=39 |issue=1 |pages=119–28 |date=January 2006 |pmid=16400472 |doi= 10.1590/s0100-879x2006000100014|doi-access=free }}</ref> [[lajmska bolest|lajmske bolesti]]<ref>{{cite journal |vauthors=Hejlesen OK, Olesen KG, Dessau R, Beltoft I, Trangeled M |title=Decision support for diagnosis of lyme disease |journal=Studies in Health Technology and Informatics |volume=116 |pages=205–10 |year=2005 |pmid=16160260 |url=http://booksonline.iospress.nl/Extern/EnterMedLine.aspx?ISSN=0926-9630&Volume=116&SPage=205}}</ref> ili [[pneumonija]] povezana s ventilatorom.<ref>{{cite web |url=http://gateway.nlm.nih.gov/MeetingAbstracts/ma?f=102248792.html |title=Evaluation of a Computer Assisted Decision Support System (DSS) for Diagnosis and Treatment of Ventilator Associated Pneumonia (VAP) in Intensive Care Unit (ICU). |access-date=3 October 2008 |work=nih.gov |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210153952/http://gateway.nlm.nih.gov/MeetingAbstracts/ma?f=102248792.html |archive-date=10 February 2009}}</ref> Ostali su dizajnirani da pokriju sve glavne kliničke i dijagnostičke nalaze kako bi pomogli ljekarima u bržoj i preciznijoj dijagnozi. Međutim, svi ovi alati i dalje zahtijevaju napredne medicinske vještine za ocjenjivanje simptoma i odabir dodatnih testova za utvrđivanje vjerovatnoće različitih dijagnoza. Mašinska diferencijalna dijagnoza još nije u stanju dijagnosticirati više istovremenih poremećaja.<ref>{{cite journal|author1=Wadhwa, R.R.|author2=Park, D.Y.|author3=Natowicz, M.R.|title=The accuracy of computer-based diagnostic tools for the identification of concurrent genetic disorders|journal=American Journal of Medical Genetics Part A|volume=176|issue=12|pages=2704–2709|doi=10.1002/ajmg.a.40651|pmid=30475443|year=2018|s2cid=53758271}}</ref> Their usage by non-experts is therefore not a substitute for professional diagnosis. ==Historija== Metodu diferencijalne dijagnoze prvi je predložio [[Emil Kraepelin]], za upotrebu u dijagnosticiranju mentalnih poremećaja. Sistematičnija je od staromodne metode dijagnoze ''[[Gestalt terapija|gestalt]]'' (otisak). ==Alternativna medicinska značenja== Pojam "diferencijalna dijagnoza" također se koristi u širem smislu da se jednostavno odnosi na listu najčešćih uzroka datog simptoma, na listu poremećaja sličnih datom poremećaju ili na takve liste kada su popraćene savjetima o tome kako suziti listu (''Frenchov indeks diferencijalne dijagnoze'' je primjer). Dakle, diferencijalna dijagnoza u ovom smislu je medicinska informacija posebno organizirana da pomogne u dijagnozi. ==Upotreba izvan medicine== Metode slične onima diferencijalno-dijagnostičkih procesa u medicini također koristi biološka [[taksonomija]], za identifikaciju i klasifikaciju [[organizam]]a, živih i izumrlih. Naprimjer, nakon pronalaska nepoznate vrste, prvo se može napraviti popis svih potencijalnih vrsta, nakon čega slijedi isključivanje jedne po jedne dok, optimalno, ne ostane samo jedan potencijalni izbor. Slične procedure mogu koristiti inženjeri u postrojenjima i održavanju te automobilski mehaničari, a koriste se i za dijagnosticiranje neispravnih elektroničkih kola. ==U popularnoj kulturi== U američkoj televizijskoj [[medicinska drama|medicinskoj drami]] [[House (TV serija)|''House'']], glavni protagonist [[Dr. Gregory House]] vodi tim dijagnostičara koji redovno koriste diferencijalne dijagnostičke procedure. ==Također pogledajte== * [[Komorbiditet]] * [[Dijagnoza isključenja]] * [[Dvostruka dijagnoza]] * [[Rodna pristranost u medicinskoj dijagnozi]] * [[Popis medicinskih simptoma]] ==Reference== {{reflist|30em}}{{Commons}}{{Medical terms to describe disease conditions}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | ICD10 e = | ICD9 = | ICD9_mult = | MeshID = D003937 | OPS301 = | OtherCodes = }} {{medicina}} {{Medicinski zapisi}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Differential Diagnosis}} [[Kategorija: Medicinska terminologija]] [[Kategorija: Medicinska dijagnoza]] [[Kategorija: Medicina]] [[de:Diagnose#Differenzialdiagnose]] a2awjc99s4tghponss2pwxiveb2qfhy 3847136 3847134 2026-05-17T09:21:03Z KWiki 9400 3847136 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Diferencijalna dijagnoza | slika =AIR criteria differential diagnosis.png | opis_slike =Kriteriji diferencijalne [[dijagnoza|dijagnoze]] }} U zdravstvu, '''nomotetika''' ('''DDx''') je metoda analize koja razlikuje određenu [[bolest]] ili stanje od drugih koji se manifestiraju sličnim kliničkim svokstvima.<ref>{{cite web|title=differential diagnosis|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/differential+diagnosis?show=0&t=1419934834|website=Merriam-Webster (Medical dictionary)|access-date=30 December 2014}}</ref> Diferencijalne dijagnostičke procedure koriste kliničari za dijagnosticiranje specifične bolesti kod pacijenta ili, barem, za razmatranje bilo kakvih neposredno stanja opasnih po život. Često se svaka moguća bolest naziva diferencijalnom dijagnozom (npr. [[akutni bronhitis]] može biti diferencijalna dijagnoza u procjeni [[kašalj|kašlja]], čak i ako je konačna dijagnoza [[prehlada]]). Općenito, '''diferencijalna dijagnostička procedura''' jest sistematska dijagnostička metoda koja se koristi za identifikaciju prisutnosti bolesti gdje je moguće više alternativa. Ova metoda može koristiti algoritme, slične procesu eliminacije, ili barem proces dobijanja informacija koji smanjuje "[[vjerovatnoća|vjerovatnoće]]" kandidatskih stanja na zanemarive nivoe, korištenjem dokaza kao što su simptomi, historija pacijenta i medicinsko znanje za prilagođavanje epistemološke povjerljivosti u umu dijagnostičara (ili, za [[kompjuter]]izovanu ili kompjuterski potpomognutu dijagnozu, softvera sistema). Diferencijalna dijagnoza može se smatrati implementacijom aspekata hipotetičko-deduktivne metode, u smislu da se potencijalno prisustvo kandidatskih bolesti ili stanja može posmatrati kao hipoteze koje kliničari dalje utvrđuju kao istinite ili lažne. Diferencijalna dijagnoza se također često koristi u području psihijatrije, gdje se dvije različite dijagnoze mogu pripisati pacijentu koji pokazuje simptome koji bi se mogli uklopiti u bilo koju dijagnozu. Naprimjer, pacijentu kojem je dijagnosticiran [[bipolarni poremećaj]] može se postaviti i diferencijalna dijagnoza poremećaja hiperaktivnosti s deficitom pažnje, [[velikog depresivni poremećaj|velikog depresivnog poremećaja]], [[posttraumatski stresni poremećaj|posttraumatskog stresnog poremećaja]], [[anksioznost]]i i [[granični poremećaj ličnosti| graničnog poremećaja ličnosti]].<ref>{{Cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |publisher=American Psychiatric Publishing |year=2022 |isbn=978-0-89042-575-6 |editor-last=American Psychiatric Association |location=Washington, DC, USA |pages=150,158}}</ref> given the overlap and similarity of signs and symptoms across the conditions. Strategije korištene u pripremi liste diferencijalne dijagnoze variraju ovisno o iskustvu zdravstvenog radnika. Dok početnici u pružanju zdravstvenih usluga mogu sistematski raditi na procjeni svih mogućih objašnjenja za zabrinutost pacijenta, oni s više iskustva često se oslanjaju na kliničko iskustvo i prepoznavanje obrazaca kako bi zaštitili pacijenta od kašnjenja, rizika i troškova neefikasnih strategija ili testova. Učinkoviti pružatelji usluga koriste pristup zasnovan na dokazima, dopunjujući svoje kliničko iskustvo znanjem iz [[kliničko istraživanje|kliničkog istraživanja]].<ref>{{cite book |last1=Wilson |first1=MC |title=The Patient History: Evidence-Based Approach To Differential Diagnosis |date=2012 |publisher=McGraw Hill |location=New York, NY |isbn=9780071804202}}</ref> ==Opće komponente== {{glavni|Dijagnostička procedura}} Nomotetika ima četiri opšta koraka. Kliničar će: # Prikupiti relevantne informacije o medicinskoj historiji osobe i predstaviti listu znakova i/ili simptoma.<ref>{{cite book |last1=Siegenthaler |first1=Walter |title=Differential diagnosis in internal medicine : from symptom to diagnosis |publisher=Thieme |isbn=978-1604062199 |page=6 |url=https://books.google.com/books?id=VQSSnC-csvoC|year=2011}}</ref> # Navesti moguće uzroke ('''''stanja kandidata'''''') za simptome.<ref>{{cite book |last1=Lim |first1=Eric KS |last2=Oster |first2=Andrew JK |last3=Rafferty |first3=Andrew T |title=Churchill's pocketbook of differential diagnosis |date=2014 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0702054044 |edition= Fourth |url=https://books.google.com/books?id=W_1sAwAAQBAJ}}</ref> Spisak ne mora biti u pisanom obliku. # Prioritizirati listu balansirajući rizike dijagnoze s vjerovatnoćom. Ovo su subjektivni, a ne objektivni parametri. # Izvršiti testove kako biste utvrdili stvarnu dijagnozu. Ovo je poznato pod kolokvijalnim izrazom "isključiti". Čak i nakon procesa, dijagnoza nije jasna. Kliničar ponovo razmatra rizike i može ih empirijski tretirati, često nazivano "edukovana najbolja pretpostavka". [[Mnemonik]] koji pomaže u razmatranju više mogućih patoloških procesa je '''''VINDICATEM''''''' * [[Vaskularna bolest|{{Mono|'''V'''}}vaskularna]] * [[Upala|{{Mono|'''I'''}}inflamatorna]] / [[Zarazna|{{Mono|'''I'''}}infektivna]] * [[Neoplazijska|{{Mono|'''N'''}}neoplazijska]] * [[Degenerativna bolest|{{Mono|'''D'''}}egenerativna]] / [[Nedostatak (lijeka)|{{Mono|'''D'''}}{{Nije tipografska greška|efikasnost|efikasnost}}]] / [[Lijekovi|{{Mono|'''D'''}}lijekovi]] * [[Idiopatski|{{Mono|'''I'''}}diopatski]] / [[Supstanca intoksikacija|{{Mono|'''I'''}}intoksikacija]] / [[Jatrogena|{{Mono|'''I'''}}atrogena]] * [[Kongenitalni poremećaj|{{Mono|'''C'''}}genitalni]] * [[Autoimuna bolest|{{Mono|'''A'''}}autoimuna]] / [[Alergija|{{Mono|'''A'''}}alergijska]] / [[Anatomska|{{Mono|'''A'''}}natomska]] * [[Trauma|{{Mono|'''T'''}}traumatska]] * [[Endokrine bolesti|{{Mono|'''E'''}}endokrine]] / [[Okolinske epidemiologija|{{Mono|'''E'''}}ekološki poremećaj]] * [[Metabolički poremećaj|{{Mono|'''M'''}}metabolički]]<ref>Cf. [http://pgblazer.com/2010/05/vindicate-mnemonic-for-differential-diagnosis.html VINDICATE – Mnemonic for differential diagnosis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121220081509/http://pgblazer.com/2010/05/vindicate-mnemonic-for-differential-diagnosis.html |date=20 December 2012 }} at PG Blazer.com.</ref> ==Specifične metode== Postoji nekoliko metoda za diferencijalne dijagnostičke postupke i nekoliko varijanti među njima. Nadalje, diferencijalno-dijagnostički postupak može se koristiti istovremeno ili naizmjenično s protokolima, smjernicama ili drugim dijagnostičkim postupcima (kao što su prepoznavanje obrazaca ili korištenje [[medicinski algoritam| medicinskih algoritama]]). Naprimjer, u slučaju [[hitna medicinska situacija|hitne medicinske situacije]], možda neće biti dovoljno vremena za detaljne proračune ili procjene različitih [[vjerovatnoća]], u kom slučaju [[ABC (medicina)|ABC protokola]] (disajni putevi, disanje i cirkulacija) može biti prikladniji. Kasnije, kada situacija bude manje akutna, može se usvojiti sveobuhvatniji diferencijalno-dijagnostički postupak. Diferencijalno-dijagnostički postupak može se pojednostaviti ako se pronađe "'''[[patognomija |patognomoničan]]'''" znak ili simptom (u kom slučaju je gotovo sigurno da je ciljno stanje prisutno) ili u odsustvu '''''[[sine qua non]]''''' znaka ili simptoma (u kom slučaju je gotovo sigurno da ciljno stanje nije prisutno). Dijagnostičar može biti selektivan, prvo razmatrajući one poremećaje koji su vjerovatniji (probabilistički pristup), ozbiljniji ako se ne dijagnosticiraju i ne liječe (prognostički pristup) ili koji bolje reagiraju na liječenje ako se ponudi (pragmatičan pristup).<ref>{{Cite journal |last1=Richardson |first1=WS. |date=Mar 1999 |title=Users' Guides to the Medical Literature: XV. How to use an article about disease probability for differential diagnosis. |journal=JAMA |volume=281 |issue=13 |pages=1214–1219 |doi=10.1001/jama.281.13.1214 |pmid=10199432 |s2cid=2389981}} [http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=189277]</ref> Budući da subjektivna [[vjerovatnoća]] prisustva stanja nikada nije tačno 100% ili 0%, diferencijalna dijagnostička procedura može imati za cilj specificiranje ovih različitih vjerovatnoća kako bi se formirale [[indikacija (medicina)|indikacije]] za daljnje djelovanje. Slijede dvije metode diferencijalne dijagnoze, koje se zasnivaju na epidemiologiji, odnosno omjerima vjerovatnoće. ===Metoda zasnovana na epidemiologiji=== Jedna metoda izvođenja diferencijalne dijagnoze putem epidemiologije ima za cilj procjenu vjerovatnoće svakog kandidata za stanje upoređivanjem njihovih vjerovatnoća da su se uopšte pojavile kod pojedinca. Zasnovana je na vjerovatnoćama povezanim i sa prezentacijom (kao što je bol) i vjerovatnoćama različitih kandidata za stanja (kao što su bolesti). ====Teorija==== Statistička osnova za diferencijalnu dijagnozu je [[Bayesova teorema]]. Analogno, kada kockica padne, ishod je siguran sa 100%, ali je vjerovatnoća da bi se ono '''uopće dogodio''' (u daljem tekstu skraćeno '''WHOIFP''') i dalje 1/6. Na isti način, vjerovatnoća da bi se prezentacija ili stanje uopće dogodilo kod pojedinca (WHOIFPI) nije ista kao vjerovatnoća da se prezentacija ili stanje ''dogodilo'' kod pojedinca, jer se prezentacija ''dogodila'' sa 100% sigurnošću kod pojedinca. Ipak, doprinosni udjeli vjerovatnoće svakog stanja se pretpostavljaju da su relativno isti: : <math> \begin{align} & \frac{\Pr(\text{Presentation is caused by condition in individual})}{\Pr(\text{Presentation has occurred in individual})} = \frac {\Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition})}{\Pr(\text{Presentation WHOIFPI})} \end{align} </math> gdje: * Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) je vjerovatnoća da je prezentacija uzrokovana stanjem kod pojedinca; ''stanje'' bez daljnje specifikacije odnosi se na bilo koje kandidatsko stanje * Pr(Prezentacija se dogodila kod pojedinca) je vjerovatnoća da se prezentacija dogodila kod pojedinca, koja se može percipirati i stoga postaviti na 100% * Pr(Prezentacija WHOIFPI po stanju) je vjerovatnoća da bi se prezentacija prvo pojavila kod pojedinca po stanju * Pr(Prezentacija WHOIFPI) je [[vjerovatnoća]] da bi se prezentacija prvo pojavila kod pojedinca Kada se pojedinac javi sa simptomom ili znakom, Pr(Prezentacija se dogodila kod pojedinca) je 100% i stoga se može zamijeniti sa 1, a može se zanemariti jer dijeljenje sa 1 ne pravi nikakvu razliku: :<math> \Pr(\text{Presentation is caused by condition in individual}) = \frac {\Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition})}{\Pr(\text{Presentation WHOIFPI})}</math> Ukupna vjerovatnoća da se prezentacija dogodila kod pojedinca može se aproksimirati kao zbir pojedinačnih uslova kandidata: :<math> \begin{align} \Pr(\text{Presentation WHOIFPI}) & = \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 1}) \\ & {} + \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 2}) \\ & {} + \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 3}) + \text{etc.} \end{align}</math> Također, vjerovatnoća da je prezentacija uzrokovana bilo kojim kandidatskim uslovom proporcionalna je vjerovatnoći uslova, ovisno o tome kojom brzinom uzrokuje prezentaciju: : <math> \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition}) = \Pr(\text{Condition WHOIFPI}) \cdot r_{\text{condition} \rightarrow \text{presentation}},</math> gdje: * Pr(Prezentacija WHOIFPI po stanju) je vjerovatnoća da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca po stanju * Pr(Stanje WHOIFPI) je vjerovatnoća da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca * ''r''_{Stanje → pojava} je stopa kojom stanje uzrokuje pojavu, odnosno udio ljudi sa stanjima koja se manifestuju pojavom. [[Vjerovatnoća]] da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca približno je jednaka onoj u populaciji koja je što sličnija pojedincu, osim trenutne pojave, kompenzovana gdje je to moguće relativnim rizikom datim poznatim faktorom rizika koji razlikuje pojedinca od populacije: : <math> \Pr(\text{Condition WHOIFPI}) \approx RR_\text{condition} \cdot \Pr(\text{Condition in population}),</math> gdje: * Pr(Stanje WHOIFPI) je vjerovatnoća da bi se stanje uopšte pojavilo kod pojedinca * ''RR''_stanje je [[relativni rizik]] za stanje uzrokovano poznatim [[faktorima rizika]] kod pojedinca koji nisu prisutni u populaciji * Pr(Stanje u populaciji) je vjerovatnoća da se stanje pojavi u populaciji koja je što sličnija pojedincu, osim prezentacije Sljedeća tabela pokazuje kako se ove relacije mogu napraviti za niz kandidatskih stanja: {| class="wikitable" | || Kandidat za uslov 1 || Kandidat za uslov 2 || Kandidat za uslov 3 |- | Pr(Uslov u populaciji) || Pr(Uslov 1 u populaciji) || Pr(Uslov 2 u populaciji) || Pr(Uslov 3 u populaciji) |- | ''RR''_uslov || ''RR''₁ || ''RR''₂ || ''RR''₃ |- | Pr(Uslov WHOIFPI) || Pr(Uslov 1 WHOIFPI) || Pr(Uslov 2 WHOIFPI) || ''P(Uslov 3 WHOIFPI)'' |- | ''r''_{Uslov → prezentacija} || ''r''_{Uslov 1 → prezentacija} || ''r''_{Uslov 2 → prezentacija} || ''r''_{Uslov 3 → prezentacija} |- | Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 1) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 2) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 3) |- |colspan=4| Pr(Prezentacija WHOIFPI) = zbir vjerovatnoća u redu odmah iznad |- | Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 1 kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 2 kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 3 kod pojedinca) |} Još jedno "kandidatsko stanje" je slučaj kada nema abnormalnosti, a prezentacija je samo (obično relativno malo vjerovatna) pojava u osnovi normalnog stanja. Njegova vjerovatnoća u populaciji (''P(Nema abnormalnosti u populaciji)'') je komplementarna zbiru vjerovatnoća "abnormalnih" kandidatskih uslova. ====Primjer==== Ovaj primjer slučaja pokazuje kako se ova metoda primjenjuje, ali ne predstavlja smjernice za rješavanje sličnih slučajeva iz stvarnog svijeta. Također, primjer koristi relativno specifične brojeve s ponekad nekoliko decimala, dok u stvarnosti često postoje samo grube procjene, poput vjerovatnoće da su '''''vrlo visoke'', ''visoke'', ''niske'' ili ''vrlo niske''''', ali i dalje koristeći opće principe metode.{ Za pojedinca (koji u ovom primjeru postaje "pacijent"), [[analiza krvi]], naprimjer, [[serumski kalcij|serumskog kalcija]] pokazuje rezultat iznad [[standardni referentni raspon|standardnog referentnog raspona]], što se, prema većini definicija, klasificira kao [[hiperkalcemija]], što u ovom slučaju postaje "prezentacija". Kliničar (koji u ovom primjeru postaje "dijagnostičar"), koji trenutno ne pregleda pacijenta, saznaje o njegovom nalazu. Iz praktičnih razloga, kliničar smatra da postoji dovoljno [[Indikacije za medicinske testove|indikacija za test]] da se pogleda pacijentov [[medicinski karton]]. Radi jednostavnosti, recimo da je jedina informacija data u medicinskom kartonu [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] primarnog [[hiperparatireoidizam|hiperparatireoidizma]] (ovdje skraćeno PH), što može objasniti nalaz hiperkalcemije. Za ovog pacijenta, recimo da se procjenjuje da rezultirajući nasljedni [[faktor rizika]] daje [[relativni rizik]] od 10 (RR_PH = 10). Kliničar smatra da postoji dovoljno motivacije za provođenje diferencijalnog dijagnostičkog postupka za pronalaženje hiperkalcemije. Glavni uzroci hiperkalcemije su [[primarni hiperparatireoidizam]] (PH) i [[rak]], pa se radi jednostavnosti, lista kandidatskih stanja na koja bi kliničar mogao pomisliti može dati kao: * '''Primarni hiperparatireoidizam (PH)''' * [[Kancer]] * Ostale bolesti na koje bi kliničar mogao pomisliti (što se u ostatku ovog primjera jednostavno naziva "druga stanja") * Nema bolesti (ili nema abnormalnosti), a nalaz je u potpunosti uzrokovan [[statistička varijabilnost| statističkom varijabilnosti]] Vjerovatnoća da bi se 'primarni hiperparatireoidizam' (PH) uopšte pojavio kod pojedinca (''P(PH WHOIFPI)'') može se izračunati na sljedeći način: Recimo da je posljednji test [[krv]]i koji je pacijent uradio bio prije pola godine i da je bio normalan, te da incidencija primarnog hiperparatireoidizma u općoj populaciji odgovara pojedincu (osim prezentacije i spomenutog nasljeđa) iznosi 1/4000 godišnje. Zanemarujući detaljnije retrospektivne analize (kao što su brzina napredovanja bolesti i vrijeme kašnjenja medicinske dijagnoze), vrijeme rizika za razvoj primarnog hiperparatireoidizma može se grubo smatrati posljednjom polovinom godine jer bi prethodno razvijena [[hiperkalcemija]] vjerovatno bila otkrivena prethodnim testom krvi. To odgovara vjerovatnoći primarnog hiperparatireoidizma (PH) u populaciji: :<math> \Pr(\text{PH in population}) = 0.5\text{ years} \cdot \frac{1}{\text{4000 per year}} = \frac{1}{8000}</math> S obzirom na relativni rizik koji proizilazi iz porodične anamneze, vjerovatnoća da bi se primarni hiperparatireoidizam (PH) uopšte pojavio kod pojedinca, na osnovu trenutno dostupnih informacija, postaje: : <math> \Pr(\text{PH WHOIFPI}) \approx RR_{PH}\cdot \Pr(\text{PH in population}) = 10 \cdot \frac {1}{8000} = \frac {1}{800} = 0.00125 </math> Može se pretpostaviti da primarni hiperparatireoidizam uzrokuje hiperkalcemiju u suštini 100% slučajeva (r_{PH → hiperkalcemija} = 1), tako da se ova nezavisno izračunata vjerovatnoća primarnog hiperparatireoidizma (PH) može pretpostaviti da je ista kao i vjerovatnoća da je uzrok ispoljavanja: : <math>\begin{align} \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by PH}) & = \Pr(\text{PH WHOIFPI}) \cdot r_{\text{PH} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ & = 0.00125 \cdot 1 = 0.00125 \end{align}</math> Za '''[[kancer]]''', radi jednostavnosti, pretpostavlja se isto vrijeme rizika, i recimo da se incidencija raka u tom području procjenjuje na 1/250 godišnje, što daje vjerovatnoću raka u populaciji: : <math> \Pr(\text{cancer in population}) = 0.5\text{ years} \cdot \frac{1}{\text{250 per year}} = \frac{1}{500}</math> Radi jednostavnosti, recimo da se zanemaruje svaka povezanost između porodične anamneze primarnog hiperparatireoidizma i rizika od raka, tako da je relativni rizik da pojedinac uopće oboli od raka sličan riziku populacije (RR_cancer = 1): : <math> \Pr(\text{cancer WHOIFPI}) \approx RR_\text{cancer} \cdot \Pr(\text{cancer in population}) = 1 \cdot \frac{1}{500} = \frac{1}{500} = 0.002. </math> Međutim, hiperkalcemija se javlja samo u, otprilike, 10% slučajeva [[kancer|raka]],<ref>{{Cite journal |last1=Seccareccia |first1=D. |date=Mar 2010 |title=Cancer-related hypercalcemia. |journal=Can Fam Physician |volume=56 |issue=3 |pages=244–6, e90–2 |pmc=2837688 |pmid=20228307}} [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2837688/] [http://www.cfp.ca/content/56/3/244.full]</ref> (r_{cancer → hypercalcemia} = 0.1), so: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by cancer}) \\ = & \Pr(\text{cancer WHOIFPI}) \cdot r_{\text{cancer} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ = & 0.002 \cdot 0.1 = 0.0002. \end{align} </math> [[Vjerovatnoća]] da bi se hiperkalcemija uopće pojavila usljed drugih kandidatskih stanja može se izračunati na sličan način. Međutim, radi jednostavnosti, recimo da je vjerovatnoća da bi se bilo koje od ovih stanja uopšte pojavilo izračunata na 0,0005 u ovom primjeru. Za slučaj da '''nema bolesti''', odgovarajuća vjerovatnoća u populaciji je komplementarna zbiru vjerovatnoća za druga stanja: : <math>\begin{align} \Pr(\text{no disease in population}) & = 1 - \Pr(\text{PH in population}) - \Pr(\text{cancer in population}) \\ & {} \quad - \Pr(\text{other conditions in population}) \\ & {} = 0.997. \end{align}</math> Može se pretpostaviti da je vjerovatnoća da će pojedinac u početku biti zdrav ista: : <math> \Pr(\text{no disease WHOIFPI}) = 0.997. \, </math> Stopa kojom slučaj bez abnormalnog stanja i dalje rezultira mjerenjem kalcija u serumu iznad [[standardni referentni raspon|standardnog referentnog raspona]] (čime se klasificira kao hiperkalcemija) je, prema definiciji standardnog referentnog raspona, manja od 2,5%. Međutim, ova vjerovatnoća može se dodatno precizirati uzimajući u obzir koliko mjerenje odstupa od [[srednja vrijednost|prosjeka]] u standardnom referentnom rasponu. Recimo da je mjerenje kalcija u serumu bilo 1,30 mmol/L, što, sa standardnim referentnim rasponom utvrđenim na 1,05 do 1,25 mmol/L, odgovara standardnom rezultatu od 3 i odgovarajućoj vjerovatnoći od 0,14% da bi se takav stepen hiperkalcemije uopšte pojavio u slučaju bez abnormalnosti: : <math> r_{\text{no disease} \rightarrow \text{hypercalcemia}} = 0.0014 </math> Nakon toga, vjerovatnoća da hiperkalcemija ne bi bila posljedica bolesti može se izračunati kao: : <math> \begin{align} & \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by no disease}) \\ = & \Pr(\text{no disease WHOIFPI}) \cdot r_{\text{no disease} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ = & 0.997 \cdot 0.0014 \approx 0.0014 \end{align}</math> Vjerovatnoća da bi se hiperkalcemija uopće pojavila kod pojedinca može se stoga izračunati kao: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI}) \\ = & \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by PH}) + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by cancer}) \\ & {} + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by other conditions}) + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by no disease}) \\ = & 0.00125 + 0.0002 + 0.0005 + 0.0014 = 0.00335 \end{align} </math> Nakon toga, vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana primarnim hiperparatireoidizmom (PH) kod pojedinca može se izračunati kao: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by PH in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by PH})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.00125}{0.00335} = 0.373 = 37.3\% \end{align}</math> Slično tome, vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana rakom kod pojedinca može se izračunati kao: : <math> \begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by cancer in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by cancer})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0002}{0.00335} = 0.060 = 6.0\%, \end{align}</math> i za ostale kandidatske uslove: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by other conditions in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by other conditions})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0005}{0.00335} = 0.149 = 14.9\%, \end{align}</math> i vjerovatnoća da zapravo nema bolesti: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is present despite no disease in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by no disease})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0014}{0.00335} = 0.418= 41.8\% \end{align}</math> Radi pojašnjenja, ovi proračuni su dati u obliku tabele u opisu metode: {| class="wikitable" | || PH || Kancer || Ostala stanja || Bez bolesti |- | ''P(Stanje u populaciji)'' || 0,000125 || 0,002 || - || 0,997 |- | RR_x || 10 || 1 || - || - |- | ''P(Stanje WHOIFPI)'' || 0,00125 || 0,002 || - || - |- | r_{Stanje →hiperkalcemija} || 1 || 0,1 || - || 0,0014 |- |''P(hiperkalcemija WHOIFPI po stanju)'' || 0,00125 || 0,0002 || 0,0005 || 0,0014 |- |colspan=5| '' P(hiperkalcemija WHOIFPI)'' = 0,00335 |- | P(hiperkalcemija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |} Dakle, ova metoda procjenjuje da je vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana primarnim hiperparatireoidizmom, rakom, drugim stanjima ili nikakvom bolešću 37,3%, odnosno 6,0%, 14,9% i 41,8%, što se može koristiti za procjenu daljnjih indikacija za testiranje. Ovaj slučaj nastavlja se u primjeru metode opisane u sljedećem odjeljku. ===Metoda zasnovana na omjeru vjerovatnoće=== Postupak diferencijalne dijagnoze može postati izuzetno složen kada se u potpunosti uzmu u obzir dodatni testovi i tretmani. Jedna metoda koja je donekle kompromis između kliničke savršenosti i relativnog jednostavnog izračuna je ona koja koristi [[Omjeri vjerovatnoće u dijagnostičkom testiranju|omjeri vjerovatnoće]] za izvođenje naknadnih vjerovatnoća nakon testiranja. ====Teorija==== Početne vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje mogu se procijeniti različitim metodama, kao što su: * Epidemiologijom, kao što je opisano u prethodnom odjeljku. * Klinički specifičnim [[prepoznavanje obrazaca|prepoznavanjem obrazaca]], kao što je statističko znanje da pacijenti koji dolaze u određenu kliniku sa određenom tegobom statistički imaju određenu vjerovatnoću za svako kandidatsko stanje. Jedna metoda procjene vjerovatnoće čak i nakon daljnjih testova koristi [[Omjeri vjerovatnoće u dijagnostičkom testiranju|omjeri vjerovatnoće]] (koji je izveden iz [[Osjetljivost i specifičnost|osjetljivosti i specifičnosti]]) kao faktor množenja nakon svakog testa ili postupka. U idealnom svijetu, osjetljivost i specifičnost bi se utvrdile za sve testove za sva moguća patološka stanja. Međutim, u stvarnosti, ovi parametri se mogu utvrditi samo za jedno od kandidatskih stanja. Množenje s omjerima vjerovatnoće zahtijeva konverziju vjerovatnoća iz [[vjerovatnoća]] u ''[[izgledi u korist]]'' (u daljnjem tekstu jednostavno nazvani "izgledi") putem: : <math>\text{odds} = \frac{\text{probability}}{1-\text{probability}}</math> Međutim, samo kandidatski uslovi sa poznatim odnosom vjerovatnoće trebaju ovu konverziju. Nakon množenja, konverzija nazad u vjerovatnoću se izračunava na sljedeći način: : <math> \text{probability} = \frac{\text{odds}}{\text{odds}+1} </math> Ostatak kandidatskih stanja (za koja ne postoji utvrđeni omjer vjerovatnoće za predmetni test) može se, radi jednostavnosti, prilagoditi naknadnim množenjem svih kandidatskih stanja sa zajedničkim faktorom kako bi se ponovo dobio zbir od 100%. Rezultirajuće vjerovatnoće se koriste za procjenu [[Indikacija (medicina)|indikacija]] za daljnje [[medicinski test|medicinske testove]], tretmane ili druge radnje. Ako postoji indikacija za dodatni test i ona se vrati s rezultatom, tada se postupak ponavlja korištenjem omjera vjerovatnoće dodatnog testa. S ažuriranim vjerovatnoćama za svako od kandidatskih stanja, indikacije za daljnje testove, tretmane ili druge radnje se također mijenjaju, pa se postupak može ponavljati do „krajnje tačke“ gdje više nema indikacije za trenutno izvođenje daljnjih radnji. Takva krajnja tačka se uglavnom javlja kada jedno kandidatsko stanje postane toliko sigurno da se ne može pronaći test koji je dovoljno snažan da promijeni profil relativne vjerovatnoće dovoljno da motivira bilo kakvu promjenu u daljnjim radnjama. Taktike za postizanje takve krajnje tačke sa što manje testova uključuju izradu testova sa visokom [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] za stanja koja već imaju izrazito visoku relativnu vjerovatnoću, jer je visok [[omjer vjerovatnoće pozitivan]] za takve testove vrlo visok, što sve manje vjerovatne uslove dovodi do relativno nižih vjerovatnoća. Alternativno, testovi sa visokom [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnost]] za konkurentna kandidatska stanja imaju visok [[omjer vjerovatnoće negativan]], što potencijalno dovodi vjerovatnoće za konkurentna kandidatska stanja do zanemarivih nivoa. Ako se postignu takve zanemarive vjerovatnoće, kliničar može isključiti ova stanja i nastaviti diferencijalno-dijagnostički postupak samo sa preostalim kandidatskim uslovima. ====Primjer-2==== Ovaj primjer se nastavlja za istog pacijenta kao u primjeru za metodu zasnovanu na epidemiologiji. Kao i kod prethodnog primjera metode zasnovane na epidemiologiji, ovaj primjer slučaja je napravljen da demonstrira kako se ova metoda primjenjuje, ali ne predstavlja smjernicu za rješavanje sličnih slučajeva iz stvarnog svijeta. Također, primjer koristi relativno određene brojeve, dok u stvarnosti često postoje samo grube procjene. U ovom primjeru, vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje utvrđene su metodom zasnovanom na epidemiologiji na sljedeći način: {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || Rak || Ostala stanja || Nema bolesti |- | Vjerovatnoća || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |} Ovi procenti su se također mogli utvrditi iskustvom u određenoj klinici, znajući da su to procenti za konačnu dijagnozu za osobe koje se javljaju u kliniku sa hiperkalcemijom i imaju porodičnu anamnezu primarnog hiperparatireoidizma. Stanje najveće relativne vjerovatnoće (osim "nema bolesti") je [[primarni hiperparatireoidizam]] (PH), ali rak je i dalje od velike važnosti, jer ako je on stvarni uzročni uslov za hiperkalcemiju, onda izbor da li se liječi ili ne vjerovatno znači život ili smrt za pacijenta, što u stvari potencijalno stavlja [[Indikacija (medicina)|indikacija]] na sličan nivo za daljnje testove za oba ova stanja. Ovdje, recimo da kliničar razmatra vjerovatnoće relativne u odnosu na profil da su dovoljno zabrinjavajuće da bi ukazalo na slanje pacijenta na pregled kliničaru, s dodatnom posjetom medicinskoj laboratoriji radi dodatnog testa krvi upotpunjenog daljnjim analizama, uključujući [[paratireoidni hormon]], zbog sumnje na primarni hiperparatireoidizam. Radi jednostavnosti, recimo da kliničar prvo dobije rezultat testa krvi (u formulama skraćeno "BT") za analizu paratireoidnog hormona i da je pokazao nivo paratireoidnog [[hormon]]a koji je povišen u odnosu na ono što bi se očekivalo na osnovu nivoa kalcija. Može se procijeniti da takva konstelacija ima osjetljivost i specifičnost od približno 70% i osjetljivost i specifičnost od približno 90% za primarni hiperparatireoidizam.<ref>{{Cite journal | last1 = Lepage | first1 = R. | last2 = d'Amour | first2 = P. | last3 = Boucher | first3 = A. | last4 = Hamel | first4 = L. | last5 = Demontigny | first5 = C. | last6 = Labelle | first6 = F. | title = Clinical performance of a parathyrin immunoassay with dynamically determined reference values | journal = Clinical Chemistry | volume = 34 | issue = 12 | pages = 2439–2443 | year = 1988 | pmid = 3058363 | doi = 10.1093/clinchem/34.12.2439 | doi-access = free }}</ref> Ovo daje [[pozitivan omjer vjerovatnoće]] od 7 za primarni hiperparatireoidizam. Vjerovatnoća primarnog hiperparatireoidizma sada se naziva ''Pre-BT_PH'' jer odgovara prije testa krvi (latinski prijedlog ''prae'' znači prije). Procijenjena je na 37,3%, što odgovara šansi od 0,595. Sa pozitivnim omjerom vjerovatnoće od 7 za test krvi, šansa za [[wikt:post-|post-]]<nowiki>test</nowiki> izračunava se kao: : <math> \operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH}) = \operatorname{Odds}(\text{PreBT}_{PH}) \cdot LH(BT) = 0.595 \cdot 7 = 4.16,</math> gdje: * ''Odds(PostBT_PH)'' je vjerovatnoća za primarni hiperparatireoidizam nakon testa krvi na paratireoidni hormon * ''Odds(PreBT_PH'' je vjerovatnoća u korist primarnog hiperparatireoidizma prije testa krvi na paratireoidni hormon * ''LH(BT)'' je [[omjer vjerovatnoće pozitivan]] za test krvi na paratireoidni hormon Odds(PostBT_PH) od 4,16 se ponovo pretvara u odgovarajuću vjerovatnoću pomoću: : <math> \Pr(\text{PostBT}_{PH}) = \frac{\operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH})}{ \operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH}) + 1} = \frac{4.16}{4.16+1} = 0.806 = 80.6\%</math> The sum of the probabilities for the rest of the candidate conditions should therefore be: : <math> \Pr(\text{PostBT}_{rest}) = 100\% - 80.6\% = 19.4\%</math> Prije analize krvi na paratireoidni hormon, zbir njihovih vjerovatnoća bio je: : <math> \Pr(\text{PreBT}_\text{rest}) = 6.0\% + 14.9\% + 41.8\% = 62.7\% </math> Stoga, da bi se postigla suma od 100% za sve kandidate, svaki od ostalih kandidata mora se pomnožiti s korektivnim faktorom: : <math> \text{Correcting factor} = \frac{\Pr(\text{PostBT}_\text{rest})}{\Pr(\text{PreBT}_\text{rest})} = \frac{19.4}{62.7} = 0.309</math> Naprimjer, [[vjerovatnoća]] raka nakon testa se izračunava kao: : <math> \Pr(\text{PostBT}_\text{cancer}) = \Pr(\text{PreBT}_\text{cancer}) \cdot \text{Correcting factor} = 6.0\% \cdot 0.309 = 1.9\%</math> Vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje prije i poslije testa krvi date su u sljedećoj tabeli: {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || [[Kancer]] || Ostala stanja || Nema bolesti |- | P(PreBT) || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |- | P(PostBT) || 80,6% || 1,9% || 4,6% || 12,9% |} Ovi "novi" procenti, uključujući relativnu vjerovatnoću profila od 80% za primarni hiperparatireoidizam, temelje se na svim indikacijama za daljnje testove, tretmane ili druge radnje. U ovom slučaju, recimo da kliničar nastavlja plan da pacijent posjeti kliničara [[posjeta ljekaru|posjeta]] radi daljnjeg pregleda, posebno usmjerenog na primarni hiperparatireoidizam. Posjeta kliničaru se, teoretski, može smatrati nizom testova, uključujući i pitanja iz [[medicinske anamneze]], kao i komponente [[fizički pregled|fizičkog pregleda]], gdje se [[vjerovatnoća nakon testa]] prethodnog testa može koristiti kao [[vjerovatnoća prije testa]] sljedećeg. Indikacije za odabir sljedećeg testa dinamički su pod utjecajem rezultata prethodnih testova. Recimo da se kod pacijenta u ovom primjeru otkrije da ima barem neke od simptoma i znakova depresije, bolova u kostima, bolova u zglobovima ili zatvora većeg intenziteta nego što bi se očekivalo na osnovu same hiperkalcemije, što podržava sumnju na primarni hiperparatireoidizam,<ref>{{Cite journal | last1 = Bargren | first1 = A. E. | last2 = Repplinger | first2 = D. | last3 = Chen | first3 = H. | last4 = Sippel | first4 = R. S. | title = Can Biochemical Abnormalities Predict Symptomatology in Patients with Primary Hyperparathyroidism? | journal = Journal of the American College of Surgeons | volume = 213 | issue = 3 | pages = 410–414 | year = 2011 | pmid = 21723154 | doi = 10.1016/j.jamcollsurg.2011.06.401 }}</ref> i recimo da omjeri vjerovatnoće za testove, kada se pomnože, otprilike rezultiraju proizvodom od 6 za primarni hiperparatireoidizam. Prisustvo nespecifičnih patoloških simptoma i znakova u anamnezi i pregledu često istovremeno ukazuju i na rak, i recimo da su testovi dali ukupni omjer vjerovatnoće procijenjen na 1,5 za rak. Za druga stanja, kao i za slučaj da uopće nemate nikakvu bolest, recimo da nije poznato kako na njih utiču testovi koji su vam na raspolaganju, što se često dešava u stvarnosti. Ovo daje sljedeće rezultate za anamnezu i fizički pregled (skraćeno P&E): {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || Kancer || Ostala stanja || Nema bolesti |- | P(PreH&E) || 80,6% || 1,9% || 4,6% || 12,9% |- | Šanse(PreH&E) || 4,15 || 0,019 || 0,048 || 0,148 |- | Odnos vjerovatnoće po H&E || 6 || 1,5 || - || - |- | Šanse(PostH&E) || 24,9 || 0,0285 || - || - |- | P(PostH&E) || 96,1% || 2,8% || - || - |- | Zbir poznatih P(PostH&E) ||colspan=4 align="center" | 98,9% |- | Zbir preostalih P(PostH&E) ||colspan=4 align="center" | 1,1% |- | Zbir preostalih P(PreH&E) ||colspan=4 align="center" | 4,6% + 12,9% = 17,5% |- | Faktor korekcije || colspan=4 align="center" | 1.1% / 17.5% = 0.063 |- | Nakon korekcije || - || - || 0.3% || 0.8% |- | P(PostH&E) || 96.1% || 2.8% || 0.3% || 0.8% |} Ove vjerovatnoće, nakon anamneze i pregleda, mogu dati ljekaru dovoljno samopouzdanja da planira pacijenta za operaciju [[paratiroidektomija|paratiroidektomije]] radi resekcije zahvaćenog tkiva. Danas je vjerovatnoća "ostaliih stanja" je toliko niska da ljekar ne može smisliti nijedan test za njih koji bi mogao napraviti razliku koja bi bila dovoljno značajna da formira [[indikacija za medicinske testove|indikaciju za takav test]], te ljekar time praktično smatra "ostaka stanja" isključenim, u ovom slučaju ne prvenstveno bilo kojim specifičnim testom za takva ta stanja koji su bili negativni, već odsustvom pozitivnih testova do sada. Za "kancer", granica na kojoj se može sa sigurnošću smatrati isključenim može biti stroža zbog ozbiljnih posljedica previđanja, tako da ljekar može razmotriti da je indiciran barem [[Histopatologija|histopatološki pregled]] reseciranog tkiva. Ovaj slučaj se nastavlja u primjeru ''Kombinacija'' u odgovarajućem odjeljku ispod. ==Pokrivenost kandidatskih stanja== Validnost i početne procjene vjerovatnoće od strane epidemiologije i daljnje obrade prema omjerima vjerovatnoće zavisi od uključivanja kandidatskih stanja koja su odgovorna za veliki dio vjerovatnoće razvoja stanja, a klinički je važno uključiti ona kod kojih relativno brzo započinjanje terapije najvjerovatnije rezultira najvećom koristi. Ako se previdi važno kandidatsko stanje, nijedna metoda diferencijalne dijagnoze neće dati tačan zaključak. Potreba za pronalaženjem više kandidatskih stanja za uključivanje raste sa povećanjem težine same prezentacije. Naprimjer, ako je jedini simptom odstupajući laboratorijski parametar i ako su isključena sva uobičajena štetna osnovna stanja, onda bi moglo biti prihvatljivo prestati s pronalaženjem dodatnih kandidatskih stanja, ali bi to mnogo vjerovatnije bilo neprihvatljivo ako bi se simptom manifestirao kao teška bol. ==Kombinacije== Ako dva stanja dobiju visoke vjerovatnoće nakon testiranja, posebno ako zbir vjerovatnoća za stanja sa poznatim omjerima vjerovatnoće postane veći od 100%, tada je stvarno stanje kombinacija ta dva. U takvim slučajevima, to kombinovano stanje se može dodati na listu kandidata za stanja, a proračuni bi trebali početi ispočetka. Da bismo nastavili s gore navedenim primjerom, recimo da su anamneza i [[fizički pregled]] također ukazivali na kancer, sa omjerom vjerovatnoće od 3, što daje Odds(PostH&E) od 0,057, što odgovara P(PostH&E) od 5,4%. To bi odgovaralo "Zbroju poznatih P(PostH&E)" od 101,5%. To je indikacija za razmatranje kombinacije primarnog hiperparatireoidizma i kancera, kao što je, u ovom slučaju, paratireoidni karcinom koji proizvodi paratireoidni hormon [[paratireoidni karcinom]]. Stoga bi mogao biti potreban ponovni izračun, pri čemu bi se prva dva stanja odvojila na "primarni hiperparatireoidizam bez lancera", "kancer bez primarnog hiperparatireoidizma", kao i "kombinovani primarni hiperparatireoidizam i kancer", a omjeri vjerovatnoće bi se primijenili na svako stanje zasebno. Međutim, u ovom slučaju, tkivo je već resecirano, pri čemu se može izvršiti histopatološki pregled koji uključuje mogućnost karcinoma paratireoidne žlijezde u pregled (što može uključivati odgovarajuće bojenje [[uzorak|uzorka]]). Recimo da histopatološki pregled potvrđuje primarni hiperparatireoidizam, ali je također pokazao maligni obrazac. Prema početnoj metodi epidemiologije, incidencija karcinoma paratireoidne žlijezde procjenjuje se na 1/6 miliona ljudi godišnje,<ref>[http://www.cancer.gov/cancertopics/pdq/treatment/parathyroid/HealthProfessional/page1 Parathyroid Cancer Treatment] at National Cancer Institute. Last Modified: 03/11/2009</ref> dajući vrlo nisku vjerovatnoću prije uzimanja u obzir bilo kakvih testova. Poređenja radi, vjerovatnoća da bi se nemaligni primarni hiperparatireoidizam pojavio istovremeno sa nepovezanim nekarcinomskim rakom koji se manifestuje malignim ćelijama u paratireoidnoj žlijezdi izračunava se množenjem vjerovatnoća ta dva. Međutim, dobijena vjerovatnoća je mnogo manja od 1/6 miliona. Stoga, vjerovatnoća karcinoma paratireoidne žlijezde i dalje može biti blizu 100%, nakon histopatološkog pregleda uprkos maloj vjerovatnoći da se uopšte pojavi. ==Mašinska diferencijalna dijagnoza== {{glavni|Sistem za podršku kliničkom odlučivanju}} Mašinska diferencijalna dijagnoza jest upotreba [[računarski softver|računarskog softvera]] za djelimično ili potpuno postavljanje diferencijalne dijagnoze. Može se smatrati [[vještačka inteligencija|primjenom vještačke inteligencije]]. Alternativno, može se smatrati "proširenom inteligencijom" ako ispunjava kriterije FDA, naime da (1) otkriva osnovne podatke, (2) otkriva osnovnu logiku i (3) ostavlja kliničaru odgovornost da oblikuje i donosi odluku. FDA uglavnom smatra da mašinsko učenje umjetne inteligencije predstavlja uređaj, dok aplikacije proširene inteligencije nisu. Mnoge studije pokazuju poboljšanje kvaliteta njege i smanjenje medicinskih grešaka, korištenjem takvih sistema za podršku odlučivanju. Neki od ovih sistema su [[dizajn]]irani za specifičan medicinski problem poput [[shizofrenija|shizofrenije]],<ref>{{cite journal |author1=Razzouk, D. |author2=Mari, J. J. |author3=Shirakawa, I. |author4=Wainer, J. |author5=Sigulem, D. |title=Decision support system for the diagnosis of schizophrenia disorders |journal=Brazilian Journal of Medical and Biological Research |volume=39 |issue=1 |pages=119–28 |date=January 2006 |pmid=16400472 |doi= 10.1590/s0100-879x2006000100014|doi-access=free }}</ref> [[lajmska bolest|lajmske bolesti]]<ref>{{cite journal |vauthors=Hejlesen OK, Olesen KG, Dessau R, Beltoft I, Trangeled M |title=Decision support for diagnosis of lyme disease |journal=Studies in Health Technology and Informatics |volume=116 |pages=205–10 |year=2005 |pmid=16160260 |url=http://booksonline.iospress.nl/Extern/EnterMedLine.aspx?ISSN=0926-9630&Volume=116&SPage=205}}</ref> ili [[pneumonija]] povezana s ventilatorom.<ref>{{cite web |url=http://gateway.nlm.nih.gov/MeetingAbstracts/ma?f=102248792.html |title=Evaluation of a Computer Assisted Decision Support System (DSS) for Diagnosis and Treatment of Ventilator Associated Pneumonia (VAP) in Intensive Care Unit (ICU). |access-date=3 October 2008 |work=nih.gov |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210153952/http://gateway.nlm.nih.gov/MeetingAbstracts/ma?f=102248792.html |archive-date=10 February 2009}}</ref> Ostali su dizajnirani da pokriju sve glavne kliničke i dijagnostičke nalaze kako bi pomogli ljekarima u bržoj i preciznijoj dijagnozi. Međutim, svi ovi alati i dalje zahtijevaju napredne medicinske vještine za ocjenjivanje simptoma i odabir dodatnih testova za utvrđivanje vjerovatnoće različitih dijagnoza. Mašinska diferencijalna dijagnoza još nije u stanju dijagnosticirati više istovremenih poremećaja.<ref>{{cite journal|author1=Wadhwa, R.R.|author2=Park, D.Y.|author3=Natowicz, M.R.|title=The accuracy of computer-based diagnostic tools for the identification of concurrent genetic disorders|journal=American Journal of Medical Genetics Part A|volume=176|issue=12|pages=2704–2709|doi=10.1002/ajmg.a.40651|pmid=30475443|year=2018|s2cid=53758271}}</ref> Their usage by non-experts is therefore not a substitute for professional diagnosis. ==Historija== Metodu diferencijalne dijagnoze prvi je predložio [[Emil Kraepelin]], za upotrebu u dijagnosticiranju mentalnih poremećaja. Sistematičnija je od staromodne metode dijagnoze ''[[Gestalt terapija|gestalt]]'' (otisak). ==Alternativna medicinska značenja== Pojam "diferencijalna dijagnoza" također se koristi u širem smislu da se jednostavno odnosi na listu najčešćih uzroka datog simptoma, na listu poremećaja sličnih datom poremećaju ili na takve liste kada su popraćene savjetima o tome kako suziti listu (''Frenchov indeks diferencijalne dijagnoze'' je primjer). Dakle, diferencijalna dijagnoza u ovom smislu je medicinska informacija posebno organizirana da pomogne u dijagnozi. ==Upotreba izvan medicine== Metode slične onima diferencijalno-dijagnostičkih procesa u medicini također koristi biološka [[taksonomija]], za identifikaciju i klasifikaciju [[organizam]]a, živih i izumrlih. Naprimjer, nakon pronalaska nepoznate vrste, prvo se može napraviti popis svih potencijalnih vrsta, nakon čega slijedi isključivanje jedne po jedne dok, optimalno, ne ostane samo jedan potencijalni izbor. Slične procedure mogu koristiti inženjeri u postrojenjima i održavanju te automobilski mehaničari, a koriste se i za dijagnosticiranje neispravnih elektroničkih kola. ==U popularnoj kulturi== U američkoj televizijskoj [[medicinska drama|medicinskoj drami]] ''[[Dr. House]]'' protagonist dr. [[Gregory House]] vodi tim dijagnostičara koji redovno koriste diferencijalne dijagnostičke procedure. ==Također pogledajte== * [[Dijagnoza isključenja]] * [[Dvostruka dijagnoza]] * [[Komorbiditet]] * [[Rodna pristranost u medicinskoj dijagnozi]] * [[Spisak medicinskih simptoma]] ==Reference== {{reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Differential diagnosis}} {{Medicinski izvori | ICD10 e = | ICD9 = | ICD9_mult = | MeshID = D003937 | OPS301 = | OtherCodes = }} {{medicina}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija: Medicinska terminologija]] [[Kategorija: Medicinska dijagnoza]] [[Kategorija: Medicina]] [[de:Diagnose#Differenzialdiagnose]] iluq3ks0ilqaac1x3afag1r5fa7zoyk 3847137 3847136 2026-05-17T09:22:48Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3847137 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Diferencijalna dijagnoza | slika =AIR criteria differential diagnosis.png | opis_slike =Kriteriji diferencijalne [[dijagnoza|dijagnoze]] }} U zdravstvu, '''nomotetika''' ('''DDx''') je metoda analize koja razlikuje određenu [[bolest]] ili stanje od drugih koji se manifestiraju sličnim kliničkim svokstvima.<ref>{{cite web|title=differential diagnosis|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/differential+diagnosis?show=0&t=1419934834|website=Merriam-Webster (Medical dictionary)|access-date=30 December 2014}}</ref> Diferencijalne dijagnostičke procedure koriste kliničari za dijagnosticiranje specifične bolesti kod pacijenta ili, barem, za razmatranje bilo kakvih neposredno stanja opasnih po život. Često se svaka moguća bolest naziva diferencijalnom dijagnozom (npr. [[akutni bronhitis]] može biti diferencijalna dijagnoza u procjeni [[kašalj|kašlja]], čak i ako je konačna dijagnoza [[prehlada]]). Općenito, '''diferencijalna dijagnostička procedura''' jest sistematska dijagnostička metoda koja se koristi za identifikaciju prisutnosti bolesti gdje je moguće više alternativa. Ova metoda može koristiti algoritme, slične procesu eliminacije, ili barem proces dobijanja informacija koji smanjuje "[[vjerovatnoća|vjerovatnoće]]" kandidatskih stanja na zanemarive nivoe, korištenjem dokaza kao što su simptomi, historija pacijenta i medicinsko znanje za prilagođavanje epistemološke povjerljivosti u umu dijagnostičara (ili, za [[kompjuter]]izovanu ili kompjuterski potpomognutu dijagnozu, softvera sistema). Diferencijalna dijagnoza može se smatrati implementacijom aspekata hipotetičko-deduktivne metode, u smislu da se potencijalno prisustvo kandidatskih bolesti ili stanja može posmatrati kao hipoteze koje kliničari dalje utvrđuju kao istinite ili lažne. Diferencijalna dijagnoza se također često koristi u području psihijatrije, gdje se dvije različite dijagnoze mogu pripisati pacijentu koji pokazuje simptome koji bi se mogli uklopiti u bilo koju dijagnozu. Naprimjer, pacijentu kojem je dijagnosticiran [[bipolarni poremećaj]] može se postaviti i diferencijalna dijagnoza poremećaja hiperaktivnosti s deficitom pažnje, [[velikog depresivni poremećaj|velikog depresivnog poremećaja]], [[posttraumatski stresni poremećaj|posttraumatskog stresnog poremećaja]], [[anksioznost]]i i [[granični poremećaj ličnosti| graničnog poremećaja ličnosti]].<ref>{{Cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |publisher=American Psychiatric Publishing |year=2022 |isbn=978-0-89042-575-6 |editor-last=American Psychiatric Association |location=Washington, DC, USA |pages=150,158}}</ref> given the overlap and similarity of signs and symptoms across the conditions. Strategije korištene u pripremi liste diferencijalne dijagnoze variraju ovisno o iskustvu zdravstvenog radnika. Dok početnici u pružanju zdravstvenih usluga mogu sistematski raditi na procjeni svih mogućih objašnjenja za zabrinutost pacijenta, oni s više iskustva često se oslanjaju na kliničko iskustvo i prepoznavanje obrazaca kako bi zaštitili pacijenta od kašnjenja, rizika i troškova neefikasnih strategija ili testova. Učinkoviti pružatelji usluga koriste pristup zasnovan na dokazima, dopunjujući svoje kliničko iskustvo znanjem iz [[kliničko istraživanje|kliničkog istraživanja]].<ref>{{cite book |last1=Wilson |first1=MC |title=The Patient History: Evidence-Based Approach To Differential Diagnosis |date=2012 |publisher=McGraw Hill |location=New York, NY |isbn=9780071804202}}</ref> ==Opće komponente== {{glavni|Dijagnostička procedura}} Nomotetika ima četiri opšta koraka. Kliničar će: # Prikupiti relevantne informacije o medicinskoj historiji osobe i predstaviti listu znakova i/ili simptoma.<ref>{{cite book |last1=Siegenthaler |first1=Walter |title=Differential diagnosis in internal medicine : from symptom to diagnosis |publisher=Thieme |isbn=978-1604062199 |page=6 |url=https://books.google.com/books?id=VQSSnC-csvoC|year=2011}}</ref> # Navesti moguće uzroke ('''''stanja kandidata'''''') za simptome.<ref>{{cite book |last1=Lim |first1=Eric KS |last2=Oster |first2=Andrew JK |last3=Rafferty |first3=Andrew T |title=Churchill's pocketbook of differential diagnosis |date=2014 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0702054044 |edition= Fourth |url=https://books.google.com/books?id=W_1sAwAAQBAJ}}</ref> Spisak ne mora biti u pisanom obliku. # Prioritizirati listu balansirajući rizike dijagnoze s vjerovatnoćom. Ovo su subjektivni, a ne objektivni parametri. # Izvršiti testove kako biste utvrdili stvarnu dijagnozu. Ovo je poznato pod kolokvijalnim izrazom "isključiti". Čak i nakon procesa, dijagnoza nije jasna. Kliničar ponovo razmatra rizike i može ih empirijski tretirati, često nazivano "edukovana najbolja pretpostavka". [[Mnemonik]] koji pomaže u razmatranju više mogućih patoloških procesa je '''''VINDICATEM''''''' * [[Vaskularna bolest|{{Mono|'''V'''}}vaskularna]] * [[Upala|{{Mono|'''I'''}}inflamatorna]] / [[Zarazna|{{Mono|'''I'''}}infektivna]] * [[Neoplazijska|{{Mono|'''N'''}}neoplazijska]] * [[Degenerativna bolest|{{Mono|'''D'''}}egenerativna]] / [[Nedostatak (lijeka)|{{Mono|'''D'''}}{{Nije tipografska greška|efikasnost|efikasnost}}]] / [[Lijekovi|{{Mono|'''D'''}}lijekovi]] * [[Idiopatski|{{Mono|'''I'''}}diopatski]] / [[Supstanca intoksikacija|{{Mono|'''I'''}}intoksikacija]] / [[Jatrogena|{{Mono|'''I'''}}atrogena]] * [[Kongenitalni poremećaj|{{Mono|'''C'''}}genitalni]] * [[Autoimuna bolest|{{Mono|'''A'''}}autoimuna]] / [[Alergija|{{Mono|'''A'''}}alergijska]] / [[Anatomska|{{Mono|'''A'''}}natomska]] * [[Trauma|{{Mono|'''T'''}}traumatska]] * [[Endokrine bolesti|{{Mono|'''E'''}}endokrine]] / [[Okolinske epidemiologija|{{Mono|'''E'''}}ekološki poremećaj]] * [[Metabolički poremećaj|{{Mono|'''M'''}}metabolički]]<ref>Cf. [http://pgblazer.com/2010/05/vindicate-mnemonic-for-differential-diagnosis.html VINDICATE – Mnemonic for differential diagnosis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121220081509/http://pgblazer.com/2010/05/vindicate-mnemonic-for-differential-diagnosis.html |date=20 December 2012 }} at PG Blazer.com.</ref> ==Specifične metode== Postoji nekoliko metoda za diferencijalne dijagnostičke postupke i nekoliko varijanti među njima. Nadalje, diferencijalno-dijagnostički postupak može se koristiti istovremeno ili naizmjenično s protokolima, smjernicama ili drugim dijagnostičkim postupcima (kao što su prepoznavanje obrazaca ili korištenje [[medicinski algoritam| medicinskih algoritama]]). Naprimjer, u slučaju [[hitna medicinska situacija|hitne medicinske situacije]], možda neće biti dovoljno vremena za detaljne proračune ili procjene različitih [[vjerovatnoća]], u kom slučaju [[ABC (medicina)|ABC protokola]] (disajni putevi, disanje i cirkulacija) može biti prikladniji. Kasnije, kada situacija bude manje akutna, može se usvojiti sveobuhvatniji diferencijalno-dijagnostički postupak. Diferencijalno-dijagnostički postupak može se pojednostaviti ako se pronađe "'''[[patognomija |patognomoničan]]'''" znak ili simptom (u kom slučaju je gotovo sigurno da je ciljno stanje prisutno) ili u odsustvu '''''[[sine qua non]]''''' znaka ili simptoma (u kom slučaju je gotovo sigurno da ciljno stanje nije prisutno). Dijagnostičar može biti selektivan, prvo razmatrajući one poremećaje koji su vjerovatniji (probabilistički pristup), ozbiljniji ako se ne dijagnosticiraju i ne liječe (prognostički pristup) ili koji bolje reagiraju na liječenje ako se ponudi (pragmatičan pristup).<ref>{{Cite journal |last1=Richardson |first1=WS. |date=Mar 1999 |title=Users' Guides to the Medical Literature: XV. How to use an article about disease probability for differential diagnosis. |journal=JAMA |volume=281 |issue=13 |pages=1214–1219 |doi=10.1001/jama.281.13.1214 |pmid=10199432 |s2cid=2389981}} [http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=189277]</ref> Budući da subjektivna [[vjerovatnoća]] prisustva stanja nikada nije tačno 100% ili 0%, diferencijalna dijagnostička procedura može imati za cilj specificiranje ovih različitih vjerovatnoća kako bi se formirale [[indikacija (medicina)|indikacije]] za daljnje djelovanje. Slijede dvije metode diferencijalne dijagnoze, koje se zasnivaju na epidemiologiji, odnosno omjerima vjerovatnoće. ===Metoda zasnovana na epidemiologiji=== Jedna metoda izvođenja diferencijalne dijagnoze putem epidemiologije ima za cilj procjenu vjerovatnoće svakog kandidata za stanje upoređivanjem njihovih vjerovatnoća da su se uopšte pojavile kod pojedinca. Zasnovana je na vjerovatnoćama povezanim i sa prezentacijom (kao što je bol) i vjerovatnoćama različitih kandidata za stanja (kao što su bolesti). ====Teorija==== Statistička osnova za diferencijalnu dijagnozu je [[Bayesova teorema]]. Analogno, kada kockica padne, ishod je siguran sa 100%, ali je vjerovatnoća da bi se ono '''uopće dogodio''' (u daljem tekstu skraćeno '''WHOIFP''') i dalje 1/6. Na isti način, vjerovatnoća da bi se prezentacija ili stanje uopće dogodilo kod pojedinca (WHOIFPI) nije ista kao vjerovatnoća da se prezentacija ili stanje ''dogodilo'' kod pojedinca, jer se prezentacija ''dogodila'' sa 100% sigurnošću kod pojedinca. Ipak, doprinosni udjeli vjerovatnoće svakog stanja se pretpostavljaju da su relativno isti: : <math> \begin{align} & \frac{\Pr(\text{Presentation is caused by condition in individual})}{\Pr(\text{Presentation has occurred in individual})} = \frac {\Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition})}{\Pr(\text{Presentation WHOIFPI})} \end{align} </math> gdje: * Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) je vjerovatnoća da je prezentacija uzrokovana stanjem kod pojedinca; ''stanje'' bez daljnje specifikacije odnosi se na bilo koje kandidatsko stanje * Pr(Prezentacija se dogodila kod pojedinca) je vjerovatnoća da se prezentacija dogodila kod pojedinca, koja se može percipirati i stoga postaviti na 100% * Pr(Prezentacija WHOIFPI po stanju) je vjerovatnoća da bi se prezentacija prvo pojavila kod pojedinca po stanju * Pr(Prezentacija WHOIFPI) je [[vjerovatnoća]] da bi se prezentacija prvo pojavila kod pojedinca Kada se pojedinac javi sa simptomom ili znakom, Pr(Prezentacija se dogodila kod pojedinca) je 100% i stoga se može zamijeniti sa 1, a može se zanemariti jer dijeljenje sa 1 ne pravi nikakvu razliku: :<math> \Pr(\text{Presentation is caused by condition in individual}) = \frac {\Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition})}{\Pr(\text{Presentation WHOIFPI})}</math> Ukupna vjerovatnoća da se prezentacija dogodila kod pojedinca može se aproksimirati kao zbir pojedinačnih uslova kandidata: :<math> \begin{align} \Pr(\text{Presentation WHOIFPI}) & = \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 1}) \\ & {} + \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 2}) \\ & {} + \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 3}) + \text{etc.} \end{align}</math> Također, vjerovatnoća da je prezentacija uzrokovana bilo kojim kandidatskim uslovom proporcionalna je vjerovatnoći uslova, ovisno o tome kojom brzinom uzrokuje prezentaciju: : <math> \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition}) = \Pr(\text{Condition WHOIFPI}) \cdot r_{\text{condition} \rightarrow \text{presentation}},</math> gdje: * Pr(Prezentacija WHOIFPI po stanju) je vjerovatnoća da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca po stanju * Pr(Stanje WHOIFPI) je vjerovatnoća da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca * ''r''_{Stanje → pojava} je stopa kojom stanje uzrokuje pojavu, odnosno udio ljudi sa stanjima koja se manifestuju pojavom. [[Vjerovatnoća]] da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca približno je jednaka onoj u populaciji koja je što sličnija pojedincu, osim trenutne pojave, kompenzovana gdje je to moguće relativnim rizikom datim poznatim faktorom rizika koji razlikuje pojedinca od populacije: : <math> \Pr(\text{Condition WHOIFPI}) \approx RR_\text{condition} \cdot \Pr(\text{Condition in population}),</math> gdje: * Pr(Stanje WHOIFPI) je vjerovatnoća da bi se stanje uopšte pojavilo kod pojedinca * ''RR''_stanje je [[relativni rizik]] za stanje uzrokovano poznatim [[faktorima rizika]] kod pojedinca koji nisu prisutni u populaciji * Pr(Stanje u populaciji) je vjerovatnoća da se stanje pojavi u populaciji koja je što sličnija pojedincu, osim prezentacije Sljedeća tabela pokazuje kako se ove relacije mogu napraviti za niz kandidatskih stanja: {| class="wikitable" | || Kandidat za uslov 1 || Kandidat za uslov 2 || Kandidat za uslov 3 |- | Pr(Uslov u populaciji) || Pr(Uslov 1 u populaciji) || Pr(Uslov 2 u populaciji) || Pr(Uslov 3 u populaciji) |- | ''RR''_uslov || ''RR''₁ || ''RR''₂ || ''RR''₃ |- | Pr(Uslov WHOIFPI) || Pr(Uslov 1 WHOIFPI) || Pr(Uslov 2 WHOIFPI) || ''P(Uslov 3 WHOIFPI)'' |- | ''r''_{Uslov → prezentacija} || ''r''_{Uslov 1 → prezentacija} || ''r''_{Uslov 2 → prezentacija} || ''r''_{Uslov 3 → prezentacija} |- | Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 1) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 2) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 3) |- |colspan=4| Pr(Prezentacija WHOIFPI) = zbir vjerovatnoća u redu odmah iznad |- | Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 1 kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 2 kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 3 kod pojedinca) |} Još jedno "kandidatsko stanje" je slučaj kada nema abnormalnosti, a prezentacija je samo (obično relativno malo vjerovatna) pojava u osnovi normalnog stanja. Njegova vjerovatnoća u populaciji (''P(Nema abnormalnosti u populaciji)'') je komplementarna zbiru vjerovatnoća "abnormalnih" kandidatskih uslova. ====Primjer==== Ovaj primjer slučaja pokazuje kako se ova metoda primjenjuje, ali ne predstavlja smjernice za rješavanje sličnih slučajeva iz stvarnog svijeta. Također, primjer koristi relativno specifične brojeve s ponekad nekoliko decimala, dok u stvarnosti često postoje samo grube procjene, poput vjerovatnoće da su '''''vrlo visoke'', ''visoke'', ''niske'' ili ''vrlo niske''''', ali i dalje koristeći opće principe metode.{ Za pojedinca (koji u ovom primjeru postaje "pacijent"), [[analiza krvi]], naprimjer, [[serumski kalcij|serumskog kalcija]] pokazuje rezultat iznad [[standardni referentni raspon|standardnog referentnog raspona]], što se, prema većini definicija, klasificira kao [[hiperkalcemija]], što u ovom slučaju postaje "prezentacija". Kliničar (koji u ovom primjeru postaje "dijagnostičar"), koji trenutno ne pregleda pacijenta, saznaje o njegovom nalazu. Iz praktičnih razloga, kliničar smatra da postoji dovoljno [[Indikacije za medicinske testove|indikacija za test]] da se pogleda pacijentov [[medicinski karton]]. Radi jednostavnosti, recimo da je jedina informacija data u medicinskom kartonu [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] primarnog [[hiperparatireoidizam|hiperparatireoidizma]] (ovdje skraćeno PH), što može objasniti nalaz hiperkalcemije. Za ovog pacijenta, recimo da se procjenjuje da rezultirajući nasljedni [[faktor rizika]] daje [[relativni rizik]] od 10 (RR_PH = 10). Kliničar smatra da postoji dovoljno motivacije za provođenje diferencijalnog dijagnostičkog postupka za pronalaženje hiperkalcemije. Glavni uzroci hiperkalcemije su [[primarni hiperparatireoidizam]] (PH) i [[rak]], pa se radi jednostavnosti, lista kandidatskih stanja na koja bi kliničar mogao pomisliti može dati kao: * '''Primarni hiperparatireoidizam (PH)''' * [[Kancer]] * Ostale bolesti na koje bi kliničar mogao pomisliti (što se u ostatku ovog primjera jednostavno naziva "druga stanja") * Nema bolesti (ili nema abnormalnosti), a nalaz je u potpunosti uzrokovan [[statistička varijabilnost| statističkom varijabilnosti]] Vjerovatnoća da bi se 'primarni hiperparatireoidizam' (PH) uopšte pojavio kod pojedinca (''P(PH WHOIFPI)'') može se izračunati na sljedeći način: Recimo da je posljednji test [[krv]]i koji je pacijent uradio bio prije pola godine i da je bio normalan, te da incidencija primarnog hiperparatireoidizma u općoj populaciji odgovara pojedincu (osim prezentacije i spomenutog nasljeđa) iznosi 1/4000 godišnje. Zanemarujući detaljnije retrospektivne analize (kao što su brzina napredovanja bolesti i vrijeme kašnjenja medicinske dijagnoze), vrijeme rizika za razvoj primarnog hiperparatireoidizma može se grubo smatrati posljednjom polovinom godine jer bi prethodno razvijena [[hiperkalcemija]] vjerovatno bila otkrivena prethodnim testom krvi. To odgovara vjerovatnoći primarnog hiperparatireoidizma (PH) u populaciji: :<math> \Pr(\text{PH in population}) = 0.5\text{ years} \cdot \frac{1}{\text{4000 per year}} = \frac{1}{8000}</math> S obzirom na relativni rizik koji proizilazi iz porodične anamneze, vjerovatnoća da bi se primarni hiperparatireoidizam (PH) uopšte pojavio kod pojedinca, na osnovu trenutno dostupnih informacija, postaje: : <math> \Pr(\text{PH WHOIFPI}) \approx RR_{PH}\cdot \Pr(\text{PH in population}) = 10 \cdot \frac {1}{8000} = \frac {1}{800} = 0.00125 </math> Može se pretpostaviti da primarni hiperparatireoidizam uzrokuje hiperkalcemiju u suštini 100% slučajeva (r_{PH → hiperkalcemija} = 1), tako da se ova nezavisno izračunata vjerovatnoća primarnog hiperparatireoidizma (PH) može pretpostaviti da je ista kao i vjerovatnoća da je uzrok ispoljavanja: : <math>\begin{align} \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by PH}) & = \Pr(\text{PH WHOIFPI}) \cdot r_{\text{PH} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ & = 0.00125 \cdot 1 = 0.00125 \end{align}</math> Za '''[[kancer]]''', radi jednostavnosti, pretpostavlja se isto vrijeme rizika, i recimo da se incidencija raka u tom području procjenjuje na 1/250 godišnje, što daje vjerovatnoću raka u populaciji: : <math> \Pr(\text{cancer in population}) = 0.5\text{ years} \cdot \frac{1}{\text{250 per year}} = \frac{1}{500}</math> Radi jednostavnosti, recimo da se zanemaruje svaka povezanost između porodične anamneze primarnog hiperparatireoidizma i rizika od raka, tako da je relativni rizik da pojedinac uopće oboli od raka sličan riziku populacije (RR_cancer = 1): : <math> \Pr(\text{cancer WHOIFPI}) \approx RR_\text{cancer} \cdot \Pr(\text{cancer in population}) = 1 \cdot \frac{1}{500} = \frac{1}{500} = 0.002. </math> Međutim, hiperkalcemija se javlja samo u, otprilike, 10% slučajeva [[kancer|raka]],<ref>{{Cite journal |last1=Seccareccia |first1=D. |date=Mar 2010 |title=Cancer-related hypercalcemia. |journal=Can Fam Physician |volume=56 |issue=3 |pages=244–6, e90–2 |pmc=2837688 |pmid=20228307}} [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2837688/] [http://www.cfp.ca/content/56/3/244.full]</ref> (r_{cancer → hypercalcemia} = 0.1), so: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by cancer}) \\ = & \Pr(\text{cancer WHOIFPI}) \cdot r_{\text{cancer} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ = & 0.002 \cdot 0.1 = 0.0002. \end{align} </math> [[Vjerovatnoća]] da bi se hiperkalcemija uopće pojavila usljed drugih kandidatskih stanja može se izračunati na sličan način. Međutim, radi jednostavnosti, recimo da je vjerovatnoća da bi se bilo koje od ovih stanja uopšte pojavilo izračunata na 0,0005 u ovom primjeru. Za slučaj da '''nema bolesti''', odgovarajuća vjerovatnoća u populaciji je komplementarna zbiru vjerovatnoća za druga stanja: : <math>\begin{align} \Pr(\text{no disease in population}) & = 1 - \Pr(\text{PH in population}) - \Pr(\text{cancer in population}) \\ & {} \quad - \Pr(\text{other conditions in population}) \\ & {} = 0.997. \end{align}</math> Može se pretpostaviti da je vjerovatnoća da će pojedinac u početku biti zdrav ista: : <math> \Pr(\text{no disease WHOIFPI}) = 0.997. \, </math> Stopa kojom slučaj bez abnormalnog stanja i dalje rezultira mjerenjem kalcija u serumu iznad [[standardni referentni raspon|standardnog referentnog raspona]] (čime se klasificira kao hiperkalcemija) je, prema definiciji standardnog referentnog raspona, manja od 2,5%. Međutim, ova vjerovatnoća može se dodatno precizirati uzimajući u obzir koliko mjerenje odstupa od [[srednja vrijednost|prosjeka]] u standardnom referentnom rasponu. Recimo da je mjerenje kalcija u serumu bilo 1,30 mmol/L, što, sa standardnim referentnim rasponom utvrđenim na 1,05 do 1,25 mmol/L, odgovara standardnom rezultatu od 3 i odgovarajućoj vjerovatnoći od 0,14% da bi se takav stepen hiperkalcemije uopšte pojavio u slučaju bez abnormalnosti: : <math> r_{\text{no disease} \rightarrow \text{hypercalcemia}} = 0.0014 </math> Nakon toga, vjerovatnoća da hiperkalcemija ne bi bila posljedica bolesti može se izračunati kao: : <math> \begin{align} & \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by no disease}) \\ = & \Pr(\text{no disease WHOIFPI}) \cdot r_{\text{no disease} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ = & 0.997 \cdot 0.0014 \approx 0.0014 \end{align}</math> Vjerovatnoća da bi se hiperkalcemija uopće pojavila kod pojedinca može se stoga izračunati kao: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI}) \\ = & \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by PH}) + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by cancer}) \\ & {} + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by other conditions}) + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by no disease}) \\ = & 0.00125 + 0.0002 + 0.0005 + 0.0014 = 0.00335 \end{align} </math> Nakon toga, vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana primarnim hiperparatireoidizmom (PH) kod pojedinca može se izračunati kao: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by PH in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by PH})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.00125}{0.00335} = 0.373 = 37.3\% \end{align}</math> Slično tome, vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana rakom kod pojedinca može se izračunati kao: : <math> \begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by cancer in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by cancer})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0002}{0.00335} = 0.060 = 6.0\%, \end{align}</math> i za ostale kandidatske uslove: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by other conditions in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by other conditions})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0005}{0.00335} = 0.149 = 14.9\%, \end{align}</math> i vjerovatnoća da zapravo nema bolesti: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is present despite no disease in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by no disease})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0014}{0.00335} = 0.418= 41.8\% \end{align}</math> Radi pojašnjenja, ovi proračuni su dati u obliku tabele u opisu metode: {| class="wikitable" | || PH || Kancer || Ostala stanja || Bez bolesti |- | ''P(Stanje u populaciji)'' || 0,000125 || 0,002 || - || 0,997 |- | RR_x || 10 || 1 || - || - |- | ''P(Stanje WHOIFPI)'' || 0,00125 || 0,002 || - || - |- | r_{Stanje →hiperkalcemija} || 1 || 0,1 || - || 0,0014 |- |''P(hiperkalcemija WHOIFPI po stanju)'' || 0,00125 || 0,0002 || 0,0005 || 0,0014 |- |colspan=5| '' P(hiperkalcemija WHOIFPI)'' = 0,00335 |- | P(hiperkalcemija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |} Dakle, ova metoda procjenjuje da je vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana primarnim hiperparatireoidizmom, rakom, drugim stanjima ili nikakvom bolešću 37,3%, odnosno 6,0%, 14,9% i 41,8%, što se može koristiti za procjenu daljnjih indikacija za testiranje. Ovaj slučaj nastavlja se u primjeru metode opisane u sljedećem odjeljku. ===Metoda zasnovana na omjeru vjerovatnoće=== Postupak diferencijalne dijagnoze može postati izuzetno složen kada se u potpunosti uzmu u obzir dodatni testovi i tretmani. Jedna metoda koja je donekle kompromis između kliničke savršenosti i relativnog jednostavnog izračuna je ona koja koristi [[Omjeri vjerovatnoće u dijagnostičkom testiranju|omjeri vjerovatnoće]] za izvođenje naknadnih vjerovatnoća nakon testiranja. ====Teorija==== Početne vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje mogu se procijeniti različitim metodama, kao što su: * Epidemiologijom, kao što je opisano u prethodnom odjeljku. * Klinički specifičnim [[prepoznavanje obrazaca|prepoznavanjem obrazaca]], kao što je statističko znanje da pacijenti koji dolaze u određenu kliniku sa određenom tegobom statistički imaju određenu vjerovatnoću za svako kandidatsko stanje. Jedna metoda procjene vjerovatnoće čak i nakon daljnjih testova koristi [[Omjeri vjerovatnoće u dijagnostičkom testiranju|omjeri vjerovatnoće]] (koji je izveden iz [[Osjetljivost i specifičnost|osjetljivosti i specifičnosti]]) kao faktor množenja nakon svakog testa ili postupka. U idealnom svijetu, osjetljivost i specifičnost bi se utvrdile za sve testove za sva moguća patološka stanja. Međutim, u stvarnosti, ovi parametri se mogu utvrditi samo za jedno od kandidatskih stanja. Množenje s omjerima vjerovatnoće zahtijeva konverziju vjerovatnoća iz [[vjerovatnoća]] u ''[[izgledi u korist]]'' (u daljnjem tekstu jednostavno nazvani "izgledi") putem: : <math>\text{odds} = \frac{\text{probability}}{1-\text{probability}}</math> Međutim, samo kandidatski uslovi sa poznatim odnosom vjerovatnoće trebaju ovu konverziju. Nakon množenja, konverzija nazad u vjerovatnoću se izračunava na sljedeći način: : <math> \text{probability} = \frac{\text{odds}}{\text{odds}+1} </math> Ostatak kandidatskih stanja (za koja ne postoji utvrđeni omjer vjerovatnoće za predmetni test) može se, radi jednostavnosti, prilagoditi naknadnim množenjem svih kandidatskih stanja sa zajedničkim faktorom kako bi se ponovo dobio zbir od 100%. Rezultirajuće vjerovatnoće se koriste za procjenu [[Indikacija (medicina)|indikacija]] za daljnje [[medicinski test|medicinske testove]], tretmane ili druge radnje. Ako postoji indikacija za dodatni test i ona se vrati s rezultatom, tada se postupak ponavlja korištenjem omjera vjerovatnoće dodatnog testa. S ažuriranim vjerovatnoćama za svako od kandidatskih stanja, indikacije za daljnje testove, tretmane ili druge radnje se također mijenjaju, pa se postupak može ponavljati do „krajnje tačke“ gdje više nema indikacije za trenutno izvođenje daljnjih radnji. Takva krajnja tačka se uglavnom javlja kada jedno kandidatsko stanje postane toliko sigurno da se ne može pronaći test koji je dovoljno snažan da promijeni profil relativne vjerovatnoće dovoljno da motivira bilo kakvu promjenu u daljnjim radnjama. Taktike za postizanje takve krajnje tačke sa što manje testova uključuju izradu testova sa visokom [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] za stanja koja već imaju izrazito visoku relativnu vjerovatnoću, jer je visok [[omjer vjerovatnoće pozitivan]] za takve testove vrlo visok, što sve manje vjerovatne uslove dovodi do relativno nižih vjerovatnoća. Alternativno, testovi sa visokom [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnost]] za konkurentna kandidatska stanja imaju visok [[omjer vjerovatnoće negativan]], što potencijalno dovodi vjerovatnoće za konkurentna kandidatska stanja do zanemarivih nivoa. Ako se postignu takve zanemarive vjerovatnoće, kliničar može isključiti ova stanja i nastaviti diferencijalno-dijagnostički postupak samo sa preostalim kandidatskim uslovima. ====Primjer-2==== Ovaj primjer se nastavlja za istog pacijenta kao u primjeru za metodu zasnovanu na epidemiologiji. Kao i kod prethodnog primjera metode zasnovane na epidemiologiji, ovaj primjer slučaja je napravljen da demonstrira kako se ova metoda primjenjuje, ali ne predstavlja smjernicu za rješavanje sličnih slučajeva iz stvarnog svijeta. Također, primjer koristi relativno određene brojeve, dok u stvarnosti često postoje samo grube procjene. U ovom primjeru, vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje utvrđene su metodom zasnovanom na epidemiologiji na sljedeći način: {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || Rak || Ostala stanja || Nema bolesti |- | Vjerovatnoća || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |} Ovi procenti su se također mogli utvrditi iskustvom u određenoj klinici, znajući da su to procenti za konačnu dijagnozu za osobe koje se javljaju u kliniku sa hiperkalcemijom i imaju porodičnu anamnezu primarnog hiperparatireoidizma. Stanje najveće relativne vjerovatnoće (osim "nema bolesti") je [[primarni hiperparatireoidizam]] (PH), ali rak je i dalje od velike važnosti, jer ako je on stvarni uzročni uslov za hiperkalcemiju, onda izbor da li se liječi ili ne vjerovatno znači život ili smrt za pacijenta, što u stvari potencijalno stavlja [[Indikacija (medicina)|indikacija]] na sličan nivo za daljnje testove za oba ova stanja. Ovdje, recimo da kliničar razmatra vjerovatnoće relativne u odnosu na profil da su dovoljno zabrinjavajuće da bi ukazalo na slanje pacijenta na pregled kliničaru, s dodatnom posjetom medicinskoj laboratoriji radi dodatnog testa krvi upotpunjenog daljnjim analizama, uključujući [[paratireoidni hormon]], zbog sumnje na primarni hiperparatireoidizam. Radi jednostavnosti, recimo da kliničar prvo dobije rezultat testa krvi (u formulama skraćeno "BT") za analizu paratireoidnog hormona i da je pokazao nivo paratireoidnog [[hormon]]a koji je povišen u odnosu na ono što bi se očekivalo na osnovu nivoa kalcija. Može se procijeniti da takva konstelacija ima osjetljivost i specifičnost od približno 70% i osjetljivost i specifičnost od približno 90% za primarni hiperparatireoidizam.<ref>{{Cite journal | last1 = Lepage | first1 = R. | last2 = d'Amour | first2 = P. | last3 = Boucher | first3 = A. | last4 = Hamel | first4 = L. | last5 = Demontigny | first5 = C. | last6 = Labelle | first6 = F. | title = Clinical performance of a parathyrin immunoassay with dynamically determined reference values | journal = Clinical Chemistry | volume = 34 | issue = 12 | pages = 2439–2443 | year = 1988 | pmid = 3058363 | doi = 10.1093/clinchem/34.12.2439 | doi-access = free }}</ref> Ovo daje [[pozitivan omjer vjerovatnoće]] od 7 za primarni hiperparatireoidizam. Vjerovatnoća primarnog hiperparatireoidizma sada se naziva ''Pre-BT_PH'' jer odgovara prije testa krvi (latinski prijedlog ''prae'' znači prije). Procijenjena je na 37,3%, što odgovara šansi od 0,595. Sa pozitivnim omjerom vjerovatnoće od 7 za test krvi, šansa za [[wikt:post-|post-]]<nowiki>test</nowiki> izračunava se kao: : <math> \operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH}) = \operatorname{Odds}(\text{PreBT}_{PH}) \cdot LH(BT) = 0.595 \cdot 7 = 4.16,</math> gdje: * ''Odds(PostBT_PH)'' je vjerovatnoća za primarni hiperparatireoidizam nakon testa krvi na paratireoidni hormon * ''Odds(PreBT_PH'' je vjerovatnoća u korist primarnog hiperparatireoidizma prije testa krvi na paratireoidni hormon * ''LH(BT)'' je [[omjer vjerovatnoće pozitivan]] za test krvi na paratireoidni hormon Odds(PostBT_PH) od 4,16 se ponovo pretvara u odgovarajuću vjerovatnoću pomoću: : <math> \Pr(\text{PostBT}_{PH}) = \frac{\operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH})}{ \operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH}) + 1} = \frac{4.16}{4.16+1} = 0.806 = 80.6\%</math> The sum of the probabilities for the rest of the candidate conditions should therefore be: : <math> \Pr(\text{PostBT}_{rest}) = 100\% - 80.6\% = 19.4\%</math> Prije analize krvi na paratireoidni hormon, zbir njihovih vjerovatnoća bio je: : <math> \Pr(\text{PreBT}_\text{rest}) = 6.0\% + 14.9\% + 41.8\% = 62.7\% </math> Stoga, da bi se postigla suma od 100% za sve kandidate, svaki od ostalih kandidata mora se pomnožiti s korektivnim faktorom: : <math> \text{Correcting factor} = \frac{\Pr(\text{PostBT}_\text{rest})}{\Pr(\text{PreBT}_\text{rest})} = \frac{19.4}{62.7} = 0.309</math> Naprimjer, [[vjerovatnoća]] raka nakon testa se izračunava kao: : <math> \Pr(\text{PostBT}_\text{cancer}) = \Pr(\text{PreBT}_\text{cancer}) \cdot \text{Correcting factor} = 6.0\% \cdot 0.309 = 1.9\%</math> Vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje prije i poslije testa krvi date su u sljedećoj tabeli: {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || [[Kancer]] || Ostala stanja || Nema bolesti |- | P(PreBT) || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |- | P(PostBT) || 80,6% || 1,9% || 4,6% || 12,9% |} Ovi "novi" procenti, uključujući relativnu vjerovatnoću profila od 80% za primarni hiperparatireoidizam, temelje se na svim indikacijama za daljnje testove, tretmane ili druge radnje. U ovom slučaju, recimo da kliničar nastavlja plan da pacijent posjeti kliničara [[posjeta ljekaru|posjeta]] radi daljnjeg pregleda, posebno usmjerenog na primarni hiperparatireoidizam. Posjeta kliničaru se, teoretski, može smatrati nizom testova, uključujući i pitanja iz [[medicinske anamneze]], kao i komponente [[fizički pregled|fizičkog pregleda]], gdje se [[vjerovatnoća nakon testa]] prethodnog testa može koristiti kao [[vjerovatnoća prije testa]] sljedećeg. Indikacije za odabir sljedećeg testa dinamički su pod utjecajem rezultata prethodnih testova. Recimo da se kod pacijenta u ovom primjeru otkrije da ima barem neke od simptoma i znakova depresije, bolova u kostima, bolova u zglobovima ili zatvora većeg intenziteta nego što bi se očekivalo na osnovu same hiperkalcemije, što podržava sumnju na primarni hiperparatireoidizam,<ref>{{Cite journal | last1 = Bargren | first1 = A. E. | last2 = Repplinger | first2 = D. | last3 = Chen | first3 = H. | last4 = Sippel | first4 = R. S. | title = Can Biochemical Abnormalities Predict Symptomatology in Patients with Primary Hyperparathyroidism? | journal = Journal of the American College of Surgeons | volume = 213 | issue = 3 | pages = 410–414 | year = 2011 | pmid = 21723154 | doi = 10.1016/j.jamcollsurg.2011.06.401 }}</ref> i recimo da omjeri vjerovatnoće za testove, kada se pomnože, otprilike rezultiraju proizvodom od 6 za primarni hiperparatireoidizam. Prisustvo nespecifičnih patoloških simptoma i znakova u anamnezi i pregledu često istovremeno ukazuju i na rak, i recimo da su testovi dali ukupni omjer vjerovatnoće procijenjen na 1,5 za rak. Za druga stanja, kao i za slučaj da uopće nemate nikakvu bolest, recimo da nije poznato kako na njih utiču testovi koji su vam na raspolaganju, što se često dešava u stvarnosti. Ovo daje sljedeće rezultate za anamnezu i fizički pregled (skraćeno P&E): {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || Kancer || Ostala stanja || Nema bolesti |- | P(PreH&E) || 80,6% || 1,9% || 4,6% || 12,9% |- | Šanse(PreH&E) || 4,15 || 0,019 || 0,048 || 0,148 |- | Odnos vjerovatnoće po H&E || 6 || 1,5 || - || - |- | Šanse(PostH&E) || 24,9 || 0,0285 || - || - |- | P(PostH&E) || 96,1% || 2,8% || - || - |- | Zbir poznatih P(PostH&E) ||colspan=4 align="center" | 98,9% |- | Zbir preostalih P(PostH&E) ||colspan=4 align="center" | 1,1% |- | Zbir preostalih P(PreH&E) ||colspan=4 align="center" | 4,6% + 12,9% = 17,5% |- | Faktor korekcije || colspan=4 align="center" | 1.1% / 17.5% = 0.063 |- | Nakon korekcije || - || - || 0.3% || 0.8% |- | P(PostH&E) || 96.1% || 2.8% || 0.3% || 0.8% |} Ove vjerovatnoće, nakon anamneze i pregleda, mogu dati ljekaru dovoljno samopouzdanja da planira pacijenta za operaciju [[paratiroidektomija|paratiroidektomije]] radi resekcije zahvaćenog tkiva. Danas je vjerovatnoća "ostaliih stanja" je toliko niska da ljekar ne može smisliti nijedan test za njih koji bi mogao napraviti razliku koja bi bila dovoljno značajna da formira [[indikacija za medicinske testove|indikaciju za takav test]], te ljekar time praktično smatra "ostaka stanja" isključenim, u ovom slučaju ne prvenstveno bilo kojim specifičnim testom za takva ta stanja koji su bili negativni, već odsustvom pozitivnih testova do sada. Za "kancer", granica na kojoj se može sa sigurnošću smatrati isključenim može biti stroža zbog ozbiljnih posljedica previđanja, tako da ljekar može razmotriti da je indiciran barem [[Histopatologija|histopatološki pregled]] reseciranog tkiva. Ovaj slučaj se nastavlja u primjeru ''Kombinacija'' u odgovarajućem odjeljku ispod. ==Pokrivenost kandidatskih stanja== Validnost i početne procjene vjerovatnoće od strane epidemiologije i daljnje obrade prema omjerima vjerovatnoće zavisi od uključivanja kandidatskih stanja koja su odgovorna za veliki dio vjerovatnoće razvoja stanja, a klinički je važno uključiti ona kod kojih relativno brzo započinjanje terapije najvjerovatnije rezultira najvećom koristi. Ako se previdi važno kandidatsko stanje, nijedna metoda diferencijalne dijagnoze neće dati tačan zaključak. Potreba za pronalaženjem više kandidatskih stanja za uključivanje raste sa povećanjem težine same prezentacije. Naprimjer, ako je jedini simptom odstupajući laboratorijski parametar i ako su isključena sva uobičajena štetna osnovna stanja, onda bi moglo biti prihvatljivo prestati s pronalaženjem dodatnih kandidatskih stanja, ali bi to mnogo vjerovatnije bilo neprihvatljivo ako bi se simptom manifestirao kao teška bol. ==Kombinacije== Ako dva stanja dobiju visoke vjerovatnoće nakon testiranja, posebno ako zbir vjerovatnoća za stanja sa poznatim omjerima vjerovatnoće postane veći od 100%, tada je stvarno stanje kombinacija ta dva. U takvim slučajevima, to kombinovano stanje se može dodati na listu kandidata za stanja, a proračuni bi trebali početi ispočetka. Da bismo nastavili s gore navedenim primjerom, recimo da su anamneza i [[fizički pregled]] također ukazivali na kancer, sa omjerom vjerovatnoće od 3, što daje Odds(PostH&E) od 0,057, što odgovara P(PostH&E) od 5,4%. To bi odgovaralo "Zbroju poznatih P(PostH&E)" od 101,5%. To je indikacija za razmatranje kombinacije primarnog hiperparatireoidizma i kancera, kao što je, u ovom slučaju, paratireoidni karcinom koji proizvodi paratireoidni hormon [[paratireoidni karcinom]]. Stoga bi mogao biti potreban ponovni izračun, pri čemu bi se prva dva stanja odvojila na "primarni hiperparatireoidizam bez lancera", "kancer bez primarnog hiperparatireoidizma", kao i "kombinovani primarni hiperparatireoidizam i kancer", a omjeri vjerovatnoće bi se primijenili na svako stanje zasebno. Međutim, u ovom slučaju, tkivo je već resecirano, pri čemu se može izvršiti histopatološki pregled koji uključuje mogućnost karcinoma paratireoidne žlijezde u pregled (što može uključivati odgovarajuće bojenje [[uzorak|uzorka]]). Recimo da histopatološki pregled potvrđuje primarni hiperparatireoidizam, ali je također pokazao maligni obrazac. Prema početnoj metodi epidemiologije, incidencija karcinoma paratireoidne žlijezde procjenjuje se na 1/6 miliona ljudi godišnje,<ref>[http://www.cancer.gov/cancertopics/pdq/treatment/parathyroid/HealthProfessional/page1 Parathyroid Cancer Treatment] at National Cancer Institute. Last Modified: 03/11/2009</ref> dajući vrlo nisku vjerovatnoću prije uzimanja u obzir bilo kakvih testova. Poređenja radi, vjerovatnoća da bi se nemaligni primarni hiperparatireoidizam pojavio istovremeno sa nepovezanim nekarcinomskim rakom koji se manifestuje malignim ćelijama u paratireoidnoj žlijezdi izračunava se množenjem vjerovatnoća ta dva. Međutim, dobijena vjerovatnoća je mnogo manja od 1/6 miliona. Stoga, vjerovatnoća karcinoma paratireoidne žlijezde i dalje može biti blizu 100%, nakon histopatološkog pregleda uprkos maloj vjerovatnoći da se uopšte pojavi. ==Mašinska diferencijalna dijagnoza== {{glavni|Sistem za podršku kliničkom odlučivanju}} Mašinska diferencijalna dijagnoza jest upotreba [[računarski softver|računarskog softvera]] za djelimično ili potpuno postavljanje diferencijalne dijagnoze. Može se smatrati [[vještačka inteligencija|primjenom vještačke inteligencije]]. Alternativno, može se smatrati "proširenom inteligencijom" ako ispunjava kriterije FDA, naime da (1) otkriva osnovne podatke, (2) otkriva osnovnu logiku i (3) ostavlja kliničaru odgovornost da oblikuje i donosi odluku. FDA uglavnom smatra da mašinsko učenje umjetne inteligencije predstavlja uređaj, dok aplikacije proširene inteligencije nisu. Mnoge studije pokazuju poboljšanje kvaliteta njege i smanjenje medicinskih grešaka, korištenjem takvih sistema za podršku odlučivanju. Neki od ovih sistema su [[dizajn]]irani za specifičan medicinski problem poput [[shizofrenija|shizofrenije]],<ref>{{cite journal |author1=Razzouk, D. |author2=Mari, J. J. |author3=Shirakawa, I. |author4=Wainer, J. |author5=Sigulem, D. |title=Decision support system for the diagnosis of schizophrenia disorders |journal=Brazilian Journal of Medical and Biological Research |volume=39 |issue=1 |pages=119–28 |date=January 2006 |pmid=16400472 |doi= 10.1590/s0100-879x2006000100014|doi-access=free }}</ref> [[lajmska bolest|lajmske bolesti]]<ref>{{cite journal |vauthors=Hejlesen OK, Olesen KG, Dessau R, Beltoft I, Trangeled M |title=Decision support for diagnosis of lyme disease |journal=Studies in Health Technology and Informatics |volume=116 |pages=205–10 |year=2005 |pmid=16160260 |url=http://booksonline.iospress.nl/Extern/EnterMedLine.aspx?ISSN=0926-9630&Volume=116&SPage=205}}</ref> ili [[pneumonija]] povezana s ventilatorom.<ref>{{cite web |url=http://gateway.nlm.nih.gov/MeetingAbstracts/ma?f=102248792.html |title=Evaluation of a Computer Assisted Decision Support System (DSS) for Diagnosis and Treatment of Ventilator Associated Pneumonia (VAP) in Intensive Care Unit (ICU). |access-date=3 October 2008 |work=nih.gov |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210153952/http://gateway.nlm.nih.gov/MeetingAbstracts/ma?f=102248792.html |archive-date=10 February 2009}}</ref> Ostali su dizajnirani da pokriju sve glavne kliničke i dijagnostičke nalaze kako bi pomogli ljekarima u bržoj i preciznijoj dijagnozi. Međutim, svi ovi alati i dalje zahtijevaju napredne medicinske vještine za ocjenjivanje simptoma i odabir dodatnih testova za utvrđivanje vjerovatnoće različitih dijagnoza. Mašinska diferencijalna dijagnoza još nije u stanju dijagnosticirati više istovremenih poremećaja.<ref>{{cite journal|author1=Wadhwa, R.R.|author2=Park, D.Y.|author3=Natowicz, M.R.|title=The accuracy of computer-based diagnostic tools for the identification of concurrent genetic disorders|journal=American Journal of Medical Genetics Part A|volume=176|issue=12|pages=2704–2709|doi=10.1002/ajmg.a.40651|pmid=30475443|year=2018|s2cid=53758271}}</ref> Their usage by non-experts is therefore not a substitute for professional diagnosis. ==Historija== Metodu diferencijalne dijagnoze prvi je predložio [[Emil Kraepelin]], za upotrebu u dijagnosticiranju mentalnih poremećaja. Sistematičnija je od staromodne metode dijagnoze ''[[Gestalt terapija|gestalt]]'' (otisak). ==Alternativna medicinska značenja== Pojam "diferencijalna dijagnoza" također se koristi u širem smislu da se jednostavno odnosi na listu najčešćih uzroka datog simptoma, na listu poremećaja sličnih datom poremećaju ili na takve liste kada su popraćene savjetima o tome kako suziti listu (''Frenchov indeks diferencijalne dijagnoze'' je primjer). Dakle, diferencijalna dijagnoza u ovom smislu je medicinska informacija posebno organizirana da pomogne u dijagnozi. ==Upotreba izvan medicine== Metode slične onima diferencijalno-dijagnostičkih procesa u medicini također koristi biološka [[taksonomija]], za identifikaciju i klasifikaciju [[organizam]]a, živih i izumrlih. Naprimjer, nakon pronalaska nepoznate vrste, prvo se može napraviti popis svih potencijalnih vrsta, nakon čega slijedi isključivanje jedne po jedne dok, optimalno, ne ostane samo jedan potencijalni izbor. Slične procedure mogu koristiti inženjeri u postrojenjima i održavanju te automobilski mehaničari, a koriste se i za dijagnosticiranje neispravnih elektroničkih kola. ==U popularnoj kulturi== U američkoj televizijskoj [[medicinska drama|medicinskoj drami]] ''[[Dr. House]]'' protagonist dr. [[Gregory House]] vodi tim dijagnostičara koji redovno koriste diferencijalne dijagnostičke procedure. ==Također pogledajte== * [[Dijagnoza isključenja]] * [[Dvostruka dijagnoza]] * [[Komorbiditet]] * [[Rodna pristranost u medicinskoj dijagnozi]] * [[Spisak medicinskih simptoma]] ==Reference== {{reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Differential diagnosis}} {{Medicinski izvori | ICD10 e = | ICD9 = | ICD9_mult = | MeshID = D003937 | OPS301 = | OtherCodes = }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Medicinska terminologija]] [[Kategorija:Medicinska dijagnoza]] [[Kategorija:Medicinska mnemotehnika]] d0d97x4y3ppujoyepy9t6cv79dawbve 0 534620 3847138 2026-05-17T09:23:49Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Poremećaj pigmentacije | slika = CALSpot.jpg |opis_slike=Mrelje na [[lice (anatomija)|licu]] posljedica su poremećaja u [[pigmen]]aciji | specijalnost = [[Dermatologija]] | sinonimi =Hipopigmentacija | simptomi =Smanjena [[pigment]]acija kože i njenih tvorevina | komplikacije =Osjtljivost na [[UV]]-zračenje | pojava = Obično ''[[in utero]]'' | trajanje =Doživotno/povremeno | vrste =Urođena i stečana | uzroci =... 3847138 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Poremećaj pigmentacije | slika = CALSpot.jpg |opis_slike=Mrelje na [[lice (anatomija)|licu]] posljedica su poremećaja u [[pigmen]]aciji | specijalnost = [[Dermatologija]] | sinonimi =Hipopigmentacija | simptomi =Smanjena [[pigment]]acija kože i njenih tvorevina | komplikacije =Osjtljivost na [[UV]]-zračenje | pojava = Obično ''[[in utero]]'' | trajanje =Doživotno/povremeno | vrste =Urođena i stečana | uzroci = Niske koncentracije [[melanin]]a ([[hipopigmentacija]]) je prethodna trauma kože, koja izaziva kožne lezije, uključujući [[plik]]ove, opekotine, infekcije, izloženost hemikalijama i druge rane. | rizici =Osjetljivost na [[UV|ultravioletno zračenje]] | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | diferencijalna_dijagnoza = Uobičajena [[boja kože]], [[hiperpigmentacija]] | prevencija =Nema | liječenje =Djelimično | lijek =Nema | prognoza = | frekvencija =1/10 pregledanih osoba | smrtnost= }} [[Slika:ArthurTigerattheConservatorsCenterbyTaylorHattori.jpg|thumb|right|[[Tigar]] Arthur u Centru za konzervatore, (autor Taylor Hattor)]] '''Poremećaji pigmentacije''' su poremećaji [[boja kože|boje ljudske kože]].<ref name=Andrew2020>{{cite book |last1=James |first1=William D. |last2=Elston |first2=Dirk |last3=Treat |first3=James R. |last4=Rosenbach |first4=Misha A. |last5=Neuhaus |first5=Isaac |title=Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology |date=2020 |publisher=Elsevier |location=Edinburgh |isbn=978-0-323-54753-6 |pages=862–880 |edition=13th |chapter-url=https://books.google.com/books?id=UEaEDwAAQBAJ&dq=Disturbances&pg=PA862 |chapter=36. Disturbances of pigmentation}}</ref> Može doći do gubitka ili smanjenja, što može biti povezano s gubitkom [[melanocit]]a ili nemogućnošću melanocita da pravilno proizvode [[melanin]] ili transportuju [[melanosom]]e.<ref name=Andrew2020/> Većina poremećaja pigmentacije uključuje nedovoljnu ili prekomjernu proizvodnju melanina.<ref name="urlMedlinePlus: Skin Pigmentation Disorders">{{cite web |url=https://medlineplus.gov/skinpigmentationdisorders.html |title=MedlinePlus: Skin Pigmentation Disorders |access-date=}}</ref><ref name="urlIntroduction: Pigment Disorders: Merck Manual Home Edition">{{cite web |url=http://www.merck.com/mmhe/sec18/ch208/ch208a.html |title=Introduction: Pigment Disorders: Merck Manual Home Edition |access-date=}}</ref> == Uzroci == [[boja kože|Pigmentacija kože]] čest je poremećena i ima niz potencijalnih uzroka. [[Genetika]], izlaganje suncu i neki lijekovi tri su glavna faktora koja doprinose pigmentaciji kože.<ref name="Causes and Treatment">{{cite journal |last1=Thawabteh |first1=Amin Mahmood |last2=Jibreen |first2=Alaa |last3=Karaman |first3=Donia |last4=Thawabteh |first4=Alà |last5=Karaman |first5=Rafik |title=Skin Pigmentation Types, Causes and Treatment—A Review |journal=Molecules |publisher=MDPI AG |volume=28 |issue=12 |page=4839 |date=2023-06-18 |issn=1420-3049 |pmc=10304091 |doi=10.3390/molecules28124839 |doi-access=free}}</ref> Najčešći uzrok niske koncentracije [[melanin]]a ([[hipopigmentacija]]) je prethodna trauma kože, koja uključuje kožne lezije, uključujući [[plik]]ove, opekotine, infekcije, izloženost hemikalijama i druge rane. Koža će izgledati bljeđe od okolne površine kože nakon što povreda zacijeli.<ref name="Causes and Treatment"/> Različita područja kože mogu biti hipopigmentirana kao posljedicu drugih [[masljeđivanje|nasljednih]] bolesti. Hipopigmentaciju mogu uzrokovati nasljedna stanja kao što su [[vitiligo]], [[melazma]], [[pityriasis versicolor]], [[pityriasis alba]], [[albinizam]] i gljivične infekcije.<ref name="Causes and Treatment"/> [[Hiperpigmentacija]] nastaje zbog povećane sinteze [[melanina]], što je uglavnom uzrokovano izlaganjem suncu, dermatološkim poremećajima, [[hormon]]ima, [[starenje]]m, genetičkim faktorima, povredama ili [[upala]]ma kože i [[akna]]ma. Izloženost suncu, koja značajno povećava sintezu melanina, najčešći je uzrok hiperpigmentacije.<ref name="Causes and Treatment"/> == Mehanizam == Genetika je jedan od najčešćih uzroka boje kože. Ćelije kože zvane [[melanociti]] odgovorne su za proizvodnju [[melanin]]a. Broj melanocita koje će svaka osoba imati može se predvidjeti genetikom. [[Melanosom]]i, tj. [[organele]] koje sadrže melanin, moraju se transportovati i povećavati tokom hiperpigmentacije i tamnjenja, dok se smanjuju tokom hipopigmentacije.<ref name="Causes and Treatment"/> Pigmentacija kože često je uzrokovana izlaganjem suncu. Da bi se zaštitilo od sunčevog [[UV]] zračenja, tijelo proizvodi više [[melanin]]a. Kao posljedica toga, [[koža]] može postati pigmentacija kako bi se zaštitila od sunčevih zraka.<ref name="Causes and Treatment"/> [[boja kože|Pigmentacija kože]] može biti posvijetljena i određenim lijekovima. [[Antibiotici]] su jedna vrsta lijekova koji mogu povećati sintezu melanina, koji potamnjuje kožu. Pigmentacija kože može postati intenzivnija kada se određeni lijekovi, poput oralnih kontraceptiva, uzimaju istovremeno.<ref name="Causes and Treatment"/> == Reference == {{reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite journal |last1=Plensdorf |first1=Scott |last2=Livieratos |first2=Maria |last3=Dada |first3=Nabil |title=Pigmentation Disorders: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=96 |issue=12 |date=2017-12-15 |pages=797–804 |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2017/1215/p797.html |access-date=2024-03-01 |ref=none}} * {{cite journal |last1=Plensdorf |first1=Scott |last2=Martinez |first2=Joy |title=Common Pigmentation Disorders |journal=American Family Physician |volume=79 |issue=2 |date=2009-01-15 |pages=109–116 |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2009/0115/p109.html |access-date=2024-03-01 |ref=none}} == Vanjski linkovi == * [https://dermnetnz.org/topics/pigmentation-disorders DermNet] * [https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/skin-pigment-disorders Johns Hopkins Medicine] {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|ED60}} - {{ICD11|ED6Y}} | ICD10 = {{ICD10|L81}} | ICD10CM = <!-- {{ICD10CM|Xxx.xxxx}} --> | ICD9 = {{ICD9|709.09}} | ICDO = | OMIM = | MeshID = D010859 | DiseasesDB = 29542 | SNOMED CT = 414032001 | Scholia = Q7193408 | OB = }} {{Poremećaji pigmentacije}} {{Kongenitalne malformacije i deformacije integumenta}} {{Authority control}} [[Kategorija: Poremećaji ljudske pigmentacije| ]] [Kategorija: Koža]] r8nhwbhb3nlh8xclxmy2ddbk0oa3w1y 3847140 3847138 2026-05-17T09:25:30Z Genetičar 181151 /* Vanjski linkovi */ 3847140 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Poremećaj pigmentacije | slika = CALSpot.jpg |opis_slike=Mrelje na [[lice (anatomija)|licu]] posljedica su poremećaja u [[pigmen]]aciji | specijalnost = [[Dermatologija]] | sinonimi =Hipopigmentacija | simptomi =Smanjena [[pigment]]acija kože i njenih tvorevina | komplikacije =Osjtljivost na [[UV]]-zračenje | pojava = Obično ''[[in utero]]'' | trajanje =Doživotno/povremeno | vrste =Urođena i stečana | uzroci = Niske koncentracije [[melanin]]a ([[hipopigmentacija]]) je prethodna trauma kože, koja izaziva kožne lezije, uključujući [[plik]]ove, opekotine, infekcije, izloženost hemikalijama i druge rane. | rizici =Osjetljivost na [[UV|ultravioletno zračenje]] | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | diferencijalna_dijagnoza = Uobičajena [[boja kože]], [[hiperpigmentacija]] | prevencija =Nema | liječenje =Djelimično | lijek =Nema | prognoza = | frekvencija =1/10 pregledanih osoba | smrtnost= }} [[Slika:ArthurTigerattheConservatorsCenterbyTaylorHattori.jpg|thumb|right|[[Tigar]] Arthur u Centru za konzervatore, (autor Taylor Hattor)]] '''Poremećaji pigmentacije''' su poremećaji [[boja kože|boje ljudske kože]].<ref name=Andrew2020>{{cite book |last1=James |first1=William D. |last2=Elston |first2=Dirk |last3=Treat |first3=James R. |last4=Rosenbach |first4=Misha A. |last5=Neuhaus |first5=Isaac |title=Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology |date=2020 |publisher=Elsevier |location=Edinburgh |isbn=978-0-323-54753-6 |pages=862–880 |edition=13th |chapter-url=https://books.google.com/books?id=UEaEDwAAQBAJ&dq=Disturbances&pg=PA862 |chapter=36. Disturbances of pigmentation}}</ref> Može doći do gubitka ili smanjenja, što može biti povezano s gubitkom [[melanocit]]a ili nemogućnošću melanocita da pravilno proizvode [[melanin]] ili transportuju [[melanosom]]e.<ref name=Andrew2020/> Većina poremećaja pigmentacije uključuje nedovoljnu ili prekomjernu proizvodnju melanina.<ref name="urlMedlinePlus: Skin Pigmentation Disorders">{{cite web |url=https://medlineplus.gov/skinpigmentationdisorders.html |title=MedlinePlus: Skin Pigmentation Disorders |access-date=}}</ref><ref name="urlIntroduction: Pigment Disorders: Merck Manual Home Edition">{{cite web |url=http://www.merck.com/mmhe/sec18/ch208/ch208a.html |title=Introduction: Pigment Disorders: Merck Manual Home Edition |access-date=}}</ref> == Uzroci == [[boja kože|Pigmentacija kože]] čest je poremećena i ima niz potencijalnih uzroka. [[Genetika]], izlaganje suncu i neki lijekovi tri su glavna faktora koja doprinose pigmentaciji kože.<ref name="Causes and Treatment">{{cite journal |last1=Thawabteh |first1=Amin Mahmood |last2=Jibreen |first2=Alaa |last3=Karaman |first3=Donia |last4=Thawabteh |first4=Alà |last5=Karaman |first5=Rafik |title=Skin Pigmentation Types, Causes and Treatment—A Review |journal=Molecules |publisher=MDPI AG |volume=28 |issue=12 |page=4839 |date=2023-06-18 |issn=1420-3049 |pmc=10304091 |doi=10.3390/molecules28124839 |doi-access=free}}</ref> Najčešći uzrok niske koncentracije [[melanin]]a ([[hipopigmentacija]]) je prethodna trauma kože, koja uključuje kožne lezije, uključujući [[plik]]ove, opekotine, infekcije, izloženost hemikalijama i druge rane. Koža će izgledati bljeđe od okolne površine kože nakon što povreda zacijeli.<ref name="Causes and Treatment"/> Različita područja kože mogu biti hipopigmentirana kao posljedicu drugih [[masljeđivanje|nasljednih]] bolesti. Hipopigmentaciju mogu uzrokovati nasljedna stanja kao što su [[vitiligo]], [[melazma]], [[pityriasis versicolor]], [[pityriasis alba]], [[albinizam]] i gljivične infekcije.<ref name="Causes and Treatment"/> [[Hiperpigmentacija]] nastaje zbog povećane sinteze [[melanina]], što je uglavnom uzrokovano izlaganjem suncu, dermatološkim poremećajima, [[hormon]]ima, [[starenje]]m, genetičkim faktorima, povredama ili [[upala]]ma kože i [[akna]]ma. Izloženost suncu, koja značajno povećava sintezu melanina, najčešći je uzrok hiperpigmentacije.<ref name="Causes and Treatment"/> == Mehanizam == Genetika je jedan od najčešćih uzroka boje kože. Ćelije kože zvane [[melanociti]] odgovorne su za proizvodnju [[melanin]]a. Broj melanocita koje će svaka osoba imati može se predvidjeti genetikom. [[Melanosom]]i, tj. [[organele]] koje sadrže melanin, moraju se transportovati i povećavati tokom hiperpigmentacije i tamnjenja, dok se smanjuju tokom hipopigmentacije.<ref name="Causes and Treatment"/> Pigmentacija kože često je uzrokovana izlaganjem suncu. Da bi se zaštitilo od sunčevog [[UV]] zračenja, tijelo proizvodi više [[melanin]]a. Kao posljedica toga, [[koža]] može postati pigmentacija kako bi se zaštitila od sunčevih zraka.<ref name="Causes and Treatment"/> [[boja kože|Pigmentacija kože]] može biti posvijetljena i određenim lijekovima. [[Antibiotici]] su jedna vrsta lijekova koji mogu povećati sintezu melanina, koji potamnjuje kožu. Pigmentacija kože može postati intenzivnija kada se određeni lijekovi, poput oralnih kontraceptiva, uzimaju istovremeno.<ref name="Causes and Treatment"/> == Reference == {{reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite journal |last1=Plensdorf |first1=Scott |last2=Livieratos |first2=Maria |last3=Dada |first3=Nabil |title=Pigmentation Disorders: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=96 |issue=12 |date=2017-12-15 |pages=797–804 |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2017/1215/p797.html |access-date=2024-03-01 |ref=none}} * {{cite journal |last1=Plensdorf |first1=Scott |last2=Martinez |first2=Joy |title=Common Pigmentation Disorders |journal=American Family Physician |volume=79 |issue=2 |date=2009-01-15 |pages=109–116 |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2009/0115/p109.html |access-date=2024-03-01 |ref=none}} == Vanjski linkovi == * [https://dermnetnz.org/topics/pigmentation-disorders DermNet] * [https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/skin-pigment-disorders Johns Hopkins Medicine] {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|ED60}} - {{ICD11|ED6Y}} | ICD10 = {{ICD10|L81}} | ICD10CM = <!-- {{ICD10CM|Xxx.xxxx}} --> | ICD9 = {{ICD9|709.09}} | ICDO = | OMIM = | MeshID = D010859 | DiseasesDB = 29542 | SNOMED CT = 414032001 | Scholia = Q7193408 | OB = }} {{Poremećaji pigmentacije}} {{Kongenitalne malformacije i deformacije integumenta}} {{Authority control}} [[Kategorija: Poremećaji ljudske pigmentacije| ]] [[Kategorija: Koža]] [[Kategorija:Dermatologija]] as1nzypd1mg7acwwcolpbdj7mos5yrv 3847141 3847140 2026-05-17T09:29:38Z Genetičar 181151 3847141 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Poremećaj pigmentacije | slika = CALSpot.jpg |opis_slike=Mrelje na [[lice (anatomija)|licu]] posljedica su poremećaja u [[pigment]]aciji | specijalnost = [[Dermatologija]] | sinonimi =Hipopigmentacija | simptomi =Smanjena [[pigment]]acija kože i njenih tvorevina | komplikacije =Osjtljivost na [[UV]]-zračenje | pojava = Obično ''[[in utero]]'' | trajanje =Doživotno/povremeno | vrste =Urođena i stečana | uzroci = Niske koncentracije [[melanin]]a ([[hipopigmentacija]]) je prethodna trauma kože, koja izaziva kožne lezije, uključujući [[plik]]ove, opekotine, infekcije, izloženost hemikalijama i druge rane. | rizici =Osjetljivost na [[UV|ultravioletno zračenje]] | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | diferencijalna_dijagnoza = Uobičajena [[boja kože]], [[hiperpigmentacija]] | prevencija =Nema | liječenje =Djelimično | lijek =Nema | prognoza = | frekvencija =1/10 pregledanih osoba | smrtnost= }} [[Slika:ArthurTigerattheConservatorsCenterbyTaylorHattori.jpg|thumb|right|[[Tigar]] Arthur u Centru za konzervatore, (autor Taylor Hattor)]] '''Poremećaji pigmentacije''' su poremećaji [[boja kože|boje ljudske kože]].<ref name=Andrew2020>{{cite book |last1=James |first1=William D. |last2=Elston |first2=Dirk |last3=Treat |first3=James R. |last4=Rosenbach |first4=Misha A. |last5=Neuhaus |first5=Isaac |title=Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology |date=2020 |publisher=Elsevier |location=Edinburgh |isbn=978-0-323-54753-6 |pages=862–880 |edition=13th |chapter-url=https://books.google.com/books?id=UEaEDwAAQBAJ&dq=Disturbances&pg=PA862 |chapter=36. Disturbances of pigmentation}}</ref> Može doći do gubitka ili smanjenja, što može biti povezano s gubitkom [[melanocit]]a ili nemogućnošću melanocita da pravilno proizvode [[melanin]] ili transportuju [[melanosom]]e.<ref name=Andrew2020/> Većina poremećaja pigmentacije uključuje nedovoljnu ili prekomjernu proizvodnju melanina.<ref name="urlMedlinePlus: Skin Pigmentation Disorders">{{cite web |url=https://medlineplus.gov/skinpigmentationdisorders.html |title=MedlinePlus: Skin Pigmentation Disorders |access-date=}}</ref><ref name="urlIntroduction: Pigment Disorders: Merck Manual Home Edition">{{cite web |url=http://www.merck.com/mmhe/sec18/ch208/ch208a.html |title=Introduction: Pigment Disorders: Merck Manual Home Edition |access-date=}}</ref> == Uzroci == [[boja kože|Pigmentacija kože]] čest je poremećena i ima niz potencijalnih uzroka. [[Genetika]], izlaganje suncu i neki lijekovi tri su glavna faktora koja doprinose pigmentaciji kože.<ref name="Causes and Treatment">{{cite journal |last1=Thawabteh |first1=Amin Mahmood |last2=Jibreen |first2=Alaa |last3=Karaman |first3=Donia |last4=Thawabteh |first4=Alà |last5=Karaman |first5=Rafik |title=Skin Pigmentation Types, Causes and Treatment—A Review |journal=Molecules |publisher=MDPI AG |volume=28 |issue=12 |page=4839 |date=2023-06-18 |issn=1420-3049 |pmc=10304091 |doi=10.3390/molecules28124839 |doi-access=free}}</ref> Najčešći uzrok niske koncentracije [[melanin]]a ([[hipopigmentacija]]) je prethodna trauma kože, koja uključuje kožne lezije, uključujući [[plik]]ove, opekotine, infekcije, izloženost hemikalijama i druge rane. Koža će izgledati bljeđe od okolne površine kože nakon što povreda zacijeli.<ref name="Causes and Treatment"/> Različita područja kože mogu biti hipopigmentirana kao posljedicu drugih [[masljeđivanje|nasljednih]] bolesti. Hipopigmentaciju mogu uzrokovati nasljedna stanja kao što su [[vitiligo]], [[melazma]], [[pityriasis versicolor]], [[pityriasis alba]], [[albinizam]] i gljivične infekcije.<ref name="Causes and Treatment"/> [[Hiperpigmentacija]] nastaje zbog povećane sinteze [[melanina]], što je uglavnom uzrokovano izlaganjem suncu, dermatološkim poremećajima, [[hormon]]ima, [[starenje]]m, genetičkim faktorima, povredama ili [[upala]]ma kože i [[akna]]ma. Izloženost suncu, koja značajno povećava sintezu melanina, najčešći je uzrok hiperpigmentacije.<ref name="Causes and Treatment"/> == Mehanizam == Genetika je jedan od najčešćih uzroka boje kože. Ćelije kože zvane [[melanociti]] odgovorne su za proizvodnju [[melanin]]a. Broj melanocita koje će svaka osoba imati može se predvidjeti genetikom. [[Melanosom]]i, tj. [[organele]] koje sadrže melanin, moraju se transportovati i povećavati tokom hiperpigmentacije i tamnjenja, dok se smanjuju tokom hipopigmentacije.<ref name="Causes and Treatment"/> Pigmentacija kože često je uzrokovana izlaganjem suncu. Da bi se zaštitilo od sunčevog [[UV]] zračenja, tijelo proizvodi više [[melanin]]a. Kao posljedica toga, [[koža]] može postati pigmentacija kako bi se zaštitila od sunčevih zraka.<ref name="Causes and Treatment"/> [[boja kože|Pigmentacija kože]] može biti posvijetljena i određenim lijekovima. [[Antibiotici]] su jedna vrsta lijekova koji mogu povećati sintezu melanina, koji potamnjuje kožu. Pigmentacija kože može postati intenzivnija kada se određeni lijekovi, poput oralnih kontraceptiva, uzimaju istovremeno.<ref name="Causes and Treatment"/> == Reference == {{reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite journal |last1=Plensdorf |first1=Scott |last2=Livieratos |first2=Maria |last3=Dada |first3=Nabil |title=Pigmentation Disorders: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=96 |issue=12 |date=2017-12-15 |pages=797–804 |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2017/1215/p797.html |access-date=2024-03-01 |ref=none}} * {{cite journal |last1=Plensdorf |first1=Scott |last2=Martinez |first2=Joy |title=Common Pigmentation Disorders |journal=American Family Physician |volume=79 |issue=2 |date=2009-01-15 |pages=109–116 |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2009/0115/p109.html |access-date=2024-03-01 |ref=none}} == Vanjski linkovi == * [https://dermnetnz.org/topics/pigmentation-disorders DermNet] * [https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/skin-pigment-disorders Johns Hopkins Medicine] {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|ED60}} - {{ICD11|ED6Y}} | ICD10 = {{ICD10|L81}} | ICD10CM = <!-- {{ICD10CM|Xxx.xxxx}} --> | ICD9 = {{ICD9|709.09}} | ICDO = | OMIM = | MeshID = D010859 | DiseasesDB = 29542 | SNOMED CT = 414032001 | Scholia = Q7193408 | OB = }} {{Poremećaji pigmentacije}} {{Kongenitalne malformacije i deformacije integumenta}} {{Authority control}} [[Kategorija: Poremećaji ljudske pigmentacije| ]] [[Kategorija: Koža]] [[Kategorija:Dermatologija]] 9woi9uvu48ho8h7sl7yn9wd6z6ruyqz 14 534621 3847139 2026-05-17T09:24:47Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Kategorija|Spisak medicinskih mnemotehničkih izraza}} [[Kategorija:Medicinsko obrazovanje|Mnemotehnika]] [[Kategorija:Mnemotehnika|Medicinska]] 3847139 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Spisak medicinskih mnemotehničkih izraza}} [[Kategorija:Medicinsko obrazovanje|Mnemotehnika]] [[Kategorija:Mnemotehnika|Medicinska]] 2jb6kmzaprb7xe7jres7any01c5xntt 14 534622 3847142 2026-05-17T09:34:14Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Mnemonics}} {{Kategorija|Mnemotehnika}} [[Kategorija:Memorizacija|Mnemotehnika]] [[Kategorija:Igre riječi|Mnemotehnika]] 3847142 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Mnemonics}} {{Kategorija|Mnemotehnika}} [[Kategorija:Memorizacija|Mnemotehnika]] [[Kategorija:Igre riječi|Mnemotehnika]] 4f9pq5dbekzkkppshw3du33c3ni8f0e 14 534623 3847143 2026-05-17T09:39:03Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Pamćenje|Memorizacija]] [[Kategorija:Učenje|Memorizacija]] 3847143 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pamćenje|Memorizacija]] [[Kategorija:Učenje|Memorizacija]] qiup8le6m08x6ecdvn8woetuyhzs4vy 14 534624 3847150 2026-05-17T09:55:02Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Word play}} {{Kategorija|Igra riječi}} [[Kategorija:Riječi|Igra]] [[Kategorija:Kreativnost|Igra riječi]] [[Kategorija:Humor|Igra riječi]] [[Kategorija:Jezičke igre|Igre riječi]] 3847150 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Word play}} {{Kategorija|Igra riječi}} [[Kategorija:Riječi|Igra]] [[Kategorija:Kreativnost|Igra riječi]] [[Kategorija:Humor|Igra riječi]] [[Kategorija:Jezičke igre|Igre riječi]] 6kqjrabucbilijc9gadp2ptbaim5cm9 14 534625 3847153 2026-05-17T10:01:41Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Kategorija|Jezička igra}} [[Kategorija:Jezik|Igra]] [[Kategorija:Umjetni jezici|Jezičke igre]] [[Kategorija:Lingvistika|Jezičke igre]] [[Kategorija:Prikrivanje (jezik)|Jezičke igre]] 3847153 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Jezička igra}} [[Kategorija:Jezik|Igra]] [[Kategorija:Umjetni jezici|Jezičke igre]] [[Kategorija:Lingvistika|Jezičke igre]] [[Kategorija:Prikrivanje (jezik)|Jezičke igre]] tl69zyvowzap3kdyc3iqqjz4fkk9hqh 14 534626 3847154 2026-05-17T10:04:04Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Obfuscation}} {{Kategorija|Prikrivanje (jezik)}} [[Kategorija:Obmana|Prikrivanje (jezik)]] [[Kategorija:Komunikacija neistina|Prikrivanje (jezik)]] 3847154 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Obfuscation}} {{Kategorija|Prikrivanje (jezik)}} [[Kategorija:Obmana|Prikrivanje (jezik)]] [[Kategorija:Komunikacija neistina|Prikrivanje (jezik)]] cye50jpn9blwgc2dk9tuf9qq8dsy8tf 0 534627 3847168 2026-05-17T10:34:10Z AnToni 2325 Preusmjereno na [[Demokratska stranka (Srbija)]] 3847168 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Demokratska stranka (Srbija)]] pn7e1z56yffshs2ai3c9arji1y6mmz5 0 534628 3847172 2026-05-17T11:01:36Z Genetičar 181151 Nova stranica: [[Slika:Офицерская черкеска Лейб-Гвардейской казачьей сотни.jpg|thumb|280px|[[Kozaci|Kozački]] dugi ogrtač od [[Crvena|crvene]] čohe]] '''Čoha''' (tur. ''çoha'' < perz. ''čūḫā''; regionalizam, serbizam ''čoja''), vrsta mehkog debelog [[platno|sukna]] od valjane [[Vuna|vune]]. Uporablja se za izradu [[kaput]]a, [[haljina]], [[Hlače|hlača]] i druge odjeće, te kao pokrov [[bilijar]]skih [[sto]]lova i za druge namje... 3847172 wikitext text/x-wiki [[Slika:Офицерская черкеска Лейб-Гвардейской казачьей сотни.jpg|thumb|280px|[[Kozaci|Kozački]] dugi ogrtač od [[Crvena|crvene]] čohe]] '''Čoha''' (tur. ''çoha'' < perz. ''čūḫā''; regionalizam, serbizam ''čoja''), vrsta mehkog debelog [[platno|sukna]] od valjane [[Vuna|vune]]. Uporablja se za izradu [[kaput]]a, [[haljina]], [[Hlače|hlača]] i druge odjeće, te kao pokrov [[bilijar]]skih [[sto]]lova i za druge namjene. Izrađuje se najčešće tvornički, odnosno [[Industrija|industrijski]], a rjeđe [[zanat]]ski ili u domaćoj radinosti, jer postupak izrade ima svoje tehnološke zahtjeve, to jest odgovarajuću [[mašina|mašinsku opremu]], znanja i vještine. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i nekim okolnim [[država]]ma obrađivala se u osobenim [[vodenica]]ma – [[stupa]]ma, gdje se pod vodenim mlazom, prilagođrni čekići ispirali i homogenizirali tretirano [[platno]], zvano [[sukno]], a i čohu. == Glavna obilježja == Čoha je sukno čija su obilježja da je [[Čvrstoća|čvrsto]], glatko, [[Permeabilnost|nepromočivo]] i da dobro štiti od hladnoće. Ovisno o namjeni, izrađuje se kao jednobojna, uglavnom u [[Crvena|crvenoj]], zelenoj (bilijarski sto), modroj, plavoj, smeđoj, crnoj ili bijeloj boji. Od čohe se izrađuju pojedini [[Odjeća|odjevni]] predmeti za [[Sinjska alka|sinjske alkare]], a komad te tkanine, duge 311 centimetara i u crvenoj boji, daje se kao nagrada pobjedniku završne probe koja se održava jedan dan prije tradicionalnog središnjeg natjecanja alkarskih [[konjanik]]a-kopljanika u svečanoj odori početkom kolovoza svake godine u gradu [[Sinj]]u. U vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], odnosno [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] u 19. stoljeću, muški je [[prsluk]] od modre čohe, oplemenjena gajtanskim ukrasima i metalnim aplikacijama, bila dio nošnje Iliraca. U [[BiH]] od čohe se, između ostalog preve [[fes]]ovi i ženske [[kapa|kapice]], sa raznim ukrasima. == Galerija == {| class="wikitable" align=left valign=top cellspacing=2 |- bgcolor=#EDCF94 align=center valign=top ||[[Datoteka:Flausch 2.jpg|140px|centar]]<p style="font-size: 85%">Tamnosivi kaput od čohe<br> ||[[Datoteka:German Masters Snooker Final (DerHexer) 2012-02-05 28.jpg|190px|centar]]<p style="font-size: 85%">Zelena čoha na<br>biljarskom stolu ||[[Datoteka:President Zourabichvili with Ambassador Lezhava.jpg|180px|centar]]<p style="font-size: 85%">Muškarac u odjeći od bijele čohe ||[[Datoteka:Sinjski alkari u Čakovcu.JPG|190px|centar]]<p style="font-size: 85%">Sinjski alkari imaju dolamu<br>(vrstu kaputa ili kabanice) i<br>gaće (hlače) od tamnomodre čohe |} == Također pogledajte == * [[Tekstil]] * [[Tkanina]] *[[Kozaci]] * [[Bilijar]] == Vanjski linkovi == {{commonscat|Baize}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/13451 Nazivi za čohu su još darovac, skrlet, riza, pano, svita] * [https://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf Muška surka od modre čohe bila je dio nošnje pripadnika Ilirskog pokreta u 19. stoljeću] * [http://www.visitsinj.com/hr/Vodic/36/alka Sinjski alkari odjeveni su u „gaće“ i dolamu od modre čoje] * [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/coja-pripala-alkaru-ivi-zorici-pobjednik-veliki-trijumf-posvetio-prerano-preminulom-ocu-miru-pogledajte-veliku-galeriju-iz-sinja-616918 Barjak od 311 centimetara crvene čoje, sinonim pobjede na Čoji, nosi sinjski alkar na svom koplju] * [https://enciklopedija.hr/clanak/36956 Loden ili darovac - čohi slično sukno] [[Kategorija:Tekstil]] [[Kategorija:Odjeća]] cqvscf9p9c66jyrkd9t9291je3mjenu 3847174 3847172 2026-05-17T11:14:36Z AnToni 2325 3847174 wikitext text/x-wiki [[Slika:Офицерская черкеска Лейб-Гвардейской казачьей сотни.jpg|thumb|280px|[[Kozaci|Kozački]] dugi ogrtač od [[Crvena|crvene]] čohe]] '''Čoha''' (tur. ''çoha'' < perz. ''čūḫā''; regionalizam ''čoja''), kao i darovac, skrlet, riza, pano, svita je vrsta mehkog debelog [[platno|sukna]] od valjane [[Vuna|vune]]. Upotrebljava se za izradu [[kaput]]a, [[haljina]], [[Hlače|hlača]] i druge odjeće, te kao pokrov [[bilijar]]skih [[sto]]lova i za druge namjene.<ref>{{cite web|publisher=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026.|access-date= 17. 5. 2026|language=hr|url=https://enciklopedija.hr/clanak/coha|title= Čoha}}</ref> Izrađuje se najčešće tvornički, odnosno [[Industrija|industrijski]], a rjeđe [[zanat]]ski ili u domaćoj radinosti, jer postupak izrade ima svoje tehnološke zahtjeve i odgovarajuću [[mašina|mašinsku opremu]], znanja i vještine. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i nekim okolnim [[država]]ma obrađivala se u osobenim [[vodenica]]ma – [[stupa]]ma, gdje se pod vodenim mlazom, prilagođrni čekići ispirali i homogenizirali tretirano [[platno]], zvano [[sukno]], a i čohu. == Glavna obilježja == Čoha je sukno čija su obilježja da je [[Čvrstoća|čvrsto]], glatko, [[Permeabilnost|nepromočivo]] i da dobro štiti od hladnoće. Ovisno o namjeni, izrađuje se kao jednobojna, uglavnom u [[Crvena|crvenoj]], zelenoj (bilijarski sto), modroj, plavoj, smeđoj, crnoj ili bijeloj boji. Od čohe se izrađuju pojedini [[Odjeća|odjevni]] predmeti za [[Sinjska alka|sinjske alkare]], a komad te tkanine, duge 311 centimetara i u crvenoj boji, daje se kao nagrada pobjedniku završne probe koja se održava jedan dan prije tradicionalnog središnjeg natjecanja alkarskih [[konjanik]]a-kopljanika u svečanoj odori početkom kolovoza svake godine u gradu [[Sinj]]u. U vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], odnosno [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] u 19. stoljeću, muški je [[prsluk]] od modre čohe, oplemenjena gajtanskim ukrasima i metalnim aplikacijama, bila dio nošnje Iliraca. U [[BiH]] od čohe se, između ostalog preve [[fes]]ovi i ženske [[kapa|kapice]], sa raznim ukrasima. == Galerija == {| class="wikitable" align=left valign=top cellspacing=2 |- bgcolor=#EDCF94 align=center valign=top ||[[Datoteka:Flausch 2.jpg|140px|centar]]<p style="font-size: 85%">Tamnosivi kaput od čohe<br> ||[[Datoteka:German Masters Snooker Final (DerHexer) 2012-02-05 28.jpg|190px|centar]]<p style="font-size: 85%">Zelena čoha na<br>biljarskom stolu ||[[Datoteka:President Zourabichvili with Ambassador Lezhava.jpg|180px|centar]]<p style="font-size: 85%">Muškarac u odjeći od bijele čohe ||[[Datoteka:Sinjski alkari u Čakovcu.JPG|190px|centar]]<p style="font-size: 85%">Sinjski alkari imaju dolamu<br>(vrstu kaputa ili kabanice) i<br>gaće (hlače) od tamnomodre čohe |} == Također pogledajte == * [[Tekstil]] * [[Tkanina]] *[[Kozaci]] * [[Bilijar]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Baize}} * [https://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf Muška surka od modre čohe bila je dio nošnje pripadnika Ilirskog pokreta u 19. stoljeću] * [http://www.visitsinj.com/hr/Vodic/36/alka Sinjski alkari odjeveni su u „gaće“ i dolamu od modre čoje] * [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/coja-pripala-alkaru-ivi-zorici-pobjednik-veliki-trijumf-posvetio-prerano-preminulom-ocu-miru-pogledajte-veliku-galeriju-iz-sinja-616918 Barjak od 311 centimetara crvene čoje, sinonim pobjede na Čoji, nosi sinjski alkar na svom koplju] * [https://enciklopedija.hr/clanak/36956 Loden ili darovac - čohi slično sukno] [[Kategorija:Tekstil]] [[Kategorija:Odjeća]] dqqlk7nythsqwo74bue7gi7130v1zwk 3847177 3847174 2026-05-17T11:15:50Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3847177 wikitext text/x-wiki [[Slika:Офицерская черкеска Лейб-Гвардейской казачьей сотни.jpg|thumb|280px|[[Kozaci|Kozački]] dugi ogrtač od [[Crvena|crvene]] čohe]] '''Čoha''' (tur. ''çoha'' < perz. ''čūḫā''; regionalizam ''čoja''), kao i darovac, skrlet, riza, pano, svita je vrsta mehkog debelog [[platno|sukna]] od valjane [[Vuna|vune]]. Upotrebljava se za izradu [[kaput]]a, [[haljina]], [[Hlače|hlača]] i druge odjeće, te kao pokrov [[bilijar]]skih [[sto]]lova i za druge namjene.<ref>{{cite web|publisher=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026.|access-date= 17. 5. 2026|language=hr|url=https://enciklopedija.hr/clanak/coha|title= Čoha}}</ref> Izrađuje se najčešće tvornički, odnosno [[Industrija|industrijski]], a rjeđe [[zanat]]ski ili u domaćoj radinosti, jer postupak izrade ima svoje tehnološke zahtjeve i odgovarajuću [[mašina|mašinsku opremu]], znanja i vještine. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i nekim okolnim [[država]]ma obrađivala se u osobenim [[vodenica]]ma – [[stupa]]ma, gdje se pod vodenim mlazom, prilagođrni čekići ispirali i homogenizirali tretirano [[platno]], zvano [[sukno]], a i čohu. == Glavna obilježja == Čoha je sukno čija su obilježja da je [[Čvrstoća|čvrsto]], glatko, [[Permeabilnost|nepromočivo]] i da dobro štiti od hladnoće. Ovisno o namjeni, izrađuje se kao jednobojna, uglavnom u [[Crvena|crvenoj]], zelenoj (bilijarski sto), modroj, plavoj, smeđoj, crnoj ili bijeloj boji. Od čohe se izrađuju pojedini [[Odjeća|odjevni]] predmeti za [[Sinjska alka|sinjske alkare]], a komad te tkanine, duge 311 centimetara i u crvenoj boji, daje se kao nagrada pobjedniku završne probe koja se održava jedan dan prije tradicionalnog središnjeg natjecanja alkarskih [[konjanik]]a-kopljanika u svečanoj odori početkom kolovoza svake godine u gradu [[Sinj]]u. U vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], odnosno [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] u 19. stoljeću, muški je [[prsluk]] od modre čohe, oplemenjena gajtanskim ukrasima i metalnim aplikacijama, bila dio nošnje Iliraca. U [[BiH]] od čohe se, između ostalog preve [[fes]]ovi i ženske [[kapa|kapice]], sa raznim ukrasima. == Galerija == {| class="wikitable" align=left valign=top cellspacing=2 |- bgcolor=#EDCF94 align=center valign=top ||[[Datoteka:Flausch 2.jpg|140px|centar]]<p style="font-size: 85%">Tamnosivi kaput od čohe<br> ||[[Datoteka:German Masters Snooker Final (DerHexer) 2012-02-05 28.jpg|190px|centar]]<p style="font-size: 85%">Zelena čoha na<br>biljarskom stolu ||[[Datoteka:President Zourabichvili with Ambassador Lezhava.jpg|180px|centar]]<p style="font-size: 85%">Muškarac u odjeći od bijele čohe ||[[Datoteka:Sinjski alkari u Čakovcu.JPG|190px|centar]]<p style="font-size: 85%">Sinjski alkari imaju dolamu<br>(vrstu kaputa ili kabanice) i<br>gaće (hlače) od tamnomodre čohe |} == Također pogledajte == * [[Tekstil]] * [[Tkanina]] *[[Kozaci]] * [[Bilijar]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Baize}} * [https://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf Muška surka od modre čohe bila je dio nošnje pripadnika Ilirskog pokreta u 19. stoljeću] * [http://www.visitsinj.com/hr/Vodic/36/alka Sinjski alkari odjeveni su u „gaće“ i dolamu od modre čoje] * [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/coja-pripala-alkaru-ivi-zorici-pobjednik-veliki-trijumf-posvetio-prerano-preminulom-ocu-miru-pogledajte-veliku-galeriju-iz-sinja-616918 Barjak od 311 centimetara crvene čoje, sinonim pobjede na Čoji, nosi sinjski alkar na svom koplju] * [https://enciklopedija.hr/clanak/36956 Loden ili darovac - čohi slično sukno] [[Kategorija:Tekstil]] [[Kategorija:Odjeća]] q3l28siic69039k0edtgrfkfktf27hl 0 534629 3847176 2026-05-17T11:15:49Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Infokutija anatomija | Ime = Nožna dlakavost | Latin = | Slika = File:Golden fleece 2 - Foto Giovanni Dall'Orto, 3 Sett 2013.jpg | Opis = Dlaka na ljudskoj nozi | Width = 300px | Image2 = | Caption2 = | Precursor = [[Ektoderm]] | System = [[Koža|Kožni]] | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Dlakavost nogu''' jest dio opće ljudske [[tjelesna dlakavost|tjelesne dlakavosti]], koja se javlja... 3847176 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Nožna dlakavost | Latin = | Slika = File:Golden fleece 2 - Foto Giovanni Dall'Orto, 3 Sett 2013.jpg | Opis = Dlaka na ljudskoj nozi | Width = 300px | Image2 = | Caption2 = | Precursor = [[Ektoderm]] | System = [[Koža|Kožni]] | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Dlakavost nogu''' jest dio opće ljudske [[tjelesna dlakavost|tjelesne dlakavosti]], koja se javlja na ljudskim [[noga]]ma, a obično nakon početka [[pubertet]]a. Iz estetskih razloga i za neke sportove, ljudi se briju, depiliraju voskom, epiliraju ili koriste kreme za uklanjanje dlaka s nogu: pogledajte brijanje nogu. Trenutni Guinnessov svjetski rekord za najduže dlake na nogama na svijetu pripada Jasonu Allenu iz Tucsona, [[Arizona]], s dužinom od 22,46 cm.<ref>{{cite web |title=Longest Leg Hair |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-leg-hair |work=Guinness World Records |access-date=2015-10-30 |archive-date=2015-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151115040009/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-leg-hair |url-status=live }}</ref> ==Rast== Pravo djelovanje dlaka na nogama odvija se ispod [[koža|kože]] ili [[epidermisa. Ćelije koje se nalaze u [drakin folikul|[folikulima dlake]] dijele se i množe. Kada se prostor u folikulu popuni, istiskuje starije ćelije i to je ono što postaje dlaka na nozi. Nakon što starije ćelije postanu tvrde i napuste folikul, formiraju osovinu dlake. Osovina dlake se uglavnom sastoji od mrtvog tkiva i proteina poznatog kao [[keratin]]. Kaže se da rast dlaka nastaje tokom "faze rasta" folikula, a zatim se zadržava kao mrtva dlaka na nozi], tokom faze "mirovanja". Stara dlaka na nozi može se izgubiti u sljedećoj "fazi rasta". ==Razlika između muškaraca i žena== {{Glavni|Spolni dimorfizam}} Muškarci uglavnom imaju više dlaka na tijelu od žena, zbog višeg nivoa [[androgen]]a. Na ljudskom tijelu prisutne su tri različite vrste dlaka. [[tjelesna dlakavost|Dlake na tijelu]] ili androgene dlake, su terminalne dlake, koje se razvijaju na ljudskom tijelu tokom i nakon puberteta. Razlikuju se od dlaka na glavi i manje vidljivih velus dlaka, koje su mnogo tanje i svjetlije boje. Rast androgene dlake povezan je s nivoom androgena i gustoćom androgenih receptora u [[derma|dermnim]] papilama. Oboje mora dostići određeni prag za [[ćelijska proliferecija|proliferaciju ćelija]] dlakinog folikula. ==Protein uključen u rast dlake== [[Faktor rasta fibroblasta]] 5 (FGF5) izlučeni je kao [[signalni protein]]. Ekspresija ovog proteina detektovana je u dlakinim folikulima [[miš]]eva na kojima su naučnici eksperimentisali. Folikuli dlake lokalizovani su na vanjskom korijenskom omotaču tokom jedne od faza ciklusa rasta dlake. Takvi eksperimenti zaključuju da protein FGF5 funkcioniše kao inhibitor, kada je u pitanju izduživanje dlake. Poznato je da sezonske promjene također utiču na rast kose. Na primjer, jedan eksperiment je zaključio da je stopa rasta kose kod muškaraca i njihovih brada bila najniža u januaru i februaru, a povećavala se od marta do jula. (Sjeverna hemisfera?) ==Također pogledajte== *[[Tjelesna dlakavost]] * [[Brada]] *[[Kosa]] * [[Dlake na licu]] * [[Dlake na rukama]] * [[Stidne dlake]] * [[Dlaka]] * [[Hirzutizam]] * [[Trihofilija]] * [[Dlake na stopalima]] ==Reference== {{reflist}} ==Dodatni izvori== *{{cite journal |doi=10.1016/0092-8674(94)90276-3 |pmid=7923352 |title=FGF5 as a regulator of the hair growth cycle: Evidence from targeted and spontaneous mutations |journal=Cell |volume=78 |issue=6 |pages=1017–25 |year=1994 |last1=Hébert |first1=Jean M |last2=Rosenquist |first2=Thomas |last3=Götz |first3=Jürgen |last4=Martin |first4=Gail R |s2cid=44491318 }} *{{cite journal |doi=10.1016/j.biomaterials.2017.10.056 |pmid=29156398 |title=Spontaneous hair follicle germ (HFG) formation in vitro, enabling the large-scale production of HFGs for regenerative medicine |journal=Biomaterials |volume=154 |pages=291–300 |year=2018 |last1=Kageyama |first1=Tatsuto |last2=Yoshimura |first2=Chisa |last3=Myasnikova |first3=Dina |last4=Kataoka |first4=Ken |last5=Nittami |first5=Tadashi |last6=Maruo |first6=Shoji |last7=Fukuda |first7=Junji }} *{{cite journal |doi=10.1152/physrev.1954.34.1.113 |pmid=13120379 |title=Growth of the Hair |journal=Physiological Reviews |volume=34 |issue=1 |pages=113–26 |year=1954 |last1=Chase |first1=Herman B }} *Martinez, Carla. "Why Are Men Hairier than Women?" Metode, metode.org/metodes-whys-and-wherefores/why-are-men-hairier-than-women.html. *"Beards, Baldness and Body Hair - Why Men Are Hairy." Not-For-Profit Health Insurance, www.cbhs.com.au/health-well-being-blog/blog-article/2017/05/31/why-men-are-hairy ==Vanjski linkovi== {{integumentni sistem}} {{ljudske anatomske karakteristike}} {{Ljudska dlaka}} [[Kategorija:Anatomija donjih ekstremiteta]] [[Kategorija:Bioantropologija]] 73f378iskjjcmc3i4820qa1fq2k3qmt 3847179 3847176 2026-05-17T11:41:49Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3847179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Nožna dlakavost | Latin = | Slika = File:Golden fleece 2 - Foto Giovanni Dall'Orto, 3 Sett 2013.jpg | Opis = Dlaka na ljudskoj nozi | Width = 300px | Image2 = | Caption2 = | Precursor = [[Ektoderm]] | System = [[Koža|Kožni]] | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Dlakavost nogu''' jest dio opće ljudske [[tjelesna dlakavost|tjelesne dlakavosti]], koja se javlja na ljudskim [[noga]]ma, a obično nakon početka [[pubertet]]a. Iz estetskih razloga i za neke sportove, ljudi se briju, depiliraju voskom, epiliraju ili koriste kreme za uklanjanje dlaka s nogu: pogledajte brijanje nogu. Trenutni Guinnessov svjetski rekord za najduže dlake na nogama na svijetu pripada Jasonu Allenu iz Tucsona, [[Arizona]], s dužinom od 22,46 cm.<ref>{{cite web |title=Longest Leg Hair |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-leg-hair |work=Guinness World Records |access-date=2015-10-30 |archive-date=2015-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151115040009/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-leg-hair |url-status=live }}</ref> ==Rast== Pravo djelovanje dlaka na nogama odvija se ispod [[koža|kože]] ili [[epidermisa. Ćelije koje se nalaze u [drakin folikul|[folikulima dlake]] dijele se i množe. Kada se prostor u folikulu popuni, istiskuje starije ćelije i to je ono što postaje dlaka na nozi. Nakon što starije ćelije postanu tvrde i napuste folikul, formiraju osovinu dlake. Osovina dlake se uglavnom sastoji od mrtvog tkiva i proteina poznatog kao [[keratin]]. Kaže se da rast dlaka nastaje tokom "faze rasta" folikula, a zatim se zadržava kao mrtva dlaka na nozi], tokom faze "mirovanja". Stara dlaka na nozi može se izgubiti u sljedećoj "fazi rasta". ==Razlika između muškaraca i žena== {{Glavni|Spolni dimorfizam}} Muškarci uglavnom imaju više dlaka na tijelu od žena, zbog višeg nivoa [[androgen]]a. Na ljudskom tijelu prisutne su tri različite vrste dlaka. [[tjelesna dlakavost|Dlake na tijelu]] ili androgene dlake, su terminalne dlake, koje se razvijaju na ljudskom tijelu tokom i nakon puberteta. Razlikuju se od dlaka na glavi i manje vidljivih velus dlaka, koje su mnogo tanje i svjetlije boje. Rast androgene dlake povezan je s nivoom androgena i gustoćom androgenih receptora u [[derma|dermnim]] papilama. Oboje mora dostići određeni prag za [[ćelijska proliferecija|proliferaciju ćelija]] dlakinog folikula. ==Protein uključen u rast dlake== [[Faktor rasta fibroblasta]] 5 (FGF5) izlučeni je kao [[signalni protein]]. Ekspresija ovog proteina detektovana je u dlakinim folikulima [[miš]]eva na kojima su naučnici eksperimentisali. Folikuli dlake lokalizovani su na vanjskom korijenskom omotaču tokom jedne od faza ciklusa rasta dlake. Takvi eksperimenti zaključuju da protein FGF5 funkcioniše kao inhibitor, kada je u pitanju izduživanje dlake. Poznato je da sezonske promjene također utiču na rast kose. Na primjer, jedan eksperiment je zaključio da je stopa rasta kose kod muškaraca i njihovih brada bila najniža u januaru i februaru, a povećavala se od marta do jula. (Sjeverna hemisfera?) ==Također pogledajte== *[[Tjelesna dlakavost]] * [[Brada]] *[[Kosa]] * [[Dlake na licu]] * [[Dlake na rukama]] * [[Stidne dlake]] * [[Dlaka]] * [[Hirzutizam]] * [[Trihofilija]] * [[Dlake na stopalima]] ==Reference== {{reflist}} ==Dodatni izvori== *{{cite journal |doi=10.1016/0092-8674(94)90276-3 |pmid=7923352 |title=FGF5 as a regulator of the hair growth cycle: Evidence from targeted and spontaneous mutations |journal=Cell |volume=78 |issue=6 |pages=1017–25 |year=1994 |last1=Hébert |first1=Jean M |last2=Rosenquist |first2=Thomas |last3=Götz |first3=Jürgen |last4=Martin |first4=Gail R |s2cid=44491318 }} *{{cite journal |doi=10.1016/j.biomaterials.2017.10.056 |pmid=29156398 |title=Spontaneous hair follicle germ (HFG) formation in vitro, enabling the large-scale production of HFGs for regenerative medicine |journal=Biomaterials |volume=154 |pages=291–300 |year=2018 |last1=Kageyama |first1=Tatsuto |last2=Yoshimura |first2=Chisa |last3=Myasnikova |first3=Dina |last4=Kataoka |first4=Ken |last5=Nittami |first5=Tadashi |last6=Maruo |first6=Shoji |last7=Fukuda |first7=Junji }} *{{cite journal |doi=10.1152/physrev.1954.34.1.113 |pmid=13120379 |title=Growth of the Hair |journal=Physiological Reviews |volume=34 |issue=1 |pages=113–26 |year=1954 |last1=Chase |first1=Herman B }} *Martinez, Carla. "Why Are Men Hairier than Women?" Metode, metode.org/metodes-whys-and-wherefores/why-are-men-hairier-than-women.html. *"Beards, Baldness and Body Hair - Why Men Are Hairy." Not-For-Profit Health Insurance, www.cbhs.com.au/health-well-being-blog/blog-article/2017/05/31/why-men-are-hairy ==Vanjski linkovi== {{integumentni sistem}} {{ljudske anatomske karakteristike}} {{Ljudska dlakavost}} [[Kategorija:Anatomija donjih ekstremiteta]] [[Kategorija:Bioantropologija]] c37uaxaq7xr2x6fl1d9zie3kt3xi9hm 3847180 3847179 2026-05-17T11:42:48Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3847180 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Nožna dlakavost | Latin = | Slika = File:Golden fleece 2 - Foto Giovanni Dall'Orto, 3 Sett 2013.jpg | Opis = Dlaka na ljudskoj nozi | Width = 300px | Image2 = | Caption2 = | Precursor = [[Ektoderm]] | System = [[Koža|Kožni]] | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Dlakavost nogu''' jest dio opće ljudske [[tjelesna dlakavost|tjelesne dlakavosti]], koja se javlja na ljudskim [[noga]]ma, a obično nakon početka [[pubertet]]a. Iz estetskih razloga i za neke sportove, ljudi se briju, depiliraju voskom, epiliraju ili koriste kreme za uklanjanje dlaka s nogu: pogledajte brijanje nogu. Trenutni Guinnessov svjetski rekord za najduže dlake na nogama na svijetu pripada Jasonu Allenu iz Tucsona, [[Arizona]], s dužinom od 22,46 cm.<ref>{{cite web |title=Longest Leg Hair |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-leg-hair |work=Guinness World Records |access-date=2015-10-30 |archive-date=2015-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151115040009/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-leg-hair |url-status=live }}</ref> ==Rast== Pravo djelovanje dlaka na nogama odvija se ispod [[koža|kože]] ili [[epidermisa. Ćelije koje se nalaze u [drakin folikul|[folikulima dlake]] dijele se i množe. Kada se prostor u folikulu popuni, istiskuje starije ćelije i to je ono što postaje dlaka na nozi. Nakon što starije ćelije postanu tvrde i napuste folikul, formiraju osovinu dlake. Osovina dlake se uglavnom sastoji od mrtvog tkiva i proteina poznatog kao [[keratin]]. Kaže se da rast dlaka nastaje tokom "faze rasta" folikula, a zatim se zadržava kao mrtva dlaka na nozi], tokom faze "mirovanja". Stara dlaka na nozi može se izgubiti u sljedećoj "fazi rasta". ==Razlika između muškaraca i žena== {{Glavni|Spolni dimorfizam}} Muškarci uglavnom imaju više dlaka na tijelu od žena, zbog višeg nivoa [[androgen]]a. Na ljudskom tijelu prisutne su tri različite vrste dlaka. [[tjelesna dlakavost|Dlake na tijelu]] ili androgene dlake, su terminalne dlake, koje se razvijaju na ljudskom tijelu tokom i nakon puberteta. Razlikuju se od dlaka na glavi i manje vidljivih velus dlaka, koje su mnogo tanje i svjetlije boje. Rast androgene dlake povezan je s nivoom androgena i gustoćom androgenih receptora u [[derma|dermnim]] papilama. Oboje mora dostići određeni prag za [[ćelijska proliferecija|proliferaciju ćelija]] dlakinog folikula. ==Protein uključen u rast dlake== [[Faktor rasta fibroblasta]] 5 (FGF5) izlučeni je kao [[signalni protein]]. Ekspresija ovog proteina detektovana je u dlakinim folikulima [[miš]]eva na kojima su naučnici eksperimentisali. Folikuli dlake lokalizovani su na vanjskom korijenskom omotaču tokom jedne od faza ciklusa rasta dlake. Takvi eksperimenti zaključuju da protein FGF5 funkcioniše kao inhibitor, kada je u pitanju izduživanje dlake. Poznato je da sezonske promjene također utiču na rast kose. Na primjer, jedan eksperiment je zaključio da je stopa rasta kose kod muškaraca i njihovih brada bila najniža u januaru i februaru, a povećavala se od marta do jula. (Sjeverna hemisfera?) ==Također pogledajte== *[[Tjelesna dlakavost]] * [[Brada]] *[[Kosa]] * [[Dlake na licu]] * [[Dlake na rukama]] * [[Stidne dlake]] * [[Dlaka]] * [[Hirzutizam]] * [[Trihofilija]] * [[Dlake na stopalima]] ==Reference== {{reflist}} ==Dodatni izvori== *{{cite journal |doi=10.1016/0092-8674(94)90276-3 |pmid=7923352 |title=FGF5 as a regulator of the hair growth cycle: Evidence from targeted and spontaneous mutations |journal=Cell |volume=78 |issue=6 |pages=1017–25 |year=1994 |last1=Hébert |first1=Jean M |last2=Rosenquist |first2=Thomas |last3=Götz |first3=Jürgen |last4=Martin |first4=Gail R |s2cid=44491318 }} *{{cite journal |doi=10.1016/j.biomaterials.2017.10.056 |pmid=29156398 |title=Spontaneous hair follicle germ (HFG) formation in vitro, enabling the large-scale production of HFGs for regenerative medicine |journal=Biomaterials |volume=154 |pages=291–300 |year=2018 |last1=Kageyama |first1=Tatsuto |last2=Yoshimura |first2=Chisa |last3=Myasnikova |first3=Dina |last4=Kataoka |first4=Ken |last5=Nittami |first5=Tadashi |last6=Maruo |first6=Shoji |last7=Fukuda |first7=Junji }} *{{cite journal |doi=10.1152/physrev.1954.34.1.113 |pmid=13120379 |title=Growth of the Hair |journal=Physiological Reviews |volume=34 |issue=1 |pages=113–26 |year=1954 |last1=Chase |first1=Herman B }} *Martinez, Carla. "Why Are Men Hairier than Women?" Metode, metode.org/metodes-whys-and-wherefores/why-are-men-hairier-than-women.html. *"Beards, Baldness and Body Hair - Why Men Are Hairy." Not-For-Profit Health Insurance, www.cbhs.com.au/health-well-being-blog/blog-article/2017/05/31/why-men-are-hairy ==Vanjski linkovi== {{integumentni sistem}} {{Ljudska regionalna anatomija}} {{Ljudska dlakavost}} [[Kategorija:Anatomija donjih ekstremiteta]] [[Kategorija:Bioantropologija]] b2wzs76dmeqybq4wxs5avryzagqi5np 0 534630 3847181 2026-05-17T11:46:09Z Genetičar 181151 Nova stranica: '''Srbizam''' ili '''[[serbizam]]''' ([[nemački|nem.]] ''serbismus'', od [[latinski|lat.]] ''Serbia'':), termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]]; upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom... 3847181 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''' ili '''[[serbizam]]''' ([[nemački|nem.]] ''serbismus'', od [[latinski|lat.]] ''Serbia'':), termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]]; upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom području, srbizmima se nazivaju i reči koje su izvorno izvedene iz srpske varijante srpskohrvatskoga jezika, a koriste se u svim zemljama srpskohrvatskoga govornog područja. U tom slučaju, pojam je analogan rečima koje se koriste kao [[anglizam|anglizmi]] ([[serbokroatizam]]). == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[kroatizam]] * [[Štokavizam]] * [[Montenegrizam]] == Reference== * ''[[Izvori#An-Gold|An-Gold]], [[Izvori#RMS|RMS]], [[Izvori#Simeon|Simeon]]'' [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] l1lbijviuwijm8d9udvqusqz7myh4nn 3847182 3847181 2026-05-17T11:46:53Z Genetičar 181151 3847182 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''' ili '''[[serbizam]]''' ([[njemački|njem.]] ''serbismus'', od [[latinski|lat.]] ''Serbia'':), termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]]; upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom području, srbizmima se nazivaju i reči koje su izvorno izvedene iz srpske varijante srpskohrvatskoga jezika, a koriste se u svim zemljama srpskohrvatskoga govornog područja. U tom slučaju, pojam je analogan rečima koje se koriste kao [[anglizam|anglizmi]] ([[serbokroatizam]]). == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[kroatizam]] * [[Štokavizam]] * [[Montenegrizam]] == Reference== * ''[[Izvori#An-Gold|An-Gold]], [[Izvori#RMS|RMS]], [[Izvori#Simeon|Simeon]]'' [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] 5ykju4cmanun6f4wqtn3yo2thugmfqr 3847184 3847182 2026-05-17T11:48:17Z Genetičar 181151 3847184 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''' ili '''serbizam''' ([[njemački|njem.]] ''serbismus'', od [[latinski|lat.]] ''Serbia'':), termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]]; upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom području, srbizmima se nazivaju i reči koje su izvorno izvedene iz srpske varijante srpskohrvatskoga jezika, a koriste se u svim zemljama srpskohrvatskoga govornog područja. U tom slučaju, pojam je analogan rečima koje se koriste kao [[anglizam|anglizmi]] ([[serbokroatizam]]). == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[kroatizam]] * [[Štokavizam]] * [[Montenegrizam]] == Reference== * ''[[Izvori#An-Gold|An-Gold]], [[Izvori#RMS|RMS]], [[Izvori#Simeon|Simeon]]'' [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] q1kq59t15vdkpzvwobu1ur3k2peq9gg 3847186 3847184 2026-05-17T11:52:35Z AnToni 2325 Nepotrebno...jasno je iz bez njemačke i latinske riječi od kud je korijen riječi 3847186 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''', termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]]; upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom području, srbizmima se nazivaju i reči koje su izvorno izvedene iz srpske varijante srpskohrvatskoga jezika, a koriste se u svim zemljama srpskohrvatskoga govornog područja. U tom slučaju, pojam je analogan rečima koje se koriste kao [[anglizam|anglizmi]] ([[serbokroatizam]]). == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[kroatizam]] * [[Štokavizam]] * [[Montenegrizam]] == Reference== * ''[[Izvori#An-Gold|An-Gold]], [[Izvori#RMS|RMS]], [[Izvori#Simeon|Simeon]]'' [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] t3yq4jhuogkvcbjqr3amwk2wa0uv8fb 3847187 3847186 2026-05-17T11:53:55Z AnToni 2325 Serben ist dt. Wort...u bosanskom se kaže Srbi! 3847187 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''', termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]]; upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom području, srbizmima se nazivaju i reči koje su izvorno izvedene iz srpske varijante srpskohrvatskoga jezika, a koriste se u svim zemljama srpskohrvatskoga govornog područja. U tom slučaju, pojam je analogan rečima koje se koriste kao [[anglizam|anglizmi]]. == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[kroatizam]] * [[Štokavizam]] * [[Montenegrizam]] == Reference== * ''[[Izvori#An-Gold|An-Gold]], [[Izvori#RMS|RMS]], [[Izvori#Simeon|Simeon]]'' [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] 5yelu6xxmsdl9ks3c2i2qgaxzwkqxtr 3847188 3847187 2026-05-17T11:57:57Z AnToni 2325 /* Reference */ 3847188 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''', termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]]; upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom području, srbizmima se nazivaju i reči koje su izvorno izvedene iz srpske varijante srpskohrvatskoga jezika, a koriste se u svim zemljama srpskohrvatskoga govornog područja. U tom slučaju, pojam je analogan rečima koje se koriste kao [[anglizam|anglizmi]]. == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[kroatizam]] * [[Štokavizam]] * [[Montenegrizam]] == Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] l2wa2goslojxbdtcgu0h7he7gdsrc58